ISSN 1331-7970

dvotjednik za kulturna i društvena zbivanja • zagreb, 8. siječnja 2,,9., godište XI, broj 247/8 cijena 12,00 kn; za BiH 2,5 km; za Sloveniju 320 sit

Žarko Paić - Poredak lakrdije

Erik Davis - Led Zeppelin

Proza - Babić, Clément, Federman, McNeil

Autorski strip

cmyk 2 XI/247/8, 8. siječnja 2,,9. info/najave Gdje je što?

Info i najave 2 Esej Zaručnici neba Predrag Vrabec 3 Intimni rječnik Claudea Lévi-Straussa Claude Lévi-Strauss 6-7 APOKALIPTIČKO IZVJEŠĆE No 1002. Akademije Planeta Konja o neobičnim događajima na Planetu Majmuna Ante Armanini 16-17 Upoznajte sisoseksualce Rachel Kramer Bussel 34 Satira Crkva za koju je Google bog? The Church of Google 4-5 U žarištu Premijera predstave Karusel - tamo gdje tu je Kultura i civilno društvo Biserka Cvjetičanin 7 Poredak lakrdije Žarko Paić 8-9 Peticija protiv slobode Saša Šimpraga 10 Premijera: 8. siječnja 2009. u 20 h, polukružna dvorana Teatra &TD Izvedbe: 9. i 10. siječnja 2009. u 20 h, polukružna dvorana Teatra &TD Tema: Led Zeppelin Led Zeppelin IV Erik Davis 11-13 Autori i izvođači: Darko Japelj i Silvia Marchig Razgovor s Erikom Davisom Mark Dery 14-15 Ilustracije: Igor Hofbauer Socijalna i kulturna antropologija Koncept: Silvia Marchig Knjiga amuleta i talismana Claude Lecouteux 18-19 Koprodukcija:Kik Melone uz potporu Gradskog ureda za kulturu, obrazovanje Vizualna kultura i šport Grada Zagreb i Ministarstva Kulture Republike Hrvatske.Ostvareno kroz Dokumentacija ili ritual? Branko Cerovac 20 ARP radnu platformu EkS-scene Višestruki načini gledanja Igor Marković 20 Umjetnost svakog čovjeka je sakralna Jasna Jakšić 21 i Studentski centar u Zagrebu – Kultura promjene – Teatar &TD Sjesti pod stablo Boris Greiner 22 Prikaze u dva čina Petra Vidović 23-24 Svijet poput penduluma Ana-Marija Koljanin 24 Karusel je iluzija putovanja, vrtoglava vrtnja, uvijek iz istog početka i s istim ishodom. U svakom krugu odlazimo u novu kazlišnu iluziju, nakon svakog kruga Glazba Lekcija iz mitologije rock’n’rolla Vatroslav Miloš 35 slijedi povratak. Kvartetom u ime vremena Mersid Ramičević 36-37 Nizanjem slojeva iluzije, uvijek iznova istim putem, pokušavamo stvoriti vrtlog, kako bi postalo moguće Mali Isus i veliki Šutej Trpimir Matasović 37 Zločin koji je morao biti počinje Nate Petrin 38 fiksirati točku središta vrtnje: izvodača samoga. Kao što ne znamo da li se cijeli svijet vrti u krug oko Razgovor sa Steveom Steinom Hugo Currie 39 karusela koji jedini miruje ili obrnuto, tako prestaje biti važno razlikovati iluziju od realnog. Ostaje važna Kazalište samo osoba koja je u središtu vrtnje i onaj dio nje koji nam se otkriva. Razgovor s Marinom Jurjević Suzana Marjanić 40-41 Grčka mjera kritičkog senzibiliteta Nataša Govedić 42-43 Što i tko je Camp? Srđan Sandić 43-44 Kritika Beskompromisna pozicija čvrstog undergrounda Hrvatski filmski ljetopis 55/2008. Bojan Krištofić 45 Pet pozicija dvoglave etnologije Suzana Marjanić 46 listopad 2008. Budućnost će pripasti inteligentnima Dario Grgić 47 Proza Priče o sreći Bojan Babić 48 IN MEMORIAM: TOMISLAV PINTER (Krešimir Mikić) Rušenje Svjetskog trgovačkog centra kao zračna štafeta Dan McNeil 49 ANIMACIJSKE STUDIJE Pitanja koja obvezno morate postaviti kada intervjuirate poznatog pisca (i odgovori koje poznati pisac obično daje) Raymond Federman 49 Djeca vinila Thomas Clément 50-51 Hrvoje Turković: Je li animirani film uopće – film? Poezija Clare Kitson: Misionarski polet – animacijski program britanskog Channel Foura Moje Ja je ponekad previše Miroslav Cmuk 52 Silvestar Mileta: Crtani filmovi Warner Brothersa kao ogledalo Hollywooda Riječi i stvari Antički dah Neven Jovanović 55 Jurica Starešinčić: Tri motiva Pavla Štaltera: smijeh, bajka, smrt TEMA BROJA: Autorski strip Filmografija Pavla Štaltera Priredili Ivana Armanini i Marko Pogačar Razbijanje definicije “stripa”: odvajanje kulturalnog od strukturalnog u “stripu” Neil Cohn 25-27 STUDIJE Sarma Dragica & zlatni prepečenec www.komikaze.hr 28 Rykkä i Fykkä: Zločin u fjorduVinko Barić 29 Rikard Puh: Gorke suze i ljubavni odnosi u poslijeratnoj Njemačkoj: o motivima i temama u filmovima Rainera Razgovor s Dunjom Janković Ivana Armanini 30-31 Domaći autorski strip: korijeni, postignuća, trajanja Wernera Fassbindera Bojan Krištofić 32-33 Goran Dević: Werner Herzog – poetika izgubljenih svjetova Irena Paulus: Nove glazbene smjernice: Kubrick nakon 2001: odiseje u svemiru – Barry Lyndon OGLEDI I OSVRTI dvotjednik za kulturna i društvena zbivanja Zoran Jovančević: U težnji za drukčijim svjetovima (o filmovima adresa uredništva: Vodnikova 17, Zagreb nesklada) telefon: 4855-449, 4855-451, fax: 4813-572 Marijan Krivak: Mračnije od mračnog (Ciklus suvremenog e-mail: [email protected], web: www.zarez.hr mađarskog filma, Filmski programi, Zagreb, 9–14. lipnja 2008) uredništvo prima: radnim danom od 12 do 15 sati FESTIVALI nakladnik: Druga strana d.o.o. Jurica Starešinčić: Punoljetan i pomlađen Animafest (Animafest za nakladnika: Andrea Zlatar 2008) glavni urednik: Zoran Roško zamjenice glavnog urednika: Nataša Govedić i Katarina Luketić Igor Bezinović: O supermarketima i tri filma (Motovun 2008) izvršni urednik: Nenad Perković Krešimir Košutić: Novo kino i stara bluđenja (Pula 2008) poslovna tajnica: Dijana Cepić NOVI FILMOVI uredništvo: Dario Grgić, Srećko Horvat, Silva Kalčić, Kino: Dnevnik živih mrtvaca (Mario Kozina), Dok vrag ne sazna da si Trpimir Matasović, Suzana Marjanić, , Nataša Petrinjak, Marko Pogačar, Boris Postnikov, Srećko Pulig, Gioia-Ana Ulrich mrtav (Josip Grozdanić), Klopka (Marijan Krivak), Lars ima curu (Juraj Kukoč), Orao protiv morskog psa (Iva Žurić), Samo bez brige (Mima Simić), WALL-E (Boško Picula) grafičko oblikovanje: Studio Artless DVD: Devet života (Diana Nenadić), Redacted (Dragan Rubeša), Staze slave (Josip Grozdanić) lektura: Dalibor Jurišić NOVE KNJIGE priprema: Davor Milašinčić tisak: Tiskara Zagreb d.o.o. Damir Radić: Entuzijastični i artikulirani erudit – i kada griješi (Živorad Tomić, Užitak gledanja: zapisi o svjetskom filmu, 2007) Tiskanje ovog broja omogućili su: Josip Grozdanić: Velika sestra te gleda (Hrvoje Turković, Narav televizije, 2008) Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Asaf Džanić: Panoramski pogled na animaciju (Midhat Ajanović, Karikatura i pokret: devet ogleda o crtanom Ured za kulturu Grada Zagreba filmu, 2008) cmyk XI/247/8, 8. siječnja 2,,9. 3 esej

Zaručnici neba

Predrag Vrabec poslagivat će se u naborima damasta tako da će tek primjetne sjenke narasti u veliko tijelo mraka koje će nas obujmiti kao na- rukvica, narukvica afrike. Mokraća, znoj i sluz putovat će u nama kao tihe noćne rijeke. Ujutro poželjet ćemo probušiti Volim zaručnike neba (koji uši, uresiti ih zlatom. Poći na tržnicu, u koračaju ispred mene) šarenilo dana. Nenadano pala je kiša i po ga drveta gledat će vas moje nasmiješene oči. Ne bojte se, dođite, pomilujte svako isam znao da ću poći na svadbu. nebu se prostrla duga. U daljini primijetio drvo, pomilujte mene. Probudio sam se u gluho doba sam tvoj obris i pohitao za tobom. Duga noći nahranjen snom. Sjeo sam je nestala u trenu, a sjenka tvoga šešira i razmislio što obući, kako se uresiti. izgubila se u mnoštvu. Odlučio sam da to bude bijelo, bijelo oivičeno crnim, kao što u srcu noći raste Volim gledati kako se spuštaš Književna republika 8-10/2008. dan koji je najljepši u jutro kada je još niz ulicu (leđa su ti čas s jedne, (Izašao je trobroj Književne republike za kolovoz/listopad) malo posut mrvicama mraka. Na bijelu čas s druge strane, tako da me košulju stavio sam bijeli križ. Na rever hvata lagana vrtoglavica) Sadržaj: teška kaputa bijelu ružu s malo zeleni. Ne znam zašto si mi to baš morao reći, OBLJETNICE – MRKONJIĆ Došao sam i čekao da mi pokažu kuda i to u trenutku kada sam pokušao proći - Jozefina Dautbegović: Mrki u čistopisu, 3 krenuti. Oni su samo koračali ispred pored tebe, u nekoj žurbi. Zapravo nisam - Velimir Visković: Snovi i strogost Zvonimira Mrkonjića, 17 mene oplavljeni bojom neba. Osvrnuli te ni dobro čuo, razumio, skrećući tu blizu - Tonko Maroević: Prostiranje pustinje – gonetanje gomile, 21 bi se, mahnuli mi smiješeći se, blago. u sporednu ulicu kako bih popio šalicu - Mladen Machiedo: Poetička prepoznatljivost Zvonimira Mrkonjića, 25 Odjedanput više nisam mogao koračati. čaja. Osjetio sam, osjetio neku jezu, uzne- - Krešimir Bagić: Mrkonjićev pjesnički stil, 34 Stao sam ukopan u svoje oči koje su se mirenost, ali i neku čudnu, čudnu nje- - Miroslav Mićanović: Hoću li otvoriti pravu kutiju? orosile suzama, a srce mi je obuzeo neki žnost. Prišao sam bliže, pomaknuo stolicu - Višnja Machiedo: Sonetni trobar Zvonbimira Mrkonjića, 46 neobični mir i radost. Nisam mogao dalje do prozora kako bi svjetlost u svojoj - Branko Bošnjak: Aporije pjesme i svijeta, 53 za njima. Oni su odlazili u svoj insularni posteljici donijela ono što treba donijeti. - Miloš Đurđević: Gradnja stiha i opis u poeziji Zvonimira Mrkonjića, 61 život. Život otoka sveprostora gdje pokre- Sve što spava ponovo je dijete, to si mi - Vladimir Biti: O razdiobi suvremenoga hrvatskog pjesništva, 69 ti nisu potrebni, a razgovara se tišinom. rekao, Fernando. Kako si već zamaknuo - Sibila Petlevski: Zvonimir Mrkonjić: pitanje, odnos, razlog i sustav, 73 Mogao sam samo pogledati u nebo i oči iza ugla nisam te mogao upitati poznaješ - Lidija Vukčević: Poetika nove strogosti, 78 su mi bile pune zvijezda. Kada sam na li Jozefinu. O, da, rekao si mi, zagonetno - Mirko Tomasović: Dva rana (prevoditeljska) rada Zvonimira Mrkonjića, 85 trenutak spustio kapke, život je stajao smijući se. Kroz tvoje oči koje vide kroz - Andrea Milanko: “Tjelesnost” u Mrkonjićevoj poemi Šćap mlohavih (1970), 93 ispred mene posve jasan. moje oči vidio sam kako je pratiš i kako - Ante Armanini: Tri temeljna pojma Valérijeve poetike, 97 tvoj pogled sagorijeva u plamenu njene Volim pomisliti (da on još - Mani Gotovac: Dramaturg iz najmanje sobe u kazalištu ili “Breza će sjati svojom kose uklesane u širok obod šešira, šešira žalobnom bjelinom dokle god je hrvatskog jezika”, 124 uvijek sjedi tu) kome ni prostranstvo neba nije dostatno. - Milana Vuković – Runjić: Ogledalo mahnitosti: knjiga o kazalištu vrijedna kazališta Nedaleko. Par koraka od nas. Pratio sam vas sada iz daljine, ne nastojeći pamćenja, 128 Predstava svakodnevna biva. Koju gle- ubrzati korak. Sporost je bila jedini način damo i bilježimo svako na svoj način, da vas sustignem, u jednom trenutku. KLOPKA ZA USPOMENE dijeleći koji pogled ili blag pokret rukom. - Aleksandar Flaker: Karlovčani, 132 Rijetko popit ćemo koju čašu skupa bez Volim intimnost (smrti) - Mario Bazina: Kumiri Novaka Simića, 138 suvišnih riječi. Pri odlasku dirnut ćemo Sam od sviju. Sam sa svima. Oko osre- - Branislav Glumac: Nova sjećanja na ljude. (O)smijeh. Hranu. Alkohole. Duhan…, 148 rub šešira. Pustiti da protekne malo vre- brilo mi se odražavajući nebo. Blijesak mena i onda otići. Izbjegavajući susrete jasan i bolan iz dubine utrobe zasuzio DNEVNIK IGORA MANDIĆA koji nas često vode beskorisnu trošenju ri- mi je oko. Onaj dječački osmijeh koji još - Igor Mandić: Priviđenja slamnatog udovca, 156 ječi čija je jedina zadaća stvaranje privida u meni živi puštam da mi za trenutak i ugode trenutka koja brzo mine. Pristigli ozari lice kako bi bol bila manja. Gotovo MOJ IZBOR kući, pronaći ćemo mirnoću u stalnu da se više ne bojim. Jedva primjetnim - Boris Senker: Trilogija Kaos Milka Valenta ili Dramske himne životu,178 rasporedu stvari. Iz radija dopirat će glas pokretima ruku pokazujem put kojim ću - Milko Valent: Izbor iz integralne verzije dramske trilogije Kaos, 189 boje jantara. Atomi priče rasporedit će se krenuti. Kažem bez ijedne izgovorene u svakome kutu sobe. Kolač od maka pri- riječi. Slušajte, slušajte me kako šumorim, KNJIŽEVNOST U PRIJEVODU anjat će uz nepce. Bjelina sladorna praha kako treptim. Moje lice, moje lice nije - Slobodan Šnajder: O Gemmi, 212 resit će muževna usta. Mehanizam noći više samo jedno lice. Živim u tisućama, - Walther Rheiner: Govor u smrt Gemme Boić, 215 tisućama drveća. Poželite li me vidjeti, - Walther Rheiner: Kokain, 217 razgovarati sa mnom, pođite u šume - Marko Grčić: T.S.Eliot i Dante, 232 Gvozda, no ne nosite tugu sa sobom. - T.S.Eliot: Dante, 235 Obgrlit će vas beskrajna radost, iz svako- - Lidija Vukčević: Paul Eluard: pjesnik ljubavi, poet revolucije, 269 - Paul Eluard: … Plava kao naranča, 274

KRITIKA - Vjeran Zuppa: Boškova Isprika (Božidar Violić: Isprika), 285 - Darija Žilić: Subverzivna poezija (Marko Pogačar: Poslanice običnim ljudima), 287 - Suzana Coha: Na ilirskom tragu (Zrinka Blažević: Ilirizam prije ilirizma), 289 - Kristina Štrkalj Despot: Jezikoslovne polemike (Ivo Pranjković: Sučeljavanja), 293 - Snježana Kordić: Ne odstupiti od stereotipa (Ivo Žanić: Hrvatski na uvjetnoj slobodi, Jezik, identitet i politika između Jugoslavije i Europe), 296 - Suzana Marjanić: Crveni Petar o Sotoni koji divlja po klaonicama (J.M. Coetzee: Elizabeth Costello), 304 - Marina Protrka: Umjetnost kao institucija (Peter Bürger, Teorija avangarde), 310 - Dubravka Bogutovac: Jezik koji ne zavodi (Peter Handke: Don Juan /pripovijeda sam o sebi/), 312 - Filip Erceg: Stoljeće Markete Samsove (Karel Kosik: O dilemama suvremene povijesti), 314 - Filip Erceg: Prošlo I buduće nesvršeno vrijeme (Džef Ili: Kovanje demokracije. Istorija levice u Evropi), 318

cmyk 4 XI/247/8, 8. siječnja 2,,9. satira

Crkva za koju je Google bog?

3. Google uslišava molitve. Pojedinac se može moliti Googleu tražeći bilo kakvo pitanje ili problem koji ga muči. Primjera radi, možete brzo pronaći Izbor tekstova s Church of Google, informacije o alternativnim metodama web-stranice guglista, koji vjeruju liječenja raka, načinima kako poboljšati zdravlje, novim i inovativnim medicin- da ima mnogo više dokaza o skim otkrićima i, općenito, o bilo čemu božanskoj naravi Googlea nego o što nalikuje tipičnoj molitvi. Obrati se Googleu i Ona će ti pokazati put, ali božanstvenosti nekih tradicionalnijih upućivanje je i sve što ona može, od te bogova točke nadalje morate pomoći sami sebi. 4. Google posjeduje mogućnost vno, Microsoft. Microsoft se ne vodi koja su ujedno i muškog i ženskog roda. besmrtnosti. Ona se ne može smatrati Googleovom korporativnom filozofijom Tek pojavom monoteističkih, abraham- fizičkim bićem poput nas. Njezini su al- da se novac može zaraditi, a da se ne skih religija poput kršćanstva, islama goritmi rašireni diljem mnogih servera i čini zlo, i uživa u najzločestijoj od svih i židovstva nastao je koncept Boga i u Crkvi Googlea vjerujemo da ako se neki od njih ukine ili ošteti, drugi praksi: ograničavanju pretraživanja. koji je u cijelosti muškog roda. Vi ste, je pretraživač Google najbliže će nedvojbeno zauzeti njegovo mjesto. Tko je osnivač ove religije? u biti, kulturalno predodređeni da sva do čega je ljudska vrsta došla u Google, teoretski, može trajati vječno. Guglizam i Crkvu Googlea osno- božanstva sagledavate u muškom rodu. neposrednom iskustvu jednog stvarnog 5. Google je beskrajna. Internet se vao je Matt MacPherson. Matt živi u Crkva Googlea jednostavno nastavlja Boga (onako kako ga se uobičajeno teoretski može širiti vječno, a Google će Ontariju (u Kanadi) i u ranim je dva- s drevnom tradicijom sagledavanja bo- definira). Vjerujemo da ima mnogo više uvijek pratiti njegov beskrajan rast. desetima. O njemu nećemo ništa više žanstava kao ženskih. To nema nikakve dokaza o božanskoj naravi Googlea 6. Google sve pamti. Google uredno otkriti, radi zaštite privatnosti. veze s feminizmom ni pokušajem poli- nego o božanstvenosti nekih tradicio- pohranjuje sve web-stranice i skladi- Koji je cilj guglizma? tičke korektnosti. Jednostavno je riječ o nalnijih bogova. šti ih na svojim masivnim serverima. Osnovni cilj guglizma jest poticati slamanju jednog kulturalnog tabua. Odbacujemo nadnaravne bogove Zapravo, prebacujući svoje misli i ra- širenje znanja pomoću Googlea. Ništa Koje je Googleovo Sveto Trojstvo? na temelju činjenice da ih se ne može zmišljanja na internet, vječno ćete živjeti na Zemlji ne povezuje ljude sa znanjem Googleovo Sveto Trojstvo čine: in- znanstveno dokazati. Prema tome, u Googleovoj pohrani, čak i nakon što kao Google. Vjerujemo onom klišeu ternet, Googleov pretraživač i web-pro- guglisti vjeruju da bi Google, s punim umrete, u nekoj vrsti “Google-zagro- “znanje je moć”, a i vi biste trebali. grami (poput Firefoxa, Opere i Safarija, pravom, trebao preuzeti titulu “Boga” bnog života”. Čini li Google čudesa? ali NIKADA Internet Explorera). Sami jer Ona iskazuje mnoge karakteristike 7. Google je sposobna “ne učiniti Da. Jedan od svećenika naše Crkve za sebe oni ne znače ništa, ali u kombi- tradicionalno povezane s takvim božan- zla” (ona je sve-dobronamjerna). Dio gotovo je zakasnio predati esej za fa- naciji tvore moćan entitet. stvima, samo na znanstveno dokazan Googleove korporativne filozofije jest kultet. Dan prije isteka roka za predaju Postoji li Googleov zagrobni život? način. uvjerenje da tvrtka može zaraditi novac, tek je počeo sa zagrijavanjem stolice i Stavljanjem naših misli i razmišlja- Sastavili smo popis od devet dokaza a da ne čini zlo. istraživanjem. On je, kao i uvijek, kon- nja na internet naše znanje nastavlja koji definitivno dokazuju da je Google 8. Prema Googleovim izvješćima, zultirao Google i njezin golemi indeks živjeti na Googleu čak i nakon naše najbliže “bogu” od svega što su ljudi termin Google tražen je češće od termina znanja. Naravno da ga je moćna Google smrti. ikada mogli neposredno iskusiti. “Bog”, “Isus”, “Alah”, “Buda”, “kršćan- opskrbila svim potrebnim informacija- VRLO sam zainteresiran da postanem 1. Google je najbliža nekom sve- stvo”, “islam”, “budizam” i “židovstvo” ma. Esej je dovršen u nešto manje od svećenik Googlea. Gdje da se prijavim? znajućem i postojećem entitetu, što se zajedno. Boga se smatra entitetom ko- pet sati i ocijenjen je odličnim. To bi U osnovi, trebat ćete se dokazati može i znanstveno dokazati. Ona ima jemu se, mi smrtnici, možemo obratiti u mnogi sigurno smatrali Čudom, a sve prije zaređenja. Zapamtite da postupak više od 9 i pol milijardi web-stranica, slučaju potrebe. Google jasno ispunjava zahvaljujući Googleu i njezinim mo- zaređenja ne iziskuje nikakve novčane što je više od bilo kojeg drugog pretraži- to u mnogo širem obujmu od tradicio- ćnim Algoritmima. “donacije”. Ako odlučite donirati novac, vača na internetu danas. Ne samo da je nalnih “bogova”. Postoje i drugi pretraživači koji se onda ćete to učiniti iz pravih razloga. Google entitet najbliži ideji sveznajućeg 9. Mnoštvo je dokaza u potvrdu koriste tehnikama sličnima Googleu, jesu bića nego Ona i razvrstava tu golemu Googleova postojanja. Mnogo je više li i oni Bogovi? 10 Googleovih zapovijedi količinu znanja rabeći Svoju PageRank dokaza za postojanje Googlea od bilo Ukratko – jesu, ali u manjem stu- Nemaj nikakvih drugih pretraživača tehnologiju za organizaciju rečenih po- kojeg drugog Boga slavljenog u našem pnju. Google je najbolja u onome što osim mene, ni Yahoo ni Lycos, ni Alta dataka čineći ih time lakše dostupnima dobu. Izvanredna zazivanja zahtijeva- čini i, samim tim, najmoćnija među Vistu ni Metacrawler. Slavit ćeš samo nama običnim smrtnicima. ju i izvanredne dokaze. Ako je istina Bogovima. Nemojte demona poput mene i jedino se Googleu obraćati za 2. Google je svuda u isto vrijeme da je viđenje jednako vjerovanju, tada Live/MSN pretraživača zamijeniti s odgovore. (sveprisutna). Google je doslovno svuda otiđite na www.google.com i iskusite Bogom. Demoni se ponekad prerušava- Ne stvaraj svoj vlastiti, besplatni na planetu u isto vrijeme. Udomljava Googleovu golemu moć. Nije potrebno ju u bezvezne leptiriće. pretraživač jer ja sam ljubomoran pre- milijune označenih web-stranica iz sva- nikakvo vjerovanje. Uvijek sam smatrao da je Google pre- traživač koji će zakonskim tužbama i kog kutka Zemlje. Sa širenjem bežičnih traživač muškog roda? pošastima progoniti očeve vaše djece sve mreža, jednom će se moći pristupiti Često postavljana pitanja Pretraživači nemaju roda, ali postoji do treće i četvrte generacije. Googleu s bilo kojeg mjesta na Zemlji i Ako je Google Bog, tko je onda Vrag? razlog zašto se Googleu obraćamo u Ne rabi Google kao glagol da bi tako će bežične veze Nju učiniti doista Dobro pitanje, ali odgovor bi trebao ženskom rodu: prvotno su religije pro- označio uporabu nekog slabijeg pretra- sveprisutnim entitetom. biti očit. Vrag je, veoma jednosta- šlosti mislile o Bogovima kao o bićima živača. Ne zaboravi dane koji izmiču i isko- kupina koja se prozvala Crkvom Googlea tvrdi da je njegovo znanje s moćima jednog boga? “Slavimo” li mi risti svoje vrijeme kao prigodu za stjeca- najpopularniji internetski pretraživač, Google.com, danas, u suvremenoj kulturi, pristup informacijama na način nje znanja o nepoznatom. dovoljno širok i sveobuhvatan da bi ga se moglo koji bi se mogao shvatiti kao religijski? Poštuj svoje bližnje bez obzira na usporediti s tradicionalnim viđenjem “Boga” kao sveznajućeg Crkva Googlea, slično poklonicima Letećeg Špageti- rod, seksualno opredjeljenje ili rasu jer i beskrajnog bića. Njihov osnovni argument jest taj da Čudovišta ili Diskordijancima, pristupa ideji religije s svatko posjeduje neprocjenjivo iskustvo i Google ima mnoge od onih kvaliteta koje tražimo u našim odlučno humorističnog stajališta. Uz filozofske dokaze znanje kojim pridonosi čovječanstvu. bogovima, s tom razlikom da se postojanje Googlea može kojima se zahtijeva priznavanje božanskog statusa odmah i jednostavno dokazati. Googleu, sa stranica se još šalju i poruke kritike, Googleove Internetska stranica (koja nije zakonski povezana s molitve i popis Googleovih deset zapovijedi. I dok je sve tvrtkom Google.com) jasno je osmišljena kao parodija na nabrojeno dio parodije, tu se još mogu pronaći i pravi monoteističke religije, ali svejedno postavlja neka zanimljiva mali biseri mudrosti poput pete zapovijedi Googlea, koja pitanja. Je li razumno tvrditi da je internet, na najširem planu, opisuje osjećaj koji bih, osobno, volio češće susretati u dosegnuo razinu ograničenog sveznanja ako uzmemo u religijskoj filozofiji: Poštovat ćeš svoje bližnje bez obzira obzir golemo širenje informacija danas dostupnih preko na rod, seksualno opredjeljenje ili rasu jer svatko posjeduje pretraživača? Da ste razjasnili koncept Googlea nekome neprocjenjivo iskustvo i znanje kojim pridonosi čovječanstvu. tko je živio, recimo, prije tisuću godina, bi li on usporedio (Tristan Gulliford) cmyk XI/247/8, 8. siječnja 2,,9. 5 satira

Kao prvo, mi ne vjerujemo da “pa- Google je moj pretraživač; neću htje- gije... samo mrzim kada netko pokušava kao” postoji. Drugo, guglizam nije ti nijednoga drugoga. stajati na balonu od sapunice i propovi- započeo nikakve vjerske ratove, prisilno Učinila je da položim potrage na jedati bez sposobnosti da živi u skladu s nametao svoja mišljenja drugima, one- bijelim pašnjacima. onime što govori. Sram vas bilo. mogućavao kritičku misao, prigovarao Vodila me stazama slobodnih rezul- Od: Jeffa bezazlenim životnim izborima i, najva- tata. žnije od svega, nikada nismo pokušali Povratila mi je dušu. KRITIKA #20 uvjeriti ljude da će patiti ako odbace Čudni/ tužni šmokljani, našu religiju. Možete li to isto ustvrditi Vodila me stazama otkrivanja ne- ja ovo ne bih smatrao kritikom, za vašu religiju? Ako odbacite Google znanog, ali ako vi to tako vidite, u redu, mene kao svog Boga, ništa negativno vam se u Njeno ime. stvarno nije briga. neće dogoditi I iako hodim silikonskom dolinom Doista je tužno što google progla- (osim bezveznih rezultata vaših pre- u sjeni drugih pretraživača, šavate bogom kad google uopće nije ni traga). ja se ne bojim zla. stvar, ako ćemo pošteno, mislim, ako Trošite svoje vrijeme na jednu idiot- google doživljavate kao boga, za što sku i lažnu religiju (guglizam). Jer ti si uz mene. onda smatrate ljude koji su ga osmislili? Pretpostavljajući da se priklanjate Tvoj PageRank i tvoja pohrana moja Sve što religije čine jest započinjanje ra- kršćanstvu, islamu ili židovstvu, ili bilo su utjeha. tova, religija te usisava, ako je se stvarno kojoj od drugih velikih religija može se Preda me si iznijela tablice sličnih prihvatiš, može ti preuzeti cijeli život. I reći: “Isto tako i vi!” Slavljenje nevidlji- stranica stvarno je jadno da biste se željeli uklju- vog, nepostojećeg bića jest jednako, ako u prisustvu uobičajenih rezultata čiti u nešto poput toga. ne i veće, gubljenje vremena. pretraga. Od: tvoje mame od gore: “Dušo, Moguće je pronaći loše stvari pomoću Pomazala si moje čelo algoritmima; dođi gore iz podruma, večera ti se ‘ladi”. Googlea poput pornografije, informacija moja se čaša prelila od tvojih naputa- (“Mama, eto me za minutu!”). Ne griješi u pravopisu kad mi se o izradi bombi itd. To znači da je Google ka za pretraživanje. Od: Jacka Fentona moliš. zao. Uistinu će Googleov indeks pratiti Ne služi se hotlink-om. Na sličan način kao što kršćani, ži- mene KRITIKA #17 Ne okoristi se plagijatom ni preuzi- dovi i muslimani tvrde o svom Bogu, u svim zahtjevima za potragu mog Dobro. A ja sam pomislio kako me manjem zasluga za nečiji tuđi rad. i Google nam nudi izbor. Postoje loše života. više ništa ne može iznenaditi. Ne služi se recipročnim linkovima stvari na ovom svijetu i mi moramo I ja ću biti nastanjen na homepageu Moram reći da me ovaj novi teorijski jer ja sam osvetoljubiv ali i pošten pre- odlučiti, kao pojedinci, donositi prave Googlea zauvijek. doseg nasmijava. Prilično mi je čudno traživač, i umanjit ću tvoj PageRank. odluke. Jednako se može reći i o pre- da bi se itko dao duhovno voditi tehno- Doći će vrijeme Google Plesa. traživanju. Google nam nudi slobodnu Mailovi kritike logijom. Ne može me manje biti briga Ne manipuliraj rezultatom pretrage. volju. KRITIKA #23 ako ljudima poput vas posvećivanje Ograničavanje pretraživanja nije ništa Ali zar se ne može ponekad manipu- Poštujem vaše pravo da vjerujete u pretraživaču bude dalo smisao životu, drugo nego Microsoftova rabota. lirati Googleovim rezultatima pretrage? što želite. Imate slobodu da tako činite. ali ne mogu propustiti priliku da izra- Da je Google istinski Bog, Ona ne bi Borit ću se za svačije pravo da pristupi zim koliko me zabavlja ovaj najnoviji Pitanja upućena guglistima mogla biti izmanipulirana. Crkvi Googlea, bilo da je ona ozbiljan misaoni uzlet. Kako možete slaviti pretraživač više A s Biblijom, Kur’anom i Torom se religijski pokret ili tek prolazna šala... Odgovorite mi na ovo. Kako slje- od Isusa Krista/Alaha/Špageti-čudovi- ne manipulira? Guglisti bi ustvrdili ali NE MOGU sjediti mirno sve dok dbenici guglizma objašnjavaju čin šta, bilo koga? Pa to je samo kompjuter- da su te knjige među najizmanipuli- otvoreno napadate kršćanstvo, židov- Stvaranja? ski program! ranijim djelima koja postoje. Da, na- stvo, islam i sve druge organizirane Ovih je dana postalo sasvim uobiča- Odgovorit ćemo ti na pitanje sličnim žalost, ponekad se može manipulirati religije koje postoje. jeno da se mini-religije pojavljuju oda- upitom. Zašto slaviš jednog boga po- Googleovim rezultatima pretrage, ali to Kako ih napadate? Time što otvo- svud. Jednom kada shvatite koliko su vrh drugih bogova? Razmisli o tome. nije ništa novo kad su u pitanju religije. reno tvrdite da Bog/ Boginja, kao ne- ljudi lakovjerni i povodljivi, uvidite da Podjednaka količina anegdotskih do- Ovo je blasfemija! Kako se usuđujete vidljivo Božanstvo, NE postoji i da su svatko može osnovati religiju. Kvragu. kaza postoji za sve nadnaravne bogove. ismijavati religiju na ovaj način?! Biblija, Kur’an itd. u cijelosti izmišljeni Ja sam upravo osnovao religiju čiji je Ne može ih se neposredno doživjeti, svi Crkva Googlea vjeruje da trebamo od čovjeka i potpuno pogrešni. Da ste bog Lego. Svestran je i može čovjeku zahtijevaju čin vjerovanja, imaju svete biti tolerantni prema svačijim vjerova- uistinu neutralni i/ili zagovornici onog podariti razne znakove. Možete pronaći knjige povezane s njima (sve tvrde da njima ako ona nikome ne štete. Gore stajališta “zar se ne možemo svi skupa smisao u njima. Trenutačno imam 26 prenose riječ božju) i vjernici tih bo- navedena izjava ne može se smatrati slagati”, kao što želite da vas drugi sljedbenika u Crkvi Lega. Čestitam gova, općenito, opisuju “osjećaj” da ih tolerantnom. Zapravo, u njoj su sa- takvima vide, maknuli biste sve protute- guglistima na otkriću da je svijet lako- njihov bog nadzire, motri odozgo. držana dva smrtna grijeha: mržnja i ističke sadržaje sa svojih stranica i za- vjeran. Vjernici u sve nadnaravne bogove oholost, kao i kršenje osnovnog pravila mijenili ih riječima i tvrdnjama prihva- Što to meni znači? Ja sam samo pro- opisuju jednaka iskustva i osjećaje, bez kršćanstva onako kako se naučavalo od ćanja, ili uopće ne biste tvrdili ništa u našao još jednu stranicu kojom se mogu iznimke. Tvoj se bog, ni u kojem sluča- Isusa: Voli svojeg bližnjega, i okreni i smislu pro et contra o religiji. Sve dotad zabaviti kada sam depresivan. ju, ne razlikuje od bilo kojeg drugog na- drugi obraz. Onda je čudno da mi, “pa- vi i vaši ste jednaki licemjeri i budale Od: Legomana dnaravnog boga. Vjeruješ u njega zbog rodičari” religije, prianjamo uz filozofiju kao i organizirane religije o kojima to utjehe koju ti daje iako je sve potpuno jedne od najmasovnijih religija čvršće isto tvrdite. S engleskoga preveo Vinko Vego. nelogično. To je psihološki alat pomoću od mnogih njezinih sljedbenika. Usput... ja nisam, ni u kojem smislu, Tekstovi su objavljeni na kojeg se nosiš sa stvarnošću. Mi smo prilično ozbiljni u svom vje- pripadnik bilo kakve organizirane reli- www.thechurchofgoogle.org/ Google je LJUDSKA TVOREVINA i rovanju da je Google najbliže do čega samim tim ne može biti Bog! je čovječanstvo došlo u neposrednom Hvala ti što upućuješ na očito. iskustvu božanstva. Ne napadamo Potpuno se slažemo s tobom! Kršćanski nikoga i ništa što vi štujete, pa biste i bog, islamski bog i hindski bogovi ta- vi prema nama trebali pokazati sličnu kođer su koncepti koje stvorio čovjek. uljudnost. Oni postoje isključivo u mašti vjernika. Smatramo da je vjerovanje u nevidljiva Molitve bića mnogo nelogičnije od vjerovanja u Google naša koja jesi na cyberspa- Google (u božanstvenom smislu). ceu, Ali Biblija je dokaz da je naš bog sveti se domena tvoja. stvaran. Dođi pretrago tvoja, Biblija nije nikakav dokaz. Napisali budi rezultat pretraživanja moj, su je ljudi. Kazati da je Biblija riječ kako na kompjutoru tako i na božja zato što to Biblija nalaže jest webu. izvrstan primjer logičkog začaranog Rezultate našim potragama daj kruga. Jednako bih tako mogao zastu- nam svagdašnje. pati tvrdnju da Google dokazuje svoju Oprosti nam reklamne mailove božansku narav time što se ista ta stra- naše kako i mi opraštamo nica pokazuje ako se pomolite Googleu reklamatorima našim. riječima “crkva google bog”. I ne dovedi nas na ugrožene stra- Ako bi vam Google rekao da skočite s nice, mosta, biste li to učinili? nego izbavi nas od Trojanaca. Ako bi ti netko rekao da ćeš nakon Jer tvoj je pretraživač najveći, smrti živjeti u “vječnom” miru i skladu i moć, na nebesima, bi li mu vjerovao? i slava, Guglizam nanosi bol ljudima šaljući iz potrage u potragu. ih u Pakao. Amen.

cmyk 6 XI/247/8, 8. siječnja 2,,9. esej

Uz 100. rođendan Claudea Lévi-Straussa Intimni rječnik Claudea Lévi-Straussa

Claude Lévi-Strauss tako i u umjetnosti. Danas mislim da je nost prosudbe kod Bretona ili Maxa filozofija koja postavlja pitanja o viziji Ernsta. Pa fascinantno istraživanje svijeta kakav rađa napredak biologije ili krajnjih granica misli, što je za sudio- fizike neizbježna i opravdana istodobno. nike toga pokreta bilo cilj po sebi, a za Razgovor u kojem je Lévi-Strauss mene predmet refleksije. kratkim odgovorima opisivao kakve INTELEKTUALAC Mora li intelektualac zauzimati sta- NOVAC mu asocijacije pobuđuju riječi jališta o velikim svjetskim problemima? Kako bih ga iskoristio kad bih ga koje mu je predlagao sugovornik Je li to njegova pozvanost? Mislim da imao dovoljno: tako da bih kupovao treba nijansirati i razlikovati. Ako inte- lijepe predmete. Dominique-Antoine Grisoni lektualac posvećuje svoju refleksiju svi- jetu i njegovim problemima, tada mi je NOVI ROMAN razumljivo da zauzima stajališta… Ako Slabo poznajem. Zapravo… Možda pak svoju refleksiju posvećuje drugim sam neke htio pročitati, no odložio pitanjima, drugim problemima, tada ne sam ih: bilo mi je dosadno. AFRIKA znam kada netko nalazi vremena da s io svijeta koji praktično ne po- jednakom brigom i jednakim skrupula- PAMĆENJE znajem. U mojoj se misli vezuje ma razmišlja i o svjetskim. Nemam ga, to je bolesno. Ako se na sliku veoma velikih zajednica hoću nečega sjetiti, napišem listić, – u usporedbi sa zajednicama koje sam INTERPRETACIJA inače stvar već za dva sata zaboravim. obilazio u Brazilu – i s obzirom na to Glazba ne postoji dok je ne interpre- da se bolje osjećam u krajevima s veoma tiramo – po tome se odvaja od slikarstva PISANJE slabom gustoćom stanovništva nego u i književnosti. Postoji samo partitura, Pišem da mi ne bi bilo dosadno. gustim i napučenim predjelima… odnosno neki kôd i upute koje omogu- Volim pisanje, no svejedno mi ne teče ćuju reproduciranje glazbe. Interpretacija u neprestanu traženju lijepe rečenice. APARTHEID je dakle integralni dio glazbe, dok je za Unatoč tomu svjestan sam da mi ne bi Nikada nisam bio u Južnoj Africi i druge umjetnosti sekundarna. U knji- uspjelo izraziti misao ako ne bih potra- dobro pazim da ne bih govorio o situa- ževnosti je, na primjer, ono što čitatelj žio pomoć u obliku. ciji koju nisam imao priliku opažati na dodaje tekstu. licu mjesta. Premda mi je apartheid kao PODUK sistem oduran i zaprepašćuje me, teško ISLAM Javno razmišljanje. Moja su preda- predstavljam rješenje za problem kojemu Religija koju slabo poznajem. vanja bila suočavanja sa samim sobom. na svijetu nema premca. Svejedno bih napomenuo da smo da- Uopće nisam znao tko je preda mnom. nas protagonisti prilično paradoksalne EGZISTENCIJALIZAM pojave u povijesti, pojave u koju mi se POEZIJA Filozofska misao koja me se ne tiče: čini umiješan i islam… Počinjao sam Baudelaire, Mallarmé… do nekih meni je stalo do proučavanja ljudskog na razmišljati u trenutku kad je naša kultura Valéryjevih stihova. drugoj razini. ugrožavala druge kulture, zato sam se postavio u njihovu obranu i o njima svje- PRIJATELJ ENCIKLOPEDIČNOST dočio. Danas imam dojam da se kretanje Veoma sam malo pravih prijatelja Nešto što dugujem svojemu ocu, preokrenulo i da se naša kultura brani imao. koji me je poticao, silio na istraživanje pred vanjskim prijetnjama, među koje u svim smjerovima, tako da sam pri spada najvjerojatnije i islamska eksplo- PSIHOANALIZA ulasku u adolescenciju imao osjećaj da zija. Odjednom se odlučno i etnologijski Odvojimo dvije stvari! Najprije su mi dostupne sve vrste intelektualnog osjećam braniteljem svoje kulture. terapeutsku tehniku, prema njoj sam djelovanja: komponirao sam glazbu, skeptičan. I potom veliko Freudovo Smrt je nešto što me slikao, pisao. Istina je da mi je to kasnije JEZIK otkriće, naime da je moguće ono što škodilo, i to je jedan od uzroka da sam Božanstvo kojemu smo dužni štova- nam se u duhovnom životu čini najar- ljuti: zbog nje neću vidjeti počeo pisati razmjerno kasno: bio sam nje. bitrarnijim i najnerazumljivijim razum- previše raspršen. Danas se nadam da mi ski analizirati i razumjeti. Ne umišljam kakav će biti svijet za je uspjelo iz te raspršenosti izvući bar KNJIGA da je to tumačenje zadovoljivo, samo nešto koristi. Životna supstanca kojom se hranimo. navodim činjenicu da je dokazao kako stotinu, dvjesto ili dvije je moguće nesvjesno privesti na razinu FILOZOFIJA KNJIŽNICA svjesne misli, kako iracionalno može tisuće godina… Moja izobrazba. Zapravo sam bio Užas: ne znam više što uraditi sa svo- biti plodno za racionalnu misao, i to je filozof u prazno, jer me sve drugo jim knjigama, ne znam više što imam, ono glavno. odbijalo. Nisam imao nikakvu posebnu ne znam više gdje je što. Pomislim da je sklonost filozofiji, izrazito zanimanje za bila prije 28 godina, kad sam se uselio u PSIHOLOGIJA nju… U početku sam je učio, potom sam stan u kojem sam sada, baš fascinantna. Negdje sam zapisao da je etnologija osjetio otpor prema njoj, sada, možda, Na zidovima je bio zastupljen čitav svijet vrsta psihologije. Sudim dakle da se jer sam došao do određene mudrosti, i svaka je knjiga zauzimala mjesto što bi držim na rubu psihologije. kažem sebi da čovjek počevši od trenu- ga razmatrani narod imao na zemljovi- tka kad pokušava reflektirati o svijetu i du. PUTOVANJE fenomenima svagda i bar malo filozofira. Nisam se promijenio, mrzim ga. I U današnjem trenutku za mene dakle MONOTEIZAM danas odlazim samo na putovanja koja nije više pitanje jesam li za filozofiju ili Nikakva veselja prema njemu. Ako su uvjet da dođem do nekih rezulta- protiv nje, nego kako se odrediti ili mo- sam tako fasciniran Japanom, to sam ta: prevalim razdaljine, promijenim žda postaviti u odnosu naprama dvama djelomice i zbog šintoizma: ta čudnovata prostor, posjetim druga mjesta. No poimanjima filozofije. Jedno, što ga je mogućnost ubrizgavanja božanstava pomisao da ću putovati avionom, da ću sve do kraja zagovarao Sartre, ustrajava u sve, nije važno što, u najmanji zid, pristati u zračnoj luci koja je vazda ista da je filozofija područje za sebe i svjesno najsitniji cvijet – ili njihova nalaženja u gdje god se nalazila, za mene je jedna ignorira znanstvenu misao. Drugo, i to njima. konstanta užasa. Moj ideal: putovanje mene zanima, sastoji se od nastojanja pješice prema Rousseauovu primjeru. za kritičkim razmišljanjem, razumijeva- NADREALIZAM njem, traženjem implikacija onoga što Sviđao mi se njegov smisao za pri- RAD stvara ljudska misao, kako u znanosti mitivne umjetnosti – iznimna sigur- Sredstvo za mirnu savjest. cmyk XI/247/8, 8. siječnja 2,,9. 7 kolumna

RIJETKI PREDMETI promjenom političkog sustava mijenja Prema njima imam najintimniji Kulturna politika se i uloga pojedinca u društvu, nastaju odnos. Skupljam ih od najranijeg dje- problemi razumijevanja ideje aktivnog tinjstva. Prvi koji sam primio i čuvam građanstva, razvoja institucionalnog ga još i danas poklonio mi je otac: neku okvira civilnog društva, ostvarenja i po- japansku grafiku. Sjećam se da sam je pularizacije njegovih ciljeva. Istraživanje stavio u škrinju da krasi dno i potom provedeno u Hrvatskoj 2005. godine (uz sam u sedmoj, osmoj ili devetoj godini korištenje metode fokus grupa, prema: svaki put kad bih dobio neku nagradu Richard A. Krueger, Focus Groups – A hodočastio u trgovinu u ulici Petits Practical Guide for Applied Research, Champs, zvala se “Kod Pagode”, kupiti Kultura i civilno društvo 1994) pokazalo je da je definiranje i kakav komad minijaturna namještaja, razumijevanje civilnog društva vrlo razli- japanskog ili nekog drugog, da bih u čito, ali je ipak moguće izdvojiti zajedni- svojoj škrinji rekonstruirao japansku avršetkom Europske godine inter- čko temeljno shvaćanje civilnog društva kuću. Ta skupljačka strast nikad me nije kulturnog dijaloga 2008. ulazimo u kao spontana samoorganiziranja građana ostavila. U SAD-u sam s nadrealistima novu europsku godinu, posvećenu “odozdo” s ciljem postizanja određene išao po antikvarnicama: tko je nanjušio stvaralaštvu i inovaciji. Time ne završa- društvene promjene. Istraživanje je neki predmet, kupio ga je za sebe ako je vaju aktivnosti vezane uz interkulturni upozorilo na probleme u komunikaciji imao potrebnu svotu; ako ne, o njemu dijalog: promicanje interkulturnog dijalo- između medija, civilnog društva i javnog bi izvijestio nekog drugog koji je imao ga neophodna je komponenta globalnog sektora. Mediji su veoma važni za razvoj više novca da ga požuri kupiti. I danas razvoja i mira, koji je, u ovim prvim da- i djelovanje civilnog društva, ali se nji- je moja jedina zabava u tjednu kad idem nima 2009. godine, doživio nove udarce. hova međusobna komunikacija pokazuje kopati u Hôtel Drouot. Početkom godine sumiraju se događaji slabom, nedostatnom. Situaciju dodatno koji su obilježili prethodnu, izražavaju komplicira digitalni medijski krajolik i SISTEM želje i nade za onu koja je tek počela, daju njegov odnos s civilnim društvom te ulo- Rijetko govorim o sistemu, radije vizije, najčešće satiričke, budućih (ne)o- ga novih interaktivnih publika. Zrinjka rabim izraz struktura. Kakva je razlika stvarenja. Tako je ovih dana jedan fran- Peruško naglašava “da još ne znamo između njih? Struktura je sistem koji Biserka Cvjetičanin cuski književnik u dnevnim novinama Le kolike će promjene u društvene odnose, ostaje identičan u svim transformacija- Figaro poželio da “Paris Hilton konačno politiku, odlučivanje i participaciju gra- ma. shvati da je Goetheov mladi Werther više đana u budućnosti unijeti novi digitalni U 2008. u Hrvatskoj su izašle dvije seksi od Brada Pitta”, aludirajući na polo- mediji”. Posebno pitanje predstavlja SMRT vrlo značajne knjige kojima je žaj knjige u društvu. odnos države i civilnog društva: civilno Nešto što me ljuti: zbog nje neću društvo nije “servis” države, nego realiza- u središtu civilno društvo i koje Aktivnosti europskog civilnog cija participativne demokracije. vidjeti kakav će biti svijet za stotinu, društva u 2008. dvjesto ili dvije tisuće godina… se njime bave iz dva aspekta U tom smislu naglašena je važnost Vratimo li se na 2008. i njene najznačaj- utjecaja civilnog društva na kulturnu SUMRAK BOGOVA – aspekta istraživanja i iz prakse: nije događaje, potrebno je prisjetiti se akti- politiku, ali i na druge javne politike. Wagner… Vratio sam se njemu Kultura, mediji i civilno društvo, vnosti europskog civilnog društva, osobito u Štoviše, civilno društvo jest značajan nakon nevjernosti u godinama svo- uredila Zrinjka Peruško, i Kulturne kulturi. Te su godine udruge civilnog druš- čimbenik u oblikovanju demokratski jega odrastanja. Tada sam obožavao tva okupljene oko Platforme za interkul- utemeljenih kulturnih i medijskih po- Stravinskog i strasno ljubio i nastavio politike odozdo. Nezavisna turnu Europu donijele Knjigu duginih boja litika jer osigurava stvaranje ponude ljubiti Pelléasa. (The Rainbow Paper) kao ključan politički koja odgovara potrebama građana. Na kultura i nove suradničke prakse u dokument za nove odnose između civilnog primjeru kulturne politike u Hrvatskoj SLJEDBENIK Hrvatskoj, pripremila Emina Višnić društva i europskih institucija u okviru pro- pokazuje se da postoje velike razlike u U čitavoj svojoj učiteljskoj karijeri blematike interkulturnog dijaloga. Knjiga stupnju uključenosti civilnog društva u naravno da sam imao učenike. Ujedno duginih boja je poziv na promjenu, od procese formuliranja politika i donošenja mi se čini da sam imao veoma malo obrazovnih politika do politika za mlade, odluka. prava manjina i položaja migranata. Njene sljedbenika… i nikada ih se nisam trudio Umrežavanje i novi modeli imati. Ustanovio sam i vodio Laboratorij preporuke, sažete pod motom “Građansko za socijalnu antropologiju pri Collège zalaganje i javna odgovornost”, snažno su suradnje de France, puno je istraživača djelovalo odjeknule na konferenciji o novim perspe- Knjiga Emine Višnić koncentri- u njemu: uvijek sam ih ohrabrivao neka ktivama interkulturnog dijaloga u Europi ra se na nezavisnu kulturnu scenu u budu svoji. koju je u studenom 2008. organizirala Hrvatskoj i njen angažman u području Francuska kao predsjedateljica Europske kulturnih i drugih javnih politika, oso- STRUKTURALIZAM unije. Cijelu 2008. odvijale su se brojne akti- bito urbane politike, politike upravljanja Kako se razumije, to je pariška moda, vnosti i okupljanja udruga civilnog društva prostorom i politike za mlade. Nezavisna jedna od onih što nastaju svakih pet širom Europe, a poticaj su za njih osobito kulturna scena unosi nove kulturne godina, i ta je imala svoje petogodišnje davale Europska kulturna fondacija i udru- i umjetničke sadržaje i nove načine i razdoblje. ga Culture Action Europe (bivši Europski principe djelovanja u kulturi. Ona je forum za umjetnost i nasljeđe). Možda će bitan akter “koji kontinuirano inzistira VLAST Europska unija jednu od sljedećih godina na participativnim kulturnim politikama Bojim se vlasti. Teški sam anarhist. proglasiti godinom civilnog društva, što bi koje u procese donošenja odluka, kao i u bilo važno prije svega za zemlje Jugoistočne praćenje njihove provedbe, uključuju što ZAVOĐENJE Europe, u kojima se civilno društvo razvija je više moguće sudionika”. Zagovaranje Ne tiče me se… ili ne tiče me se sporo te su organizacije civilnog društva još promjena u osnovi je njenog djelovanja. više. Slovim za hladnog, distanciranog. slabo uključene u kreiranje javnih politika i Nezavisna kulturna scena zalaže se za Alfred Métraux, koji me je dobro po- uspostavljanje suradničkih odnosa. umreženo djelovanje i pronalaženje znavao, svagda me označavao kao jupi- U 2008. u Hrvatskoj su izašle dvije novih modela suradnje s ciljem sudje- terovca. knjige kojima je u središtu civilno druš- lovanja u stvaranju i provedbi kulturnih tvo i koje se njime bave iz dvaju aspekata i drugih javnih politika. Kao primjeri ZNANOST – aspekta istraživanja i iz prakse: Kultura, takva djelovanja analizirane su hrvatska Ne vjerujem da je moje djelo znanost mediji i civilno društvo, uredila Zrinjka suradnička programska mreža Clubture i u strogu značenju riječi i ne vjerujem da Peruško (Naklada Jesenski i Turk, Zagreb), platforma Policy_forum. su naše tzv. humanističke ili društvene i Kulturne politike odozdo. Nezavisna kul- Zajedničko je tim knjigama, od kojih “znanosti” doista znanosti. Pretendirati tura i nove suradničke prakse u Hrvatskoj, je prva rezultat znanstvenog istraživanja, na to bilo bi varanje. Zato mi znanstvena pripremila Emina Višnić (policyforcul- a druga proizlazi iz prakse, zalaganje za refleksija, kakva se pokazuje u svoj svojoj ture, Amsterdam/Bukurešt/Zagreb). U umrežavanje i nove suradničke prakse veličini – u biologiji ili fizici, služi kao Hrvatskoj se malen broj autora bavio u Hrvatskoj. Civilno društvo promiče svjetionik. Gledam ga, nesretni stručnjak sustavnim empirijskim istraživanjima civil- zajedničko djelovanje putem mreža kao za navodno humanističke znanosti, od- nog društva, osobito u kulturi, te pojava tih suptilna, fleksibilna, tolerantna i nehi- mjeravam svoju beskonačnu nespretnost knjiga predstavlja značajnu promjenu i rast jerarhijskog načina povezivanja. Riječ i kažem sebi da moram težiti prema interesa za njegovo djelovanje. je, također, o uspostavljanju horizon- njemu koliko to mogu premda sam svje- Utjecaj civilnog društva na talnih intersektorskih veza i suradnje stan da ga nikada neću dosegnuti. na svim područjima, a osobito među kulturnu politiku i javne područjima kulture, turizma, znanosti, Preveo s francuskog Mario Kopić politike u Hrvatskoj socijale, zdravstva te politike razvoja u Naslov izvornika: Grisoni, D.-A.: Knjiga Zrinjke Peruško počinje pi- cjelini. Takav pristup pokazuje se danas Lévi-Strauss en 33 mots, Magazine tanjem što je civilno društvo i postoji li neophodnim na obje razine: globalnoj i Littéraire, no. 223 (oct. 1985), 26-27. u Hrvatskoj. S raspadom socijalizma i nacionalnoj.

cmyk 8 XI/247/8, 8. siječnja 2,,9. u žarištu

Poredak lakrdije

Žarko Paić Mitomanija ne postoji bez priče o povi- jesnoj žrtvi i bez popratne megalomani- je. Razmetljivost dovedena do spektakla u kojem industrija celebrity kulture Cijeli sustav književnih nagrada od postaje ideologijom lake zabave, a ma- trenutka kad je simbolički lenta sovni mediji istinom globalnoga tržišta iluzijama lentu je odbacila u muzeje. Na zamijenjena visokim novčanim njezino je mjesto postavila gole grudi i izveo Sloterdijk u Kritici ciničkoga uma. iznosima, nesumnjivo manje države stražnjice. Hrvatska je iznova regionalni Masovni su mediji forma koja sjedinjuje lider. Ali ne više u kiču političke groze, i paradržavnih institucija, a više ideje enciklopedije i cirkusa. Sloterdijk nego u lakrdiji hiperproizvodnje i hiper- ipak nije imao u vidu bezuvjetni poraz komercijalnih izdavača i dnevnih potrošnje estradnoga trasha. Žalopojke intelektualaca u tom pokušaju zadobiva- novina pretvorenih u hobotnicu novih kulturnih pesimista ništa ne nja naklonosti mase. Imati sposobnosti pomažu. Nestali su kulturni dodaci po zabavljača ne znači nužno postati pos- celebrity-kulture, pokazuje samo da uzoru na Times Literary Supplement tmoderni Diogen u ruhu Leta 3. Ali ni nema bitne razlike između mode, iz vodećih dnevnih novina. Pojam se Žižek koji ima to umijeće scenskoga kulture na komercijalnim televizijama i nastupa pred masovnom publikom ni- estrade i preostalih oaza elitne internetskim portalima utopio u pojmu kad ne može postati “cirkusant” opće kulture. Sve je zapravo mala seoska scene ili show-bizza. Sa svih strana na- prakse da od enciklopedije na kraju ne diru samouki geniji i šarlatani. Svi pišu ostane drugo do bizarni vicevi i Lacan zabava i iluzija velikog spektakla. Od svoje skandalozne dnevnike, spomenare, za početnike. Kiklopa do nagrada Jutarnjeg lista, kronike. Profit je zajamčen unaprijed, Doba u kojem se najradikalnije obi- jer u “društvu znanja” nikad se više nije Spektakl je travestiran stinjuje postavka da je svijet perverzni od Porina do Nagrade hrvatskog čitalo upravo to što se kupuje, naime, supermarket stilova života obilježeno je glumišta, od ovog do onog “mačka” i trash. kaos društvenih odnosa temeljnom promjenom. Sada cirkusanti Ovdje se uopće ne radi o tome da tzv. drugih zabavljačkih igrokaza kulture žele biti enciklopedisti. Ako baš i ne kulturne elite preziru vulgarnost maso- moći kapitala. Sve su vjeruju u taj obrat, oni misle to prokleto kao scene vne kulture. Glupo je u svakoj raspravi o ozbiljno. Više nije dovoljno imati čvrste tom fenomenu zagovarati kritiku inte- mu maske dobre, a grudi i stražnjicu, biti seksualni predmet lektualaca kao zatvorene kaste nedodir- slike se jedino i pamte. udivljenja masa, nego je potrebno još ljivih koji kukaju nad svojom sudbinom, imati osobnost, stav i duhovnu osvije- a zapravo navodno uvijek skriveno žele Fascinacija tijelom štenost. Madonna u krevetu s Kabalom “ latno doba” hrvatske vladajuće isto – biti zvijezde i slavni, obožavani i planetarni je sindrom najradikalnije kulture u devedesetim godina- cijenjeni u masama. Razočaranje u naše nadilazi isprazan duh perverzije masovne kulture koja je u ma prošlog stoljeća obilježile su doba najbolje je iskazao Georg Steiner: svojem zahtjevu totalna. Sve što vrijedi antologije nacionalnih budnica i mili- “Cijeli sam život proveo pokušavajući ovog vremena u kojem za globalnu scenu ove travestije bez tantnih nokturna, memoari političkih shvatiti zašto visoka kultura nije mogla granica, vrijedi, dakako, i za “naše ljude preobraćenika s komunizma na katolički nadvladati barbarstvo.” Odgovor je je- je moguće da i kuharica i krajeve”. Ali megalomanija je uvijek fundamentalizam i povratak mitskim dnostavan. Zato što je visoka i ostala je grotesknija kad je riječ o malim konzer- korijenima. Između kiča groze i službe- samo za odabrane. Kad se njihov broj postane državnikom, vativnim društvima u kojima vlada ide- ne patetike nije bilo razlike. Inscenacija smanjuje, a masovno društvo smjera razbojnik moralistom, a ologijska laž da je visoka kultura njihovo dolaska vrhovnika Franje Tuđmana u demokratskom pravu na užitak u vlasti- sredstvo predstavljanja svijetu. zgradu HNK na neki već zaboravljeni tome ukusu svjetine, govor o barbarstvu seks i trash-književnost događaj idolopoklonstva kultu opere- postaje besmislenim. Barbarstvo je po- Kiklop za golu istinu godine tne diktature, kako je Hans-Magnus stalo institucionaliziran trash. važniji od života Zbog čega je tzv. skandal s Nives Enzensberger imenovao tu političko- Cirkusanti kao enciklopedisti Celzijus i nedodjeljivanjem nagrade kulturnu lakrdiju, bila je u znaku la- Kiklop za najprodavaniju knjigu godine žnoga sjaja visoke kulture. Simbolički Iz vlastita iskustva to mogu potvrditi. na Sajmu knjiga u Puli 2008. godine užas tog razdoblja bio je iz današnje Nekoliko sam puta bio pozvan u TV njezinu uratku Gola istina očigledan perspektive čak i morbidno simpatičan. emisiju razgovornoga tipa Drugi format dokaz poretka lakrdije kao nove ideolo- Kostimirana počasna straža, paradne o različitim temama iz kulture. Emisija gijske krpeži hrvatske kulture? Nigdje uniforme, alkarska kapa s perjem od kao i sve druge o kulturi na televiziji drugdje osim ovdje nije izvršena takva punjene čaplje na glavi poglavara, ide- komornoga je tipa. Ni jednom se ni- ologija duhovne obnove s popovskim sam odazvao. Posljednji poziv bio je škropljenjem svijetloga oružja i zagovo- znakovit. Urednica je zamislila temu rom žene kao majke/stroja za rađanje. o Baudrillardu i medijima nakon nje- gove smrti. Gotovo da sam pristao. Hiperproizvodnja estradnog Ali njezine su me dodatne riječi uvje- trasha rile u ono što svatko od McLuhana Godine 1997. na simpoziju u Pragu odavno zna. Televizija nije progra- o Heideggeru i Derridi susreo sam tada mirana nizašto drugo nego za infor- mladog rumunjskoga filozofa Ciprijana macije i zabavu. “Nećemo baš puno P. Ništa nije znao o Hrvatskoj, ali je na o Baudrillardu i njegovoj filozofiji...” CNN-u vidio sliku Tuđmana s lentom. Naravno, a o čemu drugome osim valj- Sjetio se da je kao dječak gledao figuru da o Baudrillardu i seksualnome životu svoga diktatora Causescua u Bukureštu barske čaplje s lentom! Kad god su na na nekom mitingu s lentom. Bio mu je javnoj TV slične emisije, bolje je pre- grozno smiješan i nedodirljiv u svojoj ventivno uživati u krpežima iz poslova napuhanosti. Više nismo o tome imali i dana naših “slavnih praznoglavaca”. što kazati. Mediji počivaju na sustavu Nije uopće problem u sadržaju međusobno referentnih znakova. Lenta masovnih medija, nego u formi koja je savršeno odgovarala zloduhu operetne nadilazi svaki pokušaj kritičke raspra- diktature. No jedno je ostalo gotovo ve. Forma je zadani okvir u kojem se nepromijenjeno i danas: ta samouvjere- sve pretvara u sliku/objekt potrošnje nost u vlastitu veličinu i ta bahatost koja bilo kojeg sadržaja, a funkcionira pre- graniči s ignorancijom mišljenja drugih. ma načelima logike i-i. Najbolje je to cmyk XI/247/8, 8. siječnja 2,,9. 9 u žarištu nakaradna “pretvorba” medija iz serio- tu elitističkoj i zasjeda na nje- znih publikacija u tabloide. Paranoični zin tron kao lažni car Šćepan strah od Drugoga – Balkana kao ne- Mali. Isti je, naime, model i gativne fantazme Zapada – implodirao za etablirane intelektualce i je u svim smjerovima. Turbofolk prije- za “slavne praznoglavce”. Po stolnice nisu negdje drugdje, u Srbiji, čemu je Susan Sontag bila Bosni i Hercegovini, nego u Zagrebu. poznata izvan užeg kruga Narodnjački klubovi i njihova iko- čitatelja njezinih knjiga o nografija, radijske emisije, televizijski campu, fotografiji i bolesti kao programi čija gledanost nadmašuje metafori? Epstein tvrdi krajnje sve druge programe i napokon glavna zaoštreno: po tome što je bila zvijezda hrvatske kleronacionalističke celebrity-intelektualka, a ne estrade Thompson tvore zaokružen su- po prekretnim idejama koje stav društvenoga terora zabave kao ide- je eklektički prenijela u svoje ologije. Tko se tome suprotstavlja u ime eseje. Logika je medija bezo- vrijednosti visoke kulture, ne zaslužuje bzirna kao što je to i logika drugo osim blagog prezira. Pa upravo neoliberalnoga kapitalizma u je njezina bijeda nezamjeranja procvatu svojoj narcističkoj prirodi spe- političkoga kiča stvorila ovo što se danas ktakla. Ne postoje više nikakve tolerira u ime kulta prava na razliku. Što uzvišene “vrijednosti” ako se je tolerancija drugo negoli najviši stu- ne mogu estetski prihvatljivo panj ravnodušnosti. masi prodati u zamjenu za Kad pjevačica i spisateljica, kojoj su njihovom glađu za skandali- zgroženi ljubomorni intelektualci uskra- ma. A skandal je samo ono što tili gromadnu skulpturu za hit godine ne ruši konzervativni poredak promijenivši u zadnji čas pravila igre, javne perverzije morala, nego slavodobitno izjavljuje u jednoj od ta- ga, štoviše, učvršćuje svakim kvih krpež emisija “javne scene” da samo novim skandalom. Što se ona još može u Hrvatskoj pokrenuti dogodilo s Clintonom nakon kulturnu revoluciju, ne preostaje drugo afere Lewinsky? Učvrstio kcije aktera i publike zahtijeva mobilnu megalomaniji i mitomaniji koja treba nego dotičnoj fatalnoj dami isporučiti je svoj imidž postmodernoga liberala javnost, festivale i umreženu scenu. Bez svoju tvornicu zvijezda jer su sve druge i specijalnoga Kiklopa za “golu istinu” za sva vremena, a tajnica je postala toga više ništa ne postoji. tvornice prazne, da uporabim moćnu godine. Pritom uopće nije nikakav slavna. Što se dogodilo sa Severinom sintagmu knjige eseja Ljiljane Filipović, problem realni lik i djelo Nives C. ni nakon misterioznoga porno uratka iz Mala seoska zabava ili iluzija jer je “gola istina” ove kulture u tome da njezino jadno ispovjedno djelce koje bi kućne radinosti? Postala je još popu- spektakla je ona jedino i samo skandalozna kao kao trebalo polučiti skandalozne odjeke larnija, dospjela do statusa glumice u Kako svaki oblik estradizacije kulture takva. Čega ima previše, nije dobro ni s na temu tko je, gdje, kako i pod kojim operetnoj lakrdiji Karolina Riječka, a nužno zadobiva svoju teatralnu karika- maslacem na kruhu, rekao bi Švejk. uvjetima izravno komunicirao s njezi- njezinu partneru u cyber-igrokazu nisu turu, tako ni žanr farse više nije primje- nim tijelom. Kako je Hrvatska u svojoj upropaštene tajkunske prekogranične ren naziv za dogođeno. Čemu uopće Seks i trash književnost veći ćudorednoj hipokriziji nezanimljiva čak sumnjive investicije. Poredak lakrdije više o tome govoriti kad je skandal u od života i globalnoj porno industriji koja se vr- jest ogledalo društvene perverzije moći. svojoj medijskoj zastarjelosti nešto na- Pa, u čemu je, naposljetku, ova la- toglavo širi na istočnoeuropske države, Medijsko insceniranje događaja spram izgled nevažno. Zar nije pravi problem krdija paradigmatska za svako buduće preostaju tek pretenciozne pikanterije kojih svi moraju imati neki stav, pa u bijedi i očaju preživljavanja hrvatskog insceniranje javnoga doživljaja kulture? seksualnih tračeva iz vlastita dvorišta. makar i o tome tko je za gole sise kao društva koje se nezadrživo raslojava na Lamentacije o povratku u zlatno pre- Prema Seksualnome životu Catherine M. kulturnu revoluciju, a tko protiv njih, malobrojnu elitnu novu buržoaziju i dmedijsko doba kulture nostalgična je francuske teoretičarke suvremene umje- odgovara potrebi malog narcističkoga najveći dio sirotinje na rubu opstanka? reakcija na duhovnu prazninu suvreme- tnosti Catherine Millet s njezinim opi- društva za užitkom u fiktivnoj patnji. Paradoks je u tome što upravo takva noga doba. Ali ono što je ovdje pravilom sima gang-banga u pariškim salonima Onog trenutka kad je na scenu stupio socijalna slika iziskuje neprestanu pro- nije doduše ni iznimkom u drugim visokoga društva i drugih prostora, “gole HHO u obrani protiv diskriminacije izvodnju kulture kao zabave moćnih, razvijenim društvima koja literaturu ne istine” sve djeluje primitivno provinci- rodno/spolnih prava i ljudskih prava bogatih i praznoglavih. Na istom mjestu svode na masovnu zabavu, a festivale i jalno. I na kraju, dakako, s povratkom u autorice Gole istine, lakrdija je došla do tabloidi postavljaju i jedno i drugo. sajmove knjiga na skandalozne događaje “svetu obitelj” tradicionalnoga društva točke usijanja. Etička lakrdija uvijek se događa na kraju izvanknjiževnoga dosega. Sve se to re- poput nove Magdalene koja iziskuje Doista, to je jedinstven slučaj u godine kad iste osobe glume u medijski alno i nije dogodilo, jer niti je Nives C. oprost i blaženu dozu prihvaćanja osu- svjetskim razmjerima. Borba za ljudska sponzoriranim humanitarnim cirkusi- realno postojeća figura hrvatske kulturne pnute moralne većine. prava, budimo ozbiljni barem malo, ne ma. Perverzija je totalna. Kulturu kao revolucije, niti je sama kultura više bilo može nikad biti farsom. Nives C. nije scenu spektakla financiraju korporacije što realno osim imaginarno-simboli- Važno je imati iza sebe nikakvom žrtvom zbog toga što nije koje izvlače najveći profit upravo u ze- čke potrage za novim identitetom u medije, estradnjačkoga popa dobila nagradu koju je prema pravilima mljama Jugoistočne Europe u sektoru supermarketu stilova života. Kako su i HHO trebala dobiti. Problem nije u ničijoj telekomunikacija. Mediji su nepresušan nedjeljom prema volji Katoličke crkve i Muzikološka kritika turbofolka, žrtvi, pa tako ni u besmislenoj optužbi izvor ekstraprofita zato što su zrcalo vladajuće konzervativne koalicije super- primjerice, koja se bavi samo estetskim Ivana Zvonimira Čička da direktori- društvene diferencijacije. Siromaštvo je marketi u Hrvatskoj zatvoreni, potraga pitanjima stila istog je ranga kao i ta- ca pulskoga Sajma knjiga Magdalena javna vrlina, ali samo za Božić. Tamo za “golom istinom” može se naći tamo bloidni prikaz izložbe Francisa Bacona Vodopija treba dati ostavku jer “sramoti gdje se vrti najmanje novaca, u tom gdje je ovaj svijet potrošnje idola od sa- u Jutarnjem listu ili pak posljednjeg tu kulturnu manifestaciju”. Skandalozno začaranome krugu literarnih taština moga početka imao svoju prvu i poslje- koncerta Laibacha u Zagrebu. Takva je upravo to što je Čičak u žaru me- raspoređenih prema svim mogućim dnju istinu – na benzinskim postajama. kritika onoliko je loša koliko je loša gla- sijanske borbe za “golu istinu” izjavio. ideologijsko-estetskim preferencijama, Simbolička razmjena dobara održava zba koja se svira u ovoj državi. Ne radi Vodopija je stvorila Sajam knjiga u Puli skandal je neizbježno sredstvo medijski kulturu na životu. Možda se tamo može se o literarnim “vrijednostima”, nego o i bez nje ne bi bilo ničega od festivala posredovane pozornosti da je kultura pronaći i kakav primjerak Isušene ka- medijskome spektaklu primijenjenom autora pa ni svega ovoga što je ono nešto uopće važno u ovom instituciona- ljuže Janka Polića Kamova ispod tezge, na našu društvenu situaciju. Ili, da ne zadnje pretvorilo u prvo. Koga briga za liziranom barbarstvu trasha. u što čisto sumnjam, ali ne i u njegove budemo uskogrudni, radi se o literar- dolazak Eca, Magrisa, Pamuka, cijelog Biti za “golu istinu” znači nešto bitno proročanske riječi iz istoimena romana: nim “vrijednostima”, itekako, ali o onim niza svjetskih pisaca i intelektualaca drugo. Cijeli sustav književnih nagrada Kultura je obzir, dakle, sram; a sram je laž, koje se protežu od estetike javnoga u Pulu. Važno je samo imati iza sebe od trenutka kad je simbolički lenta za- hinjenje i prenavljanje... jer inteligenta trača, turbocampa i chick-lita. Sve to je medije, jednog estradnjačkoga popa i mijenjena visokim novčanim iznosima, zna da sram nema smisla. mjerodavno za maniju ispisivanja vlasti- HHO. Problem je u tome što je logika nesumnjivo manje države i paradržavnih Sve to uopće nema nikakva smisla, ali tih orgija intimnosti u bilo kojoj verziji. medijske estradizacije događaja onog institucija, a više komercijalnih izdavača u tome je jedina “gola istina” ovog nepo- Jedna od glavnih definicija slavnih/zvi- što je još preostalo od kulture jedino što i dnevnih novina pretvorenih u hobo- dnošljivo blještavoga života ideologije u jezda u suvremenoj kulturi spektakla održava taj poredak u predodžbi maso- tnicu celebrity-kulture, pokazuje samo liku masovne zabave za narod. Iza toga kaže da su poznati slavni po tome što vne javnosti. Ali to nije logika koja vri- da nema bitne razlike između mode, stoji samo nešto mnogo gore: izostanak su poznati. Tko su, što rade, čime se jedi za sav normalni svijet, nego ponaj- estrade i preostalih oaza elitne kulture. kritičke refleksije ili njezino pitomo bave, uopće nije važno. Američki kriti- prije za našu malu morbidnu Arkadiju. Sve je zapravo mala seoska zabava i tabloidiziranje pod maskom subverzije. čar Joseph Epstein u svom eseju o tom U njoj ne postoji više mjesta za metafo- iluzija velikog spektakla. Od Kiklopa Spektakl je travestiran kaos društve- fenomenu u suvremenom američkome rički suživot Fausta i cirkusa, jer cirkus do nagrade za roman i publicistiku nih odnosa moći kapitala. Sve su mu društvu naslovljenom Celebrity kultura pretvara Fausta u zvijezdu dana ili od Jutarnjeg lista, od Porina do Nagrade maske dobre, a slike se jedino i pamte. – hajdemo sada veličati slavne prazno- njega nema ništa. Kultura kao zabava hrvatskog glumišta, od ovog do onog Fascinacija tijelom nadilazi isprazan duh glavce (Europski glasnik, 13/2008. u u uvjetima estradne orgije nužno mora “mačka” i drugih zabavljačkih igrokaza ovog vremena u kojem je moguće da i okviru temata Homo Festivus) uputio je biti zabava za mase, razumljiva, po- kulture kao scene. Zašto se to događa kuharica postane državnikom, razbojnik na pravi problem s tom euforijom ma- dnošljivo ironična i ne baš razmetljivo u Hrvatskoj tako groteskno? Zato što moralistom, a seks i trash-književnost sovne kulture koja ironično skida pozla- subverzivna. Svijet intelektualne intera- je riječ o zemlji rasprodanih iluzija, o važniji od života.

cmyk 10 XI/247/8, 8. siječnja 2,,9. u žarištu

Peticija protiv slobode

Saša Šimpraga hrvatskog zakonodavstva koje se osla- ška hijerarhija potom protivi i pravu na vile iskorak k pravednijem društvu. nja na suvremene civilizacijske dosege, umjetnu oplodnju, čime ne samo nastoje Španjolski premijer Jose Luis Rodriguez konkretno na neotuđivo pravo žena na ugroziti stečena civilizacijska prava oso- Zapatero u govoru pred parlamentom vlastito tijelo kroz legalni pobačaj i pra- ba koje se ne izjašnjavaju kao katolici nakon usvajanja antidiskriminacijskih Peticija Katoličke crkve kroz neistinitu va istospolnih partnera na registrirano već i prava samih katolika. zakona tj. zakona koji izjednačava pra- interpretaciju Opće deklaracije partnerstvo odnosno prava koja iz njega vo na brak, istaknuo je da su ti zakoni proizlaze, a koja ne izlaze iz okvira prava Prava manjina su vrijednost istovremeno trijumf i onih koji im se o ljudskim pravima poziva na koja imaju i raznospolni partneri prili- većine protive, iako to još ne znaju, a upravo diskriminaciju kao nastavak kom sklapanja braka. Protiv vjerskih zajednica, a na strani zato što je to pobjeda slobode. Zapatero navedenih civilnih udruga je i hrvat- također istiće da se izjednačavanjem kontinuirane političke inicijative Svaka je diskriminacija javna ska Vlada koja proaktivno podupire prava heteroseksualnih i homoseksu- usmjerene protiv ostvarenja ljudskih stvar Deklaraciju o ljudskim pravima, seksual- alnih partnera na brak ni na koji način Spomenuta je peticija dio međunaro- noj orijentaciji i rodnom identitetu koju se ne omalovažava institucija braka, već prava na dostojanstvo, slobodu i dne inicijative kojom vjerske zajednice je francusko izaslanstvo u ime država upravo suprotno. ravnopravnost žele iznijeti svoj stav pred UN, EU i članica Europske unije krajem prosin- Suvremeni antidiskriminacijski lokalne vlade, na što imaju svako pravo, ca predložilo u UN-u. Deklaracija ne standard prisutan je i u činjenici da jednako kao što je pravo drugih upozo- poziva na legaliziranje homoseksualnih budući planirani europski Ustav (kako riti na iskrivljavanje činjenica s ciljem brakova, već da se homoseksualce pre- god se on konačno zvao), u svojoj usu- manipuliranja javnosti i pritiska na stane kazneno goniti zbog njihove ori- glašenoj preambuli s pravom ne navodi rošle je godine obilježena dvje- zakonodavstvo. Pritom, nitko ne dovodi jentacije što nedvosmisleno podržavaju primjerice kršćanske temelje budući da stota obljetnica rođenja priro- u pitanje pravo vjerskih zajednica da sve zemlje članice EU. Naime, u gotovo te iste vrijednosti u aktualnoj crkvenoj doslovca Charlesa Darwina i provode peticiju koja je u suprotnosti s 90 zemalja svijeta homoseksualnost interpretaciji direktno diskriminiraju, a 150. obljetnica objavljivanja djela “O ustavnim vrijednostima hrvatske repu- koja je normalan i zdrav oblik ljudske europsko se društvo, barem nominalno, postanku vrsta” u kojem Darwin, požu- blike i samom Općom deklaracijom o seksualnosti, progoni se zakonom, a u gradi na slobodi i jednakosti, a ne (reli- ren otkrićima Alfreda Russela Wallacea, ljudskim pravim na koju se lažno poziva. njih desetak kažnjava se smrću. Radi se gijskoj) isključivosti. To, dakako, istovre- iznosi teoriju o evoluciji, svakako jednu Štoviše, sekularna država jamči slobodu uglavnom o demokratski podrazvijenim meno ne znači da se na bilo koji način od najsnažnijih pojedinačnih ideja u po- vjerskih aktivnosti te znatno financijski zemljama. Unatoč tome što Deklaracija, ignorira značenje, utjecaj i doprinos svih vijesti čovječanstva. Dok su neki odmah podupire takve zajednice od kojih pro- o kojoj se neće glasati niti će stvoriti religija kroz društveno-povijesni razvoj, po objavljivanju uvidjeli o kakvom se računski prednjači Katolička crkva koja obvezujuće pravne instrumente, jasno ali niti da treba uvažiti crkvena nastoja- kapitalnom djelu svjetske znanosti radi, ima i povlašteni položaj u hrvatskom poziva na dekriminalizaciju homoseksu- nja kojima bi se izgradnja pravednijega a znanstveno dokazana teorija o evolu- društvu. Neovisno o neslaganju s do- alnosti, inicijativi se do nedavno aktivno društva ograničila ili zaustavila. ciji do danas ušla u sve škole, Katoličkoj gmom i vrijednostima koje Crkva pro- protivila samo jedna država na svijetu, je crkvi trebalo puno više od stoljeća da miče, pravo na slobodu konfesije treba a to je Vatikan. Na vatikanske tvrdnje Zdravo društvo službeno prihvati tezu da evolucija nije svakako braniti budući da je demokraci- da je dokument svojevrsni pritisak na O šezdesetoj obljetnici Opće dekla- u suprotnosti s uvjerenjima koja promi- ja, između ostaloga, i pravo na različitost zemlje koje do sada nisu ozakonile isto- racije brojna prava navedena u tome ču, a koja se, za razliku od Darwinove koju, međutim, ta ista Crkva drugima spolne brakove, Pariz pojašnjava kako dokumentu do danas nisu ostvarena. teorije, ne temelje na nepobitnim znan- osporava. Demokracija jest i odgovor- nije riječ o rezoluciji nego o deklaraciji Vjerske zajednice potpisnice peticije ne stvenim dokazima već na snazi vjere. nost, u ovom slučaju Crkve koja poku- koja se oslanja na postojeće dokumente, pa samo da ne pomažu u ostvarivanju bo- Koliko je Crkvi koja je kroz stoljeća šajem nametanja svojih retrogradnih se dakle zauzima za postojeće norme, ljega i pravednijeg društva, već aktivno ne samo osuđivala već i proganjala stavova nastoji uskratiti jednakopravnost a ne zahtijeva uvođenje novih. Time u tome odmažu. Namjernim iskrivljava- one koji su mislili drugačije od zadane drugima pritom ignorirajući temeljno poručuju da Vatikan dezinformira ako njem teksta Deklaracije i obilježavanje dogme trebalo da prihvati teoriju o načelo da sloboda jednoga ima granicu u tvrdi da je svrha francuske inicijative obljetnice raspisivanjem peticije koja evoluciji, toliko će joj vjerojatno trebati slobodi drugog. Vjerske zajednice potpi- legalizirati istospolne bračne zajednice. napada temeljna ljudska prava, vjerske da jednom prihvati i misao da su “sva snice peticije potom ne diskriminiraju Predsjedništvo EU-a tako ne poziva zajednice slave dan čije značenje je upra- ljudska bića rođena slobodna i jednaka u nikoga kada se radi o primanju javnih države da promiču homoseksualnost, pa vo suprotno od onoga kojega zastupaju, dostojanstvu i pravima”, kako to navodi novaca poreznih obveznika i obveznica, ni da homoseksualnim osobama zajamče a koje je usmjereno na zaštitu prava svih šezdeset godina stara Opća deklaracija budući da se radi i o novcu građanki i ista prava koja imaju heteroseksualne, ljudi bez obzira na njihov spol ili spolnu o ljudskim pravima usvojena od strane građana od koji su neki i npr. žene i/ili već poziva da ih se prestane kazneno orijentaciju. U godini kada se uz nave- Ujedinjenih naroda još 10. prosinca homoseksualci. goniti zbog seksualne orijentacije. S po- denu 60. obljetnicu, obilježavalo i 250. 1948. godine, na dan koji se upravo zato Paralelno s potpisivanjem peticije, drškom deklaraciji, Hrvatska se, slijedeći godina od odluke Marije Terezije o za- obilježava kao Međunarodni dan ljud- na diskriminirajućim osnovama inter- primjer EU, svrstala na stranu ljudskih brani spaljivanja žena, nakon što su ne- skih prava. pretiranu UN-ovu deklaraciju ukazali prava i protiv diskriminacije, a Vatikan vine stoljećima ubijane pod optužbama Upravo se na tu univerzalnu dekla- su aktivistice i aktivisti civilnih udruga je do zadnjeg trenutka ostao jedina da su vještice, Crkva još uvijek djeluje raciju poziva i peticija pod pokrovitelj- Autonomne ženske kuće, Iskoraka i europska zemlja koja se otvoreno uspro- protiv tuđih prava na tijelo, ravnopra- stvom Hrvatske biskupske konferencije Kontre koji su na mjestu potpisivanja tivila prestanku kaznenih progona, uta- vnost i slobodu. No, odredbama Ustava, koja kroz iskrivljenu interpretaciju pozi- pred zagrebačkom katedralom dijelili mničenjima, ozakonjenim mučenjima i Republika Hrvatska je sekularna država va na diskriminaciju kao nastavak kon- tekst Deklaracije kako bi jasno ukazali državnim likvidacijama homoseksualaca. u kojoj vjerske dogme nisu iznad zakona tinuirane političke inicijative Katoličke na dezinformacije kojima se pokušava To što je Vatikan krajem prosinca, a niti međunarodnopravnih dokumenata. crkve usmjerene protiv ostvarenja te- politički zadirati u osobne građanske uslijed međunarodnoga pritiska i uz re- Hrvatska je također i građanska zemlja meljnih ljudskih prava na dostojanstvo, slobode. zerve, ipak odlučio podržati Deklaraciju, u kojoj je moguće organizirati peticiju za slobodu i ravnopravnost. Peticija koju, U peticiji kojoj je nositelj Katolička ne umanjuje činjenicu da su još do jučer ukidanje tzv. Vatikanskih ugovora koji osim Katoličke crkve, u Hrvatskoj po- crkva poziva se i na zabranu prava na agitirali protiv nje, odnosno raspisivali vjerskim zajednicama daju prava koji- državaju i Evangelička crkva, Islamska pobačaj koji je legitimno, a u Hrvatskoj peticiju protiv prava na ljubav, dok se ma se diskriminira većina građana koji vjerska zajednica, Makedonska pravosla- i legalno pravo žena na vlastito tijelo. ta zadnja europska apsolutna monarhi- ih financiraju. To vrijeme možda i nije vna crkva, Reformirana kršćanska kal- Vjerske zajednice tako potpuno zane- ja, između ostaloga, još uvijek izričito tako daleko. Do tada, posve ljudsku di- vinska crkva, Srpska pravoslavna crkva, maruju činjenicu da je UN još 1995. protivi primjerice braku istospolnih menziju vjerskih interpretacija, politika Židovska vjerska zajednica Bet Israel i godine usvojio Pekinšku deklaraciju o partnera. i dogme pokazuje i prošlogodišnji pri- Savez Evanđeosko pentekostalnih cr- pravima žena koja im garantira slobo- A da ostvarenje temeljnih ljudskih mjer kada je odlukom aktualnoga pape kava, a čije je potpisivanje organizirano du odlučivanja o rađanju. Nastojanja prava koja su omogućena većini mogu ukinut dječji limb. Bog se, dakle, pre- u prosincu ispred vjerskih objekata i u vjerskih zajednica dio su permanentne bez bojazni biti omogućena svima poka- domislio. Baš kako se predomislio i oko kojoj smatraju da se legalnim pobača- prakse diskriminacije ženske većine sta- zuju i primjeri nekih europskih zemalja Darwina, a možda se jednom konačno jem te nekim pravima homoseksualnih novništva od strane istih onih kod kojih koje poput Hrvatske imaju upravo predomisli i oko nekih drugih stvari. (LGBTI) osoba krše “osnovna prava” je rodna nejednakost i kršenja ženskih konfesionalno većinsko katoličko stano- Do tada je zadaća sekularne države odu- iz spomenute UN-ove deklaracije. ljudskih prava u vidu povijesne diskri- vništvo, primjerice Belgija i Španjolska, prijeti se vjerskom pritisku budući da je Peticija je, dakle, direktno usmjerena i minacije još uvijek prisutna i u samoj u kojima su izmjene zakonodavstva s ljudsko dostojanstvo i pravo na slobodu protiv ostvarenog standarda postojećeg ustrojnoj strukturi. Ta se isključivo mu- ciljem ukidanja diskriminacije napra- iznad svakog boga, a naročito Crkve. cmyk XI/247/8, 8. siječnja 2,,9. 11 tema

stički akord koji fijuče između stereo kanala kao što raketa V2 vrišti preko Led Zeppelin IV neba, dok snažni središnji riff pojačava nadiranje bluesa do stupnja nasilja, što je navelo Charlesa Shaara Murrayja Erik Davis ka boje; položaja kamere i kuta gledanja da pjesmu opiše kao “termonuklear- – kao i kretanja unutar okvira”. no zajedničko silovanje”. To se čini Zamijenite u toj rečenici riječ “ka- malo pretjeranim, ali ipak ne sumnja- mera” riječju “slušatelj” i shvatit ćete na mo u tvrdnju Stephena Davisa da su Led Zeppelini su bili prva grupa koja što Page misli pod “skladanjem” – na tu pjesmu posebice voljeli momci u je od velike glasnoće i distorzije simboličku i emocijsku koreografiju Vijetnamu. Oni su pribijali kasetofone koja uključuje naslage zvuka, Plantovu na svoje tenkove i svirali tu pjesmu dok učinila samostalan, kreativan entitet lirsku evokaciju, boje instrumentala i su odlazili u borbu. Ali muški poriv tog - oblikovali su električne efekte u kretanje glazbala kroz zvukovni prostor. riffa također prekida slobodna psihode- Vizualna metafora tu nije slučajna. Page lična sekvenca u kojoj Page i snimatelj životnu autonomnu silu, samostalno tretira zvuk kao neku vrstu pokretne Eddie Kramer udovoljavaju sebi čistim biće koje posuđuje svoje energije slike, sablasnu sinesteziju koja se odra- efektima, okrećući gumbe poput produ- žava u njegovu slavnom opisu njegove cenata iz Kongstona koji su negdje u to tradicionalnijim vrijednostima umjetnosti kao “neke vrste građenja u doba izmišljali dub glazbu, ili Georgea pjesme. To je bio njihov doprinos svjetlu i sjeni”... Page se osobito služio Clintona za stolom za miksanje prvog elektronikom kako bi istraživao ono što albuma Funkadelica. Tu Page otkriva ponovnom uspostavljanju svemira glazbenici zovu timbar – teksturu tona, uporabu theremina, jednog od najsta- magije. Ploče Led Zeppelina njegov sjaj, zrnastost ili boju... rijih i najčudnijih elektroničkih in- strumenata na svijetu, dok su Plantovi utjelovljuju tu virtualnu snagu tako Pjesma kao “termonuklearno vokali obrađeni tripovskim tehnikama što vas privuku u drugi svijet, daleko zajedničko silovanje” “pozadinske jeke”. Njih je Page izmi- preko planina Do albuma Physical Graffiti Page je slio prije, dok je svirao s Yardbirdsima. preobrazio gitaru u lutajući analogni Novonastali psihodelični glazbenik sintesajzer, što mu je omogućilo da preplavljen je zadovoljstvom i boli, a iskoristi potencijale ambijenta i atmo- Plantovo orgazmičko stenjanje natječe sfere elektroničkog zvuka dok je ostao se sa sirenama, slabim eksplozijama i lbum Zoso ili IV. Led Zeppelina ukorijenjen u erotici prebiranja po vratu dezorijentiranošću bitke. Neki kriti- počinje s pet sekundi pulsira- gitare. U tome je Page ostao istinsko čari tvrdili su da to ludovanje suptilno jućeg elektroničkog uzbuđenja. zvukovno dijete psihodeličnih 1960-ih, umanjuje muževnost u glavnom riffu, Čujemo kratak zvuk namatanja kad se prihvaćajući shvaćanje da - kao što to ali analogna elektronika također daje magnetska vrpca počne vrtjeti, zatim kaže Steve Waksman - “pojačani zvuk poruku koju skrivaju više utopijske fan- slijede dva trzaja Jonesova basa. Ali ima važan transformacijski potencijal.” tazije tog razdoblja o pojačanom zvuku Page tretira zvuk kao glavni je zvuk brza serija dvadesetak Od svih gitarističkih heroja iz 1960- - da je za vaše novotarije i zadovoljstvo režećih, škripajućih taktova koji se po- ih Jimi Hendrix je najdalje odveo taj djelomice zaslužan ratni stroj; da nema neku vrstu pokretne činju gubiti prije nego što se pretvore transformacijski potencijal i na pozor- seksa bez moći, da nema transcendenci- slike, sablasnu sinesteziju u besciljnu škripavu buku, poput DJ-a nici i u svojem opsesivnom i gotovo je bez smrti. koji gubi radni zanos. Ti udarci zvuče izvanzemaljskom radu u studiju. Ipak koja se odražava u simetrično i “elektronički”; ne zvuče čini se važnim istaknuti da je Page dao Tjelesna glazba bez klimaksa kao da ih je proizvela gitara, barem ne Rogeru Mayeru da mu izgradi nožnu Skrivena apokaliptična struja pjesme njegovu slavnom opisu u bilo kojem tradicionalnom smislu. pedalu 1964., godinama prije nego što Whole Lotta Love dala je naslutiti sve Prema riječima Chrisa Welcha, Jimmy je Hendrix pogurnuo Mayerovu opre- veću nelagodu među nekim rockerskim njegove umjetnosti kao Page opisuje taj zvuk kao “buđenje voj- mu u purpurnu maglu. Mayerove izvr- kritičarima da “heavy rock” eksploataci- ske gitara. Ustaj i blistaj!” sne naprave također nam daju drugačiju jom moći i glasnoće osiromašuje tran- “neke vrste građenja u “Vojska gitara” fraza je kojom se perspektivu kad je riječ o Pageovoj sformacijski kulturni potencijal rocka. svjetlu i sjeni” Page koristio kako bi opisao svoju izvr- “vojsci gitara”, jer kada je Mayer počeo Te su brige bile povezane sa strahovima snu inovativnu uporabu zbora gitara, graditi nožne pedale za gitariste poput od sve veće komercijalizacije rocka. Za prepunu efekata i snimanu istodobno Jeffa Becka i Pagea, radio je za britan- ljude koji su tako mislili Pageova te- na više kanala. U intervjuu iz 1977, sku vojsku istražujući akustiku. Drugim hnički majstorska izvedba bila je samo nakon što ga je novinar upitao o njego- riječima, njegovo poznavanje zvukovnih još jedan razlog da mrze bend. Tvrdeći vim najboljim solo-izvedbama, Page je krugova bilo je usporedno s njegovim da slušati Pagea dok svira uživo “donosi umjesto o njima govorio o “orkestrira- radom na podvodnom ratovanju. To zadovoljstvo kao i gledanje snijega na nju gitarom kao vojskom” - o izgradnji nije usputna zanimljivost. Ona ističe televiziji”, kritičar iz Montreal Stara harmonija, slaganju slojeva različitih koliko su duboko tehnologije moderne usporedio je gitarista s prodavačem gitara, pojačala i boja zvukova, o istra- kulture isprepletene s tehnologijama enciklopedija koji pokazuje raspon zvu- živanju “kolaža i tkiva zvuka”. Drugim modernoga ratovanja. Njemački teore- kova i trikova koji se mogu izvući iz riječima, radije negoli da sebe predstavi tičar medija Friedrich Kittler također električne gitare. Taj isti čovjek osudio kao virtuoza Page je govorio kao netko je skrenuo pozornost na veze između je ono što je vjerovao da je “krivo tu- tko uživa zapovijedati cijelim podru- radara i televizije, te na snažan učinak mačenje” koje obožavatelji povezuju s čjem. Kao što kaže: “Moje se zvanje koji je Prvi svjetski rat imao na evoluci- glazbom Zeppelina zbog njezine veli- zapravo ponajviše sastoji od skladanja.” ju tehnologije bežičnih vodova; mora- ke glasnoće - prema njegovu mišljenju Page je time pogodio samu bit, ali samo mo spomenuti i razvoj te uporabu ma- očita zaluđenost masa Zeppelinima ako uzmemo u obzir značenje riječi gnetske vrpce u nacističkoj Njemačkoj. nije zapravo uopće bila zbog glazbe, “skladanje” u najširem smislu - ne samo Kittlerovim riječima “industrija zabave nego je to samo posljedica efekta hla- kao stvaranje i orkestriranje same gla- je u svakom mogućem shvaćanju riječi dne tehnologije. zbe nego kao skladanje različitih ele- zloporaba vojne opreme.” Drugi su kritičari izravno pove- menata – gitara, efekata, simultana sni- I u zvuku i u slikovnom prikazivanju zivali snagu, težinu i glasnoću zvuka manja više snimki, produkciju, raspored Led Zeppelini su crpili snagu iz tajnih Zeppelina s nasiljem. Tako je i njihov pjesama, omote albuma – u jedan cjelo- privlačnosti rata i tehnologije medija. legendarni nastup 1969. u bostonskoj kupni svijet zvuka. Page je bio izvrstan Na albumu iz 1969. Led Zeppelin II, dvorani Tea Party, završio s mnoštvom glazbeni producent, stručnjak u onome na primjer, na kojem se sastav pojavio mladih ljudi koji su doslovce lupali što filmski kritičari zovu mise-en-scéne, u odorama postrojbe Jasta njemačkih glavama o pozornicu. Iste je godine režiserovo umijeće da stavi radnju u ratnih zračnih snaga, dečki su pred- Jon Landau žalosno opisao ponašanje prostor kadra. Ira Konigsberg definirao stavili cock-rock (pogrdni termin za benda uživo kao “glasno, bezlično, je mise-en-scéne kao “kompoziciju indi- vrstu roka 1970-ih) apokalipsu, pjesmu egzibicionističko, nasilno i često luđa- vidualnog filma – odnose objekata, ljudi Whole Lotta Love. U odgovor snažnom čko.” Možda je najbritkiji komentar i masa; međuigru svjetla i tame; uzora- glavnom riffu čuje se sve slabiji gitari- u tom stilu dao britanski pisac Mick

cmyk 12 XI/247/8, 8. siječnja 2,,9. tema

Gold: “Ono što najviše izbija iz njihove gije u kontrakulturi 1960-ih - u glazbi, glazbe uživo jest osjećaj suzdržanih radiju, jeci, megafonu i filmu – podupi- nasilnih emocija.” Gold je to mislio kao ralo je povratak animizma kao kulturne kritiku, morbidni kontrast Stonesima metafore. Na to je William Burroughs i grupi Faces, za koje kaže da su na mislio u svojem čudnom članku iz 1975. svojim nastupima spontani i radosni. o Zeppelinima u časopisu Crawdaddy Zeppelini sviraju tjelesnu glazbu, kaže kada je napisao da se na “rock-glazbu Gold, ali ne nude klimaks: “Zato što može gledati kao na pokušaj bijega iz ne izaziva ljuljanje, ne tjera publiku našega mrtvog svemira bez duše i pono- na ples; cilja na sljepoočnice, a ne na vne uspostave svemira magije”. S obzi- stopala i njezin sveukupni učinak jest rom na Pageovo proučavanje okultnog zaprepaštenost.” i Plantove ljubavi prema poganskim Zeppelinska transformacija agre- učenjima ne bi nas trebalo iznenaditi da sivnih snaga u mentalne efekte, da ne je nešto od animizma procurilo u njiho- govorimo o njihovu opiranju klimaksu, vu elektroničku retoriku, glazbeno i na odražava ćudljivu tantričku čaroliju druge načine. Ali Pageova animistička - predavanje o takvu plemenitom unu- izjava također implicira jedan element tarnjem putovanju može doista izgleda- kontrole koji, kao što ćemo vidjeti, utječe ti kao zaprepaštenje ljudima koji samo na njegovu instrumentalnu pirotehniku žele plesati s djevojkama. Ali znate li te na okultnu mistiku. “Ustaj i blistaj!” što je Gold htio reći - Led Zeppelini kaže zapovjednik potencijalno kaotičnih su zaprepastili publiku. “Oni su poput energija. On može te energije nazivati vibratora”, napisao je Charles Shaar vojskom gitara, ali učenik ceremonijal- Murray o nastupu u Earls Courtu 1975. ne magije poput Pagea prepoznaje te “Može te uzbuditi, ali ti ne može dati sile i kao sluge (servitors) - zemaljske ili poljubac za laku noć.” vražje duše koje čarobnjak prisiljava da obavljaju njegove zapovijedi. Sotonski Mitski život elektriciteta su savezi lako izvedivi - Page je prona- U divljoj pjesmi Immigrant Song, pr- lazio saveznike u električnim zvučnim voj na njihovu trećem albumu i kojom uređajima. su počinjali mnoge nastupe, Zeppelini tematiziraju svoju moć i aspiracije kao Zavijajući još jače “vikinško nasilje”. Zemlja leda i snijega Sredinom 1970-ih Jimmy Page Na raskošnoj naslovnoj stranici Goetie, nije zemlja spontanosti i uživanja, nego je uzeo komadić svojega bogatstva i Crowley pripisuje prijevod knjige “ruci snažnih zemaljskih energija i tamne financirao otvorenje okultne knjižare mrtvaca” - prevoditelj je bio još na živo- vizije ponoćnoga sunca. Istodobno, u Londonu pod imenom Ekvinocij. tu, MacGregor Mathers, suosnivač reda Plantovo pogansko hvaljenje također Mala trgovina blizu Kensington High Golden Dawn s kojim Crowley tada naginje prema modernoj tehnologiji Streeta specijalizirala se za Crowleyjevu nije bio u kontaktu. Ta je pljačka bila koja omogućuje da postoje Zeppelinove kolekciju koju je Page već godinama opravdana, jer - iako ima mnogo uzvi- pljačkaške vojske. Mjölnir, “čekić bogo- skupljao. Tada je bilo teško pronaći šenih i plemenitih djela u kanonu ma- va” koji vozi njihove brodove, Thorov je Crowleyjeve stvari, ali je Ekvinocij pro- gije - Goetia nije jedna od njih. Njezini način proizvodnje munja – elektriciteta, dao mnoge opskurne knjige, uključujući Zeppelini sviraju tjelesnu magični znakovi i čarolije stvoreni su drugim riječima, doslovna “snaga” koja i neke koje je i učitelj sam potpisao. da bi omogućili brutalno zapovijeda- će odvesti Zeppeline na zapadnu obalu Knjižara je također nudila cjelovito glazbu, kaže Gold, ali nje nad vojskom od nekoliko milijuna – u Ameriku, to jest u kalifornijske prvo izdanje Crowleyjeva originalnog vragova organiziranih u legije koje hotele. Ekvinocija od deset tomova, čija je ne nude klimaks: “Zato predvode sedamdeset dvojica kraljeva i Mitski život elektriciteta podsjeća najavljena zadaća bila “spojiti svrhu princeze Pakla. Goetia je, treba spome- na još jednu zanimljivost koju je Page religije i znanstvene metode”. Pageovu što ne izaziva ljuljanje, nuti, grčka riječ za zavijanje. izgovorio kao šalu o svojoj vojsci gitara pothvatu zadatak je bio ponovno obja- Pageova odluka da počne nakla- - on je opisuje kao nešto što se “budi”. viti faksimile važnih okultnih djela, ne tjera publiku na ples; dničku karijeru s organizacijskom To buđenje ovisi o protoku elektrona - uključujući neka koje je napisao – čvr- kartom Luciferove vojske gitara trebala drugi opisi čudnog početka s fanfarama sto se držite – Aleister Crowley. cilja na sljepoočnice, a bi raspršiti svaku preostalu sumnju o daju naslutiti da čujemo samo pojačala Moglo bi se reći da je u tom dijelu ne na stopala i njezin gitarističkim sklonostima. Thomas W. dok se zagrijavaju. U svakom slučaju, života usputnim, okultnim projektima Friend daje veliko značenje toj dijabo- usporedba je prikladna - elektricitet Jimmyja Pagea nedostajalo određe- sveukupni učinak jest ličnoj knjizi, a osobito ga privlači duh oživljava i očarava glazbu, ne samo ne dosljednosti. Kao što sam ranije Paimon. Veliki Kralj snažnog glasa, dodajući joj glasnoću i dimenziju nego spomenuo, Page je godinama radio zaprepaštenost” Paimon, okružen je glazbenicima - i dajući glazbenim signalima drugu na glazbi za telemitski film Kennetha Friend čak čuje odjek pjesme The Song razinu postojanja – drugim riječima, Angera Lucifer Rising. Page je upo- Remains the Same u obećanju iz Goetie samostalan život. U slučaju električne znao Angera kada je nadmašio ponudu da te taj demon može naučiti “sve što gitare ta životnost nastaje iz pojačava- alternativnog filmaša iz Kalifirnije za možeš poželjeti znati”. To je dosta nja visokih tonova koji karakteriziraju Crowleyjev pornografski rukopis na glupo i za Frienda bi bilo dobro da je distorziju te iz naglašenih lupova (loops) dražbi u Sothebyju. Odmah su se slo- pročitao Crowleyjev esej koji prati taj koji stvaraju jeku. Kao što Page kaže, žili, a Angerov film prepun simbola, tekst, u kojemu Zvijer sa skepsom kara- električna gitara “može početi pjevati dao je Pageu savršenu platformu za kterističnom za taj dio njegove karijere sama od sebe zahvaljujući elektronici, istraživanje snažne elektroničke trance piše da su goetski demoni samo “dijelo- što ne možete proizvesti na akustičnoj glazbe kojoj su naginjali njegovi ko- gitari”. Jedna još jasnija izjava o tom mercijalniji radovi. Ali nije se mogao elektroničkom animizmu nalazi se u usredotočiti i, iako je Angeru jedan od izvješću za novinare kuće Swan Song iz najpoznatijih rockera na svijetu trebao 1977: “Led Zeppelini su bili prva grupa raditi besplatno, filmašu su konačno koja je od velike glasnoće i distorzije dosadila Pageova mutna nastojanja i učinila samostalan, kreativan entitet predao je rad na glazbi za film Bobbyju i izravno ga uključila u emocionalni Beausoleilu, jednom od članova sastava naboj svake pjesme.” Ostavljajući hva- Manson Family, koji je bio u zatvoru. lisavost te tvrdnje po strani, ključna je Slično, do razdoblja kada je tu riječ entitet. Tu se implicira da su Ekvinocij zatvorio vrata 1979, uspjeli su Zeppelini oblikovali električne efekte objaviti samo dvije knjige. Prva, koja se u životnu autonomnu silu, samostalno pojavila 1976. s crnim omotom od de- biće koje posuđuje svoje energije tradi- vine dlake kakve je volio Crowley, zvala cionalnijim vrijednostima pjesme. se The Book of the Goetia of Solomon To su, naravno, metafore, ali su ani- the King. Bio je to faksimil magičnog mističke, poganske. U čarobnu krugu teksta iz šesnaestog stoljeća koji je okultnoga metafore poput te poprimaju Crowley uredio i objavio na engleskom vlastiti život; one nisu samo preljev 1904, iste godine kada je učitelj kana- na poetskoj torti, nego oblici iskustva. lizirao telemitsko otkrivenje The Book Možda je najvažnije iskustvo koje of Law. Goetia je prvi dio Lemegetona, oblikuju animističke metafore iskustvo ili The Lesser Key of Solomon, jednog energije. Iskorištavanje električne ener- od najpoznatijih udžbenika magije. cmyk XI/247/8, 8. siječnja 2,,9. 13 tema vi ljudskog mozga”. Ali Friend je mno- Ali Zeppelini su posebna vrsta svojim gudalom kao ceremonijalnim go bliži cilju kada citira Preliminary Gospodara prstenova - ona u kojoj navi- čarobnjakovim štapom, često se činilo Definition of Magic, a ona je uvod u jate za obje strane. Kakva god bila nje- da ritualno “priziva sile”. Novinarima udžbenik magije. Prema tom kratkom gova biografska pozadina, Pageova očita je Page dobacivao zagonetne komen- komentaru magija je najviši oblik dijaboličnost u protuteži je s pastoral- tare o hipnotičkim moćima riff-gla- prirodne filozofije i njezine su radnje nim hipijevskim poganstvom sadrža- zbe; u časopisu Sounds raspravljao je o vođene čarobnjakovim razumijevanjem nim u stihovima, liku i frizuri Roberta “znanosti vibracija” paranoično tvrdeći unutarnje ili “okultne” prirode stvari. Planta. Led Zeppelin crpi mnogo da određene frekvencije infrazvuka Vještom primjenom toga shvaćanja na svoje mitske moći iz te zavodljive, ali mogu vaše unutarnje organe pretvoriti stvari upravitelj može proizvesti “čudne uznemirujuće dvosmislenosti. Komu se u tekućinu ili vas čak ubiti. Naravno i divne efekte... koji će neobrazovanima Zeppelini zaklinju na vjernost? Vragu da je bend zdušno opovrgavao ono izgledati kao čuda.” ili suncu? Mordoru ili Međuzemlju? Je što Friend i ostali opisuju kao krajnje li Vilinska šuma doista samo temat- tajno oružje zeppelinske dijaboličnosti Zvukovni portal u podzemni ski park u Paklu? Suprotnost između - sotonističke poruke navodno utkane svijet Pagea i Planta odražava se i u njihovim u pjesmu Stairway to Heaven koje je zornicu dovoljno veliku i sugestivnu da Prema tome čarobnjak je tehničar imenima. Plant (biljka) čista je zelena moguće otkriti samo ako ih se “pušta vas privuče. Jimmy Page je znao da sva specijalnih efekata, što se čini dobrim odvažnost zemlje, a Page (stranica) unatrag” Marshallova pojačala i pedale na svijetu objašnjenjem da razmotrimo kako su djelo je čovjeka, prazni kostur na koji neće vrijediti ništa ako Led Zeppelin Pageove okultne sklonosti mogle utje- upisujemo svoje planove i čarolije. Otpuštanje kontrole ne stvori dramatičnu atmosferu iz agre- cati na glazbu Led Zeppelina. Posebno Tu je važno istaknuti da te optužbe o sivne i pohotne energije koju podiže. možemo govoriti o zvuku glazbe koja Čarolija Zeppelina potječe iz kontroli uz pomoć okultnog zrcale se- Što nas vraća, nakon malo kruženja, na ne samo da zavija i riče nego i doslovce okultne tehnologije kularne kritike benda i njihove “fašisti- mise-en-scéne. ponire u dubine. Uživo i na ploči zvuk Slična polarnost određuje i Pageovu čke” manipulacije svijesti putem medija. Led Zeppelina bio je težak, škripa osobnost i pomaže objasniti auru ma- Kad je novinar Montreal Stara napao U dvorac ću te odvesti podzemnih duhova (chthonic) utkana gične moći koja karakterizira njegovu Led Zeppeline zbog toga što stvaraju Dok se šetao kroz njemu dodijeljen u glasne, iskrivljene riffove i kombini- mistiku. Susan Fast citira jednu anketu “lažno značenje” glasnim zvukom, nije dio vremena, Aleister Crowley stvo- ranu moć Johna Paula Jonesa i Johna provedenu među obožavateljima, a kritizirao grupu za sviranje loših pjesa- rio je mnogobrojne definicije magije i Bonhama, koji vrlo lako i samouvjereno fokusirala se na gitarista: “On je mu- ma, nego za tehnološko iskorištavanje sve su većinom isticale volju. Crowley prelaze u niži vokalni registar. Moguće drac. Zna kako riskirati i učiniti da to slušatelja. Doista, uz iznimku Susan je pod voljom smatrao mnoge stvari, je učiniti međukulturne argumente o djeluje. On je producent i najbolji arhi- Fast i Donne Gaines, komentatori mistične i falične, ali osnovna slika mutnim psihičkim stanjima katalizi- tekt stvari.” Na površini, Pageove žive koji govore o najvećim obožavateljima slaže se s konvencionalnim shvaćanjem ranima dubokim bubnjanjem i teškim izvedbe predstavljaju tipične rockerske Zeppelina često ih karakteriziraju kao čarobnjaka kao izvođača, aktivna ma- zvukom; u članku za časopis Crawdaddy vrijednosti spontanosti, virtuoznosti i tupavce, tinejdžerske zombije s vrlo nipulatora nadnaravnih čimbenika ili Burroughs spominje marokansku trance znojnog entuzijazma. Ali Page dodaje malo volje ili ukusa. Ponekad krivnja podmuklih tehnika percepcije. Crowley glazbu iz Jajoukae, čiji se obredi vrte novi element figuri gitarističkog heroja, pada na droge. Časopis Rolling Stone daje i pasivniju i receptivniju sliku ča- oko boga Pana. Ali samo trebate naću- element koji je Steve Waksman identi- sada s već slavnom rečenicom odbacio robnjačkog umijeća u Notes for an Astral liti uši da čujete kako se Led Zeppelini ficirao kao tajnovitost. Pa čak i dok Page je obožavatelje Zeppelina kao “teške atlas koji je dodatak njegovoj Magick in igraju s onim što je Johnny Cash nazi- otkriva svoj cock-rock pred desecima ti- narkomane”, a Los Angeles Times otišao Theory and Practice. On piše: “Magija vao “zvijer u meni” - nešto uzbudljivo suća obožavatelja, simbol Zoso nacrtan je tako daleko da je pripisao uspjeh nam omogućuje da prihvatimo smi- i nisko i dosta golemo. Kako je Page na njegovoj odjeći i pojačalu podsjeća sastava tinejdžerskom prihvaćanju bar- slene impresije svjetova koji se nalaze rekao, bend je pravio “glazbu iz trbuha, nas da on zna nešto što mi ne znamo. biturata i amfetamina, droga koje su izvan ‘fizičkog’ svemira.” U vezi s tim a ne iz glave”. Možete to vidjeti prema Postoji praznina između heroja čiju navodno činile ljudski živčani sustav magija ne pojačava toliko volju koliko načinu na koji je mahao gitarom na izvedbu upijamo i mudraca iza zastora podložnijim prljavim trikovima benda. otvara stvaralačka iskustva pokrećući pozornici - Page je volio spustiti gitaru koji ostaje skriven, doslovce okultan. Ta Istodobno, bilo bi glupo otpisati nematerijalne osjećaje i slike koje ima- što je niže moguće. mistika čini Pagea puno čudnijim od pitanja zavođenja i transa potaknu- ju vlastiti život. Ako u Crowleyjeveoj To što je njihov jeftini, folkom uokvi- Ozzyja – koji ništa ne skriva, osim mo- ta živim nastupima i pločama Led izjavi “magiju” zamijenite s “glazbom”, reni ples na koji se ne može plesati – žda svojega duga grupi The Munsters. Zeppelina. Takve su stvari škakljiva pi- vidjet ćete kamo smjeramo. Glazba nam spojen s dvorcima i crnim jahačima koji Iako potječe iz Pageove osobne suzdr- tanja kod recenzija, jer dotiču temeljna omogućuje da primamo smislene im- su plutali kroz Plantove stihove – utro žanosti i ezoteričnih interesa, mistika pitanja autonomije, pitanja o tome tko presije svjetova izvan “fizičkog” svemira. put u područje na kojem će izrasti ci- toga gitarista strukturalno se odražava smo kada se predamo glazbi. Brisanje Čak i dok plešemo duboko poneseni jela podvrsta rocka, pokazatelj je snage i u njegovoj glazbenoj praksi. Pageova granica koje je većina nas iskusila bri- glazbom, glazba je uvijek spremna ra- vladavine Led Zeppelina. Alkemijski virtuoznost u nastupima bila je oslablje- še također granice razgovora topeći zriješiti nas tijela, pustiti duh da luta jezik je neizbježan - Zeppelini su uzeli na činjenicom da je bio nemaran, stalno estetske kategorije u svete intuicije i svjetovima koji se više ne sastoje od teške riffove heavy rocka i pretvorili ih u je bezbrižno uzimao i odbacivao ideje, grozničave scene iz prošlosti plemenske materijalnih, nego od vibrirajućih valo- heavy metal, pojam kojim su oni odbili čak odsutno. U žaru izvedbe često se či- egzotike. Dovoljno je teško objasniti va energije. opisivati svoju glazbu. U svakom slučaju, nilo kao da je dio njega negdje drugdje, antropološkim terminima kako se javlja Ploče Led Zeppelina utjelovljuju u mythos njihovih riffova odaslao je tisuću na mudroj ili možda čak smušenoj di- fenomen zaposjedanja u tradicionalnim određenom smislu tu virtualnu snagu crnih brodova. To je kao da su stvorili stanciji. Ipak taj je nemar davao nasluti- svetim plesovima, recimo u vodunu tako što negdje zauzimaju mjesto, tako zvukovni portal u podzemni svijet i ti da je ovladao čak i slučajnostima i da s Haitija - koja mješavina kulturnih što vas privuku u drugi svijet, daleko zatim prekršili glavno pravilo ceremo- je bio sposoban učiniti da one “funkci- pripovijedanja, znanosti bubnjanja i preko planina. Prostor je primarna nijalne magije i ostavili prokletu stvar oniraju”. Taj je element skrivene umje- psihodinamike priziva bogove? Koliko metafora za razumijevanje i proživlja- otvorenom. Tko je pustio pse sudbine? šnosti ključan, jer iza pozornice Page je tada teže govoriti o rock-glazbi koja vanje njihove glazbe. Kako Ann Powers Istina je da mnogi bardovi rocka je bio arhitekt kontrole - angažiran baca u trans unutar slomljenih okvira kaže, “zato su ih ljudi mrzili: zauzimali smatraju Black Sabbath, a ne Led producent, ponekad je u studiju tražio modernog svjetovnjaštva. Kršćanski su toliko prostora. I zato su ih ljudi i Zeppelin pravim izvorištem heavy potpunu disciplinu, i škrt ulagač koji je fundamentalisti ne samo da prihvaćaju voljeli: taj prostor vas je mogao uvući metala. Moramo reći, Sabbathi imaju uz Petera Granta oteo do tada potpunu stvarnost hipnotičkih svojstava glazbe i progutati.” Mnogo umne glazbe ka- snažan nadnaravni utjecaj i na mnogo financijsku i umjetničku kontrolu svojoj nego i kažu da je to automatska funkcija snih 1960-ih i 1970-ih imalo je takve načina predstavljaju čistiji izvor otrova diskografskoj kući. Taj dašak lukavosti određene tehnologije ili tehnike, bilo aspiracije - retorika putovanja išla je uz - riffovi su im još morbidniji, stav još leži u njegovoj mistici. Na pozornici bi da su u pitanju podsvjesne poruke ili kulturu droge i otkriće da je studio za više proleterski i cijela predstava još više povremeno dirigirao ostalim članovima glasnoća zvuka ili “druidsko bubnjanje” višekanalno snimanje izvrsno mjesto za izvan ovoga svijeta i time još monstru- poput dirigenta, Jones je doduše inzisti- koje je osudio Jack Chick u jednom od džepne svjetove. Ali dok su mnogi zbu- oznija, više u suprotnosti s prirodom. rao da je to sve samo dio predstave. svojih slavnih stripova. A ipak ta para- njeni psihodelični bendovi aludirali na Ali Zeppelini su imali širu paletu, bo- Duše koje je uznemirila moć noja upućuje na nešto što svi želimo na intenzivne distorzije i fantazmagorije gatiju tamu; i možda, što je najvažnije, Zeppelina čini se da su se najviše putu pretvorbe – na otpuštanje kontro- uzbuđenja potaknuta drogom, zeppe- prodavali su mnogo više ploča. Kao i osjećale ugroženima tom osobinom le, ili predavanje stanju u kojem nemao linski mise-en-scéne bio je više nalik sve priče o postanku i ova ovisi o vašim skrivene kontrole. Za Toma Frienda izbora, koje može izgledati i slasno i na Crowleyjevu ideju astralnog atlasa okvirima odnosa, podrijetlu i ukusu. To čarolija Zeppelina potječe iz okultne blago zloslutno. Čak i fundamentalisti - gotovo na panoramu slika i likova kao je slično kao pitanje tko je kriv za žanr tehnologije. U poglavlju svoje knjige čuvaju svoju zanesenost, putovanje u u slikovnici. Ulaštili su rock u kristalnu junačkog fantasyja čije sage od nekoli- Misty Mountain Hop: Sotona preuzima središte zraka. kuglu - mogli ste vidjeti plamene dine ko tomova o gospodarima patuljaka i vlast nad Jimmyjem Pageom, autor pro- Ideja da se neko čarobno, zvukovno “Kašmira”, snježne nanose iz pjesme čarobnim mačevima pretrpavaju odjele širuje bogato pripovijedanje na gudalo oružje nalazi u pozadini očite moći No Quarter i horde Vikinga kad bi za- znanstvene fantastike u knjižarama. violine i Echoplex - stroj za delay i Led Zeppelina nije samo uvreda kom- grmjeli riffovi pjesme Immigrant Song. Poklonici istinskih priča o mačevima i proizvodnju jeke; sljedeće poglavlje pleksnosti glazbe, nego i uvreda magiji. “Cilj je bio sinestezija”, rekao je Page. čarobnjaštvu s pravom će reći da su to posvećeno je instrumentu thereminu. Čarobnjak je više od prevaranta - kao “Stvaranje slika uz pomoć zvuka.” putovanja Konana, Roberta Howarda, U Friendovu obranu mora se reći da što je povjesničar religije Mircae Eliade a književni će tipovi imenovati, s istim se Page volio igrati velikoga i strašnog napisao, čarobnjak je, prema definiciji, S engleskog prevela Margareta pravom, Tolkienova Gospodara prste- Oza. Na pozornici bi izvukao iz the- “scenski izvođač”. On ne maše samo Matijević Kunst. nova. Sabbathi su Konan; Zeppelini su remina svu dramu čarobnjaka koju je zlatnim klatnom pred vašim očima - on Ulomci knjige Led Zeppelin’s Led Gospodari prstenova. mogao naći - gitarist se često koristio oko toga klatna stvara kazalište, po- Zeppelin IV, Continuum, 2005.

cmyk 14 XI/247/8, 8. siječnja 2,,9. tema

DavisErik Okultizam Led Zeppelina rik Davis, autor knjige “okružena potrošenim raketa- Mark Dery Pretpostavljam da me do toga vrijednosti pojedinog teksta. Technognosis - najpotpu- ma duhovne kontrakulture”, dijelom dovela dekonstrukcija Nasumični podaci – oglasi, nije studije o čovjeku, kako bi obnovio izgubljeni kojoj su me podučavali dok stripovi, razgovori – mogu mitu i magiji u digitalnoj eri povijesni kontekst te ploče Erik Davis govori o svojoj sam studirao književnost na biti preoblikovani u velike - jedan je od najdosljednijih i ono što je ona tada značila knjizi o četvrtom albumu koledžu, premda mi većina de- kozmologije posredovanjem “osvježavajućih” mislilaca koji tinejdžerskim poklonicima konstrukcije djeluje anemično okultne imaginacije, procesa neovlašteno stupa na Ničiju poput Davisa. Led Zeppelina, čije pjesme u svojemu stvaranju “teksta” pa koji na kraju vodi u psihozu, zemlju između akademske Od tekstova i glazbe, preko on shvaća kao mistične se često čini da je motivirana ali omogućuje i uspjeh velikih zajednice i popularnih časopi- dizajna omota i ruševne kuće negodovanjem ili sumnjom književnih djela. Ne vjerujem sa, a ono što je najprivlačnije u iz 18. stoljeća gdje je band alegorije, te o iskušenjima u imaginativnu moć teksta. da su Plant i Page svjesno uni- toj neodoljivoj knjizi jest čist snimio Zoso, sotanističkih sti- suvremenog kritičkog Više me zanimalo pojačavanje jeli sve ono što ja analiziram u užitak koji on očito doživljava hova koji navodno vrebaju iz te i razjašnjavanje imaginativne njihovu albumu, ali vjerujem čitajući taj materijal. Kao da je glazbe do tajanstvenih poruka mišljenja moći tekstova, kritika kao in- da kreativna imaginacija jest. prošao kroz nekakvu herme- nažvrljanih na crnom vinilu tenzifikacija, uzlet mašte. Veze Drugim riječima, pridajem neutičku crvotočinu i izronio u blizu rupe na ploči (jesam li su važnije od kritičkih prikaza. kreativnoj imaginaciji neku usporednom svemiru u kojemu spomenuo maga iz 19. stoljeća Zato sam uvijek najviše volio vrstu samostalnog djelovanja, je legendarni, četvrti album Eliphasa Levija i povijesne Deleuzea, i još ga volim. jer je to ulaznica koja otvara Zeppelina beskonačno zgusnut korijene pjesme When the Levie Volim kozmologijsku fun- vrata u animizam svijesti. značenjem tekstualne crne Breaks?), Davis dekonstruira kciju, kako se um isprepleće sa Dakle, volim misliti da je moje rupe koja usisava sav smisao u četvrti album Zeppelina na slikama i mitovima stvarajući mitopoetično čitanje budala- svoje mračno ždrijelo. (Tekst delirično opsesivnoj razini, svijet, ne samo fikciju, nego stih rock-albuma istodobno na stražnjem omotu knjige podsjećajući nas da je riječ sâm svijet. Za mene autentična legitimno i perverzno, te da naziva Zoso “ezoterijskim me- “fan”, naposlijetku, skraćenica opsesija može najtrivijalnije ga održava – kao i u magiji gahitom, blockbusterskom mi- od “fanatik”. objekte učiniti otkrivenjima, – samo vlastita sposobnost, ili sterijom… nečim onkraj svega, tako da me fasciniraju margi- nesposobnost da zabavi, podu- nabijenim manom”. Duboka značenja nalni ali manični “čitatelji” svih či, očara. Privlači me ta vrsta Dio biblioteke nakladni- iskopana iz pop- vrsta, i najrazličitiji tekstovi. “svete ironije”: ironije koja nije ka Continuum u kojoj male, kulture Spoj briljantna čitanja i trivi- obična lukavština, nego dublji poput Nintenda pakirane Zanima me taj pojam jalna predmeta privlači me vrlo okretaj zavrtnja. debele knjižice združuju važne pretjerane interpertacije kao Za mene duboko, baš zbog te trivijalno- albume i njihove najodanije namjerne kritičke strategije sti. Ako je čitanje albuma Thick Led Zeppelin - pisce-poklonike, Davisova (ako je to doista ono što Vi ra- autentična opsesija as a Brick kreativno i smiono, najmoćniji “mistični” knjiga Led Zeppelin IV dekon- dite). Kada tekstualno tuma- vjerojatno bih bio u stanju veliki rock-band struira album Zoso radarskom, čenje prelazi u samoparodiju? može najtrivijalnije pridružiti se analizi vječnog Prizivate sedamdesete probijajućom pozornošću za Drugim riječima, kada opsesi- objekte učiniti genija Jethro Tulla, barem zbog kao nekakav lebdeći svijet, mikroskopski detalj, što bi vno poštovanje kritičara-lju- magijske očaranosti (spell). No Privremenu autonomnu zonu, bilo zastrašujuće da nije tako bitelja, koji iskopava Duboka otkrivenjima, tako ne volim sport; smatram da je beer-bong utopiju, u Americi zabavno. Davis shvaća pjesme značenja iz gomile raspoložive organizirani svijet sportskih i drugdje. Možete li mi dati na tom albumu kao mistične pop-kulture, počinje djelovati da me fasciniraju fanova u najboljem slučaju slobodno-asocijativni osnovni alegorije, kao “jedinstveno jadno, kao posljedica kontrasta dobroćudno dosadan, a u naj- opis svoga osjećaja i tumačenja putovanje kroz promjenjiv između velike ambicije i proza- marginalni ali gorem odbojan, osim ako je taj sedamdesetih u mitskom smi- krajolik mjesečinom obasjanih ičnosti predmeta koji istražuje? sport donekle opskuran, poput slu? I ja sam ih proživio, ali lijeha i dršćućih planina; kre- Nemojte me pogrešno shvatiti: manični “čitatelji” curlinga ili šamanističkog pre- me uvijek zapanji očito otkriće tanje objedinjeno, u najmanju do kraja knjige Vaša me argu- tka pola koji su afganistanski da kultura nazaduje isto toliko ruku, Plantovom tjeskobnom mentacija manje-više uvjerila svih vrsta, i vojskovođe igrali služeći se koliko i napreduje. Osjećate li potrebom za kretanjem”. Autor da je Zoso mitska potraga, najrazličitiji glavom koze. ikada, kao ja, da su sedamdesete slijedi hiperlinkove svoje bujne ispunjena intertekstualnim Vjerujem da je interpretati- bile tolerantnije, razbludnije, erudicije i rasprostranjenih in- vezama sa srednjovjekovnim tekstovi. Spoj vna imaginacija “otvorena” i da ekstatičnije doba? Na primjer, teresa kamo god da ga odvedu alegorijama, keltskom mito- je odgovornost prema svome muževnost je tada bila fluidniji – prema improvizaciji o po- logijom, Pageovom magijom briljantna čitanja i kreativnom demonu i pitanji- pojam, počevši od čupava mla- vijesti rocka, svijesti obožava- nadahnutom A. Crowleyjem ma konačnog smisla jednako dića Davida Cassidyja i mrša- telja benda, ludoj egzegezi na i Plantovim prerafaelitskim trivijalna predmeta temeljna kao odgovornost pre- va, vitka atleteicizma plivača 632 stranice jednog ljubitelja fantazijama o srednjovjeko- ma povijesti ili raščaravajućoj Marka Spitza (koji je daleko Zeppelina koji se prometnuo vnim idilama koje su i tolki- privlači me vrlo funkciji uma. Taj interes za od današnjih steroidnih sporta- u preporođena kršćanina (“to novske i ispunjene hipijevskim duboko, baš zbog imaginativno dodatno učita- ša) i mjesečarske androginosti je nedvojbeno dosad najte- utopizmom povratka prirodi. vanje podcrtava moju trajnu Davida Bowieja do, recimo meljitije okultno čitanje te No, čak ako i prihvatimo te trivijalnosti fascinaciju religioznim otkrive- to, prerafaleitske ženstvenosti grupe”), obestjeljenju glazbe Barthesovu premisu da je njima, okultnim, “vizionarskim Roberta Planta, koji je uza sav u doba tehničke reprodukcije, značenje uglavnom u umu pro- kulturama” svih vrsta. Prema svoj mačizam tipa “češem se po jezivim nekromantskim gla- matrača, rezultat našeg anga- mojemu mišljenju, okultno je jajima” nosio ženske majice s sovima mrtvih koji uskrsavaju žmana u tekstu, postoji li točka osebujno zato što je uglavnom “puf-rukavima” i podatno se zahvaljujući gramofonskoj u kojoj je tekst jednostavno oblikovano tako da izmami na pozornici igrao svojim bo- igli, okultistu iz 19. stoljeća toliko neprimjeren tvrdnjama kreativnu pretjeranu interpre- tičelijevskim kovrčama. Gdje Austinu Osmanu Spareu (čiji kritičara da se urušava pod taciju – ohrabruje čitatelja da leže koordinate sedamdesetih sigili otključavaju dublja zna- težinom tih tvrdnji? Hoću reći, počne povezivati x i y, planete i u vremenu-prostoru Vaše ima- čenje zagonetnih glifova na album Thick as a Brick Jethro ruže te da povlači veze između ginacije? Gdje one stoje u vašoj omotu albuma Zoso) te prema Tulla nije Finnegans Wake. različitih tekstova dok ne izro- osobnoj kozmologiji? I kako se zastrašujućoj naravi onih “pet Ili ipak jest? ni sjajna kvaziurota značenja. rodna politika Led Zeppelina sekunda pulsiranja tajanstve- - Dopustite da u dva dijela Taj proces, jednom kada uzme uklapa u taj izgubljeni svijet? ne elektroničke kakofonije odgovorim na Vaše pitanje - maha, dobiva vlastiti život i ( Je li preočito istaknuti da je (spooge) koja otvara pjesmu jedan je opći komentar o pre- vodi nas na putovanje s kojega Plant, sa svojim djevojčica- Black Dog). U ciničnim, hrabro tjeranoj interpretaciji, a drugi se nikada nećemo potpuno dječak ponašanjem, služio kao iskrenim digresijama, koristi se je posebno fokusiran na okul- vratiti. Zato što je okultno surogat žrtvovane djevice bespoštednim vlastitim uspo- tisitčku građu. Jako me zanima stvoreno za tu vrstu hermene- – ekran za projekciju najčešćih menama adolescenta iz sedam- opsesivna interpretacija, inter- utike, nemamo više potrebu fantazija muških tinejdžerskih desetih u Južnoj Kaliforniji pretacija kao oblik kreativnosti. govoriti o namjeri ili konačnoj fanova?) cmyk XI/247/8, 8. siječnja 2,,9. 15 tema

u vlasuljama. To je poveznica za head-medijima sedsamde- Još nešto: nije li asocijativni zbog koje je Led Zeppelin, setih, barem za mene, djelomi- esej inherentno nostalgičan u najmoćniji “mistični” veliki čno potiče to što oni zrcale naš smislu da se oslanja na neuro- rock-band, također najprofaniji trenutačni poredak virtualnosti kognitivni mehanizam pam- - ne samo zbog svojih glasnih na starinski egzotičan, gotovo ćenja – OVO me podsjeća na i brzih rifova, nego i zbog bajkovit način. ONO, što me podsjeća na ONO, ponašanja, ili barem glasina o što me…? Ako je tako, sablast njihovu ponašanju (s obzirom Veze su važnije od solipsizma progoni cijeli taj na to što smo tu više u podru- kritike poduhvat. čju predodžbi nego činjenica). Suprostavljate kritiku i - Pa, o mnogo toga bi se Također su bili, da tako kažem, konekcionizam tvrdeći da su moglo raspravljati. Malo sam “ekipirani” jednim od najsjajni- “veze važnije od kritike”. Takav razmišljao o tom problemu, jih androginih likova u rocku, pristup smatram fascinantnim i iskreno - u osnovi sam zbu- čovjekom čija je ženska strana iz nekoliko razloga. Kao prvo, njen. Vaša zabrinutost je pre- bila, za mene, i fascinantnija čini se da prevladavajući inte- cizno izražena. U odmicanju i privlačnija od Jaggera ili lektualni vjetrovi pušu u Vašem od kritike, od negativnosti, ma, Bowieja ili Loua Reeda. Plant smjeru. Usprkos Deleuzeovim čak i od Istine, konekcioni- nije imao osjećaj za ironiju ili analizama, kritička teorija (u zam predstavlja pokret prema profinjenost kakvu su imali ti no je određenim metodama, smislu francuskih postmoder- improviziranim, provizornim dečki, ali bio je, unatoč svemu, kao što su vođena vizualizacija, nista iz osamdesetih) izgubila i kontekstualnim vezama koje čudnovato zdrav, prostodušan, uzimanje droga, okultna pra- je seksepil. “Teorija” je upala mogu zrcaliti opće zagluplji- - Oduvijek sam bio pre- što čini cijelu stvar još šarma- ksa, zurenje u oblake, crtanje u rutinu, a “kritika” je slijedi. vanje javnog diskursa, koji ide tjerano naklonjen sedam- tnijom. Da ne zaboravimo: fantastičnih krajolika. Jedan Teoretičar medija McKenzie prema gotovo senzorskom po- desetima, posebice ranim Zeppelini su bili odjeveni u od načina da okarakteriziramo Wark prozvao je kritiku zbog lju intenziteta, a ne prema je- sedamdesetima. Kao prvo, to žensku odjeću na omotu ploče narav preokreta 60-ih jest da fetišiziranja iste one moći koju zično ili narativno definiranom je bilo doba kada sam postao Physical Graffiti, godinama pri- kažemo da se tada dogodio ocrnjuje - postajući “ukrasom” smislu značenja. No za mene svjestan sebe i moja sjećanja na je albuma Some Girls Rolling blistav povratak romantičke te iste moći - kako je on to konekcionistička metoda, to razdoblje okupana su sjajem Stonesa. Imaginacije u novo tehnološko nezaboravno nazvao. Nedavno bez obzira radi li se o Jamesu sumraka, sumraka nostalgije i okružje. Formalne promjene u mi je rekao da ga više zanimaju Burkeu, Thomasu Pynchonu sumraka same ere – iščeznuća Uspon okultnog medijima 60-ih u stereo-sni- bilo kakvi upotrebljivi dijelovi ili Kodwou Eshunu, odražava šezdesetih. Bio sam blagoslo- Povremeno spominjete blje- manju, offset-tisku, radiju itd. koje može izvući iz predmeta način na koji ja zapravo razmi- vljen i proklet moćnim rada- štave preklopljene omote albu- stvorile su nov i nedefiniran istraživanja nego njegovo ura- šljam – kada odem predaleko u rom duha vremena. (Kažem ma koje su radili Hipgnosis i prostor koji je tada navijestio njanje u solnu kiselinu kritike. kritici, u zastupanju mišljenja, proklet zato što sam posljednje druge grafičko-dizajnerske sku- erotične, magične sile imagina- Prihvaćam sve to. No za- zapravo uopće u “argumenta- četiri godine proživljavao pine iz sedamdesetih, kao neku cije. Uspon okultnog bio je, u brinjava me što je ta pozicija, u ciji” - osjećam se kao da nosim pakao). Kada sam bio dječak, vrstu virtualne stvarnosti. Kao tom smislu, jednostavan odgo- svom nereflektiranom obliku, bolesničku odjeću. Za mene osjećao sam se kao da sam kad oslikavate album iz se- vor na formalnu prekretnicu ili previše nekritički slavljeni- način da izbjegnem taj deri- pokupio sva duhovna lutanja, damdesetih kao “kruti talisman koja je davala prednost desnoj čka (“Ako nemate što lijepo dijanski ponor jest da slijedim dezorijentiranost i strahove koji vas je uvukao u svoj svijet, strani mozga, sinkronicističkim reći, nemojte reći ništa”), ili rezonanciju, retorički efekt koji kasnih šezdesetih. Također mi- u svoj okvir”. I citirate Pagea vezama, obilju slika i osjećaju što je tu jednostavno riječ o – prema mojemu mišljenju - slim da je to bilo jedino doba u vezi s time da je glazba ono virtualnog prijenosa – svim tim retoričkom oponašanju asoci- djeluje kao ulaz u dublje zaple- u američkoj povijesti kada je što bismo danas nazvali aku- stvarima o kojima je govorio jativne prirode onoga što radi tanje s misterijom, bez obzira kultura stvarno dominirala nad stičkim cyberspaceom psihičke McLuhan. Ono što imamo s mozak. Na svoj najpomodniji, je li ta misterija nostalgična ili negativim pesimizmom, para- geografije kroz koji putujemo nečim kao što je album Tales neafektivni i bezbrižno apoliti- proročanska, ili samo tajan- nojom i sumnjom. Fascinanto dok je slušamo, psihoakusti- from Topographic Oceans grupe čan način pop-semiotičari kao stvena. Jukstapozicije me pri- je i presudno to shvatiti, osobi- čki prostor koji osjećamo kao Yes konačna je sinestetička što su Robert Rauschenberg, vlače kao životno afirmativnije to kada stvari postaju strašne. mjesto. Kakva je veza između gesta u kojoj naslov, tekst, David Byrne i Laurie i zabavnije od dokazivanja ili Sva ta glupava sranja koja zvuka i slike u rocku sedam- glazba, snimanje “prostora” i Anderson, približavaju se kritike. Dio zabave u pisanju ljudi fetižiziraju u vezi s tim desetih, i koliko je bio važan vizualni paket pridonose stva- ovom drugom aspektu, pove- knjige o Zeppelinima činilo je dobom skrivaju egzistencijalni taj odnos za potpuno iskustvo ranju prostora imaginacije – to zujući slobodno-plutajuće slike - vidjeti koliko bi me daleko ta i politički ponor. Istodobno, nastanjivanja onoga što su odu- jest, stvaranju djela miješanih i bestežinsko stanje gegova u rezonancija mogla odvesti. utopijski, transformativni, ševljeni obožavatelji nazvali medija koje teži holizmu. značenjski lanac čija nas logika Također vjerujem da za nas ekolgijski pokreti bili su na “prostorom u glavi” tog albu- Razmjeran nestanak te psiho- vrtnje u krug ne vodi nikamo i postoje izvori iznad racional- snazi, izražavajući se na sve ma (headspace - to je poučan delične struje tijekom petnae- ne rasvjetljava gotovo ništa. nog, iznad ega zarobljena u moguće divlje i ponekad dosta termin). Ili općenitije, kakve stak godina nakon tog svijeta Ne kažem da mi Vaše staja- koži, te da ulazimo u razdo- djelotvorne načine. Zatim, tu su, ako ih ima, niti poveznice, prostora u glavi iz sredine se- lište nije jako privlačno. Poput blje povijesti koje je toliko je libidinalni naboj tog doba, konceptualno govoreći, između, damdesetih jednostavno pred- Deleuzeovih tekstova, s nji- rekombinantno i inovativno to je bilo snošljivije i “ženstve- recimo, gledanja naslikanog stavlja kodifikaciju i apsorpciju hovim fraktalnim grananjima da nas sinkroniciteti mogu nije” razdoblje. Maskulinitet krajolika, omota ploče Rogera toga prostora, u kojemu je sin- i raštrkanim konceptualnim spasiti jednako kao i bilo što je naginjao prema blještavome Deana, korica mekog izdanja tetička funkcija imaginacije sve skokovima, eseja koji prisvajaju drugo. Nedvojbeno vjerujem i teatralnom i urešenom više Gospodara prstenova, postera više opskrbljena aparatima. To paradigmu Vrta s putevima u McLuhanove “zapanjujuće nego prema konzervativnom i s crnim svjetlom, umjetničkog je stara dinamika, samo inten- koji se račvaju digitalnog doba i učinkovite” jukstapozicije ograničenom. To sigurno daje kalendara M. C. Eschera, vide- zivnija, a nastavlja se i danas. prije nego paradigmu linearne informacija, u to da ako već utopijski ton, barem onima oigrica kao što je Myst i virtu- Umjesto teskstualnih MUD- argumentacije prosvjetiteljske nemaju jednaku moć razja- među nama kojima se sviđa- alnih svjetova? Što je to u umu ova koji su nekada prizivali ere i koji se čine primjerenima šnjenja poput konvencionalne ju takve slobodne stvari. Ali čovjekolikog majmuna što želi mentalne slike onako kako su našemu dobu. Kao što je spo- kritičke argumentacije, što isto je tako važna, poput tog projicirati sebe u zamišljene to činili fantasy-romani poput menuo McLuhan: “Kada se tako često zvuči poput pokva- libidinalnog aspekta ere, neka krajolike i kakvu su memetičku Gospodara prstenova, sada ima- informacija pripija uz informa- rene ploče, tada barem u to da vrsta melankolije, melankolije ulogu u izgradnji “obavijajućeg mo uranjajuće, vizualno kla- ciju… rezultati su zapanjujući i produbljuju našu upletenost u hedonista koji shvaća da taj senzorija” (McLuhan) u kojemu ustrofobične i nedvosmislene učinkoviti”. kompleksnost trenutka. U tom visoki stupanj užitka ne ispu- danas prebivamo kao stanovni- struje slika, svjetove koji prijete No ne preuzima li retori- smislu asocijativno mišljenje njava rupu u duši, možda čak ci Matrixa imali omoti albuma da će preuzeti stvarni svijet, čka paradigma zasnovana na nije inherentno nostalgično, tu prazninu čini većom i mra- iz sedamdesetih, s glazbom koja kao u filmu Matrix. Nostalgiju vezama rizik da samo stvara zato što logika koja drži na čnijom. Sjetite se filma Ledena je bila soundtrack tih omota, i deridijanski lanac koji nikada okupu jukstapozicije može biti oluja (Ice Storm). Mislim da su imaginarna geografija koju su ne doseže do zaključka, nego dosta iznenađujuća i neobična, okretanje prema duhovnosti i oni stvarali? samo skakuće od jedne do dru- nasuprotna struji, i zato se to hedonističko pretjerivanje - Head (odnosi se na redovi- ge aluzije, u svijetu bez kraja? potencijalno može odnositi dio istog pokreta. Duhovni te korisnike marihuane i LSD- Ako argumentirana rasprava jednako na budućnost kao i na hedonizam je ključ te ere. a, nap. prev.) je za mene uvijek teži uvjeriti nas da OVO prošlost. Iaon Couliano govori o vezi bila zanimljivija kulturalna dokazuje ONO, čemu teži Kažete da “solipsizam pro- između seksa i duha u svojoj kategorija od “hipija”. Jedan asocijativni esej? Referiranje ganja cijeli taj poduhvat” – no knjizi o magiji u renesansi te način ulaska u “prostor u glavi” na referenciju koja referira na o čemu bi u pisanju uopće ističe da su stajališta, pa čak i takvih naduvanih ljudi jest oži- referenciju koja… itd. itd.? trebalo biti riječ nego o solipsi- moda, bili puteniji u renesansi vljavanje starog, pljesnivog poj- Ako je prvi pristup previše zmu? kada je narasla kulturalna i ma Imaginacije: sposobnosti linearno, nije li drugi previše objašnjavalačka moć magije. stvaranja sintetiziranih slika, cirkularan - mentalni labirint Prevela Sanja Kovačević. Kako ulazimo u 17. stoljeće, što je nešto čime se koristimo bez kraja u kojemu je Smisao Objavljeno na www.markdery. sranje postaje sve veće, iako će neprestance u svakodnevnom Svega uvijek baš iza ugla, ali com/archives/blog/facetime/ vrlo brzo doći svi ti otkačenjaci životu i u snovima, no pojača- beskonačno odgođen. #000033

cmyk 16 XI/247/8, 8. siječnja 2,,9. esej

Apokaliptičko izvješće No 1oo2. Akademije Planeta Konja o neobičnim događajima na Planetu Majmuna

Ante Armanini dno se ponavlja samo zato jer to neki navodno mudriji što su : “Bog želi da budeš bogat do kraja svijeta i na- majmuni tako hoće ili tako vide, u formi raznih vjera, kon njega” ili “Menadžer Isus u Noći Žderača Reklama nadanja ili vjerovanja, manje ili više majmunskih, iako umjesto na Maslinskoj gori” ili “Jedno tržište u Bogu ili prividno nadmajmunski. Bog je svemoćno Tržište”. Sa stajališta konja nema nikakve razlike između ljudi i majmuna. 5) Jedan od jakih znakova buduće katastrofe jest i 9) Pri svemu su najaktivniji upravo tzv. majmuni nastavak te trke svih u jednom smjeru (anything goes) Europe ili “unijatski majmuni” koji zamišljaju da mogu kada se događa globalno zatopljenje samo zato jer trka svoju Europsku Uniju napraviti bez čudesne sintetične majmuna podiže opću razinu temperature! Kao što je građe koju nudi samo tzv. “Dragi Bog” u svojoj svena- svim uglednim našim konjskim akademicima jasno: to zočnosti i krajnjoj svemudrosti. Europska Unija je uto- a svojoj sjednici od jučer, dana 234900. i konjske se događa zato jer sama činjenica gibanja uvijek ima liko više majmunska unija jer uporno tvrdi da će njeni godine 4500, Akademija je nakon duljeg pro- isti učinak: dizanje opće zemljine temperature, pa je diplomatski odnošaji prema tzv. “Dragom Bogu” stajati matranja po život opasnih i neobičnih događaja očito da majmunima nije jasno ono što je svakom u je jako skupo, i da je to krajnje neekonomska kategorija na nama susjednom, ali po svemu posve suprotnom ovom malom kutku svemira jasno: ako hoćete sniženje dostupna samo moćnicima i bogatima. Osim toga, Planetu Majmuna donijela sljedeće važne zaključke: globalne temperature, morate smjesta prestati s trkom svaka skupina europskih majmuna ima svoje “Drage u kojoj svi prolaze kao obični trkači u gomili trčećih Bogove”, koji se uzajamno ne trpe, pa bilo kakva vjer- 1) Na Planetu Majmuna svi precizni indikatori majmuna u lovu na tzv. “Boga”. ska odluka Europske Unije u korist ovog ili onog Boga ukazuju na skori tzv. “Kraj svijeta”, pa su apokaliptična izaziva fundamentalističke svađe čiji je bog pravi ili skretanja na ovom nama bliskom, ali posve i nasreću 6) A to je je jedna od najmisterioznijih pojava na nije pravi. suprotnom planetu u duhu tog istog “Kraja svijeta”, ko- Planetu Majmuna jer on je navodno (kao tzv. Dragi jem očito na Planetu Majmuna nema kraja, jer majmu- Bog) otac sviju majmuna, pa ta fenomenalna prikaza 10) Razne sekte “anakorista”, “prostestatora”, “kapa- ni govore o njemu takorekuć od samog početka svijeta. osobito se pojavljuje kada svi majmuni odjednom se lizanata”, “babamizanata”, “abananizanata” i tako dalje zaustave i uspnu na prvo drvo s kojeg pilje u nebesa sa (redundacija je opaka boginja!) koče jedna drugoj svako 2) Nedavno je čak i neki visoki njihov vjerski vođa zavidnom koncentracijom nožnih spermatozoida, koji pravo izjašnjavanje, pa tako u svim raspravama maj- i mudrac izjavio da “Kraj svijeta” i ne mora biti kla- imaju potrebu da se dižu prema nebesima, dakle s no- munske Europske Unije strada najprije sam taj Dobri sičan kraj, nego se može dogoditi u modernoj ili tzv. žnih palaca prema gornjim udovima i u pravcu najču- Bog, koji se jednima ukazuje kao nešto beskrajno sku- “postmodernoj verziji” kao - globalno zatopljenje. Nije dnijeg i najčudesnijeg predmeta na Planetu Majmuna, pocjeno i bez cijene dok se onima do njih ukazuje kao ni potrebito naglasiti da oni, majmuni, kao pravi maj- a koji se zove: ljudska glava. Kažu pobožni majmuni bezvrijedna ili čak opasna kolonijalna trgovačka roba u muni, ne znaju ili ne žele znati pravi prafenomen tog da navodno ima onih koji vjeruju kako su vidjeli taj rangu baruta, cimeta, ruma ili čak droge. Sidaši ili ko- “Kraja svijeta”, što ih tako strahovito potresa smrtnom čudesni predmet, ali nitko im ne vjeruje u to navodno pničari sada tumače lirički svoju bolest kao Božji dar s jezom pet milijuna puta prije samog kraja svijeta, a koji ili lažno viđenje ili ukazanje. Moguće je da pojava tog nebesa: bolesni su zdraviji od zdravih navodno, jer Bog se zove “Kraj života” iliti brutalno rečeno: smrt jednog čudesnog ili izvanzemaljskog predmeta ima neke tajne ih kažnjava da ih usreći, kao i biblijskog Joba. običnog majmuna! veze s najnovijim recenzijama tzv. “Dragog Boga”, ali sumnje o tome su velike i beskonačne kao i sam svemir, 11) Zato Europska Unija ne želi ni na koji način 3) Druga i znatno sofisticiranija varijanta istog jer navodno postojanje tog čudesnog predmeta posve sudjelovati u ovim mračnim razgovorima, u kojima apokaliptičkog događaja jest takozvani kraj ljudskog isključuje postojanje tzv. “Dragog Boga”, ako se pak najkonzervativniji majmuni nešto modernije majmune uma ili pojava obične bolesti zvane epidemični glupitis uzme u obzir da ta čudesna sprava neka je vrst genijal- proglašavaju konzervativnim, a ovi pak pakosno samo koja epidemijom mema (mem hara kao prava kuga!) nog patenta, kojim se patentira i sama sintagma kao što šute jer dobro znaju da ih Europska Unija mora podr- izazvala je pravu epidemičnu navalu tog bakcila zvanog je ova o tzv. “Dragom Bogu”. Valja pri tome imati na žati ako uopće želi biti i Unija i Europska. različitim popularnim imenima kao što su: “pasmoder- umu da nikakav ni Sudnji dan ni Kraj svijeta u orga- nizam”, “postmodernizam” ili pak “pasmatermoderni- nizaciji tzv. “Dragog Boga” nakon pojave tog čudesnog 12) Pri tome konzervativni majmuni sebe s velikim zma”, a što se na jeziku kočijaša jednostavnije zove: lov predmeta (tzv. “ljudske glave”) nije uopće zamisliv: razlozima proglašavaju modernim (u duhu slogana: u kojem rado sudjeluju svi majmuni, ili: idu veselo svi izvanredna ili izvanzemaljska pojava tog neobičnog Desno je lijevo kada se krećemo u krugu Einsteinova majmuni u istom pravcu (anything goes). predmeta (tzv. “ljudske glave”!) ukida svaku potrebu za kružnog prostora - vremena!), a sve ostale guraju u Sudnjim danom, jer navodno svaka njena riječ ili gesta konzervativne struje, što dodatno otežava bilo kakav 4) Dakle, riječ je o još jednoj epidemiji u duhu stvara daleko strože prosudbe svakog ljudskog čina od ozbiljan posao, jer se ne zna više ni što je bijelo ni što “Kraja svijeta”, koji se, kao što smo već naglasili, na svakog Sudnjeg dana, pod minimalnim uvjetom da je je crno, ni što je laž ni što je istina. A ako se konzer- Planetu Majmuna događa od početka svijeta i nepreki- glava ipak najprije: prava glava. vativni majmuni žele prodati za moderne ili čak pos- tmoderne ili pasmoderne (odnosno postpostmoderne!) 7) Pojava tog čudnog predmeta ili tzv. “ljudske gla- majmune, nema više nikog među njima koji doista jesu ve” jest predmetom različitih kultova, od kojih su neki konzervirani majmuni, pa onda i svaka modernizirana “ateistični” (krajnje težak i nerazumljiv izraz sa stajali- verzija gubi svaki smisao: ako svi idu u jednom pravcu šta konjskih jezika i prema iskazu nekih majmuna), a (anything goes) i ako sve je dobro i pametno, onda više neki su “neateistični” (isto tako nejasan izraz, ili još ne- nema ni pravca ni dobra ni pameti, ukratko sve postaje jasniji od prvog!), jer se upravo taj čudnovati predmet strogo majmunski postmoderno. (ta čudna ljudska glava!) istodobno optužuje za negira- nje tzv. Boga, ali i za obožavanje tog istog tzv. Boga. Pa 13) Druga rasprava na Planetu Majmuna isto je se često događalo da je taj isti čudnovati predmet (koji tako opskurna: velike priče proglašavaju se za male, a se najčešće nalazi iznad majmunskih udova ili posađen male za velike, pa hrpa sitniša prodaje se pod izlikama na vratu iznad majmunskog tijela!) optužuje za najstra- velike priče, koja nikako ne smije biti više velika nego šnije zločine na račun tzv. “Dragog Boga” ili se koristi samo hrpa sitniša, jer najnovija je teorija: da bi nešto samo da se moli tom istom tzv. “Dragom Bogu”, kojeg bilo veliko, ne smije biti veliko, nego samo velika hrpa istodobno ima i nema, jer je nigdje nazočan da bi pa- malog. To vam je kao da velika banka posluje samo sa kosno bio svugdje svenazočan. sitnišima za sirotinju, pa je preplavljena vrećama bez- vrijednog novca. 8) Na sve strane odjekuje danas čitav planet maj- muna od “nezbiljnih”, “neznanstvenih” i “anakronih” 14) To je jako uočljivo kad se stave posebne naočale analiza i recenzija tzv. Dragog Boga, kojeg prema ne- za sagledavanje prave zbilje majmuna. Navodno postoje kima majmunima, kao što smo već rekli, nema niti ga božji cvikeri koji sve vide što se krije iza reklama, kao je ikad bilo, a prema nekima posve obratno: ne samo ga što se nekad vidjelo s tim istim cvikerima: što sve krije ima nego je svemoćan upravo zato jer ga nema. Dragog neka paklene duša u mraku svog pakla. A sada pakao Boga navodno više nema, ali ima BOGA–taša, pa tako se studira sa specijalnim cvikerima “Made in Vatican” ne samo da će od sada bogataši prolaziti kao devino i svatko ih može kupiti na svakom mjestu uz mala krdo kroz ušicu najuže igle u raj nego će se u raju od ulaganja: kupuju se božji cvikeri da bi se otkrila prava prodaje tih istih čudesnih igla praviti big bussines. U poruka božje trgovine ljudskim mesom i ljudskim gla- tu svrhu tiskaju se u milijune primjeraka bestselleri kao vama. Job opet postaje cijenjena roba na tržištu duša, ili cmyk XI/247/8, 8. siječnja 2,,9. 17 esej

kav vrag ni vražji kapelan, nego samo je miran i stari vodni zagovornik Dawkins. Dawkinsova vjera navodno čovjek koji ukazuje na dugu povijest majmuna, kao da je samo obično akademsko blebetanje koje povezuje samo pravi skromnu aluziju na to da je majmunski um svakog i najglupljeg majmuna s najmudrijim maj- krajnje nesigurno dobro koje nestaje u tren i za samo munom pod egidom lažne istine: “Znam da ne znam tren, ako ga samo opako pogledaš. ništa!”

19) Ta neobična paralela običnih majmuna i najbo- 26) Ta je blasfemija za majmune gibeline dokaz da ljih majmuna ide tako daleko da su čak i najmudrijeg njihovi oponenti ne samo da ne znaju ništa nego da se majmuna svih vremena (nekog Sokrata!) izjednačili bahato ponašaju prema svojem majmunskom neznanju s običnim majmunom koji tvrdi, kao i svi majmuni: kad svima daju do znanja da ne samo da ne znaju ništa “Znam da ne znam ništa”, što je tipično majmunska nego čak to i naglašavaju time što oni to znaju, kao izjava. Međutim, kako je stari majmun Darwin opet da je to nekakvo vrhovno znanje iznad svakog Božjeg pokazao preko svojih sljedbenika svoje majmunske znanja i mudrosti. Taj logički i moralni i intelektualni zube i rep, majmuni koji vjeruju u tzv. “Dragog Boga” defekt tako postaje krunski dokaz njihove majmunske smjesta su proglasili novi tzv. “Kraj svijeta”, jer svaka istine. Ti majmuni gibelini su se sjetili da je upravo aluzija i na najobičnije majmune njima je isto što i sada vrijeme da se obračunaju s majmunima koji se pravi “Kraj svijeta”, iako su sami najveći majmuni. Tako zovu čudnim imenima, kao da je riječ o ljudima s ti majmuni tzv. “Dragog Boga” sve koji ne vjeruju u taj drugih planeta: “Marx” (taj je valjda majmun s planeta njihov fetiš Dragog Boga proglašavaju za majmune, Mars!) i “Nietzsche” (majmun s planeta Ničeg ili Ništa! naime da su “tupi kao tava” (još jedan nepoznat sveti ruski: Ničevoj), iako nije nikako dokazano da su oni predmet kojim se valjda krste ili pokrštavaju ti majmu- pravi majmuni, kao oni koji ih žele vidjeti razapete na ni!). križ.

20) Naravno, oni su jako upućeni majmuni jer sve 27) Ta pokvarena horda marsijanaca (“Nietzsche” što dokazuje zbilju majmuna zovu “mayom”, još jednim i “Marx”, ali tu su i “Hegel” i “Fichte” i “Heidegger”, terminom iz neke drugog majmunskog filma, a pri “Benjamin”, “Adorno” sve do najnovijih “Foucaulta”, tome oni nemaju skrupula, oni će postati i budhisti “Derride” i “Agambena” i mnogih drugih!) nisu doka- na jeziku Amera: “Job is Big Job”, a “We trust in God” i lamaisti i taoisti samo da bi dokazali kako oni nisu zivali da nema Boga, nego samo da ima i lopova koji u samo je parafraza: We trust in Gold. majmuni, a svi drugi to jesu. Božje ime pljačkaju sve živo i sve žive. Kao što su do- kazivali i da ne treba osuditi na križ Božjeg Sina, nego 15) Ukratko, stari je zanat ovih majmuna da re- 21) Kada čitaju knjige koje ne razumiju, ti maj- samo barabe koje se pozivaju na Božjeg sina dok plja- cenziraju ono o čemu njihova pamet pojma nema, na muni ne čitaju knjige, nego se bacaju na knjige kao čkaju, kradu, lažu i ubijaju tobože u Božje ime! Bolje primjer “Dragog Boga” u zemaljskim uniformama papa da će time knjige postati oltari za njihove molitve. je reći, “Nietzsche” i “Marx” žele samo reći: ti majmuni ili careva. Taj opasan posao recenziranja papa, (ali i Bacaju se na knjige samo da prikriju da im knjige služe misle da nitko ne vidi njihove majmunske prevare i da papisa i careva!) započeo je navodno davno prije jedan samo za bacanje, po mogućnosti svih Drugih u pakao. na sve načine žele oderati kožu svima koji ih vide kao majmun pod imenom: “Dante”, a što mu majmunski Tolerancija im služi samo za unižavanje svih koji njih lažove, lopove i ubojice, ali najprije samog Božjeg Sina, vjernici (majmuni vrste gibelini!) do danas ne mogu toleriraju, a mudrost im služi samo za ukidanje svake kojeg su upravo ti majmuni razapeli na križ, i još to oprostiti, jer im je bacio najdražeg papu u najstrašniji majmunske pameti. rade svaki put kada otvore svoja žablja usta. pakao. 22) Njihovi problemi međutim su strogo epistemo- 28) Dakle, ne samo Dawkins i ne samo kraljica 16) Pakao je uglavnom ono mjesto koje je namije- logijski: njihova opsesija pameću jest zapravo opsesija Elizabetha i njene kraljevske znanstvene zajednice sad njeno Drugima, a ne papama, pa je ovaj majmun zvan misterijem i sveznanjem, a kako ove dvije bezumne sile su protiv tzv. Dragog Boga i njegovih majmuna, nego “Dante” svojevremeno napravio najstrašniji grijeh za svijeta i svemira posve su suprotne kao vatra i voda, oni je to velika, stara i jako ugledna i neuništiva tradicija koji je zaslužio da ga vjernici (majmuni zvani gibeli- žele ih udružiti tako da imaju na kraju umjesto pameti Europe, starija od tzv. majmunskog Boga, pa su u toj ni!) gurnu na samo dno pakla, tamo gdje je on bacio samo malog majmuna u rukama: misteriozno svezna- tradiciji i svi oni sumnjivi i navodno ateistički narodi i mirno samog papu. Drugi majmun dijabolično zvan nje. A pri tome prave takvu paklenu buku kao da im pojedinci zvani Grci i Rimljani, ali i Dante i Rabelais i “Rabelais” vodi čitavu bitku u golemoj knjižurini pro- je jedina pamet u toj buci, koju istog časa proglašavaju Shakespeare i mnogi milijuni drugih, a njima ti vjerni- tiv “paphulja”, “Sorboneza” i sličnih smiješnih nakaza, lažnom bukom pod izlikom: “Mnogo buke ni za što!”. čki majmuni ne mogu se ni približiti svojom majmun- pa kad ga je sam papa zapitao što želi, rekao da samo Što je i jedina prava istina: oni, a ne njihovi protivnici, skom drekom. želi da ga ekskomunicira, e da ga svi drugi majmuni u prave oko Boga mnogo buke ni za što jer njihov Bog i crkvi ostave nakon toga na miru. Treći majmun zvan nije nego ni za što, kad njegovi vjernici ionako nisu ni 29) Posebno nas konje raduju posljednje vijesti koje “Shakespeare” u svojim majmunskim dramama nigdje za što osim za pravljenje velike retoričke buke ni za što. na sve strane odjekuju Europskom Unijom, naime da ni za groš ne spominje Ime Gospodnje, i to navodno je otkriven glavni uzročnik globalnog zatopljenja: a to zato jer je njegova kraljica Elizabeta I najstrože za- 23) Njihove knjige su suhe kao suho granje, a svaka je pobačaj! Naravno, to je samo simboličan pobačaj branila svako spominjanje Boga, katoličkog ali i an- knjiga koja niječe njihova “Dragog Boga” služi im samo njihova majmunskog uma, jer se ustanovilo: da sve glikanskog, da ne izazove opet nove ratove engleskih da njome potpaljuju svoju vatru u paklu svima koji ne bolesti dolaze od glave, pa tako i pobačaj. To je najveće majmuna. Kao što i majmun zvan “Cervantes” piše svoj misle kao oni. Drugi su im samo suho lišće za palež otkriće od vremena kada je Darwin otkrio da ugla- najčuveniji roman o bistrom vitezu don Quijoteu za- vatre u njihovom paklu, dok sebe ti majmuni vide samo vnom ima posla samo s majmunima, koji mu selektivno tvoren u zatvoru od papističkih majmuna, koji ga hapse na sedmom majmunskom nebu kako pjevaju kao pravi i neselektivno, ali uvijek radikalno i fundamentalistički u ime Boga da bi imali pokriće za spaljivanje i pljačka- majmuni svom Bogu na visini. rade o glavi, pa i ovom prilikom. Drugo: najnovije vi- nje tisuća i milijuna drugih majmuna na tlu Europe, jesti, nekoliko stranica prije u istim novinama (Zarez, ali i na tlu drugih majmunskih kontinenata: Afrike i 24) Sve koji ne misle kao ti tzv. “kreacionistički broj 242), pokazuju pravo stanje stvari u pitanju Boga dviju Amerika. majmuni” izbacuju se simbolično i tvarno po brzom i majmuna: “Zabrinutost oko toga da bi uređaj Large postupku na Veliki Otok zvan Velika Britanija, kao u Hadron Collider mogao uništiti Zemlju u srijedu se 17) Navodno sada se Europska Unija majmuna nekakav magloviti “anglosaksonski svijet”, a koji je za pokazalo neosnovano, no znanstvenici upozoravaju posve odrekla svih usluga Dioničkog društva “Bog & njih nešto najniže i najgluplje na ovom svijetu. Zašto? kako je moguće da su umjesto toga, nedugo nakon Comp.”, a što je poslovne burze bogobojaznih majmu- Samo zato jer oni borave na Velikom Otoku, kao u pokretanja uređaja, slučajno uništili Boga.” Nadalje se na lišilo i najmanjeg atoma pameti i sada luduju kao kažnjeničkoj koloniji najgorih i kriminalnih majmuna navodi: Znanstvenici su otkrili s tugom da ako je Dragi pravi majmuni jer im navodno dionice ne vrijede ni - Anglosasa! Među tim kriminalnim “Anglosasima” Bog tada bio sveprisutan i vječan, da je morao biti koliko vrijedi papir na kojem su natiskane. Pa sada ti danas najomraženiji je majmun zvan Richard Dawkins, svakako na krivom mjestu i u krivo vrijeme, pa tamo poluludi majmuni pišu negativne recenzije Europske jer taj majmun dokazuje samo to: da su majmuni samo gdje su Cernovi uređaji uništavali Higgs bozone, velika Unije na lišću svakog drveta i vješaju svoje majmun- majmuni, što mu svi ostali pravovjerni majmuni za- je vjerojatnost da su uništili i samog Boga, pa je Bog ske novine gdje god mogu da bi nekako spriječili ovaj mjeraju kao tešku uvredu, a samog majmuna Dawkinsa prestao postojati zajedno s uništenim Higgs bozonima drastičan pad svih svojih dionica, kao da su svi ostali tumače kao dokaz novog “Kraja svijeta” i kao jednu od od milja nazvanim “Božjim česticama”. Upravo je to majmuni u Europi samo majmuni. zmija globalizacije i morskog psa koji najbolje pliva primjer prave ironije sudbine majmunskog planeta: da upravo u otopljenim morima starih Božjih ledenjaka. u trenutku kada je majmunska pamet otkrila znanstve- 18) Pri tome oni dokazuju da majmuni nisu maj- ni dokaz postojanja Boga, on je, jadnik, najvjerojatnije muni samo da bi od svih nas (konja!) napravili obične 25) Dawkinsu globalizacija, kao i svim paklenim prestao postojati, kao što glasi skraćena parafraza majmune. Rasprave oko nekog majmuna “Darwina” to zmijama, jako ide na ruku, tumače oni, jer prodaje do- tog najnovijeg apokaliptičnog događanja na Planetu najbolje pokazuju. Navodno je taj majmun “Darwin” bro svoje knjige bez truna pameti, a globalno zatoplje- Majmuna. najveći neprijatelj majmunskog “Dragog Boga”, jer nje zapravo mu grije organsku argumentaciju u obliku dokazuje svima majmunima: da su majmuni samo jajca, jer dobro zna da Dragi Bog ne voli kajganu nje- Ovim završavamo naše Apokaliptično Izvješće No majmuni! Međutim, tvrde majmuni vjernici tog tzv. govih smušenih spisa. Najveće zamjerke pak se okreću 1002 s velikom nadom da će majmunska pamet pre- “Dragog Boga”, oni nisu majmuni nego nadmajmuni oko toga što je taj majmun Dawkins navodno član živjeti ovaj tragični gubitak, kao što ga je preživljavala i da su oni posve nalik tom svom “Dragom Bogu” i pri Kraljevske Znanstvene i Majmunske Zajednice njenog tijekom stotine milijuna godina, uvijek nanovo i uvijek tome ukazuju na majmuna kao jedinog pravog vraga Majmunskog Veličanstva, a nije član Majmunskog sretno ili manje sretno. koji želi oboriti njihova Dragog Boga, iako je taj maj- Vatikanskog Vijeća za pamet i ukidanje pameti. To je munski “Darwin” sve prije nego vrag. Neprijatelji maj- jedini dokazni materijal koji se može čuti u toj galami Akademija znanosti Konjske planete 3.898.999. muna “Darwina” zaboravljaju da taj majmun nije nika- majmuna gibelina oko novog “Kraja svijeta”, čiji je na- godine od rođenja Vrhovnog Magarca

cmyk 18 XI/247/8, 8. siječnja 2,,9. socijalna i kulturna antropologija

Knjiga amuleta i talismana

Claude Lecouteux lica koja ima moć otjerati zle duhove; Sedam božanstava sreće (Shichifukujin) prikazanih na brodu učinkoviti su sre- ćonoše; spomenimo i Inu-hariko, psa od Claude Lecouteux pokazuje da su papirmašea koji ne donosi samo sreću, talismani i amuleti bogat dodatak nego i pomaže ženama pri porodu, i Akabeko, kravu ili vola izrađene na proučavanju razvoja mentaliteta i jednak način, koji imaju moć otjerati svakodnevnoga života naših predaka, nesreću. Nekad ih je bilo mnogo više, poput užeta obješenika ili lastavičjeg jer otkrivaju reakcije ljudi kad su srca u Europi, srca junaka ili poštenjaka suočeni s protivnikom, nesrećom, u Mandžuriji; u Alsaceu “sjeme boga Wodana”, ime koje se davalo neoliti- bolešću i smrću, a također otkrivaju čkim predmetima i donosilo je sreću; njihovo viđenje svijeta, njihove nade u pokrajini Poitou ugarak preostao od ivanjskih krijesova štitio je od groma, i želje a seljaci iz okolice Limogesa stavljali su sol na glave volova koje su vodili na sajam “kako ih nitko ne bi mogao ure- ći”. Godine 1897. opat Noguès navodi alo je riječi tako okruženo aureo- sljedeće: lom tajnovitosti kao što su “amu- “Neki pričvršćuju na prsa, trbuh, let” i “talisman”, i malo ih je koje ispod pazuha ili vješaju oko vrata čitavu nas tolikom snagom upućuju na na- vojsku kabalističkih riječi: abracadabra, dnaravno, prema svijetu bajki i legendi. agla, garnaze, Eglatus, Egla itd., kao i U prvi mah “amulet” priziva zaštitu od magične, astronomske, galvanske, ma- svih vrsta napada, a “talisman” nas odvo- gnetske, zapravo svakovrsne amulete, i di prema tajnama Orijenta. Pri tome oni su još vrlo u modi, koliko se god to sanjarimo o prstenovima ili čudesnim ne sviđalo pobornicima napretka.” Te upute, bez ikakve znanstvene ili mačevima, zamišljamo one kojima je su- Ukratko, među svim narodima svijeta magične vrijednosti, djelići su različitih đeno da postanu heroji koji u potrazi za amuleti i talismani itekako su prisutni u ezoteričnih doktrina, ali su zanimljive dobrim, zahvaljujući predmetu koji su tisućama različitih oblika. zato što pokazuju u što su se pretvorila dobili, pronašli ili osvojili, pobjeđuju sve Određena vrsta tiska, u Francuskoj drevna vjerovanja, prilagođena evoluciji svoje protivnike. Odškrinuli smo svijet kao i u drugim zemljama, puna je za- svijesti i znanosti. Na tržištu možemo iz Tisuću i jedne noći! No, osvrnemo li se htjeva za medaljicama koje donose pronaći djela bajkovitih i indikativnih oko sebe i krenemo li na put, zaključit sreću, križićima itd. U kolovozu 2000. naslova koja iskorištavaju lakovjernost ćemo da uporaba amuleta i talismana u Francuskoj se na novinskim kioscima naših suvremenika, koji su, u ovome nije nestala i da nije svojstvena samo mogao pronaći časopis koji je dosta slučaju, iznimno slični ljudima iz pro- primitivnim i animističkim narodima. prostora posvetio talismanima, objašnja- šlih vremena. Kakvu god religiju čovjek prakticirao, vajući među ostalim kako ih izraditi, oni su uvijek prisutni, bilo kao fetiši, kako ih nositi i koji su njihovi učinci. Amuleti i talismani: povijesni pobožne medalje, ruka ili zub. Što god Istaknuta je sljedeća definicija: izvori na to rekli, naše 21. stoljeće još vjeruje u “Talisman je istodobno primatelj Želimo li prikazati povijest amuleta i njihovu moć! U Europi često u automo- i odašiljatelj blagotvorne energije i talismana u srednjemu vijeku, moramo bilima viđamo svetoga Kristofora, dok tekućina te izolator zlih valova. Može se okrenuti povijesnim izvorima. na Dalekome istoku vozači taksija vje- djelovati samo u opravdane svrhe i upo- Ta se povijest gubi u tami vremena. Istraživanje je pokazalo šaju talismane na retrovizore, također se trebljava se samo za dobra djela, a ni u Prapovijesni ljudi nosili su amulete mogu kupiti u svim japanskim hramovi- kom slučaju za loša. Njegovo djelovanje oko vrata, a truplo čovjeka koji je prije da na internetu postoji ma u kojima često zamjenjuju ulaznice! proistječe iz povezivanja slova, crteža nekog vremena pronađen u Alpama 56.700 referenca Orijentalist Henri Massé izvještava o i blagotvornih formula specifičnih za na granici Tirola i Italije i koji je do- sljedećem: pojedinačna područja. To je zapravo bio ime Ötzi imalo je oko vrata kožnu za amulete nasuprot “Kao i u Europi, automobil vraća grafički simbolički prikaz vaših želja i vrećicu u kojoj su se nalazili različiti amulete u modu. Prije četiri godine u težnji.” predmeti. Na neolitičkim nalazištima te 222.000 otkrivenih velikom broju teheranskih autobusa Nadalje, časopis upozorava da tali- nalazištima iz brončanoga i željeznog primijetio sam školjke (qoss-è gorbé) i sman treba nositi na sebi, što je posve doba pronađeni su fosilizirani ježinci s referenca za talismane! olovne figurice; na poklopcima hladnja- jasno, da je on strogo osoban predmet probušenim rupama za koje ih se moglo ka privatnih automobila često se moglo i ne može se davati ili posuđivati, što objesiti, što potvrđuje da ih se rabilo Čini se da je “talisman” vidjeti osušeno ovčje oko (nazar-qor- je, kao što ćemo vidjeti, u potpunosti kao amulete, a još prije samo nekoliko bâni), kugle od zemlje ili plavoga stakla suprotno svim drevnim vjerovanjima. desetljeća na prsima su ih kao srećonoše postao nec plus ultra (kodji-âbi); neki vozači autobusa nosili Ukratko, slijedite prikazani način izrade nosile seljanke na području Clermont- magičnih predmeta su na desnoj ruci futrolu s kakvom čr- koristeći se prikazanim likovima: Ferranda. Arapska legenda potvrđuje čkarijom ili tekstom iz Kur’ana...” “Na bijelome listu papira ili, još bolje, da je Eva na sebi čuvala imena koja su na pergamentu (?), crnom tintom nacr- demoni morali slušati i koja su je štitila. Potkova, zečja šapa, djetelina tajte krug promjera dvanaestak centime- s četiri lista… Najstarija svjedočanstva dolaze nam tara. Krug obilježava sveti prostor vaše s Istoka i Srednjeg istoka. Perzijanci, Još nailazimo na brojne srećonoše, želje. Slijedeći dolje naveden primjer, u Kaldejci, Egipćani, Grci i Židovi bili od potkove preko zečje šape do prvosvi- krug upišite magičnu formulu i nacrtaj- su veliki “potrošači” takvih predmeta. banjske đurđice i djeteline s četiri lista. te Salomonov pečat (dva preokrenuta Svi poznajemo skarabeje, vrpce s čvo- U Japanu je običaj da se na Novu godi- trokuta). Unutar zvijezde ucrtajte grafiju rovima, stup djed i amulete nazvane nu u hramovima kupuje hamaya, stre- koja odgovara vašoj želji.” Horusovo oko i oudjat, koji štiti od uro- ka i koji, začudo, nalazimo na prsteno- onosimo Uvod knjige Le livre des talismans et des amulettes (Editions vima čarobnjaka iz pokrajine Auvergne. Imago, Pariz 2005) Claudea Lecouteuxa, koja će uskoro biti objavljena Svi znamo da su Hebreji izrađivali u hrvatskom prijevodu u Scarabeus-nakladi, Zagreb (urednica Daniela amulete koji su prikazivali likove bogo- Tkalec, prevoditeljica Blanka Paunović). va ili zvijezda, magične prstenove – koji su na sebi imali komadiće pergamenta cmyk XI/247/8, 8. siječnja 2,,9. 19 socijalna i kulturna antropologija

poglavlje okultnim znanostima i vješti- lapidarija) i medicini, popisa i pravila. jednoga stoljeća Bretonci su stavljali čarenju, ali samo jedan odlomak magi- Godine 1263. statuti bolnice u Troyesu morske zvijezde iznad krevetića djece čnim knjigama, a upravo nam one pre- određivali su da ni jedna redovnica ne koja su bila žrtve “noćnih užasa” odno- nose najvažnije podatke, dok je jedina smije nositi prstenje ili drago kamenje, sno noćnih mora. potpuna studija magije, ona Richarda osim ako nije bolesna. Karlo V. posje- Posve je očito da je danas nemoguće Kieckhefera, suzdržana prema razvoju dovao je 1380. godine “kutijicu u kojoj nabrojiti sve oblike amuleta i talismana amuleta i talismana i bavi se relikvijama je visio zlatni lančić sastavljen od dva od antike do srednjega vijeka, za to bi onakvima kakve jesu. dijela koji je štitio od životinjskoga bio potreban cijeli ljudski vijek jer bi, Začuđuje li nas takvo napuštanje vrlo otrova, kao i glavica crne zmije po ime- među ostalim, bilo potrebno pregledati plodnoga područja istraživanja? Iskreno nu lapis Albazahan i mala kost u obliku sve medicinske spise. Problem je i nji- govoreći, ne, jer su poneki uskogrudni kvadrata”. Jean de Troyes navodi kako hovo točno određivanje. Plinije, na pri- duhovi prožeti pseudoznanjima potpu- se u trenutku svoga smaknuća 1475. mjer, govori o amuletu koji tjera san, što no isključili takve teme. Ukase (ukaz, stražar iz Saint-Pola okrenuo prema bi se moglo shvatiti na sljedeći način: despotska naredba; nap. prev.) vrijedan jednome od redovnika koji su pribivali sprečava vas da zaspite. Ali govoreći o prezira, jer su time zabranili znanstvena događaju i rekao mu: “Dobri oče, izvoli- drugome amuletu, kaže da olakšava rast istraživanja i optužuju svakoga znan- te kamen koji sam dugo nosio oko vrata zubi, i pitamo se je li riječ baš o tome? stvenika koji se usudi time baviti da je i koji sam izuzetno volio zbog njegovih Ovdje se susrećemo s ograničenošću “izgubljen u prošlosti” ili “folklorist”, ili, brojnih vrlina. Štiti od svih otrova i definicije. Ta je teškoća prisutna i u što je još gore, napadima ad hominem čuva od svake zaraze.” proučavanju tekstova, jer predmeti koje zamjenjuju argumentaciju. No oni koji Popisi imovine plemenitaša često nazivamo amuletima nisu ni zaštitnici tako reagiraju tvrde da su upravo oni ti otkrivaju predmete s vrijednošću tali- ni čuvari, nego pomoćna magijska sred- koji proučavaju povijest svijesti. Ipak, smana. Tako se u popisu koji je pripa- stva i pribavljači određene koristi. dovoljno je baciti pogled na ono što dao Karlu V. spominje “kamen, ume- Paul Sébillot navodi više običaja rade naši susjedi kako bismo zaključili tnut u zlatni okvir, koji liječi kostobolju, povezanih s talismanima i amuletima, da oni pokazuju interes za takve teme, o na jednoj njegovoj strani urezan je lik odnosno sa sredstvima zaštite koja su se čemu svjedoči naša bibliografija. kralja, a na drugoj hebrejski znakovi”. nekad nazivala i “zaštitnicima”. U 16. Popis imovine vojvode od Burgonje, stoljeću je živ pauk zatvoren u orahovoj 16. stoljeće – zlatno doba za Grčki amulet protiv tjeskobe - Također osigurava pobjedu, naklonost, ugled... pobjedu, osigurava - Također tjeskobe Grčki amulet protiv koji potječe iz 1414, opisuje pehar ljusci i obješen oko vrata štitio od gro- iracionalno neravne površine na čijemu je dnu bio znice. Tijekom renesanse divlji se če- Talismani i amuleti bogat su doda- prikazan “jednorog i druge stvari koje šnjak vješao oko vrata ovci predvodnici tak proučavanju razvoja mentaliteta i štite od otrova”. Takav popis koji je stada, što je sprečavalo napade vukova. svakodnevnoga života naših predaka jer pripadao vojvodi od Berryja, a potječe Kako bi odagnali strah, ljudi su na sebi otkrivaju reakcije ljudi kad su suočeni s iz 1416, sadržava “pozlaćeni kamen, nosili vučji zub ili osušeno vučje oko, a protivnikom, nesrećom, bolešću i smr- po imenu banzac, koji štiti od životinj- stanovnici Berryja su protiv uroka pod ću, a također otkrivaju njihovo viđenje skoga otrova, i obješen je o tri zlatna lijevo pazuho stavljali krtičju kost ili su svijeta, njihove nade i želje. U trenutku lančića”. Velika gospoda očito su se jako glavu jelenka vrpcom vezali za šešir. U kad su sva “uobičajena” sredstva iscr- plašila mogućnosti da budu otrovana. sjevernom dijelu Bretanje šapica kunića pljena ljudsko se biće okreće nadnara- Charlotte od Savoje također je, 1483, ili zeca bila je korisna protiv zubobolje. vnome i magiji. Česti pronalasci takvih posjedovala narukvicu ukrašenu kame- U pokrajini Creuse ulogu amuleta imale predmeta govore nam o najstrašnijim njem koja je štitila od otrova. Ali oni su božje ovčice (bubamare) koje su se osjećajima i velikim strahovima. Nije li i koji su izrađivali popise imovine nisu puštale po dječjim vratovima. ili papirusa na kojima su bili napisani danas slučaj da se bolesnici, očajni zbog uvijek navodili od čega amulet štiti. Biljke su također imale određenu sveti znakovi ili stihovi iz Svetih knji- nemoći znanosti da ih izliječi, obraćaju U popisu Karla V. spominje se zlatna ulogu u takvim običajima. Početkom ga. U Egiptu i Kaldeji talismani su se za posljednju pomoć svecima ili odlaze kopča ukrašena s četiri rubina i četiri 13. stoljeća Gervais de Tilbury ističe poklapali sa sedam velikih planetarnih na hodočašća? Ne obraćati pažnju na te dijamanta, koja se stavljala na prsa, a da grana biljke agnus castus, ako se po- duhova koji vladaju Zemljom i nje- činjenice i zadovoljiti se tumačenjima na njoj su bila napisana imena Sveta loži pod jastuk, štiti od priviđenja. U zinim stanovnicima. Arheologija je različitih analiza i komentara drugih, tri kralja. Relikvije su služile umjesto Bretanji se smatralo da nošenje cvijeta otkrila brojne amulete i talismane, i u baviti se znakovima ili prikazima kao talismana – Jeanne d’Évreux nosila je, žutilovke odbija vražićke, dok su u po- Mezopotamiji i u Europi, koje čine pe- da su potpuno odvojeni od iracional- obješenu o pojasu, srebrnu jabuku s krajini Beuce grančica jasena i komadić čati svih vrsta, urezane slike, gamaheje, noga, znači biti potpuno slijep za ono relikvijom – kao i medaljice, poput one brestove kore ušiveni u prsluk štitili od to jest kamenje s prirodnim gravurama, što nam donose različita svjedočanstva. koja je pripadala vojvodi od Burgonje, vještičjih uroka. U Saintongeu su pastiri brakteati (brakteat, u ranomu srednjem Nažalost, mnogi se uopće ne potrude “okrugla oblika s urezanim likom na ivanjsko jutro vješali ovcama oko vijeku tanka srebrna ili zlatna pločica pročitati ih i usmjeravaju svoje vlastite Djevice Marije kako drži dijete”. vrata buketić orahovih listova, što je ukrašena ornamentima i prikazima fi- utvare prema onome što misle da o čuvalo od čaranja... gura udubljenima na jednoj strani, tako tome znaju. Zaštita od zle sudbine i da su se na obrnutoj strani vidjela ispu- Treba reći nekoliko riječi i o tim bolesti, noćnih mora… Talisman vs. amulet pčenja; nap. prev.) itd. Prilikom rekon- svjedočanstvima. Za razdoblje antike, I u kasnijim vremenima takve nam Tako je malo-pomalo talisman iz strukcije crkve svetoga Petra u Rimu, u sve do kasnoga Carstva, naši su izvo- podatke uglavnom prenose radovi koji svijesti ljudi istisnuo amulet, koji se na grobnici žene po imenu Marija, koja je ri uglavnom arheološki pronalasci te su plod etnografskih istraživanja. U ljestvici magije smatrao nerazvijenim i bila supruga nekoga Honoriusa, prona- grčki magični papyri, Naturalis histo- 17. stoljeću medaljice u obliku repatice primitivnim. Istraživanje je pokazalo da đena je tanka zlatna pločica s imenima ria (Prirodoslovlje) Plinija Starijeg i smatrane su moćnim talismanima; pre- na internetu postoji 56.700 referenca za Mihaela, Gabriela, Rafaela i Uriela spisi crkvenih otaca. Za srednji vijek, dnja strana prikazivala je repaticu s da- amulete nasuprot 222.000 otkrivenih napisanima grčkim alfabetom. U jednoj u pravome smislu riječi, uključujući i tumom, 1680, a na stražnjoj se nalazio referenca za talismane! Čini se da je milanskoj grobnici pronađen je prsten 12. stoljeće, na raspolaganju su nam sljedeći natpis: “Repatica prijeti zlim “talisman” postao nec plus ultra magi- s natpisom ANANIZAPTA, što je već obrednici o pokori i klerički spisi te, tu stvarima/imaj povjerenja u Boga/učinit čnih predmeta, o čemu svjedoči njegova dobro poznata formula. Svećenstvo u i tamo, poneki relevantan znanstveni će ono što treba.” Narodna tradicija prisutnost na različitim područjima, Aachenu poklonilo je Napoleonu I. tekst – herbarij, lapidarij, medicinski ili kaže da jantarna ogrlica oko vrata dje- od romana do umjetnosti, od Waltera talisman koji je Karlo Veliki imao oko ljekarnički kodeks. S prvim godinama teta štiti od grčeva, grlobolje i hripavca Scotta do Paula Sérusiera. “Talisman” je vrata kad je 1166. otvorena njegova 13. stoljeća pojavljuju se brojni tekstovi i da kamen po imenu trohit štiti od zle također naziv broda koji je plovio oko grobnica. Seffrid, biskup Chichestera, prevedeni s arapskoga koji često i sami sudbine i bolesti. U zlatnome okviru 1883, kao i naziv modela zajedničkog godine 1159. posjedovao je Abraxas koji imaju korijene u grčko-egipatskim ili i nošen na lijevoj ruci, krizolit tjera ulaganja koji je 2003. lansirala jedna se danas čuva u gradskoj katedrali, a svi kaldejskim tradicijama. Tako se pomalo demone i utvare. Sve do početka 20. francuska banka! Uzalud bismo tražili se sjećaju kralja Luja XI. čiji je šešir bio povećava broj rasprava o amuletima i stoljeća pastiri iz Cévennesa vjerovali su sličnu uporabu riječi “amulet” – nalazi- ukrašen brojnim svetim medaljicama talismanima, a to povećanje traje sve do da obluci od feldšpata (silikatni mineral; mo je u nazivu dječje rock-grupe i inte- čija je svrha bila štititi ga od bolesti i kraja 16. stoljeća, koje je bilo pravo zla- nap. prev.) štite stada od ovčjih boginja raktivne igrice (Potraga za amuletom). uroka. Otomanski vladari i vojskovođe tno doba za iracionalno sudimo li pre- te su ih, prilikom odlaska u brda na Ova studija proširuje i detaljnije odijevali su se u talismanske tunike... ma onome što nam je iz njega preosta- ljetne ispaše, stavljali u kožne vrećice i objašnjava ono što je već poznato iz Začudo, unatoč razvoju povijesnih lo. Je li Povijest doktora Fausta, ta priča vješali oko vrata svojih ovaca. U Italiji djela Le Livre des grimoires (Knjiga ča- istraživanja svakodnevnoga života i koja simbolički odražava zaokupljenost su se kao zaštita od zle kobi izrađivali ranja). Započet ćemo s proučavanjem mentaliteta, amuleti i talismani prepu- toga nemirnog stoljeća svojim vlastitim amuleti od koralja u obliku stisnute kulturnih i lingvističkih aspekata, zatim šteni su ezotericima, okultistima i šarla- smjelostima i izjedenost proturječjima, šake ispružena kažiprsta i maloga prsta ćemo prijeći na praktični dio, upotrebu tanima kojima nije bitno razumijevanje, stoljeća okrenutoga prema budućnosti, tako da čine oblik rogova. Vignon, lije- amuleta i izradu talismana. Naš je cilj nego već pridobivenom čitateljstvu iako još podčinjenoga prošlosti, baš čnik orleanskoga vojvode, tako u svome omogućiti otkrivanje tih jedinstvenih nude duhovnu hranu koja se sastoji slučajno objavljena 1587? djelu Essai de médecine pratique pour predmeta, koje se često pogrešno shva- od nepobitnih tvrdnji. To vrijedi ne Stanovnici srednjovjekovnoga l’usage des pauvres gens de la campagne ća, i pokazati njihovu složenost i njiho- samo za srednji vijek nego i za kasnija Zapada poznavali su razne vrste amule- (Esej o praktičnoj medicini za siromašne vu ukorijenjenost u našu svijest. stoljeća. U svom odličnom prikazu na- ta i talismana, a za koje danas saznaje- seljake), objavljenome 1745, propisuje rodne kulture 17. i 18. stoljeća Robert mo uglavnom preko kleričke književno- “amulete protiv groznice, koje treba S francuskoga prevela Blanka Paunović Mandrou je, na primjer, posvetio čitavo sti, rasprava o prirodoslovlju (herbarija, objesiti oko vrata”. Prije nešto više od Oprema teksta redakcijska

cmyk 20 XI/247/8, 8. siječnja 2,,9. vizualna kultura

100 na n-tu potencija “slika” prikriven, zamračen, ekskluzivan i ezote- Đukićev ironičan odnos prema stra- ričan sadržaj “neispričanih priča” (Untold tegiji – ideologiji kasselskih Documenta Stories) u memoriji autora i upućenika u iz herojskog razdoblja sedamdesetih i dane situacije. To prožimanje images i oso- Dokumentacija ili ritual? osamdesetih, s moćnim art-figurama bne priče, u postavu bez naracije, prividno velikih osobnosti (Beuys kao art-šaman s “nemuštom”, daje dodatnu draž i energiju obvezatnim šeširom na glavi!) i osobnih izložbi. Od 2004. i scenografije za operu mitologija (Szeemann), duhovito je i kon- Seviljski brijač, koja je bila postavljena u ceptualno osmišljeno ugrađen u njegov ruinama jedne lisabonske crkve, Đukić Branko Cerovac snimatelja, raspršeno u slike. U ciklusu fotografski postupak s auto-snimanjem pri je bio direktno uključen u nekoliko tipi- Realnost slike – slika realnosti pozornost je kojemu razrogačene oči Autora apsurdno čno neobaroknih spektakla (od Figarova usmjerena na ljude u antropomorfnom, zure naprijed, nemilosrdno progoneći po- pira u ruševinama gotičke crkve do rada komornom, artificijelnom i zatvorenom gled hipnotiziranog promatrača. Autor pri na scenografiji za domjenak Hrvatskog Izložba vizualnog arhiva umjetnika na prostoru: ritual cirkumambulacije, kruženja tome prestaje figurirati kao dostojanstveni, Telecoma i sudjelovanja u izložbi Cravata čijem ulazu stoji napomena “ulazite svjetlosti. superiorni, dominantni junak velike priče; Croata!) da bi upravo realizacijom dvaju Dok se na svodu Sikstinske kapele narcizam se obrće u autoironiju do apsurda. postava projekta Arhive (MMSU, Rijeka, na vlastitu odgovornost” – količina oslikanom Michelangelovom rukom do- Ne zazirući ni od “trash” estetike kojom 2004 – Umjetnički paviljon, Zagreb, 2006) vizualnih informacija na izložbi gađa posljednji sud u slici – u Đukićevim se kroz 1990-te i 2000-te ozbiljno bave iskoristio taj spektakularni moment unutar Arhivima ne događa se sud, nego doku- njegovi prijatelji, suvremeni multimedijalni vlastite poetike i koncepcije izložbenog čini se beskonačna sve do trenutka mentacija – dakle, ne radi se o sudu, kritici, umjetnici poput Zlobeca, Frišćića, Mezaka, predstavljanja. Time je fotografski artifex hipnotičkog stanja duha i zasićenosti vrijednosnoj hijerarhiji prikazanog misterija Kraškovića, Rogića i Crtalića; Đukić di- izveo alkemijski sublimatio. Sandro Đukić svijeta uhvaćena u numeriranim snimcima skretno podvrgava kritičkom preispitivanju je u preobilju vlastite Arhive uspio okupiti kad naš um prelazi u stanje vegetacije i frameovima, već o naizgled neutralnoj ili karikira i time subvertira image velikih memoriju na susrete, ambijente, izložbe, prezentaciji potpunosti intimnih isječaka iz preteča, gurua videa, uzor-profesora s du- projekte brojnih prijatelja – od uspomene Izložba Sandra Đukića ARCH_0001_089_ “svjetskog teatra” u kojemu snimatelj, skri- esseldorfske akademije, a potom i relacija na galerista Marina Cettinu i njegovu OUTPUT/2008, Galerija Galženica, Velika ven kao iza spy-kamere, skromno participi- majstor-šegrt, velikan-sljedbenik, izvorni Galeriju Dante (gdje je 1998. začet “arhe” ra, u frenetičnu nizanju i prepletanju neiz- genij-epigon ili pak umjetnik-kustos godinama razvijanog projekta buduće Gorica, od 3. do 24. prosinca 2008. mjerna broja snimaka. Kalderonovski motiv (performans sa špijunskim kamerama). Arhive) do Igora Zlobeca i digitalnog relacija život-san, stvarnost-iluzija, Ja-Ne-ja, Mehanički postupci, automatizam, ready- pohranjivanja Eine Nische Barocktheatera te iluzionistička anamorfoza, beskrajna made, ubacivanje momenta slučaja i neu- (opći naziv za njegov kontinuirani izlo- kompleksnost i zamršenost prelamanja tralnosti “tehnike” snimanja i izlaganja čine žbeno-festivalski projekt od 1998). S jedne ajraniji element koji je kontinuirano pogleda i njegova predmeta otpočetka su problematičnim suprotnosti umjetničko- strane statičnost, numeracija, strog poredak nazočan u razvoju arhive Sandra snažno, štoviše opsesivno, prisutni i djelatni dokumentarno, a implicitno se referiraju na Biblioteke, s druge efekti gomilanja više Đukića jest fotografski autoportret, u fotografskom i videoradu Sandra Đukića. ideje i metode Marcela Duchampa i Johna desetaka tisuća snimaka prikrivaju auto- tematizacija vlastitog lica i njegov preobra- To je specijalno naglašeno u umjetnikovoj Cagea. Utjecaj neodadaističkih i fluxusov- rovu intuiciju nečega arhetipskog, bliskog žaj u univerzalni symbol. U drugoj polovici konceptualizaciji images, objekta, simulacru- skih koncepata i praksi nipošto nije bezna- strukturi i funkcioniranju Yi Chinga. osamdesetih: dok Babić kombinira object, ma, videoskulpture instalacije, ambijenta i čajan za shvaćanje autorova odnosa prema Upravo čudovišno “barokna” beskonačnost simulakrum krajobraza i fotografiju, Đukić izložbe kao projekcije Arhive, pri čemu se figuri umjetnika i idiomu umjetničkog snimaka skupljenih u posljednjih osam kombinira motiv vlastitog lica, žanr auto- događa estetski obrat od dokumentacije, čina/djela. Spy cams, paparazzovske indi- godina dostiže biblijsku, apokaliptičku portreta i ugradnju tajmera, vremenskog di- odnosno biblioteke, u teatralnu ekshibiciju skrecije (kvazidokumentarističke snimke mjeru “vremena”: jedno vrijeme i još pola splaya u object (87 – 88 – 89). Put oko svijeta nabijenu autorskim pathosom i “pečatom” tuluma, druženja, intimnih situacija… cijele vremena sabijenog u gnostičkoj praznini u 100 slika: bavljenje krajolikom i ljudskom – poput onih u Beuysa ili, bliže Đukiću privatne histories!) nerazlučivo su upletene – punoći (pleroma) u nesagledivih 100 na figurom; putovanje je putovanje kamere- – Nam June Paika. u document, a istodobno egzistira i jedan n-tu potenciju “slika”.

Nepregledna masa fotografija marketinškim stručnjacima koji odlučuju o vizualnom Višestruki načini gledanja No Sandro Đukić ide još dalje. Na određeni način on izgledu medijskih kamapanja ili običnim ljudima koji se preokreće pitanje koje je Benjamin postavio tridesetih nose sa sve većim obiteljskim albumima. Kako pronaći Igor Marković godina prošloga stoljeća – kako fotografija mijenja traženo u naizgled nepreglednoj masi fotografija umjetnost? – u: kako tehnološki posredovana umjetnost (pritom često vrlo sličnih)? (primijenjena, kao što je primjerice grafički dizajn, ali i tržište umjetnosti) mijenja fotografiju? Sve uobičajenija Permutacije i varijacije zložba Sandra Đukića zahtjevna je. Zahtjevna suvremena umjetnička praksa transformirala je izvorno Za razliku od općeprihvaćenih, iako još ne i definitivno je za autora, ali još više za posjetitelja. Ne tiskanu umjetnost u salonsku umjetnost pojedinačne znanstveno dokazanih – poput jedinstvenosti otiska toliko formom – iako pretpostavlja određenu slike na zidu, nerijetko uklopljenu/ukalupljenu u kakvu prsta – kod fotografije je stvar u dokazu lakša. S obzirom razinu i tehnološke i vizualne pismenosti – koliko multimedijsku instalaciju u kojoj digitalno snimljena na to da dva tijela ne mogu zauzimati isti prostor sadržajem, preciznije temama koje propituje i njihovom fotografija biva digitalno prezentirana ili projicirana, a da u istome trenutku, bez obzira na to koliko kratka aktualnošću. Jedna od tih tema pitanje je prirode nije nikada otisnuta, dakle da nije zaživjela u fotografiji ekspozicija bila, čak i rafalno fotografiranje uvijek će fotografije kao umjetničke forme u suvremenom sve intrinzičnom mediju. Što se pri tome mijenja u vizualnoj rezultirati nizom vrlo (čak do nerazlikovnosti) sličnih, digitaliziranijem svijetu. Iako je digitalizacija fotografije, ekonomiji fotografije? Sam termin vizualne ekonomije ali ne i istih fotografija. No time sistem klasifikacije – a makar u rudimentarnom obliku, započela prije više od razvijen je na radovima Deborah Poole i stavlja naglasak analogija s poviješću daktiloskopije ponovno to vrlo pola stoljeća, recentni razvoj tehnologije – i s tim u vezi na organizaciju proizvodnje i razmjene slika, a ne dobro pokazuje – nije ništa lakši. Prva i vrlo važna stvar sniženje cijena osobnih računala, medija za pohranu samo na njezinu vizualnom sadržaju: “riječ ekonomija jest da svaka slika ima promjenjiv sadržaj, koji može biti podataka i digitalnih aparata – rezultirao je s dvije bitne pretpostavlja da je područje vizualnoga organizirano dostupan uzastopno ili istovremeno istom ili različitim stvari. Fotografija kao objekt više ne prolazi kemijsku na neki sistematičan način. Također je jasno da ta gledateljima. O tim višestrukim načinima gledanja obradu, čime se mijenja njezina vrijednost. Ne u nekom organizacija u mnogome ovisi koliko o društvenim mnogo je pisano, ali je to i dalje vrlo otvoreno područje. određenom pozitivnom ili negativnom smislu, nego u odnosima, nejednakošću i moći toliko i o dijeljenim Iako je povjesnoumjetnička teorija bogata različitim samoj prirodi. Rapidan rast megapiksela tehnološki ne značenjima i zajednici...” naratološkim, ikonografskim, multidiskurzivnim i samo da ne doprinosi kvaliteti fotografije već i isključuje Odstranjivanjem fotografija iz njihova izvorna konteksta drugim pokušajima klasifikacije vizualnog materijala, brojne mogućnosti koje klasična, analogna fotografija proizvodnje i cirkulacije, te njihovim postavljanjem u od Panofskoga do suvremenih, tehnološki sofisticiranih nudi: od samog čina fotografiranja do obrade filma i galerijski prostor, negira se vizualna ekonomija koja ih teorija Ornagera i Rasmussena, među mnogima, za sada negativa. Svakako, dobiva se na brzini, dobiva se do je proizvela i pridaje im se neutralnije značenje sirovog ne postoji univerzalno primjenjiv način katalogiziranja određene razine i na “istinosti”, ali neodgovoreno je materijala, svojevrsnog prozora u prošlost. Time se fotografija, osim na vrlo općoj razini. Ni suvremene (a posebno u nas rijetko i postavljeno) pitanje što se svaka pojedinačna fotografija, ali i njihova cjelina (u katalogizacije tipova slika ni klasična ikonografija sve gubi. Postavlja se pitanje slično pitanju koje su formi baze fotografija) repozicioniraju istodobno i u jednostavno nisu dorasle tom problemu. I možda još sredinom devedesetih godina, referirajući se na odnosu na vrijeme/mjesto njihova nastanka i u odnosu temeljna vrijednost izložbe Sandra Đukića upravo leži informacijsku tehnologiju i digitalnu komunikaciju na mjesto/vrijeme prvotno ciljane svrhe, što vodi do, u činjenici da, prezentirajući i igrajući se s vlastitom postavili prije svih Critical Art Ensamble i Geert Lovink. možda i ključnog, problema digitalno posredovane arhivom, permutacijama i varijacijama njezinih dijelova, Naime, iako se brzina transfera informacija kao i fotografije: pitanja klasifikacije, taksonomije prebacivanjem iz jednog medija u drugi, iz jedne njezina količina i dostupnost gotovo eksponencijalno fotografija. Pitanje je to koje se sve više nameće unutar tehnike i tehnologije u drugu, ukazuje na to. povećavaju, vrijeme potrebno za procesuiranje i informacijskih i informatoloških znanosti (posebno u dalje ostaje isto, ograničeno ljudskim kognitivnim razvojnim teorijama tzv. foto: Branka Cvjetičanin sposobnostima. Vodi li ta ograničenost zapravo semantičkoga weba), ali površnosti i gubljenjem u količini na račun kakvoće? i pred konzumentima, U “fotografskom diskurzu” to bi pitanje moglo glasiti: bez obzira na to radilo da li sve rapidnije rastuća količina digitalnih fotografija se o pornofilima koji zapravo sa sobom (nužno?) vodi sve kraćem vremenu pretražuju internet za promatranje, analizu, vizualno i/ili intelektualno u potrazi za nekim procesiranje fotografije? specifičnim fetišem, cmyk XI/247/8, 8. siječnja 2,,9. 21 vizualna kultura

Umjetnost svakog čovjeka je sakralna

Jasna Jakšić sintagmom “za svakoga ponešto”. Tu je i superzvijezda kalibra Olega Kulika sa Pinokija , 1997. Portret Igor Makarević, svojim već poznatim svijetom uvrnutih i seksualiziranih basni, od kojih je, zbog Izložba novijih radova umjetnika s svoje čiste animalnosti, u današnjem kon- područja slavenske, Istočne Europe, od tekstu najzanimljivija ipak autoironijska reinterpretacija Beuysova performansa I Baltičkoga mora do Jadrana, u kojima bite America, America bites me. Odmah se Jadran Adamović, autor izložbe, uz njega našla prezentacija ne toliko sve- prisutnog, ali daleko karizmatičnijeg pje- prepoznaje nasljeđe povijesnih snika, kipara i esejista Dmitrija Prgova. avangardi ili “ugrađenu” svijest o Kako nam priopćavaju izložbene novine, iz kruga moskovskih konceptualista tu je njihovu postojanju još i par Elena Elagina i Igor Makarevič, čiji se naizgled pasatistički radovi pretva- Izložba Oltari avangarde Galerija raju u zabranjeno blago iz dućana cime- tne boje. Pod time mislim na Elaginine Klovićevi dvori, Zagreb, od 7. studenoga pseudokozmološke crteže čiji magijski 2008. do 11. siječnja 2009. utjecaj prepoznajete u činjenici da se teško odvojiti od njih, iako razumijevanje staje u raspoznavanju figura i slova u njihovoj konstrukciji rebusne mandale, eško je avangardu ne posvaditi ili na nadrealističke fotografije Igora samu sa sobom supostavljajući je Makareviča, čiji se Pinokio šeće u vizual- pojmu oltara. Ostavimo li po strani nom rasponu od neogotike do estetizacije stor Crvenog trga na kojemu je IRWIN prezentacije osobnih povijesti, znatiže- pretpostavljeno podrijetlo Maljevičeva sadomazohizma jednog Mapplethorpea. izveo performans u čast Maljeviču: crni lja i interesa u prepletu s dramatičnim suprematizma u ruskim i bizantskim iko- Popartistički Aleksander Kosolapov, kvadrat na Crvenom trgu. Naslijeđa povi- političkim zbivanjima nakon urušavanja nama i sam lik umjetnika-Pantokratora sudeći prema biografiji uspješno, budući jesnih avangardi, ali manje spektakularno istočnog bloka i propasti socijalističkog na samrtnoj postelji, ili duboku poveza- da se odnedavno uključio u njujorški pro- i politički, ima i kod drugih regionalnih državnog poretka, kako onog ponekad nost avangardnih težnji i folkloristike i fesionalni život, spaja svima već i previše umjetničkih perjanica, od Kožarićeva okrutno realnog, tako i onog s ljudskim narodne umjetnosti, pojam avangarde poznate simbole tvrdog realnog socijali- neodadaIzma do Martekove predane i licem, izvlači se vjera u ludičko izvrtanje možda ipak može prizvati na žrtvu, po- zma i kasnog konzumerizma. Ako ne igra iskrene citatnosti. Možda zidna mimikri- pravila igre koje se ponekad čini jednom klon ili klanjanje geniju, agitatoru ili vođi, na zamor od već prožvakanih i otrcanih ja Stilinovićeve Bijele odsutnosti, u poni- od posljednjih slamki za koju se umje- kako vam drago. A nisu bili rijetki takvi simbola u uglavnom manjem formatu, štavanju nekad u svakodnevicu kodiranih tnost može uhvatiti. Prema priči kojom prinosi u povijesti umjetnosti, kao ni aura možda i kako bi mimikrija umjetničkog efemernih predmeta, a danas objekata počinje ova izložba, tako i njezine opse- mučeništva, umjetničke bezgrešnosti ili predmeta u nepodnošljivi kič bila čim nostalgije u ideološkoj praznini, nosi i žnije inačice hrabro patetična naslova svetosti koji je pridjev avangardan, koliko uvjerljivija, teško da može prizvati išta samo odustajanje, čin kojim se rješavamo Essence of life, u začetku su doista bili god bio goropadan, drzak ali i samodopa- osim dosadne glavobolje. Dopadljivost, ideološkog balasta prošlosti, tako dragog oltari – to jest izložba Blago franjevačkih dan, sa sobom na prvi mah nosio. povezana s mitom o maestralnu slikar- ključa za razumijevanje drugog. Ili se taj samostana Bosne i Hercegovine, na kojoj je Izložba prividno oksimoronska, ali i skom zanatu koji se tesao na rigidnim balast skriva u kovčezima instalacije Raše Adamović radio kao restaurator. Sretni je svetogrdna naziva Oltari avangarde otvo- istočnoeuropskim akademijama, zamka Todosijevića, taktilno dekadentnoj prefi- prst slučajnosti upravljao dalje, opirući se rena je u, barem imenom najprikladnijem je na koju se lako možete poskliznuti u guraciji mita o nomadizmu. Nomadizam kulturnoj kolonizaciji i pacifikaciji europ- izložbenom prostoru, nikad postojećim velikoj dvorani koja je gotovo pozorni- je, u svojoj neželjenoj inačici, tema fo- skoga istoka, ismijavajući zahtjeve tržišta dvorima Julija Klovića, ali i nekadašnjem ca slikarskog postava ili čak ambijenta tografskog ciklusa Miomira Kovačevića i kulturnog kapitala – uvijek spreman na jezuitskom samostanu. Izložba donosi Konstatnina Batnykova. Ipak, mračna je Strašnog, sarajevskog fotografa s pari- odstupanje u ime još preživjelog mita o jedan vrlo osoban izbor, ponajprije samog i apokaliptična priroda njegovih gradskih škom adresom koji nekoliko posljednjih umjetničkoj autonomiji. Možda se i ta autora izložbe i, nije nevažno, kolekci- pejzaža, previše uvjerljiva da bi podilazila godina rekonstruira Sarajevo iz privatnih odstupnica taktički pokazala kao jedan onara i umjetnika Jadrana Adamovića, ikakvim suvremenim temama u klasi- arhiva u srcu Pariza. od, kako ih Marina Viculin u svojem tek- ali kroz medijaciju kustosice Marine čnom mediju ili sličnim floskulama. U uvodnom tekstu izložbenih novina stu naziva, “Jadranovih prečaca”. Njihova Viculin. Kustoska se uloga podvojila, te- Češki umjetnik Ivan Kafka pred- Marina Viculin dosta pozornosti posve- se kartografija može razaznati u samim meljena na jednoj davnoj suradnji, i iako stavljen je dokumentacijom prostornih ćuje izložbi Fra-Yu-Kult, izložbi koja je Adamovićevim intimističkim crtežima, ili legende kazuju iz koje zbirke koje djelo instalacija koje na sumorniji i, uvjetno predstavila novonastalu kolekciju suvre- u crtežima Ivana Chuikova. Strategija je dolazi, iako postoji pretpostavka ili racio- rečeno, siromašniji način, sinestetičkom mene umjetnosti hercegovačkih franje- to koja će, nekadašnjeg balkanskog bar- nalizacija izbora prema zamišljenim pri- dramaturgijom prethode ambijentima vaca. Održana je tek nakon pada željezne barogenija, da se prisjetimo kontroverzne jateljstvima, osobnoj povijesti i životnim Olafura Eliassona. zavjese i u osvit ratnih zbivanja na ovim kovanice mitske avangardne figure s ovih putanjama, uloge kustosa i sugovornika prostorima, a okupljala je umjetnike prostora, Ljubomira Micića, preobraziti u nije lako razlučiti. Objekti nostalgije u ideološkoj poput Vlaste Delimar, Vlade Marteka, – mađioničara. praznini Julija Knifera, Ivana Kožarića… Jedan Blago iz dućana cimetne boje Regionalna se grupa pak otvara od protagonista i pokretača upravo je Emitirano u Triptihu III. programa Prema njihovim riječima, izložba oku- prisutnošću svećeničkog pokloništva umjetnik Jadran Adamović. Iz konteksta Hrvatskoga radija plja novije radove umjetnika s područja avangarde, retroavangardnom skupinom slavenske, istočne Europe, od Baltičkoga IRWIN. Umjetnički rad mistificira i “ vangarda je prostitutka za koju svi misle da je mogu uzeti. Ali ovo je mora do Jadrana. Desetak moskovskih rekreira vlastitu genealogiju, kako same avangarda specifično vezana za rusku umjetnost, za Kazimira Maljeviča i umjetnika, dvoje umjetnika iz Češke te skupine tako i umjetničke državne za- Tatljina, i to je avangarda! Postoji li američki turbo-folk? Dobro, ‘ajde, nekoliko reprezentativnih imena iz tzv. jednice okupljene pod imenom Neue Nashville. Točno se zna koje su linije. Ovdje u Zagrebu su Stilinović, Martek, regije, nekadašnjeg područja Jugoslavije Slowenische Kunst. Oltar, u uvodnom Kožarić, Jerman, koji je umro – to je moje društvo, znamo se 20 godina, mi se koji ipak nisu birani prema republičko- tekstu naznačen kao “trodimenzionalni volimo. Uvijek kad dođe do ozbiljne stvari, te umjetnike stavljaju kao službene me ključu. Moskovski izbor gotovo da prostor umjetničkog istraživanja i duho- državne umjetnike. Tu avangardu, koja je uvijek dolje u pički materinoj bez para se, u pozitivnom smislu, predstavio pod vnosti”, može biti dijagram, ali i sam pro- i bez studija i bez svega… Gledaj, kad sam bio u Sankt Petersburgu, ja sam u jednom momentu shvatio da su to sve Slaveni – mi smo avangarda. Nemamo a izložbi su predstavljeni umjetnici: Konstantin Batinikov, Ivan Chuikov, nikakve zajedničke korijene s Francuzima, a i da imamo, oni nas nikad neće Braco Dimitrijević, Perica Doljanin, Andrej Filippov, Elena Elagina Irwin, priznati. Ovi će nas priznati jer smo mi avangarda, i mi ćemo s njima završiti na Magdalena Jetelova, Ivan Kafka, Julije Knifer, Alexander Kosolapov, aukciji, ne s Francuzima ili Amerikancima. Nikad. Samo s Rusima. Ja mislim da je Milomir Kovačević Strašni, Ivan Kožarić, Oleg Kulik, Igor Makarevich, Vlado umjetnost svakog čovjeka sakralna, i svatko ima svoj oltar.” Martek, Pavel Pepperstein, Dimitri Prigov, Mladen Stilinović i Dragoljub Raša (Iz intervjua Jadrana Adamovića Marku Golubu, objavljeno na Dnevnom Todosijević. kulturnom infu Radija 101.)

cmyk 22 XI/247/8, 8. siječnja 2,,9. vizualna kultura

Sjesti pod stablo

Boris Greiner izvan njega. Stoga bi njihovo obrazlaganje, pa čak i samo korištenje, iziskivalo barem jednako tako neuhvatljivu, ali novu aso- cijativnu platformu, što je u okviru ovog, Od početka sedamdesetih Mladen svakako manje suštinskog procesa, gotovo Stilinović radi umjetničke knjige isključeno. No, u želji za približavanjem poprilično intervenirajući na materijalima poput apstraktnog prostora Stilinovićeva ruko- kartona, novina, tkanina i predmeta pisa, izostanak preciznih određenja nado- mjestiti nešto većim volumenom teksta, svakodnevne upotrebe strategijom oslanjajući se na činjenicu da se govorenje “siromašnog” umjetničkog postupka, o bilo čemu u kontekstu budućeg osvrta zapravo uvijek odnosi na temu. ispod njega. Zatim promatra ili ne pro- bi se iz trećeg plana, izvire duhovitost. u malom broju primjeraka. Knjige matra razne insekte, ptice, lišće ili pak Ona nikad ne preuzima glavnu riječ, ali su 2007. bile pokazane na izložbi 4. NAČELO ASOCIJATIVNE bilo koje druge prolaznike kako promiču je na neki način ucijepljena u srž njegova DETEKCIJE UZORA. Nabrajanje sve- njegovim vidokrugom. U takve prolaznike bića, pa slijedom toga i njegova izraza. Oduzimanje nula u Platform sti na najmanju moguću mjeru. Možda on legitimno uključuje misli i osjećaje, Neuništiva ironija predstavlja suštinu Garanti u Istanbulu te 2008. u Van spomenuti tek jednog od mogućih pred- kao i sve ostalo što mu privlači pozornost otpora – anarhizam neuhvatljive, no šasnika, primjerice Ribnjak sudaca – ma- a da nije na to posebno obraćao pažnju. umjetnički oblikovane apstraktne misli Abbemusuem u Eindhovenu nifest ruskog futurizma, ili tek podsjetiti Činom zaustavljanja na tom proplanku kotrlja se i kao kamen spoticanja narušava na Hlebnjikova, Kručoniha, Burljuka ili i ustrajnošću ostanka na njemu postiže težnju bilo kojeg sustava za što je moguće Izložba Mladena Stilinovića Hoću kući Bjelog, s obzirom na njihovu uspostavu da svi ostali (pod time podrazumijevati većom kontrolom. / Knjige umjetnika 1972 – 2006 (prvi “zaumnog govora”, čije elemente u ovim globalni kontekst) taj teren doživljavaju knjigama često pronalazimo. Nikako, njegovim dvorištem. Pa se čak i za njegove 10. NAČELO NAZIVNIKA ILI turnus Nevidljive povijesti izložbi), međutim, ne inzistirati na tome jer je na- odsutnosti na tom mjestu komunikacija ZAKLJUČKA. Izdvojiti neuhvatljivost Galerija Nova, Zagreb, od 5. prosinca slijeđe ruske avangarde razvidnije utkano između pojava i predmeta odvija na nje- njegove perspektive kao dominantnu crtu 2008. do 31. siječnja 2009. u neke druge Stilinovićeve autorske opuse. govu jeziku. primjetnu u svim radovima, a koju on Tim više što je biranje jedne od njegovih njeguje cijeli život. Ta njega decidirano ishodišnih točaka neumjesno s obzirom 8. NAČELO NESPOMINJANJA ne proizlazi iz aktivna stajališta – isticanje na brojne druge reference. OPĆIH MJESTA. Možda i potpuno neaktivnosti ugrađeno je u bazu njegova izostaviti podatke o vremenu nastanka iskaza, eksplicite u knjizi Umjetnik radi ožda bi najbolje bilo odmah po 5. NAČELO SUBJEKTIVNOG knjiga (od 1973, preko danas, i nastavlja – stoga je moguće zaključiti kako je za izlasku iz galerije sjesti u BP klub i TUMAČENJA. U obrazloženju osobnog se). Tek načelno spomenuti da ih je prema konzistentno, nepokolebljivo i precizno zapisati natuknice budućeg osvrta. I doživljaja možda krenuti od minimalne njihovu oblikovanju nemoguće preciznije održavanje te dimenzije nužno njezino to na listićima papira dobivenim od ko- količine riječi u tim knjigama, uslijed čega datirati, jer zadržavaju vizualni i duhovni duboko prožimanje s unutarnjim, duho- nobara. Naravno, listiće potom zaklamati one mogu biti proglašene ilustriranom senzibilitet. Nije nužno ni posebno isti- vnim bićem provoditelja. u knjigu. haiku poezijom. Kao što mogu biti i gra- cati dvostruku ulogu koju knjige imaju Nadalje, nepretenciozno izlaganje knji- U toj bi skici možda bilo korisno usta- fičke mape ili pak fotoalbumi. Najtočnije u Stilinovićevu slučaju – jer ih jednakim ga na uvid i listanje posjetiteljima dovesti noviti neka načela za pisanje osvrta o ovoj bi možda bilo, bez obzira na neporecive intenzitetom i žarom čita i proizvodi. u vezu s njihovim neformalnim izgledom retrospektivnoj izložbi knjiga. kvalitete ili kronološku pozicioniranost Također ne treba duljiti o sredstvima za – svjesno izabranim stilskim obilježjem drugih sličnih umjetničkih postupaka, proizvodnju izloženih primjeraka koja koje uključuje demistifikaciju postupka 1. NAČELO proglasiti ih Stilinovićevom autorskom najčešće ostaju u okviru osnovnoškolskih izrade i izbjegavanje alata koji uvjetuju NEODGOVORNOSTI. Prema bilo inovacijom. Ne toliko zbog njihove mno- pernica: olovka, bojice, flomasteri, selotejp, trajnost. kakvu obliku objektivne interpretacije; žine, koliko zbog njegove stopljenosti s UHU ljepilo, te bilježnice ili blokići za Te u konačnici, spajajući vizualnu i prema kontinuiranom tkivu teksta stru- tim medijem i potpuno slobodnog kre- likovni odgoj. idejnu komponentu u cjelinu, izraziti do- kturirano povezanih odlomaka; prema tanja tim prostorom. Istaknuti kako spe- jam kako se u toj cjelini precizno odražava linearnosti općenito – služiti se trenuta- cifičnost njegove “izdavačke djelatnosti” 9. NAČELO IZNIMKE (odnosi se i pojedini postupak: trenutak intimna čnim asocijacijama u cilju što adekvatnijeg karakterizira dosljedna diverzija uobičaje- na načelo 8). U kontekstu općih mjesta, dijaloga, vođen na vlastitom, izmišlje- predstavljanja materijala. na doživljaja knjige, eliminacija elemenata dakle već detaljno elaboriranih dimenzija nom jeziku, predstavljen je neoskvrnut koji knjigu čine knjigom i slijedom toga njegove književne proizvodnje ipak ista- dotjerivanjem, u svojoj istini, gotovo do- 2. NAČELO PRIKRIVENOG opetovano ustanovljavanje knjige kao knuti posebnost političkog komentara. kumentarno, a fragmenti ili odlomci po AUTORSKOG DODATKA. Aktivirati koncepta. Koncepta koji njemu osobno Podsjetiti kako Stilinović, naime, izabirući završetku razgovora uvezani i ostavljeni novi koncept, ali ga prešutjeti, s vrlo pruža bezbrojne mogućnosti pristupa, konkretnu scenu, zapravo uvijek tretira da sami preuzmu svoje mjesto u sabranim jasnom, iako na prvi pogled možda i dozvoljava “ukoričenje” krajnje intimnih politiku kao cjelokupan sociološki sustav djelima. neprimjetnom, tendencijom brisanja tra- motiva, apsurdnih detalja, kao i ironizaciju s pripadajućom ikonografijom i načinom dicionalnih, očekivanih pristupa, odnosno ideoloških ikonografija. No istodobno ponašanja. On ga neprestano minira pronaći novu formu kako bi se dinamizi- precizno locira i njegovu vlastitu poziciju podmećući mu benigne, ali apsurdne rao proces. Taj diskretni autorski postupak i umjetnički svjetonazor. Na kraju za- elemente (primjerice boju). Političkom su predstaviti kao moguću paralelu s obzirom ključiti kako temeljitošću te identifikacije sustavu okviri njegove akcije nedokučivi, na formu šifriranog konteksta kao jedne Stilinović osvaja, pa čak i privatizira formu jer ona (politika) možda i može percipirati od ključnih dimenzija Stilinovićevih “Knjige umjetnika”. Okvir subjektivnog porugu, ali nije u stanju dokučiti razinu na knjiga. Ovo načelo ostaviti na granici tumačenja, u post-festumu, dozvoljava i kojoj se poruga događa. Iz čega proizlazi mogućeg zapažaja, dakle s prišapnutom podsjećanje na svojedobnu Dalijevu izja- kako se bez ikakva vidljiva revolucionar-

uputom: čitati između redaka. vu: “Nadrealizam, to sam ja”. Izjavu koja, nog obilježja zapravo provodi kontinuira- Janje moje malo , 1993. međutim, izražava pozu upravo suprotnu na subverzivna aktivnost koja ima za cilj 3. NAČELO IZBJEGAVANJA duhu ili preciznije rečeno, stilu Mladena izvrtanje ruglu ozbiljnost i važnost koju VELIKIH RIJEČI. Budući da je Stilinovića. politika sama sebi nastoji prisvojiti. Stilinovićeva interpretacija, izvrtanje, de- Taj je postupak moguće oslikati pre- kontekstualizacija takvih riječi čest temelj 7. NAČELO SLOBODE tpostavkom Stilinovićeve osobe u kon- knjiga. A komunikacija s njihovim pro- KORIŠTENJA METAFORE ILI tekstu uobičajene vizure nekog političkog storom i značenjem odvija se na najširim SLIKOVITA PRIMJERA. U kratkim skupa, gdje bi već i sama njegova pojava, iz knjige Ilustracija mogućim, često i neuhvatljivim asocijati- crtama eventualno opisati scenu u kojoj koja ni po čemu vidljivom zapravo i ne vnim planovima, poteklim iz osobe umje- Stilinović dolazi na proplanak na kojemu odudara (osim, moguće, po izrazu lica), tnika jasno izražena ne-intelektualizma se, budući da mu dotični odgovara, zau- proizvela svojevrsnu diverziju. koji leži u krevetu iščekujući ili neiščeku- stavlja na neodređeno vrijeme. Ukoliko Takav dojam proizlazi iz njegova cje- jući da se ti pojmovi povežu negdje čak i na njemu postoji i neko stablo, on sjeda lokupna habitusa, iz kojeg diskretno, reklo cmyk XI/247/8, 8. siječnja 2,,9. 23 vizualna kultura

Prikaze u dva čina

Petra Vidović postavljen u studiju nosio je potenciju iznenađenja. U jednom su se trenutku upalili reflektori i pokrenut je meha- nizam koji raspršuje vodu. U dodiru Pripreman godinu dana projekt je s vodom polivinilni alkohol se polako predstavljen gostima 13. prosinca topio, čime je tkana struktura platna nestajala i otkrivala pozadinu. Iza 2008. u studiju autora. Prezentacija zastora nalazila se zidna ploha s pro- je bila između Urban festivala na zorima koji gledaju noćni Črnomerec! kama tiska, zadire u strukturu vlakna de. Nekim jaknama i hlačama produlje- Preokupacija zastorima kod umjetnika kojem je Vujičić predstavio Zastor kao kemijskim procesima dorade u lužini ni su rukavi i nogavice, tako da su u šest Silvija Vujičića ima određenu povijest. i kiselini te bira sentimentalne forme metara visokom studiju dijelovi tamnih intervenciju u prostoru Studentskoga Zastori u pravilu nešto skrivaju ili su 21h, prvobitno prvastanje zastora atmosfera, Metelko; Vedran Foto: plašteva, košulja s kimono rukavima prikaza visjeli do poda. Kad se rešetka centra, i Touch me festivala na kojem puko dekorativni. Kod Vujičića se gubi i rupičastih suknji rađenih tehnikom spustila, gosti su mogli iz blizine razgle- intencija skrivanja, oni su često raskošni prišivanja različitih tekstura tekstila na dati komade. Mantili i jakne, na pojedi- je izložena Sublimacija i bogati u svojim naborima, pa ipak ta topivu bazu. Odjeća je prezentirana bez ne komade je prišiveno po dvije tisuće je dekorativnost podložena ironijom. S tijela, a prodiranjem svjetla vide se isto- dugmadi, bile su izložene u uredskom jedne strane iza Zastora se nalazi nere- Projekt Silvija Vujičića Prikaze/ dobno prednji i stražnji dijelovi, šavovi dijelu studija. Ponovna promjena atmo- prezentativni zid koji ne nudi nikakvo i otisci. Te su poetične bijele prikaze u sfere, nakon blještavo bijelog prvog čina Apparitions, u dva dijela: Zastor i Show uzbuđenje ni zanimljiv prizor, a s druge nekoj čudnoj korespondenciji s nesta- u neonsko crvenilo s početka predstave S/S 2009 strane, nakon nekoliko trenutaka, on jućim Zastorom: one su izgubile tijelo, premjestila je fokus na ono mračno i se topi. Takvo topljenje je autoreferen- kao što je zastor izgubio svoj razlog i podsvjesno, u kojem se ova tamna odje- cijalno i efektno. Ukazuje da je Zastor funkciju zastiranja. ća istog kroja kao i ranije spomenuta tu zbog samog sebe, da je on jedina U trenutku paljenja bijelih neona sa bijela u trenutku preobražava. Plaštevi atrakcija koju umjetnik želi prikazati. ijetko se koji umjetnik u sajle u sredini studija počela se spuštati perforirani burn out otiskom, mantili Upravo je njegova kratkotrajnost, tj. Hrvatskoj može podičiti takvim rešetka na koju su obješeni tamni odje- širokih revera, jakne kompresorno bo- podložnost brzom nestajanju postala bit poslovnim prostorom kao što vni objekti obasjani crvenim neonom. jene sivom sitotiskarskom bojom gube djela. Zastor se nije morao razmaknuti je multifunkcionalni studio Silvija Crna, siva i tamoplava odjeća također lakoću, nose čemerne misli tipova iz lu- niti ga se trebalo pompozno dići, već je Vujičića u Grahorovoj 7a, koji dijeli s ima tiskane aplikacije i kemijske obra- čkih gradova i žena koje vole Burtonove jednostavno nestao. umjetnicom Ivanom Franke. Studio ima To je Vujičićev treći Zastor. Prvi je nešto više od sto kvadratnih metara, a bio potpuno crn, postavljen na izložbi umjetnici su na toj adresi već dvije go- u zagrebačkoj privatnoj galeriji B.O.P. dine. Potpuno bijel, povremeno nepro- u prosincu 2007. godine kao neprimje- hodan, studio je mjesto istraživanja, pri- tna pregrada u zatamnjenoj sobi. Samo prema grafika, uzgoja kristala, krojenja su posjetitelji s visokim osjećajem za Zastora i odjevnih objekata, zagrijavanja objekte oko sebe shvatili da se radi o kofeina, sadnje tratinčica, jednostavno, umjetničkom djelu. Drugi je onaj neda- najbolje mjesto na svijetu (na što će vno postavljen u sklopu Urban festivala, one u nedumici podsjetiti plakat Félixa čiji je proces topljenja doveden u vezu González-Torresa “Nowhere better s otvaranjem novog prizora: umornog than this place”) i jedini pravi izlagački zdanja Francuskog paviljona koji je prostor za novu prezentaciju: Prikaza! građen unutar Zagrebačkog zbora, Goste je u subotu 13. dočekala prethodnice Zagrebačkog velesajma, a bizarna atmosfera crvenog svjetla na danas se nalazi u sklopu SC-a. Takvo zavojitom stubištu s kojeg se spuštala otvaranje prizora je mnogoznačno: bezglava krojačka lutka, a u polumra- Francuski je paviljon spomenik kulture ku studija, naoko ispražnjenom, samo koji se nalazi u ruševnom stanju i koji je zastor i rešetka s obješenim odjevnim umjetnik samo nanovo otkrio, ne zadi- objektima. Najava programa u dva rući u njegovu socijalnu ili arhitekton- čina zvučala je teatralno, ali kako se sku vrijednost, već ga birajući kao lijep prvih pola sata ništa nije pomaklo ni prizor. Treći Zastor postavljen u studiju iskočilo, gosti su se privikli na zvukove u prvi mah djeluje kao dio dekora Hausswolffa i ćaskali uz korčulanske interijera, odnosno jednostavno kao kolače i ušećerene bademe. Veliki Zastor zavjesa. On dobiva status umjetničkog djela, i pažnju percepcije umjetničkog čina, u onom trenutku kad se uključi mehanizam s vodom. Otapanje Zastora u vodi sa sobom nosi razočaranje zbog novootkrivenog prizora (industrijskog krajolika), ali istodobno očarava elegan- tnim iščezavanjem. Propusnost granica medija U drugom su se činu prezentacije u studiju ugasili reflektori da bi se upalila bijela neonska svjetla na koja su obješe- ni bijeli odjevni objekti. Radi se o dijelu kolekcije za 2009. u kojoj su odjevni objekti tretirani poput grafika: aplicira- ni su im detalji u ekspandirajućem sito- tisku, nastale su rupe burn out otiskom, ili su premazani vinilom. Iznimno zani- mljiv postav bijele pamučne odjeće, kroz koju prosijava neonsko svjetlo, naglasio je umjetnikovu preokupaciju materi- jalom. Vujičić eksperimentira s tehni- Foto: Vedran Metelko; druga atmosfera, 21:30 – 21:50h, zastor druga atmosfera, Metelko; Vedran Foto:

cmyk 24 XI/247/8, 8. siječnja 2,,9. vizualna kultura

filmove. Sve to uz crveni neon uvodi ponešto i erotskog, no ponovno izosta- janje tijela iz prezentacije odjeće dovodi do konfrontacije publika-objekt, u kojoj onaj s više mašte dovršava priču. Vujičić tako ostvaruje dvije suprotne i simboli- čne cjeline (kolekcije): bijelu i crnu. Ono što zapravo ne spada u ta dva čina prezentacije, već djeluje kao sce- Svijet poput penduluma nografija studija, jesu grafike velikih formata prislonjene (ne)marno uz zid. Radi se o seriji od pet Ovratnika u tehnici jetkanog sitotiska na tekstilu – kompleksne tehnike sitotiska kojom Ana-Marija Koljanin Balázs Studija (BBS) u Budimpešti, se uklanjaju/spaljuju određena vlakna osnovanog 1959. Program pod nazi- unutar samog crteža te na vidjelo izlaze vom BB-X: Hungarian experimental ona vlakna koja prvobitno nisu vidljiva film and the Béla Balázs Studio, koji (lycra). Tehnika koja se koristila u 13. Odabrana djela Ivana Ladislava je predstavio direktor Arhive BBS-a stoljeću u Japanu pri izradi kimona i Galete, jednoga od najznačajnijih i Sebestyen Kodolanyi, kustos za film i dekorativnih tekstila odražava autorov medije te filmski redatelj, zamišljen je interes za grafičke eksperimente, a mo- internacionalno etabliranih hrvatskih kao povijest mađarskog filma koja bi tivi grafika su inspirirani detaljima po- autora eksperimentalnog filma i mogla potaknuti nova čitanja i sa- vijesnih kostima. Ovratnici su bili izlo- gledavanja eksperimentalnog filma u ženi na izložbi 113 days after u Galeriji videa, prikazana su u programu širem kontekstu. Uz izbor dvadesetak Linienstraße u Berlinu u organizaciji Hommage: Ivan Ladislav Galeta, uz filmova, nedovoljno poznatih i u nas, Filip Tradea, te na Trijenalu crteža autora poput Janosa Totha, Petera (Gliptoteka HAZU, 4. trijenale crteža istodobnu samostalnu izložbu u Dobaia, Dore Maurer ili Miklosa Pedeset godina tradicije – od bijenala do prostoru hamama Erdelyja iz sedamdesetih i osam- podršku direktorice festivala Despine trijenala, lipanj 2008) kao primjer širo- desetih, do recentnih filmova braće Mouzaki, zamišljena kao dodatno ras- ko shvaćenog medija u kojem grafika Buharov, drugi je dio programa bio vjetljavanje Galetina opusa. Kustosica posjeduje jedinstvenost i neponovljivost Thessaloniki International Film Festival, posvećen opusu samo jednog autora. izložbe Marion Inglessi željela je na- crteža. Propusnost granica medija i Solun, Grčka, od 14. do 23. studenoga Odabrana djela Ivana Ladislava glasiti njegov ekološki angažman, te je uz autorovo sudjelovanje u razgovoru povremena nemogućnost njegova de- 2008. Galete, jednoga od najznačajnijih i finiranja postaje plodno polje za istra- internacionalno etabliranih hrvatskih organiziranom u sklopu projekta Green živanje u kojem Vujičićevo poznavanje autora eksperimentalnog filma i videa, Dialogue oblikovan svojevrsni “jestivi grafičkih tehnika, strukture vlakna te prikazana su u programu Hommage: katalog” izložbe, načinjen od tipične povijesti tekstila i odijevanja donosi Ivan Ladislav Galeta, a istodobno je u lokalne varijante zdravog kolačića zanimljive rezultate. Ovratnici – per- olunski međunarodni filmski fe- organizaciji festivala otvorena Galetina umotanog u reciklirani papir na ko- spektivno skraćeni odnosno oprostoreni stival (Thessaloniki International samostalna izložba u prostoru hama- jem je otisnut popratni tekst. Galeta je renesansni kolari tako simbolično zao- Film Festival), prvi put održan ma, na kojoj je izveo instalaciju Pen umjetnik, edukator, vrtlar, koji u jednoj kružuju autorovu godišnju produkciju. 1960. godine, tada kao nevelik Tjedan Dulum No 4 te gdje je prikazan njegov ruci drži kameru, a drugom obavlja ra- grčkog filma, a danas kao nesumnjivo video rad End Art No 4. dove u vrtu, piše Marion Inglessi, sma- Odjeća kao grafika najvažniji filmski događaj u Grčkoj, Predstavljanju Galetina filmskog, trajući kako Galeta ne stvara umjetni- U prezentaciji Vujičić je dosljedan festival je koji ugošćuje i prikazuje video i likovnog rada na Filmskom čke objekte, već je umjetnički produkt sebi: tkanina je početak, ona je ideja djela vodećih autora svjetske kine- festivalu u Solunu prethodila su druga njegova rada sam proces kreacije. Sve koja izvodi djelo. Tkanina je zapra- matografije, kao i novu nezavisnu nedavna međunarodna predstavljanja je u stalnom pokretu, poput penduluma, vo osnovni medij kojim se dokazuje produkciju iz svih dijelova svijeta. u okviru najrespektabilnijih europskih piše Inglessi, i stoga ne moramo prelaziti umjetnički nerv – njome se postavljaju Prošle je godine u svom predjubilar- manifestacija i institucija posveće- velike razdaljine, jer je sve već ispred nas pitanja prolaznosti i kulture izražavanja; nom 49. izdanju solunski festival prvi nih suvremenoj umjetnosti ili filmu. u svom beskraju. Takvim razmišljanjima tkanina je jezik. U instalaciji Zastor put u svojoj povijesti, uz filmove u Obnovljeno zanimanje inozemnih popratila je vrlo dojmljiv postav četvr- tkanina je lijepa ploha, dekorativna, ali službenom natjecateljskom programu, kustosa i teoretičara za eksperimen- te po redu verzije Galetina rada Pen ona se također razgrađuje – iščezava. posebne programe i različite selekci- talne filmove i videoradove Ivana Dulum, izvedenog u središtu praznog Problematika površine proširuje se tako je, uveo i program eksperimentalnog Ladislava Galete vidljivo je iz odabi- prostora povijesne turske kupelji, a koji na problematiku njene obrade i njenog filma. Novi je festivalski modul pod ra Alexandera Horwatha, direktora je realiziran i u sklopu stalnog postava fizičkog, ali i mentalnog podrivanja, naslovom Experimental Forum, koji je Austrijskog filmskog muzeja u Beču zbirke Moderne galerije u Zagrebu zadiranja u strukturu, uslijed namakanja programirao Vassilis Bourikas, i sam – da se Galetin film Dva vremena u (Pen Dulum No 3, 1993 – 2005). u vodi, kiselini i lužini. Vujičićev je pro- autor koji se bavi eksperimentalnim jednom prostoru prikaže u filmskom Galeta navodi da je to rad nepoznatog jekt nosiv, odjeća je čista i udobna, ali je filmom, prema njegovoj zamisli bilo programu Documente u Kasselu 2007. autora, koji on “citira i potpisuje”, po- terećena iskazom i dugačkim rečenicama. logično započeti pogledom unatrag, stavljajući u odnos podlogu i ovješen Tragovima. Činjenje rupa u finim ko- odnosno predstavljanjem jednog dijela “Jestivi katalog” izložbe visak čije kretanje inicirano titrajem šuljama i haljinama izraz je određenog povijesti toga medija. No u zemlji s Upravo je u Austrijskom film- ruke kontinuirano stvara arabesku, napora, kombinacija geometrije kvadra- jakom kinematografijom i tradicijom skom muzeju nedavno, u dvodijelnom ovaj put ne na pepelnom krugu, nego u tića i kroja, lažno finog i neposrednog. igranog filma, ali ne i filmskog ekspe- programu, prikazana retrospektiva krugu od brašna. Rupe u odjeći nisu tu zbog pokazivanja rimenta, Bourikas je k tomu, kako se najznačajnijih autorovih filmova i mesa, tijelo koje nosi Vujičićevu odjeću čini, u prvom izdanju ovog programa videa, u listopadu 2008, organizirana pomireno je sa sobom, ono kao da je smatrao važnim pokazati djela svjetski u suradnji s uglednim izdavačem i progutalo neon pa isijava. Tkanina je relevantnih autora, no čija je interna- distributerom Sixpackfilm iz Beča, u nadalje u osnovi grafika: nanosom boje i cionalna recepcija dugo bila limitirana čijoj je ediciji Index ove godine obja- kemikalija na tkanenu mješavinu pamu- političkim okolnostima; odnosno, vljena i kompilacija od pet Galetinih čne niti nestaju, izgore i isperu se, ostaje kontekstom nastanka u zemljama iza filmova i jednog videa (Ivan Ladislav samo tanka rešetka sloja lycre, koja nosi Željezne zavjese. S posebnim zanima- Galeta – Obsession: Structuring otisak. Isprana odjeća nije siromašna, njem za povijest filmske avangarde u Time and Space), izložena primje- ona je ispunjena autorskim vremenom zemljama Istočne Europe, Bourikas je rice u knjižari u londonskom Tate i tretmanom, Zastor nije premješten odabrao filmska djela i autore koji su Modern. Nedugo nakon prikazivanja u nepostojanje, on je stroj i spomenik u Grčkoj gotovo potpuno ili relativno djela odabranih za DVD-izdanje nestajanja, kao što ni Ovratnici nisu nepoznati, što je bio izvrstan odabir, Sixpackfilma na Internacionalnom samo otisak. Brižljivo zadržane niti lycre sudeći već i po velikoj posjećenosti festivalu eksperimentalnog filma i bit će iščitane kao čipka. Vujičić po- programa Experimental Forum i živu videa 25 FPS u Zagrebu, odnosno mno bira ono što će izložiti, priprema zanimanju publike u ovom drugom nakon zagrebačke i bečke, solunska ambijent i osmišljava redoslijed izlaska najvećem gradu Grčke. je retrospektiva – posveta tako treće prikaza na scenu, očekuje šok publike u nizu autorovo predstavljanje od i iznenađenje – poput grčkog filozofa Eksperimentalni film rujna do studenoga 2008. Projekcija koji navodi ljude na razmišljanje. Koncipiran u dva dijela, filmova bila je popraćena poznatim Pretvaranje radnog prostora u izlo- Experimental Forum je, prema riječima Galetinim performativnim izlaga- žbeni moguće je samo kod autora koji direktorice festivala Despine Mouzaki, njem, uz pomoć krede i školske ploče su spremi cijeli se izložiti. Vičan kaza- predstavio jedan od u svjetskim raz- te pisanja po njoj mokrom spužvom. lišnim inscenacijama, Vujičić uspješno mjerima najopsežnijih pregleda ma- Izložba je postavljena u povije- izvodi predstavu do kraja. Grahorova đarskog avangardnog i eksperimental- snoj bizantskoj građevini Yahoudi 7a, drugi kat. nog filma iz produkcije čuvenog Béla Hamam – Louloudadika Hamam, uz cmyk XI/247/8, 8. siječnja 2,,9. 25 autorski strip

Razbijanje definicije “stripa”: odvajanje kulturalnog od strukturalnog u “stripu”

Neil Cohn jednostranične stripove, njime se važnost sekven- blizu), niti istražuje posljedice tog razgraničenja dalje cijalnog elementa kadrova umanjuje, a naglasak se od značenja koje ono ima za “strip”. prebacuje na stapanje kadrova i teksta. Ne iznenađuje Takva razdioba zahtijeva još jedno važno katego- da se takvim davanjem prednosti veličaju kombinacije rijsko pojašnjenje. Pojam “vizualni jezik” korišten je Tekst kakav je u kontekstu domaćeg pisanja o teksta i kadra, a ne stripovi koji se temelje isključivo na doslovno, kao što se i engleski, japanski i arapski prepo- stripu dugo nedostajao, a nastoji lingvističkom kadrovima. Usto, Harveyjev pristup ne drži se strogo znaju kao jezici, za razliku od drugih “vizualnih jezika” objektivno deskriptivnog, s obzirom na to da se prema koji se odnose na komunikaciju, umjetnost i dizajn. Ti i književnoteorijskom terminologijom utvrditi određenoj uporabi tih komponenti odnosi preskripti- “vizualni jezici” ili “jezici umjetnosti” podrazumijevaju semantičko polje pojma pokušavajući, naprama vno te ih smatra “boljim” ostvarenjima kategorije od šire komunikacijske ili semiotičke sustave, kao što na- drugih – a time njegova definicija ostaje u najmanju vode E. H. Gombrich u knjizi Art and Ilussion i Robert strukturalnoj, ponuditi funcionalističko- ruku nejasna. Kao što ćemo vidjeti, i McCloudovo i Horn u knjizi Vizualni jezik, a da ne uključuju gra- konvencionalnu definiciju stripa Harveyjevo mišljenje potiče neizbježne probleme koji, matičke i lingvističke strukture koje su relevantne za kao što se može očekivati, dovode do njihovih beskraj- prirodni jezik – i koje su prvenstveno doprinos samog nih rasprava. ljudskog uma. Te analize prije nameću “jezik” kao me- Za rasplet spomenutih pitanja važno je doći do du- taforu uvodeći je u odabrane sustave i služeći se njome binskog razumijevanja onog od čega se zapravo sastoji kao metodom interpretacije. U ovom slučaju “vizualni itanje znanosti o stripu o kojem se najviše ra- “forma” stripa. Kao što je već rečeno, i tekst i kadar su jezik” izravno upućuje na prirodnu ljudsku semiotičku spravlja i koje najviše zbunjuje izvire iz temelja u igri, iako se takvim pojednostavljivanjem problem sposobnost za stvaranje prizora te se naziva jezikom te znanosti i odnosi se na samu definiciju “stri- jedva načinje. samo kada se pojave osobine sistematičnog nizanja pa”. Većina rasprava povezanih s tim pitanjem usredo- – odnosno gramatike. točena je na uloge koje igraju neke izdvojene osobine Problematičan element kadra Na taj način, pojam “vizualni jezik” postaje blizak stripa: prizori, tekst, nizanje te njihova interakcija. Kao prvo, tekst prepoznajemo ne samo kao slova na općenitom pojmu “znakovni jezik” koji pak podrazu- Ipak, postoji mnogo drugih aspekata u vezi sa spome- papiru (ili ekranu) već i kao verbalni jezik pretočen u mijeva lingvistički modalitet u kojem se manifestiraju nutom diskusijom koje se samo letimično dotiče, kao vizualnu formu. To se može primijeniti na sve njegove različiti kulturno specifični oblici. Stoga, ne samo da se što su industrija koja proizvodi stripove, zajednica koja manifestacije, od oblačića s porukom, do zvučnih efe- “medij” stripa prikazuje kao jezik, već se i priznaje da ih konzumira, sadržaj koji se predstavlja i mjesta na kata te popratnog pripovijedanja i fusnota. Kao i svaki se njegova lingvistička struktura razlikuje širom svijeta. kojima se pojavljuju. Zbog kompleksne mreže katego- drugi jezik, shvaćamo da proizlazi iz uma neke osobe To objašnjava kako je McCloud pronašao varijacije i rizacije koju spomenuta pitanja stvaraju nije ni čudo kao rezultat kognitivnih procesa naučenih i razvijenih u kadrovima (rječniku) i u sekvencijalnim odnosima da određenje pojma “strip” postaje teško te neprestano tijekom godina društvenih i komunikacijskih intera- između kadrova (sintaksi) u američkim, europskim i potiče rasprave. Ovaj rad nudi preciznu analizu osobi- kcija. Ta je komponenta poznata i lako ju je identifici- japanskim stripovima. Zapravo, svaka se od spomenu- na koje određuju pojam “strip” s ciljem razumijevanja rati; problematičan element su kadrovi. tih regija koristi vlastitim vizualnim jezikom, no oni su što točno te osobine i spomenuti pojam znače u svojim Kao i analizom teksta, promatranjem prikaza razumljivi bez obzira na kulturu zbog ikoničkog sadr- kulturalnim i strukturnim okvirima. kadrova zanemaruje se veći dio problema, iako se žaja znakovnog sustava. takvo ispitivanje rijetko izvodilo. Ako se sjetimo Razbijanje definicije “stripa” McCloudova naglaska na sekvencijalnosti, kadrovi Bimodalne strukture vizualnog i Najvažnija su problematična pitanja kojima je po- poredani u niz također se mogu smatrati jezikom verbalnog svećeno ovo djelo usredotočena na “formu” i “medij” – isključivo vizualnim jezikom (VJ) – koji funkcionira Važnost je te perspektive dvostruka. Kao prvo, bu- stripa. Pojednostavljeno, stripovi se sastoje od kadro- prema jednakim strukturnim osobinama i mentalnim dući da strip uzima oblik jezika, tada se također meto- va i teksta, pri čemu su kadrovi uglavnom poredani procesima kao i verbaliziran simbolički jezik, no u dološki treba i istraživati kao jezik, u okviru lingvistike u niz. No ipak stripovi se tim oblicima koriste na drugom modalitetu misli: vizualnom modalitetu. Tako i psihologije. S obzirom na to vizualni jezik koji ovdje različite načine. U većini slučajeva kadrovi su pore- je svaki put kad netko nacrta prizor bez gledanja refe- spominjemo možda neće eksplicitno pokazivati pozna- dani u niz kako bi oblikovali narativni okvir u koji renta porijeklo tog prizora zasigurno konceptualno. I te strukture koje se mogu pronaći u govornom jeziku, se tekst u potpunosti uklapa, no to ipak nije jedini poput verbalnih i znakovnih jezika, jedinstvena osobi- nego osobine karakteristične samo za vizualni oblik. mogući odnos između tih elemenata. Jednostranični na koja odvaja vizualni jezik od ostalih oblika vizualne To se očekuje jer i znakovni jezik pokazuje osobine stripovi kao što su The Family Circus i The Far Side već komunikacije jest hotimičan i sistematičan niz u kojem koje su karakteristične samo za njegov modalitet. se desetljećima smatraju stripovima. “Nijemi” stripovi se pojavljuje – njegova sintaksa. Nadalje, kao znanstveni cilj takva istraživanja nameće poput Nufonia Must Fall Kida Koale uopće ne sadr- Takvo određenje nije u potpunosti novo. I se proučavanje uzajamna utjecaja tih vizualnih odli- že riječi, dok djelima kao što su Cerebusova izdanja McCloud i Horrocks i Eisner raspravljali su o “me- ka i onih koje se pojavljuju u drugim lingvističkim Reads Davea Simsa dominira tekst, a prizori imaju diju” stripa takvom “jezičnom” terminologijom, što modalitetima, kao što je verbalni jezik koji se također samo ilustrativnu ulogu. S druge strane, dječje sliko- su nesumnjivo intuitivno zaključili zato što ga i sami pojavljuje u stripovima u obliku teksta. U tom smislu vnice ne spadaju u kategoriju stripa iako se u njima “tečno govore”. Ipak, nitko ga na taj način eksplicitno stripovi (i ljudski um) sadrže te bimodalne strukture pojavljuje sličan spoj teksta, kadra i radnje. Stoga ne odvaja od “stripa” (iako je Horrocks bio iznimno vizualnog i verbalnog (tekstualnog) jezika. pitanje nije postoje li te komponente u nekom dijelu, već koja im je uloga. Definiciju “stripa” koja je najšire prihvaćena ponu- dio je Scott McCloud u svojem ključnom djelu Kako čitati strip, u kojem svečano iznosi tvrdnju da su stri- povi “prizori slikovnog ili nekog drugog tipa nanizani u hotimičan poredak s namjerom da prenesu informa- ciju i/ili da kod gledatelja proizvedu estetski učinak”. U svojem određenju stripa McCloud pokušava dati jasnoću i opipljivost još nerazvijenoj “sekvencijalnoj umjetnosti” kojom se bavio Will Eisner u knjizi Strip i sekvencijalna umjetnost. Za McClouda sekvencijalna priroda kadrova u stripu definira njegovu pojavnost te on time iz okvira stripa izbacuje jednostranične stri- pove i stripove u kojima dominira tekst. McCloud je svjestan tog isključivanja, no takvo je izdvajanje potre- bno za njegovu analizu. Drugo važno mjesto u raspravi o stripu zauzima R. C. Harvey, koji ustraje da je strip spoj utemeljen na odnosu između teksta i kadrova s “narativnim” ciljem, pri čemu se osobita važnost stavlja na oblačić koji sa- drži tekst. Takvo “stapanje verbalnog i vizualnog” čini strip hibridnim oblikom koji je dobiven spajanjem dvaju medija (Faust 195,). Dok takav stav uključuje

cmyk 26 XI/247/8, 8. siječnja 2,,9. autorski strip

Imajući to na umu, McCloudova definicija izjedna- čuje vizualni jezik i strip (kao što su to činile i kasnije tvrdnje “da je strip jezik”). Dakako, kao što Horrocks ističe u svojoj kritici knjige Kako čitati strip, McCloud svojom retorikom želi postići da strip bude vizualni jezik, možda zbog problema njihove kategorizacije. Ili, ako to gledamo s druge strane, McCloud samo pokazuje svoj entuzijazam i za strip i za vizualni jezik, iako ih ne može u potpunosti razdvojiti. Naposljetku, primjeri koji narušavaju njegovo tumačenje, kao što je jednostranični strip, predstavljaju problem jer se još određuju kao stripovi, što su, naravno, priznali mnogi (Beaty), pa čak i sam McCloud. Uz to, dok se čini da nas bimodalna perspektiva je- zika vraća Harveyjevu spajanju vizualnog i verbalnog, i ona je teško održiva kao validna definicija “stripa”. Ako se ti oblici prihvate kao po prirodi lingvistički, tada je njihovo stapanje pitanje (unutarnje) semantičke kohe- zije – a ne (vanjskog) umjetničkog oblika. Ako prihva- timo tu multimodalnu sposobnost ljudskog uma, klasi- fikacija manifestacije takva jezika ne bi trebala ovisiti o samom jeziku. Poezija i romani također se ne definiraju kao jezik kojim su napisani – važno je ono što se u okvi- ru njih kao književnih oblika činilo s tim jezikom. Izvan njezine prisutnosti unutar stripa, važnost te bimodalne jezične sposobnosti jest da je ona, iznutra, mentalni pro- ces. Izvana je to djelovanje poznato kao proces pisanja – bilo to pisanje riječima ili pisanje kadrovima. Neki su čak pokušali ponovo oblikovati definiciju “jezika” kako bi ona odražavala taj širi smisao multi- Na sličan se način može ponuditi heuristička razli- “autori” (op.prev. writer-artists), kao da čine iznimku modalizma. Mario Saraceni tvrdi da je “kombinacija ka između ‘v-stripa’ za vanjske društvene posljedice i od standardnih proizvodnih stupnjevitih metoda. verbalnih i vizualnih sastavnica istinska interakcija koja ‘u-stripa’ za unutarnju strukturu. No ipak, ako na taj oblikuje jezik koji je više od pukog zbroja dva koda”. Iako način zadržimo jedinstven pojam, potreba za odvaja- Umjetnost i jezik je hvalevrijedno što se tom procesu nastoji pronaći nje se umanjuje, kao i kad ga jednostavno nazivamo Pitanje “umjetnosti” upleteno je u probleme kate- ime, to ne mora biti “jezik” – kao što to ne mora biti “jezik stripa”. “V-strip” je zapravo strip, dok se “u- gorizacije stripa. Dok se u zapadnoj kulturi taj pojam ni “strip”. Prije bismo mogli jednostavno reći da je strip” odnosi na vizualni jezik. Da se poslužimo De proširio i uključuje razne stvari, “umjetnost” je općeni- lingvističko izražavanje višedimenzionalno i da se sa- Saussureovim pojmovima, strip je parole vizualnog lan- to izraz koji označava prirodu i stvaranje nekog djela stoji od različitih vrsta jezika koji se dijele na govorni, guea. U biti, to su dva potpuno različita konstrukta koji ili djelovanja. To je možda odgovor na neku evokati- pisani i vizualni. Također, da se takav holizam ne treba se slučajno sastaju zbog toga što supostoje otprilike sto vnu estetiku, komentar stvarateljeve vizije ili metoda preispisivati kao “jezik” te da se time nepotrebno izo- godina – iako je sposobnost za proizvodnju vizualnog i niz drugih stvari. Ipak, ono na što se taj pojam ne stavljaju važne kvalitete i osobine svakog pojedinačnog jezika bila prisutna cijelu ljudsku povijest. odnosi jest samo polje izražavanja. “Umjetnost” se oblika. Ako priznamo da postoji širi pojam “jezika” Proučavatelji stripa često su i pomicali točku po- odnosi na slikarstvo, kiparstvo, ples, crtanje i brojne u kojem postoje vizualne i zvukovne manifestacije, vijesnog nastanka stripa sve dalje i dalje u prošlost, druge aktivnosti. Ipak, takvo djelovanje, kao i njihov kombinacijom tih podskupova ne dobiva se cjelina. zavedeni jedinstvenom kategorizacijom. To pomicanje krajnji proizvod nisu nužno po definiciji “umjetnost”. Kao što je i govor na sistematičan način popraćen ge- datuma nastanka “stripa” da bi se u vremenski okvir Rezultat kiparskog djelovanja nije umjetnost, već je to stama (McNeill and Duncan), interakcijom vizualnog uklopili primjeri iz povijesti koristi se kao opravdanje stvaranje kipa, baš kao što je cilj slikarstva (djelovanja) i verbalnog ne stvara se kvalitativno novi i drugačiji kojim se suzbija pomalo ponižavajući položaj koji je stvaranje slike (objekta). Također, svi kipovi i naslikane oblik jezika. Ona je prije odraz holističke semioze koja strip često zadobivao u modernom društvu. Odnošenje stvari ne smatraju se “umjetnošću”, nego samo one izrasta iz kombinacije tih dijelova kroz prirodnu i uo- prema “stripu” kao prema kulturnom artefaktu daje koje zadovoljavaju određene pojedinačne i kulturne bičajenu sposobnost komunikacijske multimodalnosti. još više vjerodostojnosti Horrocksovoj izjavi da je to uvjete za uključenje u tu kategoriju. pomicanje granice nalik “revizionističkim povijestima Kao i podjela na “strip” i “medij stripa”, “umjetnost” Kultura protiv strukture drugih marginaliziranih zajednica… koje u povijesti se može shvatiti kao društveni pojam koji se interpre- U knjizi Znanje jezika ugledni lingvist Noam traže poznate ljude te žele da oni zauzmu središnju tativno primjenjuje na različito djelovanje i predmete. Chomsky bavi se sličnom distinkcijom. U tom tekstu ulogu u povijesnom okružju”. Napominjem da se problem iste vrste pojavljuju u pravi razliku između mentalnih struktura koje su po- Nazivanjem te povijesne produkcije “stripom” ustva- društvenim konotacijama koje evocira pojam “sekven- vezane s jezičnom kompetencijom i jezika u obliku u ri se ne otkriva ništa drugo osim aktivne uporabe te cijalna umjetnost” kao i “medij stripa”. Kao pojam, kojem se on pojavljuje kao društveni artefakt u svijetu. vizualne i/ili bimodalne jezične sposobnosti kroz po- također stapa kulturne aspekte u hotimičnu strukturnu Chomsky obrazlaže da potonji koncept, “vanjskog” vijest čovječanstva, koja nadilazi kulturno i geografsko formu. Nadalje, “medij stripa” ne može se odrediti kao ili “v-jezika” (op. prev. E-language) postoji neovisno o okružje. Ti ljudi nisu poznavali ono što je za moderno “umjetnost” kao što se ni engleski jezik ne može odre- sposobnostima uma, u obliku “skupine (ili sustava) dje- društvo “strip”; oni su samo pisali onako kako su se diti kao književnost. Vizualnim se jezikom možemo lovanja ili ponašanja”. To je znatan odmak od koncepta instinktivno dosjetili. Važno je imati na umu da je koristiti za pisanje o nizu tema, bile one umjetničke “unutarnjeg” ili “u-jezika” (op. prev. I-language) koji je, “strip” artefakt koji je vezan uz svoj društveno-kulturni ili ne, baš kao što se i tekstualnim jezikom koristimo kao što on piše, “neki element u umu osobe koja po- kontekst te se ne može proširiti kao svevremenska i za pisanje u nebrojeno mnogo oblika. Sam se jezik ne znaje jezik, koji osoba koja uči jezik usvaja i kojim se nadnacionalna pojava – što je zadatak koji struktura smatra umjetnošću – nego samo proizvodom procesa koristi govornik-slušatelj”. vizualnog jezika može ispuniti. koji možemo razumjeti. Razlikovanje jezika kao društvenog artefakta koji Dok je taj aspekt jezične produkcije ljudima iz pro- No zbog toga što se vizualno stvaranje često uklju- se nalazi u svijetu (v-jezika) od znanja o jeziku koje se šlosti bio prirodan, vrlo je vjerojatno da je trenutačni čuje u naziv “umjetnost”, društvene se konotacije sta- nalazi u mozgu (u-jezika) može nas dovesti do jasnijeg proces stvaranja u modernoj industriji stripa još više paju s prirodnim ljudskim sposobnostima za stvaranje razumijevanja lingvističkih fenomena i pravih okvi- prikrio taj jezični oblik. Kako stvari stoje, u uobiča- slika. Koncepti Umjetnosti i Jezika (koji će do kraja ra za njihovo proučavanje. Chomsky to opisuje kao jenom se postupku proizvodnje u sadašnjoj industriji ovog poglavlja biti pisani velikim slovom kako bi se pomak u usredotočenosti “od ponašanja i posljedica koristi frankensteinovska metoda masovne produkcije naglasila njihova uloga kao društvenih artefakata) če- ponašanja do sustava znanja na kojem se temelji kori- u kojoj različiti pojedinci daju svoj doprinos u obliku sto su potpuno oprečni, što također ima posljedice po štenje i razumijevanje jezika”. različitih sposobnosti kako bi se sastavio proizvod. Ta shvaćanje i vizualnog jezika i “stripa”. Dok se odjeljivanje “stripa” od “vizualnog jezika” ne skupina ljudi često radi na višestrukim razinama “pre- Na primjer, smatra se da je Umjetnost vještina koja poklapa u potpunosti s podjelom na vanjski i unutarnji vođenja” tekstualnog scenarija – koji je možda napisalo se usvaja poučavanjem, dok se zna da je Jezik aspekt jezik, ta dihotomija pokazuje kako se manifestacija nebrojeno mnogo ljudi – prije dolaska do ikakva vizu- sazrijevanja koji se prirodno usvaja. Ljudi imaju osno- jezika u svijetu često brka s konceptom jezičnih stru- alnog stanja. vni biološki temelj za jezik – to je samo pitanje učenja ktura. Tako bi istraživanje vizualnog jezika trebalo Takva metoda narušava blizak odnos misli i jezi- gramatike. Vizualni je jezik drugačiji: svi imaju sposo- slijediti iste putove koje smo maloprije spomenuli: ka te osobnih kognitivnih koraka koji se pojavljuju bnost za stvaranje slika; stvar je u usvajanju gramatike istraživanjem “proizvoda ponašanja” (stripa) trebale bi između njih. Upravo te sastavnice i čine ono što bi se koja se odnosi na koherentno nizanje, kako bismo ga se analizirati same strukture. moglo nazvati komunikativnim (vizualnim) “govornim mogli i čitati i proizvoditi. Naravno, nisu svi sposobni Takva podjela nije nova u proučavanju jezika. U činom”. Istinska manifestacija jezika proizlazi iz uma za to te su djeca iz različitih kultura pokazala zapa- svom postumno objavljenom djelu Tečaj opće lingvistike pojedinca i pretače se u neki osjetilni oblik kako bi se njujuće širok spektar sposobnosti za stvaranje sekven- Ferdinand de Saussure napravio je sličnu podjelu odi- ostvario komunikativni odnos s čitateljskom/slušatelj- cijalnog vizualnog pripovijedanja. U jednom svojem jelivši svoje poznate koncepte parole i langue, kojima se skom/govornom zajednicom. Jezik je istovremeno i ispitivanju “umjetnosti” djece različitih kultura Brent uporaba jezika dijeli na govor pojedinca (parole) i ap- kognitivno osobni i društveno zajednički čin u kojem Wilson došao je do rezultata da gotovo svi šestogo- straktni jezik odvojen od samih govornika (langue). No sudjeluju i pojedinci i njihova publika. Tako su i istin- dišnji Japanci koji su sudjelovali u istraživanju mogu ipak, prema definicijama Chomskog, i parole i langue ski plodni tvorci vizualnog jezika izdvojeni i izuzeti crtati sekvencijalne pripovijetke, dok to može samo odgovaraju aspektima v-jezika ( Jackendoff ). iz tog procesa sličnog industrijskoj traci dobivši naziv polovica dvanaestogodišnjaka u nekim drugim zemlja- cmyk XI/247/8, 8. siječnja 2,,9. 27 autorski strip ma. Zanimljivo je primijetiti da Japan, u usporedbi s dni stilovi mange mogli biti jedan od faktora (druge njihovim rendgenom kako bi shvatilo kako funkcio- većinom drugih kultura, ima živu kulturu čitateljstva bi motivacije mogle uključivati aspekte koji nisu toliko nira. Nesumnjivo će doći trenutak kad će strukturalno “stripa”, u kojoj većina djece od malih nogu proizvode vezani uz strukturu, kao što su raznolike narativne istraživanje “vizualne lingvistike” moći otvoriti vrata svoje priče. Japanska djeca aktivno sudjeluju u pro- linije ili žanrovi). U svakom slučaju, iz dječje se želje književnom i društvenom istraživanju, kao što i znanje cesu učenja vizualne gramatike, dok onima u drugim da “crtaju u stilu mange” vidi prirodna Jezična težnja o vrstama riječi i podjeli jezika igra ulogu u istraži- zemljama manjka podražaj koji nije dostupan u dru- za sistematičnim znakovima koji nadvladavaju težnju vanjima retoričara i teoretičara književnosti, ali nije gim oblicima vizualne komunikacije, poput televizije za individualnošću kulturalne Umjetnosti. temeljna pokretna sila njihova polja rada. (Wilson i Wilson). Lingvistička sklonost učenju putem imitacije tako- Kod proizvodnje stripova obično se pojavljuje kom- đer bi mogla biti jedna od pokretnih sila “imitatora”, Inherentan identitet medija binacija dvaju jezika kojima se piše istovremeno, a to koji oponašaju stil svega što je popularno (dok je druga Nadalje, percepcija i produkcija vizualnog jezika su vizualni i govorni/tekstualni jezik. Usprkos toj vrlo važna sila marketinško sredstvo kojim se kopira onog više nije ograničena time što se on naziva “stripom”. osobnoj proizvodnji, Jezik je i društveno rasprostra- tko je “na prvom mjestu”). Ljudi bi legitimno mogli On jednostavno postaje pismo jedne vrste jezika koje njen, dok se Umjetnost gotovo u potpunosti povezuje imitacijom učiti vizualni jezik, no koncept Umjetnosti može i ne mora biti popraćeno verbalnim/tekstual- sa stilom, izrazom i porukom pojedinca. Društveni na to gleda s prezirom jer se to protivi principu indivi- nim jezikom. Šire korištenje tog bimodalnog sustava aspekt vizualnog jezika očituje se u cijeloj kulturi dualnosti. povećava potencijal za komunikaciju i izražavanje stripa u kojoj skupina ljudi dijeli taj zajednički jezik Stoga ne samo da je identifikacija vizualnog mo- izvan okvira kulturnih očekivanja koje se povezuje i sastaje se s njegovom upotrebom (koja se može i ne daliteta jezika bila otežana pojmom “stripa” već se i sa stripom i unutar tiskarske kulture naturalističke mora shvaćati kao Umjetnost). Dok Jezik ovisi o kon- smatrala dijametralno suprotnom kulturalnoj katego- multimodalnosti. Doista, samo prihvaćanje njegova vencionalnim znakovima i društvenom širenju zajedni- rizaciji Umjetnosti. Čak i da ljudi slijede svoj intuitivni postojanja može dovesti do uzbudljivih i revolucionar- čke strukture, primarni naglasak Umjetnosti u suvre- osjećaj kako je taj oblik ustvari Jezik (kao što su to nih potencijala za budućnost ljudskog jezika i njegovo menom zapadnom društvu stavlja se na individualnost činili i McCloud, Eisner i Horrocks), utjecaj koncepta proučavanje. i inovativnost. Za Umjetnost je to što ste jednaki kao i Umjetnosti još sprečava da se on takvim smatra. Kad prihvatimo lingvistički status vizualnog jezika, svi drugi štetno, dok je to za Jezik nužno. tek tada može uslijediti njegova uporaba kao jezika, bez Ponovno definiranje stripa okova “stripa” i “umjetnosti”. S obzirom na to da jezik Točno predstavljanje “stvarnosti” Pomnom analizom tih faktora vidimo da uopće ne stavlja ograničenja na svoju uporabu, takvo bi shva- To može snažno utjecati na učenje, kao što i kultur- nema mogućnosti ni potrebe da se “strip” definira kao ćanje moglo potaknuti eksploziju različitih sadržaja za ni naglasak na “realističnom” predstavljanju Umjetnosti struktura. Nadalje, takvo odjeljivanje terminologije koje bi se s lakoćom moglo odrediti jesu li “umjetnost” može ometati stvaranje sistematičnijeg i rasprostranje- rješava problematična pitanja s kojima se susreću osta- ili ne, bez utjecaja asocijacija koje trenutno stvara nijeg korištenja vizualnog rječnika. Ako neka kultura le strukturalne definicije. Zaista, jednostranični strip, “strip”. I što je najvažnije, takvo označivanje ne bi ni naglašava “realistično” crtanje ljudskog tijela, to bi strip u kojem dominira tekst te strip bez teksta također stvaralo, ni slomilo inherentan identitet samog medija. moglo postati kulturna “blokada” širem sustavu zaje- spadaju u strip; njihova uključenost u kategoriju samo Uz to, sloboda koju bi to omogućilo ne bi bila dničkih znakova jer bi se svaka osoba koja uči crtati je slabo povezana s njihovim strukturnim obilježjima. jednosmjerna jer bi poznavanje tih razlika također vraćala na početak čim bi shvatila kako to treba činiti. Također, dječje slikovnice nisu stripovi jednostavno omogućilo stripu da ojača svoj identitet. Upravo je Oni koji uče crtati više nisu zainteresirani za prona- zato što njihova definicija nema nikakve poveznice s zbog toga određenje stripa toliko iscrpljujuće: on tvori lazak uređenog načina na koji jedna jezična skupina konceptom stripa koji isključuje strukturno. Oba žanra identitet mnogih koji ga stvaraju, čitaju, proučavaju i nešto opisuje, nego za točno predstavljanje “stvarno- potpadaju pod okrilje kulturalne kategorizacije, bilo uživaju u njemu. Ne samo da sačinjavaju industriju već sti”. Također se u tom sustavu pred učenike stavljaju čitateljske, izdavačke ili pak kategorizacije na temelju i određuju zajednicu koja okružuje i prihvaća raznovr- veći zahtjevi jer se oni moraju osloniti na visoku razinu sadržaja, iako dijele zajedničke strukturalne elemente sna djela koja proizlaze iz te industrije. Doista, poput specijalizirana znanja i individualne inovativnosti, a ne – tekst, kadrove i pripovijedanje. Zbog toga se kod mnogih drugih zajednica, zajednica stripova ima bo- na usvajanje već utemeljenog sustava znakova. S druge pokušaja kategorijskog određenja The Day I Swapped gatu povijest prepunu vlastitog savladavanja prepreka strane, neki ljudi uopće ne teže “realističnom” predsta- my Dad for Two Goldfish Neila Gaimana i Davea i prihvaćanja raznolikosti kako bi se ujedinila zajedni- vljanju i pokušavaju razviti svoj jedinstveni stil. S na- McKeana pojavljuju poteškoće. Iako se predstavlja u čkim jezikom – vizualnim jezikom. glašavanjem individualnosti i inovativnosti ponovo se društvenoj kategoriji dječje književnosti, autori su čla- pojavljuje blokada koja ometa stvaranje niza konven- novi društvene kulture stripa te se unutarnja struktura S engleskoga prevela: Monika Bregović cionalnih znakova. I u tom slučaju, ako autor razvije djela (VJ) najčešće povezuje sa stripovima. Imajući to Un-Defining ‘Comics’: Separating the Cultural from vlastiti način crtanja, napušta mogućnost uključivanja na umu, stripovi se kategorijski mogu obrazložiti samo the Structural in Comics. preuzeto iz International u znakovni sustav jezične skupine. kao društveni, književni i kulturni artefakti, neovisni o Journal of Comic Art 7.2 (2005): 236-248. No ipak te sklonosti individualnosti i inovaciji koje unutarnjim strukturama od kojih se sastoje. podupire Umjetnost možda nisu prirodne za učenje. Možda je ono što je najviše zakompliciralo to pita- Bibliografija: U svojih “šest koraka” “umjetničkog razvoja” Scott nje to što su stripovi ponudili jedino mjesto za uporabu Beaty, Bart. “The Search for Comics Exceptionalism.”The McCloud navodi da je prvi korak u učenju crtanja stri- vizualnog jezika u posljednjem stoljeću te su ga time Comics Journal 211 April. 1999: 67-72. pova imitacija. Nakon toga McCloud opisuje nastavak uvukli u zamršen odnos sa svojim kulturnim asocija- Chomsky, Noam. Knowledge of Language: Its Nature, Origin, procesa učenja kojim dominira Umjetnost, u kojem cijama. Obratite pažnju na izraz koji se obično koristi and Use. New York: Praeger, 1986. Eisner, Will. Comics & Sequential Art. Florida: Poorhouse su individualna inovativnost i osobni razvoj izdignuti kada se raspravlja o tome obliku: “medij stripa”. U tom Press, 1985. iznad imitacije. S druge strane, Nelson i Pemberton slučaju “strip” pobliže označuje imenicu medij koja Faust, Wolfgang Max. “Comics and How to Read Them.” eksperimentalno su dokazali da djeca koja prepoznaju izvan odnosa tih dviju riječi nije previše jasna. “Strip” Journal of Popular Culture. Vol. 5.1 (1971): 153-162. i oponašaju sekvencijalno proizvedene grafičke repre- nudi asocijacijski kulturalni opis “medija” koji inače Gombrich, E.H. Art and Ilussion: A Study in the Psychology zentacije mnogo brže razviju visoku vještinu u crtanju. ostaje neodređen. Taj izraz podrazumijeva odvajanje of Pictorial Representation. New York: Bollingen Imitacija omogućuje onima koji uče da usvoje jezik tih dvaju koncepata iako nijedan nije izričito definiran Foundation/ Pantheon Books,1961. svoje društvene skupine. Na primjer, mnoga američka bez onog drugog. Harvey, Robert C. The Art of the Funnies: An Aesthetic History. djeca žele naučiti “kako crtati u stilu mange”, jer u sve Još neke igre riječi to mogu pobliže objasniti ako Jackson: University of Mississippi Press, 1994. Horn, Robert. Visual Language: Global Communications for većem broju čitaju japanske stripove. Razlozi za pove- tim izrazima dodamo pridjev. Na primjer, izraz “kri- st ćanje čitateljstva nesumnjivo su složeni, iako bi doslje- minalistički strip” zvuči u redu, no “medij kriminali- the 21 Century, Bainbridge Island: MacroVU, Inc., 1998. Horrocks, Dylan. “Inventing Comics: Scott McCloud stičkog stripa” zvuči smiješno (ili još gore: “kriminali- Defines the Form in Understanding Comics.” The Comics stički vizualni jezik”!). Taj se nesklad pojavljuje jer se Journal 234 June. 2001: 29-39. pojam žanra ne može pridružiti strukturi (to bi bilo Jackendoff, Ray. Foundations of Language: Brain, Meaning, slično kao da usporedimo “kriminalistički engleski Grammar, Evolution. New York: Oxford University Press, jezik” i “kriminalistički roman”). Pobliže se može ozna- 2002. čiti društveni/književni objekt, no ne i medij, a kamoli McCloud, Scott. Understanding Comics: The Invisible Art. jezik. New York: Harper Collins Inc, 1993. Najbolji opis odnosa između vizualnog jezika i stri- McNeill, David, and Susan D. Duncan. “Growth Points in pa jest vjerojatno onaj “simbiotski”. Stripovi (kulturni Thinking-for-Speaking.”Language and Gesture. Ed. David artefakti) poslužili su VJ kao plovilo u kojem je puto- McNeill. Cambridge, UK: Cambridge University Press, 2000. 141-161. vao cijelo posljednje stoljeće te su se time povezali s Nelson, Keith E. and Elizabeth F. Pemberton. “Using osobinama VJ. Ako ih razlikujemo, mogu se razvijati i Interactive Graphic Challenges to Foster Young cvasti kao različiti entiteti. Children’s Drawing Ability.” Visual Arts Research Vol. Izvršenjem tih odvajanja, terminološki i znanstve- 13.2 (1987): 29-41 ni pojam “stripa” i njegove sastavne strukture može Saraceni, Mario. “Language Beyond Language: Comics as pokrenuti proučavanje obje strane iz rasvijetljene verbo-visual texts.” Diss. U of Nottingham, 2000. perspektive. Znanstveni se rad time dijeli u dvije ne- de Saussure, Ferdinand. Course in General Linguistics. Trans. zavisne skupine koje se vežu uz vanjske i unutarnje Roy Harris. 1915. Chicago: Open Court Classics, 1972. razlike. Znanost o stripu može zauzeti svoje mjesto Wilson, Brent, and Marjorie Wilson. “Pictorial Composition unutar interdisciplinarnog polja književnih, društvenih and Narrative Structure: Themes and the Creation of Meaning in the Drawings of Egyptian and Japanese i kulturnih istraživanja. S druge strane, istraživanjem Children.” Visual Arts Research Vol. 13.2 (1987): 10-21 vizualnog jezika otvara se novo istraživačko polje unu- Wilson, Brent. “The Artistic Tower of Babel: Inextricable tar antropologije, lingvistike, psihologije i kognitivnih Links Between Culture and Graphic Development.” znanosti. Da povučemo analogiju, proučavanje stripa je Discerning Art: Concepts and Issues. Eds. George W. poput proučavanja načina na koji se ljudsko tijelo po- Hardiman and Theodore Zernich. Champaign: Stipes naša i kreće, dok se proučavanje vizualnog jezika služi Publishing Company, 1988. 488-506.

cmyk 28 XI/247/8, 8. siječnja 2,,9. autorski strip

cmyk XI/247/8, 8. siječnja 2,,9. 29 autorski strip

cmyk 30 XI/247/8, 8. siječnja 2,,9. autorski strip

Dunja Janković Stripove na ulice! ako je bilo magistrira- U New Yorku je sve na Ivana Armanini Americi u sferi umjetničkog Michel Gondry... Bilo je baš ti na stripu u Velikoj kraju biznis stripa s imenima kao CF, intenzivno. Jabuci? Je li to iskustvo imalo smisla? Brian Chipendale, Yuichi Prije MOCCA-e danima – Prije dvije godine upisala – Iskustvo koje sam dobila Stripašica i autorica Komikaza Yokoyama, Jim Woodring; sam imala tvornicu stripova sam magisterij ilustracije na neprocjenjivo je. Voljela bih govori o svom studiju oni distibuiraju Hopital Brut, u kuhinji s ogromnim prin- School of Visual Arts. Na Charles Burnsa itd. Tri mje- terom na stolu, klamericom, da si više ljudi može priuštiti stripa u Americi, tamošnjoj godini nas je bilo dvadeset u školovanje, ili makar izbivanje seca stavljala sam engleski ravnalima, pepeljarama i što- utrci s vremenom, uglavnom izvan Hrvatske na neko vri- strip-sceni i poticajnim prijevod u stripove Takashija ja-znam čim; i sve što sam ljudi čiji se interes kretao od Nemota, u strip-oblačiće isprintala, uspjela sam uvaliti, jeme, to je dobro za posložiti festivalima; o fragmentiranju dječje, političke ili eksperi- neke stvari na svoje mjesto. između ogromnih penisa, čak i nekim distributorima, pa mentalne ilustracije, stripa, Uspjela sam to iskusiti, iako hrvatske strip-scene, ženama silovanja, sakaćenja, ljudi- sad moji stripovi negdje vode apstraktnog slikarstva, web- spermića i potlačenih vagina drugi život. ne bih mogla bez novčane dizajna, dizajna, pri čemu su i “ženskim temama” u pa sam se malo zasitila. A i Jesi li okusila i neku drugu podrške nekolicine pojedinaca, se koristile sve moguće tehni- malo sam se uplašila hladne Ameriku, izvan NY-a? nešto Ministarstva i, naravno, stripu te nužnosti razbijanja ke. Meni je odgovarala ta sve- biznis-atmosfere usprkos – Zahvaljujući staroj roditelja. U ove zadnje dvije stranost i pokušavala sam se stereotipa o stripu kao tome što ta izdavačka kuća prijateljici Lisi Mangum, godine krenula sam tiskati očešati gdje god sam mogla. trenutno objavljuje nevjeroja- sudjelovala sam na izložbi samizdate pod imenom Ego, neozbiljnoj ili manje Sistem školovanja bio je takav tno interesantne autore, go- On the margins: New comics kojih zasada ima četiri broja. da se jednostavno puno radi. vrijednoj umjetnosti tovo bliske art-brutu ili, kako from Croatia and Serbia u Počela sam upotrebljavati si- Učitelji su bili nenametljivi i Ameri kažu, Outsider Artu. Portlandu, OR, zajedno totisak kao brzu, jeftinu (još prijateljski raspoloženi i, ono U New Yorku je ipak sve na s Igorom Hofbauerom iz se mogu služiti mašinama i što je meni bilo bitno, nisu kraju biznis, biznis. Komikaza, Aleksandrom se previše miješali u moj rad. prostorima na faksu) i efektnu Nedavno sam nominirana Opačićem i Radovanom Zapravo sam te dvije godine tehniku za otiskivanje većeg za Ignatz Awards u kategoriji Popovićem iz Kosmoplovaca kupovala vrijeme, doduše sku- broja naslovnica. Po tom sam Outstanding Comic i iako u galeriji/striparnici Floating po, kako bih mogla još malo principu otisnula i magistarski nisam odnijela pobjedu, to je World Comics. Oblijepili smo beskompromisno stvarati. rad Department of Art, u nekih bilo super iznenađenje. Ta se originalne table po cijelom Ono što zamjeram školi jest šezdesetak primjeraka. Inače, nagrada dodjeljuje u sklopu prostoru i zaista je izgledalo nedostatak kritičnosti. Sve je taj sam strip radila kao kolaž, drugog velikog strip-festivala dramatično: prljave, intrigan- lijepo i uspješno. Od početka crtajući stranice napreskokce malog izdavaštva, SPX blizu tne crno-bijele table nekih sam se trudila biti skeptična ili nekoliko njih istovremeno, Washintona. Izdala sam dvije opskurnih balkanskih autora u prema tome, onako pravo bal- što mi je bilo puno zanimljivije strip-pasice za Time Out NY, srazu sa šarenim naslovnicama kanski, s jednom obrvom na nego standardnim redoslije- časopis koji pokriva događa- fino produciranih američkih gore. Jedan od najboljih pre- dom. Taj bi strip trebao biti Komikaze djeluju nja po New Yorku. Potpisala stripova. Pravi pravcati kon- dmeta bio je povijest stripa, prvi dio ili poglavlje većeg sam ugovor s izdavačkom trast kultura. Portlandska izvanredno dobro postavljen, koncepta, ali to je sve upitno, posvuda kao kućom Sparkplug Comics strip-scena vrlo je bujna i za- gdje se povijest stripa poučava s obzirom na to da znam sebe putujući cirkus za izdavanje Department of nimljiva tako da je interes bio uz političke i socijalne ko- i svoju lakoću odustajanja. Art u dvije tisuće primjera- priličan, čak je bilo popraćeno notacije vremena u kojem je Načela sam i neke druge inte- napokon u ka. Izdavača sam upoznala u medijima. Mogla se osjetiti nastao. resne zone. Počela sam raditi na MOCCA-i gdje sam mu očaranost tim stranim, egzoti- Zadnja godina dvogodi- na apstraktnim strip-pasicama vašem gradu, usput uvalila gomilu svojih čnim, postsocijalističkim, po- šnjeg magistarskog studija ba- i eksperimentirati s anima- stripova za daljnju distribuciju stratnim svijetom s Balkana. zirala se isključivo na tesanju cijom, koristeći se raznim nametnule su se i došla do zaključka da festi- Koja je razlika između magistarskog rada. Mentor mi tehnikama, što mi je bilo novo vali ovdje ipak imaju smisla. američkog i evropskog stripa? je bio Gary Panter, jedan od i inspirativno. To su sad sve svojim radom, – Da, zanimljivo je da svaki priznatijih autora art/alterna- djelići, okrajci, kosturi za nešto radionicama, Odlični festivali art i put kada nekom pokažem tivnog stripa, i to mi je bio ve- što ću možda nastaviti nado- alternativnog stripa svoje ili Komikazine stripove, lik poticaj, ali i spoticaj; upor- građivati u budućnosti ili što izložbama, Najvažniji događaj u nju- reakcije su uvijek: “Oh, it’s so no sam se pokušavala othrvati ću jednostavno napustiti. jorškom strip-svijetu? Europian!” pa smo došli do nagonu da ga impresioniram Isto tako primjećujem utje- sajmovima, dobrom – Početkom lipnja u New zaključka da su američki stri- svojim radom. Magistrirala caj produkcije (ili pristupačno- Yorku se svake godine odr- povi izrastali iz scene bogate sam stripom od dvadeset sti produkcije u Americi) na voljom, veseljem i žava MOCCA strip-festival, baštinom stripa te su građeni stranica i nekoliko nedovr- izgled stripa. Kako je kod nas koji je više orijentiran na po već postojećim stripov- šenih projekata, apstraktnim prilično skupo printati stripove radošću art/alternativni strip. Ovo mi skim obrascima koji su često strip-pasicama, knjigom ma- u boji, ograničili smo se na je bila prva godina da sudje- ilustrativni i karikaturistički, ski i kratkom animacijom u crno-bijele stripove. Također lujem i dijelila sam stol s još dok je evropski/balkanski stop motion-tehnici. Izložba sam primijetila, pogotovo na četvero ljudi, što je poprilična strip nicao na nasljeđima završnih radova odvijala se u svom primjeru, kako se zbijaju gužva. Oba dana bila sam “visoke” umjetnosti (grafike galeriji na petnaestom katu kadrovi na stranici ne bi li se potpuno euforična. Svuda oko ili slikarstva) s obzirom na to ogromnog nebodera. Imaju time smanjio broj stranica. mene more odličnih stripova, da je povijest stripa na našim velik balkon na kojem se ne Ovdje sam se počela rješavati i raznoliki posjetioci svih boja prostorima ispresijecana i bez smije pušiti, s pogledom na tih okvira pa ponekad rastežem i dezena, potpuno ludi za kontinuiteta. grad, rijeku Hudson i Kip slo- jedan kadar preko cijele strani- stripovima, možda čak malo bode u magli. Lijepo se mogla ce, ovisno o dinamici. previše, kupuju apsolutno sve. Separirana hrvatska vidjeti njegova mala ručica Što ima novo s tobom u New Stolove su imali izdavači kao strip-scena kako stremi prema gore, ka Yorku, što bi dodala u svoj CV? PictureBox, Buenaventura Jesu li ti se dogodila i neka nebu. Unutra, u galeriji, bilo je – Internirala sam u izdava- press, Top Shelf, Cest Bon otkrivenja? presvijetlo i prebučno i svi su čkoj kući PictureBox, jednoj Kultur, Galago i drugi za- – Shvatila sam što to znači govorili u isto vrijeme. od vodećih izdavačkih kuća u nimljivi Nordijci, punkeri s samopromocija, ono od čega iskopiranim fanzinima, ma- sam zazirala i što mi još nije unja Janković (1981) rođena je u Malom Lošinju. snokosi studenti sa sitotiska- najmilija djelatnost, ali jedi- Diplomirala je slikarstvo na ALU u Zagrebu u klasi nim izdanjima, najraznolikija ni način da postojiš jest da prof. Kesera. Kao Komikaza sudjelovala je na brojnim kombinacija svemira. A okolo budeš prisutan. Trudim se to izložbama i radionicama. Pokušava dokučiti gdje prestaje su se šetali i imali predavanja izvoditi na meni najbezbolniji mašta, a počinje stvarnost, zasada neuspješno. Godine 2008. neki autori kao CF, David mogući način, eto tako, ići magistrirala je strip na Academy for Visual Arts u New Yorku. Heatley, Jason, Gary Panter, po festivalima i razgovarati s cmyk XI/247/8, 8. siječnja 2,,9. 31 autorski strip ljudima koji su mi zanimlji- Dio si te priče (Komikaze) pokušaji dokazivanja, ironični tvoj rad jer ga istinski vre- vi, ne nužno onima koji su od početka, vidiš li neke poma- odmak, želja za izražavanjem dnuje kao i svaki drugi, kada bitni. Tako ide polakše, ali ke u cijeloj toj buci pod istim mišljenja ili prepuštanje i sl. ga netko uzima ozbiljno, a ne ide. Jednom mi je profesor na nazivljem, u kojem smjeru Više kontemplacije i kritike kao odraz infantilnosti oso- faksu rekao: “Dunja, vi biste srlja taj brod? od onog na što smo navikli be. Nakon što doživim tako trebali poraditi na svom hr- – Sjećam se početaka kada u stripovima se etiketira kao nešto, sumnjam da ću ikada vatskom akcentu. Možda ga je to bio još jedan sićušan “žensko” pismo jer progovara više biti voljna volontirati, ali čak još više naglasiti. Znate, projekt, a sada je već prera- o osjećajima. Ali osjećaji nisu ću sigurno imati bolji uvid u to je ljudima ovdje egzoti- stao okvire undergrounda, isključivo ženska karakteri- to kako uništiti predrasude čno.” To je izvanredan primjer barem što se tiče prisutnosti stika. vezane uz strip na ovim po- kako ljudi razmišljaju u New na sceni. I to ne mislim samo dručjima. U tom ću smislu i Yorku. Najbolji način da bu- na domaću scenu. Komikaze Slika i priča djelovati, ali nema više milo- deš primijećen jest da iskačeš djeluju posvuda kao putujući Većina tvojih stripova kom- dara, dragi izdavači! iz mase. Već mi je malo dosta cirkus napokon u vašem gra- pletno je tvoja. Je li ti priča tog načina razmišljanja. du, nametnule su se svojim bitna za strip ili ona koči stru- Protiv stereotipa Negdje u bliskoj budućno- radom, radionicama, izlo- ju svijesti i avanturu crteža? Aktivna si i kao grafiter- sti ipak bih se voljela vratiti žbama, sajmovima, dobrom – Po meni su to dva razli- ka… Grafiti su za tebe: a) na- u Hrvatsku. Teško je živjeti voljom, veseljem i radošću. U čita procesa. Razmišljam u silno osvajanje prostora ili b) na dvije relacije, jako uda- zadnje vrijeme uspješno su se slikama i kada crtam po svojoj uzimanje pripadajućeg? ljene i vremenski i kulturno. infiltrirale u nekolicinu strip- priči – neodvojiva je od crte- – c) oplemenjivanje bezli- Trebalo bi baciti sidro. Možda dućana i donedavno neosvo- ža, riječi služe kao pojašnjenja čnog predavati na faksu, pokrenuti jive prostore knjižara, kojih vizualnog toka svijesti. Kod Dio programa reciklaže katedru stripa i ilustracije je većina, nažalost, i dalje u Svaki put kada tuđe priče radi se o vizualnom postojećih resursa vidljiv je ako bude interesa, jer ne da Zagrebu. I još da citiram tebe: nekom u Americi opisu mog doživljaja iste. Tu (osim u čestom shoppingu na mi se boriti s vjetrenjačama. Internetske knjižare su dobar su riječi samostalnije, a vizu- Hreliću) u tvom zagrebačkom Pridonijeti povezivanju hr- izum, ali još nije profunkcio- pokažem svoje alizacija pojačava i osobnije diplomskom, lociranom u va- vatske strip-scene sa scenama nirao kod nas pa se sve svodi opisuje situaciju u riječima. gonu istočnog kolodvora! Kako vani, nekakvi strip-festivali, više na promotivni program ili Komikazine Nekad izbacim dio teksta ako je akademska javnost reagira- radionice. Igre i razonode. nego ozbiljnu distribuciju od smatram da je moj vizualni la na to novo mapiranje diplo- Dobro si upoznata sa sr- koje bi se mogao očekivati stripove, reakcije simbol izražajniji. To se zove mantskih izložbi i namjeravaš pskom i slovenskom scenom, profit i samoodrživost izda- – umjetnička sloboda. Ne li održati tu praksu? gdje smo mi u tim relacijama? nja. Pristup stvaralaštvu kao su uvjek: “Oh, it’s bih se zato složila s Lazićem – Radi se o izložbenom Postoji li hrvatska strip-scena neograničenu procesu nespu- koji je u jednom intervjuu konceptu sastavljenom od ili je to neki naš privatni ufur? tanu pravilima i normama so Europian!”, spomenuo kako nema dobrog artikala propagandnog mate- – Kolege iz Slovenije imaju još izaziva otpor s određenih pa smo došli stripa ako nije angažiran pisac rijala radi promocije fotoko- snažan časopis Stripburger, strana, ali takav je odnos pre- za izradu scenarija. To je kao piranog stripa. Kako je strip primjer dobre organizacije i ma radu produktivniji nego do zaključka da kažete kompozitoru da ne samizdat, tako je i reklamna promidžbe, koji iako izdaje i onaj po ustaljenim obrascima. može napraviti dobru pjesmu, kampanja čista fikcija autora inozemne stripove, u stanju To govori količina autora i da su američki ako na nju nije nakalemljen i ironičan je komentar na je podržati čitavu slovensku fanova Komikaza koji ne pri- tekst nekog pjesnika. Kao da percepciju stripa u javnosti. scenu. Kolege iz Srbije imaju padaju isključivo strip-sceni, stripovi izrastali već melodija i zvuk ne mogu Kadrovi iz stripa multiplici- nevjerojatnu volju i entuzija- ali u njoj pronalaze kreativni pričati sami za sebe. rani su i otisnuti u različitim zam. Oni s minimalno sred- moment. iz scene bogate oblicima primijenjenog kara- stava imaju duplo jaču scenu Vjeruješ li u “ženski strip”, baštinom stripa Strip vratiti u ktera (majice, torbe, bedževi, nego mi. Npr. multimedijalna “žensko pismo”, “žensku poe- svakodnevicu plakati). Taj proces nema za braća Kosmoplovci, naizgled tiku”? te su građeni po Kako vidiš sebe u nekoj svrhu trivijalizaciju umje- neorganizirani, ali plodni – Velik sam protivnik takva perspektivi? Mnogi naši crtači tničkog rada, nego se koristi poput dobrih rodilja, burazer načina etiketiranja, ali mo- već postojećim rade za strane izdavače u ve- vrijednosnim sustavom javno- Wostok iz Vršca koji suma- ram priznati da razlike ipak likim industrijama Marvela, sti u prihvaćanju umjetničkog nuto izdaje i dolazi do brojke postoje, prvenstveno zato što stripovskim DC-ja i sl.… Neki izlažu djela. Projekt je nastao, u od preko četiristo samizdata, živimo u društvu gdje se još po fensi galerijama uvećane suradnji s Vanom Gačinom, ekipa iz Pančeva, Subotice... osjeća tradicionalna dodjela obrascima, koji su kadrove stripova u skupim iz odbojnosti prema postoje- Imaju dobro razvijene lokal- uloga na “tipično muško” i tehnikama, nekolicina životari ćim izložbenim prostorima, ne scene, koje su opet izvr- “tipično žensko” nastala pa- često ilustrativni s ponekom tablom u novinama pogotovo onima na Likovnoj sno međusobno povezane. trijarhalnim odgojem. Zato i karikaturistički, te crtajući ljepuškaste stripove akademiji (trošni studentski Problem je naše strip-scene većina muških stripaša crta za odgajateljice djece. Ima li ateljei ili pompozna Galurija što je mala, ali žestoko podi- snažne momke nabijene dok je evropski/ neka alternativna opcija koja u profesorskom hodniku). jeljena. Postoji određeni broj testosteronima i obrađuje je održiva a da nije samo re- Unatoč pokušaju ometanja u ljudi koji stvara stripove plus opasne teme. Žena je manje balkanski strip voltirana opozicija postojećem izlaganju izvan cijenjene in- određeni broj koji ih čita. Taj u stripu jer su im u djetinj- stanju? stitucije, uspjeli smo dokazati se zbroj zatim dijeli na više stvu pokušavali Barbikama nicao na nasljeđima – Scena je prefragmenti- da je to sasvim legalno po manjih brojeva okupljenih nametnuti određene životne rana da bi itko imao ikakve pravilniku Akademije. Većina oko određenih stilskih kara- prioritete. Kada se žene bave “visoke” umjetnosti koristi od nje. Lakše je otići profesora iz komisije jest kteristika. Te male skupine stvaranjem stripa, u većini (grafike ili van i raditi za veliku paru. invalidna na neki način pa izrazito su separirane i vrte se slučajeva njime govore o svo- Lakše je putem galerija stvo- nisu mogli doći. Zato je prof. u krug u granicama koje su si jim životnim iskustvima, koja slikarstva) riti ozračje elitizma i barem Zlatko Keser (jedan od na- sami postavili. Vlada stilsko su zbog svega već navedenog imati reputaciju u umjetni- jinspirativnijih ljudi koje po- čistunstvo u maloj zemlji gdje sasvim različita od onih mu- čkim krugovima, ako već znajem) morao preuzeti ulogu za takve stvari jednostavno ških. Pojavljuju se prikazi ne pare. A zatim, lakše se zaštitnika. Bio je zadovoljan nema mjesta. Kada bi se stvo- jedne druge stvarnosti; otpor, pokoriti zakonima kržljave i izborio je završnu ocjenu za rila neka međusobna komuni- ilustrativne industrije i po- nas. Ostali nisu odradili svoj kacija, pretpostavljam da bi se kupiti nekakvu crkavicu nego posao i za to dobivaju plaću. proširili horizonti i malo po sjediti doma i psovati u papir Nakon što sam na promociji malo imali bismo jednu jaku kako umjetnike nitko ne ukrala svoju diplomu, bila i inspirativnu scenu prepunu razumije. Više-manje govo- sam jako ponosna. različitosti. rim iz vlastitog iskustva. Ali Gdje su bubnjevi u svemu situacija je takva da je teško tome? Komikaze, žene i strip nekome zamjeriti ako djeluje – Moja velika strast, uvijek Objavila si samostalne u tom smjeru. Trebalo bi znati bila. Zadnjih godinu dana, albume u ediciji Komikaze i napraviti izbor, tako da se ne umjesto da ostavljam znoj na Studiostrip/Fabrika knjiga, zakopava dignitet stripa, ali palicama i bubnjevima, trošila što je registrirano više na re- niti da se ne djeluje isključivo sam se svaštareći radi preži- gionalnoj nego na hrvatskoj jer se time strip izolira. Ne vljavanja. To nije fer! sceni. Zašto je tomu tako? namjeravam biti patriotkinja Osim lova na hobotnice, – Našli su se neki ljudi koji i usprkos svemu stavljati svoj crtanja stripova, bubnjanja i su to vani odlučili činiti umje- talent u službu obogaćivanja bicikliranja, ima li još nešto što sto mene. A što se tiče ovog kulture države koja za to i ne bi nadodala svom profilu? prostora, jača promocija poče- mari. Htjela bih iskusiti kakav – Gomile nedosanjanih la je tek sad oko CRŠ-a. je to osjećaj kada netko plaća fantazija.

cmyk 32 XI/247/8, 8. siječnja 2,,9. autorski strip

Domaći autorski strip: korijeni, postignuća, traganja

Bojan Krištofić

Uz sve probleme hrvatskom se autorskom stripu, čini se, smiješi svjetlija budućnost. No istu će biti potrebno poduprijeti ustrajnim i raznorodnim angažmanom, od institucija, preko odgoja publike do procesa proizvodnje i autora samih

trip i film, dva bliska medija, osim vremena rođenja i brojnih formalnih sličnosti, veže još nešto – i jedan i drugi karakterističan su način vizualnog izražavanja 20. stoljeća, grane umjetnosti nastale u okružju masovne proizvodnje i potrošnje i sveobuhvatna širenja informacija, a ti društveni i ekonomski procesi i danas traju te pre- sudno određuju vrijeme u kojem živimo. Film i strip danas, kao i nekad, zadovoljavaju glad širokih naro- dnih masa za slikama, za fikcijom; ispunjavaju našu potrebu identificiranja s arhetipskom emocijom, našu potrebu prepoznavanja sebe u različitom, indi- vidualnog u općem, i to čine na uzbudljiv, atraktivan i svima pristupačan način. Zbog svega toga strip i film nisu samo mediji izražavanja, u svojoj formal- noj prirodi neovisni od ekonomskih i političkih previranja – oni su i industrija. Istina, zbog svoje velike prilagodljivosti, film, a pogotovo strip, nisu imali poteškoća nastaniti se i razviti u gotovo svim krajevima zemaljske kugle. Za razliku od filma, koji i na posve amaterskoj razini zahtijeva određena ulaganja tehničke prirode, strip svojom apsolutnom demokratičnošću dopušta svima da se izraze – potrebna je samo crtaća podlo- ga i nešto što će na njoj ostaviti trag. Pa ipak, u kon- tekstu liberalnog, kapitalističkog društva u strip, a pogotovo u film, mnogo se ulaže. Pitanje isplativosti nekog projekta vjerojatno u filmskoj industriji, gdje se obrću milijuni dolara, ima veću težinu. No ono ni u strip-industriji (bila ona američka, europska ili ja- panska, da imenujemo najvažnije) nikako nije zane- Ribić, Parlov, Žeželj i dr.) bila je, zbog krize izda- marivo. Prema tome, ako se neki medij, prihvaćen kao vaštva, prisiljena stvarati stripove za strano tržište, a grana umjetnosti, može shvatiti i kao sredstvo zabave spomenuti autori u inozemstvu većinom objavljuju i širokih masa, prirodno se nameće pitanje integriteta danas. U okviru postojećih stranih serijala i u nekim autora, njegovih namjera, originalnosti i ambicija. vlastitim, originalnim projektima ti su autori dosezali Zašto netko crta stripove? Zbog zarade? Kreativnog vrlo visoke domete, a razvijaju se i dalje te se na svaki nerva? Ljubavi spram medija? Kakvoj se publici Postojeći pluralizam domaće strip- njihov strip budno pazi na rodnoj grudi. obraća? Kakve reakcije očekuje, i očekuje li ih uopće? Tužna je, međutim, činjenica da u Hrvatskoj nisu Ne manje važno, kojim putem svoja djela predstavlja scene itekako se treba nastaviti imali nikakve mogućnosti živjeti od svoga rada. publici (strip-časopisi, albumi, izložbe…)? Sva ta Suočeni s kompromisima, nije im bilo druge nego pitanja bitna su i u kontekstu razvijene, razgranate razvijati da pokušaju izraziti sebe u nekim unaprijed zada- industrije stripa (ili, manje pragmatično, strip-scene), nim svjetovima, a pojedincima je to doista polazilo ali u domaćem kontekstu male, premda čvrste scene, za rukom (npr. Biukoviću u brojnim stripovima koja se još oporavlja od nedavno prebrođenih kriza, unutar Star Wars univerzuma, Ribiću u recentnom ta pitanja postaju primarna. stripu Loki rađenom za Marvel itd.). Za to vrijeme u Hrvatskoj neki novi klinci pokrenuli su niz fan- Naizgled nepremostiv zaostatak zina i tako ubrizgali serum života malaksaloj sceni, Zaostatak strip-scene bivše Jugoslavije za svjet- i premda financijskih temelja za veći rast scene nije skom, uzrokovan prvenstveno ratom, činio se u bilo, nešto se ipak dogodilo. Strip je, ako ništa drugo, drugoj polovici devedesetih nepremostiv. Izdavalo se opet djelomično zaživio među mladom, studentskom relativno malo, a ono što je objavljeno uglavnom nije populacijom, paralelno je postojao u specijaliziranim utjecalo na promjenu ukusa publike, niti je odgova- Darko Macan Darko dječjim časopisima (Smib, Modra lasta), a kad je zaje- ralo kretanjima u zapadnim (pa i dalekoistočnim) dničkim snagama starije i mlađe generacije autora (te zemljama – preštampavali su se stari stripovi, već sveprisutnog Radija 101) organizirano prvo izdanje mnogo puta pročitani, i nije bilo nekih većih po- festivala Crtani romani šou, situacija je definitivno maka. U Hrvatskoj devedesetih strip nije bio jedina krenula nabolje. Nakon korjenite promjene vlasti i umjetnost koja je patila zbog masovnog državnog država je obratila pozornost na strip kao legitiman neukusa, ali je njegov pad bio jednako dubok kao i segment kulture te je financijski podržala neka izda- pad filma. Pa ipak, i u devedesetima su se desile neke nja i manifestacije. Polako se i izdavačka aktivnost značajne stvari, koje su najavile revitalizaciju scene počela mijenjati te su se na domaćem tržištu kona- u novom stoljeću. Čitava jedna generacija vrhunskih čno pojavili i neki novi stripovi, isprva rijetko (Bone, autora stripa (Macan, Sudžuka, pokojni Biuković, Usagi Yojimbo), a potom sve više i sve češće. Donekle cmyk XI/247/8, 8. siječnja 2,,9. 33 autorski strip

pojednostavljeno, ali malo pomalo, i eto nas gdje Osim Komikaza, još neke strip-grupe, poput smo sad. Ponuda domaćih izdanja stranih stripova Emisije emocija (Pisačić, Steinfl, ponovno Janković danas je na visokom nivou, objavljuje se svašta – od i Jukić-Pranjić) i Divljeg oka (Gačić, Nemeth, Bonellija, mangi, američkih komercijalnih naslova, Klakočar, Dulčić i dr.) također stripove objavljuju pa do novog europskog stripa (pogotovo francuskog), na internetu, a objavljuju ih i razni amateri, ali i američkog nezavisnog stripa, raznih dosad nepreve- profesionalci, na web-stranicama specijaliziranim denih klasika (posebno britanskog i južnoameričkog za strip, poput www.stripovi.com. Očito je, dakle, stripa) itd. da distribucija autorskog stripa u Hrvatskoj prilično ovisi o osobnoj inicijativi autora te da se uglavnom Nepostojanje strip-časopisa kreće nekomercijalnim kanalima, bili oni fanzini ili A domaći strip? Pojavi se tu i tamo album nekog mreža. Od rata pa nadalje rijetki su bili slučajevi kad autora, uglavnom kompilacija prethodno objavljenih je naručitelj bio spreman platiti originalni strip-pro- radova, rijetko izvorno djelo. Radi se o malim nakla- jekt i autoru dati kreativnu slobodu, ili čak prihvatiti dama, manjima nego u stranih stripova. U pitanju autorov prijedlog i progurati strip nastao isključivo na su izdanja realizirana prvenstveno iz entuzijazma, njegovu inicijativu. Pojedini svijetli primjeri vežu se nikako iz želje za zaradom. Neki od tih stripova uz dječji časopis Modra lasta, u kojem su devedesetih (poput Marušićeve Entropole) čučali su u ladici prije profesionalni autori stripa vezani za domaće tržište no što su ponuđeni izdavaču, koji je često i sam au- imali najviše posla. Znalo se dogoditi i da iskusni tor stripova (npr. agilni Darko Macan) ili zagriženi autori ponude časopisu strip koji će kasnije biti du- entuzijast. Objaviti strip domaćeg autora, i računati govječan i sjajno prihvaćen, poput Svebora i Plamene na nekakav profit, često je riskantan posao. Domaći Macana, Sudžuke i Pisačića i Gluhih lasta Štefa je strip, naprosto, ulaganje na duge staze. Nikakvo Bartolića. Pa ipak, uza sve pogodnosti što ih Modra ulaganje u domaći strip neće biti trenutačno isplativo, lasta nudi domaćim autorima, ostaje činjenica da su a ipak, ono je baš zbog toga nužno. U takvoj situaciji, njeni stripovi svojim načinom prodaje (list se distri- u kojoj nema govora ni o postanku nekakve industri- buira isključivo po osnovnim školama) ograničeni na Razvijena strip-scena mora je, već samo o postojanju izdavačke scene, pitanje o precizno određenu publiku, te je time sužen i raspon imati svoj mainstream i svoj autorstvu, postavljeno na početku teksta, dobiva svoj njihovih tema, koliko god se tokom godina autori lokalni smisao i svoju težinu. Ako autorski strip ne trudili pomicati granice. Tek kompiliranjem značaj- underground, niz stranih i definiramo samo tržišno-ekonomski (autorski strip nih Lastinih serijala u albumima (Svebor i Plamena, je onaj čiji je autor vlasnik ekskluzivnih autorskih Zimonićeva Zlatka itd.) oni su doprli do šire publike domaćih izdanja, barem jedan prava), već ga definiramo kao strip crtan radi želje te se time definitivno potvrdila njihova univerzalnost za stvaranjem, propitivanjem medija, izražavanjem i visoka kvaliteta. ili dva komercijalna časopisa i osobnih problema i preokupacija, davanja obola vla- stitoj sredini (ukratko, radi svih razloga zbog kojih Klasici domaćeg stripa suvisao strip-festival, kao i ozbiljnu nastaje umjetničko djelo), onda je pravo pitanje gdje Ukratko, originalnog, autorskog stripa u Hrvatskoj se u Hrvatskoj takav strip danas može objaviti, hoće ima, ali po učestalosti izlaženja, prodaji i distribuciji teorijsku i organizacijsku podlogu li ga tko čitati, i može li se od crtanja takvih stripova debelo kaska za stranim stripovima. Kao jedan od (barem donekle) preživjeti. Ili autor o onome što ga načina da se tržište obogati stripovima domaćih au- zaokuplja i tišti mora govoriti, u mediju kojeg voli, tora pokazalo se prevođenje njihovih stripova rađenih negdje drugdje, na nekom drugom kraju zemaljske za strane izdavače, pa je tako i domaća publika dobila kugle? priliku čitati izvrsne Grendele Macana i Biukovića, Naravno, nije sve tako crno kako se iz ovih pitanja te Odmetnute Delana i Sudžuke. S druge strane, možda naslućuje. Prostora za takav strip u Hrvatskoj kako su ti stripovi lako nabavljivi u specijaliziranim ima, ali svakako ne dovoljno. Ključan je problem, a to knjižarama (kakvih samo u Zagrebu ima tri) i putem sam u ranijim tekstovima također spomenuo, nepo- interneta, postavlja se pitanje smisla njihova prevo- stojanje strip-časopisa koji bi se distribuirao na kio- đenja (osim ako se radi o doista vrhunskim djelima), scima, objavljivao (ne nužno isključivo) domaće auto- te se nameće zaključak kako je financijsko podrža- re i redovno ih plaćao za njihov rad. Pokušaja rješava- vanje stripa nastalog u Hrvatskoj bolji način njegove nja tog problema bilo je, tokom devedesetih i nadalje, revitalizacije. Nužno je također čitalački obrazovati napretek, ali uglavnom nijedan nije zaživio, ili barem publiku, tako da svi budu upoznati s klasicima doma- preživio, osim posljednjeg – časopisa Q Darka ćeg stripa od Radilovića, Bekera i Delača do Devlića Macana, koji unatrag nekoliko brojeva objavljuje i Kordeja. Time prvenstveno želim upozoriti kako većinom domaće autore, a u paralelnoj Biblioteci Q većina stripova autora starijih generacija do dana objavljuje njihove albume. Časopis financijski podr- današnjeg nije objavljenja u albumima, ili ako je žava Ministarstvo kulture, u početku se prodavao na objavljena, kao što je slučaj s Kordejem, ti su albumi kioscima, ali zbog nedostatka sredstava, i naravno, odavno rasprodani, nikada opet izdavani i vrlo ih je kratkoročno neisplative urednikove odluke da se po- teško naći. I odnos prema prošlosti i tradiciji odre- sveti domaćim autorima, morao se vratiti u knjižare i đuje sadašnjost domaćeg stripa, a nepostojanje pra- distribuciju internetom, poput svojih prethodnika. Pa vog kontinuiteta (u smislu učenja i utjecaja) između ipak Q je i dalje značajna pojava, te jedna od rijetkih njegovih najvažnijih razdoblja (tj. pojava četiri važne tiskovina u kojima mlađi autori mogu debitirati ori- generacije domaćih strip-autora), također uvjetuje ginalnim stripom i doprijeti do onoliko širokog kruga trenutnu nezavidnu situaciju. čitatelja koliko to u Hrvatskoj može biti. Postojeći pluralizam domaće strip-scene itekako se treba nastaviti razvijati, s tim da bi svaki od sudionika Gerilska pozicija i otpor komercijalnom trebao biti svjestan činjenice da je podrška domaćem stripu stripu, bila ona financijska, medijska ili čak moralna, S druge strane, postoje i autori nespremni na bilo od najveće važnosti. Talentiranim autorima mora se kakve kompromise u smislu prilagođavanja publici, moći omogućiti mjesto da se razvijaju i, ukoliko to koji tvrdoglavo gone svoju viziju stripa, koliko god žele, profesionaliziraju. Jedna razvijena strip-scena ona hermetična i teško probavljiva bila. Autori takva, mora imati svoj mainstream i svoj underground, niz underground izričaja okupljeni su oko strip-kolektiva stranih i domaćih izdanja, barem jedan ili dva komer- Komikaze (Armanini, Rebac, Barić, Janković, Župa, cijalna časopisa i suvisao strip-festival, kao i ozbiljnu Jukić-Pranjić i dr.) i među prvima su stripove počeli teorijsku i organizacijsku podlogu u kulturnim kru- objavljivati na internetu. Time su istaknuli svoju govima. Premda to vjerojatno zvuči kao nedostižan gerilsku poziciju, otpor bilo kakvu komercijalnom ideal, to je cilj kojemu bi trebalo težiti. Ako se osvr- stripu te povezanost s raznim glazbenim supkultu- nemo unatrag i uočimo nedvojbeni napredak strip- rama i avangardnim kazališnim grupama, a posebno scene u odnosu na devedesete, jasno je da za takve s Autonomnim centrom za kulturu, tj. Attackom, ambicije postoje realni temelji. Sada naprosto treba nevladinom organizacijom koja već godinama uzalu- raditi na jačem povezivanju svih postojećih inicija- dno traži prostor za nesmetano kreativno djelovanje. tiva, jasnu definiranju zajedničkih ciljeva i daljnjem Okupljajući istomišljenike s raznih strana, Komikaze širenju čitalačke publike, za što svakako ima potenci- su ubrzo postale internacionalna skupina. Uz finan- jala. Uloga izdavača i strip-autora, kao i teoretičara, cijsku pomoć Ministarstva kulture uspijevaju objaviti dijelom je i odgoj publike, te u njoj obavezno treba kolektivne albume (kompilacije radova prethodno potaknuti jači interes za domaći strip. objavljenih na www.komikaze.hr) nekoliko puta go- dišnje, a kako nemaju tendenciju širenja prema, uvje- tno rečeno, mainstreamu, nego teže za povezivanjem Temat priredili Ivana Armanini sa sebi sličnim pokretima u regiji i svijetu, čeka ih i Marko Pogačar daljnji uspjeh u okvirima koje su si sami zadali.

cmyk 34 XI/247/8, 8. siječnja 2,,9. esej

Upoznajte sisoseksualce

Rachel Kramer Bussel

I gej muškarci i heteroseksualne žene također žude za bujnim grudima

jerkanje grudi nije više rezervirano samo za heteroseksualce i lezbijke. Prevladavajući tradi- cionalne etikete, gej muškarci i heteroseksualne žene izjašnjavaju se kao sisoseksualci. Taj je pojam skovala podcasterica Cunning Minx (polyweekly. libsyn.com) kako bi označavao “žene koje su veći dio vremena heteroseksualne, ali stvarno vole ženske grudi”. Ja sam pojam proširila kako bi obuhvaćao i gej muškarce. Ta je nova vrsta vjerna svojoj spolnoj ori- jentaciji, ali priznaje da je poput napaljenih adolesce- nata i fakultetlija iz bratstava ili posjetitelja Hooters barova opčinjena sisama. Hetero i gej opsesija Matthew, grafički umjetnik, opisuje sebe kao “gej sisoljupca”. Ovako to objašnjava: “Iako sam oduvi- jek znao da me jedino muškarci seksualno privlače, cijeli su mi život ženske grudi bile privlačne, dapače, fetiš”. Što to zapravo treba značiti? Neki ljudi mogu zaključiti da su grudi toliko sveprisutne da ih ljudi sa suprotnih polova seksualnog spektra naprosto mo- raju željeti dodirnuti – što je konzumeristički pojam seksualnosti. Ali ja mislim da je riječ o nečemu puno na zabavi s vintage donjim rubljem po imenu Seksi i izazivaju, ali želimo biti poznate i zbog nečeg važnijeg dubljem jer nema automatski smisla da gej muškarci i zločesto na kojoj je gotovo svaka djevojka imala komad od veličine naših košarica. heteroseksualne žene žele dodirivati, opipavati i mjer- odjeće koja joj je razotkrivala grudi – bila je to nepreki- Nije ni toliko jednostavno voljeti ženske grudi. kati ženske grudi. One nas možda podsjećaju na dojen- dana parada sisa. Sisoseksualna ljubav prema sisama čini mi se kvalita- čad kojima treba hrana, one su kontrast krutosti penisa, Ako je vjerovati BOB*, “Gej muškarce privlače tivno različitom od one heteroseksualnih muškaraca. ili jednostavno privlače pozornost kad su izložene kao ekstremni oblici ženstvenosti – cijeli taj izgled plave Svima bi se mogla sviđati stranica poput breastlove. na pladnju. Obožavanje sisa ipak nije univerzalno; neki seks-bombe s velikim sisama i uskim strukom. Taj im blogspot.com, ali heteroseksualci često postaju bespo- ljudi, među njima čak i heteroseksualci i lezbijke, više je stereotip jako privlačan a i meni je.” Ona tvrdi da to moćni kad vide dobro razvijene ženske dude (iako u vole druge dijelove tijela. nije erotično samo po sebi, ali nije čudno da se homo- tome nema ništa loše). Sisoseksualci se ne koriste gru- S kim se bolje savjetovati o ljubavi prema grudima seksualci pale na sise. “Ako ti se ne sviđa glavno jelo, dima za spolno zadovoljstvo na isti način. One su samo nego s World FamousBOB (worldfamousbob.com), ne znači da ti se ne bi svidio prilog.” Što joj se najviše dodatni bonus, dodatni par lubenica koji ide uz ono dobitnicom Voiceove nagrade “Najbolje sise” za 2002. sviđa u izvođenju pred gej publikom? “Osjećam se kao čime već rukujete. godinu? Ona se diči grudima 34 DD, koje su pale s riba u vodi u sobi punoj ljudi koji znaju kako je kad se Minx je prilično konkretna u svojoj žudnji za sisa- F košarice nakon što je nedavno smršavjela. Poznatoj nigdje ne uklapaš. Visoka sam 180 cm, a veličina grudi ma, kao da je to više standard nego devijacija. “Kako ih burlesknoj izvođačici narasle su velike grudi već s osam mi je 34DD – kad vidim druge ljude koji se ne uklapa- ne voljeti? One su meke, slatke i umirujuće. Snimala godina. Osam! Od tada je stekla slavu koristeći se ju u ovaj svijet, znam da ću se dobro provesti.” sam scenu u kojoj mi je prijatelj šibao stražnjicu dok svojim dojkama kako bi radila martinije na pozornici, sam ležala na njegovoj napola odjevenoj supruzi. Mogla što joj je osiguralo mjesto u A&E’s Povijest dekoltea Veličina nije važna sam prigušiti svoje vriske u njezinu bujnom poprsju. (History of Cleavage). Rano je spoznala u čemu se krije Žene imaju složen odnos prema svojim grudima. Njezine su dojke bile savršen prigušivač”, izjavljuje ona. njezina moć. “Nisam uvijek bila zadovoljna svojim Volimo ih, ali isto tako želimo da budu veće ili manje, “Jedna od meni omiljenih stvari jest kad trljam svoje stasom, ali uvijek sam znala da mi grudi čine vizualnu više simetrične, prpošnije. Jedna moja prijateljica ima grudi o grudi druge žene, pogotovo ako su veće i priro- prednost”, kaže BOB*. grudi koje izgledaju kao da vas žele napasti (ona tvr- dne.” Sisoseksualci unose zbrku u naše strogo definirane di da je bit u grudnjaku), dok neke druge čine sve da Moja hetero-frendica “Amy” zna točno o čemu norme. Što to znači kad se pališ na ženu ili barem nje- bi ih sakrile. Grudi su toliko fetišizirane da naprosto Minx govori. Živahno mi je pričala da obožava sise. zine sise, a ne želiš se seksati s njom? Oni pobijaju naše moramo biti zbunjene: sviđa nam se pozornost koju “Da sam muškarac, bila bih potpuno opsjednuta – po- vrlo pojednostavnjene teze o žudnji – ako ti se sviđam, kašala bih ih dodirivati i igrati se njima koliko je god sigurno me želiš jebati – jer je prava želja puno kom- moguće. Obožavam se igrati muškim bradavicama jer pleksnija. Minx, koja je u otvorenoj vezi, vjeruje da su su najbliže pravim sisama. Moglo bi se reći da sam spolno ekscentrični ljudi koji imaju više partnera otvo- skriveni ovisnik o sisama.” reniji nijansiranim idejama erotizma. “Spolne etikete Neki ljubitelji grudi misle da je veće bolje, ali ja vrlo su jednostavne, puno je lakše reći “Ja sam biseksu- držim da sisoseksualci imaju obuhvatniji odnos prema alna” nego “Uglavnom sam heteroseksualna i stvarno grudima. Ne gnječe nam bradavice za vrijeme predigre volim kurac, ali bila sam sa ženom jednom-dvaput i i ne traže da stavimo umetke; mnogi istinski cijene mogu bez svega osim grudi koje ću drpati čim mi se naša poprsja u svoj njihovoj raznolikosti. BOB obja- pruži prilika... i vrlo je moguće da samo još nisam našla šnjava zašto su grudi prekrasne: “Tu se uopće ne radi o ženu koja bi mi odgovarala”, objašnjava ona. fizičkim osobinama. Ono što svaki par grudi čini sjaj- Matthew je dovoljno razmišljao o grudima da bi nim jest osoba koja ih nosi. Možete platiti sjajan par, ali znao što mu se sviđa, a što ne. “Definitivno su mi dobre ne možete platiti osobnost, karizmu i smisao za humor velike, po mogućnosti prirodne sise. Jako me privlače – tri najseksi stvari koje može imati bilo koji muškarac moćne žene s velikim grudima koje znaju što imaju ili žena s grudima.” i vole ih pokazivati”, govori mi on. “Dobar par sisa u korzetu ili push-up grudnjaku seksi je do bola. Isto S engleskoga prevela Ksenija Švarc. tako volim gledati žene kad stišću sise ili ih podižu i http://www.villagevoice.com/people/ namještaju.” Na njegovu sreću, oboje smo nedavno bili 0613,bussel,72655,24.html cmyk XI/247/8, 8. siječnja 2,,9. 35 glazba

Lekcija iz mitologije rock’n’rolla

Vatroslav Miloš The Gaslight Anthem popularnu kulturu; socijalne i emotivne uspone i padove The ‘59 Sound onih na kojima mit o ameri- čkom snu počiva, ali i kriti- Od Springsteenom i [SideOneDummy Records, 2008] ka suvremene politike koja, Ramonesima inspiriranih kao što to obično biva, najvi- še pogađa radničku klasu. U working-class pankera do četrdesetak minuta albuma zrele velške intimističke ostoji nekoliko pri- The ‘59 Sound gotovo da i ča o susretu Brucea nema slaba trenutka, izuzev avanture Springsteena i Joeyja eventualno grozno stan- Ramonea nakon koncerta dardne Even Cowgirls Get Ramonesa u Asbury Parku; The Blues. Iako Fallon često najpoznatija je ona koja upada u liričke klišeje, iskre- kaže da je Ramone zamolio nost kojom ti stihovi odišu Springsteena da za njih na- neporeciva je. Uostalom, piše pjesmu te da je potonji, sve nedostatke The Gaslight inspiriran glazbom i njihovim Anthem najčešće nadomješta razgovorom, iste večeri napi- aranžmanskim intervencija- sao jedan od svojih najvećih ma, poput nasumična uvođe- Euros Childs meki tvrdokornog countryja i Danas, kada hitova - Hungry Heart. Ipak, nja pratećih vokalnih harmo- što na nekoliko mjesta domi- na nagovor svog producenta, nija ili pomalo neočekivanih Cheer Gone nantne instrumentalne uloge je glazba i u Springsteen je pjesmu zadr- dinamičkih rješenja. imaj lap-steel i bendžo, Cheer žao za sebe. Nije to nikakva Od prve pjesme na albumu, [Wichita Recordings, 2008] Gone sve je samo ne country žanrovskom i kripto-trivija, već podatak koji Great Expectations, pa sve do album. se u svakom trenutku može zadnje, The Backseat, sve pršti Premda Childs nikada praktičnom smislu pronaći svakom boljom inter- od energije: klasična punk- nije odlutao daleko od poe- netskom tražilicom. U ovom rock dinamika izmjenjuje jednom trenutku u de- tike grupe Gorky’s Zygotic dostupnija i se trenutku možda i pitate se s himničnim refrenima u vedesetim godinama, Mynci, ovaj je album intimniji čemu lekcija iz mitologije rock frenetičnu ritmu i mitovima o kada je na britanskom i zreliji od svega što je do šarenija nego ikad, ‘n’ rolla. Pa, da budem sasvim oldtimer automobilima, mor- otoku za glazbenika najva- sada snimio. To je uočljivo iskren, čitajući kritiku EP-a narskim tetovažama i drive-in žnije bilo imati frizuru poput prvenstveno u izostanku itekako je moguće Seńor and the Queen grupe The kinima. To je svakako naju- Damona Albarna, daleko distorziranih violina i psiho- da jedan mali, blue- Gaslight Anthem, ostao sam očljivije u pjesmama poput od hip ukusa NME-jevih deličnih orgulja poput onih fasciniran idejom da bi “pop Old White Lincoln, The Patient novinara, u industrijalizira- u frenetičnoj Poodle Rockin’ (s collar bend koji glazba danas zvučala upravo Ferris Wheel i High Lonesome, nim predgrađima i obalnim albuma Spanish Dance Troupe, ovako da Springsteen nije slušao a u potonjoj Fallon čak di- gradićima Walesa stasala je Mantra, 1999). U Autumn svijet gleda kroz producente”. rektno cirita pjesme Toma jedna sasvim drugačija gla- Leaves, prvoj pjesmi s albuma The Gaslight Anthem Pettyja, Springsteena i Adama zbena scena. Baštineći izričaj Cheer Gone, klavir, lap-steel kaleidoskop jednog je punk-rock bend iz New Duritza. Here’s Lookin’ at You, ekspatriranog sunarodnjaka gitara i nježan vokal isprepliću Jerseyja, američke države čija Kid, antologijska rečenica koju Johna Calea više nego sinte- se tako primamljivo da go- Joea Strummera je radnička klasa itekako uti- Bogart upućuje Bergmanovoj tiku lokalnih suvremenika, tovo možete osjetiti jesenski ili Billyja Bragga snuta u opus već spomenutog u Casablanci na The ‘59 Sound nekoliko tinejdžera odlučilo vjetar na licu i nakupine lišća Brucea Springsteena. The ‘59 upisana je u magnetsku tra- je prkositi mediokritetima na pod nogama. Slijedi Summer bez zadrški može Sound njihov je drugi album, ku kao nostalgična balada, a tada vrlo neortodoksan način Days, čiji prekrasni surf-solo aranžerski i strukturno po- Fallon u Miles Davis & The – akustičnim gitarama i ana- na gitari stvara atmosferu doprijeti do nas nešto ujednačeniji od Sink or Cool u pozadinu još jedne lognim klavijaturama. Radi odgovarajuću naslovu pjesme, Swim, debija iz 2007. godine. tragične ljubavne priče stavlja se, dakako, o Gorky’s Zygotic dok se Nineteen Fifties čini Kao što i sam naslov albuma čak i proslavljenog jazz tru- Mynci. Duboko ukorijenjeni kao reinterpretacija pjesme daje naslutiti, tekstovi fron- bača. u tradicionalnu velšku kultu- Honeymoon with You (s albu- tmena Briana Fallona svojevr- Rijetko tko bi mogao reći ru i jezik, Gorky’s su stvorili ma How I Long to Feel That sna su avantura kroz američku 2008. godini da će bend koji unikatan amalgam folka, psi- Summer in My Heart, Mantra, toliko direktno ba- hodelije i popa koji jednako 2001). Always Thinking of You štini Springsteenovu duguje engleskom koliko i klavirska je minijatura koja estetiku iz Born to velškom nasljeđu. (Koliko funkcionira kao kratki inter- Run faze naići na je zapravo homogena velška mezzo između dvije klasične toliku količinu kri- glazbena scena možda se naj- folk numere – My Love is tičke naklonosti. bolje vidi u Beautiful Mistakeu, Gone i Farm Hand Murder. Tu Iako veoma klasični dokumentarcu Marca Evansa je i za Childsa obavezna skla- u svom izričaju, čini koji prikazuje članove grupa dba na velškom, a ovaj put to se da upravo The Super Furry Animals, Manic je sablasna, gotovo morbidna Gaslight Anthem Street Preachers, Catatonia i O Ein Daear. Za kraj je oda- kao i, primjerice, The Gorky’s Zygotic Mynci kako s brana Sing Song Song, dječja Hold Steady ili The Johnom Caleom izvode njego- pjesmica ili duhovita brojalica Weakerthans, vrlo ve skladbe.) u bluegrass maniri koja savr- precizno indiciraju Uz Richarda Jamesa, Euros šeno funkcionira kao posveta kompletan diverzi- Childs bio je glavni autor glazbeno-geografskom podru- tet suvremene pop na devet albuma i nekoliko čju kojem Childsova poetika glazbe. Danas, kada nenabavljivih kaseta koje su duguje toliko mnogo, ali koju je glazba i u žanrov- Gorky’s Zygotic Mynci izdali je uvijek interpretirao s gotovo skom i praktičnom u periodu od 1992. do 2006. dječjom naivnošću. smislu dostupnija i godine kada su se službeno Stvarajući pop glazbu iz šarenija nego ikad, razišli. U međuvremenu je pozicije tako specifične kultu- itekako je moguće da Childs izdao čak četiri solo re i jezika te unatoč činjenici jedan mali, blue-collar albuma, uključujući i nedavno da ne pridaje toliku važnost bend koji svijet gleda izašli Cheer Gone, snimljen soničnom eksperimentu ko- kroz kaleidoskop je- u Nashvilleu s producen- liko onom kulturnom, Euros dnog Joea Strummera tom Markom Neversom Childs je, barem što se alter- ili Billyja Bragga bez (Lambchop, Bonnie ‘Prince’ nativne glazbe tiče, svakako zadrški može doprije- Billy, Calexico, Silver Jews). jedan od intrigantnijih autora ti do nas. Unatoč tome što je snimljen u europskog kontinenta

cmyk 36 XI/247/8, 8. siječnja 2,,9. glazba

Kvartetom u ime vremena

Mersid Ramičević čki kanon seže do danas, cijelih svojim konzistentnim nastu- osam stoljeća. pima. Ali, kada je riječ, o spo- menutom Messiaenu, stvari Utješan Messiaenov U Sarajevu 2008., ničim do stoje nešto drukčije, poglavito totalitet vremena Kvartetom za kraj vremena u regionu evropskog jugoi- No, kako Sonemus, reko- stoka. Iako je Messiaen, već smo, nema naročite preporuke nije bilo primjerenije slaviti decenijama, dio prosvećenog za potporu od sarajevskih Messiaena. Remek-djelom, koncertnog repertoara, u našoj institucija kulture, to ga mo- kvazi-nadri-psiho-modo-pop žda čini i utoliko programski koje će kompozitor napisati sredini to je i nadalje ime koje slobodnijim. Dok, na primjer, kao zatočenik u njemačkom biva dokučivo jedino u stame- hrvatsku inačicu iste priče, noj intelektualnoj opoziciji, Cantus ansambl, ne zaobilaze nacističkom logoru odnosno teoriji. Sunovratno je brojna imena hrvatske kom- da za Oliviera Messiaena na pozitorske prakse čija estetika Koncert ansambla SONEMUS, ex-jugoslavenskim prostorima najčešće vonja na današnje (sa)znaju tek povlašteni ili oni opatijsko potkusurivanje, dotle Bošnjački institut, Sarajevo, 17. koji su tome učinili dostatan se Sonemus ima kititi svojim prosinca 2008. trud. Time, Sonemus ansambl mondijalističkim tendenci- postaje neizostavna karika što jama. U godinama za nama, ovaj naš prikrajak svijeta drži Sonemusov repertoar će zorno tankom niti u svezi sa ostatkom ukazivati na imena i djela koja asušne (kompozitorske) civilizovanoga čovječanstva. doslovno obilježavaju muzičku godišnjice, kao ciklični Spomenuti koncert desio modernu ali i ona koja su sim- spomenici vremena, se je nakon višemjesečne kon- ptom recentnih tokova. obično su povod za svojeglavu certne pauze ansambla. I, tim Kao potvrda svemu pret- umjetničku naraciju i svitke prije, vidno obradovao svoje hodnome, u Sarajevu 2008., duha a katkada i za promenade fanove, kojih je na izvođenju ničim do Kvartetom za kraj intelektualne pripovijesti. No, Messiaena bilo skoro pa dvje- vremena nije bilo primjerenije kada slavljenički pokusi se sve- stotinjak. U skromnoj ali ugo- slaviti Messiaena. Remek- du na rezolutne i simbolične dnoj sali Bošnjačkoga Instituta djelom, koje će kompozitor činove otpora, onda je to suge- te je večeri vladala koncentrira- napisati kao zatočenik u nje- stivni pokazatelj vrijednosne i na tišina, da li zbog Messiaena mačkom nacističkom logoru. svakojake profilacije manjinske ili Sonemusa, sasvim će biti U toj egzistencijalističkoj poetike u presi jednoobraznog svejedno. ravni, generisanoj sigurnim društvenog miljea. U takvoj idiličnoj atmosferi, trijumfom volje, s pride misti- Minuloga desetoga decem- Kvartetom verzirane uši dale čnim obratima broja sedam, da bra, navršilo se je stotinu go- su, djelimično zahvaljujući i se kontekstualizirati ovaj rad i dina od rođenja kompozitora Messiaenu, prečuti na trenutke u prirodu skoroga sarajevskog Oliviera Messiaena. Ličnosti, ne baš sinhrono izvođenje an- pakla. Nažalost, Messiaenova koja je u sebi supstituirala sambla koje je sasvim sigurno posveta anđelu apokalipse posvećena katolika i klasika uvjetovano brojem i manjka- koji upozorava da “više neće muzičke moderne, pasioni- vošću proba koje su prethodile biti vremena” do danas se, svoj Vrisak ili napokon svoj bio broj koji bi se jedino dao rana ornitologa, te pedagoga koncertu. Za takvo što, uz malo paradoksalno, zagubila, pa je statement o kraju vremena. sabirati sa nulom. Pierreu Boulezu, Karlheinzu volje, razlog bismo vjerovatno u sarajevskom mirnodopskom Jer, reklo bi se, da savremeno U epohalnoj Kavafijevoj pje- Stockhausenu, Iannisu mogli tražiti u onoj ofucanoj logoru sa živim i kružećim lucifersko doba antičke kulture smi, dvorska svita, prethodnica Xenakisu, Gerardu Griseyu, krilatici Kol’ko para, tol’ko i Godarovskim tramvajem iz i tradicije monoteističkih vjera neoliberalne i evropske, mudro Tristanu Murailu i drugima. muzike a odgovornost u lokal- Francuskih kolaža, još uvijek je u dubokom žljebu sudbinske čekajuć’ barbare, a razočarana Ukratko, kompozitorima koji nim ministarstvima za razne teško mislivo ovakvo djelo. i ovozemaljske ploče. One prve, njihovim izostankom, kon- će skriviti najznačajnije stilske folklorne i pseudonacionalne No, kane li ljudi u Bosni, koja je apsolutni tekst i druge statuje: “Šteta, ti ljudi su i bili tendencije u umjetničkoj mu- namjene. Međutim, bez obzira a i šire, slaviti uopšte neku koja je kotao apsurda i na kojoj neko rješenje.” Možda, ovim zici sa početaka druge polovice što to neće biti jedan od vrsnih novu godišnjicu Messiaena, i je sav profani bilans svetosti. U stihom postaje jasnim, šta je dvadesetoga vijeka. SONEMUS-ovih koncerata, dostojno polagati na vlastitu utješnom Messianovu totalitetu zapravo društveno postmoderni O tom povodu, sarajevski koje svakako pamtimo, do izra- prošlost, zavisiće to ponajprije vremena, budući se čovjek da Baudrillard poručio u svom SONEMUS ansambl, izvođe- žaja će doći neke osobenosti od toga hoće li sami za sobom misliti kao vremenit stvor, u eseju Zašto za Sarajevom ne tre- njem Kvarteta za kraj vremena, SONEMUS muzičara, koje ostaviti neku svoju Guernicu, Sarajevu je prethodna godina ba plakati. Time, za naše nepri- sedamnaestoga decembra odlikuje nesvakidanja spretnost u sarajevskom Bošnjačkom i umjetnička perpetuiranost. institutu, obilježio je ovaj Sa takvim atributima, neće jubilej, rijedak po dometu u biti problematično to što, pri- historiji muzike dvadesetoga mjerice, violinistkinja Violeta vijeka. Time se je Sonemus, Smilović-Huart pojedine fra- sljedstveno svojoj marginalnoj gmente partiture utvrđuje na estetici, koja počiva ponajpri- samome koncertu, kao ni to da je na umjetnički relevantnoj pijanistica Julija Gubaidulina etici, upisao u globalnu mapu u interpretativno nategnutim prošlogodišnjeg praznovanja momentima demonstrira svoju Messiaena. ruskofilsku samouvjerenost. Tome u prilog, violončelista, Kvazi-nadri-psiho- prof. Jevgeni Ksaverjev je svoja modo-pop mjestimična intonativna kliza- Podsjećanja radi, još ono- nja uspio utopiti u dubinu fraze mad se vaskoliki svijet utrki- vlastite invencije. S druge stra- vao ko će kome dobaciti više ne, ipak, biće da je klarinetista čokoladnih Mozart kuglica Vedran Tuce jedini koji je svoj i ko će uspjelije žonglirati sa instrument sasvim preparirao dvjesto pedeset Mozartovih za ovo izvođenje Sonemusa. godina. Slično tome, u 2007.- On je muzičar, koji već izvjesno oj, UNICEF je klicao i u ašk vrijeme, svojim sigurnim to- zapadao za velikim mističnim nom, plijeni pažnju auditorija i pjesnikom Rumijem, čiji muzi- važi za izvođača koji se nameće cmyk XI/247/8, 8. siječnja 2,,9. 37 glazba

Mali Isus i veliki Šutej

Trpimir Matasović Smokvin list koncertu pojavio zaogrnut No, ta je priča tek svoje- šalom s natpisom Điđi, volimo vrstan smokvin list za ono o te! Njemu je itekako u interesu čemu je, zapravo, stvarno riječ. da Šutej preživi, i doslovno i Ne treba sumnjati u dobre A, koliko god to možda bilo u prenesenom smislu, jer je namjere Joséa Carrerasa i provokativno, pa i politički svjestan da ga je taj dirigent, nekorektno, ipak treba posta- zapravo, stvorio i doveo na drugih Šutejevih prijatelja. viti pitanje je li bilo potrebno sadašnju poziciju. A s te će po- Oni su zaista došli u Zagreb i umjesno istom prilikom pri- zicije vjerojatno jednako brzo kupljati i sredstva za liječenje sići kao što se na nju i popeo like, postaje statusnim Kvartet u najboljoj namjeri i bez Filharmonijinog šefa-dirigenta onog trenutka kada Šutej za kraj vremena, poglavito ikakvog osobnog interesa. Vjekoslava Šuteja. Da, čovjek prestane povlačiti na koncu Liturgija kristala, mada ništa S druge strane, u sâmom je je zaista teško bolestan i nje- svog velikog prijatelja Milana manje znakoviti nisu ni ostali govo je liječenje u Americi Bandića, pri čemu je sasvim stavovi, teološki utemeljeni na Zagrebu osobnih interesa stvarno vrlo skupo. No, Šutej nebitno povlače li se ti konci iz Apokalipsi po Svetom Ivanu. oko ovog koncerta bilo s više nije običan smrtnik kojem Zagreba ili iz Seattlea. bi život visio o niti zato što Nešto manje očite, ali ne i Forenzičari u strana si ne može priuštiti liječenje. manje bitne interese ima u toj McDonald’su Naprotiv, riječ je o čovjeku priči i Dražen Siriščević. On se organizacije koncerta latio U postapokaliptičnoj Bosni Koncert za Vjekoslava Šuteja čija mjesečna plaća porezne i Hercegovini, 2008., na djelu obveznike košta više nego deklarativno također iz prija- je humanizacija zločina i kulti- i Zakladu Ana Rukavina, plaće predsjednika Republike i teljskih pobuda, ali ne treba vacija zemljišta u koje će kiša, Košarkaški centar Dražena premijera zajedno, čemu treba zanemariti da je ovaj događaj snijeg i magla što talasa među pridodati i daljnja sredstva prilika da se zaradi još koji Petrovića, Zagreb, 19. prosinca plus kod gradskih moćnika, planinama Olimpa još dugo 2008. koja su za njegovo liječenje već u dubinu potiskivati zapekle izdvojena iz gradskog prora- pogotovo u trenutku kada je sedimente krvi. Za početak, čuna. K tome, Šutej, kojem su ovaj dugotrajni televizijski poput forenzičara u američkim usta uvijek bila puna domo- novinar i kratkotrajni diplo- filmovima koji nikada nisu ljublja, nije imao povjerenja mat naumio zasjesti na mjesto omanuli, ne preostaje ništa onako upitna teza o cilju u hrvatski zdravstveni sustav, ravnatelja Koncertne dvorane doli da zagrizemo McDonald’s koji opravdava sredstvo nego je već par dana nakon Vatroslava Lisinskog. sendvič. postaje još dvojbenijom postavljanja dijagnoze bio na kada je, osim sredstva, pro- Zvijezde na tekućoj Kane li ljudi u U međuvremenu, po po- putu za Seattle i jednu od naj- vrpci etici zadnjega koncerta i blematičan i sâm cilj. Kada je skupljih bolnica na svijetu. I Bosni, a i šire, Sonemusova mesijanska anga- riječ o spektaklu u Ciboni, u to bi bio sasvim legitiman čin, Sâm koncert ovdje je, u žmana, dade se prepoznati i da kojem je 19. prosinca prošle samo da je veliki dirigent u tu osnovi, potpuno sporedna slaviti uopšte neku je Messiaen vjerovatno zadnja godine ekipa zvučnih imena iz svrhu bio spreman posegnuti u stvar. Bila je to standardna novu godišnjicu ličnost univerzalističkog, hu- opernoga svijeta, predvođena vlastiti, vrlo dubok džep. revija opernih hitova, pod manističkog tipa. U svom stva- Joséom Carrerasom, zapjevala Ne treba, doduše, sumnja- ravnanjem, tko zna zašto, čak Messiaena, i ralačkom radu on će se suvislo uz pratnju Zagrebačke filhar- ti u dobre namjere Joséa petorice dirigenata. Na teku- baviti starogrčkim tropama, monije, igra je odigrana vrlo Carrerasa i drugih Šutejevih ćoj su se vrpci nizale operne dostojno polagati hindu ragama i atipičnim vješto. Jer, argumentu da je prijatelja. Oni su zaista došli zvijezde, što one čiji je sjaj indijskim instrumentarijem. ovim dobrotvornim koncertom u Zagreb u najboljoj namje- već davno izblijedio, što one na vlastitu Naravno, kao kompozitor, koji prikupljena velika svota za ri i bez ikakvog osobnog koje su još na vrhuncu, ali su, će tim primjesama i postulati- Zakladu Ana Rukavina uistinu interesa. S druge strane, u čini se, debelo precijenjene. prošlost, zavisiće ma suvereno strukturirati tok se nema što prigovoriti – za sâmom je Zagrebu osobnih Manje-više jedine svijetle to- vlastita bića, kao redovna or- novac koji stvarno dođe do te interesa oko ovog koncerta čke bile su svjetska diva Inva to ponajprije guljaša više od šezdeset godina zaklade može se, bez ikakvih bilo s više strana. Tu je ponaj- Mula, ali i naša samozatajna od toga hoće li u pariškoj katedrali Svetoga ograda, reći da je otišao na prije Filharmonijin ravnatelj sopranistica Valentina Fijačko, Trojstva. Messiaen će biti još pravo mjesto. Miljenko Puljić, koji se na što je, u zbroju, ipak premalo sami za sobom jedan u nizu značajnih stva- za davanje pozitivne ocjene za ralaca, skoro jedini u oblasti glazbeni aspekt ove priče. ostaviti neku svoju muzike, koji će pored raznih li- Od čitavog je programa, terata, pjesnika, tragičara i mi- paradoksalno, na simboličkoj Guernicu, svoj stika, biti strastveni istraživač razini najviše smisla imao do- ptičijega poja. U tom smislu datak – božićni hit Tiha noć, u Vrisak ili napokon će ostaviti čak sedam tomova višejezičnoj izvedbi svih sudi- svoj statement o transkribiranog samozatajnog onika. Nije to bio samo puki ptičijega pjeva. S druge strane, danak konzumerističkoj pred- kraju vremena poput ptica, njegovi učenici će blagdanskoj pseudoreligiozno- raslojiti i učiniti rizomatičnim sti, ili možda posveta bečkim mnoge statusne elemente, božićnim koncertima, na ko- iste one kolorističke tradicije jima je Šutej izgradio veći dio iz koje je iznikao i Messiaen. svog međunarodnog rejtinga. Možda se najaktuelnijim čine Naime, zazivanje Maloga napori, sada već pokojnog Isusa, umjesto velikoga Šuteja, Griseya koji je svoj rad kon- ovdje je bilo pogođeno i više stituisao držeći za dogmatičnu nego što su organizatori uopće rezonanciju tembra, i Tristana bili svjesni. Jer, zemlji u kojoj Muraia koji i danas duboko se, u vrijeme globalne krize, grebe zanimajući se za teksturu od običnih smrtnika traži da samoga zvučanja. stegnu remen, dok se za osobe Kad se podvuče crta, s menadžerskim plaćama orga- Schopenhauer je sasvim si- niziraju humanitarni spektakli, gurno mašio nadajući se dva- zaista može pomoći još samo desetom stoljeću, kao stoljeću – božanska intervencija. poslanstva hindu kulture vrlim zapadnjacima, ali je ipak po- Tekst je objavljen na godio da je muzika preslika Radiju 101 u emisiji Antena same volje a dodajmo i da je 20. prosinca 2008. Messiaen volja same muzike. Oprema teksta redakcijska.

cmyk 38 XI/247/8, 8. siječnja 2,,9. glazba

thing?”, “the airwaves are sa- ration of Americans”), sempla cred”. Steinski se ne srami svog pjesme Planet Rock Afrike statusa seniora na ovom miksu Bambaate i breakbeatova kao (pojavljuje se i glas koji uzvi- što su oni iz pjesme Scorpio Zločin koji je morao biti počinjen kuje “he’s old enough to be my Dennisa Coffeya i Dance to father!”), no taj osjećaj susreta the Drummer’s Beat Hermana stare i nove škole hip-hopa čini Kellyja & Lifea. Double Dee i da njegovih pedesetak godina Steinski napravili su desetljeće Nate Patrin dijalog iz Casablance, dijelove Steel rough mix Nothing to Fear, izgleda potpuno nebitno – toli- nakon svoje posljednje suradnje savjeta iz nekog plesnog tečaja i koji se općenito smatra jednim ko se toga nalazi u ovom miksu dva miksa: 1998. stvorili su glas Little Richarda. Bilo je ne- od najboljih mikseva poslje- da je nemoguće pronaći pose- hiperaktivni, elastični, gotovo važno što nije bila riječ o virtu- dnjih nekoliko godina. bne znakove naginjanja obi- transformirajući old-school Generaciji izrasloj na oznim DJ-ima i što su sastavili Nothing to Fear može biti lježjima bilo koje obale, stila, funk-party remix pjesme Jazzy tridesetsekundnim cijelu stvar pomoću osmoka- iznenađujući vrhunac ove područja ili generacije, ičemu Sensation Afrike Bambaate, nalnog snimača i kazetofona; kolekcije, čak i uzevši u obzir osim samog hip-hopa. a 1999. Voice Mail (Sugar Hill obrazovnim filmovima Ulice oni su prihvatili hip-hopersku klasični materijal na prvom Energičan ultramiks Suite) - energičan ultramiks Sezam i stimuliranoj stalnim tradiciju reformatiranja posto- disku. Lijepo je čuti Steinskija koji prelazi žanrovske odredni- jećeg materijala i pretvorili je u kako stvara miks duži od neko- koji prelazi žanrovske ce. Te pjesme pružaju osjećaj mijenjanjem televizijskih postmoderni luna-park. liko minuta – u ovom slučaju odrednice vrtoglave sreće autora koji programa prirodno je Generaciji izrasloj na tri- riječ je o malo manje od sat Dublji uvid u Steinskijev ponovno rade s klasičnim ma- odgovarao Steinskijev recept desetsekundnim obrazovnim vremena ispunjenih gomilom stil i zvučni identitet je, na- terijalom. filmovima Ulice Sezam i sti- ludih upadica i zvučnih šala, ravno, prisutan na prvom No, tu je i posljednja stvar, za igranje slušateljskim muliranoj stalnim mijenjanjem a u isto je vrijeme nešto na što disku, na kojem možete pro- prethodno neobjavljena rasponom pozornosti: postavi televizijskih programa prirodno se može plesati. Prepoznatljive naći standardne b-boy himne, “Number Three on Flight je odgovarao Steinskijev recept melodije (Swan Lake gru- kao i uznemirujuće, gotovo Eleven”, koja spaja snimku ritam, ubrzaj ga nekoliko za igranje slušateljskim raspo- pe Blackalicious, Nellyjeva avangardne obrade mračnijih poziva Betty Ong iz zrakoplova puta da bi održao dinamiku nom pozornosti: postavi ritam, Country Grammar, De La Soul trenutaka američkog života. United Flight 11, otetog 11. ubrzaj ga nekoliko puta da bi i The Art of Getting Jumped) Do 1985. Steinski i njegov rujna, s uznemirujućom am- i upleti gomilu tematskih, održao dinamiku i upleti go- polagano prelaze u nepoznate; partner Double Dee stvorili bijentalnom naricaljkom nalik ponekad arogantnih milu tematskih, ponekad aro- čut ćete iritantno poznat, no su još dva dodatna Lessons na radove Briana Enoa, te je gantnih semplova televizijskih nesmjestiv old-school ritam, što albuma da bi ih dodali na The jedina pjesma na ovom albu- semplova televizijskih voditelja ili političara, te na vas vrlo lako može izludjeti. Payoff Mix. Ime albuma Lesson mu koja je teška za slušanje. voditelja ili političara, te kraju reci: koga briga za tužbe. Cijeli je album pojačan snim- 2 (James Brown Mix) govori Lesson 2 odgovara na pitanje Već 1986. bilo je jasno koliko kama glasova koje guraju jedna sve. U vrijeme kad je Roland postavljeno u nazivu ove kom- na kraju reci: koga briga za je legalno upitna i komercijal- drugu s puta i stvaraju multi- 808 svojim zvukovima i dalje pilacije citatom Change the Beat tužbe no nemoguća njegova glazba, generacijsku struju svijesti: tu vladao produkcijom hip-hopa, Fab 5 Freddyja (“this stuff is kada je glazbeni kritičar Robert su Glengarry Glen Ross, Rocky bila je neobična zamisao kom- really fresh”). No, osim njezina Christgau napisao članak o & Bullwinkle, Groucho Marx, biniranja uobičajenih hip-hop plesnog potencijala, riječ je i Steinski, What Does It njegovoj glazbi za Village Voice propovjednici, komedijaši te semplova (Apache, Double o duboko promišljenoj glazbi. All Mean? 1983-2006 pod naslovom Odličan plesni ispad Louisa Farrakhana koji Dutch Bus) s gomilom raznih Vjerojatno i ilegalnoj, što samo Retrospective; Illegal Art; album koje ne možete kupiti, no izvikuje pred posjetiteljima fragmenata funk hitova Jamesa čini sve ovo zločinom koji je pogodio je točno u središte kad konvencije Jack the Rappera Browna – trebalo je još jedino morao biti počinjen. 2008. je za njega napisao da je “vječno 1980. godine kako se “bijelci da se pojave Bomb Squad i razočaran optimist koji i dalje bave kontrolom umova”. Tu su dadu završni pečat novonasta- S engleskoga preveo smatra da zvukovi i prizori koji i zvučni efekti iz Zvjezdanih jućem žanru. Lesson 3 (History Zoran Lazinica. to više razmišljate o vibriraju u američkoj svijesti ne staza, komični upadi različitih of Hip Hop) iz 1985. godine Objavljeno na tome, to vam se čini samo da ne spadaju pod zakon zvukova i rekontekstualizirani dodatno učvršćuje povijesnu www.pitchforkmedia.com/ ironijski prikladnije da o autorskim pravima, nego da pop-kulturalni koani i floskule: važnost breakbeat aspekta article/record_review/50729- je jedan od ključnih trenutaka po prirodnom pravu pripadaju “this is a special magic”, “wait a ovog žanra preko mudro otetih what-does-it-all-mean-1983- u povijesti hip-hopa – kontro- svakom građaninu.” minute – are you guys actually Kennedyjevih citata (“the torch 2006-retrospective. verzija oko prava na korištenje gonna go through with this has been passed to a new gene- Oprema teksta redakcijska. semplova i zvučne aproprijacije Iritantno poznat, no – nastao zbog tridesetdvogodi- nesmjestiv old-school šnjeg televizijskog producenta ritam reklama. Steve Stein bio je Nedugo nakon toga Steinski puno više od običnog diletanta; je objavio The Motorcade kao polovica megamix dvojca Sped On, plesni album o Double Dee and Steinski bio Kennedyjevu ubojstvu koji je dovoljno duboko uključen je teško stizao do svijesti u nastanak novog glazbenog Amerikanaca, osim ako je taj žanra da bi utjecao na njega Amerikanac bio pretplaćen na izlaskom epohalnog prvenca New Musical Express koji ga Lesson 1 (The Payoff Mix) 1983. je darivao čitateljima u obliku godine. The Payoff Mix, stvar flexidisca. Ustavari, pošto je koju su sastavili i s njom pobi- većina Steinskijeva materijala jedili na natjecanju u remiksira- bila dostupna samo kao bootleg, nju, bila je prerada pjesme ben- best-of kompilacija na dva da G.L.O.B.E. & Whiz Kid diska What Does It All Mean? Play That Beat Mr. DJ, u koju 1983-2006 Retrospective čini nisu stavili samo uobičajene veliku uslugu slušateljima time reference na plesne hitove kao što skuplja njegov najbolji ma- što su Rock It i Last Night a DJ terijal na jednom mjestu – ne Saved My Life, nego su i ubacili samo dobar dio solo rada, nego različite zvukove – primjerice, i kompletan 2002 BBC/Solid esetljećima je kultni heroj Steinski vladao kao prava underground legenda. Zbog nezgodnog zakona o autorskim pravima njegovi su se izrazito utjecajni old- school zvučni kolaži (nazvani Lessons) tajno razmjenjivali među DJ-ima i ljubiteljima hip-hopa, a nikad legalno nisu objavljeni. Izgleda da je na vrbi rodilo grožđe, jer je Steinski napokon počeo djelovati polu-legalno s What Does It All Mean? – esencijalnom retrospektivom na dva diska. Tim albumom Steinski zauzima mjesto izgubljene karike između kontrakulturalne komedije Firesign Theatrea i kulturnih diverzanata kao što su DJ Shadow i Cut Chemist. Steinskijeva estetika šaljivca uključuje gotovo sve: Jamesa Browna, Groucha Marxa, crtane filmove, stare reklame i sve ostalo što mu padne na pamet. (Nathan Rabin) cmyk XI/247/8, 8. siječnja 2,,9. 39 razgovor

Steve Stein Život među tjelokradicama Hugo Currie slagati. Bit će mnogo sni- prirodnom pravu pripadaju mljenih glasova na idućem svakom Amerikancu – da svi albumu i upravo pokuša- imaju pravo interpretirati Zastupnici u Kongresu u vam pronaći glazbu koja ih i obrađivati ih kako god osnovi su plaćeni zaposlenici bi odgovarala atmosferi i žele…” I dalje smatraš da osjećaju koji bude. sva glazba treba biti dostu- velikih korporacija koji rade pna za sempliranje? ono što im se kaže. No, u Zaposlenici velikih – Da, naravno, mislim korporacija da treba biti, jer je to smjer isto vrijeme ja mogu sjesti U posljednjih deset godi- u kojem se ovo društvo za računalo i preuzeti novu na cijela glazbena industri- razvija. Stvari se mijenjaju, ja kao da je koagulirala u stvari se događaju i ljudi se stvar 50 Centa na svoj ipod a pet globalnih kompanija… privikavaju na njih. da nikome ništa ne platim, – O, na kraju će to biti Mislim da rock’n’roll jedna kompanija, koja će ne bi nikad nastao da su tako da je s tim tipovima apsorbirati ostale dvije blues glazbenici zabranili rimjenjuješ li potpuno druga stvar, to je gotovo ili tri i u osnovi plaćati Stonesima da upotrebljava- Burroughsovu školu kao stavljanje albuma pod državi da štiti njezin in- ju njihove rifove… slučajnosti u svom mikroskop. teres na cijelom prostoru. – No bilo bi lijepo da radu – izreži na komade, Zastupnici u Kongresu u im je netko platio. Stonesi ubaci u vreću, promiješaj i Divni glasovi osnovi su plaćeni zapo- su bili posebno gadni zbog iskoristi ono što iziđe kojim voditelja slenici velikih korporacija toga što su stavljali svoja se god redoslijedom pojavi. Albumom The koji rade ono što im se imena kao imena autora – Želim da stvari zvuče Motorcade Sped On, obja- kaže. No, u isto vrijeme i ignorirali ljude koji su dobro uza svu tu nasumi- vljenim na NME flexidiscu ja mogu sjesti za računalo stvarno napisali te stvari. čnost. Morate eliminirati u Velikoj Britaniji, počeo si i preuzeti novu stvar 50 To nije pošteno – to je dio slučajnosti ako ne se baviti društveno-aktivi- Centa na svoj ipod a da čisto varanje. Možda oni i želite postati neslušljivi i stičkim, političkim temama. nikome ništa ne platim, nisu bili odgovorni za to, odbojno samozadovoljni. Je li taj album ikad obja- tako da je s tim tipovima možda je bio kriv njihov Ne želim stajati tamo i vljen u SAD-u i kakve su gotovo. Svejedno, oni neće knjigovođa ili menadžer, govoriti samome sebi vau, bile reakcije? odustati. No, tko sam ja no mislim da je to različita sviram ovu stvar u jedana- – U SAD-u ga je obja- – neki pedesetogodišnji stvar. Sempliranje je put estšesnaestinskom ritmu vio Tommy Boy kao dva- šmokljan koji čak nema naprijed u glazbi i kulturi. dok ljudi razmišljaju imaju naestinčni promo-album ni vremena za to. Zašto bi Ima li umjetnik odgovor- li vremena popiti još jedno na vinilu. Starije ljude, to neki dvanaestogodišnjak nost biti politički aktivan? pivo prije odlaska. Morate jest ljude mojih godina, koji zna to napraviti uo- – Pa, ima, no teško je zadržati pozornost publi- odbio je taj album, jer je pće išao u trgovinu CD-a odgovoriti na to pitanje. ke. emotivna povezanost sa – baš njega briga za omote S jedne strane, imate sve Jesi li razmišljao o slu- stvarnim događajem bila albuma. te slučajeve iz prošlosti u šateljima kada si radio puno jača od bilo kakve Stonesi su bili Zaslužuje li glazbena kojima su vlade počinjale Lessons? obrade koju sam ja mogao industrija da nestane? ratove, ljudi prosvjedovali – Da budem iskren stvoriti. Neki su ga razu- posebno gadni zbog – Teško je odgovoriti na i društvene se promjene – nisam. Bilo je to ugodno mjeli. Mlađi ljudi (oni koji to pitanje – mislim, ima događale kroz borbu, no, s iznenađenje. Nismo razmi- su opće čuli za Kennedyja toga što su stavljali dobrih ljudi koji rade za druge strane, stvari su da- šljali o publici, tim albu- i atentat – začudio bi se izdavačke kuće, pametnih nas drugačije. Ovo je jedna mima smo isključivo željeli koliko njih uopće nema svoja imena kao ljudi koji ne zaslužuju da od najvećih, najmoćnijih zadovoljiti same sebe. U pojma) većinom su smatra- ostanu bez posla, no u ra- država na svijetu, a banda to vrijeme smo visjeli u li da je OK. imena autora i zvijenom svijetu općenito lažljivih lopova otela je Roxyju koliko smo mogli i Imam u glavi sliku tebe ignorirali ljude koji postoji puno ljudi koji ne vlast. Također imaju i gole- dosta toga je ostavilo utje- kako probireš kroz arhive zaslužuju da izgube svoje mu propagandnu mašine- caj na nas, no mogu reći da izbačenih scena i snimki su stvarno napisali poslove, kao što se počelo riju koja… Mislim da vam nismo razmišljali o tome koje poslije koristiš za svoje događati. U SAD-u mnogo ne mogu ni opisati u kojoj kako će nas prihvatiti pu- stvari – ima li toga? te stvari. To nije ljudi ne radi zbog toga što je mjeri propaganda ovdje blika. Promatrajući druge – Haha… Prilično si bli- gomila robova u Kini proi- proširena. Postoji toliko izvođače na živim nastupi- zu istine. Rano sam shvatio pošteno – to je zvodi iste stvari kao i oni, i ljudi čija stajališta stvaraju ma dobili smo osjećaj koji da se većina zanimljivih to samo za dolar dnevno. A popularni mediji, a popu- bi prijelazi mogli upaliti. stvari s glasovima vodite- čisto varanje velike tvrtke se smješkaju larni mediji su u rukama Douglasova sposobnost lja događa kada ne čitaju dok skupljaju dobit. Oni republikanaca. To je nalik je bila takva da sam ga tekstove. Dok još nisam razmišljaju u stilu: “Zar životu među tjelokradicama mogao pitati možemo li imao svoj studio, uvijek bih nije ovo super? Šteta zbog iz znanstvenofantastičnog doći od točke A do točke govorio inženjeru da po- onih tipova koji nemaju filma. Razina javnog di- L, na što bi on odgovorio čne snimati prije nego što posla, ha?” To su žalosne, skursa ovdje je na razini što bismo mogli napraviti. priđu mikrofonu, jer su sve no neizbježne promjene, trećeg razreda osnovne. Tada bismo napravili ko- te male snimke bolje od jer se svijet mijenja gole- Teško je povjerovati koliko stur stvari i svaki od nas glavne. Greške, nakašljava- mom brzinom. loše stoje stvari. Na pri- bi je popunjavao raznim nje, spontane napomene… mjer, nekoliko zadnjih an- elementima sve dok je ne iskoristio sam tone tih Propagandna keta pokazalo je da više od bismo dovršili. I stvar bi stvari, npr. na Nothing to mašinerija polovice Amerikanaca ne funkcionirala u ritmičkom Fear. Mislim da su to divni U Village Voiceu su na- vjeruje u teoriju evolucije. smislu. Nisam siguran jesu glasovi. pisali za tebe da si “vječno li te stvari ikad potpuno Što dolazi prije, semplovi razočaran optimist koji i da- S engleskoga preveo funkcionirale kao plesna ili glazba? lje smatra da zvukovi i pri- Zoran Lazinica. podloga u klubu, znam da – Obično pronađem zori koji vibriraju u ameri- Objavljeno na neki dijelovi jesu. No, bili nešto što mi se tematski čkoj svijesti ne samo da ne www.monkeyfunk.net/ su to odlični albumi za sviđa, pa nakon toga nešto potpadaju pod zakon o au- Steinski/Steinski.html. puštanje na radiju. Klub je što bi se moglo glazbeno torskim pravima, nego da po Oprema teksta redakcijska.

cmyk 40 XI/247/8, 8. siječnja 2,,9. razgovor

Marina Jurjević Kako izaći iz determinacije znanjem? akle, već dulje živiš u sebi performera/icu (ako uo- Suzana Marjanić – Svi smo determinirani koju čine radovi sedamdeset i Leatherheadu. Kako je pće tako mogu nazvati taj dio znanjem – nasljeđem, stilom, jednog sudionika/ice koji su svoj došlo do tvog odlaska i sebe) od sebe svakodnevne. podsvjesnim, zato je i ne- izraz prilagodili definiranim kako bi opisala ukratko, koliko Krenimo od tvoje izložbe S multimedijalnom moguće govoriti o potpunoj pravilima za sudjelovanje u je to, naravno, moguće, britan- Što je umjetnost?, koja je umjetnicom Marinom improvizaciji ili slobodi, ma instalaciji. Naime, svaki je sku performersku scenu? 2007. godine postavljena u koliko se mi to trudili. Svjesna sudionik trebao na poleđini – Nakon što je Robi (moj Galeriji O.K., i to kao dio ciklu- Jurjević razgovaramo o sam tog ograničenja i zato me svoje slike (crtež, fotografija i muž) dobio posao u britan- sa Povratnici koji je predstavio njezinim performansima improvizacija privlači kao ek- sl.), urađene na A4 formatu, skoj IT tvrtci, godine 1999. riječke umjetnike/ice koji/e su se speriment, kao neka vrsta igre napisati kratak opis (interpre- preselili smo se u Leatherhead školovali/e i žive u inozemstvu. kao i o njezinu životu na kojom otkrivaš koliko možeš taciju slike) te snimiti svoju (Surrey), a ja sam u Rijeci Naime, na dan otvorenja s mla- relaciji Leatherhead, London odstupiti od pravila kad si pod interpretaciju na diktafon i pri- napustila poslovnu karijeru i dim glazbenicima i dvjema ple- pritiskom – izložen publici i ložiti jedan objekt kao taktilnu magisterij da bismo započeli sačicama izvela si performans – Rijeka ograničen grupnim konsenzu- – neverbalnu referencu rada. svoj novi život “od nule”. Tako Improvizacija na temu slobo- som teme, realizacije i konce- Na koji si način kao kreatori- sam počela raditi sa slijepim da, opresija i umjetnost, gdje pta. Slobodan si, a ustvari ne- ca uspjela ukomponirati sve ljudima i s ljudima s posebnim ste zajedno iskreirali glazbenu slobodan. Jedini je pravi smisao radove na način da oni ostanu potrebama, shvativši da je to vizualizaciju na spomenutu performansa tog tipa kreativni individualni unutar instalacije, posao koji istinski volim. Na temu improvizacije. Kako je čin koji ti hrani radoznalost i ali da istovremeno, promatrani tom sam poslu srela prijate- izgledala navedena vizualiza- daje zadovoljstvo u traganju za izvana, u konceptualnoj sferi, ljicu Hannah Stuart, koja me cija? neverbalnim izrazom misli, a, formiraju novu kvalitetu? je nagovorila da se prijavim – Taj je performans zajedni- naravno, i reakcija publike ako – Kada sam po prvi puta na Umjetničku akademiju. čki rad muzičara Leona Valića je ima J. Ako nema "kreativne ugledala instalaciju Cornelie Nisam vjerovala da će me (bas), Hrvoja Tomičića (elek- destrukcije", odnosno zado- Parker Subconscious of a primiti, ali čudo se dogodilo trična gitara), Borne Miolovića voljstva iza tog procesa, onda Monument/ Podsvijest spome- i sada studiram umjetnost na (bubnjevi), plesačica – blizanki on nema smisla. Improvizacija nika (u potpunosti ispunjena Londonskom sveučilištu – ko- Tine i Sanje Bertović i mene kao suštinska odrednica per- galerija s grudama zemlje ledžu Wimbledon i doslovno (klavijature, koncept, slajd-pro- formansa ne znači kaos ili da je iskopane ispod kosog tornja iz obožavam svaku minutu tog jekcija i organizacija). Slajd- sve dobrodošlo, i tu leži kon- Pise, obješene na tanku žicu), iskustva. Prve smo tri godine projekcija je serijom digitalnih troverza slobode i neslobode obuzelo me ogromno ushićenje imali fantastičnu umjetnicu slika reprezentirala dijalog u performansu tog tipa. Još od od (mentalne i fizičke) ljepote Edwinu Fitzpatrick kao vodi- boja: plavo – zeleno – žuto djetinjstva jedna od najboljih prizora kao i želja da uhodam teljicu studija, pod čijim smo – crveno – plavo, nudeći never- definicija slobode za mene je u instalaciju… Naravno, hod se kritičkim okom, a u suradnji balni “kodeks” i koordinacijsku Marxova definicija “sloboda je unutar instalacije je bio za- s grupom izvrsnih mentora, osnovu za primarnu improvi- svijest o neslobodi”. U našem branjen… Tog mi se trenutka razvijali u smjerovima za koje zacijsku reakciju kao početnu performansu svaki je perfor- javila želja da napravim insta- nismo mogli pretpostaviti. točku razvoja teme u maniri mer “slobodna” individua, ali laciju u koju će ljudi moći ući i Ja sam npr. prestala slikati na “programiranog” slučaja (chan- ograničena konceptom, točno kretati se slobodno, a opet kada platnima i posvetila se instala- ce). Glazba je improvizacijski definiranim vremenskim in- se udalje, biti svjesni druge cijskom radu, videu, fotografiji, slijedila relativno apstraktnu tervalom – odnosno vizualnim dimenzije – kvalitete. Pitanja konceptualnom pristupu, i ono formu našeg vizualnog, mi- simbolima, kao i međusobnom koja me “muče”, odnosno – što je nevjerojatno – pomalo saono i verbalno usuglašenog reakcijom svih performera, što mentalna stimulacija za gotovo performansu. aranžmana (koncepta). Nitko je istovremeno i jaka ograniče- svaki projekt na kojem radim Voljela bih kada bih mogla nije znao točno kako će se nost, a opet je svatko potpuno jest na neki način vezana uz nešto kompetentno reći o bri- tema razvijati, kako će tko rea- slobodan da odsvira notu koju temu značenja, (ne/verbalne) tanskoj performerskoj sceni, ali girati, ali smo znali prijelomne hoće, ubaci je kada i kako hoće komunikacije, razumijevanja, moram priznati da nedovoljno videotočke koje su nas vraćale (unutar definiranog intervala) estetike, što je/nije umjetnost znam i ne bih mogla dati obje- “na zemlju”, vizualnom konce- ili otpleše pokret koji hoće. i stotine drugih pitanja… a ktivan i kvalitetan opis doga- ptu (prolog – plavo, represija Naš je moto bio: There is a path neka sam pitanja nastojala đanja u toj sferi. – zeleno, sloboda – žuto, borba we can walk … can we think it? “provući” kroz instalaciju Slike slobode i represije – crveno i (Postoji put kojim hodamo/ s izložbe, u pozivu – pravilima Hrabrost za “ući u kraj – plavo). Plesačice su, sva- možemo hodati… možemo li za sudjelovanje u projektu. performans” ka plešući/improvizirajući svo- ga misliti?). Intersubjektivni pristup u Spomenula si kako je “ne- ju temu – “slobodu” ili “opre- istraživanju i kreiranju instala- vjerojatno” što si se posvetila i siju”, reflektirale svoju osobnu Instalacija “iznutra” cije kao cjeline bila je osnova performansu. Što te je pritom priču putem pokreta a u relaciji Među ostalim, na izložbi Što za stvaranje te “nove kvalitete”. osobno usmjerilo na perfor- s audio-vizualnim outputom te je umjetnost? (2007) postavila Svaki je sudionik zadržao svoj mans? njihovom međusobnom inte- si instalaciju Slike na izložbi, entitet unutar instalacije tvore- – Usmjerila me mentorica rakcijom. Claude Temin-Vergez, koja Dakle, improvizacija je Još od djetinjstva je klasificirala moju prvu pre- bila samo djelomična. Svaki je zentaciju “fine art” projekta performer, kako ističeš u opisu jedna od najboljih Transkripcija kao performans. projekta, individua koja izvodi To je bio totalni šok za mene vlastitu neverbalnu interpre- definicija slobode za jer sam po prirodi jako sra- taciju teme, ali je u krajnjoj in- mene je Marxova mežljiva i uvijek mi je bio stanci ipak ograničen grupom. problem istupiti pred ljudima. Pritom si, kako si spomenula, definicija “sloboda Hrabrost za “ući u perfor- videoprojekciju označila kao je- mans” dalo nam je dvoje naših dinu koordinaciju između svih je svijest o dragih performans-mentora sudionika koja diktira prijelaz Richard Layzell i Geraldine s teme na temu u točno određe- neslobodi” Pilgrim, koji su nas potaknuli nom vremenskom intervalu. i uveli u svijet performansa Inače, povodom spomenute izlo- nizom proaktivnih vježbi i žbe Branko Cerovac je napisao pričom o njihovim osobnim da njome zorno demonstriraš performerskim putovima. To smisao konceptualnoga tautolo- giziranja.

mi je pomoglo da razlučim u 2008. Woolf, Virginije lica Refleksije na temu Cetiri Marina Jurjevic, cmyk XI/247/8, 8. siječnja 2,,9. 41 razgovor

ći konstitucijsku jezgru instala- se osjećala slobodno (ugo- zvala me da izradim prijedlog pozitivnu vrijednost samoće cije koja, kao objekt promatran dno) a nadam se i suradnici. za zajednički projekt – rad sa kao kreativne sfere stvaranja, izvana, pruža svoju viziju Improvizacija na plavo i žuto slabovidnima, koji će se, na- moment privatnog dijaloga prostora i objekata uhvaćenih u (2006) bio je prvi performans dam se, ostvariti 2010. između (umjetničkog?) rada i vremenu/zarobljenih u kogni- koji sam izvela solo na klaviru promatrača. Virginia je odbila tivnu šumu “visećih misli” kroz (grand piano) i malim orgu- Što nije umjetnost? priznanja vjerujući da su po- koju se posjetitelj slobodno ljama u seeAbility Centreu, Prošle si godine pokrenula kvarena korumpiranim druš- kreće. Auditivnu komponentu gdje je bila postavljena insta- projekt Što nije umjetnost? tvom. Prijatelji su joj bili pu- instalacije činili su audiozapisi lacija Slike na izložbi. Druga Među ostalim, u okviru pro- blika koja joj je najviše značila, svih sudionika. Posjetitelj je izvedba istog koncepta nastala jekta pozvala si sudionike da a njen je život bio totalna po- bio pozvan istražiti instalaciju je u suradnji s dvije umjetni- prilože predmet koji za njih ne svećenost pisanju i konstantnu “iznutra” kroz kognitivni, vi- ce/plesačice gdje je Eva Carbo predstavlja umjetničko djelo/ eksperimentiranju s formom, zualni, taktilni, mirisni i audio plesala “žuto”, a Limor Collins umjetnost. O kakvim je pre- fikcionaliziran i estetiziran aspekt, a onda “zaviriti” izvan “plavo”. Eva je napravila koor- dmetima uglavnom bila riječ prikaz refleksije traganja za instalacije i reflektirati na ono dinirajući video za tu priliku; i koja se odrednica posebno smislom i međusobnim odno- na što ustvari instalacija aludi- snimila je video – more, ulicu, nametnula kojom su pozvani sima duboko ukorijenjenima u ra, pa bilo to i smo pitanje bez boje… nakon što smo dogovo- sudionici projekta odredili to svijest i misli individue. Ona je, odgovora. rile koncept i uredila je video što nije umjetnost? mislim, imala sve karakteristike Inače, san bi mi bio naći da svaka sekvenca odgovara – Projekt je još u tijeku i kako kažeš, u stilu Cage koje bi jedan umjetnik trebao galeriju koja će biti dovoljno vremenskom intervalu defini- pozivam na suradnju. Planiram – Cunnigham. Zbog čega baš imati. Virginijin vlastiti prostor “crazy” da ugradi stropnu kon- ranom u konceptu, tako da se u izlaganje prve faze projekta u privlačnost Virginijom Woolf, i bio je inspiracija mog “vlastitog strukciju toliko jaku da izdrži trenutku izvedbe performansa ožujku, u seeAbility Centreu zbog čega baš pozivanje na spo- prostora”. tonu-dvije obješenih malih možemo koordinirati prema i prezentaciju na Fakultetu, a menuti umjetnički dvojac? segmenata kako bi se ostvarila toj projekciji. Isti smo perfor- drugu fazu nadam se negdje – Tri su performansa Pepeljuga ili Drugi i vizualizaciju Sea – moga sna, mans izvele još dva puta na u Rijeci. U ovom sam proje- – Refleksije na temu Četiri Treći svijet verzije “podsvijesti” posvećeno- različitim lokacijama. Homage ktu postavila set jednostavnih lica Virginije Woolf vezana uz U popisu svojih rado- sti moru. Johnu Cageu, Yvesu Kleinu i pravila i pozvala sudionike da projekt. Prvi je performans va navodiš i performans Kako si koncipirala ostale interpretacija plave (2007) jest napišu (nacrtaju i sl.) što je – refleksija glumice Vanesse i umjetnost, 2007. na temu sloboda, opresija Improvizacija Marina Jurjevic, Contemporary Cinderella. O instalacije izložene na spome- zajednički performans Lucy za njih umjetnost i da prilo- Underwood, u kojoj je Vanessa kakvu je performansu riječ? nutoj izložbi? McAdam-Freud, Deirdre že predmet koji ne smatraju prilagodila svoju adaptaciju – To je jedan mini perfor- – Ostali su eksponati bili Bryant i mene, kreiran za festi- umjetnošću. Ne radi se o filo- romana Svjetionik na dogo- mans (2007) koji smo kao izloženi u susjednom galerij- val performansa na našem fa- zofskom ili stručnom istraživa- voreno vrijeme (13 min), i trojac (isti trojac koji je izveo skom prostoru, fizički odvojeni kultetu. Za taj sam performans nju, radi se o radoznalosti što ograničila “performativno” i Homage Johnu Cageu, Yvesu od instalacije Slike s izložbe, napisala koncept koji smo nas ljudi misle o toj temi neovisno kretanje u skladu s postavlje- Kleinu i interpretacija plave) ali tematski povezani. U tom tri usvojile i podijelile uloge. o dobi, profesiji, porijeklu, nom instalacijom (snimljeno dizajnirali (na Fakultetu). drugom prostoru na jednom Homage Johnu Cageu sastojao sposobnosti, znači – jedan po- na Fakultetu), a taj je per- Napravili smo transkripciju je zidu bila postavljena intera- se od specifična rasporeda sto- tpuno all-inclusive projekt… formans projiciran u Rijeci u Pepeljuge u suvremeni kon- ktivna instalacija u stiliziranoj lica za publiku, tišine na kla- opet temeljen na intersubjekti- gornjoj galeriji. Preostala dva tekst gdje je Pepeljuga simboli- brajici Što je umjetnost, a koja viru (ref. 4’33’’) i alternativnih vnu konceptu. Primljeni radovi performansa izvedena su: prvi zirala nerazvijena i iskorištava- je posebno privukla djecu na zvukovima, dok je Yves Klein i jako su interesantni, ali ne bih na otvorenju izložbe (dvomi- na društva, dok su sestre repre- interakcijsku igru s glinenim interpretacija plave slavljen cr- otkrivala za sada o kojim se nutni je segment dostupan na zentirale dominaciju i borbu krugovima i pravilima braji- težom i miješanjem plavih boja objektima radi kako ne bih YouTubeu), a drugi performans za vlast nad ignoriranom, ce, esej filozofkinje Snježane u staklenim posudama (koje su utjecala na potencijalne sudio- tjedan kasnije na “private view” bespomoćnom Pepeljugom. Prijić-Samaržije na temu Što Lucy i Deidre donijele), dok nike. Za razliku od instalacije večeri. Iako se na isti koncept Referirajući se na mit, bajku, je umjetnost i repeticija What sam ja simultano izvodila svoju Slike s izložbe, gdje je zahtjev improviziralo, dobila su se dva nepoznato svjetlo pozvalo je is art natpis. Druga instalacija interpretaciju sviranjem na za sudionicima bio puno veći i prilično različita performansa. Pepeljugu na reakciju, a pri- Prostor i vrijeme odvojeni bila klaviru. Performans smo izvele gdje su sudionici hrlili napra- S obzirom na to da prošlo- sustvo pozitivnih snaga – glo- je postavljena na susjednom u prostoriji koju smo morali viti radove, kod ovoga projekta godišnje plesačice nisu mogle balni liberalni trendovi dali su zidu (riječ je o segmentiranom pronaći same (zadatak je bio da osjećam otpor i ulažem veliku nastupiti, pismom za suradnju joj čudnu snagu. Uglavnom, to prostoru zabilježenom ka- pronađemo prostor u zgradi/ energiju u pozitivno “nagova- obratila sam se Prostoru Plus je politički intonirani perfor- merom – petnaest odvojenih crkvi te kreiramo performans ranje”. Projekt je otvoren i čeka (Školi za moderni ples) i plesa- mans, meni ne naročito drag, sekvenci s točno definiranim za taj prostor). Istraživanje raširenih ruku sudionike da mi čica Maja Dobrila mi se javila. ali s happy endom pobjede razmakom između njih, s time prostora bilo je fantastično se jave na mail marina.jurjevi- Majin entuzijazam bio je kao pravednosti nad nepravdom… da audiozapis nije bio izložen), iskustvo, neopisiva sloboda, a [email protected]. sunce, nešto predivno. Toliko Kako se u britanskim umje- te videoprojekcija DVD-a Od mi smo totalno uživale, izvo- Trenutno intenzivno radim se posvetila svojoj ulozi da je tničkim krugovima raspravlja kuće kući, čije su digitalne slike deći i pripremajući se kratko za na multimedijalnom projektu čak uspjela nagovoriti izvrsnog o utjecaju globalne ekonomske (digital paintings) dijelom bile taj performans (dug 3 minute). pod radnim naslovom Šah, dizajnera kostima Sašu Krgu krize na kulturne projekte? konstitutivni element proje- S kojim riječkim umjetnici- umjetna inteligencija i mozak. da joj dizajnira, kao njegovu – Znam da će ovo zvuča- kcije za performans a muzička ma/umjetnicama posebno sura- To je kolaborativan projekt refleksiju na temu, i sašije ti čudno, ali ne raspravlja se podloga improvizacija One đuješ pri svojim kratkim borav- s različitim profilima ljudi, i predivnu haljinu za tu priliku, previše; to je, mislim, jedna (Jedan) s mog CD-a Piano cima/povracima u Rijeku? mojim suprugom na prvom a tata joj dovezao haljinu čak od karakteristika britanskog Improvisations (Klavirske im- – Kada sam izlagala u mjestu. Konceptualna je kara- iz Novog Sada večer prije sa- društva – rezerviranost. Mi provizacije), snimljen za tu Palachu, za tu sam izložbu ktera i ima elemente znanstve- mog performansa. Mladi su smo više skloni panici i kon- priliku, te konačno na preo- surađivala s Čarlijem (Damir no-inženjerskog imputa. Kako muzičari (iz prošlogodišnjega stantnim raspravama. Naznake stalim zidovima dvije studije i Čargonja), tadašnjim kustosom sam nepopravljiv optimist, opet performansa) s isto tako veli- jesu, čuje se, ali suptilno za finalna transkripcija Manetova Krešom Kovačičekom, kojega vjerujem da ću nakon promo- kim entuzijazmom nastupili na sada, da će stagnacija nagristi i Wallsova rada pod nazivom je kasnije zamijenio Branko cije projekta na Fakultetu, naći oba performansa, s time da je “nadgradnju” društva, a tu spa- Inverzni negativni prostori. Cerovac, i Luisom Ritošom. neki prostor za izlaganje obaju za gitarom prvu večer bio Luka da umjetnost, i očekivati je da Surađivala sam s Tanjom projekata kod kuće – u Rijeci. (novi), a drugu večer Hrvoje će se broj financiranih proje- Performans, Dabom i Letricijom Lindarić Radim i na performans-konce- (prošlogodišnji gitarist). kata smanjiti i općenito otežati improvizacija, na projektu Doživjeti drukčije, ptu za muzičare i plesače pod Pozvala sam se na stil dvojca pozicija umjetnika… refleksija koji je organizirala Zaklada radnim naslovom “Šah-mat” Cage – Cunningham jer su oni I za sam kraj, s obzirom na Zanimljivo je da još neki Sveučilišta u Rijeci. Tanja se improvizacija na stablo igre jer surađivali tako da je svatko od nedavno održan Salon revolu- tvoji performansi imaju u odazvala novom projektu Što ne mogu zamisliti izlaganje bez njih radio odvojeno: Cage na cije (HDLU, Zagreb), zanima naslovu odrednicu improviza- nije umjetnost. Umjetnice Ema elementa performansa – hap- muzici, a Cunningham na ko- me kako su vizualni umjetnici u cija. Riječ je o performansima Santini i Silvana Konjevoda peninga. Nedavno sam gledala reografiji, a našli bi se dan prije Velikoj Britaniji obilježili četr- Improvisation on Blue and sudjelovale su u projektu Slike na TV-u Cursive Lim Hwai- izvedbe na generalnoj probi, i desetu obljetnicu šezdesetosme? Yellow i Improvisations: na izložbi, a nadam se suradnji mina i ostala bez riječi, ganuta sljedeći bi dan izveli djelo. To – Shame on me J, kako bi Homage to John Cage, Yves i u novom projektu. Luisa poetskom ljepotom i perfekci- je tako fascinantno, i vjerujem rekli Englezi, ali u mojim gale- Klein & Blue Interpretation. Ritoša i Andrea Kustić, organi- jom… Kako bih voljela nijansu da je kreativna energija takva rijskim lutanjima nisam naišla O kakvim je performansima zatori galerije Arterija, pozvali takve reference u performans pristupa gurnuta do samih na cjelovitu izložbu te temati- riječ? su me da izložim instalaciju plesnom pokretu… granica. Taj je stil bio naročito ke, tako da, nažalost, ne mogu – U pravu si, mislim da će Četiri lica Virginije Woolf u Prošle si godine u Galeriji zanimljiv za nas, dislocirane dati kompetentan komentar. svi performansi za koje pišem njihovoj organizaciji, što se i Kružna (od 12. rujna do 12. prostorno i vremenski, ali po- To je godina kada se odigrao koncept i potpisujem orga- ostvarilo na izložbi (12. rujna listopada 2008) izvela per- vezane visokim entuzijazmom šahovski meč između Marcela nizaciju biti improvizacije i – 12. listopada 2008). Milica formans Četiri lica Virginije i radoznalosti za art-eksperi- Duchampa i Johna Cagea u imati tu riječ u naslovu (ili npr. Đilas, viša muzejska pedagogi- Woolf (multimedijska insta- mentom. Ryerson Polytechnic, Toronto refleksija). Ne mogu misliti o nja riječkoga Muzeja moderne lacija i performans), u kojemu Zašto Virginia Woolf? – referentno na moj trenutno drugom načinu u kojem bih i suvremene umjetnosti, po- si surađivala s plesačicama, Instalacija je jedan “izlet” u fokusiran svijet.

cmyk 42 XI/247/8, 8. siječnja 2,,9. kazalište

Grčka mjera kritičkog senzibiliteta

Nataša Govedić Quentina Tarantina s istom pedantno- ali veoma su važna za određenu kulturu ćen literarnim i povijesnim aspektima šću s kojom piše o dramskoj stilistici upravo zato što njihove autorice i autori interpretacije. Na ovom bih mjestu Oscara Wildea. Mendelsohna stoga posežu za nekom vrstom nečuvenog, dodala da doista jest najteže pisati o možemo usporediti s opusom domaćeg pa ipak umjetnički plodnog i ne uvijek glumačkoj izvedbi: ne samo zato što je Uz knjigu kritika i recenzija How klasičnog filologa čija se noga tako rado jasno prepoznatljivog ni posve koheren- “krhka ljepota” ljudskog ponašanja na Beautiful It Is and How Easily It Can naslanja na masmedijske fenomene, ne tnog istraživanja, veoma bismo ih lako sceni (i izvan nje) toliko kompleksna gubeći pri tom oslonac na rigoroznoj diskvalificirali kao “nedostatna”. i ekskluzivna da joj ni kamera ne čini Be Broken Daniela Mendelsohna, jezičnoj i političkoj disciplini povjesni- Unatoč strogo proklamiranim vri- pravdu, nego i zato što glumci znaju objavljenju u izdanju HarperCollinsa čara kulture: Nevenom Jovanovićem. S jednostima, Mendelsohn “na terenu” toliko osjetljivo reagirati na kritičarske jednom bitnom razlikom: Mendelsohn pokazuje znatno veću kritičarsku tole- riječi da se čini kako ih je kontraprodu- (New York, 2008) živi isključivo od pisanja i gostujućih ranciju, pa i živ interes za umjetničke ktivno izlagati ikakvoj dodatnoj refle- predavanja, dakle razvio je specifičnu “ekscese” i “nečistoće” koje nadilaze for- ksivnoj dekompoziciji. Posudimo li, pak, Daniel Mendelsohn djeluje kao kulturni socijalnu personu i gard intelektualne mat savršeno odmjerenih, monumental- naslov Mendelsohnove knjige, upravo ta zvijezde, čije šljokice (šarmantno) ne- nih brodvejskih produkcija ili reprezen- “divna i tako lako lomljiva” (fraza je pre- nadomjestak za izgubljenu nadu dostaju njegovu skromnijem domaćem tativnih stranih gostovanja. U odličnom uzeta iz Staklene menažerije Tennesseeja “konačne sinteze” medijskih naracija: pandanu. eseju posvećenom trima režijima grčkih Williamsa) glumačka samosvijest; bolje sve što ste dosad propustili naučiti Mendelsohn je ujedno i autor vi- tragedija upravo će institucionalno naj- rečeno sentimentalno njegovana gluma- šestruko nagrađene memoarske proze nekonvencionalnija produkcija zadobiti čka “krhkost” kojoj se svi mi ustručava- o klasicima, s mogućnošću da u Izgubljeni: Potraga za šestoricom između najjaču kritičarevu naklonost: Big Love, mo otvorenije pristupiti, može otvrdnuti Edipu prepoznamo “driver’s rage” ili šest milijuna (2006), u kojoj pokušava kao obrada Eshila iz pera Charlesa u prilično zagrižljiv antiintelektualni nekontrolirane ispade bijesa suvremenih pronaći preživjele članove svoje židov- Meeja, uprizorena u intelektualno pre- stav, ako je doista “poštedimo” kritičkih vozača ske obitelji, zatim memoarske knjige stižnoj Brooklyn Academy of Music, pitanja. Mendelsohnova strast prema Varljivi zagrljaj: žudnja i zagonatka Mendelsohnu će se učiniti zanimlji- grčkoj kulturi artificijelnog, poetskog identiteta (1999) u kojoj se bavi (vlasti- vijom od Kralja Edipa u režiji slavnog teatra koji skriva svoje lice iza obredne tim) gej identitetom i problematikom Tadashija Suzukija. Zanimljivo je da maske zbilja previše skrupulozno zao- gej roditeljstva te nekoliko stručnih Suzukijeva predstava ima sve one vrline bilazi najvitalnije kazališne umjetnike, pored svih pripovijedanja o knjiga posvećenih antičkoj drami te koje navodno moramo tražiti u velikom bdijući nad riječima daleko usrdnije sigurnoj propasti novina, ponaj- posebno Euripidu. umjetničkom djelu, ali ipak promašuje nego nad licima, tijelima, šutnjama, prije kao tiskanog medija čije Sofoklovu političnost (u korist intimne pogledima i pokretima glumačkih Krhka kultura kolumnističke “prstiće” svakog dana psihologije), što Mandelsohn ne može autora. Samim time, knjiga će daleko halapljivo gricka internet, a s druge stra- Naslov posljednje Mendelsohnove progutati kao kompetentno nošenje s intenzivnije privući publiku koja uživa o ne opipljivu tiskovinu navodno ima u zbirke kritika How Beautiful It Is grčkom tragedijom. Njegovo inzistiranje reminiscencijama o Peloponeskom ratu velikom zalogaju proždrijeti ekonomska and How Easily It Can Be Broken na ideologijskom tumačenju kazališnog negoli ljubitelje izvedbenih umjetnosti i edukacijska kriza građanskog interesa (HarperCollins, 2008) mogao bi se djela, nikada ne gubeći iz vida literarni današnjice. za sadržaje ozbiljnije od sapunica, čini odnositi ne samo na artefakte klasične kontekst uprizorenja, a ni njegovu rece- Dodatno je zanimljivo i pitanje se da novinska kritika čak ni na ameri- civilizacije, o kojima autor najradije pcijsku povijest, čini ga slojevitim anali- kakvu vrstu “erudicije” promovira čkom tržištu znanja nije posve zamirući razmišlja (u poglavljima čiji naslovi tičarem, čija se glavna obrana “krhkosti” Mendelsohn. Nijedna tema koje se au- žanr. podsjećaju na queer čitanje Eshila: “he- kritičarskog zanata sastoji u pružanju tor dotiče ne prolazi bez “popularnog Najnovija knjiga jednog od vodećih roine”, “junačenja”, “iskoraci”, “teatar” i obilja paralelnih perspektiva. Zanimljivo sažimanja” citiranog djela, što se mjesti- američkih analitičara kazališta, filma i “rat”), nego i na svako umjetničko djelo je da se kritičke teme obično laća tek mično pretvara u srednjoškolsku razinu književnih tekstova (obratite pozornost pri dodiru s kritičarskim alatima. Čak nakon što se o njoj izjasnio veći broj prežvakavanja općepoznatog sadržaja. na eklektički radijus njegovih interesa, i ako se ne bavite kritikom kao profe- kolega, uživajući u mogućnosti da “pre- No možda u tome i jest privlačnost toliko često u domaćoj javnosti progla- sijom, sigurno je da vas životno isku- složi” i/ili sintetizira prethodno izložene autorove vizure kod šire publike: barem šavan “herezom površnosti”), Daniela stvo nije poštedjelo situacija u kojima argumente. polovica kritičkog teksta bit će podsje- Mendelsohna (r. 1960), inače klasičnog morate suditi o nečijem djelu, a Daniel ćanje čitatelja na sadržaj, likove, opća filologa s uredno obavljenim doktora- Mendelsohn odmah na početku svoje Zazor od glumaca mjesta interpretacije. Ovaj kritičar dje- tom na Princetonu, uglavnom donosi knjige ističe da je grčki glagol krinô Ono čega se Mendelsohn veoma luje kao kulturni nadomjestak za izgu- kritike prethodno objavljene u publika- najuže povezan i s terminima kao što su čuva jest izricanje stava o glumačkom bljenu nadu “konačne sinteze” medijskih cijama kao što su The New York Review “kriterij” i “kriza”. Time dolazimo i do poslu, a tu je i dosljedna nesklonost naracija: sve što ste dosad propustili naučiti of Books, The New Yorker, Esquire, The Mendelsohnove definicije kritike, izre- opisa same glumačke izvedbe (svejedno o klasicima, s mogućnošću da u Edipu Paris Review, The Nation itd., čija čene u uvodnom tekstu: “Što bi drugo je li riječ o komentiranju filmskog ili prepoznamo “driver’s rage” ili nekontro- bi “količina slova” posramila čak i bila kriza, ako ne događaj koji nas prisi- kazališnog djela). Tu i tamo spominje lirane ispade bijesa suvremenih vozača Zarezove urednike. Mendelsohnove kri- ljava da napravimo razliku između kru- se scenografija, kostimografija, svakako (sjećate se Laja ubijenog na raskršću). tike redovito obuhvaćaju između petna- cijalnog i trivijalnog, odnosno da uspo- imena nositelja glavnih uloga, možda i Hoću reći da je opet na dobitku knjiže- est i dvadeset kartica teksta, a njegova je stavimo vlastite prioritete, što možemo koja karakteristična gesta ili opći dojam vnost, a ne kazalište. S napomenom da javna pozicija najuže vezana za obranu jedino ako primijenimo rigorozne krite- koji ostavlja pojedini glumac, ali neu- je kritičar posljednja osoba koja bi “ima- kritike kao “ekspertne”, humanističkim rije i uz njihovu pomoć prosudimo stva- sporedivo je veći dio teksta ipak posve- la pravo” preskočiti glumca. studiranjem potkrijepljene i književnim ri”. Drugim riječima, kritika je svečano te teorijskim citatima argumentirane “krčenje” percepcijske krize uspostavlja- djelatnosti. U tom smislu Mendelsohn njem jasnih argumentacijskih standarda. upozorava na opasnost od brzinskih S tim zavodljivim određenjem imam recenzija koje nudi, stvara i promovira određenih problema, jer se (kao profe- blogerska kultura, za koju nije potrebno sionalna kritičarka) teško mogu složiti nikakvo prethodno analitičko predzna- s isukanom mačetom ispravnog čitanja Sentimentalno njegovana glumačka “krhkost” može nje, ali većinom je dobrodošla bom- kojom kritičar navodno udara lijevo i bastičnost, nasumičnost te potreba što desno da bi se probio kroz literarne i otvrdnuti u prilično zagrižljiv antiintelektualni stav, neposrednije “impresije” i što brutalnije izvedbene prašume, a nelagodno se osje- “evaluacije” (ne i kontekstualizacije ili ćam i s ponuđenim kanonom vrijednosti ako je doista “poštedimo” kritičkih pitanja. Kritičar refleksije) odabranog sadržaja. Službena ili fiksnih kriterija koje nudi američki tiskovna kritika tih se nedostataka navo- autor. Evo kvaliteta koje Mendelsohn je posljednja osoba koja bi “imala pravo” preskočiti dno riješila (sa svoje strane dodajmo: ne traži u svakom značajnom umjetničkom u Hrvatskoj). Očito je da Mendelsohn djelu: “smislena koherencija forme i sa- glumca vokacijski stoji na strani temeljite ana- držaja; snaga i jasnoća izraza; ozbiljnost lize, što još ne znači da je neprijatelj sadržaja”. Ako tim (po svemu konzerva- popularne kulture. Naprotiv: veoma je tivnim) očekivanjima podvrgnemo djela pažljivo prati i citira, tretirajući opus koja nemaju pretenzija na status klasika, cmyk XI/247/8, 8. siječnja 2,,9. 43 kritika

Znamo li što su pisci “željeli djela; koherencija forme i sadržaja; reći”? ozbiljnost autorske nakane), vidjet Zanimljivi su i dijelovi teksta u ćemo da se američki autor bavi učenim kojima Mendelsohn nastupa kao “ovla- “upravljanjem” književnim sadržajima. šteni” interpretacijski zastupnik grčkih Performativni aspekti izvedbe uopće ga tragičara, tvrdeći da antička publika ne zanimaju - glumac je tek “nositelj” nikada ne bi u Medeji mogla prepozna- književnog značenja. Usporedimo li ti “slomljenu ženu” (kako je recimo vidi s tim stavom Foucaultov tekst “Što je redateljica Deborah Warner), kad pred kritika?”, napisan 1978. godine, uočit sobom imamo unuku boga sunca i je- ćemo da europskog kritičara uopće ne zanima “upravljanje” institucionalizira- Što i tko je Camp? dnu od najvisprenijih retoričarki starog svijeta, ujedno i “moćnu čarobnicu” te nim značenjima, već upravo geste uki- vještu političarku, sposobnu Jazonovim danja ili osporavanja nametnute nam neprijateljima “prodati” formulu po- discipline mišljenja i vrednovanja; raz- Srđan Sandić svjetske vidljivosti dolazi u osam- mlađivanja koja uključuje komadanje vlaštenja priznatih autoriteta određe- desetiima, sa sve prihvaćenijim pos- njihovih tijela (naravno, nikad kasnije nog izvedbenog polja. Istina, Foucault tmodernističkim stavovima, gleda- iznova sastavljenih). piše o kritici kao o filozofskoj disciplini njima i raznoraznim, manje ili više Vidimo da kritičar ovdje podrazu- (mjestimično je izjednačujući i sa sa- U prvom hrvatskom bavljenju dobrodošlim estetikama. mijeva da bi autorski tim predstave mom filozofijom), a ne o kazalištu, ali bogatom tematikom kempa Sanja U ovom ću tekstu pokušati dati neke od mogućih suvislih i nesuvi- svakako morao poznavati ne samo meni je u ovom tekstu važno pokazati Muzaferija uspijeva pokazati zašto je konkretan dramski predložak, nego da način na koji odredimo “kritiku” slih definicija kempa, a na čitatelju i kompletnu religioznu, političku te uvelike određuje i način na koji ćemo kemp kao takav uopće subverzivan, je da procijeni pripada li toj estet- sko-misaonoj struji i koliko je pro- uopće javnu kulturu civilizacije iz koje tumačiti stvaralačka djela pojedine kul- koje su njegove glavne značajke i se tekst preuzima – i to upravo u onoj ture. Ako nam je od primarnog interesa duciranje tog tipa sadržaja, od tiska interpretaciji koja je najbliža samome “konzerviranje” klasika, onda nikada kako se točno razlikuje od kiča do televizije, neodgovorno, moralno, filologu. Ali onda nam ne bi ni trebali nećemo usporediti Eshila s Drakulom, potrebno i/ili odgovorno? Osobno glumci i redatelj – bio bi nam dovoljan kako recimo čini jedan od najcjenje- vjerujem da je kemp vrlo važan Mudri Mendelsohn. Pretpostavimo li nijih znanstvenih poznavatelja drame Sanja Muzaferija, Od kiča do Campa: aspekt u razmatranju suvremenih da antika nikome nije ostavila “apsolu- osvete, John Kerrigan (toliko drugačiji strategije subverzije, Meandar, Zagreb, elektroničkih medija. Kemp je u tan i nepobitan” interpretacijski ključić, od Mendelsohna). Na Pasolinijevo 2008. najširem smislu: banalnost, perver- zapitati nam se, nadalje, ne nastaje li čitanje Medeje također nećemo trošiti zno-sofisticiran izgled, površnost, barem jedan dio odličnih predstava dragocjeno vrijeme, kad talijanski reda- pop, gej, queer. Sa svim pridodanim kao posljedica namjernog nesporazu- telj unaprijed kaže da Medejini zločini značenjima koja idu uz navedene ma između autorskog tima i pisca? I nisu rezultat političke osvete, već du- fraze. boke potrebe uništenja čitavog političkog ermin kemp je sam po sebi ne govorimo li već dugo vremena o Kemp na margini ili u kreativnosti tog “pogrešnog čitanja”? svijeta koji joj neprestano oduzima fluidan i eluzivan. Često se i Mendelsohn se, primjerice, žali na autonomiju. Bojim se i nastaviti nabra- način njegova pisanja dovodi u mainstreamu? redatelja Petera Sellarsa koji “pogre- jati čime se sve NEĆEMO baviti jer pitanje. Neki autori smatraju da ga Ljudski oblici te inscenacije bili šno razumije” veoma rijetko igranu bismo time izašli iz čvrstih “kriterija” treba pisati velikim početnim slo- bi, neki namjerno, a neki sasvim Euripidovu Heraklovu djecu kao model koje nam nastoji ponuditi analitički vom, neki govore o “camp registru” slučajno (koliko god to bilo teško izbjegličke krize povijesnih i sadašnjih opus Daniela Mendelsohna. Dodajmo ili “camp okviru”. Početkom 20. sto- povjerovati): David Bowie, John ratnih pogroma, tek uzgredno hvaleći i da je riječ o autoru koji ne pokazuje ljeća, kada se izraz camp pojavio u Waters, Elvira, Pee-wee Herman, Sellarsovu odluku da uz predstavu pri- poznavanje suvremenih feminističkih engleskom jeziku, rabio se kao ime- William Shatner, Elton John, redi i razgovor sa zbiljskim izbjeglica- teorija, dok dekonstrukcioniste uporno nica, pri čemu se značenjski odnosio Freddie Mercury, Bruce Campbell, ma te projekciju dokumentarnog filma uspoređuje sa sofistima (kao da bi ta isključivo na “čovjeka s određenim Fabio, Richard Simmons, Jim o prisilnim migracijama, što znači da je dvostruko nejasna, ahistorijska “etiketa” stilom koji će postati uzor veći- Carrey, Dennis Rodman, Kiss, Dame jedna večer “u kazalištu” trajala oko šest koju im je nalijepio trebala objasni- ni homoseksualaca tog vremena”. Edna, Divine (Glen Milstead), sati i bila definitivno lišena lakih nota. ti “sve” o jednoj i drugoj filozofskoj Mnoga pitanja o kempu ostaju i Man Parrish, Tom Cruise, Tiny Ono što kritičaru smeta nije ozbiljnost orijentaciji). Tu dolazimo do mojih dalje pitanja. Je li kemp političan? Je Tim, Wayne Newton, Boy George, priredbe (za koju priznaje da prilično predrasuda, zbog kojih od kritičara li isključivo gej? Je li parodija? Je li Liberace, David Lee Roth, Klaus podsjeća na antički teatar), već reda- očekujem da rabi veoma širok dijapa- glamur, blasfemija? Nomi, Graham Norton, Toby Keith, teljski stav prema ženskim likovima. zon analitičkih oruđa, pa i po cijenu da David Walliams, Flavor Flav, Mr. Po Mendelsohnovu sudu, redatelj ne njegova publika ne zna baš točno deta- Poteškoće definiranja T, Mika, Nick Rhodes, Mike Tyson smije zadirati u dramatičareve namjere ljan sadržaj Orestije. kempa i Michael Stipe. Zvijezde pak, koje i pojedine muške likove transformirati Kao stil, kemp svoje korijene ima kotiraju i kao gej ikone su Judy u ženske, inače mu se dogodi da “po- Pristupačnost u gej zajednici, ali je uspješno pre- Garland, Diana Ross, Madonna, kvari” ravnotežu rodne (ne)moći koju Prvenstveno zbog izvanredno ele- poznat i kod ne-gej publike koja je Dolly Parton, Liza Minnelli, Dame je pisac toliko želio postići. U ovakvim gantnog stila i odmjerenog jezika kojim u stanju prepoznati njegove umjetne Shirley Bassey, Elizabeth Taylor, ulomcima Mendelsohn podsjeća na je napisana, knjiga How Beautiful It Is konstrukcije spola, imitaciju, teatral- Brigitte Bardot (što je, dakako, Harolda Blooma kao čovjeka koji and How Easily It Can Be Broken više nost i artificijelnost. Iz poštovanja presmiješno – jer je baš ta dama u ozbiljno tvrdi da zna što je Shakespeare pripada poučnoj beletristici negoli kri- prema dobrovoljnoj neusuglašenosti posljednje vrijeme ostala zamijećena htio reći (evo nas opet kod parapsi- tici kao razmicanju “uvriježenih” poi- oko nazivlja i načina pisanja, pisat po svojim duboko homofobnim i holoških moći pojedinih teoretičara), manja određenog socijalnog fenomena. ću po Vuku – kemp. Kemp ovisi o rasističkim stavovima), Mae West, s time da Daniel Mendelsohn odlazi i Mendelsohnov pristup često ima ele- tome gdje se dohvati; oblik je hi- Kylie Minogue, Bette Midler, Patti korak dalje, određujući granice dopusti- mentarno prosvjetiteljski karakter: nau- storicizma promatran kazališno; LuPone, Cher, Cyndi Lauper, Oprah ve dramaturške i redateljske parafraze. čiti svoje čitatelje da je između Ahileja čamac za spašavanje ljudi na moru; Winfrey, Joan Collins, La Lupe, Što se mene tiče, nijedan kritičar ne i Patrokla zbilja bilo ljubavne priče, esencijalan za vojnu disciplinu; laž Joan Rivers. bi trebao nastupati kao policajac svo- a ne samo “rodbinske odanosti” (kako koja govori istinu; estetika ili ironija Za razliku od kiča, kemp je odu- jih omiljenih autora. Jer čak i ako na recimo predlaže komercijalni film Troja lošeg ukusa. Kemp. Laž koja govo- vijek bilo puno teže definirati. Oba trenutak pomislimo da je Mendelsohn Wolfganga Petersena). Možda sam ri istinu knjiga je Philipa Corea. su termina bila korištena de facto u pravu, dakle da zbilja postoji zna- previše naivna, ali teško mi je zamisliti Također je stil, stav, ponašanje, a kao sinonimi, pa su se tako oba čenjski, karakterni i dramaturški kanon prosječno obrazovanu osobu kojoj bi možda i pokret. mogla odnositi na umjetnost, knji- unutar kojeg “smijemo” igrati antičku grčka te posebno Ahilejeva homose- Danas, kada govorimo o kempu, ževnost, glazbu i moguće životne dramu, kako bi izgledalo kazalište ksualnost bila potpuna nepoznanica. mogli bismo govoriti o pomodarstvu stilove. Ipak, kič je puno konkretniji koje se ne usuđuje iskoračiti iz jednom S druge strane, od Mendelsohna očito u osnovnom značenju te riječi pa termin i u pravilu se odnosi na odre- davno omeđenog referencijalnog po- treba naučiti pisati što jednostavnije i bismo kao primjer mogli istaknuti đenu estetsku normu: osobe, objekta lja? Kao povijesna rekonstrukcija!? objašnjavati što više (objašnjavati do sve kopije kopija koje susrećemo na ili situacije. Kemp je u tom smislu Sudeći po ogromnom broju promaše- iznemoglosti): na taj se način djelotvor- ulici, a koje su izvorišno iz davnih puno bliži styleu, odnosno lifesty- nih predstava koje su tvrdile da im je no preskače jaz koji dijeli “drevne” od šezdesetih, odnosno osamdesetih te leu – određene osobe. Osoba dakle cilj “vjernost predlošku”, možda nam “najnovijih” tekstova te još više procjep su sve samo ne originalne. Tome nije može biti slučajno ili namjerno kič, Mendelsohn ipak nudi odveć rigidan, koji zjapi između (pre)upućenog pisca i uvijek bilo tako. Mnogi umjetnici i dok je kemp, kako bi to objasnila pa i jalov smjer tumačenja. zainteresiranog, ali najčešće lakonskog znanstvenici iz sredine 20. stoljeća Susan Sontag, uvijek: način konzu- čitatelja. Sudeći po autorovoj omilje- pokušali su definicijski usmjeriti miranja odnosno “izvođenja” kultu- Francuski pristup kritici nosti u širokim čitalačkim krugovima, kemp, no u svoj fluidnosti moguće re. Kemp je od početka bio apstra- Usporedimo li, dakle, Mendelsohnov Mendelsohnova je formula uspješna. S definicije – ipak se nisu usuglasili. hiran kao i ironičan obzor i stav. U stav prema kritičarskom poslu (pono- time da ima autora (poput majstorski Najglasniji o tom pitanju bili su obranu mu je tada stalo antiakadem- vimo: apsolutni respekt prema povi- ambivalentnog Platona ili poslovično Susan Sontag i Philipe Core. Kemp sko raspoloženje koje je isključivo za jesnim okolnostima nastanka drame; „tamnog” Heraklita – govorimo li samo je dio antiakademske struje obrane cilj imalo obranu marginaliziranih jasnoća i snaga izraza samog scenskog o antici), koji je nikad ne bi potpisali. popularne kulture šezdesetih, a do formi izražavanja, življenja i stilova

cmyk 44 XI/247/8, 8. siječnja 2,,9. kritika

života. Za cilj si kemp, dakako, ne u njih. Smatra da kemp može biti No, da li će camp uistinu biti iole uzima bezvremenost ili vječnost, već iskorišten kao oblik priopćavanja potentan ovisi o društvu u kojem ide u korak s dominantnom kultu- Drugosti u različitim diskursima se nalazi i kreće (ili stoji – ili uopće rom odnosno mainstreamom. suvremenoga društva. /po/stoji). O njemu sam pisala i po- U tom smislu kemp može biti Kada govori o kiču, autorica se kušala ga definirati iz svoje pozicije, shvaćen kao kritička analiza i dobra vrlo izravno sukobljava s definicijom a to je, pretpostavljam, pozicija osvi- šala na društveno stanje, autorite- oksfordskog rječnika koji kič obja- ještene, recimo to tako, intelektual- te, okolnosti i persone. Olakotna šnjava kao umjetnost ili umjetnički ke, koja je oduvijek prihvaćala sve okolnost kempa je svakako teškoća predmet koji karakterizira bezvrije- spolne i rodne opcije oko sebe: što- definiranja, a samim tim beskrajna dna pretencioznost tvrdeći da je to više, osobe koja je u kazalištu, filmu lakoća u mogućoj identifikaciji. U čist paradoks jer, kako kaže: “nemo- i modi, ali i kod ljudi u ‘svakodne- Hrvatskoj klasični kemp fenome- guće je autoritativno definirati jedan vnom životu’, oduvijek prepoznavala nalno oživljava umjetnička skupina tako nesvodljiv koncept” te predlaže njihove ‘performativne’, glumljene Biafra sedamdesetih, kasnije više pronalaženje novih pitanja (ako već i konstruirane elemente. Zbog tih ili manje neki predstavnici novog nema odgovora) na primjeru: što su razloga (i ne samo tih…) kič i camp vala, eurovizijska Tajči i Josipa perverzija, inverzija i subverzija u su ušli u vidokrug mojih interesa. Lisac iz vremena rada s Karlom, a odnosu prema kiču i kempu? Ne bih ulazila u teorije koje su u novije vrijeme to je Lollobrigida. Knjiga na vrlo formalan i stručan možda u međuvremenu iznikle na Susjedstvu pak na čast mogu ići način kemp i kič stavlja u znanstve- međunarodnoj znanstvenoj sceni, jer Oliver Mandić i Bebi Dol. Sve njih ni diskurs u koji uplivava s pomalo sam po povratku u Hrvatsku i njeno zajedno povezuje jasan odmak, ako romantičarskim uvodom u kojem medijsko okruženje – bila naprosto ne od svjetske, onda barem od hr- autorica objašnjava svoju motivaciju ‘usisana’ u svakodnevnu praksu i vatsko-balkanske scene – drugačiji i važnost izdavanja navedene knjige, odalečila se od teorije, no mislim da modus vivendi, artikuliraniji i nešto što je možda i nepotrebno jer u nei- je camp (barem u nas) i dalje zadr- osebujniji, više ili manje angažiran maštini suvislih interpretacija suvre- žao neku vrstu političke potencije umjetnički izričaj koji u konačnici menih estetika i lifestyleova više je ili potencionalnosti, samo što je ovo obogaćuje, a s vremenom i definira nego jasno da je ova knjiga odličan društvo (i društvena teorija) previše povijest vlastite (marginalne) kul- doprinos (našoj) suvremenoj inter- uronjeno u te kategorije da bi ih ture. pretacijskoj teoriji i kulturi uopće. uopće prepoznalo. Ako mogu biti Dobri, ali ne i radikalni zaključci slobodna pa reći – to je kao da plo- Vrijednost kempa ovog magistarskog rada usuglašeno vite ili ste čak uronjeni, ali nemate Od nedavno u povijesni zapis ujedinjuju kemp kao samovoljnu pojma je li to slana ili slatka voda.” ljudi koji su se bavili kempom u estetiku opsjednutu travestijom, Hrvatskoj ulazi Sanja Muzaferija sa glumatanjem, patosom i nostalgijom Kemp i Hrvatska svojom knjigom, inače magistarskim koja uporno propituje ideju jastva Hrvatski kemp je najvidljiviji baš radom Od kiča do Campa: strategije kao stabilne kategorije. Autorica u mainstreamu, misli Muzaferija, subverzije. Autorica je koja u medi- navodi primjere: Pia Zadora, Kemp može biti shvaćen te nadodaje: “Logično bi bilo (ali u jima djeluje od ranih osamdesetih, a Bette Davis, Superman, Batman, kao kritička analiza i našem kontekstu malo je toga logi- interes za estetiku vodio ju je preko Absolutely Fabulous te objašnjava čno) da je camp nešto sasvim anti- teatra, mode i filma. Asistirala je na kako kemp slavi humor, seksualnost dobra šala na račun kontra-alter i off mainstream. No, s nekoliko kolegija u okviru Filmskih i glamur s idejom da zapravo slavi druge strane u nas, čini se, svjedo- studija Sveučilišta u Bostonu, gdje ljudskost, rugajući se konvencional- društvenog stanja, čimo da su kič (pa čak i osviješteni je i studirala. Između ostalih sura- nom, konzervativnom i klasičnom u kič, dakle camp) prvo mainstream. đivala je s Rajkom Grlićem na više- društvu. autoriteta, okolnosti Čudna i s mojeg stajališta čak bizar- struko nagrađivanom CD-ROM-u na situacija. Vjerojatno će se (nadam How to Make Your Movie te je kra- Kemp i politika identiteta i persona. Olakotna se) jednom o tome teoretizirati... Ne će vrijeme predavala na Harvard Kemp se danas najočitije manife- znam tko je hrvatski camp, to jest Film Archiveu, dok je vrativši se u stira u gender queeru, nešto profi- okolnost kempa je – to bi iziskivalo ipak neku barem Hrvatsku počela raditi kao zamje- njenijem – neidentitetu; identitetu svakako teškoća malo dublju analizu. Moglo bi se o nica glavne urednice Cosmopolitana, osoba koje još više izazivaju rodne tome… Ja nisam camp, ali se njime a do nedavno i kao glavna uredni- norme gdje ponekad suvremenom definiranja, a samim volim poigravati. Ili točnije, sviđaju ca ženskog časopisa Gala. Godine tehnologijom modificiraju svoja ti- mi se neke kič stvari – od kazališnog 2004. objavila je prvu hrvatsku cof- jela tako da se, primjerice, dio tijela tim beskrajna lakoća u izričaja u tom smjeru, preko mode, fe-table knjigu Sretni stanovi, koja je supermaskulinizira, osim glave, koju do unutarnjeg uređenja, do trash postala bestseler. se plastičnim operacijama nastoji još mogućoj identifikaciji filmova, etc.” Od kiča do Campa jest knjiga koja više “poženstveniti” u stilu Jessice Theodor Adorno u kempu vidi na određen način pokušava kemp Rabbi, na primjer. samo još jedan od mehanizama i kič lišiti gej predznaka pritom Te osobe na sve moguće načine koji održavaju status quo koji “preu- ne omalovažavajući gej podrije- pokušavaju srušiti bilo kakvu rodnu smjerava radnike od uzroka njihova tlo tih estetika te na pitanje da li ili spolnu pretpostavku, otvoreno nezadovoljstva – kapitalizma” te kemp lifestyle izaziva homofobiju pričaju o svojim seksualnim akti- efemerno podržava konzumerizam autorica ističe: “Po meni Camp vnostima s oba “konvencionalna kroz svoju frivolnost i površnost nije ekskluzivno gej niti može, kao spola”, ali i s drugim gender queer koju promovira. Kemp se često su- senzibilitet i estetika biti ‘izabran’. osobama, uglavnom govoreći o sebi sretao s različitim kritikama, kako Nisam sigurna ni izaziva li Camp u oba gramatička roda. Genderqueer iz političkih tako i umjetničkih homofobiju?! Zašto bi npr. Camp jesu osobe koje se ne uklapaju u krugova. Ključni argument protiv istup Davida Bowieja kao Ziggyja tradicionalni binarni rodni sustav, a kempa jest da već kao koncept daje Stardusta izazivao – homofobiju? identificiraju se s queer vremenom, izgovor za nisku kvalitetu te dopu- To je gotovo kao da kažete da cr- prostorom, kulturom i izričajem. šta da svekolika vulgarnost postane nci izazivaju rasizam. Homofobija Važno je naglasiti da kemp ima i hvalevrijednom umjetnošću opet i sve fobije, što im samo ime kaže ozbiljan politički program koji iza- kroz svoje glavne odrednice kao što – pretjeran su i nepotreban strah od ziva određeni konsenzus o “dobrom su trivijalnost, površnost i davanje nečega. Obrnula bih malo tu tezu, ukusu” koji štiti većinu manjina od prvenstva formi pred sadržajem. ili je produbila: svaki izam (rasizam, javnog prikazivanja. Što se tiče poli- Feministkinje su ponajviše zamje- nacizam, fašizam) su kič. Uostalom, tike identiteta, kemp je, kako navodi rale dragqueenovima – mizoginiju, pogledajte samo njihovu propagan- Muzaferija: “fleksibilno, otporno jer su u ostvarivanju svojih ženskih du (plakate, retoriku etc.). Stavlja u oruđe koje se opire rigidnim stru- uloga previše naglašavale/i streotipe suodnos političke aspekte moći, fil- kturama hegemonističkog, homofo- i predrasude vezane za ženstvenost i move, pop art, avangardu, masovnu bičnog modela društva”. Na pitanje žene kao takve. proizvodnju, vulgarnost, stereotipe, što točno znači politizacija kempa, Kemp je zabavan antibiotik za teatralnost pri tom jasno razgraniča- odnosno što je političko u kempu i društvene anomalije (nacionalizam, vajući Camp od kiča.” kiču, autorica odgovara: “Camp kao rasizam, homofobiju) koje trenutno, Muzaferija je suvislo razmotri- takav je potencijalno politički mo- a ponekad i dugoročno, eliminira. la dva po njoj najznačajnija kemp ćan, dakle – može biti subverzivan, Popularnost te estetike pokazuje da filma – Plan 9 From Outer Space i što znači disruptivan prema aktu- se putem zabave, koja nije i ne mora Ed Wood te na vrlo precizan način alnoj društvenoj situaciji, tj. omjeru biti trivijalna, mogu odaslati druš- ukazala kako taj tip estetike može snaga između marginalnih (crnci, tveno odgovorne i korisne poruke biti čitan iz “objekta”, tekstova, fil- žene, gej) i ovih drugih tzv. ‘normal- koje primarno zabavljaju, a tek onda mova i osoba, a ne nužno učitavan nih’, tj. većinskih snaga u društvu… emancipiraju. cmyk XI/247/8, 8. siječnja 2,,9. 45 kritika

Beskompromisna pozicija čvrstog undergrounda

Bojan Krištofić Dakako, u slučaju Komikaza sve to treba s kulturno-umjetničkim krugovima, ali i rentno djelo, jer se autor Nebojša Vuković shvatiti relativno, jer su njihovi stripovi i supkulturama vezanima za punk, hardcore svojim reduciranim, pa čak i rudimentar- dalje potpuno različiti od svega ostalog i elektronsku glazbu te brojnim političkim nim grafičkim izrazom dosljedno koristi u recentnoj domaćoj strip-produkciji, a pokretima, od raznih anarhističkih ini- od početka do kraja stripa. Sadržaj je, Iza provokativne naslovnice duže narativne forme u odnosu na njihove cijativa do udruženja za zaštitu životinja pak, u potpunoj suprotnosti s formom nalazi se, zanimljivo, možda ranije radove i dalje ne broje više od najvi- i slično. Doista, većina autora Komikaza – uznemirujuća priča o sukobu dvoje (ili še nekoliko desetaka stranica. uključena je u aktivnosti takvih socijalnih, više?) ljubavnika i njihovih životinja, puna najkonvencionalniji album Komikaza, No, za autore poput njih, čiji stripovi kulturnih i političkih skupina. Sve im je seksa, nasilja i religijskih referenci, svojom kojim se nastavlja evolucija vodećih zahtijevaju veći čitalački angažman nego to omogućilo lako povezivanje brojnim eksplicitnošću i predviđenom radikalno- stripovi uobičajenih žanrovskih obra- komunikacijskim kanalima, ponajviše šću (koja je pojačana grafičkim izrazom, autora kolektiva u smjeru manje zaca, i asociraju više na djela pojedinih internetom, te ne treba čuditi što u sva- upravo zbog očita kontrasta) vjerojatno će radikalnih pripovjednih tehnika umjetničkih pokreta druge polovice kom idućem albumu Komikaza sve više odbiti većinu čitatelja, no unatoč ponešto dvadesetog stoljeća nego na ono što stripova objavljuju strani autori slična izlizanim motivima autoru se ne može uvriježeno poimamo kao vizualni jezik usmjerenja. osporiti crtačka originalnost, pa čak i Komikaze: Stripoteka Komikaze, broj 7, stripa, kraće forme mnogo su prikladnije. dopadljivost stila. Čini se da takav stil, za Komikaze, Zagreb, 2008. Drugim riječima, bez obzira na primjetno Nova rješenja razliku od onog Dunje Janković, upravo približavanje pripovjednim tehnikama Što se pojedinih stripova tiče, u ovom traži barem malo tradicionalniji pripo- stripova srednje struje, i u skladu s time, albumu središnje mjesto zauzimaju duži vjedni pristup, jer se nadrealizam priče, većoj grafičkoj čistoći i dosljednosti nego stripovi Department of Art Dunje Janković potaknut crtačevom maštovitošću, time ve kišne jeseni 2008. godine strip- prije, u stripovima Komikaza osnovni je i Purol Nebojše Vukovića. Kod prvog se ne bi bitno umanjio. Trebat će pričekati na kolektiv Komikaze ponovno je element i dalje radikalnost ideja, smjelost radi o primarno likovnom eksperimentu daljnje radove tog autora da se vidi u ko- aktualan na domaćoj sceni s dva u propitivanju medija stripa te autorovo gdje je gotovo svaka od ukupno dvadeset jem će se od mogućih smjerova nastaviti nova izdanja. Prvo kao da se osvrće na isticanje vlastitog svjetonazora nauštrb tabli nacrtana različitim, ekspresivnim njegov razvoj. protekla ljeta i pritom nastoji ovjekovječiti koherentne i čitljive priče. Naravno, ova stilom, ne samo u pogledu grafizma već razne lokalne mitove na stranicama stripa. ocjena varira od autora do autora. Neki, i montaže prizora, dok strip u cjelini po- Poticajna atmosfera Riječ je, dakako, o Lavandermanu Tonija poput Irene Jukić Pranjić i Vinka Barića, sjeduje cjelovitost i jedinstven dojam za- Vinko Barić isporučio je nekoliko tabli Favera i Vanče Rebca (potonji je član bliži su tradicionalnijem poimanju stripa hvaljujući već odavno izgrađenom potezu u svom prepoznatljivom, groteskno-anar- Komikaza). Drugo pak nastavlja u nešto te nastoje postojeće tehnike pripovijedanja crtačice, koji zadržava svoju prepoznatlji- hoidnom stilu, no u stripu Sarma Dragica mračnijem, dobro poznatom tonu stripova i montaže prilagoditi svojim vrlo osobnim vost i pored neprestanih stilskih vrludanja. & Zlatni Prepečenac vidljivo je autorovo Komikaze kolektiva, uz neke nove autore i crtaćim stilovima, dok drugi, poput Ivane Tematski gledano, radi se o hermetičnu, nastojanje da svoj crtaći stil obogati vla- stilove, a radi se o njihovu sedmom strip- Armanini, i dalje ostaju na beskompro- košmarnu putovanju kroz autoričino stitim slikarskim iskustvom i učini ga albumu (ili, kako se to pomodno kaže, misnim pozicijama tvrdog undergrounda shvaćanje medija stripa i umjetnosti opće- dorađenijim i bogatijim u detaljima. Hoće grafičkoj noveli – sofisticiran i bezličan uglavnom nerazumljivog široj strip-pu- nito, te bi se Department of Art mogao li ta težnja za promjenom forme utjecati termin koji se udomaćio i u hrvatskom blici. proglasiti nekom vrstom metastripa čiji je i na teme kojima se Barić u stripovima jeziku) i, ovako odoka, najopsežnijem Bez obzira na varljivost rezultata nji- cilj istraživanje forme putem neprozirna, bavi, ostaje vidjeti. S druge strane, njegov dosad. Novi album na oko 145 stranica hovih eksperimenata i osciliranje kvalitete asocijativno strukturirana sadržaja. Naslov stilski srodnik Miro Župa ne odustaje obuhvaća stripove 25 autora, od kojih je stripova, autorima Komikaza valja odati stripa sugerira da se radi o djelu nastalu od svog suludog pristupa pripovijedanju čak četrnaestero stranih (što susjeda Srba, priznanje na vjernosti vlastitim autorskim vjerojatno tokom autoričina postdiplom- u apsurdnim, nadrealnim dijalozima, što Francuza, Belgijanaca, Šveđana itd.), a vizijama, tim više što njihova ostvarenja skog studija ilustracije u New Yorku, a koliko god efekt slabio sa svakim idućim jedan je i pračovjek. Na naslovnici je, nai- nemaju, niti će sigurno imati široku po- pisanje na engleskom jeziku moglo bi stripom. Župa ovako može dovijeka, me, reproduciran spiljski crtež s područja pularnost. Ipak, na polju potpuno nepro- ukazati na njene ambicije širenja svojih a pitanje je hoće li publici to dovijeka današnje Libije, datiran oko 5000. godine fitnog stripa, kojega su u Hrvatskoj (pa i aktivnosti izvan rodne grude. biti i čitljivo. Ohrabrujuće je, međutim, prije Krista. Nepoznati spiljski crtač ure- šire) glavni predstavnici, autori Komikaza Drugi strip karakterističan za ovaj što Barić, kao jedan od najtalentiranijih dno je uvršten u popis autora na ovitku sebi su osigurali zavidnu autorsku slobo- album, spomenuti Purol, za razliku od autora Komikaza, pokazuje želju da se albuma. Time članovi Komikaza još je- du. To ih je gotovo od početka povezalo Department of Arta stilski je vrlo kohe- oslobodi kanona koje si je sam postavio te, dnom jasno ističu svoju nekonformističku, za razliku od Župe, pronađe nova rješenja underground poziciju, ubrojivši u svoje u okviru svog originalnog izraza. tumačenje razvoja stripa i takvo narativno Vančo Rebac očito je bio zaposlen likovno djelo koje debelo prethodi pojavi crtanjem prvog broja Lavandermana, što masovnih medija. U tome, naravno, nisu objašnjava njegovu slabu zastupljenost u osamljeni, nego pokriće imaju i u tezama ovom albumu. Irena Jukić Pranjić obja- značajnih svjetskih teoretičara stripa, vila je tek jedan novi strip i preštampala poput Scotta McClouda, čije je kapitalno jedan stari, no kako se radi o autorici koja djelo Kako čitati strip već nekoliko godina djeluje na dva ili tri kolosijeka (osim kao nabavljivo i na hrvatskom jeziku. članica Komikaza, djeluje i u okviru grupa Emisija emocija i trenutačno neaktivna Možda najkonvencionalniji Divljeg Oka te kao samostalna autorica), album Komikaza nema joj se što zamjeriti, pogotovo ako se Iza takve provokativne naslovnice nala- ima na umu pripovjedna lakoća i sasvim zi se, zanimljivo, možda najkonvencional- osobna dimenzija njenih stripova, koja je niji album Komikaza, kojim se nastavlja smješta negdje između undergrounda i evolucija vodećih autora kolektiva u smje- mainstreama i čini posve posebnom poja- ru manje radikalnih pripovjednih tehnika. vom u domaćem stripu. Stripove nastale u Nakon početnog eksperimentiranja s okviru radionice Krojcberg, koje potpisuje bilježenjem vlastitih i tuđih tokova svije- grupa autora, odlikuje također smirena sti, grafičkih rješenja na tragu art bruta, naracija i staložena kompozicija table, a ekspresionizma i kompjuterske grafike zbog svojih kratkih, dojmljivih priča mogli te razaranja same forme stripa (što se sve bi se okarakterizirati kao efektne strip-cr- može naći u albumima iz 2002. i 2003. tice. Cijelo to društvo na okupu doima se godine), za autore poput Ivane Armanini, prilično snažno, i očito je kako se, djelujući Irene Jukić Pranjić, već spomenutog kao takva neformalna grupa, svi ugodno Vanča Rebca, Dunje Janković i drugih osjećaju. Jasno je da će poticajna atmosfe- uslijedilo je razdoblje brušenja, definiranja ra unutar Komikaze kolektiva potaknuti i daljnje individualizacije crtaćih stilova nastanak još zanimljivih stripova, a smjer te pokušaja njihove upotrebe u dužim, u kojem se vodeći autori grupe kreću kompleksnijim narativnim formama. mnogo obećava.

cmyk 46 XI/247/8, 8. siječnja 2,,9. kritika

Pat pozicija dvoglave etnologije

Suzana Marjanić Volim doživjeti folklorno zbivanje i u Folkloristika, što je to? njemu sudjelovati, ne volim ‘usmjereni Kao drugu cjelinu ovih folklorističkih intervju’ jer zadire u privatni život ljudi i etnoteatroloških zapisa možemo na- poput policijskog informativnog razgo- vesti dva metateorijska članka: riječ je o Da je “rasute terete” dobro uknjižiti, vora. Možda zato nisam pravi terenac.” članku Metateorija u folkloristici i filozo- svjedoče i ovi folkloristički, poglavito Inače, pat poziciju bikefalne etnologije fija umjetnosti te o članku O folkloristici Lozica spretno rješava (zahvaljujući – šesnaest godina nakon “Metateorije”. etnoteatrološki zapisi, koji će svom filozofskom obrazovanju i duho- Dakle, metateorija raspravlja o osno- svakako biti dobrodošli i studentima vnoj nadgradnji) Aristotelovim trima vnim pojmovima same folkloristike, te- vrstama znanja – praxis, poiesis, theoria. orija se bavi metodama terenskoga rada, “osuđenima” na slušanje kolegija iz Naime, tek poiesis omogućuje dijalog klasificiranja, analize, komparacije kao i usmene književnosti stvaralačkim prožimanjem teorije i metaforom u proučavanju društvenih otkrivanjem zakonitosti unutar folklor- prakse, kako nam je to Lozica poručio procesa, a pritom se ponajviše poziva na nog procesa itd., a folkloristička praksa već u predgovoru svojoj knjizi Poganska Victora Turnera i Richarda Schechnera. zapisivanjem folklornoga umjetničkog Ivan Lozica, Zapisano i napisano: baština (2002). Dakle, Lozica je na svom etnote- teksta radi proučavanja i moguće pri- folkloristički spisi, AGM, Zagreb, 2008. Pokladna afera s atrologijskom putu krenuo od pojma mjene izvan prvotnog konteksta. Tako etnoteatrologijom predstavljanje, koji mu je omogućio pri- kada primjenjuje tri razine (tekstura, ključak na Goffmanov središnji pojam tekst i kontekst) ispitivanja folklorne Pritom tematsku cjelinu koja se performance, koji se određenim pomaci- pojave prema Alanu Dundesu na pre- renimo u prikaz ovih folklori- svakako nameće u navedenoj knjizi ma u značenju, dakako, pojavljuje u ka- dmete proučavanja folkloristike i etno- stičkih spisa od posljednjega, čini sedam članaka o etnoteatrologiji: zališnoantropološkim radovima Turnera logije, autor pokazuje sasvim jasnu razli- trinaestoga članka uvrštenoga u Kazališne konvencije i usmena komuni- i Schechnera. U okviru etnoteatroloških kovnu odrednicu tih disciplina. Naime, najnoviju knjigu etnoteatrologa Ivana kacija, Inscenacija običaja kao kazališna tema autor se isto tako usmjerava i na ono što je folkloristici tekst, etnologiji je Lozice. Riječ je o članku Tekstom o te- predstava, Neverbalni aspekti usmenoknji- istraživanje predstavljačkih aspekata to samo dio teksture, a kontekst folklo- renu, u kojemu autor iz ironijske, dakle, ževne izvedbe, Problemi etnoteatrologije, izvedbe i pritom ističe kako na južno- ristike jest tekst etnologije. Osim toga, u sveznajuće pozicije nudi “povijesnu Zapisano i napisano: problem teksta u slavenskom prostoru postoje (moram članku koji nastaje šesnaest godina nakon predaju o maloj dvoglavoj etnologiji”. folklornom kazalištu, Metode hrvatske stvarno pridodati – začudno) samo dva “Metateorije” autor upućuje na raspravu Naime, Lozica iznosi priču o tome kako etnoteatrologije u europskom kontekstu te rada o usmenoknjiževnoj izvedbi: riječ oko možebitne promjene imena etno- u hrvatskoj etnologiji postoje dvije članak Lokalno, regionalno, nacionalno je o studiji Predstavljački aspekti usmenog logije u kulturnu antropologiju i pritom homogene antagonističke znanstvene i globalno u folklornome kazalištu. U pripovijedanja svestrane Maje Bošković- vjeruje da je kulturna antropologija ipak formacije, frakcije – terenci i teoreti- tom posljednjem ovdje navedenom Stulli iz 1984. godine kao i autorovu širi pojam od etnologije, i pogodan kao čari. Dakle, s jedne strane ti tzv. terenci etnoteatrologijskom tekstu autor ističe članku Pokret u pripovijedanju iz 1985. zajednički nazivnik etnologije, folklo- nastavljaju tradiciju hrvatske etnologije kako ideja za osnivanje etnoteatrologije Podsjetimo ukratko: Lozica je u navede- ristike i još nekih drugih bliskih znan- iz tridesetih godina 20. stoljeća, prokla- na našim prostorima pripada Nikoli nom članku upozorio na razliku između stvenih sfera. miraju i nadalje prednosti terenskoga Bonifačiću Rožinu – “inspiratoru afere kazivanja o izmišljenoj zbilji i pokaziva- Završno možemo apostrofirati da je istraživanja, a svoje oponente pogrdno, s etnoteatrologijom”, ali ipak krivnju nja izmišljene zbilje, između naracije i svakako riječ o iznimno korisnoj knjizi kako ističe autor, nazivaju teoretičarima za ozbiljnije teorijsko osmišljavanje prezentacije na razini geste i pokreta. koja je sakupila autorove metateorijske i asfaltnim etnolozima koji, eto, začudo etnoteatrološke afere pripisuje sebi kao Autotematizirajući vlastiti predmet i teorijske radove koji najavljuju i nova i nikada nisu bili na terenu, a zapostavili jedinome nasljedniku Bonifačića Rožina istraživanja u članku Problemi etnotea- možebitna istraživanja, kao što pokazuje su i onaj asfaltni, urbani. S druge pak u ondašnjem Odsjeku za folklorno trologije, autor na ironijski način posta- fusnota broj 13, koja upućuje kako uloga strane, ti tzv. etnolozi-teoretičari svojim kazalište današnjega Instituta za etno- vlja pitanje o postojanju etnoteatrologije folklorista i etnologa u “okoštavanju” su oponentima-terencima (teretnjacima) logiju i folkloristiku (smještenoga preko i pritom nadalje ironično zapisuje: “Ima folklora doista može biti predmetom pripisivali smrtne grijehe učmalosti i puta Rubelja na tržnici Kvatrić, u čvr- li je, ona bi se, poput etnomuzikologije, posebne studije. ateoretizma. stom dosluhu s tzv. pukom, što god to etnokoreologije itd. mogla smatrati di- Eto, pri samome kraju preostaje nam značilo). Inače, Nikola Bonifačić Rožin, jelom folkloristike, ako i takvo što posto- da spomenemo kako u Predgovoru autor Usmena kuloaristika koji je započeo sustavno zapisivanje i ji…” (str. 129). Nadalje, u istome članku ističe da je trinaest poglavlja ove knjige Dakle, autor o stanju hrvatske etno- istraživanje narodnih dramskih tekstova na bahtinovski način smjehovne (ali ne i prethodno objavio kao članke u razdo- logije a i folkloristike govori na primjeru na našim malim prostorima, moramo ismijavajuće, nego, dakle, dobronamjer- blju od 1979. do 2006. godine, a da je odabrane opreke između terenaca i teo- spomenuti, uz Hegela a i uz Pjotra no sarkastične) znanosti autor autote- tako “rasute terete” dobro uknjižiti, svje- retičara, a riječ je, naime, o podjeli stru- G. Bogatirjova najcitiraniji je autor u matizacijski iznosi kako je u svojoj knji- doče i ovi folkloristički, poglavito etno- ke koja je, kako nadalje ističe Lozica, Lozičinoj knjizi (ako je vjerovati Kazalu zi Izvan teatra. Teatrabilni oblici folklora teatrološki zapisi, koji će svakako biti usidrena “više u domeni usmene kuloa- imena). u Hrvatskoj (1990) elaborirao vlastitu dobrodošli i studentima “osuđenima” na ristike, a manje u pisanoj komunikaciji Izdvojimo ukratko (dakle, koliko sumnju u postojanje folklornoga kaza- slušanje kolegija iz usmene književnosti, (tiskanim tekstovima)” te, nadalje, iz nam to dozvoljava žanrovska odrednica lišta u Hrvatskoj te se sasvim logično i koji će zahvaljujući ovoj knjizi u/trošiti ironijske pozicije sâm autor apostrofira prikaza) neke od postavki koje iznose kao posljedica te sumnje javila i nemo- i manje vremena (na pronalaženje poje- kako ne prihvaća autorsku odgovornost etnoteatrološki članci. Naime, sve do gućnost pisanja povijesti nečega što se dinih časopisa i zbornika) kao i novčano za povijesnu predaju o maloj dvoglavoj najnovijega doba nije bilo pokušaja samo po sebi dovodi u pitanje. Tako se vrijednosne kune na fotokopiranje čla- etnologiji, koja je mentalno utaborena uspostavljanja trećega roda tzv. “narodne u toj svojoj prvoj knjizi iz 1990. godine naka iz pojedinih časopisa (a i zbornika) u ljudskim glavama (usp. fusnotu broj književnosti” – dakle, narodne drame, Lozica opredijelio za sumarni pregled za koje većina (ne mislim nikako pritom 72), a navedeno u fusnoti broj 71 i po- a višestruke razloge za navedeno autor dotadašnjega istraživanja folklornog na studente) nikada nije čula (s obzirom jašnjava: “Ljudi vrlo često govore i ono potkrepljuje u tekstu Zapisano i napisa- kazališta u Hrvatskoj i za iznošenje na to da neke od njih doista nije mogu- što nisu spremni potpisati ili objaviti”. no: problem teksta u folklornom kazalištu. podataka o predstavljanju unutar običaja će pronaći u gradskim knjižnicama), kao Pritom se potpisnik članka poziva i na Svakako pritom valja istaknuti da se au- i obreda koji posjeduju naglašena scen- što neki još misle da folkloristi/ice ple- članak Olge Supek u prevratničkome tor zalaže za takvu etnoteatrologiju ko- ska svojstva, i to uglavnom s područja šu. Da, upravo je tako jedan dobrohotan trinaestom broju Narodne umjetnosti iz joj je predmet folklorno predstavljanje, Hrvatske. Sažmimo: osim karnevala gospodin odredio, definirao (moj) posao 1976. godine u kojemu je spomenuta a ne folklorno kazalište ili pak folklorna (usp. sjajnu autorovu knjigu Hrvatski folkloristice kada sam upisivala jedan autorica istaknula neodrživost tvrde drama. Tako uz poznata određenja čo- karnevali iz 1997), druga najvažnija pri- tečaj (nije bitno koji), a pri čemu sam (mentalne) opreke između tzv. dobrih vjeka kao homo sapiens, religiosus ili poli- goda za folklorno predstavljanje svakako (kao i pri svakom upisu) trebala ostaviti terenaca i onih koji teoretiziraju. Dakle, ticus, faber ili pak ludens, autor pridodaje je svadba. Tako navedena etnoteatrolo- i biografske podatke. Naime, da bi me na kojoj se strani te dvoglave nema- i odrednicu homo repraesentans, s obzi- ška poglavlja dobro prikazuju autorova ohrabrio, rekao je kako ću navedeni tečaj ni nalazi naš autor pokazuje sljedeća rom na neprestana svakodnevna proži- kretanja od početnoga istraživanja koje (vještinu) sigurno svladati s obzirom na rečenica pri kraju navedenoga članka: manja teatralnih, teatrabilnih i teatar- je začeto zahvaljujući Maji Bošković- to da vjerojatno imam dobru koordina- “Nisam zaljubljenik terena, ali mi jedino skih zbivanja. Tako vlastita promišljanja Stulli kada se sretno dokopao radova ciju pokreta. Svjesna apsolutno vlastitih teren pruža izravno iskustvo predmeta o etnoteatrologiji Ivan Lozica upisuje Pjotra G. Bogatirjova o narodnome te- ne/sposobnosti, sumnjičavo sam upitala: istraživanja”, i povezana fusnota: “Teško u koncepte performativne antropolo- atru pa sve do suvremenih istraživanja “Hm, kako to mislite?” Odgovorio je: mi je otići, ali mi je drago što sam bio. gije koja se obilato koristi kazališnom Turnera i Schechnera. “Pa, vi plešete!” cmyk XI/247/8, 8. siječnja 2,,9. 47 kritika

Budućnost će pripasti inteligentnima Jeste li znali da mozak sudjeluje u izgradnji Dario Grgić kako je najpopularnija u Sjedinjenim fetusa od samih Američkim Državama, gdje sedamde- set i šest posto Amerikanaca vjeruje u početaka? Da se mijenja biblijsko objašnjenje postanka svijeta. Knjiga jednog od vodećih evolucijskih Glavne uporišne točke tzv. liberalnijih kada upoznate novu psihologa današnjice Stevena Pinkera pogleda na ljudsku prirodu oslanjaju se na tri doktrine: teoriju “prazne ploče”, osobu? Da, unatoč svim zanimljiv je i dinamično ispričan koja potječe od britanskog filozofa teorijama, nemamo prikaz aktualne situacije proučavanja Johna Lockea; teoriju o “plemenitom divljaku”, koja se pripisuje francuskom sposobnost postati ljudske prirode – mnogima opasne filozofu Jean-Jacquesu Rousseau; treća ideje, intelektualnog tabua, “hereze je doktrina, ona o “duhu u stroju”, ta- psihički klonovi? Da je sustav sastavljen od mnogih dijelova koju treba zatrti” kođer potekla od jednog filozofa, oca u interakciji. Prostor koji imamo pre- moderne filozofije Renéa Descartesa. razmišljanje fizički proces malen je za iznošenje svih zanimljivih Kada se rodimo, mi smo, dakle, koji se može mjeriti? I da (i očiglednih, ali ne stoga i vidljivijih) Steven Pinker, Prazna ploča, s tabula rasa, prazan prostor na koje- ideja iznesenih u Praznoj ploči. Pinker mu se interakcijama dobre sredine i zna pisati, zna, točnije, dramatiku či- engleskoga prevele Martina Gračanin i pozitivnih iskustava, tj. loše sredine i su to sve činjenice koje Martina Čičin-Šain; Algoritam, Zagreb, tanja (kuži genija u fotelji) tako da je negativnih iskustava oformljava naša nemaju nikakve veze s tekst prošaran napetim informacijama: 2008. osobnost. Budući da smo (plemeniti jeste li znali da mozak sudjeluje u divljak) rođenjem dobri, samo loše moralističkim načinom izgradnji fetusa od samih početaka? Da okolnosti mogu od nas napraviti pa- se mijenja kada upoznate novu osobu? likuću. Tijelo je točka kojom smo razmišljanja? Kada čuje novi trač? Da, unatoč svim teven Pinker jedan je od vodećih povezani sa životinjama i dosta je biti teorijama, nemamo sposobnost postati evolucijskih psihologa današnji- svjestan te dualnosti da bismo nastojali psihički klonovi? Da je razmišljanje ce. Njegova knjiga Prazna ploča oko moralno čista života. Da je dijete fizički proces koji se može mjeriti? I da nije samo suho znanstveno izvješće, od plastelina, odnosno da je eugenika su to sve činjenice koje nemaju nikakve nego, prije svega, prikaz situacije koja (kao ideja poboljšanja ljudske rase) veze s moralističkim načinom razmi- danas vlada kada je poimanje ljudske politički opasna ideja, osjetio je na svo- šljanja, kojemu smo tako skloni? Sretna prirode u pitanju. On raspravlja o jim leđima i gorespomenuti Sloterdijk, je vijest da bi budućnost mogla pripasti “moralnim, emocionalnim i političkim no rijetko se obraćala pažnja (ili nije inteligentnima. aspektima pojma ljudske prirode u nikada) na to da je biheviorizam radio modernom životu”. Pinker iz iskustva restrikcije u obrnutom smjeru: nešto zna da je “ljudska priroda” za mnoge poput urođenih sposobnosti ne postoji, opasna ideja jer se iz nepromjenjivih ponašanje se može tumačiti neovisno okolnosti nečijih genetskih predispo- o ostatku biologije, od djeteta može- Poziv za iskazivanje interesa stručnjaka za suradnju s Izvršnom agencijom zicija lako dolazi do zaključaka koji te izmijesiti što god hoćete. Njihovo Europske komisije (EACEA) u sklopu programa Zajednice (u području podsjećaju na njemački “eksperiment” zaključivanje zna ponekad biti totalno obrazovanja, audiovizualnih djelatnosti, kulture, mladih i građanstva) s rasom; na koncu, pratitelji filozofske odlijepljeno od zdrava razuma: ako npr. – natječaj EACEA/2007 (2008/C 67/09) literature sjećaju se kako je prošao tješite uplakano dijete, ono će biti na- njemački filozof Peter Sloterdijk kada građeno za plač pa će sve češće plakati. Ukratko, te tri doktrine sa svim svojim je pisao o genetici i bioetici. Osnovni Izvršna agencija za obrazovanje, audiovizualnu djelatnost i kulturu Europske problem današnjice – a možda i drugih drugim korijenima vode do ideološkog komisije objavila je poziv za iskazivanje interesa stručnjaka za suradnju vremena – pokušaj je da se stvari misle postava prema ljudskoj prirodi kao iz njih samih, a ne iz moralnih nazora proizvodu kulture. Biologija tu nema u sklopu programa Zajednice (u području obrazovanja, audiovizualnih o stvarima. Tako se Pinker osvrće i na što tražiti. djelatnosti, kulture, mladih i građanstva) - natječaj EACEA/2007. sveprisutnu ravnopravnost spolova: na- Izvršna agencija za obrazovanje, audiovizualnu djelatnost i kulturu raspisala ravno, piše, tko bi normalan mogao biti Za genija u fotelji je poziv za iskazivanje interesa u cilju zaprimanja prijavnica koje će biti protiv toga? Problem je jedino u sitnici Pinker je za gradnju mostova objedinjene u listu stručnjaka. Ovaj poziv provodi Izvršna agencija u suradnji što su muškarci i žene drugačiji i iznad između tih dvaju u ljudskim mnije- s Europskom komisijom. ramena, a ne samo ispod. Ljudska je njima odvojenih svjetova. Kognitivnu Zadaća stručnjaka bit će suradnja s Agencijom ili – gdje je to primjenjivo - s priroda tabu o kojemu nije preporučlji- znanost pozdravlja kao takav pokušaj Komisijom, u provedbi dolje spomenutih zadataka, u odnosu na programske vo govoriti, gotovo “hereza koju treba premošćavanja. Kognitivna znanost ciljeve, prioritete i kriterije svakog pojedinog natječaja; te s obzirom na povezala je um i materiju, mentalni zatrti”. Osim što osiromašuje intele- programske vodiče odnosno priručnike dostupne korisnicima. ktualni život, čak, po Pinkeru, kida se život može objasniti putem infor- Zadaće koje će se provoditi moraju uključivati: veze između zdrava razuma i intelekta, macije, komputacije (zbrajanja) i po- ona i škodi jer roditeljima sugerira da vratne informacije. Um ne može biti 1. Procjenu zaprimljenog projektnog prijedloga sukladno pojedinom natječaju su djeca od gline te da ih mogu obli- prazna ploča jer prazna ploča ne čini kovati po svojoj volji. Lako je vidjeti ništa. Prije tristotinjak godina slično 2. Procjenu i nadgledanje projekata: kako se iza ideje o ravnopravnosti krije je ustvrdio filozof (opet!) Leibniz: u • procjena projektnih izvješća dobra stara represivnost. umu nema ničega, osim uma samoga. • procjena projektnih proizvoda i rezultata Drugim riječima, u umu mora biti • nadgledanje projekta in situ Djeca od plastelina nečega, makar poriv za učenjem, inače • bilo koja druga zadaća koja se tiče analize/nadgledanja programa ili Tumačenja ljudske prirode stara se ništa ne bi dogodilo: neuronske bi projekata su koliko i čovjek, a najpoznatija i staze zujale prazne. Zapravo, ne bi ni zujale. Zatim: ograničen broj kom- danas prevladavajuća potekla su iz 3. Posebne studije i analize sukladne područjima aktivnosti religijskih sustava: stvorio nas je Bog, binatoričkih programa u umu može Od stručnjaka izabranih u sklopu ovog poziva može se zatražiti pružanje nismo životinje, žene su nastale od generirati neograničen broj obrazaca muškaraca i podređenost je njihovo ponašanja. Klasičan primjer jest jezik: pomoći različitim Općim upravama vezanima uz Agenciju, u sklopu pojedine prirodno stanje, um je nematerijalan omeđen gramatikom i brojem riječi, aktivnosti koju iste provode (koordinacija politika i programa, komunikacija, i nastavlja postojati nakon smrti; iako ipak neprestano buja. Jedna je ideja te provedba aktivnosti za koje Agencija nije zadužena). je određen za odlučivanje, ljudski je naizgled paradoksalna: univerzalni Sve detaljne informacije te relevantni dokumenti i prijavnice dostupni su na um zarobljen konstantnom sklonošću mentalni mehanizmi mogu biti temelj internet stranicama Ministarstva kulture http://www.min-kulture.hr ka grijehu, dok je mentalno zdravlje površnih razlika među kulturama. Opet posljedica spoznaje Boga. Za takvu jezik: svi jezici navođeni su vrlo sličnim Natječaj je otvoren do 30.06.2013. koncepciju ljudske prirode Pinker kaže pravilima. Zadnja ideja: um je složen

cmyk 48 XI/247/8, 8. siječnja 2,,9. proza

Priče o sreći

Bojan Babić najveći profit – sloboda: živi svoj ži- vot, čini samo ono što želiš. Sa čudesnom lakoćom prelazim preko ponižavajuće banalnosti tih au- ditivnih prizora i pokrećem se sa na- merom da ustanem iz kreveta. Osetim Detinjstvo mučninu i naglo pokretanje sadržaja iha! iz predela želuca. Uz neviđene bolove Na drvenom, zaklanom povratim na pod. konjiću jašemo. Nokti su nam Ima u klubovima i onih pomalo krvavi jer smo kristalnim nožićem hladnih fenomenologa, relativno ne- ubili pola sela. Prodaćemo naše do- zainteresovanih posmatrača gungule kolenice i bacićemo lutke kad nam koji u jednom trenutku postanu uče- budu porasle dlačice među noga- snici (jer, kakva god mi opravdanja ma. Provodićemo sveža jutra u Nju nalazili, učestvovanje uvek pruža jači, Orlinsu – tamo gde ljudi nose široke upečatljiviji, pamtljiviji doživljaj stva- šešire. ri, od posmatranja koje je redovno, Udaćeš se za mene. manje ili više posledica straha), dakle, Oženiću se tobom. u jednom trenutku njihova ramena počnu da se kreću prilično neartikuli- The World is Mine sano, ponesena ritmom. Jak bol se proteže u predelu vrata. Sebe zamišljajući u toj poziciji, Anestezija prestaje da deluje, pa i di- stopala uvučem u papuče, i klecavim sajni putevi počinju da bole. Uzorak nogama počnem da se gegam ka te- koji su mi vrsni doktori izvadili, nači- rasi. Dok to radim shvatam da mi nivši suptilan koljački zahvat, poslat telo nikada u životu nije bilo slabije. sao o tome kako je seks jedna vesela Prva se odnosila na rat. Tišma je to- je na biopsiju a rezultati će doći tek Navlačim kapuljaču bade-mantila na aktivnost. Opuštena je. Uživa u meni. kom Drugog svetskog rata bio mlad za nedelju dana. Uvijen sam u zavoje glavu koju ne mogu pokrenuti ni na Snažnom šakom obuhvatam gilender. čovek, i govorio je da mu, dok je sam i delimično imobilizovan. I da nisam, jednu stranu. Vučem se nekako. Ličim Ne mogavši više da se održavam oružani sukob trajao, nikad nije pa- ne bih imao snage da mrdnem. na ustaljenu sliku antropomorfizovane na nogama, doteturam se do ograde. dalo na pamet da piše romane o ratu i Dolazi jesen, i vreme je još uvek smrti: spor sam, ali, svakako ću uhva- Sasušene prste položim na delimi- posledicama koje on ostavlja na poje- toplo. Da bi ublažile bolnički miris titi onoga koga jurim. čno zarđalu šipku i svom snagom je dinca, ali mnogo godina kasnije ta fa- koji se sastoji od kombinacije prljavih Pošto sam se već prepustio delo- stegnem. Ali vidim da snage nemam talna pojava i njene posledice su, vidi pacijenata i prejakih dezinfekcionih vanju male količine alkohola i lake ni malo. Još jednom pokušam da uda- čuda, postale opsesivna tema njegovog sredstava, medicinske sestre stalno droge, moji pokreti postaju sve atra- hnem. To izvedem toliko nespretno stvaralaštva. Druga zanimljivost je ostavljaju otvorena vrata koja vode na ktivniji, tako da se oko mene širi krug da nekako umesto uzdaha proizvedem bila još autentičnija. Pisac u svom oronulu bolničku terasu. koji mi ostavlja dovoljno mesta da izdah. domu uopšte nije imao knjige. Nije Diskoteke danas grade svuda, i bez ničim inhibiranoj telesnosti prepustim Proderem se najjače što mogu, da ih kupovao, a dobijene nije čuvao. kriterijuma. Jedna od njih je napra- vođstvo nad svim ostalim aspektima niko ne čuje: Kolekcionarska strast ga ni najmanjim vljena baš preko puta bolnice u kojoj ličnosti. To izgleda privlači jednako The world is mine! svojim delom nije dotakla. A profe- se nalazim. Jasno mogu da čujem sve prepuštene devojke, tako da jedna od sore koji hiljadama tomova stvaraju što se tamo dešava. Ti zvuci me toliko njih prilazi. Bez mnogo okolišanja, Poezija komunističkih termoizolaciju u svojim stanovima je ophrvavaju, da mogu slobodno reći počinjemo da se dodirujemo. Moja je građevina nazivao ludacima. Pitanje da li veruje da sam istovremeno i tamo i ovde. ruka na unutrašnjosti njene butine, Ako nekad budete prolazili u boga uopšte nije razmatrao, a nije Gomila mladih je skupljena u klubu njena je na mojom zadnjici. Osmeh je Istočnom Evropom, osvrnite se na želeo da živi bez pogleda na ženska u kom se, iako je poluotvoren, neka- vrsta komunikacije. Zvuk basa se širi, zgrade sagrađene za vreme komuni- mlada telesa i bez uživanja u drugim ko sakupi toliki dim, da bi neko, na čini mi se, čitavim gradom. zma. Ne one obične, stambene, već čulnim radostima. Čim je izgubio tu primer iz trinaestog veka, tu iznenada Prateći taj bas, pojavljujem se tri- one značajne, kao što su parlamenti sposobnost, umro je. bačen, zasigurno pomislio da se našao jumfalno na praznoj terasi koja se i predsedničke palate. Grandiozne Ne znam da li predavaču treba da u paklu. Ali našim junacima večernje proteže duž čitavog sprata. Par go- po razmerama, nekako rastu u širi- verujem kad iznosi ovakve pikanterije, drame je lepo. Ovog puta sam i ja lubova od straha odleprša. Udahnem nu. Ponose se brojem svojih prozora pre svega zato što su publiku većinom jedan od njih. duboko, a alveole zavrište kao da se i mirno podnose vreme kao očvrsla činile zgodne studentkinje, i što bi Iz glave mi lako nestaje mrak sobe u svakoj od njih zbiva vapaj majke za lava, kao meteor svom silom ukopan u sredovečni profesor, kako mi se čini, i uporno šuštanje cimera sa ugrađe- iznenada poginulim sinom. pregolemi gradski trg. učinio sve da fascinira bilo koje žen- nom kanilom. Iz glave mi nestaje sve. Zarivši prste u njen meškoljasti Stojite tako na ogromnoj, kame- sko biće koje bi mu se našlo na putu, i Sve je manje onih fosila koji su kuk, izgladnelo cedim njene usne, i nom popločanoj ravni iz koje izviruje pre svega zato što nikada nisam voleo spremni da čekaju da se zagreje atmo- jezikom anarhično vršljam po njenoj uspavano čudovište. Hodate ka nje- te mistifikacije života umetnika koji sfera da bi počeli skakutanjem i giba- usnoj duplji. Sve je toplo i vlažno i mu, ali razdaljine su tolike da vam su najčešće uistinu vodili najdosadnije njem svojih telesa da odaju poštu ži- znojavo. pešačenje ne pomaže. Iz razbijenog moguće živote. votu, već odmah, još pri ulasku, veselo Temperatura mi je toliko porasla prozora neke suterenske prostorije Ne znam da li treba verovati ovim mrdaju kukovima i nožicama. Muzika da moj znoj natapa frotir u koji sam mačka u čeljustima iznosi pacova pričama, ali znam da će pažljivim slu- je sve glasnija. DJ očito promišljeno obučen. Tresem se. Crvenilo više nije poderane utrobe. Od hodanja ste se šaocima one ostati u sećanju. pušta komercijalne numere koje su boja, već dominantna odrednica bu- već umorili. Zevate. Ali vas razbuđuje pune parola o tome kako ono što mi dućnosti. zadah strvine. Narodni lekar doživljavamo kao problem ustvari i Sada je izvedem napolje, iza disko- U snovima čovek nikako da stigne Čovek se ponekad probudi po- nije problem, kako je život, kad se sve teke. Na balkonu nema gotovo nikog. do svog cilja. smatrajući svet iz perspektive tumora sabere i podeli, ipak jedno pozitivno Priljubim je uz ogradu. Ona me vešto koji polako ali sigurno uništava vi- iskustvo, i ona nezaobilazna tema otkopča i postavi me po sred sebe. Na Tišma talne funkcije kosmičkog organizma. pomoću koje se od dečurlije uzima momenat mi kroz glavu proleti mi- Povodom smrti Aleksandra Tišme, Po pravilu ga tada obuzima veselost profesor nam je, ne naročito nada- praćena mučninom, kao i uvek kada ojan Babić rođen je 1977. godine. Objavio je do sada tri knjige: PLI-PLI hnuto, govorio o njegovoj poeziji, zakorači u nepoznato, pa onda, gotovo (priče, Književna omladina Srbije – Pegaz, 1996), Knjiga za dečake (roman zatim i par reči o njegovom životu instinktivno, vrelo čelo naslanja na u svega 100 primjeraka) i Buke u prozi (pjesme u prozi, Intelekta, 2003). i svakodnevnim navikama, pošto su dlanove, a laktove na kolena. Diplomirao je na grupi za srpsku književnost i jezik sa općom književnošću na njih dvojica bili sugrađani i poznanici. Kada vam se tako nešto desi, bosa Filološkom fakultetu u Beogradu. Radi kao copywriter. Živi u Beogradu. Dve zanimljivosti iz te priče bile su stopala treba da potopite u usoljenu, dovoljno upečatljive da ih zapamtim. toplu vodu. To sigurno pomaže. cmyk XI/247/8, 8. siječnja 2,,9. 49 proza Rušenje Svjetskog trgovačkog Pitanja koje obvezno morate centra kao zračna štafeta postaviti kada intervjuirate

Dan McNeil morala privremeno prekinuti let, pa nije uspjela skupiti ni jedan bod. Njezino poznatog pisca (i odgovori koje predviđeno odredište ostaje i dalje ne- poznato. Napadi 11. rujna 2001. potaknuli Na kraju, Bin Ladenova momčad poznati pisac obično daje) su mnoga pitanja, pa i ono tko American Airlinesa postigla je tijesnu pobjedu na bodove. je odgovoran za tragediju. Ovaj Domaću momčad organizirao je tekst navodi na zaključak da predsjednik Bush. On očito nije bio unaprijed obaviješten o utrci, što znači manje konvencionalno stajalište da je njegov zrakoplov bio na zemlji kad o tom turobnom danu i njegovim je počela. Budući da nije mogao osobno Raymond Federman O: Na način na koji mi najviše odgovara. posljedicama omogućuje suvislije sudjelovati, poslao je nekoliko predsta- P: Prepravljate li često svoje tekstove? vnika; no dok su oni stigli, utrka je već O: Nikad ih ne prepravljam. Samo pi- objašnjenje. Kao uvod čitateljima završila. šem, i onda opet pišem. mogu poslužiti Ballardov Atentat Bush se zbog toga povukao na selo i P: Kakav je osjećaj biti poznat? nakon naknadnog prebrojavanja bodo- P: Zašto pišete? O: Slabašan. na Johna Fitzgeralda Kennedyja kao va vratio se na trkalište tek kasnije tog O: Zato… Jednostavno zato… P: Što mislite o svojim također poznatim motociklistički spust i Isusovo raspeće dana kako bi održao optimističan govor. P: Zašto pišete onako kako pišete? kolegama piscima? Utrka se sastojala od triju gla- O: Ne znam drugačije. O: Kad bi barem nestali. kao brdska biciklistička utrka Alfreda vnih koordinata: Bostona, Newarka i P: Za koga pišete? P: Pišete li rukom, na pisaćem stroju ili Jarryja Washingtona, gdje su se svi kladili na O: Za svog psa. odmah u računalo? pobjedu gostiju. Cijela ruta obuhvaćala P: Tko je utjecao na Vas? O: Ovisi o vremenu. je države Massachusetts, New York, O: Homer. P: Kako reagirate kada napadaju Vaše Pennsylvaniju, Connecticut, New Jersey, P: Što biste željeli da ljudi kažu o Vašim knjige? Ohio, Zapadnu Virginiju i Virginiju. Ta djelima? O: Smijem se. in Laden je bio pokretač. se ruta smatra jednom od najopasnijih O: Ništa. P: Koliko otprilike zarađujete na svojim Zbog nemogućnosti da nor- u zračnim štafetama, a opasnija je samo P: Kad ste počeli pisati? knjigama? malno putuje, daljinskim je upra- ona Kamikaze-Pacifik, zatvorena godine O: U vrtiću. O: Nikad ne računam. vljačem organizirao obje svoje napada- 1945. P: Koja Vam je Vaša knjiga najdraža? P: Kako ste odjeveni dok pišete? čke momčadi. Komentatori su i dalje zbunjeni u O: Ona koju nisam još napisao. O: Ovisi o vremenu. Ali nikad ne nosim Kako i dolikuje svečanom otvorenju vezi s nekoliko aspekata utrke - jedan je P: Koliko šalica kave popijete dok pišete? šešir. prve zračne štafete preko istočne obale i narodnost momčadi. Bush i dalje tvrdi O: Ne pijem kavu. P: Jesu li Vaša djela autobiografska? Sjedinjenih Američkih Država, Bin da je gostujuća momčad došla iz Iraka, P: Pišete li danju ili noću? O: Sve što je napisano izmišljeno je. Laden je odabrao za glavne ciljeve tor- unatoč popisu sudionika koji potvrđuje O: Ovisi o vremenu. P: Kao umjetnik, osjećate li potrebu voditi njeve-blizance Svjetskoga trgovačkog da su iz Saudijske Arabije. A Arapi su P: Što će biti tema Vaše iduće knjige? raskalašen život? centra. Njegova momčad American dugogodišnji prijatelji domaćina, što O: Ja. O: Naravno. Koji bi inače bio smisao Airlinesa rano je preuzela vodstvo kada njihov manjak uljudnosti u tom događa- P: Koja Vas je od Vaših mnogobrojnih su- toga da ste umjetnik? je prva letjelica u 8 sati i 46 minuta ju čini još zanimljivijim. pruga najviše nadahnula? P: Usput, kako biste definirali sebe kao dotaknula sjeverni toranj. Nažalost, Bin Neki komentatori pretpostavljaju da O: Mislim da je to bila četvrta, ali više pisca? Laden je prije toga zaboravio reklamira- je Bush potajno odbio Bin Ladenovu nisam siguran. O: Malen. ti utrku. Taj je propust ponukao mjesnu pozivnicu, iznerviran krajnje neiz- P: Vjerujete li da će Vaša djela preživjeti? P: Što biste željeli da ljudi kažu o Vašim gomilu da na početku povjeruje kako je vjesnom utrkom s Alom Goreom O: Ovisi o tome koliko ću dugo živjeti. djelima? kontakt u 8 i 46 zapravo nesreća. na Floridi godine 2000. Drugi, pak, P: Zašto odbijate primiti Nobelovu na- O: Istinu. Bin Ladenova druga momčad, smatraju da je nehotice nečime uvrije- gradu? United Airlines, loše je počela. dio Bin Ladena, čiji je očit propust da O: Ne volim putovati. S engleskoga prevela Maja Klarić. Njihova prva letjelica zaostala je obavijesti organizatore utrke o svojim P: Pokušavate li utjecati na svoje čitatelje Objavljeno na http://raymondfederman. za American Airlinesom više od 15 planovima, potaknuo Busha da tvrdi i, ako da, na koji način? blogspot.com/2008_03_30_archive. minuta i ubrzala je tek pred sam kraj. kako je sve bilo protuzakonito. No veći- No, jednom kad je ostvarila kontakt s na komentatora ipak vjeruje da je Bush južnim tornjem, svjetina je, shvativši da jednostavno ignorirao Bin Ladenovu je utrka u punom jeku, postala krajnje pozivnicu jer je želio sačuvati energiju glasna i domoljubna, unatoč sve lošijoj za naporniju prekomorsku utrku – ali to vidljivosti. je već druga priča. Južni je toranj završio štafetu u re- kordnom vremenu došavši na cilj u 10 S engleskoga prevela Maja Klarić. sati i 5 minuta. Sjeverni je toranj bio Priča je objavljena na http://outsiderink. daleko iza njega, došavši na cilj tek u 10 com/05/fall/mcneil.php i 29. Druga letjelica iz momčadi American Airlinesa udarila je u zgradu Pentagona u 9 sati i 40 minuta, no samo je razmjerno malen dio te zgrade došao na cilj, nakon čega su voditelji utrke proglasili nevaljanom štafetu Pentagona. Druga letjelica iz momčadi United Airlinesa prijavila je nepredviđene tehni- čke poteškoće u 9 sati i 58 minuta, kada je

cmyk 50 XI/247/8, 8. siječnja 2,,9. proza

Djeca vinila

Thomas Clément Momak žustrim korakom prolazi - Pustite ga neka se popne! predvorjem. - Vi ste gazda, Franck. Najviše ih ima srijedom. Voditelj osiguranja u Tornju, Patrice Gonthier, *** redovito me upozorava na zanimljive Zovem se Franck Matalo i direktor lincu je sigurno oko šesnaest slučajeve. Zna da cijenim spontane sam u tvrtki Unique Musique France. godina, ima raščupanu kosu i ispade kao dobrodošle predahe u mo- Za moje dioničare ja sam menadžer, izgled uljeza. Na trenutak oklije- jem, moram priznati, dosta stresnom money-maker, cost-killer, dakle onaj va kod prvog čuvara. poslu. Najdraže mi je kada se mladi ne koji stvara novac i kreše troškove. Mladi ljudi uglavnom dolaze sami daju, kada se svađaju i pokušavaju, u Za moje namještenike ja sam sasvim zidovima, zaslijepljen tapetama s mo- ili u skupinama noseći svoj projekt. posljednjem naletu nade, prodati svoj sasvim kratko - ubojica. A za široku tivom zlatnih ploča. Ne može vjerovati Najprije ih malo poljulja hladnoća projekt čuvaru iako nema nikakvu moć publiku ja sam Gospodin Ploča. Čim da već nije dotrčalo dvanaestak čuvara Tornja, ozbiljnost predvorja, odsutnost odlučivanja i sigurno će biti njihov se neki novinar zapita nešto o našoj i da njega, sasvim malog, nisu još više živih boja. Gdje su one vesele poruke, posljednji sugovornik prije nego što se industriji, potražit će mene i nikoga smanjili, presavinuli na četvrtine i baci- fluorescentni oglasi, njihovi psihode- nađu na ulici. Kao da čuvar može nešto drugoga. li u koš. Mali misli da je u kakvu filmu. lični snovi? Nedvojbeno su nešto više, učiniti! Tijekom dodjele godišnjih nagrada Pitam ga što želi, pa da završimo s na katovima. U Tornju ih ima barem Malen pomak miša i prelazim na za glazbu onaj čovjek koji sjedi pored time. On uvuče ruku u torbu, izvuče šezdeset. kameru broj 6. Momak je stigao do ministra, to sam opet ja. Ja sam vrlo malu kasetu DAT formata i položi je Kad prođe šok od prvog pogleda, prijamnoga šaltera. Sada ga posve ja- važan jer proizvodim ono što vi želite na moj stol. mladi ljudi vrate samopouzdanje i sno čujem. Njegova priča o dogovoru s konzumirati. Zahvaljujući marketingu, - Dakle, ja... zapravo... zatraže da razgovaraju s nekim od nekim tipom na trideset i šestom katu ja vas privlačim i čvrsto vežem uz nas. Oštro ga prekinem. odgovornih. Domaćica odgovara kako nije nimalo originalna, ali “drži vodu”. Ja prodajem - vi uživate u kupnji. Moja - Nemoj se truditi, shvatio sam… to nije moguće, da ne primaju ljude Provjeravam istodobno s domaćicom. misija time završava. Na vama je da ti si mlad, zaljubljen u glazbu, sviraš u koji nude projekte. Mladi ustraju, Čovjek stvarno postoji, ali je online, poslušate, poslije. skupini sa svojim prijateljima, stvorio uvjeravaju da su daroviti i da bi im se momak je njegovo ime sigurno našao Razumljivo, ja također predsjedam si album na koji si vrlo ponosan, to se moglo posvetiti barem pet minuta. na internetu. Domaćica zamoli mladog nizom organizacija za promicanje ploča vidi. I budući da si malo manje glup od Oni vjeruju da je to sve što im treba, posjetitelja da pričeka u glazbenoj če- i Odjelom za francusko glazbeno stva- ostalih, rekao si sam sebi - i tu potpuno ta mladež! kaonici. Prelazim na kameru broj 12. ralaštvo... Mislim da sam čak na neki imaš pravo – da, budeš li svoju poku- Klinac je govorio posve tiho. Bilo Klinac sjeda u naslonjač i pravi se kao način kum jednoj dobrotvornoj udruzi snu snimku poslao poštom, ona nikada je nemoguće čuti što je rekao čuvaru, da sluša glazbu, kriomice pogledavajući koja zvijezdama omogućuje da upozna- neće stići do mene. no on ga je propustio pokazujući mu oko sebe. Liftovi nisu daleko. Momak ju bolesnu djecu. Obožavam bolesne Ne mogu suspregnuti smijeh. prijamni ured. nije glup! klince. Oni su barem istinski živi. Smijem se pokvarenim smijehom po- Domaćice raspolažu malom polu- Odjedanput se na drugom prozor- Priznajem da je čudno što su ri- kvarenog gada gledajući kako momak, gom smještenom idealno ispod pulta. čiću mojega zaslona pojavi Gonthier: ječi “ploča” i “stvaralaštvo” preživjele kojemu je već neugodno, nestaje među Upućene su što trebaju činiti u slučaju - Da ga sada obradimo ili želite unatoč pomalo zastarjeloj konotaciji. letvicama parketa. Dakle, pogodio sam! da mladac navaljuje. Zapravo, mnogi pričekati još malo? Nedvojbeno teret tradicije. “To je Mali raščupani momak vjeruje da je od njih počinju razmatati svoje proje- - Pričekajte! Francuska!” pjevao je zgodan klinac izigrao sigurnosne sustave tvrtke i na- kte već u predvorju, uvjereni da ih svi Jedna me pojedinost privukla. plavih očiju – ime sam mu zaboravio. šao se u mojem uredu sa svojom kase- slušaju i da će ih netko primiti. Čuvari Zumirao sam momka. Nosi torbu ame- Danas je 7. kolovoza, šesnaest sati. tom koju bih trebao poslušati. djeluju dosta brzo i mladci bivaju izba- ričke vojske s imenima rockerskih sku- Mudre glave tvrtke Unique vrijedno Počinjem vikati. čeni odlučno, ali bez nasilja. Ne treba pina ispisanima krasopisom nalivperom pripremaju glazbeni krajolik jeseni dok - Jesi li zadovoljan? Misliš li da si zaboraviti da su oni naši korisnici. Na koje ostavlja mrlje. Torba iz nekog korisnik još obnavlja ljetne uspomene preskočio pedeset stuba zato što stojiš internetskim stranicama tvrtke izričito drugog doba, skupine iz nekog drugog na temelju sponzorirana glazbenog ka- tu preda mnom. Ali zapravo nisi prešao navodimo kako nema potrebe dolaziti stoljeća. Ne znam da li zbog tih sitnih nala. Pogled mi pada na sićušan okvir. nijednu, mladiću! Isto bi tako prošao u tvrku i mladima toplo preporučuje- pojedinosti ili možda zbog njegova U njemu je osmijeh male četverogodi- da si to poslao poštom. Evo! mo da projekte pošalju elektroničkom čudnog pogleda... šnje djevojčice. Mila, ti si moje blago. Bacam njegovu kasetu u koš. Čuje poštom. Tako su sigurni da će dobiti - Pustite ga neka se popne, Patrice. Kako si lijepa! Sve vrijeme koje ne pro- se “tup!”. Mladac me zapanjeno gleda. odgovor, i to gotovo istog trenutka. To će me zabaviti... vodim s tobom... Mila, anđele moj. Sve Ja sam olako odbacio njegov rad, plod Čak smo objavili i videosvjedočenja Gonthier se iskrevelji u svojem ma- ovo vrijeme koje... njegove utrobe, mlaz njegovih muda... a mladih ljudi koji su dolazili uzalud. Ta lom prozorčiću od piksela. Vrata se iznenada otvore. Kao što on ih očito ima, čim je dovde došao. je strategija svakako učinkovita, ali one - Jeste li sigurni? Franck, to bi mo- sam predviđao, mladić raščupane kose Niki šuti. Ostao je samo pogled od najmotiviranije ipak ne uspijeva odgo- glo potaknuti nered... koji još nema 20 godina hita prema kojeg mi je neugodno. voriti od toga da pokušaju nemoguće. Ponovio sam: mojem uredu. Tko je to napravio? - Dobar dan. Zovem se Niki! Ne Ja? ef diskografske kuće prihvaća se produkcije neslušljive pankerske skupine bojte se! Želim samo pet minuta. Pet Vlada potpuna tišina. Mladac to ne i time čini poslovno samoubojstvo. U svojem prvom romanu Thomas minuta i odlazim. zapaža, a tišina mi je poznata. Prošla je Clément sjajno raščlanjuje mehanizme kulturnog marketinga, ali nas S prstom na tipki za poziv zaštita- previše brzo. Mladac želi otići. zamara stilom gomilajući referencije. Pripovijest je to o ravnatelju diskografske ra promatram Nikija. Odjeven je kao Ustajem i vadim kasetu iz koša. kuće Francku Matalou koji, obuzet nepodnošljivom boli, suicidalno odlučuje vježbenik prije deset godina, prije nego - Hajde, poslušat ću tvoju snimku. prihvatiti produkciju skupine Crijeva, metalaca jednako glupih koliko i loših. Na što sam ukinuo “ležerno odijevanje” Već dugo nisam čuo nešto iz kućne tome se temelji uspjeh knjige. Prizori u kojima se pojavljuje skupina zaslužni u uredu. To što prodajemo glazbu ne radinosti. su za to da sve djeluje iznenađujuće smiješno. Valja priznati da se Clément znači da se moramo odijevati poput Oči uljeza zasjaje. Rubom ruka- tu iskazao. Radnja romana spretno je smještena u blisku budućnost u kojoj glazbenika. Nismo mi reklamnjaci, oni va obrišem prašinu s linije Bang & tehnologija i marketing složno plešu nad ostacima nestalog stvaralaštva. misle da su cijeli život mladi. Olufsen, stroja sačuvanog za ukras, Za one koji žele pročitati neku knjigu o glazbi i rocku bilo bi mudro da produže Momak zastane. Na njegovoj majici poput kakva džuboksa ili pin-upa iz svojim putem i zadube se u čitanje Lestera Bangsa. Ponajprije zbog toga što čitam: Rock’n’Roll ain’t noise pollution. pedesetih godina. To je ona upadljiva u toj knjizi zapravo ima vrlo malo teksta o glazbi. Osim kada Franck uzme Olakšanje! Ne može biti opasan ne- stvarčica prema kojoj se razlikujete od svoju dobru staru gitaru kako bi svirao Stairway to Heaven misleći na svoju tko tko nosi takvu vrstu natpisa. Zašto vlasnika banke, “štos” zbog kojega ste kćer... Clémenta uglavnom zanima da spretno i zabavno raščlani mehanizme se ne bojim? Nemam pojma. Pričekao važni, čak i ako vam to nije potrebno. kulturnog marketinga. Kada usred svega toga postavi najgluplju skupinu iz sam s pozivom redarima. Moja će me Pokušavam odobrovoljiti momka. Limogesa, priča dobiva komičan zalet. Tu jednostavnu zamisao mašta Thomasa znatiželja doći glave: - Sjedni. Clémenta pretvara u niz smiješnih dogodovština, zbog kojih uspijevamo - Što radiš ovdje? - Ne, radije ću stajati. zaboraviti banalnost samoga teksta. Poželimo tom mladom autoru da u - Trebam samo pet minuta, uvjera- - Kako želiš. budućnosti darovitost upregne u manje klimavu i prikladniju priču od koje vam vas. Pritisnem play. Začuje se nekoliko ćemo zapamtiti još ponešto osim usputnih, doduše šaljivih, dosjetki. (John - To si već rekao. nota neke stvari koja vuče na rock. Jefferson Selve) Niki gleda oko sebe. Zadivljen Zvuči pomalo poznato. Čemu slušati cmyk XI/247/8, 8. siječnja 2,,9. 51 proza dalje? Ljubaznost ima svoje granice analiziraju se njihove reakcije. Nemoj po redu recikliranje yeah-yeah glazbe. Palim cigaru. Dobru, debelu havanu koje posao ne smije zanemariti. Već se smijati, tako se radi i s koncertnim Rocky Volcano i Rock’n’rollersi posta- u sjajnu, masnu omotu. Opipam je i nakon desetak sekundi pritišćem tipku nastupima. li su Jazzy Beasty Yo i Ča-ča-čačeri, čestitam si na njezinu sjaju, na ljepoti stop-eject i vraćam Nikiju kasetu. Posljednju sam rečenicu izgovorio Loopy Bubble Gum... To je iskričavo, tkiva. Otkidam joj vrh i kušam je na - To je dobro, to je... to je zgodno. premda ga nisam ni pogledao. On se ne to je otkvačeno, to je popularno, to je hladno. Savršeno je smotana. Zatim je Ali, znaš li ti zapravo kako se danas smije, ali baš nimalo. Ja nastavljam: unosno! zapalim i od tada mislim samo na nju. radi glazba? - Dobro, znam, ti ćeš mi reći: Naša glazba donosi zadovoljstvo Oprosti mi, mala djevojčice, ali divim - Slušajte, ja sam došao samo da... “Da, ali vi proizvodite za jednokratnu milijunima ljudi. Brojke koje imam se njezinu savršenom izgaranju, uživam Pročistim grlo prije nego što ću upotrebu, to je kratkoročan pristup, pred sobom to dokazuju: imam sve u prvim okruglim oblačićima njezina zaurlati: ne stvarate ništa za kataloge, nikakvu razloge da budem sretan! Zašto da se gustog dima. Volim je do posljednjeg - Znaš li ti zapravo kako se danas baštinu.” opterećujem tim mladićem i njegovom centimetra zbog mira koji mi donosi. radi glazba? Niki mi uopće nije to namjeravao glazbom iz nekoga drugog doba? Moj Sklad njezinih aroma prigušuje moju Dečko me gleda raširenih očiju i reći, ali meni je svejedno. je katalog pun pjesama. Gle, slušaj zlovolju sve dok je, zadovoljan, nježno pristane sjesti. - Znaš li koliko smo dividendi ove malo, Mila! ne položim na rub pepeljare. Nikada je - Danas smo u 2010. godini, u kojoj godine isplatili našim dioničarima? Jednim klikom puštam pjesmu broj ne gnječim. Ona se gasi sama od sebe. glazba napokon zaslužuje da se naziva Niki ne zna. jedan. Loli-Zée: Ne pripadam nikome. Ja je poštujem zato što ju je rukom industrijom. Industrijom u kojoj posto- - O, slušaš li me uopće, ti Niki-tor- Nikome, nikome, smotao iskusan torcedor. Iza mojega ji istraživački odjel, odjel proizvodnje i bonoscu? Naši su dioničari zadovoljni. ni-i-i-i-kooooo-me vrhunskog užitka još je rad čovjekovih odjel trgovine. Nimalo ne žale za prijašnjim meto- Ne pripadam nikome. ruku, koščatih ruku obloženih me- Istraživački odjel skuplja podatke dama: gala zabavama, Coca-Colom, Ni-ni-ni-ni-ni-kome som. Odabrao sam cigaru H. Upmann o ukusu publike. Ispituje reprezentati- zahtjevima glupavih zvijezda, para- Na engleskom nobody, Magnum 46. Reklo bi se da je ime ne- vne uzorke francuskoga naroda i to se noicima svih vrsta, trikovima koje su na francuskom non merci. kog pištolja. To je dobar kalibar, corona ponavlja svakih šest mjeseci. Dobivene ti jadnici smišljali da bi se pojavili na Nemoj misliti da sam glupa, gorda, kao što se kaže na Kubi. obavijesti pohranjuju se u računalo televiziji, njihovim potajnim dogovori- Ne pripadam nikome. i zatim obrađuju uz pomoć moćnog ma s radijskim postajama. Dioničari su To je živahno, to je svježe. softvera, ironično nazvanog Elvis. Taj mi zahvalni. Pomeo sam gomilu smeća Djevojčice je obožavaju. I svidjelo se S francuskoga prevela Snježana Kirinić. softver dva dana melje, miješa podatke i odjednom je posao promijenio mi- to tebi ili ne, Mila, to je rad profesio- Ulomci romana Les Enfants du o mišljenju publike s podacima o ono- ris. Osjećaš li? Sada je to miris novca! nalaca. plastique, Au Diable Vauvert, 2006. me što se tražilo posljednjih dvanaest Zbrisali su svi oni mali seratori koji su mjeseci. Tako dobivamo dvije skupine se pretvarali, oni samouki glazbenici podataka: jednu za glazbu, drugu za ri- koji su se pojavljivali niotkuda, svi oni ječi i one se odmah prosljeđuju u odjel predstavnici za tisak koji su se smatrali proizvodnje. veličinama. Sve sam ih rasprodao kada Ženske organizacije iz Izraela – apel svjetskoj javnosti Odjel proizvodnje razvio je tri sam otkrio da Danone ne treba sve te osnovna okvira za albume: ambiance, skupe parazite da bi prodavao jogurte. Dana 31. prosinca 2008.godine dvadeset ženskih organizacija iz Izraela uputile dance i pop. Oni sadržavaju po četr- Privukao sam odrede mladih diploma- su zajedničku izjavu svjetskoj javnosti zahtijevajući hitni prestanak ubijanja i naest neutralnih naslova. Ostaje samo nata iz tvrtki Procter, Unilever, Colgate razaranja. da odaberemo onaj koji nas zanima i u s prvim uspješnim iskustvima u prou- Važnost izjave je tim veća što su se s njome po prvi put solidarizirale ženske njega ubacimo obrađene podatke koji čavanju Flashscana, Scannela, CUT-a organizacije u Izraelu različitih političkih stajališta, a ne samo mirovne. U će istaknuti svaku od četrnaest pjesa- i drugih primamljivih hrpa papira iz izjavi se nazire nova kultura politike koja potpuno isključuje ratnu opciju ma. Koeficijenti određuju instrumente marketinške agencije Secodip. pri čemu je važno istaknuti da se pojavljuje u društvu u kojem dominira za svaki zvučni zapis i počinje sinte- - Najvažnije je potrošaču dati ono nacionalni militaristički diskurz, a koji uživa podršku i medija i šire javnosti. tiziranje vokala. Nekada su se ljudski što očekuje. Misliš li da potrošač oče- glasovi satima snimali u skupim studi- kuje tebe? Ne vjerujem! jima, a zatim su se ti, po svojoj prirodi Mogao bih mu još govoriti kako Izjava ženskih organizacija iz Izraela: nesavršeni glasovi, ponovno obrađivali smo iskorijenili piratstvo i dokrajčili Mi u ženskim organizacijama različitih političkih pogleda zahtijevamo paletom digitalnih efekata. Danas, MP3, kako smo umnogostručili zaradu kraj bombardiranja i drugog ubijanja i pozivamo da se odmah počne zahvaljujući novim postupcima vokalne smanjujući cijenu proizvodnje glazbe razgovarati o miru i prestane ratovati. sinteze, štedimo vrijeme i novac te pro- napola. No Niki ustane poput zombija, Ples smrti i razaranja mora prestati. Zahtijevamo da rat više ne bude izbor, izvodimo odmah savršene glasove i slu- zastane na trenutak, stavi kasetu na ni nasilje strategija niti ubijanje alternativa. Društvo koje želimo je ono u žimo se Elvisom da bismo boju glasa moj stol i uputi mi posljednji pogled, kojem će svaki/a pojedinac/ka živjeti u sigurnosti – osobnoj, ekonomskoj i prilagodili tako da bude komercijalno prije no što će stidljivo izustiti: “Jadni društvenoj. prihvatljiva. Na kraju, a to je vrhunska čovječe!”. Jasno je da najveću cijenu plaćaju žene i drugi s periferije - zemljopisne, profinjenost, cinično dodajemo poneku Momak napušta prostoriju. ekonomske, etničke, društvene i kulturne – a koji su sada kao i uvijek nečistoću našem konačnom proizvodu Odjednom dobivam želju da ga pre- nevidljivi javnosti i dominantnom diskurzu. kako bi djelovao ljudski. mlatim. Pa što si on umišlja, taj mladi Mladić spusti pogled i promatra šašavac? Zgrabim njegovu kasetu, tre- Sada je vrijeme za žene. Zahtijevamo da riječi i djela budu vođeni drugim svoju kasetu poput mrlje na hlačama. Ja snem je o zid, a zatim je zgazim vičući: jezikom. nastavljam: - Eto tako, gubi se glupane, vrati se - Zatim palicu preuzima trgovački u podrum svojim jazavcima, štakorima ______odjel. On organizira velik natječaj kako i prašini! bi pronašao nekoga lijepog. Nekoga Smirujem se gledajući u okvirić. Ahoti- For Women in Israel tko je dovoljno karizmatičan da glumi On je ispunjen tvojim osmijehom, Anuar- Jewish and Arab Women Leadership pjevača, ali ipak ne toliko da bi nam Mila! Kako mi nedostaješ, ti daleka Artemis- Economic Society for Women stvarao teškoće. bebice! Bi li ti slušala Nikijevu kasetu. Aswat- Palestinian Gay Women Tako nadahnut, ja izigravam učite- Zamišljam te kao mladu obožavatelji- Bat Shalom lja, pedagoga. Objašnjavam mu sustav cu od 10 godina. U svojoj djevojačkoj Coalition of Women for Peace čijem sam uvođenju znatno pridonio. sobici, sa zidovima pokrivenima po- Ne uspijevam se osloboditi samozado- sterima, blistaš u bijelo-ružičastom. Economic Empowerment for Women voljna tona. Ja sam tek običan uništavač Vragolasto stavljaš zvuk na najglasnije, Feminancy: College for Women’s Empowerment snova. Otac koji svojem četverogo- samo da bi nas gnjavila svojom gla- Feminist Activist Group – Jerusalem dišnjem sinu otkriva da je Mickey u zbom. Jer ti voliš glazbu, Mila, i si- Feminist Activist Group – Tel Aviv Disneylandu lažan. To je gadno, ali to gurno se pitaš što mi je bilo da se tako International Women’s Commission: Israeli Branch je stvarnost, sinko. Pravi je Mickey po- ponašam prema tom momku. No, daj, Isha L’Isha- Haifa Feminist Center kopan u Hollywoodu. A u francuskom baci malo pogled na vrh liste najpro- Itach: Women Lawyers for Social Justice Disneylandu u Marne-la-Valléeu jest davanijih ploča u 15.48. U jednom je Kol Ha-Isha- Jerusalem Women’s Center neki momak s ugovorom na neodre- stupcu poredak, napredovanje, najbolji Mahut Center- Information, Training, and Employment for Women đeno vrijeme. Plaćen je da bi se slikao plasman, strelice prema gore, prema Shin Movement- Equal Representation for Women s tobom, moj sine. To se smije njegova dolje, a nasuprot je ime umjetnika. U Supportive Community- Women’s Business Development Center maska, a ne on. drugom je stupcu naslov pjesme i na Momak se ne smije. Već je gotov, ali kraju ime diskografske kuće: UNIQUE TANDI – Movement of Democratic Women for Israel ja još nisam završio: MUSIQUE FRANCE! Mi smo nave- Tmura: The Israeli Antidiscrimination Legal Center - Da ti ne govorim o disko-testo- deni 45 puta od 50. Vjerujem u budu- University against Harassment – Tel Aviv vima, u kojima idemo čak tako daleko ćnost! Uskoro ćemo biti jedini i ja ću Women and their Bodies da u laboratoriju stvaramo ozračje upravljati brojevima i strelicama. Women’s Parliament diskoteke sa zamorcima koji plešu pod Čitam te šarene naslove, fluore- Women’s Spirit- Financial Independence for Women Victims of Violence hipnozom. Svi imaju na glavi gomilu scentna imena koja sam odobrio dva elektroda i svaki put kada DJ (a to mjeseca prije. Trenutačno je prisutna (prevela Biljana Kašić) je zapravo računalo) promijeni stvar, sklonost kretenskim prezimenima, ento

cmyk 52 XI/247/8, 8. siječnja 2,,9. poezija

iroslav Cmuk rođen je 1983. u Varaždinu. U Osijeku studira hr- vatski jezik i književnost. Poeziju je objavljivao u Quorumu i književnoj reviji Marulić, a književnu kritiku u Temi. Moje Ja je ponekad previše Na početku rukopisne zbirke Knjižica monologa, pretpostavki i strepnji, iz čijeg je uvodnog ciklusa načinjen ovaj izbor, Miroslav Cmuk stoji pomalo neočekivan epigraf. U ar- haičnom natpisu bližem stilu kakve sre- dnjovjekovne kronike (ili, hm, “dvorskog” pjesništva devedesetih) nego nekom od prepoznatljivih obrazaca suvremenog Monolozi Usustavljeno klanje nevinih Stanka - Moram izbaciti riječi iz sebe hrvatskog pjesničkog idioma zapisivač Ljudi od samozvanih Nadljudi! jer će me se eksplicitno identificira autorom i Monolozi - Monologe, pretpostavke i Zatim mi navodi sakralne zabrane, U protivnom te iste riječi ugušiti “glasom” spomenutih monologa. On se, strepnje bilježim da postanu bizarne propise Ili, u najmanju ruku, trajno psihički doduše, ne imenuje, ali jasno naznačuje Trajne, dostupne svima, monologe Za dobar život i putove što vode unakaziti razlog svog ulaska u “pismo”: trajnost i stvaram, isječci ih zovem Prema pozlaćenim vratima raja, nabraja Zato moram (?!?) praviti isječke, dostupnost; pisanje se uspostavlja kao mi izbacivati sredstvo borbe protiv vremena. Svrha i Čovjek često započne Smrtonosne viruse i bolesti, potrese kod Iz sebe svoje monologe, trule ton ove uvodne proklamacije ostaju mi Zbirku pjesama ili priča Etne pretpostavke pomalo nejasni, tim više što se ne name- S nedvosmislenom autobiografijom Poplave u Njemačkoj, gladnu djecu I egzistencijalne strepnje će čitanje u ironijskom ključu, što bi se, Kaže tko je i odakle su mu korijeni Trećeg svijeta Razgraditi strahove i sastaviti mozaik nakon prolaska kroz ostatak korpusa (jer Spomene pretke s Karpata Djecu u vrećama za smeće, samohrane Dosadašnjeg života u smislenu cjelinu je on manifestno, na momente plakatno i Broj cipela i od čega se roditelje parolaški antitradicijski usmjeren) moglo Sastoji njegovo prvo sjećanje Očajne samoubojice i zapišane starce smatrati očekivanim. Već se prva pjesma Sve ostalo pripovjedaču bude sporedno koji žive od ciklusa izrijekom suprotstavlja epigrafu: Sekundarno, ispriča se samo od sebe Socijalne pomoći, rezignirane ratne Krojačnica - Nesnosna i bezbojna odmah nakon istaknute želje za trajnošću U narednim pjesmama ili pričama, branitelje glavobolja i dostupnošću svima protagonist kaže spontano Oboljele od raka kože i cerebralne Bez okusa i mirisa uhvati me kako ne želi iznositi svoju intimu pred paralize, meni ne Kad mi pojedini kroje život žedno čitateljstvo, već ostaviti nešto ne- Ali kod mene nije tako, tjeram inat, ne Preostaje ništa drugo doli da nijemim Ti krojači rade na crno, a masno ih izrečeno, ili opet, u pjesmi Misli, zadržati želim klimanjem Plaćaju državne i crkvene institucije nešto za sebe. I tog je neizrečenog, me- Govoriti o tamnoplavim cipelama koje Potvrđujem njegove riječi, što ga više Što ti je paradoks, nema tu pameti đutim, malo. Nakon nekoliko zanimljivo puštaju vodu slušam (Svi su protiv rada na crno zamišljenih i vrlo dobro izvedenih uvo- Iznositi svoju intimu i vješati prljavo Sve mi se više čini kako je u pravu I crkva i država, incestne sestrice) dnih pjesama sve češće se javljaju banalni rublje Podržavam ga šutnjom, riječi nisu sklopovi koji potpuno zagušuju prostor Pred znatiželjno čitateljstvo, nego potrebne Krojačima morala je sve pjesme. Ideološka je prenapučenost do- ostaviti nešto Riječi su suvišne kad on govori Dozvoljeno, nesmetano kroje moje sive datno naglašena izrazito rudimentarnom Neizrečeno, napomenuti da ne znam (Ne znam kako sebi upadati u riječ jer halje idejnom i stihovnom izvedbom općih plivati Prijatelj, to sam ja) Predstavljaju se krojači kao nezavisne mjesta pseudolijeve “subverzivnosti”. Udruge ili humanitarni centri Čitatelj se ponekad nađe zbunjen suočen I boli njih za ovo što pišem s činjenicama o sprezi crkve i države po- put: Kad mi pojedini kroje život / Ti krojači Sintagme - Plivati ne znam, padnem li Monolozi - Monologe bilježim da Misle oni: rade na crno, a masno ih / Plaćaju državne u rijeku postanu trajni, dostupni svima Nema pametnijeg posla pa piše, što zapravo i crkvene institucije; crkva i država su inces- Neću biti među živima, tamo se Monologe poetske, isječke iz Radi, kakav mu je to posao, pisanje, što tne sestrice ili jednostavno ne zna što bi sa Nalazi sigurna smrt svakodnevice Ne kopa vrt ili uplati 6,66 kuna za stihovima iz pjesme izrazito metaforički Gladne Trećeg svijeta?!?, pisanje, pisanje ofucanog naslova Marionete: Primjećujem Crno more je sigurnija smrt, kaže mi Puta toga ne govorim u monolozima; Gospode moj, pa poplavu / Lažne duhovnosti, okružen po- Prijatelj koji je htio skončati život u nisam rekao da Kakav mu je to posao, to vršnim / Samozvanim vjernicima koji šest rijeci Često plačem, da sam ranjive naravi i da Svatko može raditi!, parazit, živi na / Dana u tjednu prakticiraju grešnost, dok I on plivati ne zna, padne li u rijeku, živ želim spavati Račun države je / Sedmi dan namijenjen isposništvu. Na Iz nje izaći neće Sa poznanicom, ali da se želim i više mjesta protagonist tekstove određu- (On sumnja u dobrotu svemoćnog Boga probuditi pored nje je kao monologe. Piše, između ostalog, Spominje ga samo u pojedinim A ne samo spavati s njom, i nisam i: Dragi su mi moji / Povremeni monolozi, sintagmama) Rekao da se nerado budim u praznom Marionete - Ne razumiju pojedini zahvaljujući njima izbjegavam / Dijaloge, Krevetu, i da ponekad pijem iz jednog duhovnjaci što, međutim, nalazim neobičnim: pje- Utješna Ako boga da razloga: da Da gladnim ljudima treba konkretna sme su, i zbog svog nerijetko plakatnog Ćudljiva Bog zna Mi bude lakše živjeti život lišen iluzija Hrana i piće, a ne izvori misionarske karaktera, izrazito dijalogu usmjerene, Uobičajena Bože moj vode opravdane prvenstveno kao pokušaj Neizostavna Isuse Bože Nisam rekao koji je danas datum, Zapravo, samo neki ne razumiju, dok se uspostave komunikacijskog čina. Nadalje, Ironična Pitaj boga premda do datuma Neki prave da ne razumiju iste monologe (koje valja poistovjetiti Ne daj bože u sablažnjivim rečenicama Podosta držim, ali sam unatoč svemu Dobro im ide pretvaranje, vlastitim s pjesmama) on, kaže, naziva isječcima. Kurtoazna Bože sačuvaj dosta rekao Pretvaranjem stvaraju marionete, kopije Zašto, nije mi do kraja jasno jer je, iako su Panična Bože pomozi kako znaš i umiješ O sebi preko monologa poetskih, koje Vlastitih osobnosti, klaunove dosljedno izostavljene točke što, grama- Osvetoljubiva ili zahvaljujuća Bog ti plati sam humanizma tički, sugerira fragmentarnost i nedovr- Ravnodušna Bog dao, Bog uzeo, tak ti je to Isječcima nazvao šenost iskaza, uglavnom riječ o relativno Zaprepaštujuća Za ime božje Poželjne su osobitosti humanizma, “zatvorenim” pjesmama izgrađenim Za Boga miloga (još jedna pomodno je oko pojedine ideje, motivskog sklopa zaprepaštujuća) Pomaganje unesrećenima, primjećujem ili dosjetke. One, usprkos svojevrsnom Monolozi 2 - Dragi su mi moji poplavu kontinuitetu, varijacijama te provodnim i Povremeni monolozi, zahvaljujući njima Lažne duhovnosti, okružen površnim lutajućim motivima, funkcioniraju kao au- izbjegavam Samozvanim vjernicima koji šest tonomne strukture. Nešto dalje isječak se Uvjeravanje - Da dobrog Boga ima, smrti Dijaloge, štoviše, izbjegavam ljude koji Dana u tjednu prakticiraju grešnost, donekle pojašnjuje: riječ je o isječcima iz ne bi bilo previše dok je svakodnevnice. No većina bi se pjesama Kaže mi Prijatelj koji obožava sintagme Baljezgaju, izbjegavam natprirodne Sedmi dan namijenjen isposništvu prije mogla označiti svojevrsnom “pjesni- Može se reći da je upućen u teme, nervne čkom anatomijom” (Frye), pjesmom ideje, Povijesna zbivanja; nabraja mi Bolesnike, vlasnike smrdljivih pazuha, 1983 - Generacija mladih kojoj kojoj je “stvarnosno” slice of life pabirčenje Križarske ratove (u Božje ime su a katkad pripadam je pepeljasta, lažna u principu strano. Također, pomalo je Vođeni, naglašava samo zato Izbjegavam sve koje poznajem, Dvosmislena, prevrtljiva, ne može se neobično, pogotovo za kroatista, pisati Da bi upotrijebio ljubljenu sintagmu preopterećen banalnostima čovjek na nju klimati umjesto kimati ili upotrebljavati Spominje španjolsku čizmu i bešćutne (Naslućujem loše dane, gotovo da ih Previše pouzdati, naročito kad je riječ o konstrukcije poput na nju se pouzdati. No kraljeve mogu nanjušiti odgovornim vratimo se onim uvodnim, dobro zami- Nasilnu kristijanizaciju Amerike, Loši dani zaudaraju i stvaraju u meni Situacijama, tu ubrajam i sebe, nisam šljenim i izvedenim pjesmama i očekuj- klimave dogme Patetične misli i nesvakidašnju paniku) primjer pouzdanosti mo potencijalno vrlo zanimljivu Knjižicu. Minijaturne nasilne sekte što niču poput Gljiva nakon kiše, koncentracione logore (Marko Pogačar) cmyk XI/247/8, 8. siječnja 2,,9. 53

Priopćenje za medije – 5. siječnja, Zagreb Zagrebačka premijera nove predstave BADco. u &TDu!

Nakon praizvedbe u studenom 2008. u sklopu Štajerske jeseni u Grazu, Austriji, pozivamo vas na zagrebačku premijeru nove predstave BADco. 1 siromašan i jedna 0 u Teatar &TD.

Predstava će se premijerno odigrati 14. siječnja u velikoj dvorani Teatra &TD u 20 sati. Slijede izvedbe 15., 16. i 17. siječnja u isto vrijeme, s time da je posljednja izvedba na engleskom jeziku.

Režija: Tomislav Medak & Goran Sergej Pristaš Koreografija: Pravdan Devlahović, Ana Kreitmeyer, Nikolina Pristaš, Zrinka Užbinec Dramaturgija: Ivana Ivković Scena: Slaven Tolj Video: Ana Hušman Oblikovanje zvuka: Ivan Marušić-Klif Oblikovanje svjetla: Alan Vukelić Izvode: Pravdan Devlahović, Ivana Ivković, Ana Kreitmeyer, Tomislav Medak, Goran Sergej Pristaš, Nikolina Pristaš, Zrinka Užbinec Koprodukcija: BADco., Steirischer Herbst, SC Kultura promjene - Teatar &TD Podržali: Ured za obrazovanje, kulturu i sport Grada Zagreba, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Trajanje: 100’ Nadahnuto djelom Augusta i Loisa Lumièrea, Samuela Becketta, Vlade Kristla, Jean-Luca Godarda i Haruna Farockija.

************************** U predstavi 1 siromašan i jedna 0 vraćamo se na prizorište prvog filma - Izlazak radnika iz tvornice Lumière - na tvornička vrata. Prve snimljene pokretne slike prikazuju radnike kako napuštaju radno mjesto. Prelazak radništva iz mjesta industrijskog rada u svijet filma: tu započinje problematičan odnos filma i prikazivanja rada.

Od svojih početaka film teži izostavljati iz kadra manuelni rad, fokusirajući se na atomizirane priče pojedinih radnika nakon što napuste svoje radno mjesto: njihove romanse, njihove prijestupe, njihove sudbine u vrtlogu svjetskih događanja. Film počinje kada rad skonča. Polazeći od tih prvih pokretnih slika 1 siromašan i jedna 0 preispituje različite načine napuštanja rada. Što se dešava kada nas savlada umor? Kada se iscrpi naš rad? Što dolazi nakon rada? - Još više rada? Što se dešava kada rada ponestane, kada se tvornica zatvori, radnici uđu u štrajk ili postanu nezaposleni? Koje su poveznice između povijesti suvremenog plesa i povijesti postindustrijalizacije? 1 siromašan i jedna 0 je predstava iz dva sloja: dok izvođači pred publikom izlažu različite načine rasapa subjekta rada, publika biva uvučena u proces preobrazbe: iz popularnog medija kina u politički teatar populizma. Teatar iscrpljen u pokretnim slikama, slike iscrpljenje u teatru pokreta. Perspektiva se mijenja.

Postupno bivamo zamijenjeni... neprekinutim lancem slika, slike koje porobljuju jedna drugu, svaka slika na svom mjestu, kao i svatko od nas, na svom mjestu, u lancu događanja nad kojima smo izgubili svaku moć. -- Dziga Vertov Group, “Ovdje i drugdje”, 1972

Samo kolanje vrijednosti u sklopu kino-gledatelj postalo je proizvodnjom vrijednosti jer gledanje jest oblik rada. -- Johnathan Beller, “Kino, kapital 20. stoljeća”, 1994

Prva kamera u povijesti kinematografije bila je usmjerena na tvornicu, ali stoljeće kasnije mogli bismo reći da tvornica ne privlači film, štoviše mogli bismo reći da ga ona odbija. Filmovi o radu ili radnicima nisu postali jednim od glavnih žanrova, a prostor ispred tvornice ostao je na marginama. Većina narativnih filmova događaju se u onom dijelu života koji počinje nakon što je rad završio... U filmu braće Lumière iz 1895. može se naslutiti da se radnike okupilo iza tvorničkih vrata i da su nahrupili preko praga na kamermanovu zapovijed. Filmskoj režiji koja kondenzira subjekt prethodila je industrijska zapovijed koja je sinkronizirala živote mnoštva pojedinaca. -- Harun Farocki, “Izlazak radnika iz tvornice”, 2001

BADco. je kolaborativna izvedbena skupina koja radi u Zagrebu. Jezgru skupine čine: Pravdan Devlahović, Ivana Ivković, Ana Kreitmeyer, Tomislav Medak, Goran Sergej Pristaš, Nikolina Pristaš, Zrinka Užbinec. Sa skupinom često surađuju: Ivana Sajko, Aleksandra Janeva, Oliver Frljić, Goran Petercol, Silvio Vujičić, Helge Hinteregger, Miljenko Bengez, Oliver Imfeld, Marko Sančanin, Jelena Vukmirica i mnogi drugi. Umjetnički rad BADco. ne obilježava toliko izbor tema koliko proizvodnja problema kroz specifične načine samoorganizacije autora u procesu rada. Autori na svoje predstave gledaju kao na izvedbene strojeve koji se mogu uključiti u različite referencijalne kontekste poput socijalnog, političkog, intimnog, plesnog i općenito umjetničkog. Umjesto tematskog imenovanja (naming) bližeg teatru grupa favorizira plesnu događajnost (eventality). Ključne riječi za naš tematski interes bile bi vitalizam, virusni materijali, kolektiv, put vs. tijelo, iskustvo, strategije gledanja… BADco. je osnovan 2000. godine kada su neki od autora koji danas djeluju unutar skupine surađivali u radu na predstavi Ispovijedi u Teatru &TD. BADco. su osnovali: Pravdan Devlahović, Tomislav Medak, Goran Sergej Pristaš, Nikolina Pristaš i Ivana Sajko. Skupina je do sada napravila slijedeće predstave: Čovjek.Stolac (2000.), 2tri4 (2001.), Diderotov nećak ili krv nije voda (2001.), Solo Me (2002.), Rebro kao zeleni zidovi (2002.), Walk This Way (2003.), Misa (za predizbornu šutnju) (2003.), Deleted Messages (2004.), Fleshdance (2004.), memories are made of this… izvedbene bilješke (2006.), Stanje br. 2 (2006.), Promjene (2007), 1 siromašan i jedna 0 (2008).

Teatar &TD; Ivana Sansević, odnosi s javnošću; mob: +385 91 528 7605; tel: + 385 1 4593 636 e-mail: [email protected] Petra Budiša, propaganda; tel: + 385 1 4593 613; e-mail: [email protected] ------TEATAR &TD / SC - KULTURA PROMJENE Sveučilište u Zagrebu SC - Savska 25 www.sczg.hr/itd

cmyk 54 XI/247/8, 8. siječnja 2,,9.

cmyk XI/247/8, 8. siječnja 2,,9. 55 kolumna

je u neprijateljskoj zemlji ratovao trinaest do Manchestera, lokomotiva Rocket tvoga pisanja, ali to što radiš sada je napokon godina, daleko od doma, s promjenjivom Georgea Stephensona vozila je suludih 24 nadmašilo sva moja očekivanja, i tako me Noga filologa srećom, s vojskom sastavljenom ne od svojih km/h – možemo pretpostaviti kako bi se obuzelo – ili, još bolje, zapalilo – da žudim u sugrađana nego od mješavine svih naroda, osjećali Nepot i Livije da sjednu u Opel najkraćem roku vidjeti svoja djela uveličana koji nisu dijelili ni zakon, ni običaje, ni jezik, Corsu i provezu se od Zagreba do Rijeke tvojom povjesnicom. I nisu me zanijele samo koji su se razlikovali i ponašanjem, i odjećom, (da uopće ne spominjemo kako bi im bilo misao na buduće naraštaje i nada u besmr- i oružjem, i obredima, i svetinjama – prakti- na dvoipolsatnom avionskom putovanju tnost, nego i, da tako kažem, hlepnja da ugled čno su i različite bogove imali – Hanibal ih od Londona do Rima, recimo). Bilo bi im tvoga svjedočanstva, dokaz tvoje naklonosti je sve povezao jedinstvenom sponom, tako da jednostavno luđački brzo, barem prvi put. ili raskoš tvoga talenta užijemo još za života. do razdora nije došlo ni među njima samima Isto što vrijedi za brzinu putovanja, Dok ovo pišem, dobro znam koliko te ni između njih i vojskovođe, mada je često vrijedi i za brzinu komunikacije. U antici breme pritišće, što si nakanio, što već započeo; Antički dah nedostajalo i novaca za plaće i opskrbe (bili nema televizije, interneta, radija, telefona; ali, obzirom da vidim da si povijest italskoga su na neprijateljskom teritoriju); a te su dvije pisma putuju istim konjima ili brodovima i građanskog rata već gotovo dovršio – sam vrste oskudice u prethodnom punskome ratu kao i ljudi (pri čemu za privatno dopisiva- si mi bio rekao da već prelaziš na ostalo bile natjerale i vojskovođe i vojnike na mno- nje nema organizirane poštanske službe). – nisam htio propustiti priliku i podsjetiti te; ge sramotne postupke. Manjak brzine nadopunjen je i manjkom pa promisli bi li se odlučio i onu moju akciju Slučajno oba pasusa govore o ratu i štiva – kad nema strojnoga tiska, sve knji- obraditi zajedno s ostalime, ili bi, kao što vojskovođama, ali ono što je mene zaška- ge moraju biti napisane nečijom rukom; su radili razni Grci koji bi pojedine ratove kljalo nije bio sadržaj. Radilo se o formi; takvih knjiga, onda, nužno ima manje, a i opisali odjelito od svojih velikih povjesnica da bi ona bila što vidljivija, u prijevodu teže je ih je nabaviti. Napokon, sve što se (Kalisten Fokejski rat, Timej rat s Pirom, namjerno nisam jako mijenjao strukturu bilježi bilježi se ručno – rukom koja piše, Polibije Numantinski) – i ti domaću urotu onoga što su Rimljani napisali. crta, oblikuje; nema mehaničkog bilježe- odvojio od ratova s vanjskim neprijatelji- nja video-kamerom, fotoaparatom, audio- ma. Osobno mi je jasno da to ne može bitno Ponestaje sape snimačima. utjecati na slavu, ali je nestrpljenju mome Oba su ulomka ono što za nesretne Svačega nema, svašta je strašno sporo; u izvjesnoj mjeri stalo da ne čeka dok te rad gimnazijalce kojima je latinski školski ono što u tako ograničenom svijetu do- dovede do mojega mjesta, već da se cijele one predmet čini središnju traumu tog pre- lazi prirodno, jest – strpljivost. Dug dah. afere i onoga vremena prihvatiš odmah; osim Neven Jovanović dmeta: “duge rečenice”. Grci i Rimljani Pažnja. toga, ako se čitav tvoj um koncentrira na filologanoga.blogspot. zvali su takve kobasice “periodi”, “obilaže- jednu temu i jednu osobu, već mogu zamisliti nja”: u njima se, naime, ne nižu nezavisno Drugačija pažnja koliko će sve ispasti obilnije i efektnije. com povezani iskazi, već se slažu tako da “nije Točnije: drugačija pažnja. Porazmislimo Naravno, dobro sam svjestan bestidnosti gotovo dok nije gotovo” – da ni gramati- li, vidjet ćemo odmah da itekakvu pažnju svoga ponašanja: prvo ti namećem takav čki ni smisleno misao nije zaključena dok zahtijevaju i surfanje TV-programima, teret (a može se dogoditi i da ga tvoja zau- Postpraznično disanje: tri rimska ne dođemo do točke. Period je omogućio praćenje filmova kroz baražnu paljbu zetost otkloni), a onda još tražim i efekte. A teksta. Epaminonda i Hanibal, Nepotu da niz događaja Epaminondina reklama, i čitanje tekstova obrubljenih što ako se sama tema tebi ne čini vrijednom Ciceron i Lukcej. Periodi, iliti nije života ispriča u jednoj rečenici, a Liviju vijencima drugih tekstova. Ali naša je tako zahtjevnog oblikovanja? Pa opet, tko da u jedan (zastrašujući) pasus-rečenicu pažnja sprintera (ili eventualno višeboja- je jednom prekoračio granice pristojnosti, taj gotovo dok nije gotovo. Suluda sabije svu dramatičnost Hanibalova dugo- ca). Nasuprot nama sprinterima, čitatelji treba biti nepristojan kako se pristoji. Stoga brzina: 24 km/h. Dvije vrste trajnog ratovanja u Italiji. Nepotovih i Livijevih kobasica perioda te otvoreno molim, opet i iznova, da zadanu Teško je to čitati. bili su istrenirani za tekstualne maratone. temu obradiš možda čak i efektnije nego što pažnje. Mesić piše Jergoviću. Čak i uz najbolju volju, čak i uz pri- I nije stvar samo u dahu i maratonu. bi eventualno sam odlučio, da u tome zane- Tko je jednom prekoračio ličnu koncentraciju, dok čitamo, nestaje Pažnju traži i samo komponiranje dugog mariš zakone povjesnice, da ne prezreš onu nam sape. Rečenice kao da su redak-dva perioda, sama izvedba konstrukcije u kojoj šarmantnost o kojoj si u jednom predgovoru granice pristojnosti, taj treba biti preduge. Nestanak sape potvrdiv je i sve sjeda na svoje mjesto tek sa zadnjom odlično pisao, a od koje se, kako vidimo, tebe nepristojan kako se pristoji. Barem doslovno, fiziološki: budući da je dio stu- riječju u rečenici. Koncentracija i preci- ne može odvratiti ništa više no Ksenofontova dijskog rada na tekstu čitanje latinskog znost ravne su žonglerskima – a donose i Herkula od Užitka – pa da tako našoj oda- mrvicu podići letvicu naglas, redovno se – iz godine u godinu, iz žonglersko zadovoljstvo: koliko je to lo- nosti udijeliš i malo više nego što bi sama sata u sat – uvjeravam da čak i meni (koji ptica, koliko tanjura istovremeno u zraku! istina dala. znam o čemu se u tekstu radi, koji mogu Umijeće žongliranja – k tome, podi- pratiti tekst na stranom jeziku, kojemu je gnuto na nešto drugačiju razinu – poka- Participant observation javno deklamiranje uobičajen radni za- zuje treći rimski tekst. Delikatna situacija, nego šta. Zamislite datak) ponestane daha prije kraja ovakve U njemu se Ciceron, rimski političar i Stipu Mesića ili Ivu Sanadera kako, nakon rečenice. (Nasuprot tome, Rimljani su odvjetnik (oboje je za Rimljane neraskidi- svojih mandata, u pismu mole Miljenka morali moći izgovoriti ovakve duge reče- vo povezano), obraća svome kolegi Luciju Jergovića da napiše roman o tim manda- nice: znamo da su ljudi antike čitali naglas Lukceju, koji se 60. p. n. e, nakon što je tima, a da u tim romanima glavni likovi čak i kad su čitali “u sebi”, za sebe.) propao na izborima za konzula, povukao budu prikazani “možda čak i efektnije Takvi nam za nas predugi periodi iz politike i posvetio pisanju povijesti nego što bi eventualno sam autor odlu- govore – ili: daju nam iskusiti – nešto o rimskih savezničkih i građanskih ratova čio”. Ciceron tu ne žonglira samo riječi- ljudima antike (istini za volju, o jednoj (“Savezničke” su ratove Rimljani od 91. do ma, nego i međuljudskim odnosima – igra posebnoj podskupini tih ljudi: o onima 88. p. n. e. vodili protiv italskih gradova gambit za gambitom, upušta se u rizik za it je moga posla čitati s ljudima koji su bili pristojnog statusa, adekvatno koji su im dotad stoljećima bili saveznici). rizikom, dobro to zna i zna da i njegov latinske tekstove. Dok smo tako imućni, dostatno obrazovani i zaintere- U travnju 55. p. n. e, Ciceron – koji je sugovornik to zna. nedavno čitali neke, palo mi je u sirani da bi čitali i pisali nešto ovakvo, i, postigao ono što Lukceju nije uspjelo, te Čitati, i potom prevoditi, ovaj oči par interesantnih detalja. Zato ću vas najčešće, muškog roda). Razlika u dahu je osam godina ranije (63.) osvojio jedno- Ciceronov tekst bilo je kao slagati lego- zamoliti da djelić naše lektire pročitate i simptom je jedne razlike između nas i tih godišnji mandat konzula (služba jednako- kockice: opet i opet s fascinacijom sam sami; donijet ću ga, da bude jednostavnije, antičkih Njih. vrijedna predsjedničkoj ili premijerskoj), pratio kako svaka riječ, svaki argument, u vlastitom prijevodu. tijekom svoga mandata otkrio i ugušio sjedaju upravo na svoje mjesto, kako je Brzine Katilininu urotu, ali se zato, pet godina prostor iskorišten maksimalno efikasno Vojskovođe u formi U antičkom su svijetu brzine – recimo, kasnije (58.), i strmoglavio do osude na – u ovoj krhkoj kuli svaka je riječ nosiva Prvi je ulomak iz biografije tebanskog one kojima ljudi putuju – bile znatno progonstvo jer je, tijekom gušenja te iste – kako jezik biva napregnut do svojih političara i vojskovođe Epaminonde (IV manje nego u našemu. U svijetu bez mo- urote, rimske građane dao smaknuti bez krajnjih granica (nakon čitanja nije posve st. p. n. e) koju je u I st. p. n. e. napisao tora s unutrašnjim sagorijevanjem, najveća suđenja – takav se, dakle, bivši predsje- jasno zašto “napregnutost jezika” obično Rimljanin Kornelije Nepot. brzina koju su ljudi mogli iskusiti mogla dnik, heroj i zločinac Ciceron obraća povezujemo s poezijom ili umjetničkom Kad Epaminondu zbog nepopularnosti je biti brzina konja u galopu (do 60 kilo- piscu Lukceju... s jednom vrlo delikatnom prozom, a ne s ovakvim delikatnim mol- sugrađani nisu htjeli postaviti na čelo vojske, metara na sat) ili iznimno brze jedrilice molbom. bama). te je za vođu ratnog pohoda odabran netko (moderni je rekord oko 90 kilometara na Marko Ciceron Luciju Lukceju, I tu je negdje prava bit posla klasi- nevješt, čijom je greškom čitav vojni kontin- sat, ali nisam baš siguran da se to dalo Kvintovu sinu. čnog filologa. Čitajući antičke tekstove, gent došao u situaciju da strahuje od najgo- postići antičkim jedrima). Od Ostije, Često sam pokušavao s tobom o ovome filolog se – pomalo antropološki – upušta rega – jer su se našli blokirani u tjesnacu i u luke grada Rima, do Cádiza u jugoza- razgovarati licem u lice; svaki bi me put u svojevrsnu participant observation, na neprijateljskom obruču – onda im je počela padnoj Španjolskoj plovilo se najmanje odvratio neki stid, kao u kakva seljačića. Sad neko vrijeme postajući (u granicama nedostajati Epaminondina pomnja. A i on je sedam dana, od Mesinskog tjesnaca do ću, ovako iz daljine, smoći odvažnosti – pi- svojih mogućnosti) jedan od ljudi antike, ondje bio, kao običan vojnik. Aleksandrije isto toliko – a ova putovanja smo ne rumeni. usvajajući njihovu drugost. Mi, dakako, Drugi je dio ocjene života i djela Plinije Stariji ističe kao rekordno kratka. Obuzela me jedna želja, nevjerojatno nismo kadri pročitati antički tekst onako Kartažanina Hanibala (III-II st. p. n. e), Sjetimo li se, onda, kako su reagirali snažna, ali, kako mi se čini, sigurna od bilo kako bi ga pročitao Ciceron, za to nikad jednog od najopasnijih protivnika Rima; ljudi na prve vožnje automobilima ili čijeg prijekora: kad bi naše ime doživjelo čast nećemo imati dovoljno daha – jednako ocjenu daje rimski povjesničar Tit Livije vlakovima, kako su im se vratolomnima i slavu da ti o njemu pišeš! Znam, već si mi kao što ni on nije bio kadar sjesti u našu (I st. p. n. e. - I st. n. e). činile brzine – a oko 1900. automobili su višekratno objavljivao takvu svoju nakanu, Opel Corsu. Ali možemo pokušavati. I to I ne bih znao je li Hanibal impresivniji jurili čak 30 kilometara na sat; 1829, na ali imaj, molim te, razumijevanja za moju pokušavanje može, barem mrvicu, podići u svojim poteškoćama ili u uspjesima; pošto rekordno brzom putovanju od Liverpoola žurbu. Oduvijek sam oduševljen poklonik letvicu. Produžiti dah.

cmyk cmyk