Inovacije, Tehnologije, Edukacija I Menadžment

5. međunarodna konferencija

INOVACIJE, TEHNOLOGIJE, EDUKACIJA I MENADŽMENT

Sv. Martin na Muri, travanj 2018.

GLAVNA TEMA: Inovacije, sigurnost i održivost u razvoju društva

Svezak 1.

Partneri: Sveučilište Pannonia, Kampus Nagykanizsa, Mađarska Visoka škola za menadžment u turizmu i informatici u Virovitici Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu Alma Mater Europaea, Maribor, Slovenija Višja prometna škola Maribor, Slovenija Visoka škola za menadžment i dizajn Aspira Visoka sportska i zdravstvena škola Beograd, Srbija Sveučilište u Zagrebu, Kineziološki fakultet Zagreb National Transport University, Faculty of Transport Construction, Kijev Odessa State Academy of Civil Engineering and Architecture, Odessa Sveučilište Sjever

Pokrovitelji: Ministarstvo turizma Ministarstvo znanosti i obrazovanja Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja Hrvatska turistička zajednica Međimurska županija Grad Čakovec Grad Prelog Grad Mursko Središće Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu Izdavač Međimursko veleučilište u Čakovcu Bana Josipa Jelačića 22a 40000 Čakovec

Glavna i odgovorna urednica doc.dr. sc. Nevenka Breslauer, prof. v. š.

Izvršna urednica Petra Horvat, mag. bibl.

Programski odbor doc. dr. sc. Nevenka Breslauer, prof. v.š., Hrvatska doc. dr. sc. Zoltán Birkner, Mađarska dr. sc. Nikoletta Tóth-Kaszás, Mađarska dr. sc. Oliver Jukić, prof. v.š., Hrvatska prof. dr. sc. Ivan Samardžić, Hrvatska prof. dr. sc. Mato Bartoluci, Hrvatska prof. dr. Ludvik Toplak, Slovenija mag. Oton Mlakar, Slovenija Alen Jerkunica, mag. oec., Hrvatska dr. Snežana Lazarević, prof., Srbija prof. dr. sc. Božo Soldo, Hrvatska prof. dr. sc. Oleg Aleksandrovich Popov, Ukrajina prof. dr. sc. Slavinska Olena Serhiivna, Ukrajina prof. dr. sc. Yuriy Vynnykov, Ukrajina

Organizacijski odbor doc. dr. sc. Nevenka Breslauer, prof. v. š. – predsjednica mr. sc. Željko Knok Andrijana Kos Kavran, mag. oec. Petra Horvat, mag. bibl. Nenad Breslauer, mag. prim. educ. Željko Hrebak, dipl. inf.

Lektori Dijana Fric, prof. (hrvatski jezik) Andrea Poljak, prof. (hrvatski jezik) Marija Miščančuk, prof. (engleski jezik) Martina Sobočan, prof. (engleski jezik)

Grafičko oblikovanje i tisak Graphprint d.o.o.

Naklada 200 komada Predgovor

Poštovani, pred Vama je Zbornik radova s 5. međunarodne konferencije Inovacije, tehnologije, edukacija i me- nadžment. Zbornik je podijeljen na četiri cjeline: turizam, održivi razvoj, informacijsko-komunikacijske tehnologije te sport i poslovanje, a sve u kontekstu inovacija, tehnologija, edukacije i menadžmenta. Ove je godine naglasak stavljen na inovacije, sigurnost i održivost u razvoju društva. Inovativnost i stremljenje što većem stupnju održivosti prisutni su kroz razne poduzetničke projekte u turizmu i njegovom menadžmentu, edukaciji, održivom razvoju i sportu, što otvara pitanje sigurnosti korisnika, sudionika i društva općenito. Sigurnost informacija na Internetu, novih trendova u turizmu, sportu, računarstvu, graditeljstvu, strojarstvu, ekoinženjerstvu i dr. Glavni ciljevi ovogodišnje konferencije su: predstavljanje novih ideja i inovacija iz spomenutih pod- ručja, kao i načina kako pritom održati visoku razinu sigurnosti i održivosti. Zahvaljujem se svim znanstvenicima koji su u uvodnim referatima obradili ove zanimljive teme te svim sudionicima koji su prezentirali svoje radove. Također se zahvaljujem i svim institucijama koje su pripomogle u realizaciji 5. međunarodne konferencije Inovacije, tehnologije, edukacija i menadžment.

Glavna urednica doc. dr. sc. Nevenka Breslauer, prof. v. š.

5th International Conference Innovation, Technology, Education and Management III IV 5. međunarodna konferencija Inovacije, tehnologije, edukacija i menadžment Sadržaj Content

I. TURIZAM / TOURISM

Ankica Arbutina, Ivana Kardum Goleš, Petar Gardijan Klikni Međimurje - doživi Međimurje Click Međimurje – Experience Međimurje ...... 3 Matija Bažulić, Ivana Bujan, Sandra Kovačević Važnost udruga za turističku destinaciju Importance of associatons for tourist destination ...... 8 Nora Rodek Berkes, Krisztina Keller, Tivadar Máhr The intensity of CSR activities in the Hungarian hotels Intenzitet aktivnosti DOP-a u mađarskim hotelima ...... 13 Željko Blagus Održivi turizam – okvir koji usmjerava djelovanje Sustainable Tourism – a Framework Directing Action ...... 20 Marija Kovilić, Ivka Talić, Antonijo Brajković Skradinska gastronomija u turističkoj ekonomiji doživljaja Gastronomy of Skradin in a tourist economy of experience ...... 25 Marija Kovilić, Ivka Talić, Petar Gardijan Ekonomija doživljaja u turizmu Međimurja Experience economy in Međimurje tourism ...... 34 Ildikó Ernszt “Saturday night fever on board” - The problem of unruly passengers „Groznica subotnje večeri na zrakoplovu” – Problem neprihvatljivog ponašanja putnika . .44 Zdenka Dudić, Branislav Dudić, Martina Drahošová, Ján Smoleň The Project of European Capitals of Culture promotes innovation and tourism development Projekt Europske prijestolnice kulture potiče inovacije i razvoj turizma ...... 49 Neva Malek Multilayeredness of cycling tourism effects: from the climate to the local economy Višeslojan utjecaj biciklističkog turizma: od klime do lokalne ekonomije ...... 56 Ivana Grabar, Marijana Kolednjak Značaj i vrijednost poučavanja stranih jezika i etike u području turizma Importance and Value of Teaching Foreign Languages and Ethics in Tourism ...... 61 Filip Živaljić, Eva Trstenjak, Mirjana Trstenjak Umijeće stvaranja konkurentne turističke ponude: kako iskoristiti potencijal uspješnih studentskih projekata The Art of Creating a Competitive Tourism Offer: How to Use the Potential of Successful Student Projects ...... 67 Ivana Glavica, Marina Gregorić, Ivan Hegeduš Potencijal razvoja zimskog sportskog turizma u Republici Hrvatskoj Potential development of winter sports tourism in Republic of Croatia ...... 73

5th International Conference Innovation, Technology, Education and Management V Dejan Tubić, Juraj Randelj, Igor Dragojević Cikloturizam u kontinentalnom djelu Republike Hrvatske na primjeru Virovitičko-podravske županije Cyclotourism in the continental part of the Republic of Croatia on the example of Virovitica- Podravina County ...... 79

Draženka Birkić, Andreja Primužak, Vlatka Rožanković Uloga i značaj održivog upravljanja plažama u priobalnim turističkim destinacijama The role and importance of sustainable beach management in costal tourist destinations . . . 87

Marko Gams Comparative analysis of development and effects of inbound tourism for Lithuania and Slovenia Usporedna analiza razvoja i učinaka receptivnog turizma u Litvi i Sloveniji ...... 98

Kristina Božić, Marina Gregorić, Dajana Maria Horvat Vjerski turizam na primjeru Susreta hrvatske katoličke mladeži (SHKM) Religious tourism on the example of the Encounter of Croatian Catholic Youth (ECCY) . . . 103

Daniela Gračan, Marina Barkiđija Sotošek Analiza potencijala razvoja poslovnoga turizma grada Rijeke Analysis of potential development of business tourism in the city of Rijeka ...... 112

Edita Tolušić, Juraj Randelj, Daria Marković Pravni okviri za pružanje ugostiteljskih usluga na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima s naglaskom na kamp odmorišta – robinzonski smještaj Legal frameworks for providing hospitality services on family farms with emphasis on campsite – Robinson accomodation ...... 123

Sandra Herman Učinci razvoja turizma na području Međimurske županije The Effects of Tourism Development in Međimurje County ...... 128

Mario Buble, Nino Kapitanović, Josip Miočić Obiteljsko poduzetništvo u turizmu Family enterpreneurship in tourism ...... 133

Tivadar Máhr, Zoltán Birkner, Nóra Berkesné Rodek Innovation ability measurements of local tourism organisations Mjerenje mogućnosti inovacija lokalnih turističkih organizacija ...... 140

Zoltán Birkner Industry 4 .0- opportunity or challenge? Industrija 4.0 – prilika ili izazov? ...... 145

Dora Smolčić Jurdana Specifičnosti planiranja održivoga razvoja turizma Specific features of planning sustainable tourism development ...... 149

Vilko Žiljak, Denis Jurečić, Branka Morić Kolarić, Darija Ćutić Sigurnosni infracrveni dizajn na odjeći u turizmu Safety infrared design on clothing in tourism ...... 154

Aleksandra Bernašek Petrinec, Jana Žiljak Gršić, Nikolina Stanić Loknar Sigurnosna reprodukcija prirode za potrebe turizma Safety reproduction of nature for tourism requirements ...... 160

VI 5. međunarodna konferencija Inovacije, tehnologije, edukacija i menadžment Vlatka Ružić, Ines Kolar Učinci turizma na turističku destinaciju: utjecaj turističke izgradnje na zaštićeno područje na primjeru Nacionalnoga parka Plitvička jezera Management in tourism: trends, innovations and the future of tourism in 21 . Century ...... 165

II. ODRŽIVI RAZVOJ / SUSTAINABLE DEVELOPMENT

Vladimir Križaić, Dražen Hranj, Tibor Rodriger Utjecaj softverske matematike na modeliranje u graditeljstvu The impact of software mathematics on modeling in construction ...... 173

Dragica Kemeter Potrebe za donošenjem novog Zakona o komunalnom gospodarstvu te značaj uređenja njegovih instituta za održivu niskogradnju The Need for a New Act on Utility Services Department and the Relevance of its Postulates for Sustainable Civil Engineering ...... 179

Jasmina Ovčar, Luka Vrbanec Inicijalni koncept o suvremenoj pasivnoj kući na principima povijesnog nasljeđa zemunice Initial concept of a contemporary passive house based on the principles of t he historic legacy of the dugout ...... 184

Ratko Matotek Utjecaj energetske obnove višestambenih zgrada na tržišnu vrijednost stanova Influence of energy renewal of multi-storey buildings on the market value of apartments . . . 191

Vlasta Ojsteršek, Tadej Ojsteršek Alternativno gorivo kao proizvod mehaničko-biološke obrade mješovitoga komunalnoga otpada Alternative fuel as a product of mechanical - biological treatment of mixed municipal waste ...... 198

Janez Ekart, Riko Šafarič, Janez Kramberger, Andrej Šorgo, Suzana Žilič Fišer, Božidar Bratina, Vilijana Brumec, Jure Fišer, Tadej Krošlin Sušenje mulja u vakuum reaktoru Sludge drying in a vacuum reactor ...... 206

Krešo Ivandić, Filip Dodigović Usporedba mjera margina sigurnosti za različite koncepte modeliranja stabilnosti kosina Safety margin measure comparison for the different concepts of modelling slope stability analysis ...... 212

Krešo Ivandić, Filip Dodigović Stupnjevanje rizika pri pojavnosti klizišta u ekosustavima Landslides risk grading in the ecosystems ...... 220

Karlo Kovačić, Lovro Kovačić, Silvija Zeman Alelopatija Allelopathy ...... 226

Tena Kovačić, Silvija Zeman Analiza utjecaja svjetlosti na rast i razvoj niskoga graha Light effect analysis on growth of bush beans ...... 233

5th International Conference Innovation, Technology, Education and Management VII Martina Kolarec, Miroslav Duspara, Dejan Marić, Antun Stoić, Ivan Samardžić Sustav za odvođenje štetnih čestica koje nastaju kod toplinskih postupaka rezanja Fumes and dust extraction system after thermal cutting processes ...... 242 Drago Francišković Problem interpretacije očitanja na kalorimetrima u složenom toplinskom sustavu The Problem of an interpretation of readings of the calorimeters in a complex heating system ...... 248 Marija Kraševac, Marija Jozanović, Maja Karnaš, Nikola Sakač Određivanje kationa u flaširanoj vodi elektroforezom na mikročipu s kapacitivno spregnutim beskontaktnim konduktometrijskim senzorom Determination of cations in bottled water using microcip electrophoresis with capacitively coupled contactless conductometric sensor ...... 255 Sarajko Baksa, Marko Kovačić Determinacija konstrukcijske termografije visinske razdiobe topline Construction thermography determination of height heat distribution ...... 260 Ivan Jakopec, Zvonimir Antunović Primjena nanotehnologije u toplinskim izolacijama Usage of nanotechnology in thermal insulation ...... 266 Božo Soldo Sanacija više klizišta u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske Restoration of more landslides in the northwestern part of Croatia ...... 271 Branka Stipanović Agroklaster - divlja ruža u Dalmaciji Agrocluster – r . Canina in dalmatia ...... 278 Eva Cerković, Goran Sabol Analiza prikupljenih količina otpada u Međimurskoj županiji s osvrtom na količinu otpada iz grane turizma Analysis of collected quantities of waste in Međimurje County with the overview of amount of waste from the tourism industry ...... 282

VIII 5. međunarodna konferencija Inovacije, tehnologije, edukacija i menadžment I. TURIZAM / TOURISM 2 5. međunarodna konferencija Inovacije, tehnologije, edukacija i menadžment Ankica Arbutina, Ivana Kardum Goleš, Petar Gardijan Klikni Međimurje–doživi Međimurje Primljen: 12.02.2018. Stručni rad Prihvaćen: 19.02.2018. UDK: 338.48(497.5Međimurje)

Klikni Međimurje–doživi Međimurje

Click Međimurje – Experience Međimurje

1Ankica Arbutina, 2Ivana Kardum Goleš, 3Petar Gardijan 1studentica Veleučilišta u Šibeniku, Trg Andrije Hebranga 11, 22000 Šibenik, Hrvatska 2, 3Veleučilište u Šibeniku, Trg Andrije Hebranga 11, 22000 Šibenik, Hrvatska e-mail: [email protected], [email protected], [email protected]

Sažetak: Novi milenij, 21 . stoljeće, nova znanstvena i tehnološka dostignuća, iz temelja mijenjaju pristup u svim oblicima života, rada i poslovanja . Revolucionarna otkrića u psihologiji pokazala su da čovjek nije ni racionalno biće, a niti iracionalno . Čovjek je isključivo emocionalno biće, biće naviknutoga ponašanja, jedinstvenih doživljajnih motiva . Novu ekonomiju – ekonomiju 21 . stoljeća nužno je graditi na sinergiji osjetila i emocija . Stoga se razvoj turizma 21 . stoljeća u Međimurju mora graditi na novim motivacijskim osnovama na ekonomiji doživljaja- „Ekonomiji međimurskih doživljaja“ . Oduvijek se pred ekonomiju turističkih destinacija i međimurske destinacije, postavljalo pitanje: kako ostvariti konkurentnost i zahtjevnu misiju privlačne, ugledne destinacije bez darova sjajne prirode, materijalne i duhovne kulture, pravih domaćina, gostinjskoga odnosa, raspoloženih, gostoprimljivih i gostoljubivih Međimuraca, njihove „topline duše i srca“, dobrih emocija i mašte? U turizmu 21 . stoljeća doživljaj posjetitelja – gostiju postaje najznačajnije stanovište kvalitete turističke ponude . Kvaliteta doživljaja međimurske destinacije, mjerena skalama od loše do izvrsne, kao mjera vrijednosti, ugleda, brenda, tržišne pozicije, određuje gdje se međimurska destinacija „danas“ nalazi . Bitno je da posjetitelji – gosti Međimurje doživljavaju sjajnim, da su oduševljeni boravkom i da se stoga žele vratiti po „još“ međimurskih doživljaja . A za takav cilj je nužno doživljaje kreirati prvo, virtualno, a potom, još važnije, stvarno–boravak gosta u Međimurju . Ključne riječi: jedinstvo čovjeka, sinergijski učinci, kreiranje doživljaja, međimurska ekonomija do- življaja .

Abstract: The new millennium, the 21st century, new scientific and technological achievements, basi- cally change perspective in all forms of life, work and business . Revolutionary discoveries in psychology have shown that a person is not a rational being, nor irrational . A person is solely an emotional being, a being of accustomed behavior, unique emotional motives . It is necessary to build the new economy–the economy of the 21st century on the synergy of senses and emotions . Therefore, the development of the 21st century tourism in Međimurje has to be built on new motivational bases on the economy of experiences–“The Economics of Međimurje Experiences” . The economy of tourist destinations and Međimurje destination has always been faced with the question of how to achieve the competitiveness and demanding mission of attractive, reputable destinations without gifts of great nature, material and spiritual culture, real hosts, guest oriented relations, welcoming and hospitable populace of Međimurje, their “heat souls and hearts “, good emotions and imagination? In tourism of the 21st century the visitors` and guests` experience becomes the most important aspect of the quality of tourist offer . Experience quality of Međimurje destination, measured in scales from bad to excellent, as a measure of value, reputation, brand, market positions, determines where the Međimurje destination is “today” . It is important that the visitors–the guests of Međimurje feel great, are delighted with their stay and therefore want to return to “other” Međimurje experiences . And for such a

5th International Conference Innovation, Technology, Education and Management 3 Ankica Arbutina, Ivana Kardum Goleš, Petar Gardijan Click Međimurje – Experience Međimurje goal to be achieved it is necessary to create experience first, virtually, and then, more importantly, really–the stay of a guest in Međimurje . Key words: unity of person, synergic effects, creating experiences, Međimurje economy of experience .

1. Uvod Čovjek oduvijek želi draže, ljepše, više, bolje–najnovije, najmodernije, najljepše, najbolje i naju- glednije. Međimurski poduzetnici, marketinški stručnjaci trebaju inteligentno, maštovito i kreativno odgovoriti tom ljudskom „zovu“ i reagirati na turističku „žeđ“ te stalno obogaćivati i produbljivati svoju ponudu doživljaja radi veće koristi za goste–doživljaja većeg zadovoljstva i sreće. Mudrost i gostinjska kultura privlačenja i zadržavanja gostiju je kada Međimurci sve više važnosti pridaju emocijama, mašti, ritualima, pronalaženju i korištenju sjajnih priča, koje će stalno prepričavati, i strašću koju svi posjedu- jemo, uz ponudu darova prirode, materijalne i duhovne kulture, ugostiteljstva i trgovine, sjajnim gostoprimstvom i gostoljubljem stvarati doživljaje za pamćenje. U bogatstvu ponude 21. stoljeća pitanje je Međimurcima: što i kako proizvoditi, nuditi, prodavati, koje doživljaje kreirati svojim gostima? Energija povjerenja i ljubavi koju će širiti Međimurci prema svojim gostima važna je u stvaranju ponude i poruka, simbola i brendova, koju gosti zapažaju, koja im se zadržava u umu, koje se šire brzo poput virusa opa- žanjem i promatranjem, iskustvom, usmenom predajom, e-mailom ili tekstom. Međimurski proizvodi, usluge, atrakcije, događanja i njihove kombinacije, njihova imena, znakovi, slogani, boje, dizajni, zarazni likovi, smislene i pamtljive priče, pjesme, glazba, melodije, ambalaža, mirisi, okusi, opipi, tipografija, e-mailovi, simboli, njihovo inoviranje, da bi uspjeli moraju ciljati na sva ljudska osjetila i emocije. Bitni su doživljaji gosta – osjećaji i emocije koji ostaju u sjećanju gostiju Međimurja. Nema inovacija bez inteligencije i mašte, bez ljubavi i strasti. Zato se uvijek mora znati cijeniti i poticati inteligentne i maštovite građane Međimurja, da sa strašću pristupaju kreiranju i ostvarivanju ponude doživljaja i tako pridonose uspjehu međimurskih poduzeća, proizvoda, brendova i same destinacije.

2. Istraživati – kreirati – inovirati – klikati – plasirati međimurske doživljaje Temeljna marketinška strategija Međimurja je, ne zadovoljni, već oduševljeni posjetitelji – gosti, ne dobra ponuda proizvoda, usluga, atrakcija i događanja Međimurja, već izvrsna. Cilj je stvaranje vrhunskih doživljaja za goste – kupce. U Međimurju se to može samo novim umrežavanjem kreativnih organizacija i ljudi za stvaranje konkurentskih vrijednosti, sjajnih doživljaja međimurskog prirodnog i kulturno-povijesnog okoliša – sustava bogate prirodne i kulturno-povijesne baštine Međimurja. U tržišnom sustavu 21. stoljeća nužnim se nameće tržišno pozicioniranje, diferenciranje i brendiranje, jedinstvene ravničarsko-bregovite međimurske geografske i kulturno-povijesne cjeline s darovima: prirode, materijalne i duhovne kulture, ugostiteljstva i trgovine i međimurskog gostinstva. Nužno je danas prihvatiti istinu da „svi mi želimo biti sigurni od bilo kakvih opasnosti, zdravi, uspješni, voljeni, poštovani, sretni i u dobroj tjelesnoj (i duhovnoj) kondiciji. Svi mi želimo prijatelje i zabavu te nezagađen svijet u kojem bismo sve to mogli uživati” (Godin, 2006). U čemu je tu najveća vrijednost Međimurja? Za kreiranje – inoviranje – klikanje – ostvarivanje međimurskih doživljaja najvažniji su ljudi, ali ne bilo koji, već analitički, kreativno i praktično sposobni Međimurci. Njihovi talenti, sposobnosti pružaju prilike za konkurentsku prednost i održivost na lokalnom i globalnom tržištu doživljaja 21. stoljeća. Treba znati da talenti idu ili ostaju tamo gdje su traženi i cijenjeni. „Moramo shvatiti da daroviti biraju organizacije, ne obrnuto. Zaboravite čovjeka odanog organizaciji.“ (Ridderstrale i Nordstrom, 2004). Sve organizacije i institucije Međimurja moraju se upitati kolika imaju privlačnosti ili odbojnosti za talente? Govoriti samo o plaći po satima ili danima beznačajno je. „Blistave zvijezde ne zadovoljavaju se osrednjošću“. (Ridderstrale i Nordstrom, 2004). Kreacija i komunikacija, virtualna i stvarna, vrhunskih doživljaja, doživljaja oduševljenja kao „turističke robe“, najveći je izazov menadžmenta Međimurja u 21. stoljeću. Pred menadžmentom i građanima Međimurja je kreiranje i stvaranje, ne bilo kakve, već pri- vlačne ponude, sustava ponude sjajnih doživljaja, koji će gostima na međimurskim stazama i putevima osigurati vrhunske doživljaje uz snažne osjećaje dobrodošlice, gostoprimstva, gostoljubivosti, sigurnosti

4 5. međunarodna konferencija Inovacije, tehnologije, edukacija i menadžment Ankica Arbutina, Ivana Kardum Goleš, Petar Gardijan Klikni Međimurje–doživi Međimurje i uvažavanja. Stvarni doživljaji će posjetiteljima, gostima Međimurja predstavljati potvrdu pravog izbora, da su odabrali najbolje i za svoj novac ostvarili sjajne doživljaje koje su i očekivali.

3. Inovativno partnerstvo s gostima – kupcima doživljaja Čovjekove aktivnosti usmjerene prema doživljaju predstavljaju motiviranu aktivnost/ ponašanje. Uvijek se javljaju dva stajališta promatranja čovjeka: 1.) cilj – doživljaj čovjeka pojedinca (poticaj i pokretač–u pravilu je izvana, kao drugi motiv–na- grada i kazna, te iznutra kao prvi motiv–golo preživljavanje i treći motiv–zanosno učenje, stvaranje i poboljšanje svijeta) i 2.) unutarnje stanje i vanjsko izražavanje, emocionalno, fiziološko i sociološko. Samo atrakcije i događanja, najbolja rješenja, najbolji postupci, najbolja oponašanja konkurencije, vlastita kreacija, pri- lagođavanje i neprestano inoviranje omogućavat će održavanje konkurentske prednosti međimurskoj ekonomiji doživljaja. Kako? „Pronađite područje koje vam nudi najviše izgleda za uspjeh, utvrdite načel- ni smjer djelovanja, kvalitetne ljude postavite na radna mjesta gdje će njihove sposobnosti biti najbolje iskorištene, a onda se bacite na posao i radite kao ludi kako bi u svom djelokrugu bili najbolji. Tragajte za najboljim rješenjima, a kad ih nađete, svakodnevno ih dodatno poboljšavajte.“ (Welch i Welcch, 2005). Danas u doba „eksplozije“ promjena, brzine novih otkrića i inovacija, talenti i vrijeme predstavljaju najoskudnije resurse. U vrijeme u kojem na tržištu vlada nedostatak kupaca, u turizmu gostiju, a ne proizvoda, u turizmu „kreveta“, kada se ekonomija potražnje transformira u ekonomiju ponude, i ekonomija ponude proizvoda i usluga transformira u ekonomiju ponude doživljaja. Ovo je i vrijeme novih spoznaja brojnih društvenih znanosti, posebno psihologije, sociologije i socijalne psihologije, koje su temeljito promijenile pristup čovjeku, ne više kao racionalnom, niti iracionalnom, već emocionalnom, intuitiv- nom, biću navika. Ljudima je uvijek važno „ono što rade i kako se osjećaju“ (Kahneman, 2013). Nova moć organizacija ponude doživljaja tako se danas seli, sa sjedišta organizacija, na mjesta gdje se doživljaji ostvaruju, na prodajna mjesta, na uslužne „prodavače“. Snažne osjećaje- koktel doživljaja zadovoljstva i sreće gosti i domaćini, ne skrivaju (Phillips, 2001). U stvaranje turističkog brenda sjajnih doživljaja – fe- nomena ekonomije doživljaja Međimurja 21. stoljeća, nužno je uključiti sve raspoložive resurse, sve čini- telje ekonomije doživljaja, kao što to rade razvijene destinacije u svijetu: a) darove prirode, materijalne i duhovne kulture, ugostiteljstva, trgovine i gostinjstva domaćina, te b) sve činitelje marketinškog spleta– miksa: ponudu (proizvode, usluge, atrakcije, događanja), cijene, prodaju, promociju, odnose, procese i progres. U svijetu brzih i sve bržih promjena inovatori predstavljaju silu promjena. Njihova domišljatost u ekonomiji ponude doživljaja Međimurja odnosi se na sve što život domaćina i gostiju može učiniti sadržajnijim, smislenijim, sretnijim. Svaka cjelina najbolje napreduje ako je vuku njeni najbolji dijelovi (Srića, 2017). Za doživljaje gostiju važno je sve vrijeme u Međimurju, od dolaska i prijema, smještaja, aranžmana boravka, do ispraćaja. Koliko se, bijegom iz svakidašnjice, ispunjavaju potrebe, želje i očekivanja gostiju Međimurja, koji očekuju zdravu hranu i očuvanu prirodu, koliko je uzbudljivih susreta i očaravajuće zabave – sjajnih doživljaja gostiju? Inteligentni i maštoviti ljudi, domaćini i gosti Međimurja, kao partneri inovatori, uvijek će naći rješenje za pitanja: kako učiniti život boljim, sadržajnijim, zabavnijim, uzbudljivijim, smislenijim i sretnijim. U ekonomiji ponude doživljaja Međimurja, 21. stoljeća, nameće se primarnim novi strateški pristup u kojem gost, njegove fizičke, racionalne, emocionalne i duhovne potrebe, želje, motivi i očekivanja, dolaze na prvo mjesto.

4. Međimursko klicanje s ljubavi svijetu sve usamljenijih gostiju Turističke destinacije koje se na globalnom tržištu natječu za goste ponudom sve sjajnijih doživ- ljaja, najoskudnije i najrjeđe im je sredstvo profitabilnosti dovoljnost ljubavi i mašte. U svijetu sve veće automatizacije i digitalizacije, čovjek postaje sve usamljeniji, izgubljeniji, otuđeniji, bez empatije i sa sve manje životnog smisla i svrhe. Sve od pojave kapitalizma i zakonitoga razvoja individualizma omogućen je ljudima viši individualni materijalni i kulturni razvoj i sloboda misli i govora, ali istovremeno i sve veća i veća usamljenost i izoliranost u „globalnom selu osame“. (Ridderstrale i Nordstrom, 2004). Zadovolj- stvo gostiju danas više nije dovoljno, treba ih oduševiti i njima se „ophoditi kao s poznatim zvijezdama.

5th International Conference Innovation, Technology, Education and Management 5 Ankica Arbutina, Ivana Kardum Goleš, Petar Gardijan Click Međimurje – Experience Međimurje (Nordstrom i Ridderstrale, 2009). Ljubav je davanje i primanje odgovarajuće pozornosti. Ljubav je kao voda, ljudi su kao biljke. Svi trebaju optimalnu količinu da bi cvjetali. Premalo vode, povlačimo se i vene- mo, previše, mi se davimo i gušimo u dobrim namjerama. (Phillips, 2001). Koliko je danas organizacija i institucija u Međimurskoj županiji, s tri grada, 22 općine i 131 naselja, na svojim ravnicama i bregovima, u voćnjacima i vinogradima Štrigove, Lopatinca, Zasadbrega, koji su orijentirani na „klicanje turizmu“, a koji u svojim vizijama i opisima misija imaju uključene riječi zabava i sreća? (Ridderstrale i Nordstrom, 2009). Razina gostinsva svih ponuđača Međimurja ogleda se u osmišljenom i organiziranom naporu čitave destinacije da svim posjetiteljima pruži uz jedinstvenu prirodu, materijalnu i duhovnu kulturu, tradicijsku kuhinju s pekom, ražnjem, roštiljem, konobu s bačvama vina i rakije, tržnicu punih stalaža, suvenirnice, trgovine mješovitih roba, kulturu radosnog usluživanja–sve ono tradicionalno i jedinstveno što goste oduševljava. Svi se danas bavimo neprekidno usluživanjem i trgovinom i svi smo u biznisu koji se zove pridobivanje za sebe, svoje proizvode, usluge, atrakcije, događanja, u svoje hotele, apartmane, kampove, restorane, trgovine, svetišta, na sajmove, festivale, izložbe, muzeje, priredbe, izletišta, zaba- višta, gdje se „svijet“ doživljava i razmjenjuje. Najbolji način za zadržavanje kupaca je stalno smišljanje kako im dati više za manje. (Kotler, 2004). U srži ljudske prirode, ipak, je poriv radoznalosti, kreativnosti, samostalnosti i svrhovitosti. Porivi mogu „cvjetati“ samo ako je ljudima dana sloboda. Ne može biti znanost bez vjere, bez vjerovanja da je priroda podvrgnuta zakonu ne može biti znanosti. Znanost je način života, ako je ljudima dana sloboda (Wiener, 1964). Želimo li u potpunosti shvatiti ljudsku prirodu, moramo uzeti u obzir i treći poriv- au- tonomiju, izvrsnost i svrhu, odnosno našoj unutarnjoj potrebi da sami upravljamo vlastitim životom, učimo i stvaramo nešto novo te činimo dobro za sebe i za druge (Pink, 2011). Potreba da nešto radimo jer nam to donosi beskrajno zadovoljstvo i za nas je osobni izazov, nadahnjuje nas na vrhunsko ostvarenje, bez obzira na to je li riječ o umjetnosti, znanosti ili vođenju poslova. (Pink, 2011).

5. Suština korisnosti i prometne vrijednosti u ekonomiji doživljaja Međimurja Svi ponuđači i sve destinacije postavljaju „životno” važna poslovna pitanja: što gosti, stvarni kupci zaista trebaju i zašto dolaze baš nama? Kako je organiziran život za goste od dolaska i primitka do odlaska i ispraćaja iz našeg „dvorišta” u Međimurju? Usredotočenost i brižnost domaćina, Međimuraca, za goste s emocijama i dušom predstavlja njenu gostinjsku jedinstvenost. Svi mi volimo vjerovati kako smo racionalni u ponašanju, zaključivanju i prosuđivanju. Međutim, sada kad znamo da je 90 posto našeg potrošačkog ponašanja nesvjesno. (Lindstrom, 2012). Aktivnosti Međimuraca i njihovih podu- zeća, kulturnih, sportskih, zabavnih, vjerskih i drugih organizacija i institucija, neizostavno su važni za bolje doživljaje, za veće zadovoljstvo, oduševljenje i sreću gostiju, za veću korisnost, vrijednost i dodanu vrijednost međimurske destinacije kao brenda. Sjajne međimurske priče i druženja na vinskim stazama, u vinskim podrumima, kavanama, restoranima, zabavama, potiču osjećaje na ugodne doživljaje- međi- murske doživljaje oduševljenja gostiju. U ljudski DNK utkano je više od deset tisuća godina pripovijedanja i slušanja priča, štovanje priče toliko je moćna i žilava sila da je mogla oblikovati kulture, religije i civilizacije. U današnje vrijeme stalno prisutne ekonomske nesigurnosti i munjevitih tehnoloških promjena, najučinkovitije sredstvo su zvukovi oduševljenja koje uzrokuje umješno pričanje priča. (Guber, 2012). Riječ racionalno nosi sa sobom sliku veće promišljenosti, veće proračunatosti i manje topline. De- finicija racionalnosti kao dosljednosti iznimno je ograničena; zahtijeva takvo pridržavanje pravila logike koje ograničeni ljudski um jednostavno nije u stanju primijeniti. Prema toj definiciji, ljudi ne mogu biti racionalni, ali zbog toga ih se ne treba nazivati iracionalnima. (Kahenman, 2013). Um i duh Međimuraca – stanovnika, povjesničara, pjesnika, pripovjedača, umjetnika, znanstvenika, svećenika, vjernika, putnika, putopisaca, novinara, pustolova, posjetitelja, gostiju jedinstvenog Međimurja, tijekom duge povijesti i sadašnjosti stvarao je i danas stvara brojne setove duhovnih darova: legendi, bajki, poslovica, priča, pje- sama, romana, slika, umjetnina o životu između Mure i Drave. Ugled Međimurja, brendovi Međimurja, kao mentalne i emocionalne slike, izgrađene su od znakovlja svakoga osjetnoga modaliteta vidnoga, slušnoga, njušnoga, okusnoga i somatosenzibilnoga (Damasio, 2005), „usidrene” u emocionalnom i racionalnom umu gostiju, a rezultat su kontinuirane funkcionalne i simbolične komunikacijske aktivnosti, odnosno virtualne i realne ponude, istraživanja, promocije ponude i ponuđača Međimurja.

6 5. međunarodna konferencija Inovacije, tehnologije, edukacija i menadžment Ankica Arbutina, Ivana Kardum Goleš, Petar Gardijan Klikni Međimurje–doživi Međimurje Održavanje konkurentnosti danas je jedan od najvećih izazova mnogih tvrtki i destinacijskih ekonomija u svijetu, pa i međimurske destinacije. Potrebno je imati u vidu da, pored svega unaprjeđivanja medijske promocije, ljudi se kao nikad oslanjaju jedni na druge – 75 posto potrošača kaže da najviše vjeruju osobnoj preporuci (Fisk, 2007). Ugodne doživljaje gostima Međimurja najčešće pružaju prirodne i kulturne atrakcije i događanja – festivali, (likovne, glazbene, plesne, kazališne, folklorne, muzejske, vjerske, vinske, karnevalske, sportske ili tradicijske), stoga oni često postaju osnovnim razlogom posjeta Međimurju. Nemojte prodavati samo proizvod., govorio je marketinški guru Kotler (2004), prodajte doživljaj, jer, ponekad pobjeđuje proizvod s boljim marketingom, a ne bolji proizvod. Uvijek se mora imati u vidu da ljudi–gosti vole raditi i komunicirati, družiti se sa simpatičnim, dragim osobama. Međi- murci sigurno žele ostvarivati veće korisnosti i vrijednosti, veći promet i viši profit, za sebe i svoje goste, no nažalost mnogi u tome ne uspjevaju. Ne samo da ne stvaraju veće koristi i vrijednosti, nego slabim kreacijama, inovacijama i pričama, ponudom proizvoda i usluga, atrakcija i događanja te negostinjskim, nedomaćinskim odnosima ostvaruju gubitke, umanjuju, pa i uništavaju postojeće vrijednosti.

6. Zaključak Ljudi oduvijek putuju, prvo radi skupljanja hrane i trgovine, potom za osvajanjem, pa kao turisti koji žele vidjeti, relaksirati se, učiti, družiti se s drugima, odmoriti i zabaviti se, žele biti sudionici brojnih događanja, doživjeti određeni stupanj uzbuđenja i avanture, osjećati sigurnost, ljepotu prirodnog krajolika, domicilnu kulturu življenja, trenutke radosti i sreće. Sve destinacije trebaju imati u vidu da kvaliteta turističke ponude doživljaja- turističkog spleta proizvoda, usluga, atrakcija, događanja, odnosno, darova prirode, materijalne i duhovne kulture, ugostiteljske i trgovačke ponude i gostinjstva nije ono što se stavlja u njega. Kvaliteta je ono što goste privlači, što preuzimaju i doživljavaju u Međimurju. Gostima Međimurja korisnost i vrijednost omogućavaju i pružaju spletovi jedinstvenih proizvoda, usluga, atrakcija i događanja, s cijenama, prodajom, promocijom, odnosima, procesima i inovacijama, doživljaji svih nijansi od loših, preko dobrih do izvrsnih. Danas je svima koji posluju na tržištu, i Međimurju, potreban marketing s pravim inovativnim idejama, spoznajama, kreativni motivirani stručnjaci s maštom i stra- šću za izgradnjom novih brendova doživljaja u partnerstvu s gostima, za jedinstveno Međimurje. Samo najbolje ideje koje organizacije i destinaciju Međimurja uspjevaju pretvoriti u sjajne doživljaje, postižu ugled i jedinstvenost, za goste privlačni i poznati turistički brendovi. Najdragocjeniji resurs Međimurja danas, uz prirodne i kulturne darove, predstavljaju inteligentni i maštoviti kadrovi, koji iskazanom ljubavlju i empatijom za goste, ostvaruju sjajne doživlje, turistički promet i profitabilnost.

Literatura 1. Damasio A., Osjećaj zbivanja, Alogaritam, Zagreb, 2005. 2. Phillips M., Emocionalno usavršavanje, Mozaik knjiga, Zagreb, 2001 3. Fisk P., Marketinški genij, Fisk P., Marketinški genij, Differo, Zagreb, 2007. 4. Godin S., Svi marketinški stručnjaci su lažljivci, Ljevak, Zagreb, 2006. 5. Guber P. Pričom do uspjeha, Profil, Zagreb, 2012. 6. Kahneman D., Misliti, brzo i sporo, Mozaik knjiga, Zagreb, 2013. 7. Kotler Ph. Marketinška znanja od A do Z, Binoza Pres, Zagreb, 2004. 8. Lindstrom M., Brand sense, MEP, Zagreb, 2009. 9. Lindstrom M., Kupologija, Profil, Zagreb, 2012. 10. Nordstrom K.A, i Riderstrale J., Funky business zauvijek,Difero, Zagreb, 2009. 11. Nordstrom K.A, i Riderstrale J., Karaoke kapitalizam, Difero, Zagreb, 2004. 12. Pink D.H., Prodavati je ljudski, Profil, Zagreb, 2014. 13. Pink D.H., Poriv, Profil, Zagreb, 2011. 14. Srića V., Sve tajne kreativnosti, Alogaritam, Zagreb, 2017. 15. J. Welch i S. Welcch, Kako pobijediti, Naklada Zadro, Zagreb, 2005. 16. N. Wiener: Kibernetika i društvo, Nolit, Beograd, 1964.

5th International Conference Innovation, Technology, Education and Management 7 Matija Bažulić, Ivana Bujan, Sandra Kovačević Važnost udruga za turističku destinaciju Primljen: 1.03.2018. Stručni rad Prihvaćen: 9.03.2018. UDK: 65-01:338.48

Važnost udruga za turističku destinaciju

Importance of associatons for tourist destination

1Matija Bažulić, 2Ivana Bujan, 3Sandra Kovačević 1student Međimurskog veleučilišta u Čakovcu 2,3Međimursko veleučilište u Čakovcu, Bana J. Jelačića 22a, 40000 Čakovec, Hrvatska

Sažetak: Neprofitne organizacije kao primarni cilj imaju pružanje usluga društvu bez ostvarivanja profita . Najčešće se financiraju iz javnih izvora te raznim donacijama gospodarskih subjekata . Gospodar- sku djelatnost smiju obavljati samo u određenim uvjetima i ako su registrirane za istu . Neprofitnim organizacijama pripadaju: udruge, ustanove, zaklade, fundacije, gospodarsko interesna udruženja, savezi, turističke zajednice, vatrogasna društva, stranke, vjerske zajednice, parkovi prirode, klubovi i drugi . Jedan od najvećih oblika neprofitnih organizacija su udruge . Uzorak istraživanja u ovome radu su udruge na po- dručju Koprivničko-križevačke županije gdje djeluje oko tisuću petsto udruga, a na samom području grada Đurđevca djeluje otprilike sto trideset udruga . Na najznačajnijim turističkim manifestacijama u Gradu Đurđevcu udruge se redovito odazivaju prodavanjem svojih proizvoda, predstavljanjem svega čime se bave . Udruge obogaćuju te manifestacije jer bi bez njih većina manifestacija bila prazna i ne bi imala što za ponuditi . Najznačajnije manifestacije gdje udruge sudjeluju su: Picokijada, Dan Grada – Đurđevo, Dan meda – „Medveni den“, Zlatna jesen, Adventski sajam . Udruga kao pravni oblik najrašireniji je oblik djelovanja neprofitnih organizacija budući da ima širok spektar djelovanja, odnosno udruge se mogu baviti svime što je zakonom dopušteno . Udruge su nositelj društvenog, a često i kulturnog života neke sredine . Ljudi koji su učlanjeni u rad udruge rade to najčešće dobrovoljno, ulažući svoje slobodno vrijeme za dobrobit rada udruge . Preko udruga ljudi se mogu i zaposliti, no da bi se do toga došlo potrebno je povući financijska sredstva iz raznih domaćih i EU fondova te imati podršku lokalne i regionalne vlasti . Ključne riječi: turistička destinacija, neprofitne organizacije, udruga, registar udruga

Abstract: The primary goal of non-profit organizations is to provide services to the society without gaining a profit . They are primarily financed from public sources and various donations of economic entities . Furthermore, they can perform business activities only under certain conditions and if registered for performance . Non-profit organizations are: associations, institutions, trust funds, foundations, economic interest associations, alliances, tourist communities, tourist offices, fire brigades, political parties, religious communities, nature parks, clubs and others . Non-profit organizations are usually associated with associations . A sample of research in this paper are associations in the area of Koprivnica-Križevci County where there are about one thousand five hundred associations, and in the area of Đurđevac there are about one hundred and thirty associations . In the most significant tourist manifestations in Đurđevac City, associations are regularly responding to the sales of their products by presenting all their activities . Associations enrich these manifestations because without them the majority of manifestations would be empty and would not have anything to offer . The most important manifestations where the associations are participating are: Picokija- da, Day of the City–Djurdjev, Day of Honey–“Medveni den”, Golden Fall, Advent fair . The association as a legal form is the most widespread form of non-profit organization since it has a wide range of activities, i .e . associations can deal with everything that is allowed by law . Associations are the bearer of social, and often

8 5. međunarodna konferencija Inovacije, tehnologije, edukacija i menadžment Matija Bažulić, Ivana Bujan, Sandra Kovačević Importance of associatons for tourist destination cultural life of a community . People who are engaged in the work of an association are doing this voluntarily, investing their leisure time for the benefit of the association . Through associations, people can also be employed, but it would be necessary to withdraw financial resources from various domestic and EU funds and have the support from local and regional authorities . Key words: tourist destination, non-profit organizations, associations, register of associations

1. Uvod Neprofitne organizacije predstavljaju najčešći oblik civilnog udruživanja s ciljem pružanja usluga društvu, bez osnivanja profita. Jedna od najvećih neprofitnih organizacija su udruge. Upravo su udruge glavni predmet ovog rada, njihovo općenito djelovanje, sistematizacija te upoznavanje s nekoliko naj- većih udruga na području Grada Đurđevca. Prema definiciji, udruga (Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika, 2015.) je svaki oblik slobodnog i dobrovoljnog udruživanja više fizičkih, odnosno pravnih osoba koje se, radi zaštite njihovih probitaka ili zauzimanja za zaštitu ljudskih prava i sloboda, zaštitu okoliša i prirode i održivi razvoj te za humanitarna, socijalna, kulturna, odgojno-obrazovna, znanstvena, sportska, zdravstvena, tehnička, informacijska, strukovna ili druga uvjerenja i ciljeve koji nisu u suprotnosti s Ustavom i zakonom, a bez namjere stjecanja dobiti ili drugih gospodarski procjenji- vih koristi, podvrgavaju pravilima koja uređuju ustroj i djelovanje toga oblika udruživanja. Cilj rada je prikazati čime se sve udruge mogu baviti, u kojim područjima djelovanja, te pokazati njihov značaj u nekoj lokalnoj zajednici. U radu su korišteni podaci domaće pisane literature, Interneta te podaci dobiveni provedenim in- tervjuom s predsjednicima udruga. Osim knjiga, korišteni su i podaci iz Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnim organizacija te Zakona o udrugama. Sva literatura podizana je u Grad- skoj knjižnici Đurđevac. Kao metodu prikupljanja podataka koristila se analiza postojećih (sekundarnih) podataka koji se nalaze u stručnim knjigama te na Registru udruga Republike Hrvatske.

2. Neprofitne organizacije i udruge u teoriji Neprofitne organizacije i udruge nemaju razlika, već su udruge samo jedna od vrsta neprofitnih organizacija. Udruga kao oblik udruživanja jedan je od najčešćih i najpopularnijih oblika civilnog ud- ruživanja u svrhu pružanja javnih koristi, bez mogućnosti zasnivanja dobiti. Naravno, svaka neprofitna organizacija ima svoju prihodovnu i rashodovnu stranu, te treba poslovati pozitivno kao i svako drugo poduzeće, no ne smije ostvarivati dobit. Ostvareni veći prihodi od rashoda moraju se upotrijebiti za dobrobit neprofitne organizacije, ulaganje u ono čime se neprofitna organizacija odlučila baviti, a što je u skladu sa statutom neprofitne organizacije. Temeljni registar u koji se upisuju neprofitne organizacije je Registar neprofitnih organizacija Ministarstva financija Republike Hrvatske. Neprofitne organizacije često se nazivaju i organizacijama civilnog društva, budući da brojne organizacije nisu samo rezultat racionalnog djelovanja i udruživanja usmjerenog prema nekom cilju, već i iskaz društvenosti, tj. želje i potrebe za pripadanjem skupini s kojom se pojedinac može identificirati, ali i težnje prema zajedničkom djelovanju, usmjerenom prema oblikovanju šireg društva kojem i pojedinac i takva skupina pripadaju. Slobodno formiranje i rad neprofitnih organizacija mogući su samo u demokratskom društvu, u kojem se poštuje volja građana za slobodnim udruživanjem i praktičnim zauzimanjem za ostvarivanje zajedničkih interesa. Radi djelovanja i smisla neprofitnih organizacija, bitno je da se one izdvoje od gospodarskih subjekata i političkih organizacija koje služe drugim svrhama (Pavičić, 2004.). U teoriji osnove marketinga i menadžmenta neprofitnih organizacija (Alfirević i ostali, 2012.) spo- minje se koncepcija triju društvenih sektora i njihovo međudjelovanje: 1. profitni sektor; 2. javni sektor; 3. neprofitni sektor.

5th International Conference Innovation, Technology, Education and Management 9 Matija Bažulić, Ivana Bujan, Sandra Kovačević Važnost udruga za turističku destinaciju Na slici 1 prikazano je međudjelovanje društvenih sektora pomoću krugova kroz međusobnu suradnju triju sektora na čijim sjecištima se nalaze pitanja i problemi koji se ne mogu riješiti bez međusob- ne suradnje.

Slika 1. Međudjelovanje društvenih sektora

Izvor: Osnove marketinga i menadžmenta neprofitnih organizacija; Školska knjiga; Zagreb; 2012 .

Što se tiče profitabilnosti neprofitnih organizacija, one imaju dva tumačenja: teorijsko i praktično tumačenje. U teorijskom tumačenju naglasak je na zadovoljavanju potreba/interesa šire društvene skupine (bilo da je riječ o članovima ili korisnicima usluga organizacije), umjesto realizacije profita za vlasni- ke/dioničare prodajom proizvoda i usluga, dok u praktičnom tumačenju neprofitabilnosti znači zabranu raspodjele viška prihoda nad rashodima njezinim osnivačima, odnosno pojedincima koji kontroliraju njezino djelovanje te povoljnim poreznim i zakonskim tretmanom, koji ovisi o konkretnim pravnim rješenjima u određenoj državi (Alfirević i ostali, 2012.). Neprofitne organizacije mogu ostvarivati i dobit, no to moraju imati predviđeno statutom i moraju imati registriranu tu mogućnost. Poseban problem kod neprofitnih organizacija je to da ne postoji jedinstvena odgovornost vodi- telja/voditeljice organizacije kao što je slučaj kod gospodarskih subjekata. Kod neprofitnih organizacija odgovornost je na svim sudionicima u organizaciji koji imaju određeno moralno pravo, a prema kojemu mogu pred organizaciju postaviti određene zahtjeve. Neke od najvećih neprofitnih organizacija u Republici Hrvatskoj su: obrazovne institucije, turističke zajednice, zajednice sportova, zajednice kulturno-umjetničkih društava, zdravstvena udruženja, UNICEF, viteški redovi, udruge slijepih, Hrvatska obrtnička komora, Crveni križ, braniteljske udruge, Prijatelji životinja, Hrvatsko kulturno vijeće, udruge volontera i mnogi drugi.

3. Financiranje neprofitnih organizacija Budući da je gotovo nemoguće osigurati rad udruge financirajući iz samo jednog izvora financiranja, sve udruge se snalaze i traže dodatne izvore financiranja. Neki od tih izvora (Bajić, 2015.) su: • uplate članarine • dobrovoljni prilozi i darovi • donacije gospodarskih subjekata • obavljanje gospodarske djelatnosti, a sukladno Zakonu • putem natječaja iz državnog/lokalnih/područnih (regionalnih) proračuna • EU i drugih fondova Najznačajnija sredstva se mogu skupiti obavljanjem gospodarske djelatnosti i preko natječaja lokalnih i regionalnih samouprava, odnosno iz fondova. No nažalost, najčešće se preko natječaja za neki projekt ne dobije dovoljno sredstava, pa je potrebno tražiti druge izvore financiranja. U većim sredinama to je lakše jer postoje drugi gospodarski subjekti koji su spremni potpomoći rad udruga svojim financijskim ili drugim donacijama. U manjim sredinama sakupljaju se članarine i dobrovoljni prilozi. Pod obavljanje gospodarske djelatnosti podrazumijeva se jedna od sljedećih aktivnosti (Bajić, 2015.): • prodaja usluga • prodaja proizvoda

10 5. međunarodna konferencija Inovacije, tehnologije, edukacija i menadžment Matija Bažulić, Ivana Bujan, Sandra Kovačević Importance of associatons for tourist destination • korištenje pokretne i nepokretne imovine • korištenje nematerijalne imovine • korištenje financijske imovine Udruge kao neprofitne organizacije ne smiju ostvarivati dobit, ali mogu imati registriranu gospodarsku djelatnost, no zarađena sredstva ne smiju se koristiti kao dobit članova udruge, već ulagati u razvoj i ciljeve osnovnih načela udruživanja i za opće dobro. Gospodarska djelatnost udruge također može biti: izdavačka djelatnost, najam poslovnog prostora, organizacija tečajeva, seminara, organizacija priredbi i slično. Na sve negospodarske djelatnosti udruge ne obračunava se porez na dodanu vrijednost (nadalje u tekstu: PDV). Sukladno Zakonu o udrugama, udruga može ostvarivati prihode od: članarina, donacija, obavljanja djelatnosti kojima se ostvaruju ciljevi, obavljanja gospodarske djelatnosti (no ne za stjecanje dobiti za svoje članove ili treće osobe), financiranjem programa i projekata udruge iz državnog ili lokalnog proračuna te iz raznih fondova i donacija. Ako udruga obavlja gospodarsku djelatnost, sukladno čl. 6. st. 1. Zakona o PDV-u, budući da se djelatnost obavlja samostalno i bez obzira na svrhu i rezultat obavljanja te djelatnosti, udruga se smatra poreznim obveznikom. Udruga kao porezni obveznik može biti „mali porezni obveznik“ ili porezni obveznik upisan u registar obveznika PDV-a. Također, ako udruga nije obveznik PDV-a, a ostvarila je vrijednost isporuka od 230.000,00 kuna, tada je dužna postati poreznim obveznikom od siječnja iduće godine (Bajić, 2015.).

4. Djelovanje udruga na području grada đurđevca i utjecaj na turističku destinaciju Prema popisu Registra udruga Republike Hrvatske, na području Republike Hrvatske djeluje preko pedeset tisuća udruga. Na području Koprivničko-križevačke županije djeluje ih oko tisuću petsto, a na samom području grada Đurđevca djeluje ih otprilike sto trideset (Registar udruga, 2017.). Naravno, određeni dio udruga na razini države, županije i grada postoji samo na papiru, a neke procjene govore da svoje skupštine redovito održava samo jedna trećina udruga. Skupština je vrhovno tijelo svake udruge. Najveće neprofitne udruge na području Grada Đurđevca koje će biti pobliže opisane u ovom radu su: KUD Petar Preradović, Udruga Sv. Juraj, Udruga kazališnih amatera – Gradsko kazalište Đurđevac, Udruga cimbalista Republike Hrvatske, Pčelarska udruga „Bagrem“, Udruga vinogradara i voćara Đur- đevac, Udruga žena „Svetojanke“, Peski art Đurđevac, Udruga Matice umirovljenika grada Đurđevca. Ovdje su i dvije udruge koje imaju registriranu gospodarsku djelatnost, a to su: Udruga Mali princ i Udruga žena grada Đurđevca. Menadžment neprofitne turističke organizacije i destinacije mora udovoljiti istim načelima, dijelovima i zahtjevima kao i menadžment bilo kojeg profitnog sustava. Destinacija ima za cilj osigurati du- goročno pojavljivanje na tržištu unutar neposredne konkurencije. Najznačajnija razlika, a istovremeno i problem menadžmenta turističke destinacije u odnosu na poslovni profitni sustav je da često nije uopće jasno tko je odgovoran za upravljanje destinacijom; općina, najvažnija poduzeća u destinaciji ili je to turistička organizacija (Magaš, 2003., str. 68). Drugim riječima, potrebno je razviti strategiju turističke organizacije, operativno voditi turističku organizaciju, kao i kooperativne funkcije destinacije (Ibidem). Neupitna je i uloga svih dionika u destinaciji, a u čemu se i detektirala važnost udruga kao jedne vrste dionika koji utječu na turističku destinaciju svojima aktivnostima. Bilo da je to pjesmom, plesom, glumom, rukotvorinama ili organizacijom događanja, udruge na po- dručju grada Đurđevca vrlo su aktivne i redovito pomažu u oživljavanju ovog gradića. Gotovo je nezami- sliva bilo kakva kulturna manifestacija bez ovih vrijednih udruga. U većini spomenutih udruga djeluju volonteri, entuzijasti koji svojim zamislima, idejama i vizijom vuku sve konce u svojoj udruzi. Dok oko sebe sakupe nekoliko istomišljenika, vrlo lako se ostvaruju zacrtani ciljevi. Ljudi koji rade u udrugama najčešće nemaju nikakvu financijsku ili materijalnu korist, već upravo suprotno, vrlo rado osim vlastitog vremena i truda ulažu i vlastita financijska ili materijalna sredstva. Prethodno spomenutih jedanaest udruga nose najveći dio gradskog Proračuna namijenjenog udrugama. Prema Zaključku o odobrenju financijskih sredstava iz Proračuna Grada Đurđevca za ostvarivanje programa/projekta udruga s po- dručja Grada Đurđevca u 2015. godini od ukupnih 242.400,00 kuna, čak 154.000,00 kn dodijeljeno je spomenutim jedanaest najvećim udrugama u Gradu Đurđevcu, što znači oko 64 % gradskog Proračuna

5th International Conference Innovation, Technology, Education and Management 11 Matija Bažulić, Ivana Bujan, Sandra Kovačević Važnost udruga za turističku destinaciju namijenjenog za udruge u 2015. godini, dok je ostali dio proračuna za udruge raspoređen na ostalih petnaest udruga (Proračun Grada Đurđevca, 2015.).

5. Zaključak U Gradu Đurđevcu postoji preko sto udruga različitih djelatnosti i profila. Tek pola ih je stalno aktivnih, a samo tridesetak sudjeluje u raspodjeli financijskih sredstava iz Proračuna Grada Đurđevca za ostvarivanje programa/projekta udruga s područja Grada Đurđevca. Ipak, sportski dio udruga financijska sredstva povlači iz Zajednice sportskih udruga Grada Đurđevca. Najaktivnije udruge svakog dana predstavljaju prvenstveno sebe, a onda i grad iz kojeg dolaze na različitim manifestacijama i događanji- ma diljem Republike Hrvatske. Također, velik dio udruga predstavlja se i izvan granica Republike Hrvat- ske, a u posljednje vrijeme najznačajnija se pokazala Mađarska koja se nalazi na svega 30-ak kilometara od Đurđevca, pa je bilo i logično da bi se đurđevačke udruge trebale povezati s udrugama iz Mađarske radi razmjene iskustava i međusobnog učenja jednih od drugih. Postojanjem udruga olakšalo se puno toga, stavila su se u jedan organizacijski oblik sva društva, udruženja i ostali, iako s ciljem da se suzbiju bilo kakve malverzacije, Zakon o udrugama postaje sve stroži, te se pojavljuje previše nepotrebne papiro- logije za one najmanje udruge. Primjerice, ima dosta udruga čiji su članovi i članice stariji ljudi koji nisu potpuno upoznati s modernom tehnologijom i silnom papirologijom, pa najčešće odustaju i gase udruge. To pojašnjava i velik dio neaktivnih udruga koje se vode samo na papiru, a u stvarnosti ne postoje. Takve udruge su se počele brisati. Također, ako se ne održava godišnja skupština, udruge se brišu iz Registra udruga i gube pravnu i poslovnu sposobnost. Budući da do određenog iznosa nisu u sustavu PDV-a, udruge sa svojom pravnom sposobnošću najbolji su način za promociju, prodaju, prezentaciju, organizaciju, okupljanje i promociju onoga čime se bave. Provođenje zajedničkog vremena unutar udruga može biti odličan odmor i odmak od svakodnevice jer se ljudi u udrugama okupljaju da bi radili ono što vole i što ih zanima. Udruge obogaćuju gradska događanja jer svojim sudjelovanjem u manifestacijama oko sebe okupljaju svoje članove te njihove obitelji koji se međusobno potpomažu (kupnja proizvoda druge udruge, pozitivan glas itd.). Najbolji primjer sudjelovanja udruga na manifestacijama je Adventski sajam u Đurđevcu na kojem Gradsko kazalište Đurđevac i Udruga žena Suha Katalena prikazuju tzv. „Žive jaslice“ u nekoliko navrata uoči i nakon Bo- žića. Grad Đurđevac i Turistička zajednica grada Đurđevca često otkupljuju proizvode udruga i koriste ih kao poklone svojim poslovnim partnerima prilikom službenih posjeta drugim gradovima.

Literatura 1. Alfirević N. ostali; Osnove marketinga i menadžmenta neprofitnih organizacija; Školska knjiga; Zagreb; 2012. 2. Bajić S.; Poslovanje udruga; Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika; Zagreb; 2015. 3. Gulin, D., ur.; Poslovanje udruga; Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika; Zagreb;2015 4. Internet stranice Registra udruga Republike Hrvatske, https://registri.uprava.hr/#!udruge, (31.08.2017.) 5. Magaš, D.; Management neprofitnih organizacija u Crikvenici, Tourism Hospitality Manage- ment, God. 9, Br. 1, 2003, 67-73. 6. Pavičić, J.; Strategija marketinga neprofitnih organizacija; Market-Tržište, Vol. 16, No. 1-2, 2004 7. Zakon o udrugama Republike Hrvatske, NN 74/14, (12.09.2017.)

12 5. međunarodna konferencija Inovacije, tehnologije, edukacija i menadžment Nora Rodek Berkes, Krisztina Keller, Tivadar Máhr The intensity of CSR activities in the Hungarian hotels Accepted: 21.02.2018 Preliminary Communication Reviewed: 13.03.2018 UDC: 005.35:640.4

The intensity of CSR activities in the Hungarian hotels

Intenzitet aktivnosti DOP-a u mađarskim hotelima

1Nora Rodek Berkes, 2Krisztina Keller, 3Tivadar Máhr 1,2,3University of Pannonia Nagykanizsa, 18. Zrínyi str. 8800 Nagykanizsa e-mail: [email protected]

Abstract: In today’s globalized world we hear more and more about sustainable development, ethical corporate governance, ecological footprint and similar concepts that are inspiring us to behave and operate responsibly from individuals to large enterprises . Corporate social responsibility is an important means of achieving sustainability . More and more companies recognize the fact that responsible operation has a number of results that supports sustainability and thereby the long-term competitiveness . This study presents how tourism providers like hotels can contribute to sustainable development . A quantitative research was carried out where we asked hotel managers (general managers and HR managers) in an online questionnaire about their CSR practice . The results of the research show the activities and intensity of CSR in the Hungarian hotels . Keywords: corporate social responsibility, sustainable tourism, responsible management, CSR in hotels

Sažetak: U današnjem globalizianom svijetu sve se više govori o održivom razvoju, etičkom vođenju korporacija, ekološkom otisku i sličnim idejama koje nas potiču na odgovorno ponašanje i djelovanje, od pojedinaca pa sve do velikih poduzeća . Društveno odgovorno poslovanje je važno sredstvo za postizanje održivosti . Sve više kompanija prepoznaje činjenicu da odgovorno poslovanje daje rezultate koji potiču odr- živost i time dugoročnu konkurentnost . Ova studija prezentira kako ponuđači turističkih usluga poput hotela mogu doprinjeti održivom razvoju . Provedeno je kvantitativno istraživanje, pri čemu smo putem online ankete upravitelje hotela (glavne direktore i menadžere ljudskih potencijala) pitali o njihovom provođenju DOP-a . Rezultati istraživanja pokazuju aktivnosti i intenzitet DOP-a u mađarskim hotelima . Ključne riječi: društveno odgovorno poslovanje, održivi turizam, odgovorno upravljanje, DOP u hotelima

1. Introduction According to the definition of sustainable tourism, it takes full account of its current and future economic, social and environmental impacts, addressing the needs of visitors, the industry, the environment and host communities. The main elements of the concept are making optimal use of the environmental resources, respect the socio-cultural authenticity of host communities, conserve their built and living cultural heritage and traditional values and ensure viable, long-term economic operations, providing socio-economic benefits to all stakeholders. Sustainable development must be based on ecological principles, the honor and morality between generations and the various social interest groups. In order to achieve sustainability it is not enough to operate profitably while reducing environmental impacts. Much more is needed: commitment, long-term and responsible thinking which monitors the effects on society as well. Corporate social responsibility is an important means of achieving sustainability. If we take the

5th International Conference Innovation, Technology, Education and Management 13 Nora Rodek Berkes, Krisztina Keller, Tivadar Máhr Intenzitet aktivnosti DOP-a u mađarskim hotelima definition of sustainability into consideration, we can see that the two concepts are related and comple- mentary. CSR means the activities of a company that support the society while relating to legal standards and the direct interests of the company. Sustainable development meets the needs and expectations of humanity without threatening the future generation. Responsible operation has a number of results that support sustainability and thereby the long-term competitiveness as well (Szlávik, 2013). Therefore, our research goal was to map the intensity of CSR in the tourism sector because hotels can contribute a lot to sustainable development with their responsible operation. The research questions were the following: 1 Are the surveyed hotels aware of the content of the CSR approach, or do they identify the responsible operation only with charity and environmental protection? 2 What CSR activities can be found in the day-to-day operation of the Hungarian hotels? 3 Can the hotels be grouped based on their CSR intensity? Quantitative research was carried out and an online questionnaire was used as a method of the research.

2. Literature review Sustainable development meets the needs of the present, without compromising the needs of the future generations (Brundtland, 1987). Although conscious and environmentally friendly decisions promoting sustainability refer to the future, they need to be taken into consideration in the present. Since changing the opinions and attitudes is a slow process, it is expedient in case of present decisions to take into account the circumstances, with the support of appropriate management techniques in order to enhance effectiveness. Responsible management assumes responsibility for the triple bottom line (sustainability), stakeholder value (responsibility), and moral dilemmas (ethics). Responsible managers should think of social efficiency as an evaluation criterion of their own management processes. How much social welfare is created? Are the employees satisfied with the working conditions? Are they motivated well? Are they growing as human beings in their work, or are they exploited so that they represent lost social capital? The performance of a responsible manager is defined as a combination of social, environmental, and economic performances. In 2009, the senior management thinker Gary Hamel brought together a group of thirty-five eminent management specialists called “the renegades” who developed twenty-five recommendations for management of the future. Their first three recommendations were all related to ethics, sustainability and responsibility: 1 Management must orient itself to achieve noble, socially significant goals, 2 They must embed the ideas of community and citizenship in management systems. There is a need for processes and practices that reflect the interdependence of all stakeholder groups, and 3 Recon- struct management’s philosophical foundations. (Laash, 2015) According to World Business Council for Sustainable Development, the definition of CSR is the following: commitment of business to contribute to sustainable economic development, with the employees, their families, local community and society cooperating in order to improve the quality of life (EC, 2001). CSR is regarded as a set of tools that improves working conditions beyond legal requirements and it is favorable for the society (Vogel, 2006). Many companies are focusing on corporate social responsibility issues but unfortunately, most companies are still based on self-interest and make CSR the part of their economic calculation, which is the opposite of altruistic ethical behavior. (Holliday, 2002) The main points of Corporate Social Responsibility (CSR) concepts are; that after mapping who their stakeholders are, the company has to incorporate these CSR values and interests into their business operation while maintaining their profitability. Socially responsible behavior radiates confidence towards both employees and consumers (Frank, 2004). Many companies, however, see that a few donations and environmental measures are enough for responsible behavior. However, for the sustainable development a long-term strategy is needed. Table 1 demonstrates the international CSR guidelines and standards and their core subjects. Since the early 1990s, the European Commission has taken an active interest in corporate social responsibility (CSR). In 2001, this interest manifested itself in the form of a green paper (or consultation document) entitled ‘Promoting a European framework for corporate social responsibility’. This 35-page document sets out the principles underlying CSR and introduces some of the sustainability tools at the disposal of companies and governments. The UN Global Compact is a call to companies everywhere to: 1 volunta-

14 5. međunarodna konferencija Inovacije, tehnologije, edukacija i menadžment Nora Rodek Berkes, Krisztina Keller, Tivadar Máhr The intensity of CSR activities in the Hungarian hotels rily align their operations and strategies with ten universally accepted principles in the areas of human rights, labor, environment and anti-corruption and 2 take actions in support of UN goals, including the Millennium Development Goals. The Global Reporting Initiative (GRI) is a leading organization in the sustainability field. GRI promotes the use of sustainability reporting as a way for organizations to become more sustainable and contribute to sustainable development. GRI has pioneered and developed a com- prehensive Sustainability Reporting Framework that is widely used around the world. A sustainability report is a report published by a company or organization about the economic, environmental and social impacts caused by its everyday activities. ISO 26000:2010 provides guidance rather than requirements, so it cannot be certified unlike some other well-known ISO standards. Instead, it helps clarify what social responsibility is, helps businesses and organizations translate principles into effective actions and shares best practices relating to social responsibility globally. It is aimed at all types of organizations regardless of their activity, size or location. The standard was launched in 2010 following five years of negotiations between many different stakeholders across the world. Representatives from government, NGOs, industry, consumer groups and labor organizations around the world were involved in its development.

Table 1 . CSR Guidelines and Standards

Source: authors research data (2016)

3. The empirical research We collected the guidelines and standards related to CSR into a table to see what the core subjects they have in common are. The content elements of these guidelines were grouped around 5 areas which can be found in all directives. These areas are: leadership, employee, environment, society, product and service. The questionnaire was built up along these 5 areas. The questionnaire included general questions related to the leader, but also a system of aspects concerning CSR activities alongside the elements of the above defined CSR concept. The questionnaire was aimed to find answers to the following questions: 1. Are the surveyed hotels aware of the content of the CSR approach, or do they identify the responsible operation only with charity and environmental protection? 2. What CSR activities can be found in the day-to-day operation of the Hungarian hotels? 3. Can the hotels be grouped based on their CSR intensity?

The hotels in Hungary served as sample. According to the 2017 CSO data, there are 2,093 commer- cial accommodation units, of which 840 are hotels. Within the hotels, according to their categories, there are 21- 5 *, 238- 4 *, 418- 3*, 79- 2*, 16- 1* and 68- without category. The questionnaire was sent out to more than 350 hotels in Hungary (3,4 and 5*) from October to December in 2017. We received 118 valuable samples that could be evaluated. General managers and HR managers were asked to answer the questionnaire because they are considered the competent people in this field. Microsoft Excel was used to analyze the data.

5th International Conference Innovation, Technology, Education and Management 15 Nora Rodek Berkes, Krisztina Keller, Tivadar Máhr Intenzitet aktivnosti DOP-a u mađarskim hotelima Figure 1. What CSR means to hotels

Source: authors research data (2017)

Based on the results, in most cases the respondents considered environmental protection the key element of their socially responsible activities, but it absolutely stood out from the results that they don’t have enough information about social responsibility, and in this way they do not know exactly what is included in the CSR concept. One of the fundamental elements of CSR is building trust and relationship with the stakeholders. As the previous results show, the environment and energy management are the most important aspects of CSR, according to the respondents. The philanthropic activities and the employee care obtained a very low percentage in the survey.

Figure 2 . CSR activities at the hotel

Source: authors research data (2017)

Figure 2 shows the CSR activities in the investigated hotels. For the question that covers the CSR activities of the Hungarian hotels, the hotels had to mark the factors that are mostly true for them. Accor- ding to the results, the respondents in most cases considered water, energy and waste management as their main CSR activity. An outstanding amount of responses was collected for the supporting staff training as well as for providing fringe benefits for the employees. This result confirms that the environment protection is still the most important aspect, but we can also see activities that support the well-being of workers. This result is understandable since the hotels represent the service sector where employees require special attention because they are the ones who meet tourists face to face. It is an important task of the management to motivate the employees and ensure their satisfaction.

16 5. međunarodna konferencija Inovacije, tehnologije, edukacija i menadžment Nora Rodek Berkes, Krisztina Keller, Tivadar Máhr The intensity of CSR activities in the Hungarian hotels Figure 3 shows the CSR intensity of the surveyed hotels. Five statements were formulated to each element of the CSR concept – responsible leadership, employees, environment, society, product & service – in the perspective-system out of which the respondents had to mark those options which are typical for their hotel. The received points were collected in case of each hotel in an Excel table. A maximum of 25 points could be scored. Based on the results, the hotels were grouped into five categories according to the following: 0-5 => weak CSR intensity, 6-10 => medium-weak CSR intensity, 11-15 medium CSR intensity, 16-20 => medium-strong CSR intensity, 21-25 => strong CSR intensity.

Figure 3 . CSR Intensity of the Surveyed Hotels

Source: authors research data (2017)

9 hotels belong to the weak-group, 23 of them constitute the medium-weak group, 40 are in the medium group, 37 can be found in the medium-strong group, while 9 hotels make up the strong CSR intensity group. The result shows that the majority of hotels, 34%, belong to the medium-intensity group, which is a remarkable result, considering the fact that the application of this approach in Hungary is yet to unfold. Thus it can be stated that hotels in Hungary have started their responsible operations, supporting sustainable development.

Figure 4 . The results of responsible operation

Source: authors research data (2017)

Figure 4 illustrates the results of responsible operation based on the answers of the hotel executives. As it was mentioned previously, the employees’ satisfaction is particularly important for hotels, as the performance is higher among the satisfied employee, and if they feel comfortable in their workplace, they can convey it toward the guests. Whether the guests can form a positive image about the hotel is mainly due to the behavior of the employees. Responsible behavior is also profitable in the hotel industry in the long run as the satisfied employees attract satisfied guests. On the other hand, it is proven that with waste management, energy and water saving, the hotel can be operated in a cost-effective way.

5th International Conference Innovation, Technology, Education and Management 17 Nora Rodek Berkes, Krisztina Keller, Tivadar Máhr Intenzitet aktivnosti DOP-a u mađarskim hotelima 4. Conclusion During the empirical research an online survey was carried out among the Hungarian hotels to assess how widespread the responsible operation is. The results of the research revealed that the hotel management in Hungary does not have enough knowledge about CSR and its various elements. Althou- gh they have started their responsible operations, there is still a lot of untapped potential. It is proven that responsible operation has a number of results such as employee engagement and motivation. The motivated employee will work more effectively and become more loyal to the company. In the current global work environment, the companies as well as hotels are focused on lowering the employee turnover and preserving knowledge. Employee satisfaction in the hotel industry is particularly important because they are the ones who directly confront the guests. Summing up the results, we can state that the surveyed hotels are not aware of the whole content of the CSR approach, but an increasing number of CSR activities can be found in their practice. Environmental protection is still the most important aspect for the hotels, but we can also see activities that support the well-being of workers. As for the CSR intensity of the hotels, the majority of the hotels (53%) belong to the moderate and moderate to strong CSR intensity category, which is a very positive and encouraging result.

References 1. Benn, S.- Bolton, D. (2011). Key Concepts in Corporate Social Responsibility. SAGE Publications, London. 2. Brundtland, H. (1987). Report of the World Commission on Environment and Development: Our Common Future. Oslo. (http://www.un-documents.net/our-common-future.pdf) 2. De Grosbois, Danuta (2012). Corporate social responsibility reporting by the global hotel industry: Commitment, initiatives and performance. International Journal of Hospitality Management 31.3. 896-905. 4. European Comission (2005). Opinion of the European Economic and Social Committee on Infor- mation and measurement instruments for corporate social responsibility (CSR) in a globalised economy. 5. Europoean Comission (2002). Communication from the Commission concerning Corporate Social Responsibility: A business contribution to Sustainable Development. 6. Fekete, L. (2005). Hungary – Social Welfare Lagging Behind Economic Growth, in Habish, A. – Jonker, J. – Wegner, M. – Schmidpeter, R. (Eds): Corporate Social Responsibility Across Europe, Springer, Berlin-Heidelberg. 7. Frank, R. H. (2004). What Price the Moral High Ground? Ethical Dilemmas in Competitive En- vironments, Princeton University Press, Princeton. 8. Hatch, NW–JH Dyer (2004). Human capital and learning as a source of sustainable competitive advantage. Strategic Management. Journal, 25: 1155–1178 9. Holliday, C. O. – Schmidheiny, S. – Watts, P. (2002). Walking the Talk–The Business Case for Sus- tainable Development. Greenleaf Publishing, Berrett-Koehler Publishers, Inc. San Francisco. 10. Hoque, Kim (2013). Human resource management in the hotel industry: Strategy, innovation and performance. ROUTLEDGE. 11. Idowu, S. O. (2013). Encyclopedia of Corporate Social Responsibility. Springer, New York ISBN 978-3-642-28035-1 12. Idowu, S. O., Filho W. L., (2009). Professionals’ Perspectives of Corporate Social Responsibility . Sringer, New York ISBN 978-3-642-02629-4 13. International Federation For Human Rights (2006). An Overview of Corporate Social Respon- sibility in Hungary, FIDH, Budapest. 14. Kun, A. (2004). The basic lines of the thematization of Corporate social commitment in the Europe- an Union . (A vállalati szociális elkötelezettség tematizálásának alapvonalai az Európai Unióban.) Jogelméleti szemle (http://www.jogiforum.hu/folyoiratok/11/68) 15. Laasch, O., Conaway R. N. (2015). Principal of Responsible Management- Glocal Sustainability, Responsibility and Ethics. Cengage Learning, Stamford, USA ISBN 978-1-285-08026-0 16. Segal, J-P.–Sobczak, A.–Triomphet C-A. (2003). Corporate social responsibility and working con-

18 5. međunarodna konferencija Inovacije, tehnologije, edukacija i menadžment Nora Rodek Berkes, Krisztina Keller, Tivadar Máhr The intensity of CSR activities in the Hungarian hotels dition. European Foundation for the Improvement of Living and Working Conditions, Dublin. 17. Szlávik, J. (2013). Corporate Social Responsibility. (In Hungarian: A vállalatok társadalmi felelősségvállalása.) Complex Kiadó Kft., Budapest. 18. Templar, R. (2005). The rules of management the definitive guide to managerial success. Pearson Education Limited. 19. United Nations Development Programme. (http://www.undp.org/content/undp/en/home/ mdgoverview/post-2015-development-agenda.html) 20. Vogel, D. (2006). The Market for Virtue–The Potential and Limits of Corporate Social Responsibil- ity. Brookings Institution Press, Washington, D. C.

5th International Conference Innovation, Technology, Education and Management 19 Željko Blagus Održivi turizam – okvir koji usmjerava djelovanje Primljen: 13.02.2018. Stručni rad Prihvaćen: 20.02.2018. UDK: 338.48:502

Održivi turizam – okvir koji usmjerava djelovanje

Sustainable Tourism – a Framework Directing Action

Željko Blagus Međimursko veleučilište u Čakovcu, Bana J. Jelačića 22a, 40000 Čakovec, Hrvatska e-mail: [email protected]

Sažetak: Turističke destinacije obuzete su smišljanjem priča o sebi kojima će se predstaviti u najboljem svjetlu . One žele funkcionirati sukladno svojoj najtočnijoj predodžbi o tome što bi ljudi kojima se obraćaju željeli vidjeti i doživjeti posjećujući ih . U skladu s time nastoje se ukinuti razne kulturalne i ideološke strukturne prepreke koje mogu ograničavati aktivnosti domaćina u ostvarivanju svojih ciljeva . Promatrajući suvremeno potrošačko društvo, očito je da ono pogoduje takvom pristupu turizma i teško je shvatiti da išta može zaustaviti ili barem promijeniti ekspanziju postojećih odnosa unatoč sve češćim upozorenjima da takav pristup nije održiv . Pred ljudima je izazov koji zahtijeva promjenu načina razmišljanja i načina života . To ujedno znači da je postojeću koncepciju turizma izraženu u jednom obliku potrebno prebaciti u koncepciju izraženu u nekom drugom obliku . Da bi to bilo ostvarivo, treba posvetiti pažnju onim aktivnostima koje mogu odgovoriti na nastale okolnosti i moguće probleme, odnosno koje bi nastalo stanje mogle regulirati i njime upravljati . Pomakom u drukčiji okvir, dakako, mnogi postojeći elementi ne bi mogli ostati identični, nego bi se trebali uklopiti u nastalu cjelinu nove paradigme održivosti . Takav proces zasigurno nije jednosta- van i ne može biti jednosmjeran, već traži interaktivan i kompleksan kontinuirani odnos mnogih čimbenika . Navedeni argumenti u radu rezultat su opažanja, istraživanja za stolom, metoda analize i komparacije . Ključne riječi: održivi razvoj, turizam, identitet destinacije

Abstract: Tourist destinations are engrossed in inventing stories about themselves that would portray them in the best possible light . They want to function according to their most accurate perception of what people they are referring to want to see and experience by visiting them . Therefore, efforts are being made to remove various cultural and ideological structural obstacles that may restrain the activities of the host from achieving their goals . Observing the current consumerist society, it is evident that it favours this kind of tourism approach and it seems difficult to think that anything could stop or at least change the expansion of the existing configurations in spite of the increasingly frequent warnings that such an approach is unsu- stainable . People are now facing a challenge that requires a change in their mindset as well as their lifestyle . This also includes that the existing concept of tourism expressed in a certain way should be changed to a concept expressed in another way . In order to make this happen, attention should be paid to those activities that can respond to the current circumstances and possible problems, in other words to the activities that could regulate the present state as well as control it . By shifting to another framework, many of the existing elements could of course not remain the same . They would have to integrate into a new unit based on this new sustainability paradigm . Such a process is certainly not easy and cannot be unidirectional, but requires a rather interactive and complex continuous correlation between many factors . The arguments pointed out are the result of observations, desk research as well as the method of analysis and comparison . Key words: sustainable development, tourism, destination identity

20 5. međunarodna konferencija Inovacije, tehnologije, edukacija i menadžment Željko Blagus Sustainable Tourism – a Framework Directing Action 1. Uvod Kada su ljudi živjeli s prirodom, okruženje je u velikoj mjeri utjecalo na njihovu volju te time i na njihovo ponašanje. Može se reći da je njihova volja usmjeravana izvana. No razvojem upotrebe misli, što je vodilo prema sve većem razvoju ljudskih potencijala, ta je volja sve više određivana iznutra. Sposob- nost mišljenja ljudima je omogućavala da mogu usmjeravati svoje aktivnosti u skladu s prirodom, da je pokušaju razumjeti, ali i da mogu kršiti njezine zakone. Odnosno, da podupiru taj kompleksni sustav i iz njega izvuku sve najbolje ili da ga prekomjerno iskorištavaju i time uništavaju. Dogodilo se to da su ljudi, shvativši da su superiorni u odnosu na životinje i biljke, u takvoj konstelaciji snaga postali skloni traže- nju povlaštenog mjesta. Takav je pristup određivao perspektivu razvoja civilizacije sve do danas. Ona je u suvremeno vrijeme obilježena kapitalističkom ideologijom, pseudodemokracijom te dominacijom tehnoznanosti. Stvoren je okvir u kojemu se mogu izražavati najgore strasti, rušilačka energija i borbe za moć. Takav pristup rezultirao je određenim posljedicama zbog kojih su se čovječanstvo, ali i čitav sustav u kojem postoji našli pred problemima, ali i pred izazovom. Naime, postalo je sve jasnije da ljudi svojim djelovanjem utječu na klimatske promjene te bi se stoga trebali promijeniti. U posljednjih pedesetak godina o toj problematici održani su mnogi skupovi na svim razinama, od svjetske, do nacionalnih do lokalnih, ispisane su mnoge stranice teksta i izrečeno je bezbroj riječi. Korist od svega toga nažalost je mala. Zbog ustaljenih navika i nerazumijevanja istinskih htijenja svijest o ozbiljnosti situacije i potrebi za promjenama teško i sporo se prihvaća, a rezultat toga su sve ekstremniji prirodni događaji. Cijela ta situacija odražava se i na odnos prema turizmu koji je u današnje vrijeme postao iznimno rasprostranjen, interaktivan i koristan te vrlo kompleksan i raznovrstan. To rezultira time da turističke destinacije nastoje udovoljiti različitim zahtjevima i pritiscima tržišta, a to ima utjecaja na lokalno sta- novništvo, na njihov način života te, naravno, i na okoliš. Struktura turizma i njegovih posljedica postala je takva da dovodi do konflikta vezanih za iskorištavanje prirodnih resursa i promjena koje se događaju u ekonomskim i socijalnim karakteristikama turističkih područja. Stoga je potrebno razviti kriterije koji će određivati pod kojim uvjetima turizam može funkcionirati da bi bio održiv, ali, što je još važnije, za- crtano bi u praksi trebalo i provoditi.

2. Glavne karakteristike modernog društva Samo se po sebi razumije da je svijet sa svom svojom sadržinom, u pojedinostima i kao cjelina, podložan promjenama na koje utječe razvoj društva. Tako danas živimo u vremenu u kojemu se kapitali- stička ideologija nametnula u gotovo cijelom svijetu, a sva su područja društvenog i individualnog života na ovaj ili onaj način reorganizirana u skladu s načelima modernog načina života i tržišnih odnosa. Te- meljna načela takvog sustava, koji je pun proturječnosti, su krajnji pragmatizam, maksimiranje zarade, suparništvo i nadmetanje bez granica te univerzalizacija tržišne razmjene. Trend je odmak od tradicionalnih vrijednosti i sve veća pokretljivost i otvorenost. Najviše se pomaka i promjena događa u onim područjima, u njih spada i turizam, u kojima dolazi do eksproprijacije zajedničkih dobara u određene svrhe. Takvo stanje dovodi do prilagođavanja hijerarhije ciljeva i odnosa ljudi prema stvarima i vremenu, sebi i drugima. Putovanja, turizam, sportovi, televizija, film, izlasci s prijateljima: prevladava raspršenost i pluralizacija užitaka odabranih prema ukusima i težnjama svakoga (Lipovetsky, 2008. 132). Kako bi se zadržalo povjerenje takve publike i nadmašili konkurenti, nastoji se osigurati uvijek više udobnosti, uvijek više usluga, uvijek više razonode. Tehničke prilagodbe i inovacije moraju što bolje odgovarati željama i ritmovima svakoga i pridonijeti razvoju ugodnosti okruženja u njegovim brojnim dimenzijama. Bit našeg vremena možda najbolje pokazuje to što je Božić, koji je trebao slaviti rođenje utemeljitelja jedne izvorno asketske religije, u međuvremenu iskorišten i iskrivljen do isključivo gospodarskoga događaja koji na koncu godine tjera potrošačku opijenost u najluđe visine (Hösle, 1996. 23). Da bi takvo stanje bilo moguće, trebalo je „usaditi“ nove načine života poništenjem društvenih navika koje su odolijevale trgovačkoj potrošnji. Trebalo je dovesti do toga da iskustvo kupovine definira moderno društvo. Da potrošna dobra, moda i dugovi postanu norma i da mnogi to slijede. Da svi slojevi društva sudjeluju u iskustvu kupovine. Da se sve više zamagljuju, ako ne i brišu granice između djetinjstva i odraslosti pa se, primjerice, u sve većim razmjerima djeca i odrasli jednako odijevaju, jednako hrane, često jednako govore, gledaju iste televizijske programe, igraju iste videoigre na računalu itd.

5th International Conference Innovation, Technology, Education and Management 21 Željko Blagus Održivi turizam – okvir koji usmjerava djelovanje Da komercijalizacija načina života više ne nailazi na kulturalne i ideološke strukturne otpore. Naravno, takvo stanje nije ostvareno u kratkom roku i samo djelovanjem konzumerističkoga svijeta. Kretanje je počelo mnogo prije, a jake tendencije modernosti samo su pridonijele pojavi novoga načina poimanja realnosti (Lipovetsky, 2008. 197). Koncepcija održivog razvoja zasniva se na promjeni tog smjera, što dovodi u pitanje uvjerenja koja su se uvriježila kao ispravna i čine temelj današnje dominantne ideologije. To nije prihvatljivo svima oni- ma koji uživaju blagodati postojećeg sustava i kojima je socijalno-ekonomska hijerarhija u kojoj su oni ti koji imaju moć “prirodno” postojanje.

3. Održivi turizam–proces koji se razvija postepeno i pažljivo Ideja održivog razvoja turizma integralni je dio cjelokupne koncepcije održivog razvoja i podrazumijeva turizam koji bi trebao sudjelovati u razvoju nekog društva na ekološki, društveno, kulturno i gospodarski usklađen ili prihvatljiv način. Primjena ove koncepcije u praksi iznimno je važna za turizam jer on uvelike ovisi o povoljnoj klimi, očuvanom okolišu i bogatstvu flore i faune. Radi se o bitnoj pret- postavci njegovog opstanka kao složene socijalne, kulturološke i ekonomske pojave. Međuovisnost turizma i okoliša u cilju postizanja održivog razvoja trebala bi se dugoročno razvijati u pravcu povećanja lokalnih turističkih kapaciteta tako da je cijeli proces uravnotežen s realnim moguć- nostima postojeće resursne osnove. Takav odnos ne treba shvatiti kao nekakvo zamišljeno fiksno stanje harmonije, već kao proces pažljivo planiranih promjena u kojem su eksploatacija resursa, usmjeravanje investicija, orijentacija tehnološkog razvoja i institucionalne promjene učinjene prema sadašnjim, kao i budućim potrebama (Križman Pavlović, 2003.). Odnosno, da bi izgrađeni identitet turističke destinacije omogućio njezinu uspješnost i atraktivnost, trebao bi biti istinit, a to znači da se treba zasnivati na karakteristikama njezinih ljudi, kulture, tradicije i prirode. Ako se ta međuovisnost poremeti, dolazi do situacija koje rezultiraju gubljenjem specifičnih vrijednosti toga identiteta. To drugim riječima znači da bi se razvoj turizma morao prilagođavati destinaciji, a ne obrnuto kako je često slučaj. Takav bi razvoj trebao značiti kvalitativna poboljšanja kod predstavljanja i izvođenja kulturnih i tradicijskih događaja. Na taj bi se način očuvale postojeće vrijednosti, čime bi profitirali i oni koje takve vrijednosti privlače i oni koji o njima ovise (Schouten, 1996. 56). Dakle, postojećim resursima treba upravljati tako da se osigura njihovo očuvanje sa svim njihovim specifičnim svojstvima, kako bi se u izvornom obliku predali budućim generacijama. Takav pristup, naravno, može biti vrijedan marketinški element koji je važan u izgradnji željenog imidža. Nije naodmet podsjetiti da svakako treba izbjegavati slučajeve vođene primarno nekritičkim komercijalnim razlozima u promotivne i turističke svrhe, u kojima se iz cjelovite ritualne baštine neprikladno izdvajaju samo pojedini dijelovi, u kojima se ti dijelovi previše dekontekstualiziraju i odvajaju od svoga izvornog socijalnog i ekonomskog konteksta te time neadekvatno prezentiraju na turističkom tržištu posredstvom masovnih medija (Mišetić, 2004. 58). Tako nastaje nešto što više uopće izvorno, nego je samo zadržalo isto ime. Iako se nekima čini da se s tradicijom može raditi što se želi, da se s njom može poigravati, odnosno u beskraj je ponavljati i preoblikovati (uzimati teme, ideje i sl. iz tradicije), ne smije se zaboraviti da se time može ugroziti njena važna funkcija–da ona svojom jedinstvenošću stvara originalan identitet određene zajednice i stalno podsjeća na nju. Primjena ovakvog pristupa u stvarnosti zahtijeva stalnu i otvorenu raspravu, povjerenje javnosti u stručnjake i autoritete, mehanizme za održavanje tog povjerenja te svakako ograničavanje ambicija onih koji razmišljaju kratkoročno i svojim su djelovanjem prijetnja očuvanju baštine, tradicije i prirode. Teško je zaobići i činjenicu da su često zaposlenici u turizmu ti koji pod svaku cijenu žele privući turiste, ne razmišljajući o eventualnim negativnim posljedicama za lokalnu kulturu (Jelinčić, 2000. 37).

4. Mogućnosti (pretpostavke) implementacije održivog razvoja turizma Da bi se postigao dovoljan stupanj potrebnih promjena, a zbog specifičnosti uvjeta i situacije u kojima bi se one trebale događati, svakako treba definirati, oblikovati i prilagoditi načine djelovanja i upravljanja, kako na razini mogućnosti, tako i na razini realizacije. U ovom trenutku bilo bi potrebno odmaknuti se od pristupa kojem je osnovna parola: sve je dobro ako donosi profit. Izazov je to na kojem

22 5. međunarodna konferencija Inovacije, tehnologije, edukacija i menadžment Željko Blagus Sustainable Tourism – a Framework Directing Action treba pažljivo i stalno raditi. Ma koliko on bio važan ili koristan, bez spremnosti na njegovo prihvaćanje od cijelog društva, nije ga moguće provesti. Da bi se promijenile dosadašnje navike ljudi, koji obično percipiraju samo one elemente situacije koje mogu uklopiti u svoju postojeću mentalnu strukturu, morat će na drukčiji način uočavati, spoznavati i razumjeti kontekst u kojem se nalaze i svoje interese. Bit će potrebno podići njihovu svijest do razine na kojoj će se osjetiti odgovornima za odnos prema drugim ljudima i za svoj okoliš. Kao dobar primjer prihvaćanja promjena koje je izazvao pomak iz određenog okvira može se nave- sti revolucija na području upravljanja informacijama: digitalizacija i zaprepašćujuće brz razvoj elektro- ničkih mreža. Neposredna posljedica toga jest drastična promjena misaonih navika koje navode ljude na cijeli niz neophodnih prilagodbi. Naravno, uz sve namjere da se postignu pozitivni učinci, svaki pomak može otići i u drugom, nepoželjnom smjeru. Tako je, primjerice, u posljednje vrijeme aktualan problem izloženost prostora na društvenim mrežama govoru mržnje, lažnim vijestima i ostalim neprimjerenim i ilegalnim sadržajima. Takva praksa potiče potrebu regulacije kroz donošenje posebnih zakona. Tko zna, možda će se jednom i virtualni svijet trebati suočiti s problemom održivosti. Nije teško zaključiti da će se u 21. stoljeću menadžment u turizmu sve više suočavati s promijenje- nim uvjetima poslovanja i strožim ekološkim propisima, stoga bi njegovu primjenu trebalo uskladiti s novonastalim okolnostima. Turizam će uvijek imati određenog utjecaja na okolinu, no na njega je mogu- će utjecati i njime upravljati korektnim, strateškim i integralnim planiranjem. To znači da bi menadžment održivog turizma, da bi bio učinkovit i time utjecao na racionalno korištenje postojećih resursa, trebao dugoročno djelovati na prestrukturiranje današnjeg oblika turizma i težiti optimalnom mogućem stanju. Takvo usmjeravanje podrazumijeva kontinuitet, prilagođavanje, uključivanje raznih sudionika u taj proces, a iznad svega pronalaženje najkvalitetnijih rješenja. Trebaju se označiti granice onoga što može i što treba obuhvatiti djelatnost održivog turizma. Za sve to potrebna je i prikladna politička strategija koja će omogućavati ostvarivanje zacrtanih ciljeva te, dakako, odgovarajući obrazovni sustav. Vrlo važnu ulogu u tom procesu ima svrhovita i efikasna komunikacija, osobito kroz medije, čiji se pristup mora odražavati na bitno drukčiji način. Umjesto senzacionalizma, plasiranja velikog broja vijesti o stvarnim ili navodno novim mogućnostima koje bi, naravno, svatko želio iskoristiti, što je nemoguće, te isticanja incidenata, oni se trebaju okrenuti oblikovanju drukčijeg mišljenja i služiti onome što predstavljaju sudbinska pitanja koje postavljaju postojeće činjenice. Ukratko rečeno, ako se žele očuvati ljudske značajke te ako ljudska vrsta želi nastaviti svoj prirodni razvoj na ovom planetu, neophodno je posvetiti se promjeni navika i načina razmišljanja čovječanstva na svim razinama – pojedinačnoj, obiteljskoj, nacionalnoj i međunarodnoj. Ovog se pristupa treba pridr- žavati sve dok se stanje ne poboljša i ne uspostavi bolji sklad s prirodom. Na boljim, odnosno na novim društvenim, ideološkim i ekonomskim temeljima ljudska će vrsta moći započeti funkcionirati i oblikovati svoju sudbinu potpuno drukčije nego je to danas slučaj. Promijenjeno društvo više se neće trebati zasnivati na strahu i sumnji, nesigurnosti i uznemirenosti. Pohlepa i sebičnost koje danas prevladavaju u zajednicama, jer svaki član društva nastoji braniti i štititi svoje vlastite interese i dobrobit, lakše će se prevladavati zbog dizanja zajedničkog blagostanja. Svakako treba spomenuti da značajnu ulogu u realizaciji cijelog tog zahtjevnog procesa u današnje vrijeme ima dio ekološkog pokreta koji je vrlo uporan u tematiziranju novih vrijednosti i potrazi za boljim i kvalitetnijim životom, odnosno u nastojanju da se odnos čovjeka i prirode odredi drukčije nego što je to bilo u proteklom razdoblju.

5. Zaključak U postojećem industrijskom i informatičkom društvu čovjek raspolaže moći nad prirodom koju do sada nikad nije imao. No odnos između te moći i njegove mudrosti prilično je iskrivljen. Postojeća se situacija treba promijeniti jer se čovječanstvo našlo pred jedinstvenom krizom. Ona će biti teško rješiva ako će društvo i dalje biti usmjereno prema održavanju postojećeg političkog i ekonomskog sustava te ako će i dalje ignorirati upozorenja koja dolaze iz okruženja. Čovjek se ne mora osvrtati na mišljenje onih koji još uvijek smatraju da se ono staro mora moći održati unatoč novim zahtjevima sve većeg dijela čovječanstva. Svoj pogled treba usmjeriti na htijenje onih koji su uvjereni u neizbježnost novoga oblikovanja života. Kod toga treba poći od činjenice da jedan način funkcioniranja ljudske civilizacije ne

5th International Conference Innovation, Technology, Education and Management 23 Željko Blagus Održivi turizam – okvir koji usmjerava djelovanje može biti neki drugi, jer svaki od tih načina ima svoj sustav vrijednosti i uvjerenja te one djeluju unutar tog okvira. Oni ne dijele zajedničku paradigmu. Ono što ih povezuje na izvjestan su način razlike između njih i pozicije u kojoj se nalaze, dakle prostor (ne)uravnoteženih (ne)odnosa koji ih čine onim što jesu. Razumijevanjem te pozicije omogućuje se pomak prema novom ili drukčijem, naravno unutar granica prihvatljivoga i mogućeg. Pretpostavke o mogućnosti promjena i o sposobnosti da se one provedu mogu dovesti do prikladnih i kvalitetnih rješenja, odnosno do prihvaćanja novog načina shvaćanja okolnosti djelovanja. Za to je potrebna određena mjera zajedničkoga situacijskog znanja te dovoljna mjera osjetlji- vosti prikladna za atribucijsko profiliranje nijansi ponašanja ili djelovanja. U svakom slučaju sadašnje se stanje u kojem se našlo čovječanstvo pokazalo onim povijesnim do- gađajem koji je pospješio da novi impulsi zadobiju svoju obećavajuću prodornost. Takvi se pomaci mogu realizirati samo kroz umrežena iskustva i to ih čini teškima, ali i korisnima.

Literatura 1. Blagus, Ž. (2008). Autohtona glazba u funkciji izgradnje turističkog imidža Međimurja. Mag- istarski rad, Zagreb, Ekonomski fakultet Zagreb. st 2. Drucker, P. F. (2002). Management Challenges for the 21 Century (paperback ed.). Burlington, MA: Butterworth–Heinemann. 3. Hösle, V. (1996). Filozofija ekološke krize. Zagreb, Matica hrvatska. 4. Jelinčić, D. A. (2000). Kulturna baština i turizam. Magistarski rad, Zagreb, Filozofski fakultet Zagreb. 5. Katunarić, V. (2001). „Kulturni put održivog razvitka“. U: Globalizacija i njene refleksije u Hr- vatskoj (ur. Matko Meštrović). Zagreb, Ekonomski institut. 6. Klein, N. (2015). Ovo mijenja sve. Zagreb, V.B.Z. d.o.o. 7. Križman Pavlović, D. (2003). Upravljačke i organizacijske odrednice marketinga turističke destinacije. Doktorska disertacija, Zagreb, Ekonomski fakultet u Zagrebu. 8. Lipovetsky, G. (2008). Paradoksalna sreća. Zagreb, Antibarbarus. 9. Lozina, D. (1994). „Teorija sustava kao instrument društvene analize“ Društvena istraživanja, Zagreb, br. 6(14), 671-684. 10. Mišetić, A. (2004). Gradski rituali. Zagreb, Hrvatska sveučilišna naklada. 11. Schouten, F. (1996). Tourism and Cultural Change, Proceedings of a UNESCO Round Table “Culture, Tourism, Development: Crucial Issues for the Twenty-First Century”. Pariz, UN- ESCO.

24 5. međunarodna konferencija Inovacije, tehnologije, edukacija i menadžment Marija Kovilić, Ivka Talić, Antonijo Brajković Skradinska gastronomija u turističkoj ekonomiji doživljaja Primljen:7.02.2018. Stručni rad Prihvaćen: 22.02.2018. UDK: 641:338.48

Skradinska gastronomija u turističkoj ekonomiji doživljaja

Gastronomy of Skradin in a tourist economy of experience

1Marija Kovilić, 2Ivka Talić, 3Antonijo Brajković 1Visoka škola za inspekcijski i kadrovski menadžment, Ul. Zrinsko Frankopanska 209, 21000 Split, Hrvatska 2 Sveučilište Hercegovina, Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Kraljice mira 3A, Bijakovići, 88266, Bosna i Hercegovina 3 Grad Skradin, Trg Male Gospe 3, 22222 Skradin, Hrvatska e-mail: [email protected], [email protected], [email protected]

Sažetak: Klasična ekonomija 20 . stoljeća gradila je fikciju zasnovanu na principu racionalnosti, o „racionalnom ekonomskom čovjeku”, i smatralo se da je to apsolutno točno . Bila je to dogma za koju je nova psihologija pokazala da je iracionalnost čovjeka nezaobilazna . Snaga emocija i duha čovjeka u ekonomiji bila je zanemarena i zapostavljena . Izgrađeno je stajalište da se emocije moraju potisnuti kako bi se omo- gućilo donošenje racionalnih ekonomskih odluka . Problem takvog stajališta je u gledanju na emocije kao na nešto što remeti ekonomski život, a ne kao na nešto što predstavlja njegov integralni, sastavni dio . Čovjek u stvarnosti predstavlja složeno biće tijela, emocija, razuma i duha . Čovjeka se u procesu društvene reproduk- cije danas mora promatrati u njegovoj cjelovitosti – fizički, emocionalno, racionalno i duhovno, istovremeno u suodnosu kao proizvođača i potrošača, korisnika . Doživljaje skradinske gastronomije čine poznavanje skradinskih jela i pića te načina njihova pripravljanja, kult je to birane skradinske hrane i kulinarskog umi- jeća, poštovanja i obožavanja, ceremonija hrane i pića uz skradinski obrok . Kvalitete i vrijednosti skradinske ponude i razmjene u turizmu može se prepoznati kroz doživljaje gostiju, kao sjajne, dobre, osrednje, loše ili razočaravajuće, kao sklad i nesklad čovjekovih tjelesnih, racionalnih, emocionalnih i duhovnih potreba, želja, motiva i očekivanja od skradinske ponude . Pitanje je što će i kako će danas skradinski ugostitelji nuditi i prodavati kao svoje tradicionalne „delicije”, kulturu skradinske gastronomije, birane hrane i umijeća ili će nuditi „specijalitete globalnih recepata”? Gastronomsku kreativnost i inovativnost Skradinjana pokazivat će pravi, sjajni doživljaji s oduševljenjem za pamćenje i željama za povratak u Skradin i za „još skradinskih gušta”? Ključne riječi: Skradinska gastronomija, doživljaji, razum, emocije, duh

Abstract: Classic economy of the 20th century used to build a fiction based on the principle of ratio- nality, making a notion of a “rational economic man” which was considered to be absolutely acceptable . It was a dogma, as the new psychology has proved that irrationality is inseparable from a human being . The power of emotion and human spirit was neglected and ignored by economy . It was considered that emotions must be suppressed in order to enable making of rational economic decisions . The problem of such a view is in perceiving emotions as something that is in a way of economic life, instead of something that represents its integral and inseparable part . In reality a human being is a complex being composed of a body, emotions, mind, and spirit . In the process of social reproduction, a human being should be observed in their entirety, from the aspect of a physical, emotional, rational and spiritual being that is at the same time a producer, as well as a consumer or a user . The experiences of Skradin gastronomy are made up of Skradin food and drinks

5th International Conference Innovation, Technology, Education and Management 25 Marija Kovilić, Ivka Talić, Antonijo Brajković Gastronomy of Skradin in a tourist economy of experience and their preparation . It is a cult dedicated to Skradin selected foods and culinary art, respect and adoration of Skradin selected food and beverages meal ceremony . The quality and value of Skradin’s offer in tourism can be recognized through experiences of its guests seen as brilliant, good, mediocre, bad or disappointing, and as harmony and disharmony of human bodily, rational, emotional and spiritual needs, desires, motives and expectations from Skradin offer . The question is whether today’s Skradin caterers will offer and sell their traditional “delicacies”, which is the culture of Skradin gastronomy, selected food and art, or they will offer “global recipes and specialties” . Will the gastronomic creativity and innovation of Skradin people cause memorable and brilliant experiences that would draw people back to experience more of “Skradin delights”? Keywords: Skradin gastronomy, experiences, mind, emotions, spirit

1. Uvod Najveći doprinos u razvoju svih civilizacija, kao i suvremene, dala je ljudska sposobnost komuniciranja – učinkovitog djelovanja pripovijedanjem. Svi međuljudski, poslovni i privatni odnosi zasnivaju se na komunikacijama. Na osjetilnom i emocionalnom komuniciranju ljudi – osjetilnom i emocionalnom „pričanju priča“ grade se brendovi i poslovna perspektiva i u ekonomiji doživljaja Skradina. Spoznavanje i razumijevanje svijeta gotovo u potpunosti se temelji na pet ljudskih osjetila: vida, sluha, mirisa, okusa i opipa te na emocijama. „Svako opažanje svijeta je komuniciranje“ (Verg, 1998). Zato je bitno što i kako, nekoga i nešto, vidimo i čujemo, kakvog je mirisa, okusa i opipa, ali i kakve se emocije stvaraju iz tog odnosa. Kroz čitavu povijest i danas su pred čovjekom problemi prehrane. Čovjek je u stalnoj borbi s glađu, ali i s lošim navikama, u borbi s nepravilnom, iako dostatnom prehranom. Hrana je danas tako problem „gladnih i sitih“, s tim da je neimaština problem prvih, a neznanje drugih. Oduvijek se čovjek hranio prema uvjetima okoline u kojoj je živio. Različitost hrane je u različitosti krajeva, sela i gradova, iz kojih su proizišle i različite prehrambene navike koje nije lako mijenjati. A navike su toliko krute da ih nije lako mijenjati i kad se mijenjaju uvjeti. Pravilna prehrana određuje što, koliko i kako jesti u cilju čuvanja zdravlja, to je „dijeta“ zdravlja. Osnovni sastojci pravilne prehrane su: ugljikohidrati, masti, bjelančevine, minerali, vitamini i voda. Ni jedna namirnica sama nema sve potrebno organizmu. Bitna je svakodnevna kombinacija namirnica. Iz toga proizlazi koliko je u gastronomiji važno poznavanja jela i načina njihova pripravljanja, te koliko je to važno u kreiranju i promociji zdrave skradinske gastronomije. Hranidbena i gostinska vrijednost skradinske gastronomije je u hranidbenom sastavu jela i pića, ali i u tradicijskoj ceremoniji obroka za „dušu“ – ritualima jela i pića. Za doživljaje skradinske gastronomije, pored sastojaka jela i pića, važni su vrijeme, raspoloženje i smirenost gostiju, te skradinska udobnost „jela“ – gostinska kultura Skradinjana, kultura koja pruža „lijek za tijelo i dušu“ (Lindstrom, 2009, 67). Naše se shvaćanje i prihvaćanje svijeta uopće, Skradina i skradinske gastronomije, u potpunosti temelji na osjetilima i emocijama. Osjetila vida, sluha, mirisa, okusa i opipa u dodiru sa skradinskom okolinom, skradinskom gastronomijom i domaći- nima izazivaju emocije – sjajne, dobre ili loše, ugodne ili neugodne, osjećaje oduševljenja ili razočaranja, prihvaćanja ili odbijanja. Sunčani i vedri dani uz skradinsku gastronomiju, gostoprimstvo i gostoljublje Skradinjana, slikama, melodijama, mirisima, okusima, opipima, empatijom, pričama pružaju ugođaje radosti i sreće–sjajne doživljaje. Hrana nije samo svakodnevna potreba tijela za kalorijama, mineralima i vitaminima, nego i uživanje, nije namijenjena samo da zadovolji fiziološke potrebe, nego i naše osjećaje lijepoga, dopadljivoga, ugodnog, statusnog, vrijednog. Gastronomija je stoga i znanost i umjetnost, znanost o sastavu pravilne prehrane, ali i kuharskog umijeća pripremanja i posluživanja jela i pića. Dok glazba zadovoljava osjetilo sluha, slikarstvo vida, par- femi mirisa, kuharsko umijeće mora zadovoljiti sva osjetila: vid, miris, okus, opip i sluh. Poslovni uspjeh Skradinjana ovisit će o ,,sjaju doživljaja“ gostiju, o sadržaju paketa ponude i priča, hrani za sva osjetila i emocijama svih činitelja brendiranja Skradina. Pritom nije dovoljno zadovoljiti samo dominantno osjetilo vida, ono što stvarno vidimo, već sinergiju svih pet osjetila s emocijama. Boje i izgled skradinskih jela i pića, karakteristični mirisi, okusi i dodiri uz skradinske melodije, priče i domaćinsku empatiju čine pretpostavke za doživljaje oduševljenja brendom Skradina. Brend Skradina mentalna je slika “izgrađena od “znakovlja” vidnog, slušnog, njušnog, okusnog i „somatosenzibilnog čovjeka“ (Damsio, 2005, 308).

26 5. međunarodna konferencija Inovacije, tehnologije, edukacija i menadžment Marija Kovilić, Ivka Talić, Antonijo Brajković Skradinska gastronomija u turističkoj ekonomiji doživljaja Memorirana slika Skradina, “locirana” u umovima gostiju i građana, rezultat je ukupne komunikacijske aktivnosti Skradina, odnosno njegove realne ponude, istraživanja i promocije. Kontinuirani tijek pove- zanih simboličnih i živih poruka, slika, dizajna, proizvoda, usluga, atrakcija, događanja s pričama i njihovih kombinacija, Skradinjani komuniciranjem unose „toplinu“ u srca i umove svojih gostiju i građana. Komuniciranjem se uvijek ostvaruje komunikacijski učinak–komunikacijski uspjeh ili neuspjeh, energija koja kod gostiju razgara ili prigušuje osjećaje i aktivnosti. Ta energija je energija emocija, koje uzrokuju ljudske misli, stavovi, vjerovanja, motivi, ponašanja, emocionalna povezanost i lojalnost prema brendu Skradina. Ekonomija skradinskih doživljaja ovisi o sinergiji osjetilne i emocionalne privlačnosti skradinskih proizvoda i usluga, atrakcija i događanja, o snazi doživljaja njihovih međusobnih odnosa, gostinskoj pri- vlačnosti. Odnosno, ekonomska moć doživljaja je u kombinaciji skradinskih proizvoda, usluga, atrakcija, događanja, gastronomije i najvažnije novih „poslužitelja-prodavača“ (Pink, 2014, 30) skradinskih doživ- ljaja. Osjetilna i emocionalna sinergija i njena spoznaja i primjena bitno će odrediti ukupnu percepciju kvalitete doživljaja, privlačnost, vrijednost i plasman brenda Skradina. Za gostinsku kulturu usluživanja važno je da Skradinjani uvijek imaju u vidu dirnuti svoje goste pričom i odnosom u srca. Za pravi „biznis“ Skradinjani trebaju prihvatiti i provoditi strateško načelo međusobnog komuniciranja uz pričanje priča. Prave priče poslovne aktivnosti čine zanimljivijim, zabavnijim i učinkovitijim. „Priča nije glazura na torti, ona je torta“(Guber, 2012, 26).

Prikaz 1. Percepcijom svim osjetilima i emocijama do sjajnih doživljaja Skradina

Izvor: Vlastita kreacija

Najbolje priče, pjesme i legende govore o životu ljudi ovog kraja uz vječnu i velebnu Krku. O tome piše i Veljko Barbieri: „Krka je otkrila svoj mali svijet svjetla i tame, ljubavi i strasti, bijesa i radosti…., niču opet stranice kanjona, tvrdi drevni gradovi …, pa potom bilje i stabla, životinje, ribe i ljudi u pokre- tu“ (Barbieri, 2010, 198).

2. Destinacijska ekonomija sjajnih doživljaja Oduvijek su se pred gospodarstvenike turističkih destinacija postavljala pitanja kako kreirati i ostvariti konkurentnost i zahtjevnu misiju privlačne, ugledne destinacije bez njenih darova prirode, bez materijalne i duhovne kulture, ugostiteljstva i trgovine, te pravih domaćina, raspoloženih, gostoljubivih domaćina, bez njihove topline duše i srca. Skradinjani s darovitostima svog grada dočekuju svoje goste, s ljubavi i čašću pravog domaćina, strastveno, uzbudljivo, informativno i, iznad svega, zabavno i humano. Od nastanka turizma gosti, u prvom redu, žele i traže doživljaje, ne bilo kakve, već prave, sjajne – spek- takularne doživljaje–traže slike koje ih diraju, neobične i prestižne doživljaje o kojima će rado pričati, prestižne atrakcije i znamenitosti odabrane destinacije – destinacije brendove. I skradinskim gostima je stalo do osobnog statusa i ugleda kao gosta. Zato kada traže Skradin, traže uglednu destinaciju–brend, posebne sustave, „lance“ skradinskih darova: prirode, materijalne i duhovne kulture, ugostiteljstva i trgovine te gostinske kulture, marketinške spletove: „pakete“ ponude, realnih cijena, organizirane prodaje i distribucije, promocije, empatičnih odnosa, učinkovitih procesa i stalnog napredovanja.

5th International Conference Innovation, Technology, Education and Management 27 Marija Kovilić, Ivka Talić, Antonijo Brajković Gastronomy of Skradin in a tourist economy of experience Turistička putovanja i potrage za odmorom i zabavom, za doživljajnom percepcijom i emocijama, za turističkim „proizvodima, događajima i zbivanjima“ (Ricards, 1997, 60) oduvijek predstavljaju uni- verzalni i bezvremenski fenomen osjetilnih i emocionalnih doživljaja ljepote i ljubavi. Načini kako će ljudi zadovoljavati svoje turističke potrebe, želje, motive i očekivanja, sjaj doživljaja, raznovrsni su kao i ljudi, njihove navike, ali i destinacije – tržišta na kojima se traži zadovoljenje. Ekonomija doživljaja 21. stoljeća zasniva se na temeljito novoj spoznaji da „…ljudi ne mogu biti racionalni, ali zbog toga ih se ne treba nazivati iracionalnima“. (Kahneman, 2013, 449), na izmijenjenim razmjenskim odnosima u kojima ekonomija ponude dobiva prioritet ispred ekonomije potražnje, na novoj kreaciji „ponude doživljaja“. Novi trendovi pokazuju da ljudi sve više žele pobjeći iz monotonije svakodnevice na „turistički način“, putujući ponašati se i osjećati vitalnima, proživljavati ugodne trenutke, biti samostalniji, živjeti zdravije, duže i sadržajnije. Gospodarstvo danas pruža mogućnosti i zakonitosti globalne proizvodnje i plasmana, ali i određuje nova tržišna pravila poslovanja među kojima primat pripada ponudi doživljaja i skradinskih doživljaja, doživljaja kao nove fizičke, emocionalne, racionalne, duhovne i vrijednosne kategorije 21. stoljeća.

Prikaz 2. Skradinska ekonomija

Izvor: Vlastita kreacija

Skradinskim gostima najvažnije je ostvariti što sjajnije fizičke, racionalne, emocionalne i duhovne doživljaje radi zadovoljenja fizičkih, racionalnih, emocionalnih i duhovnih potreba, želja, motiva i oče- kivanja, radi opuštanja, ugodnog raspoloženja, radosti i sreće. Za sjajne doživljaje važni su svi skradinski darovi, od izvanredne prirode Krke, materijalne kulture, osobito višestoljetne Skardone i Varvarije, naslijeđene duhovne kulture, ugostiteljstva i trgovine, te gostoprimstva i gostoljublja Skradinjana koji sa srcem pričaju gostinske priče. Domaćinske ugođaje, osjetilne i emocionalne doživljaje skradinskih gostiju važno je stalno “hraniti”i uvećano reproducirati, domaćinski razgovorljivo, ljubazno, blago, veselo, radosno, ponosno i pristojno, jer gosti uvijek izgrađuju svoje stavove i odnose prema domaćinima, Skra- dinjanima, njihovim ukupnim darovima i vrijednostima koje pružaju, prema onome što dobivaju za ono što plaćaju. Važno je da skradinska gazdinstva danas budu bliska svojim gostima i susjedima, građanima, kako bi mogle predvidjeti i zadovoljiti njihove potrebe, želje i očekivanja. Izvrsna gazdinstva usmjerena prema turizmu zaista jesu bliska svojim gostima jer više ih pokreće njihova direktna usmjerenost na goste, nego sva “tehnologija ili želja da slove kao proizvođači s niskim cijenama”(Peters, 2008, 175). Izgradnja i pružanje sjajnih doživljaja, kao novih društveno prihvatljivijih i poželjnih skradinskih odnosa u turizmu 21. stoljeća treba postati trend, koji moraju prihvatiti i ugraditi u svoju strategiju poslovanja svi: obitelji, tvrtke, institucije, cijela skradinska destinacija.

3. Skradinska gastronomija u funkciji sjajnih doživljaja gostiju 3.1. Skradinska gastronomija i tradicijska gastronomska kultura Od nastanka čovjekova je svakodnevnica vezana „uz preživljavanje i potragu za hranom…, a, još i danas žive, baš kao i prve recepture i rituali posvećeni davno nestalim jelima,…“ (Barbieri, 2012, 13). I

28 5. međunarodna konferencija Inovacije, tehnologije, edukacija i menadžment Marija Kovilić, Ivka Talić, Antonijo Brajković Skradinska gastronomija u turističkoj ekonomiji doživljaja stare civilizacije su se znale zabavljati i slaviti svoja jela i pića, blagodati pripremanja, kuhanja i posluži- vanja jela, uživati u darovima svojih kulinarskih vještina. Gastronomija je složena interdisciplinarna djelatnost koja obuhvaća pripremanje, kuhanje, ukraša- vanje, izlaganje i posluživanje jela. Posluživanje često oduvijek prate rituali, umjetničke i zabavne aktivnosti: obredne, ceremonijalne, glazbene, plesne (ples, kolo), likovne, kiparske, dizajnerske i dr. Skradinski hoteli, restorani i konobe tradicionalnim umijećem, stoljetnim iskustvom odabira, pripremanja jela i pića nude brojna autohtona jela i pića pripremljena na tradicionalan način, čiji izgled, okusi i mirisi ne ostavljaju nikoga ravnodušnim. U ugodnim ambijentima održavaju se svakodnevni ručkovi i večere, pirovi, sastanci, često uz ceremonijalna i zabavna druženja. Kao sastavni dio života, hrana je čovjekova egzistencijalna potreba, bitni činitelj cjelokupnog turističkog doživljaja, te kao takva zahtijeva ozbiljno istraživanje i analizu. Hrana već dugo predstavlja i statusni simbol, identitet, stil života, vrijednost, brend. Pitanja ukusa, osjetilno: izgleda, mirisa, okusa opipa i svježine, te osjećajno: ukupne kvalitete i doživljene vrijednosti hrane danas se vežu uz životni stil i standard ljudi. Stoga je za perspektivu turizma, i skradinskog, važan izbor hrane, gastronomska strategija i provedba, kao jedan od razloga i načina kako potencijalni gosti žive i zašto putuju u odabranu destinaciju – dolaze i u Skradin. Za osmi- šljavanje i doživljajno prilagođavanje ponude i konzumiranja svojih jela Skradinjani, umjesto dnevno sporednog, kratkotrajnog, hladnog doživljaja, trebaju ugraditi stalne obredne, ceremonijalne i zabavne aktivnosti s ljubavi domaćina radi vrhunskih doživljaja destinacije. Ono što će dirnuti srca skradinskih gostiju zasigurno će doprinijeti i doživljajima njihovih tijela i otvaranju novčanika, a ostvarivanje vrhunskih turističkih doživljaja, koji proizlaze iz konzumacije skradinskih jela i pića, pružit će povećanim prometom doprinos skradinskoj ekonomiji doživljaja. Skradinski hoteli (Buk, Bonaca), hosteli (Lada, Skardona), restorani (Visovac,Cantinetta, Zlatna školjka, Bonaca, Skala, Bak), konobe (Dalmatino, Eva- la, Toni, Mare i Prstaci ), kafići (Arka, Mojito, Polo, Niko, Đardin, Pini), kafići (Šola, Platana), picerije (Zlatka, Paloma), vinoteke (Bedrica, Bibić), točionice (Mate, Morlaccch), slastičarnice, pekare, trgovine čine ukupnu ugostiteljsku i trgovačku ponudu Skradina. Domaći puk priprema jela ispod peke prema godišnjim dobima, ali je tijekom turističke sezone sve moguće, samo peku treba naručiti najmanje dva sata ranije. Najbolje je to učiniti prije odlaska u šetnju Skradinskim bukom, a stvar je ukusa hoće li ispod peke biti janjetina, teletina ili puretina. Svinjetina se rijetko peče ispod peke, ali se zato pod peku stavljaju ribe, škampi, pa i školjke. Uz standardnu dalmatin- sku kuhinju Skradinjani nude svoja najpopularnija domaća jela i specijalitete: skradinski rižoto, školjke na buzaru, skradinski brudet, skradinsku peku, pašticadu, na gradelama nude brancine, orade, zubatce, ćevape, ražnjiće, pljeskavice. Skradinjani su pravi majstori u pečenju na gradelama svih vrsta kotleta, ali najviše vole meso pečeno ispod peke s krumpirima i povrćem. Među skradinskim gurmanskim specija- litetima izdvajaju se dva: hladni skradinski brudet od bižota (jegulja) s palentom i pržene ćokalice, sitne ribe koja živi u sloju bočate vode između gornjeg sloja slatke vode Krke i donjeg sloja slane morske vode. Od predjela nude školjke, hobotnicu na salatu, dalmatinski pršut i dr. U skradinskoj kuhinji omiljeno je i kuhano povrće, uzgojeno daleko od gradova i zagađenja–blitva, krumpir, špinat, samoniklo povrće, najčešće začinjeno maslinovim uljem i vinskim octom. Duga je tradicija uzgoja poznatih skradinskih sorti vinove loze i vina babića, plavine, debita i mareštine, skradinskih rakija. Skradinskom lozovačom, travaricom, orahovicom, prošekom, maraschinom, rakijom od ružinih latica ili žižula dočekuju se dragi gosti. Skradinski objed potpun je tek sa skradinskom tortom–moćnom poslasticom od badema, oraha i meda koja je nekada bila namijenjena mladencima kao dio svadbenog jelovnika. Sela u skradinskom zaleđu, Bićine, Skradinsko Polje, Gračac, Sonković, Vaćani, Bribir, Piramatovci, Krković, Lađevci, Dubravice, Plastovo, Bratiškovci, Rupe, Laškovica i dr. posjetiteljima pružaju ugođaje tradicijskog dalmatinskog sela. U njima se može doživjeti kultura seoskog života, kuće s dvorištima tradicijske gradnje, s domaćim životinjama: peradi, ovcama, kozama, kravama, magarcima, te polja, vino- gradi, maslinici, voćnjaci. U seoskim konobama domaćinstava okrenutih turizmu mogu se degustirati rakije sa smokvama, orasima i bademima, te uživati u domaćim predjelima s pršutom, pancetom i sirom, jelima ispod peke, s gradela i s ražnja. Specijalitet su i domaće kobasice koje se spravljaju od svinjskog i malo goveđeg mesa, uz uobičajene začine.

5th International Conference Innovation, Technology, Education and Management 29 Marija Kovilić, Ivka Talić, Antonijo Brajković Gastronomy of Skradin in a tourist economy of experience 3.2. Strategija skradinske gastronomske ponude i skradinskog brenda Osnovni pokretači skradinskog turizma su skradinski proizvodi, usluge, atrakcije, događanja, odnosi prema gostima, sve kao osobite doživljajne koristi gostiju. One su fizički, emocionalno, racionalno i duhovno najvažniji činitelji skradinskog brenda. Zato je vrlo važno da kreatori skradinske ponude već u mašti imaju sliku stvaranja sjajnih doživljaja skradinskih proizvoda, usluga, atrakcija, događanja, odnosa i njihovih kombinacija. Osjetilno (vidom, sluhom, okusom, mirisom, opipom) i emocionalno opipljive koristi, cjeline doživljaja Skradina, predstavljaju ključni pokretač u razvoju vrijednosti brenda Skradi- na – vrijednosti doživljaja bliskog i ugodnog životnog trenutka u Skradinu. Za perspektivu skradinskih gostinskih ugođaja, osjetilnih i emocionalnih doživljaja gostiju, osobito je važno stalno dograđivati, una- pređivati i razvijati prirodne, kulturne (materijalne i duhovne) ugostiteljske i trgovačke, ali najvažnije gostinske uvjete gostoprimstva i gostoljublja u kojima domaćin, kako je govorio Dubrovčanin Bene Ko- truljević, „mora biti razgovorljiv i komunikativan… ljubazan i dobroćudan, blaga i prijazna lica… veseo i radostan… I ponosan treba biti…. Uvijek drži na pameti da se okoristiš iskazujući drugima čast, jer je to lijepo, a ništa ne stoji… „Čast je onoga koji časti“ (Kotruljević, B, 1989., 365). Temelj dosadašnje i buduće uspješnosti skradinske gastronomske ponude je u povezanosti s marketinškim spletom, odnosno skupom sredstava (elemenata, alata, “igrača”) koje skradinski ugostitelji danas, manje i više, koriste, a su- tra bi morali svakako koristiti kako bi ostvarili zadovoljstvo, još veće oduševljenje gostiju i svoj poslovni uspjeh – sjajne doživljaje gostiju, plasman i zaradu. Pitanje za sve skradinske ponuđače i skradinske gastronome 21. stoljeća je kako će pratiti sve brže promjene i održavati nivo sjajnog zadovoljstva – oduševljenja svojih gostiju, i kako bi mogli ostvariti izvrsne doživljaje gostiju, izvrstan biznis – promet i zaradu. Tržišne promjene nije nimalo jednostavno prihvaćati i provoditi, ali da bi uspjeli u biznisu 21. stoljeća, Skradinjani moraju naučiti voljeti sve te promjene i usavršavati svoju integralnu ponudu i sebe same. Integralnu i gostima prihvatljivu ponudu sjajnih doživljaja i posebno skradinsku gastronomsku ponudu doživljaja sačinjava splet: a. prirodnih i kulturnih proizvoda, usluga, atrakcija, događanja, odnosa i njihovih kombinacija, b. splet njihovih cijena, prodaje, odnosa, procesa i progresa, te osobito c. virtualni i živi komunikacijski procesi – istraživanje i promoviranje svih elemenata marketinškog spleta.

Sve gostima korisno, opipljivo i neopipljivo, vidljivo i nevidljivo, osjetilno i emocionalno doživlje- no, što dobiju u zamjenu za svoj novac, a što zadovoljava njihove fiziološke, intelektualne, emocionalne i duhovne potrebe i želje, motive i očekivanja predstavlja ukupnu ponudu, koja treba omogućiti sjajne doživljaje gostima Skradina. U tom cilju 21. stoljeće od zastupnika skradinske prodaje zahtijeva da moraju mijenjati moto svoje prodaje tako da ljubaznije služe svoje goste i da time stvaraju stalne, lojalne kupce: „Ja stvaram klijente, a ne prodaju.’’, kaže Philip Kotler. (Kotler, 2004,149). Uspješno prodavanje u turizmu svodi se na pravo služenje gostima. Ali nije to više samo smiješak upućen gostu, nego je stvar u dubljoj i iskrenoj želji za boljitkom svojih gostiju. Za Skradinjane to je snažan i empatičan angažman, odnos s osobnim tonom i svrsishodnošću postupanja s gostima. Međutim, u naviknutom tradicionalnom ponašanju, u odnosima s gostima, kao i većina ponuđača u turizmu, i Skradinjani, prave greške „u ime profesionalizma“ te često zanemaruju ljudsku komponentu i zauzimaju „stajalište koje je apstraktno i hladno“. Trebali bi svoj pristup učiniti vidljivim i osobnim, i to ne zato što bi bili meka srca, nego iz dvaju praktičnih razloga: 1. poštivanja gostiju koje poslužuju, kao kupaca i 2. vlastite osobnosti u prodaji, kao prodavača. Koliko su važni kupci pokazuje pravilo: bez kupaca prodavači mogu samo staviti „ključ u bra- vu“ svojih tvrtki. Ono što treba znati i što bitno razlikuje skradinske brendove od proizvoda jest „mjera u kojoj gost doživljava te razlikovne karakteristike brenda i (proizvoda). …Na emocionalnoj razini mogli bismo ‘proizvod opisati kao poznanika’ (svjesni smo njegova postojanja te imamo racionalna očekiva- nja), a ‘brend kao prijatelja’ (osjećamo da ga poznajemo te imamo i racionalna i emocionalna očekivanja od njega; postoji osjećaj obostrane odanosti; uz to, zahvaljujući prijatelju, dobro se osjećamo)“ (Roza, 2006, 49).

30 5. međunarodna konferencija Inovacije, tehnologije, edukacija i menadžment Marija Kovilić, Ivka Talić, Antonijo Brajković Skradinska gastronomija u turističkoj ekonomiji doživljaja 4. Važnost gastronomskih priča i raspoloženja za doživljaje skradinske gastronomije Skradinska gastronomska kultura razvijala se stoljećima i milenijima, kao i grad. Kultura je to pa- žnje i povjerenja gostiju, traganja za boljim, najboljim gastronomskim idejama i rješenjima za svoju prehrambenu ponudu, skradinski brend. Za prave znalce prehrana nije samo potreba već i uživanje – gurmanstvo. Praktično to zahtijeva da se pri kreiranju svoje ponude prehrambenih proizvoda i usluga vodi briga ne samo o kaloričnim i prehrambenim vrijednostima, već i o sadržaju prehrambenih sastojaka (ugljikohidrata, masti, bjelančevina, minerala, vitamina, vode), te o izgledu, okusu i aromi. Prava hrana treba zadovoljiti oči, okus, opip i miris, svojstva koja su važan uvjet pravilne prehrane i gurmanske kulture. Skradinske priče pružaju dodane vrijednosti za srce i dušu gostiju, bitne elemente i činitelje u stvaranju životnih navika i brendiranju Skradina. „Čitav naš život u mjeri u kojoj je definiran, zapravo je gomila navika” (Duhigg, 2013, 12). Uspjeh svakog ponuđača i svakog turističkog domaćinstva ovisi o konkurentnosti destinacije – vrijednosti destinacije Skradina, kao temeljne turističke jedinice, i obrnu- to, konkurentnost destinacije – brend destinacije Skradina ovisi o konkurentnosti–vrijednosti brendova njenih sudionika odnosno, njihova sinergijskog učinka na ekonomiju skradinskih doživljaja.

Prikaz 3. Turistički doživljaji Skradina 21 . stoljeća

Izvor: vlastita kreacija

Govor je sigurno najviše pridonio usponu ljudi u međusobnom povezivanju i suradnji, da se uz- dignu iznad svega živog svijeta, da zagospodare životom na Zemlji. Govor je bitan činitelj u evoluciji. Omogućio je čovjeku tako snažno stjecanje i prenošenje znanja i umijeća, povezivanje, prilagođavanje, osmišljeno organiziranje, čudesan gospodarski i društveni razvoj. Znanstvene spoznaje o ulozi snage ljudskog osjećaja, o presudnom utjecaju emocionalnog uma, „mašinerije intuitivnog mišljenja“ (Kahne- man, 2013, 21), u prosudbama i u donošenju odluka. Sve to upućuje na potrebu spoznavanja kolika je važnost „priča“ i umijeća pričanja, pričanja skradinskih priča, koje bude i osvajaju osjećaje gostiju. Skra- dinsku gastronomsku priču svakako treba staviti u osjećajni – „emocionalni kontekst … da bi stvorila napetost“ (Guber, 2012, 30). Mudro odabrana i umješno ispričana skradinska gastronomska priča, jedinstvena i iznenađujuća, „licem u lice“ ispričana gostima, okupira njihovu pažnju, diže napetost, budi emocije, potiče na aktivno djelovanje – prihvaćanje i uživanje u skradinskoj gastronomiji. Jedinstvenost skradinske gastronomije zahvaljuje svojem dugogodišnjem utjecaju kultura, od ilirske i rimske, srednjovjekovne hrvatske i turske, te venecijanske i austrijske. Drugo, Skradin je smješten na veličanstvenoj rijeci Krki bogatoj miješanom riječnom i morskom ribom–pastrvom, jeguljama, brancinima te školjkama. Treće, na seoskim imanjima u zaleđu uzgajaju se kokoši, janjci i odojci. U turizmu danas poslovni svijet sve više prepoznaje i usvaja snagu pripovijedanja mudro odabranih priča. Priče otkrivaju tajne poslovnog uspjeha, umjesto racionalnih brojki, podataka i činjenica. „Nabrajanje podataka nije priča – odbacite ih i nemojte ih uopće spominjati“ (Guber, 2012, 26).

5th International Conference Innovation, Technology, Education and Management 31 Marija Kovilić, Ivka Talić, Antonijo Brajković Gastronomy of Skradin in a tourist economy of experience Osnova pričanja svih skradinskih gastronomskih priča treba biti poštovanje i užitak hrane. Uživanje u hrani na skradinski način treba ,,trajati i trajati’’, i najbolje u druženju s domaćinima u skradinskim hotelima, restoranima, kavanama, domaćinstvima, na ulicama, trgovima, na ljepotici Krki, njenim slapo- vima, šetnicama, vidikovcima, u okolnim selima, njihovim poljima, vinogradima, maslinicima, i svuda gdje se igra, pjeva, pleše, zabavlja, gdje se daruje skradinsko prijateljstvo, istinsko gostoljublje. Za skradinsku ekonomiju doživljaja i za doživljaje skradinske gastronomije pričanje skradinskih gastronomskih priča predstavlja ugodne „zvukove“ oduševljenja uz druženja sa Skradinjanima i slušanje njihovih pravih priča u pravo vrijeme na njihovom pragu i u njihovom društvu, licem u lice. Evo nekih skradinskih spe- cijaliteta koje danas domaćini profinjenog ukusa, s majstorskim znanjem i umijećem, brigom za sjajnim izgledom, mirisom i okusom pripremaju za vrhunski užitak svojih gostiju:

Skradinski rižoto s deset sati istinske ljubavi Skradinski specijalitet koji uglavnom muškarci pripremaju čak deset sati za posebne prigode i za goste s istinskom ljubavi. Pripremanje se sastoji od dva dijela: juhe i rižota. Za juhu je potrebno: goveđa prsa, pureći hrbat, domaća kokoš, pršut, vezica povrća, sol, papar i voda. Kada je juha gotova, procijedi se, a meso s povrćem ostavi se sa strane kao jelo nakon rižota. Za rižoto je potrebna mast, luk, teleća ruža, riža, tvrdi sir, klinčići i juha. U posudi se na masti zapeče sjeckani luk s mesom nasjeckanim na kocke, prethodno očišćenim od svih žilica. Na laganoj vatri stalno miješati uz pomalo dolijevanje pripremljene juhe. Kuhanje uz stalno miješanje i podlijevanje traje oko deset sati, sve dok umak ne postane gust, a meso se sasvim raskuha u niti, tada se dodaje riža, na kockice narezan sir, klinčići, sol i papar pa se sve dalje kuha dok se ne zastakli, nastavlja se kuhati uz miješanje i podlijevanje juhom dok rižoto ne postane kremast. Uz radosnu gurmansku priču domaćina rižoto se poslužuje odmah. U ovom receptu sačuvan je duh minulog skradinskog gastronomskog vremena čijom se izvedbom nekada dičila svaka bogatija kuća u Skradinu, a danas se skradinskim rižotom i s iskrenom ljubavi dočekuju dragi gosti.

Skradinska torta Skradinska torta najbogatija i najcjenjenija slastica iz kuhinje skradinskih obitelji. Torta se izrađuje od mljevenih badema i oraha, jaja, meda, šećera te korice limuna i naranača, uz obavezni dodatak likera od ruža. Jedinstvena je zato što ne sadrži brašno. Torta se prelijeva čokoladom te ukrašava bademima i sezonskim aromatskim biljem – cvijećem i zimzelenom šparožinom. Prava je energetska bomba, tako da malo tko može pojesti dva komada ove torte. Skradinska torta, kao poslastica, potječe još iz 14. stoljeća, doba vladavine Pavla I. Šubića Bribirskog, kad je Skradin bio glavni grad Hrvatske i Bosne.

Prikaz 4. Skradinska torta s cvjetnom dekoracijom obitelji Paić

Torta se u prošlosti spremala za sve svečane prigode, od vjenčanja, krstitki, dočeka dragih gostiju. Danas je u jelovniku svečanih prigoda u kombinaciji s likerom od ruža.

5. Zaključak Najvrjednije darove i najveće atrakcije Skradina: Skradinski Buk, Visovac, Roški slap, Bribirsku glavicu (Varvariju) i sam Skradin danas posjećuje više od milijun gostiju. Darovi prirode, materijalne i

32 5. međunarodna konferencija Inovacije, tehnologije, edukacija i menadžment Marija Kovilić, Ivka Talić, Antonijo Brajković Skradinska gastronomija u turističkoj ekonomiji doživljaja duhovne kulture uvjetovali su da Skradin svoju perspektivu traži i nalazi u turizmu. Pravi i puni turistički procvat Skradin će ostvariti kada prirodnom i naslijeđenom kulturnom bogatstvu doda vrijednosti suvremenog ugostiteljstva, trgovine i više gostoprimstva i gostinske ljubavi. Skradin je danas u fazi snažnog turističkog uspona, a za to će biti svakako potrebna stručna i financijska podrška da se na „valu“ brzih promjena i turističkih trendova što bolje pozicionira na turističkom tržištu Europe i svijeta, a za to mora što prije pristupiti usavršavanju postojeće i širenju nove ponude, osmišljavanju i provođenju politike „realnih cijena“, širenju novih kanala prodaje i distribucije, kreiranju promocije za postojeću, a osobito za novu ponudu, da svakako i što prije izradi signalizaciju čitave destinacije, razvoju destinacije na novom ekonomskom i marketinškom konceptu destinacije sjajnih doživljaja 21. stoljeća. Značenje i vrijednost svega navedenog od posebne je važnosti u vrijeme gospodarskog oporavka, kada se traže motivi za izuzetno zalaganje, novi entuzijazam i strast svih Skradinjana za boljom „igrom“ na lokalnom, regionalnom i na globalnom tržištu.

Literatura 1. Barbieri, V., (2010), Legenda o Krki, Javna ustanova „Nacionalni park Krka“, Šibenik, 2. Barbieri, V., (2012), Hrvatska kuhinja, Profil, Zagreb, 3. Damasio, A., (2005), Osjećaj zbivanja,Algoritam, Zagreb, 4. Duhigg, Ch., (2013) Moć navike , Mozaik knjiga, Zagreb 5. Guber, P. (2012), Pričom do uspjeha, Profil, Zagreb, 6. Kahneman, D., (2013), Misliti, brzo i sporo, Mozaik knjiga, Zagreb, 7. Kotler ,Ph.(2004), Marketinška znanja od A do Z, BinozaPres, Zagreb, 8. Kotruljević, B., (1989), O trgovini i savršenom trgovcu, DTS, Dubrovnik, 9. Lindstrom, M., (2009), Brandsense, MEP, Zagreb, 10. Peters, T., (2008), U potrazi za izvrsnošću, Profil, Zagreb, 11. Pink, D.H., (2014), Prodavati je ljudski, Profil, Zagreb, 12. Richards, B., (1997), Marketing tur. atrakcija, festivala i posebnih događanja, Potecon, Zagreb. 13. Roza, I,(2006), Pune postelje, M plus, Zagreb, 14. Vreg F., (1998), Humana komunikologija, HKD i Nonacom, Zagreb

5th International Conference Innovation, Technology, Education and Management 33 Marija Kovilić, Ivka Talić, Petar Gardijan Ekonomija doživljaja u turizmu Međimurja Primljen: 7.02.2018. Stručni rad Prihvaćen: 1.03.2018. UDK: 338.48(497.5Međimurje)

Ekonomija doživljaja u turizmu Međimurja

Experience economy in Međimurje tourism

1Marija Kovilić, 2Ivka Talić, 3Petar Gardijan 1Visoka škola za inspekcijski i kadrovski menadžment, Ul. Zrinsko Frankopanska 209, 21000 Split, Hrvatska 2Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Kraljice mira 3A, Bijakovići, 88266 Međugorje, Bosna i Hercegovina 3Veleučilište u Šibeniku, Trg A. Hebranga 11, 22000 Šibenik, Hrvatska e-mail: [email protected], [email protected], [email protected]

Sažetak: Doživljaji Međimurja predstavljaju opredjeljenja, sporazume, usmjerenja, mobilizaciju svih Međimurskih resursa – izvora, činitelja, sinergije darova: prirode, materijalne i duhovne kulture, tradicijske gastronomije i gostinstva . Odnosno, mješavinom, spletom Međimurskih proizvoda, usluga, atrakcija, doga- đanja, odnosa, cijena, prodaje, promocije, procesa i progresa treba virtualno i stvarno ostvariti percepcije i emocije gostiju u jedinstvenosti doživljaja Međimurja . Najimpresivniji je podatak prema kojem britanska ekonomija doživljaja raste triput brže od ostatka ekonomije . Ljudi danas traže pamtljiva iskustva, ne nužno kupnju predmeta, nego nekakav širi doživljaj – virtualnu i stvarnu percepciju i emociju . Ekonomija doživljaja stoga je svojevrsna virtualna i stvarna, fizička, racionalna, emocionalna i duhovna artikulacija tih potreba, želja, motiva i očekivanja ljudi za nečime što će platiti i nakon toga reći da je bilo dobro, sjajno, fantastično, nešto što se pamti . Doživljaji, percepcije i emocije doživljaja u novoj ekonomiji doživljaja postaju robe 21 . stoljeća i stoga temeljna ideja, misija, svrha, strateški cilj svih organizacija i institucija gradova, općina, županija i država, o kojima ovisi turistički promet i profit . Ključne riječi: ekonomija doživljaja, doživljaji Međimurja, virtualno i stvarno, percepcija i emocija

Abstract: The experience of Međimurje is comprised of determinations, agreements, directions and mobilization of all Međimurje resources–sources, accomplishers, as well as the synergy of gifts of nature, tan- gible and intangible culture, traditional gastronomy and hospitality . In other words, the mix of Medimurje products, services, attractions, events, relations, prices, sales, promotions, processes and progress should ini- tiate both virtual and real perceptions and emotions with Međimurje guests as its unique experience . One of the most impressive facts is that British experience economy grows three times faster than the rest of its economy . People today want a memorable experience, which is not necessarily something purchased, but rather some wider experience–virtual and real perception and emotion . Experience economy is, therefore, a sort of virtual and real, physical, rational, emotional and spiritual articulation of these needs, desires, motives and expectations that people are willing to pay for and later state that it was great, fantastic or worth remembering . Experiences, perceptions and emotional experiences in the new experience economy are becoming commodities of the 21st century, as well as the fundamental idea, mission, purpose and strategic goal of all organizations and institutions in cities, municipalities, counties and countries, dealing with turnover and profit in tourism . Keywords: experience economy, experiences of Međimurje, virtual and real, perception and emotion

34 5. međunarodna konferencija Inovacije, tehnologije, edukacija i menadžment Marija Kovilić, Ivka Talić, Petar Gardijan Experience economy in Međimurje tourism 1. Svijest o tržištu, o ekonomiji turističkih doživljaja „Ekonomija je izučavanje kako društva koriste oskudne resurse da bi proizvela vrijedna dobra i rasporedila ih različitim ljudima“ (Samuelson & Nordhaus, 2007, 4). U ekonomiji su dvije stvari ključne: prvo, raspoloživa dobra su oskudna i drugo, društvo svoje resurse treba koristiti djelotvorno. A kako Hrvatska danas koristi raspoložive turističke resurse? U vrućem ljetu gosti i domaćini, njihovi automobili stvaraju gužvu, sve je puno–ceste, ulice, trgovi, hoteli, apartmani, kampovi, plaže, čitava mjesta. Kad prođe ljeto, sve se isprazni. U kasnu jesen, zimu i rano proljeće hoteli, restorani, apartmani, kampovi, plaže, parkovi, izletišta, čitave destinacije zjape sablasno prazne, jer nema gostiju. Zašto s dolaskom jeseni nestane interes za prirodne i očaravajuće arheološke kompozite, za lijepe kombinacije povijesnih, utvrđenih gradova, rimskih ruševina, veneci- janskih palača, bizantskih crkava, kilometara i kilometara obale zapljuskivane kristalno čistim morem i postojane, tople i suhe klime? Iz godine u godinu sve se nastavlja po starom. Što ovdje nedostaje? Što bi goste izvan ljeta moglo privući, zabaviti, zadovoljiti, oduševiti? Zar su manje vrijedni “povijesni spomenici, nekadašnje palače, katedrale i ulice u starim gradovima, orijentalni bazari i zapadnjačke tržnice, veliki trgovi i vidikovci s kojih se vidi panorama čitavog grada – sve to u nama budi želju za putovanjem …” (Levak, 2004, 5). Kakva je to ponuda, koje doživljene koristi, kakvi ”aranžmani doživljenih dobrobiti” za tijelo, emocije, razum i dušu, koji se gostima pružaju, a kakve gosti očekuju i koje bi rado prihvatili kada bi se “proizvo- dili” i nudili i u kasnu jesen, zimu i rano proljeće? Kako to danas rade razvijene zemlje koje svojim razvojem pokazuju slabije razvijenim sliku njihove budućnosti? „Britanska ekonomija doživljaja raste triput brže od ostatka ekonomije . Otkako se na turizam počelo gledati kao na ekonomiju doživljaja, bilježi se stalan rast turista i prihoda od turizma“ (Dalgleish, 2017). Što turisti danas točno kupuju u Međimurju? Možda je važnije naći odgovor na pitanje zašto kupuju? Odgovor na to pitanje diferencira jedan proizvod od drugoga, jednu destinaciju od druge, novu ekonomiju od stare ekonomije, a to je presudno za ekonomski razvoj u vremenu globalnog izobilja i sličnih izbora. Važna je identifikacija i percepcija doživljaja destinacije. Za Međimurje i Hrvatsku to je ponuda osobitog životnog stila, lagodnijeg i opuštenijeg pristupa životu, živog verbalnog i neverbalnog govora, doživljaja koji iz svih odnosa gostiju i domaćina proizlaze i kao robe se prodaju na svjetskim tržištima 21. st. Što je ovdje novo kod Britanaca? Sigurno je da se mijenjaju i vješto organiziraju ponudu po mjeri svojih gostiju i „priklanjanju onom emocionalnom u ljudskim bićima“ (Nordstrom i Riderstrale, 2009, 20), doživljajima za srce, kako bi iskoristili mogućnosti turističkog tržišta i očekivanja svojih gostiju. Za ukupan društveno-ekonomski razvoj uvijek se vežu sposobnosti i reprodukcijske mogućnosti društva da svoje prirodne, kulturne, ljudske i financijske resurse kroz proizvodnju roba za poznato tržište valorizira i uvećano emocionalnim pričama oplodi. Ovo doba, „Doba viškova se polako pretvara u doba privlačnosti. S viškom se ne smije postupati tako da se radi više istih stvari, već treba uvesti nove elemente – suosjećanje i osjetilnost“( Nordstrom i Riderstrale, 2009, 240). Turizam Međimurja spajanjem kreativnih strategija i kreativnih ljudi, na kreativnim radnim mjestima, proizvodnjom u kreativnim „industrijama“, ali s osobito privlačnim pričama, doprinijet će stvaranju Međimurja – atraktivne i privlačne jedinstvene turističke destinacije. Time će stvarati ekonomiju doživ- ljaja – roba za tržišnu utakmicu doživljajima za poznate goste i ostvariti uvjete za uspješno poslovanje tijekom cijele godine. Međimurski doživljaji, prije svega, svojim svojstvima trebaju zadovoljavati fizičke, racionalne, emocionalne i duhovne potrebe. U ekonomiji 21. st. proizvodnja klasičnih roba za nepoznato turističko tržište transformira se u proizvodnju doživljaja kao roba za poznato tržište. Doživljaji se valoriziraju kao zadovoljavajući, dobri ili sjajni doživljaji. Načelo je da se valoriziraju kao robe – doživljaji srdačnog gostoprimstva i gostoljublja, a najbolje bi bilo kao proizvodi iskrene ljubaznosti, prijaznosti, susretljivosti, uslužnosti s vjerodostojnim pričama domaćina.

5th International Conference Innovation, Technology, Education and Management 35 Marija Kovilić, Ivka Talić, Petar Gardijan Ekonomija doživljaja u turizmu Međimurja Današnje vrijeme ekonomije doživljaja posljedica je transformacije industrijskog društva u infor- matičko–digitalno društvo, koje stvara veću osamljenost čovjeka, sa sve manje humanih odnosa, manje neposredne, žive ljudske komunikacije, međusobne srdačnosti i empatije. Međimurski proizvodi, usluge, atrakcije i događanja predstavljaju suštinu ponude, a međimurske vjerodostojne priče koje su ispričane s emocijama i duhom moraju im postati sastavni dio, koji ih čini boljima i daje im dodanu vrijednost.

2. Fenomeni ekonomije doživljaja 21. stoljeća Kroz cijelu povijest čovjek je nastojao zadovoljiti dvije temeljne sukobljene potrebe: potrebu za pri- padnošću (obitelji, tvrtki, gradu...) i različitošću (osobnosti, jedinstvenosti…). „Premda se većina ljudi pokušava ponašati racionalno, u stvarnosti svi smo prožeti emocijama, emocije uvijek imaju prednost, … Emocije rezultiraju akcijom, a razum samo zaključcima“ (Nordstrom i Riderstrale, 2004, 241). “Tri su osnovna pitanja ekonomske organizacije – što, kako i za koga – ključna danas kao što su bila i u osvit ljudske civilizacije“ (Samuelson i Nordhaus, 2007, 7). Imati dobre proizvode i usluge danas nije više dovoljno. Kako ostvariti doživljaje zadovoljstva, oduševljenja, „koktel zadovoljstava i sreće“ kod svojih gostiju? Prvo potencijalne goste treba privući u Međimurje, a potom im pružiti darove prirode, materijalne i duhovne kulture, ugostiteljstva i trgovine i gostinstva (gostoprimstva i gostoljublja). Što suvremeni turisti, i Britanci, u 21. st. očekuju? „Britanac želi nešto više, nije im dovoljno samo sjediti na plaži, plivati i jesti. Žele upoznati prirodu, doznati više o kulturi i povijesti; … Ne samo da je može biti više, nego može i u različitim oblicima, gastronomsko ili sportsko iskustvo, lov ili rad na farmi“ (Dalgle- ish, 2017). U turizmu doživljaja korist posjetitelja je najznačajniji aspekt kvalitete turizma. U „carstvu želja, emocija, psihologije” 21. st. pitanje je: što proizvoditi i prodavati? Temeljni pristup u poslovanju svakog suvremenog, tržišno usmjerenog proizvođača i ponuđača je kako na osobit način zadovoljiti izražene potrebe, želje, motive i očekivanja suvremenih kupaca, potrošača, u turizmu gostiju, kako ih oduševiti i učiniti sretnima. „Jedna od životnih vještina“ jest moć veze tijela i uma. Činjenica je da kad „mislite loše“ i „osjećate se loše“ i obrnuto“ (Phillips, 2001, 231). Sretni gosti svoje osjećaje sreće iskazuju stanjem svojeg tijela i uma osmjesima na licu i radostima u srcu, koji mogu dolaziti i odlaziti. I domaćini trebaju uživati u sreći svojih gostiju ako budu vodili pravu, iskrenu „gostinsku igru“ – gostoprimstva i gostoljublja.

Prikaz 1 . Splet – koktel doživljaja zadovoljstva i sreće

Izvor: Vlastita kreacija

Kako će Međimurje kreirati „koktel doživljaja zadovoljstva i sreće“, kako će to stvarno doživjeti gosti? Pitanje je za sve međimurske organizatore i voditelje svih organizacija i institucija kako da se pre- usmjere od klasičnog turizma tipa 4S prema turizmu doživljaja tipa 6E, a osobito da to odrade turističke zajednice, turističke agencije, ugostitelji i obrazovne institucije.

36 5. međunarodna konferencija Inovacije, tehnologije, edukacija i menadžment Marija Kovilić, Ivka Talić, Petar Gardijan Experience economy in Međimurje tourism Klasična varijanta turizma tipa 4S (Sand, Sun, Sea i Seks – pijesak, sunca, ljubav i more) gostima – turistima 21. st. nije više dovoljna, traži se više, očekuje se turizam tipa 6E (Education, Entertainment, Ecology, Escape, Excitement i Experience – obrazovanje, zabava, ekologija, bijeg, uzbuđenje i doživljaj), traži se vještina organiziranja ekonomije doživljaja, s fenomenima 21. st., koja je još uvijek velika nepo- znanica. Kako ostvariti organizaciju ekonomije doživljaja u Međimurju i u Hrvatskoj, ako još ne postoji „svijest o tržištu“? Onu „svijest o tržištu“ o kojoj je još 1967. pisao J.J. Servan-Schreiber da bi pokazao tadašnju nadmoć američkih kompanija nad europskim upravo u korištenju „rezultata istraživanja i predviđanja zasnovanih na ispitivanju tržišta tako da znam ne samo kako da proizvodim već i kako ću proizvesti željenu količinu uz najnižu cijenu“ (Servan, Schreiber, 1968, 15).

Prikaz 2 . Fenomeni ekonomije doživljaja tipa 6E u 21 . st .

Izvor: Vlastita kreacija

Imaju li međimurski poduzetnici, menadžeri, zaposlenici, građani, partneri potrebnu „svijest o tr- žištu doživljaja“? Jesu li stvarno spremni i s kakvom snagom volje posvećeni, predani i odlučni uključiti se te gostinskom strašću i zanosom ispuniti očekivanja suvremenih gostiju? Postoji li vizija Međimuraca o tržišnoj moći organizacije na načelima ekonomije doživljaja? Koliko je uopće „svijest o tržištu“ osvojila umove i srca menadžera, zaposlenika i svih domaćina u turizmu? Kakvi su im unutarnji motivi, zanosna moć da međimurskom ekonomijom doživljaja, kao “robom 21. stoljeća” – vrhunskim brendovima, oduševljavaju goste iz cijelog svijeta? Pod utjecajem promjena tehnologija, institucija i vrijednosti svi gospodarski sustavi su se mijenjali i danas se mijenjaju, s tom razlikom što se danas u fokusu ekonomije ponude nalaze „sjajni doživljaji“ – doživljaji oduševljenih gostiju. Ekonomija ponude koja je usmjerena osjetilno-emocionalnom fenomenu doživljaja oduševljenja kupaca, potrošača, u turizmu gostiju i na zadovoljstvo zaposlenika – proizvođača i poslužitelja, može se pojmovno definirati osjetilno-emocionalnom ekonomijom ponude doživljaja. Fenomen doživljaja u turizmu uvijek je vezan ne za podatke i činjenice, već uz priče koje omoguća- vaju lakše sporazumijevanje i širenje odnosa i zamisli kod ljudi. Mada priče često sadrže i laži, „najčešće ih pričamo sami sebi“. ,,Laži nam u znatnoj mjeri olakšavaju život u ovom složenom svijetu“ (Godin, 2006, 34). Sve priče, legende, pjesme koje domaćini prenose svojim gostima ne moraju biti istinite, ali niti velike laži koje se pretvaraju u velike obmane, a male laži su „slatke laži“. Priče – „male laži“ prisutne su svugdje. Kao i cijeli svijet, i Međimurci trebaju naučiti kako se služiti „slatkim“ pričama, kako ih pričati svojim gostima, a da im oni vjeruju. Za to su uvijek i svuda, i u Međimurju, potrebni ne bilo kakvi pripo- vjedači, već pravi animatori – pripovjedači. Pričanje priča iz Međimurja potiče i budi osjetila, pozornost, intuiciju i motive gostiju za putovanjem u Međimurje.

3. Izazovi međimurske ekonomije doživljaja u 21. stoljeću Čovjek 21. st. igra brojne uloge, virtualno i stvarno: kreativnog proizvođača i ponuđača, kupca, potrošača, gosta, korisnika, komunikatora, poduzetnika u nastajanju nove ekonomije doživljaja. Čovjek

5th International Conference Innovation, Technology, Education and Management 37 Marija Kovilić, Ivka Talić, Petar Gardijan Ekonomija doživljaja u turizmu Međimurja istovremeno živi u virtualnom i stvarnom svijetu. U tom dvojnom svijetu svakodnevno komunicira preko svih pet osjetila, emocionalno i duhovno – više osjetilno. U skladu s globalnim trendovima i međi- murski čovjek u gospodarstvu 21. st. sve češće postaje ‘mali’ fleksibilni poduzetnik, proizvođač-proda- vač-promotor u svojoj tvrtki, organizaciji ili instituciji. Od Međimuraca se očekuje da obavljaju brojne funkcije, da za to imaju potrebna znanja, tehnološke i komunikacijske vještine, osjećaje ljudskosti i svrhe, da razvijaju vlastitu i podržavaju autonomiju suradnika, ali i svakog običnog čovjeka i gosta koji ima izrazitu potrebu za više znanja, pripadanja i povezivanja. U gospodarskoj povijesti i povijesti turizma (i Međimurja) nikada nije bilo lakše proizvoditi, ali i nikada teže proizvedeno prodavati. Na globalnom i lokalnom tržištu, kao nikada u prošlosti, ne vlada nestašica „proizvoda i kreveta“, nego nestašica „kupaca i gostiju“. Zato je pravo pitanje što, kako, kada i gdje kupcima i gostima stvarno nuditi, po kojoj cijeni, kako im prodavati, kako ih informirati, kakve odnose i procese uspostavljati i razvijati, što i koliko brzo inovirati te kako kupce-goste sjajnim doživ- ljajima nadahnuti i oduševiti da bi postali lojalni kupci-gosti-partneri? Kako sve to postići u Međimurju bez empatije uz izgradnju osobito privlačnog, dojmljivog i vrijednog identiteta i jedinstvenog brenda doživljaja proizvoda, međimurske destinacije, virtualno i stvarno? Svijest o tržištu, o znanju i umjetnosti marketinga „na koji način praktično znanje upotrijebiti za stvaranje jednog učinkovitog poslovanja“ (Jantsih, 2013, 9), o stvaranju brendova u razvijenom dijelu svijeta, o gostima – turistima, kao složenim bićima s iskazanim fizičkim, racionalnim, emocionalnim i duhovnim potrebama, željama, motivima i očekivanjima, na turizam 21. st. počelo se gledati kao na ekonomiju ponude doživljaja. Zato ova ekonomija u Velikoj Britaniji raste triput brže od ostatka ekonomije. Velik dio uspjeha otpada na brendiranje. Usmjeravanje razvoja međimurskog turizma kroz ekonomiju ponude doživljaja, kao sustava ciljeva, inputa i procesa od inputa do outputa, osigurava brži napredak i bolju gospodarsku budućnost. Svako poslovanje u ekonomiji ponude Međimurja podrazumijeva i oba- vezno promoviranje. Može li Međimurje na tržištu uspješno poslovati ako nije u stanju motivirati, privući i pridobiti goste, ako gosti ne upoznaju Međimurje, ne zavole ga, i još više, ako ne vjeruju Međimurcima. Uvijek se u životu ostvaruje “tajni dijalog između onoga što kupujemo i onoga što jesmo… Vi ste ono čime se okružujete? Ne. Vi se okružujete samo onim što jeste” (Walker, 2009, 284). Najteže je odlučiti što proizvoditi da bi se smišljenom pričom moglo prodavati. Bezbroj je mogućnosti da se gostima – kupcima ispriča priča. Međutim gosti–kupci danas biraju. Dosadne nitko i nikada nije želio slušati. Zato je nova “deviza uspjeha” istovremeno inoviranje izvrsne ponude i sjajnih priča, a “istinska konkurentnost se mora izgraditi, o čemu se u poslovnom svijetu rijetko razgovara, oko emocija i mašte” (Nordstrom i Riderstrale, 2009, 20).

Prikaz 3. Koncept modela međimurske ekonomije doživljaja

Izvor: Vlastita kreacija

38 5. međunarodna konferencija Inovacije, tehnologije, edukacija i menadžment Marija Kovilić, Ivka Talić, Petar Gardijan Experience economy in Međimurje tourism Pojednostavljeno, danas je sva gospodarstva, posebno turistički orijentirana poduzeća, mjesta, gradove, regije, pa i Međimurje, nužno marketinški promatrati kao jedinstvene ekonomske sustave doživ- ljaja – kroz modele sustava: ciljeva, doživljaja, inputa, outputa i procesa rada: a) ciljevi/rezultati – doživljaji gostiju, zaposlenika, domaćina, te promet i profit, b) inputi/ulaganja – klasično: rad, predmeti, sredstva za rad i doživljajno: uslužnost, empatija i vrijednost za gosta, c) outputi/rezultati – proizvodi i usluge, paket aranžmani, sjajni doživljaji, promet d) reprodukcijski procesi–jedinstvo procesa rada i procesa stvaranja vrijednosti doživljaja – osmišljeno i organizirano, efikasno i efektivno pretvaranje inputa u outpute, starih u nove i ino- virane vrijednosti – sjajne doživljaje ( prikaz 3).

Kvaliteta međimurske ekonomije doživljaja (Kded), u prikazanom konceptu modela međimurske ekonomije doživljaja, izražava odnos rezultata i ulaganja–elemenata koji: a) izlaze iz sustava (outputa)–doživljaji (fizički, emocionalni, intelektualni, i duhovni, od tuge,

razočaranja, nesreće do radosti, oduševljenja, sreće) gostiju (Dog), prometa – ukupnog prihoda

(UP) i dobiti–profita (Pf), te, elemenata koji b) ulaze u sustav (inputa), c) tradicionalnih – angažirana sredstva (S), troškovi (T), rad (L) i novih–usmjerenih na: (1) fizičke,

emocionalne, intelektualne i duhovne doživljaje poznatih gostiju (Vg), (2) jedinstvenu kvalitetu

usluga – gostoprimstvo, gostoljublje, efikasnost i efektivnost (Ku), (3) iskrena bliskost, komuni-

kativnost i empatičnost domaćina (Em), d) vremena odvijanja procesa od inputa do outputa (t).

Matematički se može izraziti odnosom: Kded = ((Dog ,UP, Pf) : (S, T, L, Vg, Qu, Em))t, i funkcionalno:

F(Kded) = f(Dog ,UP, Pf, S, T, L, Vg, Qu, Em) t

Funkcija F(Kded) pokazuje da je kvaliteta destinacijske ekonomije doživljaja (Kded) ovisi o:

1. doživljajima gostiju (Dog), prometu (UP) i ostvarenom profitu (Pf), kao rezultatima–outputu, i 2. angažiranim sredstvima (S), ostvarenim troškovima (T), osnovnim plaćama zaposlenih (L) te

dodanim vrijednostima (Vg), osobitoj kvaliteti usluge (Qu) i empatije domaćina prema gostima

(Em), kao ulaganju – inputu i 3 . procesu od inputa do outputa u vremenu t.

Međimurska ekonomija doživljaja, ako ne udovoljava tim načelima – principima, ide prema sma- njenju prometa i prihoda, umjesto dobiti – profita ostvaruje pozitivnu nulu ili gubitke, rasipa sredstva i umanjuje imovinu, nezadovoljstvu ulagača, mogućem razočaranju gostiju i zaposlenika. Povratno to dovodi do smanjenja dolazaka gostiju i fluktuaciji zaposlenika. Promijenjeni kvantiteti elemenata outputa prema elementima inputa u suštini iskazuju promijenjenu kvalitetu ekonomije doživljaja. Pitanje je na kojim pretpostavkama i kojoj energiji doista funkcionira međimurska organizacija i menadžment u turizmu 21. stoljeća: 1.) na tradicionalno racionalističkim, 2.) na novim osjetilno-emocionalnim doživljajima ili 3.) na kombinaciji prvih i drugih, racionalnim, osjetilnim i emocionalnim, a na kojima zasnivaju svoje ponašanje suvremeni gosti, pojedinci, skupine, obitelji? To su temeljna pitanja svih suvremenih, i međimurskih, poduzetnika u ekonomiji doživljaja 21. stoljeća. Nove spoznaje brojnih znanosti, posebno psihologije, sociologije i socijalne psihologije, bitno mijenjaju pristup čovjeku. Većina ljudi voli vjerovati kako su racionalni u zaključivanju, prosuđivanju i dono- šenju svakodnevnih odluka, ali nobelovac Daniel Kahneman uvjerava u suprotno – ljudi nisu racionalni, a ni iracionalni. Ljudima je uvijek važno „ono što rade i kako se osjećaju“ (Kahneman, 2013, 439). Me- đimurci kao pravi domaćini ne smiju zanemariti kako im se gosti osjećaju dok su u Međimurju, ali niti kako razmišljaju o životu u Međimurju. Važno je to znati i osigurati doživljaje dobrobiti u oba zahtjeva: 1. osjećajnog – emocionalnog čovjeka koji automatski proizvodi „dojmove, intuicije, namjere, i osjećaje“

5th International Conference Innovation, Technology, Education and Management 39 Marija Kovilić, Ivka Talić, Petar Gardijan Ekonomija doživljaja u turizmu Međimurja i 2. racionalnog–svjesnog čovjeka kojem je potrebno mentalno naprezanje, naporna aktivnost „povezana je s povećanim zjenicama i ubrzanim radom srca“ (Kahneman, 2013, 37). U svijetu globalne konkurencije vlada ekonomsko načelo izvrsnosti – sjajno doživljene koristi. Privlačnost ponude doživljaja ostvarena svim osjetilima: vidom, sluhom, dodirom, mirisom i okusom, prirodna je i važna većini gostiju, a višeosjetilna privlačnost utječe na percepciju kvalitete doživljaja i vrijednost destinacijskog brenda, i brenda Međimurja i Hrvatske. Bitno je shvatiti i prihvatiti „da je svih pet osjetila važno za svaku vrstu komunikacije i iskustva“ (Lindstrom, 2009, 67). Kvaliteta doživljaja proizvoda i usluga, atrakcija i događaja, cijelog Međimurja, njegovih priča o važnim događajima i stvarima vrijednim sjećanja, definira funkcionalnim, racionalnim, emocionalnim i duhovnim – iskustveno upotrebnim, doživljenim osjećajima nakon svega proživljenog u Međimurju.

4. Izazovi Međimuraca u ekonomiji ponude doživljaja 21. stoljeća Izazovi promjena tehnologije i tržišta trećeg milenija pred sve društvene organizacije i institucije, gradove, općine, županije i turističke zajednice gradova, općina, mjesta i Međimurske županije iz temelja mijenjaju pristup u svim oblicima rada i poslovanja. Međimurci su isključivo emocionalna bića, bića na- viknutog ponašanja. Oni kao „potrošači kupuju ono što žele, a ne ono što im je potrebno“ (Godin, 2006, 20). Stoga ekonomiju doživljaja trebaju graditi na doživljajnoj percepciji i emocijama ostvarene koristi, na „hedonističkom–uživajućem iskustvu“ (Kahneman, 2013, 413). To će biti bitna razlika između nove i klasične ekonomije koju grade na fikciji zasnovanoj na principu racionalnosti, dogmi o „racionalnom ekonomskom čovjeku”. Međutim, iracionalnost čovjeka je nezaobilazna. Zato umjesto činjenica o svojstvima, fizičkim koristima, gosti radije prihvaćaju vjerodostojne priče koje se pozivaju na osjetila i koje se slažu s onim u što ljudi u Međimurju vjeruju.

Prikaz 4. Ekonomija doživljaja u sinergiji osjetila i emocija

Izvor: Vlastita kreacija

Svaka ljudska i društvena aktivnost zasniva se na sprezi rada i sredstava, u svim gospodarskim organizacijama i turističkim destinacijama i destinacija Međimurja, predstavlja organizacijski red, strukturu i formu, složeni ekonomski, socijalni i organizacijski fenomen, u kojem se obavljaju procesi rada u inte- rakciji ciljeva i sredstava Međimurja za ostvarivanje ekonomskih i društvenih ciljeva. Uvijek će se pred ekonomiju doživljaja, i pred sve međimurske gospodarstvenike, postavljati pitanja: kako ostvariti konkurentnost i zahtjevnu misiju privlačne, ugledne turističke destinacije bez pravih domaćina, gostinskog odnosa, raspoloženih, gostoprimljivih i gostoljubivih Međimuraca, bez njihovih uvjerljivih priča o važnim ljudima, atrakcijama i događajima, proizvodima i uslugama Međimurja? Kako će Međimurje ostvariti privlačnost i konkurentnost bez dobrobiti doživljenog, iskustvenog, vrijednog za pamćenje, bez ,,topline duše i srca“ Međimuraca i uvažavanja dobrih emocija, mašte i sreće svojih gostiju – doživljene korisnosti, koja može varirati od loše do izvrsne? Tek je za nijansu pretjerano reći, kaže nobelovac Kahneman, da se „sreća sastoji u provođenju vremena s ljudima koje volite i koji vole vas… Zadovoljstvo životom nije pogrešna mjera doživljaja dobrobiti“. (Kahneman, 2013, 415) Složena je ljudska priroda koja osjeća težnju za materijalnom imovinom, sigurnošću, vlašću, ugledom i slavom,

40 5. međunarodna konferencija Inovacije, tehnologije, edukacija i menadžment Marija Kovilić, Ivka Talić, Petar Gardijan Experience economy in Međimurje tourism razumijevanjem i ljubavlju. Jesu li i koliko su ljudi u stanju vladati svojim postupcima, a osobito danas u otuđenom, informatiziranom i programiranom svijetu? Možda se ljudi neće ni viđati jer u tom informatiziranom društvu nema za to potrebe. Temeljni je zadatak svih poduzetnika Međimurja u ekonomiji doživljaja da svoju materijalnu i financijsku imovinu i kadrove, gospodarske kapacitete, svjesno, inteligentno i maštovito zaposle, poticaj- no i planski dograđuju, razvijaju, uvećavaju, inoviraju i da kreiraju jedinstvene međimurske proizvode, usluge, atrakcije, događanja–priče doživljaja. Ali, ne bilo kakvih doživljaja, nego inoviranih, novih, sve boljih i boljih, sjajnih doživljaja, koji će moći zarobiti maštu i emocije svojih gostiju. Danas je nužno da i Međimurci prihvate globalne spoznaje da su intelektualne, emocionalne i duhovne sposobnosti i zanosna motivacija u dubokoj ljudskoj potrebi i životnom smislu kreativnih i stvaralački talentiranih ljudi. Promjena ljudskih odnosa iz odsutnosti ljubavi u prisutnost ljubavi među međimurskim ljudima omogućava razvijanje kreativnih i stvaralačkih sposobnosti u ekonomiji doživljaja.

Prikaz 5. Od odsutnosti ka prisutnosti ljubavi u ekonomiji doživljaja

Izvor: vlastita kreacija

Prisutnost i odsutnost pozitivnih emocija i ljubavi među ljudima dolazi do osobitog izražaja u odnosima domaćina i gostiju u turizmu ekonomije doživljaja, jer “ako ne volite svoje goste ne započinjite posao“, kazao je Klaus Kobjoll, vlasnik kongresnog hotela koji je 2011. proglašen najboljim njemačkim i europskim poslodavcem. U ekonomiji doživljaja uopće, i Međimurja, danas je nužna primjena marketinškog koncepta koji u središte svojeg interesa stavlja cjelovitog čovjeka kao proizvođača i potrošača, sinergiju njegovih osjetila i emocija. „Ako vam je stalo do budućnosti vaše tvrtke, vaše neprofitne organizacije, vaše crkve ili vašeg planeta, marketing je važan“ (Godin , 2006, 32). Marketinška tajna uspjeha je u tome „da je moćniji nego ikada prije, da svakodnevno mijenja svijet“ (Godin, 2006, 35) te u spoznaji i prihvaćanju istine čovjekova o „dva ja“ – „ja, koje živi, i pamtećeg ja koje bilježi rezultate i donosi odluke“ (Kahneman, 2013, 446), o ljudskom problemu međusobne povezanosti onoga što čovjek jest, što živi i onoga u što vjeruje. Stoga je danas Međimurcima nužno stvarati osjetilne strategije, strategije koje zaokupljaju pozornost gostiju i domaćina. One djeluju na svih pet osjetila i osvajaju emocije pa je zato i važan dizajn koji istinito govori o ljepoti i ljubavi u Međimurju.

5. Međimurske priče – marketinški „teatar“ za goste U turizmu osobiti proizvodi, usluge, atrakcije, događanja, turistički aranžmani, gradovi, regije, destinacije, zaslužuju da se o njima govori. Najčešće su upravo priče magnet koji privlači goste u odabrane turističke destinacije. Zato je važno da međimurske priče budu vjerodostojne, one kojima će se vjerovati i koje neće razočarati, a koje će gosti kada dođu u Međimurje moći s užitkom živjeti. U 21. st. „uspjeh se postiže različitošću i pripremljenošću na buduće promjene“ (Nordstrom i Riderstrale, 2009, 195). Si- guran put do uspjeha u turizmu vodi preko korisnih i isplativih proizvoda, usluga, atrakcija i događanja, ali i sjajnih pripovjedača koji umiju s oduševljenjem ispričati priče. Svi gosti žele i očekuju priče svojih domaćina. Zato, ako Međimurci budu uporno radili samo na poboljšavanju svojih proizvoda i usluga, a zaborave na pričanje priča, potencijalni gosti će ih vjerojatno zaobići.

5th International Conference Innovation, Technology, Education and Management 41 Marija Kovilić, Ivka Talić, Petar Gardijan Ekonomija doživljaja u turizmu Međimurja Marketing je danas postao potrebniji i moćniji nego ikada prije, zato ga je nužno naučiti na ispra- van način, ne samo koristiti, nego i živjeti. Jer, „marketing je danas umijeće… priča simfonija, a ne nota“ (Godin, 2006, 123). Marketing treba praktično učiti od najboljih izvođača. Vrhunske prezentacije jednog od najvećih poslovnih komunikatora suvremenog doba S. Jobsa su „teatarski događaji kojih je namjera stvoriti maksimalan publicitet, uzbuđenje i strahopoštovanje. Sadrže sve elemente velikih drama i filmo- va: sukob, razrješenje, zlikovce i junake… To je jedinstven marketinški teatar“ (Gallo, 2013, 3). Jobs je znao da korisnici njegovih proizvoda ne donose odluke analizom brojki i činjenica, nego na temelju priča koje im je i sam pripovijedao. Njegova strast za viziju da će „promijeniti društvo, obrazovanje i zabavu“ (Gallo, 2013, 17), bila je toliko zarazna da se vidjela na njegovim prezentacijama i na svijetu oko njega. Međimurci dosljedno svojim tradicijskim gostoprimstvom i gostoljubljem, vrijednostima primanja i gošćenja, uredno trebaju sve pojedinosti svoje ponude posložiti: prijateljskim raspoloženjem i srdačno dočekati goste, poslužiti ih dobrodošlicom prvog pića, nastaviti biranom hranom s međimurskih jelovnika, proizvedenom na poljima, vrtovima, lovištima, peradarnicima i stajama Međimurja. I sve to, shodno „marketinškom teatru“, oplemeniti međimurskim pričama, pjesmama, legendama, igrom i plesom – zabavom za pamćenje. Turisti 21. stoljeća imaju iskustvo i kulturu „svjetskih putnika“ pa ih više nije lako zavarati lakim „profiterskim trikovima“ – lažnim slikama i pričama iza kojih se pokušava sakriti drukčija međimurska stvarnost. Poznato je da se pojedini gosti mogu prevariti jednom, ali dva ili tri puta nikako. Poslije toga nikada više, i što je najgore, pripovijedat će o doživljaju drugima. Vjerodostojnost, odnosno, nevjerodo- stojnost Međimuraca uvijek će imati svoju cijenu u vjernosti/nevjernosti, lojalnosti/nelojalnosti gostiju. Voljeti Međimurje i strastveno voljeti goste prva je pretpostavka uspjeha u turizmu Međimurja. Velikom strasti i ljubavi prema gostima nužno je pretvoriti u očaravajuće, emocionalne i maštovite „međimurske priče“, koje djeluju i na tijelo i na mozak i koje će zato sigurno privući i zadržati goste, a potom ih učiniti najvjerodostojnijim promotorima Međimurja.

6. Zaključak Suvremeni svijet sve se više suočava s ograničenjima negativnih trendovima vezanim za izvore pitke vode i čistog zraka, energiju i sirovine, ekološku poljoprivredu, zdravu hranu, ali i pozitivnih trendova koji se odnose na izvore neiscrpne kreativne, inovativne, znanstvene, analitičke i praktične inteligencije ljudi. Međimurska turistička ponuda proizvoda, usluga, atrakcija i događanja u spoju s vjerodostojnim pričama pruža gostima doživljaje za pamćenje, kao osnovu za stvaranje međimurskih brendova i Međi- murja kao superbrenda. U pričama su, pored vjerodostojnosti, uvijek važni i ljudi, njihov osobni kontakt i živa komunikacija s gostima. Ekonomija doživljaja postala je nova stvarnost, istinita promjena svih organizacija i institucija razvijenog dijela svijeta, koje su prepoznale promjenu klasičnog tržišta proizvoda u novo, poželjnije, efikasnije i učinkovitije tržište doživljaja–„koktel doživljaja“. Promjena je uzrokovana ukupnim znanstveno-tehnološkim razvojem te promjenama institucija i društvenih vrijednosti koje su omogućile zadovoljstvo više razine ljudskog standarda. Svijest o tržištu doživljaja zakonito i postupno će se širiti i na drugi dio svijeta, dio nerazvijenog i svijeta u razvoju. To će uzrokovati, prije ili kasnije, promjene struktura i funkcija organizacija i institucija i kod nerazvijenog svijeta i svijeta u razvoju. Danas se tehnologije s kojima se gosti svuda susreću, uzimaju hladno i zdravo za gotovo. Gosti traže i očekuju tople i prijateljske destinacije, drage domaćine, ono što će ih osvojiti, oduševiti. Pitanja koja se u ekonomiji ponude doživljaja najčešće, teorijski i praktično, postavljaju su: koja znanja i inteligencija menadžment i zaposlenike trebaju voditi u radu i poslovanju međimurskih organizacija i institucija, koje se transfor- miraju iz klasične ekonomije potražnje proizvoda u ekonomiju ponude doživljaja? Sigurno će za to biti nužno novo obrazovanje, novi zaokruženi skup znanja, kako kod mladih u procesu školovanja, tako i kod zaposlenih kroz dopunsko, doživotno obrazovanje. Osvajanje nove ekonomije – ekonomije doživ- ljaja u Međimurju, novog ekonomskog poretka, tražit će sve više i više prirodnih i društvenih znanosti.

Literatura 1. Dalgleish, A.,, (2017) Lider, br. 596, 2. Damasio A., (2005), Osjećaj zbivanja,Alogaritam, Zagreb,

42 5. međunarodna konferencija Inovacije, tehnologije, edukacija i menadžment Marija Kovilić, Ivka Talić, Petar Gardijan Experience economy in Međimurje tourism 3. Duhigg Ch., (2013), Moć navike, Mozaik knjiga, Zagreb, 4. Gallo, C., (2013), Steve Jobs: tajne njegovih prezentacija, Školska knjiga, Zagreb, 5. Godin, S., (2006), Svi marketinški stručnjaci su lažljivci, Ljevak, Zagreb, 6. Guber, P. (2012), Pričom do uspjeha, Profil, Zagreb, 7. Jantsih, J., (2013), Selotejp marketing, VBZ, Zagreb, 8. Kahneman, D., (2013), Misliti, brzo i sporo, Mozaik knjiga, Zagreb, 9. Kotler, Ph., (2004), Marketinška znanja od A do Z, Binoza Pres, Zagreb, 10. Levak, P., T., (2004), 100 najljepših gradova svijeta, Mozaik knjiga, Zagreb, 11. Lindstrom, M., (2009), Brand sense, MEP, Zagreb, 12. Nordstrom, K..A, i Riderstrale, J., (2009), Funky business zauvijek, Difero, Zagreb, 13. Nordstrom, K..A., (2004), i Riderstrale J., Karaoke kapitalizam, Difero, Zagreb. 14. Phillips, M., (2001), Emocionalno usavršavanje, Mozaik knjiga, Zagreb, 15. Pink, D.H., (2014), Prodavati je ljudski, Profil, Zagreb, 16. Richards, B., 1997), Marketing tur . atrakcija, festivala i posebnih događanja,Potecon, Zagreb, 17. Samuelson, P.A., 2007), Nordhaus W.D.,Ekonomija, Mate, Zagreb, 18. Servan-Schreiber, J., .J., 1968), Američki izazov, Epoha, Zagreb, 19. Servan-Schreiber,J.,.J., (1980), Svjetski izazov,Globus, Zagreb, 20. Walker, R., (2009), Kupujem se, Lijevak, Zagreb.

5th International Conference Innovation, Technology, Education and Management 43 Ildikó Ernszt “Saturday night fever on board”–The problem of unruly passengers Accepted: 15.02.2018 Review paper Reviewed: 25.02.2018 UDC: 331.45:338.48

“Saturday night fever on board”–The problem of unruly passengers

„Groznica subotnje večeri na zrakoplovu” – Problem neprihvatljivog ponašanja putnika

Ildikó Ernszt University of Pannonia, Nagykanizsai Campus, Nagykanizsa, 8800, Zrínyi M. Str. 18. e-mail: [email protected]

Abstract: The problem of unruly passengers is nowadays a significant matter, since it became so widespread, that it has grown into the everyday reality of airline companies, flight attendants and pilots . The phenomenon affects the safety and security of tourists as well, whose number is constantly growing . It may have severe consequences from more aspects: first of all, it may pose a serious threat to the safety and security of aviation; can have effects on the flight experience of other passengers, can cause problems in the operation; and finally, it can result in costs to the airline companies . In recent article a short sketch is made about the issue of unruly passengers and followed by some answers of the international community, the airline companies and different states . (IATA, 2017b) Keywords: unruly passengers, safety of flights, safety of tourists

Sažetak: Problem neprihvatljivog ponašanja putnika dobio je na značaju, budući da je postao toliko rasprostranjen, da čini svakodnevicu aviokompanija, posade i pilota . Taj fenomen utječe i na sigurnost turista, čiji broj neprestano raste . Može imati ozbiljne posljedice s više aspekata: kao prvo, može predstavljati ozbiljnu prijetnju sigurnosti leta; može utjecati na iskustvo letenja ostalih putnika; može uzrokovati probleme u obavljanju dužnosti osoblja; te može aviokompanijama uzrokovati troškove . U nedavnom članku napravljen je kratki prikaz problema neprihvatljivog ponašanja putnika zajedno s odgovorima međunarodne zajednice, aviokompanija i različitih država . (IATA, 2017b) Ključne riječi: putnici neprihvatljivog ponašanja, sigurnost letova, sigurnost turista

1. The matter is on the rise Fights on board, drunken passengers, people with mental sickness. All of them can pose a great threat to the security of civil aviation. Let me quote the phrasing of the International Air Transport Asso- ciation (IATA): “Unruly passenger incidents include violence against crew and other passengers, harassment, verbal abuse, smoking, failure to follow safety instructions and other forms of riotous behavior.” (IATA, 2017a, 1) The number of these cases is growing from year to year. The IATA has reported an extremely large number of cases of unruly passengers, disruptive behavior on board. 49.084 cases, incidents were reported, that happened on aircrafts in flight between 2007 and 2015. (http://www.iata.org/policy/safety-security/pages/unruly-passengers. aspx) 10854 incidents were recorded in 2015 alone; in the 11% of the cases physical aggression had to be faced. The most often experienced disruptive behaviors were verbal aggression and failure to follow the crew’s instructions. It was also revealed that 40% of the airline companies had to divert a flight in 2015 causing huge costs to

44 5. međunarodna konferencija Inovacije, tehnologije, edukacija i menadžment Ildikó Ernszt „Groznica subotnje večeri na zrakoplovu” – Problem neprihvatljivog ponašanja putnika the airlines (Smith, 2016). In 2016, 9.837 cases were reported to IATA, so there is a slight decrease in the number of these cases; however the nature of these acts has become more serious (IATA, 2017b, 1). IATA has analyzed the problem of unruly passengers in their own database (Safety Trend Evalua- tion, Analysis and Data Exchange System; STEADES) with the participation of 170 airlines. The airlines were asked, what their most frequent associations related to disruptive passenger behavior are (The participation in this survey was voluntary.). According to their answers, the most frequent incidents were verbal and physical confrontations with the crew or the passengers of the aircraft; refusal to comply with crew or airline instructions (IATA, 2014, 8. For details See Table 1). The intoxication because of consumption of alcohol or drugs was considered to be the most important problem (It was not indicated as a separate category in IATA survey) (IATA, 2017b, 1).

Table 1. The attributes associated with unruly passenger events experienced by employees of airline companies during a period of one year Number and percentage of Experienced attributes respondents who experienced the indicated attributes Smoking on board the aircraft 73,58% (39) Illegal consumption of narcotics or other drugs 28,3% (15) Refusal to comply with crew or airline instructions 90,57% (48) Verbal confrontation with crew members or other passengers 96, 23% (51) Physical confrontation with crew members or other passengers 86,79% (46) Interference with flight crew duties or refusal to follow instructions 66,04% (35) to board or leave the aircraft Making threats that could affect the safety of the crew, passengers 71,7% (38) and the aircraft Sexual abuse or harassment 60,38% (32) Other, please specify 26,42% (44) Total 100% (53) Source: IATA, 2014, 8

The possible results of unruly passenger behavior are unpleasant, dangerous and harmful: it can endanger the safety and security of aviation; can ruin the comfort of other passengers on boards, can threaten the operation; can result in delays thus passengers can miss their flights or other important appointments. Moreover, it can be very expensive for the airline companies, since in several cases flights had to be diverted (IATA, 2017b). It can cost airline companies from USD 6.000 to USD 200.000 subject to the type of the aircraft according to the data of the IATA survey (IATA, 2014, 3). According to IATA, it affects the potential security of billions of air passengers, who travel by air each year (Vieira, 2013). Unruly passenger behavior is extremely colorful: from setting curtains in the first class cabin, throwing hot noodles over the stewardess’s head, trying to open the emergency door on the tarmac to the hysterical wife suffering from a jealousy drama, anything can happen. (http://www.bbc. com/news/world-asia-35462707, Coffey, 2017) The causes of unruly passenger behavior are also very varied: fear of flying, inconvenient seats, the desire to smoke, too much alcohol, fatigue, claustrophobia, impatience because of long queues before boarding can also lead to this phenomenon. In several cases the situation is similar to the typical “Saturday night fever”; passengers simply drink too much alcohol; the big difference is that this happens in high altitude in a very small cabin and may have an effect on other 200-300 people’s lives besides the above mentioned consequences. And the passenger cannot be asked to leave the place.

5th International Conference Innovation, Technology, Education and Management 45 Ildikó Ernszt “Saturday night fever on board”–The problem of unruly passengers 2. How to deal with unruly passengers?–some actions against unruly passenger behavior 2.1. National answers and possible acts of airline companies As the situation is getting to be more and more serious and hectic in the air regarding unruly passenger behavior, nation states have toughened their legislation; besides airline companies also had to make their own steps to maintain order aboard. In South Korea the aviation laws were toughened because of the “nut rage incident” (http://www. bbc.com/news/world-asia-35349618). Stricter rules have been introduced in the US as well, where already for many years (in 2000) unruly passengers have to face more rigorous penalties: the possible amount of fines have risen from 1.100 $ to 25.000 $; besides, an unruly passenger can be held responsible for other offenses as well (FAA, 2017). Airline companies also make their flight attendant employees competent in handling serious situations. In 2011 the Hong Kong Airlines decided to make kung fu trainings compulsory for all its stewar- desses and stewards thinking it can help restrain unruly passengers on board. Furthermore, it makes its employees more confident when handling violent passengers. Wing chun is ideal, because it is easy to use in small places like an airplane cabin (Thornhill, 2011). One unit of the Russian Aeroflot, Pobeda Airlines, is preparing to make a similar step: they reported last year that, due to a serious incident, they are planning to introduce the education of judo and sambo (Russian martial art) for their employees (Jo- sephs, 2017). In China 5 airlines (Air China, China Eastern, China Southern, Hainan Airlines and Spring Air) concluded a blacklist of unruly passengers as facing more and more serious incidents (http://www. bbc.com/news/world-asia-3546270774).

Table 2: Some examples of actions taken against unruly passenger behavior by certain countries or airline companies COUNTRY/AIRLINE COMPANY ACTION TAKEN South Korea National aviation laws are toughened anyone disturbing the pilot during flight can get to five years in prison or a 50 million won ($41,200; £28,900) fine. USA Fine up to $25,000 per violation or criminal procedure, possibility of taking part in free self-defense course of air marshals for all US flight attendants. Hong Kong Airlines Compulsory kung fu lessons for flight attendants. Air China, China Eastern, China Common blacklist of unruly passengers – who are banned. Southern, Hainan Airlines and Spring Air Pobeda Airlines (unit of Aeroflot) “Plans to teach its employees judo and sambo.” (Russian martial art) Source: own compilation based on http://www .bbc .com/news/world-asia-35349618; http://www .bbc com/news/. world-asia-35462707; Thornhill, 2011; FAA 2017; Josephs, 2017

Of course flight attendants have to be very creative in solving those matters. As a veteran flight attendant, Rene Foss mentioned: “When you’re flying at 39,000 feet, you can’t just call 911, so you have to figure it out.” It was also mentioned, that during boarding they automatically “assess” passengers to find out who can help them in emergency situations. They also try to alleviate tense situations and gating their escalation. (Pawlowski, 2013)

2.2. The answer of international law As the President of the Council of the International Civil Aviation Organization (ICAO, a specialized agency of the United Nations), Dr. Olumuyiwa Benard Aliu, stated on the International Air Law Conference in Montreal in 2014: “the seriousness of unruly and disruptive behavior and the failure to respect the rules of conduct on board civil aircraft cannot be overstated. A strong message must be sent to the international aviation community with regard to the unacceptability of such behavior.” (www.icao.

46 5. međunarodna konferencija Inovacije, tehnologije, edukacija i menadžment Ildikó Ernszt „Groznica subotnje večeri na zrakoplovu” – Problem neprihvatljivog ponašanja putnika int). And the message has been sent. The ICAO has accepted a new Protocol to amend the 1963 Tokyo Convention addressing the problem of unruly passengers. The 1963 Tokyo Convention on Offences and Certain Other Acts Committed on Board Aircraft de- termined which states have jurisdiction over offences and acts committed on board: as a general rule “the state of registration is competent” in this case – with several exceptions (Tokyo Convention, Art. 3-4). Further, it also empowered the aircraft commander to do the necessary actions; “reasonable measures” to keep good order on board and protect the safety of aircraft and the passengers. He can also require or authorize other crew members and request and authorize other passengers to help him in restraining the person who endangers good order on board (Tokyo Convention, Art.6). Neither the aircraft commander, the crew, nor the passengers can be held liable for these actions (Tokyo Convention, Art.10). However, the legal framework of the 1963 Tokyo Convention was not enough to handle the growing number of unruly passenger behavior. The 2014 Montreal Protocol has expanded the jurisdiction of states over the above mentioned offences to “the state of operator”; and to the “state of landing” under certain conditions to make sure that the offender will not get by. In-flight security officers “may also take reasonable preventive measures” to protect the safety of the flight. Furthermore, damages can also be obtained from the unruly passenger (Consolidated Text of the 1963 Tokyo Convention and the 2014 Montreal Protocol, Art. 3. 1bis; Art. 6. 3.; Art. 18bis).

3. Conclusions However, there is an international convention dealing with the matter; till now only 8 states have ratified the document; further 14 ratifications are needed for the convention to enter into force. So the first important task of states is the ratification of the Protocol. Furthermore, a strong cooperation of all stakeholders is needed – including passengers as well. The attention of passengers should be drawn to the punishment of unruly behavior. The initiation of IATA would also be encouraged: they have suggested to give a warning card for unruly passengers as a first step – on this card passengers would be warned and informed about the possible consequences of their act. Unfortunately, this provision does not appear in the Protocol. Certain limitations should be introduced regarding selling alcoholic beverages in duty free shops, since intoxication of alcohol contributes the most to this behavior. Finally, everything should be done to make the trip and the flight of passengers comfortable in order to diminish the stressful situation related to flying. Acknowledgement:

THE RESEARCH OF ILDIKÓ ERNSZT WAS SUPPORTED BY THE ÚNKP–17-4 NEW NATIO- NAL EXCELLENCE PROGRAM OF THE MINISTRY OF HUMAN CAPACITIES.

References 1. Barrass, J. (2017): The Airline Passenger A Partner In The Safety Management System Or An Obstacle To It? http://www.skybrary.aero/bookshelf/books/737.pdf (30. 03. 2017) 2. China airlines join forces to blacklist rowdy passengers, In: http://www.bbc.com/news/world- asia-35462707 (19. 01. 2018) 3. Coffey, H. (2017): Flight Diverted After Woman Discovers Her Husband Is Cheating On Her, 7 November 2017 http://www.independent.co.uk/travel/news-and-advice/flight-diverted-wife-husband-cheating- qatar-airways-couple-fight-a8042616.html (29. 01. 2018) 4. Consolidated Text Of The Convention On Offences And Certain Other Acts Committed On Board Aircraft (Tokyo, 1963) And The Protocol To Amend The Convention On Offences And Certain Other Acts Committed On Board Aircraft (Montreal, 2014) 5. FAA (2017): Passengers & Cargo, Unruly Passengers; https://www.faa.gov/data_research/pas- sengers_cargo/unruly_passengers/ (26. 01. 2018)

5th International Conference Innovation, Technology, Education and Management 47 Ildikó Ernszt “Saturday night fever on board”–The problem of unruly passengers 6. IATA (2014): International Conference On Air Law, (Montréal, 26 March To 4 April 2014), The Views On Some Practical Aspects Of The Issue Of Unruly Passengers, (Presented By The International Air Transport Association, IATA) 7. IATA (2017a): Factsheet, Unruly Passengers http://www.iata.org/pressroom/facts_figures/ fact_sheets/Pages/index.aspx (27. 01. 2018) 8. IATA (2017b): Unruly and Disruptive Passenger Incidents and Why No One Likes Them, In: http://www.iata.org/policy/consumer-pax-rights/Pages/unruly-passengers.aspx (27. 01. 2018) 9. ICAO Working Paper, Promotion Of The Protocol To Amend The Convention On Offenses And Certain Other Acts Committed On Board Aircraft Done At Montreal On 4 April 2014 (Montreal Protocol 2014) http://www.Icao.Int/Meetings/A39/Documents/WP/Wp_139_ En.Pdf 10. Opening Address By The President Of The Council Of The International Civil Aviation Organization (ICAO), Dr. Olumuyiwa Benard Aliu, At The International Conference On Air Law (Montréal, 26 March 2014), In: http://www.icao.int/documents/president/aliu/20140326_ pres.2014.speech.diplomatic.conference.pdf, (23.03.2017) 11. Parker, Andrew: ATSB RESEARCH AND ANALYSIS REPORT, Aviation Safety Research Grant – B2004/0238 Final, Public Attitudes, Perceptions And Behaviours Towards Cabin Safety Communications, Australian Transport Safety Bureau 12. Pawlowski, A. (2013): How Flight Attendants Deal With Unruly Passengers, NBC News, Jan. 8. 2013. https://web.archive.org/web/20131114045044/http://www.nbcnews.com/travel/how- flight-attendants-deal-unruly-passengers-1b7885636 (26. 01. 2018) 13. Smith, Carin: Unruly Passengers A Serious Safety Issue For Airline Cabin Crew, http://www. fin24.com/companies/industrial/unruly-passengers-a-serious-safety-issue-for-airline-cabin- crew-20161208 (24. 03. 2017) 14. Thornhill, Ted (2011): Bad Behaviour Gets The Chop – Airline Teaches Kung Fu To Cabin Staff. 4 May 2011, Mail Online http://www.dailymail.co.uk/news/article-1383366/hong-kong- airlines-teaches-kung-fu-cabin-staff.html (13. 03. 2017) 15. 1963 Tokyo Convention on Offences and Certain Other Acts Committed on Board Aircraft 16. Vieira, A. M. (2013): Air Rage: A Modern Age Threat For Air Safety, http://www.wctrs-society. com/wp/wp-content/uploads/abstracts/rio/selected/1664.pdf (30. 03. 2017) 17. http://www.iata.org/policy/safety-security/pages/unruly-passengers.aspx (22. 03. 2016) 18. http://www.skybrary.aero/index.php/unruly_passengers (30. 03. 2017)

48 5. međunarodna konferencija Inovacije, tehnologije, edukacija i menadžment Zdenka Dudić, Branislav Dudić, Martina Drahošová, Ján Smoleň The Project of European Capitals of Culture promotes innovation and tourism development Accepted: 16.02.2018. Professional paper Reviewed: 2.03.2018. UDC: 338.48(4)

The Project of European Capitals of Culture promotes innovation and tourism development

Projekt Europske prijestolnice kulture potiče inovacije i razvoj turizma

1Zdenka Dudić, 2Branislav Dudić, 3Martina Drahošová, 4Ján Smoleň 1Fakultet tehničkih nauka, Trg Dositeja Obradovića 6, 21000 Novi Sad, 2, 3, 4Univerzitet Komenskog, Fakultet menadžmenta, Bratislava, Republika Slovačka e-mail: [email protected], 2 [email protected], [email protected], [email protected]

Abstract: The idea of the European Capitals of Culture project was created in 1985 . It presents examples of cultural diversity, promotes the capitals, and draws people from different parts of the world . Culture at the heart of this project is a key factor for economic development based on knowledge, creativity and innovation . The development of tourism industry has a positive impact on the entire area, not just on the chosen capital city . Novi Sad has been selected as the European Capital of Culture in 2021, and Rijeka in 2020 . Tourism is a very important branch of economy for Novi Sad and for the whole area of Vojvodina . This paper aims to illustrate the impact of this project on the development of tourism in this region, but also to present innovative activities that are being implemented in tourism . Keywords: Novi Sad 2021, European Capital of Culture, tourism, innovation, innovative activities

Sažetak: Ideja o projektu Europske prijestonice kulture je nastala 1985 . godine i predstavlja primjere raznolikosti kulture, promovira ih, ali i spaja ljude iz različitih krajeva . Kultura koja je u centru ovog projekta je ključan faktor za privredni razvoj koji se zasniva na znanju, kreativnosti i inovacijama . Razvijanje tu- rističke privrede ima pozitivan utjecaj na cjelokupnu oblast, ne samo na izabranu prijestolnicu . Novi Sad je izabran za Europsku prestonicu kulture 2021 . godine, a Rijeka 2020 . godine . Turizam je jedna veoma zna- čajna privredna grana za Novi Sad ali i za cijelu Vojvodinu . Cilj ovog rada je prikazati utjecaj ovog projkta na razvoj turizma u ovoj regiji, ali i predstaviljanje inovativnih aktivnosti koje se provode u turizmu . Ključne riječi: Novi Sad 2021, Europska prijestonica kulture, turizam, inovacije, inovativne aktivnosti

1. Introduction The capital of Vojvodina is Novi Sad. It is a city characterized by a variety of cultures, a rich historical heritage and beautiful buildings. Throughout history, the city has always played an important role for the entire region. Today it is necessary not only to preserve, but also to develop the potentials of this area. Continuous changes in the market, new technologies, client-driven requirements and human migration are just some of the factors that affect the business flow and activities that bring profit to people. Having resources or an advantage over competitors is not enough; maintaining that advantage is of great importance. The introduction of innovation into business is crucial. Innovation encourages better business and keeps demanding customers satisfied.

5th International Conference Innovation, Technology, Education and Management 49 Zdenka Dudić, Branislav Dudić, Martina Drahošová, Ján Smoleň Projekt Europske prijestolnice kulture potiče inovacije i razvoj turizma Long-term strategies are more difficult to implement, but yield good results. A good quality product or service gives a competitive advantage, especially in tourism. A tourism product is affected by several factors: the product must be attractive to customers, but also affordable, so that customers have good accommodation conditions at the tourist destination. The product attractiveness depends on natural resources, such as geographical location, climate, as well as cultural and historical heritage, gastronomy etc. Accessibility refers to economic accessibility, but it also implies spatial distance and traffic infrastructure. With good planning and development of these factors through various incentives and projects, a destination can be transformed into a tourist attraction that will bring profit and influence the development of the entire area. The main goal of this research is to show that the European Capitals of Culture project positively influences the development of tourism as well as the acquisition of the competitive advantage of a tourist destination. In addition to natural resources, there are human resources, engagement of the entire population, and this creates a beautiful city image, attracts foreign companies, encourages investments and boosts the economy in the region. Therefore more tourists come to visit it and the local population turns to private business by opening micro and small enterprises.

2. Tourism Development Strategy New ways of life and lifestyles affect the demand for tourist destinations. Price sensitivity and demands for higher quality of services gain in importance. The objectives of tourism development are to stimulate economic growth, employment, to raise the quality of life, to ensure a positive image of a country, integrated management of economic and cultural resources, long-term protection, and to meet the international quality standards for the protection of tourist consumers in line with the European regulations.

2.1 The report of the World Travel & Tourism Council for 2017 For over 25 years, the World Travel & Tourism Council (WTTC) (https://www.wttc.org/-/media/ files/reports/economic-impact-research/2017-documents/global-economic-impact-and-issues-2017. pdf) has been studying and monitoring the impact that tourism has on economy and employment, and creating annual reports and predictions for the coming period. The report from 2017 includes 185 countries of the world as well as 26 regions, provides data on the impact of tourism on the economy, and provides predictions for the next ten-year period, despite a variety of unforeseen situations, such as natural disasters, terrorist attacks, health epidemics or political turmoil. The report states that 10.2% of the world GDP is generated from tourism which means that one out of ten employees work in this field. Travel and tourism is an export sector, as it attracts international tourists who spend money on domestic services and products. According to the report on Serbia, published by the World Organization for Tourism and Travel (https://www.slovenia.info/uploads/dokumenti/raziskave/unwto_barom17_01_january .pdf), Serbia has a lot of talented and educated workforce, but there is a big brain drain from Serbia. As a new destination, it has a lot to offer to demanding customers. In 2006 cities like Paris, Mexico City, Tokyo, London and Orlando were top tourist destinations, but in 2016 they were replaced by Shanghai, Beijing and New York. The European market is divided into several geographical units: Northern Europe, Western Europe, Central / Eastern Europe, South / Medi- terranean Europe (Serbia belongs here), and especially 28 EU Member States. According to the latest published report (http://reports.weforum.org/travel-and-tourism-competitiveness-report-2017/index-results-the-travel-tourism-competitiveness-index-ranking-2017/), the highest number of foreign tourist arrivals to Europe since 2000 has been in continuity in the South / Mediterranean part of Europe. In 2016 there were over 228.6 million arrivals. When analysing arrivals to the Balkans, only Bosnia and Herzegovina and Macedonia had a smaller number of arrivals than the Republic of Serbia. The Republic of Croatia had 11 times more tourists than Serbia, Albania three times, Slovenia two and Montenegro 30%. The advantage of these countries is that they have access to the sea, but also the investments in tourism are much higher.

50 5. međunarodna konferencija Inovacije, tehnologije, edukacija i menadžment Zdenka Dudić, Branislav Dudić, Martina Drahošová, Ján Smoleň The Project of European Capitals of Culture promotes innovation and tourism development 2.2 The report of The Travel & Tourism Competitiveness–2017 According to the TTCI report for the year 2017 (Index Results—The Travel & Tourism Competitive- ness Index Ranking 2017) (https://ec.europa.eu/programmes/creative-europe/) published by the World Economic Forum-SEF (WEF), the overall ranking of 136 ranked countries of the world is shown. Spain is in the leading position with the overall ranking of 5.43, the second ranked country is France with 5.32, the third is Germany 5.28, the fourth is Japan 5.26, the fifth is the United Kingdom 5.20, the sixth is the USA, followed by Australia 5.10 and Italy 4.99; the Republic of Croatia takes the 32nd place with 4.42, while the Republic of Serbia is ranked 95th with 3.38 (see Table 1).

Table 1: Index Ranking for some factors from TTCI report 2017 Year 2017. Republic of Serbia Croatia Position on the list/Score 95/3.38 32/4.42 Factor-Business Environment 112/4.02 114/4.01 Factor-Security 72/5.41 24/6.09 Factor-Health and Hygiene 42/6.04 19/6.38 Factor-Natural Resources 130/2.01 20/4.50 Factor- Cultural Resources 71/1.65 39/2.77 Source: the author from TTCI report 2017 (https://ec europa. .eu/programmes/creative-europe/)

The Republic of Croatia has improved its position on the list by one place according to the previously published SEF list. In terms of business environment, the Republic of Croatia is ranked 114th (4.01) and the Republic of Serbia (RS) 112th (4.02). In terms of safety and security, the Republic of Croatia is ranked 24th (6.09) and the RS 72nd (5.41). In terms of health and hygiene, the Republic of Croatia is ranked 19th on the list (6.38), while the RS is 42nd (6.04). When it comes to natural resources, the Republic of Croatia is ranked 20th (4.50) and the RS 130th (2.01), while in terms of cultural resources, the Republic of Croatia is ranked 39th (2.77) and the RS 71st (1.65). When comparing foreign arrivals to the Republic of Croatia and the RS, there is a drastic difference–12 683 179 tourists visited the Republic of Croatia and only 1 132 221 visited the RS. Therefore, tourism industry made 10.1% of GDP in the Republic of Croatia and only 2.2% in the RS. Similarly, 9.8% of the employees in the Republic of Croatia were employed in the tourism industry, whereas only 2.2% in the RS.

2.3 The Strategy of the Tourism Development of AP Vojvodina According to the Strategy of the Tourism Development of the Republic of Serbia from the previous years, the area of AP Vojvodina is one of the four clusters for the development of tourism in the Republic (the other three clusters are: Belgrade, Eastern and Western Serbia). The term cluster in tourism defines a set of attractions, infra and superstructure, different conditions for staying and entertaining tourists. It represents a set of different economic, tourist, public and other enterprises, all of which are concentrated in a relatively homogeneous geographic and tourist area. The advantage of a cluster lies in the ability to manage it, its portfolio of tourist products, thus achieving a competitive advantage. Vojvodina as a tourism cluster, as a geographic tourism unit, unites a certain number of companies (related and not related to tourism) as well as various public entities. The basic idea in creating and ma- naging clusters is the increase in competitiveness and realization of various positive developments in the economic, social and other sectors in Vojvodina as a tourist destination. According to the report of the Ministry of Tourism of the Republic of Serbia for the period 2016- 2025 (http://mtt.gov.rs/download/3/strategija.pdf), in 2015 there were 68% more tourists in Vojvodina than a decade ago, while the number of overnight stays increased by 45%. The tourism sector in the Re- public of Serbia is still largely dependent on official journeys, especially to the capital city of Belgrade and Novi Sad, although the mountain towns of Kopaonik, Stara Planina, Zlatibor and Guca, are becoming important tourist centres, interesting to foreign tourists.

5th International Conference Innovation, Technology, Education and Management 51 Zdenka Dudić, Branislav Dudić, Martina Drahošová, Ján Smoleň Projekt Europske prijestolnice kulture potiče inovacije i razvoj turizma The spa tourism of Serbia is developed and attractive mainly to domestic tourists, while foreign tourists do not often visit these destinations. The conclusions of the report of the Ministry of Tourism of the Republic of Serbia for the period 2016-2025 are as follows: strategic tourism markets for the economy of the Republic of Serbia are the European Union countries, the border countries and the countries of the former Yugoslavia, but also Turkey and Russia, China with Hong Kong, the USA, India, South Korea, Japan, as well as the domestic market. While tourism products of particular importance for the development of tourism are primarily cities, various sports and cultural events, mountain tourism, health tourism (spa and wellness), thematic routes, rural and nautical tourism, conference and transit tourism also gain in importance.

3. European Capitals of Culture The initiative of the European Capitals of Culture was created with the aim of highlighting the richness and diversity of cultures, presenting and familiarizing these cultures, but also encouraging the development and the reconstruction of cities, and presenting them to the international market with the goal of increasing tourism. The European Capitals of Culture project promotes mutual understanding among the people from different European countries. The Ministry of Culture of the countries interested in this project applies for participation six years prior to the title-year. The commission then reviews the submitted applications against a set of established criteria and makes a list of candidate cities, from whom more detailed applications are required. Finally, the commission chooses a city that will represent the European capital of culture according to European regulations. This city is formally designated four years prior to the actual year because this period is used for detailed planning and preparation of such a complex event. During this period, the commission observes these preparations and gives guidelines and guidance to the city on what needs to be improved. At the end of this period, the commission decides whether to recommend the city for the Melina Mercouri Prize, which currently amounts to 1.5 million Euros, financed by the European Union Program–Creative Europe. Creative Europe is an EU program which supports European cinema, cultural and creative sectors, enabling them to increase their contribution to employment and growth. Financial resources develop the skills needed in the digital age (https://ec.europa.eu/programmes /creative-europe/). Melina Mer- couri, the Greek Minister of Culture, and Jake Lang, the French Minister of Culture, created the project European Capitals of Culture in 1985, and since then, the selection has been held annually (more than 40 cities have won the title, see appendix 7.1). All these cities have met the conditions and criteria that the European Commission requires. The positive effects received from the project are noticed even after this one-year period.

4. Novi Sad–Capital of Culture 2021 Novi Sad, a town that is often referred to as Serbian Athens, is the economic centre of Vojvodina, a region rich in fertile land and agriculture as its main activity. The city is the second largest economic and cultural centre of Serbia and is to become the capital of culture in 2021. During the 1990s, the impact of economic sanctions and hyperinflation affected the entire province and slowed down the development of this area. Many of the once successful companies in this territory closed down and thus increased the unemployment rate. The recovery of the economy of this region began at the beginning of 2000. Small and medium-sized enterprises were established, the economy turned to other sectors of business, such as tourism, because the city itself has a good geographical position. Novi Sad has road, rail and river connections with the neighbouring regions. There is a network of mainland roads that connect North-Eastern and Eastern Europe, as well as Central and Northern Europe. Because of this good geographical position, especially in the post-war period, many people im- migrated here. Novi Sad is home to many nations such as: Serbs, Hungarians, Slovaks, Croats, Montene- grins and others. The area is characterized by moderate continental climate. The city celebrates its Day on February 1, which commemorates the event of 1748 when it received its first charter of a free royal town. The charter was signed by Empress Maria Theresa, who granted the City a high degree of auto- nomy within the Habsburg monarchy. With her imperial signature, she exempted the former settlement

52 5. međunarodna konferencija Inovacije, tehnologije, edukacija i menadžment Zdenka Dudić, Branislav Dudić, Martina Drahošová, Ján Smoleň The Project of European Capitals of Culture promotes innovation and tourism development of Petrovaradin from any civil, county, or military authority, awarded it the status of a city, the right to coat of arms, the right to its own municipal government, the right to elect 12 citizens for the City Magi- strate, the right to its own Statute, the right to collect its own taxes, and the right to a new name. With its new rights and responsibilities, Novi Sad became equal with other urban municipalities of the Empire, which at that time slowly transitioned from feudalism to the Bourgeois era. (http://www.novisad.rs/lat/ novi-sad-danas) The famous Exit festival and numerous cultural events attract tourists to Novi Sad. The city abounds with numerous cultural and historical sites, and is well-known for multiculturalism. It offers a wide range of attractions–farms, various cuisines and specialties, good wine, the Danube that flows through this city, the beautiful Pannonian plain, International Agricultural Fair that takes place every year in May and offers a wide range of events that attract foreigners to this city. Many cities cooperate with the city of Novi Sad (see appendix 7.2). According to the data on investments and funds spent from the budget of the city administration for the economy of Novi Sad (https://privredans.com/dev/wp-content/uploads/2018/01/12-informator-GUP-dec2017a.pdf), it is evident that significant investments were made on the representation and promotion of the city, the incentive of tourism and cultural events in the city. According to the report of the Statistical Office of the Republic of Serbia in 2017, the number of tourist arrivals and overnight stays in AP Vojvodina in the period 2012-2016 increased by about 50% (shown in Table 2).

Table 2: Number of arrivals and overnight stays in the territory of AP Vojvodina Arrivals of tourists–AP Vojvodina Tourist nights–AP Vojvodina Year Total Domestic Foreign Total Domestic Foreign 2012 296360 173465 122895 758981 462672 296309 2013 347138 195281 151857 928606 554777 373829 2014 371490 202908 168582 929604 548866 380738 2015 413332 227291 186041 994314 583399 410915 2016 446492 243439 203053 1123923 660016 463907 City of Novi Sad Arrivals of tourists Tourist nights Year Total Domestic Foreign Total Domestic Foreign 2016 174489 67808 106681 360578 118956 241622 Source: Author with data from http://www .stat .gov .rs, accessed on January 21, 2018

Table 2 shows that in the observed period of four years, the number of tourist nights in the territory of the AP Vojvodina increased from 296 309 to 463 907, while in 2016 the number of tourist nights in the city of Novi Sad was 241 622.

4.1 Innovators from the territory of AP Vojvodina A group of authors (Victorino et al., 2005) categorized innovations according to the needs of guests, while another group of authors (Sundbo et al., 2001, Martin, 2004) analysed the process of innovation. Some authors (Chang et al., 2011, Chen and Cheng, 2012, Martínez-Ros and Orfila-Sintes, 2012) analysed innovations through human resource management practice. Innovation is the application of new or significantly enhanced products or services, processes, marketing methods or new organizational methods in business, work organization or relationships of an enterprise with the environment (OECD, Oslo manual, 2005). Innovative activities include product / service innovation and process innovation, innovation in company organization, and innovation in marketing. Product innovation is the emergence of a market, product, or service that has new or significantly improved features or uses. This includes significant improvements in technical characteristics, components and materials, embedded software, user orientation or other functional features (OECD, Oslo manual, 2005). Innovation of the process is the implemen-

5th International Conference Innovation, Technology, Education and Management 53 Zdenka Dudić, Branislav Dudić, Martina Drahošová, Ján Smoleň Projekt Europske prijestolnice kulture potiče inovacije i razvoj turizma tation of a new or significantly improved mode of production, distribution or support, which includes important changes in technology, equipment and software. Innovative activities include procurement of machines, equipment, facilities, software and licenses; engineering and development work, feasibility studies, design, training, research and development and marketing when undertaken to develop and implement product or process innovation. This includes all types of research that consist of research and development activities aimed at creating new knowledge or solving scientific or technical problems. Innovation in the organization means a new organizational method in business practice (including knowledge management), organization of jobs or cooperation that the company did not previously use. Marketing innovation is the implementation of a new marketing concept or strategy that is fundamen- tally different from the existing ones in the company, new marketing methods that have not been used up to now (OECD, Oslo manual, 2005). The research on innovative activities in the enterprises in AP Vojvodina was carried out in the period 2014-2016. The results are shown in Table 3.

Table 3: Innovators from the territory of AP Vojvodina (2014-2016) Innovators from the territory of AP Vojvodina (2014-2016) Abandoned those that Company Innovation Innovation Innovations Innovation or do not size of products of the in company in Innovation innovate / services process organization marketing in Progress Small 23,6 15,3 11,4 22,4 19,1 61,6 Medium 29,6 24,1 18,4 35,0 30,5 46,6 Large 45,3 40,0 25,4 45,5 38,4 38,3 Total 25,1 17,4 12,8 24,9 21,3 58,8 Source: Author with data from http://www .stat .gov .rs, accessed on January 22, 2018

Table 3 shows that a large number of small businesses which do not change their business are not innovative. Encouraging innovative activities in small and medium-sized enterprises would improve the overall economic situation. The numerous existing resources as well as the natural resources of the river and the farms which abound in this area are underused, and also not sufficiently promoted in the world.

5. Conclusion Numerous cultural events and festivals in Novi Sad (e.g. Exit) as well as European projects (e.g. European Capitals of Culture) contribute to the development of the area. By attracting foreign tourists, various foreign investments influence the economic activity of AP Vojvodina positively. The steps taken for promotion of the city affect all sectors positively. The encouragement of rural tourism affects the employment of the population positively. There are still numerous obstacles to be eliminated, but the progress and importance of tourism is evident. The strategy for this sector to receive more financial resources is one positive step that leads to change. The significance of innovative activities and innovations is the next step to be followed in detail, and the direction in which the business of the companies should be directed.

Literature 1. Chang, R. L., Ghamsari, L., Manichaikul, A., Hom, E. F., Balaji, S., Fu, W., Shen, Y., Hao, T., Palsson, B. O., Salehi-Ashtiani, K., and Papin, J. A. (2011). Metabolic network reconstruction of Chlamydomonas offers insight into light-driven algal metabolism. Mol . Syst . Biol. 7, 1–13. 2. Cheng, C. C., & Krumwiede, D. (2012). The role of service innovation in the market orientation—new service performance linkage. Technovation, 32(7), 487-497. 3. Izveštaj strategije i akcionog plana R. Srbija–http://mtt.gov.rs/download/3/Strategija%20raz- voja%20turizma,cir.pdf (10.1.2018)

54 5. međunarodna konferencija Inovacije, tehnologije, edukacija i menadžment Zdenka Dudić, Branislav Dudić, Martina Drahošová, Ján Smoleň The Project of European Capitals of Culture promotes innovation and tourism development 4. Izveštaj WTTC-World Travel&Tourism Council, Travel&Tourism Economic Impact 2017http://reports.weforum.org/travel-and-tourism-competitiveness-report-2017/index -results-the-travel-tourism-competitiveness-index-ranking-2017/ (22.1.2018) 5. Izveštaj strategije i akcionog plana za AP Vojvodinu–http://www.region.vojvodina.gov.rs/upload/Program_razvoja_AP_Vojvodine_2014_2020_3891.pdf (11.1.2018) 6. Izveštaji o rangiranju zemalja WTTC–http://www.wttc.org/ (15.1.2018) 7. Martínez-Ros, E., Orfila-Sintes, F., (2012). Training plans, manager’s characteristics and innovation in the accommodation industry. International Journal of Hospitality Management 31 (3), 686–964. 8. http://www.stat.gov.rs, accessed on 22.1.2018 9. http://www.novisad.rs/lat/novi-sad-danas accessed on 16.1.2018 10. https://ec.europa.eu/programmes/creative-europe/ accessed on 16.1.2018 11. https://www.wttc.org/-/media/files/reports/economic-impact-research/2017-documents/global-economic-impact-and-issues-2017.pdf accessed on 15.01.2018 12. https://www.wttc.org/-/media/files/reports/special-and-periodic reports/wttc_serbia_report. pdf, accessed on 14.1.2018 13. https://www.slovenia.info/uploads/dokumenti/raziskave/unwto_barom17_01_january.pdf accessed on 15.01.2018 14. https://privredans.com/dev/wp-content/uploads/2018/01/12-informator-GUP-dec2017a. 15. http://reports.weforum.org/travel-and-tourism-competitiveness-report-2017/index-results- the-travel-tourism-competitiveness-index-ranking-2017/ (22.1.2018) 16. http://mtt.gov.rs/download/3/strategija.pdf accessed on 14. 1. 2018

5th International Conference Innovation, Technology, Education and Management 55 Neva Malek Multilayeredness of cycling tourism effects: from the climate to the local economy Accepted: 29.01.2018. Original scientific paper Reviewed: 20.02.2018. UDC: 796.61:338.48

Multilayeredness of cycling tourism effects: from the climate to the local economy

Višeslojan utjecaj biciklističkog turizma: od klime do lokalne ekonomije

Neva Malek Vocational College of Traffic and Transport Maribor, Preradovičeva 33, Maribor, Slovenia e-mail: [email protected]

Abstract: With all its positive effects tourism is today also responsible for about 5 % of greenhouse gas emissions, environmental degradation, loss of cultural heritage, etc . As a response to the negative impact of tourism, sustainable tourism has started to become an increasing market segment . One of the manifestations of sustainable tourism is cycling tourism, which is also gaining in importance . The article presents the basic principles of cycling tourism and the results of analysis of the cycling offers in the eastern part of Slovenia and in the north-western part of Croatia, with some suggestions for increasing the integrity of the offer and thereby its attractiveness for the cycling tourists . Keywords: sustainable tourism, cycling tourism, benefits of cycling tourism, cycling destinations

Sažetak: Uz sve pozitivne učinke turizam je danas odgovoran i za oko 5 % emisija stakleničkih plino- va, degradaciju okoliša, gubitak kulturne baštine itd . Kao odgovor na negativan utjecaj turizma, održivi turizam postaje sve veći tržišni segment . Jedna od manifestacija održivog turizma je biciklistički turizam, koji također dobiva na važnosti . U članku su prikazani osnovni principi biciklističkog turizma i rezultati analize biciklističke ponude istočnog dijela Slovenije i sjeveroistočnog dijela Hrvatske, uz neke prijedloge za veći integritet ponude i time veće aktraktivnosti za biciklističke turiste . Ključne riječi: održivi turizam, biciklistički turizam, prednosti biciklističkog turizma, biciklističke destinacije

1. Introduction In the last five years, according to the data of the Word Tourism Organisation, tourism has recorded a faster growth than the world trade (Word Tourism Organization, 2017). Undoubtedly, tourism has a positive impact on many areas. On the other hand, its negative impacts must not be ignored, e.g. responsibility for climate change, traffic growth, noise, waste, landscape change, etc. All these effects are intertwined, which places tourism, according to its shaping factors, among the more complex branches. For instance, its complexity clearly reflects in the climate change; tourism is, on the one hand, responsible for climate change and, on the other hand, it is often its victim. Reduction of negative effects of tourism has been attempted by transfer of the principles of sustainable development. Sustainable tourism is not solely about the activities that are limited to specific tourist destinations, as its principles can be integrated into all forms of tourism. Cycling tourism represents a part of sustainable tourism, as a segment of tourism that is gaining momentum.

56 5. međunarodna konferencija Inovacije, tehnologije, edukacija i menadžment Neva Malek Višeslojan utjecaj biciklističkog turizma: od klime do lokalne ekonomije 2. Cycling tourism Cycling tourism is a form of tourism with little environmental impact and many beneficial effects on the individual. Compared to “classical” tourism, it is much less seasonal, as the cycling season lasts for at least nine months a year, and in the regions with a favourable climate all year round. In cycling-developed countries (Austria, Germany, the Netherlands, Denmark, etc.), the income from cycling tourism is close to the income from other forms of tourism, since successful marketing of cycling tourism requires a number of additional activities (Prelc, 2014). Cycling tourism can also significantly improve the local economy in the regions that are not recognized as distinctive tourism destinations, and thus constitutes an effective tool for the development of the region (Piket et al., 2013). Globally, tourism is responsible for about 5 % of greenhouse gas emissions. Around 75 % of it is contributed by transport (mostly aircraft) and around 20 % by tourist accommodation (Word Tourism Organization, 2017). On the other hand, overnight cycling tourists use the train more often as a means of transport. In comparison with average tourists, cycling tourists use the car less frequently and, in principle, do not use aircraft. A different pattern of behaviour is also reflected in lower CO2 emissions. For example, a German cycling tourist produces 66 % fewer emissions than an average holidaymaker. Lower emissions were also assessed for the domestic Dutch cycling tourists, as their carbon footprint was reduced by 35 % (Piket et al., 2013). The development of cycling tourism in a region begins with a well-organized infrastructure, but the regulated infrastructure alone does not yet provide profitable cycling tourism. The tourism offer (accommodation, carriers...), service infrastructure, communication and marketing activities, geographical characteristics of the environment, etc. are also important (Sirše et al., 2005). It is also necessary to forget the stereotypes related to cycling tourists. Today, in practice, it has become increasingly obvious that cycling tourists are guests with higher quality standards, usually better educated, with good or above average income, and when visiting a certain area, they are interested in cycling, including cultural heritage, local atmosphere, etc.

3. Analysis of the cycling offers in the eastern part of Slovenia and in the north-western part of Croatia The Slovenian Tourist Board (STB) has developed cycling standards, which a certain region has to meet to obtain the status of a cycling destination. The standards also require a cycling information point. In the eastern part of Slovenia, two regions meet the criteria: Maribor with the Pohorje Hills and Mo- ravske Toplice with its surroundings. At the same time, the Slovenian Tourist Board also developed the cycling marketing standards for accommodation facilities. Cyclist friendly accommodation providers indicate the quality of their offer with special bicycle symbols, whereby the designation of five bicycles is reserved for the highest level of cycling tourism offer. In the recent years, Croatia has also entered the map of countries that recognize the development potential of cycling tourism. Cyclist friendly accommodations are identified by the general Bike&Bed la- bel; however, other tags are also used – e.g. »Kvarner family« trademark, which includes several subgro- ups, including the »Bike friendly« group, Adria Bike group, Cyclist Welcome Medimurje etc. The eastern part of Slovenia and the north-western part of Croatia are connected, inter alia, by the rivers Drava and Mura, with two well-known and visited international cycling routes: the Drau Cycling Path (R1) and the Mur Cycling Path (R2). These are not the only marked bicycle routes in these regions, there are also many local cycling routes of various lengths and difficulty levels. For cycling tourists, holidays, whether long or short, start with planning. A good starting point for obtaining information is the websites of tourist information centres. On the website of the Tourist Information Centre Moravske Toplice (http://www.moravske-toplice. com/en/vsebina/5/TIC-Moravske-Toplice) information on 11 circular cycling routes (mostly in Slove- nia) can be found in several languages; there is, however, no information about the Mur or Drau Cycling Path, which run nearby. The website also contains an e-brochure with information on possible accommodation. The quality level of accommodation is described by different signs, including the Cyclist Friendly

5th International Conference Innovation, Technology, Education and Management 57 Neva Malek Multilayeredness of cycling tourism effects: from the climate to the local economy Accommodation sign (not the official Slovenian bicycle symbol), but there is no explanation for the quality level of cycling services. The website also lacks information about the transport possibilities from point A to point B in the event of bad weather, major damage to the bike, medical reasons, etc. There are several hotels in the Moravske Toplice area. One of them has acquired the official Slovenian sign for Cyclist Friendly Accommodation, which, however, is not advertised, neither on the website of the Tourist Information Centre Moravske Toplice, nor on the website of the hotel. Maribor is also a good starting point for a cycling tour. It is located on the Drau Cycling Path, before it continues south, in the direction of Varaždin and Legrad. Compared to the Tourist Information Cen- tre Moravske Toplice, the Maribor Tourist Information Centre (https://maribor-pohorje.si/kolesarjenje. aspx) is better prepared for cyclists. Its website contains information on several cycling routes in the city and its surroundings, including a link to the website of the Slovenian-Croatian part of the Drau Cycling Path. The site also provides information about specialized cycling accommodations and about cyclist friendly accommodations; it lacks, however, the direct links to these accommodations. In comparison to the Tourist Information Centre Moravske Toplice, there is another advantage of the Tourist Information Centre Maribor: its website informs on the possibility of transporting bicycles – it provides telephone numbers of the carriers together with the data on the maximum possible number of bicycles. An original Maribor–Pohorje Tourist Destination cycling jersey can also be purchased, directly or online, which is undoubtedly a good promotional move. On the Croatian side, the first major place with accommodation options is the town Sveti Martin na Muri. The website of the Tourist office of Sveti Martin na Muri (http://svetimartin.hr/turisticka-zajednica/) provides no information about cycling possibilities. There is, however, a list with addresses (and occasionally also a web link) of the accommodation options and the web link to the spa and sport resort Terme Sveti Martin, which is advertised as a Cyclist Welcome Hotel and as the first specialised Adria Bike hotel in Croatia. On the hotel’s website the quality standard sign »CYCLIST WELCOME« can be found (also found on the websites of some private providers). The click on the sign directs us to the website with the criteria for acquiring this quality standard. Sadly, the link works only in Slovenian and Croatian but not also in English or German. The website provides short descriptions of five road- and five mountain-cycling tours, and a cycling guide can be downloaded from the site. The drawback of the website is that there is neither information about other cycling destinations, nor about the Mur and Drau Cycling Path, which run in the vicinity. By far most informative for the cyclists is the web page Visit Međimurje (http://www.visitmedimurje.com/bike/?l=e). It also provides information about places with maintenance and spare parts shops; it does not, however, include addresses or any additional information. It also lacks information about possibilities of transporting bicycles from point A to point B. In the vicinity of the spa resort Sveti Martin na Muri there are two larger towns Varaždin and Čakovec, only 20 and 30 km away. There is no information for cyclists on the website of the Varaždin Tourist Board, although the town Varaždin is located by the Drau Cycling Path. The website provides only accommodation options, but no information about cyclist friendly accommodations. There is no information for cyclists on the website of the Tourist Board of Čakovec either. The website provides information about accommodation, but with no specifics about their suitability for cyclists.

4. Discussion and conclusion Nowadays, private providers advertise through various websites. In search of accommodation many tourists use web platforms such as booking.com, whereby the extent to which the accommodation is cyclist friendly is not possible to identify clearly. Although quite some accommodation providers in the eastern Slovenia have acquired the Sloveni- an Tourist Board standard as a cyclist friendly accommodation, only some of them promote the symbol on their official websites. The introduction of the »CYCLIST WELCOME« sign in the region of Međimurje marks a step forward in the marketing of a cycling destination. However, it is a regional sign and the criteria for its acquisition are not available in English or German.

58 5. međunarodna konferencija Inovacije, tehnologije, edukacija i menadžment Neva Malek Višeslojan utjecaj biciklističkog turizma: od klime do lokalne ekonomije Most private accommodation providers offer their services on their own websites. In promoting accommodation, it would be useful to include links to websites that are intended for informing tourists, which would be especially welcome for foreign guests who are just getting to know the area. In case of bicycle rental, the description of the bicycles or the quality of the bicycle is a welcome piece of information, as the concepts about the suitability of bicycles among providers and cycling tourists can vary considerably. With the exception of the Maribor Tourist Information Centre none of the discussed providers offer information about the possibilities of transporting cyclists and bicycles. It has probably been overlooked that the Drau Cycling Path ends in Legrad, approximately 15 km from the nearest railway station. For tourism providers it would therefore make sense to combine efforts in the transport sector as well. The same applies to the Visit Međimurje web portal, which would be useful to upgrade with the information about service options and locations, or at the very least, the providers’ telephone numbers. In the selected and analysed regions there are three hotels offering cyclist friendly accommodations: the Hotel Termal in Moravske Toplice, the Hotel Lipa in Lendava, and the spa and sport resort Terme Sveti Martin. Collaboration of all three hotels could provide an interesting cycling tourist product/package (also suitable for families with children), which would provide cycling tourists with the opportunity to cycle through the two countries, and should include luggage transport as well as transport in case of unforeseen difficulties occurring during the journey. In the design of such a package offer, suppliers from Maribor could also be involved, in which case segmentation of target groups should be carried out. A similar tourist package could also be developed by tourist offices or private providers, the task that would require more coordination, but would almost certainly attract more cycling tourists. The eastern part of Slovenia and the north-western part of Croatia promote themselves as good cycling destinations and they undoubtedly meet the first requirement for the growth of cycling tourism, namely a well-organised infrastructure. In principle, it cannot be said for either region that information relevant to cycling tourists is not available. They are, however, often too scattered and uncoordinated. Achieving greater consistency and uniformity of information in order to upgrade the quality of the offer is not such a costly endeavour. Improvements could also be possible by attracting a mystery consumer to review the existing offers. Accordingly, tourism providers could associate with educational institutions (practical student projects) or with cycling clubs to identify opportunities for improvement, thereby helping to increase the cycling recognisability of both regions, analysed in this article.

Literature 1. Piket, P.; Eijgelaar, E.; Peeters, P. European cycle tourism: a tool for sustainable regional rural development. http://ageconsearch.umn.edu/bitstream/164816/2/19_Piket.pdf (28.12.2017.) 2. Prelc, Š. Kolesarjenje ima pri nas iz leta v leto več privržencev, a ga infrastruktura žal ne dohaja. http://www.delo.si/sport/maratonfranja/kolesarjenje-ima-pri-nas-iz-leta-v-leto-vec- privrzencev-a-ga-infrastruktura-zal-ne-dohaja.html (28.12.2017.) 3. Sirše, J.; Berčič, H.; Sila, B. Strategija razvoja turističnega proizvoda kolesarjenje v Sloveniji. https://www.slovenia.info/uploads/dokumenti/turisticni-produkti/Strategija_kolesarjenja- final_2894_5117.pdf (28.12.2017.) 4. Sveti Martin na Muri. Turistička zajednica. http://svetimartin.hr/turisticka-zajednica/ (7.1.2018.) 5. Turistička zajednica grada Varaždin. http://www.tourism-varazdin.hr/sl/ (6.1.2018.) 6. Turistička zajednica grada Čakovec. http://www.visitcakovec.com/ (6.1.2018.) 7. Turistični informacijski center Maribor. https://maribor-pohorje.si/kolesarjenje.aspx (7.1.2018.) 8. Turistični informacijski center Moravske Toplice. http://www.moravske-toplice.com/en/vsebina/5/TIC-Moravske-Toplice (6.1.2018.) 9. Visit Međimurje. Međimurje on Bike. http://www.visitmedimurje.com/bike/?l=e (6.1.2018.)

5th International Conference Innovation, Technology, Education and Management 59 Neva Malek Multilayeredness of cycling tourism effects: from the climate to the local economy 10. Word Tourism Organization. Sustainable Development of Tourism. http://sdt.unwto.org/content/faq-climate-change-and-tourism (28.12.2017.) 11. Word Tourism Organization. Tourism Highlights. https://www.e-unwto.org/doi/ pdf/10.18111/9789284419029 (27.12.2017.)

60 5. međunarodna konferencija Inovacije, tehnologije, edukacija i menadžment Ivana Grabar, Marijana Kolednjak Značaj i vrijednost poučavanja stranih jezika i etike u području turizma Primljen: 15.02.2018. Stručni rad Prihvaćen: 28.02.2018. UDK: 811:17:338.48

Značaj i vrijednost poučavanja stranih jezika i etike u području turizma

Importance and Value of Teaching Foreign Languages and Ethics in Tourism

1Ivana Grabar, 2Marijana Kolednjak 1,2Sveučilište Sjever – Sveučilišni centar Koprivnica, Trg dr. Zarka Dolinara 1, 48000 Koprivnica, Hrvatska

Sažetak: Svrha rada je pokušati prikazati značaj poučavanja i učenja stranog jezika i etike u vidu profesionalne etike kao sadržaja koji doprinose akademskom poštovanju koje turizam zaslužuje kao predmet i tema poučavanja na visokoškolskoj razini . U radu će se analizom literature dati primjeri novijih pristupa visokoškolskom poučavanju turizma u kojima se stavlja naglasak na razvoj ne samo stručnih, već i komunikacijskih vještina koje postaju ključna prednost na tržištu rada . U Hrvatskoj kao zemlji u kojoj su značaj i razvoj turizma u porastu iz godine u godinu, potrebno je obrazovati kadar koji će osim teorijskih i praktičnih znanja o temi turizma imati priliku dodatno razvijati komunikacijske kompetencije na stranome jeziku . Od iznimne je važnosti navedeno promatrati kroz prizmu etike jer bez nje nije moguće govoriti o profesionalnom pristupu, odnosno poslovnom moralu, kao ni o kvalitetnim ljudskim odnosima koji su temelj bavljenja turizmom . Rad će pokazati kako kvaliteta ljudskih potencijala, odnosno posjedovanje znanja stranih jezika te usvajanje etičkih smjernica iz područja poslovnog morala zaposlenih u sektoru turizma izravno utječu na kvalitetu turističke usluge te doprinose konkurentnosti hrvatskog turizma . Ključne riječi: strani jezik, etika, turizam, obrazovanje, razvoj vještina, visokoškolska razina

Abstract: The aim of the paper is to demonstrate the importance of teaching and learning foreign languages and professional ethics at the higher education level as the content contributing to the academic respect that tourism deserves as the subject of teaching . The paper will give an insight into some of the recent approaches to higher education teaching in tourism found in literature . The focus will be placed on the development of not only professional but also communication skills that become key benefits on the labor market . In Croatia, the importance and development of tourism has been increasing through years . There- fore, it is necessary to educate prospective professionals who will be given an opportunity to further develop communicative competences in foreign languages alongside theoretical and practical knowledge of tourism . This should be enabled through the prism of ethics: without it, it is impossible to talk about professional approach, business morality, or the quality of human relationships that are the basis of tourism . The paper will show how the quality of human resources – having the knowledge of foreign languages and adoption of ethical guidelines in the field of business morale of the professionals employed in the tourism sector – directly affects the quality of tourism services and contributes to the competitiveness of the Croatian tourism . Keywords: foreign languages, ethics, tourism, education, skills development, tertiary level education

1. Turizam i Hrvatska Turizam je društveni fenomen na koji utječu mnogobrojni faktori: promjenjivi, često nestabilni gospodarski uvjeti, političke promjene unutar pojedinog društva, nova tehnologija, globalizacija, promje-

5th International Conference Innovation, Technology, Education and Management 61 Ivana Grabar, Marijana Kolednjak Importance and Value of Teaching Foreign Languages and Ethics in Tourism njivi potrošački trendovi, mnogobrojna pitanja vezana uz okoliš, odnosno korištenje prirodnih resursa (Buckley i sur., 2015). Hrvatska je zemlja bogate kulturno-povijesne baštine i kao takva je prepoznata u svijetu. Ova odli- ka je uz netaknutu prirodu, razvijenu obalu i povoljne cijene za strance čini sve poželjnijim turističkim odredištem, što je vidljivo iz tekstova objavljenih u online izdanjima poznatih novina (The New York Times; The Telegraph). Povećanje atraktivnosti vidljivo je i iz konkretnih brojki Državnog zavoda za statistiku iz 2011. i 2017. Od 56 416 noćenja ostvarenih tijekom 2010. godine došlo je do brojke od 78 050 noćenja ostvarenih tijekom 2016. godine, od čega je njih 73 039 ostvareno u primorskim mjestima. Kako se to odražava na zaposlenost u turističkom sektoru vidljivo je iz podataka navedenih u Strategiji razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine, prema kojoj je ukupan rast broja zaposlenih u Hrvatskoj u razdoblju od 2000. do 2010. iznosio 11%, dok je u djelatnosti ugostiteljstva broj zaposlenih uvećan 21% jer je generirano 16 000 novih radnih mjesta. S obzirom na velik broj stranih turista (Državni zavod za statistiku, 2011 i 2017), potrebno je obrazovati kadar koji će osim teorijskih i praktičnih znanja o temi turizma imati priliku dodatno razvijati komunikacijske kompetencije na stranome jeziku. Od iznimne je važnosti navedeno promatrati kroz prizmu etike jer bez nje nije moguće govoriti o profesionalnom pristupu, odnosno poslovnom moralu, kao ni o kvalitetnim ljudskim odnosima koji su temelj bavljenja turizmom (Semradova i Hubackova, 2013).

2. Obrazovanje i turizam Važnost turizma prepoznata je u Republici Hrvatskoj već kod obrazovanja potrebnih kadrova i vidljiva je u prisutnosti na visokoškolskoj razini obrazovanja. Analizom postojećih studijskih programa u Hrvatskoj moguće je ustvrditi da su u obrazovanju primijećene i povezane potrebe na tržištu rada s potrebnim visokoobrazovanim kadrom u ovom sektoru. I na privatnim i javnim visokoškolskim ustanovama nude se studiji vezani uz turizam i ugostiteljstvo na preddiplomskoj i diplomskoj razini, a njihovi su nastavni programi usporedivi s europskim ustanovama prema razini interdisciplinarnosti (Mrnjavac, Pavia i Vujić, 2012). Međutim, postoje određena ograničenja, poput premalo praktične nastave koja bi pratila teoriju usvojenu na visokoškolskoj razini, nepostojanje objekata u kojima bi bilo omogućeno stjecanje praktičnih znanja, slaba suradnja s međunarodnim centrima izvrsnosti u svrhu razmjene iskustava, ali i manji broj visokoškolskih ustanova koje bi u svom radu bile fokusirane na praktičnu primjenu znanja za srednji i viši menadžment. Poznato je kako su visokoškolske obrazovne institucije oduvijek bile inicijatori inovativnih projekata, poticajnih ideja, revolucionarnih mišljenja te su često bile ishodišta promjena. Trenutne promjene na tržištu rada trebaju se pratiti, ali i buduće predviđati kako bi turizam bio što uspješniji. Upravo na ovom tragu je 2008. osnovana Tourism Education Futures Initiative s ciljem suočavanja s novim paradigmama u obrazovanju na području turizma (Sheldon, Fesenmeier i Tribe, 2011). Smatra se kako bi tijekom obrazovanja studenti turističkih usmjerenja trebali usvojiti skup vrijednosti koje čine etika, upravljanje, znanje, stručnost, suradnja.

3. Strani jezici i etika kao kolegiji na visokoškolskim ustanovama turističkog usmjerenja u Hrvatskoj Analizom nastavnih planova i programa visokoškolskih ustanova, državnih i privatnih, koje nude obrazovanje (Sveučilište u Rijeci, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Sveučilište u Dubrovniku, Sveučilište u Splitu, Sveučilište Sjever, Sveučilište u Zadru, Sveučilište u Zagrebu, Visoka škola za menadžment i dizajn „Aspira“, Edward Bernays Visoka škola za komunikacijski menadžment, Međimursko veleučilište u Čakovcu, Visoka škola za menadžment u turizmu i informatici u Virovitici, Veleučilište u Šibeniku, Libertas međunarodno sveučilište, Veleučilište Vern, Veleučilište u Karlovcu) i u području turizma ustanovljena su dva rezultata. Prvi, značaj poučavanja ne samo jednog, već više stranih jezika, kako na preddiplomskoj, tako i na diplomskoj razini prepoznat je od strane gotovo svih visokoškolskih ustanova. Drugi, usvajanje nastavnog sadržaja s područja etike i to u jednom općem smislu–etika kao dio društvene odgovornosti ili poslovne kulture–ponuđeno je na tek nekolicini ustanova tijekom obrazovanja (Edward Bernays Visoka škola za komunikacijski menadžment, Međimursko veleučilište u Čakovcu, Fakultet za menadžment i turizmu i ugostiteljstvu Opatija, Sveučili-

62 5. međunarodna konferencija Inovacije, tehnologije, edukacija i menadžment Ivana Grabar, Marijana Kolednjak Značaj i vrijednost poučavanja stranih jezika i etike u području turizma šte Sjever). Zašto se vidi dugoročna korist od toga da studenti tijekom svog visokoškolskog obrazovanja usvoje jedan i/ili više jezika, ali se ne vidi jednaka korisnost za studente u vidu usvajanja konkretnih znanja s područja etike?

3.1 Strani jezici Jedna od aktivnosti razvoja turizma je komunikacija na stranim jezicima. Podrazumijeva se da ve- ćina turista ne govori hrvatski jezik te se engleski jezik koristi od strane velikog dijela zaposlenih u turizmu. Engleski je jezik već duže vrijeme lingua franca različitih vrsta formalne i neformalne komunikacije (Smith, 2015; Vuković-Vojnović i Nićin, 2012). Navedeno je prepoznato i od strane obrazovnih ustanova u Hrvatskoj u čijim je programima vezanima uz turistički sektor posebno stavljen naglasak na engleski jezik kao obavezan kolegij tijekom studija na svim godinama u nekom obliku (kao jezik u turizmu, turi- stičkom menadžmentu ili poslovni engleski jezik). Istovremeno su i drugi i treći strani jezik studentima ponuđeni kao obavezna ili fakultativna nastava jer samo engleski jezik više nije dovoljan (Cañas i Pérez, 2015). U Hrvatskoj još uvijek postoje visokoškolske ustanove u kojima nije prepoznata važnost usvajanja stranih jezika u sektoru poslovanja i turizma pa postoje diplomski studiji na kojima stranih jezika uopće nema (neki od njih su Marketing u turizmu, Menadžment u hotelijerstvu, Menadžment u turizmu, Odr- živi razvoj turizma na Fakultetu za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Opatija, Turizam i razvoj na Fakultetu ekonomije i turizma „Dr. Mijo Mirković“, Poslovna ekonomija, smjer Turizam na Sveučilištu Sjever i dr.). Poznavanje engleskog jezika je vještina koja je kao dodana vrijednost prepoznata i od strane zaposlenika u turističkom sektoru i studenata studija s područja turizma (Bury i Oka, 2017; Davies, 2000; Klimova i Semradova, 2013; Kostić Bobanović i Gržinić, 2011; Prachanant, 2012). Sektori turizma i ugostiteljstva poznati su kao oni u kojima se u najvećoj mjeri koristi strani jezik tijekom radnog vremena (Report, 2004). Poznavanje jednog ili više svjetskih jezika čini studenta/zaposlenika u turističkom sektoru idealnim profesionalcem koji svojim poznavanjem interkulturalnih specifičnosti može eventualne nedostatke usluge riješiti u svrhu poboljšanja iskustva korisnika, ali i cjelokupnog boljeg upravljanja sustavima (Leslie i Russell, 2006; Wang, Miao i Mattila, 2015). Stoga bi trebalo studentima u većoj mjeri omogućiti stjecanje komunikacijskih i interkulturalnih kompetencija/vještina na stranome jeziku. Pri- tom je potrebno voditi računa da se podjednako razvijaju sve četiri vještine (Klimova, 2016). Jedan od načina, uz obvezu slušanja kolegija stranoga jezika, je i sudjelovanje u programima studentske razmjene (npr. Erasmus+) ili obavljanje prakse kod inozemnih partnerskih institucija. Odlaskom na ustanovu koja ima dobro razrađen nastavni sadržaj u području turizma i u kojoj se nudi nastava na engleskom jeziku (kao stranom jeziku koji se većinom koristi u komunikaciji s turistima) student bi u drugom jezičnom okruženju imao mnogobrojne koristi. Ponajprije bi se pojavila prilika za razvijanje stručnih i jezičnih kompetencija te bi, u izravnom kontaktu s multikulturalnošću određenih turističkih destinacija, postoja- la prilika za stjecanje dodatnih znanja vezanih uz poslovni pristup, uz različite kulture, uz drugo jezično okruženje, kao i strane običaje što bi, u konačnici, dovelo i do razbijanja određenih predrasuda. Jednako važno je i pomicanje vlastitih granica, budući da se u stranom radnom okruženje očekuje profesional- nost, fleksibilnost, proaktivnost i visoka razina prilagodljivosti novim okolnostima i sredinama, gdje nastupa etika.

3.2 Etika Etika je neizostavna vrijednost u turizmu o kojoj je potrebno razmišljati kroz prizmu pojmova po- štenje, iskrenost, transparentnost i autentičnost (Padurean i Maggi, 2011). Primjenom etičkih smjernica pomažu se identificirati potencijalni i aktualni sukobi te se time izravno doprinosi rješavanju etičkih dilema. Usvajanjem načela poput iskrenosti, poštenja, integriteta, transparentnosti, vjerodostojnosti, profesionalnosti, točnosti, odgovornosti, stručnosti izravno se utječe na kvalitetu odnosa, a dugoročno se povećava vrijednost i odgovornost cjelokupnog radnog kolektiva. U konačnici, etikom se potiče na promjene, i to promjene nabolje (Bahtijarević-Šiber, Sikavica i Pološki Vokić, 2008; Sheldon, Fesenmeier i Tribe, 2011).

5th International Conference Innovation, Technology, Education and Management 63 Ivana Grabar, Marijana Kolednjak Importance and Value of Teaching Foreign Languages and Ethics in Tourism Ovi profesionalni postulati ne mogu se izmjeriti ili numerički izraziti, ali itekako utječu na učinko- vitost i konkurentnost određenog kolektiva na izrazito turbulentnom turističkom tržištu. Konačno, u članku 1. Općeg etičkog kodeksa u turizmu može se pročitati: „Razumijevanje i una- prjeđenje etičkih vrijednosti zajedničkih ljudskom rodu, kao i usmjerenje ka toleranciji i poštovanju raznovrsnosti vjerskih, filozofskih i moralnih uvjerenja, su temelj i posljedica odgovornog turizma.“ Zadnjih nekoliko desetljeća, uz ekonomske se kriterije kod donošenja poslovnih odluka sve više traži uključivanje moralnih normi. Iako svaki pojedinac ima vrijednosti i stavove o tome što je dobro, a što je loše ili što je prihvatljivo, a što neprihvatljivo ponašanje–to je područje osobne etike–trenutkom kada postaje djelatnik, odnosno zaposlenik nekoga poduzeća, radnoga kolektiva, prihvaćaju se pravila ponašanja te standardi vezani uz određeno zanimanje, odnosno uz profesionalni angažman (Lee i Tsang, 2013). Moralni odgoj ne sastoji se od učenja pravila ili dužnosti ni od računanja posljedica postupaka, već od razvijanja dispozicija za spontano ispravno djelovanje (Berčić, 2012). Kod studenata se, dakle, na nastavi etike potiče na kritičku analizu i primjereno odgovaranje na etičke izazove, odnosno moralno dvojbene situacije u poslovnom okruženju. Sveučilište u Derbyju, UK te Youth Career Initiative mogu se istaknuti kao pozitivni primjeri. Lanci poznatih hotela učinili su znatne napore u posljednjem desetljeću razvijajući etički i društveno odgovor- ni turizam. Youth Career Initiative omogućava mladima od 18 do 21 stručno usavršavanje u međuna- rodnim lancima hotela. U hotelskom sektoru na taj se način izravno pozitivno utječe na problem neza- poslenosti među mladima, odnosno smanjenje iste. U primjeru Sveučilišta u Derbyju je, s druge strane, teorija koja se podučava na akademskoj razini izravno povezana s učenjem ‘‘iz prve ruke’’ te znanje tako postaje pristupačnije, praktično primjenjivo i jednostavno shvatljivo. Kod studenata, uz prijeko potrebna znanja, razvijaju se dodatne vještine i kompetencije kako bi bili što stručniji i lakše zapošljivi (Wiltshier i Rawlison, 2017).

4. Zaključak Uzimajući u obzir Strategiju razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine, Hrvatska je na dobrome putu. Nedostaci trenutačnog stanja u obrazovanju u području turizma prepoznati su te je pri tome vidljiva spremnost na promjene. Prepoznavanjem potreba struke i uvođenjem studija koji se izravno ili kroz neke druge programe dotiču područja turizma i ugostiteljstva, postavljeni su dobri temelji: strani jezici se poučavaju na visokoškolskim ustanovama, dok je poučavanje etike zastupljeno u manjoj mjeri i situacija je daleko od idealne. Za područje turizma etika ima minorno ili nikakvo značenje. Je li ta činjenica izravno povezana sa zemljom u kojoj živimo i cjelokupnim stanjem društva? U području turizma traže se zaposlenici različitih stručnih vještina, znanja i sposobnosti. Važno je da su budući zaposlenici osviješteni kako na razvoju kompetencija trebati raditi i po završetku školova- nja, u sklopu cjeloživotnog obrazovanja–znanja, naime, stečena formalnim obrazovanjem nisu više do- statna. Danas se mladi formiraju za radna mjesta koja možda u budućnosti neće postojati, a ne educiraju za ona radna mjesta koja će se tek oformiti. Planiranje u području turizma sve je teže, budući da se radi o području izrazito osjetljivom i na najmanje promjene na globalnom tržištu te je kao takvo prožeto ne- izvjesnošću. Zato je zadatak turističkih stručnjaka biti poput ljudi iz vremena renesanse koji će zamišljati budućnost i oblikovati je u stratešku viziju (Moutinho, 2005).

Literatura 1. Bahtijarević-Šiber, F.; Sikavica P.; Pološki Vokić N. (2008). Suvremeni menadžment: Vještine, sustavi i izazovi. Zagreb, Školska knjiga. 2. Berčić, B. (2012). Filozofija – sažeto e-izdanje. Zagreb, Ibis grafika. https://bib.irb.hr/datote- ka/546996.Bercic_Filozofija_e-izdanje.pdf (20.12.2017.) 3. Buckley, R.; Gretzel, U.; Scott, D.; Weaver, D.; Becken, S. (2015). „Tourism megatrends“, Tour- ism Recreation Research, vol. 40(1), str. 59-70. DOI: 10.1080/02508281.2015.1005942 4. Bury, J.; Oka, T. (2017). „Undergraduate students’ perceptions of the importance of English in the tourism and hospitality industry“, Journal of Teaching in Travel & Tourism, vol. 17(3), str.

64 5. međunarodna konferencija Inovacije, tehnologije, edukacija i menadžment Ivana Grabar, Marijana Kolednjak Značaj i vrijednost poučavanja stranih jezika i etike u području turizma 173-188. DOI: 10.1080/15313220.2017.1331781 5. Cañas, J.; Pérez, L. (2015). „Language Needs in Tourism Enterprises. Case Study: The Region of Pallars Sobirà, Catalonia, Spain“, Procedia–Social and Behavioral Sciences, vol. 212, str. 298-303. 6. Davies, J. (2000). „A study of language skills in the leisure and tourism industry“, Language Learning Journal, vol. 21, str. 66-71. 7. Državni zavod za statistiku (2011). Hrvatska u brojkama. https://www.dzs.hr/Hrv_Eng/CroIn- Fig/croinfig_2011.pdf (20.12.2017.) 8. Državni zavod za statistiku (2017.). Hrvatska u brojkama. https://www.dzs.hr/Hrv_Eng/CroIn- Fig/croinfig_2017.pdf (20.12.2017.) 9. Klimova, B. (2016). „Model of the development of language competences for tourism“, Proce- dia Economics and Finance, vol. 39, str. 7-10. 10. Klimova, B. F.; Semradova, I. (2013). „Developing language competences for Management Tourism students“, Procedia–Social and Behavioral Sciences, vol. 93, str. 517-521. 11. Kostić Bobanović, M.; Gržinić, J. (2011). „The importance of English language skills in the tourism sector: A comparative study of students/employees perceptions in Croatia“, Almatour- ism–Journal of Tourism, Culture and Territorial Development, vol. 2(4), str. 10-23. 12. Lee, L.Y.S.; Tsang, N.K.F. (2013). „Perceptions of tourism and hotel management students on ethics in the workplace“, Journal of teaching in travel & tourism, vol. 13(3), str. 228-250. DOI: 10.1080/15313220.2013.813323 13. Leslie, D.; Russell, H. (2006). „The importance of foreign language skills in the tourism sector: A comparative study of student perceptions in the UK and continental Europe“, Tourism Man- agement, vol. 27, str. 1397–1407. 14. Moutinho, L. (2005). Strateški menadžment u turizmu. Zagreb, Masmedia. 15. Mrnjavac, E.; Pavia, N.; Vujić, V. (2012). „Interdisciplinarity in Higher Education Courses for Tourism: The Case of Croatia“, Journal of Teaching in Travel & Tourism, vol. 12(1), str. 21-43. DOI: 10.1080/15313220.2012.650062 16. Opći etički kodeks u turizmu. http://ethics.unwto.org/sites/all/files/docpdf/bosniacroatian.pdf (20.12.2017.) 17. Padurean, L.; Maggi, R. (2011). „TEFI Values in Tourism Education: A Compara- tive Analysis“, Journal of Teaching in Travel & Tourism, vol. 11, str. 24–37. DOI: 10.1080/15313220.2011.548729 18. Prachanant, N. (2012). „Needs Analysis on English Language Use in Tourism Industry Proce- dia“, Social and Behavioral Sciences, vol. 66, str. 117-125. 19. Report–Foreign Language Skills – An Important Additional Qualification in the Services Sec- tor. https://www.diw.de/documents/publikationen/73/diw_01.c.360206.de/diw_eb_2004-01-6. pdf (27.01.2018.) 20. Semradova, I.; Hubackova, S. (2013). „Characteristics of language teaching for travel and tourism management students at the Faculty of Informatics and Management“, Procedia–Social and Behavioral Sciences, vol. 93, str. 665-669. 21. Sheldon, P. J.; Fesenmaier, D. R.; Tribe, J. (2011). „The Tourism Education Futures Initiative (TEFI): Activating Change in Tourism Education“, Journal of Teaching in Travel & Tourism, vol. 11(1), str. 2-23. DOI: 10.1080/15313220.2011.548728. 22. Smith, L. E. (2015). „English as an international language: No room for linguistic chauvin- ism“, Journal of English as a Lingua Franca, vol. 4(1), str. 165-171. DOI: 10.1515/jelf-2015-0002 (reprint) 23. Strategija razvoja turizma RH do 2020. godine: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluz- beni/2013_05_55_1119.html (16.12.2017.) 24. The New York Times. https://www.nytimes.com/2017/06/08/travel/five-hot-summer-destinations-americans-europe-africa-asia.html (27.01.2018.) 25. The Telegraph. http://www.telegraph.co.uk/travel/destinations/europe/croatia/articles/croatia- best-things-to-see-and-do/ (27.01.2018.)

5th International Conference Innovation, Technology, Education and Management 65 Ivana Grabar, Marijana Kolednjak Importance and Value of Teaching Foreign Languages and Ethics in Tourism 26. Vuković-Vojnović, D.; Nićin, M. (2012). „English as a Global Language in the Tourism Indus- try: A Case Study“. U: The English of Tourism (ur. Georgeta Raţă, Ioan Petroman i Cornelia Petroman). Newcastle upon Tyne: Cambridge Scholars Publishing, str. 3-18. 27. Wang, C.; Miao, L.; Mattila, A. S. (2015). „Customer responses to intercultural communication accommodation strategies in hospitality service encounters“, International Journal of Hospital- ity Management, vol. 51, str. 96-104. 28. Wiltshier, P.; Rawlison, S. (2017). „Student and practitioner experience from learning labo- ratories“. U: Handbook of Teaching and Learning in Tourism (ur. Pierre Benckendorff, Anita Zehrer). Cheltenham, Edward Elgar Publishing Limited, str. 276-289. 29. Youth Career Initiative. http://www.youthcareerinitiative.org/ (19.01.2018.)

66 5. međunarodna konferencija Inovacije, tehnologije, edukacija i menadžment Filip Živaljić, Eva Trstenjak, Mirjana Trstenjak Umijeće stvaranja konkurentne turističke ponude: kako iskoristiti potencijal uspješnih studentskih projekata Primljen: 6.02.2018. Pregledni rad Prihvaćen: 23.02.2018. UDK: 338.48:65.012

Umijeće stvaranja konkurentne turističke ponude: kako iskoristiti potencijal uspješnih studentskih projekata

The Art of Creating a Competitive Tourism Offer: How to Use the Potential of Successful Student Projects

¹Filip Živaljić, ²Eva Trstenjak, ³Mirjana Trstenjak ¹student na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku ²studentica na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku ³Međimursko veleučilište u Čakovcu, Bana J. Jelačića 22A, 40000 Čakovec, Hrvatska e-mail: ¹[email protected], ²[email protected], ³[email protected]

Sažetak: Mnogi studenti viših godina studija već razmišljaju o svom mjestu na tržištu rada, stoga su spremni preuzeti rizik pokretanja ili uključivanja u razne studentske projekte kako bi primijenili stečena znanja tijekom studija, te stekli iskustvo . Zadnjih godina povećana je mogućnost sudjelovanja u student- skim razmjenama i samim tim kulturne interakcije koja utječe na njihove ideje i poduzetnost, što je prikazano u provedenom istraživanju . Razlog uključenosti u studentske projekte nije samo formalno zadovolja- vanje uvjeta za polaganje kolegija, već samoinicijativna želja za samopromocijom i inovacijom na tržištu . Rezultat toga su projekti koji imaju aktivnu ulogu u kreiranju konkurentne turističke ponude . Jedan od takvih projekata je projekt pod nazivom „Galerija P9“ čija studija slučaja je u ovom radu . Ključne riječi: poduzetništvo u turizmu, generacija Y, studentski projekti, Galerija P9

Abstract: Many college students are already considering their place in the labor market, so they are ready to take the risk of starting or joining various student projects to apply the acquired knowledge during the study and gain experience . In recent years, the possibility of participating in student exchanges is increased and therefore cultural interaction which is influencing their ideas and entrepreneurship, as shown in the conducted research . The reason for inclusion in student projects is not only the formal fulfillment of the conditions for a course, but a desire for self-promotion and innovation on the market . As a result, projects have an active role in creating a competitive tourist offer . One of these projects is a project entitled “Gallery P9” whose case study is in this paper . Key words: entrepreneurship in the tourism industry, generation Y, student projects, Gallery P9

1. Uvod Broj upisanih studenata na visoka učilišta u Republici Hrvatskoj akademske godine 2015./2016. bio je 157 666. Većina njih pripada takozvanoj generaciji Y. U anglosaksonskom području poznatija pod nazivima Millennians, Next Generation i Google generation, generacija Y označava sve one rođene 80- tih godina prošlog stoljeća do početka novog tisućljeća. Samo razdoblje odrastanja u vremenu “aktivnih roditelja”, desetljeću djeteta čije stavove definira psihologija i roditeljski odgoj, za rezultat imalo je stvaranje posebnih vrijednosti i općenitih preferencija ove generacije. „Generacija Y je pametna, kreativna, optimistična, orijentirana na postignuća i tehnološki osviještena.“ (Jovanovski, 2015. 123.)

5th International Conference Innovation, Technology, Education and Management 67 Filip Živaljić, Eva Trstenjak, Mirjana Trstenjak The Art of Creating a Competitive Tourism Offer: How to Use the Potential of Successful Student Projects Iz perspektive kompenzacijskog menadžmenta, odnosno motivacije ove generacije i njihove oče- kivane kompenzacije za rad, istraživanje (Kultalahti i Viitala, 2014.) pokazalo je da oni više reagiraju na intrinzične, a manje na ekstrinzične motivatore. U skladu s tim, isti autori utvrdili su da osobe iz Genera- cije Y ne smatraju novac primarnim motivatorom, nego ih dominantno pokreću prilike za napredovanje u karijeri, kao i mogućnost ravnoteže privatnoga i poslovnoga života. (Šandrk Nukić, 2017. 641). Istraživanja prema Jovanovskoj dokazuju da „mnogi iz ove generacije teže stalnom poslu (63 %) te fleksibilnim radnim uvjetima i zdravoj ravnoteži između rada i slobodnoga vremena (51 %). Također, 47 % kaže da želi pristojnu plaću, ali ipak žele više mogućnost razvoja na poslu kroz dodatno obrazovanje i ostale oblike osobnog razvoja (48 %). Poticajan i izazovan posao očekuje njih 36 %, a priliku za stručnim usavršavanjem 34 %.“ (Jovanovski, 2015.) Ova generacija je on-line 24 sata dnevno, te im je mišljenje pratitelja važno. U usporedbi sa svojim prethodnicima1 roditelji su aktivnije uključeni u njihov svakodnevni život i odluke, zajedno s njima planiraju postignuća, sudjeluju u njihovim aktivnostima i pokazuju veliko povjerenje u vrijednosti svoga djeteta. Djeca generacije Y znaju da njihovi roditelji stoje iza njih i oslanjaju se na njih u osobnoj i financijskoj potpori. (Jovanovski, 2015.)

Tablica 1: Usporedba generacija u Republici Hrvatskoj Stanovništvo Godine (procjena Skupina Godište Glavni događaji Vrijednosti (2015.) sredinom 2015.) Tradicionalisti 1929. - Velika depresija Upornost, 563 269 1945. 70 – 86 Drugi svjetski rat konzervativnost, lojalnost Baby Boomers 1946. - Ekonomski Uspjeh, 1 137 313 1964. 51 – 69 procvat postignuće, Liberalizacija ambicije, lojalnost Žena prema vlastitoj Ljudska prava karijeri Generacija X 1965. - Hladni rat Ravnoteža između 851 875 1979. 36- 50 Osobna posla i slobodnoga računala vremena, individualci, odbojnost prema pravilima Generacija Y 1980. - Tehnološki Sigurnost, timski 1 035 080 2000. 15 – 34 razvoj orijentirani, Globalno lojalnost prema zatopljenje sebi i drugima Izvor statističkih podataka o stanovništvu Republike Hrvatske: http://www .dzs hr/.

Može se zaključiti kako su u Republici Hrvatskoj provedena relevantna istraživanja na temu generacije Y koja potvrđuju globalne trendove. Generacija Y ima visoka očekivanja od svojih poslodavaca, želi smislen posao, cjeloživotno učenje i usavršavanje, što potvrđuje i analiza programa razmjene studenata opisana u sljedećem poglavlju.

1 Odnosi se na pripadnike generacije X

68 5. međunarodna konferencija Inovacije, tehnologije, edukacija i menadžment Filip Živaljić, Eva Trstenjak, Mirjana Trstenjak Umijeće stvaranja konkurentne turističke ponude: kako iskoristiti potencijal uspješnih studentskih projekata 1.1 Erasmus + program kao mogućnost povećanja potencijala studenata Program koji studentima omogućuje mobilnost u ukupnom trajanju od minimalno 3 do maksimal- no 12 mjeseci za svaku razinu studija (preddiplomski, diplomski, poslijediplomski) naziva se Erasmus+ program. (Sveučilište u Zagrebu, 2017.) U okviru ERASMUS+ programa najčešća i najvažnija ponuđena aktivnost studenatima je ona pod nazivom Ključne aktivnosti 1 (KA1) – mobilnost studenata. Mobilnost omogućuje organizacijama koje sudjeluju unapređenje kvalitete njihovog podučavanja, također im pomaže u modernizaciji nastavnih planova i programa i jačanju međunarodne mreže te institucionalnog vodstva i upravljačkih vještina. (Erasmus+ Annual Report 2015:15) Osnovni ciljevi Erasmus+ studijskog boravka i prakse su stjecanje novih iskustava u području obrazovanja, jezika i kulture, promicanje suradnje među visokoškolskim ustanovama i organizacijama, obrazovanje studenata s međunarodnim iskustvom, prilagodba specifičnim zahtjevima tržišta rada zemalja Europske unije, stjecanje specifičnih vještina te bolje razumijevanje ekonomije i društva kroz radno iskustvo. (Erasmus+ Annual Report 2015:15) U 2016. godini, KA1, kao najveća akcija u Erasmus+ programu, ostvarila je 54 % ukupnoga prora- čuna E+ programa, a uglavnom su ga provodile Nacionalne agencije. Europska unija je dodijelila 1.24 milijardi eura za KA1, nešto više nego u 2015. godini. To je prikazano i na grafu.

Graf 1.: KA1 i trendovi 2014 .-2016 . za neizravno upravljanje

Izvor: Erasmus+ Annual Report, 2016 .

Također se može iščitati da je od 2014. godine interes za KA1 povećan za 10 % godišnje, s dodatnih 3600 projekata dostavljenih u odnosu na 2015. godinu. (Erasmus+ Annual Report, 2016. 16) U 2016. godini, mobilnost unutar Europe u visokom obrazovanju nastavlja rasti i među studentima i među oso- bljem. Udio mobilnosti studenata i zaposlenika stabilan je od samoga početka programa, s udjelom od 85 % studenata prema 15 % mobilnosti osoblja. U prvih pet područja studiji bili su uprava i pravo, umjetnost i humanističke znanosti, inženjering, obrazovanje te društvene znanosti i novinarstvo. (Erasmus+ Annual Report 2016:19) Prema povratnim informacijama koje se dobivaju anketama sudionika, stope zadovoljstva ostaju vrlo visoke te također daljnja analiza tih podataka pokazuje pozitivan utjecaj mobilnosti na rast i razvoj važnih temeljnih vještina. (Erasmus+ Annual Report, 2016. 19)

2. Istraživanje stavova studenata generacije Y o kompetencijama za uspješnost Anketnim istraživanjem na uzorku od 109 ispitanika (N=109) ispitani su stavovi studenata na osječkom Sveučilištu J. J. Strossmayera i studenata Međimurskog veleučilišta (52.8 % preddiplomski;

5th International Conference Innovation, Technology, Education and Management 69 Filip Živaljić, Eva Trstenjak, Mirjana Trstenjak The Art of Creating a Competitive Tourism Offer: How to Use the Potential of Successful Student Projects 41.5 % diplomski; 5,7 % apsolventski). Medijan starosti ispitanika je 22 godine što ih svrstava u hrvatsku generaciju Y. U istraživanju korišteni su mjerni instrumenti: Likertova skala, Thurstonova skala, dihoto- mna pitanja i pitanja otvorenoga tipa. Prilično visok postotak od 83.5 % ispitanika je volontiralo tijekom studiranja, što pokazuje osvješte- nost ove generacije o društveno važnim pitanjima, ali i želji za praktičnim znanjem.

Graf 2.: Odgovori na pitanje o volontiranju

Izvor: Istraživanje autora

Podatak da je 58.5 % bilo članom neke od udruga i da su s tim iskustvom zadovoljni (4.4 na skali od 1 do 5) potvrđuje kako su pripadnici ove generacije orijenirani na postignuća. Istraživanje pokazuje kako je više od polovice sudionika ankete bilo u organizaciji nekog događaja i/ili projekta (72.5 %), te samoinicijativno sudjelovalo na predavanjima van obvezih kolegija na fakultetu (69.7 %).

Graf 3.: Višestruki odgovori o aktivnostima tijekom studija

Izvor: Istraživanje autora

Posebno je zanimljiv postotak odgovora na pitanje žele li u budućnosti pokrenuti vlastitu tvrtku. Veći postotak (84.8 %) ispitanika se slaže kako im je to san u budućnosti, no ipak, ovisi o situaciji i pri- likama koje im su budu pružale. U istraživanju su potvrđeni općeniti stavovi generacije Y tj. činjenicu kako im plaća nije važnija od ugodnosti na poslu (71.4 %), te kako više vole raditi u manjim radnim skupinama (38.7 % se u potpunosti slaže). Potvrđeno je kako djeca generacije Y znaju da njihovi roditelji stoje iza njih (podršku roditelja u potpunosti ima 51 %) i oslanjaju se na njih u osobnoj i financijskoj potpori (80 % ispitanika financiraju roditelji djelomično ili u potpunosti).

Graf 4 .: Likertova skala o podršci roditelja tijekom studija

Izvor: Istraživanje autora

70 5. međunarodna konferencija Inovacije, tehnologije, edukacija i menadžment Filip Živaljić, Eva Trstenjak, Mirjana Trstenjak Umijeće stvaranja konkurentne turističke ponude: kako iskoristiti potencijal uspješnih studentskih projekata Izdvojen je komentar koji nabolje opisuje razliku između generacije Y i prethodnih generacija: „Internet je najveća organizirana skupina informacija na svijetu, profesori nedopuštanjem korište- nja istog nas forsiraju na arhaične metode skupljanja informacija.“ Iz rezultata istraživanja vidljivo je da studenti generacije Y imaju kompetencije i poduzetnički duh za provođenje projekata. Njihova želja za uspjehom prije svega motivirana je nematerijalnim čimbeni- cima, te za vrijeme studiranja grade svoju karijeru. Činjenica da je istraživanje provedeno među studentima kontinentalne Hrvatske, pokazuje kako projekti ove generacije mogu stvoriti kvalitetnu turističku ponudu te time potencijalno održivu turističku destinaciju.

3. Primjer uspješnoga studentskoga projekta: Galerija P9 Umjetnost i kultura još uvijek su nedovoljno prepoznati kao ekonomski potencijal, a to se najviše ogleda u mogućnostima za mlade umjetnike. Kao odgovor na problem, studenti Odjela za kulturologiju Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku odlučili su se na realizaciju projekta Galerija P9. Radi se o projektu studenata kulturalnog menadžmenta koji ima potencijala postati mjestom susreta i inspiracije, te uspješ- na prodajna pop-up galerija. Priča o projektu počela je 2016. godine prenamjenom prostora u prizemlju zgrade Odjela u dnevni boravak studenata. Studenti pod mentorstvom doc.dr.sc Tatjane Ileš koja je izvršna urednica časopisa Notan, pokrenutoga iste godine, imaju priliku aktivno sudjelovati u kreiranju osječke kulturne scene. Kao ideja za promociju trećeg broja časopisa uredništvo je odlučilo organizirati izložbu fotografija časo- pisa, te na taj način postići bolju promociju. Financiranje izložbe u potpunosti je pokrio Studentski zbora Sveučilišta u Osijeku prijavom na natječaj. Taj događaj bio je impuls za pokretanje Galerije P9. S obzirom na lokaciju novoga dnevnoga boravka u samom centru grada Osijeka tj. gradske četvrti Tvrđa, studenti su iskoristili mogućnost da na fizičkoj lokaciji stvore nestajući sadržaj. Trendovi na tržištu pokazuju kako sadržaji poput Instagrama i Snapchat priča koji se mogu konzumirati samo određeno vrijeme imaju veću stopu posjećenosti. Stoga studenti mogu po potrebi, kada im obveze dopuste, napraviti kratkotraj- ne izložbe. „Preko dana je Galerija P9 dnevni boravak studenata, preko noći mjesto gdje se stvara nova umjetnička scena grada Osijeka.“ (Sveučilišni glasnik, 2017.) Misija Galerije P9 je obrazovati umjetnike budućnosti koji trebaju poznavati i načine kako na tržištu uspjeti živjeti od svog rada. Galerija se također želi pozicionirati kao mjesto edukacije menadžera u kulturi i mjesto gdje oni mogu primijeniti svoja znanja. U 2018. godini planira se pokretanje P9club-a. Članovi toga art pokreta imat će besplatni ulaz na sve događaje pop-up galerije, te određene privilegije pri sudjelovanju na radionicama i gostujućim predavanjima umjetnika i stručnjaka iz područja umjetnosti i kulture. Ovaj primjer je samo jedan od mnogih. Na osječkom Sveučilištu, prema evidenciji studentskog zbora, aktivno je 17 studentskih udruga. Kao primjer njihovih uspješnih projekata može se izdvojiti „Udruga Poduzetnici bez granica“ koji su već dvije godine zaredom među tri najbolja studentska projekta u Hrvatskoj (nagradu dodjeljuje Kongres udruga studenata–COSA). Za najbolji studentski projekt 2016. godine je proglašen „Globalni tjedan poduzetništva“. Sam događaj je svjetska inicijativa sa svrhom promicanja poduzetništva i poduzetničkoga načina razmišljanja kod mladih, ali i ostale populacije. Iduće 2017. godine drugo mjesto je dobio „EWoB Business Hackathon“, projekt koji stavlja veliki izazov pred studente željne isticanja. Tim projektom procjenjuje se sposobnost rada i strateškoga promišljanja u stresnim situacijama koje su ponajprije uzrokovane kratkim vremenskim ograničenjem. Postavljeno je nekoliko zadataka koji zahtijevaju razumijevanje poslovno-ekonomskih problema koji su vezani uz područje logike, strategije, analitike i liderstva. Navedeni projekti privlače raznovrsnu publiku i pridonose turističkoj ponudi grada. Samo za vrijeme Globalnoga tjedna poduzetništva Osijek posjetilo se desetak studenata iz susjednih zemalja kako bi sudjelovali na predavanjima. Iako su brojke još dvoznamenkaste, potencijal za rast je vidljiv. Dokaz tome su i donacije iz realnoga sektora koji želi podržati ovakve projekte kojih je sve više.

5th International Conference Innovation, Technology, Education and Management 71 Filip Živaljić, Eva Trstenjak, Mirjana Trstenjak The Art of Creating a Competitive Tourism Offer: How to Use the Potential of Successful Student Projects 4. Zaključak Ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju studentski život i mogućnosti tijekom studiranja su u porastu. Primjer je upravo program Erasmus + koji studentima nudi mogućnost razmjene i stipendi- ranja u inozemstvu. Podatci o korištenju ovoga programa govore o značajnom porastu mobilnosti iz godine u godinu. Studenti se samoinicijativno prijavljuju na ovaj program što se odražava na njihovu moti- vaciju i kompetencije za provođene uspješnih projekata. Cilj ovoga rada je ukazati, primarno turističkim zajednicama i poslodavcima, kako su, takvi, uspješni studenti neiskorišteni potencijal. Provedenim istra- živanjem dokazano je kako su studenti Generacije Y spremni tijekom studiranja volontirati te imaju kompetencije za organizaciju uspješnih događaja i/ili projekta. Mnogi od tih projekata, poput Galerije P9, imaju potencijal u kreiranju konkurentne turističke ponude. Važno je naglasiti da se istraživanje pro- velo na studentima koji studiraju u kontinentalnoj Hrvatskoj. Podupiranjem i ulaganjem u prepoznate studentske projekate izravno se ulaže u povećanje sadržaja regije, te samim time i kontinentalni turizam.

Literatura 1. European Commision. Erasmus+ Annual Report 2015. https://ec.europa.eu/programmes/ erasmus-plus/sites/erasmusplus/files/erasmus-plus-annual-report-2015.pdf. (25.1.2018.) 2. European Commision. Erasmus+ Annual Report 2016. https://ec.europa.eu/programmes/ erasmus-plus/sites/erasmusplus2/files/annual_report_2016.pdf . (25.1.2018.) 3. Ileš T. 2017. „Predstavljen 3.broj časopisa Notan i postavljena izložba fotografija“, „Na Odjelu za kulturologiju otvorena nova pop-up Galerija P9“. Sveučilišni glasnik . Broj 31. Stranica 14. 4. Jovanovski, V. (2012). „Razvoj poduzetničkih vještina i karijere Generacije y“. Učenje za poduzetništvo, 2(1), 121-128. 5. Posavec, M. (2017). „Budući učitelji u modelu obrazovanja za poduzetništvo“. Obrazovanje za poduzetništvo–E4E : znanstveno stručni časopis o obrazovanju za poduzetništvo, 7(1), 207-219. 6. Sveučilište u Zagrebu. Erasmus+ studijski boravak. http://www.unizg.hr/suradnja/medunarod- na-razmjena/razmjena-studenata/studijski-boravak/erasmus/. (25.1.2018.) 7. Studentski zbor Sveučilišta u Osijeku (http://szos.unios.hr/udruge) 8. Šandrk Nukić, I. (2017). „Nematerijalno nagrađivanje zaposlenika: očekivanja i preferencije pripadnika generacije Y“. Ekonomska misao i praksa, (2), 637-654.

72 5. međunarodna konferencija Inovacije, tehnologije, edukacija i menadžment Ivana Glavica, Marina Gregorić, Ivan Hegeduš Potencijal razvoja zimskog sportskog turizma u Republici Hrvatskoj Primljen: 15.02.2018. Stručni rad Prihvaćen: 1.03.2018. UDK:796.9:338.48(497.5)

Potencijal razvoja zimskog sportskog turizma u Republici Hrvatskoj

Potential development of winter sports tourism in Republic of Croatia

1Ivana Glavica, 2Marina Gregorić, 3Ivan Hegeduš 1studentica Međimurskog veleučilišta u Čakovcu 2,3Međimursko veleučilište u Čakovcu, Bana Josipa Jelačića 22a, 40000 Čakovec e-mail: [email protected], [email protected], [email protected]

Sažetak: Predmet istraživanja ovoga rada je potencijal razvoja zimskog sportskog turizma u Republici Hrvatskoj . Glavni cilj istraživanja je istražiti i prikupiti informacije o provedbi zimskog turizma u susjednim zemljama, Italiji, Sloveniji i Austriji, kako bi se provela usporedba te analizirale mogućnosti provedbe zimskog sportskog turizma u RH . Metode istraživanja korištene u ovome radu su istraživanje za stolom, povijesna metoda, analiza i sinteza te komparacija, pri čemu su korišteni izvori podataka, stručna i znanstvena literatura iz područja turizma i sporta, podaci Ministarstva turizma i Hrvatske turističke zajednice te stručna literatura na hrvatskom i engleskom jeziku . Za analizu skijališta koristila se online baza, budući da takva analiza nije provedena u novijim knjigama o sportskom turizmu . Rezultati istraživanja ukazuju da se najveći problemi hrvatskih skijališta ogledaju u nedostatku financiranja tj . ulaganja u obnovu skija- lišta i skijališne ponude . Nedostatak adekvatne infrastrukture, previsoke temperature za održavanje skijali- šta, količina padalina, samo su neki od izgovora kada je u pitanju razvoj zimskog turizma u Hrvatskoj . Dok susjedne zemlje razvijaju zimsku turističku ponudu u jednakim prirodnim uvjetima, Hrvatska zaostaje u infrastrukturi, ali i u odlučnosti koja bi joj pomogla da postane jedna mala, ali turistički atraktivna zimska meka . Sigurno je da za daljnji razvoj turizma u Hrvatskoj treba postojati suradnja jedinica lokalne i držav- ne samouprave, a eventualne izgovore i odgode treba zamijeniti odlučno vodstvo koje će popratiti postojeće strategije . Koliko je nerazvijena naša turistička ponuda najbolje se vidi iz činjenice da Austrija isključivo od zimsko-planinskog turizma zaradi više nego Hrvatska u cijeloj godini . Ključne riječi: Hrvatska, rekreacijski turizam, skijališta, skijanje, sportski turizam, zimski turizam .

Abstract: The subject of this paper is the potential of winter sports tourism development in Republic of Croatia . The main objective of the research is to investigate and collect information on the implementation of winter tourism in the neighbouring countries, Italy, Slovenia and Austria in order to carry out a comparison and analyse the possibilities of implementing winter sports tourism in the Republic of Croatia . The research methods used in this paper are research on the table, historical method, analysis and synthesis, and comparisons, using sources of professional and scientific literature in the field of Tourism and Sports, data of the Ministry of Tourism and the Croatian Tourist Board, and expert domestic and international literature . An online data base was used to analyse the ski resorts, since such an analysis was not carried out in recent books on sport tourism . The research results show that the biggest problems of Croatian ski resorts are reflected in the lack of funding, i .e . investment in the renovation of ski resorts and ski areas . Lack of adequate infrastructure, too high temperatures for skiing, rainfall, are just some of the excuses when it comes to the development of winter tourism in Croatia . While neighbouring countries are developing winter tourism offer in equal natural conditions, Croatia lags behind in infrastructure, but also in decency that will help it become a small, but tourist-attractive winter hub . It is certain that there is a need for cooperation between

5th International Conference Innovation, Technology, Education and Management 73 Ivana Glavica, Marina Gregorić, Ivan Hegeduš Potential development of winter sports tourism in Republic of Croatia local and national self-government units for further development of tourism in Croatia, and any pronoun- cements and delays should be replaced by a decisive leadership that will accompany the existing strategies . How undeveloped our tourism offer is best seen from the fact that Austria earns only from winter-mountain tourism more than Croatia throughout the year . Keywords: Croatia, recreational tourism, ski resorts, skiing, sport tourism, winter tourism

1. Uvod Predmet istraživanja ovoga rada je potencijal razvoja zimskog sportskog turizama u Republici Hr- vatskoj te usporedba s destinacijama u Austriji, Italiji i Sloveniji. Ciljevi istraživanja su istražiti moguć- nost razvoja zimskog planinskog turizma u Hrvatskoj te kroz usporedbu s destinacijama u Austriji, Italiji i Sloveniji istražiti mogućnost provedbe sličnih principa, koncepcije usluga i turističke ponude zimskog sportskog turizma u Republici Hrvatskoj.

1.1. Materijali i metode Metode istraživanja korištene u ovom radu su: istraživanje za stolom, povijesna metoda, analiza i sinteza, indukcija te komparacija, pri čemu su korišteni izvori podataka iz stručne i znanstvene literature iz područja turizma i sporta, podaci Ministarstva turizma i Hrvatske turističke zajednice te stručna literatura na hrvatskom i engleskom jeziku. Za analizu skijališta koristila se online baza, budući da takva analiza nije provedena u novijim knjigama o sportskom turizmu.

2. Rezultati i rasprava Turizam i sport dvije su aktivnosti čiji je masovniji razvoj mogao započeti tek kada su bili zadovo- ljeni osnovni uvjeti postojanja slobodnog vremena i raspoloživih funkcijskih sredstava. U staroj su se Grčkoj svake četiri godine održavale Olimpijske igre koje su privlačile i do 40 000 ljudi iz svih dijelova Grčke (Weed i Bull, 2004). U srednjem je vijeku bilo putovanja radi sporta, najviše zbog takozvanih viteških turnira. Vrijeme renesanse bilo je vrijeme putovanja na kojima su se razmjenjivala znanja o raznim sportovima. Najzna- čajnije razdoblje razvoja sporta i turizma je 19. i početak 20. stoljeća zahvaljujući industrijskoj revoluciji. Prema Weed i Bull (2004:6), moguće je identificirati dva trenda: razvoj sportova koji zahtijevaju da sudionici u tim sportovima putuju te razvoj sportskih aktivnosti koje uključuju putovanje gledatelja (Bartoluci i Škorić, 2009). Gamoon i Robinson (prema Turco, Riley i Swart, 2002, str. 7-9) prikazuju model koji se sastoji od dvije strane: sportskog turizma i turističkog sporta.

Shema 1. Razlika između sportskog turizma i turističkog sporta

Izvor: Obrada autora prema Turco, D . M ., RIley, R ., Swart, K . (2002), Sport tourism, str . 8 ,. Morgantown: Fitness Information Technology, Inc ,. preuzeto iz Bartoluci i Čavlek, 2007, 103 .

74 5. međunarodna konferencija Inovacije, tehnologije, edukacija i menadžment Ivana Glavica, Marina Gregorić, Ivan Hegeduš Potencijal razvoja zimskog sportskog turizma u Republici Hrvatskoj 2.1. Razvojni aspekti sportskog turizma u Republici Hrvatskoj Sve veća prostorna koncentracija turističke potražnje i masovnost međunarodnog turizma doprinose porastu broja turista koji tijekom kalendarske godine putuju više puta, pri čemu sport i rekreacija postaju sve važniji i učestaliji sadržaj turističkih kretanja (Vukonić i Čavlek, 2001). Sportski turizam formira se kao specijalni oblik turističkih kretanja i jedna od značajki spomenutih strukturnih promjena suvremenog turizma. Sport i rekreacija u suvremenom turizmu postaju nezaobilazan sadržaj boravka, a često i glavni motiv kraćih ili dužih putovanja u određenu destinaciju, pa se stoga sportski turizam mora izdvojiti kao zasebna vrsta turizma (Bartoluci i Čavlek, 1998, 69).

2.2. Prirodno-geografska obilježja Hrvatske kao osnova za razvoj turizma i sporta u turizmu Prirodno-geografska obilježja uvelike određuju oblik i način turističke i ekonomske valorizacije prostora, utječu na odabir sportsko-rekreacijskih objekata, sadržaja i programa te određuju zonu djelovanja. Prostor Republike Hrvatske može se regionalno podijeliti na tri turističke makroregionalne cjeline: Jadranska turistička makroregija, Gorska i planinska turistička makroregija te Panonsko-peripanonska turistička makroregija (Bilen i Bučar, 2004, 114-115). Planine imaju uglavnom lokalno i nešto manje regionalno turističko-izletničko značenje, posebice one koje su u blizini velikih gradova poput Medvednice kod Zagreba. Zagreb kao glavni i najveći grad Hrvatske te jedno od najznačajnijih industrijskih i kulturnih sredi- šta jugoistočne Europe privlači najviše posjetitelja u ovoj turističkoj makroregiji. Hrvatsko zagorje pod- ručje je smješteno sjeverozapadno od masiva Medvednice, a poklapa se s prostiranjem planine Ivančice, Strahinjčice, Kuna gore i dolina Krapinice, Horvatske i Sutle (Bilen i Bučar, 2001, 141).

2.3. Zimski sportski turizam Hrvatske, Italije, Slovenije i Austrije 2.3.1. Zimski sportski turizam u Republici Hrvatskoj Razvoj zimskog i planinskog turizma u Hrvatskoj složen je i osjetljiv proces koji je puno zahtjevniji u odnosu na razvoj primorskog turizma. U 2015. zabilježeno je 14.343.323 dolazaka i 71.605.315 noće- nja turista u turističkim smještajnim objektima u Republici Hrvatskoj. Ostvareno je 9,3% više dolazaka i 7,7% više noćenja turista u 2015. u odnosu na 2014. u turističkim smještajnim objektima u Republici Hrvatskoj. U strukturi ukupno ostvarenih dolazaka turista 88,4% čine dolasci stranih turista, a 11,6% dolasci domaćih turista. Zabilježeno je 10,3% više dolazaka domaćih i 9,1% više dolazaka stranih turista u 2015. u odnosu na 2014. (Državni zavod za statistiku, 2015). U 2016. zabilježeno je 15 594 157 dolazaka i 78 049 852 noćenja turista u turističkim smještajnim objektima u Republici Hrvatskoj. Ostvareno je 8,7% više dolazaka i 9,0% više noćenja turista u 2016. u odnosu na 2015. u turističkim smještajnim objektima u Republici Hrvatskoj. U lipnju 2017. u komercijalne smještajne objekte došlo je 2 526 tisuća turista, što je 33% više nego u lipnju 2016. Turisti su ostvarili 12 030 tisuća noćenja, od toga su 6% ostvarili domaći turisti, a 94% strani turisti. U odnosu na lipanj 2016., turisti su ostvarili 35% više noćenja. Domaćih turista došlo je 16% više i ostvarili su 14% više noćenja, dok je stranih turista došlo 35% više i ostvarili su 36% više noćenja u lipnju 2017. nego u istom razdoblju protekle godine. Najviše noćenja stranih turista u lipnju 2017. ostvarili su turisti iz Njemačke (29%), Austrije (10%) i Slovenije (8%). Kada je u pitanju zimski i planinski turizam u Republici Hrvatskoj, ističe se Gorski kotar sa svojim klimatskim i geografskim obilježjima. Gorski kotar ima velik broj planina s preko 1000 metara nadmorske visine i nekoliko njih preko 1500 metara nadmorske visine te obuhvaća područje između Like i Slovenije, Jadranskog mora i Panonskog niskog Pokuplja. Klima je planinska tako da su ljeta svježa, a zime duge i hladne s podosta snijega, nerijetko i do 120 dana godišnje. Najpoznatija skijališta u RH su svakako Sljeme, koje je poznato po redovnom održavanju skijaške utrke “Snježna kraljica” te Platak, čiji su potencijalni razvoj prepoznale jedinice lokalne i regionalne zajednice, te stoga ulažu u skijalište sve s ciljem razvoja i veće prepoznatljivosti.

5th International Conference Innovation, Technology, Education and Management 75 Ivana Glavica, Marina Gregorić, Ivan Hegeduš Potential development of winter sports tourism in Republic of Croatia 2.3.2. Zimski sportski turizam u Italiji Italija je smještena na Apeninskom poluotoku te joj pripadaju dva otoka, Sicilija i Sardi- nija, koji se nalaze u Sredozemnom moru. Kada je u pitanju zimski i planinski turizam, bitni- ji dio predstavljaju Apenini, gorski lanac koji se proteže duž čitavog poluotoka i na sjeveroza- padu se spaja s planinskim lancem Alpa, koji polukružno zatvara Italiju na sjeveru. Najviši vrh je Mont Blanc (Monte Bianco), koji ima 4810 metara, a još neki od viših vrhova su Monte Rosa (4637 metara) i Cervino (4476 metara). Neka od najpoznatijih skijališta su Alta Badia, koje se nalazi u talijanskoj provinciji Bolzano, na nadmorskoj visini od 1248 metara do 1645. metara te Bormio–skijaška destinacija u provinciji Sondrio, koja je također poznato po svojim termalnim izvorima i nacionalnim parkom Stevio.

2.3.3. Zimski sportski turizam u Sloveniji Slovenija se prostire na površini od 20.251 kilometara kvadratnih, na kojima se smjestilo 28 planina s vrhovima višim od 2500 m, a najviši je Triglav s 2860 metara, a tu se ubraja i dio Alpa koje se svrstavaju u tri planinske skupine: Julijske Alpe, Kamniško-Savinjske Alpe i Karavanke. Rub zapadne Panonske nizine obiluje mnogim prirodnim izvorima i rijekama te brojnim termalnim i mineralnim vodama, što je pogodno za razvoj toplica koje su uz zimski i planinski turizam najveći izvor turističke ponude u Sloveniji. Zbog popularnosti koju uživa u zemlji te geografskog podneblja koje pogoduje razvoju zimskog i planinskog turizma, Slovenija se ponajviše okreće zimskom turizmu odnosno skijanju, a tome ide u prilog i informacija da se najveći broj inozemnih turističkih dolazaka ostvaruje u planinskim centrima, odnosno 27%. Najpopularnije destinacije su one na Julijskim Alpama gdje su se otvorila brojna skijališta s cjelokupnim sadržajima od brojnih hotela i pansiona do gastronomske ponude restorana pa sve do toplica ili wellness centara (Slovenska turistička zajednica, 2014). Najpoznatija skijališta u Sloveniji su Kranjska Gora, koja osim skijanja nudi i niz popratnih aktivnosti i Kope, koje je po svojim karakteristikama sličnije hrvatskim skijalištima, no razvijenije i turistički iskorištenije.

2.3.4. Zimski sportski turizam u Austriji Austrija je država u srednjoj Europi, okružena brojnim susjednim zemljama. Radi se o pretežno pla- ninskoj zemlji, obuhvaća Istočne Alpe (63% površine zemlje), alpsko predgorje (11%), ravnjak Češkoga masiva (10%) i bregovit kraj s nizom kotlina i zavala na istočnom rubu Alpa (16%). Najviši vrh Austrije je Großglockner s visinom od 3798 metara. Austrija ima prijelaznu umjereno kontinentalnu klimu, a alpski predjeli imaju planinsku klimu. Prema podacima iz 2014. Austrija je ostvarila 131,9 milijuna noćenja, s prihodom od 17.300 milijuna od stranih, te 18.600 milijuna od domaćih turista (Advantage Austria, 2014). Tome svakako pridonosi i tržište opreme alpskog i nordijskog skijanja koje se globalno kreće između 3,2 milijuna za alpsko skijanje, odnosno 1,9 milijuna za nordijsko skijanje. Najpoznatije austrijsko skijalište je Ischgl, koje se nalazi na samoj švicarskoj granici, a najpoznatije je i kao zimska Ibiza. Zimski i planinski turizam u susjednim zemljama: Austriji, Italiji i Sloveniji je na vrlo visokoj ra- zvojnoj razini. Navedene zemlje spadaju među vodeće zemlje svijeta kada je u pitanju zimski i planinski turizam te ostvaruju vrlo visok udio u ukupnim turističkim dolascima i prihodu. Planinski turizam je važan za ekonomije samih država, i to ne samo kroz oblik turističke potrošnje domaćih i stranih turista, već i kroz razvoj popratnih industrija. Glavni razlozi takve situacije su bez sumnje klimatsko-geografski čimbenici, prije svega Alpe i planinska klima koji prolaze kroz sve tri države te omogućuju idealno od- vijanje te razvoj zimskog i planinskog turizma. Razvoj zimskog i planinskog turizma u promatranim zemljama podjednak je kada se promatra opremljenost destinacija modernim sustavima snježnih topova, modernim sustavima vertikalnog transporta na skijalištima te kvalitetnom ponudom smještaja. Razlike

76 5. međunarodna konferencija Inovacije, tehnologije, edukacija i menadžment Ivana Glavica, Marina Gregorić, Ivan Hegeduš Potencijal razvoja zimskog sportskog turizma u Republici Hrvatskoj se mogu uočiti u nešto bogatijoj ponudi proizvoda i usluga, prije svega u većim brojem destinacija (Italija i Austrija), u kojima se nalaze terme ili kvalitetna wellness ponuda Kako svaka od navedenih zemalja ima mogućnost poboljšanja svoje ponude, tako i Hrvatska ima mogućnost razvoja trenutne ponude. Najveći problem koji Hrvatska skijališta imaju su nedostatak investicija u obnovu skijališta i skijališne ponude. Napredak se ipak vidi s ulaganjima u obnovu Platka, no ne bi se smjelo zaboraviti ni na ostala Hrvatska skijališta (Bjelolasica, Sljeme). Bjelolasica je primjer zapu- štenog potencijala čijom bi se obnovom mogao pokrenuti zimski sportski turizam. Nadležne institucije bi trebale pomno planirati obnovu i razvoj ovih skijališta te pokrenuti i popularizirati zimski turizam u Hrvatskoj.

3. Zaključak “Turizam u kojem je sport glavni motiv putovanja i boravka turista u turističkom odredištu naziva se sportski turizam” (Bartoluci, 1981). U Hrvatskoj je sport obavezni dio nastavnih programa obrazovanja, a mnogobrojna mladež se danas bavi sportom. Za razvoj turizma Hrvatska može biti pretežito zahvalna turizmu mora i sunca. Evi- dentno je da u Hrvatskoj, baš kao i u susjednim zemljama, Sloveniji, Italiji i Austriji, postoje uvjeti za razvoj zimsko-planinskog turizma. Zahvaljujući prostornom razvoju i razvoju turističke ponude, zemlje poput Italije, Slovenije i Austrije privređuju jednak promet zimi i ljeti. Zimsko-planinski turizam bi svakako produžio turističku sezonu u Hrvatskoj i utjecao na sve aspekte društva, stvorio nove mogućnosti zapošljavanja i pozitivno utjecao na bruto domaći proizvod. Koliko je nerazvijena naša turistička ponuda najbolje se vidi iz činjenice da Austrija isključivo od zimsko-planinskog turizma zaradi više nego Hrvat- ska u cijeloj godini. Iako Hrvatska raspolaže Jadranskim morem i drugom najdužom obalom u Europi, druge zemlje gradile su svoju prednost neprestanim ulaganjem u turističku infrastrukturu te obogaćiva- njem ponude i kreiranjem novih sadržaja. Kako Hrvatskoj ne nedostaje prirodnih ljepota, tako niti nedostaje izgovora kada je u pitanju zimsko-planinski turizam te se kao razlozi neuspjeha često spominju previsoke temperature, niske planine i slično. Kao jedini pozitivan primjer zimsko-planinskog turizma ističe se skijalište Platak, čiji su potencijal prepoznale i županija i jedinice lokalne samouprave, a u koji se kontinuirano ulaže posljednjih godina i kod kojeg postoji detaljan plan razvoja.

Literatura 1. Bartoluci M.; Čavlek N. (1998) Turizam i sport. Zagreb, Fakultet za fizičku kulturu Sveučilišta u Zagrebu, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagrebački velesajam 2. Bartoluci M.; Čavlek N. et al. (2007). Turizam i sport – razvojni aspekt. Zagreb. Školska knjiga. 3. Bartoluci, M. (1981). Ocjena ekonomskih efekata sportske rekreacije u turizmu s posebnim osvrtom na Jadranski turizam Jugoslavije, doktorska disertacija, Zagreb: Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 4. Bartoluci, M. (2004). Odnos turizma i sporta. Zbornik radova Međunarodnog znanstvenog skupa „Menadžment u sportu i turizmu“, „Sport u turizmu“, Zagreb. 5. Bilen, M.; Bučar, K. (2004). Turistička geografija. Zagreb, Mikrorad 6. Državni zavod za statistiku (2015) Dolasci i noćenja turista u 2015 http://www.dzs.hr/Hrv_ Eng/publication/2015/04-03-02_01_2015.htm (12.01.2017.) 7. Enciklopedija.hr (2016). Austrija. http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=4687 (12.01.2017.) 8. Hrvatska turistička zajednica. (2014). Turizam u brojkama. http://www.mint.hr/UserDocsIm- ages/150701_Turizam014.pdf (12.01.2017.) 9. Ministarstvo turizma. (2006). Mogućnosti razvoja brdsko-planinskog turizma u Hrvatskoj. http://www.mint.hr/UserDocsImages/061016-bp-turizam.pdf (14.01.2017.) 10. Ministarstvo turizma. (2012). Prijedlog strategije razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine, http://www.mint.hr/UserDocsImages/Strategija-turizam-2020-editfinal.pdf (10.01.2017.)

5th International Conference Innovation, Technology, Education and Management 77 Ivana Glavica, Marina Gregorić, Ivan Hegeduš Potential development of winter sports tourism in Republic of Croatia 11. http://www.skijanje.hr/skijalista/hrvatska/clanak/za-platak-257-milijuna-kuna- investicija?id=25299 (12.01.2017.) 12. Slovenska turistička zajednica. (2014). Slovenian tourism in numbers. http://www.slovenia. info/pictures/TB_board/atachments_2/2015/STO_tvs_2014_ANG_20514.pdf (14.01.2017.)

78 5. međunarodna konferencija Inovacije, tehnologije, edukacija i menadžment Dejan Tubić, Juraj Randelj, Igor Dragojević Cikloturizam u kontinentalnom djelu Republike Hrvatske na primjeru Virovitičko-podravske županije Primljen: 22.02.2018. Stručni rad Prihvaćen: 7.03.2018. UDK: 796.61:338.48(497.5-35Virovitica)

Cikloturizam u kontinentalnom djelu Republike Hrvatske na primjeru Virovitičko-podravske županije

Cyclotourism in the continental part of the Republic of Croatia on the example of Virovitica-Podravina County

1Dejan Tubić, 2 Juraj Randelj, 3Igor Dragojević 1,2Visoka škola za menadžment u turizmu i informatici u Virovitici, Matije Gupca 78, 33000 Virovitica, Hrvatska 3student Visoke škole za menadžment u turizmu i informatici u Virovitici ail: [email protected], [email protected], [email protected]

Sažetak: Virovitičko-podravska županija posjeduje ogroman potencijal za razvoj cikloturizma koji svoje uporište sve više nalazi u kontinentalnim dijelovima zemlje, te je postao neizostavan dio ponude svake destinacije . Kako bi Virovitičko-podravska županija u turističkom smislu ispunila postojeću turističku resursnu osnovu, nužno je razvijati cikloturizam koji predstavlja jedan od najbrže rastućih selektivnih oblika turizma . Kako bi se cikloturizam brže i kvalitetnije razvijao, potrebno je izgraditi i prilagoditi cikloturističku infrastrukturu . U Virovitičko-podravskoj županiji izgrađeno je oko 700 km mreža cikloturi- stičkih staza koje su razdijeljene u 13 tematskih ruta . U okviru mreže Virovitičko-podravskih cikloturističkih staza nalaze se i dvije međunarodne biciklističke staze: Drava route i Eurovelo 13 . Navedene rute nastale su na temelju prekogranične suradnje država Republike Hrvatske i Republike Mađarske na projektu Drava 4 Enjoy što predstavlja uspješan primjer dobre prakse . Valorizacijom cikloturizma i razvojem cikloturističke infrastrukture u Virovitičko-podravskoj županiji zapažen je razvoj županije u cijelosti . Projektom Drava 4 Enjoy obnovljena je kurija obitelji Janković u selu Kapela Dvor nedaleko grada Virovitice . Kurija Janković bi u doglednom vremenu trebala predstavljati turistički-edukativni centar i središnju točku Virovitičko-podravske mreže cikloturističkih ruta . Cilj rada je ukazati na turističke potencijale koje posjeduje kontinentalni dio Republike Hrvatske, odnosno Virovitičko-podravska županija . Korištenjem znanstvenih metoda u radu će se postaviti pretpostavke za razvoj cikloturizma i cikloturističke infrastrukture na području županije (kvalitetno i održivo upravljanje i uključivanje lokalne zajednice i obrazovanoga kadra u ciklotu- rističke projekte) . Ključne riječi: cikloturizam, cikloturistička infrastruktura, razvoj, Virovitičko- podravska županija

Abstract: The Virovitica-Podravina county has an enormous potential for the development of cyclotourism, which has been on the increase in continental parts of the country, and has become an inevitable part of the tourism offer of any destination . In order for the Virovitica-Podravina County to fulfill the existing tourism resource base in tourism terms, it is necessary to develop cyclotourism, which is one of the most rapidly growing selective forms of tourism . In order for cyclotourism to develop faster and better, it is necessary to build and adapt cyclotourism infrastructure . In Virovitica-Podravina County, about 700 km of cycling paths have been created, which are divided into 13 thematic routes . Within the network of Viroviti- ca-Podravina cyclotourism trails there are also two international bicycle trails: Drava Route and Eurovelo 13 . These routes were created on the basis of cross-border cooperation between Croatia and Hungary on the Drava 4 Enjoy project, which represents a successful example of good practice . Through the valorization of

5th International Conference Innovation, Technology, Education and Management 79 Dejan Tubić, Juraj Randelj, Igor Dragojević Cyclotourism in the continental part of the Republic of Croatia on the example of Virovitica-Podravina County cyclotourism and the development of cyclotourism infrastructure in Virovitica-Podravina County, the development of the County on the whole was noted . Through the Drava 4 Enjoy project Jankovic Family Curia in the village of Kapela dvor near the town of Virovitica has been rebuilt . In the foreseeable future, Curia Janković should represent the tourism-educational center and the central point of the Virovitica- Podravina network of cyclotourism routes . The aim of the paper is to point out tourism potentials of the continental part of the Republic of Croatia, more precisely the Virovitica- Podravina County . By using scientific methods in this paper, assumptions will be set for the development of cyclotourism and cyclotourism infrastructure in the County (quality and sustainable management, inclusion of the local community and educated staff in cyclotourism projects) . Key words: cyclotourism, cyclotourism infrastructure, development, Virovitica- Podravina County

1. Uvod Virovitičko-podravska županija prema svom zemljopisnom položaju spada u sjeveroistočnu kontinentalnu regiju Republike Hrvatske. Nalazi se u samom međuprostoru Slavonije i Podravine, a graniči s četiri susjedne županije: Koprivničko- križevačkom na zapadu, Bjelovarsko-bilogorskom i Požeško-slavonskom na jugu te Osječko-baranjskom na istoku. Također, graniči i s Mađarskom. Sama županija pozi- cionirana je na izvrsnom geostrateškom i prometnom položaju čije podneblje obiluje brojnim prirodnim atrakcijama i reljefnim osnovama. Reljefno gledano, županija je podijeljena na dva dijela, s južne strane okružuje ju planinski prostor Papuka i Krndije, dok je sa sjeverne strane okružuje prostrana podravska nizina. Virovitičko-podravska županija s administrativnog stajališta obuhvaća tri grada; Viroviticu kao samo središte županije, Slatinu i Orahovicu te trinaest županijskih općina. Županija posjeduje bogatu mrežu prirodne turističke resursne osnove, ali koja je u nedovoljnoj mjeri turistički valorizirana: bogata šumska područja, rijeka Drava koja čini prirodnu granicu s Mađarskom, brojna jezera (Orahovačko jezero, Slanac) te izvorišta pitke vode koja se većinom nalaze na obroncima Papuka i Krndije, park prirode Papuk (Rupnica, Park šuma Jankovac), spomenici prirode, bogata kulturno – povijesna baština, te veliki broj poljoprivredno–obradivih površina po čemu je Virovitičko-podravska županija prva u Hrvatskoj. Bogata prirodna resursna osnova čini izvrstan temelj za razvoj specifičnih oblika turizma na ovom području. Prema istraživanjima, cikloturizam se pokazao kao najbrže rastući oblik turizma na ruralnom području, te između ostalog, na osnovu toga Virovitičko- podravska županija treba graditi svoju turi- stičku ponudu. Za razvoj ovakvoga oblika turizma na području Virovitičko-podravske županije treba uložiti dodatne napore, ulagati u biciklističku infrastrukturu, otvoriti veći broj „Bike and bed“ smještaj- nih kapaciteta za cikloturiste te obrazovati i uključivati lokalno stanovništvo. Isto tako, jednako je važna briga za okoliš i održivo gospodarenje zaštićenim područjima kao i ulaganje u rekonstrukciju pojedinih turističkih lokaliteta (dvoraca, kurija i sl.). Svakako, Virovitičko-podravska županija svoj napredak i razvoj treba temeljiti na uvođenju alternativnih oblika turizma u svoju turističku ponudu pri čemu valja obratiti pažnju na održivi razvoj i zaštitu okoliša a nadasve na cikloturizam. Na ovaj način kontinentalna Hrvatska može stvoriti specifičan proizvod koji bi uz razvijene maritimne oblike turizma mogao sačinjavati raznoliku i bogatu turističku ponudu tijekom cijele godine.

2. Cikloturizam: terminološko određenje U današnje vrijeme, turističko tržište ponude i potražnje doživljava svakodnevne promjene i izazove. Današnji, modreni turistički potrošač je aktivan, dobro informiran, spontan, obrazovan, izrazito osjetljiv na kvalitetu usluge u odnosu na vrijednost uloženoga novca i slobodnoga vremena, putuje sve češće i kraće, istraživač i avanturist, ekološki osviješten (Nordin, 2005.; Vrtiprah, 2006.; Blažević, 2007.; Krešić i sur. 2010.; Krajnović i sur., 2011.; Čavlek i sur., 2011.; Horwath HTL, 2015.; Tubić, 2015.) te mu kao takvom nije dovoljno ponuditi turistički proizvod 3S (sunce, more i pijesak), već onaj razvijen na platformi 6 E (doživljaja, uzbuđenja, bijega, obrazovanja, zabave i ekologija). Chan Chen i sur. (2013.) na- glašavaju kako turističke destinacije konstantno moraju osmišljavati i obogaćivati (proširivati) postojeće turističke aranžmane kako bi zadržali postojeće i privukli nove suvremene turističke potrošače na sve

80 5. međunarodna konferencija Inovacije, tehnologije, edukacija i menadžment Dejan Tubić, Juraj Randelj, Igor Dragojević Cikloturizam u kontinentalnom djelu Republike Hrvatske na primjeru Virovitičko-podravske županije zasićenijem i konkurentnijem turističkom tržištu. Uvažavajući nove preferencije i afinitete modrenoga turističkoga potrošača dolazi do kreiranja i razvoja ponude selektivnih turističkih proizvoda i usluga, a posebno sadržajno usmjerenih na zdravlje, aktivan odmor, sport i sportsku rekreaciju. Prema Rječni- ku turizma, sportsko-rekreacijski turizam definira se kao poseban oblik turizma u kojem prevladavaju sportski motivi za putovanjem i boravkom u određenim turističkim mjestima i centrima (Vukonić i Ča- vlek, 2001.: 365.). Jedan od najbrže rastućih oblika sportsko-rekreacijskog turizma u svijetu i Hrvatskoj je cikloturizam, prije svega zbog sveprisutnog megatrenda brige o zdravlju i ekologiji jer se biciklom, kako navode Bosnić, Tubić i Tukera (2014.) može najbolje povezati rekreacija, obilazak i upoznavanje znamenitosti, povijesti i prirodnih bogatstava neke zemlje. Iako su se brojni autori (Faulks, Ritchie i Fluker, 2006.; Lamont, 2009.; Beierle, 2011.; Meschik, 2012.) bavili tematikom cikloturizma još uvijek ne postoji službena i općeprihvaćena definicija. Za potrebe ovoga rada temeljna definicija je ona iznesena u radu Biciklističke rute u razvoju sportsko –rekreativnoga turizma Međimurja, autora Tubić, Bosnić i Blažević (2012.) prema kojoj je cikloturizam aktivan oblik turizma gdje turisti (potrošači) posjećuju turističke lokacije vlastitim ili unajmljenim biciklom, u individualnom aranžmanu ili grupno s licenciranim bici- kličkim vodičem. Za cikloturiste to je poseban doživljaj otkrivanja novih područja i ljepota koje bi tradicionalnim cestovnim i drugim transportom ostale posve nezamijećene. Dakle, cikloturist je osoba kojoj je motiv relaksacija i opuštanje, zdrav život i boravak u prirodi.

3. Cikloturistička infrastruktura u Virovitičko-podravskoj županiji Vidljiv je porast popularnosti cikloturizma u Republici Hrvatskoj, a tako i u Virovitičko- podravskoj županiji. Sve veći broj turista pokazuje interes za ovaj oblik turizma što je prepoznato na lokalnoj i žu- panijskoj razini (prijavljuje se i provodi sve više projekata koji se odnose na cikloturizam), a također i od strane mnogobrojnih klubova, privatnih iznajmljivača te pružatelja specijaliziranih usluga za bicikliste. Budući da se županija nalazi u kontinentalnom dijelu Hrvatske, posjetitelji većinom dolaze u potrazi za alternativnim oblicima turizma, pa tako i za cikloturizmom. Zbog svojega jedinstvenoga geografskoga položaja, prirodnih raznolikosti i ljepota krajolika, Virovitičko-podravska županija može udovoljiti svim cikloturističkim „granama“ s obzirom na vrstu bicikala kojima su namijenjene (mountain bike – MTB), cestovni i trekking), odnosno s obzirom na težinu staze (lake, srednje i teške). U Virovitičko- podravskoj županiji izgrađeno je i cikloturistima prilagođeno oko 700 kilometara mreža cikloturističkih staza, koje su razdijeljene u 13 tematskih ruta. Rute su klasificirane od kraćih prema dužima, nizinskim i brdskim, manje i više zahtjevnim, odnosno mogu udovoljiti svim tipovima cikloturista, odnosno njihovim zahtjevima, bili to rekreativni ili profesionalni biciklisti. Svakako, valja naglasiti kako dio staza obuhvaća i 100 km međunarodne biciklističke rute – Drava route i Eurovelo 13 – Ruta željezne zavjese. Navedene rute nastale su međunarodnom suradnjom i prekograničnim partnerstvom s Mađarskom na temelju dva projekta, Drava 4 Enjoy (Doživite i uživajte u Dravskoj nizini biciklom) i Biciklističke staze uz rijeku Dravu. Navedeni projekt sufinanciran je od strane EU iz IPA programa pogranične suradnje država Hrvatske i Mađarske od 2007. – 2013. godine. U tablici 1 . prikazana je klasifikacija biciklističkih staza na području Virovitičko- podravske župa- nije.

Tablica 1. Klasifikacija biciklističkih staza na području Virovitičko-podravske županije Najviša Najniža Tip Vrijeme RB Naziv rute Dužina Težina točka točka staze vožnje 1 “Uz Dravu kroz Virovi- 43,2 km lagana 116 m 103 m Asfalt 100% 2-3 h tičko-podravsku županiju–zapadni dio” 2 „Uz Dravu kroz 66,65 lagana 129 m 113 m Asfalt 35% 3.5–4.5 Virovitičko–podravsku km Makadam 65 h županiju–istočni dio“ % 3 „Podravski krug“ 63,02 lagana 177 m 117 m Asfalt 92% 2.5–3.5 km Makadam 8% h

5th International Conference Innovation, Technology, Education and Management 81 Dejan Tubić, Juraj Randelj, Igor Dragojević Cyclotourism in the continental part of the Republic of Croatia on the example of Virovitica-Podravina County

4 „Put prijateljstva“ 14,22 lagana 126 m 113 m Asfalt 100% 40 min km 5 „Do Drave pa do 60,70 lagana 132 m 98 m Asfalt 92% 2.5–3.5 Bilogore“ km Makadam 8% h 6 „Dravski đir“ 96,27 srednj 142 m 100 m Asfalt 74% 4–6 h km a Makadam 26% 7 „Virovitički đir“ 32,26 lagana 138 m 110 m Asfalt 100% 1.5–2 h km 8 „Slatinski đir“ 38,78 lagana 140 m 109 m Asfalt 100% 2–3 h km 9 „Bajsom od Čačinaca do 20,87 srednj 463 m 118 m Asfalt 77% 1.5–2.5 Jankovca“ km a Makadam h 23% 10 „Uz Bilogoru do Viro- 32,33 lagana 165 m 119 m Asfalt 84% 1.5–2 h vitice“ km Makadam 16% 11 „Preko Bilogore i 38,90 lagana 234 m 119m Asfalt 100% 2–2.5 h Papuka do Voćina“ km 12 „Uz Papuk od Voćina do 42,15 srednj 298 m 126 m Asfalt 88% 2.5–3 h Orahovice“ km a Makadam 12% 13 „Od Papuka do obala 55,44 lagana 605 m 114 m Asfalt 100% 2.5–3 h Drave“ km Izvor: Operativni plan razvoja cikloturizma Virovitičko-podravske županije 2017 .–2020 .

Iz tablice 1 . vidljivo je da na području Virovitičko-podravske županije postoje mnogobrojne bici- klističke staze prilagođene za razne tipove cikloturista, odnosno i za profesionalce i za amatere. Staze su raznih duljina, uspona i padova, te različitih težina i dužine trajanja vožnje. U nastavku slijedi slika 1 ,. grafički prikaz biciklističkih staza Virovitičko-podravske županije.

82 5. međunarodna konferencija Inovacije, tehnologije, edukacija i menadžment Dejan Tubić, Juraj Randelj, Igor Dragojević Cikloturizam u kontinentalnom djelu Republike Hrvatske na primjeru Virovitičko-podravske županije Slika 1. Karta biciklističkih staza na području Virovitičko-podravske županije

Izvor: Službene stranice Virovitičko-podravske županije, dostupno na: http://www .vpz hr/2014/12/30/u-sklopu-eu-. projekata-drava4enjoy-biciklisticke-staze- uz-dravu-u-viroviticko-podravskoj-zupaniji-obiljezeno-vise-od-600-kilometara- biciklistickih-staza/

Potrebno je napomenuti da na prikazanoj karti nedostaju dvije biciklističke staze navedene u tablici 1 ., a to su “Uz Dravu kroz Virovitičko-podravsku županiju–zapadni dio” i „Put prijateljstva“. Na područ- ju Virovitičko-podravske županije gradska cikloturistička infrastruktura je centralizirana. Relativno je dobro razvijena, ali samo i većinom u glavnom gradu županije (Virovitici) i obližnjim naseljima (općina Suhopolje). Iz tog razloga Virovitičko-podravska županija ulaže dodatne napore kako bi stvorila mrežu županijskih cikloturističkih staza. Izvrstan primjer dobre strategije županije jest već navedena međuna- rodna suradnja s Mađarskom iz čega je županija razvila cikloturističke rute (Drava route i Eurovelo 13– Ruta željezne zavjese) koje su iznimno značajne i prepoznate na državnoj razini te stavljene u prijedlog nacionalne mreže biciklističkih ruta. Uz gradske cikloturističke aktivnosti moraju se spomenuti i one izvangradske koje su vezane za pitoreskni krajolik Virovitičko-podravske županije koji čini iznimno velik privlačni segment za sve vrste alternativnih turista i zaljubljenika u prirodu. Virovitičko- podravska županija ima iznimno velike prirodne potencijale kao što su PP Papuk pod UNESCO – vom zaštitom koji sa svojim geološkim spomeni- kom prirode Rupnicom, park šumom Jankovac te posebnim rezervatom šumske vegetacije Sekulinačke stijene čini najraznolikije geološko područje u ovom dijelu Hrvatske. Nadalje, prekogranični rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav također pod zaštitom UNESCO – ove mreže rezervata biosfere, Arboretum Lisičine na području općine Voćin, Križnica, Jelkuš, močvarno stanište Vir i sl. Sva navedena područja nalaze se u izvangradskom području Virovitičko- podravske županije te čine izvrsnu priliku za valoriza- ciju i iskorištavanje u različitim alternativnim oblicima turizma gdje se cikloturizam nudi kao savršeno rješenje za popunjavanje nedovoljno razvijene turističke ponude virovitičkoga kraja.

5th International Conference Innovation, Technology, Education and Management 83 Dejan Tubić, Juraj Randelj, Igor Dragojević Cyclotourism in the continental part of the Republic of Croatia on the example of Virovitica-Podravina County Izvangradska cikloturistička infrastruktura obiluje različitim poljskim putevima i makadamskih cestama koje su prilagođene i prenamijenjene u cikloturističke rute, koje variraju od dužih do kraćih, nizinskih i brdskih do manje i više zahtjevnih, koje mogu udovoljiti gotovo svim zahtjevima različitih cikloturista. Svakako, postoji mjesta za napredak koji valja kvalitetno iskoristiti, npr.; dodatna ulaganja u cikloturističku signalizaciju, obrazovanje i uključivanje lokalnog stanovništva, obrazovanje mladoga radno sposobnoga kadra za rad s turistima (cikloturistički vodiči) te kvalitetno i održivo upravljanje. Ono što je jasno vidljivo u zadnjih nekoliko godina jest to da Virovitičko-podravska županija radi značajne korake u smjeru afirmacije kao vodeća cikloturistička destinacija u ovom djelu Republike Hr- vatske. Cikloturisti predstavljaju specifičan segment turističke potražnje koji puno troši, ali je iznimno osjetljiv u kontekstu vrijednosti za novac. Stoga svakako pažnju valja obratiti na usluge smještaja koje su neizostavne ukoliko se određena destinacija želi baviti određenom granom turizma. Na temelju toga je Vi- rovitičko- podravska županija 2012. godine u okviru projekta Drava 4 Enjoy započela s rekonstrukcijom kurije obitelji Janković u mjestu Kapela Dvor nedaleko grada Virovitice. Kurija ima status heritage hotela te je klasificirana s četiri zvjezdice. Sama ponuda kurije je prilagođena i u skladu je s potrebama cikloturista. Uz specijaliziranu gastronomsku ponudu kurija pruža i mogućnost iznajmljivanja bicikala koji se čini kao uobičajen slijed radnji u kontekstu definiranja kurije kao cikloturističkoga centra. Virovitičko-podravska županija 2015. godine osmislila je i u suradnji s Hrvatskom turističkom zajednicom sufinancirala projekt obrazovanja i edukacije cikloturističkih vodiča u iznosu od 40.000,00 kn. Glavni cilj projekta ogledao se u unaprjeđivanju cikloturizma i kvalitete turističke ponude na području županije. U doglednom vremenu planira se kuriju Janković definirati kao turističko-edukacijski centar te središnju točku biciklističkih ruta virovitičkog kraja. Ovakav primjer heritage hotela kao što je kurija Janković u Kapela Dvoru nudi široku lepezu turističkih aktivnosti te odražava kulturno – povijesno nasljeđe Virovitičko-podravske županije. Kurija obitelji Janković u sinergiji s obližnjim cikloturističkim rutama čini savršen primjer iskorištavanja potencijala kontinentalne Hrvatske, gdje se naglasak stavlja na odsutnost sezonalnosti, odnosno stvaranja cjelogodišnje turističke ponude. Spominjući „Bike friendly“ objekte koji nude usluge smještaja potrebno je spomenuti i Informativno – edukativni centar i hostel „Dravska priča“ u Noskovačkoj Dubravi koji osim usluga smještaja od nedav- no u ponudi ima i 36 bicikala te kacige i reflektirajuće prsluke koji stoje na raspolaganju turistima koji se odluče posjetiti ovaj objekt. Što se tiče ukupnih smještajnih kapaciteta Virovitičko-podravske županije, u 2017. godini bilo je 49 smještajnih objekata (od privatnog smještaja do hotela s 4 zvjezdice), a u ponudi je bilo 620 ležajeva. Ponuda smještaja na području Virovitičko-podravske županije općenito je ograničena po pitanju kapaciteta, a jednako tako i po pitanju kvalitete, ali trenutačno je u primjerenom odnosu s obimom i kva- litetom turističke ponude, poglavito cikloturizmom. Virovitičko- podravska županija posjeduje skroman broj ugostiteljskih objekata, radi čega je i ponuda smještaja skromnija, pa samim time i ponuda specijali- ziranog smještaja za bicikliste gotovo da i ne postoji, a pojedina nastojanja svode se na napore pojedinih iznajmljivača. Posljednjih nekoliko godina zamjetan je interes kod pojedinih ugostiteljskih objekata da investiraju i proširuju ponudu u ovakvim specijaliziranim smjerovima. S nekoliko takvih objekata, te pravilno educiranim i usmjerenim iznajmljivačima moglo bi se usmjeriti i potaknuti razvoj Bike & Bed ponude na županijskoj razini.

4. Zaključne pretpostavke za razvoj cikloturizma na području Virovitičko- podravske županije Govoreći o dosadašnjem razvoju cikloturizma i cikloturističkog proizvoda na području Virovitič- ko-podravske županije on je do sada bio „obveza“ upravnih odjela Virovitičko- podravske županije u suradnji s razvojnom agencijom Vidra i Turističkom zajednicom Virovitičko-podravske županije. Većina ulaganja u cikloturizam do sada je napravljena kroz dva projekta – Drava 4 Enjoy i Bike routes along Drava, te uz pojedine aktivnosti županijske turističke zajednice. Najveći korak u razvoju cikloturizma Virovitičko- podravske županije napravljen je u rujnu 2017. godine kada je donesen Operativni plan razvoja cikloturizma Virovitičko-podravske županije 2017.–2020. godine. Prethodno je u radu navedeno sve ono čime Virovitičko-podravska županija raspolaže u vidu razvoja cikloturizma, ali je isto tako napomenuto i da je sve navedeno nedovoljno turistički valorizirano i

84 5. međunarodna konferencija Inovacije, tehnologije, edukacija i menadžment Dejan Tubić, Juraj Randelj, Igor Dragojević Cikloturizam u kontinentalnom djelu Republike Hrvatske na primjeru Virovitičko-podravske županije stavljeno u domenu cikloturizma. Iako od strane lokalne i županijske zajednice prepoznat kao rastući, i možda i najperspektivniji oblik turizma na ovome području, cikloturizam kao alternativni oblik turizma nedovoljno je razvijen i još uvijek se nedovoljno ulaže i radi na njegovom razvoju. Bogata turistička resursna osnova ovoga područja može se i mora što više iskoristiti u vidu razvoja ne samo cikloturizma, već i vidu razvoja turizma općenito. Kako bi se cikloturizam počeo ubrzano razvijati, dodatna ulaganja moraju se usmjeriti na očuvanje okoliša, kulturno-povijesnu baštinu, održivi turizam i povezivanje Virovitičko- podravske županije sa županijama koje ju okružuju, a također i na prekograničnu suradnju s obližnjim zemljama, poglavito s Republikom Mađarskom. Što se tiče same infrastrukture, potrebna su dodatna ulaganja u trenutačno raspoloživu cikloturističku infrastrukturu, označene i povezane rute unutar i izvan županije, te razvoj popratnih sadržaja poput Bike&bed smještaja, biciklističkih stanica, internet stranica, mobilnih aplikacija, ali i na edukaciji sudionika koji bilo na izravan ili neizravan način sudjeluju u turističkoj ponudi Virovitičko-podravske županije. Dakle, kao osnovni ciljevi razvoja cikloturizma Virovitičko-podravske županije nameću se: izgradnja novih, te proširenje i održavanje postojećih mreža biciklističkih staza i cesta, izgradnja novih i pobolj- šanje kvalitete postojećih smještajnih kapaciteta i ugostiteljske ponude namijenjene cikloturistima uz prilagodbu smještajne ponude Bike & bed standardima, te svakako promocija cikloturizma uz izradu internet stranica i mobilnih aplikacija. Potrebno je raditi na suradnji svih dionika vezanih za cikloturizam uz kreiranje i stvaranje doživljaja koji će Virovitičko-podravsku županiju činiti prepoznatljivom na turi- stičkom tržištu što će pridonijeti stvaranju složenog turističkog proizvoda s visokom dodanom vrijedno- šću i na kraju podizanju kvalitete života lokalnog stanovništva.

Popis literature 1. Beierle, H. (2011.), Bicycle Tourism as a Rural Economic Development Vehicle. Department of Planning, Public Policy & Management, University of Oregon. 2. Blažević, B. (2007.), Turizam u gospodarskom sustavu. Opatija, Fakultet za turistički i hotelski menadžment. 3. Bosnić, I., Tubić, D., Tukera, E. (2014.), Cikloturizam u internet okruženju. U: Breslauer, N. (ur.), U: Zbornik radova 3 . Međunarodne konferencije Menadžment turizma i sporta, Čakovec: Međimursko veleučilište u Čakovcu. str. 191-196. 4. Chen, L. C.; Lin, S. P.; Kuo, C. M. (2013.), “Rural tourism: Marketing strategies for the bed and breakfast industry in Taiwan”, International Journal of Hospitality Management, vol. 32, 278– 286. 5. Cikloprom (2017.), Operativni plan razvoja cikloturizma Virovitičko-podravske županije 2017.–2020., Virovitičko-podravska županija, Virovitica 6. Čavlek, N.; Bartoluci, M.; Prebežac, P.; Kesar, O.; i sur. (2011.), Turizam: ekonomske osnove i organizacijski sustav. Zagreb, Školska knjiga. 7. Faulks, P., Ritchie, B., Fluker, M (2008.), Cycle tourism in Australia: an investigation into its size and scope. Australia, CRC for Sustainable Tourism Pty Ltd 2007. 8. Horwath HTL (2015.), Tourism Megatrends: 10 things you need to know about the future of Tourism. 9. Krajnović, A.; Čičin- Šain, D., Predovan, M. (2011.), “Strateško upravljanje razvojem ruralnog turizma – problemi i smjernice”, Oeconomia Jadertina, vol. 1. (1), 30-45. 10. Krešić, D.; Miličević, K.; Marković, I. (2010.), “Suvremeni turizam – popularni oblici turizma”, Turizam BiH–časopis za turizam i kulturu življenja, vol.2 (3), 96-111. 11. Lamont, M.J. (2009.), Independent bicycle tourism in Australia: a whole tourism systems analysis. School of Tourism & Hospitality Management, Southern Cross University. 12. Meschik, M. (2012.), Sustainable Cycle Tourism along the Danube Cycle Route in Austria, Tourism Planning & Development, vol. 9. (1), 41-56. 13. Nordin, S. (2005.), Tourism of Tomorrow–Travel Trends & Forces of Change. Östersund, Euro-

5th International Conference Innovation, Technology, Education and Management 85 Dejan Tubić, Juraj Randelj, Igor Dragojević Cyclotourism in the continental part of the Republic of Croatia on the example of Virovitica-Podravina County pean Tourism Research Institute (ETOUR). 14. Službene stranice Virovitičko-podravske županije, dostupno na: http://www.vpz. hr/2014/12/30/u-sklopu-eu-projekata-drava4enjoy-biciklisticke- staze-uz-dravu-u-viroviticko- podravskoj-zupaniji-obiljezeno-vise-od-600- kilometara-biciklistickih-staza/ (31.01.2018.) 15. Tubić, D. (2015.), Model razvoja ruralnog turizma Kontinentalne Hrvatske, Doktorska disertacija. Osijek, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Osijeku. 16. Tubić, D.; Bosnić, I.; Blažević, Z. (2012.), “Biciklističke rute u razvoju sportsko- rekreativnog turizma Međimurja” U: Zbornik radova 2 . Međunarodne konferencije o menadžmentu u turizmu i sportu (ur. Breslauer, N.). Čakovec, Međimursko veleučilište u Čakovcu, str. 263-268. 17. Vrtiprah, V. (2006.), “Kulturni resursi kao činitelji ponude u 21. stoljeću. Ekonomska misao i praksa”, vol. 15 (2), 279-296. 18. Vukonić, B., Čavlek, N. (ur.) (2001.), Rječnik turizma. Zagreb, Masmedia.

86 5. međunarodna konferencija Inovacije, tehnologije, edukacija i menadžment Draženka Birkić, Andreja Primužak, Vlatka Rožanković Uloga i značaj održivog upravljanja plažama u priobalnim turističkim destinacijama Primljen: 19.02.2018. Prethodno priopćenje Prihvaćen: 5.03.2018. UDK: 725.753:338.48

Uloga i značaj održivog upravljanja plažama u priobalnim turističkim destinacijama

The role and importance of sustainable beach management in costal tourist destinations

1Draženka Birkić, 2Andreja Primužak, 3Vlatka Rožanković 1,2,3Veleučilište u Karlovcu, Trg Josipa Jurja Strossmayera 9, 47000, Karlovac, Hrvatska E-mail: [email protected], [email protected], [email protected]

Sažetak: Uređene plaže postaju predmetom pojačanoga interesa javne uprave, lokalnog stanovništva, ali i gospodarskih i drugih subjekata . Riječ je o visokovrijednom, ekološki vrlo osjetljivom, a u većini sluča- jeva i jedinom atraktivnom turističkom resursu, koji je istovremeno izložen brojnim negativnim utjecajima proizišlim iz turističkih i drugih gospodarskih djelatnosti . Uređene plaže u svijetu predstavljaju značajan izvor prihoda, te se i u Hrvatskoj sve više pridaje pažnja iskorištavanju njihova potencijala u gospodarskom smislu, ali ne smije se zanemarivati njihova ekološka i sociokulturna komponenta . Upravljanje plažama treba se temeljiti na principima održivoga turističkoga razvoja . Održivo upravljanje plažama je kompleksno i ukoliko se uspostavi može značajno pridonijeti unaprjeđenju kvalitete i jačanju konkurentske prednosti priobalnih turističkih destinacija na međunarodnom tržištu . U ovom radu istražuje se problematika odr- živoga upravljanja plažama u priobalnim turističkim destinacijama sa stanovišta prihvatnih kapaciteta u prostorno–planskim dokumentima, nacionalne i regionalne strategije te usklađenost sa zahtjevima i potrebama lokalne zajednice . Na temelju provedenog istraživanja moguće je zaključiti da u većini slučaje- va nema sustavnoga, promišljenoga i održivoga pristupa uređenju i upravljanju plažama u priobalnim turističkim destinacijama u Republici Hrvatskoj . Jedan od ključnih problema u kontekstu održivoga turističkoga upravljanja plažama u priobalnim turističkim destinacijama jeste neusklađenost smještajnih i rekreativnih kapaciteta s prihvatnim kapacitetima plaža . Ključne riječi: plaže, održivo upravljanje, prostorno–planski dokumenti

Abstract: Cultivated beaches become more and more attractive to public authority, local citizens and various businesses . It is about highly evaluated, ecologically very sensitive and in most cases the most attractive tourist resorts, which is, in the same time exposed to numerous negative influences related to tourism business . Cultivated beaches around the world provide significant income and as such, they are of the same popularity to various tourism businesses in Croatia . It is however important not to ignore beaches ecological and sociocultural part . The beach management has to be followed by principles of sustainable touristic development . Sustainable beaches management is complex and if well established, it can dramatically contribute to quality improvement and increase competitiveness of coastal tourist destinations on international market . This thesis investigates problematics of sustainable beach management in coastal tourist destinations related to capacity with regards to spatial planning, national and regional strategy as well as compliance to demands and requirements of local community . Based on conducted research, it is possible to conclude that in majority, there is no systematic, well planned and sustainable approach to beach arrangement and management in costal tourist destinations in republic of Croatia . One of the key problems in context of

5th International Conference Innovation, Technology, Education and Management 87 Draženka Birkić, Andreja Primužak, Vlatka Rožanković The role and importance of sustainable beach management in costal tourist destinations sustainable tourism related beach management in coastal tourist destinations is incompatibility between accommodation and recreation capacities and capacities of beaches . Key words: beaches, sustainable management, spatial planning .

1. Uvod Pitanje upravljanja plažama u turističkim destinacijama predstavlja pitanje od javnoga interesa, a odražava strukturu turističke ponude i potražnje destinacije. U Republici Hrvatskoj se sve više pridaje pažnja iskorištavanju njihova potencijala u gospodarskom smislu, ali se ne smije zanemarivati njihova ekološka i sociokulturna komponenta. Planiranje budućega razvoja gospodarstva, a posebno turizma, odnosno, upravljanje obalnim pojasom nužno je uskladiti s uvažavanjem načela održivoga razvoja turizma. Održivo upravljanje plažama je kompleksno i ukoliko se kvalitetno uspostavi može značajno pridonijeti unaprjeđenju kvalitete i jačanju konkurentske prednosti priobalnih turističkih destinacija. Velika važnost koju ljudi daju plažama odražava se u ubrzanoj urbanizaciji tih područja, tako da preko 70 % svjetskoga stanovništva živi u priobalnim područjima (Nelson et al.,2002.). Oko 30 % svjetskoga turizma odvija se na samoj obali, odnosno u priobalnoj zoni. Velika većina zemalja, osobito zemlje u razvoju svoj gospodarski razvoj temelje na rastu i razvoju priobalnog turizma (Ghosh, 2012:163). Europska unija procjenjuje da se oko 60 % putovanja u Europi odvija u mjestima uz more i pri tome se ostvaruje najmanje četiri noćenja po posjetitelju (Moreno i Becken, 2009.). Relevantna istraživanja pokazuju da turisti odabiru priobalne destinacije upravo zbog uživanja u moru i suncu, pri čemu su plaže jedan od glavnih motiva posjeta priobalnih destinacija (TOMAS, 2015.:38). No, međutim, veliki sezonski priljev turista u priobalnom području proizvodi jak negativni utjecaj na okoliš koncentriran na malo područje i u kratkom vremenskom periodu (UNWTO 2007.). U ovom radu istražuje se problematika održivoga upravljanja plažama u priobalnim turističkim destinacijama sa stanovišta prihvatnih kapaciteta u prostorno – planskim dokumentima, nacionalnoj i regionalnoj strategiji u tri jadranske županije (Istarska, Kvarner i srednja Dalmacija), odnosno 9 priobalnih destinacija (Poreč, Rovinj, Medulin, Opatija, Crikvenica, Novi Vinodolski, Zadar, Sv. Filip i Jakov te Biograd na Moru). U cilju izrade ovoga rada koristile su se metode znanstvenoga istraživanja prikladne za obradu predmeta istraživanja. Za promatrane priobalne turističke destinacije provela se analiza struk- ture smještajnih kapaciteta, broj ostvarenih noćenja te analiza turističkoga prometa, kao i analiza stanja plažnoga prostora. U empirijskom dijelu rada korištena je metoda prikupljanja primarnih podataka putem anketira- nja ispitanika i analizom definiranoga skupa priobalnih turističkih destinacija prikupljanjem sekundarnih podataka poput: turističkih smještajnih kapaciteta u promatranim priobalnim destinacijama, broj ostvarenih turističkih noćenja, prosječna duljina boravka gostiju, ukupni plažni prostor, planirani broj postelja u komercijalnim smještajnim kapacitetima (podatci dostupni iz prostornih planova uređenja destinacije) te naposljetku izračunat je raspoloživi plažni prostor po kupaču.

2. Teorijski okvir Plaže su turistički resurs koji bitno oplemenjuju ponudu turističkih priobalnih destinacija. U Pri- ručniku za zaštitu obale Inženjerskog korpusa vojske SAD (1981.:A3) plaža je definirana kao: “Područje nekonsolidiranog materijala koje se proteže od crte niske vode prema unutrašnjosti kopna do mjesta gdje dolazi do očite promjene materijala ili fiziografskih oblika, ili do linije trajne vegetacije (obično je to granica do koje dopiru olujni valovi). Morska granica plaže je – ako nije drugačije određeno – srednja crta nižih voda.” Prema Micalleff, A. i A. T. Williams (2009.) plaža se definira kao nakupina nekonsolidiranog materijala ( npr. pijeska, šljunka, gline ili njihova mješavina) koja se proteže od kopnenoga ruba plaže, što može biti padina sipine ili valobran, do dubine mora na kojoj nema značajnih kretanja sedimenata (Mi- calleff, A. i A. T. Williams, 2009.), i smatraju da oni koji upravljaju plažama to područje moraju dobro poznavati i razumjeti.

88 5. međunarodna konferencija Inovacije, tehnologije, edukacija i menadžment Draženka Birkić, Andreja Primužak, Vlatka Rožanković Uloga i značaj održivog upravljanja plažama u priobalnim turističkim destinacijama Uzimajući u obzir širok spektar potencijalnih konflikata, upravljanje plažom može se definirati kao „proces upravljanja, bilo praćenjem, jednostavnim intervencijama, recikliranjem, dohranom, izgradnjom, održavanjem plažnih objekata, ili bilo kojom kombinacijom ovih tehnika, na način koji odražava prihvatljiv kompromis s obzirom na raspoloživa sredstva i ciljeve vezane za obalnu zaštitu, zaštitu prirode, kvalitetu življenja i gospodarstvo“ (Simm i dr. 1995.:147). Osim toga upravljanje plažom „ treba biti usmjereno na upravljanje ljudima i načinom njihove interakcije s okolišem plaže, u cilju izbjegavanja, popravljanja ili ublažavanja negativnih utjecaja (Micallef i Williams, 2009.). Plaže predstavljaju iznimno složen sustav objedinjenja kopna i mora, iznimno vrijedno prirodno stanište te značajan prostor uz koji se usko vezuju specifične socijalne i ekonomske prilike, ujedno izložene raznim pritiscima poput rekreacija, onečišćenja, obalnoga razvoja, ekološki štetnoga upravljanja plažom, eksploatacija resursa, klimatske promjene koji vode do propadanja okoliša plažnih ekosustava (prema Defeo i dr., 2009). Stavljajući veći naglasak na potrebe korisnika plaže Bird ( 1996.; 212) je predložio da bi upravljanje plažom trebalo težiti: „… da se održi ili poboljša plaža kao rekreacijski resurs i sredstvo obalne zaštite, uz istovremeno pružanje usluga koje zadovoljavaju potrebe i očekivanja onih koji plažu koriste. To uključuje pažljivo promišljanje propisa i odluka o izgledu, svrsi i smještaju svakoga objekta potrebnoga za pogodovanje korištenju plaže i uživanju u njenom okolišu.“ Od posebnoga interesa po pitanju upravljanja plažama je zakonodavstvo koje pomaže utvrđivanju principa obalnoga upravljanja za definiranje odgovarajuće politike unutar određenoga pravnoga okvira. Upravljanje obalnim pojasom, odnosno plažama u hrvatskom zakonodavstvu definira se nizom pravnih akata. Za potrebe ovog rada istaknuta su neka od njih, a značajna za postizanje održivog upravljanja plažama. 1. Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama (NN 158/03,100/04, 141/06, 38/09) plaže se promatraju u okviru pomorskog dobra. Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama (NN 158/03, 100/04, 141/06, 38/09), naglašava da su plaže dio pomorskog dobra koje je dostupno svima pod istim uvjetima. Kao takve one ni pod kojim uvjetima ne mogu biti privatno vlasništvo, odnosno Uredbom o postupku davanja koncesije na pomorskom dobru (NN 23/04, 101/04, 39/06, 36/08, 83/12, NN 10/2017) ipak, definiraju se uvjeti za davanje koncesije za korištenje pomorskog dobra. Postupak davanja koncesije moguće je započeti nakon što je određena granica pomorskoga dobra, te provedena u zemljišnim knjigama, stoga plaže, ipak, mogu biti predmetom koncesije. 2. Pravilnikom o vrstama morskih plaža i uvjetima koje moraju zadovoljavati (NN 50/95) plaže se dijele na: - uređene plaže -s morem neposredno povezani uređeni kopneni prostor sa sanitarnim uređajima, tuševima i kabinama, ograđen s morske strane, koji je pristupačan svima pod jednakim uvjetima - prirodne plaže -neuređeni i s morem neposredno povezani kopneni prostor koji je pristupačan svima. Ljudska intervencija i utjecaj nisu prisutni ili su svedeni na minimum. 3. Uredbom o postupku davanja koncesije na pomorskom dobru ( NN 23/04, 101/04, 39/06, 63/08, 125/10, 83/12 i 10/2017) plaže se dijele na: - uređene javne plaže–plaže koje služe većem broju turističkih objekata i građana - uređene posebne plaže–plaže koje čine tehničko-tehnološku cjelinu jednog smještajnog objekta u smislu Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti - prirodne plaže–plaže na kojima nisu izvršeni zahvati u prostoru u smislu propisa kojima se uređuje prostorno uređenje i građenje i koje se ne smiju ograđivati s kopnene strane. S obzirom na pristupačnost ovih plaža Uredba plaže definira kao: - plaže bez mogućnosti ograđivanja i naplate ulaza na plažu - plaže s mogućnost i ograđivanja plaže - plaže s mogućnosti ograđivanja i naplate ulaza na plažu 4. Zakon o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12, 55/12) uzimajući u obzir rekreativne karakteristike plaža, promatra ih kao potencijalne rekreacijske

5th International Conference Innovation, Technology, Education and Management 89 Draženka Birkić, Andreja Primužak, Vlatka Rožanković The role and importance of sustainable beach management in costal tourist destinations zone u članku 53. dijeli plaže na: uređene i prirodne morske plaže. Nadalje utvrđuje se da je: - uređena morska plaža unutar ili izvan naselja nadzirana i pristupačna svima pod jednakim uvjetima s kopnene i morske strane uključivo i osobama smanjene pokretljivosti, većim di- jelom uređenoga i izmijenjenoga prirodnog obilježja, te infrastrukturno i sadržajno (tuševi, kabine i sanitarni uređaji) uređen kopneni prostor neposredno povezan s morem, označen i zaštićen s morske strane - prirodna morska plaža unutar ili izvan naselja nadzirana i pristupačna s kopnene i/ili morske strane infrastrukturno neopremljena, potpuno očuvanoga zatečenoga prirodnog obilježja. 5. Nacionalni program upravljanja i uređenja morskim plažama (2014), donijela je Vlada Re- publike Hrvatske s ciljem uspostave sustavnoga, promišljenoga i održivoga pristupa uređenju i upravljanju morskim plažama; identifikaciji plažnih prostora kao resursne osnove i planiranje održivih modela uređenja i upravljanja morskim plažama te tematiziranje i brendiranje morskih plaža poradi ostvarenja dugoročnog zadovoljstva turista. U okviru Nacionalnog programa upravljanja i uređenja plaža, plaže se dijele u skladu s Uredbom o postupku davanja koncesije na pomorskom dobru (NN 23/04, 101/04, 39/06, 63/08, 125/10, 102/11i 83/12 .), kako je gore već navedeno. U Republici Hrvatskoj upravljanje plažama temeljem zakona povjereno je jedinicama regionalne i lokalne samouprave te je dana mogućnost primjene instituta koncesija ili koncesijskih odobrenja. Na taj način upravljanje plažama ima funkciju zadržavanja ili poboljšavanja plaže kao rekreativnog resursa, kao instrumenta zaštite obale, te veoma važnu funkciju gospodarenja plažama. Zaštita javnog interesa na pomorskom dobru važan je element u gospodarenju plažama, s jedne strane treba zaštiti i omogućiti pravnu sigurnost turističkom gospodarstvu plažama, a s druge strane treba sačuvati obalu i javne plaže od neprimjerene komercijalizacije i ograničavanja opće uporabe. Pojam održivoga upravljanja plažama usko je povezan s pojmom prihvatnih kapaciteta (eng . carrying capacity). Prihvatni kapacitet predstavlja osnovu za razvoj turizma u skladu s načelima održi- voga razvoja i podrazumijevaju razvoj unutar prihvatljivih granica. Osnovna ideja primjene koncepta održivoga upravljanja plažama jest spoznaja o tome koliko određeni plažni prostor, može prihvatiti turi- stičkih aktivnosti, bez narušavanja prirodne ravnoteže u okolišu. Ono podrazumijeva prisutnost turista, što u svakom slučaju ima utjecaja na okoliš, ali koje je prihvatljivo za lokalnu zajednicu, te koje je održivo i u budućnosti. Procjena turističkoga prihvatnoga kapaciteta plaža izravno je povezana s prostornim planiranjem priobalne destinacije, ono ima važnu ulogu i po pitanjima namjene površina i realizacije infrastruktur- nih zahvata. Turizam i prostor su u neprestanoj sprezi, koja je pozitivna u svojim početcima i razvoj- nim stadijima, ali s povećanjem turističke aktivnosti ova sprega može i često postaje negativna (Carić, Marković, 2011.:123; Dede, Ayten, 2012.:431). Na pitanje kako rasporediti i najbolje koristiti sadržaje u plažnom prostoru i čuvati prostor od daljnje degradacije odgovor daje teorija prostornoga planiranja i to na regionalnoj (lokalnoj) razini. Lokalno turističko planiranje, međutim, nije u potpunosti samostalno, već ulazi u okvire razvoja turizma na državnoj razini u vidu regionalnih politika (Mrđa: 2015.:51). Obvezu osiguranja izrade i provođenja prostornih planova imaju jedinice lokalne samouprave, gradovi ili općina. Svaka priobalna destinacija nužno treba tražiti vlastita rješenja organizacije prostora koja odgovara njenim specifičnim karakteristikama i budućim smjernicama željenoga turističkoga razvoja. Količina turističke aktivnosti koju je određeni prostor, u ovom slučaju plaže, u mogućnosti prihvatiti ovisi o obilježjima promatranog prostora. U skladu s tim, ključno je utvrditi prostorna obilježja, odnosno čimbenike koji utječu na prostorna ograničenja ili mogućnosti te turističke aktivnosti koje će se odvijati u promatranom prostoru, te ih ugraditi u prostorne i strateške planove razvoja.

3. Analiza stanja održivog upravljanja plažama u priobalnim turističkim destinacijama Proces održivoga upravljanja plažama usko je povezan s procesom održivoga upravljanja priobalnom destinacijom. Uspostavom odgovarajućih planskih dokumenata za strateški razvoj destinacije moguće je osiguravanje ostvarenja temeljnih ekonomskih, ekoloških i sociokulturnih ciljeva uporabom plažnih resursa.

90 5. međunarodna konferencija Inovacije, tehnologije, edukacija i menadžment Draženka Birkić, Andreja Primužak, Vlatka Rožanković Uloga i značaj održivog upravljanja plažama u priobalnim turističkim destinacijama U ovom poglavlju elaborirat će se nalazi empirijskoga istraživanja koji se odnose na stanje održivo- ga turističkoga razvoja te primjene načela i kriterija održivoga turističkog a razvoja analizom strateških dokumenata kao temeljnih instrumenata strateškog pristupa kojim se povezuju sve bitne komponente turističke destinacije, pa samim tim i upravljanje plažama . U nastavku se daje prikaz rezultata provedenoga istraživanja o stavovima stručnjaka iz područja turizma, koji svakodnevno sudjeluju u donošenju odluka bitnih za razvoj priobalne destinacije. To su prvenstveno načelnici, gradonačelnici, vijećnici u gradskim i općinskim vijećima, direktori turističkih zajednica, odnosno vijećnici u vijećima turističkih zajednica koji se svakodnevno suočavaju s procesom donošenja odluka koje se odnose na upravljanje prostorom, kako priobalnih destinacija, tako i plažnog prostora unutar priobalnih destinacija. Istraživanje je provedeno u 9 priobalnih turističkih destinacija u tri priobalne županije, od siječnja 2015. godine do travnja 2015. godine sa svrhom analize uspostavljene razine održivoga turističkoga razvoja priobalne destinacije u okviru koje su se plaže posebno promatrale. Promatrano je i analizirano postojanja strateških planova upravljanja destinacijom koja se uobičaje- no odnose na razvoj, kako destinacije, tako i na uporabu ključnih resursa u destinaciji (tablica 1).

Tablica 1 Postojanje i korištenje strateških planova razvoja priobalne destinacije Kod B1_A. Elementi integralnog modela planiranja Ne koriste Koriste Ukupno B1_A _1. Dugoročni strateški plan razvoja destinacije 70 % 30 % 100 % B1_A _3. Strateški plan razvoja turizma destinacije 40 % 60 % 100 % B1_A _4. Marketinški plan razvoja turizma destinacije 63 % 37 % 100 % B1_A _8. Plan zaštite okoliša destinacije 77 % 23 % 100 % Izvor: Birkić, 2016:201

Ono što je odmah uočljivo prema odgovorima ispitanika je da je najveća zatupljenost planova koji su zakonom propisani. Dugoročni strateški plan razvoja destinacije kao jedan od takvih zastupljen u 70 % promatranih destinacija, Strateški plan razvoja turizma zastupljen je u 60 % promatranih priobalnih destinacija. Dodatnim istraživanjem za stolom uočeno je da Strateški plan razvoja turizma destinacije posjeduje tek 40 % promatranih destinacija. Destinacije koje nemaju donesene i usvojene Strateške planove razvoja turizma oslanjaju se na Županijske strateške planove razvoja turizma. Marketinški plan razvoja destinacije u svom radu koristi 37 % promatranih priobalnih destinacija a Plan zaštite okoliša samo 23 % promatranih destinacija. Čak 70 % ispitanika potvrdilo je da iako posjeduju Dugoročni strateški plan razvoja destinacije ne primjenjuju ga u svom modelu upravljanja priobalnom destinacijom, odnosno razina primjene elemenata Dugoročnog strateškog plana razvoja destinacije je izrazito niska. U nastavku sljedi deskriptivna statistika provedbe strateških planova razvoja priobalne destinacije (tablica 2), a odnosi se na izjave ispitanika, eksperata u turizmu, o provedbi strateških planova razvoja priobalne destinacije.

Tablica 2 Deskriptivna statistika provedbe strateških planova razvoja priobalne destinacije (1-uopće ne provodimo, 5-u potpunosti provodimo) B2_A. Elementi integralnog modela Kod N Min Max Prosjek St.Dev. planiranja B2_A_1. Dugoročni strateški plan razvoja destinacije 43 1 5 3,49 1,12 B2_A_3. Strateški plan razvoja turizma destinacije 43 1 5 3,63 1,00 B2_A_4. Marketinški plan razvoja turizma destinacije 43 2 5 3,51 0,86 B2_A_8. Plan zaštite okoliša destinacije 43 1 5 3,05 0,82 Izvor: Birkić, 2016 : 203

Tablica 2 prikazuje prosječne ocjene ispitanika, u kojima je moguće uočiti kako su svi strateški dokumenti po pitanju provedbe u praksi ostvarili relativno nisku prosječnu ocjenu.

5th International Conference Innovation, Technology, Education and Management 91 Draženka Birkić, Andreja Primužak, Vlatka Rožanković The role and importance of sustainable beach management in costal tourist destinations S obzirom da je održivo upravljanje plažama moguće postići samo ako se i sama priobalna destinacija ponaša na održiv način, ovim istraživanjem nastojalo se obuhvatiti i procjenu ostvarenoga stupnja održivoga turističkoga razvoja promatranih priobalnih destinacija. (tablica 3).

Tablica 3 Deskriptivna statistika procjene razine održivog turističkog razvoja u lokalnoj zajednici (1-vrlo niska razina, 5-vrlo visoka razina) Kod B2_A. Element održivog turističkog razvoja N Min Max Prosjek St.Dev. B2_A _1. Očuvanje prirodnog okoliša destinacije 43 1 5 3,49 1,12 B2_A _2. Planiranje i upravljanje prostorom u destinaciji 43 1 5 3,16 0,90 B2_A _3. Očuvanje prirodnih atraktivnosti destinacije 43 1 5 3,63 1,00 B2_A _4. Očuvanje kulturnih atraktivnosti destinacije 43 2 5 3,51 0,86 B2_A _5. Porast broja smještajnih turističkih kapaciteta 43 1 5 3,44 1,03 u destinaciji B2_A _6. Unapređenje kvalitete postojećih smještajnih 43 1 5 3,12 0,73 turističkih kapaciteta u destinaciji B2_A _7. Broj uređenih plaža 43 1 5 3,12 1,00 B2_A_8 Broj uređenih parkirališta/parkirališnih mjesta 43 1 5 3,05 0,82 B2_A _9. Razvoj i unapređenje prometne infrastrukture 43 2 5 3,28 0,63 B2_A _10. Razvoj i unapređenje komunalne 43 2 5 3,51 0,70 infrastrukture B2_A _11. Selektivno sakupljanje otpada i reciklažu 43 1 5 3,05 1,17 B2_A _12. Tretiranje otpadnih voda 43 1 5 3,14 0,99 B2_A _13. Valorizacija zaleđa destinacije u turističke 43 1 5 2,56 1,14 svrhe Izvor: Birkić, 2016 :207. Analizom dodijeljenih ocjena (tablica 3) moguće je uočiti kako ispitanici daju relativno nisku ocjenu trenutačno dostignutoj razini održivog turističkog razvoja u promatranim priobalnim destinaciji. Tablica 4 prikazuje prosječne ocjene ispitanika o razini uvažavanja načela održivoga turističkoga razvoja prilikom upravljanja plažama.

Tablica 4 Deskriptivna statistika ispitanika o upravljanju plažama u lokalnim zajednicama (1- uopće se ne slažem, 5- u potpunosti se slažem) Kod B2_B. Upravljanje plažama N Min Max Prosjek St.Dev. B2_B Korištenje elemenata obale i plaža u skladu je s 4 _1. kapacitetima nosivosti. 3 1 5 2,79 1,12 B2_B Intervencije u prostoru ne degradiraju elemente 4 _2. atrakcijske osnove obale i plaže. 3 1 4 3,16 0,95 B2_B Lokalna zajednica sudjeluje u upravljanju 4 _3. atrakcijskom osnovom obalom i plažama. 3 1 5 3,12 1,14 B2_B Primjenjuju se postojeći instrumenti zakonske _4. kontrole i kažnjavanja subjekata koji oštećuju 4 1 5 2,93 0,88 elemente atrakcije osnove obale i plaže 3 B2_B Primjenjuju se mjere i instrumenti očuvanja _5. okoliša i bioraznolikosti atrakcijske osnove obale i 4 2 5 3,23 0,90 plaža na lokalnoj razini. 3 B2_B Primjenjuju se mjere podizanja svijesti i edukacije _6. o praksi odgovornog korištenja atrakcijske osnove 4 1 5 2,86 1,32 obale i plaža. 3 Izvor: Birkić, 2016:210

92 5. međunarodna konferencija Inovacije, tehnologije, edukacija i menadžment Draženka Birkić, Andreja Primužak, Vlatka Rožanković Uloga i značaj održivog upravljanja plažama u priobalnim turističkim destinacijama Moguće je uočiti da su dodijeljene izrazito niske prosječne ocjene procesu upravljanja plažama u promatranim priobalnim destinacijama, s obzirom na procjenu primjene načela održivoga turističkoga razvoja od strane ispitanika (tablica 4). Osobito je alarmantno i znakovito da su ispitanici varijabli Kori- štenje elemenata obale i plaža u skladu je s kapacitetima nosivosti dodijelili najniže ocjene 2,79 kao i varijabli Primjenjuju se mjere podizanja svijesti i edukacije o praksi odgovornog a korištenja atrakcijske osnove obale i plaža gdje je dodijeljena ocjena 2,86 Neovisno o izuzetno prirodnim i ambijentalnim obilježjima plaža, u promatranim priobalnim destinacijama još uvijek ne postoji suglasje oko poželjnog načina korištenja, odnosno upravljanja raspolo- živim plažnim prostorom. Prihvatni kapacitet plaža (broj osoba koje je plaža u mogućnosti fizički prihvatiti) u svom najjed- nostavnijem obliku može biti izračunat na temelju plažnoga prostora koji stoji na raspolaganju po ku- paču. Nužno je osvrnuti se na prihvatni kapacitet plaža u definiranju poželjnih načina uređenja turi- stički pogodnih plaža i načina njihovoga optimalnoga korištenja, kao i potrebnih sadržaja. Svrha toga je uspostava sustavnoga, promišljenoga i održivoga pristupa uređenju i upravljanju plažama kako bi se osiguralo i dugoročno zadovoljstvo korisnika i ekonomski interes jedinica lokalne samouprave, odnosno koncesionara. Na temelju različitih aspekata, različiti autori definiraju prihvatne kapacitete. Primjerice, (Pearce i Kirk, 1986.; Yepes, 1998.; u Da Silva et al., 2005.) smatraju da je najveći tolerirani prihvatni kapacitet (prenapučenost) oko 3-5m² po osobi. Slično tome, u Španjolskoj se plaže smatraju zasićenima (s rekreacijskog gledišta) kada je prostor raspoloživ za korisnika plaže manji od 4m² (Ariza et al, 2008.). Neki drugi (Da Silva et al., 2007.; Baud- Bovy i Lawson, 1998.), ovisno o tipu plaže, definiraju prihvatni kapacitet između 7,5 m² i 30 m². S obzirom na sve izrečeno fizički prihvatni kapacitet plaže moglo bi se definirati kao što je prikazano u tablici 5.

Tablica 5 Prikaz fizičkog prihvatnog kapaciteta plaža Tolerirani prihvatni kapacitet Tip plaže (min.- max u m²) Turističko naselje (resort) 10-30 Gradska 5-20 Gradska plaža s visokim standardom 15-20 Gradska plaža s niskim standardom 5-8 Mjesna 5-20 Mjesna plaža s visokim standardom 15-20 Mjesna plaža s niskim standardom 5-8 Ruralna 8-30 Udaljena 8-30 Izvor: Prilagođeno prema Održivo upravljanje plažama, COAST, 2010:94

Predloženi tolerirani prihvatni kapacitet određuje najniže i najviše prihvatljive razine broja ljudi na nekoj plaži. One su u relativno velikim rasponima jer optimalni kapacitet ovisi o standardu koji se želi ili može ponuditi kupaču: plaže s višim standardom imat će i veći raspoloživi prostor po osobi nego plaža s nižim standardom. Na institucijama zaduženim za planiranje i upravljanje plažama je da definiraju, odnosno da se opredijele za razinu standarda. Opravdanost ovakvoga pristupa, potvrđuju i pokazatelji u tablici 6 Prihvatni kapaciteti priobalnih turističkih destinacija u odnosu na prihvatne kapacitete plaža i planirani broj smještajnih kapaciteta, koji pokazuju prihvatne kapacitete promatranih priobalnih destinacija u odnosu na prihvatne kapacitete plaža.

5th International Conference Innovation, Technology, Education and Management 93 Draženka Birkić, Andreja Primužak, Vlatka Rožanković The role and importance of sustainable beach management in costal tourist destinations Tablica 6 Prihvatni kapaciteti priobalnih turističkih destinacija u odnosu na prihvatne kapacitete plaža i planirani broj smještajnih kapaciteta . Broj turističkih Planirani broj Prosječn postelja u 2014.g. Broj Raspoloživ postelja a duljina Plaže Grad/ ostvarenih i plažni komercijal- Kućanstva boravka ukupno Mjesto Hoteli noćenja u prostor po nim smještaj- Ostali gostiju u ha Kampovi 2014.g kupaču m² nim kapacite- 2014.g. objekti tima 1. Poreč 19 163 2 032 231 5,5 326 384 5,9 Do 30 000 postelja 62 % 38 % 2. Rovinj 34 353 2 998 942 6,5 273 511 5,00 Do 28 000 postelja 44 % 56 % 3. Medulin 15 252 1031 241 7,1 133 363 2,9 Od 20 000 do 27 000 67 % 33 % postelja 4. Opatija 8 049 1 014 500 2,8 53 157 1,15 Nema podataka 79 % 21 % 5. 10 420 650 972 5,5 119 946 1,84 3800 Crikvenica 35 % 65 % 6. Novi 6 360 369 934 6,4 58 050 2,17 10 000 Vinodolski 40 % 60 %

7. Zadar 13 400 846232 3,0 231 155 5,22 Nema podataka 45 % 55 % 8. Biograd 15 585 811701 5,6 92 065 5,51 4 700 postelja na Moru 7539 52 % 9. Sv. Filip i 3 601 265 119 7,0 44 300 4,34 1 000 postelja Jakov 60 % 40 % UKUPNO 118 134 10 020 872 5.5 1 881 3.8 931 Izvor: Birkić, 2016 :18.

Kao što možemo uočiti iz tablice 6 Prihvatni kapaciteti priobalnih turističkih destinacija u odnosu na prihvatne kapacitete plaža i planirani broj smještajnih kapaciteta u promatranim priobalnim destinacijama postoji značajna neusklađenost smještajnih i rekreativni kapaciteta s prihvatnim kapacitetima plaža. Isto tako možemo reći da su naše plaže mahom prenapučene što dovodi do niza konfliktnih i nezadovoljavajućih situacija upravo zbog prevelike izgrađenosti smještajnih kapaciteta u destinacijama, koja ne prate prirodna ograničenja prostora. S obzirom na planiranu izgradnju smještajnih prihvatnih kapaciteta, što je vidljivo u tablici 6 u promatranim priobalnim destinacijama ta neusklađenost biti će još izraženija. Prilikom planiranja prihvatnih kapaciteta (smještajnih i rekreativnih) planeri trebaju imati na umu fiksne kapacitete prostora u vidu fizičkog kapaciteta, ekološke kapacitete, kapacitete prirodnog nasljeđa, duljinu i geomorfologiju obalnog pojasa. Planeri bi trebali smje- štajne i rekreativne kapacitete kroz prostorno planske dokumente dovesti u optimalnu vezu s zadanim okruženjem. Analizirajući pokazatelje u tablici 6 vidi se da to zasada nije slučaj. Nego naprotiv, planiraju se novi prihvatni smještajni i rekreativni kapaciteti bez odgovora na ostala ograničenja unutar priobalne destinacije. Isto tako iz tablice 9 vidljivo je da su plaže promatranih priobalnih destinacija sve mahom prenapučene. Četiri od devet promatranih priobalnih destinacija raspolažu s manje od 3 m² plažnog

94 5. međunarodna konferencija Inovacije, tehnologije, edukacija i menadžment Draženka Birkić, Andreja Primužak, Vlatka Rožanković Uloga i značaj održivog upravljanja plažama u priobalnim turističkim destinacijama prostora po kupaču, što nam govori prema gore navedenim pokazateljima (tablica 5) da je riječ o prena- pučenim plažama. Neposredni obalni pojas mora, odnosno prostor između obalne crte i građevinske linije turističke smještajne građevine prema obali treba da se štiti prostorno planskom dokumentacijom i izgradnjom (Hrvatin, 2015.:189). Mnogi dijelovi priobalnih turističkih destinacija su previše izgrađeni što trajno devastira prostor u njegovom izvornom obliku. Ono što ukazuje na dugoročni trend neodrživosti jest prevelika koncentracija građevinskih područja u uskom priobalnom području. Posljedica neusklađenosti smještajnih i rekreativnih kapaciteta priobalne destinacije s prihvatnim kapacitetima plaža vidljivi su u prikazu tablice 7 Negativni utjecaji na doživljaj boravka u priobalnoj destinaciji u Republici Hrvatskoj u okviru istraživanja TOMAS Ljeto 2014., koje je proveo Institut za turizam u Zagrebu.

Tablica 7 Negativni utjecaji na doživljaj boravka u priobalnoj destinaciji u RH Smetnje tijekom boravka u destinaciji % Gužva u prometu u destinaciji 8,7 Gužva u kupališnom prostoru (prevelik broj kupača) 8,4 Neprimjereno odloženo smeće 7,3 Buka koja remeti komfor vašeg smještaja 6,2 Nemogućnost razdvajanja otpada 5,2 Neugodni mirisi (iz kontejnera i kanti za smeće) 4,9 Gužva na javnim površinama (ulice, šetnice, dječja igrališta) 4,2 Buka i remećenje mira na kupališnom prostoru 3,6 Nešto drugo 2,1 Ništa me nije smetalo tijekom boravka u destinaciji 71,5 Izvor:TOMAS Ljeto,2014–Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj(54), Institut za turizam,Zagreb, 2015 .

Prema istraživanju TOMAS 2014. više od četvrtine gostiju (28,5 %) navelo je da ih je tijekom boravka u priobalnim turističkim destinacijama nešto zasmetalo što je više ili manje, negativno utjecalo na njihov doživljaj boravka u destinaciji. Ono na što posebno treba obratiti pažnju jeste da je najviše gostiju (8 do 9 %) istaknulo kao negativan utjecaj Gužva u kupališnom prostoru (prevelik broj kupača), a zatim Buka i remećenje mira na kupališnom prostoru 3,6 % (TOMAS, 2015.:54), prema istom tom istraživanju glavni motiv dolaska turista u naše priobalne destinacije jeste sunce, more i plaže. Za potrebe ovoga rada ne može se analizirati učinkovitost Regionalnoga programa uređenja i upravljanja morskim plažama, pokrenut od strane Ministarstva turizma, kao jedna od mjera nacionalnoga programa upravljanja i uređenja morskih plaža. Program ima za cilj stvaranje kvalitetnog i privlačnog turističkog proizvoda kao ključnog resursa kupališnog turizma. Planira se provesti u aktivnostima in- ventarizacije plaža, postavljanja standarda kvalitete, okvira i uređenja plaža, obilježavanja plaža, pobolj- šanja pristupnih putova te uređenja plaža. Akcijski plan podrazumijeva tematski plan djelovanja na tri područja: strateški, normativno i operativno. Ovaj programa još je u fazi razvoja ali velika su očekivanja upravo po pitanju održivoga upravljanja morskim plažama, te stvaranja kvalitetnoga i privlačnoga turi- stičkog proizvoda.

4. Zaključak U ovom radu potvrđena je spoznaja da nema održivoga upravljanja plažama bez uspostave održi- voga turističkoga razvoja na nivou priobalne destinacije kroz prostorno planske i strateške dokumente. Kada je riječ o morskim plažama, riječ je o visokovrijednom, ekološki vrlo osjetljivom, a u većini sluča- jeva i jedinom atraktivnom turističkom resursu, koji je istovremeno izložen brojnim negativnim utjecajima proizišlim iz turističkih i drugih gospodarskih djelatnosti. Pitanje upravljanja morskim plažama predstavlja pitanje od javnog interesa, odražava strukturu turističke ponude, te je ujedno i poluga za

5th International Conference Innovation, Technology, Education and Management 95 Draženka Birkić, Andreja Primužak, Vlatka Rožanković The role and importance of sustainable beach management in costal tourist destinations povećanje atraktivnosti destinacije. Koncept prihvatnog kapaciteta implementiran u prostorno–planske dokumente treba biti ključni instrument u očuvanju i unaprjeđenju prostornih vrijednosti priobalnoga područja, pa tako i samih plaža. Planeri turističkog razvoja trebaju imati na umu ekološke kapacitete, odnosno prihvatne kapacitete u vidu prirodnog nasljeđa, duljinu i geomorfologiju obalnoga pojasa. Ovo istraživanje dokazalo je upravo suprotno, da postoji značajna neusklađenost uspostavljenih i planiranih smještajnih i rekreativnih kapaciteta s prihvatnim kapacitetima plaža, što dovodi do konfliktnih situacija i nezadovoljstva svih zainteresiranih strana poput privatnoga sektora, javne lokalne samouprave, turista i lokalnog stanovništva. U kreiranju uvjeta za ostvarivanje održivoga upravljanja hrvatskim plažama značajnu ulogu ima javni sektor donošenjem zakona i mjera. Uski priobalni prostora, fizički je ograničen prostor, a prema postojećim prostornim planovima i u budućnosti možemo očekivati predimenzioniranost turističkih kapaciteta većine promatranih priobalnih destinacija i izravnu ugroženost plažnoga prostora te izrazito ne- zadovoljstvo korisnika istog, kako turista, tako i domicilnog stanovništva. Održivo upravljanje morskim plažama možemo očekivati ukoliko načela održivoga turističkoga razvoja budu integrirana u regionalnu i lokalnu politiku prostornog planiranja i to s ciljem osiguranja vlasništva i upravljanja priobalnim po- dručjem koje dopuštaju očuvanje prirodnih resursa i promicanje njihove osnovne uloge u gospodarskom i turističkom razvoju.

Literatura 1. Bird, E. C. F.(1996.) Beach Managament, John Wiley & Sons , 2. Birkić, D., (2016.) Održivi turistički razvoj priobalne destinacije, Doktorski rad, Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, Opatija 3. Hrvatin, D., Urbanistički pokazatelji izgradnje turističkih zona–primjer priobalja zapadne Istre : Doktorski rad, Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb 4. Micallef, A. i A. T. Williams (2009.), Beach Management, Principles and Practices: EARTHS- CAN Publisher, London, UK. 5. Mrđa, A., (2015.) Metoda određivanja turističke nosivosti u prostornom planiranju, Doktorski rad, Arhitektonski fakultet Zagreb, Zagreb. 6. TOMAS Ljeto 2014. (2015.), Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj, Institut za turizam, Za- greb. 7. U.S. Army Corps of Engineers (1981), Share Protectione Manual, Vols I& II, Coastal Engineer- ing Research Centre, Mississippi. 8. Projekt 1000 hrvatskih plaža (2010) Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, Opatija 9. Smjernice za održivo upravljanje plažama u Hrvatskoj www. http://undp.ivisa.com/upload/ file/258/129127/FILENAME/Plaze-Zavrsno_izvjesce_WEB.pdf (15.siječnja 2018) 10. Ariza, E., Sardá, R., Jiménez, J. A., Mora, J. i Ávila, C. (2008.), Beyond performance assessment mesaurements for beach managament, Application to Spanish Mediterranean beaches, Coastal managament, vol. 36., pp. 47–66. 11. Baaud-Bovy,M i Lawson, F.R (1998.) Tourism and Recreation, Tourism and recreation, Elsevier Sciens & Tehnology Books, BEACH Act, 2000 http://www.epa.gov/waterscience/beaches/report (21.siječnja 2018) 12. Carić, H., Marković, I. (2011.), Integralno planiranje u turizmu kao temelj održivog razvoja, u: Izazovi upravljanja turizmom, Institut za turizam, Zagreb, 123–138. 13. Da Silva,C.P., Pontest,S. i Ferreria, J., C. (2005.) The managament of Beaches: Implementing the Carrying Capacity Concept 14. Da Silva, C.P., Alves, F.L i Rocha, R., (2007.), The Management of Beach Carrying Capacity : the case of Northern Portugal , Juornal of Coastal Research, ICS 2007(proceedings9.pp 135- 139 15. Dede, O. M., Ayten A. M. (2012.), The role of spatial planning for sustainable tourism development: A theoretical model for Turkey, „Tourism“, 60(4): 431–445.

96 5. međunarodna konferencija Inovacije, tehnologije, edukacija i menadžment Draženka Birkić, Andreja Primužak, Vlatka Rožanković Uloga i značaj održivog upravljanja plažama u priobalnim turističkim destinacijama 16. Defoe,O., McLachlan, A., Schoeman, D.S., Schlacher,T.A., Dugan,J., Jones,A, Lastra,M i F.Scapini(2009), Threats to sandy beach ecosystem: A review, Estuarine, Coastal and Shelf Sci- ence, 81,pp 1-12. 17. Moreno. A., Becken, S. (2009.), A climate change vulnerability assessment methodology for coastal tourism, Journal of Sustainable Tourism, Vol. 17, No. 4, p.p. 473–488. 18. Smolčić Jurdana, D., Birkić, D., Petračić, M., (2013) Sustainable managament of beaches- a myt or reality, International conference Myths of Tourism, Zadar, 9-12 May 2013. pp. 215- 237 19. Simm, J. D., Beech, N,W i S.John (1995.) A Manual for Beach Management U: Proceedings of Conference on Coastal Managament ‘95- Putting Policy into Practice. Institution of Civil Enginers , Bournemouth, Tomas Telford, U.K, pp 143-162 20. Pearce, D.G iR.M.Kirk (1986) Carryng Capacity for Coastal Tourism , United Nations Envi- ronment Programme, Industry and Environment, (9) 1, pp3-7 21. Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama (NN 158/03,100/04, 141/06, 38/09) 22. Uredba o postupku davanja koncesije na pomorskom dobru (NN 23/04, 101/04, 39/06, 36/08, 83/12, NN 10/2017 ) 23. Pravilnik o vrstama morskih plaža i uvjetima koje moraju zadovoljavati (NN 50/95) 24. Zakon o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12, 55/12) Nacion- alni program upravljanja i uređenja morskim plažama ( 2014 .)

5th International Conference Innovation, Technology, Education and Management 97 Marko Gams Comparative analysis of development and effects of inbound tourism for Lithuania and Slovenia Accepted: 15.02.2018. Review paper Reviewed: 19.02.2018. UDC: 338.48(474.5)(497.4)

Comparative analysis of development and effects of inbound tourism for Lithuania and Slovenia

Usporedna analiza razvoja i učinaka receptivnog turizma u Litvi i Sloveniji

Marko Gams School Center Velenje – Higher Professional School, Trg mladosti 3, 3320 Velenje, Slovenija e-mail: [email protected]

Abstract: Lithuania and Slovenia have many differences from geographical and socio-historical point-of-view but also share some similarities . The lowland Lithuania has a strategically important position along the coast of the Baltic Sea, while geographically diverse Slovenia has, from a tourist perspective, a very important position along the Adriatic coast . Lithuania and Slovenia put themselves on the international tourist map after their independence in 1991 and joined the EU at the same time, which has had positive effects on inbound tourism of both countries . Although the inbound tourism of both countries represent very small share in the European context, its promotion plays a significant role for the small economies . The aim of the paper is to find similarities and particularities in the development and effects of inbound tourism for both countries by comparing the main statistical indicators . The research showed that Slovenia is a leader in the majority of the key indicators . Keywords: inbound tourism, tourism development, statistical indicators, Lithuania, Slovenia

Sažetak: Litva i Slovenija s geografskog i društveno povijesnog aspekta imaju puno razlika ali i puno sličnosti . Nizinska zemlja Litva ima strateški važan položaj uz Baltičko more, zemljopisno jako raznolika Slovenija s turističkog aspekta ima jako važan položaj uz Jadransko more . Obje proučavane zemlje našle su se na međunarodnoj turističkoj zemljopisnoj karti nakon osamostaljenja 1991 . godine, istodobno ušavši u EU, što je imalo jako pozitivne učinke na njihov receptivni turizam . Iako receptivni turizam u obje države i u europskom kontekstu predstavlja jako maleni udio, poticanje receptivnog turizma jako je važno za male- na gospodarstva . Cilj referata je usporedbom statističkih pokazivača, prikazati sličnost i razlike u razvoju i učincima receptivnog turizma u obje proučavane države . Istraživanje je pokazalo da u većini aspekata i u skladu s ključnim pokazivačima vodi Slovenija . Ključne riječi: receptivni turizam, razvoj turizma, statistički pokazivači, Litva, Slovenija

1. Importance and effects of tourism Tourism is the leading industry in the service sector at the global level as well as the major provider of jobs and a significant generator of foreign exchange at the national level. The revenue generated by tourism has become a very important resource and the key factor in the balance of payments for many countries and has been the major contributor to their economic growth. Tourism may have a positive economic impact on balance of payments, employment, gross income and production, but it may also have negative effects, particularly on the environment. The European Commission stresses that tourism is the major economic activity with a broadly positive impact on economic growth and employment in

98 5. međunarodna konferencija Inovacije, tehnologije, edukacija i menadžment Marko Gams Usporedna analiza razvoja i učinaka receptivnog turizma u Litvi i Sloveniji Europe. It is argued that tourism not only creates jobs in the tertiary sector, it also encourages growth in the primary and secondary sectors of industry. This is known as the multiplier effect. Tourists contribute to sales, profits, jobs, tax revenues and income in the area (Melece, 2012).

2. Tourist destinations Lithuania and Slovenia According to the number of inhabitants, Lithuania and Slovenia are among the smallest EU countries. The tourist attraction of Lithuania is particularly its rich cultural and historical heritage; Vilnius boasts of the largest old city centre in Eastern Europe. Lithuania also offers excellent conditions for recreation in nature, from cycling to cross-country skiing (Williams et al, 2006.). In Slovenia an incredible mixture of climates brings warm Mediterranean breezes up to the foothills of the Alps. With more than half of its total surface covered in forest, Slovenia is one of the greenest countries in the world. Slovenia is first and foremost an outdoor destination, with the most popular pursuits skiing, walking and hiking in the mountains. The architecture is wonderfully varied – from the Venetian harbour towns of the coast to the art nouveau splendours of Ljubljana (Lonely Planet, 2018).

3. Development of inbound tourism in Lithuania and Slovenia International inbound tourism is represented by the travel of foreign tourists to the studied countries (Planina and Mihalič, 2002). Inbound tourism is particularly important for the development of smaller countries. The development of tourism in the former socialist countries is still a neglected area in scientific works (Jaakson, 1996). The creation and development of the first destinations in the territory of Lithuania in the first half of the 19th century (within the imperial Russia) have marked their tourist development in the long term. Due to the Soviet occupation during World War II, Lithuania began a period of stagnation that has left fatal effects in tourism. The tourist development of Lithuania after its independence has been a reflec- tion of the collapse of the USSR. An important role in the transition process of Lithuania was played by inbound tourism (Jarvis and Kallas, 2006; McReynolds, 2006). The key milestone for Lithuanian current tourism development was its entry into the EU. In the field of inbound tourism, a number of positive economic effects of Lithuania’s entry into the EU have been reflected: increase in the number of arrivals of foreign visitors; increase in the number of overnight stays of foreign tourists; increase in the consumption by foreign visitors; and positive impact on the travel balance (Druvaskalne and Šlara, 2006; Komp- pula et al, 2006). The development of tourism in the current territory of Slovenia (within the Austro-Hungarian Em- pire) was accelerated by the Vienna-Trieste railway in the middle of the 19th century. At that time, tourism particularly had a health and religious character. In the period after the World War I, the number of tourist arrivals was first recorded in 1928 and the number of overnight stays in 1934. The World War II stopped the development of tourism. In 1948, the number of tourist arrivals in Slovenia reached only 10 % of the turnover before the World War II. After 1967, extensive investments in the construction of tourist facilities suitable for foreign tourists began. The main economic function of tourism becomes the acquisition of foreign currencies (Rozman and Lazarević, 1996). Tourism grew steadily until 1990. The record year for Slovenian tourism according to the visit by foreign tourists was 1989 with 1.1 million arrivals and 3.9 million overnight stays of foreign tourists. In 1991, the war stopped the growth and development of tourism. At the end of the 1990s, the number of foreign tourists was still lower by one third in comparison with the year before the independence. A rapid rise in tourist demand began after the turn of the millennium. Since then, the share of overnight stays made by foreign tourists has been steadily increasing (Brezovec and Pak, 2011).

5th International Conference Innovation, Technology, Education and Management 99 Marko Gams Comparative analysis of development and effects of inbound tourism for Lithuania and Slovenia Figure 1: Number of foreign tourist overnight stays in Lithuania and Slovenia

Statistics Lithuania, 2018; Statistical Office of the Republic of Slovenia, 2018 .

After the independence, Slovenia has recorded a larger number of arrivals and overnight stays of foreign tourists than Lithuania. In 1993, when the number of foreign tourists in Slovenia reached the lowest values due to wars in the territory of the former Yugoslavia, this number was still two times larger than the number of foreign tourists in Lithuania. Nevertheless, the growth in the number of arrivals and overnight stays of foreign tourists in Lithuania and Slovenia was comparable throughout the studied period. From 1993 to 2016, the number of arrivals of foreign tourist in Lithuania increased by 5.2 times and the number of overnight stays by 4.2 times. In the same period, the number of arrivals of foreign tourist in Slovenia increased by 4.9 times and the number of overnight stays by 3.7 times. In 2016, the inbound tourism of Lithuania and Slovenia reached record values. Lithuania recorded a 9.4% growth in the number of arrivals and an 8.6% increase in the number of overnight stays of foreign tourists at the annual level, while Slovenia recorded a 12% growth in the number of arrivals and an 11% growth in the number of overnight stays. In 2016, the average length of stay of foreign tourists was 2.1 days in Lithuania and 2.4 days in Slovenia. In 2016, the share of foreign tourists was 54.2% in Lithuania and as high as 70.2% in Slovenia. Inbound tourism of both Lithuania and Slovenia has a strong regional character. The most important foreign markets for both destinations are neighbouring countries and Germany.

4. Comparison of the competitiveness of tourism resources and infrastructure of Lithuania and Slo- venia According to the report on the Comparative Competitiveness of Tourism Activities of the World Economic Forum for 2017, which covers 136 countries, Slovenia ranks 41st and Lithuania 56th. Since 2015, Slovenia has fallen by 2 places on the scale, while Lithuania has advanced 3 places (World Econo- mic Forum, 2017). In the field of cultural resources and business tourism, the studied destinations are competitive.

Table 1: Competitiveness of natural and cultural resources of Lithuania and Slovenia Resources Lithuania Slovenia (rang 1-136) Natural resources 121 42 Cultural resources & 87 92 business travel The Travel & Tourism Competitiveness Report 2017, World Economic forum, 2017 .

Lithuania strongly leads in the sources of oral and intangible cultural heritage and in the number of cultural sites listed in the UNESCO list. In the field of natural resources, Slovenia strongly leads as expected since it is one of the most forested countries in Europe and officially the first green destination in the world. Slovenia strongly leads in the proportion of protected areas of nature, the attractiveness of natural resources and the number of natural sites listed in the UNESCO list.

100 5. međunarodna konferencija Inovacije, tehnologije, edukacija i menadžment Marko Gams Usporedna analiza razvoja i učinaka receptivnog turizma u Litvi i Sloveniji Table 2: Competitiveness of infrastructure of Lithuania and Slovenia Infrastructure Lithuania Slovenia (rang 1-136) Tourist service infrastructure 58 25 Air transport infrastructure 78 76 Ground & port infrastructure 32 20 The Travel & Tourism Competitiveness Report 2017, World Economic forum, 2017 .

In the field of tourism infrastructure, Lithuania lags far behind Slovenia, especially according to the criteria of the number of hotel rooms per 100 inhabitants. Destinations are competitive according to the development of air infrastructure. Slovenia is leading mostly in the number of departures per 1000 inhabitants, but is most lagging behind in the number of airlines. Despite the rapid development of the international transport accessibility of Lithuania since its accession to the EU, Slovenia is more competitive in terms of land and port infrastructure.

5. Comparison of effects and key indicators of inbound tourism in Lithuania and Slovenia The comparison of key indicators shows that Slovenia is a leader in all key indicators of inbound tourism.

Table 3: The key indicators of inbound tourism in Lithuania and Slovenia . Key Indicators Lithuania Slovenia International tourist arrivals (000) 1.488 3.032 Share of int. tourist arrivals in Europe (%) 0,4 0,5 Tourism inbound receipts (mn EUR) 1.078 2.480 Share of Tourism receipts in total exports (%) 3,8 8,1 Share of int. tourist receipts in Europe (%) 0,3 0,5 Average receipts per arrival (EUR) 520 916 Direct contribution of Travel & Tourism (TT) 736 1.375 to GDP (mn EUR) Share of TT in GDP – direct contribution (%) 1,9 3,5 TT employment – direct contribution 26.000 32.000 Share of TT employment – direct contribution 2,0 3,9 TT investment (mn EUR) 273 633 Share of TT investment (%) 3,2 8,7 The Travel & Tourism Competitiveness Report 2017, World Economic forum, 2017; UNWTO Tourism Highlights, 2017; World Travel & Tourism Council: Travel & Tourism Economic Impact 2017 Lithuania; World Travel & Tour- ism Council: Travel & Tourism Economic Impact 2017 Slovenia .

The importance and effects of inbound tourism on the national economy are much higher in Slo- venia than in Lithuania. The number of foreign tourist arrivals and overnight stays, the revenues from the visitor exports, and travel & tourism investment are more than 2 times higher in Slovenia than in Lithuania. The high number of foreign tourists in Slovenia is very influenced by existing travel traditions – tourists from Italy, Austria and Germany represented in 2016 more than a third of all overnight stays by foreigners.

6. Conclusion The development of inbound tourism in Lithuania and Slovenia was uneven. The main reasons are various conditions for the development of inbound tourism and also different starting points of the studied countries as tourist destinations for foreign tourists already in the period before their independence.

5th International Conference Innovation, Technology, Education and Management 101 Marko Gams Comparative analysis of development and effects of inbound tourism for Lithuania and Slovenia Slovenia, which is all the time comparatively leading in terms of number, overnight stays and revenues from foreign tourists, is located in a strategic geographic and traffic location in the immediate vicinity of important foreign markets. The accession to the EU has had very positive effects on the tourism of both destinations. Comparatively highest indicators of inbound tourism are recorded by Slovenia. The comparison of the competitiveness of tourist destinations shows that Slovenia is a leader in the field of natural resources and tourist infrastructure. The importance and economic effects of receptive tourism on the national economy are also much higher in Slovenia, the tourism of which has achieved significant international tourist awards and recognitions in recent years.

References 1. Brezovec, T, Pak, M. (2011). 20 Years of Slovenian Tourism. http://www.twenty.si/first-20- years/overview/before-and-now/20-years-of/ (18. 11. 2017.) 2. Druvaskalne, D. I., Šlara, A. (2006). Tourism challenges in the Baltic states since EU enlargement. http://www-sre.wu-wien.ac.at/ersa/ersaconfs/ersa06/papers/121.pdf (14. 11. 2017). 3. Jaakson, R. (1996). Tourism in Transition in Post-Soviet Estonia. Annals of Tourism Research, 23(3), p. 617–634. 4. Jarvis, J., & Kallas, P. (2006) Estonia – Switching Unions: Impacts of EU Mumbership on Tour- ism Development. In D. Hall, M. Smith B., Marciszewska (ed.), Tourism in the New Europe: The challenges and Opportunities of EU Enlargement, Wallingford: CABI cop., p. 154–169. 5. Komppula R., Peltonen A., Ylkanen T., Kokkila T. (2006) The Baltic’s Accession: Finnish Per- spectives. In D. Hall, M. Smith B., Marciszewska (ed.), Tourism in the New Europe: The challenges and Opportunities of EU Enlargement Wallingford: CABI cop. p. 183–198. 6. Lonely Planet. Welcome to Slovenia. https://www.lonelyplanet.com/slovenia (7. 12. 2017). 7. McReynolds, L. (2006). The Prerevolutionary Russian Tourist: Commercialization in the Nine- teenth Century. In A. E. Gorsuch, D.P. Koenker (ed.), Turizm: The Russian and East European Tourism under capitalism and socialism . Ithaca: Cornell University Press, p. 141–162. 8. Melece, L. (2012). Tourism and Comparison of Some Development Aspects in the Baltic Re- gion. http://www.su.lt/bylos/mokslo_leidiniai/soc_tyrimai/2012_29/melece.pdf (12. 1. 2018.) 9. Planina, J., Mihalič, T. (2002). Ekonomika turizma. Ljubljana: Ekonomska fakulteta. 10. Rozman, F., Lazarević, Ž. (1996). Razvoj turizma v Sloveniji. Zbornik referatov. http://www. sistory.si/cdn/publikacije/31001-32000/31450/razvoj_turizma_v_Sloveniji.pdf (18. 11. 2017.) 11. Statistical Office of the Republic of Slovenia. http://pxweb.stat.si/pxweb/Dialog/varval. asp?ma=2164505S&ti=&path=../Database/Ekonomsko/21_gostinstvo_turizem/02_21645_ nastanitev_letno/&lang=2 (17. 1. 2018.) 12. Statistics Lithuania. http://www.tourism.lt/en/accommodation-statistics (17. 1. 2018.) 13. UNWTO Tourism Highlights. https://www.e-unwto.org/doi/pdf/10.18111/9789284419029 (12. 1. 2018). 14. Williams, N., Blond, B., & St Louis, R. (2006). Estonia, Latvia & Lithuania. Oakland, London: Lonely Planet Offices. 15. World Economic forum. The Travel & Tourism Competitiveness Report 2017. Geneva: World Economic forum. http://www3.weforum.org/docs/WEF_TTCR_2017_web_0401.pdf (12. 1. 2018.) 16. World Travel & Tourism Council, Travel & Tourism Economic Impact 2017 Lithuania. https:// www.wttc.org/-/media/files/reports/economic-impact-research/countries-2017/lithuania2017. pdf (12. 1. 2018). 17. World Travel & Tourism Council, Travel & Tourism Economic Impact 2017 Slovenia. https:// www.wttc.org/-/media/files/reports/economic-impact-research/countries-2017/slovenia2017. pdf (12. 1. 2018).

102 5. međunarodna konferencija Inovacije, tehnologije, edukacija i menadžment Kristina Božić, Marina Gregorić, Dajana Maria Horvat Vjerski turizam na primjeru Susreta hrvatske katoličke mladeži (SHKM) Primljen: 16.02.2018. Stručni rad Prihvaćen: 6.03.2018. UDK: 338.48:2

Vjerski turizam na primjeru Susreta hrvatske katoličke mladeži (SHKM)

Religious tourism on the example of the Encounter of Croatian Catholic Youth (ECCY)

1Kristina Božić, 2Marina Gregorić, 3Dajana Maria Horvat 1studentica Međimurskog veleučilišta u Čakovcu 2, 3Međimursko veleučilište u Čakovcu, Bana Josipa Jelačića 22a, 40000 Čakovec, Hrvatska e-mail: [email protected], [email protected], [email protected]

Sažetak: Ubrzan razvoj današnje okoline pridonosi sve zahtjevnijim ljudskim potrebama . Jedan od najstarijih oblika specifičnog turizma, onog religijskog, ima za motiv putovanja, upoznavanje drugih ljudi, kultura, pa čak i promjene nekih paradigmi, što se očituje u jedinstvenim doživljajima i duhovnim ostvarenjima . Porastom potražnje za novom vrstom društvenog izraza, otkrila se uzajamna veza između religije i turizma . Jedan od relevantnih događaja je Susret hrvatske katoličke mladeži (SHKM), ujedno prikazan i kao vjerski turizam . To je susret mladih osoba koji se održava svake dvije godine u jednom gradu Republike Hrvatske . Cilj istraživanja ovoga rada je utvrditi karakteristike ključnih elemenata vjersko-turističkog do- gađaja SHKM te predložiti preporuke za unapređenje tog značajnog vjersko-turističkog događaja koji može doprinijeti kvaliteti ponude vjerskog turizma u RH te posljedično promociji i rastu imidža gradova domaći- na održavanja SHKM-a . U radu su korištene povijesna metoda i primarna kvantitativna metoda empirijskog istraživanja na uzorku od 294 ispitanika . Rad definira vjerski turizam, SHKM kao vjersko-turistički događaj te njegovu povijest održavanja u pojedinim gradovima Republike Hrvatske . Istraživačka pitanja istražuju iskustva i doživljaje sudionika SHKM-a u vezi organizacije, smještaja, motiva dolaska, mjesta iz kojih dolaze, te ocjene kvalitete cjelokupnog događaja . Rezultati istraživanja ukazuju na važnost ovakvih događaja za razvoj vjerskog turizma u Republici Hrvatskoj, popularizaciju imidža pojedinih turističkih destinacija te porast potražnje za ovakvom vrstom događaja . Temeljem prikupljenih rezultata istraživanja može se zaključiti da je događaja SHKM održan u Vukovaru 2017 . pozitivno ocijenjen ali je također razvid- no postojanje prostora za unapređenje kako turističke ponude tako i organizacije u određenim segmentima ponude u destinaciji koji se mogu primijeniti na organizaciju i promociju budućih događaja . Ključne riječi: mladi, promocija turističke destinacije, SHKM, Susret hrvatske katoličke mladeži, vjerski turizam

Abstract: Accelerated development of today’s environment contributes to more demanding human needs . One of the oldest forms of specific tourism, the religious one, has the motive of traveling, getting acquainted with other people, cultures, and even changing some paradigms, manifested in unique experiences and spiritual accomplishments . As the demand for a new type of social expression increased, the relationship between religion and tourism was revealed . One of the relevant events is the Encounter of the Croatian Catholic Youth (ECCY), also presented as a religious tourism . It represents gathering of young people held every two years in one of the cities of the Republic of Croatia . The aim of this paper is to identify the characteristics of the key elements of the religious-tourist event of the ECCY and to propose improvements which can contribute that it becomes a significant religious-tourist event that will enchance the quality of religious tourism offerings in the Republic of Croatia and consequently to promote the image of the host de-

5th International Conference Innovation, Technology, Education and Management 103 Kristina Božić, Marina Gregorić, Dajana Maria Horvat Religious tourism on the example of the Encounter of Croatian Catholic Youth (ECCY) stinations of ECCY . The paper uses a historical method, a comparative method and a primary quantitative method of empirical research on a sample of 294 respondents . The paper defines religious tourism, ECCY as a religious-tourist event and its history of in certain cities of the Republic of Croatia . Research questions aim to explore the experiences of ECCY participants regarding organization, accommodation, arrival motives, places of origine and the quality of the overall event . The research results show the importance of such events for the development of religious tourism in the Republic of Croatia, the popularization of the image of tourist destinations and the increase in demand for this kind of event . Based on the research results we can conclude that the ECCY event held in Vukovar in 2017 has been evaluated positively but there is also a room for improvement of the promotion of both; tourist offerings and organizations in certain segments of the destination that can be applied to the organization and promotion of future events . Key words: youth, promotion of toruist destination, Encounter of Croatian Catholic Youth, ECCY, religious tourism

1. Uvod Vjerski turizam je najstariji oblik specifičnog turizma, onog religijskog, koji ima za motiv putovanje, upoznavanje drugih ljudi, kultura i promjene pojedinih paradigmi, što se očituje u jedinstvenim doživ- ljajima i duhovnim ostvarenjima. Vjerski turizam u Hrvatskoj ima značajan potencijal, međutim većina sakralnih i povijesno-umjetničkih objekata nisu u funkciji turističke ponude a vjerski turizam nije još u potpunosti izgrađen kao integralni dio nacionalnog turističkog proizvoda. Potencijale za razvoj treba aktivirati, organizirati, kadrovski opremiti sposobnim ljudskim resursima i oplemeniti vjersko-turistič- kom kulturom po uzoru na zemlje koje su uspješno razvile vjerski turizam kao npr. Italija i Francuska. Crkva predstavlja važan dio razvitka vjerskoga turizma pa bi kao takav važan faktor trebala imati potporu Ministarstva turizma i Hrvatske turističke zajednice, ali ujedno i Ministarstva kulture jer daje velik doprinos razvitku ne samo vjerskog nego i kulturnog turizma (Atlaga, 2016). Ukupni izdaci za turizam u Hrvatskoj, u privatnim višednevnim putovanjima, iznosili su 3,1 milijardi kuna te je samo za 0,5% turista motiv putovanja bio vjerski (https://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2017/04-03-07_01_2017. htm). Prema kriterijima i autoritativnim izjavama mjesnih crkvenih poglavarstava u hrvatskim područ- jima danas postoje sljedeća marijanska hodočašća: Marija Bistrica, Voćin, Trški Vrh, Remete, Lobor, Kutjevo, Molve, Slavonski Kobaš, Tekije, Aljmaš, Ilača, Sinj, Solin, Vepric, Gospa na Račiću – Jelsa, Tisno, Visovac, Vrpolje, Nin, Maslinska Gospa–Zadar, Gospa od Staroga Grada – Pag, Trsat, Gerovo, Oštarije kraj Ogulina, Krasno, Gospa od Zdravlja–Krk, Majka Božja kod Baške. Mjesto u Hrvatskoj koje privlači najviše vjernika i hodočasnika je svetište u gradu Mariji Bistrici koja ima dugu tradiciju vjerskoga turizma (Bezić, 1976).

Tablica 1. Marija Bistrica–sveukupna statistika Iskorištenost Broj Broj smještenih posjetitelja Strani Godina Broj noćenja posjetitelja kapaciteta vjerskog posjetitelji baza 360 dana turizma 2003. 133 8.194 17,11 705.410 17.103 2004. 133 7.522 15,71 728.770 15.620 do 5. mjeseca 133 951 5,96 2005. 715.000 17.480 od 5. mjeseca 33 270 0,47 2006. 28 520 5,16 766.700 22.620 2007. 40 816 5,67 800.000 26.000 2008. 40 1.039 7,22 803.660 21.300

104 5. međunarodna konferencija Inovacije, tehnologije, edukacija i menadžment Kristina Božić, Marina Gregorić, Dajana Maria Horvat Vjerski turizam na primjeru Susreta hrvatske katoličke mladeži (SHKM)

do 9.mjeseca 40 832 7,70 2009. 894.500 52.500 od 9.mjeseca 181 499 3,06 2010. 173 5.247 8,42 863.000 69.500 2011. 163 9.420 16,05 943.000 104.000 2012. 171 11.806 20,37 919.000 110.200 Izvor: Hegeduš, Košćak (2014 .)

Posjetitelji dolaze iz cijelog svijeta, najviše je domaćih, a od stranaca dolaze Austrijanci, Nijemci, Francuzi, Amerikanci, Japanci te drugi. Svetište Majke Božje Bistričke pored Zagreba godišnje posjećuje oko 900.000 hodočasnika i posjetitelja te se u lokalnim hotelima ostvaruje oko 13.000 noćenja. Trsat je grad koji obiluje vjerskim objektima kao što su Svetište Majke Božje Trsatske koje je ujedno i najveće hodočasničko središte zapadne Hrvatske, katedrala sv. Vida, crkva uznesenja Blažene Djevice Marije, crkva svetog Jeronima i dominikanski samostan, crkva Gospe Lurdske i kapucinski samostan, crkva sv. Fabijana i Sebastiana, crkva sv. Nikole, džamija, baptistička crkva i sinagoga. Crkva Gospe Tr- satske u Svetištu Majke Božje je najstarije hrvatsko marijansko svetište s kontinuiranim štovanjem Majke Božje (Fakultet za menadžment u turizmu, 2015). Svetište Majke Božje na Trsatu najposjećenije je odre- dište vjernika u Primorsko-goranskoj županiji. Osim redovnog bogoslužja, svetište organizira redovna hodočašća, koja okupljaju oko 300.000 hodočasnika godišnje.

Tablica 2. Grupe posjetitelja svetišta Majke Božje Trsatske (2012 . godina) Broj Grupa Broj grupa hodočasnika/posjetitelja Učenici osnovnih i srednjih škola 60 4.500 Talijanski hodočasnici 50 2.500 Slovenski hodočasnici 30 1.930 Hodočasnici iz ostalih zemalja 42 1.200 Umirovljenici, druge udruge, turisti 40 2.100 Ukupno 222 12.230 Izvor: Hegeduš, Košćak . (2014 .)

Prema podacima iz tablice 2 vidljivo je da su 2012. godine svetište posjetile 222 grupe, tj. 12.230 posjetitelja/hodočasnika. Trsatsko svetište posjećuju hodočasnici iz Slovenije, Italije, Austrije, Češke, Švi- carske, Portugala, Njemačke, Francuske, Španjolske i SAD-a. Aljmaško svetište smatra se jednim od najmodernijih hrvatskih svetišta koje godišnje posjeti oko 150.000 hodočasnika iz Slavonije i Hrvatske.

2. Ključna obilježja vjersko-turističkog događaja Susret hrvatske katoličke mladeži Susret hrvatske katoličke mladeži (SHKM) je nacionalni susret mladih koji, otkako je ustanovljen, svake dvije godine okuplja tisuće mladih iz svih hrvatskih (nad)biskupija i katoličkih misija. Do sada je održano 10 susreta u različitim hrvatskim (nad)biskupijama. Jedanaesti po redu SHKM održat će se u Zagrebu 2020. godine. Dosadašnji susreti okupljali su od 5.000 do 30.000 mladih (http://www.laudato. hr/Novosti/Hrvatska/Zavrsne-pripreme-za-Susret-hrvatske-katolicke-mlad.aspx).

Tablica 3. Deset susreta u različitim hrvatskim (nad)biskupijama s geslima Godina Datum Mjesto Geslo susreta Broj sudionika 1996. 10. lipnja Split ˝S Kristom u treće tisućljeće˝ 50 000

5th International Conference Innovation, Technology, Education and Management 105 Kristina Božić, Marina Gregorić, Dajana Maria Horvat Religious tourism on the example of the Encounter of Croatian Catholic Youth (ECCY)

2000. 29. travnja Rijeka I Riječ je tijelom postala (Iv 1,14) 5 000 2002. 13. i 14. travnja Osijek Sačuvaj nas u svom imenu! (Iv 17,11) 16 000 2004. 24. i 25. travnja Šibenik Zaveslaj na pučinu 20 000 2006. 29. travnja Pula Učitelj je ovdje i zove te! (Iv 11,28) 18 000 2008. 26. i 27. travnja Varaždin Bijahu postojani… (Dj 2,42) 22 000 2010. 8. i 9. svibnja Zadar Da vaša radost bude potpuna (Iv 15,11) 30 000 2012. 5. i 6. svibnja Sisak U svjetlosti hodimo (1 Iv 1,7) 30 000 2014. 26. i 27. travnja Dubrovnik Na slobodu pozvani (Gal 5,13) 35 000 2017. 29. i 30. travnja Vukovar Krist, nada naša (usp. 1 Tim 1, 1) 30 000 Izvor: vlastita izrada autora

Tablica 3 prikazuje Susrete hrvatske katoličke mladeži, njihova gesla i broj sudionika. Vidljivo je kako je na prvom Susretu u Splitu, 1996. godine sudjelovalo najviše mladih, njih 50 000, dok je četiri godine kasnije, na susretu u Rijeci koji se održao 2000. godine sudjelovalo najmanje, tj. samo 5 000 mladih. Na tri susreta koja su održana između 2004. i 2008. godine, broj sudionika kretao se oko 20 000, dok susreti nakon toga bilježe broj sudionika oko 30 000. Tablica je izrađena prema podacima dostupnima na službenim stranicama Hrvatske biskupske konferencije i vijestima koje su bile objavljivane na istoj stranici, a vezane su za pojedini susret.

3. Metodologija istraživanja U radu su korištene povijesna metoda i primarna kvantitativna metoda. Cilj istraživanja rada je utvrditi karakteristike ključnih elemenata SHKM te predložiti preporuke za unapređenje tog značajnog vjersko-turističkog događaja koji može doprinijeti kvaliteti ponude vjerskog turizma u RH te posljedično promociji i rastu imidža gradova domaćina održavanja SHKM. Rezultati empirijskog istraživanja kvantitativnom metodom prikupljeni su anketnim upitnikom koji je podijeljen na internetskim mrežama i grupama, poput Facebooka, jednim od najrasprostranje- nijih društvenih alata. Pitanja su orijentirana na osobna iskustva i doživljaje sudionika SHKM-a u vezi organizacije, smještaja, stanja zaposlenosti, mjesta i motiva dolaska te kvalitete cjelokupnog događaja. Anketi upitnik proveden je na uzorku od 294 ispitanika katoličke mladeži.

4. Rezultati istraživanja U istraživanju, koje je provedeno anketnim upitnikom, sudjelovalo je 294 osoba od kojih je 54 ispitanika i 240 ispitanica (grafikon 1) u dobi od 15 do 35 i više godina (grafikon 2). Što se tiče socio-demo- grafskih podataka, najviše sudionika dolazi iz Središnje Hrvatske njih 91, a najmanje iz Gorske Hrvatske, svega 9 osoba (grafikon 3). Među sudionicima susreta bilo je 122 studenata, dok je 27 osoba nezaposleno (grafikon 4). Broj ispitanika koji su prvi puta sudjelovali u SHKM je 126 sudionika, zatim 80 sudionika koji su bili na suretu 2 puta, 68 njih više od dva puta a 20 ispitanika nije prisustvovalo susretu (grafikon 5). Većina ispitanika je kao izvore informiranja sudionika o susretu navela Župe kojima ispitanici pripadaju (grafikon 6). U obiteljima je bilo smješteno 189 osoba, a ostatak sudionika u dvoranama i hotelu (grafikon 7). Na pitanje o zadovoljstvu s uvjetima smještaja, 267 osoba odgovorilo je pozitivno (grafikon 8). Zadovoljstvo programom ponuđenim u gradu za vrijeme trajanja susreta ocijenjeno je pozitivno od strane većine ispitanika (191 ispitanik). Volonteri koji su sudjelovali u ovoj velikoj manifestaciji nisu se dovoljno dobro snašli ili edukacija nije bila adekvatno organizirana, tako da je samo 138 sudionika bilo zadovoljno s volonterima (grafikon 10), a isti rezultati dobiveni su i na pitanje vezano za organizaciju grada (grafikon 11). S raznovrsnom ponudom hrane i pića 173 ispitanika su bili zadovoljni, dok 121 nisu (grafikon 12). Raznim štandovima sa suvenirima, ukrasima i nakitom je 235 ispitanika zadovoljno (gra- fikon13), a 188 sudionika je zadovoljno ponašanjem mještana grada (grafikon 14). Kao grad s najboljom organizacijom i ponudom cjelokupnog Susreta, 136 ispitanika navela su grad Vukovar (grafikon 15)

106 5. međunarodna konferencija Inovacije, tehnologije, edukacija i menadžment Kristina Božić, Marina Gregorić, Dajana Maria Horvat Vjerski turizam na primjeru Susreta hrvatske katoličke mladeži (SHKM) Grafikon 1. Vaš spol?