Nad Odrom Bruna Bušića Ono Mi Je Zemlje Ostalo

ISKORAK U BUDUĆNOST

Po treći put su mi politički uznici prislonili teret obveza: da budem na čelu HDPZ-a i iduće dvije godine. Hoću li uspjeti dočekati sljedeći Sabor, koji bi trebao biti 2001. godine? To će ovisiti o milosti Onoga, u čijoj je ruci svaki naš dan. Svjesna sam da se povjerenje mora opravdati, pa javno obećavam da ću upotrijebiti sve snage i sposobnosti, da postignem svaki cilj kojim bi se osigurala što veća korist u svakom pogledu brige za boljitak svih naših bivših uznika. Nu, mislim da će, zajedno sa mnom, poduprijeti nastojanja i ispuniti vaša očekivanja i ostali dužnostnici čelništva HDPZ, kojima ste dali povjerenje. Osjećam da se mogu pouzdati u izabrane dopredsjednike. Neki su više puta bili na toj častnoj dužnosti, pa im i nije novo što im je činiti. Nadzorni odbor je spreman nadzirati rad i materijalno poslovanje, što jamči da ne ćemo doći u raskorak sa zakonom. Kako se naše Društvo, hvala Bogu, ne pomlađuje, nu svaki dan nas bliži prelasku u smiraj vječnosti, moramo težiti da ti dani budu ispunjeni mirom i materijalnom sigurnošću. Nastojat ću, uz pomoć Vijeća HDPZ-a, privoljeti Vladu i određena ministarstva da ispune svoje obaveze koje je odredio Sabor RH glede prava za bivše političke zatvorenike. Nadam se da Hrvatska izlazi iz materijalnih posljedica rata. Očekujem da Vlada, ulaskom u treći milenij ispuni svoj dug po rješenjima naknade za dane robije. Ipak, molim za razumijevanje, jer će i dalje ići uhodanim redom, što znači od najstarijih prema mlađima. Udovice imaju prednost pred djecom, nasljednicima prava za umrle roditelje. A što vam još mogu obećati?! Pa vi dobro znate da sam je samo jedna od vas i da me taru iste brige i nevolje. Ali, moram vas zamoliti, dragi politički uznici, jer sad još imamo veliki zadatak i veliku odgovornost - kome prigodom izbora dati svoj glas. Ne zaboravite da je naše mjesto uz stranke koje su u srži državotvorne, kojima nije u interesu položaj pojedinaca nego sreća i sigurnost Hrvatske.

Kaja Pereković LOVORIKE PORAZA?

Sredinom 1991. tadašnji je jugoslavenski ministar vanjskih poslova, Budimir Lončar, podrijetlom inače Hrvat, izjavio kako se protivi osa- mostaljenju Hrvatske, jer da bi neovisna hrvatska država bila tempiranom bombom u srcu Europe. Hrvatsko se političko vodstvo, srećom, nije uplašilo te prijetnje, nego je - možda i hrabrije i odlučnije nego što je izvorno kanilo - zgrabilo prvu prigodu za stvaranje neovisne države. Oprezni i dalekovidni mudraci ostali su na repu događaja. Kad je početkom 1993. krenula Maslenička akcija, iz zapadnih su me- dija nagoviještene sankcije protiv Hrvatske. Neke se strane diplomatske dušobrižnike moglo vidjeti zajapurene od bijesa, jer je podhvat izveden bez njihova dopuštenja. U proljeće 1994. raspravljalo se o uvođenju nove nacionalne valute. Hajku u stranim priopćivalima zdušno su podupirali brojni domaći političari, zapjenjeno se zgražajući nad kunom i tvrdeći kako ćemo time sami sebe izopćiti iz uljuđenog svijeta. Kuna se na to, hvala Bogu, nije obazirala. U džepove je ne trpaju samo oni koji su je branili, nego i oni kojima se gadila. U doba Bljeska i Oluje opet nam se prijetilo sankcijama. Iz ministarstva vanjskih poslova jedne europske države posve nediplomatski su pitali, provodi li to Hrvatska Endlosung (konačno rješenje) srpskog pitanja, hotimice koristeći riječ koja nuždno izaziva asocijacije na holokaust. Unatoč prijetnjama, pothvat je bar u najvećoj mjeri uspješno dovršen. Moglo se i više, da se uklapalo u planove. Ovako je prijetnja iskorištena kao zgodan izgovor. U svakom slučaju, zagovornici podvijanja šije opet su ostali kratkih ru- kava. Ipak, iz toga nisu ništa naučili. Kad je, malo potom, predložena promjena naziva parlamenta u Hrvatski državni sabor, opet su se na stražnje noge propeli kooperativci, teoretičari straha: državni se sabor ne smije nazvati Državnim saborom, jer da je tako bilo samo u neka mračna vremena. Much ado about nothing: pa i ako nema značenje koje mu pripada, sabor danas nosi ime koje mu pristaje. U svemu ovom samo je jedna pouka: onaj koji je spreman kapitulirati, uvijek će kapitulirati. Za nj druga mogućnost ne postoji, on sam izabrao je predaju i poraz. Na činjenici poraza ništa ne mijenja ako ga se nazove pobjedom: poraz ostaje porazom i onda kad ga se obilježava talambasima i lovorovim grančicama. Samo onaj koji ne bježi od borbe može uspjeti, samo on zaslužuje poštovanje i u slučaju da podlegne. Jer, on je branio svoje dostojanstvo, znajući gdje je granica ispod koje se ne smije ići. Možda će budući povjesničari suditi drugačije, ali se nama-prosječno neupućenima - danas čini kako u Hrvatskoj postoji jasna razdjelnica između vremena pobjeda i vremena poraza. Dok smo bili u ofenzivi, dok smo pokazivali otpor, ubirali smo plodove. Onog trenutka kad smo počeli popuštati, kad smo pokazali kompleks manje vrijednosti, kad smo se počeli sramiti obrane nacionalnih interesa, počinje se nizati poniženje za poniženjem. I onda, kao povrijeđena mlada, reagiramo emotivno, prkoseći i onomu čemu se ne treba ili ne može prkositi. I tako provociramo nove prijetnje i nove ucjene: uvijek novi zahtjevi bivaju sve teži, a mi uvijek sve spremnije potpisujemo sve što se na stol stavi, naivno, reklo bi se balkanski, vjerujući da potpis ništa ne znači, da se preuzete obveze mogu izigrati. Do kada? Tomislav JONJIĆ • VOJKA JELIĆ I ZADAH OCVALOG HRVATSKI KNIN VARALICE

U hrvatskom je tisku uglavnom Razglabajući veleumno o hrvatskoj književnosti, Andriću i nezapažen ostao razgovor Vojina Maku Dizdaru u Hrvatskom obzoru (br. 235/V. od 9. listopada Jelića, objavljen u Feral Tribuneu 1999.), brkati je "književnik i političar", koji se najčešće od 18. listopada 1999., pod bom- odaziva na ime Ivan Aralica, priznao da je Mak Dizdar "za bastičnim naslovom: Knin više ne života izrazio želju da bude domicilnim u hrvatskoj književ- postoji! Nakon odulje šutnje Jelić je nosti". Međutim, kaže naš dobroćudni brko, bilo je to "u vrijeme oćutio potrebnim zakukati, jer da kad nije postojala ni bošnjačka nacija, ni bošnjačka književnost, grada Knina više nema: nastupilo je kojima on i po rođenju i po onom što je pisao pripada". "postupno, ali temeljito Stoga Maka Dizdara, po Aralici, ne bi trebalo uvrštavati u poseljačenje" odnosno "opća at- mosfera svojevrsnog pogreba hu- hrvatsku književnost, nego toga književnika i njegovo djelo manizma i civilizacije ". S nostalgi- treba prepustiti u međuvremeno nastaloj i "službeno priznatoj" jom se Vojka prisjeća vremena kad bošnjačkoj naciji i bošnjačkoj književnosti. Inzistirati na su "uoči Drugoga svjetskog rata Makovoj želji da bude hrvatskim piscem, bilo bi - kaže brkati podno kninskih zidina živjeli u učo s naslovom akademika - "posesivno", a takvu poseseivnost strašnom siromaštvu ljudi koje su "iskazuju nezrele, nehumanizirane, imperijalizmom zalužene gradski trgovci i gospoda pogrdno (!) nacionalne misli". nazivali Ciganima, a bili su u velikoj većini Hrvati". Po čemu to Mak Dizdar prirodno pripada bošnjaštvu, a ne bi To su bila vremena! Toj su hrvatskoj sirotinji, u eri tobožnjeg prirodno pripadao hrvatstvu? Po tome što nije katolikom? Zar procvata humanizma i renesanse, "gradski trgovci i gospoda" bacali, su samo katolici Hrvati? Ili možda zbog orijentalizamau jeziku? valjda mrvice i okrajke, rugajući se s njima i sileći ih na iseljavanje. Nema li toga više u Andrića, a njega bi Aralica htio u hrvatsku Jer, Hrvat je smio biti samo sluga, prosjak, u najboljem slučaju težak. književnost (i ja bih, bar onoliko koliko je to sam Andrić htio!), Nismo bili dovoljno pametni, da bismo postali šumarima, oružni- iako je izabrao srpstvo? Zar nam Alija Isaković, Adil Zulfi- cima, listonošama, učiteljima, službenicima! Demografski podatci karpašić i Alija Izetbegović mogu odrediti tko jest, a tko nije pokazuju kako je hrvatski živalj u Kninu i okolici tijekom prve i hrvatski književnik? Nije li se za Makova života moglo deklari- druge Jugoslavije desetkovan. Krvavi interludij zbio se pod rati i "neopredijeljenim" (a upravo su se zahuktavale pripo- talijansko-četničkom kapom tijekom svjetskog rata. Tako je prove- vijesti o bošnjaštvu), ali je Dizdar znao gdje mu je mjesto? deno etničko čišćenje, koje jedva zaostaje za onim provedenim pod U hrvatskoj književnosti, u hrvatskom narodu, u Hrvatskoj. vodstvom đenerala Mladića & Co. Kad bismo prihvatili mjerilo koje zagovara naš Ali, za humanista Vojku Jelića, tek je Olujom nastupilo "akademik" (pozivajući se dirljivo na "snošljivost" i protiveći "poseljačenje". Ne štedi on, istina, ni Moću Đujića. ali kako su po se "nacionalnoj posesivnosti"), odrekli bismo se ne samo njemu, svi kninski i okolni Srbi bili partizani, puno ga više boli NDH. Dizdara. Odrekli bismo se islamske sastavnice u hrvatskoj Jer, ustaše su doveli Talijani (o četničko-fašističkoj sprezi ni riječi!), kulturi i baštini, odrekli bismo se prevažnoga dijela nacionalne a "svi znamo da je u NDH provođen genocid". To je aksiom, to ne povijesti i identiteta, odrekli bismo se Ademage Mešića, potrebuje dokaza, to bez ikakve ograde može - valjda kao Džaferbega Kulenovića, Alije Nametka i svih onih Muhamedo- znanstvenik, povjesničar? - izjaviti književnik, koji je istupio iz vih sljedbenika, koji se osjećahu i osjećaju se Hrvatima. Odrekli "Društva književnika", jer mu tamo, "poslije pompoznog dočeka bismo se Bosne, hrvatske Bosne. Vinka Nikolića", nije bilo mjesto. Uzgred, ako nas pamćenje ne vara, kad je pompozno dočekan Miloš Cmjanski, Vojka Jelić nije demon- A to ne ćemo, pa ni za ljubav kojekakvim akademi- strativno napustio tadašnji jugoslavenski književnički savez, niti se cima, aralicama i varalicama. Oni su svoje mjesto u povijesti oglasio prosvjedom. Eh, kad laže koza, ne laže rog... (J. O.) D osigurali - imajući se zbog čega sramiti. (T. J.)

JESMO LI DUŽNI ONIMA KOJI NAS PLAĆAJU?

Kakvi sudovi, takva i država. Malo je studenata prava kojima se ta maksima nije urezala u pamet. Da bez kvalitetnih sudova nema pravne i prosperitetne države, jasno je i posljednjemu. A nema kvalitetnih sudova bez kvalitetnih sudaca. Osim osobnog poštenja i marljivosti, sudac mora biti izobražen i — neovisan. O sudačkoj se neovisnosti stalno govori, o njoj bruji tzv. neovisni tisak, koji ne će oklijevati optužiti izvršnu vlast da pokušava podvrgnuti sudstvo. Zanimljivo je, da se govori samo o tom obliku ovisnosti. Kao da drugi nije moguć.

Predsjednik sudačke udruge, Vladimir Gredelj, sudac koji je u javnosti eksponiran više nego što sudcu priliči, u razgovoru za zagrebački Nacional opovrgnuo je tvrdnje da su Sjedinjene Države sudačkoj udruzi dale 20.000 dolara. Ne, SAD su darovale 100.000 USD. Razumije se da veleposlanik Montgomery u tome iznenadnom napadaju velikodušnosti nije tražio protuuslugu, razumije se da protučinidba nije stipulirana ugovorom. Ali, zar time sudačkoj udruzi i njezinim članovima nije nametnuta moralna obveza? Zar se ne će osjećati dužnima? A ako se osjećaju dužnima, jesu li neovisni? Ali, o tome u Hrvatskoj uglavnom nitko ne vodi računa, iako je i u petparačkim priručnicima o djelovanju državne propagande i obavještajne službe zapisano, da je najdje- lotvornije vrbovanje ono koje kod zavrbovanoga stvara unutarnji osjećaj dužnosti, moralne obveze. Tomu služe stipendije i stu- dijska putovanja, darovnice i pohvalnice... (M.N.) • LUSTRACIJA KAO NUZDNOST mnogočem se danas govori i ras- Piše: naravno, ne abolira intelektualne pravlja, pro etcontra, često žučno začetnike i ideološke poticatelje. Zato svi i samouvjereno, a da se točno ni Dr. Darko GAŠPAROVIĆ oni koji s jedne strane umanjuju zločine, a ne zna meritum stvari. Čini se da je tomu s druge ih niječu, bez obzira na sve argu- tako i s famoznim lustracijskim zakonom, meljnim čišćenjem društvene zajednice mente s onu stranu istine, etike i morala, oko koga se u posljednje vrijeme ponovno od onih koji se o njezine temeljne zakone i jesu zastupnici laži i zla. A upravo su oni, lome koplja i raspiruju strasti. Riječ je, etičke norme posebno teško ogriješiše, no bježeći od lustracijskog zakona kao vrag doista, o vrlo osjetljivu pitanju, pak bi baš isto tako i opasnim sredstvom manipula- od tamjana, prenositelji nečiste savjesti i u stoga valjalo govoriti razložno i argumen- cije, kojim u ime pravde nedodirljiva vlast našem vremenu. Što bi, naime, imalo tirano, trezvene glave a bez uskovitlanih nanosi najveću nepravdu za nju značiti da je sada za lustraciju prekasno? emocija, ukrakto: sine ira etstudio. Isto se nepoćudnu pojedincu. U hrvatskome je Čak i po ljudskim zakonima, zločini pro- tako, međutim, čini očitim da je to onima slučaju sve dodatno usložnjeno kruci- tiv čovječnosti i zločin genocida nikad ne koji su, osobno ili uvjerenjem, dakle jalnim argumentom koji se iznosi protiv zastarijevaju, a Božji je zakon tu izričit: eksplicitno ili implicitno, upleteni u prob- lustracije, i to s neporecivom težinom: da "Krv brata tvoga iz zemlje k meni viče. lem i njegove uzroke i posljedice, nemo- bi njezino ozakonjenje i dosljedna Stoga budi proklet na zemlji koja je guće. Budući da ne pripadam ni jednimani provedba dovela u pitanje pomirbu dvaju rastvorila usta da proguta s ruke tvoje krv drugima, smatram potrebitim pokušati povijesno i politički nepomirljivo antago- brata tvoga! (Postanak, 4, 10-11). promotriti i promisliti problem s objek- niziranih ideologija, a upravo je pomirba - Ali dalje kaže nam Božja riječ: tivna stajališta (koliko je to, dakako, znano je i dokazano - postala conditio sine "Nego tko ubije Kajina, sedme- uopće, ostvarivo). qua non oslobođenju domovine i rostruka osveta na njemu će se izvršiti". I uspostavi neovisne i suverene hrvatske Lustracija latinski je pojam koji je u Jahve stavi znak na Kajina, da ga tko, države. starih Rimljana značio 'čišćenje od našavši ga, ne ubije." (ibid., 15). grijeha, ispitivanje savjesti' (vidi u: Ključno je, dakle, pitanje, prije svih Arhetipsko bratoubojstvo neprestance Bratoljub Klaić, Rječnik stranih riječi, drugih, ovo: mogu li se pomiriti pomirba i se, kao i drugdje, događalo i ponavljalo na MH, 1978.). Odmah je razvidno da lustracija, tako da prva ne onemogući zemlji hrvatskoj. Da bi prestalo, da se ni- značenjski stoji u svezi s helenskim po- drugu, a druga ukine prvu? Jednostavno kad više ne bi dogodilo, nuždno je prije jmom katarze, samo što katarza pripada kazano: dokida li pomirba, već po sebi, svega očišćenje u srcu i pokajanje. Kao da etičkom, odnosno poetološkom po- samu ideju lustracije, i ne bi li uvedena i svi, zaista, zaboravismo središnju poruku jmovniku, a lustracija pravnom. U eo ipso, provedena lustracija, negirala po- koju nam uputi Sveti Otac prigodom drevnoj atenskoj demokraciji i re- mirbu, ili pak u praktičnome smislu prvoga apostolskog pohoda Hrvatskoj: publikanskom Rimu najčešći je pravni dovela do nepremostivih teškoća u "Oprostite i tražite oprost!" Nu, ta se posljedak lustracije bio ostracizam: izgon njezinu promicanju? U odgovor na ovo riječ ne može izbrisati, ona stoji kao iz polisa/države ljudi, za koje se smatralo teško pitanje moguće je, čini nam se, ući stijena stamena, u njoj je, da parafrazi- da bi se mogli nametnuti za tirane ili pak jedino pomirenjem u dubinske slojeve ramo Isusa, u problemu kojim se bavimo, na koji drugi način ugroziti poredak i insti- psihologije grijeha, zločina, spoznaje i po- sav Zakon i proroci. Jednostavno, čisto tucije države, ali i građanske slobode. Gla- kajanja. A bezuvjetna je pri tom kao suza, a opet najteže: da bismo mogli soviti su primjeri autoostracizam Edipov pretpostavka prelaženje crte isključivosti oprostiti sami moramo tražiti oprost za u Sofokla, i doživotno progonstvo slijepe ideološke indoktrinacije koja, i kad svoje grijehe i propuste, da bismo se po- pjesnika. Ovidija u Tebi na Crnome moru dođe do neizbježna zida priznanja vlasti- mirili s drugim, najprije se moramo po- od cara Augusta. Ostarcizam se, kao mjera tih zločina, govori, otprilike, ovako: 'Jest, miriti sa samim sobom, i dok nema saveza zaprečivanja pretpostavljena čina ili bilo je i na našoj strani nehumanih postu- s vlastitom savješću, nema i ne može biti kazna za već počinjeno djelo, primjenji- paka (kakav eufemizam za zločin nad niti saveza s bližnjim. vao i kasnije, kroz cijelu povijest (do- čovjekom i čovječnšću!), ali bio je to voljno je zaviriti u Shakespearove trage- samo odgovor na zlodjela druge strane, a u Zato je u biti lustracijski zakon samo dije i kraljevske kronike od Kralja Leara ostalom u revolucionarnim vremenima izvanjski vid duboko unutarnjeg, bolna pa dalje), da bi u 20. stoljeću često bio takve su stvari neizbježne, zapravo procesa samopročišćenja i pokajanja. Od zlorabljen kao sredstvo manipulacije to- normalne.' individualne samosvijesti uspinje se on do talitarne vlasti u odmazdi nad političkim kolektivne spoznaje, da se u budućnost ne Valja, napokon, kazati i ustvrditi golu protivnicima i nepodobnicima. može ući bez podvlačenja crte ispod istinu, koja stoji nad svim tim i sličnim po- vlastite savjesti, i daje, jedino tim činom, Već je iz ovoga kratka povijesnog litičkim (i politikantskim) opravdanjima: moguće osvojiti prostor nove slobode. uvida vidljivo koliko su problem i njegovo zločin je zločin, uvijek i svugdje počinjen rješavanje delikatni. U praktičnoj u konkretnoj i individualnoj situaciji, s Ne učini li to ljudski zakon, učinit će provedbi, naime, lustracija može biti te- počiniteljima koji imaju svoje ime, što, Bog, kojemu je sve moguće. • PRENESENI POSMRTNI OSTATCI ANTE BRUNA BUŠIĆA (1939.-1978.)

rijenos u Domovinu posmrtnih Piše: Dragi Bruno, tvoja smrt i život ostataka svih Hrvata ubijenih usprkos, i danas su trn u oku onima koji ne zločinačkom srbokomunističkom Kaja PEREKOVIĆ žele hrvatsku Državu. Hvala ti Bruno što rukom, jedna je od važnih zadaća Hrvat- si bio jedan od nas. Počivaj u miru u nje- skoga društva političkih zatvorenika. drima hrvatske grude koju si toliko volio! 1971., sudjeluje u uređivanju Hrvatskoga Posljednjih su mjeseci neki od naših su- tjednika, i biva uhićen u poznatim patnika našli smiraj u Domovini. Među događajima studentskog bunta. njima se 16. listopada 1999., na 21. Nakon izrečene presude odlazi na obljetnicu umorstva, našao i pok. Ante Bruno Bušić (Vinjani Donji kod izdržavanje kazne u Staru Gradišku, a Imotskog, 1939. - Pariz, 1978.). Počasnu iz zatvora izlazi 1973. Bruno je stražu uz njegov lijes držali su njegovi svjesno širio istinu i prkosio nametnutom kolege i zatvorski supatnici, članovi našeg režimu. Upravo zbog toga su ga u Du- društva. Uz niz drugih govornika, nad brovniku, pred očima "milicije", pro- odrom se nazočnima obratila i tivnici probuđenog hrvatskog na- predsjednica HDPZ-a sljedećim riječima: cionalnog ponosa, gotovo do smrti izuda- "Poštovana obitelji, gospodo rali. Zaposlenje ne može dobiti, pa se izaslanice Predsjednika Republike, na- ponovno odlučuje krenuti u emigraciju. U zočni prijatelji i vi, bivši politički uznici! Londonu sudjeluje u uređivanju Nove Evo nas ovdje, da s dubokim Hrvatske. Zbog izrazite nacionalne borbe poštovanjem i velikom zahvalnošću ispra- već je 1977. na II. Saboru, izabran u Mučeniku timo zemne ostatke čovjeka koji je doka- Hrvatsko narodno vijeće. Uporno zao kako se voli Hrvatska. On, naš Bruno, preskače sve zapreke kad je riječ o Hrva- Bruni Bušiću bio je velik u mislima i odlučan u tskoj. Odlučno ispunjava sve zadaće da bi Slavko ČAMBA podhvalima. Njegova djela dokazala su svijetu pokazao i dokazao patnje hrvat- snagu i veličinu čovjeka koji je odlučno skoga naroda pod komunističkom samov- Vračaš se nazaj v Hrvacko svojo tragao za istinom, koji je prkosio vremenu lasti. Postaje predvodnikom hrvatskih Bruno naš dragi ljubavi čiste. laži. Radi toga što nije mogao, radi toga buntovnika, branitelja pravde i istine. što nije htio prihvatiti laži, već kao Bruno je u iseljeništvu gotovo Vračaš se v škatule s tuđe tuđine srednjoškolac, u 7. razredu gimnazije, za- neprestance na putu. Tako je u listopadu na mirogojsko počivalište! jedno s još trojicom kolega, buntovno 1978., unatoč upozorenju prijatelja, sti- slavi 10. travnja, dan kad je, nakon dugih gao u Pariz. S Tebe govori Tvoje živlenje. stoljeća rođena Hrvatska. I zbog toga su I ondje su ga mučki ubili. Mislili su mladost vu boju i vu tegobe. isključeni iz svih škola u Jugoslaviji. krvnici i plaćene ubojice, ako likvidiraju Životni pot -jedno trplenje Bruno je tek 1958. nastavio školu, a 1959. njega, da će ubiti i ideju, ali tu su se pre- spomeni žoki vu se teskobe! opet je uhićen, pa tek 1960. maturira. Za- varili. Brunin duh, obogaćen pri- tim je upisao studij na Ekonomskom fa- jateljskom i poslovnom suradnjom s dr. kultetu i diplomirao 1964. Kratko je za- Tuđmanom u povijesnom institutu, taj ne- Dok Ti je bilo vu duše mračno poslen u poduzeću "Geoistraživanje", a mirni duh mladog Brune stoje kipio iz nje- dok Te je naganjal udbaški straj. od 1965. radi u Institutu za historiju gove buntovne naravi, očeličenje na ro- Hrvacka Ti je bila vraštvo radničkog pokreta i vrlo je blizak suradnik biji za Hrvatsku. On uporno pronosi ideju - spovedalnica i koje kaj! dr. Franji Tuđmanu. nacionalne pomirbe djece ustaša i partizana, što je potvrđeno u našem Do- Bruno je ponovno uhićen 1966. i Iskal si ono kaj denes imamo osuđen na kaznu zatvora. Tada prvi put movinskom ratu, kao jedina poluga za zato si bil Tite kriv. odlazi u iseljeništvo. spas i obnovu Hrvatske. Na poticaj dr. Tuđmana, Bruno se Zbog toga, naš dragi Bruno, Hrvatsko Sperom vu ruke za svoje pravo vraća u zemlju i nastavlja raditi u Institutu društvo političkih zatvorenika iskazuje i zato nesi smel biti živ?! gdje prikuplja povijesnu građu o hvalu na primjeru kako se voli Hrvatska. stvarnom broju žrtava u Jasenovcu. Hvala ti na tvojoj zakletvi što potvrdi Počivaj mirno pod svojom grudom svojim životom. I reče pjesnik Tomičić: Bruno je jedan od urednika Hrvatskog zvezdana kruna rasprte tajne. književnog lista. Potkraj 1969. dobiva sti- Fala Ti za se kaj si vojeval pendiju za studij političke ekonomije i so- Hrvatska, majko ostavljena, ciologije, te odlazi u Pariz. U jeku Svuda te nosim u svom srcu za slobodo svoje DOMAJE! • Hrvatskog proljeća vraća se u Zagreb kao ružu i kao trn. BRUNO BUŠIĆ S NAMA JE!

oteći lučiti idole od ideala, jed- Piše: Bruna su htjeli navesti da dođe u nom sam - čini mi se u Vjesniku policijsku postaju kako bi ga kompromi- Dinko JONJIĆ - napisao da je veličina Bruna tirali, ali on rezolutno odgovara: Bušića u mitu koji se stvorio oko nje- - "Nisam htio dolaziti, jer ne mislim Stoga se stidim - i u Tvoje ime? - gova imena, a kojemu je tragični svrše- biti špijun. Ne želim prisluškivati bilo krokodilskih suza govornika, koji Te tak u Parizu samo pogodovao. Počesto čije razgovore, a to je uostalom i ne- nisu poznavali, te su najvjerojatnije naciji mrtvi više vrijede od živih. moralno. (...) Ne želim biti špijun i osuđivali Tvoje ustaštvo, a koji su se 16. održavati tajne sastanke u bilo kojem listopada tako zdušno trsili svoju borbu i pogledu i to ne ću, i zato mi ne možete žrtvu povezati s Tvojom borbom. ništa ". Otužno je bilo gledati i slušati one koji su o Tebi govorili, a nisu Te znali. Malčice je čudno, da su o Tebi i Tvomu životnom putu više znali i govorili oni koje Te nisu poznavali, niti su Tvoj put slijedili. Postrance su stajali svi oni koji su o Tebi mogli više reći. S obzirom na Pariz 1970: Festival pjesme i plesa "sa to, ni Vice nije trebao biti iznimkom. senzacionalnom izvedbom Brune Bušića." Sprovod su Ti, dragi prijatelju, "okitili" i oni koji su znali i vjerovali u Poruka je trebala glasiti: Bruno nije to, da bar dvojica od trojice sudaca "di- bio ljevičar, usprkos kapi koju je nosio (i rektno idu u pakao". A ni takav sud, ni podrugljivo je nazivao "kamilavkom", takvi sudci za Tebe (i ne samo za Tebe) rugajući se i Marianni i šajkači, simbo- nisu potrebni: takvom razbojniku (voka- lima vojska i država koje nisu bile bular je njihov!) samokresom treba sklone Hrvatskoj); Bruno nije "patenti- okončati život i tako ukloniti još jednu rao" ono što je u zaglavku imalo glasilo prepreku na putu Jugoslavije u "svijetlu Maksa Luburića ("Drina"), slogu ustaša budućnost". Tako su i postupili. i partizana (niti je to htio), jer je prve Sve je, dakle, oko Tvog pogreba laž: držao tvorcima države, a druge njezinim Ti nisi bio njihov "ponos" i "put", kako Bruno Bušić u svibnju 1976. rušiteljima. Prve je, dakle, divinizirao, se uoči Mirogoja i na njemu govorilo. Kad se izjalovio pokušaj da se Bruna svim promašajima usprkos, druge prezi- Svima njima Hrvatska je Božja kazna, pretvori u konfidenta, koji bi po rao. Che Guevara nije bio simbol, a nje- koju moraju trpjeti. To je locum commu- naputcima UDB-e okupljao isto- gova kapa mu je trebala kao "ulaznica" nis Tvoga životnog okruženja, bez među kineske sveučilištarce na obzira na to što se danas uz talambase mišljenike i njihova raznmišljanja do- Sorbonni, koji su i za Brunovih pariških govori i piše. javljivao policiji, policajac zabilješku dana manifestirali bezgraničnu odanost Ali, čitateljima će možda biti za- završava rezigniranim riječima: Maou i latinskoameričkom pustolovu. nimljiviji dio redarstvenog zapisnika od "Jednom riječju bio je toliko drzak Bilo je, dakle, potrebno uočiti i is- 7. listopada 1957., koji je sastavio (i da se s njim uopšte nije dalo taknuti razliku ustaša i partizana, jer su nečitko potpisao) policijski djelatnik u razgovarati. Kad sam mu na kraju rekao prvi htjeli Hrvatsku, te je i ostvarili, a Makarskoj. Riječ je o sukusu Brunova da mi imamo i drugog lijeka za ovakve, drugi su ginuli da bi Hrvatska umrla, i na iskaza u policijskoj postaji, a ovdje se njezinim ruševinama bila obnovljena to- objavljuje prvi put. Bruna je, naime, odgovorio je 'Radite što vas je volja'. S liko voljena Jugoslavija. Radikalan UDB-a pozvala u Makarsku, ali se on njim se ne će ništa postići, jer je okorjeli zaključak, ipak, ne bi bio točan: nisu svi nije odazvao. Takav postupak on, prema neprijatelj. Iako mlad, sumnjam da će se partizani bili antihrvati, no svi pokušaji policijskim zabilješkama, obrazlaže: popraviti." "antifašista" da ih učine "hrvatskim - "Ja nisam bio dužan doći na poziv, partizanima" ostaju samo pokušajima. jer momentalno nisam napravio nikakvo Na čast Ti, dragi prijatelju, Nemam razloga ni sada mijenjati krivično djelo (...) a niti sam dužan služi što se nisi popravio. Bruno Bušić s izrečeno stanovište. doći". nama je! Nad odrom Bruna Bušića Ono mi je Zemlje ostalo

Piše: "crveni" Split i na utakmici Hajduk - Zvezda, (Anti Bruni Bušiću) čuvarima titostravije ledi se krv u žilama, Zdenko LOZO moćna Udba na teškim je kušnjama. Duh Bruna Bušića i braće njegove mučeničke utje- Konačno si doša Bruno Brate lovljenje u nama! leži mimo, tuđine je dosta oja je sreća da sam u moru banalnih Onima koji se budu studioznije bavili dje- u Zagreb među svoje Hrvate pronašao jednog tragičnog. Jezikom lom Bruna Bušića, učinit će se razvidnim da u jer od plača tek nan ponos osta oporim, u još uvijek oporim njemu nema znanstvene minucioznosti, da vremenima, može se jedino opisati nema velikih političkih odluka i uspjeha, no veličina smisla, trajanja i žrtve, sustolnika ve- jedno će morati priznati, a to je ubojitost nje- a sićan se kojučerje bilo likaša Panteona, hrvatskog trajanja - Bruna gova pera od kojeg je tako silno drhtao moćni di je Majstor suzu prolijo Ante Bušića. KOS i njegova sluškinja UDB-a. bilo je ladno, nije kišilo Huda mu sudba odredi gorčinu od samog Štef Sučić pjevuši božićne pjesme onoga daleki muk je riči slomijo rođenja one za Hrvatsku zlosretne 1939. crnog Božića '71. usred mučilišta i pakla Sanjar i zaljubljenik Hrvatske - vrijedne krvave UDB-e u Petrinjskoj ulici u Zagrebu. da će puti zaželiti Turke njezinih ljepota, zaustavljen je hitcem mržnje "Sinoć sam se ispeo na prozor. Bili smo usred jedne svjetske metropole, koja se već trojica na zapadnoj strani zatvora i naše su se davno je stari Gustav snatrijo dugo hvasta svojim slobodarskim sjene ocrtavale na zatamnjenoj površini ni tilo se oladilo nije vrijednostima. suprotnog zida. Sjene su bile naša jedina a Ti si svoju brazdu satrijo Planeri surovog zločina dobro su odabrali viđenja i javke. Izmjenili smo pozdrave, a onda svoju žrtvu, no uhvatiše se u onu istu zamku toje Badnja noć nalegla na zatvorsku tmicu..." Bože, kako mije duša mirna liko puta u povijesti očitovanu. Nema više drhtaja u noći jer nisi slab, nisi u zrcalu vidin blidu sjenu Moćni će Neron s porugom i okrutnim sam, ima nas još... iživljavanjem prirediti konac nepoznatomu Iz ove muke, iz ovog pakla, rađa se ove note faust-đava svira galilejskom ribaru, no iznad Petrovih kostiju, Hrvatska; bolno, krvavo, u grču, ali je rođena i tek od mora vidin samo pjenu iz njegova groba izniknu jedna od velebnijih pomalo raste... Građevina čovječanstva, a sljedbenici tih zasada prenesoše zasade svoje civilizacije na Ovaj duh je prepoznala ona mladost što sad muškarci Nediljon nan fale veći dio kugle zemaljske. Paradoks je to vječite slike Splita '91. učini neizbrisivima. Tako smo kod lamure i malog bulina došli do Josipa prvog, pa Mate jednog, drugog i borbe sile i duha, tame i svjetla, svjetla koje mater s ručkon ne čeka misare jednom malom krijesnicom razbija more tame. trećeg. Taje, Migija i Nevena, Sokola Imotskog, čiji duh vidjeh suznim očima usred nit' sa sačon nit' s bukaron vina Vukovara u istoj onoj noći Brunova smiraja na U pravo vrijeme, duh će Bruna Bušića osnažiti tada probudjelu hrvatsku mladež, Mirogoju, a sutra na poljanama Najvrjednijih razišla se dica u Bušića nakon godina karađorđevske metle, čizme i krilo mu slomljeno nađoh... u Prološcu Gornjen i Vrdolu kundaka. Rajko ga nije poznavao, niti djelo njegovo nema cike ni šušnjige lišća Idealisti i sanjari, golobradi mladići i hra- previše bi zanimljivo njegovoj djetinjoj duši, u Šumetu ni u Krivodolu bre djevojke tog doba, konca 7O-tih, sve ali pod konspirativnim imenom Bruno oduži se poletnije pale krijesnice i plamičci pomalo bu- i uzoru. Joža Macin u Dubravi sluti jaju od Zagreba i Splita do Sarajeva i Tomislavgrada. Bilježeći slikopisom i riječju svečani Karmić zoru na Zelandu čeka Zbijeni uz frekvencije Radio Vatikana i postroj i prisegu 1. gardijske brigade HVO, Majstoru se zametnili puti Radio Londona u studentskim sobičcima za- koja će slavno pronijeti slavno ime svojeg Milan Antin bunca iz Quebecka grebačkog sveučilišta, s nevjericom smo pri- zaštitnika, zapisao sam da će ovi mladići ponosno kročiti stopama svojih očeva i dje- mali i širili vijest nadajući se potajno da je ipak i Zemlju nan Croatijon zovu u igri Udbino podmetanje. dova, da će svoj stijeg svojom krvlju natopiti, dok smo TIHO za Hrvatsku pali I onda vještinom mogućeg; kroz crkvena ali da će na kraju tako ga svetog zadjenuti na okupljanja, športske priredbe, razne mani- slavoluk svoje pobjede. mi, od nikud, i, niko, i, ništa festacije i tribine, jasno dajemo na znanje Prođoše oni pakao Kupresa, prvi, i slast u padu je Domovinom zvali krvavim zločincima da duh Bruna Bušića i to- pobjede Kupresa drugi put. likih hrvatskih vitezova utjelovljen biva u Sa svojih 114 neumrlih vitezova Bušići će a za nas si bijo Che Guevara nama i da počinju priprave za konačan obračun poslije ostati važnom karikom lanca hrvatske simbol Boga biću iz NIGDINE i lom okova. oružane sile, koja će od Kupreških Vrata preko Bistrička hodočašća, dva puta na godinu, polja Livanjskog i surovih njegovih planina, struk duvana, višalica stara svaki puta sve brojnija, mnoštvo od preko 40 smrtonosno zagrliti Neman pobješnjelu i preko san Ikara zavit Didovine tisuća mladih sliveno u rijeku od Prvostolnice njezina leša donijeti ključeve od gradova do Marije Bistrice u ponoćnoj hodnji, na Knina, Bihaća i Banove Luke. amo sve su istrnjene sviće bdijenje uoči NEK-a '84., katedralne mise i Da taj lanac, voljom moćnika Svijeta ne bi ali, ko da vrime rane liči studentski vjeronauci: Palmotićeva, Kaptol, zaustavljen, hladna bi se voda Drina pila, u njoj pomirit se, biti jedno biće Frankopanska..., pa onda nezaboravne slike viđale rane, i na njoj utvrđivale međe svijetova još nan daju nadu tvoje riči začuđenih lica starijih stanovnika Zagreba, ne i civilizacija... samo na onaj nezaboravni Uskrs '85., kad je Bruno nije sada jedino duhom s nama - nakon poraza Partizana bujica potekla iz suprotiva svemu - sada mu možemo u prasko- nema želje da se išta pocrne Maksimira prema Jelačić-placu, ruešći pred mrak je šaša i na ove pute sobom barikade Udbinih pasa i njihovih zorje na razgovor, ali ovaj put tu, u zemlji oklopljenih Land Rovera. Iz tisuća mladih grla hrvatskoj, na Mirogoj, u Aleju onih s kojima stare hulje sa Cvjetnog i Save odzvanja Vlaškom i Maksimirom: Sretan duhom i poletom bi jedno, velikoj genera- kriknili bi, ali... samo šute Uskrs! cijskoj razlici uzprkos. Tribine u SKUC-u i onaj pokisli izgled Bruno Bušić, sanjar i živa žrtva Hrvatske, Petar S. Ujević • monstruma Blaževića koji se razočarava u koju i mi živi njegovi sljedbenici još uvijek "sustav vaspitanja". Baklja se brzo prenosi u sanjamo, s nama je ! METAFIZIKA MASONSTVA (III.)

erge Raynaud de la Ferriere je otkrio da Piše: Kao posljedica prvoga rata nestala su u po- iznad masonskih loža u cijelomu vijesti dva najveća kršćanska carstva: pravo- J svijetu oduvijek postoji jedna univer- Dr. Ivan MUŽIĆ slavno u Rusiji i katoličko u Austro-Ugarskoj. zalna incijacijska uprava, a to potvrđuje zašto U novim državnim tvorevinama poslije prvoga se u svim zemljama dosljedno provodi rata pokušalo se uništiti kršćanstvo i to u jedinstvena masonska politika. komunističkoj Rusiji i drugdje silom, a u ver- Slobodni zidari su posebno angažirani u saillskim "demokracijama" subverzijom. Na službi ostvarenja starozavjetnih ideala Izraela. svim vjerskim ratištima pokušavalo se odvojiti Već od povijesnih početaka slobodnog zidar- katolike od Vatikana, posebno u bivšoj Jugo- stva u njemu se počeo snažno osjećati židovski slaviji i Čehoslovačkoj. U Meksiku se od g. element. Gotovo sva masonska simbolika (u 1926. do 1929. gotovo sustavno ubijalo kato- terminologiji, legendama i ritualima) potječe ličke vjernike. Komunisti su u španjolskom iz židovske religiozne kulture. "Masonstvo je građanskom ratu od ljeta 1936. do proljeća prvenstveno spoj jedne salamunske ijedne pi- 1939. bili motivirani patološkom mržnjom na tagorejske struje. Sve svete masonske riječi Boga i Katoličku crkvu. Oni su krvoločno ubi- podrijetlom su hebrejske; masonska era i jali pripadnike klera i sustavno spaljivali crkve kalendar specifično su židovski; o voditelju tako da su potpuno razrušili 27, a djelomice 8 lože veli se da zauzima mjesto kralja Sala- biskupija. muna; legende trećeg stupnja i legende viših Pregača Velikog Majstora, London, Poslije Prvoga svjetskog rata intenzivirano stupnjeva potpuno se podudaraju s događajima 1874. je proglašavanje velikom umjetnošću, književ- koji su se dogodili prije gradnje jeruzalemskog nošću i glazbom, svih onih tvorevina koje su hrama, za njezina vremena i poslije gradnje."" da se uništenje Armenaca provodilo sustavno negirale harmoniju da bi se i tako mogla provo- po direktnom masonskom nalogu. Rezultati diti sveopća destrukcija. 2. Prvoga svjetskog rata potvrdili su da su sva Prestalo se cijeniti ljudsku osobu što se Činjenica je - potpuno nezapažena - da proklamirana načela o demokraciji bila samo posebno očitovalo u ratnim zbivanjima. kršćanstvo u svojoj povijesti od Konstantinova laž kojaje služila za obmanjivanje masa. Ugo- Procjenjuje se da je tijekom 11. svjetskog rata u savezničkim zračnim bombardiranjima nje- edikta godine 313. nije doživjelo veće vorom u Versaillesu g. 1919. (koji su diktirale slabljenje moći i vjere od onoga u razdoblju od mačkih gradova broj žrtava civilnog pučanstva sile pobjednice), Njemačkoj je oteto 73.845 1. svjetskog rala do devedesetih godina dvade- bio oko dva milijuna. Poslije kapitulacije Nje- setog stoljeća. U Turskoj je poubijano do kilometara kvadratnih s oko sedam milijuna mačke u svibnju 1945. njemački su vojnici, svršetka Prvoga svjetskog rata oko milijun i po stanovnika. Na taj su način Engleska, Fran- nakon što su se predali, ubijani na različite armenskih kršćana. U tom pokolju Armenaca cuska i Amerika predodredile nastajanje no- načine u logorima država pobjednica. Tako su izgubilo je živote pola klera.' Neki pisci tvde voga rata. ih zapadni saveznici najčešće likvidirali glađu i

1 Serge Raynaud de la Ferriere, // libro nero della Framassoneria. Tarantola Editore, Lugano, (bez oznake godine), s. 15.-26. SR. de la Ferriere, bio je mason 33. stupnja, funkcionar UNESCO-a, predsjednik Internacionalne federacije znanstvenih društava, utemeljitelj Velikoga univerzalnog bratstva u Venezueli, Meksiku, Peruu it.d. On je ustvrdio da može objaviti postojanje masonskog centra s obrazloženjem daje čovječanstvo ušlo u novu eru u kojoj se razotkriva mnogo onoga što se do sada držalo tajnim. (SR. de la Ferrierre, ibid.) 2 S.R. Ferriere, ibid., s. 193-194. O odnosima židovstva i masonstva usp. Curzio Nitoglia, Rapporti tragiudaismo e massoneria. Chiesaviva (Brescia), XXIII (1994., 253, 15.-17.; XXIII/1994., 254, 14.-15. 3 Hubert Jedin (Hsg.), (Handbuch der Kirchengeschichte). Velika povijest Crkve. Ed. Kršćanska sadašnjost, svezak VI/2, Zagreb, 1981., s. 356. 4 Lucien Cavro-Demars, La honte sioniste. Au sources du sionisme et de ses ravaes dans le monde. Bevrouth /(Liban), 1972., s. 17. 5 "Ali rat se može iznutra raspasti izroditi, može da izgubi svoju ideju i svoj smisao. To se i dogodilo sa svetskim ratom našeg doba, nakon katastrofe s Rusijom. Svetski rat nije resio nikakav problem niti okončao se duhovnim mirom - unutra u nama rat traje. Naši saveznici nisu imali pozitivnu ideju rata, svesti o misiji, kojaje povezana s tim ratom. Saveznička ideja je bila humanitarno-pacifistička, u njoj je masonska ideja bila rukovodeća ideja. No masonstvo, na kraju krajeva, hoće da oslabi sve nacije, da ih liši individualnog karaktera, da Crkvu Hristovu zameni lažnom humanističkom crkvom, da konkretno svejedinstvo čovečanstva zameni apstraktnim jedinstvom. Stara hrišćanska Evropa propada zbog neprijateljstva, zbog rata koji se nastavlja između Francuske i Nemačke, na unutrašnjem planu. Nemačka je oplemenjena porazom i zaslužuje drugačiji odnos, nego što je onaj kakav je prema njoj postojao za vreme rata. Snage neprijateljski raspoložene prema hrišćanstvu su podrovale rat i lišile su ga njegovog unutrašnjeg smisla." (Nikolaj Berdjajev, Filozofija nejednakosti. Ed. Mediteran-Budva, Oktoih-Titograd, 1990., s. 200). Berdjajev je ovu knjigu napisao 1918., a objavio prvi put 1923. Njegovo mišljenje je zanimljivo i zato što su mu predbacivali, kako sam navodi, daje "član okultnih društava, masonskih loža itd." (N. Berdjajev, Samospoznaja. Pokušaj autobiografije. Ed. Književna zajednica Novog Sada, Novi Sad, 1987., s. 188.). 6 Ostalaje u historiografiji nerazjašnjena uloga masonstva u Sarajevskom atentatu 1914. Svu postojeću dokumentaciju o tome iznio sam opširno u djelu Masonsko u Hrvata, V. izdanje, Verbum, Split, 1997., s. 221.-275. U knjizi sam utvrdio, između ostaloga, i ovo: Major Vojislav Tankosić koji je organizirao vježbanje atentatora i opremio ih oružjem bio je mason. Optuženi Gavrilo Princip i Nedjeljko Čabrinović izjavili su na suđenju u Sarajevu daje nadvojdvoda osuđen na smrt od masona 1912. Međutim, 23. listopada 1914. iz Beča je poslana službena ministarska uputa sudu u Sarajevu da se ispitivanje o ulozi masona u atentatu prekine. Te i druge podatke nisam smatrao dovoljnim da mogu zaključiti kako je masonstvo organiziralo atentat na Franju Ferdinanda. Posljednji preživjeli atentator i srpski akademik Vaša Čubrilović ovako je komentirao moje nezauzimanje stajališta (kako je to zapisao Eduard Čalić): "God. 1985. bio sam u Beogradu na večeri kod prof. Čubrilovića i pritom mi se potužio daje pročitao knjigu Ivana Mužića, ali da mu nije jasno stoje taj hrvatski historičar htio dokazati o pravoj ulozi masona u sarajevskom i marseljskom atentatu." (E. Čalić, Propast Trećeg Reicha, NZ Matice Hrvatske, Zagreb, 1993., s. 1121). Čubrilović dobro zna da sam ja o ulozi masonstva u atentatu zaključio ono što sam mogao iz postojeće dokumentacije. On je osobno u jednom interviewu dopustio mogućnost daje neka sila manipulirala s atentatorima. A danas je neprijeporno da iza toga teroristočkog čina nije stajala srpska vlada! 7 Masonske vlasti su u Meksiku, uz pomoć američkih masonskih i protestantskih krugova, donijele g. 1917. Ustav, a poslije na temelju toga proglasili zakone po kojima se 90% meksikanskih katolika potpuno obespravilo. Meksikanski su biskupi u Pastirskomu pismu od 21. travnja 1926. ocijenili to zakonodavstvo kao svjesnu namjeru da se u zemlji uništi katolicizam. Daje ocjena biskupa bila točna dokazala je vlast pokušajem odvajanja Katoličke crkve u Meksiku od Vatikana i stvaranjem nacionalne ("patriotske") Crkve, kojoj su vlasti za patrijarha imenovale svećenika - raskolnika Jeaquina Pereza. Vlast je na ovaj način izazvala oružanu pobunu meksikanskog naroda (buna "Cristeros"-a), kojaje trajala od 1926. do 1929. Tijekom borbi i po njihovu završetku regularne vladine jedinice nemilosrdno su ubijale katolike. Papa Ivan Pavao II. iz mnoštva meksikanskiii mučenika odabrao je samo nekoliko i uzdignuo ih na čast oltara, jer su ubijeni "in odium fidei". Potresno svjedočanstvo o tim zbivanjima dala je jedna od zadnjih preživjelih protagonistkinja Dolores Ortega. Usp. S. M. Paci, Martiri messicani. 11 Potere e lagloria. "30 Giorni", XI/1993, 3,66.- 70. 8 Usp. A. Arrighini, L 'Anticristo. Fratelli Melita Editori, Genova, 1998., s. 225.-227. to oko jedan milijun. Sovjeti strijeljanjem i na širokim prostranstvima od druge Jugo- pa iluzioniraju o Americi kao odlučujućoj glađu od jedan i pol do oko dva milijuna, a slavije do Kine. Vođe Albanije i Kube kao da svjetskoj supersili ne shvaćajući da je ona jugoslavenski partizani nožem, strijeljanjem i su se natjecale koje će od njih stvoriti prvu samo sredstvo politike zakulisne vlasti. glađu oko četiri stotine tisuća. Preko 14 mili- ateističku državu u povijesti. Istodobno se u Masoni su u "tranzicijskim" zemljama dje- junaNijemaca prognano je sa svojih starodrev- zapadnim državama to ratovanje nastavilo lovali "u dubokoj konspiraciji", a tek poslije nih ognjišta, a oko 2 milijuna i dvjesto tisuća suptilnim, - u međuratnom razdoblju - 1989. "počelo je stidljivo 'buđenje' starih ma- njih je u zbjegovima smrtno stradalo ili sonskih loža. masakrirano. Broj tako pobijenih nedužnih Zakulisni moćnici na Zapadu brižljivo su žrtava procjenjuje na više od šest milijuna i isplanirali promjenu političkih sustava na Is- zato se još nitko nije ispričao njemačkomu toku u dosluhu s vrhom crvene hijerarhije, koju narodu. Za takav genocid s etničkim čišćen- je u tom trenutku utjelovljavao Mihajl Gor- jem - nezapamćen u povijesti ljudskog roda - bačov kao predvodnik prve povijesne kapitula- odgovorne su isključivo masonske velevlasti cije globalnih razmjera. Za to rušenje u pojedina Zapadu. nim državama bio je zadužen politički vrh Pax anglo-americana očitovala se poslije svake komunističke zemlje, koji je taj zadatak Drugog svjetskog rata u ograničenju nje- izvodio uz pomoć svojih tajnih službi. Svi čla- mačkoga državnog suvereniteta i u sustavnom novi policije (od običnih agenata do suradnika opterećivanju njemačkoga naroda komplek- među sveučilišnim profesorima, akademicima som krivnje za djela nacionalsocijalizma tije- i crkvenim osobama) vezali su se uz pobjed- kom njegove dvanaestgodišnje vladavine. U ničku stranku, koju su pomogli i u krivot- tom smislu se namjerno izmislio i veći broj vorenju rezultata prvih izbora. Oni su ubrzo os- žrtava. Preuveličavanje broja žrtava služi jetili da je Zapad njihovoj novoj vladajućoj također i za traženje velikih financijskih stranci namijenio vlast samo u prijelaznom obeštećenja. Njemačkaje do kraja 1995. platila razdoblju, jer su se u toj stranci okupili i neki Izraelu iz toga temelja preko 97 milijardi ma- uvjereni nacionalisti i kršćani, koji su u svojoj raka, a do 2030. taj iznos će narasti na 124 mili- bezazelnosti umislili da mogu s takvim sta- jarde maraka." Odnos sila pobjednica prema jalištima opstati u vodstvu države. Za razliku Njemačkoj i u nekim detaljima očituje se kao od njih stari poslušnici čim su osjetili pozadinu potpuno apsurdan. Tako se metafizika mason- zbivanja počeli su se upisivati u lože i različite stva ponovno očitovala ne kao božanska, dakle klubove. Tako su se pripadnici toga "ljudskog" nadljudska pravda, nego između ostaloga i kao mentaliteta od nekadanjih profesionalnih pro- realiziranje ovozemaljskih interesa Londona, gonitelja nacionalizma deklarirali u počecima Washingtona i Pariza. Zapad je prepustio nam- nove vlasti kao nenadmašivi nacionalisti da bi 4 jerno mnogo kršćanske zemlje komunizmu iskušanim metodama subverzije. U XX. stol- uskoro zatim ponovno postali intemacional- koji je nastavio sa svojim i prije dokazanim jeću prvi put se dogodilo da su u ratovima neki isti. ali sada dakako za dobra i časti novih go- metodama uništenja kršćanstva i u svim novo- povijesni narodi pobijeđeni nadmoćnijom teh- spodara. Oni se pravdaju sunarodnjacima da pripojenim teritorijima. U Općoj deklaraciji nikom biološki inferiornih protivnika, koji su tako rade za opće dobro a ne misle da su ljudskih prava koja je izglasovana u OUN dne poslije takvih "pobjeda" propisivali norme određene strukture moći tako strogo hijerar- 10. prosinca 1948. namjerno nije spomenut međunarodnog prava. hizirane da se u njihovim podružnicama ne 5 Bog. Vrhunsko značenje za realiziranje "novog može voditi samo jedna apsolutno dirigirana Nastavilo se po starom planu izmišljati na- doba" imao je slom komunizma. Od tada mase politika. Tako su se opet dokazali kao degen- cionalne crkve odvajanjem katolika od Rima, (osobito američke) žive u prividnoj stvarnosti. erirani biološki element koji majčino krilo

1 Kad plaćenici takvih struktura pripovijedaju drugima o ugroženim ljudskim pravima i medijskim slobodama onda to treba shvaćati samo u smislu kako je Isus doživljavao farizeje. 2 KlausKinkel održao je govor u Američko-židovskom komitetu dne 8. svibnja 1996. u Washingtonu u kojemu je između ostalog kazao i ovo: "Wirwissen, daB es fiirdas, was den Opfern des Holocaust zugefiigt wurde, keine Wiedergutmachung geben kann. Aber wir bekennen uns zu der Pflicht, die Leiden der Opfer zu mildern. Bis Ende 1995 hat die Bundesrepublik Deutschland dafur uber 97 Milliarden DM zur Verfugung gestellt. Bis zum Jahr 2030 wird dieser Betrag auf knapp 124 Milliarden DM ansteigen. In Mittel- und Osteuropa haben wir Stiftungen errichtet, um denen zu helfen, die mit ihrem Leid lange Zeit alleingelassen wurden." (Ovo je citirano prema službenom Biltenu Nejmačke savezne -vlade. Usp. Bulletin, broj 38. od 13. svibnja 1996,, s. 417.) 3 Kad je aukcijska kuća Bolland & Marotz iz Bremena ponudila na prodaju bronačnu bistu Adolfa Hitlera - iznimno vrijedno umjetničko djelo velikoga njemačkog kipara Arnoa Brekera, njemačka je policija po naredbi vlasti zaplijenila bistu obrazlažući to tobožnjim kršenjem čl. 86. Ustava prema kojemu se obilježja organizacija, koje se protive Ustavu, ne smiju širiti u javnosti. Njemačke su vlasti zatražile povlačenje luksuznog kataloga i razbijanje biste. 4 O ovome se ne može sa sigurnošću zaključivati, jer je arhivska dokumentacija nedostupna. Masonske biblioteke i arhivi loža potpuno su zatvoreni i nepristupačni svim osobama koje nisu masoni. Usp. Jacob Katz, Jevis andfreemasons in Europe 1723-1939. Cambridge/ Massachusetts, Harvard Universitv Press, 1970., s. 6.1 takovo najstrože čuvanje tajnosti rada u ložama nepobitno dokazuje da se masonstvo uopće ne bavi onim čime se predstavlja u javnosti. 5 "Ovo je, dakle, najznačajniji izraz sekularizirane savjesti našeg stoleća. Sekularizam znači rastavu javnog i privatnog života od vjere i etike. Znači apsolutnu autonomiju umjetnosti, znanosti, gospodarstvai politike prema religiji i moralu. Ovo je duh predstavnika naroda u U. N.., kome se nije vidljivo suprotstavilo niti onih dvadeset i pet predstavnika katoličkih naroda koji su sjedjeli na svim raspravama za izradbu deklaracije u UN. Nije dakle bespravno reći, da je sama prisutnost Sovjeta napravila deklaraciju onako blijekom i beskrvnom, nego valja pogledati stvarnosti u oči i priznati, da su oni našli izvrsnog saveznika u agnosticizmu, skepticizmu i relativizmu zapadnjaka. Deklaracija kao daje proglasila ne samo neovisnost pojedinca od apsolutističke Države, nego i neovisnost čovjeka od Boga. A mi smo vidjeli, kako se izrazio dr. Malik: bez Boga Država postaje vrhovni arbiter dobra i zla, istine i laži, ona si prisvaja pravo podjeljivati čovjeku prava i oduzimati mu ih. Ona, dosljedno, postaje apsolutna vrednota na zemlji, potpuna gospodarica sudbine čovjekove." (Hijacint Eterović, Opća deklaracija čovjekovih prava. Osoba i duh, V1I/1955., 4, 95). 6 Ilija Marinković, Masonerija u istočnoj Evropi. NN (Beograd), broj od 2. II. 1996., s. 48. Marinković u ovom tekstu zaključuje i ovo: "Vatikan raspolaže dokumentima na osnovu kojih smatra da je masonima uspelo da se uvuku u sam vrh crkvene hijerarhije i da oni snose krivicu za dugotrajnu krizu u Katoličkoj crkvi." (Ibid., s. 50). 7 U Hrvatskoj se ovo shvaćanje posebno očitovalo između dva rata, a opisano je u Hn'atskom dnevniku (glasilu HSS-e) 17. kolovoza 1940. slijedećim riječima: "Bilo je medu hrvatskim masonima i idealista, koji su u svojoj aktivnosti ili kratkovidnosti smatrali, da će preko ove razgranate međunarodne organizacije moći nešto učiniti za svoj narod. Bilo je u Hrvatskoj i nemasona, koji su to odobravali držeći se one narodne: Neka svoga i u gori hajduka. Ne velika većina masona, osobito posljednjih nekoliko decenija, regrutirala se uglavnom od elemenata, kojima je osobni interes bio iznad svega i koji su pomoću masonske organizacije dolazili do utjecajnih položaja i jakih prihoda. Javnost se često pitala, kako se na ugledan i odgovoran položaj mogao naći ovaj ili onaj pojedinac, koji se nije isticao nikakvim osobitim sposobnostima, dok su mnogo sposobniji ljudi bili zapostavljeni. No tko se pobliže informirao, saznao bi, da je dotični član neke masonske lože i da ga na taj položaj nisu iznijele njegove vrline i sposobnosti, nego pripadnost masoneriji. Kako je masonerija vršila jak utjecaj i na vrlo znatan dio novinstva, takvi su ljudi bili popularizirani preko štambe. Oni su bili proglaSivani najboljim pjevačima, sviračima, slikarima, glumcima, filozofima itd. Tako su se stvarale lažne vrednote i kočio ozbiljan i savjestan rad na umjetničkom, književnom i znanstvenom polju." (Hrvatski dnevnik, V/1940, 1544, 5.) zamjenjuje bilo kojim, ako treba i sotonskim, ervativniji u očuvanju kršćanske, dakle anti- okriljem moći. Sa Zapada su poslani po- masonske tradicije. Pristupanje "euroatlant- jedinci s većim masonskim stazom (trajno ili skim" i sličnim integracijama znači uz gubitak povremeno) u bivše komunističke zemlje (iz državnog suvereniteta i ubrzani nestanak na- kojih su oni podrijetlom) sa zadatkom da se in- cionalnog identiteta. Smisao nove stvarnosti filtriraju u poslovne, intelektualne i stranačke sugerira da je uništenje komunizma bez vrhove. Prvaci tobože različitih stranaka ok- ikakvog značenja ako se stari totalitarizam upljaju se u istoj loži u kojoj slušaju iste direk- zamijeni novim, koji je još opasniji jer se radi tive. Nalogodavci čak i financiraju, kako njih težeg prepoznavanja predstavlja i kao religija. tako i njihove bližnje, u izdavanju listova i pub- Obavještajni centri poznatih masonskih vele- likacija, koje uglavnom čitaju samo oni ili nji- sila traže od novih vlasti postkomunističkih hov najuži krug." Programirani kaos posebno država da dokažu svoju pripadnost "novomu se potiče u do nedavno biološki i moralno zdra- svjetskom poretku" posebno na način da se vim sredinama balkanskih i istočnoeuropskih obavlja uhođenje i stalna prismotra pismovnih, zemalja. Od Zapada, i to od njegovih strogo lezbijskih veza. Veliko angažiranje u posljedn- telefonskih i drugih oblika komunikacija tajnih i specijaliziranih centara za sustavni iz- jem desetljeću XX. stoljeća posvećeno je angažiranih vjernika i nacionalista. To se voz droge i antikršćanskih sekti u neostarjele širenju droge među Hrvate: Like, Dalmatinske obrazlaže uvjeravanjem u mogućnost da su ti narode, može se učiti samo orwelovski nad- zagore i Hercegovine. To se radi s ciljem bi- "elementi" potencijalno opasni klerikalci, od- zor nad osobama, uništavanje svake potencije i ološkog uništenja dinarskog elementa jer se taj nosno fašisti, i čak teroristi. legaliziranje bolesnih homoseksualnih i povijesno dokazao kao najotpomiji i najkonz- (nastavit će se) 1 Takvi su pojedinci kad su se domogli vrha vlast izvrgili otimačinu akumuliranih dobara vlastitog naroda kako to ni najveći neprijatelji toga naroda nikad u njegovoj povijesti nisu radili. Oni su na taj način devalvirali svaku vrijednost nacionalnoj i vjerskoj ideji koju tobože predstavljaju i tako razočarane sunarodnjake prepustili kao siguran plijen nositeljima anacionalnog i ateističkog svjetonazora. Dio suodgovornosti za nastajanje ovoga stanja snosi i katolički episkopat u tim zemljama. Biskupi, vjerojatno zbog svoje starosti, nisu imali snage za javnu i muSku osudu, a samo načelno i mlako ograđivanje nije ništa značilo. 2 Ti pojedinci svaki pokušaj razotkrivanja njihova djelovanja predstavljaju (prema na Zapadu davno isprobanoj metodi) kao izmišljanje ili paranoidno interpretiranje stvarnosti. 3 John Coulman u studiji Tko je tko u zavjeri: Komitet 300 (objavljenoj na engleskom 1991.) tvrdi ovo: "Već 1984, skoro sve berzanske kompanije bile su pod kontrolom Komiteta od 300... Podstaknuta je kampanja... koja je trebala da sakrije činjenicu da najveći ulagači u Americi nisu Japanci, već drevne oligarhijske porodice... Njihova ulaganja u SAD neusporedivo su veća od japanskih, ali budući da su ta investiranja činjena kroz lavirinte anonimnih investicionih kompanija, koje se služe nepresušnim izvorima 'opranog' novca od krijumčarenja i prodaje droga, a koji se opet krijumčari kao novac od tobožnjeg 'osiguranja'... Moć Komiteta od 300 prevazilazi moć svih vlada sveta... Preko mreže svojih, širom sveta rasprostranjenih velikih kompanija, banaka i osiguravajućih društava, agencija za turizam i razonodu, Komiteti od 300 je ustanovio svetsku imperiju droge, nekretnina, visoke tehnologije, komunikacija, putničkih agencija, industrijske proizvodnje i rudarska. To su samo neke od glavnih oblasti u kojima oni gospodare.... INTERPOL -Internacionalna policijska organizacija./« svetski instrument u rukama Rokfelera i: Pariza i VaSingtona... U Evropu Komitet od 300 vodi NATO i 'savetuje' snage Variavskog pakta, održavajući jake veze sa vodećim sovjetskim generalima... Jedino se pokojni general Šari de Gol uspešno odupirao kontroli Komiteta od 300; preživeo je 32 pokušaja atentata, organizovanih po direktivama Komiteta od 300. Kenedi nije uspeo da preživi gnev ove grupe kontrolora sveta, aNiksonuje dopušteno da ostane u životu samo zato Stoje prihvatio kaznu koja mu je bila izrečena... V. Eri Makoflin, jedno vremejebio predsednik Kraljevske banke Kanade i Komiteta od 300. Kraljevska banka, koja uprkos imenu nije državna banka, uspešno je skrivala činjenicu daje ona, zapravo, banka droge za obe Amerike, sa 25 podružnica u bezbednim lukama Širom sveta, uključujući tu i Bahamska ostrva. Kraljevska banka Kanade radi zajedno sa najvećom bankom na svetu koja posluje novcem od droga, sa korumpiranom Hong-Kong i Šangaj bankarskom korporacijom, glavnim odvodom ogromnog prihoda od kineskog- hogkongško-britanskog prometa opijuma... Po nalogu Komiteta od300, izvedena su dva atentata na papu Jovana Pavla II. zbog njegovog otvorenog napada na trgovinu i trgovce drogom, kao i zbog njegovog otpora komunističkoj tiraniji. Komitet od 300 je vrlo dobro znao da vatikanska obaveštajna služba poseduje dokaze o trgovini drogom koji vode direktno do Edvarda, Vojvode od Kenta, velikog majstora slobodno-zidarske mati-lože iz Londona... Umesto bombama, počeli su da nas bombarđuju tipološkom psihologijom da bi nas primoraii da se prilagodimo ideji planetarne vlade. Glavni saradnici koji su radili na FEMA, bili su oni isti koji su stvorili plan za strateško bombardovanje Nemačke." (Preveo na srpski i objavio Ratibor - Rajko M. Đurđević u knjizi: Masonerija. Zavera protiv Boga i čovjeka kroz vekove i danas. Ihtus - Hrišćanska knjiga, III. izdanje, Beograd, 1996., s. 63.-89.) 4 Robert Gejts "je u CIA upamćen kao tvorac ideje da se komunizam i posebno pravoslavlje u istočnom lageru napadnu infiltracijom propagandnih sekti. Jehovini svedoci i Scientološka crkva su dve političko - obaveštajne organizacije koje je SAD uspeo da ubaci u Rusiju, Rumuniju i Jugoslaviju?. (Marko Lopušina, CIA protiv Jugoslavije 1947 -1997. Narodna knjiga, Beograd, 1997., s, 26.-27.) U agresiji antikršćanstva u Hrvatskoj se pojavio i Ordo templi orientis, koji se samoreklamira kao "tajni religijski red" utemeljen na gnosticizmu i koji djeluje u duhu programa "čini što ti je volja" i poziva se na Aleistera Crowleya, kao na "najveći autoritet Reda". (Izvor: Internet, veljača 1999.) Poznato je da samo životinje i sotonisti kao Crowley mogu egzistirati Čineći što ih je volja. Protukršćansko angažiranje uspješno razara duhovni identitet i svih balkanskih naroda. Dobrica Ćosić na znanstvenom skupu o temi Srpski duhovni prostor o tome zaključuje ovako: "Srpsko duhovno biće razlamalo se državnim granicama, državnim porecima i njihovim smenama. Raskidali su se tradicije i kontinuiteti, stvarale razlike i raskoli, ne samo prostorno i generacijski nego, poslednjih decenija, i među godištima. A tehničko-tehnološke revolucije naše civilizacije, s naukom kao odrednicom i pokretačem razvoja, sa supkulturom, potrošačkim hedonizmom i nihilizmom kao posledicom sloma eshatoloških ideologija, razaraju i preobražavaju duhovni identitet nacije, marginaliziraju njegovu autohtonu kulturu, čineći je i anahronom. U duhovnom životu mladih naraštaja srpskog naroda nacionalna kultura postaje školska obaveza, predmet koji se mora položiti. Narodna književnost i vrednosti kulturne baštine su stvar struke, a ne duhovna potreba i sadržaj primarne svesti." (Glas javnosti, 1/1998., 161,2., broj od 30. X. 1998.). Dobrici Ćosiću darovao sam 1989, knjigu Masonstvo u Hrvata s porukom daje u doba masoniziranja svijeta, odnosno uništenja narodnih identiteta besmislen sukob dva stara kršćanska naroda: Srba i Hrvata. On mi je uzvratio sa svojom knjigom Bajka na način da i je u posveti dao naslutiti kao predimenzionirani političko značenje masonstva. 5 U posljednjem ratu za nezavisnu državu Hrvatsku poginulo je u hrvatskoj vojsci (prema određenim istraživanjima) 68% Hrvata podrijetlom iz Hercegovine, a razmjerno je vrlo veliki broj i onih iz Imotske krajine. 6 Antikršćanska bit zapadne politike ostala je dugo neotkrivena nekim narodnim vođama u bivšim komunističkim zemljama. Tako se u jednom tekstu (kasnije Hrvatske demokratske zajednice) od 29. studenoga 1989. pod naslovom Proglas građanima i saboru SR Hrvatske i cijelomu hrvatskom narodu naivno navodi kao program i ovo: "Glavna zadaća nove demokratske vlade Hrvatske mora biti ugovorno sređivanje odnosa sa svim susjedima, te poduzimanje koraka za uključivanje Hrvatske u Europsku zajednicu." (Izvornik u autora). U to isto doba osobno sam držao predavanja diljem Dalmacije (Split, Omiš, Sinj, Imotski) u kojima sam izlagao zašto masonski Zapad ne može podržavati postojanje kršćanske i neovisne države Hrvatske. U zimi 1991. Hrvatska je televizija u Zagrebu naručila od mene interview o masonstvu i u njemu sam apelirao na hrvatske slobodne zidare da se bore za realiziranje hrvatskih nacionalnih interesa. Emitiranje toga razgovora je onemogućeno pa me je i taj detalj pravodobno upozorio tko namjerava stvarno iza kulisa voditi hrvatsku politiku. 7 Neki masonizirani duhovi u bivšim komunističkim zemljama tendenciozno se javnosti predstavljaju kao kršćani, a istodobno u svojim knjiškim umotvorinama populariziraju već davno staromodne teze u kojima se niječe božanstvo Isusa Krista, a posebno isusovo uskrsnuće. 8 Onima, koji su osumnjičeni da su članovi Opus Dei ili Legionari Kristovi obraća se najveća i to gotovo svakodnevna obavještajna skrb jer se agenti insidera uza sav silni trud (još) nisu uspjeli infiltrirati u te dvije katoličke zajednice. Podanički mentalitet predvodnika postkomunističkih režima svoje obavještajne pismohrane o vlastitim državljanima dostavlja Zapadu - gratis. Poznat je slučaj u jednoj "tranzicijskoj zemlji" čije je vodstvo imenovalo praktičnog katolika kao veleposlanika pri Svetoj Stolici. Kad je, na preporuku dijela katoličkog episkopata, ta država trebala postaviti veleposlaniku za savjetnika jednoga katoličkog laika, inače sveučilišnog profesora bliskog Opusu Dei, to je onemogućeno s obrazloženjem da ne mogu u istom veleposlanstvu djelovati dva "klerikalca". U toj istoj državi drugi praktični katolik (koji je doktorirao slavistiku u Beču i postao član vladajuće stranke) natjecao se za rad u diplomaciji, ali nije nikad dobio odgovor. Takvi slučajevi potvrđuju jedno interno istraživanje da u Ministarstvu vanjskih poslova te države najviše do 20% službenika imaju normalan nacionalni osjećaj. Vlast je osvojila sprega starih i novih protukatoličkih elemenata tako da u postojanje stvarnih ideoloških i drugih različitosti među raznim političkim strankama u toj zemlji može vjerovati samo najvećim dijelom neupućeni katolički episkopat. Politika koju podupire Zapad inzistira da posebno u vojnim i obavještajno-policijskim strukturama država u tranziciji ne može napredovati nijedna osoba koja je praktični vjernik. HRVATSKI KRALJ ZVONIMIR I PAPA GRGUR VII. (12.)

IV. Piše: lošić), da staroslavenski jezik predstavlja jedno panonsko-slavensko narječje; ali je 1. Tomislav HERES kasnije slavistika (Jagić) nesumnjivo dokazala, daje osnovu tom jeziku dalo južno nar- anašnje Hrvate ubrajaju u jezičnu ječje, i to najvjerojatnije jedan južnomake- skupinu naroda, koje znanost naziva jski), sa sustavom triju rodova, ali su sada donski govor iz okolice Soluna, odakle Ćiril i Indoeuropljanima. Indoeuropska već mnogi postali razčlanbeni (analitički) u Metod potječu. Slovnicu i rječnik staro- grana ljudskoga roda jedna je od većoj ili manjoj mjeri i prihvatili sustav slavenskoga jezika slavistika cipe iz neko- najproširenijih jezičnih obitelji, koja obuh- dvaju rodova ili prirodnoga roda. (ERLN, I., liko crkvenih spisa pisanih što glagoljicom vaća gotovo sve europske jezike (u Europi i u 530.-531.). što ćirilicom u X. - XI. st. (Kijevski listići, zemljama koje su naselili Europljani) i zna- Indoeuropskim se zove svaki jezik koji u Zografsko, Marijino i Assemanovo tan broj jezika u jugozapadnoj Aziji. Ti bilo kojemu razdoblju, bilo na kojemu evanđelje, Sinajski psaltir, Sinajski euholo- jezici, osobito u svojemu starijemu obliku, mjestu, bilo u kako izmijenjenu obliku pred- gij i t.d.). Iako ti tekstovi, nastali prepisivan- pokazuju takvu srodnost i takva podudarna stavlja onaj oblik u koji se razvio prajezik i jem u raznim slavenskim zemljama, nisu obilježja u zvukoslovlju (fonetiki), obliko- koji nastavlja uporabu prajezika u podpuno jednaki izvornim ćirilometodskim slovlju (morfologiji) i rječničtvu (leksiku), neprekinutoj tradiciji. Indoeuropski prajezik tekstovima, nego pokazuju neke specifične da se bezuvjetno mora zaključiti da su ovi je jezik za koji se predpostavlja, daje bio za- crte i utjecaje (češkomoravske, makedonske, jezici, u starije doba, bili tjesnije međusobno jednički predhodnik indoeuropskih jezika, bugarske, hrvatske), oni se mogu smatrati povezani i da su tvorili jezičnu zajednicu. nanovo sastavljen (rekonstruiran) pos- spomenicima jednoga jedinstvenoga (Rikard Simeon, Enciklopedijski rječnik tupcima odnosno načinima (metodama) književnoga jezika. Zbog svoje znatne star- lingvističkih naziva - dalje: ERLN, I., Ma- uzporedbeno - povijestnoga jezikoslovlja. Iz ine i prastarih (arhaičnih) crta, koje ga pri- tica Hrvatska, Zagreb 1969., str. 530.). bližavaju praslavenskomu jeziku, staro- Indoeuropske jezike znanost dijeli na slavenski jezik daje znanosti uporište za ove skupine: indijsku (u kojoj je najstariji ob- proučavanje razvitka novoslavenskih (oso- lik sanskrt ili stari indijski, koji se dalje dijeli bito južnoslavenskih), a i za uzporedno na vedski ili klasični), iransku (u kojoj su proučavanje indoeuropskih jezika. Staro- najstariji oblici bili staroperzijski i aves- slavenski tekstovi sve do najnovijih vre- tički), armensku, grčku ili helensku (sas- mena, kada se počinju preudesivati (tran- tavljenu od mnogih narječja), albansku, skribirati) latinicom, pisani su na dva pisma: italsko-latinsku (s novolatinskim, to jest ro- ćirilici i glagoljici. Dok je posve očito da je manskim jezicima, koji su se razvili iz latin- ćirilica, izuzevši nekoliko znakova za skoga), keltsku, germansku (gotski, anglo- posebne slavenske glasove, stvorena po germanski i t.d.), baltičku (litavski, letonski), Starohrvatska crkvica Sv. Donata na grčkomu ustavnomu pismu, o podrijetlu gla- slavensku, tračko-frigijsku, ilirsku, hetitsku i goljice izneseno je mnogo predpostavki te su Krku tokarsku. Neki indoeuropske jezike dijele na poj edina nj ezina slova izvođena iz grčke kur- ovih pet skupina: 1. indo-iranska (obuhvaća zive, što iz najrazličitijih iztočnih i zapadnih indijsku i iransku), 2. anatolska (poklapa se s njega su se dakle razvili indijski, iranski, abeceda odnosno alfabeta. Neriješeno je tračko-frigijskom), 3. "tračko-ilirska", 4. slavenski, italski, keltski i t.d. jezici. Ipak, također pitanje koje je od tih dvaju pisama baltička i slavenska, 5. italička (obuhvaća danas se smatra, da nije obstojao jedinstveni prije nastalo. Dok za prvenstvo glagoljice oskijsko-umbrijsku skupinu i latinsko- indoeuropski prajezik, nego skup manje ili više govori sačuvana tradicija, uobičajenost romanski "ogranak" i t.d. više srodnih narječja. (ERLN, I., 531.). kulturno - povijestnoga razvitka upućivala bi Jezikoslovci obično sve indoeuropske Kao što nije obstojao jedinstveni indoeu- na predpostavku, da su za napisano predoči- jezike dijele na dva velika razreda: kentum ropski prajezik, tako nije obstojao ni vanje slavenskih riječi Grci Ćiril i Metod (kentum ili centum jezicima zovu se indoeu- jedinstveni slavenski prajezik, koji u najprije uporabili najpoznatije, to jest grčko ropski jezici zapadne skupine: grčki, staroi- znanosti nazivaju praslavenskim. Nu ipak pismo (ćirilicu), a da je glagoljica u temelju talski, venetski, hetlitski, keltski, germanski, moramo znati, što o tomu misli današnja vla- izmišljeno pismo (dakako s neizbježivim toharski; u kentum jezicima dolaze daj uća znanost. Eto, što ona kaže: sjećanjima na poznata pisma), stvoreno sa stražnjonebčani suglasnici na mjestima, gdje Staroslavenski jezik (staroslavenski, sta- svrhom, da se pokrštavanje Slavena prikaže iztočni satem - jezici imaju piskave sug- roslov/j/enski, stari slovenski, starocrkveno- kao politički nezavisno od zapada (latinice) i lasnike) i satem {satem -jezicima zovu se in- slavenski ili stari crkvenoslavenski, staro- iztoka (grčkoga alfabeta). Dok najstariji sta- doeuropski jezici iztočne skupine: indoiran- bugarski) najstariji je književni slavenski roslavenski rukopisi pokazuju uglavnom ski, baltoslavenski, armenski, albanski; za jezik. Ustanovili su ga svojim prijevodima ujednačen jezik s neznatnim razlikama i neke jezike - na pr. izumrli ilirski, albanski - Biblije, obrednih i sličnih crkvenih tekstova mjestnim utjecajima, od XII. st. dalje, kada nije ustanovljeno kojoj su skupini pripadali, braća Ćiril i Metod u svrhu misionarskoga različiti slavenski narodi usvajaju staro- a toharski je prajezik grlene glasove odnosno rada među Slavenima. Budući da je, prema slavenski kao svoj književni jezik, pojavljuju stražnjonebčane suglasnike odrazio i kao povijestnim podatcima, taj misionarski rad se razne njegove nacionalne "redakcije", to stražnjonebčane suglasnike i kao strujnike ili najprije (od god. 863.) obavljan na području jest staroslavenski jezik prilagođuje se izgo- predahne glasove). U početku su svi ti jezici Moravske, a zatim slavenske Panonije, ob- vorno, oblikoslovno i rječnički živomu go- bili spojni (sintetični) i pregibljivi (fleksi- stojalo je nekada mišljenje (Kopitar, Mik- voru onoga kraja iz kojega potječe pojedini

10 pisac. Glavne "redakcije" su češko- Podrijetlo i značenje imena Slaven nije pustinjake), Upanišade (tajni nauk - molitve, moravska, panonsko-slavenska, bugarsko- do danas odgonetnuto. To ime prvi put spo- obredne pjesme, filozofski tekstovi), Sutre makedonska, ruska, hrvatska i sipska. S vre- minje bizantski pisac Pseudo-Cezarije u (vjerski, družtveni i obiteljski propisi i menom dolazi u pojedinim slavenskim početku V. st. po Kristu. Bizantski pisci Slav- naputki). književnostima do raznolikoga miješanja i enima nazivaju razne narode, među njima i Neki smatraju vedski jezik starijim ob- stapanja staroslavenskoga sa živim narod- Germane. Čak i Avare neki pisci nazivaju likom sanskrta (vedski sanskrt), a drugi po- nim jezikom; neki od tako stvorenih jezičnih Slavenima. I pradomovinu Slavena pisci bočnim srodnikom sanskrta. S vremenom je križanaca održali su se ponegdje u Rusa, stavljaju na razna područj a i u razna vremen- ustupao svoje mjesto govornim jezicima i ska razdoblja prije i nakon Kristova rođenja. Srba (slavenoserbski jezik), Bugara - do klasičnom sanskrtu. Najstariji vedski tekst Nije dokazano, da je u staro doba obstojala XVIII. st. U suvremenim slavenskim jezi- Rg-Veda ili Rig-Veda (= Veda pjesama), li- jezična zajednica, koja bi sebe nazivala cima, osobito onim koji su duže vrijeme turgijski zbornik himni, potječe - kako se do obćim imenom Slaveni. Ako takva zajednica zadržali staroslavenski kao književni jezik, sada mislilo - iz razdoblja prije X. st. pr. Kr. nije obstojala, nije moglo biti ni praslaven- očuvao se znatan broj staroslavenskih riječi, ili čak iz XXV. - XV. st. pr. Kr. Vedski tek- koje ponekad imaju i prastare oblike. skoga niti staroslavenskoga jezika. stovi, kao liturgijski tekstovi brahmanske re- (ERLN, II, 502.-504.). Poljski kardinal Hozij (S. Hosius) u ligije, učili su se naizust, a zapisani su mnogo De sacro vernaculo, Praslavenski jezik je uzporedbenim svomu djelu tiskanu kasnije nego što su nastali; istom u prvim god. 1558, napisao je, da je hrvatski jezik načinima donekle uzpostavljen prajezik iz stoljećima po Kristu, i to na najstarijemu "MADRE LINGUA-JEZIK MAJKA" svih kojega su se izgovornim, oblikovno - sklad- jeziku sjevero-zapadne Indije, takozvanomu jezika koje nazivaju slavenskim (SANTE benim i značenjskim razlikovanjem razvili vedskomu sanskrtu, koji je mnogo stariji od GRACIOTTI, Mišljenje Poljaka Hozij a današnji slavenski jezici i njihova narječja. klasičnoga kako u oblicima, tako i u rječniku. Uzima se, da se praslavenski jezik govorio u (1558.) o upotrebi slavenskoga narodnoga Kačić, Vedski jezik je najstariji oblik staroin- III. - II. st. pr. Kr. na području sjeverno od jezika u liturgiji, Zbornik sv. XI, Split 1979.). Prema tomu ne obstoji praslavenski dijskogajezika; izgradio se do početka II. ti- Karpata; kasnijemu razdoblju toga jezika jezik, negoprahi-vatski, a niti staroslavenski sućljeća pr. Kr. kao tipično sprezajući (flekti- bliz je staroslavenski jezik, koji je od IX. st. jezik, nego starohrvatski. van) jezik koji se odlikuje bogatstvom i dalje sačuvan u pisanim spomenicima. U raznolikošću slovničkih oblika. Najstarije Hrvatski jezik je indoarijskoga okviru indoeuropskoga jezika praslavenski stanje vedskoga jezika sačuvalo se u Rg- podrijetla. Indoarijski je naziv za indijsku jezik pripada satem skupini; najbliži mu je vedi, dok se u drugim Vedama izgubio nit starobaltički, s kojim je nekada činio takoz- granu indo-iranske jezične skupine, lndoi- starinskih oblika i pojavile su se mnoge nove vanu baltoslavensku zajednicu. Već je u pra- ranskije naziv za jezik, koji pripada indijskoj riječi. U književnosti, koja se nastavlja na slavenskomu jeziku bilo narječnih razlika. i iranskoj grani indoeuropske obitelji jezika, vedsku, vedski jezik dobiva onaj slovnički Slavenski prajezik, slavenski, obćeslavenski koji se govore ili su se govorili u Indiji, oblik, koji su indijski slovničari obradili do ili zajednički slavenski prajezik ili jezik- Afganistanu, Iranu i t.d.: naziv se danas ug- VI. st. pr. Kr. i nazvali ga sanskrt. (ERLN, II, temelj relativno je jedinstven jezik s manjim lavnom odnosi na stanje tih jezika prije nego 705.). narječnim razlikama, kojim su Slaveni go- što su indijski i iranski postali različiti, Indoi- Avesta vorili prije no što su se iz svoje pradomovine ranska skupina jezika skupni je naziv za (zovu je i Zend - Avesta) su svete na europskomu sjeveroiztoku počeli seliti na arijsku skupinu indoeuropskoga jezika, koja knjige Zaratustrine (Zoroastrove) religije obuhvaća dvije grane: indoarijske (arijske) i jug i zapad, pripadao je (kao i na primjer in- (mazdeizma ili mazdaizma). Oblik staroiran- iranske jezike, koji su međusobno bili tijesno doiranski i armenski) takozvanomu satem- skoga kojim je napisana Avesta, a zove se povezani u predpovijestno ili u arijsko doba. skomu dijelu indoeuropske jezične obitelji. pogrješno i zend, pripada najstarijemu Iranski i indoarijski jezici pokazuju niz za- Za samostalan razvitak praslavenskoga razdoblju iranskih jezika, staroiranskomu jedničkih crta (u izgovornom razvoju, ob- jezika najvažniji je bio postupak preoblik- (zajedno sa staroperzijskim). Avesta obuh- likoslovlju ili morfologiji, skladnji ili sin- ovanja slogovne grade riječi po "zakonu ot- vaća tekstove, koji po svojoj starosti ne taksi), koje ih dijele od ostalih indoeuropskih vorenih slogova", po kojemu su svi slogovi zaostaju za Rg-Vedom; to su gatha jezika. Najstariji predstavnici dviju grana - morali završavati jednostavnim vokalom. ("pjesme") Zaratustrina nauka u stihovima vedski sanskrt i avestijski - veoma su blizu je- Neke važnije izgovorne podvojenosti među (kako se misli, odprilike iz VIII. st. pr. Kr.). dan drugomu, a i noviji jezici također poka- Osim gatha ima i drugih tekstova, koji su slavenskim jezicima upućuju na obstojanje zuju niz zajedničkih crta i jednakosti u raz- također stari, ali su tijekom vremena bili pre- stanovitih narječnih razlika već u samomu voju. Sličnost tih jezika očitovala se već u rađivani (jašti). Avestijski ili avestički se praslavenskomu jeziku. U svojoj rječničkoj prairanskomu i praindijskomu, osobito u gradi slavenski jezici sadržavaju veoma zvukoslovlju (fonetiki). (ERLN, I, 530. - smatra istočnoiranskim narječjem, ali je to mnogo riječi koj e su obća indoeuropska bašt- 531.). težko potvrditi, budući da je dugo vremena ina (na pr. nazivi za brojeve i glavne rodbin- bio vjerski jezik mnogih iranskih naroda teje ske odnose); neke su slavenske riječi Vede su svete knjige brahmana pisane poprimio mnoga mjestna obilježja. Dijeli se svojstvene baltičko-slavenskoj jezičnoj za- sanskrtom (veda = znanje, spoznaja, nauk; na dva narječja: više starinski gatski i kas- jednici (ruka, glava), a neke su svojstveno zbirka religijskih propisa i formula). Jezik noavestijski. (ERLN, I, 136.). slavenske (čovjek, pas). Među najstarijim Veda, najstarijih brahmanskih tekstova, je- U kakvomu je odnosu vedski i avestijski posuđenicama ima ih nekoliko i iz iranske i dan je od najstarijih indoeuropskih jezičnih jezik s hrvatskim jezikom? Za sada ćemo reći germanske rječničke zaklade (Bog, kupiti). spomenika. Ima četiri dijela: Rg - veda ili samo to, da je praizvor današnjega hrvat- Praslavenska jezična zajednica obstojalaje u Rigveda (zbirka najstarijih obrednih pje- skoga j ezika ranoindij ski praj ezik saraswati, sama, hvalospjevi ili himne), Sama-veda doba, kada su svi Slaveni govorili istim koji je bliz vedskomu jeziku. Avestijski jezik (napjevi i način krasnoslovljenja svetih pje- jezikom; trajala je odprilike do III. st. posl. je pak razvojna spona između vedskoga san- sama sabranih u Rigvedi), Jadžur-veda Kr, dok su Slaveni boravili u pradomovini, skrta i današnjega hrvatskoga jezika. negdje na sjeveroiztoku Karpata. Od III. st. (žrtvene formule), Atharva-veda Nu prije no što o tomu budemo nešto više počinje razlaz Slavena na različite strane i (čarobnjačke i vračarske formule). To su rekli, upoznajmo se najprije s pitanjem: Tko dijeljenje praslavenskoga jezika u različite propisi i popisi (kanoni), kojima su dodane su i odakle Hrvati? skupove. (ERLN, II, 128.-129.). Brahmane (bogoslužni propisi, objasnitbe i tumačenja, mitovi), Aranyjake (propisi za (nastavit će se)

11 KOMUNISTI IZ HRVATSKE I HRVATSKA DRŽAVA (V.) ZA BALKANSKU SOVJETSKU FEDERACIJU!

pravo epizoda s Radićevim putem Piše: napustio Moskvu. Pokušaji da posjeti ta- u Moskvu pokazuje da ni mošnje austrijsko i britansko poslanstvo Kominterni ni njezinim jugo- Tomislav JONJIĆ ostali su bez ploda, a Austrija mu je čak slavenskim sljedbenicima nije bilo do uskratila vizu. Sav je europski tisak rješenja hrvatskog pitanja. Iako u nekim 7 kontakti sa sovjetskom diplomacijom. Radića svrstao u komuniste. fragmentima Radićevih misli ima koketi- Beograd je, naravno, takvu situaciju 1 Njih su sad u Radićevo ime preuzeli ranja i s komunizmom, on - nakon Maček i Košutić koji su u rujnu i listopadu koristio. Iako su se radikali i pribiće- neuspjelih razgovora u Parizu i Londonu i 1924. posjećivali bečko poslanstvo vićevci privremeno našli u opoziciji, jalovih pregovora s Mussolinijevom Itali- SSSR-a i nastavljali suradnju. Ipak, diplomatski je i obavještajni aparat bio jom - odlazi u Moskvu u potrazi za sovjetski pokušaji političke i ideološke in- načičkan njihovim pristašama. Oni su saveznikom u borbi za federalizaciju strumentalizacije hrvatskoga seljačkog sustavno širili tvrdnje o komunističkom Jugoslavije. To čini u uvjerenju da nova pokreta nisu uspjeli. Radić nije prihvatio značaju hrvatske oporbe, poglavito u taktika Kominterne i komunističko ponude da postane visokim dužnosnikom francuskim, britanskim, čehoslovačkim i napuštanje unitarističko-centralističkoga Seljačke internacionale i definitivno je njemačkim krugovima. U tu svrhu je gledišta mogu biti iskorišteni kao poluga raskrstio s iluzijama da bi se pomoć ministar vanjskih poslova u novoj za "radikalizaciju" hrvatskog pitanja. Hrvatima mogla naći u Sovjetskom Pašićevoj vladi, M. Ninčić, čak poduzeo 6 Komunistička je Borba točno zapažala da Savezu. putovanje po Europi. 1 u SAD je tamošnji su Radićeve kombinacije sa Seljačkom jugoslavenski konzul M. Pupin uvjeravao internacionalom motivirane drugim, a ne javnost da su ne samo Radić i HRSS ideološkim razlozima: "Radić hoće savez komunisti, nego da je tom ideologijom sa Sovjetskom Rusijom samo zato da bi zaražen čitav hrvatski narod.8 Diplo- dobio nacionalno oslobođenje matska akcija Beograda polučila je Hrvatske."" Za tu je svrhu bio spreman razmjerno krupne uspjehe i Hrvati su u razmišljati i o oružanoj borbi, pa je, po najvećem dijelu europskog tiska postali svemu sudeći tražio i sovjetsku vojničku obilježeni kao komunisti. Time je i 3 pomoć, iako se čini izvjesnim da je time hrvatski nacionalni pokret doveden u samo htio ispipati raspoloženje domaćina. tešku situaciju, jer je optužba za simpatizi- ranje s komunizmom u to doba bila vrlo nezgodna. Kriminalizacija hrvatskoga Ta će se optužba redovito ponavljati narodnog pokreta idućih desetak godina. Njoj u potkrjepu potezat će se i slučajevi ograničene su- Ipak, Moskva je išla za radnje komunista s hrvatskim na- uspostavljanjem diplomatskih odnosa s cionalnim snagama. Tako je na prvoj Kraljevinom SHS, pa je Čičerin prvaku sjednici zagrebačke "Oblastne skupštine" HRSS-a sugerirao da napusti politiku pa- dr. Ante Pavelić 23. veljače 1927., unatoč sivnog otpora i uđe u Skupštinu.4 Shvaća- Mačekovu pokušaju da mu oduzme riječ i jući da komunisti, kako je izjavio Mačeku, tako onemogući čitanje rezolucije Ipak, učlanjenjem HRSS-a u Među- ne žele saveznike, nego samo sluge, Radić Hrvatskog bloka (HSP i HRSS- narodni seljački savez predsjednik je 10 se vratio u Zagreb. Unatoč protivljenju ne- disidenti), u ime Bloka konstatirao kako HRSS-a dao elegantan izgovor beo- kih utjecajnih članova HRSS-a, na sama činjenica sazivanja Oblasne sjednici vodstva 13. kolovoza prihvaćeno gradskom režimu za protezanje Obznane i skupštine predstavlja zadnji čin pro- je učlanjenje stranke u Seljačku interna- na njegovu stranku. Da će posljedice nje- vođenja velikosrpskoga Vidovdanskog cionalu.5 Iako je položaj HRSS-a postajao gova boravka u Rusiji biti teške i ustava u pravcu komadanja hrvatske sve nestabilniji, nisu prekinuti Radićevi dugoročne, vidjelo se još prije nego što je države. Unatoč nezakonitosti tog čina, 1 Socijalni elementi ugrađeni u teorijsku potku komunizma Radiću su se sviđali. Supruzi Mariji piše on 7. srpnja 1919.: "Pročitao sam brošuricu o boljševizmu. Da nisam u selj. [ačkoj] stranci, odmah bih u boljševike..." (Stjepan Radić, Korespondencija, II., dok. 92., s. 230.) 2 Hrvatski seljački narod, međutim, nastavlja Borba, hoće taj savez i radi svoga socijalnog i ekonomskog oslobođenja. (Nada Sokolić-Jaman, n. dj., 302.) Raspoloživi dokumenti pokazuju da su zapravo vrlo rijetki trenutci u kojima je Radić pomišljao na potpuno oslobođenje, tj. državnu neovisnost Hrvatske 3 I. Mužić,, n. dj., 162-163. 4 Isto, 163. 5 R. Horvat, n. dj., 202-203., I. Mužić, n. dj., 171-172. 6 Stoga je odbio kasnije pokušaje sovjetske strane da ponovno dođe u vezu s njima. (I. Mužić, n. dj., 165., 178-179b.) 7 MiraKolar-Dimitrijević, n. dj., 16, 8 Ivan Meštrović, Uspomene na političke ljude i događaje, n. dj., 164-165., 167-168. 9 Usp. B. Gligorijević, Demokratska stranka..., 440-442. 10 "Jer čitate", obrazložio je Maček svoj postupak.

12 Hrvatski blok koristi svaku prigodu da Time su potvrđene odluke III. kon- da se trajni nacionalni mir može postići digne glas "proti pogaženih prava ferencije i zaključci odnosno zahtjevi samo u Federaciji radničko-seljačkih re- hrvatskog naroda, a koja se mogu uzposta- Kominteme. U "Rezoluciji po izveštaju publika na Balkanu".4 U novom je par- viti jedino ostvarenjem nezavisne CK" ustanovljeni su razlozi partijskog tijskom statutu određeno, da članom hrvatske države", pa je to jedini razlog sloma. Ocijenjeno je da se Jugoslavija na- organizacije može postati svatko tko sudjelovanja na sjednicama. Na koncu je lazi u trajnoj krizi, ali izlaz iz nje nije ni u "aktivno radi u jednoj od osnovnih organi- Pavelić od Oblasne skupštine zatražio da uvođenju otvorenog apsolutizma, ni u zacija Partije, izvršuje odluke Komunis- preuzme ulogu Hrvatskog Sabora i da se "sporazumu s buržoazijom ugnjetenih na- tičke intemacionale i Partije i uredno zaključkom "pozovu u Zagreb svi cija". Time je jasno kazano, da nije plaća članarinu".5 Na taj je način osnažena zastupnici, koji su u hrvatskim zemljama prihvatljiv partijski sporazum s hrvatskim definicija KPJ kao sekcije Kominterne. oporbenim strankama, jer je "za radne birani 23. siečnja 1927. godine, da se te- Upravo dokumenti III. kongresa poka- mase jedini izlaz iz te krize obrazovanje meljem narodne volje ujedine u jedno zuju da se ne može prihvatiti tvrdnja, da je Balkanske federacije radničko-seljačkih tielo i postave jedinstveni zahtjev za KPJ zagovarala razbijanje Jugoslavije, a uzpostavu hrvatske nezavisnosti republika, putem zajedničke borbe ponajmanje radi nacionalnog oslobođenja zaključene na Hrvatskom Državnom radnika i seljaka sviju nacija Jugoslavije i 3 i stvaranja neovisnih država. Nacionalno Saboru dne 29. listopada 1918. godine".1 Balkana". pitanje, doduše, dobiva istaknuto, mjesto, Ni komunističkim zastupnicima, ali samo kao parola: u sklopu Ivanu Krndelju i Kamilu Horvatinu, nije ustrojstvenih pitanja raspravljenih i de- dopušteno pročitati svoju deklaraciju, finiranih u Statutu KPJ, sekcije Komu- koja nije išla tako daleko kao Pavelićeva, nističke internacionale, nije potanje ali je također isticala da podjela zemlje na određeno koje područje pokriva "oblasna oblasti smjera za tim "da se razdrobi (pokrajinska) organizacija" KPJ, niti je fronta hrvatskog naroda, te je zbog toga moguće zaključiti da pojam "zemaljska Hrvatska rascjepkana na četiri oblasti, a konferencija" znači nešto drugo od Dalmacija od nje odvojena," ali "hrvatski partijske organizacije za čitavu narod ostaje i nadalje kod svojih zahtjeva Kraljevinu SHS, inače u kongresnim za ravnopravnošću i slobodom, usprkos dokumentima dosljedno nazivane Jugo- kapitulaciji vodstva Radićeve stranke slavijom. To znači, da se u organizacijskoj pred beogradskim vlastodršcima. Tim strukturi KPJ i njoj pridruženih organiza- zahtjevom hrvatskog naroda dakako da se cija i dalje ne uzimaju u obzir povijesni i ne dira u pravo niti srpskog niti kojeg nacionalni identitet,7 a najveći dio or- drugog naroda, jer samo nacionalno slo- ganiziranih komunista i nadalje ostaje bodni i ravnopravni narodi mogu bratski tvrdo uvjeren u potrebu opstanka jugo- urediti svoje međusobne odnose.»2 slavenske države.8 Iako je iz taktičkih razloga istaknula Mjesto Jugoslavije preuzela je krilaticu balkanske radničko-seljačke "Balkanska sovjetska federacija" Klasna borba, glasilo KPJ, sekcije federacije, Kominterna je isključivala Komunističke internacionale savez s građanskim strankama ili pokre- Ovakvo istupanje komunističkih tima porobljenih naroda, osim u fazi kad zastupnika bilo je u duhu novoga kursa "Rezolucija o političkoj situaciji i to može pridonijeti revolucioniranju partijske taktike u pogledu nacionalnog zadacima Partije" analizira političke i so- situacije sa svrhom provedbe proleterske pitanja. Reagirajući na previranja cijalne prilike u svijetu i u Jugoslaviji. Po- revolucije. U proglasu upućenom člano- ("frakcijske borbe") u svojoj jugo- lazeći od kapitulacije HRSS-a, Kongres vima, kongres stoga sustavno apelira na slavenskoj sekciji, Kominterna je u poziva na savez radnika i seljaka, kako bi jedinstvo radničke klase u borbi protiv travnju 1926. smijenila vodstvo KPJ i se stvorila jedinstvena fronta sa svim kapitalizma, te se kliče savezu radnika i sazvala njezin III. kongres. On će biti seljačkim strankama. Radi ubrzanja pada seljaka i ugnjetenih nacija u borbi protiv održan u Beču od 17. do 26. svibnja 1926. kapitalizma i pobjede proleterske revolu- kapitalista i srpskih imperijalista. Ipak, Programskim dokumentima, koje će uz cije, Partija ima djelatno pomagati sve proglas upućen članstvu nije uključivao Komintemin nadzor tamo prihvatiti 36 nacionalno-revolucionarne pokrete. zahtjev za stvaranjem balkanske sovjetske ; izaslanika s pravom glasa, bit će konačno Treba stalno ukazivati na sve slučajeve radničko-seljačke federacije, iako je takav napušteno unitarističko gledište. nacionalnog ugnjetavanja, "ističući stalno zaključak donesen, i on će predstavljati

1 Anle Pavelić, Zapodpunu nezavisnost Hrvatske, u: A. Pavelić, Putem hrvatskoga državnog prava, n. dj., 190-191 2 Tekst ove deklaracije v. u: Marko Zovko, Kamilo Horvatin, n. dj., 68-69. 3 Rezolucija po izveštaju CK, Istorijski arhiv KPJ, t. II, n. dj., 92. 4 Rezolucija o političkoj situaciji i zadacima Partije, Istorijski arhiv KPJ, t. II, n. dj., 100-110. 5 Statut Komunističke partije Jugoslavije, v. u: Istorijski arhiv KPJ, t. II, n. dj., 134. 6 Statut Komunističke partije Jugoslavije, v. u: Istorijski arhiv KPJ, t. II, n. dj., 133-141. 7 Dalmacija se redovito tretira odvojeno od Hrvatske i Slavonije. Usp. poglavlje o "delatnosti Partije po pokrajinama", idem, 96-97. 8 Iako tada najvjerojatnije još nije formalno pristupio komunističkoj stranci, zanimljivo je spomenuti da Otokar Keršovani 1926. u članku Odnosi između Srba i Hrvata, objavljenom u Novostima, piše: "Treba da živimo zajedno, jer razići se ne možemo, ni u kom slučaju!" (Usp. O. Keršovani, Kulturne i povijesne teme, Rijeka 1979., 77.) 9 Proglas v. u: Istorijski arhiv KPJ, t. II, n. dj., 141-144.

13 okosnicu Kominternine i partijske poli- gradskoj je Skupštini izvršen atentat na bić, Đuro Bjeloš i Vladimir Majcen, tike idućih godina.1 hrvatske narodne zastupnike. Čim se u Za- teško je ranjeno dvanaest, lakše šezdese- grebu doznalo za zločin, hrvatska je tak, a uhićeno 120 osoba. Hrvatska Skupštinski atentat i KPJ mladež spontano počela demonstrirati akademska omladina, proglasom od 21. protiv Beograda. Bratoljub Klaić će Kongres, međutim, ne će okončati lipnja, koji su potpisali C. Hadžija, B. Je- kasnije zabilježiti kako je javnost očeki- frakcijsku borbu unutar KPJ. Svedena na lić, I. Nagy, T. Petković i A. Rittig, 2 vala da vodstvo zatrubi na ustanak. Ras- svega nekoliko stotina članova, ona će ocijenila je da su skupštinski hitci bili pad Jugoslavije bio je na pragu. Na čelo ostati posve marginalnim čimbenikom u upereni protiv čitava hrvatskog naroda, te demonstranata stali su pobornici ideje političkom životu Kraljevine SHS. U pozvala na nacionalno jedinstvo neovisno uspostave neovisne Hrvatske, a letcima su međuvremenu su se ponovno zaoštrile po- o strankama. Osnovan je i Akcioni odbor na demonstracije pozivali i komunisti. Za- litičke prilike, kako u Europi, tako i u za jedinstvo svih hrvatskih omladinskih grebački je Mjesni komitet KPJ pozvao na jugoslavenskoj državi. Kriza u britansko- organizacija, koji je pozvao na bojkot uspostavu neovisne hrvatske seljačke re- sovjetskim odnosima prijetila je ratom. srpskih knjiga i novina, te Koroščeva gla- 1 Radić je, pak, ispao iz vlade i odmah za- sila Slovenec. Na dan pogreba skupštin- počeo provedbu ambicioznog plana skih žilava (23. lipnja) ponovno je došlo širenja svog pokreta, kojega je umjesto do demonstracija i sukoba građanstva s hrvatskom označio Narodnom seljačkom policijom. Ranjeno je više, a uhićeno oko strankom. Njegova ekspanzija u nehrvat- 290 osoba. ske dijelove Jugoslavije u znatnoj bi mjeri Demonstracije izazivaju pozornost ugrozila komunističke planove zacrtane svjetske javnosti: nisu rijetki oni koji su na III. kongresu. svjesni da je sudbina jugoslavenske Stoga Partija poduzima niz koraka. Uz države definitivno zapečaćena skupštin- Kominterninu potporu jača jezgra koja se skim atentatom. Na glasine da se u Hrvat- protivi objema frakcijama. Njezini najis- skoj spremaju revolucionarni pothvati, taknutiji članovi su Đuro Đaković, Bla- ministar unutarnjih poslova u Vukiće- goje Parović, Đuro Salaj, Josip Broz i Jo- vićevoj vladi, A. Korošec, zapovijeda da sip Kras. Najjače uporište ove struje je za- se protiv svakoga, koji raspiruje nemir i grebačka partijska organizacija. Ona će na potiče "plemensku zaoštrenost", svojoj Osmoj konferenciji, održanoj u vel- primijene "najoštrije mjere". Vukiće- jači 1928., prihvatiti Brozovo antifrak- vićeva se vlada grozničavo pripremala za cijsko izvješće. U travnju iste godine Iz- suzbijanje prosvjeda i demonstracija, paje vršni će komitet Kominterne Otvorenim osim tajnih naputaka redarstvenim sna- pismom pozvati članstvo KPJ na obus- gama, već 21. lipnja privremeno zabranila tavljanje frakcijskih borbi. Moskva će i niz hrvatskih listova. Zabranjeni su Ju- opet presjeći spor, imenujući Privremeni Josip Čižinsky Gorkić, sekretar KPJ tarnji list, Novosti, Hrvatski seljački sekretarijat KPJ na čelu s Đakovićem. U narod, Narodni val, Riječ, Borba i drugi, a rezoluciji treće plenarne sjednice CK publike, dok je CK KPJ istodobno za- sutradan, 22. lipnja, kad su demonstracije KPJ, u travnju 1927., upozoreno je na pro- tražio stvaranje federacije samostalnih i nastavljene, zabranjeni su beogradski lis- pust, koji je učinjen već nakon oblasnih neovisnih radničko-seljačkih republika na tovi Reč i Novosti? Dok je od početka izbora početkom godine. Već tada je tre- Balkanu. Tako različit pristup zapravo je 1928. godine do atentata režim poduzeo balo ponuditi "platformu jedinstvenog privid: između zagrebačkog vodstva i 42 zapljene zagrebačkih novina, u ostatku fronta (!) za zajedničko istupanje na bazi jugoslavenske komunističke središnjice godine takvih je zapljena bilo 291. I dru- samoopredjeljenja naroda, nezavisnost nije bilo razlika u strateškoj orijentaciji, gim je metodama režim kušao ugušiti Hrvatske republike i savez radnika i sel- 9 3 nego samo u taktici. Suočeni s demonstra- ionako ograničenu slobodu tiska. Čin- jaka". cijama građanstva, zagrebački su komu- jenica da je za šest mjeseci cenzura nisti pokušali iskoristiti revolucionarno zaplijenila skoro tri stotine publikacija, Dakako, ta nezavisnost samo je prije- 5 lazna faza prema balkanskoj sovjetskoj raspoloženje. najbolje svjedoči o tome da je u Hrvatskoj federaciji. U međuvremenu se zbio Na sutrašnjim demonstracijama, 21. sve kuhalo, a da režim na ta previranja nije događaj, koji će presudno odrediti lipnja 1928. na zagrebačkim su ulicama mogao naći bolji odgovor od represije. budućnost jugoslavenske države: u beo- ubijena tri hrvatskamladića: Krešimir Jer- (nastavit će se) 1 Dakako da su komunisti isticanjem seljaštva samo podilazili snažnim nacionalnim pokretima koji su okupljali većinu seljaka (npr. u Hrvatskoj, Bugarskoj i dr.). U stvarnosti su se komunisti u SSSR-u upravo u tom razdoblju krvavo obračunavali sa seljacima ("kulacima"). 2 Prema nekim, očitom pretjeranim, podatcima KPJ je uoči III. kongresa u Hrvatskoj imala 2936 članova, organiziranih u 196 ćelija. (Komunističkipokret i socijalistička revolucija..., 99. Nav. prema: Z. Stipetić, n. dj., 229b.) 3 Prema: M. Zovko, n. dj., 76. 4 Faksimile ovih letaka objavio je Zvonimir Kulundžić, u djelu Atentat na Stjepana Radića, Stvarnost, Zagreb, 1967., 479., 490-492. Usp. Otokar Keršovani, Povijest Hrvata, u: Kulturne i povijesne teme, n. dj., 413 5 Kasnije su komunisti svojatali vodeću ulogu u ovim demonstracijama. Nije toliko čudno da su u toj propagandnoj tvrdnji ustrajali do 1990. godine, ali je zanimljivo da neokomunisti i 1997. ističu: "U povodu atentata na Stjepana Radića zagrebačka organizacija KPJ organizirala je demonstracije, u kojima je sudjelovalo oko 30.000 radnika, studenata i građana. U gradu su na nekoliko mjesta bile podignute barikade. Preko sto demonstranata je uhapšeno." (Usp. Hrvatska ljevica, br. 6/1997, Zagreb 1 6.-30 6.1997 , s 43.) 6 Ove su žrtve pokopane 24. lipnja, dan iza sprovoda P. Radića i Gj. Basarička, a režim je, kako bi spriječio veće okupljanje građana, dao objaviti da su već pokopani, dan ranije. (Jere Jareb, Politički rad i uspomene dra Branimira Jelića, Izd. Mirko Šamija Cleveland 1982 611) 7 F Tuđman, n. dj., I., 510., 514. 8 Nadežda Jovanović, Prilog proučavanju odjeka atentata u Narodnoj skupštini 20. juna 1928., ČSP, god. II., br. 1, IHRPH, Zagreb, 1970., 63. 9 J. Horvat, Povijest novinstva..., 405. Usp. Josip Grbelja, Cenzura. Novinarske kuće straha, Hrvatsko slovo, god. II., br. 77., Zagreb, 1IX. 1996., 16-17.

14 Ima li optuženi pravo na obranu?

tkriće da su žrtve na fotografi- Piše: izlazili su s izložbe s dojmom da jama s izložbe o zločinima Carl Gustaf STROHM Nijemci kolektivno pripadaju zloči- Wehrmachta ubili pripadnici načkoj naciji i da je većina predaka NKVD-a nije revizionističko, ne današnjih Nijemaca bila zločinačka. Budući da naraštaj koji je za vrijeme umanjuje činjenicu da je njemačka No, odjednom se dogodilo nešto Drugoga svjetskog rata bio aktivan vojska činila zločin .Riječ je, naime, o nevjerojatno: dok su njemački povj- polako izumire, čak je i Nijemcima tome da i istina ima svoje granice, a esničari i političari pasivno šutjeli, po- koji su rođeni poslije 1945. godine onaj tko ih namjerno prema potrebi javila su se dva povjesničara iz post- proširuje i prekraja, također čini ne- bilo utuvljivano u glavu da pripadaju komunističke srednje Europe - Poljak moralno djelo "naciji krivaca". i Mađar - i neovisno jedan od drugoga Nacionalna svijest Nijemaca bila Jedan primjer takve instrumentali- izjavili u znanstvenim publikacijama je nakon Drugoga svjetskog rata zacije krivnje bila je izložba o da je izložba o zločinima "Wehrma- duboko uzdrmana i donekle uništena, "zločinima Wehrmachta" (njemačke chta" velikim dijelom krivotvorena i ne samo zbog totalnog poraza i pod- vojske) tijekom Drugoga svjetskog da mnoge fotografije koje tobože po- jele zemlje na istočni i zapadni dio. rata, osobito na istočnom i jugois- kazuju njemačke zločine, ustvari Još veće posljedice imao je kompleks točnom bojištu. Ova izložba je bila dokumentiraju zločine sovjetske tajne krivnje koji je zahvatio velik dio nje- pripremljena i organizirana u krugo- službe NKVD. mačkog društva i zbog zločina na- vima koji simpatiziraju s krajnje lje- Da ne bi bilo nesporazuma: poljski cionalsocijalističkog režima, osobito vičarskim idejama. U međuvremenu, povjesničar Bogdan Musial (ravnatelj protiv europskih Židova. ona je bila pokazana u skoro svim Instituta za njemačku povijest u Varšavi) i njegov mađarski kolega Krisztian Ungvarv nikako ne poriču, da su u Drugome svjetskom ratu Nijemci počinili mnoge zločine. Prema njemačkom tjedniku Welt am Sonntag, poljski povjesničar je, ob- jašnjavajući svoj stav, doslovce rekao: "Poznato je da je Wehrmacht (nje- mačka vojska u Drugom svjetskom ratu) počinio zločine - kao i svaka druga vojska za vrijeme rata ove vrste. Nije moguće da u redovima više milijuna vojnika nema zločina ...", ali, nastavlja Musial, "ima istodobno bezbroj korektnih, humanih vojnika. Treba pristupiti problemima na difer- Nema dvojbe da je kolektivni većim gradovima diljem Njemačke. encirani način". kompleks krivnje sjedne strane izazi- Politički pritisak u smislu "političke Musial opisuje kako je za vrijeme vao ponekad "mazohističko" korektnosti" bio je tako jak da nijedan posjeta izložbi bio konfrontiran sa ponašanje Nijemaca (pokojni Franz njemački povjesničar - da o poli- stravičnim fotografijama ubijenih. U Josef Strauss je svojedobno kritizirao tičarima i ne govorimo - nije imao blizini tih masakriranih žrtava stajali taj "nacionalni mazohizam" svojih hrabrosti postaviti organizatorima su njemački vojnici. No, nešto je na sunarodnjaka); s druge strane, krivnja izložbe (koja je na mlađi naraštaj dje- tim slikama povjesničaru izgledalo je bila instrumentalizirana i ponekad lovala poput udarca toljagom) neka sumnjivo. "Kad sam pažljivo pogle- upotrebljavana u političke svrhe. kritična pitanja. Posjetitelji izložbe dao", rekao je on, "upalo mi je u oči da

15 su lica i udovi leševa bili podbuhli. To vrijeme, piše Ungvary, Vojvodina je me navelo na zaključak da se vjero- bila pripojena Mađarskoj - i u Starom VUKOVARSKA jatno radilo o leševima koji su bili ek- Bečeju nije bilo njemačkih vojnika. PROF. VLADI LOZIĆU shumirani". Poljski povjesničar Mađarske postrojbe su tada strijeljale postavlja pitanje: "Zašto bi njemački Petar VULIĆ te žrtve koje su bile osuđene zbog ve- vojnici nekoga strijeljali, onda žrtve Usala su naša tila... pokopali, da bi ih kasnije opet isko- leizdaje, ubojstva i ilegalnog nošenja iz zemje nan vadu kosti pali?". oružja. Optuženi su prije ubili jednog Stavjadu nas u kasila mađarskog policajca, i samo trojica Iz vlastitih istraživanja bilo mu je bacadu nas prez milosti poznato da su Nijemci u prvim od njih su bili maloljetnici. danima pohoda prema Istoku (1941.) Sličan slučaj dogodio se u Zenti, Bog neka ih grije prosti često iskapali žrtve sovjetskoga gdje su, kako glasi potpis pod foto- i sve smrti, sva zlodila NKVD-a koje su po naređenju zlo- grafijom, njemački vojnici maltreti- Nas se zemja nasitila glasnog Berije, šefa sovjetske bi'će bidna sada posti državne sigurnosti, bile masovno rali Židove i odveli ih na prisilni rad. streljane prije dolaska Nijemaca kao No, i Zenta je tada bila mađarska, a iz- Ovod jesu naši grebi "klasni neprijatelji". Njemački vo- vršitelji te akcije bili su isključivo na Golgoti našoj krizi jnici snimili su ove žrtve. Na kraju Mađari. Najupadljiviji slučaj takve u duši nan veli friži rata, mnoge takve slike su pale u ruke vrste mađarski povjesničar opisuje Vukovare, ča je Tebi sovjetske armije ili obavještajne ovako: "Izložba pokazuje fotografiju službe. obješenog čovjeka s kartonom oko Partila je inevoja Poljak Musial počeo je, na osnovi vrata. Karton je prazan, ali Ungvary da bi naš se barjak vija takvih iskustava, s istraživanjem Zlamenuj se, dušo moja, tvrdi da ima original te fotografije, na cijele problematike - i sada je izjavio: Ervacku si uskrsni] a "Rezultat mojih mukotrpnih is- kojem karton nosi natpis na nje- mačkom jeziku: 'Ja sam kukavica'. traživanja bio je krajnje razočarava- Di su sada Tvoja dica jući: pronašao sam cijeli niz foto- Tobožnji sovjetski građanin ustvari je Di su stari dobri judi grafija u kojima su "žrtve sovjetskog bio njemački vojnik koga su vlastiti 01' je mrtva golubica NKVD-a pretvorene u žrtve nje- zemljaci osudili na smrt zbog dez- i ko Tebi, grade, sudi mačkog Wehrmachta". erterstva". Poljski povjesničar nastavlja: "Po- Krvavi se Dunav poti Poljak Musial je izjavio da se na greške koje sam našao samo su vrh le- a prid Tvoj on slikon sveton denoga brijega". On misli da ima još njega vrši snažan pritisak i da su ga plače mater u koroti mnogo takvih krivotvorina odnosno već optužili kao "revizionista". No, ka za jedinin diteton netočnih potpisa pod fotografijama. smatra Musial, to ipak budi nadu da će 24.05.1998. • Mađarski povjesničar Ungvary Nijemci napokon početi nepristranu došao je, neovisno, do sličnih raspravu o tom poglavlju svoje najno- zaključaka. Od 800 fotografija koje su vije povijesti. Ima promatrača koji izložene i za koje se tvrdi da prikazuju misle da je velik publicitet koji su zločince "Wermachta", po procjeni OBAVIJEST poljski povjesničar i njegov mađarski mađarskog stručnjaka, samo deset kolega dobili u njemačkim medijima posto (80) su korektne, tj. prikazuju Prosinački broj našeg lista zaista zločine ili represivne mjere nje- povezan sa sadašnjim pregovorima u zaključuje se 25. studenoga mačke vojske. New Yorku o odšteti žrtvama na- 1999. U obzir za objavljivanje Ungvary daje nekoliko primjera. cizma. Možda je Nijemcima dodijalo dolaze samo oni prilozi koji do Jedna fotografija prikazuje samo sjediti na optuženičkoj klupi. tog dana prispiju uredništvu. strijeljanje dječaka u Starom Bečeju (Preneseno iz Vjesnika, • (Vojvodina) 1944. godine. No, u to 26. 10. 1999.) Peti sabor HDPZ-a u riječi i slici

Zagrebu je 24. listopada 1999. Priredio: slovnika o radu, predsjedatelj je pozvao održan V. izborni sabor predsjednicu Društva da podnese Izvješće Hrvatskoga društva političkih Andrija VUČEMIL o radu za prethodno dvogodišnje razdo- zatvorenika, udruge koja okuplja oko blje. To izvješće donosimo u cijelosti. osam tisuća hrvatskih političkih uznika. jalne skrbi, Viče Vukojević, novoime-' Sabor je potvrdio jedinstvo udruge i novani sudac Ustavnog suda Republike daljnju odlučnost glede ostvarivanja Izvješće o dvogodišnjem radu Hrvatske, te predstavnici inozemnih prava bivših političkih uznika i skrb o udruga: Ivan Stančev (Bugarska), Taško "U ovome burnom vremenu, kad smo, članstvu. U raspravama je posebno Taskov (Bugarska), Biserka Veleva, nažalost, imali raskol i odvajanje grupice naglašavana bezbroj puta potvrđena (Bugarska), dipl. ing. Jiri Blatny ljudi kojoj je spiritus movens bio gosp. briga za opstojnost i samobitnost (Češka), član predsjedništva Interna- Đuro Perica, a oni su naplatili nepoštene hrvatske države, te je izražena zabri- dr.iur. Stanislav isplate samo trojici visoko pozicioniranih nutost zbog mogućeg povratka komu- cionalne asocijacije, nističkog svjetonazora u Hrvatsku, kao u Drobny (Češka), Mart Niklus (Estonija), ljudi u Hrvatskom Državnom Saboru, neke druge tranzicijske zemlje. prof. dr.oecc. Vanda Briediene (Litva), Đuri Perici, Davoru Arasu, te visokomu Balys Gajauskas (Litva), Joszef Baji državnom službeniku, čak državnom pra- vobranitelju, gosp. Petru Šali. Kako vam je svima poznato, nastala su negodovanja medu članstvom. Nastojali smo zaustaviti te isplate, ali Vlada i Ministarstvo financija nije nas poslušalo. Zbog toga, kao i zbog od prije nekih neobjašnjenih poslovanja u HDPZ-u, dolazi do nerazumnog odvajanja jedno stotinjak dotada naših članova, u novu udrugu koja sebe proglašava HDPZ-Ž. K. Oni protuzakonito prijavljuju registraciju na našu adresu, koriste naš znak. Nerazumljivo je što je naše pravo- suđe prekršilo Zakon o udrugama i izdalo registraciju na lažnu adresu i pod falsifici- ranim znakom. Prigovorili smo Mini- starstvu i tražili poništenje registracije te udruge, no do danas nema odgovora. Pitam, zašto? Tko stoji u pozadini i krši Radno predsjedništvo V. sabora Zakon? Nakon otpjevane državne himne i Međutim, nije nas mogla zaustaviti ta uvodnoga umjetničkog programa, koji su (Madžarska), Istvan Levai (Madžarska), minorna grupica od stotinjak buntovnika izveli članovi folklorne skupine Venčec iz Roland Bude (Njemačka), član predsjed- koji su sasvim krivo tumačili Zakon, bolje zagrebačke Dubrave, V. sabor je otvorila ništva Internacionalne asocijacije, reći zlorabili Zakon iz 1995. godine prema predsjednica HDPZ-a Kaja Pereković. Gerhard Finn (Njemačka), Sybille kojem je bio usklađen Statut HDPZ. Oni Minutom šutnje odana je počast svim Ploog (Njemačka), urednica lista su primili u svoje društvo bivše osuđenike umrlim članovima Društva i svim poginu- "Stacheldraht", Gunther Rudolph (Nje- IB-a, što znači bivše komuniste, ali od lima za Domovinu. Ističući da predlaže mačka), dr.iur.ing. Jan Kovačovsky (Slo- komunističke partije osuđene jer su u vre- časne dugogodišnje robijaše, vačka), dr.iur. Julius Porubsky (Slo- menu Informbiroa pristali ostati vjerni predsjednica je predložila Radno vačka), Anton Šemrl (Slovenija), Staljinu i u tome se suprotstavili Titu. predsjedništvo u sastavu: Jure Zovko, Tamara Paholok (Ukrajina), Jevhen HDPZ ima jasan stav i čist Statut iz Milka Bencetić, Drago Pezer, Marko Pronjuk (Ukrajina). Pozdrave Saboru su čega je vidljivo tko može, a tko ne može Blažeković i prof. Slavko Meštrović uputili, jer nisu mogli biti nazočni: biti član HDPZ-a. Mi smo dobrovoljna, (predsjednik). VVlodzimierz Heleniak (Poljska) i nestranačka udruga s jasnim pravcem Predsjednica HDPZ-a je pozdravila i Magdalena Heleniak (Poljska). državotvorne misli, od čega nas ne mogu brojne goste i uzvanike. Među njima su Nakon usvajanja dnevnog skrenuti nikakvi stranački ciljevi niti bili gg. Joso Škara, ministar rada i soci- reda, izbora radnih tijela i prihvaćanja po- materijalni interesi.

17 Međutim, kad već govorim o našem te- iznosu od 12 milijuna bila osigurana, sve novčanih sredstava raspodjelili po- meljnom stavu moram pripomenuti da se, je ostalo zaleđeno. Pitamo se, zašto? Zbog družnicama po 10.000,00 kuna u evo, nalazimo u predizbornom vremenu u toga molim ministra, gosp. Škaru, da to jednokratnom iznosu, dok je za socijalnu kojem se nadmeću razne stranke, možda i objasni. skrb potrebnima dodijeljeno 70,00 Kn po s velikim socijalnim obećanjima. Što se tiče financijske pomoći za našu članu. Naravno, ta su sredstva poslana Politički zatvorenici ne smiju zabo- udrugu, mi smo tokom 10. mjeseca pro- prema broju članova u podružnicama, ali raviti da je ova, naša Hrvatska rođena u tekle godine na vrijeme predali program prema savjetu da se iz tih sredstava koristi čežnji mnogih generacija u nadi naših rada, vrlo pregledno razrađen, što želimo i nabava vijenaca za umrle, za lijekove uzničkih dana i u vjeri koja nas je krijepila provesti, a bez materijalnih sredstava ne onima koji ih ne mogu sami kupiti ili izričito za one članove čija su mjesečna u bezizlaznim teškoćama. Ne smijemo za- možemo ostvariti naš program. Nažalost, primanja manja od 1.500,00 kuna. Pogo- boraviti da smo mi svi glasovali za one od predviđenog malo je toga prihvaćeno. tovo je dana preporuka da se vodi računa stranke, za pokret koji je jedini imao snage Izostala je pomoć za izdavačku djelatnost, o članovima koji nisu ispunili uvjet preko skršiti komunizam. U vremenu teškoća što znači da ove godine nismo mogli Mirovinskog da osiguraju neka mjesečna moramo prepoznati i sad gdje nam je tiskati niti jednu knjigu naših svjedočenja primanja. mjesto, a naše je mjesto u strankama koje o stradanju političkih zatvorenika, a u ru- su državotvorne i kršćanske orijentacije. kopisu ima više njih. Brigu za socijalnu skrb nastavit će i Međutim, kako je vrijeme kratko za dugo izlaganje o radu za proteklo razdoblje, moram se osvrnuti na bar glavne zadatke koje smo riješili. Kako vi svi čitate naš list, "Politički zatvorenik", pratili ste naš rad, no ipak treba pripomenuti da je još puno toga učinjeno što nije u Zatvoreniku objavljeno. Radi toga moram izvijestiti kako je Vijeće HDPZ, a posebno Izvršni odbor HDPZ bio uporan da se riješi što više teškoća na koje su naišli članovi naše Udruge. Zbog toga smo u više navrata pisali predsjedniku Vlade RH od kojeg, nažalost, nismo dobili odgovor. Do susreta u Vladi dolazi tek kad je najavljen prosvjed na Trgu, ispred Vlade. Zato smo prihvatili, kao razumnu, gestu da se poli- tički zatvorenici ne izlažu novinskim piskaralima. Na tome sastanku dogo- Visoki gosti i uzvanici vorena je konkretna suradnja između HDPZ-a i Vlade, što znači da je Vlada U pitanje ponovno dolazi normalno buduće Vijeće. U toku rada ovog, izabra- prihvatila naš prijedlog da predloženi izlaženje našega "Političkog nog Vijeća, odlučeno je da predstavnici Zakon koji je čekao više od dvije godine, zatvorenika ". List je skuplji od cijene koja HDPZ posjete zatočene Hrvate u Haagu. uđe u saborsku proceduru. To je, zapravo, je označena na njemu. Sabor je odobrio O tome ste čitali u Zatvoreniku. Radost je i bio primarni zadatak vodećeg tijela 3.500.000,00 kuna za socijalnu pomoć po- što su nam ti mučenici pismeno zahvalili HDPZ-a od 1997. do tada. litičkim zatvorenicima, no mi smo, za tu pažnju. Mi, politički zatvorenici nažalost, do konca svibnja primili tek najbolje znamo kako se osjeća nevin Tako je, konačno 28. prosinca 1998. 825.000,00 Kuna. Od predviđenih prihvaćen Zakon o političkim zatvoreni- čovjek pod imenom okrivljenika. Zbog sredstava za rad udruge, što znači Sre- cima po kojem su znatno povećane miro- toga smo i sad na njihovoj strani i želimo dišnjice i 22 podružnice u ovoj godini vine. Istina je da je tim Zakonom im obilje hrabrosti, vjere i snage da izdrže predviđeno je 650.000,00, a do konca VI. prihvaćeno istanje iz predhodnog Zakona sve kušnje jer su oni žrtve za Hrvatsku, mjeseca primili smo tek 360.000,00, dok iz 1995. godine, pa prema članku 12. koju i sad svijet gleda kroz prizmu naših pravo na izvanrednu pomoć države imaju od odobrenih sredstava od Hrvatske neprijatelja. lutrije mjesečno primamo samo 4.500,00 i članovi koji ne ispunjavaju uvjet na U toku proteklog razdoblja zamoljen osnovi mirovine. No, nažalost, to se nije Kn. je prijem kod Predsjednika Repubike, dr. ispunilo iako smo mi uporno tražili od Mi- Naravno da ova udruga nije kadra Franje Tuđmana. Prijam je obavljen rovinskog zavoda, ali i od našeg resornog provesti sve zadatke koji su zacrtani Statu- 19.11.1998., a umjesto Predsjednika, ministra, gosp. Škare, da se Zakon tom i programom HDPZ, no zbog velike primio nas je pročelnik Predsjednikovog ispoštuje. Iako su novčana sredstva u štedljivosti, ipak smo od dobivenih Ureda, dr. Ivica Kostović. U delegaciji su

18 bili: Ljubomir Brdar, iz Varaždinske po- jedno vozilo za našu udrugu, ostalo je bez dr. Velikonjom i našim članom, g. družnice, Želimir Crnogorac, iz Mostara, odgovora. Tko se na to oglušio nije nam Želimirom Kužatkom, koji su neprestano Slavko Meštrović, iz Rijeke, Ivan Rudec iz poznato, iako smo to učinili na izravni pratili te događaje. Jednom smo prilikom Broda, Jure Knezović, iz Zagreba, Mladen poticaj gosp. doministra, Mije Jukića, koji na poziv Slovenske radio televizije, bili Šomek, iz Karlovca, Bruno Zorić, iz je i član Vijeća HDPZ. Na tu zamolbu prisutni svjedočiti što se tu događalo oko Zadra, Andrija Vučemil, glasnogovornik prisiljeni smo bili jer je ovo naše postojeće 15. svibnja 1945. Svjedočile su Marica HDPZ-a i Kaja Pereković, predsjednica vozilo prešlo već, gotovo 400 tisuća kilo- Đurđević i Milka Bencetić, o čemu je koja je vodila delegaciju. Stjepan Zerec iz metara, pa je u opasnosti svaka vožnja na učinjen slikopisni zapis, a što je prikazano Čakovca i Đuro Posavac iz Bjelovara, duge putove, apotreba obilaska naših po- i na našoj televiziji. radi bolesti nisu mogli biti nazočni. družnica je neophodna. Radi toga smo Kako je na širini od iskopanih 70 me- Razgovor s gosp Kostovićem bio je prisiljeni koristiti često puta osobne auto- tara širine iskopano 1.179 kostura, a rov konkretan i uspješan, što se potvrdilo po mobile, što iziskuje velike troškove. Apeli- te grabe se proteže u dužini od 2.600 do djelomičnom izvršenju. Ostalo su ramo ponovno da nas gosp. doministar, 2.800 metara, znači da je tu ubijeno od otvorena pitanja: marginalizacija Mijo Jukić, podupre da iz zapljene 42.000-50.000 ljudi. Po tome je ovo najveća masovna grobnica u vrijeme II. svjetskog rata. Te žrtve traže temeljitu istragu tko su počinitelji. Mi smatramo da je za te žrtve, bez sumnje, glavno odgovoran Tito i komunistička partija Jugoslavije. Djelo su počinili, prema povijesnim istraživanjima, OZN-a, KNOJ, pa uz neke srbijanske jedinice, III. armija Koste Nada i jedinice Osvobodilne fronte Slovenije. Zločini nad hrvatskim civilima i ra- zoružanom vojskom počinjeni su i na tlu Hrvatske, pa također na tlu BiH i čitave bivše Jugoslavije. Kako mi u svom Statutu imamo zapisano istražiti mjesta ubijenih, potrebno je pronaći i počinitelje zločina. Zbog toga se zalažemo da se, uz žrtve, objavljuju i R. Bude, J. Knezović i K. Pereković zločinci. A zločin genocida, kao i ratni zločini ne zastarijevaju. Zbog toga po- dupiremo i tražimo da se zločinci, koji su Društva u cijelosti (nedovoljna medijska dobijemo prikladno vozilo. poznati, procesuiraju unatoč proklamira- podrška), nedovoljna financijska podrška Svima vam je poznalo da su ove godine noj pomirbi, jer, dragi politički uznici, mi za izdavačku i istraživačku djelatnost, nepri trasiranju auto-ceste kod Maribora jesmo za oprost, ali oprost se može podije- dovoljna suradnja na terenu županija i odkrivena masovna grobišta. Već 23. liti ako se netko pokaje. A zločinci još i općina (smještaj - prostor za podružnice), ožujka ove godine uputili smo danas prezirno smatraju da žrtva nema zanemareno dostojno obilježavanje stra- predsjedniku Vlade RH, gosp. Mateši, pravo tražiti to priznanje. dalnika 1945. i dalje - slabo se prati i molbu da Vlada hitno posreduje diplo- obilježava stradanje političkih osuđenika Kako se sporo provodi označavanje i matskim putem kod Vlade Republike i stidljivo se prihvaća obilježavanje ulica i procesuiranje zločinaca, pristali smo ući Slovenije, u svrhu sudske istrage na gro- trgova zaslužnih ljudi. u Pokret za Hrvatsku istinu i pravdu koji bovima oko Maribora gdje je, ojačan brojnim udrugama i iz ovog. A zaključeno je, pod broj 2.: Re- predpostavljamo da je ubijen znatan broj Domovinskog rata. Tražimo odgovornost: publički fond umirovljenika i invalidskog nevinih Hrvata - civila i razoružane "Tko je pobio te ljude ". To je poruka s Ja- osiguranja radnika Hrvatske pismeno će hrvatske vojske, po završetku rata. 14. zovke, ove godine. Tako se usmjerilo i izvijestiti o statusu zgrade u Krapini koju travnja Vlada nas izvješćuje da je naš prema Saborskoj komisiji za žrtve rata i HDPZ predlaže za dom svojih umi- prijedlog proslijeđen u daljnji postupak poraća. Mislimo da je postignut pun po- rovljenika, no još do danas nema informa- Ministarstvu vanjskih poslova, ministru, godak. Ta Komisija pripremila je opširno cije što je u tom smjeru učinjeno. Pitamo dr. Mati Graniću. izvješće Saboru o prikupljenim dokumen- ministra za rad i socijalnu skrb, gosp. Prema znanom stanju na Tezenskom tima. Zbog odkrivenih zločina u Mariboru Josu Škaru što je s tim. Gozdu, tj. tenkovskim rovovima kod Mari- HDPZ je podnio kaznenu prijavu Ponovno smo u više navrata zamolili bora aktivno smo sudjelovali i bili u Županijskom državnom odvjetništvu, a Ministarstvo financija da nam dodijeli stalnom kontaktu sa gospodom Permeom, Pokret za hrvatsku istinu i pravdu, također

19 je podnio zajedničku prijavu istom postignuto donošenjem Zakona od prijedlog, koji je samo djelomično prila- tužiteljstvu zbog zločina Macelja, Jazovke 28.12.1998. iza čega je uslijedilo po- gođen općim potrebama. Tada je i drugih zločina na tlu Hrvatske. višenje mirovina. Ujedno su tokom ove go- prihvaćena naša ponuda da se VIII. Očekujemo pokretanje istrage. dine isplaćeni, do posljednjeg političkog kongres održi u Hrvatskoj. Zbog toga će Tražimo da se donese lustracijski zatvorenika, sjednom četvrtinom naknade se, eto, od 25-28. listopada Kongres zakon i odkriju tajni arhivi. S odgovornih za dane robije svima političkim zatvoreni- održati u Dubrovniku. Nadamo se da će na mjesta u državi treba ukloniti sve koji su cima. Sad je u toku isplata jedne četvrtine njemu biti donesene značajne rezolucije u usko surađivali s KOS-om i UDB-om. udovicama, a predviđena je isplata druge interesu svih bivših uznika od Baltika do Da sve informacije dobijete vi, dragi četvrtine najstarijim godištima. Nažalost, Sredozemlja. naši članovi. Za to se brine naš Politički mi ostali moramo biti strpljivi: Nadamo se Kako je u proteklom razdoblju puno zatvorenik. Kako je od 1996. to mjesečnik, da će Vlada biti širokogrudnija za isplate toga urađeno, pogotovo je veliki uspjeh nadamo se da zadovoljava vaše zani- u narednoj godini. Mislim da se ipak što smo, iako u oskudici novčanih manje. Čujem od mnogih uglednih ljudi netko u ovoj Državi koju smo mi, politički sredstava, izdali Bibliografiju "Poli- da je list iz broja u broj sve bolji. tičkog zatvorenika ". Učinjen je temeljit "Zatvorenik" je ispunio svoj primarni za- pregled, o čemu je pisao "Politički datak što zahvaljujemo našem glavnom zatvorenik" od svoga početka. Za taj uredniku, gosp. Tomislavu Jonjiću. veliki uspjeh moram posebno zahvaliti mr. "Zatvorenik" prikuplja svjedočenja poli- Zorki Zane, koja se zdušno potrudila tičkih zatvorenika, objavljuje pojedinačna žrtvovati svoje slobodno vrijeme. Nismo imena ubijenih bez suda, ali u svakom mogli naplatiti njen trud, stoga ovom broju dotiče se i dnevnih događaja. prigodom, u ime svih vas, od srca No indoktrinirani komunisti koji sebe zahvaljujem gđi Zane. smatraju nasljednicima Tita, žele vratiti Sveopći uspjeh HDPZ-a postignut je kolo povijesti natrag. Zbog toga oni zajedničkim naporom Vijeća HDPZ-a, Iz- uporno izazivaju naše strpljenje jer vršnog odbora i Nadzornog odbora. uporno traže, na primjer vraćanje imena Vijeće HDPZ-a održalo je 8 sjednica, a Iz- Trga hrvatskih velikana u prvobitno ime vršni odbor čak 14. Nadzorni odbor te- Trg žrtava fašizma. Nismo protiv toga da meljito je pratio financijska poslovanja i neki trg nosi ime Trg žrtava komunizma i ostali rad na područjima svih podružnica, fašizma i predlažem da se dosadašnji što možemo posebno zahvaliti njihovom najljepši trg u Zagrebu, koji još nosi ime savjesnom radu, a posebno zauzimanju najvećeg zločinca odgovornog za naša predsjednice Nadzornog odbora, gđe stradanja i. stradanja više od 300.000 Anđelke Franičević. Hrvata, provjereno po dokumentima i Zbog toga se zahvaljujem, kako člano- svjedočenju Slovenaca, a ubijenih na tlu Predsjednica HDPZ-a s ministrom vima Vijeća, Izvršnog i Nadzornog Slovenije. Predpostavlja se da je još i u g. Škarom odbora, a posebno posebno gospodi Hrvatskoj, bez osude, ubijeno više od dopredsjednicima Ivanu Briziću, Alfredu 200.000 tokom 1945. godine, što utvrđuje zatvorenici, željno čekali, mora pobrinuti Obraniću i Juri Knezoviču. U ime svih vas Komisija. da nam se prije našeg biološkog nestanka, zahvaljujem se gosp. Juri Knezoviču za Molim da mi, s ovog Sabora, podu- isplati ne nagrada, nego naknada za naš sve što je učinio za bržu isplatu naknade. premo namjeru Udruge veterana Do- rad za vrijeme robije. To je Sabor davno Smatram da smo dostojno opravdali Vaše movinskog rata s područja Črnomerec - usvojio, a Vlada mora provesti. povjerenje, stoga vam zahvaljujem na Kustošija, da se Trg siječanjskih žrtava Poseban dio naše djelatnosti čini su- strpljenju." preimenuje u Trg branitelja Domovinskog radnja s inozemstvom. HDPZ je, sa svojim rata. izaslanstvom, prisustvovao VI. kongresu u Iz rasprave Zbog toga i ja ovdje velim da se uputi Brnu gdje su nazočili gosp. Jure Knezović zahtjev Skupštini grada Zagreba da pro- i Koja Pereković. U Madžarskoj, na Izbor- Izvješće Nadzornog odbora podnijela mijeni ime tog trga oko Hrvatskog noj skupštini njihove Udruge bila je Kaja je njegova predsjednica, gđa Anđelka narodnog kazališta i donese se odluka da Pereković, kao predsjednica HDPZ-a, a Franičević. To ćemo izvješće objaviti po se trg preimenuje u Trg žrtava fašizma i kao tumač madžarskog jezika gosp. Dra- okončanju godine, u siječanjskom broju komunizma. To bi bio dostojan znak gutin Šela. našeg lista. pomirbe koja zaista ne može biti Na VII. kongresu Međunarodne U ime Vlade Republike Hrvatske, Sa- jednosmjerna. asocijacije u Berlinu, bili su gosp. Jure bor je pozdravio ministar rada i socijalne U proteklom razdoblju ispunjeno je Knezović i Kaja Pereković. Na tom Kon- skrbi, g. Joso Škara. On je izrazio duboko naše obećanje da se riješi socijalno pi- gresu postignut je značajan uspjeh naše poštovanje članovima naše udruge i tanje političkih zatvorenika, to je delegacije jer je usvojen Statut na naš osobno zadovoljstvo što može sudjelovati

20 u radu Sabora. Posebno je istaknuo svojoj domovini uživa tako veliki ugled. A Kujundžić, Alfred Obranić, Branimir važnost donesenih izmjena i dopuna to je samo moguće snažnom podrškom Petener, Zorka Zane. zakona. Naveo je i podatke o radu Admi- svakog pojedinog člana, zato hvala pri- U Nadzorni su odbor izabrani Kruno- nistrativne komisije kojoj je na čelu, te pada svakome od vas. I time spajam slav Brust, Anđelka Franičević, naglasio kako Ministarstvo vodi brigu oko molbu, pomozite nam i dalje, ostanimo svi Borislav Jelušić, Zdravko Lovrić i Ana smještaja starih i nemoćnih u domove neumorni u borbi protiv svih oblika komu- Radoš. umirovljenika. Ministar je obećao da će se nizma, protiv porobljavanja, od kuda god Na koncu je predsjednik Komisije za osobno i dalje zalagati za što bolji položaj dolazilo, za slobodu, pravdu i čast pojedi- zaključke, A. Vučemil, nakon kraćeg ob- nezbrinutih političkih uznika. nog čovjeka i nacije. jašnjenja o načinu rada Komisije i Između mnoštva pozdrava gostiju Hvala vam. naglašavanja da su zaključci sastavljeni na želimo iztaknuti pozdravni govor g. U raspravi o izvješćima, koju je otvo- temelju prijedloga i mišljenja prispjelih Rolanda Bude, koji se skupu obratio na rio predsjednik radnog predsjedništva od podružnica i uglednih pojedinaca, hrvatskom jeziku, a sabornici su njegov sudjelovao je velik broj sabornika. pročitao sljedeće Zaključke V. sabora govor primili s oduševljenjem: Naročito zapažena bila su izlaganja don HDPZ-a: Poštovana gospođo predsjednice Pereković, draga Kajo, dragi sudbinski i ZAKLJUČCI borbeni sudionici! Hrvatski politički uznici okupljeni na Kao njemački član Predsjedništva svom Petom redovnom saboru u Zagrebu, Internacionalne asocijacije bivših poli- 24. listopada 1999. godine obraćaju se tičkih uznika i žrtava komunizma i kao svjetskoj i hrvatskoj javnosti upo- član Predsjedništva UOKG, njemačke zorenjem na probleme nakon pada komu- krovne organizacije Saveza žrtava komunizma u Hrvatskoj i drugim europskim nističke strahovlade zahvaljujem Vam na državama, koji ne samo da nisu riješeni, časnom pozivu i mogućnosti izreći nego se povećavaju i prijeti opasnost pozdravnu riječ! prešućivanja i prepuštanja zaboravu Zamolio sam dobrog prijatelja da zločina koje su komunisti učinili. moje kratke riječi prevede na hrvatski. Znanstveno je dokazano da su komunisti Zašto? tijekom svoje vladavine ili borbe za vlast Ja time želim izreći moje divljenje i ubili preko 100 milijuna ljudi (Crna knjiga moju simpatiju za hrvatski narod, koji se komunizma, Pariz 1997.). Nitko još za te primjerno, pod neizmjernim žrtvama, zločine nije odgovarao niti su od strane časno i hrabro, opirao komunističko- svjetske zajednice vjerodostojno i učinko- ideološkom i etničko-nacionalističkom vito osuđeni. Zahtijevamo od među- porobljavanju i progonima. narodne zajednice da javno osudi komu- nističke zločine i pokrene proces osude Kao odporaš u Sovjetskoj zoni i Predsjednica s litvanskom kolegicom režima i njihovih nositelja koji su kršili takozvanom DDR-u, kojeg je njemačka Vandom Briediene temeljna ljudska prava, a malim narodima udba (Stasi) izručila sovjetskom KGB-u i onemogućavali osamostaljenje i formi- tamo su me osudili na dva puta po 25 Ante Bakovića, Alfreda Obran ića, Da- ranje vlastitih država. godina prisilnog rada, s vama se osjećam vorina Parnica i Ive Brizića. O posebno blisko povezan. teškom položaju hrvatskih političkih Zahtjevamo od Međunarodne asocija- Imam i još drugi razlog zašto to pred uznika u BiH govorio je Zvonimir cije bivših političkih uznika i žrtava vama želim izreći hrvatski: u Interna- Mucić. komunizma (čiji će se Kongres ovih dana cionalnoj asocijaciji bivših političkih održati u Dubrovniku) da, kao nedvojbeni Poslovnikom je predviđeno da se izbor uznika, a posebno u Predsjedništvu moralni autoritet u našem vremenu, izvrši novog vodstva Društva obavi na temelju upoznao sam vašu predsjednicu Kaju pritisak na Ujedinjene narode, Vijeće više kandidacijskih lista. Ipak, osim liste Pereković i njenog zamjenika, gospodina Europe, Međunarodni sud za ljudska koju je predložilo Vijeće, druge liste nije Juru Knezovića koje posebno cijenim. prava i druge važne svjetske institucije da bilo. Tako je po treći put, aklamacijom, za Vaši predstavnici ne mogu se na se svi zločini protiv čovjeka i pojedinih predsjednicu HDPZ-a izabrana Kaja principijelnosti i snazi uvjerenja nadma- naroda jednako tretiraju, bez obzira tko ih šiti, a u savladavanju mukotrpnog i in- Pereković. Dopredsjednicima su jedno- je, kada i gdje počinio, jer se zločini koje tezivnog svakodnevnog rada komunici- glasno izabrani Ljubomir Gotovac, Jure su počinili komunisti i njjihovi simpa- ranja vaš je ured u Zagrebu učinio ne- Knezović i Andrija Vučemil, a člano- tizeri prepuštaju zaboravu usprkos procjenjivu pomoć. Zato se, posebno u vima vijeća, uz predsjednike 22 po- činjenici da takvi zločini ne zastarijevaju. mojoj funkciji člana Predsjedništva, želim družnice, Milka Bencetić, Ivan Brizić, Ujedno oštro prosvjedujemo protiv zahvaliti. Znam daje to moguće samo u Ferdo Bušić, Mijo Jukić, Zdenko zlouporabe Međunarodnog suda za ratne jednoj ovako velikoj organizaciji, koja i u Kolčić, Mijo Krešo-Lovrić, Ivo zločine u Haagu za političke pritiske i

21 ucjene koji su evidentni u slučaju • tražimo da se za bivše političke mostojnost, zato predlažemo da se u pra- optuženih Hrvata. zatvorenike, prema čl. 12. Zakona, ne vima izravnamo s hrvatskim braniteljima, Mi, danas ovdje okupljeni hrvatski ro- primjenjuje minimum od 15 godina za te predlažemo da se prava bivših poli- stjecanje prava na mirovinu, već tičkih zatvorenika rješavaju u Ministar- bijaši upozoravamo hrvatsku javnost na bezuvjetna dodjela mirovine prema stvu hrvatskih branitelja. opasnost recidiva poraženih nositelja priznatom i utvrđenom radnom stažu, U Zagrebu, 24. listopada 1999. bivše jugokomunističke vlasti koji u svo- izvršenju ovog zahtjeva treba se pristupiti ODBOR ZA ZAKLJUČKE joj bezočnoj mržnji spram hrvatske ODMAH, po hitnom postupku, a zato su u države, a pokriveni plaštem antifašizma, proračunu osigurana sredstva u iznosu od Na koncu je pročitan i tekst pozdrav- unose razdor među hrvatski narod i 12.000.000 kuna; nih brzojava, upućenih predsjedniku Re- građane Republike Hrvatske, a na među- • tražimo da se osigura pravična publike dr. Franji Tuđmanu i predsjedniku narodnom planu blate Hrvatsku i lobiraju naknada i mirovina supružnicima Hrvatskoga državnog sabora, akademiku protiv hrvatskih državnih interesa. strijeljanih i ubijenih u zatvorima; Vlatku Pavletiću. • U ovo predizborno vrijeme slobodni • tražimo da se izvrši usklađivanje mi- smo, a i dužnost nam je upozoriti hrvatske rovina za sve bivše političke zatvorenike - umirovljenike, a čija je plaća bila manja birače da izađu na izbore i glasuju za one u od prosječne plaće u RH i koji su pravo na čijim će programima prepoznati, u prvom mirovinu ostvarili prema propisima koji OBAVIJEST TAJNIKA redu, branitelje hrvatske državnosti, one su vrijedili do 31.12.1998. godine; HDPZ-a koji neće dovesti u pitanje državu i uvesti je ponovo u balkanske asocijacije i sve S obzirom na prigovore nekoliko druge asocijacije koje dokidaju bitne ele- naših članova u povodu organizacije mente državne samobitnosti. Birajte one u V. Izbornog sabora HDPZ-a održanog čijim ćete programima prepoznati istinsku 24. Iistopadal999., našemu cijenje- brigu za čovjeka i duhovne vrijednosti. Ne nom članstvu podnosim sljedeće iz- dopustite da vas prevare lažnim vješće. obećanjima brzih rješenja problema koje Sukladno odredbama čl. 24. Sta- su stvarali desetljećima. Maskirani komu- tuta HDPZ-a, Sabor čine sabornici nisti i jugonostalgičari ne smiju biti više podružnica, koji su izabrani na način da se na svakih 25 članova bira jedan nikada hrvatski izbor. Hrvatska vlast treba Dio novoizabranog vijeća HDPZ-a biti dosljedna u promicanju i zaštiti svojih sabornik. Pozivi su poslani za 330 iz- abranih sabornika, a sjednici su Sa- nacionalnih interesa i oni ne mogu biti • tražimo da se u državnom proračunu bora nazočila njih 252 s pravom gla- predmet trgovine niti ucjene svjetskih ve- osigura dovoljno sredstava kako bi se sovanja. U našem glasilu Politički lesila, a naročito ne plijen bezdušnog bivšim političkim zatvorenicima isplatila cjelokupna naknada do kraja 2001. prema zatvorenikbr. 91 od listopada o.g. ob- multinacionalnog kapitala. obvezi Vlade RH, a visinu naknade za javljenje oglas o održavanju Sabora i Sudionici 5. sabora i cijelo članstvo dane provedene u zatvoru potrebno je svi naši članovi, bez poziva, uz pre- HDPZ-a zahvaljuju hrvatskoj Vladi i Sa- uskladiti s prosječnom dnevnicom u mje- dočenje članske iskaznice, mogli su boru na dosadašnjoj dobroj volji u rješa- secu prosincu koja predhodi godini prisustvovati sjednici i sudjelovati u vanju problema bivših političkih isplate, uz pridržavanje dosadašnjeg raspravi. Dvorana u INI bila je ogra- zatvorenika donošenjem izmjena i dopuna redoslijeda pri isplati; ničena na 320 sjedećih mjesta, ali uz Zakona o pravima bivših političkih • tražimo prednost pri dodjeli soci- pomoć susretljivog INA-ina osoblja, zatvorenika kojim su poboljšani životni jalnih i društvenih stanova; pronađene su i pomoćne stolice. Zah- uvjeti, ali nisu rješeni mnogi bitni • tražimo da se osiguraju financijska valjujemo svima nazočnima Saboru problemi. Zato tražimo da se hitno donese sredstva za istraživanja o političkim na uzornom ponašanju i praćenju Zakon za poboljšanje životnih uvjeta procesima i sigurna potpora za redovito i sjednice. bivših političkih zatvorenika kojim bi se nesmetano izlaženje časopisa Politički Posebno ističem zahvalu za spon- rješilo sljedeće: ZATVORENIK, objavljivanje knjiga i zorstvo tvrtki INA-Naftaplin koja drugih pisanih materijala koji svjedoče o nam je osigurala besplatno korištenje • Tražimo cjelokupnu besplatnu stradanjima političkih zatvorenika, te dvorane i kvalitetan obrok s pićem u zdravstvenu zaštitu i liječenje u topli- svojem restoranu. cama, te oslobađanje plaćanja izradu monografija velikih kaznionica zdravstvene participacije u svim vido- Stara Gradiška, Lepoglava, Požega, Goli Posebno zahvaljujem izvršnom vima, za supružnike i članove obitelji koji otok, Srijemska Mitrovica, Zenica, Foča i direktoru, g. Željku Belošiću, dipl. su osigurani po bivšem političkom Stolac, te rad na popisu svih procesuiranih ing., pomoćniku direktora za opće i zatvoreniku, te prednost kod smještaja u od 1945. do 1990. godine; predlažemo kadrovske poslove Ivanu Đereku, domove umirovljenika; osnivanje jednog odbora za ispitivanje dipl. prav. i Miji Kreši Lovriću, dipl. života hrvatskih političkih zatvorenika u • tražimo pravo na povlaštene ili ing., te ostalom osoblju koje nam je kaznionicama i logorima; besplatne vožnje svim javnim pro- taj dan svesrdno pomagalo. metalima kao što su dobili politički uznici • hrvatski politički zatvorenici sma- Stjepan Zerec, tajnik HDPZ • u većini bivših komunističkih zemalja; traju se borcima za hrvatsku državnu sa- OSMI KONGRES INTERNACIONALNE ASOCIJACIJE BIVŠIH POLITIČKIH UZNIKA I ŽRTAVA KOMUNIZMA (Dubrovnik, 25.-28. listopada 1999.)

Hrvatskoj je od 25. do 28. listo- Pišu: padamo su žrtve tih odnosa koji nisu pada 1999. održan VIII. kon- uvažavali slobodu malih naroda te Andrija Vučemil & gres Međunarodne udruge pravo i slobodu čovjeka pojedinca. Jure Knezović bivših političkih uznika i žrtava komu- I hrvatski je narod u ovome dvade- nizma. Na kongresu je od ukupno 16 setom stoljeću, u stoljeću ljudskih članica, bilo zastupljeno njih 12. Zbog ali je uputila pismo potpore, koje je na prava, kao uglavnom i skoro svi narodi objektivnih poteškoća, u radu Kongresu pročitano. od Sredozemlja do Baltika, kojima pri- Kongresa nisu bile u stanju sudjelovati padaju naši gosti ovdje, bio velikim samo udruge iz Latvije, Moldove, Pozdravno slovo savjetnika Preds- dijelom posebno izložen kraće vrijeme Rumunjske i Rusije, ali je zato bilo jednika Republike fašističko-nacističkom, te punih pede- zastupljeno članstvo od Jadrana do set godina komunističkom teroru, od Baltika. U ime Predsjednika Republike, početka četrdesetih do konca osamde- Kongres je sljedećim riječima pozdravio dr. Anđelko Mijatović: "Počašćen sam što sam ovdje s vama i što vas pozdravljam u ime pokrovitelja ove za sve bivše političke zatvorenike, ali i za suverenu Hrvatsku vrlo značajne manifestacije, u ime dr. Franje Tuđmana, predsjednika nezavisne Republike Hrvatske, također Predsjednica HDPZ-a i domaćica bivšega političkog prognanika i Izaslanici iz Njemačke, Litve i Poljske Kongresa, Kaj a Pereković, otvara zatvorenika i čovjeka koji je znatno pri- prate rad Kongresa Kongres donio uspostavi Republike Hrvatske i Odmah nakon dolaska u Dubrovnik, postao njezinim prvim predsjednikom, setih godina, te i velikosrpskom teroru izaslanici su na Daksi položili vijenac i još od svršetka Prvoga svjetskog rata, odali počast žrtvama komunističkog dakle bio izložen teroru komunističke terora, čudeći se činjenici da su krivci ideologije i teroru velikosrpske ideje. za taj zločin poznati, a da država nema Kad je u pitanju brojnost i širina tih snage da ih izvede pred sud. stradanja, onda možemo slobodno reći Kongres je u ime domaćina, da hrvatski narod po srazmj eru podne- Hrvatskog društva političkih senih žrtava, u odnosu na svoju bro- zatvorenika, otvorila predsjednica jnost, spada među narode koji su dali HDPZ-a, gospođa Kaja Pereković. natprosječno velik broj žrtava. Ne samo Ona se zahvalila Predsjedniku Re- daje hrvatski narod bezobzirno uništa- Član predsjedništva Internacionalne van u tijeku Drugoga svjetskog rata, publike na pokroviteljstvu, te je asocijacije gosp. Jure Knezović pozdravila njegova izaslanika, dr. predsjeda radnom predsjedništvu nego i nakon rata, kroz Križni put u Anđelka Mijatovića. Radno predsjed- VIII. Kongresa I.A. proljeće i ljeto g. 1945., kroz marševe ništvo kongresa preuzeo je dopredsje- smrti i logore masovnih likvidacija, te dnik Internacionalne asocijacije g. te povjesničara koji je još prije trideset masovnim strijeljanjima, masovnim Jure Knezović, koji se zahvalio do- godina ukazao na bitne i glavne osudama često i bez ikakve sudske pro- predsjednici Vlade Republike probleme u odnosima velikih naroda i cedure, kao što je bilo i ovdje u Dubrov- Hrvatske, dr. Ljerki Mintas-Hodak, velikih svjetskih ideja prema malim niku. na izraženoj želji da sudjeluje u radu narodima, a upravo većina političkih Pretpostavlja se da je relativno Kongresa. Ona je bila spriječena doći, zatvorenika, pa i onih kojima i mi primali hrvatski narod imao pod komunis-

23 ličkom vlašću oko 100.000 sudskih bez obzira na njihovu stručnost, teško Međunarodni skup koji se ovdje osuda na smrt, doživotne robije i osiguravala sredstva za život. Sve je to održava, služi na ugled i čast obično visoke kazne teškoga zatvora, a pridonijelo da je većina političkih Hrvatskom društvu političkih da je oko 250.000 Hrvata i Hrvatica osuđenika s minimalnim primanjima zatvorenika koji je domaćin skupa, a bilo policijski tretirano. Godine 1966. otišla u mirovinu te i danas teško isto tako i Republici Hrvatskoj, vlast je utvrđeno, kad je zloglasni Ranković preživljavaju. koje je omogućila u svakom pogledu smijenjen, utvrđeno je da su za oko Pobjedom demokracije i slobode u njegovo održavanje. Vi koji sudjelujete 1.300.000 Hrvata i Hrvatica vodeni Hrvatskoj nestalo je komunističkog u ovom radu pridonijet ćete prikazi- policijski dossieri. terora, ali ostali su bivši politički vanju svih onih prilika u kojima smo svi prognanici i njihovi osnovni životni politički zatvorenici živjeli i preži- problemi, od nedovoljnih sredstava za vljavali i ukazati na sve one nedostatke život do zdravstvenih i sličnih koje je nužno ispraviti da bi život bivših problema. Suverena hrvatska vlast je političkih zatvorenika bio dostojan nji- od početka svoje vladavine nastojala hova mučeništva i njihovih ideala. U riješiti probleme političkih zatvorenika, tom radu, u Predsjednikovo i svoje ime, rješavajući ih postupno, ali budući da skupu želim potpuni uspjeh, a gostima je Republika Hrvatska bila izložena posebno da se u Hrvatskoj dobro velikosrpskoj agresiji, s mnoštvom osjećaju, i još jednom vas sve srdačno Sudionici iz Bugarske, Njemačke i naslijeđenih, a i novostečenih gospo- pozdravljam!" Hrvatske prate rad Kongresa darskih problema, sve do sada svi problemi hrvatskih političkih Nemoguće je ukratko prikazati sve Radni dio Kongresa oblike tortura kojima su u komu- zatvorenika nisu riješeni onako kako bi nističkom režimu nepodobni Hrvati bili bilo poželjno i svakodnevno ih se Osim dr. Mintas-Hodak, svoju je na- izloženi, i to ne samo oni osuđeni, nego nastoji riješiti u što povoljnijem smislu. zočnost najavio i dopredsjednik i njihove obitelji, njihovo potomstvo i Hrvatskoga državnog sabora, g. Vla- rodbina. Život svakoga politički osuđe- dimir Šeks, ali je i on bio spriječen radi noga Hrvata u jugoslavenskim zatvo- iznenadnog posjeta izaslanika Eu- rima i kazamatima nije imao nikakve ropske unije. Izaslanici su izrazili ra- vrijednosti, u zatvorima su bili izloženi zumijevanje za teško političko stanje, svim oblicima maltretiranja, svim prouzročeno pritiscima europskih poli- patnjama, svim progonima, izolaci- tičara, koji se u ovim prostorima teško jama i po više godina, samicama, snalaze, ali i koji nemaju povjestnog izgladnjivanjima, bolestima, provoci- iskustva sa strahovladama komu- ranjima, premlaćivanjima, često pre- Sudionici iz Ukrajine, Slovačke nističkog sustava. puštani na milost i nemilost najokorje- i Albanije prate rad Kongresa Sudionike Kongresa primio je i lijim kriminalcima, pa i likvidacijama u Ovdje je potrebno naglasiti da bivši dubrovački gradonačelnik, g. Vido najdoslovnijem smislu. politički zatvorenici u slobodnoj i de- Bogdanović. On ih je tom prigodom upoznao s dičnom prošloću najljepšega Njihove patnje dobrim dijelom mokratskoj Republici Hrvatskoj nisu hrvatskog grada, koji na svojoj zastavi proživljavali su i njihovi bliži u svim marginalizirani, nego, naprotiv, nalaze nosi ime za kojim su milijuni pod oblicima svakodnevnoga života, od ne- se u svim institucijama vlasti i države, komunističkim jarmom čeznuli - Lib- mogućnosti školovanja do nemo- počev od institucije predsjednika ertas. gućnosti dobivanja rada i napre- države i predsjednika Sabora do dovanja u radu. I nakon izlaska iz naniže. Također, društvo koje je or- zatvora politički zatvarani i osuđivani ganiziralo ovaj međunarodni skup Hrvati bili su i dalje izloženi novim pro- uvijek je imalo potporu i ima je od gonima, često ništa blažim od onih u predsjednika države i drugih čelnika zatvorima, od nemogućnosti za- pošljavanja i rada do stalnih poli- hrvatske vlasti. Da će tako biti i cijskih paski. Sve je to vodilo stalnom ubuduće, u to ne trebamo sumnjati. I onemogućavanju politički nepodobnih, problemi bivših hrvatskih zatvorenika rješavat će se postupno i u mjeri kako to pogotovo osuđivanih osoba u nor- Sudionici VIII. Kongresa naprijamu kod malnom i svakodnevnom životu, pa je i gospodarske i druge prilike budu gradonačelnika Dubrovnika, većina bivših političkih zatvorenika, dopuštale. gosp. Vida Bogdanovića

24 Nakon razgledavanja grada i svake pojedine udruge bivših političkih pomoći u političkom savladavanju divljenja ljepoti u kojoj su se prožimali uznika koje su progonili komunisti. diktature. odnosi slobodne Europe, na red je Međunarodna udruga u toj borbi može Koji će put biti odabran ovisi o došao i radni dio Kongresa. U tom je pomoći na razne načine, npr. i tako da raznim čimbenicima. Odlučujući može dijelu održan niz referata, nakon kojih dostavi već važeće lustracijske zakone biti nacionalno-povijestni čimbenik; su nazočni postavljali pitanja i u nekim zemljama, poput Češke, može to biti vrsta prijelaza iz diktator- raspravljali. Budući da se planira Poljske ili Njemačke. ske nepravne u pravnu državu, a može objavljivanje zbornika radova, ovdje Posebno je zanimljiv njemački ćemo samo sažeti najbitnije naglaske iz Stasi-Unterlagengesetz, koji ima pojedinih izlaganja. zakonsko-tehnički i formalno-pravno razrađeno sve ono što je potrebno da bude sudski upotrebljiv i izdrži sve sudske kontrole. Putokazi u traženju pravog jesu pitanja: kako za žrtve postići pravednost, kako omogućiti zadovoljštinu za pretrpljene patnje i poniženja, do koje granice novi pore- Predsjednik bugarske udruge gosp. Ivan Stančev prima povelju dak podnosi svladavanje teške prošlosti i kako stabilizirati novi sustav a da se ne Predsjednik njemačke udruge UOKG ovisiti o tome radi li se o revolucionar- gosp. Gerhard Finn prima povelju dogodi povratak prošloga? Kako postu- nom ili dogovornom prijelazu vlasti piti sa starim vlastodršcima i dužnosni- koji bez starih vlastodržaca ne bi bio Najzastupljenije je bilo njemačko cima, koji su prouzročili, činili ili nisu moguć, dakle o procjeni koliko suživot izaslanstvo. Pritom treba posebno spriječili nasilje nad žrtvama komu- može izdržati smjenu elite i, prije istaknuti sudjelovanje glavnoga nističke diktature? svega, koliko to opterećuje mladu de- državnog odvjetnika iz Berlina dr. mokraciju. Dakle, politički odnosi u Schaefgena, koji je poznat u Nje- Dr. Schaefgen: za lustracijsko prošlosti i sadašnjosti određuju inten- zakonodavstvo mačkoj po podnošenju tužbi protiv zitet odnosa prema državnoj nepravdi bivših dužnosnika DDR-a radi Nema države u Istočnoj Europi iz prošlosti i sadašnjem njezinu svlada- državnog kriminala. On je na tu temu (uključujući i Rusiju!) koja bi se vanju. održao referat u kojem je ukazao na odlučila na apsolutni oprost i zaborav mogućnosti savladavanja posljedica Prividna neupitnost pobjede demo- nepravde koju su učinile upravne komunističke diktature. Pritom je kracije biva dovedena u pitanje već zbi- strukture bivših komunističkih vlasti. U istaknuo, da je za to potreban lustra- vanjima u Rusiji, gdje ponovni dolazak svima se pokušava pronaći jedan od cijski zakon. Problem je u demokraciji, komunista pod Zjuganovljevim vod- sljedećih putova. Prvo, potpuna ili stvom nije nezamisliv. I PDS u Nje- jer ona poznaje samo političku volju zakonskim pravilima definirana djelo- mačkoj dobiva preko 20% glasova na većine, a od toga profitiraju drugovi, izborima. Opasnost povezivanja starih koje bi trebalo privesti na optuženičku mična amnestija odnosno ograničeno saveznika itekako prijeti procesu de- klupu radi počinjenih djela. priznanje zastarjelosti kaznenopra- vnog gonjenja počinjenih komuni- mokratizacije u Europi. Institucija stičkih zločina; drugo isključenje stare međunarodnoga kaznenog suda još je elite u politici i gospodarstvu; treće, re- daleko od ostvarenja, a prije bilo habilitiranje žrtava sudske i upravne kakvog daljnjeg ozbiljnijeg rada samovolje, koja je u suprotnosti s pos- potrebno je uočene nedostatke u Statutu tupanjem u duhu pravne države; ispraviti. četvrto, odštetom za pretrpljene zatvorske patnje i iz toga nastale posljedice za rehabilitirane žrtve komu- nističke diktature odnosno za naslje- Balys Gajauskas iz Litve prima povelju dnike, kao i nadoknada za nastalu štetu Da bi bio donesen lustracijski na vrijednostima i vlasništvu; peto, zakon, ističe dr. Schaefgen, potrebno je ustanovljenje institucija koje će u demokratskom sustavu dobiti poli- istraživati i razjasniti nepravde tičku većinu. Ako te većine nema, mora diktature, i koje će omogućiti razgovor Glavni državni odvjetnik iz Bulina gosp. se ući u političku borbu. To je zadatak između počinitelja i žrtve, dakle koja će Cristoph Schaefgen prima povelju

25 Komunizam zaslužuje načelnu i opću osudu POZDRAVNO PISMO DR. LJERKE MINTAS HODAK, POTPREDS JEDNICE VLADE Drugi predavač bio je gospodin Wolfgang Kusior, voditelj Zaklade za REPUBLIKE HRVATSKE I MINISTRICE U VLADI savladavanje posljedica komunističke ZA EUROPSKE INTEGRACIJE diktature u DDR-u. On je u svom izla- SUDIONICIMA VIII. KONGRESA ganju ukazao na potrebu organiziranja bivših političkih uznika i žrtava komu- INTERNACIONALNE ASOCIJACIJE BIVŠIH nizma, kako u svojim zemljama tako i POLITIČKIH UZNIKA I ŽRTAVA KOMUNIZMA na međunarodnom planu. Na taj bi se (Dubrovnik, 25. do 28. listopada 1999.) način povećali izgledi za međunarodnu osudu komunizma kao zločinačke Poštovane dame i gospodo, organizacije. S osobitom radošću prihvatila sam poziv da sudjelujem, danas s Vama, ovdje Drugo opširnije predavanje održao je hrvatski ministar pravosuđa dr. u Dubrovniku, u radu VIII. Kongresa internacionalne asocijacije bivših poli- Zvonimir Šeparović. On je održao tičkih uznika i žrtava komunizma, koji se održava pod visokim pokroviteljstvom izlaganje na temu Nasilje i žrtve za Predsjednika Republike Hrvatske, dr, Franje Tuđmana. vrijeme komunističkog sustava i do- Unatoč činjenici da sam sve pripremila da Vam se osobno pridružim u radu movinskog rata u Hrvatskoj. Predložio Kongresa, zbog iznenadnih i neodgodivih obveza nisam u mogućnosti to učiniti, je dvije mogućnosti za zadovoljenje već se nalazim u Zagrebu, ali u mislima s Vama. pravde. Prvo, moguće je da krivci priznaju zločin, te im se - osim za Stradavanje hrvatskih ljudi u okviru bivše državne tvorevine radi najteža kaznena djela - podijeli oprost. izražavanja političkih mišljenja i želje za samostalnom i suverenom Hrvatskom Drugu mogućnost dr. Šeparović vidi u državom, koji su bili u suprotnosti s tadašnjom vladajućom politikom odkriva utemeljenju svojevrsnoga moralnog svu negativnu jednoznačnost takvog sustava. suda, slična onom Russelovu. Izricanje Upravo i zbog toga, hrvatska je vlast, nakon osamostaljenja Republike moralne osude od strane društvenih Hrvatske i konačnog postizanja hrvatskog "svoj na svome ", pokušala donošen- uglednika moglo bi biti djelotvornim jem zakonskih propisa donekle ublažiti posljedice koje je takva politika učinila načinom za zadovoljenje pravde, bez ljudima koji su drugačije razmišljali na zasadama demokratske svijesti. sudjelovanja redarstva i sudstva. Dugotrajne zatvorske kazne u neljudskim uvjetima, obilježavanje obitelji, nemogućnost zapošljavanja i odvijanja normalnog života nakon izlaska iz zatvora, kao i činjenica da su mnogi politički zatvorenici smrtno stradali u zatvorima treba zauvijek biti opomena budućim generacijama i svima onima koji su spremni prihvatiti ponovno vlast protagonista takvog režima. Imajući u vidu stradavanja ljudi u komunističkoj Hrvatskoj kao i u ostalim državama članicama Vaše asocijacije, a sve u ime komunističkoga režima, izražavam nadu da će upravo organizirani javni istupi bivših političkih uznika i žrtava komunizma biti kvalitetna garancija da se takva događanja više nikada ne ponove. LIBERTAS, drevno geslo Dubrovnika, koje simbolizira slobodu u svim njenim vidovima, najprimjerenija je riječ za pojam kojem svi težimo. Sigurna sam da će vlade "novih demokracija" i nadalje činiti sve, kako bi ljudi bez obzira na razlike, pogotovo razlike u mišljenjima, bili slobodni i nikada više pro- ganjani. Upravo s tom mišlju, zaželjelo bih Vam uspješan rad Kongresa uz poziv da, Izbor novog predsjedništva gledajući unazad u Vaša negativna iskustva, svojim odlukama i zaključcima u najvećoj mjeri doprinesete boljoj i kvalitetnijoj budućnosti Vas samih i svih slo- Hrvatski izaslanik i član predsje- bodnih i miroljubivih naprednih ljudi. dništva Internacionalne asocijacije Jure Srdačno, Vaša Ljerka Mintas Hodak • Knezović upozorio je na potrebu registracije IA kao nevladine udruge (NGO) pri UN. Svrha toga nije samo fi- Rezolucija nancijska konsolidacija I A, nego i za- U nizu dokumenata usvojenih na kongresu, posebno mjesto zauzima Rezolucija, dobivanje položaja u kojem se može koja glasi: koristiti međunarodno-pravni instru- "Na VIII. kongresu Internacionalne asocijacije bivših političkih uznika i žrtava mentarij i utjecaj na donošenje komunizma, održanom u Dubrovniku od 25. do 28. listopada 1999., nacionalne organizacije izvijestile su o situaciji u svojim zemljama. Unatoč pojedinačnom napredku, više određenih odluka, kako bi se u izaslanika moralo je upozoriti da nisu na zadovoljavajući način uređena pitanja reha- budućnosti onemogućilo podjarmlji- bilitacije i naknade štete. Uzrok tomu leži u činjenici, da bivše komunističke strukture još vanje inomišljenika odnosno njihov uvijekpostoje, a stari funkcionari pod demokratskim plastom određujupolitička mjerila. progon u bilo kojem obliku. To bi bio Zbog toga nedostaju u mnogim zemljama lustracijski zakoni, na temelju kojih bi se odgovorne za političko ugnjetavanje u komunizmu moglo pozvati na odgovornost i udal- zalog žrtava komunizma za spokojnu jiti ih s njihovih sadašnjih funkcija u državi i gospodarstvu. Radi toga još uvijek posto- budućnost dolazećih naraštaja. jeće komunističke strukture sprječavaju dovoljno informiranje građana o strategiji komunizma. Mi zbog toga zahtijevamo: da se u svim školama i ustanovama za izobrazbu temeljito i stručno uči povijest komunizma i njegova djelovanja. Vrijeme je da se u pogođenim državama komunistička prošlost, te nacionalne i internacionalne posljedice, znanstveno istraže i predstave. To mora biti zadatak sveučilišta i znanstvenih instituta za sva područja života. Za taj znanstveni zadatak moraju se otvoriti državni arhivi, a akti komunističkih stranaka i njihove političke policije moraju biti dostupni. To će istodobno pridonijeti rehabilitaciji pojedinih žrtava i progonjenih skupina. Od svih država - vlada, uprave, pravosuđa i gospodarstva - zahtijeva se, da stvore takve političke uvjete, koje će mladi naraštaji smatrati vrijednim življenja i sigurne budućnosti. Gunther Rudolph sudionik Kongresa U Dubrovniku, dne 27. listopada 1999. prima povelju Shogata e ish-te Prendjekurve Politike Antikomuniste te Shqiperise - Albanija Union ofthe Repressed People after the 9.1X1944 in Bulgaria - Bugarska Union der Opferverbande Kommunistischer Gewaltherrschaft e. V. - Njemačka Assoziation ehemeliger Politgefangener und Kommunismus opfer von Sudestland - Es- tonija Hrvatsko društvo političkih zatvorenika - Hrvatska Lietuvos politiniu kaliniu ir tremtiniu sajunga - Litva Zwiazek Wiezniow Politycznych Okresu Stalinowskiego '39- '56 - Poljska Zvaz protukomunistickeho odboja - Slovačka Združenje žrtev komunističnega nasilja - Slovenija Konfederace Politickych Veznu ČR - Češka Voditelj njemačke Zaklade za savlada- Vseukrajinsko tovarictvo političnih vjazniv i represovanih - Ukrajina vanje posljedica komunističke diktature gosp. Wolfgang Kusior prima povelju Budući da je Kongres rad Tajništva, njemački, litvanski, ukrajinski i koje je vodio g. Knezović, ocijenio slovenski predstavnici za novog su uspješnim, određeno je da ono ostaje u predsjednika predložili g. Knezovića. Zagrebu. Njegov protukandidat bio je Jiri Blatny Kongres je ujedno imao izborni iz Češke. Tajnim je glasovanjem, s značaj. Kako je madžarski član deset od ukupno dvanaest mogućih gla- predsjedništva, g. Bela Krasznay, iz sova, za novog predsjednika izabran privatnih razloga podnio ostavku, izaslanici su birali novoga, petog člana član predsjedništva iz Hrvatske, g. Jure Na svečanoj večeri; sudionici Kongresa predsjedništva. Nakon demokratske Knezović. iz Njemačke, Češke i Hrvatske rasprave premoćnom je većinom Osim toga je na prijedlog hrvatskog izabran litvanski predstavnik. Sastav je Drugi kongresni dokumenti novoizabranog predsjedništva sljedeći: predstavnika prihvaćena izmjena Sta- Uz ovu, Kongres je prihvatio i slje- tuta, i to u pogledu registracije IA u Jiri Blatny - Češka; Roland Bude - deće rezolucije: Njemačkoj. Ona bi tamo imala stalno Njemačka; Constantin Ticu Dumi- sjedište, za razliku od dosadašnje trescu-Rumunjska; Balys Gajauskas "Polazeći od činjenice, da formulacije po kojoj je sjedište u zemlji - Litva i Jure Knezović - Hrvatska. nekažnjen zločin u sebi krije opasnost trenutnog predsjednika. Kongres je Ukazujući na uzoran rad i dvogo- ponavljanja, VIII. kongres Internacion- prihvatio da sjedište bude u Berlinu. dišnje iskustvo u vođenju Tajništva, alne asocijacije bivših političkih uznika / žrtava komunizma donosi sljedeći zaključak: NOVI PREDSJEDNIK INTERNACIONALNE Kao prvenstveni zadatak novo- ASOCIJACIJE izabranog predsjedništva Asocijacije smatra se potreba organiziranja Jure Knezović, prvi Hrvat na čelu jedne međunarodne udruge kazneno-pravnog sudskog istraživanja Jure je kao gimnazijalac pristupio ilegal- zločina koje je počinio komunistički noj organizaciji na imotskoj gimnaziji u režim, kao i davanje savjetodavne po- čijem Statutu prvi članak glasi: "Hrvatska; moći nacionalnim organizacijama u revolucionarna mladež je organizacija za tome pogledu. U Dubrovniku oslobađanje Hrvatske ispod komunističkog jarma." Kao 17-godišnjak osuđen je na tri i 27.10.1999." pol godine zatvora, kaznu je izdržavao u Imajući na umu zbivanja diljem Zenici. Nakon izlaska iz zatvora odlazi u emi- svijeta, prihvaćena je i Rezolucija graciju, najprije u Beč. Tamo živi i radi tri i osude genocidne politike, koju provodi pol godine. Kada su 1967. hrvatske kulturne vlada Ruske Federacije nad čečenskim institucije donijele Deklaraciju o imenu i narodom. Ona glasi: položaju hrvatskog književnog jezika i poz- vale na obranu hrvatskog jezika a podpisnici "VIII. kongres Internacionalne aso- u zemlji došli pod udar jugokomunista, tiska cijacije bivših političkih uznika i žrtava u Beču 10.000 letaka i šalje u Hrvatsku. Nakon osam mjeseci udba odkriva rasparči- komunizma kao udruga nacionalnih vače, pa se u zatvoru nalaze njegov mlađi organizacija bivših političkih uznika i Rođen 20. travnja 1942. u Babinoj brat i sestra, a njega austrijske vlasti na priti- žrtava komunizma oštro prosvjeduje Gredi, Hrvatska, rimokatolik oženjen, sak iz Jugoslavije, radi "ugrožavanja neu- petero djece protu politici genocida koju provodi tralnosti" protjeruju. Iz Austije preseljava se Potječe iz seljačke obitelji iz Imotske u Njemačku gdje osniva obitelj i dalje radi. vlada Ruske Federacije nad čečenskim krajine. Obitelj je živjela daleko od politike a Samostalni je poduzetnik preko deset go- narodom. Kongres zahtjeva da se zaus- otac je za vrijeme Drugoga svjetskog rata, dina. tavi krvoproliće u Republici Čečeniji! radi mnoštva djece (10), bio oslobođen vo- Nakon Titove smrti kao otac četvero jne obveze, te nije sudjelovao ni na jednoj djece vraća se u Hrvatsku. U Dubrovniku, dne 27. listopada strani. Dopredsjednik je Hrvatskog društva po- 1999. " Kad su komunisti 1945. preuzeli vlast i litičkih zatvorenika i predsjednik Po- boljševičkim metodama uveli strah i trepet družnice Zagreb, a na VII. kongresu Među- kroz masovne likvidacije i kratke procese, narodne udruge bivših političkih uznika i organizirao je otac oružani odpor protiv žrtava komunizma izabran je u Predsjed- komunističke diktature. U rujnu 1947. četiri ništvo te Asocijacije, te je kao dopredsjednik člana obitelji likvidirani su bez suda odlu- i voditelj tajništva Internacionalne asocija- kom "Narodnog odbora". Otac je osuđen na cije, koje se nalazi u Zagrebu, zaslužan za smrt strijeljanjem ali je pomilovan na 20 go- uspješan rad na postizanju ciljeva od in- dina. S ocem, braćom i sestrama obitelj broji teresa za sve žrtve komunističke diktature, sedam političkih uznika, koji su za slobodu što je VIII. kongres Internacionalne asocija- Hrvatske i razkidanje komunističkih okova u cije u Dubrovniku nagradio izborom za no- komunističkoj Jugoslaviji ne odjednom, nego u nizu sve do 1971. sjedili u jugo- vog predsjednika. slavenskim zatvorima. Andrija Vučemil • Vrijedi objaviti i Rezoluciju o povredi ljudskih prava i sloboda u mokratske društvene organizacije te "U skladu s Općom deklaracijom o Bjelorusiji: slobodu tiska i mišljenja, a služi se ljudskim pravima, koju je Opća skupština Ujedinjenih Naroda usvojila " VIII. kongres Internacionalne aso- misterioznim metodama nestanka 10. prosinca 1948., i pozivajući se na cijacije bivših političkih uznika i žrtava opozicijskih vođa. Kongres poziva sve komunizma kao udruga nacionalnih načelo nazastarivosti zločina pravne organizacije svih zemalja i organizacija bivših političkih uznika i označenih kao genocid, zahtijevamo, žrtava komunističkog režima najoštrije vlada demokratskih zemalja, da upo- da povjerenstvo Ujedinjenih Naroda za osuđuje progon nacionalno- trijebe sav svoj utjecaj za ponovnom utvrđivanje masovnih smaknuća demokratskih vođa vaše zemlje, koji se uspostavom ljudskih prava i sloboda u službeno istraži smaknuća koja su se nalaze u političkoj emigraciji Bjelorusiji. U Dubrovniku 27. zbila tijekom rata i nakon njega, a u ko- (uglavnom u Ukrajini i Litvi) od strane jima je na području današnje Republike listopada 1999." prokomunističkog režima bjeloruskog Slovenije smrtno stradalo više od tri predsjednika Lukašenka. Osuđujemo I slovensko je izaslanstvo stotine tisuća nedužnih civila, uključu- politiku bjeloruskog diktatora, koji je predložilo rezoluciju, koja je jedno- jući i žena i djece, koji su većinom uništio nacionalni parlament, de- glasno prihvaćena u sljedećem obliku: bježali pred komunističkim nasiljima - prije svega iz Hrvatske i Slovenije. Pri- "Gospođo Pereković, uvaženi i vlasti, spremni razumjeti nas i cijene tom posebnu pozornost treba posvetiti časni potpredsjednici i predsjednici i doprinos što smo ga mi našim uzništ- osobama, koje su u Jugoslaviju vraćene članovi Međunarodne asocijacije poli- vom dali. iz Austrije. Dubrovnik, 27. listopada tičkih uznika. Posebna mije čast da vas Tijekom našeg boravka u Du- 1999." mogu pozdraviti u ime predsjednika brovniku posjetili smo također grad, i Albansko je izaslanstvo predložilo Republike dr. Franje Tuđmana. On bi razgledali zidine i vidjeli rane koje je rezoluciju o prilikama u Albaniji i pra- vas primio, ali je danas u državnom zadobio ovaj grad tijekom zime kada je vima Albanaca na Kosovu. Nju, zbog posjetu Vatikanu i Italiji. bio opkoljen i nemilosrdno napadan. nepotpunog prijevoda, nismo u stanju Na početku želim istaknuti da je donijeti u ovom broju. hrvatska država od svog prvog dana ne samo posvetila dužnu pažnju političkim uznicima, nego je i osudila pojavnost zločina i progona koje su počinile komunističke vlasti u svim državama svijeta. Posebno smo ponosni da smo to činili od prvog dana. Vjerujem da je tome doprinijelo i razumijevanje našeg Predsjednika koji je osobno bio Sudionici Kongresa u Dubrovniku politički zatočenik, kao i drugi uvaženi Vidjeli smo da ti sugrađani danas članovi naše političke zajednice koji su Na svečanoj večeri žive drugačije. I doista oni su se sami osjetili što znači biti progonjen, potvrdili u junačkoj borbi. To nas je zatvaran i mučen od komunističkog ispunilo daljnjim pouzdanjem, jer režima kao najvećeg zla ovog stoljeća." Završetak Kongresa i posjet Uredu vidjeli smo da u Vašem narodu postoji Predsjednika Pozdravnom govoru dr. Kostovića snaga, da u njemu postoji vedrina i uzvratio je njemački predstavnik, do- pouzdanje da se i dalje gradi demokra- Nakon završetka radnog dijela predsjednik Međunarodne udruge, g. cija i da zavlada svugdje vladavina Kongresa upriličena je svečana večera. Roland Bude: prava. Osim lijepih želja i dirljivih zdravica, "Ekselencijo, dopustite mi da u ime predsjednica HDPZ-a je, temeljem od- svih delegata koji su sudjelovali na 8. luke Vijeća, uručila povelje i medalje kongresu naše Internacionalne asoci- zaslužnim predstavnicima stranih jacije političkih uznika iskažem zaista udruga. veliko zadovoljstvo, a prije svega čast što ste nas odlikovali time što ste nas primili u ime Predsjednika dr. Tuđmana u Predsjednički ured.

Mi znamo to cijeniti i zapravo to Nakon polaganja vijenca žrtvama doživljavamo kao jedan svojevrsni komunističkog terora na Daksi vrhunac nakon pet dana što smo posjetili Hrvatsku. Tu smo došli prvo i Nas je sudionika bilo iz petnaest prisustvovali smo Saboru, a nakon toga zemalja od Estonije do Albanije. Kada smo bili u Dubrovniku gdje smo kroz se zbroje godine koje smo proveli u Sudionici Kongresa iz Češke, Hrvatske, mnogobrojna predavanja, a između uzništvu to je sveukupno 237 godina. Litve i Njemačke toga i člana Vaše Vlade, ministra pra- Što se Vaše domovine tiče želimo vosuđa mogli čuti zanimljive stvari. Vam zahvaliti na gostoprimstvu i Predsjednik Republike je, kao Naravno, bilo je zanimljivo što se želimo Vam svako dobro u daljnjoj pokrovitelj Kongresa, izrazio pri- tiče predavanja, ali moramo reći da izgradnji Vaše države. Želimo Vam go- pravnost primiti njegove sudionike. smo susreli zaista gostoljubive do- spodarski oporavak i razvoj i svim srcem želimo Vam reći da smo u vrijeme Kako se Predsjednik tada nalazio u maćine. Iz svega toga zapravo se vidi okrutnih bombardiranja bili cijelo koliko je slobodna država Hrvatska i Vatikanu na otvorenju hrvatske izložbe, vrijeme s vama. koliko je samosvojna u tom svom nasto- sudionike Kongresa primio je pred- janju da izgradi takvu domovinu. Molimo Vas također da Vašem stojnik Ureda, dr. Ivica Kostović. On Osjetili smo također i koliko su gospodinu Predsjedniku izrazite naše im se obratio sljedećim riječima: današnji ljudi, koji su na političkoj štovanje i najsrdačnije pozdrave." •

29 ULOGA I ZNAČENJE INTERNACIONALNE ASOCIJACIJE Po okončanju VIII. kongresa IA održana je konferencija za tisak

povodu izbora Jure Knezovića raši poratnoga specijalnog sovjetskog lo- model potpunoga, apsolutnog oprosta, novim predsjednikom Interna- gora br. 2, izvijestio sam nazočne o otkriću koji bi bivšim zločincima omogućio da i cionalne asocijacije bivših poli- masovne grobnice u Teznom kod Mari- dalje odlučuju o sudbini pojedinaca, tičkih uznika i žrtava komunizma (IA), u bora. Tamo se nalazi, prema do sada skupina i naroda. Zagrebu je 3. studenoga 1999. održana utvrđenom, u jednoj grobnici preko 42 ti- Smisao toga nije osveta. Time se, u konferencija za tisak. Na njoj su, uz na- suće ljudi smaknutih od strane pobješnje- prvom redu želi osigurati demokracija. zočnost brojnih novinara, sudjelovali lih komunista. Tada je ustanovljeno da je Zločinci i agenti podložni su utjecajima i Knezović, Kaja Pereković i Andrija to najveća masovna grobnica na svijetu ucjenama. U Hrvatskoj pjevaju vrabci da Vučemil. učinjena u tako kratkom vremenu. Ljudi je KOS odnio arhive u Beograd. Stoga se Novije predsjednik potanje elaborirao nisu pojma imali i teško su vjerovali da je može očekivati da Beograd iskoristi in- sastav, ulogu i značenje IA, te se napose to počinjeno po naredbi onoga Tita kojega formacije koje ima. Zbog togaje za državu osvrnuo na problem lustracije, čišćenja od su oni smatrali demokratom samo zbog Hrvatsku važno da donese lustracijski posljedica komunističke diktature. U činjenice da se opirao Staljinu. zakon, da se ljudima olakaša lojalnost kraćem obliku prenosimo njegovo izla- Naši slovenski prijatelji znaju da je prema ovoj svojoj državi. Ne radi se o lovu ganje. njihova država, ne samo zbog Tezna, na vještice, ni o pozivu na progon. Međunarodna udruga bivših političkih najveća grobnica na svijetu i da su tamo ne Osumnjičenima se jamči pravo na pošteno uznika i žrtava komunizma ima 16 pobijeni u boju, nego zarobljeni i ne- zemalja-članica, koje obuhvaćaju prostor moćni, čak djeca, žene. Dvije Slovenke suđenje, ako ga oni žele. od Jadrana do Baltika. Žrtve se, međutim, svjedoče da su porodilja i tek rođena beba Sudioništvo komunističkog pravo- nalaze na prostranstvima od Vladivostoka izrešetane su rafalom koje je poslao prst suđa u progonu onih koji drukčije misle, do Trsta, a komunisti nisu bili humaniji ni vođen crvenom zvijezdom. To je dio nije ništa drugo nego sudjelovanje u u Africi ni na Kubi, te su u mnogim strašnih zločina, ali nitko nije čuo da se bar kršenju ljudskih prava. Zloupotreba vlasti zemljama još čvrsto na vlasti. Stoga se jedan odgovoran za takve zločine kroz organe unutarnjih poslova, a posebno pekinški Tienan Men (Trg nebeskog mira) samoinicijativno odmaknuo od vlasti. za otmice i ubojstva inomišljenika u Budućnost se ne može graditi bez može i drugdje ponoviti. zemlji i izvan nje, zločini su preko kojih se prošlosti, pa tako ni demokratsko društvo Zoran je primjer Bjelorusije. Zatvori ne može prijeći. Svjedoci smo prijenosa nije moguće izgrađivati, ako se ne razčisti se pune, ljudi bježe u emigraciju. Susjedna kostiju pokojnog Bruna Bušića, koji se s nedemokratskom prošlošću. Litva i Ukrajina opterećene su valom perom borio za slobodu čovjeka i svog izbjeglica, a o tome se malo ili nikako ne VIII. kongres Međunarodne asocija- hrvatskog naroda. On je bio novinar, i vaš cije održan u Dubrovniku ima u tome smi- govori. Lukašenko se samo ponekad kolega. Njegove ubojice i nalogodavci se spomene i to u kontekstu ponovnog sao i značenje. U činjenici organiziranja nisu spominjali. Mi se pitamo kako je oživljavanja sovjetskog imperija i saveza žilava i osude zločina kako pojedinačnih mogu s tim snagama graditi demokratsku koje sklapa s Moskvom. Prešućuju se počinitelja, tako i komunizma kao zloči- budućnost? Bili smo na Daksi, otočiću komunističke metode, koje se primjenjuju načke ideologije koja je slobodnom u Bjelorusiji. Znači li to da će, ako se čovjeku neprijateljska isto kao što je to i kod Dubrovnika, i položili vijenac slično sutra dogodi u kojoj drugoj zemlji, fašistička ideologija. Na koji je način to žrtvama komunističkog terora (tamo su javno mnijenje biti tiho? Zapad, kao i ra- moguće postići? To je najlakše komunisti 1944. pobili ugledne građane i nije, nema odgovarajući instrumentarij donošenjem lustracijskog zakona. On svećenike), a odgovorni za te zločine, koji bi spriječio ponovnu uspostavu može primijeniti različite metode i kako smo tamo čuli, živi slobodno u komunističke diktature, nego jednostavno tehnike, a za njegovo donošenje potrebna Hrvatskoj. prepušta vremenu, bez obzira na strašne je politička volja, tj. političku većinu. Ako patnje koje stanovništvo podnosi. te većine nema, mora se ući u političku Stoga se glavni državni odvjetnik iz borbu. Berlina dr. Schaefgen, koji je na našem Tragediju takve taktike Hrvati su na žalost iskusili. Crna knjiga komunizma To je zadatak svake pojedine udruge Kongresu održao zapaženo predavanje, dio je istine o tome strašnom vremenu. bivših političkih uznika koje su progonili upitao kako je moguće da se u Hrvatskoj Dio, jer se u njoj zaobiđeni zločini koje je komunisti. Međunarodna udruga u toj ne nađe bar jedan državni odvjetnik, koji počinila komunistička partija pod borbi može pomoći na razne načine. bi protiv tog počinitelja pokrenuo kazneni vodstvom Tita. To je moguće sve dotle Borba je nuždna, a to pokazuje i primjer postupak. Mi smo ga upoznali s tužnom dok se ne otkrije potpuna istina. Na skupu ostalih europskih zemalja. Nijedna od činjenicom da takvih slučajeva ima u u Buchenwaldu, gdje su se okupili logo- njih, uključujući i Rusiju, nije izabrala Hrvatskoj više... PISMA IZ ISTRE

Ki je koliko dužan? Piše: kad je bija živ! U svjetskoj, europskoj a vero i domaćoj političkoj praksi. Aj, kako san se noćas isprepada! Mi se Blaž PILJUH Pogledajte si samo naše današnje je sanjalo kako da san doša u svoje selo. stranke. I te koalicije. Ča van ne gredu na Unakovo kakovo je nikada bilo. Puno Za sve je kriv Makjaveli! živce? Meni vero da! Uzmite na primjer ljudi i blaga. Pak da je jedan Boškarin, ve- unu tamo "četvorku". U kojoj su HNS, lik kako slon z rogima ud dva metra, name Vero je! Ne znate ki je bija Makjaveli? HSS, LS i ...IDS! Inšoma stranke kojima nasrnuja. Aj, ma san biža, da san se valje z Kako se usuđujete to ne znati!? Jopet van se državotvornost nikako ne more petami po guzici tuka! Joh je meni!! ... U moran držati predavanja! Pak ćete jopet osporiti, sa strankom kojoj se državotvor- zadnji hip da san otpra nika vrata i brzo hi reći da se pravin važan! S kin ja to vrime nost nikako ne more...pripisati. Zapravo za sobon zapra. A uno čudovište ud gubin! A, ma! Neka van bude! Još uvi put more! I oni su za državu, za... "Istru- Boškarina me je grdo gleda priko zida i mi ću van pamet prodavati, iako ste zapravo državu"! Ča san van ja reka? Makjaveli, je maha z kopiton govoreći ljudskin gla- nezahvalni, vero ste! Makjaveli! Cilj (vlast), opravdava sred- son: "Si mi pobiga uvi put, si, ma nećeš stvo (neprincipjelnost)! a ja nisan samo Alora, dakle, Nikolo Makjaveli (po drugi put! Dopast ćeš ti meni rogi, ti ja Hrvat, nego san i Istrijan. Pak živin tu di Vuku!), to jest Niccolo Machiaveli (po rečen!" Aj kako mi je srce tuklo, zbudija živin i vidin to ča vidin. I znan ča znan, a kozi!) se je rodija i živija u Firenci ud san se svi pun straha, pak još po ure nisan znan da to ča ja znan znaju i drugi. Samo 3.5.1669. do 22.6.1527. Bija je i tajnik i moga h sebi dojti. 1 još mi tamo na televi- se prave blesavi! Ma dajte, vas molin! vojnik i pisac i političar. Piše da je bija kul- ziji reklamiraju niki tamo agroturizam. Vlast pod svaku cijenu! Da mi je samo turan, moderan, demokratičan. Kako poli- Ma dajte, vas molin! Koji vrajži agroturi- znati...pod koju? A koordinator ute "čet- tičar se je zalaga za to da se domovina vorke" "Šestorke", vrag zna ča su, zam? Ča će turisti na selu, kad i seljaci iz more braniti svin sredstvima. Inšoma, da je...Nino Jakovčić! Koji je tek nakon njega biže? Nidan više neće zemlju ko- cilj opravdava sredstvo! Pa kako je povij- "Oluje" počeja govoriti o "našoj Hrvat- pati. Ni ovce čuvati ni koze pasti ni krave est puna primjera da se dobre ideje izvrnu skoj"! Ma daj Nino, ne pili! Ki te ne zna musti. Izumiru boškarini i istrijanski to- na glavu, tako je bilo i z idejami Nikole skupo bi te platija a ki te zna, a pensa kako vari. I istrijanski seljaci! Zato je HSS i Makjavelija. Pak je tako nasta pogrdni ja, bi te...umlatija! poša u koaliciju z IDS-om. Ki će danas izraz "makjavelizam". glasovati za "seljake", kad ni više...sel- A ča ću i di ću i s kin ću ja? Pojma ni- jaki? Da i ča ga je sad tupin s tin Makjave- li j em, koji je umra prid skoro petsto lit! man, da van pravo rečen. Situacija je Oporba i vlast se sada natižu okolo da- Ma nemojte! A ja van tvrdin da je Mak- mutna, van j a rečen. Čekajmo da se razbis- tuma izbora. Jeni govore daje održavanje javeli z svojin idejami danas življi nego tri! izbora uoči Božića...skandal! Drugi jopet, Vaš Blaž Piljuh da je pridbožićno vrime, pridbožićno ra- spoloženje, kako stvoreno za izbore. Ne znan ča vi mislite, ma meni se pera da su zapravo i jeni drugi u pravu. Jer u to pridbožićno vrime, u to pobožno vrime će biti čuda unih koji će moliti Boga. Da vrag uzme i HDZ i današnju vlast! A kako će izbori finiti...samo Bog zna! Sigurno je da će biti i unih koji će, kad budu objavljeni rezultati...kleti, proklinjati, bogohuliti! Piše u novinah da je svaki Hrvat dužan 3500 dolari !? To da je izjavija Boris Kunst. Predsjednik URS-a. Ma koja van je to sadpiz..rija, šjor Kunst? Koliko ja znan, dužan san tako, jeno 600-700 kunah za za- jedničke potribe, za održavanje zgrade, ča ja znan, nisan ni pročita račun. Dobro, dobro, bija san dužan i pošti, pak su mi bili telefon isključili. Ma to san platija. A ću platiti, ću i unih 600-700 kunah. Ma 3500 dolari neka si plati uni koji hi je i posudija. Ja vero neću, van ja rečen!

31 JA SAM UZOR - PRAVAŠ prava, jer kao da ne želi on, ili uredništvo jateljima da nas razbiju, pobijede i danas s "PZ", okončati Barićeve "zađevice". nama čine što im se prohtije. Vjerovao sam da smo i ja i gospodin Bićanić Mato Ćavar Stoga, da zaključim, pošaljite nam i dopu- nedvosmisleno jasno odgovorili Vašemu či- nite ovaj popis. Bit će nam drago i s ponosom tatelju, g. Marku Bariću, kako smo pobornici ćemo ga objaviti. Na taj bismo se način odužili ne samo pravaškog nego i svehrvatskog jedin- našim poginulima, a današnjem i budućim stva, svih državotvornih Hrvata domovine i inozemstva. Ali, eto, opet čitam njegova zano- NISU SAMO KATOLICI naraštajima posvjedočili naše međusobno vijetanja u svezi pravaškog ujedinjavanja na HRVATSKE ŽRTVE poštovanje iz kojeg je proizlazila naša snaga i kojemu tobože inzistira. I, eto, kada njemu moć zajedništva. Učinimo to u interesu koji je započeo tu temu, spominjući nas ni Nepoznati je prijatelj J.S. pod naslovom budućnosti naše djece. krive ni dužne, uvrštavate članke, onda je red "Zar su samo katolici hrvatske žrtve?" iznio Svim ljudima dobre volje i da uvrstite i naše odgovore. svoju gorčinu zbog nepodpunog popisa žrtava posebno Hrvatima muslimanske vjeroispo- JI. svjetskog rata na području Žepča, Zavido- Jer u protivnom, mogli bi naši poznanici i vijedi želim svako dobro i mir u duši. Vjeru- vića, Maglaja i okolice. Njegova me je žestoka prijatelji, kako iz HDPZ tako i svih čitatelja, jem da smo se razumjeli, pajoš jednom hvala reakcija vrlo obradovala. U pravu je, da taj što ste me naveli na ovo očitovanje. popis nije potpun, a pitanje je hoće li ikada i Stjepan Brajdić biti. Nu, i tako nepodpun, popis od 970 poginulih je stravičan. Kada tek pogledamo starostnu dob poginulih, koji nisu doživjeli mogućnost stvoriti nove obitelji, shvatit ćemo dalekosežnost tragičnih posljedica za čitav JOŠ JEDNO hrvatski narodni korpus. KRIVOTVORENJE Koliko su strašne posljedice ovoga smišlje- nog pokolja, zorno svjedoče ogromna nenas- POVIJESTI? tanjena prostranstva naše Domovine. Ovaj je (Jesu li krivotvorene uspomene popis rađen dijelom iz crkvenih knjiga, ali još Srećka Rovera?) više skupljanjem podataka od praga do praga. Nadao sam se da ćete u listopadskom broju, Jasno je da se znalo za mnoge obitelji mus- kao i obično, bar spomenuti obljetnicu naših limanske vjeroispovijedi, kojih su članovi rujanskih žrtava, junaka Bože Kavrana i poginuli za Hrvatsku, na našoj strani. Ali, u družine. Malo me razočaralo što ste na to za- vrijeme prikupljanja ovih podataka nismo do- boravili. Ipak, nalazeći povod u jednome bili privolu popisati ih. Uostalom, takovu pismu, objavljenom u listopadskom broju, privolu nismo dobili niti od svih katoličkih obitelji. Nismo inzistirali, jer nismo željeli da koje problematizira prešućivanje Hrvata mus- ikomu prouzročimo neugodnosti, pa i više od limana palih za Hrvatsku, odlučih se javiti i, toga. baru Vašem listu, koji, izgleda, jedini u Hrvat- Prema tome, nismo se nikoga odrekli, ništa skoj ima sluha za to, postaviti pitanje, koje će zanijekali niti krivotvorili. Konačno, za istu možda zanimati buduće hrvatske naraštaje. mogli pomisliti kako su oni koje Marko Barić smo se Hrvatsku (na Drini) borili, za nju U Hrvatskoj šu 1995. objavljena Svje- imenuje nekakvi razbijači pravaštva, čime nas živjeli, robijali i umirali. Do tada i tada, pa sve dočenja i sjećanja Srećka Rovera, predrat- je on u svome prvome pismu okrstio. do danas, isti nam je neprijatelj. Tako će to i nog ustaše i istaknutog sudionika Kavranove Gospodin Barić plače nad 'jadnim pra- ostati. Sve su nam grobove porušili i uništili, akcije. Knjigu je priredio fra Martin vašima' koji nisu kadri sami izići na izbore bez obzira pod kojim su obilježjem naši Planinić. Iz apsolutno pouzdanog izvora, iz- poginuli pokopani. (kako on to veli), nego bi stalno bili priljepak vora koji je čitao rukopis, znam daje Rover na Jedini smo narod na svijetu koji je uništio, (prirepak) nekoga drugoga (HDZ-a, kaže g. više mjesta pisao o hrvatskim nacionalistima ili dopustio da se unište svi grobovi onih koji Bićanić, HDZ-a misle valjda i drugi)! islamske vjeroispovijedi, o brojnim istaknu- su se za taj narod i domovinu borili i ginuli. Ja osobno ne znam čiji je podrepak MB, ali tim i samoprijegornim ustašama, koji su se Tako je to ostalo sve do danas. Pa i u, kažu da mu nije bilo HDZ, koji je sa svojim preds- klanjali Allahu, nikad ne smećući s uma nam, našoj slobodnoj domovini!? jednikom dr. Franjom Tuđmanom stao na čelo Hrvatsku. Tih dragocjenih fragmenata u ob- Bili smo jaki onda kad nismo jedni druge pi- borbe hrvatskoga naroda, Marko bi vjerojatno javljenim Roverovim uspomenama sada - tali koje si vjere, jer vjerovali smo u istoga i bio u mišjoj rupi i ne bi se nabacivao koje nema. jedinog Boga. Stigli smo zajedno do kakvim člančićima po glasilu hrvatskih poli- Bleiburga, a potom zajedno u beskraj do Ima, doduše, rečenica: "Četrdeset posto tičkih zatvorenika. uništenja. Na Bleiburškom polju stoji skro- Hrvata, koji su u lancima odvedeni na sud za Ja toga g. Barića ne poznajem i ne znam man kamen, a na njemu grb, znak križa i po- Zaštitu Države u Beograd kao ustaše, bijahu ništa o njemu, ali vidim iz ovih njegovih čla- lumjeseca, kao jedini preostali znak našeg zapo vjeri muslimani" (str. 22.) To je, tvrdi moj naka kako mu neki crv ne da mira, te se dove- jedništva. izvor, samo mali dio Roverovih pohvala hrvat- zuje ljudi koje ne poznaje, što se bar tiče mene, Pitam se, a pitam i sve vas, zašto smo se ok- skim muslimanima. Mate Ćavara. renuli jedni protiv drugih, ili zašto smo to Stoga bi bilo vrijedno i pošteno, kad bismo Ne znam o kojoj i kakvoj "taštini" gospodin dopustili, ako sami to nismo željeli. Nismo li doznali, zašto toga u knjizi nema. Je li to Barić trabunja. Možda takvo nešto njega neg- izdali naše mrtve, pa tako i sami sebe? Jesmo li izostavio sam Rover, ili je "amputaciju" nje- dje progoni. Ako ga to muči, što se sam ne svjesni zašto proživljavamo sve ovo zlo koje govarukopisa izvršio netko drugi? Možda sam priključi tamo gdje može doći do izrazu, a ne nas je snašlo? Komu smo to pomogli da nam fra Martin Planinić? Zašto? da troši vrijeme u ovo pljucketanje. poruši i spali domove, protjera i pobije stotine J. H. Marko Barić je prvi nasrnuo javno na me, pa tisuća žitelja? Nesložni i razjedinjeni ostali je red da ja budem posljednji u obrani svojih smo slabi i tako pružili priliku našim nepri- (podatci poznati uredništvu) •

32 TREBA ZABILJEŽITI SJECANJA POLITIČKIH UZNIKA (Andrija Vučemil razgovarao je s Miroslavom Mikuljanom, urednikom dokumentarnog programa HTV)

dugom nizu razgovora koje smo vo- aliziralo dogovoreno, postoje li možda neki je često pričao u našem uskom obiteljskom dili za časopis Politički zatvorenik prešućeni razlozi? krugu. sugovornici su nam bili uglavnom Da sjećam se tog razgovora, no ne znam što Dakle, čim je započeo razgovor o ugledni i značajni političari iz aktualne vlasti se nakon toga događalo u vrhu kuće. Jedno je povećanju programa, ja sam se odmah latio ili oporbe. Budući da je zamjetno marginalizi- neprijeporna činjenica: moj program je upravo produžetka posla na ovoj prevažnoj temi i ranje običnih, tzv. malih ljudi, koji su inače u to vrijeme bio drastično skresan umjesto da nastavio tamo gdje sam, kako kažu, "zbog ne- značajni političkih uznica, kojih u javnim me- bude povećan i da mi se omogući zamah i dostatka sredstava" morao stati. dijima nema, osim ako se ne zbiva nešto što je proširenje. Bunio sam se i doživljavao vrlo • Naši čitatelji i članovi Udruge jako na rubu skandala, to smo u uredništvu odlučili teške trenutke i kojekakve pritiske i nevolje. zamjeraju televiziji što se u važnim emisi- pokrenuti niz razgovora s osobama koje su Na sva moja pitanja oko neočekivanog sman- jama kao gosti i komentatori o važnim odgovorne za taj posao na radiju i novinama. U jenja Dokumentarnog programa odgovarano događajima vrte isti ljudi, uglavnom lijeve, ovom broju objavljujemo razgovor s glavnim mi je da nema novca, no ja sam znao da se nešto a neki kažu, prokomunističke orijentacije urednikom Dokumentarnog programa HTV, drugo krije iza te, već potrošene rečenice ko- (Jurjević, Raos, Vukov Colić i slični) dok gospodinom Miroslavom Mikuljanom. Povod jom se obično prikrivaju pravi razlozi. nema osoba koje nisu stranački eksponi- je novopokrenuta emisija UZNIČK1 rane, a mogu itekako meritorno reći prave- PRISJEĆAH. dan sud o problemima važnim za hrvatsko društvo. Što Vi mislite o tome? • Gospodine Mikuljan, recite našim či- Slažem se s Vama. Siguran sam da pri tom tateljima nešto o sebi, što ste po struci i što je ne mislite na Dokumentarni program, jer ja Vaš posao na televiziji? nastojim upravo na tome da do riječi dođu Po struci sam diplomirani montažer, no od ponajviše oni kojima je riječ bila oduzeta i do najranije mladosti bavim se režijom doku- čijeg se mišljenja nije ni držalo. Za mene je mentarnih i igranih filmova, televizijskih razgovor s Jurjevićem, kojeg ste spomenuli, dokumentaraca i TV drama. U svojoj televi- izgubljeno vrijeme i uskraćivanje prilike ne- zijskoj karijeri prošao sam normalan put od kom vjerodostojnijem čovjeku i ljudskijoj autora u programu do urednika pojedinih retorici. emisija ili ciklusa Od 1995. nalazim se na čelu • Za ovu novu Vašu seriju UZNIČKA Dokumentarnog programa HTV. PRISJEĆANJA poslali smo Vam nekoliko • Nedvojbeno je da je televizija u imena robijaša, kao naš prijedlog za sni- svijetu, a osobito kod nas, najutjecajniji i manje njihova svjedočenja o zlu koje su najpotrošniji medij s velikom djelovanjem proživjeli, a pripremamo još dvadeset. Hoće na oblikovanje mišljenja običnih ljudi. Što li se to realizirati i kako se rade te emisije? Vi mislite o tome ije li to razlog da radite taj Nastojat ću realizirati što više tih svje- posao? Što se tiče serije "Uznički prisjećaji" valja dočenja i to ne samo zbog toga što ta svje- Vaša je konstatacija o utjecaju televizije reći da je ona za mene samo nastavak ili dočenja osvjetljavaju ono zlo koje je iza nas, sasvim točna. Većina ljudi nije ni svjesna sadržajno precizirani segment moje ranije se- nego i zato što će pomoći artikulirati Hrvatsku kakva moć zrači iz te opasne igračke koja je rije "Sudbine" u kojoj sam želio što prije kakvu želimo i sebi i svojoj djeci. Ti ljudi imaju praktično zarobila svijet 20. stoljeća. U trećem snimiti ljude koji su se borili za hrvatsku prednost pred Jurjevićima i komunističkim tisućljeću, koje tek što nije počelo, po mome državu, vjerovali u nju, patili, pa i platili frazerima i to za mene nije političko nego mišljenju ovaj će medij razviti fantastične mo- najveću cijenu za njezino stvaranje. S doku- moralno, pa i stvaralačko pitanje. Među mentarističkog i povijesnog stajališta taj dio gućnosti koje kao i sve dosadašnje znanstvene prvima iz Vašeg prijedloga bit će snimljena mog rada, uz ratne reportaže, možda je i spoznaje mogu biti korištene za ljudsko dobro i priča Jure Knezovića. najvrjedniji jer sam uspio, u relativno kratko napredak ili za zlo i još veću manipulaciju • I na kraju sve naše sugovornike pi- vrijeme, snimiti svjedočenja vrlo značajnih čovjekom. Mene osobno u ovom poslu nikada tamo čitaju li naš časopis i što misle o njemu osoba o vremenu koje je iza nas, svjedočenja nije zanimalo oblikovanje tuđeg mišljenja, kao jedinom glasilu koje objavljuje svje- prepuna detalja, životne tragike i neizrecivo dočenja o komunističkim zlodjelima, što Vi nego više izražavanje moga vlastitog, te mo- teških pitanja koja još čekaju odgovore. gućnost svjedočenja drugih ljudi o vremenu u mislite i kakav je Vaš dojam? Godine 1989. radio sam na emisiji "Ja- kojemu živimo. U svojim igranim filmovima i Vaš list uvijek pažljivo pregledam, a vrlo zovka", zatim sam iste godine u Kanadi snimio TV dramama bio sam poglavito u ulozi često pročitam priloge koji me ljudski ili profe- nekoliko portreta naših iseljenika, a onda sam umjetnika kojemu je stalo izraziti svoj pogled sionalno zainteresiraju. Vrlo su važna sjećanja otvorio temu političkih zatvorenika, pa je tako na svijet, a u dokumentarnom filmu rekao bih ljudi koja objavljujete. Taj dio bi trebalo još i u "Sudbinama" vrlo dojmljivo i potresno da pripadam vrsti dokumentarista, koja zna da pojačati, tražiti da ljudi pišu ili ih snimiti, jer su nastupila i gđa Kaja Pereković, zatim sudac dobar dokumentarac počiva na istinitom mnogi stari i odlaze, a s njima odlaze dra- Mirko Sunić, Đuro Perica, Zvonimir gocjeni svjedoci zbivanja koja su odredila našu zapisu (dokumentu iz stvarnosti) i da je to Červenko, Vice Vukojević, Mićan Ćutuk, načelo alfa i omega moje profesije. povijest i naše živote. Trebalo bijednog dana Božo Vukoja, Šime Krajša, obitelj Kakarigi iz objaviti možda zbornik takvih tekstova. • Prošle jeseni vodstvo HDPZ-a na čelu Dubrovnika i drugi. U emisiji "Prsten sa gro- Mislim da se treba još žešće boriti za prava po- s Kajom Pereković imalo je vrlo ozbiljan bišta" tema političkih zatvorenika i bleiburške litičkih zatvorenika jer je to kategorija ljudi ko- razgovor s vodstvom televizije. Na tom tragedije dala je jednu od najpotresnijih joj je uništena mogućnost normalnog života, sastanku bili su svi ključni ljudi TV, glavni hrvatskih priča. Mogao bih reći da sam i pri- ljudi koji nisu ni stigli ni mogli ništa steći, a direktor Vrkić i glavni urednici programa, vatno vrlo vezan za ovu temu jer je otac moje često su uz njih stradala i njihova djeca.... kada je dogovorena ozbiljna suradnja. supruge bio dugogodišnji politički zatvorenik i Ukratko, mislim daje to važan i dobar list i vo- Međutim, od dogovorenog nije se realiziralo vrlo mi je žao što je umro, što nije doživio velim ga vidjeti na svom radnom stolu. gotovo ništa, a Vi ste, evo, pokrenuli novu like dane uskrsnuća hrvatske države i seriju emisija za koju mi nismo znali. Čla- ostvarenje svojih snova i što nije mogao svje- Gospodine Mikuljan, zahvaljujemo Vam novi naše Udruge žele znati zašto se nije re- dočiti o strahotama koje je preživio i o kojima na razgovoru.

33 STRADANJA HRVATA U KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKOJ ŽUPANIJI (XVIII.) PRIPADNICI HRVATSKIH ORUŽANIH SNAGA, NJEMAČKIH POSTROJBI I CIVILI, STRADALI ZA VRIJEME RATA 1941.-1945. U KOPRIVNICI I OKOLINI I POKOPANI NA GROBLJU SV DUHA U KOPRIVNICI

281. PODUNAJEC, Ilija, domobr. /ratar/ 2. Priredio: 319. SREMEC, Ivan, željezničar-streljan, sat. Kotur, bojne, rođ. 1922 Kopr. Bregi, rkt, rođ. 1901. Koprivnica, rkt. Knjiga: 241/485 Knjiga: 112/208 Poginuo 11.06.1943. Stjepan DOLENEC strijeljan 28.03.1944. 282. POHL, Johann, Nactmeister d.S.P. Res 320. STEINECK, Franz, grenadir, poginuo Feldpost C 44 86E rođ. 24.06.1915 Gleivvitz na Čardi, rođ. 20.01.1908. Wien 15/101 13/56 Gleinortz, Njemačka, rkt. knjiga: 120/289 Hugelgasse. Knj. 144/72 pog. 07.11.1943. 301. RUDNIČKI, Stjepan, kovač-ratar (stra- poginuo 19.08.1943. 321. SUBOTICANEC, Josip, 2.sat. 20.boj. dalnik), rođ. 1902, Jerovec Var. Toplice, 5.sdrug, rođ. 19.10.1924. Koprivnica rkt. 283. POLJANAC, Antun, ust. vojnič. /so- Knjiga: 170/336, poginuo: 15.10.1944. Knjiga: 162/252, poginuo 17.08.1944. boslikar/1. sat. 18.boj. StaraPazova, rođ. 1924 302. RUŽIĆ, Mijo, prateća sat. 2.boj. 5.sdrug, 322. SUCA, Mijo, 3.sat. l.boj. 5.sdrug, rođ. i u Virovitici, ubijen u Pogancu, rkt. Knjiga: rođ. 1927, Koprivnica, Knjiga: 203.101, mjesto ??, rkt. Knjiga: 175/382 Poginuo 13- 110/190 stradao 26.05.1943. poginuo: 16.02.1945. 16.10.1944. u Koprivnici 284. POSAVEC, Pavao, l.sat. 4.boj. 5.sdrug, 303. SABOL, Franjo, vodnik 2.sat. 37.boj. 323. SUČIĆ, Mirko, ust. dovodnik, 2.sat. rođ. 1922, Starigrad-Kpc-a rkt. Knjiga: 5.sdrug, rođ. 1915 god. Križevci, rkt. Knjiga: l.boj. 5.sdrug, rođ. ?? Knjiga: 155/189, 166/300 poginuo 26.09.1944. 166/294, poginuo: 23.09.1944. poginuo 21.06.1944. 285. POTROŠKO, Ivan, dovodnik 4.sat. 304. SABOLČEC, Miško, 3.sat. 5.boj. 324. SUČIĆ, Stipe, 4.boj. 5.sdrug, rođ. 27.07.1920 Kunovec- 5.sdmg, rođ. 10.08.1922, Jakopovac Kapela, 2.sat. l.boj. 5.sdrug, rođ. Kopr. Ivanec, rkt. Knj: 169/321 Pog. Bjelovar, rkt. Knj. 180/433pog. 15.10.1944. g. 1923 Raško-polje, Tomislavgrad, rkt. Knjiga: 10.10.1944. 305. SABOLEC, Ivan, radnik-stradalnik, rođ. 174/379, poginuo 13-16.10.1944. 286. POTURIĆ, Franjo, ubijen od partizana, 1892, Vratno-Križevci, rkt. Knjiga: 211/182, 325. SULIMAN, Martin, radnik-ubijen kod rođ. 07.11.1901. Ludbregrkt/Knjiga: 270/266 stradao 04.05.1945. Jankovca u šumi, rođ. 11.11.1897, Donji ubijen 28.11.1943. 306. SABOLIĆ, Stjepan, 4.boj. 5. sdrug, rođ. Kućani, Knj iga-231/382 stradao 31.12.1944. 287. PRESEČANIN Ilija, 18. željez.boj. ? Novigrad Podr., rkt. Knjiga: 176/394, 326. SULIMANEC, Ivan, 2.sat. l.boj. Varaždin, rođ. 1906, Dinjevac Kloštar, rkt. poginuo: 13-16.10.1944./Kasnije je došlo na 5.sdrug rođ. 1918, Dinjevac-Kloštar Djurdje- Knjiga: 123/320 Poginuo: 'l .709.1943. vidjelo, da je netko nepoznat pokopan u nje- vac, rkt. Knjiga: 178/412, poginuo: 288. PRVČIĆ, Petar, ratar-stradalnik, rođ. govo ime, jer on se pojavio živ i zdrav poslije 15.10.1944. 1901., Koprivnički Bregi br. 216, rkt. Knjiga: rata i umro je u Novigradu prirodnom smrću 327. ŠAJKUNIĆ, Luka, kotur, bojna Kopriv- 188/518 stradao 26.12.1944. 1979. nica, rođ. 04.07.1912, Koška-Našice, Knjiga: 289. PUHAČ Andrija, 4.boj. 5.sdrug, rođ. 307. SALIBAŠIĆ, ŠABAN, 4,sat. 1. boj. 67/112 poginuo 25.04.1942. 1921., Dolnja Velika-Kapela, rkt. Knjiga: 5.sdrug, rođ. 1921, Munići-Olovo musliman, 328. ŠARIĆ, Ivan, dovodnik 2.sat. l.boj. 179/426, poginuo 15.10.1944. Knjiga: 186/491 poginuo: 01.12.1944. rođen ? Mesihovina, Tomislavgrad. Knjiga: 166/299, poginuo 27.09.1944. 290. PUNČIKAR, Drago, stož. sat. 2.boj. 5. 308. SANTAJ, Ivan - ratar, Domob. 2.sat. Ko- 329. ŠAROVIĆ, Franjo, stož. naredn. Kotur, sdruga, rođ. 1925, Zablatje-Djelekovac, rkt. turaške bojne, rođen 1922. Cukovec-Ludbreg, bojne, rođ. 09.09.1908. Ugljan kot. Prečki, Knjiga: 202/98 poginuo 16.02.1945. Knjiga: 116/248 poginuo 25.07.1922. Knjigji: 96/52, poginuo: 03.02.1943. 291. RADOČAJ, Josip, ust. vojničar brzi 309. SAVIĆ-Ivanov, Ilija, časnik-poručnik, 330. ŠEGO, Mark, domob.novak 4.sat. 2.boj. sklop PTS-a, rođ. i mjesto ? rkt. Knjiga: rođ. 04.07.1912., Babina Greda, rkt. Knjiga: Ludbreg, rođ. 1922., Zasiok-Sinj, rkt. Knjiga: 173/368, poginuo: 14.10.1944. 67/113 poginuo 25.04.1942. 132/416 poginuo 24.11.1943. 292. RADOŠ, Marijan, ust. voj. l.boj. 5. 310. SENIČKI, Milan, stož. sat. 2.boj. 331. ŠIMENIĆ, Stjepan, ratar-ubijen, rođ. sdrug rođen ?, Duvno, rkt. Knjiga: 157/201, 5.sdrug, star 25 god. Hrv. Selo-Topusko, rkt. 1921 Rakitnica-Donji Miholjac, rkt. Knjiga: poginuo 30.06.1944. Knjiga: 166/298 poginuo 27.09.1944. 215/221, poginuo 05.05.1945. 293. RAJIĆ, Nikola, ust.voj. 3.sat. l.boj. 5. 311. SERETIN, Andro, 2.sat. 3.boj. 5.sdrug, rođ. i mjesto ??, rkt. Knjiga: 182/451, Poginuo 332. ŠIŠKOVIĆ, Ante, l.sat. l.boj. 5.sdrug. sdrug, rođ. 1921 u Buselj.Busovača, Travnik, rođen 1921. Kakanj, rkt. Knjiga: 183/461, Knj. 149/129, pog. 25.04.1944. 22.10.1944. 312. SIMUNOVIĆ, Stjepan, poginuo 31.10.1944. 294. RASAN, Franjo, ust. nadporučnik, rođ. poručnik 23. p. U.V. rođ. 14.01.1922., Tuzla, rkt. Knjiga: 333. ŠKARICA, Mato, 2.sat. l.boj. 5.sdrug, 16.08.1899 Djelekovec, rkt. Knjiga 70/144, rođ. 1924, Liskovica-Bjelajci Kotar Varcar Va- poginuo:^ 0.06.1942. 209/167 poginuo 28.03.1945. 313. SKLENAR, Vladislav-Vladimir, zas- kuf. Knjiga: 172/355 pog.13.10.1944. 295. RASO, Pavao, domobr. 2.sat.oklop.vlak. tavnik 1. gorske bitnice, 5.sdrug u Koprivnici, 334. SKOČ1BUŠIĆ, Joso, rojnik 3.sat. rođ. i 2.p.p. u Zagrebu, rođ. i mjesto ?, rkt. Knjiga: rođen 1922 u D. Pištanj-Belišće-Valpovo mjesto ??, rkt. Knjiga: 195/30 poginuo: 119/285, poginuo: 18.08.1943. Knjiga: 183/467, poginuo 07.11.1944. 24.01.1945. 296. RICHTER, Franjo, rudar-strijeljan u 314. SMAILOVIC, Husein, 5.sat. 3.boj. 335. ŠMIDLEHNER, Josip, prič. đomob. šumi, rođ. 05.05.1921., Rijeka Koprivnica rkt. 5.sdrug, rođ. 1924 Kotor-Kotorišće, muslim. 1.pohod sat. 8.boj. H.pjš.pukov. Varaždin, rkt. Knjiga 2 65/l 16 stradao 28.08.1943. v Knjiga: 206/133 poginuo 12.03.1945. Knjiga: 100/94, poginuo 25.02.1943. 297. RIŠKULIĆ, Antun, ratar (zarobljenik), 315. SMOLARSKI, Blaž, ubijen-ratar, rođ. 336. ŠOŠTARIĆ, Franjo, stož. sat. 4.boj. rođ. 1909., Rešetari, Nova Gradiška, rkt. 01.01.1925 Plavšinac-Novigrad Podravski, 5.sdrug star 17 god. Jesenje-Gor Djurmanec, Knjiga: 217/250, stradao 19.06.1945. Knjiga: 250/72 ubijen 21.03.1946. rkt. Knjiga: 181/441 poginuo 17.10.1944. 298. ROSIĆ, Ante, 2.sat. 4.boj. 5.sdrug, rođ. 316. SOVIĆ, Franjo, 3.sat. 4.boj. 5.sdrug, 337. ŠTAJDOHAR, Pavao 4,sat. Kotur. boj. 1918, Zabrišće-Livno, rkt. Knjiga: 179/424, rođ. 1909 Zablatje-lmbriovec rkt. Knjiga: Kpc-a, rođ. 04.10.1921 Skela Jukinac-Glina, pog. 15.10.1944. 181/450, poginuo 15.10.1944. rkt. Knjiga: 88/326, poginuo 11.12.1942. 299. ROŠČIĆ, Stjepan, nadporučnik, za- 317. SPERLIG, Wilhelm, grenad. 4. komp - 338. ŠTEFANEC, Vid, ust. vojn. l.sat. 1 l.boj. povjednik l.sat. l.boj. 5. sdrug rođen 1904. u alpost M70 Koprivnica, rođen 21.04.1909., u Topuskom, rođ. 1924, Smrekovac-Vel. Grabavac Imotski, rkt. Knjiga: 180/431, Deutschland, evang. Knj. 94/33 pog. Kladuša, rkt. Knjiga: 112/215 pog. poginuo 15.10.1944. u Koprivnici 21.01.1943. 17.06.1943. 300. ROŽĐENSTVENSKI, Vladimir, ko- 318. SRAČEK, Djuro, ratar-milicionar, rođ. 339. ŠTEFANOV, Stjepan, ust.voj. 2. vlako- zak, rođ. 10.02.1927., negdje u Rusiji, pravo- 1919 Molve-Djurdjevac, rkt. Knjiga: 187/505, pratnja sat. u Kpci, rođ. 1909, mjesto ?, rkt. slavac. Knjiga: 190/537 poginuo: 20.12.1944. poginuo 12.12.1944. Knjiga: 105/147 poginuo: 21.04.1943.

34 340. ŠTIMAC, Karlo, djel. domobr. 4.sat. 364. VRSELJA, Nikola, prat.sat. 2.boj. VIĆ i ANTUN JUREŠ1Ć i to na vježbalištu. Kotur.boj. rođ. 1920 u Kupincu rkt. Knjiga: 5.sdrug, rođ. 10.05.1926., Bilečić-GlamoČ, Naime, prigodom iskakanja iz zrakoplova, pa- 103/120,'poginuo 21.03.1943. Knjiga: 209/168 poginuo 11.04.1945. dobrani se nisu otvorili, i to je bilo kobno po 341. ŠUBAT, Petar, zastavnik, rođ. ?, Mitro- 365. VUČETA, Luka, l.sat. Kotur.boj. rođ. njih. U toj godini stradao je također i jedan vica,rkt. Knjiga: 173/365 poginuo 13.10.1944. 1910, Ferdinandovac-Djurdjevac, rkt. Knjiga: civil. - u Koprivnici. 126/353, poginuo 03.10.1943. Sveukupno tijekom 1942. bilo je 23 poginulih i 342. ŠUŠNJA, Stjepan, rojnik l.sat. l.boj, 366. VUKALOVIĆ, Filip, domobr. stradalih, te pokopanih na spomenutom gro- 5.sdrug, star 24 god. Poljana-Sutješka, rkt. l.udar.sat. Konjaničkog sklopa, rođ. 1921., blju. Knjiga: 166/297, pog. 28.09.1944.' Oštrica-Novi Marof, rkt. Knjiga: 107/160 pog. U toku 1943. u borbama s pobunjenicima- 343. ŠVEGOVIĆ, Šimun, ratar-stradalnik, 01.05.1943. odmetnicima, bilo je više žrtava. Borbe koje su rođ. 1881, Koprivnica ul. Gibanična, rkt. 367. VUKOVIĆ, Milan, vojničar stož.sat. se vodile uglavnom na Kalniku i Bilogori, sve Knjiga: 180/140 stradao 16.10.1944. 5.sdrug. rođ. 1925. Unčani-Dvor na Uni, rkt. do 7.11.1943, kad je Koprivnica pala u ruke Knjiga: 147/102 poginuo 06.04.1944. 344. TALAN, Bolto, ratar ubijen iz revolvera, partizana, poginulo je 113 pripadnika HOS-a 368. VULETIC, Bozo, stož. sat. 2.boj. rođ. 1921., Novakovac-Domaji, Knjiga: NDH, Wehrmachta i civila. 5.sdrug, rođ. 1925 mjesto ?, rkt. Knjiga: 263/199, stradao 12.10.1946. Ponovno zauzimanje Koprivnice 09.02.1944. 345. TALIĆ, Sabit, desetnik 2.sat. 5.sdrug 204/114, poginuo 16.02.1945. u školi Kpc-a 369. ZADRAVEC, Tomo, stož. sat. 37.boj. može se zahvaliti ofenzivi započetoj rođ. 1920, Sitnica-Ključ musi. Knjiga: 07.02.1944. u Novom Marofu pod šifrom 117/267, poginuo 22.07.1943. 5.sdrug, rođen i mjesto ??, rkt. Knjiga: 175/387, poginuo 13-16.10.1944. DUBROVNIK-2. U toj ofenzivi sudjelovalaje 346. TESAR, Franjo, ratar (zarobljenik), rod. 370. ZELAVA, Ante, lO.sat. 5.bqj. 5.sdrug I. Pješačka pukovnija PTS-a s 4 bojne, CRNA 1914, Lipovljani 127, Novska, rkt. Knjiga: rođen i mjesto ??, rkt. Knjiga: 175/383, LEGIJA pod zapovjedništvom Rafaela Bo- 219/270, poginuo: 20.06.1945. poginuo 13-16.10.1944. bana s 3 bojne, I. Lovačka bojna iz Križevaca, 347. TIČEC, Ivan, pom.oružnik postaja Sok- 371. ZGAMBO, Mihajlo, vodnik 5.sdruga, tenkovska četa s 10 tenkova i jedna baterija olovac, rođ. 03.09.1917., Skočaj-Zavalje- rođ. 1925, Kamenica, rkt. Knjiga: 206/132, topova iz Varaždina. Bihać. Knj. 98/79, pog. 17.02.1943. poginuo 12.03.1945. U toj ofenzivi razbijena je: Udarna brigada 348. TIŽOV, Muhamed, 3.Kubanski puk 372. ZGORELEC, Stjepan, stož. sat. 2.boj. Braće Radić, brigada Matija Gubec. Zagorski 6.sat. rođ. 1904, Kavkaz, Nalčik Tižova, musi. 5.sdrug, rođ. 1909, mjesto ? rkt. Knjiga: odred, Kalnički odred i II. Moslavačka bri- Knjiga: 191/543 poginuo 27.12.1944. 204/115 poginuo 16.02.1945. gada. 349. TOPIĆ, Milan, 2.sat. l.boj. 5.sdrug, rođ. 373. ZRNO, Bpžo, dorojnik 5.sat. l.boj. U tim borbama, kao i u ostalim prilikom oslo- 1923 Udurlija-Bugojno, rkt. Knjiga: 182/547, 5.sdrug, rođ. ? Šuica, rkt. Knjiga: 184/477, bađanja Podravine, pa sve do ponovnog na- poginuo 05.10.1944. poginuo 16.11.1944. pada na Koprivnicu između 13. i 16.10.1944. 350. TOPLJAK, Alojz, 37.boj. 2.sat. 5.sdrug, 374. ŽINIĆ, Stjepan, prič. vodnik (ratar), rođ. poginulo je 114 vojnika i civila. rođen i mjesto ??, rkt. Knjiga: 175/386, 1913. Gola, rkt. Knjiga: 148/113, poginuo Prilikom spomenutog napada na Koprivnicu poginuo 13-16.10.1944. u Koprivnici 15.04.1944. poginuloje 88 uglavnom vojničara i častnika. 351. TOTH, Josip, 2.sat. Kotur.boj. Kpc-a, 375. ŽIVKOVIĆ, Marijan, 52. opkoparska rođen 1926. Zagreb, rkt. Knjiga: 117/261, Nakon ponovnog osvajanja Podravine i usp- sat. l.rad.stožer rođ. 1926, Kešinci, Semeljci- ješne obrane Koprivnice, uz pripomoć Kozaka poginuo 22.07.1943. Djakovo, rkt. Knjiga: 209/170, poginuo pod njemačkim zapovjedništvom, poginulo je 352. TUŠEK, Mijo, radnik-stradalnik, rođ. 13.04.1945. 56, tj. sveukupno 258 vojnika i civila. Koristim 1921 Starigrad-Sokolovac, rkt. Knjiga: 376. ŽIVKOVIĆ, Petar, domob. novac, sat- prigodu za jedan ispravak. Naime, u Poli- 152/158 stradao 17.05.1944. nija, konj. skupa Zagreb, rođ. 1922. Kunrić 35- 353. TVAROG, Franjo, desetnik 1. padobr. Tmava, Knjiga: 114/235 poginuo 10.07.1943. tičkom zatvoreniku broj 90, zabunom je napi- sklopa, lovac.satnija Kpc-a, rođ. 1923 Ves- 377. WEILER, Zvonko, domobr.novak 4.sat. sano da je MIRKO HABERŠTOK ubijen. Lepoglava, Knjiga: 112/209 pog. 13.06.1943. Kotur, bojne, rođ. 1925. Zagreb, Krajiška 18, Točno je da je umro 21.05.1944. u Kopriv- 354. UJLAKI, Slavko, postolar, ust. dužnost- rkt. Knjiga: 132/415 pog. 24.11.1943. ničkoj bolnici. nik, rod. 01.01.1915. Gola-Koprivnica, rkt. Godine 1945. sve do povlačenja prema Knjiga: 127/360 pog. 02.10.1943. NAPOMENA Sloveniji poginulo je 77 pripadnika HOS-a i 355. VAREŠEVAC, Mato, desetnik 3.sat, Ko- Uz popis žrtava II. svjetskog rata pokopanih na drugih postrojbi, te 35 tridesetipet civila. tur.obj. rođ. 1920, Gunja-Županja rkt. Knjiga: groblju sv. Duha u Koprivnici, istine radi treba Najviše je stradalo ustaških vojničara 124/337 pog. 27.09.1943. dodati neka objašnjenja. 16.02.1945., kad je u zrak dignuta stara škola u 356. VARGA, Ivan, ratar-stradalnik, rođ. U Koprivnici i okolici od 1941. do 1945. Koprivnici, gdje je bio stacioniran i dobar dio 1903 Koprivnica, rkt. Knjiga: 170/335, stradao poginulo je i stradalo na razne načine, mnogo Kožićeva bojne. U podrumu iste škole bio je 14.10.1944. pripadnika HOS-a NDH, njemačkog Wehrma- uskladišten jedan dio eksploziva i streljiva i ni- 357. VARGEK, Imbro, 5.stajaći sdrug, rođ. chta. Kozaka, civila, pa i djece. - kada do danas nije se doznao uzrok te tragedije. 1909, mjesto ?, rkt. Knjiga: 204/112 poginuo: Broj pokopanih u rodnim mjestima, gdje je to U toj nesreći poginuloje 57, a u ostalim bor- bilo moguće, nije, koliko mije znano, do sada 16.02.1945. u školi u Koprivnici. bama 20. Jedan broj civila je pogubljen za od- objavljen, a možda nije ni utvrđen, no zahval- 358. VASILJ, Tadija, mazdu od njih 35, koliko ih je stradalo u toku ust. vojničar, rođ. 1924, jujući uredno vođenim crkvenim knjigama, Međugorje-Čitluk-Ljubuški, Knjiga: 123/323, broj sahranjenih na groblju sv. Duha u Kopriv- 1945. poginuo 18.09.1943. nici iznosi 509. Godine 1946., dne 21.03. ubijen je Blaž Smo- 359. VEDRIŠ, Lovro, 6.sat, 37.boj. 5.sdrug, larski, ratar iz Stargirada. 12.10.1946. ubijenje Već na Kalniku 5.12.1942. ubijeni su u borbi s rođ. 1923 SuhaKatalena, rkt. Knjiga: 165/286, iz revolvera Bolto Talan, ratar iz Novakovca. pobunjenicima - odmetnicima domobrani, pri- poginuo: 16.09.1944. padnici Koturaške bojne u Koprivnici, koji su Godine 1947. ubijenje iz puške ratar Stjepan 360. VIDA, Ivan, 2.sat. Kotur.boj. rođ. 1926 bili stacionirani u vojarni na "CARDI". Njima Petreković, rođen 1897, iz Herešina- Bregovac-Kloštar, rkt. Knjiga: 117/262, je bio podignut u krugu vojarne spomenik, ko- Koprivnica, i to je posljednja žrtva II. svjet- poginuo 22.07.1943. jega su poslije rata srušili partizani. Dana 22. skog rata i poraća pokopana na groblju sv. 361. VISKOVIĆ, Stipica, ust. rojnik 5.sdrug, travnja 1997. u istoj vojarni, danas vojnom Duha u Koprivnici. rođ. 1922. Kula-Ljubuški, rkt. Knjiga: učilištu FRAN KRSTO FRANKOPAN, po- 150/133, poginuo 29.04.1944. dignut je istovjetni spomenik petorici koturaša Činjenica je da su svi pokopani na 362. VISKOVIĆ, Vinko, dovodnik stož. sat. palili na Kalniku. No, i na drugim mjestima spomenutom groblju izgubili život ili kao vo- 5.sdrug, rođ. 1921 Kula-Ljubuški, rkt. Knjiga: ginu pripadnici te iste bojne, kao i domobrani i jnici, ili civili, bilo u borbama ili na bilo koji 184/476 poginuo 16.11.1944. ustaše iz pratećih vodova u pratnji vlakova, te drugi način, ali su žrtve rata. Sama brojka od 363. VIZUNTNI, Alojz, dječak-stradalnik, pripadnici njemačkog Wehrmachta. Nažalost, njih 509 nije baš mala i poziva na razmišljanja star 7 godina, Reichenburg, rkt. Knjiga: 19.12.1942. stradaju i dva zrakoplovna- buduća pokoljenja, s nadom da se takvo što 180/437, stradao 15.10.1944. padobranska učenika BOŽ1DAR BEROTO- više ne ponovi. •

35 POPIS PALIH ZA HRVATSKU 1941.-1945. (IV.) (Općine Žepče, Zavidovići i Maglaj)

Red. God. Mjesto God Mjesto Priredili: Prezime (ime oca) ime Postrojba broj rođ. rođenja pogib. pogibije 6. Ivešić (Ilije) Anto 1920. Debelo B. 1943. Maribor ustaša S. BRAJDIĆ i V. POSEDEL 7. Ivešić (Mato) Frano 1913. Debelo B. 1943. Maribor ustaša 8. Ivešić (Jozo) Ivica 1924. Debelo B. 1944. Zagreb ustaša 9 Juraković (Ivo) Ivica 1920. Debelo B. 1945. Dravograd ustaša Mjesto: Donji Bradici i Matijevića Brdc 10. llić (Anto) Ivica 1920. Debelo B. 1944. Gospić ustaša Red. God. Mjesto God Mjesto Prezime (ime oca) ime Postrojba broj rod. rođenja pogib. pogibije Mjesto: Brezovo Polje 1. Matijević (.lozo) Marko 1916. Brdo 1945. Maglaj domobran Red. God. Mjesto God Mjesto Prezime (ime oca) ime Postrojba 2. Antolović (Pranje) Pero 1907. Zalučie 1945. Maglaj domobran broj rođ. rođenja pogib. poabiie 3. Antolović (Marka) Marko 1919. Zalučje 1942. Rusija ustaša 1. Tomić (Ivan) Ivo 1915. B. Polie 1945. nepoznato domobran 4. Sović (Marijan) Ivan 1909. Brezje 1944. Našice ustaša -) Prlić (Anto) Andrija 1913. B. Polie 1943. Gradiška domobran 5. Sović (Marijan) .lozo 1913. Brezje 1944. Našice ustaša 3 Marić (Jozo) Ivan 1924. B. Polie 1945. Travnik domobran 6. Sović (Marijan) Anto 1921. Brezje 1945. nepoznato domobran 4. Marić (Anto) Marko 1925. B. Polje 1945. Krestinec ustaša 7. Sović (Tado) Ilio 1926. Brezie 1945. nepoznato ustaša 5 Marić (Petar) Anto 1924. B. Polje 1945. nepoznato ustaša 8. Sović (Tado)Juro 1927. Bradici 1942. Lika ustaša 6. Jozić (Marko) Tadija 1924. B. Polje 1945. Kakanj ustaša 9. Sović (Ivo) .Fanko 1910. Brezie 1945. Maribor ustaša 10. Matijević (Niko) Marko 1922. Brdo 1945. Prozor ustaša 11. Matijević (Niko) Ivan 1924. Dev. Brdo 1945. Prozor ustaša Mjesto: Branko vici Red God. Mjesto God Mjesto 12. Nikolić (Anto) Iliia-Ićo 1922. Dev. Brdo 1945. Prozor ustaša Prezime (ime oca) ime Postrojba broj rođ. rođenja pogib. pogibije 13. Matijević (Petar) .lozo 1928. Dev. Brdo 1945. nepoznato domobran 1. Slišković (Ivo) Jozo 1896. Brankovići 1943. Brankovići domobran 14. Matijević (Ilija) Jozo 1917. Dev. Brdo 1945. nepoznato ustaša 2 Slišković (Jozo) Marijan 1920. Brankovići 1943. Ljubatovići ustaša 15. Matiiević (Pero) Marijaa 1927. Dev. Brdo 1945. nepoznato ustaša 3 Slišković (Marijan) Nikola 1917. Brankovići 1945. nepoznato ustaša 16. Sović (Tadija) Anto 1924. Brezje 1945. nepoznato ustaša 4. Slišković (Marijan) Ivo 1919. Brankovići 1943. Pisaiovina ustaša 17. Matiiević (Ivo) Jerko 1908. Dev. Brdo 1944. Perković ustaša Donji 18. Borić (Ivo) Ilija 1911. Miščići 1946. Globarica domobran 5. Slišković (Jerko) Ivo 1916. Brankovići 1945. ustaša Miholjac 19. Borić (Ivo) Petar 1913. Miščići 1946. Globarica domobran 6. Slišković (Tado) Josip 1925. Brankovići 1945. Đurđenovac ustaša 20. Antunović (Marko) Marko 1914. Ceriie 1946. nepoznato domobran 7. Jukić (Mato) Marijan 1925. Brankovići 1945. Zagreb ustaša 21. Martinović (Ivo) Ivo 1914. Gromilice 1946. Globarica domobran o d Jukić (Nikola) Ilija 1925. Brankovići 1945. Zacreb ustaša 9. Antolović (?) Anto 1910. Brankovići 1945. nepoznato ustaša Mjesto: Donja i Gornja Papratnica 10 Marianović (Marian) Anto 1906. Brankovići 1942. Travnik domobran Red. God. Mjesto God Mjesto 11 Marianović (Marian) Jozo 1911. Brankovići 1943. Ustiprača domobran Prezime (ime oca) ime Postrojba broj rod. rođenja pogib. pogibije 1? Marianović (Ilija) Anto 1922. Brankovići 1943. Drvar ustaša 1. Curić (Stipo) Ilija 1922. Papratnica 1943. Žepče ustaša 13 Marianović (Ilija) Niko 1919. Brankovići 1945. Zagreb SST -) Galić (Petar) Niko 1904. Papratnica 1942. Zepče ustaša 14 Marianović (Anto) Stjepan 1927. Brankovići 1945. Slav. Brod ustaša 3. Galić (Petar) Ivan 1906. Papratnica 1944. Zavidovići domobran 15 Maiianović (Anto) Jozo 1919. Brankovići 1945. Travnik ustaša 4. Galić (Petar) Ilija 1912. Papratnica 1944. Travnik domobran 16 Marianović (Jozo) Jozo 1916. Brankovići 1944. Romanija ustaša 5. Penava (Petar) Ivo 1915. Papratnica 1944. Cmi Vrh ustaša 17 Maiianović (Jozo) Tadiia 1922. Brankovići 1945. Osijek ustaša 6. Penava (Ivan) Franjo 1925. Papratnica 1945. Varaždin ustaša 18 Markanović (Niko) Anto 1912. Brankovići 1945. nepoznato ustaša 7. Spaiić (Andrija) Jozo 1913. Papratnica 1945. Travnik domobran 19 Gavić (Ivan) Anto 1923. Brankovići 1945. nepoznato SST - Spaiić (Andrija) Marko 1915. Papratnica 1945. nepoznato ustaša 20. Gavić (Ivan) Ilija 1925. Brankovići 1945. Zagreb ustaša 9. Spajić (Andrija) Tadija 1921. Papratnica 1945. nepoznato ustaša 21. Pavlović (Petar) Ilija 1916. Brankovići 1945. nepoznato SST 10. Spajić (Andrija) Ivan 1923. Papratnica 1945. nepoznato ustaša 22. Pavlović (Petar) Marian 1920. Brankovići 1944. nepoznato ustaša 11. Spaiić (Ivan) Anto 1905. Papratnica 1945. nepoznato ustaša 23 Pavlović (Jozo) Marian 1920. Branković Banja Luka pilot 12. Ramliak (Marko) Ivo 1925. Papratnica 1945. nepoznato ustaša 24, Pavlović (Jozo) Jozo 1916. Brankovići 1945. nepoznato domobran 13. Ramliak (Marko) Marijan 1921. Papratnica 1945. nepoznato ustaša 25, Pavlović (Ilija) Anto 1922. Brankovići 1945. Brankovići ustaša 14. Ramliak (Ivan) Petar 1926. Papratnica 1945. Maribor ustaša 26. Pavlović (Ilija) Marko 1923. Brankovići 1945. nepoznato domobran 15. Đuzel (Maiko) Niko 1923. Papratnica 1945. Maribor ustaša 27, Pavlović (Ilija) Josip 1924. Brankovići 1945. nepoznato ustaša 16. Đuzel (Ivan) Blaž 1913. Papratnica 1945. nepoznato ustaša 28 Pavlović (Jakov) Ivo 1919. Brankovići 1945. nepoznato ustaša 17. Đuzel (Ivan) Juro 1917. Papratnica 1945. nepoznato ustaša 29. Pavlović (Mariana) Nikola 1923. Brankovići 1945. Romaniia ustaša 18. Lončar (Ante) Petar 1924. Papratnica 1945. nepoznato ustaša 30. Antolović (Ivan) Nikola 1916. Brankovići 1945. nepoznato domobran 19. Hrkač (Pejo) Ivo 1918. Papratnica 1945. nepoznato ustaša 31. Antolović (Ivan) Jozo 1925. Brankovići 1945. nepoznato ustaša 20. Hrkač (Jozo) Franjo 1920. Papratnica 1945. Dravoerad ustaša 21. Hrkač(Jozo)Ivan 1922. Papratnica 1945. Dravograd ustaša Mjesto: Bljuva 22. Zorić (Mato) Jozo 1021. Papratnica 1945. nepoznato ustaša '23. Mandurić (Marko) Ilija 1909. Papratnica 1945. nepoznato ustaša 24. Mandurić (Anto) Marko 1913. Papratnica 1945. nepoznato ustaša 1. Barešić (Stipo) Marko 1907. VaroSište 1945. Mirkovci ustašaM.L. 25. Curić (Marko) Petar 1924. Papratnica 1945. Dravograd ustaša 2. BareSić (Ivo) Anto 1918. Varošište 1943. Staljinumd ustaša-lee. 26. Curić (Ivan) Marko 1916. Papratnica 1945. nepoznato ustaša 3. Milanović (Mate) Stepan 1913. Varošište 1943. Rusija \istaSa-leg. 27. Trogrlić (Mato) Franjo 1911. Papratnica 1945. nepoznato ustaša 4. Milanović (Ilija) Mato 1924. Varošište 1942. I Foča ustaša 28. Trogrlić (Mato) Ivan 1920. Papratnica 1945. nepoznato ustaša Mjesto: Bistrica Mjesto: Debelo Brdo Red Red. God. Mjesto God Mjesto God. Mjesto God Mjesto pogi- Prezime (ime oca) ime Postrojba ni Prezime (ime oca) ime Postrojba rođ. rođenja pogib. pogibije rode. rođenja pogib. bije broj broi 1. Šošić (Niko) Anto 1914. Debelo B. 1943. Višegrad domobran 1. Britvar (Petar) Jozo 1912. Bistrica 1945. Maribor ustaša 2 Šimić (Niko) Andrija 1925. Debelo B. 1945. Bjelovar ustaša 2. Boros (Jozo) Krešimir 1923. Bistrica 1945. Dugo Selo SS 3. Šimić (Mato) Juro 1918. Debelo B. 1945. Virovitica domobran 3. Budim (Ilija) Mako 1921. Bistrica 1943. Makljen ustaša 4. Šimić (Juro)Juro 1920. Debelo B. 1944. Zavidovići domobran 4. Bulajić (Andrija) Marko 1919. Bistrica 1943. Kupres ustaša 5. Šošić (šimo) Jozo 1908. Debelo B. 1943. Virovitica domobran 5. Buljeta (Jozo) Ivan 1920. Bistrica 1943. Travnik ustaša Red Red. God. Mjesto God Mjesto God. Mjesto God Mjesto pogi- Prezime (ime oca) ime Postrojba ni Prezime (ime oca) ime Postrojba broj rod. rođenia po gib. poiu'biie rode, rođenja pogib. bije broi 29. Martić (Marko) Ivan 1920. Bese 1945. nepoznato ustaša 6, Bulieta (Jozo) Franjo 1922. Bistrica 1945. Sisak ustaša 30. Križanac (Miio) Ivo 1920. Bese 1945. Maribor ustaša 7. Dunđer (Ivo) Marko 1911. Bistrica 1942. Rogatica domobran 31. Karimović (Luka) Jozo 1920. Bese 1945. Maribor ustaša 8. Dunder (Tadiia) Stipo 1921. Bistrica 1944. Sanski Most SS 32. Perković (Andrije) Ivo 1920. Bese 1945. nepoznato ustaša 9. Iličković (Petar) Marko 1924. Bistrica 1942. Foča ustaša 33. Kovačević (Juro) Mato 1921. Bese 1945. nepoznato ustaša 10. Jurić (Ivo) Ivan 1924. Bistrica 1945. Sisak ustaša 34. Mihaliević (Jure) Luka 1921. Bese 1945. Dravocrad ustaša 11. Katić (Andriia) Marko 1924. Bistrica 1943. Gostović ustaša 35. Lovrić (Andrija) Franjo 1921. Bese 1945. nepoznato ustaša 12. Katić (Iliia) Ivo 1924. Bistrica 1944. Sanski Most ustaša 36. Mihaliević (Ilija) Tadiia 1921. Bese 1945. nepoznato ustaša 13. Marković (Stipo) Ivan 1920. Bistrica 1945. Sisak ustaša 37. Karimović (Mate) Stiepan 1922. Bese 1945. Dravoin"ad ustaša 14. Širić (Andrija) Ilija 1922. Bistrica 1945. Sisak ustaša 38. Jozipović (Jozo) Luka 1923. Bese 1945. Dravograd ustaša 15. ŠirićIJozo)Niko 1924. Bistrica 1945. Jasenovac ustaša 39. Križanec (Luka) Ivo 1923. Bese 1945. nepoznato ustaša 16. Širić (Ivo) Anto 1914. Bistrica 1945. SI. Požega domobran 40. Kovacević (Niko) Iliia 1923. Bese 1945. Dravograd ustaša 17. Širić (Ivo) Ilija 1918. Bistrica 1943. Gornji Vakuf ustaša 41. Martić (Franje) Ilija 1924. Bese 1945. nepoznato ustaša 18. Šimić (Luka) Ivo 1907. Bistrica 1943. Catići domobran 42. Jozipović (Ivo) Iliia 1924. Bese 1945. Maribor ustaša 19. Šimić (Luka) Jozo 1920. Bistrica 1945. Maribor ustaša 43. Karimović (Mato) Petar 1925. Bese 1945. nepoznato ustaša 20. Vranjković (Ivo) Marko 1914. Bistrica 1944. Banja Luka domobran 44. Križanac (Ivo) Petar 1925. Bese 1945. nepoznato ustaša 21. Vraniković (Pero) Pero 1923. Bistrica 1944. Sanski Most ustaša 45. Mihaliević (Juro) Frano 1925. Bese 1945. nepoznato ustaša 22. Zrno (Niko) Anto 1893. Bistrica 1942. Stojanovići ustaša 46. Mihaljević (Ilija) Marijan 1925. Bese 1945. Maribor ustaša 23. Zrno (Niko) Franjo 1903. Bistrica 1944. Papuk SS 24. Zrno (Anto) Marko 1921. Bistrica 1942. Romaniia ustaša Mjesto: Adže 25. Zrno (Anto) Alojz 1926. Bistrica 1945. Šid ustaša Red. God. Mjesto God Mjesto 26. Zrno (Ivo) Stjepan 1924. Bistrica 1945. Duco Selo ustaša Prezime (ime oca) ime Postrojba broi rod. rođenja pogib. pogibije 27. Zmo (Jozo) Marko 1909. Bistrica 1945. Sunia domobran 1. Katić (Niko) Jozo 1919. Adže 1941. Adže ustaša 28, Zrno (Ivo) Iliia 1924. Bistrica 1945. Maribor ustaša •> Matešić (Jozo) Petar 1911. Adže 1941. Adže ustaša 29. Zrno (Andriia) Iliia 1914. Bistrica 1945. Sarajevo domobran 3. Matić (Niko) Ivo 1913. Adže 1941. Drvar ustaša 30. Zovko (Jozo) Toma 1920. Bistrica 1945. Maribor domobran 4. Kapular (Pero) Mato 1902. Adže 1942. Adže ustaša 5. Andrić (Ivo) Pero 1919. Adže 1942. Sarajevo ustaša Mjesto: Biljačić 6. Jozipović Petar 1919. Adže 1942. Varcar Vakuf ustaša Red 7. Marinović (Niko) Niko 1910. Adže 1942. Zagreb ustaša God. Mjesto God Mjesto pogi- ni Prezime (ime oca) ime Postrojba 8. Kovačević (Franjo) Ivan 1922. Adže 1943. Zagreb ustaša rode. rođenja pogib. bije broj 9. Dropulja Ivo 1913. Adže 1943. Blatnica ustaša 1. Vrbić (Nikola) Tado 1914. Biljačić 1944. Sarajevo domobran 10. Kapular (Ilija) Marko 1914. Adže 1943. Foča ustaša 2. Vrbić (Nikola) Anto 1923. Biljačić 1945. Slovenija SS-trupe 11. Matić (Niko) Jozo 1911. Adže 1943. Adže ustaša 3. Vrbić (Nikola) Stipo 1927. Biljačić 1945. Blaiburg ustaša 12. AndrićIvo 1913. Adže 1943. Adže ustaša 4. Vrbić (Ivan) Matan 1920. Biljačić 1944. Maribor domobran 13. Andrić (Stipo) Ivo 1901. Adže 1943. Kozara ustaša 5. Vrbić (Tadiia) Ilija 1921. Biliačić 1945. Maribor ustaša 14. Kapular (Marko} Ivo 1921. Adže 1942. Foča ustaša 6. Vrbić (Tadiia) Franjo 1923. Biliačić 1945. Slovenija crna legija 15. Kovačević (Mato) Petar 1905. Adže 1945. nepoznato ustaša 7. Duvančić (Mato) Frano 1919. Biljačić 1941. Beeov Han ustaša 16. Josipović (Niko) Petar 1905. Adže 1946. nepoznato ustaša 8. Duvančić (Mato) Marko 1911. Biliačić 1945. Blaibmg domobran 17. Josipović (Mato) Jozo 1905. Adže 1945. Dravograd ustaša 9 Duvančić (Mato) Jozo 1909. Biliačić 1943. Travnik domobran 18. Marinović (Marko) Luka 1905. Adže 1945. Dravograd ustaša 10. Vrbić (Tadice) Niko 1921. Biliačić 1943. Kozara cma legija 19. Kapular (Mato) Ivan 1906. Adže 1945. nepoznato ustaša 11. Duvančić (Ivanko) Juro 1921. Biljačić 1945. Blaiburs domobran 20. Matešić (Filip) Ilija 1906. Adže 1945. nepoznato ustaša 12. Duvančić (Šimo) Niko 1922. Biliačić 1945. Krapina domobran 21. Kuraja (Josip) Marko 1907. Adže 1945. Dravograd ustaša 13. Vrbić (Marko) Marko 1911. Biliačić 1942. Staljingrad crna legija 22. Kapular (Pero) Luka 1908. Adže 1945. nepoznato ustaša 14. Vrbić (Pejo) Ivo 1917. Biljačić 1943. Romaniia domobran 23. Jozipović (Ivo) Iliia 1911. Adže 1946. Dravograd ustaša 15. Jurkić (Marko) Ivo 1917. Biliačić 1944. Maribor domobran 24. Matešić (Filip) Mariian 1911. Adže 1945. nepoznato ustaša 16. Adžić Niko 1921. Biljačić 1945. Blajburg crna legija 25. Kapular (Ilija) Ivo 1912. Adže 1945. nepoznato ustaša 26. Jović (Ivan) Ivan 1912. Adže 1945. nepoznato ustaša Mjesto: Bese 27. Kuraja (Ivan) Marko 1912. Adže 1945. Dravograd ustaša 28. Tomić (Stjepan) Josip 1912. Adže 1945. nepoznato ustaša Red. God. Mjesto God Mjesto Prezime (ime oca) ime Postrojba broi rod. rođenia PORlb. pogibije 29. Kovačević (Ivan) Petar 1913. Adže 1945. nepoznato ustaša 1. Dracičević Marko 1914. Bese 1941. Bese domobran 30. Kuraia (Ivo) Ivan 1915. Adže 1946. nepoznato ustaša 2. Kukolj (Juro) Marko 1909. Bese 1942. Zenica ustaša 31. Jović (Ivo) Petar 1915. Adže 1945. nepoznato ustaša 3. Brkić Jozo 1915. Bese 1942. Gornji Vakuf ustaša 32. Kovačević (Petar) Tadiia 1916. Adže 1945. nepoznato ustaša 4. Čukur-Kljajić Ivan 1904. Bese 1942. Bese ustaša 33. Zekić (Mato) Stiepan 1916. Adže 1945. nepoznato ustaša 5. Mamić (Petar) Luka 1918. Bese 1943. Sunia ustaša 34. Matić (Niko) Antun 1917. Adže 1945. nepoznato ustaša 6. Marianović (Jakov) Petar 1922. Bese 1943. Osijek ustaša 35. Tomić (Ivo) Petar 1919. Adže 1945. Dravograd ustaša 7. Marelja (Niko) Ilija 1909. Bese 1943. Zmaievac ustaša 36. Josipović (Niko) Iliia 1920. Adže 1945. Dravograd ustaša 8. Mamić (Pero) Luka 1918. Bese 1943. Bese ustaša 37. Zekić (Niko) Anto 1920. Adže 1946. nepoznato ustaša 9. Mihaliević Stipo 1924. Bese 1943. Viiaka ustaša 38. Jozipović (Ivo) Josip 1920. Adže 1945. nepoznato ustaša 10. Marjanović (Jakov) Ivica 1923. Bese 1944. Zenica ustaša 39. Đuzel (Anto) Petar 1921. Adže 1945. nepoznato ustaša 11. Šajinović Anto 1906. Bese 1943. Bese domobran 40. Jović (Ivo) Mato 1921. Adže 1945. Dravograd ustaša 12. Lovrić (Jakov) Ivo 1924. Bese 1944. Crni Vrh ustaša 41. Kovačević (Franjo) Ivo 1922. Adže 1945. nepoznato ustaša 13. Kukolj (Iliia) Tadiia 1921. Bese 1944. Bese ustaša 42. Kapular (Mato) Ivo 1922. Adže 1945. nepoznato ustaša 14. Bošnjak (Anto) Ivo 1926. Bese 1944. Bese ustaša 43. Kapular (Marko) Mato 1923. Adže 1945. Maribor ustaša 15. Mamić (Petar) Anto 1906. Bese 1945. nepoznato ustaša 44. Kovačević (Ivan) Jozo 1923. Adže 1946. nepoznato ustaša 16. Mihaliević (Josip) Josip 1907. Bese 1945. nepoznato ustaša 45. Kovačević (Filip) Marko 1923. Adže 1945. nepoznato ustaša 17. Lovrić (Juro) Antun 1909. Bese 1945. Maribor ustaJa 46. Jović (Ivo) Stiepan 1923. Adže 1945. Maribor ustaša 18. Kliajić (Ivan) Ivan 1912. Bese 1945. Maribor ustaša 47. Kovačević (Marko) Mato 1924. Adže 1945. nepoznato ustaša 19. Tadić (Jozo) Niko 1912. Bese 1945. nepoznato ustaša 48. Đuzel (Anto) Niko 1924. Adže 1945. nepoznato ustaša 20. Kovačević (Niko) Luka 1913. Bese 1945. nepoznato ustaša 49. Jozipović (Ivo) Antun 1924. Adže 1945. Maribor ustaša 21. Karimović (Mato) Jakov 1913. Bese 1945. nepoznato ustaša 50. Jović (Ivo) Marko 1924. Adže 1945. nepoznato ustaša 22. Križanac (Ivo) Marko 1914. Bese 1945. nepoznato ustaša 51. Kovačević (Ivan) Mato 1925. Adže 1945. Maribor ustaša Kovačević (Stjepan) 23. Bošnjak (Totno) Karlo 1915. Bese 1945. nepoznato ustaša 52. 1925. Adže 1945. nepoznato ustaša Marko 24. Križanac (Luka) Luka 1916. Bese 1945. Dravograd ustaša 53. Kovačević (Marko) Ivo 1925. Adže 1945. Dravograd 25. Križanac (Anto) Anto 1917. Bese 1945. nepoznato ustaša ustaša 54. Kovačević (Jozo) Antun 1914. Adže 1945. nepoznato ustaša 26. Mihaliević (Juro) Marko 1917. Bese 1945. nepoznato ustaša 55. Marinović (Marko) Niko 1913. Adže 1945. Dravograd ustaša 27. Lovrić (Andriia) Iliia 1918. Bese 1945. Maribor ustaša 28. Jozinović (Ivan) Tomo 1919. Bese 1945. Maribor ustaša STRADANJE HRVATA PLEHANSKOG KRAJA 1941. -1947.

Iz obćina Dervente, Bosanskog Broda i dijela Priredio: 9. Brekalo, Ilije, Stipo (1923.) Ubili ga parti- Doboja, poginulo je Hrvata: zani na Savi 30.3.1945. (c) - ubijeni kao zarobljenici 1631 Josip ŠIMIĆ 10. Brkljača, Ive, Ilija (1915.) Poginuo 1942. - ubili OZN-a i partizani 788 u Janju kod Jajca, (c) - ubili četnici 394 11. Brnardić, Ilije, Tadica (1919.) Ubijen 3. Bašić, Šimun (1915.) Ubijen 1945. kao -poginuli od bombardiranja 151 1945. kao zarobljenik, (c) zarobljenik, (c) - ubili sumnjati 58 12. Čabraja, Ante, Stipo (1922.) Ubijen 4. Biškić, Ive, Ilija (1902.) Ubili ga partizani - ubili ustaše 37 1945. kao zarobljenik, (c) 4.9.1944. (a) -poginulo civila 997 13. Čabraja, Stipe, Blaž (1914.) Ubili ga 5. Čuljak, Ivana, Ivan (1927.) Ubijen poslije 7.2.1943. partizani na straži u Trstencima. (b) Ukupno 3966 rata u Slavoniji, (d) Kako bi se bolje obilježile žrtve, pored njih su 14. Čabraja, Stipe, Ivo (1902.) Ubili ga parti- 6. Čuljak, Ivana, Štipan (1919.) Ubijen 1945. zani 7.2.1943. na straži u Trstencima. (b) stavljena slova: kao zarobljenik, (c) 15. Čabraja, Ive, Ilija (1921.) Poginuo u bor- a/ civili 7. Čuljak, Ivana, Oejo (1921.) Ubijen 1945. bama tijekom rata. (c) b/ seoska straža kao zarobljenik, (c) 16. Čondra, Peje, Pavao (1911.) Ubijen 1945. c/ hrvatski vojnik 8. Dankić, Joze, Ilija (1925.) Ubili ga parti- kao zarobljenik, (b) e/partizan zani 3.9.1944. (a) 17. Čondra, Peje, Marko (1908.) Ubijen f/vojnik stare Jugoslavije 9. Dankić, Ilije, Pejo (1923.) Ubijen 1945. kao zarobljenik, (b) Iz prikupljene i obrađene građe proizlazi daje 25.4.1945. (b) 18. Čondrić, Luke, Stipo (1923.) Ubijen iz plehanskog kraja od 1941. do 1947. 10. Javni, Ljupka, Ivan (1912.) Strijelja ga 1945. kao zarobljenik, (b) poginulo 3903 Hrvata. 1945. OZN-a pred kućom zbog brata, (a) 19. Čondrić, Luke, Ilija (1926.) Ubijen 1945. U dodatku su pobilježeni Hrvati izginuli uple- 11. Javni, Ljupka, Jozo (1918.) Ubijen kao zarobljenik, (b) hanskom kraju, a rođeni su izvan kraja, te Mus- poslije rata u Slavoniji, (d) 20. Čondrić, Jakova, Marko (1923.) Poginuo limani, domobrani, jer su neki od njih bili 12. Javni, Zlata, ž. Joze (1921.) Strijeljala je tijekom rata u Hercegovini, (c) hrvatski vojnici. 1945. OZN-a pred kućom zbog muža. (a) 21. Čondrić, Marka, Nikola (1910.) Ubio ga 13. Lasek, Pave, Josip (1920.) Strijeljan na 1945. u Dubočcu ključar OZN-e Luka Tomić. POPIS ŽRTAVA PO MJESTIMA Brodu 22.9.1945. (b) 1. AGIĆI-OBĆINA DERVENTA (a) 14. Lasek, Pave, Mijo (1921.) Ubili ga šumn- 22. Čondrić, Peje, Petar (1920.) Ubio ga 1. Barbarić, Matija, ž. Alfonza (1915.) Zak- jaci 1946. (a) lali je četnici 1944. (a) lugar 3.3.194.3 (a) 15. Mijatović, Andrije, Stjepan (1880.) Zak- 23. Dadić, Mije, Mato (1921.) Strijeljan 1945. 2. Bošnjak, Ikića, Anto (1923.) Ubijen 1945. lali ga četnici u svinjcu 1945. u Miškovcima. u logoru na Usori. (c) kao zarobljenik, (c) (a) 3. Bošnjak, Ikića, Franjo (1923.) Ubijen 24. Dadić, Ilije, Franjo (1928.) Strijeljan 16. Pehar, Šimo (1914) Ubili ga ustaše like 1945. u logoru na Usori. (a) poslije rata u Motajici (d) Vulete 1944. (e) 4. Delibašić, Peje, Ivica (1906.) Ubili ga čet- 25. Dankić, Tadije, Karlo (1916.) Ubila ga 17. Sokolovski, Ludmila, ž. Ivana (1917.) OZN-a 1945. u Dubočcu. (a) nici 21.4.1945. naČelaruši (a) Ubili je ustaše like Vulete 1944. (a) 5. Filipović, Marka, Anto (1885.) Razočaran 26. Dankić, Ilija (1898.) Ubili ga partizani 18. Sokolovski, Ivana, Mihajl (1915.) Ubili 5.11.1943. (a) zbivanjima, objesio se 1.6.1945. (a) ga ustaše like Vulete 1944. (a) 6. Gavran, Pero (1910.) Četnici ga zaklali u 27. Dankić, Ilija (1908.) Ubili ga partizani 19. Sokolski, Ruža, ž. Mihajla (1919.) Ubili kući 21.4.1945. (a) 1944. u Markovcu. (a) je ustaše like Vulete 1944. (a) 7. Matuka, Lubo (1912.) Ubila ga maljem 28. Didić, Joze, Ivan (1919.) Strijeljan 1945. u 20. Sokolovski, Mihajla, Edita (1914.) Ubili OZN-a 1945. u Prnjavoru, (c) logoru na Usori. (a) je ustaše like Vulete 1944. (a) 8. Olujić, Ante, Stipo (1905.) Ubili ga u jesen 29. Filipović, Blaža, Andrija (1919.) Poginuo 21. Sokolski, Ivana, Jozefina (1922.) Ubili je 1945. partizani na perušanju. (a) u borbama u Istri, (f) ustaše like Vulete 1944. (a) 9. Ribičić, Jakova, Ljuba (1933.) Ubili je u 30. Filipović, Ilije, Blaž (1911.) Poginuo kod 22. Šarić, Joke, Marijan (1922.) Ubijen 1945. jesen 1945. partizani na perušanju. (a) Iloka, (f) kao zarobljenik, (c) 10. Ribičić, Petra, Anto Ubijen u Jasenovcu 31. Filipović, Blaža, Ivo (1921.) Poginuo 10.4.1944. (a) 12.4.1944. kod Bihaća, (c) 11. Tomas, Ivana, Jozo (1927.) Ubili ga parti- III. BIJELO BRDO - OBĆINA DER- 32. Filipović, Ive, Nikola (1925.) Ubili ga čet- zani 1945. (a) VENTA nici 9.4.1944. u Bos. Brodu 12. Tomas, Ivana, Lovro (1912.) OZN-a iz 1. Bajcer, Kazimira, Franjo (1924.) Ubila ga 33. Filipović, Ilije, Andrija (1922.) Ubijen Dervente poslala mu paket 1947. i u njemu OZN-a 19.4.1946. (d) 1945. kao zarobljenik, (c) eksploziv, koji je kod otvaranja eksplodirao, 2. Biškić, Mate, Ilij a (1897.) Ubili ga partizani 34. Garić, Marka, Mićo (1922.) Poginuo (d) 5.11.1943. (a) 1943. kod Prozora, (c) 13. Tomas, Ante, Lovro (1928.) Ubili ga parti- 3. Blažević, Franje, Mijat (1902.) Ubio ga 35. Garić, Marka, Nikola (1918.) Ubijen zani 1945. (a) 7.2.1943. četnik Nadić kod Trstenaca. (b) 1945. kao zarobljenik, (b) 14. Tomas, Kata, Ž.Ante (1925.) Ubijena uje- 4. Blažević, Mijata, Stipo (1916.) Ubijen 36. Garić, Antuna, Ivan (1883.) Mučili ga u sen 1945. partizani na perušanju. 1945. kao zarobljenik, (c) kući i ubili partizani, (a) 15. Zečević, Ana Ubili je, ujesen 1945. parti- 5. Blažević, Ilije, Franjo (1919.) Ubijen 1945. 37. Garić, Peje, Mijat (1921.) Poginuo 1943. zani na perušanju. (a) kao zarobljenik, (c) u ratu kod Prozora, (c) 6. Blažević, Mate, Marko (1923.) Ubijen 38. Garić, Marka, Mato (1920.) Ubijen 1945. II. BEGLUCI KOD DERVENTE 1945. kao zarobljenik, (b) kao zarobljenik, (f) 1. Bašić, Stipo (1900.) Ubijen 1945. kao 7. Blažević, Ante, Niko (1931.) Ubijen 1945. 39. Garić, Filipa, Ivan (1885.) Ubili ga četnici zarobljenik, (c) kao zarobljenik, (a) 3.9.1944. u Kuljenovcima. (a) 2. Bašić, Ivan (1912.) Ubijen 1945. kao 8. Bralić, Marijana, Marjan (1920.) Ubijen 40. Gaura, Ante, Nikola (1922.) Ubijen 1945. zarobljenik, (c) 1945. kao zarobljenik, (b) kao zarobljenik, (b)

38 41. Glavić, Mije, Marko (1920.) Ubili ga par- 75. Lemešević, Pera, ž. Nikole (1900.) Ubili 110. Perić, Luke, Mato (1918.) Poginuo 1944. tizani 5.11.1943. u Pjevalovcu. (b) je četnici 13.12.1945. (a) u ratu kod Doboja. (c) 42. Glavić, Eva, ž. Ivana (1900.) Podlegla 76. Letić, Ante, Lovro (1921.) Ubijen 1945. 111. Perić, Ante, Ivica (1909.) Poginuo 1944. ranama 29.12.1943. (a) kao zarobljenik, (c) kod Koprivnice, (c) 43. Grgić, Ivana, Tadija (1921.) Poginuo tije- 77. Letić, Ante, Niko (1916.) Ubijen 1945. 112. Perić, Marka, Šimio (1914.) Ubijen kom rata u borbama, (c) kao zarobljenik, (c) 1945. kao zarobljenik, (c) 44. Grgić, Nikole, Nikola (1919.) Ubijen 78. Matijević, Ive, Marko (1922.) Ubijen 113. Perić, Marka, Bono (1919.) Ubijen 1945. kao zarobljenik, (b) 1945. kao zarobljenik, (c) 1945. kao zarobljenik, (c) 45. Grgić, Nikole, Pepo (1921.) Ubijen 1945. 79. Matijević, Ive, Ivan (1927.) Ubijen 1945. 114. Perić, Marka, Jakov (1923.) Ubijen kao zarobljenik, (b) kao zarobljenik, (a) 1945. kao zarobljenik, (c) 46.Ivušuć, Ive, Jozo(1910.)Ubijen 1945. kao 80. Matijeivć, Ante (zv. Ševko) (1918.) 115. Perić, Nikole, Jozo (1923.) Poginuo zarobljenik, (b) Ubijen 1945. kao zarobljenik, (c) 3.8.1942. kod Zagreba, (c) 47. Jajlović, Ive, Ivo (1908.) Ubijen 1945. kao 81. Matijević, Pejo (1922.) Ubijen 1945. kao 116. Perić, Nikole, Vid (1911.) Ubijen 1945. zarobljenik, (c) zarobljenik, (b) kao zarobljenik, (b) 48. Jerković, Joze, Ivan (1906.) Ubila ga 82. Matijević, Peje, Ivo (1915.) Ubili ga parti- 117. Petrušić, Blaža, Franjo (1920.) Ubijen 1945. OZN-a u B. Brodu, (b) zani 5.11.1943. (c) 1945. kao zarobljenik, (c) 49. Jerković, Ilije, Jizo (1919.) Ubila ga 1945. 83. Matijević, Peje, Ilija (1920.) Ubila ga 118. Petrušić, Blaža, Ivo (1924.) Poginuo OZN-a u B. Brodu, (b) 12.4.1941. jug. vojska (a) 1945. u Slavoniji, (f) 50. Josipović, Ante, Ilija (1906.) Ubili ga par- 84. Matković, Ivice, Pavica (1914.) Ubila ga 119. Pranjić, Peje, Marko (1906.) Ubijen tizani 1945. na njegovoj njivi, (b) OZN-a 1945. u Dubočcu (a) 1945. kao zarobljenik, (b) 51. Josipović, Ante, Andrija (1912.) Ubijen 85. Matković, Antića, Petar (1909.) Strijel- 120. Pranjić, Peje, Stipo (1914.) Ubijen 1945. 1945. kao zarobljenik, (b) jala ga 1944. XII. slavonska brigada u kao zarobljenik, (b) 52. Josipović, Marka, Pejo (1921.) Ubijen Dubočcu. (b) 121. Pranjić, Peje, Roko (1913.)Ubijen 1945. 1945. kao zarobljenik, (b) 87. Matković, Antića, Štipan (1918.) Ubijen kao zarobljenik, (b) 53. Josipović, Roka, Marijan (1919.) 1945. kao zarobljenik, (a) 122. Pranjić, Luke, Niko (1928.) Ubijen Poginuo 1945. kod Siska, (f) 88. Mišić, Joze, Štefo (1920.) Ubili ga četnici 1945. kao zarobljenik, (a) 54. Jozić, Peje, Ivan (1921.) Ubili ga 1945. u Trstencima 26.2.1943. (b) 123. Pranjić, Nike, Jozo (1920.) Poginuo u šumnjaci u Koraću. (f) 89. Opačak, Joze, Lovro (1912.) Ubijen ratu kod Prijedora, (c) 55. Jozić, Dane, Adam (1926.) Ubili ga čet- 1945. kao zarobljenik, (b) 124. Sedlić, Tadije, Ilica (1918.) Ubili ga čet- nici 13.3.1945. (c) 90. Opačak, Marka, Cvitan (1913.) Ubijen nici. 56. Jozić, Ilije, Blaž (1900.) Ubila ga OZN-a u 1945. kao zarobljenik, (b) 125. Sedlić, Tadije, Tadica (1928.) Ubio ga Koraću (a) 91. Opačak, Augustina, Mijo (1922.) 1945. šumnjak Lovre Tomas. (f) 57. Jozić, Marijana, Marijan (1908.) Ubili ga Poginuo 20.12.1942. u Hercegovini, (c) 126. Sedlić, Marka, Ilija (1903.) Ubila ga šumnjaci 1945. (a) 92. Opačak, Augustina, Ivo (1924.) Ubijen OZN-a 18.10.1947. pred djecom u vrijeme 58. Jozić, Marka, Ivo (1909.) Ubijen 1945. 1945. kao zarobljenik, (c) večere, (a) kao zarobljenik, (b) 93. Opačak, Augustina, Jozo (1926.) Ubijen 127. Sedlić, Joze, Ilija (1922.) Ubijen 1945. 59. Jukičić, Mate, Pejo (1921.) Ubijen 1945. 1945. kao zarobljenik, (c) kao zarobljenik, (c) kao zarobljenik, (b) 94. Paradjuk, Ivana, Mihailo (1927.) Ubijen 128. Sedlić, Joze, Anto (1925.) Ubijen 1945. 60. Jukičić, Peje, Jozo (1913.) Ubijen 1945. 1945. kao zarobljenik, (b) kao zarobljenik, (c) kao zarobljenik, (c) 95. Pejić, Ive, Jakov (1911.) Ubili ga 1944. us- 129. Sedlić, Ivice, Marko (1920.) Ubijen 61. Jukičić, Ivana, Marko (1912.) Ubila ga taše like Vulete. (a) 1945. kao zarobljenik, (b) 1945. OZN-a u Dubočcu. (c) 96. Pejić, Luke, Jozo (1909.) Ubili ga 1944. 130. Sedlić, Ivice, Ilija (1923.) Ubijen 1945. 62. Jurakić, Ante, Mijat (1911.) Ubijen 1945. ustaše like Vulete. (a) kao zarobljenik, (c) kao zarobljenik, (b) 97. Pejić, Blaža, Luka (1913.) Ubili ga 1945. 131. Sedlić, Andrije, Ivo (1925.) Poginuo u 63. Jurišić, Marka, Marko (1906.) Mučila ga partizani u Prnjavoru, (f) Petrovu Polju, (f) 1945. u Dubočcu XII. slavonska brigada i ba- 98. Pejić, Blaža, Jakov (1919.) Ubila ga 1945. 132. Sedlić^ Mije, Pero (1915.) Ubijen 1945. cila u Savu. (b) OZN-a u Dubočcu. (c) kao zarobljenik, (b) 64. Katić, Ivana, Joko (1916.) Ubijen 1945. 99. Pejić, Luke, Franjo (1907.) Ubila ga 133. Sedlić, Pavla, Andrija (1920.) Poginuo u kao zarobljenik, (b) 1945. OZN-a u Dubočcu. (f) Slavoniji (i). 65. Katić, Ivana, Ante (1918.) Ubijen 1945. 100. Pejić, Luke, Marko (1904.) Obješen 134. Sedlić, Ante, Ivo (1922.) Ubijen 1945. kao zarobljenik, (b) 1945. u Derventi. (f) kao zarobljenik, (c) 66. Katić, Ivan, Filip (1921.) Poginuo tijekom 101. Pejić, Nikole, Ile (1883.) Ubili ga 1945. 135. Sedlić, Tadije, Ilija (1920.) Ubijen 1945. rata. (c) četnici u Pjevalovcu. (a) kao zarobljenik, (c) 67. Kindjerski, Grge, Jozo (1928.) Ubijen 102. Pejić, Ile, Ilija (1903.) Ubili ga 1944. Ko- 136. Sedlić, Marka, Stipo (1915.) Ubijen 1945. kao zarobljenik, (a) zaci (a) 1945. kao zarobljenik, (b) 68. Kidjerski, Galeža, Katica (1869.) Ubili je 103. Pejić, Ile, Nikola (1907.) Ubila ga OZN-a 137. Sedlić, Joze, Ilija (1880.) Ubila ga OZN- četnici u selu 14.4.1945. (a) 1945. u Koraću. (d) a u Dubočcu 4.05.1945. (a) 69. Klarić, Peje, Nikola (1918.) Ubijen 1945. 104. Pejić, Ile, Ivica (1915.) Ubijen 1945. kao 138. Sirovina, Peje, Stipo (1908.) Ubijen kao zarobljenik, (b) zarobljenik, (c) 1945. kao zarobljenik, (b) 70. Krijan, Luke, Nikola (1913.) Ubijen 105. Pejić, Ile, Juro (1919.) Ubijen 1945. kao 139. Sirovina, Blaža, Mladen (1918.) Ubijen 1945. kao zarobljenik, (c) zarobljenik, (c) 1945. kao zarobljenik, (b) 71. Krijan, Luke, Ante (1919.) Ubijen 1945. 106. Pejić, Ive, Mato (1919.) Ubila ga 1945. 140. Sirovina, Blaža, Franja (1926.) Poginuo kao zarobljenik, (a) OZN-a u Dubočcu. (a) u Djurdjenovcu 12.10.1944. (c) 72. Krijan, Ivana, Ante (1918.) Ubijen 1945. 107. Pejić, Peje, Marko (1924.) Ubijen 1945. 141. Sirovina, Nikole, Petar (1921.) Ubili ga kao zarobljenik, (b) kao zarobljenik, (c) partizani u Bebrini 27.7.1944. 73. Krijan, Luke, Jozo (1922.) Ubila ga 108. Pejić, Ilija, Marko (1929.) Ubila ga 142. Stjepanović, Ivice, Ante (1916.) Ubijen 12.4.1941. jug. vojska (a) 1945. OZN-a pred kućom zbog brata, (a) 1945. kao zarobljenik, (b) 74. Krtina, Ive, Ilija (1915.) Ubila ga 1947. 109. Pekez, Ivana, Marijan (1902.) Ubila ga 143. Stjepanović, Stjepana, Marko (1878.) OZN-a u Koraću. (d) 1945. OZN-a u selu. (a) Zaklali ga partizani u selu 2.9.1944. (a) 144. Stjepanović, Joze, Marko (1884.) Ubili ga četnici pred kućom 5.11.1943. (a) ZBOG IDEALA SLOBODNE 145. Tomić, Joze, Luka (1914.) Ubili ga 1945. Djoko Mičić i Petar Kašić. (f) HRVATSKE VINKOVACKI 146. Trgovčić, Ive, Mato (1921.) Ubili ga 1945. šumnjaci zbog suradnje s OZN-om. (a) GIMNAZIJALCI SUĐENI 1947. 147. Trgovčić, Ive, Ivo (1909.) Ubijen 1945. kao zarobljenik, (a) Piše: tički radili - zaHrvatsku! Željeli su djelatno ču- vati živom svijest o pravdi i ljudskim pravima, 148. Trgovčić, Ive, Ilija (1912.) Ubijen 1945. Dr. Zlatko POSAVAC na političku, nacionalnu i osobnu slobodu kao zarobljenik, (a) Hrvata, svijest o pravu na vlastitu kulturu, na 149. Valenta, Petra, Stipo (1913.) Ubili ga vlastita hrvatska materijalna i kulturna dobra, o pravu na (hrvatsku) državotvornost, o pravu 7.4.1943. četnici u Trstencima. (b) ladeži je svojstvena radost i vedrina. To na slobodnu i neovisnu državu Hrvatsku. 150. Valenta, Petra, Pejo (1912.) Ubijen je njezino pravo. Ukoliko ima teškoća, rješava ih afirmacijom života. Nu, u Željeli su oživotvorenje hrvatske države. Kao 1945. kao zarobljenik, (b) zbilji svijeta pred neke naraštaje odnosno neke skupina djelovali su pisanjem i rasparča- 151. Valenta, Petra, Ivo (1923.) Poginuo njihove predstavnike ili krugove izranjaju vanjem letaka u Vinkovcima. Znajući da se daleko zamašnije zadaće od jednostavnosti izlažu opasnostima nemilosrdnog anti- 1943. u ratu kod Prozora, (c) egzistencije. U takvoj situaciji se našao dio hrvatskog terora jugoslavenskosrbijanskih 152. Vranić, Ive, Ivo (1913.) Ubijen 1945. kao hrvatske mladeži 1945. poslije drugoga dijelom pravih, a dijelom samo tobožnjih zarobljenik, (c) svjetskog rata. komunističkih vlastodržaca, vinkovački su gimnazijalci uporno pisali grafite i letke s 153. Vrbat, Jakova, Pavo (1927.) Ubijen Jednoj skupini vinkovačkih gimnazijalaca povijesnom je sudbinom postalo suočenje sa tekstualnim varijacijama u istom temeljnom 1945. kao zarobljenik, (a) spoznajom kako je ideju hrvatske državnosti, a smislu i s istim ciljem jednostavnog 154. Vrbat, Jakova, Jakov (1912.) Ubili ga time i državotvornosti kao uvjeta sreće i bla- ohrabrivanja, te podržavanja ideje slobode i gostanja pojedinca i nacionalne cjelokupnosti, hrvatske nacionalne svijesti: živjela Hrvatska, partizani 5.11.1943. (b) živjela slobodna Hrvatska.... 155. Vrbat, Nikole, Štefo (1924.) Ubili ga u potrebno uvijek iznova osvješćivati odnosno afirmirati kao jasnu, živu i djelotvornu. Riječ je o skupini učenika petog razreda i kući partizani 5.11.43. (c) Premda je svijest o toj ideji kod Hrvata bila na jednoj učenici sedmog razreda nekadašnje os- 156. Vrbat, Ivana, Pejo (1920.) Strijeljali ga razne načine već tradirana spontano, to ipak ni mogodišnje vinkovačke gimnazije. (Tadašnji partizani 1945. (c) ta ideja ni svijest o njoj nije nešto što se razu- peti odgovara prvom razredu sadašnje srednje mije i zbiljski opstoji samo po sebi. Na djelu je škole!). Zbog ideala slobodne Hrvatske vinko- 157. Vuleta, Ilije, liko (1914.) Obješen 1945. stoga poslije propasti Nezavisne Države vački su gimnazijalci uhićeni u Vinkovcima u Derventi. (c) Hrvatske (1941.-1945.) bio sklop životnih 20. i 21. svibnja 1947., a osuđeni na Okružnom 158. Vuleta, Mate, Pejo (916.) Ubila ga 1945. problema ponovne uspostave slobodne i sa- tzv. Narodnom sudu u Slavonskom Brodu 20. mostalne Hrvatske kao države svih Hrvata, s lipnja 1947. Izvedeni iz školske klupe na OZN-a u Dubočcu. (a) neposrednim povijesnim iskustvom i težnjama optuženičku, suđeni su, kako kaže tekst spisa 159. Vuleta, Mate, Jozo (1914.) Ubila ga doživljenih u duhu Ante StarČevića, s presude, zbog "propagande i agitacije za na- 1945. OZN-a u Dubočcu. (c) rješenjima nošenim idejom slobode i, po nje- silno obaranje državnog uređenja" protuhr- govu shvaćanju, oživotvorenja (hrvatskih) na- vatske druge Jugoslavije. Istraga je bila puko 160. Vuleta, Ante, Nikola (1918.) Ubijen cionalnih i općeljudskih, koliko prirodnih to- sirovo nasilje, bezobzirno zlostavljanje, 1945. kao zarobljenik, (c) liko i povijesno-političkih prava odnosno fizička i psihička tortura. Nakon nekoliko dana 161. Vuleta, Ante, Ivica (1914.) Ubijen 1945. "pravica". vinkovačke "primarne" okrutne istrage skupina je prebačena u zatvore SI. Broda gdje kao zarobljenik, (c) U tragediji hrvatskog naroda kojaje 1945. se neočekivano našla iza rešetaka između 162. Vuleta, Mate, Stipo (1920.) Ubijen 1945. poprimila biblijske razmjere, s bezbrojem nevinih žrtava inkarniranih u stotinama tisuća ostalih zatvorenika s ne malim brojem odraslih kao zarobljenik, (c) hrvatskih individualnih i obiteljskih sudbina, s ljudi koji su proživjeli i preživjeli hrvatske 163. Vuleta, Ante, Franjo (1916.) Poginuo terorom, zatvorima, logorima, ubijanjem, "križne putove", a kojima "suđenje" još nije bilo završeno. Dok su bili u zatvoru osim 1943. na ruskom frontu, (c) vješanjima i streljanjima bez suđenja ili uz fiktivne sudove, kada je svaka prava hrvatska izvršenja kazne optuženi su gimnazijalci 164. Vuleta, Ante, Marijan (1927.) Ubijen egzistencija, sva hrvatska imovina, pa i sama izbačeni iz gimnazije s gubitkom prava 1944. nesretnim slučajem, (a) hrvatska kultura bila dovedena u pitanje, te ve- ponovnog upisa bilo gdje u Hrvatskoj ili u Jugoslaviji. Nakon suđenja u SI. Brodu 165. Vuleta, Bože, Stipo (1897.) Ubili ga likim dijelom sustavno izvrgnuta ugrožavanju i destrukcijama, u takvim prilikama teško je Vrhovni je sud u Zagrebu smatrao da je 1944. partizani prilikom zauzimanja Dervente. bilo pomišljati na otpor povijesnom zlu: na "prvostepeni sud pravilno kvalificirao djelo" i potvrdio presudu. (a) otpor ponovnoj uspostavi Jugoslavije u komu- nističkom režimu (tobožnje socijalne pravde i 166. Vuleta, Stipe, Zvonko (1923.) Ubijen Prema slovu i redosljedu optužnice nacionalne "ravnopravnosti"!) pod ve- skupinu su političkih "krivaca" vinkovačke 1945. kao zarobljenik, (c) likosrbskom dominacijom. Za bilo kakvu efi- gimnazije činili: 167. Vuleta, Franje, Ivica (1910.) Kao zat- kasnost u tom smjeru goli opstanak tada "Vinković Slavica, kći pok. Luke i Ane zahtijeva jasnu povijesnu svijest odraslih ljudi, vorenik pobjegao u partizane i poginuo, (f) rođ. Varga, rođene 21.1.1929. u Novoj Gra- dok je mladima nešto takovo moglo izgledati diški, s boravištem u Vinkovcima, Hrvatica, 168. Vuleta, Franje, Marko (1913.) Ubijen samo kao poželjan san. Ideal. Nu ipak, u drž. FNRJ. učenica 7 razreda realne gimnazije 1945. kao zarobljenik, (b) zbiljskoj povijesti, pa tako i u hrvatskoj, u Vinkovcima, neudata, bez imetka, 169. Vuleta, Franje, Pero (1909.) Ubila ga nerjetko svoj efikasno djelotvoran udio daje kažnjavana po Vojnom sudu u Osijeku na 6 upravo mladež. Požrtvovnost i žrtve mladosti. OZN-a 1945. zbog like Vuklete. (a) mjeseci i lišenja slobode uvjetno na godinu dana." 170. Zeba, Franje, Ivo (1907.) Ubijen 1945. Budući da se o tim realnim naporima i stradanjima mladih u Hrvatskoj poslije 1945. "Posavac Zlatko, sin Dragutina i Evice kao zarobljenik, (b) rijetko govori, pa ih se čak uopće i ne spominje, rođ. Hirschenberger, rođenog 28.VI1I.1931. u 171. Zeba, Franje, Pero (1905.) Ubijen 1945. ovdje neka bude zabilježen idealizam skupine Kaptolu, kotar SI. Požega, sa boravištem u vinkovačkih gimnazijalaca koji su nesebično. Otoku (kod Vinkovaca), Hrvat, drž. FRNJ, kao zarobljenik, (b) prema svojim snagama i mogućnostima, učenik 5. raz. realne gimnazije, pismen, • neposredno poslije drugog svjetskog rata poli- neoženjen, bez imetka...."

40 "Lukačević Tomislav, sin Luke i majke povjedništvom srpskog nadrealističkog brigu o položaju hrvatskog seljaka, nu također Marije, rod. Rigler, rođenog 27.11.1931. u pjesnika Koče Popovića, postaje razvidno u vizurama tada neposrednog povijesnog hori- Vinkovcima gdje i boravi, Hrvat, drž. FNR.I, zašto su vinkovački gimnazijalci smatrali zonta i protusrbske i protukomunističke pozi- učenik 5 razreda realne gimnazije u potrebnim da u atmosferi straha i opće apatije cije Ante Pavelića kao čovjeka koji je 1941. bio Vinkovcima, pismen, neoženjen, bez imetka, sua sponte već 1946. nastoje održati živom personifikacija provedbe u život stvaranja nekažnjavan..." svijest hrvatske državotvornosti s težnjom za hrvatske države kao Nezavisne Države "Herceg Miroslav, sin Antuna i majke osobnom i nacionalnom slobodom. Kao Hrvatske , države, čija je vojska zajedno s Marije rođ. Vištica, rođenog 10.111.1929. u skupina ispisivali su "grafite" po zidovima i civilnim ljudstvom u zbjegu 1945. prijevarom Prologu, kotar Ljubuški, s boravištem u, pločnicima, te na razne načine raspačavali (ba- Zapada, neposredno zapravo britanskih trupa), Vinkovcima, neoženjen, bez imetka, cali, ubacivali, lijepili itd) vlastite letke po prisiljena "kapitulirati" kod Bleiburga ne- nekažnjavan..." Vinkovcima, čiji je sadržaj uvijek imao istu ovisno i kasnije od kapitulacije Njemačke, "Janošić Tomislav, sin Ivana i Marije, rođ. intenciju, isti smisao: Dolje Jugoslavija! Živila nakon što je već završio drugi svjetski rat u Lukić, rođenog 25.IX.1931. u Zemunu, s bo- Hrvatska! Trebalo je za to imati snage i Europi. Slovo A značilo je tako povijesnu per- ravištem u Vinkovcima, Hrvat, drž. FNRJ, hrabrosti, nu i nade za uspjeh, čega je - iako se spektivu i tragiku hrvatskog naroda. Kratica učenik 5. razr. real. gimnazije, pismen, poslije pokazalo nerealnim - ipak bilo! Malo BAH slovom A uključivala je, naravno, neoženjen, bez imetka, nekažnjavan..." tko je, naime, u Hrvatskoj tada vjerovao da će također političkokulturološke pragmatske Pojava i djelatnost vinkovačke skupine Zapad, navlastito Engleska i Amerika, podržati horizonte najomiljenijeg i najslavnijeg gimnazijalaca nije bila nimalo slučajna, nu bila jugoslavensku inačicu komunizma i ponovno hrvatskog pjesnika, uvjerenog starčevićanca. je spontana i nije nastala ni na kakav nagovor nasilno stvaranje Jugoslavije, prepuštajući Antuna Gustava Matoš'a, s njegovim slavnim izvana ili sa strane. Skupina je vinkovačkih Hrvatsku na milost i nemilost Srbima, stihom "i dok je srca bit će Kroacije". dopuštajći k tome uspostavu totalitarnog gimnazijalaca djelovala bez instruktaže i Sve netom spomenute činjenice nakon komunističkog režima i gurnuvši Hrvate u savjeta starijih, bez inicijalnog nadovezivanja uhićenja u brutalnoj istrazi nisu zapravo zani- istočni staljinistički blok. Prilično dugo trajalo na bilo kakve druge organizacije. Bio je to unu- male ni "miliciju", ni "policiju", ni istražitelje, je općeprihvaćeno ufanje kako će Zapad civili- tarnji poriv mladosti koja je težila za istinom i ni sudce. O nazočnosti odvjetnika u istrazi nad zatorno zaštititi Hrvate teroristički jer no- pravdom u povijesnom trenutku punom tragike malodobnim vinkovačkim gimnazijalcima vouspostavljena komunistička srbojugo- i strahota, koje se nije moglo sakriti frazama (tek su dvoje od njih u godini uhićenja postali slavenska diktatura ne može u Europi potrajati propagande o demokraciji, "ravnopravnosti", punoljetni) danas bi mogli trabunjati još samo dugo. Dio hrvatske vinkovačke mladeži na- "boljem životu", "bratstvu i jedinstvu", jugonostalgičari gledateljima televizijskih ivno je dijelio tada takvo gledište vjerujući u "zemlja seljacima, tvornice radnicima"... "sapunica" i krimića. Daleko je to bilo ma razboritost svog rada. Znalo se tad već za Bleiburg i Dravograd, znalo kakvoj predočbi sličnosti s američkom ili bri- se za "križne putove", leševi Hrvata su iz Vinkovački su gimnazijalci započeli osni- tanskom TV odnosno filmskom (holywood- Slovenije plutali Savom i Dravom, zatvori su vati skupinu otpora s primarnom intencijom skom!) sudnicom, pa dakako ni s hrvatskom bili prepuni, svuda su improvizirani logori. djelovanja pomoću letaka tijekom jeseni sudnicom danas. Gimnazijalci su bili u istrazi Streljanja i vješanja Hrvata bila su "na 1946., u vrijeme kada ni jedan od članova još prepušteni sami sebi, a na milost i nemilost dnevnom redu" bez ili s fiktivnim suđenjima, nije bio punoljetan, što sljedeće godine nimalo primitivnih nasilnika i grubijana s crtom likvidiralo se ljude s odorom i one bez nje, nije smetalo "organe vlasti", da grubo uhićuje i divljačkog egzekutorstva. Inzistiralo se i strijeljani su svećenici, ubijalo se i mlade i stare sudi gimnazijalce za nešto, čemu se danas nastojalo u zapisničkoj formi fiksirati samo bez obzira na životnu dob. Progonima su i pristupa u Hrvatskoj s kvalifikatom elemen- upućenost sadržaja djelovanja skupine na pro- nevoljama bile izložene navlastito još obitelji tarnih ljudskih prava, prava slobode govora i past Nezavisne Države Hrvatske i Antu Pave- starosjedilaca njemačke narodnosti. Konfisci- mišljenja. Pravo na različitost uvjerenja i lića. Iako je na letcima vinkovačkih gimnazija- ralo se i "nacionaliziralo" tj. oduzimalo i stranačku distingviranost. Pravno bio je to na laca bio ponekad spominjan čak i Vladko otimalo imovinu, zemlju, kuće, stanove, neki način "tek" verbalni delikt". Ali sudbono- Maček (o čijem jugofilstvu i jugoslavenstvu namještaj, seljacima stoku, plodove berbe i san. danas više nema spora), tu se činjenicu nije ni žetve... Skupina je osnovana tajno pod nazivom registriralo, premda je i Maček tada bio napa- Na području kulture također je vladao teror BAH s kraticom kao imenom na temelju dan kao državni neprijatelj. U sudskim spisima i prisila: tako je primjerice "sud časti" osuđi- Starčevićeve devize: Bog i Hrvati. Kako kra- nema ni jedne jedine riječi o Anti Starčeviću. vao na zabranu javnog djelovanja mnoge tica nije mogla biti BiH (što bi moglo značiti hrvatske književnike, koji su objavljivali, samo Bosna i Hercegovina) umetnuto je slovo Zanimljivo je spomenuti da je istraga makar i posve nepolitičke tekstove u vrijeme A prema imenu "oca domovine", autora tog te- silom željela čuti od vinkovačkih gimnazija- Nezavisne Države Hrvatske. Vodila se poslije meljnog načela suvremene hrvatske politike. laca kako su svoju političku djelatnost vezali 1945. čak i javna polemika u novinama da se iz Riječ je o političkom načelu koji treba htjeti, nu uz (katoličku) Crkvu. Nu, iako su svi u skupini srednjoškolske gimnazijske nastave treba izba- i znati valjano interpretirati - ni kao tobože stjecajem okolnosti bili katolici, u većoj ili citi najveće i najhrvatskije ime hrvatske klerikalnu, ali ni kao romantičarsko ide- manjoj mjeri čak i praktični vjernici, skupina književnosti, Antun Gustav Matoš. alističku maksimu. Kratica BAH je dakle nije imala vezu s Crkvom. Istraga je u Vinkovcima inzistirala, naime, na smiješnom, Iz netom samo dijelom i škrto naznačane značila Bog - Ante - Hrvatska s prizivom na ali ne i bezazlenom "priznanju" da je skupina skice zbivanja u Hrvatskoj neposredno po izvornu Starčevičevu ideologiju. Upravo baš letke skrivala u tornju vinkovačke crkve. Pa završetku drugog svjetskog rata tobože "anti- umetnutim slovom A nakana skupine vinko- koliko godje u sudnici na samom suđenju neke fašističkog" "oslobođenja" Hrvatske, nakon vačkih gimnazijalaca nije isključivala stvari trebalo poricati (npr one o pribavljanju što su početkom svibnja 1945. na puste ulice proširenje i dopunu Starčevićeve intelektualne oružja od suučesnika srpske narodnosti s kojim Zagreba, koji je bio proglašen "otvorenim gra- političke državotvornosti utemeljene filozofi- su oni dolazili u školu), budući da su takvi is- dom", "borbeno" umarširale "partizanske" jom slobode s pragmatičnom ideologijom kazi u istrazi unošeni u zapisnik pod fizičkom jugoslavenske jedinice Srbijanaca pod za- Antuna (i, dakako, Stjepana) Radića, vodeći prisilom, a nema ih zabilježeno u dokumen- Da se izbjegnu nepotrebni nesporazumi kao i nerazumijevanje ovog teksta u sklopu motiva djelovanja vinkovačkih gimnazijalaca nužno je upozoriti na predrasude, zablude i netočnosti s obiljem promidžbenih krivotvorina što ih se još i danas podmeće kao znanstvene", a koje dominiraju tzv. javnim mnijenjem, nu, na žalost, i hrvatskom, europskom i svjetskom historiografijom kad god je riječ o Nezavisnoj Državi Hrvatskoj i uz nju vezanom ustaškom pokretu, te spominjanju dra Ante Pavelića - dakako uvijek, s nepravom, samo negativno, za sve i svakoga neprovjerljivo i netočno svagda na njihovu štetu i štetu svim Hrvatima. Bez obzira na kontroverze u interpretacijama ostaje, naime, povijesnom činjenicom da je Nezavisna Država Hrvatska 1941. nastala voljom Hrvata kao oživotvorenje stoljetnih težnji. Za neupućene nužno je zato napomenuti daje dr Franjo Tuđman, nekadašnji partizan i general JNA (Jugoslavenske Narodne Armije), a sadašnji predsjednik samostalne demokratske države Republike Hrvatske, izabran od Hrvata na slobodnim izborima, svojedobno, dok je u komunističkoj Jugoslaviji bio proganjan, odgovarajući na Optužbu protiv njega u glavnoj raspravi Okružnog suda u Zagrebu, dne 17-20. veljače 1981. upozorio kako se zaboravljaju "činjenice da povijesni uzroci ustaštvu bijahu u hegemonističkom nasilju nad hrvatskim narodom u monarhističkoj Jugoslaviji, posebno u ubojstvu Radićeva hrvatskog vodstva u beogradskoj skupštini". Ustaše su se suprotstavili diktaturi Aleksandra Karađorđevića. Ustaše, naime, nisu bili jedino emigranska organizacija u Italiji s drom Ante Pavelićem, nego su to bili također članovi pokreta u domovini, te drugim zemljama Europe, s glavnim ciljem i načelom stvaranja samostalne hrvatske države. Nedopustiva je i neistinita, ali zlonamjerna i evidentno protuhrvatskom tvrdnja da je ustaša = zločinac. Takve olako izricane teze sa znakom jednakosti dalekosežno su destruktivne i štetne -jer su lažne. Sama pak riječ "ustaša", kojoj je tijekom druge polovice XX. stoljeća, pa i danas, u političkom životu, historiografiji, a što je još gore u hrvatskom jezičnom "standardu" nametnuto i podmetnuto uglavnom samo negativno značenje, stara je i lijepa hrvatska riječ, ideološki neobojena, s normalnom jezikoslovnom tvorbom kao Što je pristaša, radiša, štediša i slično.

41 tima suđenja, to za letke u tornju vinkovačke (stotinu) komada letaka protiv današnje vlasti, razloga vjerojatno se našla i na prvome mjestu crkve nije bilo potrebno čak ni poricanje jer je protiv Tita, a za NDH i Antu Pavelića. kao prvooptužena. premda, što je vidljivo iz ci- naprosto navod bio totalno netočan i neistinit. Da su ove letke rasturali njih dvojica po tiranog teksta, nije bilo temelja da ju se tereti na (Usput napomenimo, riječ je o istom onom gradu Vinkovcima, a drugi put da su pisali taj način. Valja dodati da je Slavica Vinković tornju i župnom dvoru koji je stradao u Do- letke u mjesecu veljači 1947., te da su ih ras- tako doista i stvarao najdulje ostala u zatvoru, movinskom ratu 1991. Bili su cilj turali skupa sa optuženim Herceg Miroslavom te pod najtežim drastičnim uvjetima odrobijala jugoslavensko-srpskih topova i raketa). Cor- i optuženim Lukačević Tomislavom. Ovako da sve tri godine u zloglasnoj ženskoj kaznionici pora delicti, dokazni materijal, koji navodi su učinili i treći puta u mjesecu martu i četvrti Slavonske Požege. Njezina sudbina posebno optužnica, upravo je tugaljivo mizeran, puta u mjesecu svibnju pred izbore za kotarske govori za okrutnost istražnog postupka, jer je iz premda se ni u optužnici ni u presudi ne spo- i gradske narodne odbore koji su se imali podrumske samice s vodom prekrivena tlom i minje, tragikomična, no za "duh vremena" u održavati 25. svibnja 1947. kada je opt. Vinko- hrpom ugljena, kamo je bila bačena za vrijeme Hrvatskoj poslije 1945. vrlo simptomatična vić Slavica odštampala na pisaćoj mašini 70 istrage morala biti privremeno premještena u činjenica da su optuženima kao "dokazni ma- letaka koji su po gradu Vinkovcima bili ras- civilnu bolnicu Slavonskog Broda zbog teško terijal" pri uhićenju i premetačini stana poku- tureni. narušenog zdravlja." pili sva njihova nalivpera! Optuženi Lukačević Tomislav, Herceg Mi- Miroslav Herceg također je suđen na Veći dio teksta optužnice zapravo su gole, roslav i Janošić Tomislav priznaju da su stupili "kaznu lišenja slobode s prisilnim radom u tra- ideologizacijski šuplje, ali teške fraze, u ko- u navedenu organizaciju, da su umnažali i ras- janju od 2 /dvije/ godine "i gubitak političkih jemu se uopće i ne spominje političko dje- turivali letke protudržavnog sadržaja. prava u trajanju jedne godine". Započeo je lovanje vinkovačkih gimnazijalaca, svodeći ga Nadalje iz obrane optuženih proizlazi da izdržavati kaznu u lepoglavskoj kaznionici. škrto na minimum, navodeći, odnosno su fašističko klerikalno nastrojeni, da žale za Zlatko Posavac, Tomislav Lukačević i ponavljajući za gimnazijalce kao "magnum ustaškom vladavinom i da su uslijed toga pro- Tomislav Janošić suđeni su na kaznu crimen": "krivi su što su koncem 1946. i tivnici današnjeg državnog uređenja - što sve "odgojno-popravnog zavoda", najmanje jednu početkom 1947. stupili u organizaciju BAH proizlazi iz sadržaja letaka koje su umnožavali godinu, a najdulje do svoje punoljetnosti, što je (Bog-Ante-Hrvatska)", te krivi su zbog i rasturivalipo gradu Vinkovcima kroz vrijeme praktično značilo svakome približno nešto "propagande i agitacije za nasilno obaranje od 3-4 mjeseca, jer su u istom pisali: Hrvatski manje ili više oko dvije godine. Kaznu su državnog uređenja". Možda je najbolje da o te- narode, dolaze izbori. Zašto da idemo na izdržavali u Glini gdje su se kao malodobni gobnim danima u "drugoj" Jugoslaviji, u kojoj izbore? Mi nećemo ići, za koga imademo gla- kažnjenici nalazili pretežno kriminalci, nu se sudilo i gimnazijalcima, govori tekst "pre- sati? - Zar da glasamo za nenarodne sinove također (odvojeno, ali u dnevnom radnom kon- sude" okružnog suda u Slavonskom Brodu s čiju smo pesnicu već osjetili. - Pokaži da si taktu) i veliki broj punoljetnih odraslih, stari- Brankom Miljenovićem kao predsjednikom Hrvat, da si neustrašivi borac za domovinu jih, mahom političkih kažnjenika na dugogo- sudskog vijeća; porotnici Alojz Dajčić i Milan Hrvatsku. Živio Ante Pavelić, vođa hrvatskog dišnje kazne, uglavnom kao vrsnih znalaca svojih zanimanja dopremljenih na rad u Glinu Rašković. Toje doista dokument vremena, koji naroda. Dolje Tito izdajica svog naroda. Dolje iz Lepoglave i Stare Gradiške. Kod njih su govori o svemu što se zbivalo, spominjući, FNRJ (- Federativna Narodna Republika vinkovački gimnazijalci u zatvorskim radioni- makar samo naznakom i jednostrano, djelat- Jugoslavija) robijašnica svih Hrvata itd. " cama dodijeljeni na učenje zanata: Janošić nost vinkovačkih gimnazijalaca sugerirajući "Kao olakotno sud je uvažio mladenačku postolarskog, Lukačević krojačkog, a Posavac time ujedno i njihovu sudbinu. O "duhu dob, a kao otegotno loš karakter, te cilj i stolarskog, dabi kasnije bili premješteni narad epohe", o mračnim vremenima svjedoče, pobudu koja ih je rukovodila da učine opisano u urede, što nije isključivalo povremeni fizički naime, puste ideologizirane fraze iz optužnice, krivično djelo, pa se s obzirom na sve ovo do- rad "prema potrebi" odnosno prema kazni. Po- a o položaju Hrvata pred "hrvatskim" sudom suđena kazna Vinkovič Slavici i Herceg Miro- savac, Lukačević i Janošić imali su sreću da dodatno još i administrativni rječnik kojim se slavu ukazuje na zakonu osnovana i pravedna, nisu ostali zatvoreni do punoljetnosti, jer su sudilo: "rasturati", "hapšenje", "obaranje", a isto tako i malodobna Posavac Zlatku, Lu- kao "preodgojem" pušteni s različitim datu- "vaspitno" itd. Citiramo tekst dokumenta kačević Tomislavu i Janošić Tomislavu mima izlaska 1948.: najprije u proljeće suđenja (str. 2 i 3., presuda od 20. lipnja 1947., izrečena kazna vaspitno popravne mjere. " Tomislav Janošić, a zatim iste godine u jesen poslovni broj III.K.236/47-3 ili K 256 - brojka Cinizam sudske odluke sastojao se u po- Zlatko Posavac i nedugo poslije također nije sasvim jasno čitljiva): pratnoj kvalifikaciji kako su dosuđene kazne Tomislav Lukačević. Dogodilo se to "prijevre- "Optužena Slavica Vinković pred sudom a i "pravedne", premda se u dokumentu teksta meno" vjerojatno s razloga što je država tada u istrazi priznaje daje početkom 1947. stupila presude Vrhovnog suda u Zagrebu od 2.VIII "lakše" kažnjenike slala kući praveći mjesta za u protudržavnu ilegalnu organizaciju BAH ko- 1947., doduše usput, ali zato doslovce, kaže da novi val drugačijih političkih zatvorenika. jom je rukovodio optuženi Zlatko Posavac, te u svojim letcima optuženi "izravno ne pozivaju Zatvore su tada počeli dodatno puniti "tvrdi" da je pisala letke protudržavnog sadržaja i na nasilno obaranje postojećeg poretka" (str. 2) članovi komunističke partije tzv. informbi- navedene letke umnožavala u Privrednom ods- dodajući, međutim, da ipak "rasturanje takvih rovci. (staljnisti), oni koji nisu bili poslani na jeku kotarskog NO-a, (Narodnog odbora) letaka ide za tim da nasilno obori odnosno Goli Otok.' Vinkovci, gdje je dobrovoljno pomagala u po- ugrozi postojeće državno uređenje", što će reći slu a potom je navedene letke predavala opt. da je ocjenjeno kao "društveno opasno" Našavši se u zatvoru, životi skupine vinko- Posavac Zlatku radi rasturivanja po gradu. krivično djelo. vačkih gimnazijalaca dobili su za njih sasvim nova obilježja, dobivši dotad zbiljski nova Optuženi Posavac Zlatko priznao je daje Najteže je osuđena Slavica Vinković: na radio na organizaciji organizacije BAH sa opt. nesmiljena iskustva i dimenzije, koje više nisu kaznu lišenja slobode s prisilnim radom u tra- bile samo verbalne, nadmašujući svaku ma Janošić malodobnim Tomislavom, te da je janju od 3 (tri) godine. Uz trogodišnji zatvor kako tamnu naturalističku lektiru ili priču pre- kasnije predobio opt. Herceg Miroslava i opt. prilijepljen joj je i "gubitak političkih prava u pričavanja istine o težini zatečene povijesne Lukačević malodobnog Tomislava. Navedenoj trajanju od jedne godine" kao sarkastično situacije. Bila je to kruta, tvrda stvarnost, jer se organizaciji daje sa Janošić Tomislavom dao proširenje presudi. Kazna je očito bila oštra "iza brave" svijetu kojem je valjalo živjeti, po- ime BAH te da je predložio kao najpodesniji zato jer je Slavica Vinković u godini uhićenja javio u novom svjetlu donoseći neslućene ni- način borbe protiv današnje vlasti pisanje le- sa skupunom BAH postala punoljetnom i prije malo lake spoznaje. taka, koje da je prvi put pisao u prosincu 1946 toga već jednom bila suđena pred Vojnim su- sa Janošić Tomislavom, te da su napisali 100 dom u Osijeku radi sličnog "crimena". Iz istih (nastavit će se)

Zbog upornog produciranja predominantno forsirano krivih povijesno-vrijednosnih prosudbi kada je riječ o Nezavisnoj Državi Hrvatskoj i njezinom stvaranju, a radi ispravnog razumijevanja intencija djelovanja vinkovačkih gimnazijalaca, no i karaktera optužbi protiv njih, valja podsjetiti kako sada već od katoličke Crkve oficijelno proglašen blaženim zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac 1946. pred sudom istog režima pred kojim su se 1947. našli učenici vinkovačke gimnazije, na okrivljavanje tužitelja za nadbiskupov pozitivan odnos prema osnivanju Nezavisne Države Hrvatske, Stepinac kaže za sebe da bi "bio ništarija kad ne bi osjetio bilo hrvatskog naroda koji je bio roblje u bivšoj (monarhiji) Jugoslaviji". Sa istog suđenja potječe i sljedeća činjenica: "Kada je predsjednik komunističkog suda u Zagrebu upitao 'optuženog' Alojzija Stepinca, 'Zar Vas nije stid da ste na istoj optuženičkoj klupi s jednim Lisakom', preuzvišeni je gospodin nadbiskup odgovorio: 'Ne, ni najmanje'". Ova druga manje poznata izjava citirana je prema knjizi Eugen Dido Kvalernik, koju je priredio dr Jere Jareb, Zagreb. 1995, st. 14 (Gospodin Jareb postigao je 1964. kao historičar doktorat filozofije na Columbia Universitv u New Yorku. Erih Lisak bio je ustaški pukovnik, koji se iz emigracije ilegalno vraito u Hrvatsku, bio uhićen i suđen na istom procesu vođenom protiv Stepinca. Lisak je osuđen na smrt i egzekutiran. Bilo bi dobro kad bi Hrvati bolje poznavali činjenice teksta pod naslovom Bleiburg u zapisnik Kongresa SAD prema Stepinčevom pismu od 25. srpnja 1945. (Riječ o poglavlju iz knjige Richarda Patteea u izdanju Bruce Publishing Co., Milvvaukee 1953). Osim Stepinca, dakako, ima još mnogo vjerodostojnih svjedoka i svjedočanstava o sudbini Hrvata i Hrvatske poslije 1945. Dospjevši u civilnu bolnicu Slavonskog broda Slavica Vinković uspjela se oporaviti toliko da joj život više nije bio u opasnosti zahvaljujući jednom liječniku Židovu, dr Krausu, i časnoj sestri Hildegundi (tada su još neko vrijeme bile časne sestre zaposlene u bolnicama); liječnik, na čijem se odjelu nalazila Slavica Vinković zadržavao ju je na liječenju stoje dulje bilo moguće čime je bitno pomogao poboljšanju njenog zdravlja.

42 ZATVORSKE USPOMENE (II.)

3. KPD STARA GRADIŠKA Piše: prijavak. Jednomjesečno dopisivanje svedeno je na samo četiri retka na otvorenoj dopisnici. akon zatvaranja logora u Sisku, bili smo Vlado HAJNIĆ Mogućnost primanja paketa reducirana je na otpremljeni u KPD Lepoglava i u KPD najmanju mjeru, moguće je bilo primiti po dva Stara Gradiška. Mene je zapala Stara paketa mjesečno težine do 7 kg, ali kako su već Gradiška kamo sam stigao u drugoj polovici radovima bili podnošljivi, izbjegavajući svaki tijekom veljače 1947. bile zaredale brojne studenog. incident. kazne dopisivanja i primanja paketa, to pravilo Putovanje do Stare Gradiške je bilo zaista Velika je promjena u organizaciji za većinu zatvorenika više nije postojalo. Zbog mučno i duboko mi se usjeklo u sjećanje. U kaznioničkog života nastala početkom 1947. toga smo se udruživali u "kolektive" i među- Sisku su nas izveli oko podne u dvorište logora, Tada su svi kažnjenici, koji su bili osuđeni na sobno dijelili sve što bi tko od članova vezivali nas žicom u parove i pod jakom "nova djela" (počinjena nakon 1945.) i svi koji kolektiva dobio. stražom nas prepratili do otvorene željezničke su imali srednjoškolsko obrazovanje ili više Hrana je bila užasna, uglavnom "gole" pruge Sisak - Petrinja. Tu su nas utrpali u juhe ili kave. U hrani je bio pravi lutrijski zgo- zatvorene teretne vagone i tijekom noći stigli ditak pronaći koje zrno graha ili graška. smo u Zagreb. Prije podne se naša kompozicija Ponajbolja je bila "pura" (kukuruzni gris uku- pokrenula i oko podne stigli smo u Okučane. han u vodi), a ponekad i juha od soje. Kruha Kiša je neprekidno padala, naši su stražari bili smo primali pod oznakom "G", što je značilo nervozni, i sami premoreni, a kad smo utovarili manje od 25 dag tvrdoga kukuruznog kruha, ali svoju prtljagu na kamione već je podne bilo nam je to bila glavna hrana. Vodu smo imali u odavno poodmaklo. Morali smo prije mraka sobama, a svakog smo jutra prije "šetnje" imali stići u Staru Gradišku, pa smo veći dio puta mogućnost umivanja iz velikih kaca pretrčali, što je bio poseban napor za starije, ali smještenih na dvorištu. Nažalost je vrijeme za i za stražare koji su zajedno s nama trčali "pranje" bilo prekratko da bi se svi time mogli opterećeni teškim oružjem. Predvečer smo sti- koristiti, a posebice zimi kad bi voda u tim ka- gli u Staru Gradišku, umorni, mokri, Primjer dozvoljenog dopuštenog cama bila smrznuta. Nakon polusatne "šetnje" izgladnjeli. Ne sjećam se jesmo li dobili štogod u KPD-u Stara Gradiška bivali smo zatvarani u sobe i više nije bilo za večeru. Smjestili su nas u neki hodnik s be- izlaska do sljedećeg dana (osim ako netko nije tonskim podom i tu smo prenoćili. Sljedećeg (bez obzira na "stara" ili "nova" djela), bili išao na "prijavak", a takvih je svakodnevno smo jutra dobili svoje stvari i raspoređeni smo odvojeni i smješteni u I. odjel ("Kula"). Bili bilo popriličan broj). U jednom kutu sobe je u kaznioničke nastambe. Ja sam dospio u III. smo smješteni u prvom katu (iznad radionica), bila smještena "kibla", gdje smo mogli odjel sa svima onima koji su imali kazne manje a kako je takvih osuđenika bilo daleko više od obavljati nuždu. Mi smo je ogradili kartonima od 5 godina zatvora. kapaciteta prostora za prihvat, to smo u prosto- od kutija u kojima smo dobivali pakete, a kako je iznad "kible" bio otvor dimnjaka, tu smo po- Kaznionički režim u Staroj Gradiški kra- rijama bili jako stiješnjeni (u prvo vrijeme je u tajno pušili. otpuhujući dim cigarete ravno u jem 1946. godine bio je koliko-toliko pod- mojoj sobi br. 12 svaki imao za spavanje na dimnjak, pa se u sobi nije osjećao miris nošljiv. Vladali su ostatci tzv. "kažnjeničke sa- podu površinu od 0,42 x 2 m, dakle 0,84 m ). U pušenja. Kako je pušenje bilo dopušteno samo mouprave", u kojoj su osuđenici (većinom suprotnom krilu zgrade bili su smješteni za vrijeme šetnje, a u sobama najstrože kriminalci) vodili neposredan nadzor nad svećenici za koje je režim bio daleko stroži i zabranjeno, to smo, u vrijeme dok je s nama u osuđenicima. Postojale su športske i kultumo- nesnošljiviji od našeg, a niti naš nije bio sobi bio "cinker" nepušač, skupo plaćali umjetničke djelatnosti, ali se izlazilo i na nježan. pušačke strasti. Tako sam i ja tijekom veljače i vanjske radove. Ja sam uključen u skupinu Promjenom kaznioničke organizacije ožujka te godine bio dva puta po deset dana u kažnjenika koja je iz Jasenovca prevozila ve- nastali su posebno teški dani za osuđenike u samici, drugi puta - zbog ponovljenog likim čamcima ("dereglijama") pijesak, pri prvom odjelu. Svi smo na leđima morali imati prekršaja - u okovima. Brojni pretresi su često čemu smo uzvodno vukli čamce jakim uzetima svoj matični broj (ispisan uljenom crvenom rezultirali brojnim prijavcima, jer se uvijek s obale (poput "lađara s Volge"), a nizvodno bojom na kaputu), kako bi nas čuvari mogli našlo nešto "zabranjenog". Tako su meni jed- smo se vozili čamcima. Stražari su na vanjskim zapisivati i za najsitnije prijestupe upućivati na 0 okolnostima zatvaranja logora u Sisku mogu navesti sljedeće: Vlasti su već ranije imale namjeru u Hrvatskoj zadržali tri KPD-a (Lepoglava, Stara Gradiška i Požega), pa su predvidjele zatvaranje ostalih logora tijekom studenoga 1947. O tome se već prije šuškalo među zatvorenicima ("radio-kibla"), ali bez vjerodostojnih pojedinosti pa su se proširile glasine o "likvidaciji logora" što smo mi protumačili kao "likvidaciju logoraša", te smo pokušavali naći rješenje za to. Kao primjer nam je poslužio proboj logoraša iz Jasenovca i bila je dogovarana slična taktika, mada smo svi bili svjesni daje to u našem slučaju čisto samoubojstvo. Dvije jake vojne posade (Sisak, Petrinja) ubrzo bi dokrajčile nenaoružane zatvorenike. Moja sestra je bila telefonistica na interurbanu u zagrebačkoj pošti i često je imala mogućnost prisluškivati razgovore vodene između uprave logora u Sisku i nadležnih organa u Zagrebu. Tako je doznala da će doći do zatvaranja logora u Sisku, te da će zatvorenici biti prebačeni u Lepoglavu. To mi je i priopćila prigodom posjeta krajem listopada 1946. Ona je točno saznala kasnije i točan termin preseljenja i u 6 sati ujutro je transport sa zatvorenicima stigao u Zagreb pa je moja sestra uspjela pronaći kompoziciju za Lepoglavu i nastojala me pronaći, unatoč odbijanju stražara. Ustanovila je da me u transportu nema što ju je jako zabrinulo i tek je kasnije, nakon mojeg javljanja iz Gradiške doznala kamo sam upućen. Inače samo otpremanje zatvorenika iz Siska bilo je zaista dramatično. Izveli su nas i obavili prozivku negdje oko 10 sati prije podne. Stvari smo ulovarili u kamion, a nas su vezivali žicom u parove. Poveli su nas prema obližnjoj pruzi Sisak-Petrinja pod jakom stražom naoružanim strojnicama pa je ubrzo prostrujao glas da že nas u obližnjoj šumi pobiti. Svi naši planovi - što u tom slučaju učiniti - pali su u vodu, jer smo tako vezani bili zaista bespomoćni. Kasnije je na prugu stigla kompozicija teretnih zatvorenih vagona, pa su nas utrpali u vagone 1 zatvorili, da bi nas iz vagona pustili tek sljedećeg dana u Okučanima. Stara Gradiška je tijekom 1946. imala unutarnji zatvorski režim u vidu neke "kažnjeničke samouprave" stoje omogućilo razvoj kulturnih i športskih djelatnosti. Tako je kaznionički orkestar bio najprije pod ravnanjem Lovre Matačića, a kasnije prof. Marijana Zubera. U taj se orkestar ja nisam uspio uključiti (mada imam nižu glazbenu školu - klavir) jer nisam zadovoljio na audiciji (harmonika), a to ukazuje daje taj orkestar bio zaista ozbiljan i kvalitetan. U Staroj Gradiški su postojali i kažnjenički nogometni klubovi koji su međusobno odigravali prvenstvo. Znalci su tvrdili da bi se tadašnja reprezentacija "gradišćanskih Hrvata" mogla suprotstaviti i najboljim klubovima izvan zatvora. Kažnjenička se "samouprava" počela gasiti krajem 1946., a početkom 1947. godine nastupila je poznata kaznionička strahovlada i teror.

U paketima smo mogli primati cigarete, ali je pušenje bilo dopušteno samo za vrijeme šetnje ili na vanjskim radovima. Prigodom šetnje bi stražari uručili sobnim starješinama kutiju šibica, ovi su zatim palili kažnjenicima cigarete i vraćali kutije sa šibicama čuvarima. U sobama nije bilo dopušteno držanje šibica ili upaljača. Budući da se strastveni pušači nisu mogli odvojiti od pušenja, za dobivanje vatre za paljenje cigareta snašli smo se na primitivan, ali originalan način kojem se i danas divim: U kutijici od paste za cipele zapalili bismo (kradom, za vrijeme šetnje) malu lanenu krpicu i kad se razgorjela, zatvarali bismo kutijicu pa je ostala pougljenjena masa koju bi već i najmanja iskrica palila u žar. Iskricu bismo dobivali tako da smo rotacijom porculanskog gumba (provedena tanka čvrsta špaga kroz rupice gumba omogućavala je takvu rotaciju) i kresanjem o komadić čelika usmjeravali iskrenje na pougljenjenu krpicu ("lešku") koja bi se, uz malo puhanja, ubrzo dovoljno ražarila da smo mogli zapaliti cigaretu.

43 nom našli bilježnicu s bilješkama o logorskom nam je znatno poboljšana prehrana (po 1 kg usjeku, a nakon miniranja smo velikim bato- životu, a s druge strane bilježnice mi se jedan kruha dnevno i dodatni obrok noću) što je, una- vima razbijali kamene gromade, utovarivali vrhunski igrač šaha (mislim da je to bio dr. toč teškoga robovskog rada, ipak značilo kamen u vagone i na odredištu ih istovarivali. Drezga) diktirao šahovska otvaranja, što je po- određeno olakšanje u podnošenju teškog lupismenim stražarima izledalo kao neko šifri- života. Nakon završenog rada na kanalu rano pismo. Začudo, na prijavku mi je upravi- nastavili smo uobičajen život u logoru. Jedina 5. SLOBODA telj vratio bilježnicu i prošao sam bez kazne. je promjena za nas, koji smo radili na kanalu, Pored hladnoće zimi, a nesnosne vrućine bila u tome što smo bili smješteni u sobu u ko- Na temelju amnestije, proglašene 1. ljeti, u "Kuli" je bilo najteže podnositi glad. Da joj su se nalazili drveni ležajevi ("prične") pa svibnja 1947., moj je otac podnio molbu za po- prevarimo gladne želuce, pili smo mnogo više nismo spavali na podu, a na jednoj smo milovanje, dokumentirajući izjavama svje- vode, a posljedicaje bila nadutost cijelog tijela "prični" spavali po dvojica. doka da sam surađivao s Narodnooslobodi- pa smo "dobro izgledali", kako mi reče moja Kažnjenici I. odjela nisu išli ni na kakve lačkim pokretom, sudjelovanjem u sestra prigodom posjeta krajem proljeća 1947. vanjske radove, jedino su tijekom proljeća prikupljanju pomoći koja se upućivala naparti- Fizičkih torturaje bilo razmjerno malo, do njih 1947. tucali na dvorištu ciglu kojom su zatim zansko područje. Okružni je sud u Varaždinu bi dolazilo samo u nastupu bijesa stražara, šljunčali kružnu stazu oko "Kule" ili ukraša- početkom lipnja donio pozitivno rješenje te mi posebice zamjenika "komandanta" odjela vali rundele s petokrakim zvjezdama (uoči 1. je oprošteno daljnje izdržavanje kazne i to je Marka, omanjeg, zdepastog, bubuljičavog i svibnja). rješenje upućeno u KPD Stara Gradiška. potpuno primitivnog čovjeka, koji bi nas, da je Uprava KPD-a je uredno zaprimila moje bilo po njegovom, sve najradije pobio, kako je i rješenje, ali je moje puštanje na slobodu odgo- sam počesto izjavljivao. Čuo sam, ali nisam 4. "OMLADINSKA PRUGA" dila vjerojatno do isteka moje kazne. Moj je sam bio svjedokom, da su svećenici bili otac zbog toga pokrenuo postupak kod ta- izloženi i fizičkim napadima. Boraveći u dva Krajem studenoga 1947. veći broj mlađih dašnje Kontrolne komisije, koja je tada navrata u samici, čuo sam iz nekih samica kažnjenika s manjim kaznama otpremljen je na naložila Upravi KPD-a da me odmah oslobodi. krikove i jauke, što znači da su neki zatvorenici dovršavanje tzv. "Omladinske pruge Samac - Unatoč toga bio sam upućen na "Omladinsku u samicama bili izvrgnuti dodatnim kaznama i Sarajevo". Ja sam dospio u skupinu koja je prugu" pa je tek nakon nove intervencije moga to redovito poslije pola noći. Sa strahom sam imala službeni naziv "I. omladinska radna bri- oca kod Kontrolne komisije to rješenje stiglo u osluškivao hoće li se i moja samica noću ot- gada, III. sekcija, Doboj." To nam je bio glavni upravu našeg osuđeničkog naselja početkom voriti, ali se to ipak nije niti jednom dogodilo. stacionar, ali smo iz Doboja bili stalno upući- veljače 1948., a meni je uručena objava za U proljeće 1947. došlo je do velike poplave vani u druga mjesta (Žepče, Želeće, Zavido- odlazak u Staru Gradišku istog dana. Stigavši u u kaznionici. Voda je na dvorištu bila iznad 1,5 vići, Grapska). Krajem prosinca promijenili Staru Gradišku 9. veljače, pozvan sam slje- m, izbacivši fekalne sadržaje zahodskih jama. smo službeni naziv u "Radno naselje dećeg dana u upravu gdje sam potpisao da sam U prizemlju "Kule" bile su radionice sa stabi- osuđenika". uredno zaprimio sve predmete što su mi bili liziranim strojevima. Tijekom nekoliko dana Radovi na pruzi bili su iscrpljujući i često oduzeti prigodom dolaska u KPD (ustvari nije poplave morali smo po dva sata (četiri puta po su premašivali dnevno trajanje od 8 sati, što je mi vraćeno ništa, iako su mi oduzeli, od vredni- pola sata) razbijati betonska postolja strojeva i uglavnom zavisilo o procjeni uprave jesmo li jih predmeta jedan prsten i ručni sat) i zatim izvlačiti teške strojeve iz radionica. Drugim ili nismo ispunili normu. Uglavnom se radilo sam pušten na slobodu. riječima, valjalo je zaroniti u hladnu vodu i gla- na polaganju pomoćnih kolosijeka u strani- Odlazeći iz Stare Gradiške na sebi sam vom ispod vode nastojati razbiti betonsko cama i učvršćenju donjeg stroja željezničke imao stari, otrcani zimski kaput s natpisom na postolje kako bi se stroj oslobodio za pruge, na utovaru tucanika i izgradnji podu- leđima miniumom "St. Grad." i matični broj izvlačenje. Nakon pola sata bi stigla smjena, a pora u usjecima koji su imali zadatak spreča- (kojeg sam zaboravio), sve upadljivim velikim mi smo, promrzli i poplavjeli od hladnoće, dovanja odronjavanja kamenja i zemlje na prugu. slovima i brojkama. U vlaku prema Zagrebu i bili odmor. Bili su to užasni napori plivajući i Životni su uvjeti bili pravi robijaški - loše i prolazeći zagrebačkim ulicama, mojaje pojava roneći u vodi, površinom koje se stvarala kora slabo grijanje nastambe, jedva dovoljna pre- zbog tog natpisa pobuđivala pažnju pro- sadržaja zahodskih jama. Mogu reći daje taj hrana, loši odnosi uprave prema fizičkim laznika, pa su me neki čak i pitali što taj natpis doživljaj jedan od najupečatljivijih kojeg se i radnicima (pa i nekih kažnjenika koji su radili u znači. Šteta što toga kaputa više nemam: sva je danas prisjećaju s velikom zebnjom i nelago- administraciji, a koji su se dodvoravali upravi moja odjeća u kojoj sam stigao u Zagreb bila dom svi koji su u tome sudjelovali. kako bi zadržali privilegirane poslove), nedo- spaljena zbog ušiju. Da bi se ubuduće spriječile posljedice no- voljna odjeća za zimske uvjete, očajni higijen- vih poplava, bila je projektirana gradnja ve- ski uvjeti (uši!), tako da smo s čežnjom oče- likoga kanalnoga kolektora, koji se počeo gra- kivali proljeće kako bismo se pošteno oprali u ZAKLJUČAK diti krajem srpnja 1947. Bio je to pozamašan rijeci Bosni! Stražarska služba je bila građevinski projekt, naročito u uvjetima nedo- dvostruka - posebna jedinica nas je čuvala u statka bilo kakve mehanizacije. Ne sjećam se stacionarnim barakama, a posebna na Nastojao sam u ovom prikazu pošteno i koliko je kanal bio dubok, mislim 6-7 metara vanjskim radovima. Ovu posljednju je skupinu istinito prikazati svoje robijanje koje je za (neki su kasnije tvrdili 10 - 12 m), jedino sačinjavalo nekoliko milicionara Hrvata, mene značilo određeno iskustvo na temelju ko- pamtim da je bilo nekoliko terasa na koje se iz Istrana, zapovjednik im je bio stanoviti jega sam mnoga zbivanja mogao promatrati na dubine izbacivala zemlja prigodom kopanja Hrvatin (prezime) i bili su to zaista ljudi s drugačiji način od onih koji to nisu prošli. U kanala. Na dnu su se iskopa polagale betonske osjećajem čovječnosti i sućuti za našu sudbinu. iznošenju sam se klonio nesigurnih i ne- cijevi, a spojevi su se zalijevali vrelim bitume- Zbog toga su mi ostali u dobroj uspomeni, uko- provjerenih sjećanja, posebice optuživanja nom koji se topio na dnu iskopa u velikim li- liko uspomene iz takvog dijela života uopće ljudi (doušnika) za koje danas, a možda ni u menim bačvama. Dnevne su radove na kanalu mogu biti dobre. Krajem siječnja 1948. mojaje zatvoru, nisam dokazano uvjeren da su to izvodili kažnjenici II. i III. odjela, a nas skupina upućena na rad u kamenolom (mislim, zaista i bili. Većina se ovog iskaza temelji na najmlađe i najsnažnije zapala je noćna smjena u Grapsku). Tu su nas očekivali najopasniji i podacima koja sam sačuvao iz tog vremena, pa (od 22 do 6 sati noću), što j e, na neki način, bila najteži radovi jer smo, viseći na užetu, bušili ako je štogod u mojem iskazu i bilo drugačije, čak i prednost s obzirom na ljetnu vrućinu. Bila rupe za miniranje u okomitom kamenom to se odnosi na manje važna zbivanja. • Kako je nasip prigodom kopanja kanala bio vlažan i klizav, oskliznuo se jednom prigodom kažnjenik Marijan Gorski (iz Golubovca) niz stranicu iskopa i sletio u bačvu s vrućim rastopljenim bitumenom. S jakim je opeklinama prebačen u zatvorsku bolnicu; niSta kasnije nisam saznao o njegovoj sudbini niti sam poslije izdržanog robijanja čuo o eventualnim posljedicama te nesreće.

Okružni sud u Varaždinu donio je spomenuto Rješenje 7. studenoga 1947. Sudac-pojedinac Tomislav Jugović je veoma širokogrudno i dobrohotno procijenio prilično "mršave" iskaze svjedoka, koji su izjavili da sam bio sudionik skupine đaka-domobrana što su u rano proljeće 1944. odbili odlazak na časničku izobrazbu u Neusiedel (Austrija), nadalje da sam bio znanac dočasnika i časnika koji su bili osuđeni i strijeljani kao suradnici NOP-a.

44 Iz uspomena jednoga hrvatskog robijaša (XX.) KONAČNO KOD KUMA ANTE rećem uz prugu, ali sad prvi put u Piše: zaustavljanja idem dalje. Glumim pošte- suprotnom smjeru: zapad. Kad nog čovjeka, prolaznika, ne plašim se. stignem do potoka Rešetarice, po- Augustin TOMLINOVIĆ-SAMAC Kad mu priđem bliže, vidim da mu je na lazim sjeverno prema rodnom mjestu ramenu puška. Prolazim šutke. Samo srce moje majke, Rešetarima. Još uvijek je vidio ništa bolje. Ova, 1950, bila je jedna udara tako bučno da se bojim da će ga ovaj duboka noć. Za pola sata stižem do kuće od najgladnijih godina. Osnivanjem čuti. kuma Ante. Stara kuća je još uvijek tu, a tu "kolhoza", selo je potpuno osiromašeno. "Sad mi je sve jasno; to su mi UDB-a je i stari nakrivljeni "šajer"-sjenik. Gladan Ne zna se kome je bilo gore, "kulacima", ili KNOJ postavili klopku. Sad me mudro sam, ali ne idem buditi kuma. Zapravo, i ili ovakvim goljama, kao što je bio moj i šutke puštaju u nju, da bi ju u pravom tre- ne znam je li kum još živ, star je, i je li kum. nutku zatvorili", razmišljam u sebi i nas- ovdje. Tiho se zavlačim u sjenik; srećom, Turobno prolaze ovi gladni dani. tavljam dalje. Pogled mi bježi prema "be- ima tu i sijena i slame. Zavlačim se u Vidim, moram hitno naći neki izlaz. Kroz demu"; na vrhu je udubina u koju mogu sijeno i ubrzo zaspim, ali za sat-dva se bu- moju glavu jure imena i lica "dobrih starih ući i odande izviđati okolinu. Ali zar je dim zbog hladnoće. Zakopam se dublje u prijatelja"; jure i projure. Ni jedno se ne moguće da oni nisu iskoristili taj domi- sijeno, spavam do jutra. zaustavlja, osim na trenutak: najprije pri- nantni položaj već prije mene? Dakako da Kroz pukotine na sjeniku promatram jateljski smiješak, a odmah zatim grimasa, jesu. Odustajem od uspona na bedem. kad će se pojaviti kum. Nakon dugog kao ono u prijatelja iz Ogulina. Pa zar je Mjesečina je. Produžavam kretanje u čekanja, on se pojavljuje u dvorištu, ali u moguće da je prijateljstvo samo iz- istom pravcu i smišljam izlaz. Ne vidim sjenik ne dolazi. Nema siromah ni krave. mišljotina romantičara? A što j e onda tek s više nikoga. Možda se nekako uspijem, ("Ni kučeta, ni mačeta") Sjenik je od kuće rodoljubljem? Zar ni toga više nema, zar neopaženo, izvući iz klopke? Ili možda udaljen oko 50 metara. S ulice se na dvo- se komadić kruha ne bi mogao dobiti u uspijem do kraja odglumiti "poštenjaka?" rište sve može vidjeti i čuti. Ne usuđujem ime rodoljublja, kad se već ne može u ime Dolazim do jedne bujnije živice. Još jed- se ni izlaziti ni zvati. Tko zna kako će i on milosrđa? I uopće, tko sam ja, prosjak ili nom se ogledam okolo; nigdje nikoga. reagirati kad se pojavim? Zato čekam noć, rodoljub, ili samo neko izgubljeno biće? Zavlačim se u živicu. Osluškujem, proma- što znači još jedan dan gladovanja. Kad se Ili je rodoljublje neka ćudljiva biljka, koja tram. Najednom ugledam grupu ljudi koji potpuno smračilo, izlazim iz "brloga" i uspijeva samo u određenim vremenima i tiho kreću prema meni. Ubrzo prepoznam oprezno prilazim kući. Srećom, nema psa. određenim mjestima? Ovdje očito ta naoružane vojnike. Idu u nekom bojnom U posljednje vrijeme nisam mnogo biljka ne uspijeva, bar zasad. poretku, nešto tiho komandiraju i pri- kontaktirao s njim, pa ne znam ima li on bližavaju mi se. Možda me ipak ne će uvida u moju situaciju, tj. da sam u vidjeti? Ali, jao! S bedema trči jedan vo- ZAŠTO SE KRIJEŠ OD VOJSKU? zatvoru. On je nepismeni seoski siromah, jnik, vjerojatno neki predpostavljeni i samac. Već sam oko mjesec dana slobodan. obraća se ovom stroju: "Ovamo drugovi, Skrivam se još uvijek kod kuma Ante u R. opkolite ovu živicu!" Kad su ga poslušali i U stanuje mrak. Kucam na vrata, on se Nema više ni kukuruznog brašna za opkolili me, ovaj me zove: "Hej ti druže javlja, pita tko je. Kažem mu tko sam, žgance. Više smo gladni nego siti. što tu čučiš, izađi napolje!" Malo oklije- pušta me unutra. Namjeravam mu za prvi Smišljam kako doći do hrane. Znam da vam, ali ovaj ponavlja: "Hajde izlazi, mah prešutjeti svoju situaciju. Ali, ne ćeš! bližoj rodbini ne smijem prilaziti, jer su vidimo te!" Vidim nema druge, izlazim. Prvo njegovo pitanje bilo je: "Kume, sigurno pod paskom zbog mene. Ipak se Uperili puške u mene, a ovaj me pita: kume, jesu li te pustili, ili si pobjegao"? pokušavam prišuljati ujakovoj kući. On Vidim nemam kud, kažem mu istinu. Mo- živi na periferiji N.G. našega rodnog - "Druže, zašto se ti kriješ od vojsku?" lim ga da mi dopusti neko vrijeme skloniti mjesta. Noć je. Izviđam teren, idem korak - "Ma, ne krijem se, išao sam obaviti se kod njega i da me nahrani. Ali on siro- po korak. Ako postoji zasjeda, ona je nuždu." mah nema ništa gotova za jelo. Ima smao sigurno blizu ujakove kuće. Nadmudrit ću - "Ma, ne laži, već dugo te ja promatram, malo kukuruznog brašna. Ložimo vatru i ja tu UDB-u. Najprije idem do pruge, pa vidim da se kriješ." kuhamo žgance. Nakon tjedan dana najeo uz prugu do N.G. Silazim s pružnog na- - "Ma, ne krijem se." sam se barem suhih žganaca. Još smo sipa u polje. Do ujakove kuće ima još oko - "Opet lažeš, što se imaš kriti od vojsku?" malo popričali, a onda mi je kum dao je- kilometar. Desno od moje zamišljene - "Pa dobro, krio sam se da vas ne bih dan "biljac" - vuneni lički pokrivač, kojim staze je "bedem", umjetni brežuljčić uznemiravao." ću se pokriti u sjeniku. Strogo sam mu visine oko 10 metara i baze promjera oko Ja budala mislio da su to KNOJ-evci, a priprijetio da o meni ne smije nikome 50 metara, navodno iz turskih vremena. bila je vojska na noćnoj vježbi. Budući da govoriti, čak ni mojima. Obećao je da ne Čučnem i promatram okolicu. Ne vidim ja još nisam služio vojsku i nikad ranije će. Uskoro smo se rastali i otišli na spa- ništa sumnjivo. Polako krećem dalje. Na- ovdje nisam vidio da vojska vrši noćne vanje; on u svoju sobu, a ja na sjenik. jednom iz mraka izranja ljudska spodoba. vježbe, bio sam uvjeren da je to klopka za Odmah mi je postalo jasno da "ovdje Zbog mraka ne raspoznajem pojedinosti. mene. za mene kruha nema", ali zasad nisam Ovdje još ne očekujem opasnost, pa bez (nastavit će se)

45 OD PETRINJE I DRAVOGRADA DO PROLOM ŠUME (II.)

z susjednih ćelija čula sam plač i Piše: Tako sam svoj život pisala 2 puta. Tri zapomaganja. Izpitivali su uglav- je dana bilo prošlo, a nitko nije dolazio po nom noću. U mojoj ćeliji T. NIKOLIĆ odgovor. Nakon 8 dana, sjedila sam tako svakodnevno se povećavao broj na prični, kad su u ćeliju ušla dvojica. Sta- sustanara. Na prični smo bile stisnute kao Znala sam odmah taj odgovor, ali mi doše izpred mene. Jedan je bio u odori sardine u kutiji. Nikome se nije spavalo. suze dođoše na oči i ja klonuh glavom. Iz častnika, okićen ordenima i zlatnim širi- Nekoje glasno, neko potiho plakao, neko dubine vjere u srcu rekoh: "Isuse, progo- tima, a drugi je bio moj iztražitelj. Častnik molio, neko prizivao smrt kao oslo- vori mi." Znam, reče moj isljednik, za ko- upita mog iztražitelja: "Je li ti to ta bođenje. Došao je, konačno, dan kad su i jeg kasnije saznah da je to bio sam šef Adelka? Što još čekaš? Takve sam ja u mene prozvali. Bio je to vrlo uljudan Ozne, imenom Rajko Vujaklija, "da ti je Sisku već davno likvidirao." Nato me moj razgovor, a letjelo se s teme na temu, a trajalo je oko 2 sata. bila sam, više nego, iznenađena. Što to, zapravo, znači? Kad će početi razgovori o onome radi čega sam, u stvari, i uhićena? Drugi, treći i šesti razgovor, a uvijek isto i ništa od batina. Kad je došao zadnji razgovor bilo mi je sve jasno. Htjeli su u meni imati suradnika. Uvjeravao me moj iztražitelj: "Ti si mlada, inteligentna, ušla si u politiku, vjerujući da služiš svom narodu, ali sada kada vidiš da si prevarena, prihvati istim žarom našu ideologiju. Mi, zaista želimo narodu služiti, kao što vjeruješ da si mu ti služila. Ti samakažeš da se poistovjećuješ sa svojim narodom i da ćeš biti uvijek uz njega, a eto taj narod je sada uz nas. Dakle? Ti i sama vidiš da s tobom drugčije Jelačićev trg u Zagrebu početkom svibnja 1945. godine - vojska i građani povlače se razgovaramo nego sa ostlaima. Valjda ne prema Austriji misliš da te štedimo, jer se s tobom slažemo, pa ne misliš valjda da si nas teško odlučiti se, ali zato ti dajem 3 dana, a iztražitelj lupi po ramenu, rekavši: "Vidiš uvjerila kako u svemu ti imaš pravo? Ti onda ću sam doći po odgovor." Još doda li koliko imam strpljenja s tobom", ali ne meni za 3 dana moraš odgovoriti želiš li s upita za odgovor. Nekoliko večeri iza toga nama surađivati ili ne želiš? Mi te ne da o našem razgovoru ne smije nitko ništa doznati. Iziđoh iz sobe kao da sam već prozvana sam sa smrtnjacima riječima: želimo kao špijuna, nego te želimo vidjeti "Spremi se!" Nisam bila iznenađena. osuđena. Ovaj put razgovor je trajao cijelo kao izgrađenog socijalista i komunista. Ti Pozvah svoje supatnice da se pomolimo. popodne. Uvečer sam odvedena u ćeliju. sama kažeš da prihvaćaš kršćanski soci- Sama sam predvodila krunicu. "Molite sa Sve su me pogledom pitale, a ja sam samo jalizam, ali moraš znati da smo mi mnogo mnom da izdržim, da ne plačem, da ne zarila lice u jastuk i gorko plakala. Bilo mi napredniji od njega. Poslat ćemo te na izo- molim za milost." Napisah nekoliko ce- brazbu u Rusiju." A kad sam se nato gorko je jasno - osuđena sam na smrt -. Drugi dan duljica za oproštaj s roditeljima, i dadoh ih nasmijala, on nastavi: "Pa i u Ameriku, jer stražar mi je donio hrpu novina, papir i ženama da ih prokrijumčare, ako mi imamo svuda svoje ljude, ali nemoj olovku da pišem svoj životopis. Napisala uzmognu. Ni o čemu nisam više raz- misliti da ćeš se tako lako izvući, jer naše sam sve o sebi, ali i sve što sam čula o mišljala, svijest mi se podpuno izpraznila, su ruke uvijek dovoljno duge da te njima. Bilo mi je svejedno jer i tako ću su- sva sam odrvenila i da me neko iglom ubo dohvate pa ma gdje bila. Dobro razmisli, tra ili preksutra reći sudbonosno - ne -. ni kap krvi ne bi izcurila. Jedva sam čekala ako pristaneš na naš prijedlog biti ćeš Završila sam svoj životopis riječima: "Ne da se sve to završi, da se otvore vrata ćelije suđena na 3-5 god., a onda ćemo vrlo brzo bojim se smrti, jer me vaši vojnici svaki i da me odvedu. Kad su se počela otvarati doći po tebe i izvesti te iz logora. Ti sama dan hrabre nekom pjesmom - nema smrti vrata ćelija, a uznici izlazili van, moju su znaš što bi značio tvoj ne." do suđenog dana.... ćeliju preskočili, počela sam vikati da me

46 izvedu, jer više psihički nisam mogla slavenski režim, koji se maćuhinski Ustaške mladeži, što je surađivala s oku- izdržati. Odgovor je bio: "Ostaješ za drugi ponašao prema hrvatskom narodu, gušeći patorom, što je uzpostavila vezu između put." Tako se to ponovilo 2 puta, a onda mi svaku slobodnu misao, krivotvorio izbore, UNSa i Olge Gregurić iz Gline, vršila pro- je najednom predana obtužnica, i odmah zatvarao ljude na dugogodišnje robije, mičbu u njegovu korist, a protiv oslobodi- određen dan suđenja. Dobila sam i naseljavao srbsko stanovničtvo na čisto lačke borbe i narodnih interesa. odvjetnika. Bio je to dr. Nemec, odvjetnik hrvatska područja. Zar sve ovo nije razlog Njezin ideoložki rad ne može se odvo- u Petrinji. Razgovor je bio vrlo kratak: "Ja da smo hrvatsku državu dočekali s j iti od zločina koj a su u to ime izvršena. Na sam ovdje samo forme radi. Morat ćete se veseljem. Nastavih: "Mi nismo nikakvi temelju svega toga obtuženica je pro- braniti sami." Sve ovo što se događalo oko fašisti. Mi zapravo, i ne znamo što je faši- nađena krivom zbog krivičnog djela iz mene bilo mi je više nego nejasno, čudila zam, mi samo volimo slobodu i svoju točke 1,2,8 čl. 2 odluke o zaštiti na- sam se i pitala: "Bože, što će se sa mnom državu." Sama za sebe rekoh da moji go- cionalne časti Hrvata i Srba u Hrvatskoj i dogoditi", ali sam bila sigurna da me moj vori nisu bili nikada huškački, nego osuđuje se na jedinstvenu kaznu od 10 Bog ne će nikad ostaviti, pa ma što se do- tolerantni u duhu kršćanske trpeljivosti. god. gubitka nacionalne časti i 5 god. godilo, bit će sa mnom. Razprava je bila Obratih se zatim sama publici, da posvje- težkog prisilnog rada." Veterinar Gorup zakazana za 3. VII 1945. Izvedena sam doči moje izkaze i pozvah Ljubicu suđenje na 3 god. Predsjedavajući suda je kao prvoobtužena na sudu za "Zaštitu na- Bogičević, koja je bila Srbkinja, učenica naglasio da je za mene najveća kazna što cionalne časti Hrvata i Srba u Hrvatskoj". učiteljske škole u Petrinji, a koju smo mi ne ću moći dugi niz god. sudjelovati u po- Sa mnom kao drugoobtuženi izveden je školovali. Ljubica je ustala i počela go- litičkom životu zemlje. Ja u sebi rekoh: veterinar g. Marcel Gorup iz Petrinje, kao voriti, ali ju je netko iz publike prekinio, "Hvala Bogu!" Kad smo posljednji izišli domobranski častnik. Trećeg dana uoči da je bila prava Srbkinja ne bi dopustila da iz dvorane, vani nas je čekalo mnogo ljudi, suđenja razglas je pozivao pučanstvo, da u je ustaše školuju. Javni tužitelj Drezga koji su nam prilazili, stiskali nam ruke, a što većem broju nazoči prvom javnom svojim upadicama htio je nahuckati narod poneki su i protestirali da smo preblago suđenju. Znala sam da će suđenju nazočiti da zviždi, kad je ustao moj župnik g. suđeni. Stražari nisu reagirali. mnogi, koji su slušali moje govore, a sjetih Mihael Razum i uzeo me u zaštitu, kazavši Vraćeni smo natrag u zatvor, ali ovaj se i jednog sastanka s radničkom mladeži, da me poznaje od mog djetinjstva i da me puta u zajedničku ćeliju. Ja na pričnu, a g. nekoliko mjeseci prije pada Petrinje, kad nema zašto obtužiti, ali ako tko misli da je Gorup na pod. Dopušteni su nam odmah mije izravno postavljeno pitanje: "Recite bez grijeha neka na nju baci kamen. Zatim razgovori. Ja sam dobila posebno razgo- nam kako bi se vi snašli i da li biste bili je ustao i iznenada napustio dvoranu. vor s mamom, posebno s tatom, a posebno hrabri da se sada pred vama pojave parti- Nastao je silan pljesak i u vrlo mučnoj sa sestrom. Tata se u međuvremenu vratio zani?" Bilo je to vrlo provokativno pi- situaciji po partizane ustaje urar Rot i do- s Križnog puta, nu nije imao hrabrosti na- tanje, ali znam da sam odgovorila: "Mis- vikuje: "Gdje je bio taj pop kad se prolje- zočiti mom suđenju. Bila je nazočna samo lim da bih bila hrabra, ali čovjek sam ne vala naša krv, kad ustaje u obranu mama. U ćeliju su nam stražari svaki čas zna tko je dok se ne nađe u takvoj situa- obtužene?", a meni je doviknuo "Smrt donosili paketiće od poznatih i nepoznatih ciji." Pomislih, evo sad je prilika da našem neprijatelju." U dvorani je nastala ljudi. Bili su to kolači, bonboni, čokolada, upoznam samu sebe. grobna tišina, a zatim je vijeće, koje se sv. sličice, čak je netko poslao i krunicu. Dođe i taj dan. Marcel Gorup i ja sto- sastojalo od 5 ljudi, izišlo izvan dvorane Mi od silnog uzbuđenja nismo ostavljali jimo pred zgradom suda i čekamo stražu. na vijećanje, da bi nakon 2 sata donijelo ništa za sebe, nego smo sve slali u smrtnu Izpred nas prolaze seljaci iz okolnih presudu. Mi smo, međutim, i prije izri- ćeliju. Stražari su postali vrlo pristojni, srbskih sela, željni da se nagledaju i canja znali kako smo suđeni. To su nam nisu nam zatvarali ćeliju osim po noći, i nauživaju bezplatne predstave. Mi im čak častnici iz prvih redova pokazali prstima. nismo imali kiblu, nego bi nas puštali van. dovikujemo: "Žurno, samo da ne Kod izricanja presude, predsjedatelj Drugu noć po suđenju na bušu me pozvao zakasnite." Suđenje je zakazano u kino suda pozvao je narod da ustane. U tom stražar Miloš od Kostajnice, koji je na- dvorani. Pod stražom provedoše nas kroz istom času oglasila se sa balkona dvorane zočio suđenju, a koji je za vrijeme iztrage park. Najednom začujem glas moje Đurdja Batinić riječima: "Slavni sude, prema meni bio vrlo grub. Košaru s mame: "Adelka, Adelka." Otrgoh se i dopusti mi da kažem nekoliko riječi protiv hranom, koju sam dobivala od kuće, uba- poletjehjoj u zagrljaj. Uspjelamije glasno one, koja je ovu mladež vodila 4 god. kroz civao mi je u ćeliju uvijeknogom. Noću bi reći: "Ne boj se, Petrinjci su uz tebe." zablude." Sudac joj je odgovorio: vikao na mene da hodanjem uznemirujem Stražar nas je jedva razstavio vičući: "Pu- "Drugarice, ti možeš reći što želiš, ali sud uznike, a bila sam tiha kao bubuca. Ovog cat ću!" Uđosmo u kino dvoranu, koja je je već donio presudu, i ona se ne može puta bio je sasvim drugačiji. Pružio mi je već bila dubkom puna. Mi smo bili izve- mijenjati, ali će pokazati koliko je sud bio zapaljenu cigaretu, koju odbih, jer nisam deni na podij, gdjeje svaki sjedio na svojoj blag prema osuđenici." Đurđa Batinić bila pušač. Tiho mi reče: "Znaš, kad si klupi. U prva 2 reda sjedili su partizanski tada je u ime mladih, koje je predvodila, dovedena k nama, rečeno nam je da si ubo- častnici. Obtužba je glasila: "Surađivala odgovorila: "Ako osuda bude blaga, mi jica, da si okrvavila ruke srbskom krvi i mi sa okupatorom, odgajala mladež u nepri- ćemo protestirati." i počela snažno lupati smo te zato silno mrzili, ali na sudu sam jateljskom duhu." Branila sam se, uglav- nogama o pod. Zatim je slijedila presuda: vidio da si ti čestit čovjek. Mnogo si im nom iako, da sam napadala bivši jugo- "U ime naroda: Kriva je što je bila član rekla, zato sam vjerovao da ćeš biti suđena

47 na smrt, pa smo ja i moj drug odlučili da sam plakala. Nikad ne ću zaboraviti riječi ono najgore. Čula se čak i pjesma. Ja sam, ćemo se javiti kao dobrovoljci da te na taj utjehe i hrabrenja, podizanja morala koj im međutim, svaki puta kad bih došla s rada, put pratimo. Oni nisu znali da ovaj sud me je tješio i hrabrio g. Gorup. Bila sam sjela podalje na neki panj i sa strahom oče- nikoga ne može osuditi na smrt i da je uistinu užasnuta, mnogo više nego onda kivala tko će biti taj s kojim bih morala su- kad su me prozivali sa smrtnjacima, jer najveća kazna doživotna robija." Ja tada rađivati. To je primijetio zapovjednik lo- upitah: "Što bi sa mnom." Miloš odgo- onda sam smrt očekivala, ali sada, sada gora, kapetan Mika Kuka, i došao do mene vori: "Mi bi te poljubili kao sestru i pustili sam mislima bila kao na slobodi, a evo da me upita zašto sam tako osamljena i te u šumu." Odgovorih: "Što bih radila u smrt je opet tu. Smrt je moja sjena, koja žalostna.. Ja ga nato upitah, ima li tu ne- šumi?" "Šuma je majka, kako je skrivala me samo na trenutke napušta. "To je nas, danas skriva križare." Tako već u posljednje zastrašivanje, posljednja koga od Ozne, a on se dosjetio o čemu je zatvoru doznah da su se po šumama javili iznuda. Žele te svršenim činom prisiliti na riječ te me utješio. Ovdje sam ja sve. naši vojnici. U taj čas zaboravih sve što mi suradnju. Ne mogu te ni ubiti, jer ti si Nema nikoga kome bi morala odgovarati, je taj Miloš radio i već mu oprostih. javno suđena, neće brukati sami sebe", ni polagati račune. Dok si ovdje, ja tješio me g. Gorup, "pa ako čak i moraš u Bila mi j e to najveća satisfakcija za sva odgovaram za tvoj život, kao i za život smrt budi junak, izdrži. Ne plači, ne smiju poniženja i uvrede, koje sam od stražara ostalih osuđenika. Malo sam se umirila, vidjeti tvoj slab trenutak. Uživali bi u doživljavala. Priprosti ljudi nisu vjerovali ali opet ne posve, jer sumnja je uvijek bila tome." obtužnici, vjerovali su mojim riječima. Ja u mom srdcu. Nikako nisam mogla vjero- živim 5 god. nije ništa, mlada sam, izdržat Toliko divnih riječi ohrabrenja primih vati da ću izvući živu glavu. Sve dane smo ću. Ali eto opet neugodnog iznenađenja. u tim najtežim časovima moga života. Pri- radili osim nedjelje, kad smo primali Nekoliko dana iza suđenja odvodi me opet brali se. Počeh i sama vjerovati da je to posjete, a i mogli smo jedni drugima preko samo zastrašivanje, ali je li to zaista? Više stražar u sobu u kojoj je sjedio javni žice. Tako su nam dani prolazili u izčeki- tužitelj Drezga, a pred njim je stajao pisaći nisam imala mira u srcu. Iako su stražari i vanju kada ćemo odavde. Svi smo znali da stroj. Do njega stajao je moj iztražitelj, šef dalje bili vrlo pristojni, moja je nutrina sva je ovaj šumski rad samo privremen i da "Ozne" Rajko Vujaklija. Oboje nasmijani podrhtavala od nesigurnosti, od straha ćemo, najkasnije, do jeseni negdje u pruže mi stolicu da sjednem, što odbih. pred onim što se može dogoditi već sutra. zidine. Bila je to Stara Gradiška.. Pred očima postade sve crno, oko mene Samo onaj kojih je prošao ovakav put pade mrak. Štoje ovo? Vidim Zlo!. U sebi može shvatiti ovaj trenutak moje slabosti, rekoh: "Bože, Ti pomozi." Tad mi se janvi prizivati smrt jednom, drugi puta bježati POSLIJE FILMA od same pomisli na tu smrt i žarko željeti tužitelj obrati riječima: "Vidiš, mi smo Tomislav PEĆARINA izvršili obećanje da ćeš biti provizorno živjeti. Ne dugo iza toga pošli smo vla- suđena na 5 god. Ti sada izvrši obećanje kom, stočnim vagonima na izdržavanje Bijela plahta u mraku privuče nas poput da ćeš surađivati s nama i pruži mi papir da kazne. S nama je bio kapelan, vlč Nikola magneta ga podpišem." Uzviknuh: "Ništa nisam Soldo, suđen na 20 god., veterinar Gorup, i nismo više publika u parketu ili loži. S figurama na platnu ulazimo u restorane obećala, sad vidim da je to bio vaš dogo- suđen 3 god., gradonačelnik Kodrić, Đuro i sjedamo na samotne klupe, vor, a ne tajni razgovor, o kojem sam Gavrilović, suđen 20 god, samo zato kako bi mu mogli konfiscirati tvornicu i drugi. a poljubac njihov kao zeru osjećamo morala šutjeti. Niko nije došao u ćeliju da na vlastitoj koži. Išli smo putem Petrinja, Glina, Maja, me pita, želim li surađivati, a da je došao i Buzeto, Prolom Šuma.. Prolom Šuma je upitao, dobio bi odgovor n e." U tom tre- Idemo s njima kroz fabulu, izgubivši dio Zrinske gore, koju su partizani proz- osjećaj za sebe, nutku moj iztražitelj postao je prava divlja vali "Šamarica", a u kojoj je bila tugujemo s njima ili se smijemo u kihot. mačka. Obasuo me uvredama. Na koncu smještena bivša partizanska bolnica. Umiremo (sebično) od straha da im se je rekao da se u meni grdno razočarao, jer što ne dogodi Logor je bio u izkrčenoj šumi, podjeljen je vjerovao da sam iskrena i poštena, i da i strepimo za njih ko što za vlastiti žicom na 2 dijela, na ženski i muški dio. ću mu ono jednom kad je bio u ćeliji s strepimo život. Radilo se na tucanju kamena, gradnji drugom iz Siska sama reći ne. Ja odgovo- cesta, pravljenju drvenog ugljena i A kada mrak iščezne u snopu rih: "Da ste me upitali, dobili biste odgo- izvlačenju cjepanica iz šume. Cjepanice fluorescentnih lampi vor n e, ali vi niste pitali." smo nosili na ramenima, prolazeći i prpošan valcer ispraća mnoštvo kroz Nastala je vika, uvrede su padale kao izsušenim koritom nekog potoka. Najteže staklena vrata bez stida brišemo suze, spoznajuć' kiša, nakon čega mi javni tužitelj obznani: od svega bio je izlazak iz korita. Trebalo se s prisilnim smiješkom: "Nemoj misliti da je sve gotovo. Ne ćeš ti sa cjepanicom popeti uz strminu, a nitko dijelovi priče smo bili, koja traje dva sata. nas partizane žedne prevesti preko vode. nikom nije smio pomagati, ni dodati ruku. U logoru koji ćeš uskoro ići, predstavit će Bivša bolnica bilaje građena od balvana, u Stisak ruke na ulici, koj a nas bešćutno Čeka. ti se čovjek s kojim ćeš morati surađivati." njoj drveni ležajevi, stolovi, klupe, sve Dugo još figure s platna žive u našim snima. Ponovno mi je pao mrak na oči. Opet se grubo ručno izrađeno. U noći nastavljamo znojni tu priču susrećem sa smrću. Razgovor je bio od "dva sata" daje kao vlastitu priču sutra kažemo svima. dovršen. Kad sam se vratila u ćeliju, više Unatoč težkom fizičkom radu, u lo- 1956. nisam bila ista. Oblile su me suze i gorko goru je vladalo razpoloženje. Prošlo je A. HIVZI BJELEVAC /1886. - 1972./

azivali su ovog važnog, na žalost Piše: predstavljen javnosti, zaboravljeni zaboravljenog hrvatskog pisca hrvatski književnik čiji je grijeh bio, što je "muslimanski Pierre Loti", Mirsad BAKŠIĆ Hrvat islamske vjere. misleći prije svega na blizkost tema iz eg- A. Hivzi Bjelevac rođenje u Mostaru zotičnog islamskog svijeta kojima su se stoljeća objavio niz romana /Minka 1917., 1886.; pučku i trgovačku školu pohađao je bavili i pisali, koje su obojica pisaca, Rene Logotetides, 1920., Melika, 1927., u Mostaru, dok je srednju školu pohađao u francuzkom i hrvatskom priskrbile svoje- Zidanje srećnog doma 1934./. Carigradu na elitnom Galatasarajskom li- dobno golemu popularnost kod najšireg Drugi puta "odkriven" je pisac kadaje ceju do 1906. Po smrti otca mora se vratiti dijela publike. Danas bi se reklo bio je pi- nakon pada Jugoslavije 1941. došao iz Istambula i nastaviti se brinuti o majci i sac "bestsellera". Unatoč velikoj živjeti u Zagreb i kada mu je zauzetošću bratu Mustafi. Naknadno u Grazu stvaralačkoj plodnosti, neprijepornoj dr. Mile Budaka s obzirom na neprije- završava financijski tečaj i počinje raditi u popularnosti ne samo u muslimanske čita- porno hrvatstvo povjereno izdavanje Ljubuškom kao knjigovođa, a kasnije u lačke publike već obćenito kod čitalačke hrvatske publikacije na turskom jeziku Travniku i Mostaru kao porezni činovnik. publike, došlo je do gotovo podpunog za- "Istok i Zapad", namijenjenej izseljeni- Tada započinje i sa svojim književnim ra- borava ovog pisca. I to ni više ni manje cima Hrvatima muslimanima u Turskoj. dom ponajprije u listu Behar. Hrvatska di- nego tri puta. Dva puta za njegovog života Za vrijeme NDH-a objavljuje i ro- onička tiskara u Mostaru obznanjuje mu i treći put nakon smrti. mansiranu biografiju - Muhamed /Zagreb, prvijenac Sličice i profili. Oženio se je sa Prvi put pada u zaborav, moglo bi se 1942./, Istambul, grad na obalama Šefikom Nesterin rođenom Alilhodžić, uvjetno reći zbog sukoba između njega i Mramorskog mora/, Zagreb 1944./, učiteljicom i pjesnikinjom, koja će imati konzervativaca iz redova muslimanskog Garica Azher, pjesmi iz Irana /Zagreb, znatan utjecaj na njegovo pisanje i o kojoj stanovničtva. Drugi put "zaboravljen" je 1944./. Piše i pripovijetke: Tri dirhema i će pisati. Nastavio je obavljati poreznu jer je bio Hrvat i hrvatski književnik, koji bič/ Hrvat, Godišnjak, 1943./, Đuro službu u Stolcu, Travniku i Sarajevu. U to je pisao i objavljivao za vrijeme NDH-a, Franjek /Hrvatski narod, 1944./. Piše o vrijeme piše roman Minka i Aprilske kiše. pa po velikosrbsko-jugoslavenskom književnosti: Iz kulturne prošlosti Bosne, Napušta poreznu službu, osniva list "Novi šovinističkom načelu bio je ustaša. Stoga Šefika Nesrin Bjelevec /Nova Hrvatska, vijek", kao nastavak hrvatsko- od straha nije spomenut u ediciji "Pet 1944./, prevodi roman Refika Ahmeda muslimanskog časopisa "Behar" /1900.- stoljeća hrvatske književnosti". Na- Sevengila - Goli ljudi i Abesinsko pro- 1910./ i "Bisera" /1912.-1914., 1918./ u poslijetku, treći put "zaboravljen" je sada, ročanstvo, prvi u izdanju Matice hrvatske kojem objavljuje prvu verziju romana uslijed podlijeganja stupidnosti da 1945. Nakon proteka ovog razdoblja Ana Zolott pod naslovom Među očevim musliman može biti samo Bošnjak, a kato- povlači se uslijed progona komunističkih ljudima. List JMO-a "Pravda" objavljuje lik Hrvat iako su najbriljantniji umovi iz vlasti koje su mu nalijepile etiketu i tako mu Iščahurene leptire, a u Zagrebu u redova Hrvata katolika, primjerice dr. nastojale učiniti da se zaboravi. Zahvalju- "Obzoru" izlazi mu Rene Logotetides. Ante Starčević, fra. Dominik Mandić u jući nastojanju poklonika i prijatelja Iako je postao jedan od najplodnijih svim svojim radovima dokazali i poricali nekako uspjevaju da preko Družtva hrvatskih pisaca, a svakako i najčitanijih, ovu velikosrbsku šovinističku tezu, pro- književnika Hrvatske izhodi 1952. mi- nije mu uspjelo nastojanje da izključivo kazujući je kao nastojanje velikosrba na rovinu. Prevodi turske pjesnike i ti živi od literarnog rada, pa se mora odvajanju katoličke konponente hrvatstva prijevodi objavljeni su u Antologiji ponovno zaposliti, ovaj put u turističkoj od islamske. svjetske poezije Slavka Ježića i Zlatnoj djelatnosti u Sarajevu, na kojem mjestu knjizi svjetske ljubavne poezije Nikole radi sve do 1928. U to vrijeme "Zabavna Poričući obće prihvaćene teze, da Milićevića. U to vrijeme napisao je i ve- biblioteka" u Zagrebu objavljuje mu dije- vjera ne određuje naciju, velikosrbska liku kroniku u stilu svojih ranijih radova - love romana Minka. U Zagrebu objavljuju nastojanja imala su i imaju tendencu Napuljsko šumsko poduzeća, roman Ha- i djelo Ana Zolotti. Zbog članaka o potrebi podpunog odvajanja pripadnika istog zer i nekoliko pripovjedaka i kako navodi preporoda muslimanske žene, dolazi do naroda u cilju što bržeg ostvarenja svojih Ferid Karihman ti radovi nisu objavljeni. sukoba između pisca i zaostale tradi- mračnih ciljeva. cionalne sredine, nakon što mu je umrla Obrađujući hrvatsku prozu u Pano- Zahvaljujući odvažnim mladim supruga, poslije čije se smrti težko pisac rami hrvatske književnosti XX. stoljeća književnicima okupljenim tada oko snalazio, napušta Sarajevo, odlazi u Beo- Miroslav Vaupotić, razmatrajući Hrvatskog književnog lista 1969. na 1970. grad a potom za atašea u veleposlanstvo u književni opus Hivzije Bjelevca, utvrđuje objavljeno je drugo izdanje djela Mu- Istambulu. Surađuje u tamošnjim listo- ga kao najstarijeg pisca među piscima hamed, u izdanju Zajednica samostalnih vima, ženi se po dragi put i vraća u Zemun muslimanima iz Bosne i Hercegovine i pisaca Tin, Zagreb, 1970., a u listu je gdje je 1937. prvi put umirovljen. Nakon tako po prvi put otima i vraća iz zaborava, obznanjen i razgovor s piscem te tako rata 1941. biva iz Beograda protjeran kao navodeći da je već 20-ih godina našeg ponovno, treći put "odkriven" i Hrvat i nastanjuje se u Zagrebu gdje ostaje

49 sve do svoje smrti 1972. U Zagrebu je došao u sukob s vjerom, već samo s na- primljen s dosta rezerve s obzirom da mu tražnjačkim stavovima. Iako je bio dobar TRAŽI SE IVAN je brat bio iztaknuti ljevičar, nu, zahvalju- vjernik, izkonski sljedbenik Islama, što NIKŠIC jući dr. Mili Budaku odkriva sebe dokazuju i njegovi radovi, konzervativci ponovno kao uspješnog pisca obljublje- Moj pokojni otac Ivan - Ivić Nikšić, su se potrudili da Bjelevec dođe u zonu za- rođenje 12.2.1922. g. od oca Ante i majke nog kod čitalačke publike. borava. Mande - Milke, rođene Zalović na Ličkom Ferid Karihman u svom eseju o Osiku, Urije 149. Nestao je nakon pada književnom radu Hivzi Bjelevca, dijeli Drugo razdoblje književnog izlazka Gospića 1945. na svjetlo počinje kada se nakon Bio je pripadnik hrvatske domovinske njegov književni opus na tri dijela. Prvi i vojske: 5. bojne i 32. bojne pod zapovjed- najplodniji između 1914.-1917. kada izgubljene bitke s konzervativcima, u svo- ništvom Luke Suknaića i Delka objavljuje romane od kojih su mu joj literaturi počinje baviti problemima Bogdanića sve do pada Gospića 4. travnja 1945., kada mu se gubi svaki trag. najuspjeliji - Pod drugim suncem, Ana ljudske sreće. Bjelevac govori: "Vidio Molim sve, koji nešto znaju o mome Zolotti, Minka i Melika. Vrijeme je to sam da ne stoje stvari u životu kako bi tre- pokojnome ocu, da mi sejave, na čemu ću kada s punom stvaralačkom snagom im biti neizmjerno zahvalna. balo ili kako smo željeli. Sve komplikacije sudjeluje u listu Behar i Biser i u vlastitom Marija Sokolić, rođena Nikšić u životu ljudi i društva, sve drame listu "Novi vijek". Neko vrijeme je bio Gospić, Kaniška 16 urednik muslimanskog lista "Gajret". dnevnog života, nastaju iz kolizije tel.: 053/574-636 Međutim kako ovaj list i družtvo sve više osjećaja i strasti. Gdje nema ove kolizije, padaju pod utjecaj Srba i njihove orijenta- život teče mimo - možda sretno. Osjećaj i cije što dovodi do sukoba između strast su uvjeti sreće i ne mogu se dijeliti, TRAŽI SE STJEPAN prohrvatskog JMO-a i "Gajreta". To re- jer strast bez osjećaja je porok, a osjećaj SVATOŠ zultira i osnivanjem hrvatskog musliman- bez strasti bolest." Na ovakvom Moj pokojni otac Stjepan Svatoš, skog družtva "Narodna uzdanica" 1923., razmišljanju i podlozi nastaje djelo rođen je 25.12.1909. u Daruvaru od oca kada je i objavljen kalendar ovog družtva. Josipa i majke Ane rođene Houra. Družtvo "Gajret" pada pod izravan utjecaj "Zidanje srećnog doma". Bio je pripadnik domobranskih U razdoblju postojanja države NDH, postrojbi od 12.4.1941. do 12.1.1945. Po i financiranje kralja Aleksandra 1924. pa nekim saznanjima zadnje mu je odredište Hivzi Bjelevac napušta uredničko mjesto. može se reći da počinje treće i možda bilo pričuvni sastav domobrana 1. satnija najraskošnije razdoblje u književnom 10. bojna. Po drugim, bio je u opskrbnoj Njegovo djelo "Minka" uzburkalo je službi, Zanatlijska satnija 12. pješadijske tadašnje konzervativne krugove jer je tre- stvaralačtvu Hivzije Bjelevca. Kao i pukovnije pod zapovjedništvom bojnika tiralo borbu muslimanske žene za ravno- Krležu, tako i Bjelevca pod svoju zaštitu Martina Naglića. Nakon kapitulacije bio je uhićen 5. ili pravnost u tadašnjem družtvu. Konzerva- uzima dr. Mile Budak, tako da nesmetano 6. travnja 1945. u Istri. Vraćen je na tivni krugovi napadali su ovakove stavove može stvarati. Tijelovo u Gospić, gdje je u zatvoru bio 15 dana i od tada mu se gubi svaki trag. pisca i doveli čak i do sudske razprave. U Danas je prešućivan i u Bosni zbog Hrvatskom književnom listu 1969. pisac Molim sve koji nešto znaju o mome njegovog hrvatstva i njegove pripadnosti pokojnome ocu da mi se jave, na čemu ću kaže: "Gledao sam nejednakost žena, na- hrvatskoj književnosti, uvjeravajući da je im biti neizmjerno zahvalan. pose muslimanki, stisnutih u zakone koji Josip Svatoš, Gospić, Žabička 26 nisu bili zakoni, proučavao sam njihov njegovo djelo izdahnulo, tražeći u tome život i tražio razloge toj nejednakosti i toj nestvarni razlog za šutnju. U nas, u strašnoj vjerskoj stezi. Čak i moja žena, Hrvatskoj, šutnja o ovom hrvatskom TRAŽI SE MILE učiteljica i književnica morala se tome književniku, ukoliko je posljedica razloga DASOVIĆ pokoravati. Tada su nastali moji romani: o kojim sam izlagao, predstavlja i padanje Pod drugim suncem, Minka i Rene Lo- Moj pokojni otac Mile Dasović, rođen u izkonsku i duboku provaliju samoizola- gotetides, i Melika. Tu sam stavio na je u Brinju 4.6.1904. od oca Mike i majke cije i potiranje svojih vlastitih vrijednosti. Marice. kocku svoju popularnost, svoje ime, svoju Bilo koji razlog bio za šutnju, izaziva Bio je oženjen Katom rod. Maras, s egzistenciju i vlastitu ženu. Ja sam počeo kojomje imao troje djece: Vladu, Maricu i ogorčenu borbu protiv masa, protiv prezir svih koji razumiju. Zlatka. Po zanimanju je bio strojar. jednog uvjerenja što je ocijenjeno kao Služio je u ustaškoj postrojbi 19. bo- Nedugo nakon što je u izdanju Za- moja borba protiv vjere i time je bačen jna u Gospiću i Brinju. Po činu je bio jednice samostalnih pisaca Tin u Zagrebu zastavnik. kamen na mene. Izgubio sam bitku. I U povlačenju je zarobljen i to u svatko drugi pa i jači od mene, izgubio bi. 1970., po drugi put objavljeno njegovo Tribnju kod Crikvenice, gdje je po nekim Povukao sam se u svoj dom a tamo me djelo Muhamed, umro je Hivzi Bjelevac saznanjima strijeljan i bačen u jamu kod električne centrale s još oko 400 ustaša, bolest supruge upropastila, supruga je hrvatski književnik i mučenik 1972. domobrana i civila. umrla a ja sam ostao sam sa troje ženske Prošle su 103 godine od njegovog rođenja Molim sve one, koji nešto znaju o djece." i valjalo bi družtvu kojem je pripadao, ako mome ocu da mi se jave, na čemu ću im biti neizmjerno zahvalan. Njegov sukob sa ultra- drži do sebe, obilježiti takve važne Drago Dasović, Brinje, Lovačka 22 konzervativcima nije nipošto značio da je datume. • Slavko Radičević: ROBIJAŠEVI ZAPISI (Riječki nakladni zavod, Biblioteka Libere loqui, Rijeka, 1999.)

akon šutnje koja je trajala više od Piše: a, književnici, novinari, glumci, pjevači, pola stoljeća, nastali su zapisi o nogometaši i dr." Dr. sc. Leopoldina BANAŠ životu na robiji, o uzništvu, UII. tematskoj cjelini autor je pisao o bivšega političkog zatvorenika gospodina svećenicima na robiji. Samo kroz Slavka Radičevića, osuđena 1946. na 20 polje, Jelas-polje, Auto-put "bratstvo i kaznionicu Stara Gradiška prošlo je više godina robijanja, nastala je knjiga pod jedinstvo", gradilište Studentsko naselje od 250 svećenika. U IV. cjelini autor je naslovom ROBIJAŠEVI ZAPISI. Novi Beograd, u samom Beogradu i u zabilježio svoj susret s nadbiskupom Kakve gubitke, a možda i prednosti rudniku Raša. Stepincem. donosi vremenska distanca pri objavlji- Sve što je ispripovijedano, tako je V. tematska cjelina "Preodgajanje ro- vanju ovakvih knjiga što govore o sudbini zorno i plastično približeno čitatelju da bijaša", a posebice tekstovi "Što su stara i pojedinih ljudi u vrtlogu ratnog i poratnog tim svojstvima iznenađuje. Budući da je nova politička krivična djela", za koja su društveno-političkog previranja nakon autor u svoju osobnu priču upisao tako svi robijaši proglašeni krivima, zatim prevrata 1945. s ustoličenjem totali- reći preko 230 imena logoraša, a već je u tekstovi o ciljevima i metodama komu- tarnoga komunističkog režima? Pogovoru napomenuo da piše o onome što nističkog preodgajanja robijaša - pravi su ekspozei. Neminovno je da vrijeme utječe na su on i njegovi supatnici proživljavali, izblijedjelost pamćenja i na zaborav mno- stoga sve to što je započeto kao osobno, Knjiga "Robijaševi zapisi" Slavka gih pojedinosti, što autoru u Pogovoru autorovo, singularno, doimlje se i prelazi Radičevića vrijedno je dokumentarističko knjige, obraćajući se čitateljima, smatra u zajedničko, kolektivno, pluralno. A djelo, djelo svjedočenja, pisano ra- prijeko potrebnim reći, ali je vremenska uključivanjem u knjigu vrlo dojmljivih i cionalnim stilom, prožetim osjećajnošću i distanca pridonijela i filtraciji verbalne re- potresnih zapisa dvadesetdvojice autora- humanističkim ozračjem. • dudantnosti, boljoj selekciji građe i većoj robijaša, priloga od kojih su neki već ra- objektivnosti. Jednom riječi, vremenska nije bili objavljeni, tim pridruživanjem distanca može pridonijeti i pridonosi Radičeviću je uspjelo intenzivirati pre- kristalizaciji bitnoga. dodžbu kumulirane patnje i patnika, SUZE hrvatskih robijaša u komunističkim logo- Knjiga "Robijaševi zapisi" obuhvaća rima. Ovom prigodom spomenula bih Bruno ZORIĆ 308, odnosno 311 stranica s 22 fotografije samo trojicu autora pridruženih zapisa: i 4 faksimila. Sadržaj knjige artikuliranje Stigle su mi jutros, iznenada, male! Ratko Mlinarić s temom: "Kako su u osam tematskih cjelina. I. cjelina ima hrvatski robijaši gradili Beograd", tekst Na usahlom licu, pokrile su bore. slikovit naslov: VRATA SU SE superiorna duha, zatim Mario Musap s Umorne od puta, usnule su, stale! ZATVORILA. Nakon uhićenja u Zagrebu temom "Kažnjenički bataljon" i zapis Za tren ljudske sreće, za gram tvrde i dovođenja u zgradu UDB-e u Đorđićevoj Dragutina Pelikana "U grobnici ispod kore. ulici na Zrinjevcu, vrata su se za Slavkom vreća cementa". Uz taj zapis priložena je Radičevićem zatvorila. Slijedila je pjesma koju je neotkriveni pjesnik I za život jedan, za sudbinu hudu! višemjesečna istraga i Vojni sud. posvetio patniku Pelikanu - oda, a i elegija Od sreće do boli, zaigraše suze. II., IV, VII. i dijelom VIII. tematska s kranjčevićevskim vizionarstvom. Pa su tako stale ne znajuć 'za ludu, cjelina uvode čitatelja u kaznionice u Sta- Naslov joj je "Na križu brat." Zapisi Prevarljivu nadu, što je čovjek uze. roj Gradiški, Lepoglavi i Mitrovici. dvadesetdvojice robijaša otisnuti su u Predočen je logorski režim i opisane knjizi kurzivom ili italikom. Kao kristal bijeli, kao vaza trista. patnje zatočenika: užasna hladnoća i Tko su bili robijaši? Citirala bih dio Oplele su vijenac na umornom listu. nezaštićenost od nje, neutaženo stalno ulomka iza Radičevićeve knjige, str. 153.: Njihov trag je vidljiv, put njihova gladovanje, stjenice, izolacije, samice, "Na izdržavanju kazne našli su se seljaci, blista! fizičko i psihičko maltretiranje i saradnici, obrtnici, trgovci, industrijalci, dističko iživljavanje nad robijašima. bankari, studenti, akademski građani svo- I kad suza moja sve raskine uze, U VI. tematskoj cjelini posebice je jih struka, zvanja i zanimanja, sveučilišni prijatelju dragi, jošte misao živi. opisano nasilje i počinjeni zločini, profesori i akademici ... NDH, Svjetlo sunce sjaji, u okrajku suze! usmrćivanje, ubojstva. funkcionari državne vlasti, državni U III. cjelini autor svjedoči o iscrplji- tužitelji, sudci, odvjetnici, konzuli i amba- (1982) vanju robijaša prinudnim radom na sadori. Tu su svećenici, časne sestre i vanjskim lokalitetima. To su: Lonjsko biskupi, narodni zastupnici i članovi HSS- Stipo Slipac: Bili su zaboravljeni

U Novom Travniku HKD Napredak Piše: svjedočenju nekih preživjelih tiskao je vrijednu knjigu autora Stipe upodpunjuju ratnu strahotu koju je Slipca (sudca) iz Novog Travnika pod Prof. Martin UDOVIČIĆ doživio hrvatski narod ovog područja. gornjim naslovom, a u prigodi 50. Danas su Rije obilježene kao stratište obljetnice Novog Travnika. događaja. Ta koristna svjedočenja skoro hrvatskih vojnika s križem izpod I kao što autor kaže: "Knjiga je svi na svoj način opisuju, kao doživljaje ovalnog kamena u čijem je podnožju posvećena onima čija su imena bila za- maltretiranja podnoseći batine, glad i spomen ploča na kojoj je nadpis: boravljena, a zaslužuju da budu za- žeđ, ubijanje u koloni i izvan nje. Ta U spomen stradalim Hrvatima događanja trebalo je zapisati od ljudi pamćena." domoljubima 1944. god. koji su još na životu, da se ne zaborave, Knjiga je zapravo opis stradanja Općinsko vijeće Novi Travnik hrvatskog puka na području Novog jer sjećanja postupno blijede, u čemu je 15.5. 1995. g. Travnika (i šire) u ratnim nedaćama za I. autor uspio. Tako će i ova svjedočenja i II. svjetskog rata, posebno godine doprinijeti povijestnoj istini da bude 1945. sačuvana. Velika je zasluga gospodina Stipe Slipca, što je skupio i ovu povijestnu Autor je prikupio mnoga istinita građu o Rij ama, o kojima se do sada nije svjedočenja preživjelih pojedinaca, koji uobće mnogo znalo. svojim izkazima govore što su preživjeli i kako su pored tisuća pobijenih svojih Sjećanja i svjedočenja na ove i druge drugova ostali živi, bilo bijegom, ili na tragične događaje, koje je preživio naš drugi sretan način. Sva navedena svje- narod, još nisu izcrpljena, pa bi trebalo dočenja, njih dvadesetak, punim svojim na tome dalje raditi i iztraživati. imenom i prezimenom potvrđuju Gosp. Stipo Slipac je kod istog izda- Kalvariju koju je preživio naš narod u vača objavio vrijednu knjigu "Svjedok - prošlom ratnom i poratnom vremenu. moj križni put" 1996. • Vrijednost je ove knjige što obiluje kronologijom stradanja poginulih u ratovima, ili ubijenih 1945. nakon Vapaj nerođenoga zarobljavanja. Mnogi podatci su navedeni po djeteta župnim maticama katoličkih župa No- Mate Akrap, Bisko vog Travnika, koje nisu podpune, pa su drugi dobiveni od rodbine, prijatelja i Ne ubij me, majko, majčice, poznanika. Nisam te vidio, Za mnoge ubijene, ili poginule, Drugi dio knjige odnosi se na po- Ni jednu ti riječ tepnuo. navedeni su: ime i prezime, god. bijene hrvatske vojnike i civile u selu rođenja, mjesto rođenja, godina pogi- Rankovići, kod Novog Travnika na Ne dozvoli krvavim rukama bije, mjesto pogibije - država, koliko je lokalitetu zvanom Rije. Da me iz tvoje utrobe, majko, imao godina, način pogibije i od koga, Događaj se zbio nakon pada mjesto ukopa i koga je svoga ostavio u Travnika koji osvajaju partizani 20. Budu čupale. životu. listopada 1944. Osvajači su pobili sve Ozarenih očiju ti ćeš me gledati, Egzekutori skoro svih pobijenih su ranjene i dr. bolestnike u travničkoj Kad se s djecom budem igrao. srbski partizani, odnosno preuniformi- bolnici, a zarobljene domobrane izvodili Ne ubij me, majko, majčice, rani četnici. izvan grada i nemilosrdno ubijali. Jedna Tako sačinjen tabelarni i statistički lokacija bile su i Rije. Po danas živim Ja želim živjeti. prikaz stradalih po katoličkim župama svjedocima, ženama i tada maloljetnoj vrlo je važan prilog povijestnoj građi, djeci, ubijali su noću. Po odkrivenim 29. prosinca 1967. • koja se temelji na istinskim navodima grobnim ostacima pobijeno je više od ljudi koji još osjećaju traumu preživjelih 200 ljudi. I ovi prikupljeni podatci po ŽIVIO JE ZA HRVATSKU Sjećanje na Krešimira Mikolčića (Skopje, 26. rujna 1937. - Koprivnica, 17. rujna 1999.)

eć je predživot Krešimira Piše: izključila iz svih škola NRH bez prava po- Mikolčića bio obilježen hrvatskim laganja privatnog izpita s mogućnošću prokletstvom. Otac mu Franjo bi- Mato MARČINKO ponovnoga primitka u školu, kad pruži do- jaše zbog hrvatstva prognan iz Hrvatske u kaze, da se vidljivo popravio. Protiv toga rješenja žalila se Krešimi- Makedoniju, gdje se zaposlio kao gradski "odbio kao neosnovanu". U pritvoru i iz- rova majka, pa je Sekretarijat za prosvjetu veterinar u Skoplju. U tomu glavnomu tražnomu zatvoru proveo je tri mjeseca. i kulturu Narodnoga odbora kotara Slav. macedonskomu gradu, dakle u pro- Okružni sud u Slav. Požegi presudom Brod 21. kolovoza 1956. donio rješenje, gonstvu, rodio se njegov sin Krešimir 26. (hrv. odsudom) od 30. svibnja 1956. (broj "da se Mikolčić Krešimir, učenik Vlll.b. rujna 1937. Obitelj se u Hrvatsku vratila Ko 89/56.-30) osudio ga je na kaznu razreda Gimnazije 'Zlatka Šnajdera' u nakon proglašenja Banovine Hrvatske. zatvora u trajanju od šest mjeseci, uvjetno Slav. Brodu isključuje na jednu školsku U svibnju 1945. Krešimirov otac, na dvije godine. S njim su osuđena još de- častnik hrvatske vojske, povlačio se za- vetorica obtuženih na razne vremenske godinu s pravom prelaza u drugu školu, jedno s vojskom i narodom prema Austriji. uvjetne kazne, dok je jedan oslobođen od bez prava polaganja privatnog ispita na Nakon bleiburžkoga sloma ubili su ga obtužbe. Svim osuđenima u odsudi stoji, Gimnaziji 'Zlatka Šnajdera' u Slav. Titovi partizani. Majka Krešimirova dr. da su krivi "što su neustanovljenog dana u Brodu." Elza Mikolčić rođ. Nikšić zatočena je s s Osmi razred gimnazije Krešimir je četvero nejake djece (Krešimiru, položio s vrlo dobrim uspjehom izvan- najstarijemu, tada je osam godina) u lo- redno 22. kolovoza 1956. na Višoj mešo- goru za ratne bjegunce Braunau-Laab u vitoj gimnaziji u Subotici. Na istoj je Austriji. U ovom logoru Krešimir je išao u gimnaziji 8. rujna 1956. položio i viši tečajni izpit (veliku maturu). Sa svje- pučku školu. U školi je ocijenjen najvišim dodžbom tog izpita iste se jeseni upisao na ocjenama, a dobio je i posebnu pohvalnicu Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, gdje za uzorno ponašanje i vidljiv napredak u je diplomirao u redovitu roku god. 1960. učenju. Pošto je odslužio vojni rok, zaposlio se U logoru je Krešimirova obitelj živjela kao odvjetnički vježbenik i položio u težkim uvjetima, osobito zimi. Smrza- odvjetnički izpit. Nakon toga je dvije i pol vali su se. Jednoga dana otišao je po cičoj godine studirao na Pravnomu fakultetu u zimi u šumu, da skupi drva za ogrjev. U Parizu, gdje je pripremao doktorsku potragi za suharkima, propao je u zaleđeno disertaciju iz međunarodnoga privatnog jezero. Spasio ga je neki slučajni prava. Prije no što je tu disertaciju završio, prolaznik. morao se vratiti u Zagreb zbog majčine Godine 1947. Krešimirova se majka bolesti. vratila u Hrvatsku, da joj djeca ne zabo- Vrativši se u Zagreb, zaposlio se kao rave materinski jezik. Odmah je uhićena i pravnik u ustanovi ARTO, koja se bavila zajedno s djecom zatvorena. Tako je Krešimir Mikolčić (1937.-1999.) organizacijom Smotre folklora i raznih Krešimir u svojoj desetoj godini života drugih kulturno-umjetničkih djelatnosti. prvi put okusio uze. toku 1954 i 1955 g. u SI. Brodu uglavnom Da pomogne brojnoj obitelji, nastojao se Osnovnu školu završio je u Sla- kao učenici gimnazije pripadali grupi lica zaposliti na bolje plaćenim mjestima. vonskomu Brodu i pošao u srednju školu. nazvanoj 'Hrvatski nacionalni pokret' Zbog toga, a i zbog profesionalnih razloga, U osmomu razredu gimnazije uhićen je s koja je imala za cilj borbu, da se revolu- prešao je na rad u poduzeće STANOIN- još dvojicom gimnazijalaca i jednim stu- cionarnim putem izdvoji NRH iz Sastava VEST, gdje je obavljao pravne poslove. dentom. Okružni sud u Slavonskoj Požegi FNRJ, te osnuje samostalna Hrvatska Godine 1971. pozvali su ga za pravnoga rješenjem od 9. ožujka 1956. protiv njih je država, koja bi obuhvaćala i područje NR savjetnika u poduzeće VJESNIK. Tamo otvorio iztragu "zbog toga što su osnovano Bosne i Hercegovine, te dio Srijema i se zadržao kraće vrijeme, pa se zatim za- sumnjivi da su: Tokom 1954. godine Boku Kotorsku a u cilju ostvarenja te misli poslio u poduzeću RUKOTVORINE na pristupili organizaciji 'Hrvatski na- održavali i sastanke na kojima se je mjestu direktora kadrovske i pravne cionalni pokret' čiji je bio zadatak odva- raspravljalo o sredstvima za ostvarenje službe. janje Narodne Republike Hrvatske od ovih ciljeva, pisali i letke, koje su pojedini Uhićenje 14. siječnja 1972. Osudom FNRJ nasilnim putem u koju svrhu su članovi raspačavali". Okružnoga suda u Zagrebu od 7. stude- izdali i raširili letke u kojima pozivaju Antedatiranim rješenjem od 2. ožujka noga 1972. (Poslovni broj K-354/72-82.) narod na oružani ustanak protiv narodne 1956., dakle prije no što je sud otvorio osuđen je na kaznu strogoga zatvora u tra- vlasti". Krešimir se žalio protiv rješenja o iztragu, gimnazija "Zlatko Šnajder" iz janju od dvije godine i šest mjeseci zbog iztražnomu zatvoru, ali mu je sud žalbu Slav. Broda Krešimira je privremeno toga "što je nakon upoznavanja 1967. g. sa

53 Nikolić Šteficom u Parizu saznao da je istovrsno kriv. djelo suđen i prije osude za Hrvatskoj? piše: "A da je Bosna dio njezin suprug Nikolić Vinko izdavač koju traži brisanje". Hrvatske, postoje brojni dokazi, extremnog emigrantskog časopisa, Po izdržanoj kazni u logora Stara primjerice, povijest Katoličke crkve u 'Hrvatska revija', te da je Nikolić Vinko Gradiška Krešimir se zaposlio u tvornici Bosni, mnogi sačuvani spomenici i, zbog političko-extremnog djelovanja PRVOMAJSKA u Zagrebu kao pravni konačno, pisana riječ... U Bosni i Herce- protjeran iz Francuske, stupio tokom 1970 savjetnik. Godine 1990. na slobodnim de- govini ne postoji ni jedna pravoslavna i 1971 godine sa Nikolić Vinkom u mokratskim izborima izabran je za crkva ni samostan iz vremena dolaska Tu- pismeni kontakt, te mu Nikolić Vinko predsjednika Izvršnoga vijeća grada raka... Konačno, svi ostaci materijalne pisao nekoliko pisama a i on Nikolić Zagreba, ali tu dužnost nije nastupio, jer je kulture srednjovjekovne Bosne, bez Vinku, kojeg je u pismima izvještavao o postavljen za savjetnika Predsjednika Re- ijedne iznimke, pripadaju hrvatskoj političkim i drugim zbivanjima u zemlji". publike Hrvatske. Od polovice listopada kulturi... Ikavica nije poznata Srbima. Ona U Krešimirovu "krivnju" ubrojeno je i 1990. do svibnja 1992. bio je pomoćnik se prostire od Drave do mora, u Bosni se to, što je "primao od Nikolić Vinka i dru- ministra za unutrašnje poslove i radio na njome služe Hrvati i Muslimani... U gih neprijateljske publikacije i to: pravnim i kadrovskim poslovima. Zato je drugom svjetskom ratu, koji je omogućio Hrvatsku reviju...kao i knjigu Hrvatska premješten na mjesto direktora za razvoj u da se razvijaju sve patologije i atavizmi, danas i sutra te poslanicu Hrvatima o no- Agenciji za komercijalne djelatnosti. nije bilo sukoba između Muslimana i vom ljetu 1971. godine, te od dr. Šime Hrvata, dok su Srbi uništavali i jedne i Dodana referat ekonomska politika u drage. Doduše, Muslimani danas pokuša- vaju stvoriti vlastitu povijest, preko bo- Hrvatskoj u zadnjih 100 godina,... a u ko- sanskih krstjana, koja ne bi bila zajednička jim časopisima i knjigama te napisima s Hrvatima - katolicima. No, Hrvoje i sarađuju poznate ustaše i extremni emi- Hrvatin etnonimi su pretvoreni u vlastita granti kao što su Ivan Babić, Vinko imena, a oni su bili krstjani... I dokumenti Grubišić, Jure Petričević, Bogdan Radića, o islamizaciji Bosne u turskim arhivima Bruno Bušić, L. Kordić, Zdr. Sančević i utvrdit će zajedničko podrijetlo Hrvata i drugi, koji pisanjem raznim nepri- Bošnjaka. Današnji Bošnjaci ne će zbog jateljskih članaka te na raznim sastancima, toga postati Hrvatima kao što to ne će ni proslavama i 'Simpozijima' u državama Ukrajinci, ali će ta spoznaja utjecati na Zapadne Evrope te Amerike i drugdje rade osjećaje obaju naroda, osobito u sukobu s na stvaranju udružene opozocije vanjske i trećima." (Vijenac, god. II., broj 18., Za- nutrašnje, a za rad takve opozicije izradili greb, 1. rujna 1994., str. 24.). (su) strategiju i taktiku na I. 'Simpoziju' Važnost Bosne za Hrvatsku iztiče on i Hrvatske revije održanom 29. kolovoza u članku Obrada povijesti NDH u 1968 u Švicarskoj pod nazivom 'Hrvatska školskim udžbenicima: "Uvijek me je za- danas i sutra' i odredili način zajedničke panjivala tvrdnja da je gubitak dijela borbe extremne političke emigracije, te Dalmacije katastrofa za postojanje nacionalističkih i separatističkih eleme- U Matici Hrvatskoj zaposlio se god. hrvatske države, a gubitak Srijema, Boke nata u zemlji protiv postojećeg društvenog 1992. na mjestu poslovnoga tajnika te Kotorske i Bosne to nije. Prvo je izdaja, a i državnog uređenja SR Hrvatske i SFR izabran i za glavnoga tajnika Matice drago nije. Pripajanje Istre, Rijeke, Zadra i Jugoslavije, te sa tom extremnom poli- Hrvatske. Dužnost izabranoga glavnoga otoka Hrvatskoj je sigurno zasluga Tita i tičkom emigracijom i opozicijom su- tajnika obavljao je sve do svoje smrti 17. Staljina. Međutim oni nisu imali namjeru rađivao do kraja 1971. godine". rujna 1999. u Koprivnici. Umro je u ko- proširiti Hrvatsku (kao što nije Staljin Protiv osude Okružnog suda Zagreb privničkoj bolnici nakon dugog bolovanja imao namjera proširivati Ukrajinu i Krešimir Mikolčić podnio je žalbu "zbog od težke i neizlječive bolesti, u šezdeset i stvarati Republiku Moldovu, nego bitne povrede odredaba krivičnog dragoj godini života. proširiti SSSR) već su proširivali komu- postupka, povrede krivičnog zakona, po- nistički blok, na što ukazuje bijeg Kao poslovni i glavni tajnik zaštitio je grešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanovništva pred osloboditeljima. Poslje- pokretni i nepokretni imutak Matice stanja i odluke o kazni". Vrhovni sud dice njihovih namjera su i danas vidljive" Hrvatske i Nakladnoga zavoda MH, Hrvatske svojom osudom od 7. studenog (Marulić, XXVIII./br. 5., Zagreb, rajan- 1972. (broj: I Kž 1399/72-5) žalbu je u uloživši u to sve svoje pravne sposobnosti, listopad 1995., str. 897.). osobna poznanstva i moralni auktoritet. cijelosti odbio kao neosnovanu i potvrdio U govora održanu na predstavljanju Uredio je zapuštene zgrade MH. Osobito osudu prvostupanjskoga suda. knjige Lava Znidarčića Alojzije Stepinac je zaslužan, da je Matica Hrvatska postala Zatvorsku je kaznu Krešimir Mikolčić Krešimir Mikolčić je rekao: "Podijelio je izdržao u zloglasnomu logoru Stara Gra- najvećom nakladničkom kućom u (Alojzije Stepinac) ne samo sudbinu svo- diška. Nakon proteka zakonom propisa- Hrvatskoj. Predložio je, da se novcem iz jih vjernika, ne samo hrvatskog naroda, noga roka od deset godina nakon izdržane darovnice dr. Jure Petričevića izgradi nego i sudbinu svih naroda koji su dospjeli kazne zatražio je brisanje osude. Okružni dvorištno iztočno krilo zgrade MH. Smrt u komunizam. On je svjesno izabrao svoju sud u Zagrebu rješenjem od 8. kolovoza ga je prekinula u tomu započetu poslu. sudbinu, svjesno se suprotstavio tome 1985. (broj K-354/72. Kv-333/85.) nje- Ustrajno i neumorno radio je na svijetu i ušao pri punoj svijesti u tamnicu, govu je molbu odbio kao neosnovanu, oživljavanju i osnivanju Matičinih na sud. Posebno se lijepo to vidi iz ovih "imajući u vidu veliku društvenu opasnost ogranaka u Hrvatskoj i u svijetu. Posebno svjedočenja, jer doktor Znidarčić je i po osuđenom počinjenog kriv. djela, kao i se brinuo za Matičine ogranke u Bosni i osobno razgovarao s kardinalom činjenicu da je Mikolčić Krešimir za Hercegovini. O tomu Što je Bosna Stepincem i prije suđenja te bio prisutan

54 na samom suđenju, istraživao i pratio način suđenja. Svi aspekti toga svijeta koji Umrla je Marija je njega sudio došli su do izražaja. Taj Smrt Milke svijet je dokinuo sve institucije Kristina Lozo građanskog i civiliziranog društva. Po- Barbaroše jmovi kao što su zakon, ustavna prava, U dalekoj je Australiji u osvit sud, parlament, sloboda savjesti, sloboda blagdana Male Gospe prestalo kucati vjere, sloboda zbora i dogovora, bili su Poštovana gospođo dokinuti u njegovom slučaju na najevi- umorno srce jedne velike hrvatske žene, Pereković, dentniji način. A građanin je pretvoren u koja je na čitavu tom kontinentu bila Prateći Vaš časopis "Zat- masu, isto tako na najevidentni)i način. znana kao Majka Hrvatske. vorenik" osjećam potrebu da Vam Kolale su po Zagrebu peticije, apeli i Marija Kristina Lozo rođena je u javim (a želja je to i njenog su- zahtjevi da se kardinal sudi na smrt. Slabiji pruga) o smrti još jedne Vaše supat- su popuštali, zgaženi, osramoćeni... Prološcu kod Imotskog, na Veliku Gospu nice, a moje dugogodišnje prijatel- Ostaje nam jedno pitanje: U slučaju 1908., a za Petra Lozu, imotskog trgovca i jice Milke Barbaroše, rođ. Brzić, kardinala Stepinca, i u tome je upravo po- jednog od prvaka HSS-a, udala se 1929. koja je preminula nakon duže anta cijele priče, odluku nije donio neki Gubitkom Države počinje krvava sitni partijski komesar, nije to privatni bolesti 25.9. ove godine u 78. zločin jednog neuračunljiva čovjeka, nije drama ove obitelji. "Narodnog nepri- godini života. to eksces koji se može žaliti u općem tijeku jatelja", njezina muža Petra ubiju i bacaju Njezinje veliki "zločin" bio taj, sretnih događanja... Tu odluku donio je u jamu u Biokovu, a Mariju proganjaju i što je 1947. u Filip Jakovu predvo- osobno čovjek koji je vodio tu revoluciju, zatvaraju u Slavonsku Požegu. dila pjevanje u crkvenoj procesiji koji je njezin simbol, njezin veliki vođa. I pjesmom "Hoćemo Boga za oca Videći da za njih nema života ovdje, ono što danas nas uznemiruje, ono što svoga..." Za svoje uvjerenje "pla- vjerojatno i Svetoga Oca uznemiruje, ta je četvorica od petorice njezinih sinova tila" je dvogodišnjom robijom u relativizacija, da Stepinčev ubojica još bježe u emigraciju Australije, Kanade i Slav. Požegi, dijeleći istu sudbinu s uvijek ima svoj trg, jedan od najljepših i Njemačke. I Kristina emigrira 1957. Maricom Stanković, Emilijom najznačajnijih zagrebačkih trgova, a da se Kutleša i ponajbližom iz tih dana, sudnica u kojoj je suđen kardinal nalazi na Preko sabirnih logora Italije, 1960. Zdenkom Crnković. S njom je os- par koraka od toga trga. I ako se ikada stiže u Australiju, gdje će živjeti do konca tala u trajnoj prisnoj vezi i kao postavi ploča koja će označiti onim života. generacijama koje dolaze gdje se taj veliki kuma Milkinom prvom djetetu. Svojom aktivnošću u emigraciji stječe zločin dogodio, u uputi će pisati da se do Čvrsta vjera, ljubav prema Crkvi, nje stiže preko Trga maršala Tita." naslov Majke Hrvatske, a na ispraćaju Domovini i obitelji ispunjavali su (Marulić, XXXII./br. 3., Zagreb, svibanj- njezinih posmrtnih ostataka Hrvati njezin mukotrpni život, kroz koji je lipanj 1999., str. 445.-446.). Sidneya odužiše se njezinu djelu. ipak kročila hrabro i strpljivo. Stoga mislim da je i kao član Vaše Napisao je i objavio malo, ali iznimne Posmrtno slovo izrekao je g. Blago Perić, udruga vrijedna spomena u Vašem vrijednosti. Po svojim motrištima i pro- a svi australski radiji na hrvatskom jeziku mjesečniku. sudbama o hrvatskomu jučer, danas i sutra zabilježila su ovaj događaj. Krešimir Mikolčić je izvoran i zanimiv. Iz Vama i Vašim suradnicima njegovih članaka se vidi, da mu je Marija Kristina Lozo pokopana je u srdačan pozdrav od Hrvatska uvijek bila na srdcu i umu. Te obiteljsku grobnicu u Poljicima njegove članke, koji će biti uvijek Imotskim, uz svojeg muža Petra, čije je Vjekoslave Veršić, aktualni, trebalo bi objaviti u posebnoj kosti uspjela pronaći i prenijeti, obnovom Zadar knjigi. Hrvatske države. Upoznao sam ga u logoru Stara Gra- diška. Pomogao mi je i zborom i tvorom, Bila je poznata i kao posebna što- da lakše izdržim robijanje. Naše pri- vateljica Gospe Sinjske, što je istaknuo ISPRAVAK jateljstvo nastalo u logoru ostalo je čvrsto i gvardijan samostana u Sinju na njezinu trajno do njegove smrti. pogrebu u Poljicima. Nakon izlaska iz logora zajedno smo U listopadskom je broju proputovali sve hrvatske povijestne U vremenima olovnim, kad je krvavi objavljen nekrolog dr. Stjepanu zulum komunističke razbojničke bande zemlje i krajeve, da što više upoznamo Krivošiću iz pera Zlatka Čubako- hrvatsku povijest. Bosnu i Hercegovinu prijetio iskorjenjenjem čitavu našem vića. U tekstu se podkrala proputovasmo uzduž i poprijeko prouča- narodu, hrvatske žene i majke junački se vajući bilige (stećke) i nadpise na njima. pogrješka: umjesto podatka da je odupriješe i sačuvaše Nadu. Obiđosmo i sva mjesta u hrvatskim pok. Krivošić bio osuđen na 10 go- zemljama i u Sloveniji, gdje je nekada Među tim neumrlim značajnicama cvalo hrvatsko glagoljaštvo. ime Marije Kristine Lozo na vidnom je dina robije, koje je izdržao, treba Opraštam se s njim riječima iz jednoga mjestu. stajati: suđen je na 15 godina, a staroga glagoljaškoga nadpisa: "Pribivaj v Z. Kapović izdržao je sedam. • milosti Božjoj va vik vikov. Amen." POPIS OSOBA KOJIMA JE IZPLAĆENA NAKNADA (NASTAVAK)

GOD. GOD IME PREZIME MJESTO IZNOS IME PREZIME MJESTO IZNOS ROĐ. ROĐ. Teodora Jakopec Vrđuka Zagreb 1923. 108,00 Jure Juras Zagreb 1928. 2.025,00 Jozef Jakopin Dramalj 1929. 12.865,50 Stjepan Juratovac Rovinj 1923. 5.737,50 Stanko lakovljević Sesvete 1924. 48.343,50 Stjepan Jurčić Zagreb 1925. 7.357,50 Vladimir Jakšić Karlovac 1931. 3.240,00 Vjekoslav Jurčić B. Stupnik 1929. 3.645,00 Marica Jakupec Peteranec 1927. 526,50 Vladimir Jurčić SI. Brod 1924. 21.883,50 Marija Jakupek Kop.Bregi 1925. 7.357,50 Marija Jurela Zagreb 1927. 4.063,50 Ivan Jambrek Novaki 1929. 2.025,00 Ivan Jurešić Sarajevo 1919. 34.870,50 Stevo Tambrek Sisak 1926. 4.927,50 Petar Jurešić Sarajevo 1925. 34.897,50 Mato Jambrešić Glina 1930. 8.545,50 Ante Jureta Murter 1933. 4.050,00 Mate Jambrišak Pula 1928. 49.275,00 Marko Jureta Sinj 1924. 3.874,50 Rudolf Jambrošić Zagreb 1930. 7.357,50 Vjekoslav Juretić Osijek 1927. 4.927,50 Ivan Jambrović Ludbreg 1925. 9.855,00 Antun Juričić Essen 1923. 34.776,00 Ivan Jančić BreznicaNašička 1930. 4.050,00 Antun Jurić Zagreb 1927. 14.782,50 Josip Janeš Ravna Gora 1928. 1.998,00 Čedomil Jurić Zagreb 1928. 17.212,50 Dragi ea Janković Požega 1926. 4.927,50 Ivka Jurić Zagreb 1924. 14.782,50 Mihael Janković Cernik 1925. 54.472,50 Josip Jurić Rijeka 1922. 2.430,00 Mijo Janković Peteranec 1925. 24.637,50 Luka Jurić Sarajevo 1929. 45.859,50 Milka Janković Belec 1923. 7.357,50 Mara Jurić Mostar 1922. 9.949,50 Tomislav Janošić Vinkovci 1931. 3.010,50 Marko Jurić Osijek 1924. 8.167,50 Stanislav Janović Zagreb 1931. 19.710,00 Nevenka Jurić Sarajevo 1927. 5.656,50 Ivan Janje SI. Brod 1925. 6.966,00 Petar Jurić Ljubuški 1927. 5.940,00 Sulejman Japalak Živogošće 1930. 22.140,00 Petar Jurić Sarajevo 1926. 47.587,50 Josipa Japunčić Lovinac 1927. 12.690,00 Štipan Jurić Rupe 1930. 526,50 Pavao Japunčić Zaprešić 1926. 11.610,00 Tomislav Jurić Mostar 1931. 6.142,50 Mirko Jarak Zagreb 1928. 25.893,00 Vid Jurić Klobuk 1913. 14.782,50 Dragan Jarčević Zagreb 1930. 14.782,50 Anto Jurilj Zagreb 1931. 40.540,50 Antonija Jardas Rijeka 1926. 6.790,50 Ivan Jurilj Široki Brijeg 1920. 8.991,00 Rikard Jardas Jurdani 1914. 1.215,00 Veronika Jurilj Široki Brijeg 1920. 7.357,50 Mati ja Jannek Feričanci 1926. 6.547,50 Ante Jurin Petrčane 1927. 270,00 Franjo Jarnjajević Ribnik 1924. 26.014,50 Ivan Juriša Klana 1925. 5.454,00 Antiin Jasprica Split 1923. 29.565,00 Janja Juriši ć Posušje 1911. 2.551,50 Tomislav Javor Gospić 1928. 4.927,50 Janja Jurišić Kiseljak 1926. 9.855,00 Pavao Jazvić Zagreb 1933. 1.147,50 Luka Jurišić Virovitica 1924. 5.224,50 Ružica Jažić Zagreb 1911. 9.936,00 Marijan Jurišić Krk 1924. 26.865,00 Štipan Jažo Posušje 1911. 14.782,50 Marko Jurišić Split 1926. 69.093,00 Zvonimir Jelaš Kiseljak 1922. 49.275,00 Petar JuriSić Čačinci 1927. 9.855,00 Ljubo Jelavić Mitrović Zagreb 1925. 24.637,50 Stanko Jurišić Rešetari 1923. 5.089,50 Vjera Jelenić Zagreb 1928. 9.855,00 Andrija Jurković Studenac 1925. 44.428,50 Danijel Jelenković Zadar 1913. 10.908,00 Antun Jurković SI. Brod 1925. 4.927,50 Ilija Jelić Sarajevo 1925. 19.737,00 Đuro Jurković Duga Resa 1931. 405,00 Ivan Jelić Zagreb 1907. 14.782,50 Josip Jurković Vel. Gorica 1931. 50.031,00 Jakov Jelić Split 1927. 1.215,00 Malija Jurković Rijeka 1919. 27.081,00 Julka Jelić St. Petrovo selo 1929. 4.927,50 Vilko Jurković Zagreb 1911. 7.780,50 Mirko Jelinić SI. Brod 1930. 9.855,00 Ivan Jurlina Zagreb 1922. 12.163,50 Gjuro Jelinovič Zagreb-Odra 1922. 4.927,50 Katarina Jusufović Sunja 1920. 17.482,50 Branko Jerčinović Zagreb 1921. 34.101,00 Đuro Jušić Štefanje 1928. 5.305,50 Krešimir Jerin Pula 1913. 16.119,00 Vlaho Kačić Vel. Gorica 1926. 26.365,50 Ivica Jerković Zagreb 1919. 2.430,00 Krešimir Kačić Karlin Zagreb 1933. 11.070,00 Pavao Jerkovič Metković 1926. 24.637,50 Ruža Kain Selnik 1925. 13.810,50 Stjepan Jerković Split 1925. 5.535,00 Ivka Kalajžić Split 1926. 18.711,00 Zvonko Josip Jerkušić Zadar 1935. 7.357,50 Ivan Kalmeta Zadar 1927. 6.547,50 Ljubo Jerman Buzet 1928. 14.067,00 Branimir Kamenar Rijeka 1925. 3.645,00 Dragutin Jertec Varaždin 1928. 18.657,00 Milan Kampić Tompojevci 1926. 20.641,50 Marija Jevnaić Nuštar 1929. 850,50 Jozo Kanaet Hrvače 1929. 2.430,00 Šime Jošić Šibenik 1932. 9.855,00 Petar Kanape Rijeka 1922. 11.475,00 Marijan Jović Zagreb 1925. 2.376,00 Petar Kancelar Pula 1919. 9.855,00 Niko Jozanović Otok 1924. 16.942,50 Zlata Kanceljak Samobor 1926. 28.876,50 Vinko Jozić Zagreb 1926. 17.212,50 Breznica Našička, Je- Stjepan Kanđera 1930. 4.927,50 Slavko Judež Zagreb 1924. 19.021,50 lisavec Ivan Jugović Jasenovac 1923. 9.855,00 Đurđica Kao Rešetari 1926. 25.731,00 Ivan Jugović Uštica 1926. 7.357,50 Jela Kapetanović Kiseljak 1925. 5.751,00 Tomislav JllgOVJĆ Zagreb 1912. 2.119,50 Josip Kapš Gospić 1917. 22.140,00 Štipan Jukica Drniš 1925. 3.240,00 Stjepan Kapuđija Stnnec Sam. 1921. 4.927,50 Anda Jukić Livno 1923. 8.235,00 Bozo Karačić Široki Brijeg 1927. 2.430,00 Jakov Jukić Posušje 1915. 9.409,50 Iva Karačić Mostar 1922. 4.050,00 Kannelo Jukić Australija 1925. 14.782,50 Jure Karačić Ivankovo 1928. 7.357,50 Luka Jukić Mostar 1927. 7.938,00 Marko Karačić Široki Brijeg 1913. 47.182,50 Petar Jukić Zagreb 1925. 12.204,00 Mijo Karakaš Čokadinci 1925. 24.637,50 Stjepan Jukić Posušje 1922. 23.611,50 Danko Karam an Zagreb 1920. 12.163,50 Stjepan Jukić Našice 1929. 3.240,00 Roko Karam arko Sv. Filip i Jakov 1906. 14.782,50 Svetozar Jukić Posušje 1923. 1.863,00 Živko Karanović Đakovo 1930. 10.206,00 Zdenko Jungić Zagreb 1925. 9.855,00 Ivan Karatur Hrv. Kostajnica 1927. 27.796,50 Josip Jurak Zagreb 1928. 22.585,50 Jakov Karaula Tugare 1925. 71.590,50

56 GOD. GOD. IME PREZIME MJESTO IZNOS IME PREZIME MJESTO IZNOS ROĐ. ROĐ. Niko Karaula lalžabet 1928. 24.057,00 Milka Kolarec Sisak 1927. 3.240,00 Ante Karega Skradin 1930. 3.240,00 Stjepan Kolarek Zagreb 1929. 9.855,00 Stjepan (Casner Sv. I. Zelina 1930. 14.782,50 Josip Kolarić Varaždin 1926. 23.301,00 Franjo Kasta Rijeka 1927. 4.927,50 Katarina Kolarić Gračenica (Voloder) 1924. 13.189,50 Rafael Kaštelani Dubrovnik 1925. 28.687,50 Vinko Kolarić Voj. Kloštar 1926. 13.068,00 Josip Kaštela Zadar 1914. 29.200,50 Ivan Kolibaš Zagreb 1927. 12.744,00 Dragom ir KaStelan Rab 1921. 17.725,50 Dragutin Kolić Rijeka 1915. 9.490,50 Stjepan Katalenić Kućanci 1927. 26.325,00 Josip Kolić Zagorje Ogulinsko 1924. 4.927,50 Katalinić kod K. Ka- Milka Kolić Požega 1927. 27.877,50 Mate Vratnik 1919. 7.357,50 talinić Stjepan Koller Zagreb 1917. 4.644,00 Jozo Katavić Čapljina 1925. 81.054,00 Mara Kolobara Mostar 1924. 3.240,00 Baltazar Katić Pula 1927. 12,285,00 Stojka Kolobara Mostar 1924. 22.639,50 Nikola Katić Duga Resa 1928. 4.927,50 Ilija Kolobarić Mostar 1913. 675,00 Tomislav Katić Zagreb 1927. 4.927,50 Iva Kolobarić Š. Brijeg 1928. 10.057,50 Marin Katunarić Split 1913. 9.855,00 Ana Kolovrat Zagreb 1927. 28.215,00 Iva Katura D. Mamici - BiH 1923. 7.695,00 Nedjeljko Komar Zagreb 1925. 11.475,00 Stjepan Kaurić Varaždin 1930. 378,00 Ivan Komes Koprivnica 1925. 9.855,00 Nada Kaurloto Zadar 1933. 2.605,50 Luka Komesarović Drenovci 1919. 4.927,50 Ivica Kauzlarić Ivanić-Grad 1927. 18.792,00 Milan Komljenović Andrijaševci 1920. 19.035,00 Viktor Kavalir Virovitica 1925. 6.736,50 Jela Komšić Kiseljak 1922. 9.652,50 Vera Kazazović Zagreb 1927. 9.855,00 Boris Konigshofer Krap. Toplice 1928. 7.357,50 Milan Kazenski Osijek 1924. 5.440,50 Filip Kontić Trogir 1929. 8.059,50 Vicko Kegalj Split 1928. 1.134,00 Nikola Kontić Zadar 1934. 2.457,00 Zlatko Keglović Rijeka 1928. 14.782,50 Ivan Konjevod Imotski 1918. 19.602,00 Luča Kelava Tomislavgrad 1919. 9.855,00 Dragica Konjić Zagreb 1928. 7.371,00 Aleksa Keleković Varaždin 1925. 12.285,00 Antun Kopač Korčula 1900. 1.174,50 Petar Keleminčić Samobor 1928. 4.927,50 Berislav Kopač Zagreb 1927. 17.212,50 Stjepan Kenčec Sv. Ivan Zelina 1921. 2.430,00 Marko Kopčali ć Strošinac 1929. 7.357,50 Branko Kerić Pula 1925. 24.637,50 Kata Kopilaš Mostar 1925. 4.927,50 Pavao Kermek Čakovec 1931. 4.590,00 Ana Kopjar Cirkvena 1930. 11.016,00 Nikola Kern Ludbreg 1928. 25.785,00 Draško Koporc Zagreb 1915. 11.029,50 Marica Kernjak Čakovec 1927. 9.855,00 Bozo Kopričanec Požega 1922. 4.927,50 Terezija Keser Zagreb 1928. 30.834,00 Robert Koprivnjak Krap. Toplice 1926. 41.067,00 Marija Kešer Bjelovar 1924. 7.357,50 Magdalena Kordić Osijek 1925. 4.927,50 Antun Kešerac N. Kapela 1915. 2.430,00 Pero Kordić Baška Voda 1930. 405,00 Anica Kevo Mostar 1924. 4.927,50 Fadil Koredžija Sarajevo 1925. 11.488,50 Dragica Kezele Garešnica 1930. 4.927,50 Marko Korunić Smokvica 1928. 4.050,00 Ana Kin SI. Brod 1927. 9.855,00 Dragutin Kos Križevci 1925. 30.294,00 Melita Kinder Zagreb 1919. 5.305,50 Josip Kos Križevci 1924. 2.835,00 Stjepan Kinć Mocinec 1925. 12.285,00 Ljerka Kos Zagreb 1924. 19.710,00 Barbara Kirinčić Kravarsko 1927. 2.430,00 Milan Kos Sv.Križ Začretje 1928. 14.593,50 Josip Kirinec Zagreb 1924. 1.876,50 Zvonko Kos Osijek 1926. 1 390,50 Dragutin Kiš Špišić Bukovica 1929. 9.990,00 Ivan Košić Krk 1922. 26.959,50 Đuro Kiš Zdenci 1925. 38 866,50 Stjepan Kosorčić Zagreb 1935. 3.982,50 Ivan Klaić Zagreb 1925. 4.927,50 Malija Kostanjevac Kutina 1925. 11.731,50 Mile Klanac Đakovo 1924. 5.778,00 Mihovil Kostelac Otočac 1924. 24.637,50 Branko Klapirić Vinjani Donji 1932. 3.645,00 Malija Kostelnik Split 1926. 14.782,50 Felicij Klarić Kaštel Lukšić 1926. 2.781,00 Josip Kostešić Argentina 1923. 9.855,00 Zlatko Klement Zagreb 1929. 1.849,50 Stanislav Kostešić Zagreb 1925. 11.218,50 Val eri j Klobas Matulji 1926. 24.637,50 Tade Kostić St. Mikanovci 1924. 1.525,50 Amalija Klobučar Garešnica 1926. 9.855,00 VVilhelm Stjepan Košec Sarajevo 1914. 27.148,50 Vinko Klobučar Červar 1925. 9.855,00 Agata Košić Ivanić Grad 1926. 12.771,00 Rudolf Klobučar Dubrovnik 1929. 2.025,00 Edvard Košić Virovitica 1926. 5.089,50 Stjepan Klobučarić Čakovec 1932. 12.960,00 Mirko Koštarić Ludbreg 1925. 20.803,50 Stjepan Knapić Sokolovac 1924. 31.806,00 Ljubica Koštro Posušje 1919. 12.150,00 Zorka Knešaurek Dusper Zagreb 1919. 3.942,00 Ana Kota Zagreb 1928. 10.530,00 Juraj Knez Zagreb 1913. 20.223,00 Zoran Kotarski Zagreb 1925. 19.278,00 Danijel Knezović Zagreb 1927. 14.782,50 Ivan Kotlar Zadar 1929. 2.835,00 Ivan Knezović Grude 1926. 14.107,50 Paul a Kotnik Zagreb 1927. 2.862,00 Jozo Knezović Široki Brijeg 1926. 26.095,50 Josip Koturić Domaljevac 1928. 10.759,50 Katarina Knezović SI. Brod 1926. 15.768,00 Mato Koturić Orašje 1926. 3.861,00 Lucija Knezović Zagreb 1928. 4.509,00 Ana Kovacs Prelog 1925. 9.855,00 Miljenko Knezović Zagreb 1932. 11.110,50 Alojzije Kovač Vinkovci 1925. 20.736,00 Ivica Knežević Kiseljak 1910. 8.802,00 Ana Kovač Osijek 1926. 7.384,50 Jakob Knežević Garčin 1928. 13.095,00 Franjo Kovač Split 1930. 10.273,50 Jure Knežević Fužine 1925. 9.598,50 Štef Kovač Bunjani 1928. 16.996,50 Marija Knežević Bjelovar 1928. 2.430,00 Ante Kovačević Sarajevo 1926. 7.357,50 Pavao Knežević Biograd 1927. 12.285,00 Boris Kovačević Zagreb 1930. 2.430,00 Pavle Knežević SI. Brod 1928. 58.576,50 Božidar Kovačević Karlovac 1928. 22.693,50 Regina Knežević Našice 1927. 4.927,50 Đuro Kovačević Koske 1928. 20.493,00 Marko Kobaš Babina Greda 1921. 19.467,00 Franjo Kovačević Zadar 1928. 4.927,50 Zvonimir Kocijan Zagreb 1927. 4.927,50 Ivan Kovačević Hrv. Kostajnica 1924. 14.782,50 Josip Kokan Split 1929. 14.782,50 Luka Kovačević Đakovo 1922. 9.855,00 Nada Kokanović Zagreb 1925. 23.935,50 Manda Kovačević Čaglin 1927. 9.855,00 Albin Kokot Cestica 1927. 19,912,50 Marija Kovačević Zagreb 1928. 13 095,00 Marija Kokot Lekenik 1928. 9.855,00 Martin Kovačević Gospić 1931. 20.344,50 Anton Kolaković Ličko Lešće 1904. 5.737,50 Nikola Kolar Zagreb 1924. 22.005,00 (nastavit će se)

57 PETAR PJERO ANTUNOVIĆ: U SPOMEN FRANJO CEROVEČKI JOŠ JEDNA NEDUŽNA umro 21.9.1999. PARTIZANSKA ŽRTVA Laka mu bila hrvatska zemlja! HDPZ Podružnica Krapina Rođen je u Kaštel Sućurcu 29. prosinca 1916. kao sin Silvestra i Antice. U Kaštel Sućurcu je završio osnovnu školu, klasičnu gimnaziju U SPOMEN započeo je u sjemeništu na Badiji (Korčula) a završio je u Splitu. NIKOLA ŠILOVIĆ Poslije završene škole živi u svome rođen 1921. u Gračacu, Sv. Rok, umro u Orehovici rodnom mjestu, a radij edno vrijeme Laka mu bila hrvatska zemlja! u općini u Kaštel Lukšiću. U slobodno vrijeme se bavi slikanjem i glazbom. Godine 1939. u Kaštel Sućurcu priređuje izložbu svojih slika među kojima se ističu Gospa U SPOMEN na Hladi i portret župnika don Ante Rubinjolija. MARGITA BALOG rođ. 1929., umrla 1997. u Virovitici 5. prosinca 1943. godine kada je bombardiran Kaštel Sucu- Laka joj bila hrvatska zemlja! rac, gubi oba roditelja i obiteljsku kuću i tako sve svoje slike. Jedino što je sačuvano od njegovih slika do danas su slike Gospe na Hladi, a nalaze se kod obitelji Sokol i Šiškov te u stolnoj crkvi u Kaštel Sućurcu. Nakon obiteljske tragedije, ostavši bez krova nad glavom, U SPOMEN odlazi u Kaštel Štafilić s bratom Vinkom, gdje su se smjestili kod sestre. Zapošljava se u općini Donja Kaštela 1944. kao či- BOŽO GOJEVIĆ novnik. Iste godine u listopadu napušta Kaštela i odlazi u Za- 1924.-1999. greb, U Zagrebu 1945. uhićuju ga komunističke vlasti, a poslije Laka mu bila hrvatska zemlja! provedene istrage pušten je na slobodu, te ostaje u Zagrebu. Nakon nekoliko mjeseci od prvog uhićenja ponovno ga hapse (najvjerojatnije po nalogu komunističkih vlasti iz rodnog mu Kaštel Sućurca). U SPOMEN Prijatelji ga redovito posjećuju u zatvoru i nose mu hranu i potrepštine. Prilikom jednog posjeta ga nisu našli. Rodbina i pri- JOSIP VREKALIĆ jatelji uzaludno su tragali da bi nešto više doznali o njegovoj 1925.-1999. sudbini, ali nigdje nisu dobili odgovor, gdje je. Njegov svaki Laka mu bila hrvatska zemlja! trag se gubi u zagrebačkom zatvoru početkom druge polovine 1945. Poznato je da su se tada izvodile masovne likvidacije hrvatskih rodoljuba od komunističkih vlasti. Ni današnje vlasti se nisu mnogo potrudile da otkriju pravu U SPOMEN istinu ovakvih tragedija hrvatskih sinova. VINKO JURIĆ Jure Antunović 1939.-1999. Laka mu bila hrvatska zemlja! Neka mu je laka Hrvatska zemlja gdje god počiva. •

U SPOMEN U SPOMEN MILAN HANŽEKOVIĆ MARA PINTARIĆ umro u 77. godini života umrla u 83. godini života Laka mu bila hrvatska zemlja! Laka joj bila hrvatska zemlja!

TUŽNO SJEĆANJE U SPOMEN na dragoga ANTUN NALBANI AUGUSTINA TOMLINOVIĆA 1931.-1999. 27.11.1994.-27.11.1999. Laka mu bila hrvatska zemlja! Laka mu bila hrvatska zemlja! IN THIS ISSUE

he central focus of this issue is on reports from the Fifth Assembly of the Croatian Association of Po- litical Prisoners (HDPZ) and the VIII th Congress of the International Association of Former Political Prisoners and Victims of Communism (IA).

The Fifth Assembly of the HDPZ was held in Zagreb, 24 October 1999. In the presence of high officials from the Croa- tian Government and numerous foreign guests, some three hundred delegates in attendance unanimously supported the re- port on the activities during the past two The old town of Sisak (16th Century) year mandate which was presented by the HDPZ leadership. The Assembly was at forwarded their absentee notices. The fo- analysed several taboo topics. He wrote the same time, the forum for the election cal theme of the congress was overcoming about the manipulation of the numbers of of new officers, and as such the next two the repercussions of former communist war victims; of the economic exploitation year mandate was decided upon. The tyrannies. This was the theme of most pa- of Croatia; oppression of Croatianism and president of the association once again is pers presented and reports. The final reso- preference for Serbs; the national struc- Ms. Kaja Pereković, while Ljubomir lution adopted at the conclusion of the ture of government bodies; the abuse tac- Gotovac, Jure Knezović and Andrija congress was in a similar spirit. Vučemil were elected as vice presidents. tics used by communist power mongers The congress too, was the forum for etc. Concluding documents presented at the elections of bodies to the IA. A decision Assembly highlighted support by the as- was adopted by which Berlin is to be the As a result, Bušic was arrested and sen- sociation of former political prisoners that permanent seat of the IA. The new presi- tenced to imprisonment in 1972. It was at Croatia too, as is the case in other Euro- dent of the association is Jure Knezović, this time, that several thousand Croats pean countries, should adopt lustration making him the first Croat to head an in- were sentenced to prison terms while legislature. This would disable the subtle ternational association. return of communist criminals to take po- 100,000 were exposed to police terror and sitions of office in future governments. other forms of persecution. The Yugoslav Croatia is one of the few countries where regime pronounced all Croats who legislation of this kind, does not exist. yearned for freedom, democracy and in- The transfer of the earthly remains of dependent state, as "fascists". When he Croatian idealist Ante Bruno Bušić is was released from jail, BuSic emigrated. touched on by Kaja Pereković, Dinko His modern and dynamic ideals soon Jonjic and Zdenko Lozo. Bruno Bušić brought him to the fore as one of the lead- A similar atmosphere could be felt at the was born in 1939 in Croatia's south and as ing Croats and organisers. Because he and VIIIth Congress of the International Asso- a high school student he already began to his 'pen' were so dangerous to the Yugo- ciation of Former Political Prisoners and publish literary works. Due to his expres- slav regime, Belgrade decided he should Victims of Communism (IA). The con- sive nationalist and liberal consciousness, be liquidated. Similarly to hundreds of gress was held between 25 and 28 October he and a group of school colleagues were distinguished Croats before him, BuSic 1999 in the medieval town of Dubrovnik. thrown out of their school. Later he man- was brutally murdered. The Yugoslav se- It was sponsored by Croatian President aged to continue his education. During the Franjo Tuđman while distinguished gov- period when a limited level of democracy cret police killed him in Paris on 16 Octo- ernment officials were also present. Dele- was felt in Croatia, better known as the ber 1978 and now his earthly remains gates from twelve member countries at- Croatian Spring (1967 - 1971), Bušić were transferred to Croatia, 21 years after tended while the remaining IA members published a series of articles in which he his death. •

59 IN DIESEM HEFT

m Mittelpunkt dieses Heftes sind Schirmherr des Kongresses war der Zdenko Lozo. Bruno Busic wurde 1939 Reportagen der V. Vollversamm- Präsident der Republik Kroatien, Dr. im kroatischen Süden geboren, und be- lung der Kroatischen Ge- Franjo Tuđman, und am Kongress nah- gann noch als Gymnasiast mit der Veröf- sellschaft der politischen Häftlinge men bedeutende Angehörige der kroa- fentlichung seiner literarischen Werke. tischen Regierung teil. Am Kongress (HDPZ) und des VIII. Kongresses der In- Wegen seiner ausgeprägten nationalen nahmen Vertreter aus 12 Ländern teil, ternationalen Assoziation ehemaliger und freiheitlichen Bewusstheit wird er, politischer Gefangener und Opfer des während die übrigen Mitglieder der IA zusammen mit einigen Kollegen, von Kommunismus (IA). ihre Abwesenheit entschuldigten. Das Kernthema des Kongresses war die der Schule verwiesen. Später gelingt es Aufarbeitung der Folgen der kommunis- ihm trotzdem die Schulbildung tischen Tyrannei. Damit befasste sich die fortzusetzen. In der Zeit des ein- Mehrzahl der Vorträge und Referate und geschränkten demokratischen Erwa- Die V. Vollversammlung der HDPZ in diesem Sinne ist auch die Kongressre- chens, bekannt unter der Bezeichnung fand am 24. Oktober 1999 in Zagreb Kroatischer Frühling (1967-1971), statt. In Anwesenheit hoher Regierungs- veröffentlicht Busic eine Anzahl an Tex- vertreter der Republik Kroatien und ei- ten, in denen er die bis dahin verbotenen ner grossen Anzahl an ausländischen Themen problematisiert. Er schreibt Gästen, haben um die dreihundert an- über die Manipulation der Kriegsopfer, wesenden Abgeordneten einstimmig den über die wirtschaftliche Ausbeutung Bericht über die Tätigkeit im Laufe des vorgängingen zweijährigen Mandats un- Kroatiens, über die Unterdrückung des terstützt, den die Leitung der HDPZ un- Kroatentums und die Bevorzugung des terbreitet hat. Da dies auch eine Wahl- Serbentums, über die nationale Struktur vollversammlung war, wurde über die in staatlichen Institutionen, über den Struktur der Leitung für die kommenden Missbrauch nach denen die kommunis- zwei Jahre entschieden. Als Präsidentin tischen Machthaber greifen usw. wurde erneut Kaja Pereković gewählt und als Vizepräsidenten Ljubomir Go- Wegen diesen Texten wurde Busic tovac, Jure Knezović und Andrija 1972 zu einer Gefängnisstrafe verurteilt. Vučemil. Zu dieser Zeit wurden mehrere Tausende In den Abschlussdokumenten der Kroaten zu Gefängnisstrafen verurteilt, Vollversammlung wurde der Einsatz der und um die 100.000 wurden polizeilich Assoziation der ehemaligen Gefangenen oder ähnlich verfolgt. Das jugoslawische hervorgehoben, dass auch in Kroatien, Regime nannte alle Kroaten, die die Frei- wie in anderen europäischen Ländern, Transena aus Biskupija bei Knin (11. heit, Demokratie und einen unabhängi- das Lustrationsgesetz verabschiedet Jahrhundert) gen Staat wollten, als „Faschisten". Nach werden solle. Mit ihr könnte man die ver- Entlassung aus dem Gefängnis emigriert steckte Rückkehr der kommunistischen solution verabschiedet worden. Busic. Dort schafft er es, sich mit seinen Verbrecher an die Macht unmöglich ma- Auch dieser Kongress war ein modernen und dynamischen Ideen, als chen, und Kroatien ist eines der wenigen Wahlkongress. Es ist der Beschluss ver- einer der Anführer und Organisator zu Länder, in der diese Gesetze nicht ex- abschiedet worden, dass der ständige istieren. Sitz der IA in Berlin ist und zum neuen behaupten. Da er dem jugoslawischen Präsidenten wurde Jure Knezović kommunistischem Regime wegen seiner gewählt. So wurde er zum ersten Kroaten Feder sehr gefährlich war, beschließt an der Spitze einer internationalen Belgrad seine Beseitigung. Er wurde, Assoziation. wie auch hundert andere namenswerte Eine ähnliche Stimmung herrschte kroatische politische Emigranten, grau- auch beim 8. Kongress der Internation- sam ermordet. Der jugoslawische Gehe- alen Assoziation ehemaliger politischer imdienst brachte ihn am 16. Oktober Gefangener und Opfer des Kommunis- mus (IA). Der Kongress fand vom 25. bis Über die Überführung der sterblichen 1978 in Paris um und seine sterblichen 28. Oktober 1999 in der kroatischen mit- Überreste des Ante Bruno Bušić schrei- Überreste wurden 21 Jahre nach seinem telalterlichen Stadt Dubrovnik statt. Der ben Kaja Pereković, Dinko Jonjić und Tod nach Kroatien überführt. •