IZBORI ZA MZ I NA VODI; KOJI NESTAJE STR. 3-6

ISSN 2406-1530

Piši kao što misliš, Govori kao što osećaš! BILTEN 9 772406 153000 NOVINE INICIJATIVE ZA LOKALNU SAMOPRAVUSTANAR | BROJ 10 | ZIMA 2020. | BESPLATAN PRIMERAK PSSST! Izbori su u toku U zemlji u kojoj se svaka zamena poklopca za šaht i svaka zakrpana rupa na trotoaru slikaju i kao vest od nacionalnog značaja puštaju u drugom dnevniku simpomalna tišina pokrila je informaciju koju smo iskopali krajem prethodnog meseca: grad je za 22. novembar raspisao izbore za mesnu samoupravu u četiri od ukupno četrdeset i sedam mesnih zajednica u Novom Sadu

Dimitrije Kaorin inicijativu koja bi poticala „odozdo“ – bilo da je reč o građanima-pojedincima bilo o građanima ao i u slučaju njihove objave, i oglas o organizovanim u udruženja. Jesmo li mi onda, prestanku izbornih radnji gradske vlasti kao građani i bića koja misle o svojoj egzistenciji, Kobjavile su u pola glasa i više kao neko nekim sporazumom o nenapadanju koji su par- pismo samima sebi, pa mi, kao politički aktivi- tije postigle između sebe, osuđeni da naša me- sti, ne možemo a da se ne zapitamo zašto je to sna samouprava postoji samo na papiru i samo tako. Zbog čega se o izborima koji bi trebalo da „k’o fol“, dok ćemo u budućnosti i to svoje fa- predstavljaju pravi pokazatelj demokratičnosti mozno mišljenje morati da tražimo „na recept“? i decentralizacije, tih novih mantri političkog Ako je suditi po ponašanju većine aktera u (zva- novogovora pripadnika klana koji je trenutno na ničnom) političkom polju – ta stvar je već reše- vlasti, tako upadljivo ćuti? Otkud odjednom sva na i svako ko reaktuelizuje ovo pitanje može se ta simptomalna tišina i šta ona govori nama, ne- smatrati politički nepismenim ili nezrelim, ta- naviknutima da u njoj vidimo najavu nečeg do- koreći ograničenim. Politika se ne vodi u mesnim brog? Izbori o kojima je reč, zapravo, i nisu izbori zajednicama, parola je koju smo čuli na samom „u pravom smislu reči“, tj. nisu izbori za vlast, pa početku našeg bavljenja problematikom mesne čak ni onu lokalnu, opštinsku (a u Novom Sadu samouprave i njeni nas odjeci prate i danas, čak i to ujedno znači i gradsku, pošto je od marta me- među prijateljima i saborcima kojima je na vre- seca 2019. godine kao opština iz- me javljeno da se saberu, upristoje i partijski brisan iz Statuta grada), jer se ne radi o izborima ukolonaše, jer – revolucija samo što nije! za odbornike skupštine grada, nego o izborima Ok. Baviti se mesnom samoupravom, kao i na kojima građani treba da biraju druge građa- mišljenjem ljudi, naivno je i priliči neodraslim ne, svoje komšije i poznanike. To mu dođe više en-dži-o-ovcima, a imajući u vidu odakle potiče kao neki kobajagi izbori, nekakav zaostatak iz jedna takva kvalifikacija možemo da budemo pradavnih vremena kada se znala razlika izme- spokojni. Tim pre što mi i jesmo naivni i nedora- đu lokalnog i mesnog, između vlasti i uprave, a sli u stvarima partijskog pokoravanja i traženja onda i između uprave i samouprave. To su izbori FOTO: GKP nekog novog tate tek pošto smo se prethodnog koji više odgovaraju onom što je u zakonima i rešili. Opustimo se onda i nastavimo sa pitanji- statutima opstalo pod imenom „zborovi“, i što ma: dakle, kome danas opet smeta mesna samo- toliko odudara od logike kojom se uporno na- nas u isključivoj nadležnosti partija? Zašto se o uprava? Zašto se o ovim izborima ćuti? Zašto stoji opkoliti sve ne-izborno, da je to već mučno Postoji li to neki nemušti izborima za mesne zajednice ćuti i u vlasti i u čak ni na FB stranicama novosadskih mesnih i pratiti. Dakle, ovi su iz-zborovi nešto što pred- opoziciji? Postoji li to neki nemušti sporazum, zajednica o ovim izborima ne možete pročitati stavlja recidiv iz vremena za koje se sve strane sporazum, neko nepisano neko nepisano pravilo po kome stranka koja je ništa, a možete o tome kako je „Gradsko zele- političkog spektra slažu da je davno prošlo i da pravilo po kome stranka na vlasti na svim ostalim nivoima, mesnu sa- nilo“ počistio smeće oko kontejnera (sic!), kao nikako ne treba da se vrati. Iako i sami spadamo moupravu dobija „gratis“, kao nekakav privezak da je to vest nad kojom neko treba da meti prst u grupu onih koji ne pate za povratkom u staro koja je na vlasti na svim koji ide uz ključeve gradske kuće? Svedoci smo na čelo? Zašto ne možete da dobijete informa- doba niti patimo za starim imenima, ne može- da se opozicija u vreme izbora za mesne zajedni- ciju (uzgred, javnu) o tome koja je procedura mo a da se ne zapitamo malo u vezi ove tišine ostalim nivoima, mesnu ce koji su u Novom Sadu održani 2017. godine sa za podnošenje kandidature, nego za tako nešto koja se tako gromoglasno nadvila nad pitanjem samoupravu dobija ovih povukla bez ispaljenog metka, jer već tada morate da šaljete zvanični dopis na koji onda če- mesne samouprave. Šta je to što toliko smeta i im je bilo jasno da su u oseci, a sa tim, valjda, kate toliko dugo da bi izbori već prošli (da nisu bode oči u činjenici da postoji još neka ustav- „gratis“, kao nekakav ide i nemogućnost da se kadrovima pokrije sve obustavljeni)? Ko se to i zbog čega tako revno- na i zakonska niša koja omogućava ljudima da privezak koji ide uz više od glavnog odbora. I onda smo doživeli da sno trudi da ukloni komentare građana sa već ostvare političko pravo da iskažu svoje mišlje- nam šturmunddrangovci i jastrebovi danas vla- pomenutih FB stranica onih MZ koje ih uopšte nje i van perioda i procedura vezanih isključivo ključeve gradske kuće? dajuće stranke napune mesnu samoupravu lju- i imaju? Čega se boje ti ljudi? A onda i pitanje za parlamentarno-izborne prakse koje su kod dima čija je jedina misija da ovu zatvore za svaku svih pitanja: kada će prestati da se boje?

Poziv na učešće u mesnoj samoupravi zajednicama može dremati kao na kontrolno-propusnim stanicama Obično muka vodi ljude u mesne zajednice, u kasarnama za vreme vikenda. U mesne zajednice svraćaju ljudi koje a i vi i oni na pitanje „Kako si?“ odgovarate poznajete, ali najverovatnije sa nji- „Dobro“ da ne biste morali da ispovedate svoje ma o tome niste nikada razgovarali. Udružite se Obično muka vodi ljude u mesne za- muke nekome koga to zapravo i ne interesuje, jednice, a i vi i oni na pitanje „Kako a onda ni da slušate ono što vas se ne tiče Zoran Gajić samo pretio otkazom ukoliko odbiju si?“ odgovarate „Dobro“ da ne biste da se kandiduju. Da, oni su se kandi- morali da ispovedate svoje muke ne- kačio sam poziv na izbore za dovali, ali je čitavu organizaciju nji- kome koga to zapravo i ne interesu- mesne zajednice na stranica- hove kandidature za izbore za me- je, a onda ni da slušate ono što vas Oma nekih mesnih zajednica sne zajednice osmislio i izveo onaj se ne tiče. Međutim kada se suočite (, Jugovićevo, Liman), ali su koji upravlja njihovim životom, a to sa problemima u svom stambenom ga administratori stranica uklonili je partija. Srpska napredna stranka okruženju – od stambene zajednice čim su došli na posao i uključili svoje danas, a do juče je to bila Socijalistič- do kvarta u kome živite – obraća- kompjutere. Ali ko su administratori? ka partija Srbije. Dve najveće stranke te se ili javnim službama ili odete Da li su to članovi saveta koji volon- u istoriji srpskog parlamentarizma i do mesne zajednice na koju su vas terski obavljaju ovu funkciju, ili su to obe svesne značaja mesnih zajedni- iste te javne službe u najvećem bro- bili referenti koji rade u mesnim za- ca, što ih je, uz svo nasilje i monopol ju slučaja i uputile. To je trenutak jednicama i koje plaćamo na ime nji- koji nad njim imaju, i učinilo moćnim kada se suočavate sa svojim mi- hovog zaposlenja u gradskoj upravi? organizacijama u kojima su i obični šljenjem o mesnim zajednicama i Za one koji ne znaju, članovi save- i pošteni građani uvučeni u veoma tada ste u prilici da preispitate vaše ta mesne zajednice su ljudi koji ne problematične i sumnjive relacije. duboko uverenje da one ničemu ne dobijaju nadoknadu za svoje učešće Sumnjam da su oni admini- služe i da je to što ste na njih upu- u radu saveta: mi smo ih doveli na stratori stranica mesnih zajednica ćeni od strane službe koja je odbila to mesto čak i ako nismo izašli na kojima upravljaju, jer je izglednije da momentalno preduzme ono što izbore za mesne zajednice, a oni su da i to za njih rade spomenuti re- ste od nje tražili samo izgovor i pre- najčešće zaposleni u nekom javnom ferenti. To su pak ljudi koji rade bacivanje odgovornosti na koje ste ili državnom preduzeću zahvaljuju- u upravi i primaju platu za to što kao iskusan građanin ove zemlje ći milosti onog ko ih je na to mesto svakodnevno dežuraju u mesnim već navikli. poslao po partijskoj dužnosti i obe- zajednicama. Dežurstva su prilično Međutim, vi ipak odlazite do ćao napredovanje ako se pokažu, a ne dinamična i teško da se u mesnim njih. Kada je čoveku nešto potreb- Foto: GKP strana 2 | BILTEN STANAR www.inicijativa-samouprava.rs

no, on počinje i da se nada. Tako čija organizacijska karijera još nije govoriti da je to naš politički i soci- se vraća vaša vera u moć mesnih ni počela, čim su tu gde jesu, a to je jalni život, da je to naša građanska Prema tome, Prva zajednica i vi, uz zahtev koji nosite mesna zajednica o kojoj upravo oni dužnost i angažman. U Srbiji je to pred nju, pakujete i poverenje koje imaju najgore mišljenje. sam život. Ljudi su egzistencijalno poštovane komšije ste spremni da joj pružite. I to je u Referenti se dakle povlače i odbi- ugroženi i zavisni od vlasti i politike i građani, udružite odbrana redu. Dočekuju vas tamo referenti, jaju da rade svoj posao, znajući da će koja se nad njima sprovodi, tako da ljudi koji u njima rade, slušaju vas i u tome imati podršku svojih pretpo- je sam život na stolu i o njemu go- se i organizujte. i daju vam određene instrukcije. stavljenih, a to su načelnici i zameni- vorimo nimalo patetično, odnosno od poplava Čak sve informacije koje su vam ci načelnika uprava čiji je posao, pa uzvišeno. U problemu smo: nas više Sami nećete ništa potrebne, uključujući i beznađe samim tim i egzistencija, u rukama niko ne štiti. Policija je u službi vlasti uraditi niti je – mesna po pitanju vašeg problema jer su daleko opasnijih ljudi u partiji jer i partije, sudovi su u njenoj službi, to takođe ljudi sa velikim građan- su ipak na odgovornim funkcijama zdravlje je u njenim rukama, a posao moguće sam izaći skim iskustvom života i aktivnog i mestima sa kojih bi se svaka vlast od kog bismo mogli živeti zavisi is- na kraj sa silama samouprava učešća u društvu u kome živite. mogla dovesti ako ne u red, a onda ključivo od njene milosti i volje. To se Ali ukoliko probate da svojim uče- bar u granice zakona i ovlaštenja. da promeniti, ali je za to potrebno da koje nas određuju i a je vrag odneo šalu uverili smo se šćem u njenom radu, u radu mesne Ucenjeni referent iznad sebe ima se udružimo i organizujemo. drže u pokornosti. toliko puta do sada, ali to nije ga- zajednice, doprinesete i zatražite ucenjenog načelnika i mi se u me- Zakonom i ustavom su propi- Drancija da se nećemo i dalje u to poštovanje prava koje vam je i nje- snoj zajednici možemo sresti sa su- sani svi oblici i načini našeg nepo- Oni znaju šta uveravati, i sve tako dok ne nestanemo. U nim statutom zagarantovano, refe- štinom sistema koji i dalje govori o srednog učešća u radu uprave, a igri iscrpljivanja između vlasti i ljudi prva rent će se pretvoriti u člana saveta otvorenoj upravi i prodaje maglu i uprava je ono što bi trebalo da nas je organizacija, je u povlašćenom položaju s obzira da re- mesne zajednice i na svaki način domaćoj i međunarodnoj javnosti. zanima više od zakonodavne vlasti, kao što znaju surse za sve borbe (pa i ovu koju kod nas pokušati da vas od toga odvrati jer Sve vam ovo pišem jer sam se na koju ne utičemo čim se završe iz- bespoštedno vodi već tri decenije) crpi je tada isključivo podanik vlasti u to lično uverio, i to tako što sam bori i skupština počne da donosi za- i šta su mesne od istih tih ljudi po potrebi preobučenih koja se nad njim sprovodi i kojoj sa svojim prijateljima i saradnicima, kone koji će se nad nama sprovoditi. zajednice. Zašto u „narod“, „glasače“ ili već neku drugu je izložen možda i više od vas. To organizovano i udruženo, radio na Međutim mi se nalazimo u sistemu grupaciju iz arsenala njenih beskrajnih je čovek, a čovek je takođe i žena ovom problemu i pokušavao da iz- u kojem se još uvek zakon sprovodi bismo mi ostali deobnih mogućnosti. Ovoga puta je tema kojoj je posao uništen vlašću i ona guram neke stvari kroz sistem i u kroz upravu i mi možemo u njoj ak- koju svaki put iznova otvaramo – a to je je, kao i njeni formalno i službeno tome nisam uspeo. Ni ja ni ljudi sa tivno učestvovati i delovati. Mesne neobavešteni? uzimanje učešća u mesnoj samoupravi od prepostavljeni, u strahu od vlasti kojima sam to radio, a imamo orga- zajednice su naš ulaz u sistem. Nas strane ljudi – izašla van okvira apstrakci- da se sada plaši i običnih članova nizaciju civilnog društva i resurse kao stanovnika i građana, a ne kao ja i onoga što čak i dobronamerni, ni ne saveta kojima svakodnevno poma- da u tome budemo uporniji od gra- partijskih i kriminalno organizva- jednice. Što je najgore, u ovoj zaveri sluteći da nas tako psuju i vređaju, nazi- žu i čiji posao uglavnom rade, jer đana koji nemaju nikakvu i ničiju nih ljudi koji ulaze i izlaze iz siste- ne učestvuju samo partijski saveti vaju „cvilinodruštvenim apstrakcijama“: su ovi najveći deo svog slobodnog podršku. O tome smo pisali i o tome ma kako im se hoće i na mestima – ljudi koje je partija postavila na to nepostojanje mesne samouprave uskoro bi vremena na drugim partijskim za- ćemo nastaviti da pišemo. Nastavi- koja im se čine najpogodnijim. No, mesto mobilizacijom svog članstva moglo da se obije ljudima o glavu i to tako dacima na koje ih šalje sistem koji ćemo i da radimo. Međutim, sada je potrebno je da se na to odvažimo i da oni budu delegirani i izabrani – što će, bez ikakvog otpora, vlast biti u sta- je sve samo ne legitiman i tran- potrebno da nam se pridružite i vi da to pravo organizovano i udruže- već i uprava koja je zadužena za rad nju da sprovede svaki, pa čak i onaj najpo- sparentan. Strah od partije i nje- koji nemate nikakvu organizaciju, no ostvarimo. Jedan po jedan naići mesnih zajednica. Prećutnim pri- gubniji, naum. Sve što poželi. Još konkret- ne moći spušta se iz uprave kojom kao i oni koji je imaju, ali misle da ćemo na opisanu situaciju i na isto stankom na ucene kojima su izlo- nije: postoji opasnost da ćemo uskoro svi ona dominira preko gradskog veća, je i mesna samouprava prostor za tako nemoćne pojedince čije su ženi zaposleni u njoj čitavo društvo postati svedocima izgradnje još jednog za skupštine i gradonačelnika, do njihovo delovanje i aktivno učešće egzistencije razlog da nam se su- je ugroženo i izloženo nasilju vlasti grad pogubnog „javno-privatnog projekta ovih volontera i partijskih guštera, u sopstvenom životu. Nećemo više protstave i da onda i sami pristanu koja je zbog toga nelegitimna. Dakle od nacionalnog značaja“ koji kolokvijalno na posao o kome svi pričaju kao o nisu samo izbori izvor legitimnosti, već zovemo Novi Sad na vodi. najvećem poduhvatu ove vlasti, a već i način na koji se jedna uprava i Zato smo u ovom broju Stanara pa- Ucenjeni referent iznad sebe ima to je urušavanje institucija. Zato je vlast sprovodi. žnju obratili na naselje koje će prvo biti potrebno da počnemo od izbora za Prema tome, poštovane kom- na udaru ukoliko se sa izvođenjem ovog ucenjenog načelnika i mi se u mesnoj mesne zajednice koji se za većinu šije i građani, udružite se i orga- projekta krene, što ne znači da njegove zajednici možemo sresti sa suštinom mesnih zajednica u Novom Sadu nizujte. Sami nećete ništa uraditi posledice neće osetiti i ostali, bliži i uda- održavaju iduće godine. Ovih dana niti je moguće sam izaći na kraj ljeniji, delovi grada kao što je sigurno sistema koji i dalje govori o otvorenoj je trebalo da se oni održe u četiri sa silama koje nas određuju i drže da će – bude li izveden na ovaj način i upravi i prodaje maglu i domaćoj i mesne zajednice i mi vidimo da ljudi u pokornosti. Oni znaju šta je or- sa ovakvim odnosom javnog i privatnog o tome ne znaju ništa. Obaveštava- ganizacija, kao što znaju i šta su u kome se od javnog očekuje da daje i međunarodnoj javnosti nje javnosti nije u interesu ovakve mesne zajednice. Zašto bismo mi servisira, a od privatnog da ubire i za- vlasti i u tome učestvuju i mesne za- ostali neobavešteni? radi – on osakatiti i ceo grad. Limanci i Telepčani su, dakle, prvi na udaru pa smo ovim drugima dali prostora da kažu i napišu koju o tome šta misle o delu grada u kom žive, kao i da se oglase o ovim urbanističkim pohodima koje vlast sprema na svoje građane u vrlo skorom roku. Isto tako, pisali smo i upoređivali dva iskustva – ono zagrebačko (teksto- vima o njihovoj borbi protiv projekta Zagreb-Menhetn) i ovo naše na koje se spremamo, sa naglaskom na ulozi koju je u prvom imala, a u drugom bi mogla da ima, upravo – mesna (i lokalna) samo- uprava. Dakle, mesne zajednice. Mesne zajednice našle su nam se u centru pažnje ne (samo) zato što se nji- ma kao institucijama bavimo, nego i zbog toga što se za narednu godinu (negde na leto, jun ili jul mesec) spremaju izbori za većinu od njih 47 koliko ih Novi Sad broji, a kako će ovi biti sprovedeni imali smo prilike da naslutimo preko prvo na- javljenih a onda ubrzo i (zbog pandemije) odloženih izbora za četiri među njima: „Bukovac“, „Podbaru“, „Salajku“ i „Ste- panovićevo“. Na ovom pilot-uzorku jasno se ocrtava namera vlasti da ih jednostav- no – prećuti. To ne bi bilo prvi put, ali bi moglo biti poslednji, s obzirom na već de- cenijama trasiranu tendenciju da se i ovaj nivo samouprave ljudi uvede u sistem vlasti i to one izborno-parlamentarne, a FOTO: Vojin Ivkov to ne znači ništa drugo nego da se na taj način ona i obesmisli. Zato i dalje pišemo o odnosu vlasti (države) i moći (ljudi), jer na toj temeljnoj razlici počiva i sav naš UREDNIK BILTENA: Bilten STANAR se publikuje u okviru projekta trud da ovu sredinu, jedinu koju imamo, Savo Romčević Lokalne politike i urbana samouprava i Inicijative za lokalnu samoupravu koji su posvećeni motivisanju učinimo održivijom s obzirom na to da se BILTEN STANAR OVOM BROJU BILTENA STANAR doprineli su: građana za uključivanje u procese upravljanja, održivost ne odnosi samo na ekonomiju, Bojana Bodroža, Branka Ćurčić, Zoran Gajić, Aleksandar odlučivanja i udruživanja u lokalnim i mesnim Novina Inicijative za lokalnu samoupravu Lazarević, Dimitrije Kaorin, Željko Popović, Savo Romčević, zajednicama. pa čak ni ekologiju: ona se tiče života čo- Broj 10, godina izdanja: 2020. Nedim Sejdinović, Slobodan Stošić i Dalibor Stupar veka u njegovoj celosti. Ona je političko Projekat Bilten STANAR realizuje Grupa za Prevod na mađarski: konceptualnu politiku iz Novog Sada, uz podršku pitanje po sebi, jer zelenilo jednog drveta IZDAVAČ: Zlatko Magdalenić Grupa za konceptualnu politiku Fondacije za otvoreno društvo, Srbija i u saradnji sa ne ide bez čoveka koji će to drvo održa- Fondacijom Hajnrih Bel – predstavništvo Beograd. Pariske komune 42, Novi Sad GRAFIČKO OBLIKOVANJE: vati, a da bi se jedno drvo zalilo, mora tel: +381 (0)21 6333 013 Nikolina Sivački (C e n t r o b i r o) mail: [email protected] da postoji i volja da se to uradi, a onda i web: www.gkp.org.rs FOTOGRAFIJE: način da se to sprovede u delo – i to bez www.inicijativa-samouprava.rs Vojin Ivkov, GKP beskonačnih posredovanja koja su danas CIP – Katalogizacija ŠTAMPA: postala samima sebi svrha. Biblioteka Matice Srpske, Novi Sad Forum/Magyar Szo, Novi Sad ISSN 2406-1530 COBISS.SR-ID 291479559 TIRAŽ: 11.000 Uredništvo biltena BILTEN STANAR www.gkp.org.rs | 3 strana Šta je danas za nas Novosađane – bili mi urođenici ili dođoši – Telep? Posljednja stanica – Telep

Savo Romčević i Željko Popović

a razmeđu identitetskih oluja započetih devedesetih godina nominalno prošlog Nvijeka (koji, suštinski, nikako da mine) i ovih najnovijih investitorsko-urbanističkih uragana u čijoj se zjenici nalazimo posljednjih nekoliko godina, kao da je svaki smisao iz- gubilo određivanje ovog naselja kao „mađar- skog“, iako bi njegovo ime tako nešto moglo sugerisati. Struktura naselja promijenjena je po svim njegovim karakteristikama, od de- mografskih i kulturoloških pa sve do onih koji se očiglednije daju iščitati „golim okom“: na- selje se sve više urbanizira (što je izraz koji se već oteo kontroli s obzirom da se kod nas pod njim potura tiskanje što većeg broja stanovni- ka na metar kvadratni raspoloživih površina, bez vođenja računa o tome kako će poslije ti ljudi živjeti). Devedesete su, po našem snaž- nom uvjerenju, kumovale ovom slomu grada (i gradova), pa nije ni čudo što je i Telep pro- mijenjen onako kako su se mijenjala i druga naselja, gradovi i predjeli, samo što se to u uslovima zvaničnog ne-rata dešavalo nekako u tišini. Još samo najbliži članovi porodica znaju razmjere egzodusa telepskih Mađara koji su u uslovima suštinskog ne-mira morali potražiti sigurnost „preko rijeke“. Danas Te- lep većinski naseljava većinski narod, što je posljedica tranzicije radnih narodâ (i narod- nostî) SFR Jugoslavije u poratne većinske i manjinske narode, nakote, plemena i klanove, tako da se lûk po kome se ovo naselje kretalo od vremena kada se zvalo Sent Marton i Da- ranji (Darányi-telep), preko kratkog perioda FOTO: Vojin Ivkov postojanja pod imenom Adamovićevo naselje, pa sve do najnovijeg „povratka u novovizan- tijsku prošlost“ u kojoj će njegovo ime možda ostati tek prazan skup, samo prividno može re, Salajke, a onda i …), niti je specifičan moć kada im pukne kakva cijev? Da li otvaraju smatrati paradoksalnim. Čak i to što tekst o po tome što mu se omča kolektivne gradnje u Šta je, dakle, to što, vrata jedni drugima ili se samo utišaju kada Telepu piše neki Slavonac na iskvarenoj va- najboljem duhu novosadskog investitorskog čuju zvono? Hoće li ikada jedni sa drugima na rijanti jezika koji interno i intimno naziva urbanizma sve brže steže oko vrata. Isto tako, sasvim smo sigurni, pecanje ili u šetnju na uz obližnji Dunav? Šta „kroatiziranom varijantom srpskohrvatskog ne djeluje ni najmanje izvjesno da će se ovaj očekuje Telep u je, dakle, sa ljudima na Telepu i šta danas znači jezika“, a čitat će ga (na našem sajtu i u pre- dio grada (kao što to nije bio slučaj ni sa, u tom biti Telepčanin, pitanje je koje postavljamo na vodu) ostaci „Atilinog naroda“ koji još uvijek smislu, danas već „pokojnima“ Starom Deteli- narednom periodu prvom mjestu politički, ako politici dozvolimo na Telepu žive, perverzni je dokaz da istorija narom ili Grbavicom) uspjeti izboriti za mini- da bude shvaćena kao djelatnost slobodnih ljudi ne haje puno za logiku onih koji joj – svojim mum onih uslova koje smo još nekoć smatrali bez obzira na njegove u njihovom nastojanju da se samoorganiziraju i mesom i kostima – daju materijal za takve i sadržinom sintagme „grad po mjeri čovjeka“. specifičnosti koje ga povežu i da onda, tako povezani, određuju šta slične „nakaradne konstrukcije“. Pa po čemu je to onda Telep specifičan i šta su prioriteti koji moraju da se riješe kako ne No, da ne bismo potonuli suviše u ove „iden- je to što ga izdvaja do te mjere da je o njemu istorijsko-kulturološki bi dočekali da se o svakom segmentu njihovog titarije“, red bi bio da o Telepu nastavimo da potrebno pisati? Ni po čemu. Ili, da budemo izdvajaju od ostalih života odlučuje „odozgo“ potpuno proizvoljno se pitamo u na način kako smo to radili i do precizniji – specifičan je samo po tome što i voluntaristički. sada: Šta je,dakle, to što, sasvim smo sigurni, se na Telepu još uvijek u potpunosti nije desi- gradskih naselja ili Dakle, odgovor na plimu desocijalizacije i očekuje Telep u narednom periodu bez obzira lo ono što se u drugim dijelovima grada može destrukcije ne može da bude ni identitetski, ni na njegove specifičnosti koje ga istorijsko-kul- smatrati gotovom pričom. Dakle, specifičan je četvrti i šta je to što bi samo kulturološki, ali ni urbanističko-insti- turološki izdvajaju od ostalih gradskih naselja po tome što se na Telepu nešto još uvijek može njegovi stanovnici mogli tucionalni, pošto živimo u uslovima privrede ili četvrti i šta je to što bi njegovi stanovnici učiniti. Pod uslovom da za to postoji dovoljno koja je organizirana tajkunsko-mafijaški. On, mogli da urade ne bi li izbjegli sudbinu „pu- volje i odlučnosti njegovih žitelja. da urade ne bi li izbjegli kako već rekosmo, mora da bude politički, ako stinje desocijalizacije“ koja je već progutala Pritisnut „ekspanzionističkim pretenzija- sudbinu „pustinje politiku mislimo kao upravo opisanu aktivnost mnoge dijelove ovog grada? Jer, niti je Telep ma“ Limana koji se, ako je suditi prema poje- slobodnih pojedinaca okupljenih oko nekog jedino naselje u kom dominira individualni dinim agencijama za nekretnine, neke dijelo- desocijalizacije“ koja zajedničkog cilja. Onih prokazanih i pomalo način stanovanja (tu su, pored još i Klisa, Saj- ve Telepa već naziva Limanom V, VI, pa čak je već progutala mnoge zaboravljenih Ljudî. lovo, kao i još uvijek značajni dijelovi Podba- i VII (jer biti Limancem ipak je više seksi od Ima li ovakvih ljudi spremnih da se povežu dijelove ovog grada? pitanje je na koje nemamo odgovor, niti želimo da ga prejudiciramo kako ne bismo upali u za- mku prorokovanja ili socijalne ontologizacije, toga da se bude Telepčanin, a ovaj nominali- kao što se to desilo mnogima prije nas a vidi- zam ima svoj srazmjeran izraz i u većoj cijeni mo da se dešava i danas, posebno među onima kvadrata, što je u ovoj priči, ipak, krucijalno), koji su na sceni i kojima su usta ponovo puna kao i „sjenkom na plućima“ grada koja se eufe- „masa“, „klasa“ i „radnog naroda“. Ono što sva- mistički i umilno naziva NSH2O, djeluje kao kako možemo jeste da to pitanje postavimo i da Telepu ne preostaje ništa drugo nego da mi to stalno iznova radimo i uradit ćemo to potpiše bezuslovnu kapitulaciju i da sve svoje ponovo na jedan konkretan način: uskoro (ot- kvalitete kao dijela grada i mjesta (još uvijek) prilike na ljeto 2021. godine, u junu ili julu) će pristojnog za život, utopi u jednoličnost urba- na području Novog Sada biti raspisani redovni nizma i gradnje čiji je glavni moto „za kvadrat izbori za mjesnu samoupravu, za popularne više“. Odlučujući zaokret moguć je samo ako mjesne zajednice kojih u cijelom gradu ima uku- se tome suprotstave ljudi okupljeni u jednu pno četrdeset i sedam, a na samom Telepu tri. pomalo zaboravljenu formu zajedništva koju Ukoliko ima ljudî, onda su ovi izbori (koji nisu smo nekada znali zvati „komšilukom“. Kako izbori za vlast – vidi o tome tekst PSST!... na danas stojimo sa tom potisnutom i pomalo naslovnoj strani) pravo mjesto (i vrijeme) da se zaboravljenom kategorijom? Kakvi se odnosi oni okupe i da na njima odluče i o tome da li će izgrađuju između ljudi koji se bez ikakvog kri- sutra na Telepu još uvijek biti i komšijâ. A to da terijuma (sem onog koji se mjeri dubinom dže- li će tu biti komšijâ uticat će i na činjenicu da pa) danas naseljavaju po raznim „telepskim li će uopće i biti Telepa ili će se on sliti u neku dolinama“ i četvrokatnim zgradicama koje vi- od „Najnovijih “ ili „Limana n“, što dimo da niču sada već na svakom koraku (po- je tendencija koja prijeti da pregazi i Adice, pa sebno na Južnom Telepu i na potezu od Telepa i dalje: i . Kažu da je samooplo- ka Adicama, uz sam nasip i oko njega)? Tko su đujućem Kapitalu samo nebo granica. FOTO: Vojin Ivkov ljudi koji se tu doseljavaju, drže li cvijeće na Ali, isto tako kažu da ima i života prije terasama i zovu li jedni druge na kafu ili u po- smrti. Pa bujrum! strana 4 | BILTEN STANAR www.inicijativa-samouprava.rs Svi argumenti su na našoj strani, a na njihovoj su – novac i moć Živeti na Telepu pod senkom „Novog Sada na vodi“

Na Telepu se još uvek možeš iz lokalne prodavnice vratiti sa punim kesama premda si zaboravio novčanik – obećao si da ćeš doći za koji sat da doneseš novac. Još uvek komšije čak iz četvrte ulice znaju i tvoje i ime tvoga psa

Vojvodina“ Slavka Vrndžića i na njegovo mesto postavili u najmanju ruku kontroverznog Srđana Kruževića, ekonomistu koji ima zadatak da ubedi hidrologe da promene svoje mišljenje. Ne drže političari na vlasti i investitori ni najmanje do toga što im stručna javnost spo- čitava da ovaj projekat izvode bez raspisivanja međunarodnog konkursa na kojem bi se iskri- stalisale ideje kako bi ovo područje moglo u bu- dućnosti da izgleda. Ne interesuju ih ni zahtevi FOTO: Vojin Ivkov grupa građana da se o svemu ovome prvo obavi javna rasprava, uz tvrdnju da Novosađani ima- ju pravo na grad i pravo da odlučuju kako će on izgledati. Ne interesuje ih ni to što će ovaj Nedim Sejdinović vice i Detelinare, ovaj deo Telepa koji se nasla- na tom prostoru stvori više od 150 hektara gra- projekat predstavljati svojevrsni ekocid – uni- nja na dunavski rukavac ima užasan problem sa đevinskog zemljišta. Isplanirao je taj neko da se štavanje zaštićenih i strogo zaštićenih biljnih i kumulacijom podzemnih voda, pa s vremena na na potezu Brodogradilište-Šodroš-Kamenička životinjskih vrsta. Ne mare ni za to što je Dunav rugar i ja, poput mnogih drugih novosad- vreme, tu i tamo možete zametiti pojavu malih ada izgradi gigantsko naselje, stambeno-poslov- međunarodno visokozaštićena reka i što ovakvi skih podstanara – a svet se deli na stano- močvara, u zavisnosti od kiša ili vodostaja Duna- ni kompleks koji će vredeti – prema različitim zahvati mogu da izazovu negativnu reakciju po- Ddavce i podstanare, pisao je još onomad va. Ali ko o tome brine? Niko baš. procenama – od jedne pa čak do tri milijarde dunavskih zemalja, Dunavske komisije, Dunav- Krleža – do polovine dvehiljaditih živeli smo Još uvek, međutim, Telep ima svoj seoski šmek, evra, i koji će u džepove raznoraznih „stejkohol- skog biroa ili Internacionalne komisije za zašti- manje-više u svim delovima grada. Cene stanova na koji se čovek navikne i počne u njemu da uživa. dera“ strpati novac koji će biti dovoljan za nji- tu Dunava. Hoće oni da stvore novi grad, koji će i, generalno, ponuda birali su životnu lokaciju, a Još uvek pozdraviš skoro svakog prolaznika, a sa hovih narednih pet generacija. Projekat je dobio biti spomenik našeg vremena i u kojem će živeti ne nekakav naš afinitet. Jedino nam je Telep iz- mnogim od njih staneš i razmeniš koju reč, o vre- ime – Novi Sad na vodi. Znaju građani Telepa i raditi nova klasa bogataša. micao, a iskreno govoreći, nije nas ni privlačio – menu ili o – sada – dosadnoj pandemiji. Još uvek već dugo za te planove, ali iako ogorčeni, do- Ali, građani Telepa nisu više tako maloduš- delovao je kao selo iz kojeg ćete morati kilometri- se možeš iz lokalne prodavnice vratiti sa punim nedavno su samo slegali ramenima verujući da ni. Ne veruju doduše da će borba protiv „Novog ma pešačiti ili se gradskim autobusom voziti, da kesama premda si zaboravio novčanik – obećao si je nemoguće suprotstaviti se višeglavoj aždaji, Sada na vodi“ odneti pobedu, znaju dobro iz biste dohvatili udobnosti urbanog življenja. Osim da ćeš doći za koji sat da doneseš novac. Još uvek sastavljenoj od moćnih investitora, ogromnog iskustva da uvek pobede oni koji imaju politič- toga, niko vam nije, onako usput, mogao svratiti komšije čak iz četvrte ulice znaju i tvoje i ime novca i velikih političkih igrača. ku moć i novac. Ali, sada bar imaju neku nadu. na „fildžan kafe“, kao što to biva kada živite u tvoga psa. I još uvek, na samo par stotina koraka Kada popiju, kažu da će telima braniti Šodroš. širem centru. Ipak, te 2004. godine doselismo se od tvog stana nalazi se jedan od najlepših delova, Razlog za povratak nade su upravo građan- na Telep, i to na čuveni Južni Telep, onaj deo na- dragulj našeg grada – dunavski rukavac Šodroš, Šodroš je prirodno ske inicijative protiv ovog somnabulnog projek- selja koji se naslanja na dunavski rukavac Šodroš jezero sa svojim ribolovcima, patkama, labudo- ta. Jedna od njih je ona koja deluje pod imenom i Liman 4. Opet su cene i ponuda odigrale svoju vima, pticama, drvećem i čudnim rastinjem. Na bogatstvo koje bi u „Vidi, gari, ne može!“, a koja je praktično nastala ulogu. Iako se i tada govorilo da se na područ- Šodroš se ide, u proseku, jednom dnevno, šeta se normalnoj državi bilo na tribini koju su u septembru na potencijal- ju oko naše „favele“ planira izgradnja nekakvog i uživa u blistavom pogledu kojeg „ovekovečuju“ nom „mestu zločina“”, na Šodrošu, organizovali Limana 5, sve je to delovalo, samo pre petnaest njegovi ljubitelji na istoimenoj fejzbuk-stranici. sačuvano za neka buduća mala telepska organizacija Centar za održive za- godina, kao daleka budućnost. Veliki deo ptica i biljnih vrsta na Šodrošu pred- jednice i pokret Novi optimizam. Na tribini je, A za ovih petnaestak godina, malo-pomalo stavljaju zaštićene ili strogo zaštićene vrste, a pokolenja, uz eventualno procenjuje se, bilo 500-tinak ljudi, ali medijski mnogo se toga izmenilo. Kičmenu ulicu Južnog ovaj potez se naziva i – „ekološkim koridorom“. male intervencije na odjek je bio mnogo veći. Potpisnik ovih redova je Telepa, Heroja Pinkija, sada je teže preći nego Neki ga zovu i „pluća grada“. postao praktično „selebriti“ u svom „selu“, jer je oslobođenja, a samo pre deceniju su se Mnogim Južnotelepčanima blizina Šodroša restauraciji, kao što bio moderator i jedan od organizatora rasprave, njome kretali tek retki automobili, jezdeći ka kreirala je život: u dvorištima možete videti na je postavljanje boljeg a komšije ga pozdravljaju uz reči podrške i ponu- „Dolini lopova“. Danas Pinkijevom ulicom kola, cigle poslagane drvene čamce koje se s proleća du da se i oni uključe u borbu protiv čudovišta bez obzira na ležeće policajce, jure kao da je u spuštaju u vodu ili ribolovačke mreže zakačene osvetljenja i klupi za koje će im oduzeti “Šociku” i ugroziti imovinu. pitanju brza saobraćajnica, a neretko na putu za ragastov. Kada krenete na Šodroš, sretnete sedenje Inicijativu „Vidi, gari, ne može“ čine nevladi- možete videti zgaženu mačku koja nije uspela pokojeg ribolovca koji vas veselo pozdravlja no- ne organizacije, javne ličnosti i opozicione poli- da umakne brzim točkovima i čiju će smrt opla- seći u mreži par ulovljenih „manjova“. Kada je tičke stranke, i one su štampale novine u 30.000 kati neko dete koje je uz nju odrastalo. Nikao je lepo vreme, na Šodrošu neki pecaju, neki šetaju primeraka koje su podelili Novosađanima, oba- nedaleko, u međuvremenu, i Somborski bulevar kućne ljubimce, neki sede na ćebetu u grupama A koliko one koji će na ovom projektu, uko- veštavajući ih o svim kontroverzama ovog pro- (sada Bulevar patrijarha Pavla), ali i veliki broj i nešto se domunđavaju, a neki usamljenici bulje liko bude realizovan, zaraditi milione evra brine jekta. Svakodnevno se skupljaju potpisi protiv zgrada, raštrkanih po malim južnotelepskim u vodu, očekujući od nje odgovore na neka teška emotivni odnos Telepčana i Novosađana prema „Novog Sada na vodi“, a do sada ih je prikupljeno ulicama. Prema regulacionom planu, ovde su se pitanja. Naravno, ima tu s vremena na vreme i Šodrošu? Koliko i i glad u nekoj dalekoj afričkoj bezmalo 10.000. Organizovana je i izložba foto- donedavno mogle zidati zgrade od maksimalno onih koji se probiju automobilom do obale i pu- državi. Ne brinu njih ni mnogo, mnogo ozbiljni- grafija Šodroša u centru grada, potom izložba dva sprata, ali pošto živimo u vremenu koje se ste glasnu novokomponovanu muziku, uz rošti- je stvari. Ne brine ih to što su stručnjaci iz JVP šodroških akvarela čuvenog novosadskog, sada temelji na krilaticama „uzmi pare dok možeš“ ljanje. Šodroš je istovremeno i veliko bogatstvo i „Voda Vojvodine“ i Instituta za vodoprivrednu pokojnog novinara Lasla Tota. Bilo je tu i još ne- i „iskoristi svaki kvadrat“, Regulacioni plan je najstrože čuvana tajna za one koji nisu odrasli u „Jaroslav Černi“” više puta dali negativno mi- kih, drugih akcija. Nezavisno od ove inicijative, izmenjen i sada je moguće graditi i višespratni- Novom Sadu ili nisu Telepčani. Ovakvo prirodno šljenje na projekat „Novi Sad na vodi“, jer on „ne desetak novosadskih nevladinih organizacija je o ce. I pre izmene plana pojedini investitori-pre- bogatstvo u normalnoj državi bi bilo sačuvano za zadovoljava hidrološke uslove“. Laički rečeno, projektu „Novi Sad na vodi“ obavestilo međuna- duzimači su gradili visoke zgrade, kažu da je za neka buduća pokolenja, uz eventualno male in- pomeranje nasipa – kažu stručnjaci – može da rodne organizacije za zaštitu Dunava i ambasade dozvolu valjalo prikupiti nešto novca u koverte tervencije na restauraciji, kao što je postavljanje napravi ozbiljnu nevolju, plavljenje ne samo Te- podunavskih zemalja u Beogradu. i podeliti ih „tamo gde treba“. Kako bilo, Južni boljeg osvetljenja i klupi za sedenje. lepa nego i Begeča, Futoga, Veternika i Adica. On Da li će ova inicijativa uspeti, da li će zau- Telep polako, ali neumitno, doživljava sudbinu Ali, kako rekosmo, živimo u vremenu kada može da napravi i probleme nizvodno od Dunava. staviti investitorsko-političkog džina u nameri Grbavice i nove Detelinare, a tu gradnju naravno novac određuje sve. Nekome je palo, šetajući se Dobra vest je da su stručnjaci imali hrabrosti da da ostvari svoje interese? Najverovatnije neće, ne prati nova infrastruktura. Šetajući se malim ovuda, verovatno u društvu kakvog političara, kažu NE suludim tajkunsko-političkim planovi- ali možda i hoće. A u tom „ali“ i u tom „možda“ ulicama Telepa, ponekad vam se čini da se kreće- da se na Šodrošu i okolini može zaraditi ogro- ma, ali je loša vest da ovim potonjim ne pada na se krije naše dostojanstvo i nada da ćemo ne- te po džinovskoj auto-pijaci, vodi je slab pritisak, mna lova. Smislio je taj neko da se nasip/dolma pamet da od tih planova odustanu. Zbog toga su kada ipak od ove države napraviti nešto što je oseća se miris kanalizacije... Za razliku od Grba- pomeri 500 metara u dubinu Dunava i da se tako nedavno smenili „neposlušnog“ direktora „Voda po meri građana. BILTEN STANAR www.gkp.org.rs | 5 strana Minden érv mellettünk áll, a pénz és a hatalom pedig az övék Telepen élni az „Újvidék a vízen” projekt árnyékában

Nedim Sejdinović hogy egy óriási autopiacon vagyunk, a nyomás radna a jövő generácioi számára, természetesen gondolták, hogy nem tudnak ellenállni az erő- gyenge, a szennyvíz illatát lehet érezni ... Grba- a szükséges helyreállításokkal, például jobb vilá- teljes befektetőkből, hatalmas pénzből és nagy vicával és Detelinarával ellentétben pedig, Telep gitás és padok felszerelésével. politikai szereplőkből álló többfejű sárkány- arátom és én, mint sok más újvidéki lakásbér- ezen részének rettenetes problémája van a talaj- De, mint mondtuk, olyan időben élünk, nak. lő – mert a világ lakástulajdonosokra és vízzel, ezért időről időre, az esőtől vagy a Duna amikor a pénz mindent meghatároz. Valószinü- És mennyit aggódnak azok, akik milliokat Blakásbérlőkre megosztva van, ahogy Krleža vízszintjétől függően, néhol kis mocsarak látha- leg valakinek eszébe jutott, politikusok társa- fognak keresni ebből a projektből, ha megvalósul, egykor írta – 2000-es évek közepéig a város sok tók. De kit érdekel? Igazán senkit. ságában sétálva, hogy itt rengeteg pénzt lehet az újvidéki polgárok és különösen Telep lakoi re- pontján éltünk. Az élet helyet nem kivánságaink Ennek ellenére Telepnek még mindig megvan keresni. És éppen ez a valaki úgy döntött, hogy akciója miatt? Mint az éhinségért valamilyen tá- határozták meg, hanem a lakások ára és kinálata. a falusi varázsa, amelyhez az ember hozzászokik a töltést 500 méterre a Duna mélyébe költözteti voli afrikai országban. Az sem érdekli öket hogy Telep nem vonzot minket mert úgy tűnt, őszintén és élvezni kezdi. Még mindig köszönsz szinte és igy több mint 150 hektár építési területet a „Vode Vojvodine” állami vállalat és a „Jaroslav szolva, hogy ez egy falu, amelyből kilométereket minden járókelőt és néhányukkal megállsz és hoz létre. Ez a valaki azt is kitervezte hogy a Černi“ Intézet szakértői többször is negativ vé- kell megtenni vagy hosszú ideig busszal utazni szót váltasz az időjárásról vagy, most már unal- Hajógyár-Šodroš- Kamenička Ada szakaszon leményt adtak erről a projektről, mert nem felel csak hogy a városba eljussunk. Ráadásul senki mas, világjárványról. Az ember még mindig tele óriási települést építeni fog, egy lakó-és üzle- meg az alapvető hidrológiai feltételeknek. Szak- sem áll meg kávézni, ahogy ez a város központjá- táskával térhet vissza a helyi üzletből. Annak ti komplexumot amely, becslések szerint, egy emberek szerint, a töltés elmozdítása nagy problé- ban szokás. 2004-ben azonban Telep déli részére ellenére hogy elfelejtette a pénztárcáját, mert és három milliárd euró között értékü lesz, és mákat fog okozni nemcsak Telep, Adice, Veternik, költöztünk, arra a részre amely Šodroš-ra, a Duna megigérte hogy egy pár óra múlva visszajön amely elegendő pénzt fog tenni a különböző Futog és Begeč területén, hanem a Duna egész fo- mellékfolyójára, és Liman 4-re támaszkodik. és elhozza a pénzt. A negyedik utcából érkező „részvényesek” zsebébe. Ezt a projektet „Újvi- lyamán. Jó hír az hogy szakértőknek bátorságuk Ismét szerepet játszott a lakások ára és kínálata. szomszédok még mindig tudják a te és a kutyád dék a vízen” neveztékel. A Telep polgárai már volt nemet mondani az ilyen tervekre, de rossz hír Még akkor szo volt valamilyen Liman 5 építése, de nevét is. És végül, csak néhány száz méterre a régóta tudtak ezekről a tervekről, de egészen a az hogy a politikusoknak és iparmágnásoknak ez távoli jövőnek tűnt. te lakásodtól, a város egyik legszebb része, igazi közelmúltig csak megvonták a vállukat és úgy nem jut eszükbe lemondani az ilyen tervekről. Az elmúlt tizenöt évben azonban sok min- gyöngyszem, nyugszik – Šodroš, egy tó saját ha- Ezért a közelmúltban leváltották „Vode Vojvodi- den megváltozott. A déli Telep főutcáját, Heroj lászokkal, kacsákkal, hattyúkkal, madarakkal, ne” „engedetlen” igazgatóját Slavko Vrndžicet, és Pinki utcát, most nehezebb átjárni mint Bu- fákkal és furcsa növényzettel. Naponta az em- helyére Srđan Kruževic-t nevezték ki, ekonomis- levar Oslobođenja-t, bár csak tíz évvel ezelőtt ber, átlagosan, egyszer megy Šodroš-ra, sétálni Sikerül-e ezzel a tát akinek egyetlen feladata hogy meggyőzze a csak néhány autó mozgott ezen az utcán. Ma az és élvezni a káprázatos kilátást, amelyet az azo- kezdeményezéssel szakértőket véleményük megváltoztatásáról. autók Heroj Pinki utcán, „fekvő rendőröktől” nos nevű Facebook oldalon lehet megörökiteni. A A hatalmon lévő politikusok és befektetők függetlenül, úgy futnak, mintha gyors út len- madarak és a növényfajok nagy része védett vagy megakadályozni a nem figyelnek arra hogy a szakmai közvélemény ne, és nem ritka, hogy letaposott macskát lehet szigorúan védett fajokhoz tartozik és ezért Šod- politikai-befektetési kritizálja őket azért mert az említett projektet látni, aki nem tudott kerekektöl elmenekül- roš-t különleges ökologiai rendszerként tekintik, úgy hajtsák végre, hogy nem hirdettek meg nem- ni és akinek a halálát valamilyen gyerek fogja míg egyesek a „város tüdejének” is nevezik. óriás érdekeinek zetközi versenyt, amelyben ötletek születtek vol- meggyászolni. Időközben megjelent a Zombori Šodroš közelsége sok dél-telepi lakós életét na arról hogyan nézhet ki ez a terület a jövőben. körút is, amelyet ma Patrijarh Pavle sugárútnak alakította: az udvarokon téglákra rakott fahajó- érvényesülését? Nagy Nem érdeklik őket az állampolgárok csoportja- hivnak, valamint számos épület szétszórva a kat láthatunk, amelyek tavasszal leereszkednek valószínűséggel nem, de inak azon kérései, hogy először mindenről nyil- déli Telep kis utcáin. Egészen a közelmúltig a a vízbe, vagy ragasztovhoz rögzitett halászháló- vános vitát folytassanak, ahogy az sem hogy ez Szabályozási Terv szerint legfelyebb kétemele- kat. Amikor Šodroš-ra indul az ember, halászok- talán mégis. És ebben a projekt elpusztitja a védett és szigorúan védett tes épületeket lehetett építeni, de a Szabályozási kal találkozhat, akik vidáman köszöntenek, mi- „de” és ebben „talán” növény-és állatfajokat. Nem veszik figyelembe azt Tervet úgy módositották hogy most többszintes közben néhány kifogott halat visznek a hálóba. a tényt sem, hogy a Duna fokozottan védett nem- épületeket is lehet építeni. És mindezt annak Ha jó az idő, van, aki horgászik, van, aki kutját rejlik a méltóságunk és zetközi folyó, és hogy ilyen beavatkozások negativ érdekében hogy minél több pénzt keressenek sétáltatja, van, aki takarón ül és másokkal be- reményünk, hogy egyszer reakciókat válhatnak ki a Duna országai, a Duna és minden egyes négyzetet felszámoljanak. szálget, van, aki a vízre bámul és nehéz kérdé- Bizottság, a Duna Iroda vagy a Duna védelmével Szabályozási Terv módositása előtt is néhány sekre vár választ. Időről időre, persze, olyanok majd olyasvalamivé foglalkozo Nemzetközi Bizottság részéről. Új vá- befektető többszintes épületeket épített, azt is megjelennek akik hangos, újonnan komponált rost akarnak létrehozni, egy olyan várost ahol a mondván, hogy ehhez csak egy kis plusz pénzre zenével hajtják autóikat a partra és ott grillez- tesszük az országot, gazdag emberek új ostálya fog élni és dolgozni. van szükség. Ilyen építkezést, persze, nem kiséri nek. Šodroš nagy kincs és, ugyanakkor legszígo- amely a polgárokhoz De Telep polgárai most már nem annyira el- infrastruktura, ezért a Telep déli része lassan de rúban örzött titok mindazok számára, akik nem csüggedtek. Nem hiszik hogy nyerni tudnak azok elkerülhetetlenül átéli és Új Detelinara Újvidéken vagy Telepen nőttek fel. Ilyen termé- igazodik ellen akiknek pénzük és hatalmuk van, de legalláb sorsát. A Telep kis utcáin sétálva néha úgy tűnik szeti gazdagság berendezett államban megma- reménykednek. Amikor még egy kicsit isznak, azt mondják, hogy saját testükkel megvédik Šodroš-t. A remény visszatérésének legfőbb oka a pol- gárok csoportjainak kezdeményezése a projekt ellen. Az egyik ilyen kezdeményezés, amelynek a neve „Nézd barátom, nem lehet”, egy fórumon merült fel, amelyet, esetleges „büncselekmény” helyszínén, a Fenntarthato Közösségek Központ- ja és az Új Optimizmus mozgalom szervezett szeptemberben. Becslések szerint, körülbelül 500 ember volt a tribünön, de a médiában a viszhang sokkal nagyobb volt. E sorok aláírója gyakorlatilag „hirességé” vált „faluban” mert ő volt a vita mode- rátora és egyik szervezője. A szomszédok támoga- tó szavakkal és felajánlással fogodják, hogy ők is vegyenek részt a „szörnyek” elleni harcban. A kezdeményezést „Nézd barátom, nem lehet” civil szervezetek, közéleti személyiségek és el- lenzéki politikai pártok alkotják. Sőt, 30000 pél- dányban nyomtatták újságot, hogy tájékoztassák az újvidéki lakosokat a projektről. Az „Újvidék a vízen” projekt ellen naponta gyüjtenek aláíráso- kat és eddig csaknem 10000 gyűlt össze. A város központjában Šodroš fényképeiből kiállitást ren- deztek, majd a híres újvidéki újságíró, elhunyt, Tot László akvarelljeiből álló kiállitást, és néhány egyéb akció is volt. Ettől a kezdeményezéstől függetlenül, egy tucat újvidéki civil szervezet tá- jékoztatta a Duna védelmét szolgaló nemzetközi szervezeteket, valamint a dunai országok nagykö- vetségeit az „Újvidék a vízen” projektről. Sikerül-e ezzel a kezdeményezéssel megaka- dályozni a politikai-befektetési óriás érdekeinek érvényesülését? Nagy valószínűséggel nem, de talán mégis. És ebben „de” és ebben „talán” rejlik a méltóságunk és reményünk, hogy egyszer majd olyasvalamivé tesszük az országot, amely a polgá- rokhoz igazodik.

FOTO: Vojin Ivkov szerbről magyarra Zlatko Magdalenić fordította strana 6 | BILTEN STANAR www.inicijativa-samouprava.rs Intervju sa Aleksandrom Lazarevićem Urbanizaciju koja se poslednih petnaest godina odvijaja na Telepu odlikuje promena iz zona jednoporodičnog stanovanja (tj. kuća) u zone višeporodičnog stanovanja (tj. zgrade), koja kao posledicu Telep bez zelenila ima povećanja gustine naseljenosti tražimo. Poslali smo pismo, ali ni- izgraju. kada nismo dobili odgovor. Jednoga Druga planirana zelena površi- dana smo samo iz medija saznali da na locirana je kod Shellove pumpe je grad odustao od gradnje RCVS – na Bulevaru Patrijarha Pavla. Ovaj na osnovu peticije građana. Budući nerealizovani park se prostire na da smo mi u peticiji tražili da se po- nekoliko parcela koje su u privat- vršini vrati prvobitna namena tj. da nom vlasništvu. Na tom mestu su bude park, nije nam bilo dovoljno neplanski napravljeni parking za što je obustavljena ideja izgradnje gradske bicikle, kao i sprave za vež- RCVS. Otišli smo kod urbanistkinje banje. Veliko je pitanje da li će grad iz JP „Urbanizam“ koja se bavi Te- to ikada otkupiti da bi se napravi- lepom da proverimo da li je vraće- la zelena površina. Ja nisam video na namena ove parcele. Dobili smo da je grad nekada otkupio privatne informaciju da „treba da budemo parcele i napravio neko igralište, realni“ i da će tu biti delom zgrade, park ili skver za ozelenjavanje. a delom park. Zbog toga sam po- Dakle, može se reći da na Tele- sumnjao da je odluka doneta zbog pu i gotovo da nema uređenih ze- građanske peticije, nego da se radi lenih površina. Za naselje veličine o tome da su tenderi za izgradnju oko 30.000 stanovnika (prim. aut. RCVS propali i da grad jednostav- po Informatici, zvanično ima oko no nije imao novca za to. Kada je 23.000, ali u praksi ima više jer nakon nekog vremena bio zakazan ima dosta neprijavljenih stanara), rani javni uvid plana generalne re- nema nijednu veću uređenu jav- gulacije za Telep mi smo podneli nu zelenu površinu. Ovaj grad se svoje predloge. Taj plan je povučen uredbama obavezao na će imati FOTO: Vojin Ivkov na doradu i nikada se nije ponovo oko 25% zelenih površina, ali to pojavio. Sada se verovatno čeka izgleda kao mrtvo slovo na papiru novi GUP koji će važiti do 2031. – u praksi se ne vidi ništa. Vidi se Razgovarala: Bojana Bodroža godine realizovani, Novi Sad je i na uštrb već planiranih zelenih po- Borba se svakako nastavlja. samo da se sve zaliva u beton. Ovaj dalje daleko od evropskog standar- vršina. Npr. jedan predlog je bio da grad se razvija i gradi prema potre- da u pogledu zelenila. to bude kod okretnice linije 2 na  Pored tog još uvek nerealizo- bama investitora, a ne građana. vakva transformacija Telepa Nažalost, nije moguće napraviti Bulevaru Jovana Dučića. vanog parka, ima li na Telepu još nedovoljno je praćena javnim ni približnu računicu zastupljeno- Peticiju smo pokrenuli 2018. površina na kojima je planiran  U toku borbe za zadržavanje Ourbanim sadržajima koji će sti zelenila za oblast Telepa, jer su i za dva meseca smo skupili 2800 ili realizovan park ili druga vrsta celokupnog parka na kraju Bu- njegovim stanovnicima omogući- poslednji dostupni podaci o zele- potpisa koje smo predali na pet zelene površine? levara Patrijarha Pavla, Vi ste JK ti kvalitetan život. Jedan od većih nim površinama iz 2009, a u peri- adresa: Skupštini grada, pred- Analizirajući detaljnije urba- „Urbanizmu“ podneli još neke problema ovog dela grada predstav- odu koji je usledio broj stanovnika sedniku Skupštine grada, grado- nističke planove video sam da su predloge? lja i nedostatak zelenih površina. ovog dela grada se drastično uve- načelniku, JP „Urbanizam“ i Za- 2006-7. bile planirane ukupno tri Tako je. Podneli smo više pred- Podaci iz Studije zelenih i rekrea- ćao. Međutim, možemo navesti vodu za zaštitu životne sredine. zelene površine tj. parka na Tele- loga. Predložili smo par lokacija za tivnih površina u cilju izrade revizije zaključke Studije u kojoj se navo- Obratili smo se i MZ „Bratstvo“ i pu. Međutim, nakon toga krenule nove zelene površine koje se ne na- generalnog plana Novog Sada Poljo- di da „najproblematičniji prostori oni su nam izašli u susret tako što su da nestaju ili da se smanjuju ze- laze u Planu generalne regulacije, privrednog fakulteta Univerziteta u smislu nedostatka svakog tipa su poslali jednu kopiju potpisane lene površine. Tad je deo parka na kao i proširenje nekoliko predviđe- u Novom Sadu pokazuju da se u pe- zelenila jesu stambene zone tran- peticije Urbanizmu. Odgovor ni- kraju Bulevara Patrijarha Pavla i nih skverova. Predlog novog parka se riodu između 2004. i 2009. količina sformacije: Podbara, Grbavica, smo ni od koga dobili u zakon- prenamenjen za RCVS. U trenut- odnosio na nekoliko parcela kod O.Š. zelenila u Novom Sadu smanjila. Nova Detelinara i Telep“. I Plan skom roku od 30 dana. Nakon 3-4 nom urbanističkom planu postoje „Jožef Atila“ u ulici Senteleki Korne- Iako ne postoje egzaktni podaci za generalne regulacije koji se odnosi meseca od JP „Urbanizam“ smo još dve zelene površine previđene la. To su trenutno parcele u privat- period intenzivne urbanizacije koji na područje Telepa takođe navodi dobili odgovor da je gradu potre- za park ili šetalište. Prva je omeđe- nom vlasništvu, ali bi se mogle pre- je usledio narednih deset godina, da količina zelenila nije adekvat- ban RCVS, bez daljih obrazlože- na Bulevarom Patrijarha Pavla, Ti- tvoriti u zelenu površinu ako bi grad opšti je utisak da se ovaj proces na. Upravo o ovoj temi razgovarali nja i odgovora na naša pitanja i canovom i Banijskom ulicom. To je hteo da ih otkupi. Predložili smo i da samo nastavio. Legitimno je posta- smo sa Aleksandrom Lazarevićem argumentaciju. trenutno poluzavršen park – nema se primoraju investitori da prave par- viti pitanje koliko zelenih površina koji je prethodnih godina pokre- osvetljenja, česme, klupa, kanti za king mesta uz zgrade, jer se obično uz je dovoljno? nuo inicijativu za očuvanje zele-  Da li ste se zadovoljili tim od- smeće. Stanari se sami organizu- izgrađene zgrade uopšte ne naprave Količina zelenila se često izra- nih površina na Telepu. govorom iz JP „Urbanizam“? ju da očiste i srede park. Park se parking mesta ili ih nema dovoljno. žava u broju kvadratnih metara ze- Naravno da nismo. Pošto sam neplanski razvija i on ne odgova- Takođe, jedan od predloga je bio lenila po glavi stanovnika (m2/st),  Aleksandre, ti si osnivač gru- znao da se sprema novi plan gene- ra onome što je predstavljeno u i da se smanji spratnost u ulici Ćiri- a kao normativ se uzima podatak pe „Sačuvajmo zelene površi- ralne regulacije za Telep, čekali smo urbanističkom planu i sređuje se la i Metodija, ali je suprotno našem da jedan hektar šume u toku dana ne – Telep Novi Sad“ koja na FB rani javni uvid da bismo reagovali. isto tako neplanski i po malo pred zahtevu ona čak i povećana. Veliko upotrebi količinu ugljendioksida okuplja veći broj ljudi oko ideje Znajući da se zborovi građana ne svake izbore. Započeli bi se neki je pitanje kako će se tu obezbediti koji disanjem izbaci oko 200 ljudi. o borbi za zeleniji Telep. Reci sazivaju na zahtev građana (što je radovi, pa bi ga ostavili na pola. I dovoljno parking mesta, kakav će To znači da je po čoveku potrebno nam nešto o tome kako je počela protivno zakonu!), pokušali smo da to je trenutno jedini park na Tele- to udar biti i na infrastrukturu i na oko 50m2 zelenila, dok je evrop- ta inicijativa? zakažemo prijem kod gradonačel- pu koji je donekle uređen i na koju kvalitet života stanara. Na šta će to ski normativ za urbane sredine Doselio sam se na Telep 2016. nika da mu obrazložimo šta i zašto roditelji mogu dovesti decu da se ličiti i urbanistički i estetski. 20 m2/st. godine i supruga i ja smo gledali gde Evropski šampion definitivno je ima zelenih površina za rekreaciju. Beč koji ima oko 49,6% gradske po- Kad smo birali stan nismo hteli ni vršine pod zelenilom, odnosno oko Grbavicu ni Novu Detelinaru, jer 120 m2 po stanovniku. London se ovi delovi grada generalno važe za diči sa 27 m2/st, Amsterdam sa 46 urbanističke katastrofe. Primeti- m2/st, a Zagreb zaostaje za evrop- li smo površinu na uglu Bulevara skim standardima sa nedovoljnih Patrijarha Pavla i Futoškog puta. 4 m2/st. Kako Novi Sad stoji u toj Investitori su, kada su prodavali računici? stanove u Galensovim zgradama U Studiji se navodi da Novi Sad uvek govorili da će tu biti park. (bez Petrovaradina i Sremske Ka- Međutim, poučen iskustvom, že- menice) ima 39,25 ha zelenila na leo sam da to proverim. U GUP-u javnim površinama i 9,55 ha zele- je još i pre 2012. stajalo da će deo ne površine kulturno-istorijskog te površine biti prenamenjen u Re- značaja, pa se sabiranjem ovih po- gionalni centar za vanredne situ- dataka dobija 48.8 ha zelenih povr- acije (skr. RCVS). Kad je došlo do šine. Prema popisu iz 2011. godine smene vlasti na gradskom nivou broj stanovnika je iznosio 250,439. 2012. to je po automatizmu samo Iz ovih podataka dolazimo do 1.95 prihvaćeno. Budući da plan gene- m2/st. Ako se uzmu podaci iz važe- ralne i detaljne regulacije Telepa ćeg GUP-a koji obuhvataju postoje- nije bio na javnom uvidu u tom će i planirane parkove na teritoriji momentu, jedina opcija nam je bila Novog Sada (bez Petrovaradina i da pokrenemo peticiju da se vrati S. Kamenice) - ukupno im 88,3 ha namena tj. da cela površina osta- javnih zelenih površina, što uz broj ne park kako je prvobitno planira- stanovnika sa popisa 2011. daje no. Naravno, bili smo svesni da je 3,53 m2/st. Dakle, čak i ako bismo gradu potreban RCVS, ali smo dali pretpostavili da su planovi postav- predlog drugih lokacija na kojima FOTO: Vojin Ivkov ljeni u GUP-u za period do 2021. se to može realizovati, a da ne ide BILTEN STANAR www.gkp.org.rs | 7 strana

Suštinski, svi naši predlozi u JP sada ih ima premalo, a Telep se pešaci. Obično se semafor posta- nizmi za iniciranje promena stoje pokušamo da zajedničkim snaga- „Urbanizmu“ su odbijeni, a na pred- još uvek razvija. S obzirom na to vi tek kad neko pogine. građanima na raspolaganju? ma izađemo na izbore sledeće go- loge za nove zelene površine smo da je Telep naglo izgrađen i da je Takođe, potrebno je bolje odr- Građani se mogu boriti kroz dine i to kao građani pod svojim dobili odgovor da su na to već „ba- obim saobraćaja drastično pora- žavanje zelenila na ovom bulevaru. mesne zajednice (skr. MZ) koje imenom i prezimenom. Mi kao cili oko“ neki investitori i da će tu stao poslednjih godina, postoje Nije dovoljno posaditi drveće – tre- su trenutno „ugušene“. Sledeće građani moramo da se angažu- da se gradi. potrebe i za dodatnim semafori- ba ga i održavati, zalivati. Često se godine su izbori za savete MZ i jemo i da otvorimo mesne zajed- ma na Bulevaru Patrijarha Pavla dešava da se novozasađena stabla naš plan je da ohrabrimo ljude nice. Da građani mogu da iznesu  Osim potrebe za zelenim povr- – najmanje dva: na uglu sa Ilario- osuše, a nekada se i polome. Pojas da se kandiduju. Već ima zainte- svoje probleme, daju predloge za šinama, šta još prepoznajete kao na Ruvarca i sa Ilirskom? Od ula- zelenila na bulevaru je zaista ne- resovanih pojedinaca, a potrebno njihovo rešavanje i da preko insti- važne potrebe stanovnika Tele- ska na Bulevar Patrijarha Pavla ophodan. je da nas bude što više jer ćemo tucija krenemo aktivnije da vrši- pa koje bi se mogle realizovati uz sa Futoškog puta, nema nijednog tako imati već moć da nešto pro- mo pritisak na grad da počne da adekvatno angažovanje grada? semafora sve do Vršačke, a auto-  Šta građani mogu da urade da se menimo. Na Telepu imamo 3 me- sluša svoje građane i čuje šta oni Neophodno je već sad razmiš- mobili jure. Uveče kad je slabo njihove potrebe vezane okruženje sne zajednice: „Bratstvo“, „Južni imaju da kažu. Želimo da imamo ljati o parking mestima jer već osvetljenje, dešava se da stradaju u kom žive realizuju? Koji meha- Telep“ i „Nikola Tesla“. Želimo da normalno mesto za život.

Regionalna iskustva u borbi protiv „investitorskog urbanizma“ Građani počistili Bandićev plan

Dalibor Stupar problem je bio nedostatak javnih prostora, odnosno činjenica da su oni, pod najrazliči- tijim izgovorima, bili nedostupni za građane očetak jeseni u susednoj Republici i njihove organizacije. Nekoliko organizacija Hrvatskoj doneo je konačan pad pro- međusobno se povezalo radi rešavanja tog Pjekta takozvanog „Zagrebačkog Men- problema, ali je uskoro došlo do saradnje i hetna“ koji je gurao dugogodišnji grado- sa organizacijama koje nisu imale sličnih načelnik Zagreba Milan Bandić. Konačan problema, te je napravljena dugoročna ko- je to rezultat duge borbe građana za javni alicija s ciljem oslobađanja javnih prostora interes koji je već dugo ugrožen naletima - „Pravo na grad“. investitorskih „projekata“. Aktivisti su, iz- među ostalog, upozoravali da bi izgradnja tog megalomanskog projekta Zagreb doveo u položaj Beograda u slučaju projekta „Be- Bandić se na čelu Grada ograd na vodi“ ukazujući da je u ova sluča- Zagreba nalazio tokom ja reč o istom investitoru – „Eagle Hills“ iz Abu Dabija. Konačan poraz ovog projekta poslednje dve decenije došao je nakon što nije usvojen Generalni i tokom tog perioda urbanistički plan (GUP), čija izmena je tre- balo da omogući izgradnju planiranih obje- gotovo da nema kvarta kata. Tome je prethodila beskompromisna borba velikog broja organizacija civilnog kojem se nije zamerio, društva i građanskih aktivista, okuplje- odnosno u kojem nih oko „Zelene akcije“, Udruženje građa- na „Siget“, „Zagreb te zove“, te „Pravo na nije bilo projekata grad“. Zajedničkim akcijama animirali su podobnih investitora veliki broj građana i stručnjaka, kojima su se zatim priključili i predstavnici opozicije FOTO: Vojin Ivkov u zagrebačkoj skupštini, zahvaljujući čemu je stvoren pritisak dovoljno jak da se od – Ono što se dogodilo je jedna konfigu- plana konačno odustane. racija omasovljavanja, konfiguracija broj- Zbog toga se došlo na ideju da neophodno ju više ili manje bez da su obavezni da budu nih udruga: kulturnih, okolišnih, organi- ući u sferu politike, ali da to ne mora nužno deo neke stranačke infrastrukture koja bi im Dugogodišnja borba zacija mladih i tako dalje, koje su dobile i biti kroz iskorak tih organizacija, već pojedi- određivala šta i kako treba raditi, koliko će stručnu podršku od predstavnika različi- naca koji smatraju da nije dovoljno samo ne- se uključiti... Ovaj finalni poraz Bandića i bliskih mu inve- tih struka, a s druge strane i omasovljenost što sprečiti, već da se mora raditi na stvara- – Mi hoćemo reaktuelizirati tu moć građana stitora uslovljen je ranijim sitnijim i krupni- kroz građanske prosvjede i uključivanje nju okvira politike koja je drugačija po svim koji su se pokazali kroz prosvjede da hoće i jim porazima koje je trpeo kako se pritisak puno građana u aktivističke grupe. Znači, pitanjima. Jer, kako dodaje Celakoski, shvatili da imaju stav da budu uključeni u nešto što inicijativa i aktivista povećavao. Na kraju su dogodila se jedna konstelacija narastajućeg su da će se političari iz opozicije uvek svrstati ima stabilan format diskusije i odlučivanja o ga napustili i koalicioni partneri iz HDZ-a, bunta i konfrontacija koja je završila tako uz građane, ali da će čim dođu na vlast gurati ključnim političkim pitanjima i preprezenta- doduše zbog sopstvenih političkih kalkulaci- da je na koncu specijalna policija uhićivala istu ili sličnu priču kao i prethodnici. cije kroz stranku – naveo je on. ja, ali rezultat je ono što se računa. Bandić se 150-160 ljudi, što je nezapamćeno u hrvat- – Tu dolazi „Zagreb je naš!“ koji na lokal- Nakon izbora održanih u julu, u Sabor na čelu Grada Zagreba nalazio tokom posled- skoj povijesti – istakao je Celakoski. Napo- ne izbore izlazi 2017. godine i stvara jednu Republike Hrvatske ušla je i platforma nje dve decenije i tokom tog perioda gotovo da menuo je i da je ta akcija osnažila niz dru- platformu građana zainteresiranih za utjecaj Možemo! (Nova levica, Radnička fronta, nema kvarta kojem se nije zamerio, odnosno u gih organizacija kojima je „Pravo na grad“ kroz participativne oblike samoorganizira- ORAH, Zareb je naš!, Za grad) sa sedam kojem nije bilo projekata podobnih investito- direktno pomagala u njihovim borbama, nja u političkom životu... To je par stotina lju- mandata. Tako se višegodišnji aktivizam sa ra. Na taj način je protiv sebe okrenuo brojne poput inicijative „Srđ je naš“ u Dubrovni- di koji su inicijalno rekli „mi želimo drugačiji najnižeg nivoa prelio i u najviše zakonodav- građane, ali je prolazio relativno nekažnjeno ku, zatim u Splitu, Istri... tip politike, onu koja uključuje ljude i koja no telo države, gde će njegovi predstavnici sve dok se oni nisu udružili. Zajednička borba Sledeća borba, sada već etabliranih or- ne definira stvari samo „odozgo“ iz centrala – moći da direktno učestvuju u donošenju za zajednički, javni interes, dovela je do toga ganizacija, bila je zajednički poduhvat sa rekao je on. Time se, ukazuje dalje, htelo po- odluka. A za nekoliko meseci dolaze i iz- da je solidarnost različitih inicijativa građana sindikatima na nacionalnom nivou. Reč je kazati da je moguća emancipatorska politika bori u Zagrebu, gde će im nova/stara meta pokrenula lančanu reakciju. o referendumu protiv izdavanja auto-pute- koja će omogućiti građanima da, u skladu sa biti Bandić u svom, verovatno, poslednjem Gostujući nedavno u Novom Sadu u Grupi va u koncesiju, čime je proširen nivo borbe svojim potrebama i mogućnostima, učestvu- političkom trzaju. za konceptualnu politiku, Teodor Celakoski za javna dobra i čime se iskoračilo iz lokala. iz inicijative „Pravo na grad“ objasnio je hro- Zajedno sa sindikatima radilo se na animi- nologiju dešavanja, koja je krenula angažma- ranju građana i skupljanju potpisa protiv nom više udruženja iz sfere kulture. Osnovni koncesije. Beograd, Novi Sad, Zagreb... (na vodi) – Tu smo uključili centrale sindikata i sa putarskim sindikatom, koji je matični sin- Projekat „Grad u gradu“ poznatiji kao „Zagrebački Menhetn“ podrazumevao je da se na 110 dikat u toj firmi koja je javno poduzeće, hektara zemljišta kraj Save, na prostoru Zagrebačkog velesajma i Hipodroma, izgradi stambeno- Aktivisti su, između napravili čvrst savez i skupili potpise za poslovni kompleks, sa tornjem, iako je važećim Generalnim urbanističkim planom tu predviđena ostalog, upozoravali referendum. Imali smo kampanju prera- zona rekreacije. Za razliku od „Beograda na vodi“, radi kojeg je usvojen i leks specijalis, pošto čunavanja koliku ćemo vrijednost izgubiti je u pitanju bio državni posao, gradonačelnik Zagreba Milan Bandić je ostavljen da sam rešava da bi izgradnja tog u kategorijama koliko je to bolnica, škola probleme na nivou grada. Tu se susreo sa izuzetno organizovanim građanskim otporom kojim je megalomanskog projekta i vrtića... i mi smo došli do toga da smo u sprečeno usvajanje izmena Generalnog urbanističkog plana. Pokušao je krišom sprovesti javnu 15 dana uspjeli skupiti preko 500.000 pot- raspravu i progurati svoj plan. Onda je, pod pritiskom javnosti prošlo leta ipak organizovao javnu Zagreb doveo u položaj pisa, uspjeli smo napraviti jednu ozbiljnu raspravu, očekujući da neće biti mnogo zainteresovanih. Ipak, građani su poslali čak 31.000 platformu. Dodaje da je posao civilnog sek- primedbi, koje su sve odbačene. Protiv plana je prikupljeno i 15.000 potpisa, a svoj glas su na vreme Beograda u slučaju tora predviđao neutralizaciju argumenata podigli i arhitekte i urbanisti. Čak 11 od 17 Veća gradskih četvrti u Zagrebu takođe se izjasnilo projekta „Beograd na vlasti da je reč o partikularnom interesu protiv plana, a dva puta je izostala i saglasnost Ministarstva građevine, pa je Bandić bio primoran sindikata, što je dovelo do pobede. da povuče planiranu izmenu GUP-a. Pokušao je kasnije da je ponovo progura, ali u februaru vodi“ ukazujući da je u ove godine HDZ, nakon što nisu usvojeni njegovi amandmani, zajedno sa opozicijom odbacuje ova slučaja reč o istom Politička arena predlog izmena i dopuna GUP-a. Pre te sednice, na Trgu Bana Jelačića protiv plana je protestovalo oko 20.000 ljudi. Onda je početkom oktobra načelnica Gradskog ureda za ekonomiju Mirka Jozić investitoru – „Eagle Hills“ Međutim, problem je što političari kada izgu- potvrdila za „Jutarnji list“ da više ne postoje planovi za realizaciju tog projekta jer nije prihvaćen iz Abu Dabija be puste da se oponenti „izduvaju“, a zatim se Generalni urbanistički plan (GUP) koji bi to omogućio, nakon čega su udruženja koja su predvodila najčešće ponovo vraćaju sa istim temama za pomenutu borbu proglasila konačnu pobedu. pet ili sedam godina, kroz drugi oblik. strana 8 | BILTEN STANAR www.inicijativa-samouprava.rs

Za Nikolu Zdunića ovo predstavlja pravi primer lažne demokra- Projekat „Zagreb-Manhattan“ je pao, može li pasti i „NS na vodi“? tije, kojoj su kao udruženi aktivisti rešili da stanu na kraj. U tom smislu i jesu udruženo reagovali i po prvi put donosili odluke na nivou veća mesnih odbora, među kojima je i mesni odbor u kojem stanuje gradonačelnik Zagreba, Milan Bandić. Staviti mesnu samoupravu Na simboličkoj ravni, time je pokazano da čak i tako moćan gradonačelnik nema kontrolu nad radom mesnog odbora u kojem ima prebivalište, kao i da postoje limiti njegovog uticaja, tj. da lo- kalna institucija može svojom odlukom da ograniči koruptivne u ruke građana namere vlasti. A da li je ova formalna odluka o odbijanju GUP-a na nivou mesnog odbora, koji je teritorijalno uglavnom manji od obuhvata novosadskih mesnih zajednica te bi se moglo pomisli- Branka Ćurčić akcija mnogih aktivističkih i civilno-društvenih aktera, političkih ti i beznačajniji, sprečila usvajanje ovih pogubnih izmena? Sama takođe – od nivoa gradske skupštine do mesne samouprave. Akci- svakako nije jer, na kraju krajeva, GUP je morao da bude odbijen ja je bila usmerena na obaranje Generalnog urbanističkog plana na sednici gradske skupštine, što predstavlja formalnu završnicu o sada već znamo da mesna samouprava treba da predstav- (GUP) Zagreba čije izmene bi trebalo da omoguće ovaj projekat. organizovane akcije više različitih i međusobno povezanih aktera lja prostor u kojem bi građani učestvovali u odlučivanju o Čitav proces je vlast započela nemarno, bez javne rasprave i lošom koji su deo dugogodišnjeg političkog procesa. Tako naš sagovor- Djavnim poslovima koji neposredno utiču na njihov život i komunikacijom sa građanima i njihovim predstavnicima u grads- nik smatra da donošenje odluka na nivou mesnih odbora ima ve- rad u lokalnim zajednicama. Odlučivanje i upravljanje javnim in- kim četvrtima i mesnim odborima, dakle u institucijama koje liki politički značaj koji leži u sinergiji sa višim nivoima vlasti, sa teresom u lokalu je takođe neposredno, što znači da bi trebalo da čine zagrebačku mesnu samoupravu. U njima od pre tri godine gradskim četvrtima i skupštinom gde takođe imaju svoje članove. bude i neposredovano i direktno, i pored toga što institucije mesne učestvuju i članovi i članice političke platforme „Zagreb je naš!“ To predstavlja snažan udarac za vlast koja nije očekivala ovakvu samouprave (mesne zajednice) vode izabrani članovi Saveta. Iako proistekle upravo iz civilno-društvenih i aktivističkih borbi, rešeni i reakciju mesne samouprave, a za aktiviste, kako je Zdunić rekao, bi upravo oni trebalo da obezbede otvorenost mesnih zajednica za da „vide leđa“ gradonačelniku ali i da, kako tvrde, vrate devastiranu politički alat za kritiku vlasti ali i za demokratizaciju celokupnog neposredno učešće građana u Novom Sadu, oni sistematski rade mesnu samoupravu u ruke organizovanih građana. procesa odlučivanja, uključujući i nivo mesne samouprave. suprotno. Sprečavaju ostvarenje ovog garantovanog prava ljudi, Ono što su učinili organizovanom akcijom jeste da su upra- a time i procese decentralizacije i demokratizacije upravljanja vo na nivou gradskih četvrti i mesnih odbora donosili odluke gradom, za koje se njihovi nadređeni samo deklarativno zalažu, da odbiju ovaj plan, nakon što je Grad tražio da se izjasne. Kako dok oni koji sede u mesnim zajednicama ćute. U to ćutanje smo je za Bilten „Stanar“ rekao Nikola Zdunić, potpredsednik veća Da je mesna samouprava važan se uverili kada se čak šest saveta mesnih zajednica u Novom Sadu mesnog odbora Volovčica u Zagrebu, Grad jeste tražio od mesnih prostor za angažovanje ljudi, ni na koji način nije oglasilo na šest inicijativa za sazivanje zborova odbora da se izjasne povodom GUP-a i to je proces koji vlast re- građana. Kao što smo već više puta naglasili, vlast dobro zna koli- dovno upražnjava, ali je po njemu u pitanju samo deklarativan a pokazuju nam građani Zagreba, ki značaj ima neposredno učešće građana u odlučivanju, zašto su ne demokratski proces, i puko zadovoljenje procedure a ne istins- zborovi građana važni, kao i svako samoorganizovanje koje se od- ko traženje mišljenja lokalnih insitucija i građana. Do prilike odakle je nedavno stigla vest da je vija mimo nje. I ona to nastoji da spreči. sa GUP-om, veća mesnih odbora se nikada nisu izjašnjavala na zamisao njihovog gradonačelnika da Jedan od šest ignorisanih zborova inicirali su građani Limana bilo kakav predlog Grada, a njihovo ćutanje se smatralo zapravo IV jer su hteli da saznaju šta se sprema u njihovom komšiluku i podrškom tim predlozima. Dodatno, vlast nije nameravala da or- izgradi tzv. Grad u gradu pod nazivom kakva će biti sudbina Ribarskog ostrva, „Brodogradilišta“, prosto- ganizuje javne rasprave povodom izmena GUP-a, te postoji sum- „Zagreb-Manhattan“ propala ra kasarne i Šodroša, dakle o onome što su jedino putem medija nja da je zahtev upućen mesnim odborima trebalo da predstavi i iz televizijskih nastupa gradonačelnika mogli da čuju o budućem ovaj poduhvat kao demokratski, iako bi se javna rasprava izbegla. najvećem graditeljskom poduhvatu na dunavskom priobalju, koji je zbog mnoštva poveznica sa prestoničkim projektom dobio popu- Situacija u Novom Sadu nije takva, ni po pitanju organizacije laran naziv „Novi Sad na vodi“. Medijska pompa, netransparentne vlasti, niti po pitanju organizovanja ljudi, a zatim ni shvatanja procedure, zaobilaženje zakonskih obaveza, problematične izme- mesne samouprave kao javnog dobra. Nakon što je vlast igno- ne urbanističkih planova, donošenje novih zakona – sve to prati risala inicijative za sazivanje zborova građana u novosadskim ove projekte vlasti čija količina nasilja (nad procedurama i ljudi- mesnim zajednicama, u čemu joj je pandemija korona viru- ma) stavlja pod znak pitanja mogućnost i ostvarivost bilo koje ak- sa bila saveznik, ove inicijative udružene u Grupu građana su cije i organizacije građana. Zaista, može li se putem zbora građana, odlučile da nastave svoju borbu kandidovanjem i pozivanjem na mesne zajednice i samouprave osporiti projekat vlasti gabarita „No- izbore za članove saveta mesnih zajednica. U pitanju su jedini iz- vog Sada na vodi“? A šta je to što bi putem mesne samouprave po bori na kojima građani biraju građane a ne partije. Za većinu ovom pitanju moglo da se uradi? mesnih zajednica, izbori će se održati 2021. godine, a poziv da Da je mesna samouprava važan prostor za angažovanje ljudi, se na njima angažuju je upućen svima. To će značiti da će se na pokazuju nam građani susedne zemlje i stanovnici njenog glav- ovim izborima kandidovati i građanski aktivisti i sami građani, nog grada Zagreba, odakle je nedavno stigla vest da je zamisao nji- te da se proces motivacije i subjektivacije mora držati otvore- hovog gradonačelnika da izgradi tzv. Grad u gradu pod nazivom nim: za nekoga će motivacija ležati u akciji za očuvanje parka u „Zagreb-Manhattan“ propala, i da je tome doprinela koordinisana komšiluku putem mesne zajednice, dok će za drugoga ona biti u borbi za otvorenost ove institucije za građane i civilno društvo. Tako možemo zamisliti da motivacija građana Limana i Tele- pa za učešće na izborima u svojim mesnim zajednicama bude Time je pokazano da čak i tako moćan upravo borba protiv uzurpacije priobalja Dunava i projekta „Novi Sad na vodi“, jer bi udruženi i međusobno povezani kroz gradonačelnik nema kontrolu nad mesne zajednice mogli da donose zaključke, mišljenja i odluke radom mesnog odbora u kojem ima koje vlast ne bi mogla da ignoriše. Odnosno, na taj način sami pravimo prilike za neposredno odlučivanje iz kojeg nas je vlast prebivalište, kao i da postoje limiti potpuno isključila, ali i pronalazimo institucionalne načine da njegovog uticaja, tj. da lokalna stanemo na kraj projektima poput „Novog Sada na vodi“. Bilo kroz izjašnjavanje mnoštva građana putem zborova građana u institucija može svojom odlukom da mesnim zajednicama, bilo organizovanjem narodne inicijative za taj deo grada čime bi se pogubne odluke skupštine stavile van ograniči koruptivne namere vlasti snage. To bi zaista značilo staviti mesnu samoupravu u ruke or- FOTO: Vojin Ivkov ganizovanih građana. Borba za Mesne zajednice IZBORI 2021! Sledeće godine se održavaju izbori za mesne zajednice u Novom Sadu

Građani, komšije, Mesne zajednice pripadaju birajte i predlažite jedni druge, komšijama, a ne ljudima ne dozvolite da vam partije delegiraju koji ih zatvaraju za građane. predstavnike Otvorite ih zato sami!