Plan gospodarenja otpadom za razdoblje od 2011. do 2018. godine
Općina Klana
Listopad, 2011
DLS d.o.o. M. Baraĉa 19 (RRA Porin), HR-51000 Rijeka e-mail: [email protected] Odjel zaštite okoliša Tel: +385 (0)51 633 400; Fax: +385 (0)51 633 013 web: www.dls.hr
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM ZA RAZDOBLJE OD 2011. DO 2018. GODINE
Naruĉitelj: OPĆINA KLANA
PREDMET: PLAN GOSPODARENJA OTPADOM ZA RAZDOBLJE OD 2011. DO 2018. GODINE
Oznaka dokumenta: 108-11-DS
IzraĊivaĉ: DLS d.o.o. Rijeka
Voditelj izrade: Igor Meixner dipl.ing.kem.tehn.
Suradnici: Marko Karašić dipl.ing.stro.
Adela Grgić dipl.ing.kem.tehn.
Ivana Orlić Kapović dipl.ing.pom.prom.
Domagoj Krišković dipl.ing.preh.tehn.
Branko Markota dipl.ing.brodogr.
Goran Breulj dipl.ing.graĊ.
Daniela Krajina dipl.ing.biol.-ekol.
Goranka Alićajić dipl.ing.graĊ.
Ivana Duboveĉak dipl.ing.biol.-ekol.
Datum izrade: Listopad, 2011.
M.P.
Ovaj dokument u cijelom svom sadrţaju predstavlja vlasništvo Općine Klana, te je zabranjeno kopiranje, umnoţavanje ili pak objavljivanje u bilo kojem obliku osim zakonski propisanog bez prethodne pismene suglasnosti odgovorne osobe Općine Klana.
Zabranjeno je umnoţavanje ovog dokumenta ili njegovog dijela u bilo kojem obliku i na bilo koji način bez prethodne suglasnosti ovlaštene osobe tvrtke DLS d.o.o. Rijeka.
Stranica 51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr 2 od 62
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM ZA RAZDOBLJE OD 2011. DO 2018. GODINE
S A D R Ţ A J
1. UVOD ...... 8 1.1. Svrha i opseg Plana gospodarenja otpadom ...... 9 1.2. Pravni i zakonodavni okvir ...... 9 2. ULOGA LOKALNIH SAMOUPRAVA ...... 11 2.1. Smisao i svrha Plana gospodarenja otpadom na lokalnom nivou ...... 12 3. INSTITUCIONALNI OKVIR ...... 16 4. OSNOVNI PODACI – OPĆINA KLANA ...... 18 4.1. Makrolokacija ...... 18 4.2. Mikrolokacija ...... 19 5. PREGLED POSTOJEĆEG STANJA ...... 24 5.1. Postupanje s otpadom ...... 24 5.2. Postojeći kapaciteti za skupljanje otpada ...... 24 5.3. UtvrĊivanje svojstava generiranog komunalnog otpada ...... 27 5.4. UtvrĊivanje kvantitete generiranog komunalnog otpada ...... 29 5.5. Proizvodni otpad ...... 32 5.6. Posebne kategorije otpada ...... 32 5.7. Postojeći kapaciteti za odlaganje komunalnog otpada – odlagalište Viševac ...... 35 6. CILJEVI GOSPODARENJA OTPADOM ...... 36 6.1. Cjelovit sustav gospodarenja otpadom ...... 36 6.2. Cjelovit sustav gospodarenja otpadom u PGŢ ...... 39 7. MJERE ZA POSTIZANJE CILJEVA ...... 42 7.1. Mjere za izbjegavanje nastanka i smanjenje koliĉina otpada ...... 42 7.2. Mjere odvojenog skupljanja i oporabe otpada ...... 44 7.3. Informiranje javnosti ...... 46 7.4. Postojeći kapaciteti u sustavu cjelovitog gospodarenja otpadom ...... 47 7.5. Potrebni kapaciteti za cjelovit sustav gospodarenja otpadom ...... 47 8. POPIS OTPADOM ONEĈIŠĆENOG OKOLIŠA I NEUREĐENIH ODLAGALIŠTA ...... 51 8.2. Redoslijed aktivnosti sanacije neureĊenih odlagališta i otpadom oneĉišćenog okoliša ...... 54 9. ZAKLJUĈAK ...... 55 9.1. Saţetak predviĊenih mjera, izvori i visina sredstava za provedbu ...... 57 9.2. Terminski plan provedbe mjera ...... 58 9.3. Oĉekivani rezultati ...... 59 10. LITERATURA ...... 60 11. Ovlaštenje ...... 61
Stranica 51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr 3 od 62
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM ZA RAZDOBLJE OD 2011. DO 2018. GODINE
Kratice – pojašnjenje
AZO Agencija za zaštitu okoliša
CZGO Centar za gospodarenje otpadom (ţupanijski)
DHMZ Drţavni hidrometeorološki zavod
EE otpad Elektriĉna i elektroniĉka oprema
EU Europska unija
IPA Instrument for Pre-Accession Assistance
JLS Jedinica lokalne samouprave
KD Komunalno društvo
MBO Postrojenje za mehaniĉko-biološku obradu
NN Narodne novine
PET polietilen tereftalat
PGO plan gospodarenja otpadom
PGŢ Primorsko goranska ţupanija
PPU Prostorni plan ureĊenja
RD Reciklaţno dvorište
RH Republika Hrvatska
SN PGŢ Sluţbene novine Primorsko – goranske ţupanije
ZO Zaštita okoliša
Stranica 51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr 4 od 62
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM ZA RAZDOBLJE OD 2011. DO 2018. GODINE
Kljuĉni pojmovi – pojašnjenje
Ambalaţni otpad je otpad definiran u kategorijama Kataloga otpada i predstavlja ambalaţu i ambalaţni materijal koji ostane nakon što se proizvod otpakira i odvoji od ambalaţe, iskljuĉujući proizvodne ostatke,
Centar za gospodarenje otpadom je sustav graĊevina i ureĊaja za obradu, oporabu i/ili zbrinjavanje otpada,
Divlje odlagalište je odlagalište na koje neko naselje, skupina domaćinstava ili pojedina domaćinstva unutar neke općine ili grada odlaţu svoj otpad na nekontroliran naĉin,
GraĊevine za zbrinjavanje otpada su: regionalni i ţupanijski centri za gospodarenje otpadom, odlagališta opasnog, neopasnog i inertnog otpada i graĊevine namijenjene za spaljivanje otpada – spalionice otpada,
GraĊevni otpad je otpad nastao prilikom gradnje graĊevina, rekonstrukcije, uklanjanja i odrţavanja postojećih graĊevina, te otpad nastao od iskopanog materijala, koji se ne moţe bez prethodne oporabe koristiti za graĊenje graĊevine zbog kojeg graĊenja je nastao,
Inertni otpad jest otpad koji ne podlijeţe znaĉajnim fizikalnim kemijskim i/ili biološkim promjenama,
Kakvoća okoliša je stanje okoliša izraţeno fizikalnim, kemijskim, estetskim i drugim pokazateljima,
Komunalni otpad jest otpad iz kućanstava, te otpad iz proizvodne i/ili usluţne djelatnosti ako je po svojstvima i sastavu sliĉan otpadu iz kućanstava,
Monitoring (praćenje stanja okoliša) je sustavno mjerenje emisija, imisija, praćenje prirodnih i drugih pojava, praćenje kakvoće okoliša i promjena stanja u okolišu,
Obrada otpada jest postupak kojim se u mehaniĉkom, fizikalnom, termiĉkom, kemijskom ili biološkom procesu, ukljuĉujući razvrstavanje, mijenjaju svojstva otpada u svrhu smanjivanja koliĉine i/ili opasnih svojstava, te olakšava rukovanje i poboljšava iskoristivost otpada,
ObraĊivaĉ otpada je pravna ili fiziĉka osoba koja skladišti, obraĊuje ili odlaţe otpad,
Odlagalište je mjesto za odlaganje otpada na ili u tlo (tj. u podzemlje). Otpad se odlaţe na pripremljeni teren, zbija se buldoţerima ili kompaktorima, a na kraju radnog dana prekriva se slojem inertnog materijala. Procjedne vode se skupljaju tako da je izbjegnuto oneĉišćenje površinskih i podzemnih voda. Lokacija odlagališta je udaljena od graĊevinske zone te je dobro povezana pristupnim cestama. Nakon odlaganja biorazgradivi otpad se razgraĊuje. Skupljeni plinovi ispuštaju se kroz odzraĉne kanale. Odlagalište mora biti ĉuvano i ograĊeno te mora imati izraĊene prateće sadrţaje i opremu,
Okoliš je prirodno okruţenje: zrak, tlo, voda, klima, biljni i ţivotinjski svijet u ukupnosti uzajamnog djelovanja i kulturna baština kao dio okruţenja kojeg je stvorio ĉovjek,
Oneĉišćavanje okoliša je promjena stanja okoliša koja je posljedica štetnog djelovanja, ili izostanka potrebnog djelovanja, ispuštanja, unošenja ili odlaganja štetnih tvari, ispuštanja energije i utjecaja drugih zahvata i pojava nepovoljnih po okoliš,
Stranica 51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr 5 od 62
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM ZA RAZDOBLJE OD 2011. DO 2018. GODINE
Oneĉišćivaĉ je svaka pravna ili fiziĉka osoba ĉije djelovanje posredno ili neposredno uzrokuje oneĉišćavanje okoliša,
Opasni otpad je svaki otpad koji moţe ugroziti okoliš zbog svojstava otpada kao što su otrovnost, korozivnost, reaktivnost, zapaljivost ili drugi razlog,
Oporaba otpada jest svaki postupak ponovne obrade radi njegova korištenja u materijalne i energetske svrhe,
Otpadnim tvarima podrazumijevaju se sve tvari ili predmeti odreĊene kategorijama otpada propisanih posebnim pravilnikom, a koje posjednik odbacuje, namjerava ili mora odbaciti,
Postupanje s otpadom po gospodarskim naĉelima i naĉelima zaštite okoliša podrazumijeva: skupljanje, skladištenje, obraĊivanje, odlaganje, uvoz, izvoz i provoz otpada, zatvaranje i saniranje graĊevina namijenjenih odlaganju otpada i drugih otpadom oneĉišćenih površina,
Pretovarna stanica (transfer stanica) je graĊevina za privremeno skladištenje, pripremu i pretovar otpada namijenjenog transportu prema centru za gospodarenje otpadom,
Proizvodni otpad je otpad koji nastaje u proizvodnom procesu u industriji, obrtu i drugim procesima, a po sastavu i svojstvima se razlikuje od komunalnog otpada. Proizvodnim otpadom se ne smatraju ostaci iz proizvodnog procesa koji se koriste u proizvodnom procesu istog proizvoĊaĉa,
ProizvoĊaĉ otpada jest svaka pravna ili fiziĉka osoba ĉijom aktivnošću nastaje otpad (izvorni proizvoĊaĉ) i/ili koja prethodnom obradom, miješanjem ili drugim postupkom, mijenja sastav ili svojstva otpada,
Reciklaţno dvorište jest graĊevina namijenjena razvrstavanju i privremenom skladištenju posebnih vrsta otpada,
Recikliranje jest ponovna uporaba otpada u proizvodnom procesu osim uporabe otpada u energetske svrhe,
Sanacija oneĉišćenog tla je skup aktivnosti i radova radi uklanjanja posljedica oneĉišćenja tla otpadom kojima se vraćaju, ako je to moguće, prirodna svojstva tla ili se tlo priprema za novu namjenu,
Skupljanje otpada jest prikupljanje, razvrstavanje i/ili predobrada otpada iste vrste u svrhu prijevoza,
Skupljaĉ otpada je pravna ili fiziĉka osoba koja skuplja, razvrstava ili prevozi otpad,
Šteta u okolišu je oštećenje ili gubitak prirodne funkcije sastavnih dijelova okoliša, prouzroĉena gubitkom pojedinih sastavnih dijelova i/ili unutarnjim poremećajem odnosa i prirodnog tijeka nastalog zbog ljudskog djelovanja,
Štetna tvar je tvar ĉija su svojstva opasna za ljudsko zdravlje i okoliš, s dokazanim akutnim i kroniĉnim toksiĉnim uĉincima, vrlo nadraţujuća, kancerogena, mutagena, nagrizajuća, zapaljiva i eksplozivna tvar, ili tvar koja u odreĊenoj koliĉini i/ili koncentraciji ima takva svojstva,
Stranica 51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr 6 od 62
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM ZA RAZDOBLJE OD 2011. DO 2018. GODINE
Upravno tijelo jest upravno tijelo jedinice lokalne samouprave – grada i općine i upravno tijelo jedinica podruĉne (regionalne) samouprave – ţupanije i Grada Zagreba, nadleţno za poslove zaštite okoliša,
Zahvat u okolišu je svako trajno ili privremeno djelovanje ĉovjeka koje moţe narušiti ekološku stabilnost ili biološku raznolikost okoliša ili na drugi naĉin moţe nepovoljno utjecati na okoliš,
Zbrinjavanje otpada podrazumijeva svaki postupak obrade ili odlaganja otpada propisan propisima ZO.
Stranica 51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr 7 od 62
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM ZA RAZDOBLJE OD 2011. DO 2018. GODINE
1. UVOD
Gospodarenje otpadom predstavlja jedno od prioritetnih pitanja zaštite okoliša na raznim institucionalnim razinama. Zakonodavstvo o otpadu meĊu prvim je pravnim aktima Europske unije (EU), povezane s okolišem, koji su definirali zajedniĉka naĉela kako bi se okoliš zaštitio od neodgovarajućeg zbrinjavanja otpada.
Prema europskoj statistici u vezi s gospodarenjem otpadom, jedan drţavljanin Unije generira prosjeĉno 524 kilograma komunalnog otpada. To znaĉi da se u 27 drţava ĉlanica EU stvara više od 260 milijuna tona komunalnog otpada. Štoviše, povrh komunalnog otpada, industrijski i opasni otpad predstavljaju dodatni pritisak na okoliš.
ProvoĊenje kvalitetnog i odrţivog sustava gospodarenje otpadom u Republici Hrvatskoj prioritetno je pitanje glede zaštite svih sastavnica okoliša ali i ljudskog zdravlja. Ovo pitanje je takoĊer jedno od najproblematiĉnijih podruĉja, koje treba uskladiti s dosegnutim standardima u razvijenom dijelu Europske Unije. Dosegnuti suvremeni princip gospodarenja otpadom na svim razinama znaĉi uspostaviti, provoditi i nadzirati cijeli niz aktivnosti, mjera i odluka koje su usmjerene na spreĉavanje nastanka otpada, smanjivanje koliĉina otpada, organizirano skupljanje otpada, adekvatan prijevoz otpada, oporabu otpada, kao i skrb za odlagališta otpada koja moraju biti opremljena tako da prihvaćaju otpad na zakonski ispravan i ekološki prihvatljiv naĉin. Navedeno je ujedno i osnovni razlog namjene ''Plana gospodarenja otpadom'' koji se izraĊuje obzirom na podruĉja primjene (Drţava, Ţupanija, Grad/Općina) te isti moraju biti hijerarhijski usklaĊeni.
Uspostava cjelovitog sustava gospodarenja komunalnim otpadom regulira se zasebno kao cjelina u pojedinim jedinicama lokalne samouprave ili u više lokalnih jedinica koje mogu imati zajedniĉki Plan gospodarenja otpadom. Temeljem Izmjena i dopunama zakona o otpadu (NN 111/06) gradovi i općine su obvezne donijeti svoje Planove gospodarenja komunalnim otpadom za odreĊeni period primjene (8 godina). Gradski odnosno općinski plan gospodarenja komunalnim otpadom je planski dokument gospodarenja otpadom, koji mora biti usklaĊen sa ţupanijskim Planom, Strategijom i Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, kao i sa Strategijom zaštite okoliša Republike Hrvatske i programima zaštite okoliša. Vlada Republike Hrvatske je usvojila u kolovozu 2007.g. Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za osmogodišnji period (2007. – 2015.g.).
Podruĉje primjene ovog Plana gospodarenja otpada je Općina Klana svojim administrativnim granicama. Plan gospodarenja otpadom Općine Klana (u nastavku PGO) imat će odgovarajuću ulogu u uspostavi odrţivog sustava gospodarenja otpadom na razini Općine, a u skladu sa obvezama i smjernicama iz postojeće zakonske regulative, europskih direktiva, te donesenih drţavnih i lokalnih planskih dokumenata. PGO Općine Klana primjenjiv je u narednih 8 godina u razdoblju od 2011. do 2018. godine.
Stranica 51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr 8 od 62
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM ZA RAZDOBLJE OD 2011. DO 2018. GODINE
1.1. SVRHA I OPSEG PLANA GOSPODARENJA OTPADOM
Svrha donošenja PGO je, temeljeno na naĉelima EU-a, definirati okvir za odrţivo gospodarenje otpadom koje obuhvaća skup aktivnosti, odluka i mjera usmjerenih na sprjeĉavanje nastanka otpada, smanjivanje koliĉine otpada provedbu skupljanja, prijevoza, oporabe, zbrinjavanja i drugih djelatnosti vezano za otpad, nadzor nad obavljanjem tih djelatnosti kao i briga za odlagališta koja su zatvorena. Ĉlankom 4. Zakona o otpadu (NN 178/04) utvrĊen je skup aktivnosti, odluka i mjera usmjerenih na naĉine gospodarenja otpadom. Ĉlankom 11. Zakona utvrĊen je sadrţaj Plana, a obuhvaća:
mjere odvojenog sakupljanja komunalnog otpada, mjere za upravljanje i nadzor odlagališta za komunalni otpad, popis otpadom oneĉišćenog okoliša i neureĊenih odlagališta, redoslijed aktivnosti sanacije neureĊenih odlagališta i otpadom oneĉišćenog okoliša, izvore i visinu potrebnih sredstava za provedbu sanacije.
Sadrţaj se odnosi na plan gospodarenja komunalnim otpadom budući da su sukladno ĉlanku 15. Zakona o otpadu (NN 178/04, 60/08) gradovi i općine odgovorni za gospodarenje s komunalnim otpadom na svom podruĉju.
1.2. PRAVNI I ZAKONODAVNI OKVIR
Primarni zakonodavni okvir za gospodarenje otpadom je Zakon o otpadu (NN 178/04, 111/06, 60/08 i 87/09) i usvojeni meĊunarodni Ugovori. Isti je usklaĊen s odredbama Direktive EU o otpadu (EU Waste Framework Directive) 75/442/EC i predstavlja veliki korak u pravcu potpunog usklaĊenja sa zakonodavstvom EU o gospodarenju otpadom.
Temelji politike gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj sadrţani su unutar:
1. Zakona o zaštiti okoliša (NN 110/07),
2. Zakona o otpadu (NN 178/04, 111/06, 60/08 i 87/09),
3. Strategije gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05), koja je sastavni dio Strategije zaštite okoliša Republike Hrvatske (NN 46/02),
4. Plana gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007-2015. godine (NN 85/07, 126/10 i 31/11).
Nacionalna strategija zaštite okoliša te Nacionalni plan djelovanja na okoliš (NN 46/02) jasno definiraju neodgovarajuće postupanje s otpadom kao najveći problem zaštite okoliša, te prioritet u rješavanju problema zaštite okoliša u Republici Hrvatskoj.
Obveza izrade Plana gospodarenja otpadom za Općinu Klana proizlazi iz Zakona o otpadu (NN 178/04) i njegovih izmjena i dopuna (NN 111/06, 60/08 i 87/09) podzakonskih propisa, te drugih dokumenata zaštite okoliša drţavnog i ţupanijskog nivoa.
Stranica 51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr 9 od 62
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM ZA RAZDOBLJE OD 2011. DO 2018. GODINE
U skladu sa Zakonom o otpadu (NN 178/04, 111/06, 60/08 i 87/09) a prema ĉlanku 7., Općina Klana donijela je Plan gospodarenja otpadom1.
Plan gospodarenja otpadom, na razini ţupanija i općina, pruţa jasan uvid u postojeću situaciju na planu gospodarenja otpadom, razlaţe i pruţa analizu dobrih i loših praksa te predlaţe rješenja koja trajno, a ne samo akutno, uklanjaju i rješavaju problem otpada na odreĊenom podruĉju.
Temeljem zakonskih akata, Plan gospodarenja otpadom JLS usklaĊen je sa sljedećim dokumentima, koji su ujedno i polazišta za izradu plana:
- Planom gospodarenja otpadom PGŢ (SN PGŢ 17/07)
- Strategijom zaštite okoliša PGŢ (SN PGŢ 31/05)
- Prostornim planom PGŢ (SN PGŢ 14/00 i 12/05)
- Prostornim planom ureĎenja Općine Klana (SN PGŢ 34/07)
Postoji još niz propisa koji direktno ili indirektno, utjeĉu ili reguliraju obaveze postupanja s otpadom po gospodarskim naĉelima i naĉelima zaštite okoliša, a moraju biti uzeti u obzir prilikom izrade Plana gospodarenja otpadom jedinice lokalne samouprave.
Obveze Općine Klana, koje proizlaze iz navedenih zakonskih akata biti će razraĊene u poglavlju „2. – Uloga lokalnih samouprava“ dok će izvršenje istih biti će razraĊeno u poglavlju „9. – Zaključak“.
1 Plan donosi općinsko vijeće za razdoblje od 8 godina. Objavljuje se u sluţbenom glasilu Općine. Naĉelnik Općine jednom godišnje (do 30. travnja) podnosi općinskom vijeću izvješće o izvršenju Plana, a poglavito o provedbi utvrĊenih obveza i uĉinkovitosti poduzetih mjera. Usvojeno izvješće dostavlja se Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog ureĊenja i graditeljstva, te Agenciji za zaštitu okoliša.
Stranica 51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr 10 od 62
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM ZA RAZDOBLJE OD 2011. DO 2018. GODINE
2. ULOGA LOKALNIH SAMOUPRAVA
Premda politika i zakonodavstvo EU ne navodi posebne zadatke za tijela lokalne samouprave, iskustvo pokazuje da su lokalna i regionalna nadleţna tijela suoĉena s odreĊenim posebno izazovnim pitanjima. Zakonom o otpadu (NN 178/04, 111/06, 60/08 i 87/09) definiraju se obaveze jedinica lokalne samouprave:
potrebno je definirati i provesti koherentnu strategiju gospodarenja otpadom potrebno je uspostaviti odvojene sustave prikupljanja i razvrstavanja za niz raznih tokova otpada; potrebno je uspostaviti nova, odgovarajuća postrojenja za obradu otpada i odlagališta; potrebno je uspostaviti uĉinkovitu horizontalnu suradnju izmeĊu lokalnih samouprava i vertikalnu suradnju izmeĊu razliĉitih razina nadleţnih tijela (izmeĊu lokalne i regionalne razine, a takoĊer i nacionalne razine gdje je to korisno); nuţno je osigurati financiranje uspostave/poboljšavanja skupe infrastrukture za odrţivo gospodarenje otpadom; potrebno je nadvladati problem manjka podataka te ispuniti široke zahtjeve nadzora; potrebna je uĉinkovita provedba i kontrola; potrebno je prevladati manjak administrativnih kapaciteta na regionalnoj i lokalnoj razini (manjak financija, informacija i tehniĉke struĉnosti) te poboljšati transparentnost i sudjelovanje javnosti.
Prema propisima i planskim dokumentima s podruĉja gospodarenja otpadom u Hrvatskoj obveze jedinica lokalne samouprave - gradova i općina - su sljedeće:
UtvrĊivanje lokacija za graĊevine i postrojenja za gospodarenje otpadom u prostornim planovima.2 Donošenje planova gospodarenja otpadom općina i gradova za osmogodišnje razdoblje. Praćenje provedbe planova gospodarenja otpadom općina, odnosno gradova. Gospodarenje komunalnim otpadom. Općina i grad duţni su meĊusobno suraĊivati i uz koordinaciju ţupanije osigurati provedbu propisanih mjera za odvojeno prikupljanje otpada. Gradovi i općine bili su duţni na svojem podruĉju postaviti odgovarajuće spremnike i osigurati gradnju reciklaţnog dvorišta za odvojeno prikupljanje otpada u gospodarenju komunalnim otpadom . Gradovi i općine duţni su osigurati uklanjanje i zbrinjavanje i/ili oporabu otpada koji je nepoznata osoba odloţila izvan odlagališta otpada na njihovom podruĉju.
2 Rok za odreĊivanje lokacija graĊevina namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada bio je 31.12.2008.
Stranica 51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr 11 od 62
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM ZA RAZDOBLJE OD 2011. DO 2018. GODINE
Gradovi i općine duţni su osigurati sredstva za financiranje gradnje graĊevina za gospodarenje komunalnim otpadom. Gradovi i općine duţni su isplatiti naknade vlasnicima legalnih nekretnina u blizini (500 m) graĊevina namijenjenih zbrinjavanju otpada koje koriste općine, odnosno gradovi. Donošenje odluka o dodjeli koncesije za djelatnosti i graĊevine vezane uz komunalni otpad ako se djelatnost obavlja za podruĉje grada ili općine UtvrĊivanje naĉina i osiguravanje provoĊenja obraĉuna troškova gospodarenja komunalnim otpadom iz kućanstva do 31.12.2009. Dostava podataka o otpadu u skladu s propisima. Sudjelovanje u programima educiranja i informiranja javnosti.
Najveći izazovi i problemi općina i gradova oĉekuju se u pronalaţenju financijskih sredstava za sanaciju postojećih neureĊenih odlagališta i otpadom oneĉišćenog okoliša. Iako ove projekte sufinancira FZOEU znatna sredstva moraju se osigurati i iz proraĉuna JLS, a pri tome treba uzeti u obzir i nuţnost financiranja drugih projekata u podruĉju gospodarenja otpadom - studijski i konkretni radovi na realizaciji istih - u vremenskim okvirima odreĊenima u propisima i planovima gospodarenja otpadom višeg reda.
Tu je i postupak utvrĊivanja lokacija za graĊevine namijenjene skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada u dokumentima prostornog ureĊenja općina i gradova, što je i u redovnom postupku vremenski zahtjevan proces, a s obzirom na prirodu graĊevina moguće je oĉekivati otpor javnosti (eng. “Not in my backyard” - NIMBY efekt) što za posljedicu moţe imati neispunjavanje odreĊenih planskih okvira za uspostavu sustava gospodarenja otpadom.
2.1. SMISAO I SVRHA PLANA GOSPODARENJA OTPADOM NA LOKALNOM NIVOU
U okvirima uloge lokalne samouprave, Planovi gospodarenja otpadom imaju kljuĉnu ulogu u uspostavi, po pravilima, odrţivog gospodarenja otpadom. Njihova je glavna svrha dati pregled tokova otpada i mogućnosti postupanja s njim. Podrobnije, njihov je cilj pruţiti okvir za planiranje te osigurati:
UsklaĎivanje s politikom i ciljevima gospodarenja otpadom - planovi gospodarenja otpadom, nacionalni kao i lokalni/regionalni, vaţni su instrumenti koji doprinose primjeni i ostvarivanju politika i ciljeva gospodarenja otpadom na nacionalnoj razini te na razini Europske unije
Pregled karakteristika otpada i dostatnog kapaciteta za gospodarenje otpadom - planovi gospodarenja otpadom pruţaju pregled tokova otpada i količina kojima je potrebno gospodariti. Nadalje, osiguravaju usklaĎivanje kapaciteta, načina skupljanja te postupanje s otpadom kojim se mora gospodariti.
Kontrolu tehnoloških mjera - karakteristike otpada odreĎuju koje tehnološke mjere treba koristiti za eliminiranje ili smanjenje odreĎenih vrsta otpada
Stranica 51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr 12 od 62
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM ZA RAZDOBLJE OD 2011. DO 2018. GODINE
pregled ekonomičnosti i potreba za ulaganjima - planovi gospodarenja otpadom omogućavaju navoĎenje financijskih zahtjeva za skupljanje, obradu otpada, itd. Na temelju tih podataka mogu se utvrditi potrebe za budućim ulaganjima
Budući da rješavanje mnogih problema gospodarenja otpadom zahtijeva ukljuĉenje više sudionika/nadleţnih uprava, dosljedno planiranje pomaţe da se izbjegne nepotrebno dupliciranje napora te na taj naĉin doprinosi svim sudionicima prilikom njihovog zajedniĉkog rada.
Sve sloţenija problematika gospodarenja otpadom i sve viši standardi odreĊeni EU direktivama nameću sve veće zahtjeve vezano uz prikladnost postrojenja za obradu otpada. U mnogim sluĉajevima, to znaĉi veća i sloţenija postrojenja za postupanje s otpadom što ukljuĉuje suradnju nekoliko regionalnih jedinica prilikom uspostave i rada postrojenja. Kako bi se osigurala korist od rada postrojenja na višoj razini, pokrivajući veće podruĉje, usluge mogu pruţati meĊuopćinske jedinice ili privatne tvrtke.
Proces planiranja na podruĉju gospodarenja otpadom odvija se u ciklusima koji osiguravaju kontinuirano unapreĊenje. U principu, to je kontinuirani proces u kojem se Plan revidira u regularnim intervalima. Proces se moţe podijeliti u 6 faza koje ukljuĉuju: opća razmatranja i polazišta, pregled postojećeg stanja, planiranje, savjetovanje, provedbu i reviziju plana (kako je prikazano shemom na slici 1).
Slika 1:Postupak donošenja Plana gospodarenja otpadom
Stranica 51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr 13 od 62
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM ZA RAZDOBLJE OD 2011. DO 2018. GODINE
STRUKTURA PLANA GOSPODARENJA OTPADOM JEDINICE LOKALNE SAMOUPRAVE
Plan gospodarenja otpadom na razini općina jedan je od naĉina kojim Republika Hrvatska pokušava postupati sa ovim problemom. Plan gospodarenja otpadom pruţa jasan uvid u postojeću situaciju na planu gospodarenja otpadom, analizira i razlaţe dobre od loših praksa te predlaţe rješenja koja trajno uklanjaju i rješavaju problem otpada na odreĊenom podruĉju.
1. Opća razmatranja i polazište
Poĉetnu toĉku predstavlja pokretanje inicijative za izradu Plana gospodarenja otpadom i donošenje svih pretpostavki. U ovoj se fazi utvrĊuje razdoblje planiranja i pojašnjavaju se ograniĉenja u planiranju. Vaţno je pitanje sudjelovanja javnosti: tko bi trebao biti ukljuĉen u proces planiranja i na koji naĉin? Definiraju se vremenski okviri i radni planovi. TakoĊer, uzima se u razmatranje odnos prema ostalim planovima, poput prostornih i energetskih planova3.
2. Pregled postojećeg stanja
U ovoj se fazi skupljaju i analiziraju svi podaci i informacije vezane uz trenutnu situaciju na podruĉju gospodarenja otpadom. Potom se ocjenjuje postojeći sustav gospodarenja otpadom, tj. identificiraju se problemi kao i moguća rješenja. Pitanje koje zahtijeva odgovor u ovoj fazi glasi: da li je postojeći sustav u skladu s postavljenim ciljevima ili onima koji bi se mogli oĉekivati u budućnosti? Ukoliko je odgovor negativan: na koji se naĉin sustav moţe poboljšati?
3. Planiranje
Dio koji se odnosi na planiranje priprema se na temelju zahtjeva postavljenih od strane nacionalnog zakonodavstva, postojećeg stanja i relevantnih pretpostavki za predviĊanje budućeg razvoja. Središnji je element utvrĊivanje ciljeva, npr. za prioritetne tokove otpada ili naĉine postupanja s otpadom, te odreĊivanje pokazatelja u svrhu praćenja da li su ciljevi ostvareni. Drugi je vaţan element ocijeniti kako se ti ciljevi mogu najuĉinkovitije postići. U tu je svrhu vaţan izbor mjera i instrumenata za provedbu plana.
4. Provedba Plana
Nakon usvajanja plana gospodarenja otpadom njegove se odrednice provode u praksi putem propisa, pregovora s industrijom povezanom s gospodarenjem otpadom i informiranja javnosti.
5. Savjetovanje
Za razliku od savjetovanja s javnosti prilikom izrade nacionalnog plana gospodarenja otpadom a koje se u praksi ĉesto svode na ograniĉena savjetovanja sa odabranim dionicima (politiĉarima, industrijom povezanom s gospodarenjem otpadom, udrugama potrošaĉa i udrugama koje se bave zaštitom okoliša, itd.), kojima se šalje prva radna verzija kako bi dostavili pisane komentare, izrada regionalnog/lokalnog plana gospodarenja otpadom ĉesto podrazumijeva intenzivniju fazu savjetovanja. Ona moţe ukljuĉivati javne sastanke, distribuciju informativnih letaka, objavljivanje informacija vezanih uz plan na Internetu i sl.
3 Prilikom odreĊivanja polazišnih osnova Plana gospodarenja otpadom potrebno je u obzir uzeti i zakonodavni okvir i naĉela gospodarenja otpadom.
Stranica 51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr 14 od 62
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM ZA RAZDOBLJE OD 2011. DO 2018. GODINE
6. Revizija
Znatno prije završetka predviĊenog razdoblja poduzimaju se inicijative za reviziju plana. Najprije se sagledavaju sve pretpostavke te se prilikom izrade novog pregleda postojećeg stanja detaljno analiziraju rezultati prethodnog plana. Posebno vaţna pitanja glase: Koji su ciljevi ispunjeni? Koje aktivnosti nisu provedene ili nisu poluĉile ţeljene rezultate? Je li neka od inicijativa imala neoĉekivani utjecaj na druge sektore?
Temeljem novog pregleda postojećeg stanja i eventualno novih ciljeva ili drugih zahtjeva, npr. od strane drţave, priprema se nova generacija plana gospodarenja otpadom.
Na osnovu gore prikazanog jasno je kako je Plan gospodarenja otpadom jedan “ţivi“ dokument, koji tijekom svoga „ţivota“ prolazi kroz mnoge promjene i dorade, putem zakonom reguliranim revizijama, te ujedno sluţi i kao osnova za provoĊenje cijelog niza odgovarajućih aktivnosti u svezi unaprjeĊenja gospodarenja otpadom na odreĊenom podruĉju što je prikazano shemom na slici 2.
Slika 2: "Ţivotni" vijek Plana gospodarenja otpadom
Stranica 51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr 15 od 62
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM ZA RAZDOBLJE OD 2011. DO 2018. GODINE
3. INSTITUCIONALNI OKVIR
Sudionici u sustavu gospodarenja otpadom i njihove najvaţnije zadaće koje proizlaze iz zakonskih propisa vidljivi su iz sljedećeg prikaza:
Stranica 51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr 16 od 62
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM ZA RAZDOBLJE OD 2011. DO 2018. GODINE
Zakonskim propisima na snazi, gospodarenje otpadom ukljuĉeno je u sve razine uprave (nacionalna, regionalna, lokalna, mjesna), gotovo sva podruĉja gospodarstva – od proizvodnje, potrošnje i svakodnevnog ţivota, te ukljuĉuje velik broj raznovrsnih sudionika.
Stranica 51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr 17 od 62
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM ZA RAZDOBLJE OD 2011. DO 2018. GODINE
4. OSNOVNI PODACI – OPĆINA KLANA
Ovom toĉkom biti će dati osnovni podaci o Općini Klana, njezinom makro i mikro smještaju, zemljopisne znaĉajke, demografske karakteristike i gospodarska obiljeţja, te ostali podaci relevantni za problematiku gospodarenja otpadom na podruĉju Općine.
4.1. MAKROLOKACIJA
Općina Klana smještena je na sjeverozapadnom dijelu Primorsko-goranske ţupanije. Nalazi se u blizini regionalnog centra Rijeke i graniĉi sa susjednom Republikom Slovenijom. Graniĉi s gradovima Kastvom i Ĉabrom te općinama Matulji, Viškovo i Jelenje. Njezin se administrativni obuhvat prostire izmeĊu Gorskog kotara i obalnog podruĉja mora na prosjeĉnoj nadmorskoj visini od oko 750 m.
Slika 3: Smještaj Općine Klana u PGŢ
Izvor: Javna ustanova - Zavod za prostorno ureĊenje PGŢ
Stranica 51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr 18 od 62
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM ZA RAZDOBLJE OD 2011. DO 2018. GODINE
4.2. MIKROLOKACIJA
Općina Klana smještena je na sjeverozapadnom dijelu Primorsko-goranske ţupanije. Nalazi se u blizini regionalnog centra Rijeke i graniĉi sa susjednom Republikom Slovenijom. Graniĉi s gradovima Kastvom i Ĉabrom te općinama Matulji, Viškovo i Jelenje. Njezin se administrativni obuhvat prostire izmeĊu Gorskog kotara i obalnog podruĉja mora na prosjeĉnoj nadmorskoj visini od oko 750 m.
Temeljem Zakona o lokalnoj samoupravi (NN 90/92 i 58/93), Zakona o podruĉjima ţupanija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN 90/92), izmjena i dopuna te konaĉnog prijedloga istog Zakona iz sijeĉnja 1997. godine (NN 10/97) formirana je od dijela bivše Općine Rijeke nova jedinica lokalne samouprave - Općina Klana s pet administrativnih naselja: Breza, Klana, Lisac, Studena i Škalnica, te zaseocima Laze i Pilana.
Sjeverozapadni dio općinske granice predstavlja segment drţavne granice Republike Hrvatske s Republikom Slovenijom. Ukupna duljina granice Općine Klana iznosi 60,95 km. Prema zadnjim podacima dobivenim od Ureda za katastarske i geodetske poslove Primorsko - goranske ţupanije površina Općine Klana iznosi 9.349,13 hektara, odnosno 93,491 km2. U ukupnoj površini kopnenog i morskog dijela Primorsko - goranske ţupanije površina Općina Klana sudjeluje s 1,18 % ili s 2,63 % u površini samo kopnenog dijela Ţupanije. Na podruĉju Općine postoji sporno podruĉje Ĉabranske i Klanjske police za koje se katastar vodi dvojno u Ĉabru i Rijeci što je potrebno razriješiti dogovorom izmeĊu Općine Klana i Grada Ĉabra.
Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, Općina Klana broji 1931 stanovnika, te prema gustoći naseljenosti od 20,54 st/km2, spada u manje naseljene jedinice lokalne samouprave Primorsko- goranske ţupanije. Najveće naselje prema broju stanovnika je Klana, ujedno i sjedište Općine, a najmanje Breza. Prema prvim rezultatima popisa stanovništva, kućanstava i stanova u 2011. godini, Općina Klana broji 1978 stanovnika. U sljedećoj tabeli (1.) prikazan je ukupan broj stanovnika po naseljima, te broj kućanstava na podruĉju Općine:
Tabela 1: Prvi rezultati popisa stanovništva i kućanstva 2011. godine
Naselje Broj stanovnika Kućanstva
Breza 60 23
Klana 1199 427
Lisac 112 37
Studena 383 137 Škalnica 223 78
UKUPNO 1978 703
Izvor: Drţavni zavod za statistiku (DZS)
Stranica 51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr 19 od 62
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM ZA RAZDOBLJE OD 2011. DO 2018. GODINE
Općina Klana jedna je od općina i gradova tzv. riječkog prstena - priobalnog područja Primorsko - goranske ţupanije. Prema razgraniĉenju ţupanijskog prostora izvršenom prema Prostornom planu Primorsko - goranske ţupanije, veći dio Općine Klana pripada mikroregiji Priobalja - prostornoj cjelini P3 Rupa, dok sjeverozapadni dio pripada mikroregiji Gorskog kotara - prostornoj cjelini G4 Risnjak. Mikroregije i prostorne cjeline ţupanijskog prostora razlikuju se prema svojim prirodnim i resursnim znaĉajkama.
Upravo ta dualnost prostorne pripadnosti dvjema razliĉitim prostornim cjelinama rezultira mnogim pogodnostima i potencijalnim razvojnim mogućnostima Općine Klana i daje joj mnoge prednosti pred ostalim jedinicama lokalne samouprave u njenom okruţenju.
Obzirom na geografski poloţaj u zaleĊu litoralnog prostora liburnijske obale, prostor Općine Klana karakterizira mediteransko podneblje, uz izraţene oznake kontinentalne varijante.
Općina ima vrlo malo prostora pod oranicama, voćnjacima i vinogradima, svega oko 110 ha (odnosno 1,1% površine). Znatno više prostora (23%) ĉine livade i pašnjaci. To ukazuje na puno veće mogućnosti razvoja stoĉarstva u odnosu na ratarsku i voćarsku proizvodnju. Konaĉno, glavnina - gotovo ¾ ili 75% - općinskog prostora pokriveno je šumama koje su ujedno osnovni prirodni razvojni resurs. Neplodno zemljište ĉine ceste i putovi (91 ha), vode (12 ha), dvorišta (12 ha), zemljište pod zgradama (3 ha) i ostala zemljišta (74 ha).
Podruĉje Općine Klane ima klimu klase Cfsbx" po Köpenovoj klasifikaciji. Glavna obiljeţja Cfsbx" klime su da je najsuši dio godine u toplom godišnjem dobu, a maksimumu oborine u poĉetku toplog dijela godine pridruţuje se maksimum u kasnoj jeseni, koji je veći od prvoga. Budući da se dio planinskih vrhova u zaleĊu Klane izdiţe iznad 1200 m, u ovoj Općini nailazimo i na Dfsbx" klimu, iako na vrlo malom prostornom obuhvatu, tj. samo u pretplaninskim, najsjevernijim dijelovima općinskog prostora.
Glavne karakteristike D tipova klime su da je mjeseĉna temperatura najhladnijeg mjeseca niţa od –30C, temperatura najtoplijeg mjeseca iznad 100C i niţa od 220C, a ĉetiri mjeseca u godini imaju temperaturu višu od 100C. Oborinske karakteristike jednake su kao i kod Cfsbx" tipa.
Prema studiji «Meteorološka podloga za potrebe prostornog planiranja Općine Rijeka» (DHMZ, 1992), procijenjena srednja godišnja temperatura za Klanu iznosi 100C, a za Marĉelje 120C. Na temelju tih procjena proizlazi da se za većinu naseljenih mjesta u Općini Klana mogu oĉekivati srednje godišnje temperature izmeĊu 11 i 100C. Karakteristiĉni toponimi ukazuju i na mikroklimatske odnosno mezoklimatske specifiĉnosti pojedinih uţih podruĉja - primjerice Mrzlo polje kod Lisca.
U Klani, prosjeĉna godišnja koliĉina oborine, (za razdoblje mjerenja 1961 - 1990) iznosi 2228 mm, a godišnje koliĉine oborine kretale su se od 1625 do 3006 mm. Najveće mjeseĉne koliĉine oborine su u hladnom dijelu godine što je znaĉajka maritimnog tipa godišnjeg hoda oborine.
Pored velike godišnje koliĉine oborine, ovo je podruĉje znaĉajno i po jakom intenzitetu oborine, tj. velikim dnevnim koliĉinama oborine. U jednom danu moţe pasti i koliĉina oborine koja u prosjeku padne u mjesec dana.
U Klani je prosjeĉno 122 dana godišnje s oborinom (dani u kojima je zabiljeţeno više od 0,1 mm oborine), a jaĉe oborine (≥ 20 mm dnevno) ima 35 dana godišnje, dok je desetak dana godišnje s oborinom većom od 50 mm.
Stranica 51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr 20 od 62
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM ZA RAZDOBLJE OD 2011. DO 2018. GODINE
Snjeţna zima u Klani, u prosjeku traje 91 dan, a poĉinje u prosincu (12. XII.). Srednji svršetak snjeţne zime je u Klani sredinom oţujka (12. III.).
Podruĉje Općine Klana seizmiĉki je vrlo aktivno. Najveća seizmotektonska aktivnost na ovom podruĉju proteţe se od Klane preko Rijeke i Vinodola, a obuhvaća i sjeveroistoĉni dio otoka Krka, prosjeĉne širine 30 km.
Cjelokupni teritorij Općine Klana nalazi se unutar opisane seizmotektonski aktivne zone. Osnovna znaĉajka seizmiĉnosti u ovom podruĉju je pojava većeg broja relativno slabijih potresa u seizmiĉki aktivnim razdobljima. Hipocentri odnosno ţarišta potresa nalaze se na dubini od svega 2 do 30 km, što je relativno plitko. Zato su potresi lokalni i obiĉno ne zahvaćaju šire podruĉje. Epicentralna podruĉja su Ilirska Bistrica-Klana, Rijeka, Omišalj-Dobrinj i Bribir-Griţane. U pojedinim sluĉajevima jakom potresu prethode slabi potresi, a ĉešće iza jakog potresa slijedi serija slabijih naknadnih potresa. Na temelju dosadašnjih podataka podruĉje Općine Klana ima slijedeće maksimalne oĉekivane intenzitete seizmiĉnosti:
Io = 80 MCS (Seizmotektonska karta iz 1974.);
Io = 80 MCS (Seizmološka karta iz 1982.);
Io = 60 MSK-64 (Seizmološka karta iz 1987. za povratni period 50 g.);
Io = 80 MSK-64 (Seizmološka karta iz 1987. za povratni period 100 g.);
Io = 80 MSK-64 (Seizmološka karta iz 1987. za povratni period 200 g.);
Io = 80 MSK-64 (Seizmološka karta iz 1987. za povratni period 500 g.).
Cijelo administrativno podruĉje Općine Klana nalazi se unutar zona sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na rijeĉkom podruĉju. Veliki dio Općine Klana na sjeveroistoku - neizgraĊeni i nenaseljeni dio prostora - zahvaća vodoopskrbni rezervat Rjeĉina - Potkilavac. Dio prostora Općine pripada trećoj zoni zaštite izvorišta vode za piće u gradu Rijeci, te dio zoni djelomiĉnog ograniĉenja u slivu izvora u priobalju - na zapadnom dijelu grada Rijeke. Vodoopskrbni rezervat predstavlja glavno podruĉje prihranjivanja i podruĉje podzemnih retencija svih rijeĉkih izvora. Zbog strateškog znaĉaja za sadašnje i buduće zahvate voda za piće daje mu se najviši nivo zaštite.4
4 Preuzeto iz PPUO Klana (SN PGŢ 34/07)
Stranica 51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr 21 od 62
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM ZA RAZDOBLJE OD 2011. DO 2018. GODINE
Slika 4: Karta zaštitnih zona izvorišta pitke vode Rijeĉkog vodovoda M 1:20000
Stranica 51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr 22 od 62
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM ZA RAZDOBLJE OD 2011. DO 2018. GODINE
PRIKAZ GOSPODARSKIH I DRUŠTVENIH DJELATNOSTI
Poljoprivreda
Poljoprivreda je u Općini Klana u prijašnjim razdobljima bila djelatnost koja je omogućavala opstanak stanovništva, ali je poslije drugog svjetskog rata sve više nazadovala, a stanovništvo je sve više napuštalo seoska domaćinstva odlazeći u gradska naselja. Prirodni uvjeti su relativno povoljni za proizvodnju, ali je nedovoljna poljoprivredna površina i usitnjenost parcela najveća smetnja razvoja poljoprivrede.
Šumarstvo
Na podruĉju Općine ima visokih i krških gospodarskih šuma. Prema podacima katastra pod šumama je 6.951 ha zemljišta, a podaci Hrvatskih šuma ukazuju da je u njihovom vlasništvu 7.104 ha gospodarskih šuma kojima upravlja Šumarija Klana i to gospodarskim jedinicama „Suho“ i „Dletvo“. Razvoj šumarstva odreĊuju Osnove gospodarenja drţavnim šumama, a Programom gospodarenja šumama propisane su smjernice gospodarenja, šumsko uzgojni radovi, potrebna ulaganja u drţavne šume s ciljem odrţavanja šumskog fonda, podizanja kvalitete i racionalne eksploatacije šuma.
PreraĎivačka industrija i poslovne djelatnosti
PreraĊivaĉka industrija je bila znaĉajan razvojni faktor i djelatnost u kojoj se zapošljavao veći broj domicilnog stanovništva. Ova će djelatnost uz stroge mjere zaštite prostora, i nadalje biti vaţna djelatnost na podruĉju Općine. Okosnica preraĊivaĉke industrije je Drvna industrija d.d. Klana i „Modern line“ d.o.o. Škalnica, te nekoliko manjih tvrtki i obrtnika.
Prerada kamena i graĎevinarstvo
Na podruĉju Marišćine (koja je dio prostora Općine Klana) graĊevinsko poduzeće GP „Rijeka“ d.d. ima proizvodni pogon na prostoru od 38.000 m2. Na njemu ima asfaltu bazu kapaciteta 130 t/h, betonaru kapaciteta 25 m3/h, skladišne prostore (kamenih frakcija, graĊevnog materijala i goriva), upravnu zgradu te otvorene radne prostore. U 2003. godini proizvedeno je 75.000 m3 raznih kamenih agregata s 15 zaposlenih osoba. Pogon ima zatvoreni sustav za odstranjivanje kamenih ĉestica pa nema oneĉišćenja okoliša.
Trgovina i turizam
Trgovina podmiruje uglavnom potrebe stanovništva i dijelom gospodarstva Općine Klana. Djeluju prehrambene i mješovite trgovine. U ugostiteljstvu je zaposleno oko 25 osoba.
Općina nema turistiĉkog ureda, no u sklopu Jedinstvenog upravnog odjela Općine obavlja se djelatnost koordinacije turistiĉke djelatnosti. Okosnicu turistiĉke ponude Općine Klana ĉine šetnice, biciklistiĉke i planinarske staze, te je broj klasiĉnih turistiĉkih dolazaka, u odnosu na jednodnevne izletnike zanemariv.
Prijevoz, skladištenje i veze
Prijevozom se bave 4 tvrtke i 8 obrtnika. Ova djelatnost zapošljava oko 56 osoba i vrlo je znaĉajna gospodarska aktivnost.
Stranica 51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr 23 od 62
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM ZA RAZDOBLJE OD 2011. DO 2018. GODINE
5. PREGLED POSTOJEĆEG STANJA
Kako bi se mogli odrediti ciljevi Plana gospodarenja otpadom, potrebno je napraviti pregled postojećeg stanja. On sluţi kao polazište te identificira potrebu za daljnjim razvojem sustava. Nadalje, pregled postojećeg stanja nuţan je za daljnju procjenu postignuća u usporedbi s definiranim ciljevima.
5.1. POSTUPANJE S OTPADOM
Postojeće stanje u postupanju s otpadom u Općini Klana prikazano je po osnovnim grupama otpada definiranima Zakonom o otpadu, relevantnima i specifiĉnima za jedinice lokalne samouprave. Tako se u daljnjim poglavljima obraĊuju sljedeće kategorije otpada:
- prema svojstvima: neopasni otpad
- prema mjestu nastanka: komunalni i proizvodni5 otpad
5.2. POSTOJEĆI KAPACITETI ZA SKUPLJANJE OTPADA
Postojeći kapaciteti za postupanje s otpadom na podruĉju Općine Klana, u ovom trenutku, u potpunosti su ovisni o tehniĉkim kapacitetima i mogućnostima komunalnog društva koje se bavi prikupljanjem, odvozom i zbrinjavanjem otpada na podruĉju Općine, te o kapacitetima graĊevine za zbrinjavanje otpada - odlagališta komunalnog otpada Viševac, na koje se odlaţe otpad iz Općine Klana, kao i iz ostalih jedinica lokalne samouprave - Grada Rijeke i „Riječkog prstena“.
Komunalno društvo KD Ĉistoća d.o.o. Rijeka upravlja sustavom gospodarenja otpadom te deponijem otpada Viševac – smještenom u administrativnom podruĉju Općine Viškovo. U ovom trenutku tvrtka KD Ĉistoća d.o.o. Rijeka raspolaţe adekvatnim sustavom transportnih jedinica za skupljanje i prijevoz otpada do odlagališta Viševac, a koji je prilagoĊen uspostavljenom sustavu prikupljanja putem postavljenih posuda i kontejnera. Isti omogućava da se skupljeni otpad transportira na siguran naĉin do lokacije za trajno deponiranje.
5 Iako postupanje s proizvodnim otpadom NIJE u ingerenciji JLS-a, postoje izvjesni problemi koji se javljaju na podruĉju Općine Klana u okvirima gospodarenja komunalnim otpadom. O ovom problemu biti će više rijeĉi u poglavlju „5.5 - Proizvodni otpad“
Stranica 51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr 24 od 62
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM ZA RAZDOBLJE OD 2011. DO 2018. GODINE
KOMUNALNI OTPAD
Komunalni otpad je otpad iz kućanstva, otpad koji nastaje ĉišćenjem javnih i prometnih površina te otpad sliĉan otpadu iz kućanstva koji nastaje u gospodarstvu, ustanovama i usluţnim djelatnostima.
Gospodarenje komunalnim otpadom u nadleţnosti je gradova i općina koji organiziraju i obavljaju djelatnosti prikupljanja komunalnog otpada, odvojenog prikupljanja otpada, prikupljanja i odvoza glomaznog otpada, ĉišćenja divljih odlagališta te odlaganja komunalnog otpada na odlagališta.
Komunalni otpad iz kućanstava prikuplja se u 117 (sto i sedamnaest) plastiĉnih posuda (kontejneri) zapremine 1100 l, a koje su konstruirane tako da onemoguće rasipanje otpada te širenje prašine i neugodnih mirisa.
Prikupljanje i odvoz komunalnog otpada obavlja se specijalnim vozilima (auto smećari) zatvorenog tipa, konstruiranima tako da se onemogući rasipanje otpada, te širenje mirisa.
Prikupljanje komunalnog otpada na podruĉju Općine Klana provodi se dva puta tjedno.
Glomazni otpad prikuplja se kontejnerima zapremine 5 m3. Prikupljanje glomaznog otpada vrši se u skladu s Programom odvoza glomaznog otpada po gradovima i općinama (2011. godine predviĊeno je postavljanje ukupno 36 kontejnera na podruĉju naselja Klana i Škalnica).
Odvoz se obavlja sljedećeg radnog dana, od dana postavljanja.
Osim prema Programu odvoza glomaznog otpada po gradovima i općinama, na podruĉju Općine Klana glomazni se otpad sakuplja na prostoru bivšeg kompleksa vojarne (petkom i subotom te prema pozivu).
KD Ĉistoća d.o.o. Rijeka djelatnost sakupljanja komunalnog i glomaznog otpada obavlja pomoću sljedećih vozila:
- Specijalno vozilo – sanduĉar s povišenim stranicama uz nadogradnju mobilne dizalice (Grajfer) zapremine od 7 m3 do 16 m3 - Specijalno vozilo namijenjeno za rolokontejnere (i veće preskontejnere) zapremine 16 m3 ili 20 m3 - Specijalno vozilo - podizaĉ za odvoz posuda zapremine od 5 m3 do 7 m3 (baja)
STANJE POSTOJEĆEG SUSTAVA SKUPLJANJA, PRIJEVOZA I ZBRINJAVANJA
KD ĈISTOĆA d.o.o. obavlja djelatnost odvoza komunalnog i glomaznog otpada na podruĉju gradova Rijeke, Kastva, Kraljevice i Bakra te općina Kostrena, Ĉavle, Jelenje, Viškovo i Klana. Odvoz otpada se obavlja pomoću cca 120 raznih, preteţno specijalnih vozila.
Okosnicu voznog parka za prikupljanje i prijevoz otpada ĉine „auto -smećari“ i specijalna vozila za rolokontejnere. Za ĉišćenje gradskih ulica koriste se tzv. ĉistilice, a za odvoz glomaznog otpada vozila „Grajferi“. Opća ocjena je da su vozila u dobrom stanju i dobro odrţavana. Prema dinamici odvoza sva vozila imaju odgovarajuće frekvencije i rute, te je za postojeće stanje broj istih dostatan.
Stranica 51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr 25 od 62
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM ZA RAZDOBLJE OD 2011. DO 2018. GODINE
KAPACITETI ZA POSTUPANJE S KORISNIM OTPADOM NA PODRUĈJU OPĆINE KLANA
- Za prikupljanje papirnatog otpada koristi se 16 posuda zapremine 1100 l, u sklopu ustrojenih zelenih otoka (euromodul, kova), te se odvoze i prazne prema popunjenosti.
- Za prikupljanje tzv. teterapak ambalaţe koristi se 8 posuda zapremine 1100 l, u sklopu ustrojenih zelenih otoka (euromodul, kova), te se odvoze i prazne prema popunjenosti.
- Zeleni otoci postavljeni su na 8 (osam) lokacija, rasporeĊenih u naseljima Općine Klana, pristupaĉni svim stanovnicima Općine.
Zeleni se otoci prazne se po potrebi specijalnim vozilom – sanduĉarom s povišenim stranicama uz nadogradnju mobilne dizalice (Grajfer) zapremine od 7 m3 do 16 m3
Stranica 51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr 26 od 62
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM ZA RAZDOBLJE OD 2011. DO 2018. GODINE
5.3. UTVRĐIVANJE SVOJSTAVA GENERIRANOG KOMUNALNOG OTPADA
Kvalitativne karakteristike otpada utvrĊuju se iz slijedećih razloga:
OdreĎivanje osnovne i specifične strukture gdje se utvrĎuje standardni maseni sastav,
kontroliranje promjene standardnog masenog sastava obzirom na porijeklo otpada,
promjene odnosa mase i volumena otpada što predstavlja sve prisutniji kriterij za definiranje efikasnosti provedbe primarne selekcije
Sastav komunalnog otpada varira ovisno o sredini u kojoj nastaje i zavisi o mnogim faktorima, kao što su standard stanovništva, tip naselja, dostignut nivo komunalne higijene i sliĉno. Otpad koji se na razmatranom podruĉju stvara, u pravilu je razliĉit od onog koji bi se dobio sortiranjem otpada na odlagalištu prije odlaganja, budući da se dio otpada u seoskim domaćinstvima koristi ili spaljuje.
Za otpad koji se odlaţe na odlagalištu Viševac postoje podaci dobiveni direktnim analizama sastava morfoloških, strukturnih te drugih fizikalnih i kemijskih karakteristika komunalnog otpada koje je provela ovlaštena tvrtka ECOINA d.o.o. iz Zagreba6 2003. godine.
Od 2003. godine, kada je provedena navedena analiza otpada od strane tvrtke ECOINA d.o.o., pa do dana donošenja ovog Plana na podruĉju Općine nije došlo do znaĉajnog porasta broja stanovnika kao i gospodarskih subjekata. Uslijed navedenoga, kao relevantan izvor podataka o sastavu otpada i dalje se navodi spomenuta analiza ĉiji su saţeti rezultati prikazani sljedećim grafom (1.) i pripadajućom tabelom (2.).
6 Podaci ustupljeni od strane tvrtke KD Ĉistoća d.o.o. Rijeka
Stranica 51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr 27 od 62
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM ZA RAZDOBLJE OD 2011. DO 2018. GODINE
Graf 1: Postotni udjeli pojedinih skupina otpada
Tabela 2: Sastav komunalnog otpada odloţenog na odlagalištu Viševac
VOLUMNI UDIO SPECIFIĈNA VOLUMNI - % - ANALIZA PO PERIODIMA VRSTA OTPADA GUSTOĆA UDIO (kg/m3) 10/11 01/02 04/05 07/08 % 2002. 2003. 2003. 2003 PAPIR 70 37,13 35,81 32,41 34,98 35,08 PLASTIKA 60 42,29 36,20 27,92 30,38 34,20 ORGANSKI OTPAD 240 7,22 9,52 13,20 11,20 10,29 TEKSTIL 65 4,96 5,83 11,74 9,48 8,00 METALI 200 2,04 3,15 5,53 3,40 3,53 STAKLO 195 2,69 3,63 3,81 3,47 3,40 ANORGANSKI OTPAD 480 1,78 3,73 2,73 2,59 2,71 DRVO 240 0,70 0,69 1,30 2,62 1,33 GUMA 130 0,63 0,73 0,82 1,24 0,86 KOŢA 160 0,36 0,40 0,54 0,63 0,48 OSTALO - 0,20 0,31 0 0 0,13
Stranica 51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr 28 od 62
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM ZA RAZDOBLJE OD 2011. DO 2018. GODINE
5.4. UTVRĐIVANJE KVANTITETE GENERIRANOG KOMUNALNOG OTPADA
Ukupne koliĉine prikupljenog i odloţenog komunalnog otpada sa podruĉju Općine Klana u navedenom periodu prikazane su tabelom 3. odnosno 4., dok je trend rasta/smanjenja koliĉina prikazan grafom 2.
Tabela 3: Evidentirane koliĉine prikupljenog komunalnog otpada na podruĉju Općine Klana (2006. – 2010.)
KOLIĈINA PRIKUPLJENOG OTPADA GODINA VOLUMEN MASA m3 t 2006. 2 461,91 427,95
2007. 3 127,66 499,75
2008. 1 809,00 317,31
2009. 3 136,00 436,24
2010. 3 149,00 411,74
Tabela 4: Evidentirane koliĉine odloţenog komunalnog otpada na podruĉju Općine Klana (2006. – 2010.)
KOLIĈINA PRIKUPLJENOG OTPADA GODINA VOLUMEN MASA m3 t 2006. 2 401,13 423,72
2007. 3 104,66 496,10
2008. 3 745,00 511,03
2009. 5 104,00 809,80
2010. 5 699,00 837,26
Stranica 51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr 29 od 62
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM ZA RAZDOBLJE OD 2011. DO 2018. GODINE
Graf 2: Trend rasta/smanjenja koliĉina generiranog komunalnog otpada u periodu 2006. – 2010.
Sljedećom tabelom (5.) dat je pregled koliĉine odvojeno prikupljenog otpada u Općini Klana za period od 2006. – 2010. godine.
Tabela 5: Koliĉine odvojeno prikupljenog otpada za period 2006. – 2010. godine
PAPIR I KARTON STAKLO SITNA PLASTIKA UKUPNO OPĆINA KLANA KBO: 20 01 01 KBO: 20 01 02 KBO: 20 01 39
V / m3 M / t V / m3 M / t V / m3 M / t V / m3 M / t
59,36 4,15 3,00 2,10 1,42 0,08 9.78 6,33 2006. 15,00 1,05 3,00 2,10 0,00 0,00 18,00 3,01 2007. 4,00 0,28 0,00 0,00 0,00 0,00 4,00 0,28 2008. 10,00 0,70 0,00 0,00 0,00 0,00 10,00 0,70 2009. 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 2010.
Za potrebe procjene koliĉina generiranog komunalnog otpada za naredni period od 8 godina obuhvaćen ovim Planom, kao polazišne osnove uzete su slijedeće pretpostavke:
Stranica 51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr 30 od 62
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM ZA RAZDOBLJE OD 2011. DO 2018. GODINE
- da je broj stanovnika na razmatranom podruĉju rastao po prosjeĉnoj godišnjoj stopi od 0,81% te će se takav trend nastaviti do 2015. godine,
- u daljnjem razdoblju po niţoj stopi od 0,5% (IZVOR: Prostorni plan PGŢ),
- da je u 2010. godini organiziranim odvozom na razmatranom podruĉju obuhvaćeno 100% domaćinstava,
- da će stopa rasta specifiĉne koliĉine komunalnog otpada biti 1.03 godišnje (Izvor: Statistiĉki ljetopis Republike Hrvatske 2005.) i
- da će se postupno povećavati koliĉina odvojeno skupljenog komunalnog otpada koji ide na oporabu i ponovnu uporabu, a sukladno Strategiji gospodarenja otpadom Republike Hrvatske – kvantitativni ciljevi.
Na osnovu navedenog dat je grafiĉki prikaz oĉekivanog porasta koliĉine komunalnog otpada7.
Graf 3: PredviĊen rast koliĉina otpada izraţen u tonama
7 Kao referentna godina uzeta je 2010. godina.
Stranica 51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr 31 od 62
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM ZA RAZDOBLJE OD 2011. DO 2018. GODINE
5.5. PROIZVODNI OTPAD
Prema definiciji iz Zakona o otpadu, proizvodni otpad je otpad koji nastaje u proizvodnom procesu u industriji, obrtu i drugim procesima, a po sastavu i svojstvima se razlikuje od komunalnog otpada. Proizvodnim otpadom se ne smatraju ostaci iz proizvodnog procesa koji se koriste u proizvodnom procesu istog proizvoĊaĉa.
Tijek proizvodnog otpada je slijedeći:
ProizvoĊaĉ otpada -› Skupljaĉ -› ObraĊivaĉ.
Proizvodni otpad moţe se podijeliti na opasni i neopasni, pri ĉem se opasnim otpadom smatra otpad koji pokazuje jedno od svojstava koja ga ĉine opasnim, npr.: eksplozivnost, oksidativnost, zapaljivost, nadraţljivost, otrovnost, štetnost, infektivnost, kancerogenost, mutagenost itd.
Naţalost, sustav gospodarenja, upravljanja i kontrole tokova proizvodnog otpada nije u potpunosti usuglašen sa mjerodavnim propisima. Kako na podruĉju Općine Klana, tako i na podruĉju drugih JLS-a, javlja se problem odlaganja proizvodnog otpada u kontejnere namijenjene komunalnom otpadu graĊana. Ovaj problem javlja se ĉešće van podruĉja gospodarske namjene, od strane manjih pravnih subjekata (obrta i sl.)
Gospodarenje proizvodnim otpadom nije u nadleţnosti jedinica lokalne samouprave, te stoga navedena problematika ovim Planom neće niti biti detaljnije razmatrana.
5.6. POSEBNE KATEGORIJE OTPADA
Od posebnih kategorija otpada, na podruĉju Općine Klana generiraju su slijedeće kategorije8:
1. Ambalaţa i ambalaţni otpad
2. PET ambalaţa
3. Otpadna vozila
4. Otpadne gume
5. Otpadne baterije i akumulatori
6. Elektriĉni i elektronski otpad
7. Otpadna ulja
8. GraĊevni otpad i otpad koji sadrţi azbest
8 Popis tvrtki ovlaštenih za postupanje sa pojedinom od navedenih kategorija otpada nalazi se na stranicama Agencije za zaštitu okoliša ( www.azo.hr )
Stranica 51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr 32 od 62
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM ZA RAZDOBLJE OD 2011. DO 2018. GODINE
AMBALAŢA I AMBALAŢNI OTPAD
Ambalaţa i ambalaţni otpad se na podruĉju Općine Klana organizirano skuplja putem zelenih otoka te je preuzima KD Ĉistoća d.o.o. Rijeka. Otpadna PET ambalaţa prikuplja se uz povratnu naknadu na, za to, predviĊenim objektima.
OTPADNA VOZILA
Na podruĉju Općine Klana otpadna vozila se skupljaju od strane ovlaštenih skupljaĉa (Metis d.o.o., CE-ZA-R. d.o.o.) na poziv ili pak osobnom dopremom otpadnog vozila na lokaciju jedne od navedenih tvrtki.
OTPADNE GUME
Kako na podruĉju Općine ne postoje vulkanizeri, ne postoji organizirano prikupljanje otpadnih guma.
OTPADNE BATERIJE I AKUMULATORI
Otpadne baterije graĊani Općine Klana mogu odloţiti u poslovnom prostoru prodavatelja i posjednika.
ELEKTRIĈKI I ELEKTRONIĈKI OTPAD (EE OTPAD)
Na podruĉju Općine ne postoji organizirano prikupljanje EE otpada. Stanovnici Općine Klana EE otpad mogu propisno odloţiti putem ovlaštenih sakupljaĉa ove vrste otpada, na poziv.
OTPADNA ULJA I DRUGI ZAULJENI OTPAD
Bilo da se radi o ulju iz friteza, ulju od kuhanja, ili pak motornom ulju i antifrizu, u Općini Klana ova se kategorija otpada skuplja organizirano putem ovlaštenih skupljaĉa (na poziv).
Stranica 51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr 33 od 62
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM ZA RAZDOBLJE OD 2011. DO 2018. GODINE
GRAĐEVNI OTPAD I OTPAD KOJI SADRŢI AZBEST
Podaci o koliĉinama graĊevnog otpada, pribavljeni od tvrtke KD Ĉistoća, govore kako je na odlagalištu Viševac kojim isto komunalno društvo upravlja, tijekom 2007. godine odloţeno 2.219 t graĊevnog otpada dok je u 2008. god. na istom odlagalištu odloţeno 3.696 t graĊevnog otpada.
U ovom trenutku Općina Klana ne raspolaţe s adekvatnim sustavom gospodarenja graĊevinskim otpadom.
Obveze Ţupanije i JLS su navedene u slijedećim zakonskim odredbama:
- Pravilnik o gospodarenju graĊevnim otpadom (NN 38/08), ĉl. 11 “Ţupanije su duţne u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu navedenog Pravilnika odrediti lokacije za gospodarenje graĊevnim otpadom na svojem podruĉju.” (op. pravilnik je stupio na snagu 05.04.2008. godine).
- Pravilnik o gospodarenju graĊevnim otpadom (NN 38/08) ĉl. 11. „Jedinice lokalne samouprave duţni su putem reciklaţnih dvorišta osigurati preuzimanje graĊevnog otpada sa svojeg podruĉja.“
U Planu gospodarenja otpadom Primorsko-goranske ţupanije za razdoblje 2007. – 2015. godine navedeno je kako će gospodarenje graĊevnim otpadom u PGŢ prilagoditi odredbama pravilnika o gospodarenju graĊevnim otpadom kada isti bude donesen, obzirom da u trenutku donošenja Plana gospodarenja otpadom PGŢ isti nije bio donesen. U navedeni dokument nisu unesene odredbe trenutno vaţeće zakonske regulative o gospodarenju graĊevnim otpadom, kao i o gospodarenju graĊevnim otpadom koji sadrţi ĉvrsto vezani azbest.
Za potrebe iznalaţenja lokacija za zbrinjavanje graĊevnog otpada i graĊevnog otpada koji sadrţi azbest u Primorsko-goranskoj ţupaniji pokrenut je postupak izrade struĉne podloge9 za III. Izmjenu i dopunu Prostornog plana PGŢ.
Uvidom u hidrogeološke i seizmološke specifiĉnosti podruĉja, te nakon provoĊenja višekriterijalne analize prijedlog lokacija - za odlagališta graĎevnog otpada:
- područje Rijeke: Marišćina za odlagališta graĎevnog otpada koji sadrţi azbest:
- područje Rijeke: Marišćina
Do uspostave odlagališta na lokaciji Marišćina, a u sklopu planiranog CZGO, Općina Klana u mogućnosti je provoditi dosadašnje preventivne mjere (organizirano sakupljanje glomaznog) te prokurativne mjere (sanacija postojećih divljih odlagališta/ sprjeĉavanje nastajanja novih).
9 Zbrinjavanje graĊevnog otpada i graĊevnog otpada koji sadrţi azbest u Primorsko – goranskoj ţupaniji, Ductor d.d.,Svibanj, 2010.
Stranica 51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr 34 od 62
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM ZA RAZDOBLJE OD 2011. DO 2018. GODINE
5.7. POSTOJEĆI KAPACITETI ZA ODLAGANJE KOMUNALNOG OTPADA – ODLAGALIŠTE VIŠEVAC
Odlagalište Viševac je namijenjeno odlaganju otpada s podruĉja gradova Rijeke i Bakra i općina Ĉavle, Jelenje, Kastva, Klane, Kostrene, Kraljevice i Viškova. Nalazi se na podruĉju Općine Viškovo, u naselju Marinići. Udaljeno je oko 10 km od grada Rijeke. Godišnje se na podruĉju Primorsko goranske ţupanije prikupi oko 513.000 m³ komunalnog otpada, odnosno 1,679 m³ po stanovniku. Najveći dio (40%) ukupne koliĉine otpada (200.000 m³) odloţi se na odlagalištu Viševac. Odlagalište Viševac sadrţi danas oko 1.600.000 m3 deponiranog (sabijenog) komunalnog otpada. Odlagalištem Viševac gospodari KD „Ĉistoća“, Rijeka.
U skladu sa "Strategijom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske" koja nalaţe da se u roku od pet godina ustroje regionalni sustavi, saniraju i zatvore sva postojeća legalna odlagališta, u rad se planira pustiti Ţupanijski centar za gospodarenje otpadom "Marišćina", koji je središnji i ujedno završni dio integralnog sustava gospodarenja otpadom u Primorsko-goranskoj ţupaniji, a definiran je sukladno propisima Republike Hrvatske i propisima EU ukljuĉujući i njihove projekcije do 2015. godine.
Prvobitnom definiranom dinamikom otvaranja CZGO Marišćina planiralo se paralelno zatvaranje Odlagališta Viševac i poĉetak rada CZGO-a. MeĊutim, trend porasta koliĉine otpada diktira prijelazno rješenje za otpad namijenjen deponiranju na Viševcu.
Stranica 51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr 35 od 62
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM ZA RAZDOBLJE OD 2011. DO 2018. GODINE
6. CILJEVI GOSPODARENJA OTPADOM
Rast koliĉina otpada uzrokovan je porastom ţivotnog standarda i potrošaĉkih navika, velikim industrijskim rastom koji sa sobom nosi i povećanu proizvodnju otpada ukljuĉujući i opasan otpad. Nastojanja da se koliĉina otpada za odlaganje smanji te da se isti zbrine na ekološki prihvatljiv naĉin pokrenuta su još sedamdesetih godina prošlog stoljeća kada su u EU donesene i prve konkretne zakonske odredbe. Danas se navedene odredbe provode i u RH kroz koncept „Cjelovitog sustava gospodarenja otpadom“.
6.1. CJELOVIT SUSTAV GOSPODARENJA OTPADOM
Koncept „Cjeloviti sustav gospodarenja otpadom“ pri tome podrazumijeva provoĊenje cijelog niza mjera koje se odnose na praćenje i postupanje s otpadom od mjesta nastanka pa do mjesta konaĉnog zbrinjavanja. Mjere se odnose na prihvat, reciklaţu, obradu i zbrinjavanje, i moraju se voditi kriterijima zaštite okoliša, ekonomskim naĉelima i društvenom prihvatljivošću.
Cjeloviti sustavi gospodarenja otpadom imaju za opći cilj ostvariti pozitivni uĉinak na kakvoću okoliša kako se generiranjem otpada ne bi narušile postojeće ekološke bilance i ravnoteţa.
Navedeno se moţe postići samo odgovornim i razumnim postupanjem s proizvedenim otpadom ĉime se jedino moţe jamĉiti društveni razvitak u skladu s prirodom, što je terminološki definirano pojmom odrţivog razvoja.
U tom smislu osnovne postavke cjelovitog sustava gospodarenja otpadom polaze od naĉela potpunog nazora otpada od mjesta nastanaka pa do mjesta konaĉne obrade i zbrinjavanja.
IzmeĊu ove poĉetne i krajnje toĉke postoji cijeli niz mjera koje su u postupku provoĊenja hijerarhijski podreĊena jedna drugoj. Sukladno zakonskoj regulativi, cjeloviti sustavi gospodarenja otpadom definiraju zbirne radnje u okviru tehniĉkih i organizacijskih normi koje sukladno tehniĉkim i ekonomskim polazištima ukljuĉuju slijedeće hijerarhijske postavke:
Izbjegavanje nastanka otpada, Smanjenje koliĉina i vrsta otpada, Ponovna upotreba otpada za istu namjenu uz obradu, Recikliranje otpada, iskorištavanje uz obradu, Obrada otpada, Odlaganje otpada
Postavke utjelovljuju smisao IVO (Izbjegavanje-Vrednovanje-Oporaba) koncepta koja je općeprihvaćena univerzalna koncepcija za postupanje s svim vrstama otpada. IVO koncept u potpunosti je koncipiran na razini tehniĉkih propisa gospodarenja otpadom te se u Hrvatskoj postojeći sustav gospodarenja „prikupi i odloţi“ postepeno prilagoĊava navedenom konceptu.
Sustav objedinjuje uporabu velikog broja specifiĉnih mjera i metoda koje su vezane uz prethodno navedene aktivnosti od izbjegavanja i smanjenja koliĉina otpada, separatnog prikupljanja otpada,
Stranica 51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr 36 od 62
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM ZA RAZDOBLJE OD 2011. DO 2018. GODINE
uporabe i reciklaţe tako prikupljenog otpada, prijevoza i privremenog skladištenja otpada, obrade i konaĉnog zbrinjavanja.
Osnovni čimbenici cjelovitog sustava gospodarenja otpadom
Svaka mjera „Cjelovitog sustava gospodarenja otpadom“ ima specifiĉnu ulogu u planiranom sustavu gospodarenja otpadom.
Za provoĊenje prethodno navedenih postavki i mjera koje ĉine teoretsku osnovu cjelovitog sustava gospodarenja otpadom potrebno je u praksi definirati ĉimbenike za njegovo provoĊenje. Shema s glavnim ĉimbenicima cjelovitog sustava gospodarenja otpadom po IVO konceptu prikazana je donjom slikom.
Slika 5: Ĉimbenici cjelovitog sustava gospodarenja otpadom
Radi se zapravo o principu reduciranja koliĉina proizvedenog otpada na mjestu njegovog nastanka, iskorištavanju vrijednih sastojaka u materijalne i/ili energetske svrhe, te trajnom odlaganju uz strogu primjenu vaţećih propisa.
Stranica 51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr 37 od 62
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM ZA RAZDOBLJE OD 2011. DO 2018. GODINE
S osnovnom svrhom da se cjelokupno gospodarenje otpadom ustroji prema suvremenim europskim standardima i zahtjevima te uskladi s naĉelima odrţivog razvoja na razine Republike Hrvatske, da se maksimalno izbjegne, odnosno smanji nastajanje otpada, smanji na najmanju moguću mjeru nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko zdravlje, okoliš i klimu, Strategija gospodarenja otpadom RH utvrĊuje navedene strateške i kvantitativne ciljeve.
IVO koncept, dakle, utjelovljuje put ka definiranim ciljevima zadanim Strategijom gospodarenja otpadom RH.
Stranica 51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr 38 od 62
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM ZA RAZDOBLJE OD 2011. DO 2018. GODINE
6.2. CJELOVIT SUSTAV GOSPODARENJA OTPADOM U PGŢ
Koncepcija odrţivog razvitka kljuĉna je odrednica razvoja Primorsko-goranske ţupanije, u ĉijoj je provedbi podruĉju postupanja s otpadom posvećena posebna paţnja. U periodu od 1994. - 1996. godine izraĊena je „Studija gospodarenja otpadom na podruĉju Istre i Kvarnera“. Studiju je financirala Europska banka za obnovu i razvoj u sklopu Programa tehniĉke pomoći za okoliš u Sredozemlju - METAP10. Koordinator Studije bila je Drţavna uprava za zaštitu okoliša RH (danas: MZOPUG) uz aktivno uĉešće nacionalnih tvrtki dok je kao supervizor odabrana tvrtka RAMBØLL iz Danske.
Studija predstavlja prvi dokument kojim je evidentirano postojeće stanje postupanja s otpadom na podruĉju Istre i Kvarnera te predloţilo najuĉinkovitije rješenje po ekološkim, ekonomskim i administrativnim pokazateljima uzimajući u obzir IVO metodologiju i integralni pristup gospodarenju otpadom. Projekt je obuhvatio sljedeće navedene kategorije:
izvršena je analiza koliĉina i tokova pojedinih vrsta otpada za 1993. godinu;
projekt je objedinio sve relevantne subjekte gospodarenja otpadom;
utvrĊena je neodrţivost postojećeg sustava po ekološkim i ekonomskim pokazateljima;
analizirana su varijantna rješenja za optimalnu lokaciju CZGO;
izraĊena je projekcija koliĉina i tokova zbrinjavanja pojedinih vrsta otpada do 2005. godine;
predloţeno je optimalno rješenje i terminski plan realizacije.
Iz navedenih razmatranih kategorija, za PGŢ optimalna inaĉica integralnog sustava gospodarenja otpadom principijelno će ĉiniti tri osnovne cjeline:
prikupljanje i primarna selekcija otpada iz domaćinstava,
pretovarne stanice i reciklaţna dvorišta kao objekti za privremeno skladištenje otpada,
prihvat, obrada i trajno odlaganje otpada u okviru CZGO "Marišćina".
Temelji novog sustava, pored METAP-studije, uspostavljeni su još i:
usvajanjem "Prethodne studije o utjecaju na okoliš graĊevine za skladištenje, obradu i odlaganje komunalnog i neopasnog tehnološkog otpada s podruĉja PGŢ" (lipanj, 1999. godine),
usvajanjem Prostornog plana PGŢ (srpanj, 2000. godine),
osnivanjem TD EKOPLUS d.o.o. (veljaĉa, 2001. godine),
usvajanjem "Konaĉne studije o utjecaju na okoliš graĊevine za skladištenje, obradu i odlaganje komunalnoga i neopasnog tehnološkog otpada s podruĉja PGŢ" (oţujak, 2001.godine),
10 Mediterranean Environmental Technical Assistance Program
Stranica 51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr 39 od 62
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM ZA RAZDOBLJE OD 2011. DO 2018. GODINE
Rješenjem Ministarstva zaštite okoliša, prostornog ureĊenja i graditeljstva RH o prihvatljivosti GraĊevine za okoliš uz primjenu propisanih mjera (lipanj, 2001. godine).
Strateški ciljevi gospodarenja otpadom u PGŢ prema iznesenom jesu:
ProvoĊenje IVO - koncepta u okviru integralnog sustava kroz:
primarno prikupljanje komunalnog otpada sustavom posuda, eko-otoka, reciklaţnih dvorišta i pretovarnih stanica te njegov prijevoz do CZGO "Marišćina", prihvat, obrada i trajno odlaganje nesortiranog komunalnog otpada u okviru CZGO "Marišćina" kao jedinog regionalnog centra, prihvat i odlaganje obraĊenog industrijskog neopasnog otpada u posebnim dijelovima odlagališnog prostora.
CZGO "Marišćina"
Temeljem odluke Skupštine PGŢ 1999. godine, Ekoplus d.o.o trgovaĉko društvo za gospodarenje otpadom, osnovali su 2001. godine Primorsko - goranska ţupanija, Grad Rijeka i KD Ĉistoća d.o.o. Rijeka, a s osnovnim zadatkom koncipiranja, pripreme i izgradnje te upravljanja novim, integralnim sustavom gospodarenja otpadom na podruĉju cijele Ţupanije. U vlasniĉku strukturu 2006. godine ulazi i Općina Viškovo, na ĉijem će se podruĉju izgraditi CZGO "Marišćina".
Lokacija Marišćina nalazi se desetak kilometara sjeverno od Rijeke u Općini Viškovo, uz administrativnu granicu Općine Klana, na visini izmeĊu 463 i 515 metara nad morem, uz prometnicu Marĉelji-Rupa. Na temelju iscrpno izraĊenih analiza posebno orijentiranih na hidrološka ispitivanja izabrana je kao lokacija za prihvat, obradu i trajno odlaganje nesortiranog komunalnog i neopasnog proizvodnog otpada s cijelog podruĉja PGŢ.
Slika 6: Shematski prikaz budućeg CZGO Marišćina
Stranica 51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr 40 od 62
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM ZA RAZDOBLJE OD 2011. DO 2018. GODINE
Uspostava cjelovitog sustava postupanja s komunalnim i neopasnim proizvodnim otpadom podrazumijeva izgradnju sljedećih triju osnovnih elemenata:
- radne zone i odlagališnog prostora na lokalitetu Marišćina,
- postrojenja za mehaniĉko-biološku obradu nesortiranog komunalnog otpada,
- pet pretovarnih stanica na podruĉju PGŢ koje se istovremeno moraju staviti u funkciju
Obzirom da je rijeĉ o vrlo sloţenom infrastrukturnom objektu, na samom je poĉetku ishoĊena Naĉelna dozvola koja je prema tada vaţećem Zakonu o graĊenju omogućila faznu izgradnju.
Stranica 51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr 41 od 62
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM ZA RAZDOBLJE OD 2011. DO 2018. GODINE
7. MJERE ZA POSTIZANJE CILJEVA
PGŢ je definirala svoju strategiju uspostavljanja cjelovitog sustava gospodarenja otpadom u kojem izgradnja CZGO-a Marišćina predstavlja glavni cilj. Cjelovito gospodarenje otpadom ostvaruje se, osim tehnološkim rješenjima konaĉnog postupanja s otpadom, provedbom niza mjera navedenih sljedećim poglavljima.
7.1. MJERE ZA IZBJEGAVANJE NASTANKA I SMANJENJE KOLIĈINA OTPADA
Za pojam „izbjegavanje otpada“ postoji više definicija. Jedna od njih, izbjegavanje otpada, definira kao skup mjera koje dovode do toga da se kod proizvodnje i potrošnje stvara manje otpada ili uopće otpad ne nastaje. Pojam smanjenja koliĉina otpada moţe se definirati kao zbroj svih mjera kojima se u procesima proizvodnje, potrošnje robe, pakiranja i korištenja postiţe smanjenje i/ili potpuno izbjegavanje otpada tj. kojima se postiţe proizvodnja otpada koji se moţe obraditi i/ili ponovno upotrijebiti.
Mjere za izbjegavanje i smanjenje nastanka otpada naĉelno su prisutne u postojećem sustavu gospodarenja otpadom Općine Klana. Iste meĊutim, nisu razvijene u punom opsegu, ne postoji dovoljno komunalne infrastrukture (vezano za gospodarenje otpadom) za njihovu primjenu, te je još uvijek prisutna relativno niska svijest graĊana o otpadu kao problemu. Za znaĉajnije smanjenje koliĉina otpada trebati će dulje vrijeme i disciplinirano pridrţavanje svih predviĊenih mjera za izbjegavanje nastanka otpada i u cijelosti mjera gospodarenja otpadom. TakoĊer, uspješnost implementiranih mjera uvelike ovisi i o uspostavi sustava gospodarenja otpadom na Ţupanijskom nivou.
Navedeno znaĉi da je smanjenje nastanka otpada prioritetna aktivnost u cjelovitom sustavu gospodarenja kako je to predviĊeno i Strategijom gospodarenja otpadom RH.
Mjere za izbjegavanje nastanka i smanjenje koliĉina generiranog otpada mogu se podijeliti na opće i posebne mjere. Pri tom su opće mjere ustvari univerzalne mjere koje se mogu primijeniti na bilo kojem podruĉju i za bilo koje vrste otpada, dok se pod posebnim mjerama podrazumijevaju mjere motiviranja i edukacije, kako potrošaĉa, tako i proizvoĊaĉa materijalnih dobara tj. proizvoda. Kod svih sudionika gdje se generira miješani komunalni otpad potrebno je izbjegavanje nastanka otpada nametnuti kao dugoroĉnu i djelotvornu mjeru zaštite kakvoće okoliša.
OPĆE MJERE ZA IZBJEGAVANJE NASTANKA I SMANJENJE KOLIĈINA GENERIRANOG OTPADA:
Prilikom razmatranja općih mjera za izbjegavanje nastanka i smanjenje koliĉina generiranog otpada razlikujemo mjere primjenjive u proizvodnji te mjere primjenjive u potrošnji:
Opće mjere za izbjegavanje nastanka i smanjenje količina generiranog otpada u potrošnji:
- Ne kupovati proizvode koji se ne mogu reciklirati, izbjegavati robu u jednokratnoj ambalaţi, odnosno pri kupovanju preferirati povratnu ambalaţu, smanjiti korištenje plastiĉnih vrećica i sliĉne ambalaţe i dr.,
- Koristiti medije i obrazovne institucije za edukaciju proizvoĊaĉa i potrošaĉa o mogućim naĉinima izbjegavanja nastanka otpada i/ili njegovog mogućeg smanjenja,
Stranica 51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr 42 od 62
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM ZA RAZDOBLJE OD 2011. DO 2018. GODINE
- Stimulirati kupovinu ekološki povoljnih proizvoda.
Preventivne mjere za izbjegavanje i smanjenje koliĉine otpada su univerzalne mjere koje se mogu primijeniti na bilo kojem podruĉju i za bilo koje vrste otpada.
POSEBNE MJERE ZA IZBJEGAVANJE NASTANKA I SMANJENJE KOLIĈINA GENERIRANOG OTPADA:
Radi se posebnim mjerama motiviranja i edukacije, kako potrošaĉa, tako i proizvoĊaĉa materijalnih dobara tj. proizvoda. Kod svih sudionika gdje se generira miješani komunalni otpad potrebno je izbjegavanje nastanka otpada nametnuti kao dugoroĉnu i djelotvornu mjeru zaštite okoliša. Posebne mjere za izbjegavanje i smanjenje koliĉine otpada iz Strategije primjenjive na Općinu Klana obzirom na pravnu odgovornost glede gospodarenja s komunalnim otpadom su slijedeće:
1. Edukacija i informiranje:
- Edukacija javnosti, struĉnjaka i upravnih struktura Općine za rješavanje problema gospodarenja otpadom,
- Poticati aktivnu suradnju s ekološkim udrugama i svim zainteresiranim pravnim i fiziĉkim osobama na implementaciji mjera i kontroli provedbe mjera za izbjegavanje i smanjenje koliĉine otpada,
- Osnovne informacije o mogućnostima izbjegavanja i smanjenja otpada pruţiti u svim komunikacijskim sredstvima i dokumentima (radio, TV, novine), na panoima, vozilima, u reciklaţnim dvorištima, „zelenim otocima“, itd.,
- Uvesti „otvoreni telefon“ za komunikaciju s graĊanima i izraditi informativne web stranice i/ili korištenje institucije Zelenog telefona i njegove postojeće infrastrukture,
- Kreirati informacije, ekološke poruke i savjete s ciljem edukacije graĊana (ciljnih skupina) te poticati na pravilno gospodarenje otpadom,
- Izraditi edukacijski i promidţbeni materijal za pojedine programe (papir, staklo, biootpad, ostatni otpad, divlja odlagališta i dr.),
- Istraţivati javno mišljenje o poznavanju sustava gospodarenja otpadom i zaštiti okoliša općenito,
- Oglašavati postojanje, lokaciju i uporabu eko-otoka te ostalih objekata za prihvat otpada na podruĉju Općine.
2. UnapreĎivanje sustava odvojenog skupljanja i recikliranja otpada:
- Uspostaviti funkcionalne sustave skupljanja i recikliranja pojedinih komponenata komunalnog otpada (staklo, papir, plastika, metali, razgradivi otpad iz kuhinja i vrtova itd.),
- Uvoditi sustave odvojenog skupljanja komunalnog otpada.
Stranica 51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr 43 od 62
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM ZA RAZDOBLJE OD 2011. DO 2018. GODINE
3. Donošenje Plana gospodarenja otpadom i striktna primjena zakonske regulative:
- Razviti i izgraditi potrebnu infrastrukturu za praktiĉnu provedbu cjelovitog sustava gospodarenja otpadom poštujući IVO koncept,
- Za potrebnu infrastrukturu, graĊevine i postrojenja predvidjeti mjesta i osigurati njihovo unošenje u prostorne planove, urbanistiĉke planove i detaljne planove ureĊenja,
- Prilikom izdavanja potrebnih dozvola za gradnju infrastrukture i objekata u funkciji cjelovitog sustava gospodarenja otpadom voditi raĉuna o tome da su isti usklaĊeni s novom zakonskom regulativom.
Korištenjem pogodnih naĉina proizvodnje i obrade, uvoĊenjem na trţište „povoljnih“ vrsta proizvoda te ekološki svjesnim ponašanjem krajnjih potrošaĉa, smanjiti će se koliĉine i štetnost otpada koje bi trebalo obraditi i/ili odloţiti. Uĉinkovita primjena mjera za izbjegavanje i smanjenje nastanka otpada na podruĉju Općine znaĉi ujedno i osjetno smanjenje priliva otpada na postojeće odlagalište odnosno u budući ţupanijski centar za gospodarenje otpadom.
7.2. MJERE ODVOJENOG SKUPLJANJA I OPORABE OTPADA
Glavnu ulogu u ureĊenom cjelovitom sustavu gospodarenja komunalnim otpadom ima odvojeno prikupljanje korisnih komponenti na mjestu nastanka i njihova oporaba. Na taj naĉin se izravno utjeĉe na izbjegavanje i smanjenje koliĉina komunalnog otpada. Sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06, 60/08 i 87/09) recikliranje se definira kao postupak ponovne uporabe otpada u proizvodnom procesu osim uporabe otpada u energetske svrhe. Oporaba otpada je definirana kao svaki postupak ponovne obrade otpada radi njegova korištenja u materijalne i energetske svrhe.
1. Izdvajanje otpada na mjestu nastanka
Izdvajanje otpada na mjestu nastanka, prije mogućeg miješanja s ostalim komponentama komunalnog otpada naziva se primarna reciklaţa. In situ reciklaţa je izdvajanje iskoristivih dijelova otpada na samom mjestu nastajanja, tj. stanovnici sami sortiraju u posebnim kontejnerima ili vrećama, ili donose na posebne platoe kao što su eko – otoci, sabirna mjesta, transfer stanice ili pak reciklaţna dvorišta. Ovaj naĉin odvojenog skupljanja otpada na mjestu nastanka ima niz prednosti jer se odvija u neposrednoj blizu nastanka otpada, smanjuje se kontaminacija ţivotnog prostora, sirovine su kvalitetnije jer imaju manje neĉistoća, reduciraju se troškovi transporta i odlaganja, prikupljeni materijali se mogu direktno plasirati na oporabu i reciklaţu.
Zahtjevi koji se javljaju kod izdvajanja otpada na mjestu nastanka su slijedeći:
- osigurati kapitalne investicije u potrebnu opremu i objekte,
- mora postojati osposobljeno i kvalificirano osoblje za voĊenje sustava,
Stranica 51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr 44 od 62
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM ZA RAZDOBLJE OD 2011. DO 2018. GODINE
- redovito odraţavanje opreme (i po potrebi zamjena),
- osigurati prostor za odlaganje neupotrebljivih dijelova otpadnih materijala,
- vršiti kontrolu kakvoće izdvojenih reciklibilnih materijala.
Mjesta nastanka komunalnog otpada su uglavnom domaćinstva, te javne i usluţne djelatnosti u kojima nastaju znatne koliĉine tzv. opasnih materijala. Stoga primarna reciklaţa zauzima posebno mjestu u IVO konceptu, jer osim izdvajanje korisnih podrazumijeva i izdvajanje nekih štetnih komponenti komunalnog otpada, kako bi se u konaĉnici smanjio štetan potencijal preostalog dijela komunalnog otpada koji se obraĊuje i odlaţe.
U suštini se moţe reći da se primarna reciklaţa provodi iz razloga recikliranja i oporabe otpada, tj. zbog zaštite okoliša, ekonomske raĉunice i potrebe zadovoljavanja zakonske regulative. Kao što je navedeno, primarnom reciklaţom se smanjuje koliĉina ostatnog otpada za odlaganje a time i mogućnost oneĉišćenja okoliša.
Ekonomski razlozi koji proizlaze iz primarne reciklaţe vezani su uz uštede na sirovinama i energiji na obradi polaznih sirovina. Ekonomski razlozi takoĊer se mogu sagledati u ĉinjenici da manja koliĉina otpada znaĉi i manji troška za njegovu obradu/odlaganje.
Zakonska regulativa insistira na što većoj primarnoj reciklaţi, time i na recikliranju i oporabi otpada kako bi se u prvom redu smanjio rastući pritisak na okoliš. U tom smislu postoje definirane i poticajne mjere i mjere sankcioniranja kojima se potiĉe primarna reciklaţa i vraćanje otpada u novi proizvodni ciklus. Na taj naĉin zakonska regulativa postaje najvaţniji faktor bez kojeg ne bi bilo moguće reciklirati i one materijale koje nemaju „dobru“ trţišnu vrijednost.
Uspješnost odvojenog prikupljanja otpada polazi od poštovanja pravila koja vaţe za odreĊene vrste i kategorije otpada. Kada govorimo o komunalnom otpadu tada se iskoristivim tj. korisnim frakcijama smatraju papir i karton, plastika, tekstil, staklo, metali, glomazni otpad preteţno metalnog sastava, biorazgradivi otpad i zeleni otpad.
Uz korisne frakcije u komunalnom otpadu se javlja i odgovarajući udio štetnih (opasnih) frakcija kao što su: akumulatori, baterije, lijekovi, boje i lakovi, otapala, ulja, ţarulje itd. Za svaku vrstu otpada potrebno je toĉno odrediti veliĉinu, vrstu, boju i broj spremnika ili posuda.
2. Odvojeno skupljanje otpada u domaćinstvima
Odvojeno skupljanje komunalnog otpada najvećim se dijelom realizira u domaćinstvima. Odvojeno prikupljeni papir, plastika, metal i staklo mora se zbrinjavati putem zelenih otoka odnosno reciklaţnog dvorišta (transfer stanica). Izdvojeni biootpad se moţe prikupljati u manje bioposude, a kada se iste napune, prazne se u veće bioposude koje se nalaze uz posudu za miješani komunalni otpad. Opasne komponente (npr. baterije i lijekovi) uruĉuju se u poslovnom prostoru prodavatelja i posjednika a isti ih predaje ovlaštenom sakupljaĉu.
Stranica 51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr 45 od 62
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM ZA RAZDOBLJE OD 2011. DO 2018. GODINE
3. Odvojeno prikupljanje glomaznog kućnog otpada
Potrebno je omogućiti da se glomazni kućni otpad prikuplja u za to postavljenim kontejnerima ili na unaprijed odreĊenim lokacijama, te da se odvoz istog obavlja u odgovarajućim vremenskim intervalima ovisno o mikrosredini.
7.3. INFORMIRANJE JAVNOSTI
Uspjeh i realizacija svih zadanih ciljeva glede reciklaţe otpada znaĉajno ovisi o informiranosti i kontinuiranom obrazovanju svih uĉesnika u procesu stvaranja i gospodarenja otpadom. Stoga je nuţno kontinuirano informiranje i obrazovanje svih sudionika u procesu odvojenog prikupljanja komunalnog otpada. Sustavno informiranje javnosti o aktivnostima o naĉinima i vaţnosti primarne reciklaţe potrebno je obavljati putem pisanih medija, radija i televizije.
Osnovni koncept cjelovitog sustava gospodarenja otpadom utemeljen je na slijedećim elementima: izbjegavanje i smanjivanje koliĉina otpada, odvojeno skupljanje otpada (primarna reciklaţa), skupljanje i prijevoz otpada, skladištenje otpada, obrada otpada i odlaganje otpada. Navedeni princip djelovanja sustava s procesnim tokovima je prikazan na donjoj shemi.
Slika 7: Tokovi otpada u sklopu cjelovitog sustava gospodarenja otpadom
U svrhu implementacije sustava prikazanog gornjom shemom i provedbe navedenih mjera potrebno je osigurati odreĊene kapacitete za postupanje sa otpadom na podruĉju Općine, a koji ujedno ĉine i osnovu za uspješno funkcioniranje predstavljenog sustava gospodarenja otpadom.
Stranica 51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr 46 od 62
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM ZA RAZDOBLJE OD 2011. DO 2018. GODINE
7.4. POSTOJEĆI KAPACITETI U SUSTAVU CJELOVITOG GOSPODARENJA OTPADOM
Općina Klana postepeno implementira mjere cjelovitog sustava gospodarenja otpadom. Programi implementacije mjera iziskuju znatna materijalna sredstva, te se u okvirima mogućnosti razvija mreţni sustav. Već postavljeni dijelovi sustava na podruĉju Općine su:
Zeleni otoci (8),
Posude za prikupljanje komunalnog otpada (117).
7.5. POTREBNI KAPACITETI ZA CJELOVIT SUSTAV GOSPODARENJA OTPADOM
Navedeni sustav cjelovitog gospodarenja otpadom osigurati će se uspostavom slijedećih objekata/kapaciteta za postupanje sa otpadom:
Nadogradnjom sustava posuda za odvojeno prikupljanje otpada iz kućanstava,
Organizacijom relevantnih sudionika u svrhu sanacije i sprjeĉavanja ponovnog nastajanja divljih odlagališta otpada
Nadogradnjom sustava transporta.
1. POSUDE ZA ODVOJENO PRIKUPLJANJE OTPADA IZ KUĆANSTVA
Nadopunjavanje postojećeg sustava zelenih otoka posudama za odvojeno prikupljanje frakcija otpada koje bi se postavilo za potrebe kućanstava i bilo više na dohvat ruke, znatno bi unaprijedilo mogućnosti za adekvatno tretiranje otpada na podruĉju Općine. Navedeni sistem omogućuje olakšano odvajanje najzastupljenijih vrsta otpada na samom mjestu nastanka, tj kućanstvima, i pogodan je za primjenu prvenstveno sredinama manje gustoće naseljenosti.
Slika 8: Posude za odvojeno prikupljanje otpada na mjestu nastanka (kućanstva)
Stranica 51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr 47 od 62
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM ZA RAZDOBLJE OD 2011. DO 2018. GODINE
2. ORGANIZACIJA RELEVANTNIH SUDIONIKA U SVRHU SANACIJE I SPRJEĈAVANJA PONOVNOG NASTAJANJA DIVLJIH ODLAGALIŠTA OTPADA
Poglavljem 8.1. – „Popis otpadom onečišćenog okoliša i neureĎenih odlagališta“ popisane su sve veće evidentirane lokacije otpadom oneĉišćenog zemljišta na podruĉju Općine Klana. Osim navedenih lokacija, nuţno je navesti kontinuirano pojavljivanje manjih frakcija otpada na svim šumskim odvojcima s glavnih prometnica Općine. Zbog svog poloţaja (u neposrednoj blizini općina s velikim demografskim rastom) te ĉinjenice da je 75% - općinskog prostora pokriveno šumama, Općina Klana, kao i druge općine PGŢ srodnih karakteristika, predstavlja uvrijeţeno i lako dostupno divlje odlagalište, ponajprije graĊevinskog otpada. Do otvaranja CZGO Marišćina, te u sklopu centra i odlagališta graĊevinskog otpada i otpada koji sadrţi azbest11 nuţno je provesti inter-institucionalne mjere kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri umanjilo neţeljeno odlaganje otpada na podruĉju Općine.
Temeljem Zakona o šumama (proĉišćeni tekst zakona; NN 140/05, 82/06, 129/08, 80/10, 124/10), ĉlanka 49, Općina Klana obratit će se Hrvatskim Šumama u svrhu zajedniĉkog djelovanja kod zatvaranja šumskih putova uz prometnice na podruĉju Općine.
3. SUSTAV TRANSPORTA
Potrebno je utvrditi da li tvrtka Ĉistoća d.o.o., koja u ovom trenutku ugovorno obavlja skupljanje i prijevoz otpada na podruĉju Općine, raspolaţe sa odgovarajućim kapacitetima da podrţi jedan sustav poput navedenog. U tom smislu dinamiku odvoza otpada nuţno je prilagoditi navedenom sustavu i to prilagodbom frekvencije odvoza otpada na podruĉju Općine, kao i opremom (voznim parkom) koji treba prilagoditi pretpostavljenom sustavu odvojenog prikupljanja otpada.
Uspostavom gore opisanog cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, zajedno sa navedenim kapacitetima za postupanje sa otpadom omogućiti će adekvatno postupanje sa svim vrstama otpada koje se na podruĉju Općine generiraju.
Saţetak navedenih mjera, potrebna sredstva i izvori financiranja, kao i okvirni terminski plan dati su preglednim tabelama u toĉki „9 – Zaključak“.
Donjom tabelom (6.) dat je prikaz naĉina skupljanja te smjernice za postupanje sa pojedinim vrstama otpada, a što će biti omogućeno implementacijom navedenog sustava.
11 Zbrinjavanje graĊevnog otpada i graĊevnog otpada koji sadrţi azbest u Primorsko – goranskoj ţupaniji, Ductor d.d.,Svibanj, 2010.
Stranica 51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr 48 od 62
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM ZA RAZDOBLJE OD 2011. DO 2018. GODINE
Tabela 6: Pretpostavljeni naĉini skupljanja i obrade, kapaciteti za prihvat i obradu te smjernice za postupanje sa pojedinom vrstom otpada
MJESTO/NAĈIN VRSTA OTPADA MJESTO/NAĈIN SKUPLJANJA VREDNOVANJE OBRADE MATERIJALNO
Odvajanje BIOLOŠKO KOMUNALNI OTPAD CZGO ENERGETSKO Odlaganje
GRAĐEVNI OTPAD I OTPAD OD Odvajanje i obrada PONOVNA RD graĊ. otpada RUŠENJA na RD UPOTREBA
OPASNI OTPAD
- GOSPODARSTVO ENERGETSKO Ovlašteni skupljaĉ Skl. ovlaš. skupljaĉa -DOMAĆINSTVA RECIKLIRANJE
AMBALAŢNI OTPAD Zeleni otoci RD Tvornica papira i -PAPIRNI I KARTONSKI Posude za odvojeno RECIKLIRANJE prikupljanje otpada u kartona domaćinstvu Gospod. subjekti Zeleni otoci RD Posude za odvojeno Tvornica staklene -STAKLENI prikupljanje otpada u RECIKLIRANJE ambalaţe domaćinstvu Trgovina Gospodarski subjekti Zeleni otoci Tvornica za obradu -METALNI RD RECIKLIRANJE metala Gospod. subjekti Zeleni otoci RD Posude za odvojeno RECIKLIRANJE -PLASTIĈNI prikupljanje otpada u Pogoni za obradu ENERGETSKO domaćinstvu Gospodarski subjekti Trgovina Bio kante UPOTREBA - BIOOTPAD Kompostana Kompostiranje KOMPOSTA RD
OTPADNA VOZILA CZGO Pogoni za reciklaţu KORIŠTENJE
Stranica 51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr 49 od 62
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM ZA RAZDOBLJE OD 2011. DO 2018. GODINE
MJESTO/NAĈIN VRSTA OTPADA MJESTO/NAĈIN SKUPLJANJA VREDNOVANJE OBRADE SEKUNDARNE RD SIROVINE RD MATERIJALNO OTPADNE GUME VOZILA Ovlašteni skupljaĉ Skl. ovlaš. skupljaĉa ENERGETSKO Trgovina
OTPADNA ELEKTRIĈNA I RD MATERIJALNO Predobrada ELEKTRONIĈKA OPREMA Ovlašteni skupljaĉ IZVOZ
KOMPOSTIRANJE KOMUNALNI MULJ UreĊaj za proĉišćavanje Predobrada ENERGETSKO
OTPAD ŢIVOTINJSKOG POSTUPANJE Rashladni kontejner Toplinska obrada PORIJEKLA PREMA PROPISU
OTPADNA ULJA RD
-MINERALNA ULJA Ovlašteni skupljaĉ Skl. ovlaš. skupljaĉa ENERGETSKO Benzin. postaje
RD Pogon za PROIZVODNJA -JESTIVA ULJA Ovlašteni skupljaĉ predobradu GORIVA Zeleni otoci OTPADNE BATERIJE I RD Skl. ovlaš. skupljaĉa RECIKLIRANJE AKUMULATORI Trgovina
Stranica 51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr 50 od 62
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM ZA RAZDOBLJE OD 2011. DO 2018. GODINE
8. POPIS OTPADOM ONEĈIŠĆENOG OKOLIŠA I NEUREĐENIH ODLAGALIŠTA
Planom sanacije otpadom oneĉišćenog tla i neureĊenih odlagališta na podruĉju Primorsko- goranske ţupanije (SN PGŢ 34/04) na podruĉju Općine Klana divlja odlagališta predviĊena za sanaciju putem bodovanja sanirana su u prethodnim razdobljima. No kako je već napomenuto, kontinuirano se pojavljuju manje frakcije otpada na svim šumskim odvojcima s glavnih prometnica Općine Klana kao i na pristupaĉnim šumskim putovima. U sljedećoj tabeli (7.) iznijet je popis otpadom oneĉišćenog zemljišta na podruĉju Općine Klana, s indikativnim popisom odloţenog otpada, dok su slikom (9.) prikazane neke od evidentiranih lokacija.
Tabela 7: Popis otpadom oneĉišćenog okoliša
Na šumskom putu, 20 metara od prometnice odloţeno je oko 2 m3 miješanog komunalnog ŠUMSKI PUT – i graĊevnog otpada (šuta, otpadne gume, plastika). Vizualnim uvidom u sastav odloţenog STUDENA 1 otpada nisu uoĉene opasne komponente otpada. Sanaciju ovog neureĊenog odlagališta otpada moguće je izvesti ruĉnim izvlaĉenjem. Na šumskom putu, 200 metara od prometnice odloţeno je oko 4 m3 miješanog komunalnog i graĊevnog otpada (šuta, drvo, beton, plastika). Otpad je odloţen na ŠUMSKI PUT – nekoliko lokacija u nizu s lijeve i desne strane šumskog puta. Vizualnim uvidom u sastav STUDENA 2 odloţenog otpada nisu uoĉene opasne komponente otpada. Sanaciju ovog neureĊenog odlagališta otpada moguće je izvesti ruĉnim i strojnim izvlaĉenjem. Na šumskom putu, nedaleko prometnice prema naselju Klana odloţeno je oko 5 m3 miješanog komunalnog i graĊevnog otpada (šuta, drvo, staklo, plastika, otpadne gume te ŠUMSKI PUT – miješani komunalni otpad). Otpad je odloţen na nekoliko lokacija u nizu s lijeve i desne MARIŠĆINA strane šumskog puta u duţini od 200 m. Vizualnim uvidom u sastav odloţenog otpada nisu uoĉene opasne komponente otpada. Sanaciju ovog neureĊenog odlagališta otpada moguće je izvesti ruĉnim izvlaĉenjem. Na šumskom putu odloţeno je oko 7 m3 miješanog komunalnog i graĊevnog otpada (šuta, drvo, staklo, plastika, glomazni otpad, jedno derutno vozilo te miješani komunalni otpad). ŠUMSKI PUT – Otpad je odloţen na tri lokacije u nizu, u duljini od oko 40 metara. Vizualnim uvidom u KUNFIN sastav odloţenog otpada nisu uoĉene opasne komponente otpada. Sanaciju ovog neureĊenog odlagališta otpada moguće je izvesti ruĉnim i strojnim izvlaĉenjem. Na šumskom putu, 40 metara od prometnice („Petrolejske ceste“) odloţeno je oko 8 m3 miješanog komunalnog i graĊevnog otpada (šuta, drvena graĎa, plastika, EE otpad te ŠUMSKI PUT – miješani komunalni otpad). Vizualnim uvidom u sastav odloţenog otpada nisu uoĉene RASKRIŢJE BREZA opasne komponente otpada. Sanaciju ovog neureĊenog odlagališta otpada moguće je izvesti ruĉnim izvlaĉenjem. Uz prometnicu, na lokaciji nekadašnjeg saniranog odlagališta otpada, odloţeno je oko 3 m3 miješanog komunalnog, graĊevnog otpada i bio otpada (šuta, ambalaţa, granje). Navedena lokacija u proteklom je razdoblju bila ograĊena (nemoguć pristup s prometnice) BRGUĈIĆI – UZ no postavljena ograda, u trenutku evidencije neureĊenog odlagališta, bila je uništena. CESTU Vizualnim uvidom u sastav odloţenog otpada nisu uoĉene opasne komponente otpada. Sanaciju ovog neureĊenog odlagališta otpada moguće je izvesti ruĉnim i strojnim izvlaĉenjem. Na lokaciji udaljenoj oko 70 metara od prometnice prema naselju Klana odloţeno je oko 1 3 BRGUĈIĆI 2 – UZ m miješanog graĊevnog otpada i plastike (šuta i otpadna plastika). Vizualnim uvidom u CESTU sastav odloţenog otpada nisu uoĉene opasne komponente otpada. Sanaciju ovog neureĊenog odlagališta otpada moguće je izvesti ruĉnim izvlaĉenjem. U naselju Škalnica, nasuprot tvrtke Modern Line, na udaljenosti od 70 metara od prometnice odloţen je graĊevnog, glomazni otpad i otpadne gume. Koliĉina odloţenog ŠKALNICA 3 otpada procjenjuje se 3 m . Vizualnim uvidom u sastav odloţenog otpada nisu uoĉene opasne komponente otpada. Sanaciju ovog neureĊenog odlagališta otpada moguće je
Stranica 51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr 51 od 62
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM ZA RAZDOBLJE OD 2011. DO 2018. GODINE
izvesti ruĉnim i strojnim izvlaĉenjem. S desne strane prometnice prema naselju Klana odloţeno je oko 150 m3 miješanog komunalnog i graĊevnog otpada (šuta, drvo, staklo, plastika te miješani komunalni otpad). IZLAZ ŠKALNICA Otpad je odloţen na rubu i u vrtaĉi. Vizualnim uvidom u sastav odloţenog otpada nije bilo moguće utvrditi opasne komponente otpada. Otpad je odloţen je na privatnom posjedu, te JLS nije u mogućnosti provesti sanaciju . Na šumskom putu izmeĊu naselja Škalnica i Breza, na dvije lokacije odloţeno je oko 90 m3 miješanog komunalnog, graĎevnog i glomaznog otpada. Lokacija 1) S desne strane šumskog puta na oštroj padini cca. 15 metara dubine, odloţeno je oko 50 m3 graĊevnog, komunalnog i glomaznog otpada te plastiĉne ambalaţe. Izvlaĉenje deponiranog otpada iz šumskog predjela oteţano je zbog i DONJI PUT konfiguracije terena. ŠKALNICA – BREZA Lokacija 2) S lijeve strane šumskog puta, na udaljenosti od oko 200 metara od lokacije 1, oko 40 m3 graĊevnog, komunalnog i glomaznog otpada te otpadne gume. Vizualnim uvidom u sastav odloţenog otpada nije bilo moguće utvrditi opasne komponente otpada. Sanaciju ovog neureĊenog odlagališta otpada moguće je izvesti ruĉnim i strojnim izvlaĉenjem – oteţano. Na šumskom putu s desne strane prometnice Breza-Ruţići, na nekoliko lokacija u duljini od 100 metara odloţeno je oko 13 m3 miješanog komunalnog, graĎevnog, glomaznog i EE RUŢIĆI 1 otpada, te otpadne gume. Vizualnim uvidom u sastav odloţenog otpada nisu uoĉene opasne komponente otpada. Sanaciju ovog neureĊenog odlagališta otpada moguće je izvesti ruĉnim i strojnim izvlaĉenjem. Na šumskom putu s lijeve strane prometnice Breza-Ruţići, u vrtaĉi dubine cca. 30 metara odloţeno je oko 100 m 3 graĊevnog otpada (betonski blokovi drvena graĎa, šuta). Otpad je odloţen na naĉin da su veće frakcije u samoj vrtaĉi dok su manje frakcije odloţene uz RUŢIĆI 2 rub. Lokacija je sanirana, no uz inertne ostatke sanacije odloţene su i nove koliĉine otpada. Vizualnim uvidom u sastav odloţenog otpada uoĉene su opasne komponente otpada. Sanaciju ovog neureĊenog odlagališta otpada moguće je izvesti ruĉnim i strojnim izvlaĉenjem. S obje strane makadamskog puta koji povezuje naselja Breza i Škalnica, na udaljenosti od oko 100 metara od prometnice odloţeno je oko 25 m3 graĎevnog otpada i drvene graĎe. BREZA Ova lokacija sanirana je u više navrata. Vizualnim uvidom u sastav odloţenog otpada nisu uoĉene opasne komponente otpada. Sanaciju ovog neureĊenog odlagališta otpada moguće je izvesti ruĉnim i strojnim izvlaĉenjem. Uz prometnicu Klana – Pilana, s desne strane odloţeno je oko 60 m3 graĎevnog otpada. Ova lokacija sanirana je u više navrata. Vizualnim uvidom u sastav odloţenog otpada nisu LOKA uoĉene opasne komponente otpada. Sanaciju ovog neureĊenog odlagališta otpada moguće je izvesti ruĉnim i strojnim izvlaĉenjem.
Stranica 51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr 52 od 62
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM ZA RAZDOBLJE OD 2011. DO 2018. GODINE
Slika 9: Evidentirane lokacije ilegalno deponiranog otpada
RUŢIĆI 2 RUŢIĆI 2
ŠUMSKI PUT – KUNFIN ŠUMSKI PUT – STUDENA 2
BRGUĈIĆI – UZ CESTU RUŢIĆI 1
Stranica 51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr 53 od 62
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM ZA RAZDOBLJE OD 2011. DO 2018. GODINE
8.2. REDOSLIJED AKTIVNOSTI SANACIJE NEUREĐENIH ODLAGALIŠTA I OTPADOM ONEĈIŠĆENOG OKOLIŠA
Provedbom godišnje sanacije otpadom oneĉišćenog zemljišta (godišnja ukupna koliĉina otpadom oneĉišćenog zemljišta ne prelazi volumen od 350 m3). Većina evidentiranih lokacija pristupna je kako ljudstvu, tako i mašineriji. Iz tog razloga ne definiraju se strogi prioriteti sanacije pojedinaĉnih lokaliteta. Predloţeni redoslijed rezultat je analize pristupaĉnosti terena, koliĉina odloţenog otpada, te sukladno tome i ukupna cijena sanacije pojedine lokacije. U sljedećoj tabeli (8.) prikazan je redoslijed sanacije otpadom oneĉišćenog zemljišta na podruĉju Općine Klana s naznaĉenim kriterijima odabira te ukupnom cijenom sanacije.
Tabela 8: Redoslijed sanacije otpadom oneĉišćenog zemljišta
KOLIĈINA EVIDENTIRANO METODA PROCJENA REDOSLIJED ODLOŢENOG NEUREĐENO ODLAGALIŠTE SANACIJE TROŠKOVA OTPADA
1 3 Donji put Škalnica – Breza 90 m RUĈNO/STROJNO 10 000 HRK
3 2 Ruţići 2 100 m RUĈNO/STROJNO 5 000 HRK
3 3 Loka 60 m RUĈNO/STROJNO 2 000 HRK
3 4 Breza 25 m RUĈNO/STROJNO
3 5 Ruţići 1 13 m RUĈNO/STROJNO
3 6 Šumski put – Kunfin 7 m RUĈNO/STROJNO 20 000 HRK 3 7 Šumski put – STUDENA 2 4 m RUĈNO/STROJNO
3 8 Brguĉići – uz cestu 3 m RUĈNO/STROJNO
3 9 Škalnica 3 m RUĈNO/STROJNO
3 10 Šumski put – raskriţje Breza 8 m RUĈNO
3 11 Šumski put – Marišćina 5 m RUĈNO 5 000 HRK 3 12 Šumski put – STUDENA 1 2 m RUĈNO
3 13 Brguĉići 2 – uz cestu 1 m RUĈNO
3 UKUPNO 321 m 42 000 HRK
Stranica 51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr 54 od 62
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM ZA RAZDOBLJE OD 2011. DO 2018. GODINE
9. ZAKLJUĈAK
Kao i u drugim podruĉjima upravljanja sastavnicama okoliša, gospodarenje otpadom zapoĉinje s planiranjem te glavnim ciljevima politike gospodarenja otpadom. Politika gospodarenja otpadom EU-a zahtijeva sprjeĉavanje nastajanja te oporabu otpada. Konaĉno odlaganje najmanje je preferirana opcija u gospodarenju otpadom.
Mnoge zemlje EU-a imaju nacionalne, regionalne te lokalne (gradske odnosno općinske) planove i pravilnike gospodarenja otpadom. Uspješno gospodarenje poĉiva na aktivnom ukljuĉivanju razliĉitih dionika: generatora/proizvoĊaĉa otpada, onih koji otpadom gospodare (prikupljaju, prevoze, obraĊuju i sl.) te nadleţnih tijela.
Isti pristup primjenjuje se u Hrvatskoj. Provedbom Plana gospodarenja otpadom sustav gospodarenja otpadom u Hrvatskoj organizira se kao integralna cjelina svih dionika u sustavu na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Sustav gospodarenja otpadom temelji se na sljedećem:
• PREVENCIJA NASTAJANJA OTPADA,
• PONOVNA UPORABA,
• MATERIJALNA OPORABA,
• ENERGETSKA OPORABA ILI DRUGE VRSTE OBRADE TE
• KONAČNO ODLAGANJE OSTATNOG OTPADA.
Cjeloviti sustav gospodarenja otpadom Republike Hrvatske sastoji se od niza podsustava koji mogu na specifiĉan naĉin obraditi ili stabilizirati odreĊenu vrstu otpada, pa je potrebno prije donošenja odluka imati cjelovitu sliku o naĉinu zbrinjavanja i tehnologiji obrade otpada, kao i strateškim opredjeljenjima kako drţavne tako i lokalne uprave u vezi s gospodarenjem otpadom na odreĊenom podruĉju.
Provedbom aktivnosti definiranih Planom sustav se uspostavlja u svakoj ţupaniji po regionalnom/ţupanijskom konceptu i uspostavlja se jedan centar za gospodarenje opasnim otpadom. Teţi se povećanju udjela odvojenog prikupljanja otpada, recikliranju i ponovnoj oporabi otpada, prethodnoj obradi otpada prije konaĉnog odlaganja, smanjenju udjela biorazgradivog otpada u komunalnom otpadu, izdvajanju goriva iz otpada, smanjenju koliĉine otpada koje se odlaţu na odlagalištima, smanjenju štetnih utjecaja otpada na okoliš i samoodrţivom financiranju sustava gospodarenje komunalnim otpadom.
Mnogi vaţni tokovi otpada poput ambalaţnog, otpadnih vozila, elektriĉnog i elektroniĉkog otpada imaju posebne zahtjeve. Kljuĉno jest da je proizvoĊaĉ ili uvoznik pojedinog dobra/opreme takoĊer odgovoran za zbrinjavanje otpada. MeĊutim, postavljene ciljne vrijednosti za recikliranje i oporabu takvog otpada neće biti dostignute ako se na lokalnoj razini ne razjasne i koordiniraju s lokalnom razinom.
TakoĊer, sudjelovanje javnosti, ukljuĉujući redovito informiranje stanovnika, suradnja općina, gradova i ţupanija te komunalnih poduzeća s nevladinim sektorom te odgoj i obrazovanje djece te šire javnosti, postavlja se kao izuzetno bitna sastavnica uĉinkovitog sustava gospodarenja otpadom.
Stranica 51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr 55 od 62
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM ZA RAZDOBLJE OD 2011. DO 2018. GODINE
Kako je navedeno u uvodnom dijelu Plana, jedinice lokalne samouprave Planom gospodarenja otpadom za svoje podruĉje moraju zadovoljiti neke temeljne zahtjeve iznesene u Strategiji i Zakonu. Zahtjevi su sljedeći:
ZAHTJEV OBRAĐENO PLANOM PREDMETOM 2011. – 2018. G REVIZIJE PLANA
Donošenje planova gospodarenja otpadom i odreĊivanje lokacija u prostornim planovima
UsklaĊivanje planova gospodarenja otpadom sa Strategijom i Planom gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske, te sa Strategijom zaštite okoliša Republike Hrvatske i programima zaštite okoliša
Provedba mjera za gospodarenje komunalnim otpadom
Gospodarenje komunalnim otpadom
Osiguranje uvjeta i provedba propisanih mjera za gospodarenje komunalnim otpadom
Provedba propisanih mjera za odvojeno prikupljanje otpada
Uklanjanje i zbrinjavanje i/ili oporaba otpada koji je nepoznata osoba odbacila u okoliš na njihovom podruĉju
Stranica 51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr 56 od 62
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM ZA RAZDOBLJE OD 2011. DO 2018. GODINE
9.1. SAŢETAK PREDVIĐENIH MJERA, IZVORI I VISINA SREDSTAVA ZA PROVEDBU
Tabela 9: Mjere, nositelji, potrebna sredstva i rokovi za provedbu predviĊenih mjera
MJERA Nadopuna sustava zelenih otoka NOSITELJI Općina Klana 1 SREDSTVA 5.000,00 kn IZVORI SREDSTAVA Proraĉun Općine Klana ROK PROVEDBE po potrebi Postavljanje setova posuda za odvojeno prikupljanje otpada po MJERA kućnim brojevima NOSITELJI Općina Klana, KD Ĉistoća Rijeka 2 SREDSTVA 100.000,00 kn IZVORI SREDSTAVA Proraĉun Općine Klana, KD Ĉistoća d.o.o. ROK PROVEDBE 2015. godine Sustavna sanacija postojećih neureĊenih odlagališta otpada sa MJERA izradom potrebne prateće dokumentacije NOSITELJI Općina Klana 3 SREDSTVA 200.000,00 kn IZVORI SREDSTAVA Proraĉun Općine Klana, FZOEU ROK PROVEDBE 2012. godine / trajno MJERA U suradnji s HŠ provesti plansko ograĊivanje šumskih putova NOSITELJI HŠ 4 SREDSTVA 50.000,00 kn IZVORI SREDSTAVA HŠ ROK PROVEDBE Prioritetno/2013. Edukacija javnosti po pitanju provedenih unaprjeĊenja sustava MJERA odvojenog prikupljanja otpada NOSITELJI Općina Klana 5 SREDSTVA 20.000,00 kn IZVORI SREDSTAVA Proraĉun Općine Klana ROK PROVEDBE Trajno Kontinuirana edukacija javnosti, struĉnjaka i upravnih struktura Općine kako o problematici otpada i gospodarenja otpadom, tako i o MJERA mogućnostima za sprjeĉavanje oneĉišćenja okoliša u općenitom smislu (putem organiziranja i odrţavanja seminara, interneta, oglašavanja, i sl) 6 NOSITELJI Općina Klana SREDSTVA 45.000,00 kn IZVORI SREDSTAVA Proraĉun Općine Klana ROK PROVEDBE Trajno
Stranica 51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr 57 od 62
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM ZA RAZDOBLJE OD 2011. DO 2018. GODINE
Revizija plana gospodarenja otpadom sa izvješćem naĉelnika MJERA ţupanijskom uredu, MZOPU, AZO NOSITELJI Općina Klana 7 SREDSTVA 10.000,00 kn
IZVORI SREDSTAVA Proraĉun Općine Klana ROK PROVEDBE Trajno
9.2. TERMINSKI PLAN PROVEDBE MJERA
GODINA MJERA '11 '12 '13 '14 '15 '16 '17 '18
IZRADA ELABORATA O BROJU I IZBORU LOKACIJA ZA IZGRADNJU, USPOSTAVU I NADOPUNU SUSTAVA ZELENIH OTOKA PO POTREBI
POSTAVLJANJE SETOVA POSUDA ZA ODVOJENO PRIKUPLJANJE OTPADA X
SUSTAVNA SANACIJA POSTOJEĆIH NEUREĐENIH ODLAGALIŠTA OTPADA SA IZRADOM POTREBNE PRATEĆE DOKUMENTACIJE X
PROVESTI PLANSKO OGRAĐIVANJE ŠUMSKIH PUTOVA X
EDUKACIJA JAVNOSTI PO PITANJU PROVEDENIH UNAPRJEĐENJA SUSTAVA ODVOJENOG PRIKUPLJANJA OTPADA
KONTINUIRANA EDUKACIJA JAVNOSTI, STRUĈNJAKA I UPRAVNIH STRUKTURA OPĆINE KAKO O PROBLEMATICI OTPADA I GOSPODARENJA OTPADOM, TAKO I O MOGUĆNOSTIMA ZA SPRJEĈAVANJE ONEĈIŠĆENJA TRAJNO OKOLIŠA U OPĆENITOM SMISLU (PUTEM ORGANIZIRANJA I ODRŢAVANJA SEMINARA, INTERNETA, OGLAŠAVANJA, I SL)
REVIZIJA PLANA GOSPODARENJA OTPADOM SA IZVJEŠĆEM NAĈELNIKA ŢUPANIJSKOM UREDU, MZOPU, AZO
Stranica 51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr 58 od 62
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM ZA RAZDOBLJE OD 2011. DO 2018. GODINE
9.3. OĈEKIVANI REZULTATI
Kao rezultat uspostave gore opisanog sustava gospodarenja otpadom sa svim navedenim elementima, moţe se oĉekivati ispunjavanje strateških ciljeva predstavljenih Strategijom gospodarenja otpadom RH (NN 130/05):
Znatno smanjenje količina otpada koje treba zbrinuti odlaganjem na odlagalištu12, Smanjenje štetnog potencijala otpada na osnovu izdvajanja korisnih i štetnih komponenti otpada, Uklanjanje ilegalnih odlagališta otpada – „divljih deponija“ te sprječavanje recidiva, Sveobuhvatno unaprjeĎenje kakvoće ţivota na području Općine. Iako u ovom trenutku ne postoje egzaktni pokazatelji niti pak precizni podaci, svrsishodnost ovakvog sustava gospodarenja otpadom ipak se u odreĊenoj mjeri moţe išĉitati iz slijedećih ĉinjenica i iskustvenih spoznaja:
U kućnom otpadu prosjeĉno je oko 30% papirnatog otpada koji je moguće u potpunosti reciklirati,
U ukupnom komunalnom otpadu nalazi se preko 50% (volumni udio) ambalaţnog otpada koji je takoĊer moguće reciklirati u najvećoj mjeri.
Iz gore navedenog jasno je kako je pravilnim postupanjem – odvajanjem na mjestu nastanka moguće u znatnoj mjeri utjecati na ukupnu koliĉinu otpada koji se odlaţe na odlagalište, te ujedno i znatno smanjiti potrošnju prirodnih resursa. Naravno, uspješnost ovakvog sustava uvelike ovisi o popratnim aktivnostima vezano uz promidţbu i edukaciju, te spremnosti lokalne uprave da usmjeri nastojanja u tom smislu i omogući stanovnicima sve neophodne informacije kao i adekvatnu razinu znanja o problematici vezanoj uz gospodarenje otpadom.
12 Preciznije predviĊanje nije moguće provesti u ovom trenutku pošto je ovisno o mnogo razliĉitih ĉimbenika a koji u trenutku izrade ovog Plana nisu poznati (npr. razina promidţbe predviĊenog sustava, aţurnost i kvaliteta edukacije svih struktura na podruĉju Općine po pitanju gospodarenja otpadom i problematike zaštite okoliša općenito, restriktivnim i poticajnim mjerama vezano uz pravilno postupanje s otpadom i sl.)
Stranica 51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr 59 od 62
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM ZA RAZDOBLJE OD 2011. DO 2018. GODINE
10. LITERATURA
Zakon o zaštiti okoliša (NN 110/07), Zakon o otpadu (NN 178/04, 111/06, 60/08 i 87/09), Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05), koja je sastavni dio Strategije zaštite okoliša Republike Hrvatske (NN 46/02), Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007-2015. godine (NN 85/07, 126/10 i 31/11). Plan gospodarenja otpadom PGŢ (SN PGŢ 17/07) Strategija zaštite okoliša PGŢ (SN PGŢ 31/05) Prostorni plan PGŢ (SN PGŢ 14/00 i 12/05) Prostorni plan ureĊenja Općine Klana (SN PGŢ 34/07) Zbrinjavanje graĊevnog otpada i graĊevnog otpada koji sadrţi azbest u Primorsko – goranskoj ţupaniji, Ductor d.d.,Svibanj, 2010. Odluka o sanitarnoj zaštiti izvora vode za piće na rijeĉkom podruĉju (SN PGŢ 6/94, 12/94, 12/95, 24/96, 4/01)
Stranica 51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr 60 od 62
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM ZA RAZDOBLJE OD 2011. DO 2018. GODINE
11. OVLAŠTENJE
Prilog 1) Ovlaštenje tvrtke DLS d.o.o. za obavljanje struĉnih poslova sa podruĉja zaštite okoliša
Stranica 51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr 61 od 62
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM ZA RAZDOBLJE OD 2011. DO 2018. GODINE
Stranica 51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr 62 od 62