STRATEGIJA RAZVOJA POLjOPRIVREDE NA TERITORIJI GRADA SMEDEREVA

ZA PERIOD 2008. - 2013. GODINE

Novembar 2008.

SADRŽAJ:

1. UVOD 2. GEOGRAFSKI I PRIRODNI USLOVI ZA POLjOPRIVREDNU PROIZVODNjU NA TERITORIJI GRADA SMEDEREVA 2.1. Geografski uslovi 2.2. Prirodni uslovi 3. SADAŠNjE STANjE 3.1. Struktura zemljišnih površina prema obradi u 2002. godini 3.2. Sadašnje stanje primarne proizvodnje i prerade 3.2.1. Voćarsko - vinogradarska proizvodnja 3.2.2. Ratarska, stočarska i povrtarska proizvodnja 3.2.3. Prerađivačka industrija 4. STRATEGIJA: VIZIJA I PRIORITET DELOVANjA 4.1. Vizija 4.2. Prioriteti delovanja (mere) 5. PRIORITETNE OBLASTI I MERE DELOVANjA 5.1. Održavanje postojeće primarne proizvodnje 5.2. Mere za unapređenje voćarsko - vinogradarske proizvodnje 5.2.1. Voćarska proizvodnja 5.2.2. Vinogradarska proizvodnja 5.3. Mere za unapređenje stočarske proizvodnje 5.4. Mere za unapređenje ratarsko - povrtarske proizvodnje 5.5. Mere za unapređenje pčelarstva 5.6. Mere za pokretanje organske proizvodnje 5.7. Mere za unapređenje prerade poljoprivrednih proizvoda u selima 5.8. Mere za obnovu i oživljavanje zemljoradničkih zadruga i otvaranje otkupnih stanica 5.9. Razvoj Agrobiznis centra 5.10. Ostale mere vezane za agrar 6. FINANSIJSKI I STRATEŠKI OKVIR 6.1. Finansijski okvir 6.2. Strateški okvir 7. ZAKLjUČAK

2

1. UVOD

Ovaj dokument predstavlja rezultat rada svih subjekata iz oblasti poljoprivrede i institucija na lokalu, koji su zajedno prepoznali potrebe ljudi vezanih za agrar. On treba da da odgovor kako uneti promene u problematiku smederevskog agrara i kako prirodne pretpostavke i dobar geografski položaj pretočiti u jednu visoko akumulativnu proizvodnju za dobro svih.

Ovaj dokument stoga i predstavlja sliku budućnosti smederevske poljoprivrede (kako će izgledati, kako će se raditi, edukovati i brinuti o životnoj sredini).

Dokument šalje jasnu sliku kako svi zajedno u narednom periodu moramo raditi, da bi došlo do realizacije vizije naše poljoprivrede date u ovom dokumentu.

3

2. GEOGRAFSKI I PRIRODNI USLOVI ZA POLjOPRIVREDNU PROIZVODNjU NA TERITORIJI GRADA SMEDEREVA

2.1. Geografski uslovi

Grad se nalazi na južnom obodu Panonskog basena i severoistočnim obroncima Šumadijskog pobrđa. Severnu granicu u dužini od 20 kilometara čini reka Dunav, dok se istočna granica pruža aktivnim koritom Velike Morave u dužini od 27 kilometara njenog regulisanog korita. Područje grada prostire se na površini od 48.100 hektara i čini 0.54% ukupne površine Republike Srbije. Po poslednjem popisu iz 2002. godine, na području grada živi 109.809 stanovnika od kojih 62.810 živi u Smederevu, a 46.999 živi u 27 sela.

Razgranata saobraćajna mreža omogućava dobru povezanost Smedereva drumskim, železničkim i vodenim putevima. Reka Dunav za Ggrad i okolinu predstavlja izuzetnu prednost. Jedan od najvažnijih putnih pravaca u okruženju je Auto-put E - 75 (koridor 10) sa čvorištem u Ralji u koridoru puta M - 24, a udaljenost od Beograda je pedesetak kilometara. U okviru železničkog saobraćaja koji je jedan od najrazvijenijih u republici, pruga E - 85 Beograd - - Niš, je deonica transkontinentalne železničke magistrale sa železničkim čvorištem u Maloj Krsni.

Dominantne privredne grane u Gradu Smederevu su crna metalurgija, metaloprerađivačka industrija i poljoprivreda.

2.2. Prirodni uslovi

Povoljni klimatski uslovi, morfološki i pedološki sastav zemljišta, kao i hidrološki uslovi, izuzetno su pogodni za razvoj svih oblika poljoprivredne proizvodnje u Gradu Smederevu. Posmatrani prostor se nalazi u zoni umereno kontinentalne klime sa srednjom godišnjom temperaturom od 10,4 °C. Vremenski period kada su srednje dnevne temperature više od 10°C iznosi u proseku 205 dana tako da su za mnogobrojne kulture obezbeđeni uslovi za dug vegetacioni period. Suma aktivnih temperatura u toku ovog perioda iznosi oko 3500°C, čime je omogućeno sa agrotehničkog aspekta dovoljan period za uspešno gajenje žitarica, voća, grožđa i povrća.

Poznavanje količina i režima atmosferskog vodenog taloga naročito je važno za biljnu proizvodnju.Srednja količina padavina u toku godine za područje grada Smedereva, iznosi 650 mm. Što se tiče režima on se odlikuje velikom neravnomernošću padavina po mesecima. Najveća količina padavina je početkom leta, odnosno u maju i junu i u njima se izluči od 31.9% do 34.8% padavina. Najmanja količina padavina je u februaru i oktobru mesecu, sa količinama od 30 - 40 mm. Hidrološki uslovi su uglavnom povoljni sa stanovišta navodnjavanja znatnih površina, s obzirom na prisustvo velikih potencijala vodenih površina i podzemnih voda, ali su do sada slabo iskorišćeni.

Od vetrova su najzastupljeniji južni i severni, a potom jugoistočni.

Prema dominantnim morfološkim oblicima u reljefu posmatrane teritorije, ističu se dve celine i to: - Ravničarski reljef, koji se nalazi u aluvijalnoj ravni reke Dunav, Velike Morave i Ralje, kao i na drugim mestima i terenima na kojima preovlađuju plodna zemljišta bez većih ograničenja za intenzivnu obradui navodnjavanje. Nadmorska visina ovog reljefa je do 100 metara, a obuhvata 52.4% ukupne površine grada.

4 - Brežuljkasto - brdoviti reljef, koji se prostire kao deo šumadijskih brda, ispresecan plitkom dolinskom vodom. Ovaj reljef čini 47.6% teritorije i nalazi se u visinskoj zoni od 100 - 273 metra, koji se takođe može smatrati potencijalnim područjem za razvoj savremene poljoprivredne proizvodnje. U strukturi nagiba, ravan ili blago nagnut teren (do 3°) zahvata oko 85% površine, što sa aspekta uslova za navodnjavanje, uslova za pojavu erozije i uslova za primenu mehanizacije pruža odlične mogućnosti za poljoprivredu.

Pedološki pokrivač na teritoriji grada se takođe može smatrati potencijalom u poljoprivrednoj proizvodnji, jer su zastupljena uglavnom zemljišta sa značajnom poljoprivrednom vrednošću i to: - aluvijum, aluvijum na ritskoj crnici i aluvijalna smonica (pored reke Velika Morava), ritska crnica (u Godominskom polju) i černozem ( pored reke Jezava), kao prioritetna poljoprivredna zemljišta i pokrivaju 40% površine

- Najveću površinu pokriva "gajnjača", oko 60% teritorije, koja takođe raspolaže potencijalom kao obradivo zemljište.

Svi tipovi zemljišta su uglavnom dubokog i moćnog horizonta, dobre strukture i plodnosti, tako da mogu biti pogodna za intenzivnu biljnu proizvodnju.

3. SADAŠNjE STANjE

3.1. Struktura zemljišnih površina prema obradi iz 2002. godine

Grad Smederevo zahvata površinu od 48.100 hektara i ima visok stepen korišćenja ukupnog zemljišnog potencijala za poljoprivrednu proizvodnju.

Tabela 1: Zemljišne površine

Redni br. Zemljišne površine Površina u ha U procentima

1. Oranice i bašte 31.617 65.7 2. Voćnjaci 3.027 6.3 3. Vinogradi 1.977 4.1 4. Livade 1.719 3.6 5. Obradive površ.(1+2+3+4) 38.340 79.7 6. Pašnjaci 640 1.3 7. Ribnjaci,trstici i bare 122 0.3 8. Poljopr.površ. (5+6+7) 39.102 81.3 9. Šume 2.617 5.4 10. Neplodno zemljište 6.381 13.3 11. Ukupna površina (8+9+10) 48.100 100

Tabela 2: Poljoprivredne površine po najnovijim podacima iz 2005. godine

Poljop. Oranice Industr. Krmno Vinogradi Ribnjaci i Žita Povrće Voćnjaci Livade Pašnjaci površ i bašte bilje bilje trstici

39.102 31.617 21.038 887 3.711 4.011 5.027 1.477 1.719 640 122

5 Poljoprivredne površine po osnovu vlasništva

1. Društvena svojina Zemljoradničke zadruge 159 hektara

2. Državna svojina 3.081 hektara 3. Privatna svojina 35.862 hektara Svega : 39.102 hektara

Na osnovu iznetih podataka vidi se da obradive površine u ukupnim površinama učestvuju sa 79.7%, a poljoprivredne sa 81.3%, što je izuzetno povoljan odnos u korist poljoprivrede. Na teritoriji Grada Smedereva živi 110 000 stanovnika i to u 11 gradskih i 27 seo- skih mesnih zajednica. Od ukupno 37.376 domaćinstava 25.3%, ili 9454 domaćinstava su poljoprivredna domaćinstva.

Tabela 3: Struktura domaćinstava prema veličini poseda iz 2002. godine

Veličina poseda u hektarima Broj domaćinstava Procenat učešća bez zemlje 49 0.5 do 0,10 229 2.4 0,11 - 0,50 1572 16.6 0,51 - 1,00 1308 13.8 1,01 - 2,00 1731 18.3 2,01 - 3,00 1387 14.7 3,01 - 4,00 1022 10.8 4,01 - 5,00 772 8.2 5,01 - 6,00 455 4.8 6,01 - 8,00 547 5.8 8,01 - 10,00 231 2.4 10,01 - 15,00 119 1.3 15,01 - 20,00 15 0.2 preko 20 hektara 17 0.2 UKUPNO 9454 100

Smanjenje broja stanovnika koji se bave poljoprivredom u prethodnom periodu je posledica privrednog razvoja i opadanja relativnog značaja poljoprivrede u privrednoj strukturi Grada. Međutim, to nije imalo uticaja na ukrupnjavanje zemljišnog poseda, već je i dalje nastavljen trend usitnjavanja parcela i povećanje gazdinstava koja se bave poljoprivredom, kao sporednom delatnošć, što je rezultiralo nemogućnošću da se organizuje savremena poljoprivredna proizvodnja. Iz priložene tabele se vidi da 19.5% domaćinstava ima posed ispod 0.5 hektara što nije dovoljno za registraciju poljoprivrednog domaćinstva i taj broj domaćinstava nije u mogućnosti da koristi podsticajna sredstva.

3.2. Sadašnje stanje poljoprivredne proizvodnje i prerade

3.2.1. Voćarsko - vinogradarska proizvodnja

Zbog blage kontinentalne klime, Smederevski region ima povoljne uslove za uspešno gajenje gotovo svih voćnih vrsta i vinove loze. U strukturi površina višegodišnjih zasada pored

6 vinograda, najzastupljenija voćna vrsta je jabuka, zatim breskva, šljiva, višnja, kajsija, kruška, jagoda, trešnja, kupina, orah, dunja, mušmula, lešnik, badem i ostalo.

Kada je u pitanju sortiment u vinogradarstvu kod nas je najzastupljenija sorta "smederevka" sa 60 - 70%, a ostale sorte su "vranac", "muskat", "hamburg", "prokupac", "italijanski rizling", "župljanka" i ostale. Većina voćnih vrsta je što se tiče sortimenata u nekoliko prethodnih godina prišla novom evropskom sortimentu, što je vrlo bitno za buduću voćarsku proizvodnju.

Tabela 4: Poljoprivredna proizvodnja u voćarstvu i vinogradarstvu

Ukupan br.stabala, Ukupan prinos Prinos po Vrsta voća čokota u tonama stablu u kg. Jabuka 5.438.400 43307 8.00 Breskva 982 94016709 17.00 Šljiva 382 5005737 15.00 Višnja 345 6003801 11.00 Vinogradi 1.577.400 5200 3.30

3.2.2. Ratarska, stočarska i povrtarska proizvodnja

Ratarska, povrtarska i proizvodnja industrijskog i krmnog bilja na teritoriji Grada Smedereva, obavlja se na sledećim površinama:

žita se gaje na 21038 hektara, ili 53.80% industrijsko bilje (šećerna repa, suncokret i soja) se gaje na 887 hektara, ili 2.27% povrtarstvo (paprika, paradajz, krompir, kupus) se gaje na 3211 hektara, ili 8.21% stočno krmno bilje (lucerka, stočna repa, stočni grašak, detelina) se gaji na 4011 hektara, ili 10.26% livade zauzimaju 1719 hektara, ili 4.39% pašnjaci zauzimaju 640 hektara, ili 1.64% od ukupnih obradivih površina

Šumsko zemljište, kao zasebna kategorija, a važna za bolje iskorišćavanje poljoprivrednog zemljišta, zauzima površinu od 2617 hektara. Od šumskih kultura najviše je zastupljena topola, vrba, a dosta površina zauzimaju jasen, klen i hrast.

Prosečni prinosi navedenih kultura u prethodnim godinama:

1. Pšenica 3,5 T/Ha, ili 17500 tona 2. Kukuruz 5 T/Ha, ili 80190 tona 3. Suncokret 2 T/Ha, ili 1000 tona 4. Šećerna repa 30 T/Ha,ili 8610 tona 5. Soja 2,5 T/Ha, ili 250 tona 6. Povrće 8 T/Ha, ili 25688 tona 7. Stočno krmno bilje 6 T/Ha,ili 24066 tona 8. Seno 3 T/Ha, ili 5157 tona

Relativno niski prinosi su rezultat tradicionalne proizvodnje, usitnjenih parcela i dotrajale mehanizacije.

7 Tabela 5: Stočni fond i proizvodnja sirovog mleka

Ukupan broj Broj ženki za priplod Goveda 7.045 4.886 Svinje 68.298 17.444 Ovce 7.268 5.557 Živina 121.886 -

Na teritoriji Grada Smedereva proizvede se 12.000 litara sirovog mleka na dan. Kao važan resurs za praćenje i unapređenje ovih proizvodnji su Zavod za poljoprivredu u Kolarima i Javno veterinarsko preduzeće "Smederevo" u Smederevu, koji sa stručnog aspekta pokrivaju proizvodnju.

3.2.3. Prerađivačka industrija

Odlaskom "Godomina" u stečaj prerađivačka industrija u Smederevu je znatno izgubila na preradi grožđa i proizvodnji vina i rakija, preradi voća i lageru i doradi ratarskih kultura.

Sadašnju agro - industriju Smedereva predstavlja:

AGRO INDUSTRIJA

" Voćar eskargot" D.O.O. Smederevo - Hladnjača "Uča" d.o.o. - proizvodnja komposta i pečurki "Agrodiv" Smederevo - proizvodnja koncentrata "Agrofruit" Smederevo-veletrgovina "Ekolend" - proizvodnja voća "Agrar komerc" – veletrgovina "Fruvita" Lunjevac - fabrika sokova "Mlin Matić" - mlinska industrija "Mlin Matejić" Mihajlovac - mlinska industrija "Fortuna" Mihajlovac - fabrika vode Delta Agrar M-591 R.J: Delta - veletrgovina "Premil" Vranovo - fabrika stočne hrane "Peca med" Vučak - proizvodnja meda "DBR" - Hladnjača i prerada puževa Klanica "Korida" - prehrambena industrija animalnih proizvoda Klanica "Ćuran" - prehrambena industrija animalnih proizvoda

VINARIJE I PRIVATNI PROIZVOĐAČI VINA I RAKIJA

1. PODRUM „ILIĆ“ vl. MILOMIR ILIĆ – Vina: Đorđevo crveno vino, Đorđevo belo vino Rakije: Šljiva, loza, dunja, kajsija

PODRUM „DIONIS“ vl. ZORAN GITARIĆ – DOBRI DO Vina: Smederevka, Graševina, Sovinjon, Trio-crveno Rakije: Viliamovka, Šljivovica „Zlatna kapljica“ , Kajsijevača i Lozovača

2. PODRUM „DOBRAVA“ vl. RADIŠA JEREMIĆ – SMEDEREVO Vina: Šardone, Merlot, Vranac Rakije: Šljiva, loza, kajsija

3. ZORAN SARIĆ – SMEDEREVO Kupinovo vino i sok od divlje kupine 8

4. DOBRICA NOVAKOVIĆ – SMEDEREVO, Kupinovo vino

5. PODRUM „STOJADINOVIĆ“ vl. SLOBODAN STOJADINOVIĆ – SKOBALj, SMEDEREVO Vrsta rakija: Šljiva, loza, kruška, jabuka, višnjevača,orahovača, drenovača i narandža

6. GOLUB MLADENOVIĆ – SMEDEREVO Rakije: šljiva, jabuka i loza

7. PODRUM „REDžIĆ“ vl. REDžIĆ GORO – Vina: Vranac, Župljanka, Kaberne sovinjon, Merlot

8. JANKOVIĆ SINIŠA – SMEDEREVO Vina: Smederevka,Rizling,Kaberne sovinjon,Merlot Rakije: Lozovača, kajsijevača, kruškovača i komovica

9. KOSTIĆ DEJAN – SMEDEREVO Vina: Smederevka,Hamburg Rakije: Lozovača, kajsijevača, komovica i kantarionova rakija

10. PODRUM „ILIĆ AM“ vl. ILIĆ MAJA – VODANj Vina: Smederevka,Roze Rakije: Lozovača, šljivovica, kajsijevača i dunjevača

11. PODRUM „JANKO“ vl. VASIĆ DRAGAN - SMEDEREVO Vina: Bela vina,Šardone,Traminac,Kupaža italijanski i rajnski rizling,Merlot

12. PODRUM „DESPOTICA TIM“vl. JOVANOVIĆ MARKO - SMEDEREVO Rakije: Lozovača, šljivovica, kajsijevača i jabukovača

13. JANKOVIĆ VELjA – SMEDEREVO Vina: Smederevka,Rizling Rakije: Kantarionova rakija, lozovača, šljivovica i kajsijevača

14. LjUBISAVLjEVIĆ ALEKSANDAR – SMEDEREVO Rakije: Lozovača, jabukovača, šljivovica, orahovača

9

4. STRATEGIJA: VIZIJA I PRIORITETI DELOVANjA

4.1. Vizija

Poljoprivreda Grada Smedereva će biti prepoznatljiva u Republici, biće izvozno orijentisana i daće mogućnost svakome ko radi i živi od poljoprivrede da živi kvalitetnije i bolje u zdravoj i očuvanoj životnoj sredini.

Kako bi ostvarili ovu viziju, moramo:

Upotrebiti znanje, stručnost, profesionalnost i kompetentnost za dalji napredak, dati podršku svakoj konstruktivnoj ideji, pogotovu ljudima iz struke, promeniti način razmišljanja i upotrebiti ideje iz okruženja, edukovati poljoprivredne proizvođače i promeniti njihovo gledanje na agrar, očuvati tradicionalne vrednosti, pružiti jednake šanse za sve, prihvatiti odgovornost za razvoj, negovati dobre međuljudske odnose i sarađivati na svim nivoima.

4.2. Prioriteti delovanja (mere)

Održanje postojeće primarne proizvodnje Mere za unapređenje voćarsko-vinogradarske proizvodnje Mere za unapređenje ratarsko-povrtarske proizvodnje Mere za unapređenje stočarske proizvodnje Mere za unapređenje pčelarstva Mere za pokretanje organske proizvodnje Mere za unapređenje sela Mere za obnovu i oživljavanje zemljoradničkih zadruga i otvaranje otkupnih stanica i kvantaških pijaca Razvoj Agrobiznis centra Ostale mere vezane za agrar

5. PRIORITETNE OBLASTI I MERE DELOVANjA

5.1. Održanje postojeće primarne proizvodnje

Postojeću poljoprivrednu proizvodnju unapređivati i stvarati preduslove za krupnija investiciona ulaganja u narednom periodu. Iskoristiti sve ljudske resurse Zavod za poljoprivredu, Odeljenje za privredu, zemljoradničke zadruge, hemijske kuće i ostale), kao i formiranje terenske stručne službe od nekoliko agronoma u cilju kvalitetnijeg rada poljoprivrednika, praćenja regulativa na selu, kvalitetnijeg praćenja plasmana finansijskih sredstava od Republike, Grada i ostalo. Ozbiljnom edukacijom kod poljoprivrednih proizvođača stvoriti sliku budućeg izgleda smederevskog agrara:

- Nove proizvodne tehnologije - Savremena rasadničarska proizvodnja - Kvalitetan rasni sastav - Standardi vezani za hranu

10 5.2. Mere za unapređenje voćarsko-vinogradarske proizvodnje

5.2.1. Voćarska proizvodnja

Postojeću strukturu zasada unaprediti, kako po sortimentu, tako i kvalitativno primenom najsavremenijih tehnologija:

1. Jabuku sa postojećih 5.438.400 stabala proširiti u narednom periodu na 6.000.000 stabala

2. Breskvu sa postojećih 982.940 stabala proširiti u narednom periodu na 1.500.000 stabala

3. Šljivu sa postojećih 382.500 stabala proširiti u narednom periodu na 500.000 stabala

4. Višnju sa postojećih 345.600 stabala proširiti u narednom periodu na 500.000 stabala

Planirano povećanje proizvodnje će biti na oko 1.000 hektara i to delom na postojećim ratarskim površinama, na delu državnog zemljišta koje će u međuvremenu doživeti vlasničku promenu, kao i aktiviranjem uparloženog zemljišta. Pored vodećih voćnih vrsta nastaviti podizanje zasada jagode, kajsije, trešnje, kupine i drugo, svi novi zasadi bi trebalo da budu u skladu sa zahtevima savremene voćarske proizvodnje, a sortimen u skladu sa vodećim evropskim sortimentom.

Razvojna orijentacija voćarske proizvodnje bila bi na poljoprivrednom zemljištu u jugozapadnom delu Grada Smedereva, koji se prostire na površini 20-25.000 hektara. To su područja katastarskih opština:Dobri Do, Mihajlovac, , Lunjevac, , , , Malo Orašje, , Vodanj, , , Landol, Udovice, Seone, kao i katastarske opštine u ravničarskom području Vučak, Osipaonica, Lugavčina i .

Sve ovo bi vodilo ka kreiranju brenda " Smederevsko voće" i zaštiti geografskog porekla.

Za ostvarivanje visoke proizvodnje i visoke produktivnosti u voćarskoj proizvodnji, kao i ostvarivanje visokog kvaliteta plodova za tržište, moraju se pratiti najnovija dostignuća i nove tehnologije počev od:

~ Zdravog i čistog sadnog materijala, ~ stručnog podizanja zasada, ~ sistema za navodnjavanje " kap po kap", ~ protiv gradnih mreža, ~ savremenog praćenja pojava biljnih bolesti i štetočina i njihovo sprečavanje, ~ savremena mehanizacija, ~ kvalitetan smeštaj, čuvanje, pakovanje proizvoda.

Sve ove aktivnosti bi se u narednom periodu finansirale sredstvima:

~ Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva ~ subvencije~ premije ~ Fonda za razvoj poljoprivrede Grada Smedereva ~ donacija ~ inostranih investitora ~ sopstvenim sredstvima proizvođača ~ krediti banaka ~ domaćih investitora

11 5.2.2. Vinogradarska proizvodnja

Vinogradarsku proizvodnju bi u periodu do 2013. godine trebalo podići sa postojećih 1477 hektara na 1700 hektara. " Smederevka" kao sorta vinove loze se treba i u narednom periodu forsirati prilikom sadnje, kako bismo taj brend ponovo obnoviti. Pored "smederevke", u novim zasadima značajnije mesto nego do sada treba da zauzmu i sorte "rajnski rizling", " šardone", "kabernet sovinjon", "erli kardinal", kao i novosadske sorte grožđa "sila", "petra" i druge. Značajan broj privatnih vinarija omogućava Smederevu da egzistira na vinskoj karti Srbije i svakako će u narednom periodu činiti motor razvoja vinogradarske i vinarske proizvodnje i omogućiti uslove za formiranje vinskog puta. Veći broj stručnih savetovanja na temu grožđa i vina, kao i sajam vina u okviru manifestacije "Smederevska jesen" bi svakako naše proizvođače grožđa i vina, podstakli na podizanje novih zasada i veću proizvodnju. Ukoliko novi vlasnici vinarskog podruma u Kolarima vide preradu grožđa kao primarnu delatnost, rešio bi se problem otkupa grožđa i Smederevo bi u narednom periodu ponovo postalo grad grožđa i vina. U narednom periodu potencirati na zaštiti geografskog porekla.

5.3. Mere za unapređenje stočarske proizvodnje

U pogledu produktivnosti stočarska proizvodnja se odlikuje zaostajanjem u odnosu na većinu evropskih zemalja. Sadašnja struktura stočarske proizvodnje prikazana u tabeli br. 5 tačke 3.2.2. nije pravi odraz potencijala stočarstva na teritoriji Grada Smedereva. Mere za unapređenje stočarske proizvodnje će se odvijati u dva pravca:

1. KRATKOROČNE MERE sve mere vezane za tekuću proizvodnju

1.1 Subvencije veštačkog osemenjavanja krava za kvalitetna priplodna grla

1.2 Krediti u oblasti stočarstva za jagnjad i jarad za nabavku kvalitetnog priplodnog materijala

1.3 Krediti u oblasti stočarstva za ostali kvalitetni priplodni materijal

1.4 Stimulacija veštačkog osemenjavanja i drugih vrsta ( svinja, ovaca i koza)

1.5 Stimulacija razvoja gajenja autohtonih rasa stoke

1.6 Osnivanje i stalni nadzor selekcionarske i matične službe

Sav priplodni materijal koji se dodeljuje poljoprivrednicima mora biti umatičen i dalje se pratiti kroz matične knjige.

2. DUGOROČNE MERE

2.1 Obezbeđenje rasnih priplodnih grla (uvoz steonih junica i kasnija distribucija kvalitetnog priplodnog materijala)

2.2 Kreditiranjem nabavke priplodnih grla povećala bi se brojnost i rasni sastav, što bi podiglo produktivnost u stočarstvu u smislu veće i kvalitetnije proizvodnje mesa, mleka, vune i drugo.

2.3 Kreditiranje izgradnje, ili adaptacija objekata za smeštaj i uzgoj stoke

2.4 Kreditiranje mešaona stočne hrane i opreme za stočarstvo (muzilice, laktofrizi) 12 2.5 Kreditiranje obezbeđivanja sanitarnih uslova kod proizvođača mlečnih proizvoda

2.6 Godišnjim planovima, sredstva namenjena stočarstvu, stalno uvećavati kako bi se ova strateška proizvodnja konstantno povećavala.

Sve ove mere, kao i stalna i kvalitetna veterinarska zaštita bi trebalo da u narednom periodu povećaju nivo stočarske proizvodnje za 7 - 10%.

5.4. Mere za unapređenje ratarsko-povrtarske proizvodnje

Na teritoriji Grada Smedereva najpogodniji klimatski i zemljišni uslovi za ratarsko - povrtarsku proizvodnju su područja katastarskih opština Saraorci, Lugavčina, Osipao-nica, Skobalj, Vranovo, Dobri Do, Mihajlovac, Šalinac, Lipe, Kulič.

Tabela 6. Sadašnja struktura ratarske proizvodnje i povrća

Ukupan prinos Površina (Ha) Prinos T /Ha u (T) Pšenica 5000 3.50 17.500 Kukuruz 16038 5.00 80.190 Industrijsko bilje Suncokret 500 2.00 1000 Šećerna repa 287 30.00 8610 Soja 100 2.50 250 Povrće 3211 8 25688 Stočno krmno bilje 4011 6 24066

Mere za unapređenje ratarsko-povrtarske proizvodnje bi se odnosile na:

~ pospešivanje stakleničke i plasteničke proizvodnje ~ pospešivanje semenske i rasadničke proizvodnje ~ kreditiranje nabavke sistema za navodnjavanje ~ obnova pogonske i priključne mehanizacije ~ kreditiranje kupovine zemljišta i ukrupnjavanje poseda poljoprivrednih gazdinstava ~ izgradnja podnih skladišta i smeštajnih kapaciteta za ratarske kulture

Ukoliko novi vlasnici doradnog centra i silosa u Godominskom polju produže osnovnu delatnost, ratari bi rešili problem, kako lagerovanja tržnih viškova, tako i nabavke kvalitetnog semenskog materijala. Buduća orijentacija ratarske proizvodnje trebala bi da se kreće ka značajnijem povećanju površina pod industrijskim biljem i duvanom. Rezultat ovih mera bi trebalo da u narednom periodu bude povećanje prosečnog prinosa za 5 - 7%.

5.5. Mere za unapređenje pčelarstva

Pčelarstvo je značajna grana poljoprivrede, kako za proizvodnju meda, cvetnog praha i mleča kao retko zdrave hrane i prirodnog leka, tako i voska. Ne treba zanemariti ni doprinos pčela u oprašivanju, kako u voćarstvu, tako i u vinogradarstvu i povrtarstvu. Uzimajući u obzir postojeći broj košnica na teritoriji Grada Smedereva , postoje realni uslovi i potreba da se broj čelinjih društava poveća. Povoljnim kreditima za registrovane pčelare i registrovane članove Udruženja pčelara bi se ova proizvodnja povećala. Planovima za naredne godine obuhvatiti i ovu proizvodnju. 13 5.6. Mere za pokretanje organske poljoprivrede

~ Proizvodnja organske ( zdrave) hrane

Organska (zdrava) hrana ima i do 50% veću cenu i jako je tražena na tržištu evropskih zemalja. Zbog toga je neophodno godišnjim planovima planirati sredstva za pokretanje te proizvodnje. Da bi se na jednom području zasnovala proizvodnja zdrave hrane, to područje treba dobro ispitati i pre svega sertifikovati. Takođe je vrlo bitna i edukacija zainteresovanih poljoprivrednika u smislu šta je to zdrava hrana i kako do nje doći. Proizvodnja zdrave hrane bi se mogla organizovati u delovima sela jugozapadnog dela našeg grada i dolini Velike Morave i na prostorima koji se hemijski ne tretiraju.

Deo sredstava u vidu subvencija biće obezbeđen za pokrivanje troškova sertifikacije i brendiranja.

5.7. Mere za unapređenje prerade poljoprivrednih proizvoda u selima

Cilj ovih mera je podrška povećanju održivosti poljoprivredne proizvodnje na selu. Sredstva bi bila usmerena prema mlađim poljoprivrednim proizvođačima kako bi zasnovali ozbiljniju proizvodnju i finalizaciju. Korisnici sredstava treba da imaju započetu proizvodnju iz neke oblasti poljoprivrede, a nivo podsticaja će iznositi do 30% od vrednosti investicije.

Sredstva bi bila usmerena u sledeće oblasti prehrambene industrije i to:

A. Oblast prerade ratarskih proizvoda:

- Proizvodnja specijalnih vrsta hleba, peciva i konditorskih proizvoda - Prerada kukuruza (kvasac, alkohol, ulje, itd.) - Ekstruderi (prerada kukuruza i dr. znaste hrane u pahuljice) - Ekološka ambalaža od žetvenih ostataka - Prerada soje (mleko, sirevi, ulje) - Prerada lucerke i deteline (stočne hrana) - Prerada konoplje.

B. Oblast prerade povrća

- Širenje asortimana proizvodnje i prerade povrća (skladištenje, zamrzavanje, topla prerada, pakovanje) - Industrijska prerada paradajza (sokovi, kečap, paste) - Industrijska prerada krompira (čipsevi, prah-pirea, skrob, itd.) - Proizvodnja sokova od cvekle i šargarepe - Prerada bundeve (sok, zamrznuta, ulje) - Sušenje povrća, proizvodnja začina i praškastih proizvoda - Sušenje i mlevenje belog i crnog luka za domaću mesnu industriju i izvoz - Proizvodnja ekološke dečije hrane - Proizvodnja, dorada i pakovanje semena povrća - Prerada paprike, krastavca, kupusa, (gotovi proizvodi, konzervisani proizvodi, salate) - Proizvodnja, dorada i pakovanje semena povrća - Proizvodnja gotovih jela.

14

V. Oblast prerade voća i grožđa

- Mini hladnjače za čuvanje i pakovanje voća - Proizvodnja poluproizvoda od voća (kaša, pulpa) - Proizvodnja sirovih sokova - Proizvodnja kompota i pasterizovanog voća - Proizvodnja voćnih salata - Proizvodnja slatka od voća - Proizvodnja kandiranog voća - Proizvodnja pekmeza i džema - Proizvodnja voćnih sokova i sirupa - Proizvodnja koncentrata i separiranih voćnih aroma - Proizvodnja sušenog voća - Proizvodnja rakije različitih standarda i kvaliteta - Proizvodnja voćnih čajeva - Proizvodnja nus proizvoda od voća (pektin, sirće) - Proizvodnja kvalitetnih, visokokvalitetnih i specijalnih vina - Proizvodnja alkoholnih pića od grožđa (vinjak, lozovača) - Proizvodnja bezalkoholnih grožđanih sokova (negazirani, gazirani, čisti ili sa dodacima crne ribizle, maline, višnje, kupine itd.) - Prerada nusproizvoda od grožđa (vinska kiselina, ulje semenki, komovica).

G. Oblast prerade animalnih proizvoda

- Proizvodnja i prerada mleka (konzumno i bio mleko i kiselo mlečni proizvodi) - Proizvodnja i prerada živinskog mesa (sušenje i dimljenje ćurećeg, guščijeg i pačijeg mesa, proizvodnja mesnih prerađevina) - Proizvodnja i prerada kokošijih jaja (melanž, filovi itd.) - Proizvodnja kocki za supe i dodaci jelima na bazi animalnih proizvoda - Proizvodnja i prerada ribe (klasični ribnjaci, kavezi) - Proizvodnja i prerada žaba i puževa - Proizvodnja i prerrada jagnjećeg mesa, mleka i vune - Proizvodnja gotove hrane - Proizvodnja hrane za domaće ljubimce

D. Specijalni programi

- Proizvodnja, prerada i pakovanje lekovitog i aromatičnog bilja (kamilica, kantarion, nana, kantarion šipurak) - Proizvodnja biljnih čajeva i eteričnih ulja - Proizvodnja i prerada aromatičnog bilja - Proizvodnja i prerada (sušenje i topla prerada) pečuraka - Proizvodnja i prerada meda i pčelarskih proizvoda - Proizvodnja i prerada divljači (zec, fazan, jelen).

Ova sredstva bi bila namenjena pre svega za područja na kojima egzistira i predstavlja dominantnu proizvodnju ratarstvo, voćarstvo i vinogradarstvo, povrtarstvo i stočarstvo. Takođe, investicija ima za cilj podizanje opšteg nivoa ekonomske razvijenosti na osnovu obnavljanja postojećih i podsticanjem novih preradnih kapaciteta, korišćenjem prostornih, resornih , saobraćajnih i drugih komparativa područja grada Smedereva. Isto bi imalo za posledicu, omogućavanje lakšeg plasiranja primarnih poljoprivrednih proizvoda, njihovu finalizaciju i profitabilnost prodaje polufabrikata i finalnih proizvoda, i konačno indirektno povećanje broja zaposlenih u navedenoj privrednoj grani. Neophodno je da se podstakne razvoj malih i srednjih preduzeća i na ruralnom prostoru, da se osvoje više faze prerade poljoprivrednih proizvoda kao i da se u svom

15 poslovanju pridržavaju visokih standarda i profitabilnosti, u atmosferi povoljne tržišne, ekonomske, socijalne i poreske klime.

Sredstva bi bila usmerena u tri pravca:

~ podsticaj prerađivačke industrije u voćarstvu i povrtarstvu

Ova sredstva bi bila namenjena za područja sa razvijenom voćarskom i povrtarskom proizvodnjom, s ciljem jačanja ovih grana poljoprivrede i obezbeđivanje plasmana poljoprivrednih proizvoda. Treba investirati u postrojenja za sortiranje, pakovanje i standardizaciju voća i povrća. Na taj način će se postići i povećanje kvaliteta proizvoda . Pored toga investicije usmeriti u postrojenja za preradu voća, mini sušare, hladnjače, u proizvodnju prirodnih sokova, domaćih džemova, konzerviranog voća, sušenog povrća. Podsticajem prerađivačke industrije obezbediće se i nova radna mesta.

~ podsticaj prerađivačke industrije u stočarstvu

Vršiti ulaganja u područja sa predispozicijama za razvoj stočarstva , koja mogu da budu interesne zone klanične, mesoprerađivačke i mlekarske industrije.

5.8. Obnova i oživljavanje zemljoradničkih zadruga i otkupnih stanica

Na teritoriji Grada Smedereva trenutno radi nekoliko zadruga. Zbog svih dešavanja u prethodnim godinama, mnoge zadruge su van funkcije.

Zadruge koje trenutno rade su:

"ZZ Mihajlovac" iz Mihajlovac "ZZ Sloga" iz Lugavčine "ZZ Pomoravlje" iz Smedereva "ZZ Zelena bašta" iz Saraoraca "ZZ Rajska dolina" iz Kolara

Grad Smederevo će u narednom periodu izdvojiti sredstva za obnovu i oživljavanje bar jednog broja zadruga koje bi bile u funkciji poljoprivrednih proizvođača.

Osnovni zadatak zadruga je nabavka svog potrebnog repro materijala, sadnog i semenskog materijala sa jedne strane i plasmana poljoprivrednih proizvoda sa druge. Pokušaćemo da motivišemo veće poljoprivredne proizvođače da se sami udružuju i osnivaju svoje zadrugarstvo. Jedan deo sredstava usmeriti na osnivanje modernih otkupnih stanica kako bi zadovoljili potrebe poljoprivrednika na lokalu.

5.9. Razvoj Agrobiznis centra

U unapređenju poljoprivredne proizvodnje najbitniji je lični kontakt sa proizvođačima i sticanje poverenja. Organizovanje stručnih savetovanja po selima, na kojima će učestvovati stručnjaci iz pojedinih oblasti (instituti, fakulteti, zavod za poljoprivredu, hemijske kuće i drugi).

U planovima za period 2009 - 2013. godine stvoriti uslove za izdavanje stručnih publikacija, biznis planova, pokretanje poljoprivrednog časopisa. Intenzivno raditi na prikupljanju podataka i pravljenju baze podataka na osnovu koje će se izvršiti rejonizacija i izdvajanje područja za voćarsku, stočarsku i ratarsku proizvodnju. Sve ove aktivnosti trebalo bi organizovati i preko novoformiranog Agrobiznis centra. 16 Agrobiznis centar će postati nosilac stručne, organizacione pomoći u razvoju zadrugarstva, proizvodnje i prodaje poljoprivrednih proizvoda. Pored ovoga, Agrobiznis centar bi imao ulogu u formiranju interesne organizacije poljoprivrednika na nivou grada, zapošljavanja stručnih kadrova u poljoprivredi, obezbeđivanju regulative u pogledu standarda i normi kvaliteta u proizvodnji i prometu poljoprivrednih proizvoda, podsticaju ukrupnjavanja zemljišnih poseda, obezbeđivanju sadržaja na selu stvaranjem ekonomskih, socijalnih, kulturnih i drugih uslova. U narednim godišnjim planovima planirati sredstva za formiranje Agrobiznis centra.

5.10. Ostale mere vezane za agrar

Godišnjim planovima obezbediti sredstva za:

~ ispitivanje kvaliteta i plodnosti zemljišta ~ rad protivgradne zaštite ~ rekonstrukciju, opremanje i prelokacije protivgradnih stanica ~ osiguranje useva i plodova registrovanim poljoprivrednicima ~ subvencionisanje zakupa tezgi na Zelenoj i Mlečnoj pijaci čisto poljoprivrednim gazdinstvima ~ subvencionisanje poljoprivrednih manifestacija i jubileja na teritoriji Grada Smedereva ~ suzbijanje štetočina, bolesti i korova koje ozbiljno utiču na zdravlje ljudi

6. FINANSIJSKI I STRATEŠKI OKVIR

6.1. Finansijski okvir

Za realizaciju ciljeva ove strategije treba tražiti i kombinovati različite izvore finansiranja.

Godišnji planovi treba da daju finansijsku projekciju svake prioritetne oblasti.

U zavisnosti od tipa projekta, izvori finansijskih sredstava mogu biti:

Sredstva Republičkog Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva

Sredstva NIP - a

Sredstva budžeta Grada Smedereva

Donacije pojedinih država i programa

Privatni investitori (domaći i strani)

Bankarski krediti i drugo

6.2. Strateški okvir

Ovaj dokument predstavlja aktivnosti i mere neophodne za značajnije učešće poljoprivrede u celokupnoj privredi Grada Smedereva i kompatibilan je sa strateškim dokumentima nacionalnog značaja, kao što su:

Strategija razvoja poljoprivrede Republike Srbije

Strategija lokalnog održivog razvoja

Čitava strategija razvoja poljoprivrede Grada Smedereva je u skladu sa prostornim planom Opštine Smederevo koji je usvojen 2005. godine.

17

7. ZAKLjUČAK

Nakon svega što je predstavljeno u ovom dokumentu, moramo biti svesni šta naša poljoprivreda može, a šta ne može da očekuje u narednim godinama i decenijama.

Poljoprivreda može da proizvede više bogatstva, nego što čini sada, i na taj način značajno doprinese oporavku i rastu celokupne ekonomije.

Poljoprivreda može da proizvede bezbednu i visokokvalitetnu hranu, atraktivnu za proizvođače u Srbiji i inostranstvu.

Poljoprivreda može da utiče na zaštitu životne sredine i ima potencijal da razvije profitabilnu turističku ponudu.

Poljoprivreda može da podnese promene koje su potrebne da omoguće Srbiji da se pridruži Evropskoj uniji i ona će definitivno imati korist od toga. Poljoprivreda može da premosti i pomogne da se olakšaju posledice bolne tranzicije.

Ali, poljoprivreda ne može da nastavi da upošljava broj ljudi koji je trenutno uposlen, niti da im obezbedi prihvatljiv standard života na malom mešovitom gazdinstvu, koje preovlađuje danas kod nas.

Budućnost sa kojom ćemo se suočiti je ona sa manje poljoprivrednika, većim gazdinstvima, proizvodnjom koja je više specijalizovana i fokusirana na zahteve tržišta.

Pravi je izazov napraviti ravnotežu između ekonomskih sila brze rekonstrukcije poljoprivrede nasuprot ekonomskim i socijalnim potrebama onih ljudi čija se budućnost neće oslanjati na zemljoradnju.

18