Grad Glina Akti Gradskog Vijeća

ISSN 1334-4595 SLUŽBENI VJESNIK 2017.

BROJ: 10 PONEDJELJAK, 20. OŽUJKA 2017. GODINA LXIII

GRAD GLINA AKTI GRADSKOG VIJEĆA

ODLUKU 4. o raspoređivanju sredstava za redovito Na temelju članka 34. Zakona o lokalnoj i područ- financiranje političkih stranaka koje imaju noj (regionalnoj) samoupravi (»Narodne novine«, vijećnike u Gradskom vijeću Grada Gline broj 33/01, 60/01 - vjerodostojno tumačenje, 129/05, za 2017. godinu 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13 - proči- šćeni tekst i 137/15), članka 30. Statuta Grada Gline Članak 1. (»Službeni vjesnik«, broj 16/13 i 22/14) i članka 11. Poslovnika Gradskog vijeća Grada Gline (»Službeni Ovom se Odlukom utvrđuje način raspodjele sred- glasnik Sisačko-moslavačke županije«, broj 22/09), stava iz Proračuna Grada Gline za redovito financiranje Gradsko vijeće Grada Gline na 21. sjednici održanoj političkih stranaka koje imaju vijećnike u Gradskom vijeću Grada Gline za 2017. godinu (u daljnjem tekstu: 15. ožujka 2017. godine, donijelo je Gradsko vijeće).

ODLUKU Članak 2. o izboru prvog potpredsjednika Sredstva iz članka 1. ove Odluke raspoređuju se Gradskog vijeća Grada Gline na način da se za svakog vijećnika utvrđuje jednaki iznos sredstava, tako da pojedinoj političkoj stranci I. pripadaju sredstva razmjerno broju njenih vijećnika u trenutku konstituiranja Gradskog vijeća. Ivan Prajdić iz Gline, Jukinačka ulica 32 bira se za prvog potpredsjednika Gradskog vijeća Grada Gline. Članak 3. Za svakog vijećnika u Gradskom vijeću utvrđuje II. se tromjesečni iznos od 243,90 kn. Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a Svaki izabrani vijećnik podzastupljenog spola ima objavit će se u »Službenom vjesniku«. pravo na uvećanu naknadu u visini od 10% iznosa predviđenog za svakog vijećnika. SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA GRAD GLINA Članak 4. GRADSKO VIJEĆE Ako pojedinom vijećniku Gradskog vijeća nakon KLASA: 021-05/17-01/03 konstituiranja Gradskog vijeća prestane članstvo u političkoj stranci s čije je kandidacijske liste izabran, URBROJ: 2176/20-02-17-2 financijska sredstva ostaju političkoj stranci kojoj je Glina, 15. ožujka 2017. vijećnik pripadao u trenutku konstituiranja Gradskog vijeća. Predsjednik Gradskog vijeća U slučaju udruživanja dviju ili više političkih stranka, Stjepan Grudenić, v.r. financijska sredstva pripadaju političkoj stranci koja je pravni slijednik političkih stranaka koje su udruživanjem prestale postojati. 5. Na temelju članka 7. stavka 2. Zakona o financiranju Članak 5. političkih aktivnosti i izborne promidžbe (»Narodne Sredstva iz članka 1. osigurana su u Proračunu novine«, broj 24/11, 61/11, 27/13 i 2/14) i članka 30. Grada Gline za 2017. godinu, Aktivnost POMOĆ Statuta Grada Glina (»Službeni vjesnik«, broj 16/13 POLITIČKIM STRANKAMA u iznosu od 16.000,00 kn. i 22/14), Gradsko vijeće Grada Glina na 21. sjednici Sredstva se tromjesečno doznačuju na žiro-račune održanoj 15. ožujka 2017. godine, donijelo je pojedine političke stranke. Stranica 620 - Broj 10 »SLUŽBENI VJESNIK« Ponedjeljak, 20. ožujka 2017.

Članak 6. Godišnji iznos sredstava iz članka 5. ove Odluke koji pripada pojedinoj političkoj stranci utvrđuje se kako slijedi:

R. POLITIČKA STRANKA/ BROJ BROJ GODIŠNJA 2/4 IZNOSA ¼ IZNOSA br. NEZAVISNI VIJEĆNIK VIJEĆNIKA VIJEĆNICA OBVEZA

1. HDZ 5 1 4.975,56 2.487,78 1.243,89 2. HSLS 2 - 1.951,20 975,60 487,80 3. HSS 2 - 1.951,20 975,60 487,80 4. HKS 2 - 1.951,20 975,60 487,80 5. SDP 3 2 3.121,92 1.560,96 780,48 6. SDSS 1 1 1.073,16 536,58 268,29 7. DPS 1 - 975,60 487,80 243,90 16 4 15.999,84 7.999,92 3.999,96

Članak 7. »Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima« Za provedbu ove Odluke zadužuju se Upravni odjel iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za za financije i proračun i Upravni odjel za opće poslove, razdoblje 2014.-2020. za projekt »Rekonstrukcija društvene djelatnosti i poslove Gradskog vijeća. glavnog gradskog perivoja bana Jelačića u Glini« koji je detaljno opisan u Prilogu 1.

Članak 8. Članak 2. Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana Prilog 1. je sastavni dio ove Odluke. donošenja, a objaviti će se u »Službenom vjesniku«.

SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA Članak 3. GRAD GLINA Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit GRADSKO VIJEĆE će se u »Službenom vjesniku«.

KLASA: 402-01/17-01/19 SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA URBROJ: 2176/20-02-17-2 GRAD GLINA Glina, 15. ožujka 2017. GRADSKO VIJEĆE

Predsjednik Gradskog vijeća KLASA: 360-01/15-01/11 Stjepan Grudenić, v.r. URBROJ: 2176/20-04-17-14 Glina, 15. ožujka 2017.

Predsjednik Gradskog vijeća 6. Stjepan Grudenić, v.r. Na temelju članka 30. Statuta Grada Gline (»Službeni vjesnik«, broj 16/13 i 22/14) i članka 20. stavak 23. Pravilnika o provedbi Mjere 07 »Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima« iz Programa PRILOG ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje UZ ODLUKU PREDSTAVNIČKOG TIJELA 2014. - 2020. (»Narodne novine«, broj 71/16, 15/17 JEDINICE LOKALNE SAMOUPRAVE O i 17/17), Gradsko vijeće Grada Gline na 21. sjednici SUGLASNOSTI ZA PROVEDBU ULAGANJA NA održanoj 15. ožujka 2017. godine, donijelo je PODRUČJU JEDINICE LOKALNE SAMOUPRAVE (KLASA: 360-01/15-01/11 URBROJ: 2176/20-04- 17-14) UNUTAR MJERE 07 »TEMELJNE USLUGE ODLUKU I OBNOVA SELA U RURALNIM PODRUČJIMA« IZ o davanju suglasnosti za provedbu ulaganja na PROGRAMA RURALNOG RAZVOJA REPUBLIKE području Grada Gline za projekt »Rekonstrukcija HRVATSKE ZA RAZDOBLJE 2014-2020 glavnog gradskog perivoja bana Jelačića u Glini« OPIS PROJEKTA/OPERACIJE

Članak 1. 1. NAZIV PROJEKTA/OPERACIJE Ovom Odlukom Gradsko vijeće Grada Gline daje suglasnost korisniku: Grad Glina, Glina, Trg bana Josipa Jelačića 2, OIB: 79799761840 za provedbu Projekt »Rekonstrukcija glavnog gradskog ulaganja na području Grada Gline unutar Mjere 07 perivoja Bana Jelačića« Ponedjeljak, 20. ožujka 2017. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 10 - Stranica 621

2. KORISNIK PROJEKTA/OPERACIJE 3.3. CILJEVI PROJEKTA/OPERACIJE

2.1. NAZIV KORISNIKA Opći cilj Projekta je doprinijeti infrastrukturnom opremanju kroz revitalizaciju i održivo korištenje Grad Glina kulturno-povijesne baštine (glavnog gradskog perivoja koji je dio kulturno-povijesne cjeline grada Gline) u svrhu razvoja životnih uvjeta stanovništva 2.2. PRAVNI STATUS KORISNIKA Grada Gline i doprinosa u poticanju razvoja nove turističke ponude iz domene kulturnog turizma Jedinica lokalne samouprave obzirom je predmet Projektne prijave sastavni dio planiranog proizvoda kulturnog turizma Grada Gline. Specifičnim ciljevima Projekta ostvaruje se Opći cilj, 2.3. ADRESA KORISNIKA navedeni specifični ciljevi jesu: 1) Rekonstruirati glavni gradski perivoj; 2) Funkcionalno opremiti Trg bana Josipa Jelačića 2, Glina glavni gradski perivoj kako bi isti bio atraktivniji te valoriziran unutar planiranog turističkog proizvoda . 2.4. OSOBA OVLAŠTENA ZA ZASTUPANJE 3.4. OČEKIVANI REZULTATI PROJEKTA/OPERACIJE Gradonačelnik Stjepan Kostanjević 3.4.1. OČEKIVANI REZULTATI I MJERLJIVI 2.5. KONTAKT INDIKATORI

dr.sc.Damir Fabijanac, dipl.ing.agr; Rezultati Projekta jesu: R1) rekonstruiran glavni e-mail: [email protected] gradski perivoj Bana Jelačića (indikator: utrošena sredstva radova rekonstrukcije glavnog gradskog 3. OPIS PROJEKTA/OPERACIJE perivoja); R2) funkcionalno opremljen glavni gradski perivoj (indikator: vrijednost ulaganja u sustav navodnjavanja; vrijednost ulaganja u krajobrazno 3.1. PODMJERA I TIP OPERACIJE ZA KOJI SE uređenje) ; R3) razvijen izgled središnjeg dijela PROJEKT/OPERACIJA PRIJAVLJUJE Grada Gline kroz rekonstrukciju i opremanje glavnog gradskog perivoja u funkciji privlačenja posjetitelja 3.1.1. PODMJERA i podizanja standarda života (indikator: porast broja posjetitelja u Gradu Glini; porast broja stanovnika Grada Gline) 7.4. »Ulaganje u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno 3.4.2. STVARANJE NOVIH RADNIH MJESTA vrijeme i kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu« Pridonosi li projekt stvaranju novih radnih mjesta?

3.1.2. TIP OPERACIJE DA / NE 7.4.1. »Ulaganje u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za a) opisati na koji način projekt doprinosi stvaranju ruralno stanovništvo, uključujući slobodno novih radnih mjesta (izravno i/ili neizravno) vrijeme i kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu« Realizacijom predmetnog Projekta nastaje situacija u kojoj obujam poslovanja za gradsko 3.2. MJESTO PROVEDBE komunalno društvo KOMUNALAC GLINA d.o.o. koje je registrirano za poslove održavanja javnih 3.2.1. ŽUPANIJA zelenih površina raste kao posljedica planiranog budućeg stanja predmetnog ulaganja (glavnog gradskog perivoja). Kako bi održavanje predmeta Sisačko – moslavačka županija investicije Projekta bilo izvršeno na efektivan, efikasan i prikladan način KOMUNALAC GLINA 3.2.2. GRAD/OPĆINA d.o.o. će zaposliti osobu koja će biti zadužena za održavanje zelenih površina glavnog gradskog Grad Glina perivoja (predmeta investicije) nakon realizacije ulaganja definiranog predmetnom Projektnom prijavom. 3.2.3. NASELJE/NASELJA

b) opisati nova radna mjesta koja se planiraju Glina ostvariti provedbom projekta Stranica 622 - Broj 10 »SLUŽBENI VJESNIK« Ponedjeljak, 20. ožujka 2017.

Tablica 1: Radna mjesta koja se planiraju ostvariti provedbom projekta Planirana godina ili planira- R. Planirani broj no razdoblje stvaranja novog Opis radnog mjesta (vrsta radnog mjesta) br. radnih mjesta radnog mjesta nakon realizacije projekta Pomoćni radnik u održavanju zelenih površina - poslovi sadnje biljaka, okopavanje, obrezivanje, 1 2017. - 2018. čišćenje snijega, lišća i sl., nadzor nad glavnim gradskim perivojem

3.5. TRAJANJE PROVEDBE PROJEKTA/OPERACIJE putem informativnih ploča te raznih javnih objava Planirana provedba ulaganja je planirana u putem tiskanih medija i interneta. maksimalnom periodu od 12 mjeseci. 3.7. PRIPREMNE PROVEDENE AKTIVNOSTI 3.6. GLAVNE AKTIVNOSTI Pripremne aktivnosti koje su provedene u Aktivnosti se mogu segmentirati na: 1) svrhu realizacije projekta »Rekonstrukcija glavnog Aktivnosti upravljanja Projektom; 2) Aktivnosti u gradskog perivoja Bana Jelačića“ sastoje se od svrhu realizacije rekonstrukcije glavnog gradskog riješenih imovinsko-pravnih odnosa, izrade Glavnog perivoja; 3) Aktivnosti promidžbe i vidljivosti. 1) projekta, ishođene Potvrde glavnog projekta (KLASA: Aktivnosti upravljanja Projektom se sastoji od: 361-03/13-04/39,URBROJ: 2176/01-12-13-09, od 5. tehničkog upravljanja, financijskog upravljanja prosinca 2013.), te ishođenog Glavnog projekta te nadgledanja i procjene. 2 )Aktivnosti u svrhu Oznaka: GL-PBJJ od svibnja 2013. realizacije rekonstrukcije glavnog gradskog perivoja se sastoje od: građevinsko obrtničkih radova, 3.8. UKUPNA VRIJEDNOST PROJEKTA radova na opskrbi električnom energijom gradskog perivoja, radova krajobraznog uređenja te radova na navodnjavanju glavnog gradskog perivoja. 3) Ukupna vrijednost Projekta iznosi 6.444.411,45 Aktivnosti promidžbe i vidljivosti ostvaruju se HRK

NAZIV TROŠKA IZNOS PDV UKUPNO

A.1. Građevinsko obrtnički radovi 2.451.909,00 kn 612.977,25 kn 3.064.886,25 kn Radovi definirani Elektrotehničkim projektom A.2. 986.940,00 kn 246.735,00 kn 1.233.675,00 kn (varijanta II) A.3. Izvedba sustava navodnjavanja 447.274,16 kn 111.818,54 kn 559.092,70 kn

A.4. Krajobrazno uređenje 1.137.574,00 kn 284.393,50 kn 1.421.967,50 kn Trošak prijave Projekta na Natječaj za E.1. 23.800,00 kn 5.950,00 kn 29.750,00 kn operaciju 7.4.1. G.1. Troškovi upravljanja Projektom 40.000,00 kn 10.000,00 kn 50.000,00 kn

G.2. Troškovi stručnog nadzora 50.000,00 kn 12.500,00 kn 62.500,00 kn

G.3. Trošak vidljivosti i promocije 3.000,00 kn 750,00 kn 3.750,00 kn

REALIZIRANI RADOVI

P.1. pripremni radovi / Realizirani radovi 1.200,00 kn 300,00 kn 1.500,00 kn

P.2. spoj na gradski vodovod / Realizirani radovi 12.332,00 kn 3.083,00 kn 15.415,00 kn stručni nadzor nad izvedenim radovima / P.3. 1.500,00 kn 375,00 kn 1.875,00 kn Realizirani radovi UKUPNO 5.155.529,16 kn 1.288.882,29 kn 6.444.411,45 kn

3.9. ZAPOČETE AKTIVNOSTI GRAĐENJA

Započete aktivnosti građenja od strane izvođača Glina d.o.o. za komunalne djelatnosti realizirane su u ukupnom iznosu od 16.915,00 HRK (sa PDV-om), te je njihov detaljan pregled dat u sljedećoj tablici: Ponedjeljak, 20. ožujka 2017. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 10 - Stranica 623

SPECIFIKACIJA IZVEDENIH RADOVA NA GRADNJI NOVOG VODOMJERNOG OKNA U PERIVOJU BANA JELAČIĆA U GLINI R. OPIS STAVKE JM KOLIČINA J.C. IZNOS BR. 1. Iskolčenje objekta kom 1 1.200,00 1.200,00 2. Iskop materijala u tlu c kategorije m3 23,61 100,00 2.361,00 3. Nabava, dobava i izrada tampona od šljunka m3 0,98 200,00 196 Nabava, dobava i ugradnja tipskog 4. montažnog vodomjernog okna unutarnjih dimenzija kom 1 5.200,00 5.200,00 184x117x113 cm Nabava, dobava i zatrpavanje preostalog dijela 5. m3 15,25 300,00 4.575,00 rova zamjenskim šljunčanim materijalom UKUPNO 13.532,00 PDV 3.383,00 UKUPNO SA PDV-om 16.915,00

Od ostalih aktivnosti građenja na području Grada Gline, obavljene su aktivnosti stručnog nadzora nad izvođenjem navedenih radova u ukupnom iznosu od 1.875,00 HRK od strane Doming-Projekta d.o.o., te je prikaz navedenih troškova dat u sljedećoj tablici:

R. NAZIV USLUGE IZNOS BR.

Obavljanje stručnog nadzora nad izvođenjem radova izgradnje novog vodomjernog 1. 1.500,00 okna na glavnom gradskom perivoju bana Jelačića u Glini (prema GP-455-06/13)

PDV 375,00 SVEUKUPNO 1.875,00

4. DRUŠTVENA OPRAVDANOST PROJEKTA/ očuvanje kulturne baštine, doprinosi kvaliteti OPERACIJE stanovanja u Gradu Glini, a s druge strane, uređeni perivoj može biti jedna od točaka privlačenja unutar 4.1. CILJANE SKUPINE I KRAJNJI KORISNICI grada Gline i na taj način doprinijeti razvoju turizma kao do sad nerazvijenog oblika gospodarske djelatnosti unutar kojeg stanovništvo može Ciljna skupina Projekta jesu građani centra ostvarivati prihode te tako djelovati na gospodarski Grada Gline kao područja u neposrednoj blizini i demografski razvoj predmetnog područja. glavnog gradskog perivoja, Grad Glina kao entitet koji upravlja predmetnom investicijom te posjetitelji Grada Gline koji prilikom posjete borave na području 5. POVEZANOST DJELATNOSTI UDRUGE/ glavnog gradskog perivoja, utjecaj na ciljnu skupinu VJERSKE ZAJEDNICE S PROJEKTOM/ je vidljiv kroz ulaganja u glavni gradski perivoj što OPERACIJOM I DOKAZ DA JE HUMANITARNA/ ima za posljedicu smanjenja troškova upravljanja/ DRUŠTVENA DJELATNOST UDRUGE/VJERSKE održavanja perivojem, uređenje centra Grada Gline i ZAJEDNICE OD POSEBNOG INTERESA ZA djelovanje na stvaranje ukupnog pozitivnog vanjskog dojma područja. Krajnji korisnici Projekta jesu svi LOKALNO STANOVNIŠTVO stanovnici Grada Gline (lokalno stanovništvo) koji su pod utjecajem Projekta na način da isti stvara 5.1. POVEZANOST DJELATNOSTI UDRUGE/ podlogu za razvijanje nove gospodarske djelatnosti VJERSKE ZAJEDNICE S PROJEKTOM/ unutar koje se može ostvarivati vlastiti dohodak, OPERACIJOM također utjecaj je vidljiv kroz podizanje životnog standarda uslijed ulaganja u izgled središnjice Grada Gline i stvaranje uvjeta za područje pogodno Nije primjenjivo. za život.

5.2. DOKAZ DA SU HUMANITARNE I DRUŠTVENE 4.2. DRUŠTVENA OPRAVDANOST PROJEKTA DJELATNOSTI UDRUGE/VJERSKE SUKLADNO CILJEVIMA PROJEKTA/ OPERACIJE ZAJEDNICE OD POSEBNOG INTERESA ZA LOKALNO STANOVNIŠTVO

Projekt ima svoju višestruku ulogu - uređenje javne površine odnosno perivoja ujedno predstavlja Nije primjenjivo Stranica 624 - Broj 10 »SLUŽBENI VJESNIK« Ponedjeljak, 20. ožujka 2017.

6. FINANCIJSKI KAPACITET KORISNIKA I PROCJENA TROŠKOVA PROJEKTA

6.1. PLANIRANI IZVORI SREDSTAVA ZA PROVEDBU PROJEKTA/OPERACIJE

Izvori financiranja troškova prikazanih unutar predmetnog Projekta se nalaze u tablici ispod teksta.

BESPOVRATNA VLASTITI NAZIV TROŠKA UKUPNO SREDSTVA UDIO A.1. Građevinsko obrtnički radovi 3.064.886,25 kn 0,00 kn 3.064.886,25 kn Radovi definirani Elektrotehničkim projektom A.2. 1.233.675,00 kn 0,00 kn 1.233.675,00 kn (varijanta II) A.3. Izvedba sustava navodnjavanja 559.092,70 kn 0,00 kn 559.092,70 kn A.4. Krajobrazno uređenje 1.421.967,50 kn 0,00 kn 1.421.967,50 kn Trošak prijave Projekta na Natječaj za operaciju E.1. 29.750,00 kn 0,00 kn 29.750,00 kn 7.4.1. G.1. Troškovi upravljanja Projektom 50.000,00 kn 0,00 kn 50.000,00 kn G.2. Troškovi stručnog nadzora 62.500,00 kn 0,00 kn 62.500,00 kn G.3. Trošak vidljivosti i promocije 3.750,00 kn 0,00 kn 3.750,00 kn REALIZIRANI RADOVI P.1. pripremni radovi / Realizirani radovi 0,00 kn 1.500,00 kn 1.500,00 kn P.2. spoj na gradski vodovod / Realizirani radovi 0,00 kn 15.415,00 kn 15.415,00 kn stručni nadzor nad izvedenim radovima / P.3. 0,00 kn 1.875,00 kn 1.875,00 kn Realizirani radovi UKUPNO 6.425.621,45 kn 18.790,00 kn 6.444.411,45 kn

6.2. PROCJENA TROŠKOVA PROJEKTA

Tablica 2: Procjena troškova projekta

UKUPNI IZNOS PDV-a PROCIJENJENI kn IZNOS S PDV-om kn PROCIJENJENI PLANIRANI TROŠKOVI (Upisuje korisnik (Iznos iz ovog stupca IZNOS BEZ PROJEKTA kojemu je PDV je zbroj iznosa iz PDV-a (Kratki opis/naziv troška) prihvatljiv za prijavljeni stupca 3 i iznosa kn trošak, to jest korisnik PDV-a iz stupca 4.

koji nema pravo na Ukoliko korisniku odbitak PDV-a. Ako PDV nije prihvatljiv, korisniku PDV nije u stupac 5. prepišite prihvatljiv, upisati 0,00) iznos iz stupca 3.) 1 2 3 4 5 I. PRIHVATLJIVI TROŠKOVI

A Građenje 6.279.621,45 kn

A.1. Građevinsko obrtnički radovi 2.451.909,00 kn 612.977,25 kn 3.064.886,25 kn

Radovi definirani Elektrotehničkim A.2. 986.940,00 kn 246.735,00 kn 1.233.675,00 kn projektom (varijanta II)

A.3. Izvedba sustava navodnjavanja 447.274,16 kn 111.818,54 kn 559.092,70 kn

A.4. Krajobrazno uređenje 1.137.574,00 kn 284.393,50 kn 1.421.967,50 kn

B Opremanje 0,00 kn

D Ukupni iznos prihvatljivih troškova bez općih troškova 6.279.621,45 kn E Troškovi pripreme dokumentacije za Natječaj 29.750,00 kn Ponedjeljak, 20. ožujka 2017. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 10 - Stranica 625

koji nema pravo na Ukoliko korisniku odbitak PDV-a. Ako PDV nije prihvatljiv, korisniku PDV nije u stupac 5. prepišite prihvatljiv, upisati 0,00) iznos iz stupca 3.) 1 2 3 4 5 Trošak prijave Projekta na Natječaj E.1. 23.800,00 kn 5.950,00 kn 29.750,00 kn za operaciju 7.4.1. F Prihvatljivi iznos troškova pripreme dokumentacije za Natječaj 29.750,00 kn

Troškovi pripreme projektno - tehničke dokumentacije, geodetskih usluga, G elaborata i certifikata, nadzora i vođenja projekta te troškovi pripreme i 116.250,00 kn provedbe nabave

G.1. Troškovi upravljanja Projektom 40.000,00 kn 10.000,00 kn 50.000,00 kn G.2. Troškovi stručnog nadzora 50.000,00 kn 12.500,00 kn 62.500,00 kn G.3. Trošak vidljivosti i promocije 3.000,00 kn 750,00 kn 3.750,00 kn Prihvatljivi iznos troškova pripreme projektno - tehničke dokumentacije, H geodetskih usluga, elaborata i certifikata, nadzora i vođenja projekta te 116.250,00 kn troškovi pripreme i provedbe nabave I Ukupni iznos prihvatljivih općih troškova 146.000,00 kn Ukupni iznos prihvatljivog ulaganja J 6.425.621,45 kn (min. 15.000 eura, max. 1.000.000 eura u kunskoj protuvrijednosti) K Iznos dodijeljene/primljene državne potpore za iste troškove 0,00 kn L Intenzitet javne potpore 100% Iznos potpore prema procijenjenom iznosu prihvatljivog ulaganja M 6.425.621,45 kn (min. 15.000 eura, max. 1.000.000 eura u kunskoj protuvrijednosti) N Iznos potpore iz proračuna EU (85% ukupnog iznosa potpore) 5.461.778,23 kn Iznos potpore iz proračuna Republike Hrvatske (15% ukupnog iznosa O 963.843,22 kn potpore) II. NEPRIHVATLJIVI TROŠKOVI P Ukupni iznos neprihvatljivih troškova 18.790,00 kn P.1. pripremni radovi / Realizirani radovi 1.200,00 kn 300,00 kn 1.500,00 kn spoj na gradski vodovod / P.2. 12.332,00 kn 3.083,00 kn 15.415,00 kn Realizirani radovi stručni nadzor nad izvedenim P.3. 1.500,00 kn 375,00 kn 1.875,00 kn radovima / Realizirani radovi III. UKUPNI IZNOS PROJEKTA I VLASTITIH SREDSTAVA Q Ukupni iznos projekta 6.444.411,45 kn R Iznos vlastitih sredstava 18.790,00 kn

7. LJUDSKI KAPACITET KORISNIKA

Za provedbu Projekta će biti angažirani vanjski stručnjaci sa potrebnim iskustvom u prijavi i provedbi projekata financiranih iz EU fondova. Iskustvo Grada Gline u provođenju vanjski financiranih Projekata u zadnje tri godine je prikazano u tablici niže. Po realizaciji ovog Projekta perivojem će upravljati Grad Glina a održavati gradsko komunalno društvo KOMUNALAC GLINA d.o.o. koje je registrirano za poslove održavanja javnih zelenih površina. Stranica 626 - Broj 10 »SLUŽBENI VJESNIK« Ponedjeljak, 20. ožujka 2017.

Sredstva za održavanje predmeta investicije će se doznačivati iz Gradskog proračuna kroz program održavanja komunalne infrastrukture.

Nazivi davatelja Troškovi za koje je Iznosi potpora Iznosi potpora u Vrsta potpore ** potpore potpora odobrena u EUR*** kunama

379.302,88 Rekonstrukcija i Bespovratna sredstva Zahtjev za isplatu IPARD dogradnja kolektora 2.896.546,45 unutar IPARD programa u procesu B1 realizacije INTOUR ACT Bespovratna sredstva IPA-I Integrirano upravljanje 15.198,61 116.444,16 unutar IPA-I i održivi turizam Uređenje zgrade Ministarstvo kulture Kapitalne pomoći 52.209,10 400.000,00 Hrvatskog doma

Troškovi za koje je Iznosi Nazivi davatelja Iznosi potpora Vrsta potpore** potpora potpora u potpore u EUR*** odobrena kunama Sufinanciranje izrade Ministarstvo regional- projektne dokumenta- 23.571,46 179.037,00 nog razvoja i fondova Kapitalna pomoć cije za zgradu »kapel- 7.170,43 54.463,00 EU nikov stan« (Referentni centar vojne krajine) Nabava i ugradnja Ministarstvo branitelja 12.518,61 95.000,00 koso podizne platforme

Ljudski kapaciteti zaduženi za upravljanje navedene investicije sastoje se od zaposlenika unutar Grada sa sljedećim kvalifikacijama: VSS (7 zaposlenih radnika), VŠS (2 zaposlena radnika), SSS (9 zaposlenih radnika), NSS (3 zaposlena radnika) od čega je 1 doktor znanosti. Ljudski kapaciteti unutar poduzeća Komunalac Glina d.o.o koji će biti zaduženi za održavanje predmetne investicije sastoje se od radnika sljedećih kvalifikacija: VSS (2 radnika), VŠS (5 zaposlenih radnika), SSS (11 zaposlenih radnika), NSS (1 zaposleni radnik), KV (14 zaposlenih radnika), OŠ (7 zaposlenih radnika).

8. NAČIN ODRŽAVANJA I UPRAVLJANJA PROJEKTOM/OPERACIJOM

8.1. PRIHODI I RASHODI PROJEKTA/OPERACIJE

Izvori financiranja za upravljanje i održavanje predmetnom investicijom izdvajaju se iz proračunskih sredstava Grada Gline. Perivoj je javna zelena površina namijenjena rekreaciji i uživanju u estetskim vrijednostima stanovnika Gline svih uzrasta i budućih posjetitelja Gline, izletnika i turista. Sa stanovišta nositelja projekta Grada Gline ovaj projekt ne generira direktne prihode sada niti u budućnosti. Obzirom da se perivoj nalazi se unutar zaštićene kulturno-povijesne cjeline grada Gline koja je zaštićeno kulturno dobro od regionalnog značaja upisano u Registar kulturnih dobara RH u perivoju neće biti postavljani kiosci ili slični objekti koji bi bili izvori prihoda. Troškovi glavnog gradskog perivoja definirani su na temelju dosadašnjeg iskustva u upravljanju i održavanju predmeta investicije. Pri procjeni troškova u obzir se uzeo učinak Projekta te očekivani troškovi održavanja izmijenjenog glavnog gradskog perivoja. Detaljna razrada troškova je prikazana u tablici niže.

TROŠKOVI 1 2 3 4 5 Gnojenje organskim gnojivom 4.924,00 kn 4.924,00 kn 4.924,00 kn 4.924,00 kn 4.924,00 kn Malč 1.750,00 kn 1.750,00 kn 1.750,00 kn 1.750,00 kn 1.750,00 kn Jednogodišnje sadnice 15.625,00 kn 15.625,00 kn 15.625,00 kn 15.625,00 kn 15.625,00 kn Ponedjeljak, 20. ožujka 2017. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 10 - Stranica 627

TROŠKOVI 1 2 3 4 5 Zaštitna sredstva 500,00 kn 500,00 kn 500,00 kn 500,00 kn 500,00 kn Električna energija 7.500,00 kn 7.500,00 kn 7.500,00 kn 7.500,00 kn 7.500,00 kn Voda 2.000,00 kn 2.000,00 kn 2.000,00 kn 2.000,00 kn 2.000,00 kn

8.2. ODRŽAVANJE I UPRAVLJANJE PROJEKTOM/ 11. IZJAVA KORISNIKA O DOSTUPNOSTI OPERACIJOM PET GODINA OD DANA ULAGANJA LOKALNOM STANOVNIŠTVU I KONAČNE ISPLATE SREDSTAVA RAZLIČITIM INTERESNIM SKUPINAMA

Za upravljanje predmetnom investicijom zadužen Provedba predmetnog Projekta »Rekonstrukcija je Grad Glina. Obzirom na navedeno, nositelj projekta, glavnog gradskog perivoja Bana Jelačića« koji Grad Glina putem javnog gradskog komunalnog sadržava investiciju u rekonstrukciju i uređenje poduzeća Komunalac Glina d.o.o. zadužen je za održavanje predmetne investicije. Ljudski kapaciteti glavnog gradskog perivoja na k.č. 1734 u k.o. Glina zaduženi za upravljanje predmetne investicije dostupno je lokalnom stanovništvu i različitim odnose se na zaposlene osobe unutar Grada, te interesnim skupinama. od sveukupno 21 zaposlenih djelatnika najveći Ulaganje u predmetnu investiciju odnosi se na broj njih ima završenu SSS (9 djelatnika), dok se djelomičnu rekonstrukciju jedne od povijesnih ostala kadrovska struktura sastoji od: 2 zaposlene faza izgleda parka, obnovu biljnih vrsta, te izvedbu osobe VŠS, 7 zaposlenih osoba VSS, 3 zaposlene elektroinstalacija, rasvjete, instalacija vodovoda osobe NSS. Ljudski kapaciteti unutar poduzeća i navodnavanja. Glavni gradski perivoj nalazi se Komunalac Glina d.o.o koji će biti zaduženi za održavanje predmetne investicije sastoje se od unutar zaštićene kulturno-povijesne cjeline grada radnika sljedećih kvalifikacija: VSS (2 radnika), Gline koja je zaštićeno kulturno dobro od regional- VŠS (5 zaposlenih radnika), SSS (11 zaposlenih nog značaja upisano u Registar kulturnih dobara radnika), NSS (1 zaposleni radnik), KV (14 zaposlenih RH (pod brojem Z-2919). Glavni gradski perivoj radnika), OŠ (7 zaposlenih radnika). smješten je u samom centru grada Gline, sa svih strana tangiraju ga glasne gradske prometnice (k.č. 3684 sa si strane, k.č. 1735 sa ji strane, te 9. USKLAĐENOST PROJEKTA/OPERACIJE SA STRATEŠKIM RAZVOJNIM PROGRAMOM k.č. 3678/2 sa jz i sz strane). Cijeli prostor jedna je JEDINICE LOKALNE SAMOUPRAVE ILI S katastarska čestica 1734 (sukladno katastarskom LOKALNOM RAZVOJNOM STRATEGIJOM operatu odgovara k.č.br. 59 i k.č.br. 60), ZK uložak ODABRANOG LAG-a br 8, ukupne površine 13321 m2. Park se satoji od tri dijela, te je sukladno tome predviđena izgradnja za svaki od navedenih dijelova, odnosno rekonstrukcija Projekt je usklađen sa Strateškim planom gospodarskog razvoja Grada Gline unutar Cilja 2 u 3 faze: 1 faza – jugoistočni dio parka, površine 2 »RAZVOJ INFRASTRUKTURE I PODUZETNIŠTVA P = 2847m , max gabarita 75,71x38,02 m; 2 faza – sre- 2 UZ ZAŠTITU I OČUVANJE ZDRAVLJA I OKOLIŠA«, dišnji dio parka, površine P = 7292 m , max gabarita prioriteta 2.1. »Uravnotežena izgradnja i održavanje 75,71x98,42 m, 3 faza – sjeverozapadni dio parka, infrastrukture« te mjere 2.1.5. »Održivo upravljanje površine P = 3176 m2, max gabarita 74,74x54,62 m. okolišem“. Također je usklađenost vidljiva u prioritetu Radovi krajobraznog uređenja započinju pripremnim 2.2. »Pozitivna korelacija poljoprivrede, turizma, radovima uklanjanjem postojeće vegetacije, prije obrtništva, malog i srednjeg poduzetništva« i mjere svega stabala, panjeva, grmova i živice. Većina 2.2.2. »Uskladiti turističke potencijale s postojećim postojećih stabala se zadržava i prema potrebi resursima uz osnivanje turističke zajednice, razvoj sanira.Predviđena je nadosadnja na mjestima gdje turističkog proizvoda, marketinga i podizanje nedostaju nekadašnja stabla te zamjenska sadnja kvalitete«. Strateški plan gospodarskog razvoja Grada Gline je postao pravovaljan Odlukom Gradskog srušenih primjeraka. Uklanjaju se bolesna stabla, vijeća Grada Gline o usvajanju Projekta Grada Gline ona s velikim povredama, osušena, bez estetske na 18. sjednici Gradskog vijeća održanoj dana 20. vrijednosti, konkurentska, stabla koja se ne ukla- rujna 2016.godine. Strateški plan gospodarskog paju u novu koncepciju parka. Drvored je po de- razvoja Grada Gline je objavljen te se može preuzeti finiciji ponavljanje istih vrsta na istim razmacima na web stranicama Grada Gline link http://www. pa je iz tog razloga predviđeno uklanjanje i onih grad-glina.hr/ stabala koja su neprimjerene vrste, npr. stablo lipe u drvoredu platana i sl. Ukoliko se ukaže potreba 10. USKLAĐENOST PROJEKTA/OPERACIJE KOJI postojeća stabla je potrebno zaštititi pri izvođenju NE ZAHTIJEVA GRAĐEVINSKU DOZVOLU građevinskih radova, ovisno o strojevima koji će NITI DRUGI AKT KOJIM SE ODOBRAVA se koristiti. Zemljani radovi uključuju nabavu i GRAĐENJE S PROSTORNO-PLANSKOM razastiranje plodne humusne zemlje te supstrata DOKUMENTACIJOM JEDINICE LOKALNE za poboljšanje fizikalnih i bioloških svojstava SAMOUPRAVE tla, kao i frezanje i fino planiranje površina. Kod pripreme gredica za sadnju ruža i sezonskog cvi- Nije primjenjivo. jeća predviđena je djelomična izmjena postojeće Stranica 628 - Broj 10 »SLUŽBENI VJESNIK« Ponedjeljak, 20. ožujka 2017. zemlje te ugradnja specijalnog supstrata. Rondele Obzirom na navedeno, predmetno ulaganje sa trajnicama tlopokrivačima modeliraju se na koje je definirano Projektom Rekonstrukcija glav- način da se dobiju povišene kupolaste gredice, a nog gradskog perivoja Bana Jelačića, dostupno postojeće tlo obogaćuje kompostom. Ružičnjaci je lokalnom stanovništvu i različitim interesnim skupinama. kao i okrugle gredice-rondele uokviruju se pocin- čanim trakama koje su graničnik između cvjetnog nasada i nasada, a ujedno služe zadržavanju ge- Datum: ometrizirane forme. Radovi s biljnim materijalom 15.03.2017. odnose se na sadnju i okolčavanje stabala, sadnju grmova, bordura, ruža, tlopokrivača, trajnica Potpis i pečat: te izvedbu travnjaka. Površine pod vegetacijom GRADONAČELNIK malčiraju se sječkom od sitno rezane kore. Biljni ______materijal predviđa nabavu i dopremu biljaka na Stjepan Kostanjević gradilište, prema popisu, definiranim količinama i veličinama. Sadnice stabala trebaju biti zdrave, neoštećene, uzgojene i školovane u rasadniku, pravilno razgranate krošnje i korijena, te ravnog 7. debla i produljnice debla, balirane u žičano pletivo ili Na temelju članka 6. Zakona o zakupu i kupoprodaji kontejnirane. Opskrbu električnom energijom razvod- poslovnoga prostora (»Narodne novine«, broj 125/11 nih ormarića za događanja u gradskom perivoju izve- i 64/15) i članka 30. Statuta Grada Gline (»Službeni vjesnik«, broj 16/13 i 22/14), Gradsko vijeće Grada Gline sti prema Prethodnoj elektroenergetskoj suglasnosti na 21. sjednici održanoj 15. ožujka 2017., donijelo je broj 400102-120132-0011 od 19. rujna 2012. izdane od HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o. Elek- tra Sisak, Pogon Glina s postojeće niskonaponske ODLUKU mreže iz TS 10(20)/0,4 kV »POŠTA« izlaz Q10 - SRO o izmjenama i dopunama Odluke o zakupu POŠTA u gradu Glini, kabelom XP00-A 4x25+1,5 poslovnog prostora u vlasništvu Grada Gline mm2 do samostojećeg priključnog mjernog ormarića SPMO. Opskrbu javne rasvjete gradskog perivoja Članak 1. električnom energijom izvesti za svaku fazu poseb- U Odluci o zakupu poslovnog prostora u vlasništvu no iz najbližeg postojećeg stupa javne rasvjete s Grada Gline (»Službeni vjesnik«, broj 36/16 i 51/16 postojeće niskonaponske mreže iz TS 10(20)/0,4 - dalje: Odluka) iza članka 18. dodaje se novi članak 18.a. koji glasi: kV »POŠTA« izlaz za JR u gradu Glini, kabelom PP00 5x4 mm2. Javna rasvjeta će biti izvedena u »Ukoliko je predmet zakupa poslovnog prostora i pripadajuće zemljište uz poslovni prostor, za pripa- moguće dvije varijante od kojih će Konzervatorski dajuće zemljište utvrđuje se početni iznos zakupnine zavod odabrati jednu. od 0,10 kn/m2«. Ciljna skupina Projekta jesu građani centra Grada U članku 24. stavku 1. Odluke riječi »5 godina« Gline kao područja u neposrednoj blizini glavnog zamjenjuju se riječima »najduže 20 godina«. gradskog perivoja te posjetitelji Grada Gline koji prilikom posjete borave na području glavnog grad- Članak 2. skog perivoja, utjecaj na ciljnu skupinu je vidljiv Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana kroz ulaganja u glavni gradski perivoj što ima za objave u »Službenom vjesniku«. posljedicu uređenje centra Grada Gline i djelovanje na stvaranje ukupnog pozivnog vanjskog dojma SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA područja. Krajnji korisnici Projekta jesu svi stanov- GRAD GLINA nici Grada Gline (lokalno stanovništvo) koji su pod GRADSKO VIJEĆE utjecajem Projekta na način da isti stvara podlogu za razvijanje nove gospodarske djelatnosti unutar KLASA: 372-03/16-01/44 koje se može ostvarivati vlastiti dohodak, također URBROJ: 2176/20-02-17-6 utjecaj je vidljiv kroz podizanje životnog standarda Glina, 15. ožujka 2017. uslijed ulaganja u izgled središnjice Grada Gline Predsjednik Gradskog vijeća i stvaranje uvjeta za područje pogodno za život. Stjepan Grudenić, v.r. Projekt ima svoju višestruku ulogu – uređenje javne površine odnosno perivoja ujedno predstavlja očuvanje kulturne baštine, doprinosi kvaliteti 8. stanovanja u Gradu Glini, a s druge strane, uređeni perivoj može biti jedna od točaka privlačenja u gradu Na temelju članka 35. stavka 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima («Narodne novine«, broj Gline i na taj način doprinijeti razvoju turizma kao 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, do sad nerazvijenog oblika gospodarske djelatnosti 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14) unutar kojeg stanovništvo može ostvarivati priho- i članka 30. Statuta Grada Gline (»Službeni vjesnik«, de te tako djelovati na gospodarski i demografski broj 16/13 i 22/14) Gradsko vijeće Grada Gline na 21. razvoj predmetnog područja. sjednici održanoj 15. ožujka 2017. godine, donijelo je Ponedjeljak, 20. ožujka 2017. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 10 - Stranica 629

ODLUKU Članak 3. o izmjenama i dopunama Odluke U članku 8. stavak 1. Odluke iza alineje 2. dodaje o davanju u zakup javnih površina i se alineja 3. koja glasi: neizgrađenog zemljišta za postavljanje »3. dokaz da nema dugovanja prema Proračunu privremenih objekata i naprava Grada Gline«.

Članak 1. Članak 4. U cijelom tekstu Odluke o davanju u zakup javnih U članku 16. stavak 1. Odluke iza alineje 2. dodaje površina i neizgrađenog zemljišta za postavljanje se alineja 3. koja glasi: privremenih objekata i naprava (»Službeni glasnik »3. dokaz da nema dugovanja prema Proračunu Sisačko-moslavačke županije«, broj 4/02), (u daljem Grada Gline«. tekstu: Odluka) naziv tijela »Gradsko poglavarstvo« zamjenjuje se sa nazivom »Gradonačelnik« u odgo- Članak 5. varajućem padežu. Članak 27. mijenja se i glasi: U cijelom tekstu Odluke, naziv tijela »Upravni odjel za gospodarstvo, planiranje, razvoj i obnovu« Visina zakupnine ovisi o: vrsti poslovne djelatno- zamjenjuje se nazivom »Upravni odjel nadležan za sti, lokaciji koja se daje u zakup i vremenu trajanja komunalne poslove«, naziv tijela »Tajništvo« zamje- zakupa zemljišta. njuje se nazivom »Upravni odjel nadležan za opće Javne površine i neizgrađeno zemljište koje se daje poslove«, a naziv tijela »Financijska služba Grada u zakup razvrstane su u dvije (2) zone. Gline« zamjenjuje se nazivom »Upravni odjel nadležan Prema zoni, namjeni i vremenu trajanja zakupa za financije« u odgovarajućem padežu. zemljišta utvrđuje se visina zakupnine, kako slijedi:

I. ZONA II. ZONA

VRSTA POSLOVNE DJELATNOSTI Zakup Zakup Zakup Zakup R.B. 1 mj./kn 1 dan/kn 1 mj./kn 1 dan/kn 1 m2 1 m2 1 m2 1 m2 1. Privremeni montažni objekti i kiosci 16,00 - 8,00 - 2. Pokretne radnje (minimalne površine zakupa 12 m2) 16,00 - 8,00 - 3. Ugostiteljske terase, vanjski izložbeni ili prodajni prostor 15,00 - 5,00 - Uslužne naprave i štandovi (minimalne površine 4. - 5,00 - 3,00 zakupa 8 m2) 5. Zabavni park (minimalne površine zakupa 600 m2) - 4,00 - 2,00 6. Naprave za zabavu ( minimalne površine zakupa 40 m2) - 4,00 - 2,00 7. Postavljanje reklamnih panoa (prema oglasnoj površini) 15,00 - 5,00 - 8. Izvođenje građevinskih zahvata - 1,00 - 0,50 Ostale otvorene površine, površine za praznične, 9. prigodne ili javne manifestacije, te ostale poslovne - 4,00 - 2,00 djelatnosti

Prva (I) zona obuhvaća cijelo područje naselja SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA Glina, a druga (II) zona obuhvaća sav ostali prostor GRAD GLINA Grada Gline. GRADSKO VIJEĆE Naknadu za korištenje javnih površina obveznik je dužan platiti prije izdavanja rješenja kojim se odobra- KLASA: 372-05/17-01/01 va korištenje javne površine na rok od jednog (1) do URBROJ: 2176/20-04-17-2 trideset (30) dana, a u slučaju davanja na privremeno Glina, 15. ožujka 2017. korištenje uz naknadu na rok od jednog (1) mjeseca ili više mjeseci u rokovima i na način određen rješenjem, Predsjednik Gradskog vijeća odnosno rokovima utvrđenim ugovorom o davanju Stjepan Grudenić, v.r. lokacije u zakup.

Članak 6. 9. Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana Na temelju članka 109. i 113. Zakona o prostornom objave u »Službenom vjesniku«. uređenju (»Narodne novine«, broj 153/13), članka Stranica 630 - Broj 10 »SLUŽBENI VJESNIK« Ponedjeljak, 20. ožujka 2017.

30. Statuta Grada Gline (»Službeni vjesnik«, broj 4.8. GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA 16/13 i 22/14), Odluke o izradi III. izmjena i dopuna DONJA TRSTENICA Prostornog plana uređenja Grada Gline (»Službeni 4.9. GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA vjesnik«, broj 12/15), Gradsko vijeće Grada Gline, BIŠĆANOVO na svojoj 21. sjednici održanoj dana 15. ožujka 2017. godine, donijelo je 4.10. GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA GORNJI SELKOVAC 4.11. GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA ODLUKU VELIKA SOLINA o donošenju III. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Gline 4.12. GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA MALA SOLINA 4.13. GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA I. OPĆE ODREDBE STANKOVAC 4.14. GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA Članak 1. GORNJE JAME I DONJE JAME Donose se III. izmjene i dopune Prostornog plana 4.15. GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA uređenja Grada Gline (»Službeni glasnik Sisačko- BATURI moslavačke županije«, broj 5/00 i »Službeni vjesnik«, broj 48/10 i 66/13). 4.16. GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA TURČENICA Članak 2. 4.17. GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA DONJI SELKOVAC Sastavni dio ove Odluke je elaborat pod nazivom »III. izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada 4.18. GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA Gline« kojeg je izradio JU Zavod za prostorno uređenje DVORIŠĆE Sisačko-moslavačke županije, a koji se sastoji od: 4.19. GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA HAĐER I. TEKSTUALNOG DIJELA PLANA uvezanog u 4.20. GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA knjizi I. pod naslovom »III. izmjene i dopune Prostor- MARINBROD nog plana uređenja Grada Gline - TEKSTUALNI DIO 4.21. GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA PLANA - I. Opće odredbe, II. Odredbe za provođenje KIHALAC i III. Završne odredbe«. 4.22. GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA PREKOPA II. GRAFIČKOG DIJELA PLANA uvezanog u knjizi II. pod naslovom »III. izmjene i dopune Prostornog 4.23. GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA plana uređenja Grada Gline - Kartografski prikazi u NOVO SELO GLINSKO mjerilu 1: 25000 i 1: 5000« sa sadržajem: 4.24. GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA ŠATORNJA Kartografski prikazi u mjerilu 1:25 000 4.25. GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA 1. Korištenje i namjena površina DONJE SELIŠTE 2. Infrastrukturni sustavi 4.26. GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA MAJSKE POLJANE 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora 4.27. GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA 3A. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora BRNJEUŠKA - prikaz ekološke mreže RH 4.28. GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA SKELA Kartografski prikazi u mjerilu 1: 5 000 4.29. GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA 4. Građevinska područja naselja BALINAC 4.30. GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA 4.1. GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA GORNJE SELIŠTE SLATINA POKUPSKA 4.31. GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA 4 2. GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA ŠIBINE ZALOJ 4.3. GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA 4.32. GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA ILOVAČAK JOŠEVICA 4.4. GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA 4.33. GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA DESNI DEGOJ ROVIŠKA 4.5. GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA 4.34. GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA GORNJA BUČICA I DONJA BUČICA DOLNJAKI 4.6. GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA 4.35. GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA GORNJE TABORIŠTE I DONJE TABORIŠTE TRTNIK GLINSKI 4.7. GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA 4.36. GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA GRAČANICA ŠIŠINEČKA RAVNO RAŠĆE Ponedjeljak, 20. ožujka 2017. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 10 - Stranica 631

4.37. GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA A) Tekstualni dio Prostornog plana uređenja Grada MAJSKI TRTNIK Gline poglavlje II. Odredbe za provođenje u 4.38. GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA potpunosti se zamjenjuje sa tekstualnim dijelom plana koji glasi TEKSTUALNI DIO PLANA - II. VLAHOVIĆ Odredbe za provođenje koji je sadržan u knjizi 4.39. GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA I. pod naslovom« III. izmjene i dopune Prostor- DRENOVAC BANSKI nog plana uređenja Grada Gline -Tekstualni 4.40. GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA dio Plana - I. Opće odredbe, II. Odredbe za PRIJEKA provođenje i III. Završne odredbe«. 4.41. GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA B) Grafički dio - kartografski prikazi Prostornog MAJA plana uređenja Grada Gline u mjerilu 1: 25000 i mjerilu 1:5000 mijenjaju se na način: 4.42. GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA a) Kartografski prikaz broj 1, Korištenje i na- BIJELE VODE mjena površina u potpunosti se zamjenjuje 4.43. GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA Kartografskim prikazom broj 1, Korištenje i MARTINOVIĆI namjena površina, koji je sadržan u knjizi 4.44. GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA II. pod naslovom »III. izmjene i dopune BOROVITA Prostornog plana uređenja Grada Gline - kartografski prikazi u mjerilu 1: 25 000 i 4.45. GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA kartografski prikazi u mjerilu 1: 5000«, ŠAŠEVA b) Kartografski prikaz broj 2, Infrastrukturni 4.46. GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA sustavi u potpunosti se zamjenjuje Kartograf- HAJTIĆ skim prikazom broj 2, Infrastrukturni sustavi 4.47. GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA koji je sadržan u knjizi II. pod naslovom »III. SVRAČICA izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Gline - kartografski prikazi u mjerilu 4.48. GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA 1: 25 000 i kartografski prikazi u mjerilu 1: DABRINA 5000«, 4.49. GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA c) Kartografski prikaz broj 3 Uvjeti korištenja, DRAGOTINA uređenja i zaštite prostora u potpunosti se 4.50. GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA zamjenjuje Kartografskim prikazom broj 3 KOZAPEROVICA Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora 4.51. GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA koji je sadržan u knjizi II. pod naslovom »III. izmjene i dopune Prostornog plana uređenja MALI GRADAC, MOMĆILOVIĆA KOSA I Grada Gline - kartografski prikazi u mjerilu TRNOVAC GLINSKI 1: 25 000 i kartografski prikazi u mjerilu 1: 4.52. GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA 5000«, VELIKI GRADAC d) Plan se dopunjuje Kartografskim prikazom 4.53. GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA broj 3A. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite MALI OBLJAJ I VELIKI OBLJAJ prostora-prikaz ekološke mreže RH koji je 4.54. GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA sadržan u knjizi II. pod naslovom »III. izmjene BUZETA i dopune Prostornog plana uređenja Grada Gline - kartografski prikazi u mjerilu 1: 25 4.55. GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA 000 i kartografski prikazi u mjerilu 1: 5000«, GORNJI KLASNIĆ I DONJI KLASNIĆ e) Kartografski prikazi broj 4 Građevinska po- 4.56. GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA dručja naselja Prostornog plana uređenja BRESTIK Grada Gline u mjerilu 1: 5000 u potpunosti 4.57. GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA se zamjenjuju kartografskim prikazima broj BOJNA 4. Građevinska područja naselja koja su sadržana u knjizi II. pod naslovom »III. iz- 4.58. GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA mjene i dopune Prostornog plana uređenja BRUBNO Grada Gline - kartografski prikazi u mjerilu 4.59. GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA 1: 25 000 i kartografski prikazi u mjerilu 1: BREZOVO POLJE 5000«, 4.60. GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA f) Dio tekstualnog dijela Prostornog plana GORNJI VIDUŠEVAC I DONJI VIDUŠEVAC uređenja Grada Gline (»Službeni glasnik Sisačko-moslavačke županije«, broj 5/00) 4.61. GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA pod nazivom »I. Obrazloženje« koji se ne GLINA mijenja ostaje na snazi.

Članak 3. Članak 4. Prostorni plan uređenja Grada Gline (»Službeni (1) III. izmjene i dopune Prostornog plana uređenja glasnik Sisačko-moslavačke županije«, broj 5/00 i Grada Gline utvrđuju se na temelju Strategije i Programa »Službeni vjesnik«, broj 48/10 i 66/13), mijenja se i prostornog uređenja Republike Hrvatske, Prostornog dopunjuje kako slijedi: plana Sisačko-moslavačke županije (»Službeni glasnik Stranica 632 - Broj 10 »SLUŽBENI VJESNIK« Ponedjeljak, 20. ožujka 2017.

Sisačko-moslavačke županije«, broj 4/01 i 12/10), - postojeće površine i koridori, te površine načina korištenja prostora, zaštite prirodnih, kulturnih i koridori u istraživanju prometne, javne, i povijesnih vrijednosti, uzimajući u obzir prirodne i komunalne i druge infrastrukture stvorene resurse, razvojnu orijentaciju, kao i postojeće - groblja stanje i ograničenja u prostoru. - vodene površine (2) Uređivanje prostora unutar obuhvata Plana kao - površine za iskorištavanje mineralnih sirovina: što je izgradnja građevina, uređivanje zemljišta te E3. obavljanje drugih djelatnosti iznad, na ili ispod površine (2) Površine za razvoj i uređenje naselja utvrđene zemlje može se obavljati isključivo u suglasju s ovim su u granicama građevinskih područja naselja, koje Planom, odnosno postavkama koje iz njega proizlaze, su detaljno prikazane na grafičkim prikazima broj 4. kao i na temelju odredbi postojećih prostornih planova »Građevinska područja naselja« u mjerilu 1:5000. višeg reda te Zakona o prostornom uređenju. (3) Razmještaj i veličina površina navedenih u (3) III. izmjene i dopune Prostornog plana uređenja stavku 1. ovog članka detaljno su prikazani u kartograf- Grada Gline sastoje se od: skom prikazu broj 1 »Korištenje i namjena površina« a) tekstualnog dijela plana - I. Opće odredbe, II. u mjerilu 1:25 000. Odredbe za provođenje i III. Završne odredbe; (4) Na građevinskoj čestici za koju je Planom izričito b) grafičkog dijela plana - kartografski prikazi u navedena namjena, ne može se obavljati nikakva druga mjerilu 1:25000 i kartografski prikazi građevin- djelatnost ili izgradnja umjesto predviđene. skih područja naselja u mjerilu 1:5000; (5) Pojedinačne građevinske čestice sa zakonito izgrađenom stambenom zgradom, koje su ostale izvan utvrđenih građevinskih područja naselja, te je Članak 5. na njima započeta gradnja ili je za izgradnju izdana U Odluci o donošenju Prostornog plana uređenja građevinska ili lokacijska dozvola, do stupanja na snagu Grada Gline (»Službeni glasnik Sisačko-moslavač- ovog Plana, a ovim Planom nisu ušle u građevinsko ke županije«, broj 05/00 i »Službeni vjesnik« 48/10 područje, smatrat će se izdvojenim građevinskim po- i 66/13), odredbe od podnaslova »1. UVJETI ZA dručjem, čija se površina ne može proširivati, osim u ODREĐIVANJE NAMJENA NA PODRUČJU GRADA slučaju intenzivnog razvoja postojećeg poljoprivrednog GLINE«, tj. od članka 4. pa do članka 116. mijenjaju domaćinstva. se i dopunjuju, te glase: 2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA »II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE 2.1. Građevine i površine od važnosti za Državu i Županiju 1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENA POVR- ŠINA NA PODRUČJU GRADA GLINA Članak 5. Članak 4. (1) Građevine i površine od važnosti za Državu određene su temeljem Uredbe o određivanju građe- (1) Na području Grada Glina Planom su određene vina, drugih zahvata u prostoru i površina državnog i sljedeće osnovne namjene površina: područnog (regionalnog) značaja (»Narodne novine«, a) POVRŠINE ZA RAZVOJ I UREĐENJE GRAĐE- broj 37/14 i 154/14) koje se nalaze u obuhvatu Plana: VINSKIH PODRUČJA NASELJA a) prometne građevine - cestovne građevine: - izgrađeni i neizgrađeni (neuređeni) dijelovi - državne ceste: D6 (G.P.Jurovski Brod (gr. građevinskog područja naselja R. Slovenija) - Ribnik - Karlovac - Brezova b) POVRŠINE ZA RAZVOJ I UREĐENJE IZDVO- Glava - Vojnić - Glina - Dvor - gr. BiH), D 31 JENOG GRAĐEVINSKOG PODRUČJA IZVAN (V.Gorica (D30) - Pokupsko - G.Viduševac NASELJA BEZ STANOVANJA - D6), D 37 (Sisak (D36) - Petrinja - Glina (D6)), - gospodarska namjena bez stanovanja: I1- - planirana brza cesta (Popovača - Josipdol) pretežno industrijska - obilaznice grada Gline, tj. spojevi državnih - gospodarska namjena bez stanovanja: I2- cesta: zapadna obilaznica D37-D31 i istočna pretežno zanatska obilaznica D37-D37 su planirani koridori za - gospodarska namjena bez stanovanja: I3- istraživanje pretežno poljoprivredna - izmještanje državne ceste D37 oko naselja - sportsko rekreacijska namjena: R Marinbrod. b) građevine i površine elektroničkih komunikacija: c) POVRŠINE ZA RAZVOJ I UREĐENJE PRO- - radijski koridor STORA IZVAN NASELJA - planirani TV pretvarač - poljoprivredne površine: P1, P2 - magistralni TK kabel - šumske površine (gospodarske šume): Š - antenski stupovi - ostale poljoprivredne i šumske površine: PŠ - područja elektroničke komunikacijske zone - vodene površine za smještaj samostojećeg antenskog stupa Ponedjeljak, 20. ožujka 2017. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 10 - Stranica 633

c) dalekovodi 220 kV i više, s trafostanicom i - lokalne ceste: rasklopnim postrojenjem na tom dalekovodu: - lokalna L33029 Ž3152-Golinja-G. - planirani dalekovod 2x400 kV TE Sisak - TE Taborište-D31 Bihać - lokalna L33032 Ž3194-Donja Bučica d) međunarodni i magistralni cjevovodi koji služe - lokalna L33033 G.Viduševac-D31 za transport nafte, plina ili naftnih derivata, uključivo terminal, otpremnu i mjerno-regulacij- - lokalna L33034 Ž3195-Hađer sku (redukcijsku) stanicu tehnološku povezanu - lokalna L33036 Ž3275-D.Jame s tim cjevovodom: - lokalna L33041 D37-Novo Selo Glinsko - jadranski naftovod (JANAF) Omišalj-Sisak - lokalna L33085 Šatornja-D6 - međunarodni naftovod (PEOP) - lokalna L33086 Skela-Donje Selište- - višenamjenski međunarodni produktovod za Ž3231 naftne derivate - lokalna L33088 Joševica-D6 - planirani magistralni plinovod Pula-Okoli - lokalna L33089 D6-Roviška e) vodne građevine: - lokalna L33091 Ž3231-Buzeta - regulacijske i zaštitne vodne građevine na - lokalna L33092 Dabrina-D6 vodama I. reda (potok Bojna) - lokalna L33093 Brneuška-Majske - građevine za melioracijsku odvodnju površine Poljane-(Ž3232)- 10 000 ha Meandžije - vodoopskrba kapaciteta 500l/s i više - lokalna L33094 Maja(D6)-Svračica - navodnjavanje kapaciteta 500l/s i više - lokalna L33095 L33091-Prijeka- f) posebne građevine i površine - granični prijelazi: Dolnjaki-D6 - Granični prijelazi za pogranični promet: samo - lokalna L33098 Ž3238-Veliki Gradac- za prelazak osoba sa mjestom stanovanja u Ž3234 pograničnoj oblasti (tzv. IV. kategorija GP) - lokalna L33146 Brubno-D6 Bosanska Bojna (BIH) - Obljaj (RH) - lokalna L33147 Ž3231-Bojna-Kobiljak- (2) Površine državnog značaja su istražni koridori Ostojić-Donji i površine za planiranje građevina iz stavka (1) ovog Žirovac (D6) članka. - lokalna L33151 Brestik-Ž3238 Članak 6. - lokalna L33195 D6-Ravno Rašće (1) Građevine i površine područnog (regionalnog) - lokalna L33196 Ž3234-Bijele Vode-D6 značaja određene su temeljem Uredbe o određivanju b) prometne građevine - željezničke građevine: građevina, drugih zahvata u prostoru i površina državnog - bivša željeznička pruga Sisak - Karlovac i područnog (regionalnog) značaja (»Narodne novine«, c) građevine pomorske plovidbe: broj 37/14 i 154/14) koje se nalaze u obuhvatu Plana: - državni plovni put s pripadajućim objektima Područjem Grada Gline, prema Odluci o razvrsta- sigurnosti plovidbe - rijeka Kupa državni vanju javnih cesta u državne ceste, županijske ceste plovni put II. klase i lokalne ceste prolaze sljedeće ceste: d) građevine i površine elektroničkih komunikacija: a) prometne građevine - cestovne građevine: - županijske ceste: - odašiljači izvan građevinskog područja - županijska Ž3193 Ilovačak-Ž3194 - županijski elektronički i komunikacijski vodovi s pripadajućim građevinama - županijska Ž3194 Ž3152-Gornja Bučica D31 e) energetske građevine: - županijska Ž3195 Slatina Pokupska(D31)- - elektrane od 10 MW do 20 MW, Zaloj - M.Solina - - dalekovodi, transformatorska i rasklopna Prekopa (D37) postrojenja na tom dalekovodu (napona 35 - županijska Ž3223 Hađer(Ž3195)-Dvorište- - 220 kV), D.Viduševac-Glina(D6) f) vodne građevine: - županijska Ž3229 D6-Topusko-Katinovac- - regulacijske i zaštitne vodne građevine, osim Maljevac(D216) građevina iz članka 5. stavka (1) alineje (e) - županijska Ž3231 Glina(D6)-Veliki Obljaj- - brane s akumulacijom ili retencijskim prosto- G.P.Bosanska Bojna rom s pripadajućim granicama izvan granica (gr.R.BiH) građevinskog područja - županijska Ž3232 D6-Majske - građevine za melioracijsku odvodnju površine Poljane(L33093) do 10 000 ha - županijska Ž3234 D6-Veliki Šušnjar-Mioči- - vodoopskrba kapaciteta 500l/s i više novići-D.Stupnica-D6 - navodnjavanje i drugo zahvaćanje voda - županijska Ž3238 Ž3234-M.Gradac- kapaciteta do 500l/s Dragotina(D6) - zaštitu voda kapaciteta do 100 000 ekviva- - županijska Ž3275 Stankovac(Ž3195)- lentnih stanovnika u dvije ili više jedinica Slana(Ž3196) lokalne samouprave Stranica 634 - Broj 10 »SLUŽBENI VJESNIK« Ponedjeljak, 20. ožujka 2017.

g) građevine za zaštitu i spašavanje: - građevine i uređaje prometne, javne, komunal- - učilišta vatrogastva, zaštite i spašavanja s ne i druge infrastrukture (uključivo benzinske izdvojenim objektima i vježbalištima crpke); h) ostale građevine: - parkovne površine, sportsko-rekreacijske po- vršine, dječja igrališta i slične površine; - građevine planirane na izdvojenim dijelovima građevinskog područja područnog (regional- - groblja; nog) značaja: - druge građevine koje se mogu graditi prema (2) Površine županijskog značaja su: posebnim zakonima i propisima; - površine izdvojenih građevinskih područja po- - građevine za odmor; dručnog (regionalnog) značaja gospodarske i/ - vjerske građevine; ili javne namjene - elektrane na obnovljive izvore energije; - površine druge namjene područnog (regionalnog) - građevine za prezentaciju kulturne i prirodne značaja veće od 5 ha. baštine; - građevine i prostori u svrhu turističkog posje- 2.1.1. Zahvati u prostoru i površine državnog i ćivanja: autokampovi, kamp odmorišta, posje- područnog (regionalnog) značaja koji se titeljsko-informacijski centri, izletišta, skloništa ne smatraju građenjem za izletnike, vidikovci, odmorišta, parkirališta za osobne automobile i autobuse, sanitarni Članak 7. prostori, poučne staze s edukativnim tablama i panoima i sl.; (1) Zahvati u prostoru, odnosno površine državnog značaja koji se prema posebnim propisima koji uređuju - prostori za druge građevine koje se mogu graditi gradnju ne smatraju građenjem su: prema posebnim zakonima i propisima; - istraživanje i eksploatacija mineralnih sirovina, - male hidroelektrane, hidroelektrane na mlini- cama; - građevine za eksploataciju na eksploatacijskim polju mineralnih sirovina, - kompleks građevina seoskog turizma sa dopunskim sadržajima (građevine za smještaj gostiju, - deponije mineralnih sirovina. sportsko-rekreacijske, edukativne, ugostiteljske, uslužne djelatnosti, kampirališta; 2.2. Površine za razvoj i uređenje građevinskih - komples građevina namijenjenih za edukacijsko- područja naselja i površine za razvoj i uređenje rekreativne sadržaje sa mogućnosti izgradnje izdvojenog građevinskog područja izvan naselja objekata za smještaj i prehranu gostiju te kam- bez stanovanja pirališta; - manje zelene površine, športsko-rekreacijske 2.2.1. Površine za razvoj i uređenje građevinskih površine i dječja igrališta; područja naselja - kampove i kampirališta.

Članak 8. Članak 9. (1) Građevinska područja naselja prikazana su i (1) Pojedinačna građevinska čestica sa zakonito utvrđena na kartografskim prikazima broj 4. »Građe- izgrađenom stambenom zgradom, koja je ostala izvan vinska područja naselja«. utvrđenih građevinskih područja naselja, a njen smje- (2) Građevinska područja naselja su područja štaj nije suprotan odredbama ovoga Plana, smatrat će unutar kojih je predviđeno uređenje, razvoj naselja se izdvojenim dijelom građevinskog područja čija se i proširenje naselja, a sastoje se od građevinskog bruto površina može povećati dogradnjom do 12,00 m2 područja naselja, izdvojenog dijela građevinskog radi poboljšanja uvjeta stanovanja (dogradnja kuhinje, područja naselja i izdvojenog građevinskog područja kupaonice, stubišta). izvan naselja. (2) Ako je zgrada iz stavka 1. ovog članka manja (3) U građevinskim područjima naselja moguće od 45,00 m² tada se ona može dograditi do površine je graditi: od 45,00 m², uz dodatno proširenje sukladno stavku - građevine za stanovanje i prateće pomoćne i 1. ovog članka. gospodarske funkcije; - građevine za društvene i slične djelatnosti; Članak 10. - građevine za gospodarske, turističke, ugosti- (1) U građevinskom području naselja ne smiju se teljske, radne, servisne, trgovačke, uslužne i graditi građevine koje bi svojim postojanjem ili upo- slične djelatnosti, sve bez štetnih utjecaja na trebom (neposredno ili možebitno bukom, prašinom, okoliš; smradom ili sličnim zagađenjem) ugrožavale život i - gospodarske građevine za poljoprivrednu pro- rad ljudi u naselju ili ugrožavale vrijednost čovjekove izvodnju; okoline, niti se smije zemljište uređivati ili koristiti na - građevine za javne i prateće sadržaje; način koji bi izazvao takve posljedice. Ponedjeljak, 20. ožujka 2017. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 10 - Stranica 635

Članak 11. Članak 14. (1) U građevinskim područjima naselja predviđena (1) Poslovnim građevinama smatraju se: je gradnja novih građevina, te obnova, rekonstrukcija a) Za tihe i čiste djelatnosti bez opasnosti od i dogradnja postojećih građevina. požara i eksplozije: prostori u kojima se obavljaju intelektualne Članak 12. usluge, uslužne i trgovačke djelatnosti, manji (1) Na jednoj građevinskoj čestici u građevinskom proizvodni pogoni sa čistim i tihim tehnološkim području naselja i izdvojenim dijelovima građevinskog postupcima (kod kojih nema buke, zagađenja područja naselja mogu se graditi stambene, poslovne, zraka, vode i tla), obrtničke (servisno - zanatske), stambeno-poslovne, gospodarske i pomoćne građevine praonice automobila, prostori za zdravstvene koje čine stambenu i gospodarsku cjelinu. usluge, usluge sporta i rekreacije, kompleksi za seoski turizam, rekreaciju i edukativne djelatnosti, (2) Osim građevina iz prethodnog stavka na jednoj ugostiteljsko - turističke djelatnosti bez glazbe građevinskoj čestici u građevinskom području naselja na otvorenom prostoru i s ograničenim radnim i izdvojenim dijelovima građevinskog područja naselja vremenom, prerađivačke i slične djelatnosti, mogu se graditi: mlinovi, vodenice i slično. a) gospodarska građevina za obavljanje poljoprivred- b) Za bučne i potencijalno opasne djelatnosti: ne djelatnosti ili sklop gospodarskih građevina za obavljanje poljoprivredne djelatnosti (biljne pogoni male privrede, pilane, male klaonice, ili stočarske proizvodnje, građevine za preradu klesarske radionice, izrada plastike, automehani- voća, povrća, mesa, klaonice, sušare, skladišta) čarske i proizvodne radionice, limarije, lakirnice, koje je moguće upotpuniti ugostiteljsko - rekre- bravarije, kovačnice, stolarije, reciklažna dvorišta ativnim sadržajima te turističkim uslugama), za skupljanje sekundarnih sirovina, kemijske čistionice, ugostiteljski objekti s glazbom na b) kompleks građevina seoskog domaćinstva sa otvorenom i slično. dopunskim sadržajima (građevine za smještaj gostiju, sportsko-rekreacijske, edukativne, ugo- (2) Tihe i čiste djelatnosti mogu se obavljati i u stiteljske, uslužne djelatnosti, kampirališta), sklopu stambene građevine, ukoliko za to postoje tehnički uvjeti. c) kompleks građevina za sve oblike turističke djelatnosti (broj građevina na parceli nije limi- (3) Bučne i potencijalno opasne djelatnosti potrebno tiran), je locirati minimalno 20,0 m od stambenih zgrada i poslovnih i sličnih građevina na susjednim česticama d) javne građevine sa svim dopunskim sadržajima. (kojima bi navedene djelatnosti mogle biti štetne i (3) Uz građevine iz prethodnih stavaka mogu se opasne), odnosno tako da budu zadovoljeni kriteriji u svrhu redovitog korištenja izgraditi gospodarske i posebnih propisa koji se odnose na zaštitu od buke, pomoćne građevine koje s ovima čine cjelinu. zaštitu zraka, vode i tla. (4) Za obavljanje djelatnosti iz prethodnih stavaka (4) Poslovni prostori s bučnim i potencijalno opa- članka mogu se koristiti i prostorije ili građevine koje snim djelatnostima i gospodarske građevine s po- ranije nisu bile namijenjene za tu djelatnost u cijelom tencijalnim izvorima zagađenja mogu se na području ili dijelu stambenog, pomoćnog, gospodarskog ili obuhvata Plana graditi samo ukoliko karakter naselja, stambenog prostora. tehnološko rješenje, veličina čestice i njen položaj u (5) Stambene, poslovne i stambeno - poslovne naselju to omogućavaju te da poslovna ili gospodar- građevine se u pravilu postavljaju prema ulici, a po- ska građevina ispunjava bitne zahtjeve za građevinu moćne, gospodarske i dvorišne poslovne građevine (mehanička otpornost i stabilnost, zaštita od požara, po dubini čestice iza tih građevina. zaštita okoliša, sigurnost u korištenju, zaštita od buke (6) Iznimno se može dozvoliti i drugačiji smještaj te ušteda energije i toplinska zaštita ), druge uvjete za građevina na građevinskoj čestici, ukoliko konfigura- građevinu i tehnička svojstva građevinskih proizvoda. cija terena i oblik čestice, te tradicionalna organiza- (5) Poslovna djelatnost koja je svrstana u stavku cija čestice ne dozvoljavaju način gradnje određen u (1) ovog članka kao bučna i potencijalno opasna može prethodnom stavku ovog članka. se locirati u stambenoj i stambeno - poslovnoj gra- đevini na način da budu zadovoljeni kriteriji posebnih propisa koji se odnose na zaštitu od buke, zaštitu Članak 13. zraka, vode i tla. (1) Stambenim građevinama smatraju se građevine za stanovanje, stambeno - poslovne i višestambene građevine, te građevine za povremeno stanovanje Članak 15. (vikendice). (1) Gospodarskim građevinama smatraju se: (2) Višestambene građevine su stambene ili a) bez izvora zagađenja: šupe, kolnice, sjenici, stambeno - poslovne građevine s više od tri stambene staklenici, plastenici, spremišta poljoprivred- jedinice. nih strojeva i alata, sabirnice mlijeka, sušare, (3) Pomoćnim građevinama smatraju se garaže, pušnice, krušne peći, spremišta poljoprivrednih drvarnice, spremišta, nadstrešnice, kotlovnice za kru- proizvoda, manji pogoni u funkciji poljoprivredne to ili tekuće gorivo, podzemni i nadzemni spremnici djelatnosti, pčelinjaci i sl. goriva za grijanje, ljetne kuhinje, pušnice, postolja za b) poljoprivredne građevine s potencijalnim izvorima postavu solarnih kolektora i/ili fotonaponskih ćelija na zagađenja: staje, svinjci, peradarnici, kunićnjaci, teren okućnice za potrebe zgrade iz stavka (1) ovog tovilišta i ostale prostorije za držanje životinja članka i slično. i slično. Stranica 636 - Broj 10 »SLUŽBENI VJESNIK« Ponedjeljak, 20. ožujka 2017.

Članak 16. (4) Iznimno u zoni pejzažnog i zaštitnog zelenila (1) U sklopu građevinskih područja naselja Do- mogu se zadržati i rekonstruirati zaštićene stare stam- nji Viduševac, Dvorišće, Gornji Viduševac, Kihalac, bene i gospodarske građevine u svojoj izvornoj funkciji. Marinbrod i Prekopa mogu se graditi gospodarske građevine s potencijalnim izvorima onečišćenja za uzgoj i tov stoke, papkara i kopitara do 20 uvjetnih Oblik i veličina građevinske čestice grla, te peradi i kunića do 10 uvjetnih grla. (2) Gradnja poljoprivrednih građevine s poten- Članak 18. cijalnim izvorima zagađenja nije dozvoljena unutar (1) Građevinska čestica je u načelu jedna katastar- građevinskog područja naselja Glina, te u područjima ska čestica čiji je oblik, smještaj u prostoru i veličina posebnog režima zaštite. u skladu s prostornim planom te koja ima pristup na (3) Gradnja poljoprivrednih građevine s potenci- prometnu površinu sukladno prostornom planu ako jalnim izvorima zagađenja dozvoljena je, u ostalim Zakonom nije drugačije određeno. naseljima Grada Gline koji nisu obuhvaćeni stavcima (1) i (2) ovog članka maksimalnog kapaciteta do 50 (2) Parcelacija zemljišta unutar granice građevin- uvjetnih grla stoke. skog područja i parcelacija građevinskog zemljišta (4) Tabelarni prikaz koeficijenata uvjetnih grla dan izvan granice toga područja provodi se u skladu sa je članku 60. stavak (4), a mogu se kombinirati vrste važećim Zakonom. životinja do maksimalnog broja uvjetnih grla. Članak 19. Članak 17. (1) Uređenom građevinskom česticom se smatra (1) Unutar građevinskog područja naselja predviđeno građevinska čestica koja ima pristup na prometnu je uređenje parkovnih i zaštitnih zelenih površina, kao površinu, mogućnost priključka na električnu mrežu, i drugih građevina i površina koje služe za normalno vodoopskrbu prema mjesnim prilikama (vodovod ili funkcioniranje naselja, a u svrhu uređenja i zaštite bunar), odvodnju otpadnih voda prema mjesnim prili- okoliša. kama (sustav kanalizacije ili septička jama) i propisani (2) U sklopu površina iz stavka (1) ovog članka broj parkirališnih mjesta. omogućeno je uređenje i gradnja: (2) Prometnom površinom iz prethodnog stavka a) kolnih i pješačkih putova; smatra se površina javne namjene, nerazvrstana ce- b) biciklističkih staza; sta, površina u vlasništvu vlasnika građevne čestice ili c) sportsko - rekreacijskih površina i igrališta; površina na kojoj je osnovano pravo služnosti prolaza d) manjih građevina prateće namjene (paviljoni, u svrhu pristupa do građevne čestice. nadstrešnice, vidikovci i slično). (3) Površina građevina pod d) iz prethodnog stavka ovog članka ne smije prelaziti 10 % izgrađenosti Članak 20. zelene površine, te oblikovanjem, a naročito visinom, (1) Minimalne veličine građevinskih čestica za koja ne prelazi visinu prizemlja s potkrovljem (osim (širina građevinske čestice uvijek je kraća stranica vidikovca koji može biti veće visine), trebaju biti u građevinske čestice) izgradnju obiteljskih kuća, stam- skladu s uređenjem prostora u kome se grade. beno-poslovnih građevina i građevina za odmor:

a) za gradnju građevine na samostojeći način:

najmanja širina najmanja dubina najmanja površina max. koeficijent način izgradnje čestice čestice čestice izgrađenosti prizemni 12 m 22 m 264 m2 0,3 jednokatni 16 m 25 m 400 m2 0,3

b) za gradnju građevine na poluotvoreni način:

najmanja širina najmanja dubina najmanja površina max. koeficijent način izgradnje čestice čestice čestice izgrađenosti prizemni 10 m 22 m 220 m2 0,4 jednokatni 12 m 25 m 300 m2 0,4

c) za gradnju građevine u nizu:

najmanja širina najmanja dubina najmanja površina max. koeficijent način izgradnje čestice čestice čestice izgrađenosti prizemni 5 m 25 m 125 m2 0,5 jednokatni 6 m 25 m 150 m2 0,5 Ponedjeljak, 20. ožujka 2017. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 10 - Stranica 637

(2) Minimalna veličina čestice za objekte sljedeće 30%, kada se uz građevine za stanovanje izgrađuju namjene nisu ograničene: i građevine za obavljanje poljoprivredne djelatnosti, a) javne i društvene namjene, te kod stambeno-poslovnih i poslovnih građevina čija tehnologija, način organiziranja proizvodnje i proizvodni b) odgoj i obrazovanje, proces zahtijeva veću površinu. c) vjerske sadržaje, (3) Za potrebe izgradnje kompleksa seoskog turizma d) sport i rekreaciju. i rekreacije, za potrebe izgradnje turističkog kompleksa (3) Izuzetno od stavka (1) ovog članka, za građe- (svi oblici turizma), za potrebe izgradnje kompleksa vinske čestice na kojima će se uz stambenu građevinu farme, te za potrebe izgradnje kompleksa građevina za graditi i gospodarske građevine sa potencijalnim izvo- edukacijsko - rekreativne sadržaje nema ograničenja u rima zagađenja za potrebe poljoprivredne proizvodnje, veličini građevinske čestice, a maksimalni koeficijent osim tovilišta, minimalna veličina građevinske čestice izgrađenost iznosi do 30%. mora biti takova da omogućuje minimalne udaljenosti građevina na čestici, te propisanu izgrađenost građe- Članak 23. vinske čestice i ostale uvjete ovih odredbi. (1) Veličina građevinskih čestica i bruto izgrađenost (4) Postojeća ugrađena građevina (izgradnja izme- čestice za gradnju građevina za odmor (»vikendice«) đu međa) može se rekonstruirati ili zamijeniti novom određuje se na isti način kao i za ostale stambene na način da maksimalni koeficijent izgrađenosti svih građevine. objekata na katastarskoj čestici iznosi 0,5. (5) Građevinama koje se izgrađuju na samostojeći Članak 24. način u smislu ovog članka smatraju se građevine (1) Površina građevinske čestice višestambenih koje se niti jednom svojom stranom ne prislanjaju na građevina utvrđuje se shodno potrebama te građe- granice susjednih građevinskih čestica. vine i u pravilu obuhvaća zemljište ispod građevine i (6) Građevinama koje se izgrađuju na poluotvo- zemljište potrebno za redovitu upotrebu građevine. reni način (dvojne građevine) u smislu ovog članka (2) Površina građevinske čestice iz prethodnog smatraju se građevine koje se jednom svojom stranom stavka određuje se posebno za svaku pojedinačnu prislanjaju na granicu susjedne građevinske čestice, građevinu, a temeljem prijedloga iz stručne podloge odnosno uz susjednu građevinu. za izdavanje lokacijske dozvole, pri čemu bruto izgra- (7) Građevinama koje se izgrađuju u nizu u smislu đenost tako formirane čestice ne smije biti veća od ovog članka smatraju se građevine koje se sa dvije 40%. strane prislanjaju na granice susjednih građevinskih čestica i uz susjedne građevine. Članak 25. (8) U maksimalni koeficijent izgrađenosti građevinske (1) U postupku mogućeg objedinjavanja građe- čestice ne uračunavaju se istaci krovišta i balkona, vinskih čestica, objedinjava se i površina za gradnju niti elementi uređenja okoliša (terase, stepeništa i građevine, tako da se zadržavaju samo propisane slično) do visine 0,6 m iznad razine uređenog terena. udaljenosti prema susjednim česticama.

Članak 21. Članak 26. (1) Iznimno od odredbi prethodnog članka kod za- (1) Prostornim planom užeg područja mogu se mjene postojeće građevine novom, odnosno u slučaju propisati i drugačiji urbanističko-tehnički uvjeti u pogle- interpolacije u izgrađenim dijelovima naselja, nova se du oblika, veličine i izgrađenosti građevinske čestice građevina može graditi i na postojećoj građevinskoj ovisno o gustoći i postojećoj tipologiji izgradnje. čestici manje veličine od propisane, ali pod uvjetom da je veličina te građevine i njena lokacija u skladu sa svim odrednicama koje se odnose na bruto izgra- Smještaj građevine na građevinskoj čestici đenost, te minimalne udaljenosti od javne prometne površine, susjedne međe i drugih građevina. Članak 27. (1) Regulacijska linija odvaja javnu površinu od Članak 22. privatne (u smislu režima korištenja). Građevinska linija određuje poziciju na kojoj se građevina mora (1) Maksimalna površina građevinske čestice stam- graditi. Određuje se da udaljenost građevinske linije benih zgrada unutar građevinskog područja na području od regulacijske linije bude najmanje 5,0 m. PPUO iznosi: (2) Od odredbe iz prethodnoga stavka ovoga član- a) za gradnju građevine na ka treba odustati, ako se građevinska linija planirane 2 samostojeći način 2.000 m zgrade prilagođava građevinskim linijama izgrađenih b) za gradnju građevine na (postojećih) zgrada u izgrađenom dijelu naselja. 2 poluotvoreni način 1.350 m (3) Najmanja udaljenost građevine od regulacionog c) za gradnju građevina u pravca određuje se: 2 nizu 900 m . a) za stambene građevine i poslovne građevine (2) Iznimno, građevinska čestica može biti i veća za tihe i čiste djelatnosti iznosi 5,0 m od površina određenih u stavku (1) ovog članka ali b) za garaže u sklopu stambene građevine iznosi ne veća od 3.000 m2, uz maksimalnu izgrađenost od 3,0 m Stranica 638 - Broj 10 »SLUŽBENI VJESNIK« Ponedjeljak, 20. ožujka 2017.

c) za pomoćne građevine na građevinskoj čestici - vaditi pijesak, šljunak, kamen, glinu i ostale i sve drvene građevine iznosi 10,0 m tvari, d) za gospodarske građevine s potencijalnim - kopati i bušiti zdence, izvorima buke i zagađenja iznosi 20,0 m - bušiti tlo; e) za pčelinjake iznosi 15,0 m. d) graditi i/ili dopuštati gradnju na zemljištu iznad (4) Iznimno od stavka (1) ovog članka, udaljenost natkrivenih vodotoka, osim gradnje javnih po- građevine od ruba koridora cestovnog pojasa postojeće vršina (prometnice, parkovi, trgovi). državne i županijske ceste utvrdit će se u postupku (4) Iznimno od stavka (3) ovog članka, odstupanja izdavanja lokacijske dozvole ili rješenja o uvjetima su moguća uz suglasnost Hrvatskih voda: građenja sukladno posebnim propisima. (5) Udaljenost građevine od ruba cestovnog pojasa 1. pod uvjetom da ne dolazi do ugrožavanja sta- državnog ili županijskog značaja mora iznositi mini- bilnosti i sigurnosti vodnih građevina, malno 10,0 m u naseljima i 15,0 - 20,0 m izvan naselja 2. pod uvjetom da ne dolazi do pogoršanja posto- (6) Za interpolaciju ili zamjensku gradnju građe- jećeg vodnog režima, vina u već izgrađenim dijelovima naselja, a gdje za 3. ako to nije protivno uvjetima korištenja vodnog to postoje uvjeti (postava susjednih građevina na dobra utvrđenim Zakonom o vodama. regulacijskom pravcu, ili kada radi već izgrađenih gospodarskih građevina nije moguća gradnja u propi- sanoj dubini građevinske čestice od najmanje 3,0 m, Udaljenost građevina od ruba građevinske čestice dovoljna širina prostora za prolaz komunalnih instalacija i slično), može se dozvoliti gradnja građevina i Članak 29. na regulacionom pravcu. (1) Građevine koje se izgrađuju na samostojeći način ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od 1,0 Članak 28. m od susjedne međe. (1) Ako građevinska čestica graniči s vodotokom, (2) Iznimno od prethodnog stavka, građevine se udaljenost regulacionog pravca čestice od granice mogu svojom jednom stranom približiti susjednom vodnog dobra odrediti će se prema vodopravnim zemljištu, pod uvjetom da smještaj građevine na su- uvjetima. sjednoj građevinskoj čestici omogućava postizanje (2) Građevinska čestica ne može se osnivati na propisanog razmaka između građevina, odnosno način koji bi onemogućavao uređenje korita i obliko- poštivanje ritma izgradnje u naselju ili dijelu naselja. vanje inundacije potrebne za maksimalni protok vode (3) Odredbe iz prethodnih stavaka ovog članka ili pristup vodotoku. se ne primjenjuju kada se radi o dogradnji gdje se (3) Radi očuvanja i održavanja regulacijskih i građevinska linija planirane zgrade prilagođava gra- zaštitnih te drugih vodnih građevina i sprečavanja đevinskim linijama izgrađenih (postojećih) zgrada u pogoršanja vodnog režima zabranjeno je: izgrađenom dijelu naselja, a stanje međa ne omogućava a) podizati zgrade i druge objekte na udaljenosti zadržavanje minimalne udaljenosti te ako je započeta manjoj od 10,0 m od ruba vodotoka ili kanala; izgradnja građevine ili je građevina već izgrađena, a b) u uređenom inundacijskom području: stanje međa nije omogućavalo zadržavanje minimalne - podizati zgrade, ograde i druge građevine, udaljenosti (nije moguće poštivati princip paralelnosti). osim regulacijskih i zaštitnih vodnih građevi- (4) Na dijelu građevine koja je izgrađena na uda- na do 6,0 metara od vanjske nožice nasipa, ljenosti manjoj od 3,0 m od susjedne međe, ne mogu odnosno od vanjskog ruba regulacijsko-za- se projektirati niti izvoditi otvori. štitne vodne građevine koja nije nasip (obala (5) Otvorima se u smislu stavka (4) ovog članka i obaloutvrda), ne smatraju fiksna ostakljenja neprozirnim staklom - vaditi pijesak, šljunak, kamen, glinu i ostale maksimalne veličine 60,0 x 60,0 cm, dijelovi zida tvari do 20,0 metara od vanjske nožice nasipa, od staklene opeke, ventilacijski otvori maksimalnog odnosno od vanjskog ruba regulacijsko-za- promjera, odnosno stranice 15,0 cm, a kroz koje se štitne vodne građevine koja nije nasip (obala ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji nije mo- i obaloutvrda), guće ostvariti vizualni kontakt. - kopati i bušiti zdence do 20,0 metara od (6) Zgrada se može graditi na međi: vanjske nožice nasipa, odnosno vanjskog a) u slučaju kad je riječ o izgradnji zamjenske ruba regulacijsko-zaštitne vodne građevine koja nije nasip (obala i obaloutvrda), građevine, - bušiti tlo do 20,0 metara od vanjske nožice b) u slučaju kad je riječ o izgradnji zgrade prislo- nasipa, odnosno od vanjskog ruba regula- njene uz već postojeću ili planiranu susjednu cijsko-zaštitne vodne građevine koja nije građevinu na međi, nasip (obala i obaloutvrda); c) u slučaju kad je riječ o dogradnji građevine uz c) u neuređenom inundacijskom području, protivno već postojeću građevinu izgrađenu na udalje- vodopravnim uvjetima: nosti manjoj od 1,00 m od međe, te nije moguće - podizati zgrade, ograde i druge građevine, poštivati princip paralelnosti, osim regulacijskih i zaštitnih vodnih građe- d) u slučaju izgradnje niza u planiranom građe- vina, vinskom području naselja. Ponedjeljak, 20. ožujka 2017. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 10 - Stranica 639

(7) Istaci krovišta, balkoni, otvorene terase, vanj- biti ograđen zaštitnom ogradom (zid, puna ograda, ske stepenice i slično mogu se graditi i na udaljenosti gusta živica) višom od 2 metra. manjoj od 3,0 m od susjedne međe. (4) Ograda mora biti sa svih strana pčelinjaka 2 (8) Ukoliko je samostojeća stambena građevina metra duža od dužine izletne strane pčelinjaka i po- izgrađena na udaljenosti manjoj od 1,0 m od susjedne stavljena najviše 10 metara od izletne strane. međe, a provodi se postupak legalizacije građevine, građevinu je moguće legalizirati ukoliko su zadovoljeni Članak 34. uvjeti iz članka 20. i 21. ovog Plana i ostalih posebnih propisa. (1) Kao dvojne građevine ili građevine u nizu mogu se na zajedničkoj međi graditi i gospodarske građe- vine pod uvjetom da su izgrađene od vatrootpornog Članak 30. materijala i da su izvedeni vatrootporni zidovi. (1) Građevine koje se izgrađuju na poluotvoreni način (dvojne građevine) jednom svojom stranom Članak 35. ili njenim dijelom prislanjaju se na granicu susjedne (1) Uz stambenu građevinu na istoj građevinskoj građevinske čestice, odnosno uz susjednu građevinu. čestici se mogu graditi pomoćne, manje poslovne i (2) Zid između dvije građevine mora se izvesti kao gospodarske građevine koje sa stambenom građevi- protupožarni, vatrootpornosti od najmanje 2 sata. nom čine stambenu i gospodarsku cjelinu i to: a) prislonjeni uz stambene građevine na istoj Članak 31. građevinskoj čestici na poluugrađeni način, (1) Građevine koje se izgrađuju u nizu dvjema svo- b) odvojeno od stambene građevine na istoj gra- jim stranama ili njihovim dijelovima prislanjaju se na đevinskoj čestici, granice susjednih građevinskih čestica i uz susjedne c) na međi, uz uvjet da se: građevine. - prema susjednoj čestici izgradi vatrootporni (2) Zid između dvije građevine mora se izvesti kao zid, protupožarni, vatrootpornosti od najmanje 2 sata. - zid prema susjedu izvede bez otvora i istaka, (3) Krajnje građevine u nizu, ovisno o njihovoj - odvod krovne vode i snijega s pomoćne visini, tretiraju se kao građevine koje se izgrađuju na građevine riješi na pripadajuću česticu. poluotvoreni način, te za njih vrijede odredbe o udalje- (2) Površina pomoćne građevine uračunava se u nostima koje se odnose i na poluotvorene građevine. površinu izgrađenosti građevinske čestice.

Članak 32. Međusobna udaljenost između građevina (1) Udaljenost gnojišta, gnojišnih i sabirnih jama gospodarskih građevina, te gospodarskih građevina Članak 36. u kojima se sprema sijeno i slama ili su izrađene od drveta, mora iznositi od susjedne međe najmanje 5,0 (1) Međusobni razmak građevina određuje se prema m. visini građevine pri čemu udaljenost od jedne međe ne može biti manja od 3,0 m: (2) Izuzetno, udaljenost gnojišta od susjedne međe može biti i manja, ali ne manje od 1,0 m, pod uvjetom - za prizemne građevine (P) iznosi 6,0 m da se na toj dubini susjedne građevinske čestice odre- - za jednokatne građevine (P+1) iznosi 8,0 m. đuju uvjeti ili već postoji gnojište, odnosno građevina s (2) Međusobni razmak građevina može biti i manji izvorima zagađenja, ili se radi o rekonstrukciji postojeće od propisanoga: gospodarske građevine ili izgradnji zamjenske. a) ako se radi o već izgrađenim građevinskim (3) Vodonepropusnu septičku ili sabirnu jamu stam- česticama, benih, poslovnih i stambeno-poslovnih građevina bez b) ako je tehničkom dokumentacijom dokazano: mogućih ispuštanja u okoliš, locirati tako da bude - da konstrukcija građevine ima povećani stu- pristupačna za vozilo radi povremenog pražnjenja i panj otpornosti na rušenje od elementarnih raskuživanja, te minimalno udaljena 3,0 m od međe nepogoda; susjeda. - da u slučaju potresa ili ratnih razaranja rušenje građevine neće u većem opsegu Članak 33. ugroziti živote ljudi, niti izazvati oštećenje (1) Stacionirani pčelinjak do 20 pčelinjih zajednica na drugim građevinama. kojem je izletna strana okrenuta prema tuđem zemlji- štu ili javnom putu mora biti udaljen od međe tuđeg Članak 37. zemljišta, odnosno ruba puta najmanje 20 metara. (1) U svrhu sprječavanja širenja vatre i dima na (2) Ako u stacioniranom pčelinjaku ima više od 20 susjedne građevine, građevina mora biti udaljena od pčelinjih zajednica udaljenost od izletne strane do susjednih građevina najmanje 4,0 m ili manje, ako ruba javnog puta mora biti najmanje 50 metara, a od je prema susjednoj građevini izveden požarni zid na međe tuđeg zemljišta najmanje 20 metara. način propisan važećim propisima kojima se reguliraju (3) Kada je udaljenost pčelinjaka u naseljenom otpornost na požar i drugi zahtjevi koje građevine mjestu manja od propisanih udaljenosti, pčelinjak mora moraju zadovoljiti u slučaju požara. Stranica 640 - Broj 10 »SLUŽBENI VJESNIK« Ponedjeljak, 20. ožujka 2017.

Članak 38. Članak 42. (1) Udaljenost pomoćne građevine od stambene (1) Postojeća potkrovlja mogu se prenamijeniti u zgrade na istoj građevinskoj čestici mora biti u skladu stambene ili druge prostore ukoliko se prenamjena sa člankom 36. ovog Plana kada se gradi kao posebna može izvršiti u postojećim gabaritima. dvorišna građevina. (2) Izvedena ravna krovišta koja zbog loše izvedbe ne odgovaraju svrsi, mogu se preurediti u kosa. Rekonstrukcija će se izvršiti u skladu s lokacijskom Članak 39. dozvolom i regulacijskim uvjetima (visina nadozida, (1) Udaljenost gospodarskih građevina s poten- nagib krova, sljeme) propisanim u prethodnoj članku. cijalnim izvorom zagađenja od stambenih i poslovnih (3) Rekonstrukcijom dobivena potkrovlja iz prethod- građevina ne može biti manja od 12,0 m, a u posto- nog stavka ovog članka mogu se privoditi stambenoj jećim dvorištima gdje se to ne može postići dopušta ili poslovnoj namjeni. se minimalna udaljenost od 8,0 m. (2) Udaljenost gnojišta, gnojišnih i sabirnih jama Članak 43. ne može biti manja od: (1) Ispod građevine po potrebi se može graditi - 20,0 m od građevina za opskrbu vodom (bunari, podrum i/ili suteren. izvori, cisterne i sl.), (2) Suteren je dio građevine čiji se prostor nalazi - 20,0 m od ulične ograde, ispod poda prizemlja i ukopan je do maksimalno 50 % - 15,0 m od stambenih i manjih poslovnih građe- svoga volumena u konačno uređeni i zaravnani teren vina. uz pročelje građevine, odnosno da je najmanje jednim (3) Udaljenost pčelinjaka od stambenih, poslovnih svojim pročeljem izvan terena. i gospodarskih građevina u kojima boravi stoka ne (3) Podrum je dio građevine koji je potpuno ukopan može biti manja od 10,0 m. ili je ukopan više od 50% svoga volumena u konačno uređeni zaravnani teren i čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja odnosno suterena. Visina i oblikovanje građevina

Članak 44. Članak 40. (1) Horizontalni i vertikalni gabariti građevina, obli- (1) Za gradnju u području Grada Gline dozvoljava kovanje pročelja i krovišta, te upotrjebljeni građevinski se gradnja stambenih zgrada maksimalne visine pri- materijali moraju biti usklađeni s okolnim građevinama, zemlje + 1 kat i potkrovlje, uz mogućnost izgradnje krajolikom i tradicionalnim načinom gradnje. podruma i suterena. (2) Građevine koje se izgrađuju na poluotvoreni (2) Iznimno od stavka (1) ovog članka, maksimalna način ili u nizu moraju s građevinom na koju su pri- visina zgrada unutar građevinskog područja naselja slonjeni činiti arhitektonsku cjelinu. Glina i naselja Donje Selište iznosi prizemlje + 4 kata i (3) Lođe na višestambenim zgradama (tzv. »kolek- potkrovlje, uz mogućnost izgradnje podruma i suterena. tivno stanovanje«) moguće je zatvoriti, ali isključivo na (3) Iznimno od stavka (1) i (2) ovog članka, omo- način da se na pojedinom tipu zgrade primjeni samo gućuje se i gradnja građevina viših od propisanih (npr. jedan oblikovni model zatvaranja lođe. vodotornjevi, crkveni i vatrogasni tornjevi, antenski stupovi, vidikovci, građevine za društvene djelatnosti Članak 45. i sl.), ali samo kada je to nužno zbog djelatnosti koja (1) Gabariti, oblikovanje pročelja i krovišta te upo- se u njima obavljaju i to isključujući prostor zaštićenih trebljeni građevinski materijal za građevine unutar povijesnih jezgri naselja, te kontaktna područja spo- zaštićenih cjelina, zona, na pojedinačno zaštićenim menika kulturne i prirodne baštine. građevinama te onima predviđenim za zaštitu putem (4) Visina izgradnje za objekte unutar zaštićenih ovog Plana moraju biti usklađeni prema posebnim naselja ili njihovih dijelova odredit će se prema detaljnim konzervatorskim uvjetima nadležnog Konzervatorskog prostorno-planskim dokumentima i Konzervatorskoj odjela. studiji, odnosno prema posebnim konzervatorskim uvjetima. Ograde i parterno uređenje

Članak 41. Članak 46. (1) Potkrovljem se smatra dio građevine ispod kose (1) Ulična ograda podiže se iza regulacijskog pravca krovne konstrukcije, a iznad vijenca posljednje etaže u odnosu na javnu prometnu površinu. građevine, čiji nadozid nije veći od 120,0 cm. (2) Kada se javna cesta koja prolazi kroz građevin- (2) Krovna konstrukcija može biti ravna ili kosa. sko područje uređuje kao ulica, udaljenost vanjskog (3) Kosa krovišta ne smiju imati veći nagib od ruba ulične ograde od osi ceste odredit će se prema 45°, iznimno dozvoljavaju se i veći nagibi na manjim posebnim uvjetima nadležne službe za ceste, te mora dijelovima krovišta (do 25% krovne plohe). iznositi najmanje: (4 ) Izvan navedenih gabarita mogu se izvoditi - kod državne ceste iznosi 10,0 m pojedini elementi kao dimnjaci, požarni zidovi i slično. - kod županijske ceste iznosi 8,0 m (5) Prozori potkrovlja, u pravilu, izvedeni su u - kod lokalne ceste iznosi 5,0 m kosini krova, kao krovne kućice ili na zabatnom zidu. - nerazvrstane ceste iznosi 2,5 m. Ponedjeljak, 20. ožujka 2017. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 10 - Stranica 641

Članak 47. Komunalno opremanje građevina (1) Ograda se može podizati prema ulici i na međi prema susjednim građevinskim česticama. Članak 51. (2) Na građevinskim česticama ograde se u pra- (1) Stambene građevine u higijenskom i tehničkom vilu postavljaju s unutrašnje strane međe, međutim smislu moraju zadovoljiti važeće standarde vezano na ograde se mogu postavljati i na drugi način, ali samo površinu, vrste i veličine prostorija, a naročito uvjete u dogovoru sa susjedom. u pogledu sanitarnog čvora. (3) Susjedski dio ograde iz stavka (1) ovog član- ka, izgrađuje vlasnik odnosno korisnik građevinske (2) Otpadne vode iz kućanstva moraju se puštati u čestice u cijelosti, ako takva ograda nije izgrađena kanalizacijski sistem ili u septičke jame. Na području ranije, odnosno ako se ne gradi istovremeno sa gdje nije sagrađena kanalizacija, na građevinskoj susjedom. čestici treba sagraditi višedijelnu nepropusnu septičku jamu bez izljeva, prema prilikama na terenu, u skladu (4) Ograda iz prethodnog stavka ovog članka mora sa sanitarno-tehničkim i higijenskim uvjetima i u skla- se tako izvesti da leži na zemljištu vlasnika ograde, du s pozitivnim zakonskim propisima i standardima. pri čemu je glatka strana ograde okrenuta prema ulici, Septička jama treba biti pristupačna za vozilo radi odnosno prema susjedu. redovitog pražnjenja i raskuživanja. (3) Priključivanje građevina na električnu mrežu Članak 48. obavlja se na način propisan od nadležne institucije. (1) Najveća visina ograde može biti 2,00 m, pri čemu podnožje ograde može biti izvedeno od čvrstog materijala (beton, metal, opeka ili sl.), najveće visine 2.2.2. Izdvojeno građevinsko područje izvan do 50,0 cm. naselja bez stanovanja (2) Iznimno, ograde mogu biti više od 2,00 m, ako je to nužno radi zaštite građevina ili načina njihova Članak 52. korištenja. (1) Izdvojeno građevinsko područje izvan naselja (3) Iznimno, ograde mogu biti u potpunosti izvede- je izgrađena ili neizgrađena prostorna cjelina izvan ne od čvrstog materijala ako je to nužno radi zaštite građevinskog područja naselja namijenjena isključivo građevina ili susjednih parcela od utjecaja štetnih po za: okoliš sa predmetne parcele. (4) Ulična ograda može biti izvedena kao zeleni a) gospodarsku namjenu bez stanovanja: nasad (živica) ili prozračna, izvedena od drveta, po- - proizvodna, pretežito zanatska, cinčane žice ili drugog materijala sličnih karakteristika. - proizvodna, pretežito industrijska, - proizvodna za poljoprivrednu stočarsku pro- Članak 49. izvodnju, (1) Dio seoske građevinske čestice organiziran - sport i rekreacija, kao gospodarsko dvorište na kojem slobodno borave domaće životinje mora se ograditi ogradom koja one- - turizam (svi oblici turizma, uključivo rekreaciju mogućava izlaz stoke i peradi. i lovstvo). (2) Kada se građevinska čestica formira na taj način da ima izravni pristup sa sporedne ulice, a svojom stra- 2.3. Površine za razvoj i uređenje prostora izvan žnjom ili bočnom stranom graniči sa zaštitnim pojasom naselja županijske ili lokalne ceste, građevinska se čestica mora ograditi uz te međe na način koji onemogućava izlaz ljudi i domaćih životinja. Članak 53. (1) Građevine, koje se u skladu s posebnim pro- Članak 50. pisima mogu ili moraju graditi izvan građevinskog područja, moraju se projektirati, graditi i koristiti na (1) Dio građevinske čestice oko građevine, potporne način da ne ometaju poljoprivrednu proizvodnju, gos- zidove, terase i slično, treba izvesti na način da se ne podarenje šumama, korištenje drugih građevina, te da narušava izgled naselja, te da se ne promijeni prirodno ne ugrožavaju vrijednosti okoliša i krajolika. otjecanje vode na štetu susjednih građevinskih čestica i građevina. (2) Izvan građevinskog područja na području Grada (2) Zabranjuje se podizanje ograda, potpornih zidova Gline može se na pojedinačnim lokacijama odobravati i izvođenje drugih radova koji bi spriječili propusnu gradnja građevina koje po svojoj namjeni zahtijevaju moć vodotoka ili na neki drugi način ugrozili vodotok gradnju izvan građevinskog područja, kao što su: i područje oko vodotoka. a) infrastrukturne građevine (prometne, energetske, (3) Prilazna stubišta, terase u razini terena ili do uključivo mini hidroelektrane na lokalitetima po- najviše 0,6 m iznad razine terena, potporne zidove stojećim mlinovima, komunalne itd.), građevine i slično mogu se graditi i izvan površina za razvoj prometne, javne, komunalne i druge infrastruk- tlocrta građevine, ali na način da se na jednoj strani ture (uključivo benzinske postaje, nadstrešnice građevinske čestice osigura nesmetan prilaz u dvorišni za sklanjanje ljudi u javnom prijevozu, kamp dio građevinske čestice, širine najmanje 3,0 m. odmorišta,...); Stranica 642 - Broj 10 »SLUŽBENI VJESNIK« Ponedjeljak, 20. ožujka 2017.

b) građevine obrane zemlje i zaštitu od elemen- (3) Gradnja građevina iz prethodnog stavka na po- tarnih nepogoda; jedinačnim lokacijama površine veće od 10,0 ha može c) građevine namjenjene poljoprivrednoj proizvodnji: se odobravati samo ukoliko je predviđena grafičkim prikazom »Korištenje i namjena površina« u Planu, - stambeno - gospodarski sklopovi (farme), osim za stambene i pomoćne građevine navedene u - građevine za uzgoj životinja (tovilišta), alineji i) u prethodnom stavku. - poljodjelske kućice, (4) Iznimno od stavka (2) ovog članka izvan gra- đevinskog područja na površinama osobito vrijednog - staklenici i plastenici, i vrijednog obradivog tla može se planirati izgradnja - spremišta voća u voćnjacima, samo stambenih i gospodarskih objekata u funkciji - ostave za alat, oruđe, kultivatore i sl., obavljanja poljoprivredne djelatnosti, objekata infrastrukture, te objekata za istraživanje i iskorištavanje - spremišta drva u šumama, energetskih mineralnih sirovina. - pilane, (5) Poljodjelske kućice, staklenici i plastenici, - uzgoj nasada (rasadnici, staklenici, plastenici spremišta voća, spremišta za alat, mogu se priključiti i sl.), na komunalnu infrastrukturu (vodu, struju, plin). - pčelinjaci, (6) Građevine koje se moraju ili mogu graditi izvan - ribnjaci, građevinskog područja moraju se smjestiti, projektirati, izvoditi i koristiti na način: - mlinovi-vodenice; - da ne ometaju poljodjelsku i šumsku proizvodnju, d) građevine namjenjene gospodarenju u šumar- te korištenje drugih građevina izvan građevin- stvu i lovstvu (lovačke kuće, šumarske kućice, skog područja kao i lugarnice promatračnice, vidikovci, odmorišta - da ne ugrožavaju vrijednost čovjekova okoliša, i skloništa); osobito krajobraza. e) istraživanje i eksploatacija mineralnih sirovina; (7) Građenje izvan građevinskog područja mora f) asfaltne baze, betonare i druge građevine biti uklopljeno u krajobraz tako da se: u funkciji obrade mineralnih sirovina unutar a) očuva obličje terena, kakvoća i cjelovitost po- određenih eksploatacijskih polja; ljodjelskoga zemljišta i šuma, g) kampovi, golf igrališta i druga sportsko-rekreacij- b) očuva prirodni prostor pogodan za rekreaciju, a ska igrališta na otvorenom s pratećim zgadama; gospodarska namjena usmjeri na predjele koji h) građevine koje služe rekreaciji, a koriste prirodne nisu pogodni za rekreaciju, izvore: c) očuvaju kvalitetni i vrijedni vidici, - zgrade uz prostore za konjičke sportove i d) osigura što veća površina građevinske čestice, uzgoj konja, a što manja površina građevinskih cjelina, - kupališta sa pratećim građevinama, e) osigura infrastruktura, a osobito zadovoljava- i) stambene i pomoćne građevine za vlastite juće riješi odvodnja i pročišćavanje otpadnih (osobne) potrebe na građevnim česticama od voda, zbrinjavanje otpada s prikupljanjem na građevinskoj čestici i odvozom na organiziran 20 ha i više; i siguran način. j) građevine za potrebe seoskog turizma na gra- (8) Za izgradnju u šumi i na šumskom zemljištu i đevnim česticama od 2 ha i više; izgradnju objekata do 50,0 m od ruba šume potrebno k) manje građevine spomeničkog i sakralnog je u postupku izdavanja lokacijske dozvole ishoditi obilježja, pilovi i manje kapelice; posebne uvjete poduzeća nadležnog za gospodarenje l) drvene nadstrešnice za stoku na pašarenju; šumama sukladno Zakonu o šumama. m) bunari i pojilišta tradicijskih gabarita, oblika i izvedbe; 2.4. Sportsko - rekreacijske građevine, zdravstvene n) dječja igrališta; građevine o) pješačke, biciklističke i ostale rekreativne staze, nadstrešnice i vidikovci u svrhu turističkog Članak 54. razgledavanja; (1) Građevine sporta i rekreacije, te zdravstvene p) građevine za sigurnost plovidbe; građevine mogu se graditi unutar građevinskih pod- ručja naselja i na izdvojenim građevinskim područjima r) planinarski domovi, vidikovci, odmorišta i sklo- izvan naselja koja su određena za namjenu sport i ništa za izletnike; rekereacija. s) građevine za zahvat vode - kaptaža na izvori- (2) Sukladno Zakonu izvan građevinskog područja štima; može se planirati izgradnja kampova, golf igrališta i t) rekonstrukcija postojećih građevina; drugih sportsko-rekreacijskih igrališta na otvorenom s pratećim zgradama. u) sve ostale građevine koje se mogu graditi izvan građevinskog područja u skladu sa Zakonom i (3) Maksimalna veličina građevinske čestice za posebnim propisima. gradnju građevina za sportsko rekreacijske društvene Ponedjeljak, 20. ožujka 2017. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 10 - Stranica 643 djelatnosti unutar granice građevinskih područja naselja (5) Najveća dopuštena izgrađenost građevinske i na izdvojenim dijelovima građevinskih područja izvan čestice ukoliko se gradi na izdvojenim građevinskim naselja, nije ograničena. područjima izvan naselja je sljedeća: (4) Unutar građevinskih područja naselja i u sklopu - 20% izgrađene površine pod građevinama, zona na izdvojenim dijelovima građevinskog područ- - 50% površine mogu zauzimati sportski tereni, ja izvan naselja mogu se graditi prateće građevine - 30% površine mora biti zelenilo. za ugostiteljstvo, rekreacijsko-edukativne građevine, (6) Tabelarni popis planiranih zona za sport i smještajni kapaciteti te kampirališta. rekreaciju na izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja:

PLANIRANE SPORTSKO REKEREACIJSKE ZONE NA IZDVOJENIM GRAĐEVINSKIM PODRUČJIMA: NASELJE LOKALITET POVRŠINA (ha) DETALJNIJA NAMJENA »Slatina Pokupska« Slatina Pokupska 2,4+7,5=9,9 Golf vježbalište - iz 2 dijela

(7) U sklopu sportsko-rekreacijskih zona mogu se graditi prateće građevine za ugostiteljstvo, rekreacijsko- edukativne građevine, smještajni kapaciteti, kampovi i kampirališta.

2.5. Površine za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina

Članak 55. (1) Eksploatacijska polja označena su na Kartografskom prikazu br. 1. Korištenje i namjena površina, a prostori za istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina označeni su na Kartografskom prikazu br. 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora na slijedeći način: - poligonom i oznakom (ukoliko su poznate vršne članka polja i istražnog prostora), - oznakom (nisu dobiveni podaci za vršne članka polja i istražnog prostora). (2) Tabelarni popis eksploatacijskih polja i prostora za istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina:

EKSPLOATACIJSKA POLJA: Eksploatacijsko Naselje Mineralna sirovina Površina ( ha) polje Brubno »SLATINA« T-G kamen 5,70 Buzeta »KREČANE« T-G kamen 16,50 Bojna »BOJNA« T-G kamen 22,50 Prostori za istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina: Bojna »KLUPCA« T-G kamen 44,72 Šaševa »ŠAŠEVA« T-G kamen 3,27 <25 - Samo Brezovo polje »KAMARE« T-G kamen shematska oznaka Buzeta »KREČANE« T-G kamen 182,39

(3) Osim lokaliteta prostora za istraživanje i ek- (5) Ukoliko se prilikom istražnih radova na prosto- sploataciju mineralnih sirovina navedenih u tabeli u rima za istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina prethodnom stavku u Gradu Glini postoje nalazišta utvrdi da je lokacija povoljna za eksploataciju, može geotermalnih voda na lokalitetima Kihalac, Marinbrod se na lokaciji prostora za istraživanje i eksploataciju i Desni Degoj koji su obrađivani u Studiji obnovljivih mineralnih sirovina (prikazanog na kartografskom izvora energije, a na cjelokupnom području Grada Gline prikazu br. 3 Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite pro- moguće je vršiti istražne radove koji su usmjereni na stora) odobriti jedno ili više eksploatacijskih polja bez istraživanje geotermalnih voda. potrebe izmjene ovog dokumenta prostornog uređenja, (4)Prostor za istraživanje i eksploataciju ugljikovo- a sukladno provedenoj Zakonskoj obavezi procjene dika blok »Sava-12« nalazi se na cjelokupnom prostoru utjecaja na okoliš. Grada Gline, a na cjelokupnom području Grada Gline (6) Iskorištavanje mineralnih sirovina moguće je na moguće je vršiti istražne radove koji su usmjereni na utvrđenim eksploatacijskim poljima na kojima su potvr- istraživanje ugljikovodika. đene bilančne rezerve, proveden postupak procjene Stranica 644 - Broj 10 »SLUŽBENI VJESNIK« Ponedjeljak, 20. ožujka 2017. utjecaja na okoliš, ishođeno rješenje o prihvatljivosti štem, koja se u pravilu izgrađuje izvan građevinskog zahvata za okoliš, a temeljem provjerenog rudarskog područja. projekta i ugovora o koncesiji za eksploataciju mine- (2) Farme se mogu graditi na poljoprivrednoj čestici ralnih sirovina, odnosno sukladno važećim Zakonskim 2 odrednicama. s najmanje 5.000 m površine. Građevine za eksploataciju mineralnih sirovina i slojnih voda na novo utvrđenim eksploatacijskim Članak 59. poljima ne smiju biti udaljene manje od: (1) Zgrade koje se mogu graditi u sklopu farme su: - 300 m od javnih građevina i stambenih zgrada, - stambene građevine za potrebe stanovanja - 100 m od javnih prometnica i zaštitnog pojasa vlasnika i uposlenih djelatnika, dalekovoda i telefonskih linija. - gospodarske građevine za potrebe biljne i sto- (7) Eksploatacija obnovljivih ležišta građevinskog pijeska i šljunka iz korita i s obala rijeka moguća je čarske proizvodnje, isključivo u funkciji uređenja vodotoka i plovnog puta - poslovno turističke građevine za potrebe seo- u skladu s propisima o vodama. skog turizma, - industrijske građevine za potrebe prerade i Članak 56. pakiranja poljoprivrednih proizvoda koji su u (1) Iskop šljunka može se vršiti samo na osnovi cijelosti ili pretežno proizvedeni na farmi, eksploatacijskog (rudarskog) i sanacijskog projekta - poslovno turističke građevine za pružanje turi- s planom uređenja za konačnu namjenu, te studije stičkih usluga u seoskom gospodarstvu, utjecaja na okoliš, ukoliko je njena izrada propisana Zakonom. - građevine i postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energije i kogeneracija. Članak 57. (2) Površina i raspored građevina iz stavka (1) (1) Za iskorištavanje mineralnih sirovina predviđene ovog članka utvrđuju se idejnim rješenjem u sklopu su sljedeće mjere zaštite: izdavanja lokacijske dozvole, a u skladu s potrebama - postojeća polja za iskorištavanje moguće je ko- tehnologije pojedine vrste poljoprivredne djelatnosti. ristiti (proširivati) uz uvjete propisane zakonom, (3) Za gradnju pojedinih vrsta građevina iz stavka a dijelove i cjeline koji se napuštaju i zatvaraju (1) ovog članka primjenjuju se odredbe za visinu potrebno je sanirati ili prenamijeniti u skladu s gradnje, najveću bruto izgrađenost čestice, minimal- izrađenom dokumentacijom na načelima zaštite ne udaljenosti od javne prometne površine, susjedne okoliša, čestice i drugih građevina kao i za gradnju u sklopu - iskorištavanje mineralnih sirovina vezano je na građevinskih područja, pri čemu se veličina građevin- područja na kojima se utvrde količine pojedinih ske čestice određuje idejnim rješenjem za izdavanje struktura u podzemlju za koje je ekonomski opravdano iskorištavanje, lokacijske dozvole, na način da se na pripadajućoj građevinskoj čestici osiguraju svi potrebni uvjeti za - sanacija mora obuhvatiti osiguranje stabilnosti normalno korištenje i funkcioniranje građevina. kosina i okolnog terena polja za iskorištavanje, te ozelenjivanje ili neki drugi postupak uklapanja u okoliš i prenamjenu u površine druge namjene 2.6.2. Gospodarske građevine za uzgoj životinja- (šume, livade i sl.). životinjske farme (tovilišta) (2) Nakon završene eksploatacije mineralnih sirovina ili trajnog obustavljanja radova rudarska organizacija je dužna izvršiti sanacijske radove i privesti zemljište Članak 60. prvobitnoj namjeni. (1) Izvan građevinskog područja može se dozvoliti (3) Izuzetno od prethodnog stavka, zemljište se u gradnja gospodarskih građevina za uzgoj životinja sklopu sanacijskog programa može privesti i drugoj (stoke i peradi ) od najmanje 15 uvjetnih grla. namjeni (npr. rekreacija, ribarstvo i ostali sportovi na vodnoj povšini, sa ugostiteljskim sadržajima i sl.) koja (2) Površina građevinske čestice za građevine iz nije u suprotnosti s dokumentima prostornog uređenja. stavka (1) ovog članka ne može biti manja od 5000 m2, s najvećom izgrađenošću do 40%. 2.6. Građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne (3) Poljoprivredne gospodarske građevine, koje se djelatnosti koje se grade izvan granice građe- grade izvan građevinskog područja naselja u funkciji vinskog područja naselja (navedene u članku obavljanja poljoprivredne djelatnosti, mogu se graditi 53., stavak (2)) na posjedu primjerene veličine, pri čemu je veličina posjeda za stočarsku i peradarsku proizvodnju odre- 2.6.1. Stambeno-gospodarski sklopovi (farme) đena najmanjim brojem uvjetnih grla. (4) Uvjetnim grlom podrazumijeva se životinja težine Članak 58. 500 kg (krava, steona junica) i obilježava koeficijentom (1) Farmom se smatra funkcionalno povezana 1,00. Sve se životinje svode na uvjetna grla primjenom grupa zgrada s pripadajućim poljoprivrednim zemlji- sljedećih koeficijenata: Ponedjeljak, 20. ožujka 2017. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 10 - Stranica 645

Vrsta životinja Koeficijent krave i steone junice 1 bikovi 1,5 volovi 1,2 junad od 6- 12 mj 0,5 junad od 1 - 2 god. 0,7 telad 0,25 krmače i nazimice 0,35 prasad do 2 mj 0,02 prasad od 2 - 6 mj 0,13 tovne svinje (preko 6 mj) 0,25 teški konji 1,2 srednje teški konji 1 laki konji 0,8 ždrebad 0,75 ovce, ovnovi, koze i jarci 0,1 janjad i jarad 0,05 nojevi 0,25 kunići 0,02 pure 0,02 tovna pilići 0,006 konzumne nesilice 0,004 rasplodne nesilice 0,008 sitni glodavci 0,01

Mogu se kombinirati vrste životinja do maksimalnog broja uvjetnih grla. (5) Gospodarske građevine za uzgoj životinja mogu se graditi na sljedećim udaljenostima od građevinskih područja, te državnih, županijskih i lokalnih cesta:

Tablica za naselje Glinu KAPACITET UDALJENOST OD UDALJENOST OD UDALJENOST OD UDALJENOST OD TOVILIŠTA GRAĐEVINSKOG DRŽAVNIH CESTA ŽUPANIJSKIH LOKALNIH CESTA BROJ UVJETNIH PODRUČJA (M) (M) CESTA (M) (M) GRLA (UG) 15-50 100 50 30 20 51-100 150 60 40 30 101-200 200 75 60 40 201-400 300 100 80 50 401-800 400 150 100 60 801 i više 500 200 120 75

Tablica za naselja Donji Viduševac, Dvorištće, Gornji Viduševac, Kihalac, Marinbrod i Prekopu: KAPACITET UDALJENOST OD UDALJENOST OD UDALJENOST UDALJENOST OD TOVILIŠTA GRAĐEVINSKOG DRŽAVNIH CESTA OD ŽUPANIJSKIH LOKALNIH CESTA BROJ UVJETNIH PODRUČJA (M) (M) CESTA (M) (M) GRLA (UG) 15-50 60 40 20 10 51-100 80 50 25 15 101-200 110 60 30 20 201-400 150 80 40 30 401-800 200 100 60 40 801 i više 250 120 80 50 Stranica 646 - Broj 10 »SLUŽBENI VJESNIK« Ponedjeljak, 20. ožujka 2017.

Tablica za sva ostala naselja KAPACITET TOVILIŠTA UDALJENOST OD UDALJENOST OD UDALJENOST OD BROJ UVJETNIH GRLA DRŽAVNIH CESTA ŽUPANIJSKIH CESTA LOKALNIH CESTA (M) (UG) (M) (M) 15-50 30 15 10 51-100 40 20 10 101-200 50 30 15 201-400 60 40 20 401-800 80 55 30 801 i više 100 70 40

(6) Udaljenosti gospodarske građevine za uzgoj Članak 62. životinja od groblja, zdravstvenih i turističkih kompleksa, (1) Etažna visina pojedinačnih gospodarskih gra- kao i zona sporta i rekreacije za sva naselja jednaka đevina je prizemnica s mogućnošću izvedbe podruma su udaljenostima propisanim za udaljenosti objekta ili suterena i potkrovlja. od građevinskog područja naselja Glina. (2) Iznimno od stavka (1) ovog članka omogućava (7) Iznimno, udaljenost tovilišta od stambene gra- se gradnja i viših građevina ukoliko je to neophodno đevine na usamljenoj izgrađenoj građevinskoj čestici zbog tehnološkog rješenja (mlinovi, silosi i sl.). može biti i manja ukoliko je o tome suglasan vlasnik (3) Oblikovanje pojedinačnih gospodarskih građevina građevine na navedenom građevinskom području, pod mora u pravilu biti u skladu s lokalnom graditeljskom uvjetom da je tovilište propisno udaljeno od drugih tradicijom. građevinskih područja. (8) Iznimno, na poljoprivrednom zemljištu izvan gra- đevinskog područja koje sa izgrađenom građevinskom Članak 63. parcelom unutar građevinskog područja čini funkcio- (1) Klijet razvijene neto površine podruma i prize- nalnu i vlasničku cjelinu moguća je gradnja građevine mlja do 60 m², (ukupna površina svih etaža) može se za uzgoj i tov životinja do najviše 50 uvjetnih grla i graditi u vinogradima površine od najmanje 500 m², i na udaljenostima manjim od propisanih u prethodnim ako je zasađeno najmanje 85 % površine vinograda. tablicama ako su s tim suglasni svi susjedi čije se (2) Razvijena površina iz stavka (1) ovog članka građevinske parcele nalaze unutar granica minimalnih može se uvećati za 10 m², za svakih daljih 400 m², udaljenosti. U tom slučaju ukupni broj životinja utvrđuje vinograda. se samo po jednoj osnovi. (3) Iznimno, ukoliko je površina vinograda manja (9) Za gospodarske građevine za uzgoj životinja, od one propisane stavkom (1) ovog članka, može se što će se graditi na građevinskoj čestici zatečenog odobriti u vinogradu gradnja prizemne drvene gospo- gospodarstva, udaljenost od stambene zgrade tog darske građevine, veličine najviše 9,0 m². gospodarstva, odnosno od zdenca ne smije biti manja od 30 m, uz uvjet da su propisno udaljene od ostalih Članak 64. lokaliteta utvrđenih u tablici ovog članka. (1) Spremište voća može se graditi samo u već (10) Za građevine koje slože kao tovilišta stoke i podignutim voćnjacima, starim najmanje 2 godine, peradi u uvjetima uređenja prostora utvrđuju se i mjere čija površina nije manja od 1000,0 m2. zaštite okoliša. (2) Spremište razvijene neto površine prizemlja do (11) Životinjske farme se smiju graditi kao prize- 60,0 m2 (ukupna površina svih etaža) i ako je zasađeno mnice s mogućnosti izvedbe podruma i potkrovlja. najmanje 85% površine voćnjaka. (12) Iznimno od stavka (11) ovog članka omogućava (3) Razvijena površina iz stavka (2) ovog članka se gradnja i viših građevina ukoliko je to neophodno može se uvećati za 10,0 m2 za svakih daljih 400,0 zbog tehnološkog rješenja (mlinovi, silosi i sl.). m2 voćnjaka. (4) Iznimno, ukoliko je površina voćnjaka manja 2.6.3. Ostale poljoprivredne gospodarske građevine od one propisane stavkom (1) ovog članka, može se odobriti u voćnjaku gradnja prizemne drvene gospodarske građevine, veličine najviše 9,0 m². Članak 61. (1) Ukoliko se izgrađuju izvan građevinskog pod- ručja naselja, poljoprivredne gospodarske građevine Članak 65. mogu se graditi samo na poljoprivrednim česticama (1) Kada se klijet, odnosno spremište voća locira čija površina nije manja od 2.000 m2 (osim spremišta u blizini sjeverne međe do susjednog vinograda/voć- voća i povrća, klijeti te poljodjelskih kućica). njaka, udaljenost građevine od te međe ne može biti manja od srednje visine vijenca u odnosu na završnu (2) Poljoprivredno zemljište na kojem postoji poje- kotu uređenog terena, a nikako manja od 3,0 m. dinačna gospodarska građevina, čija je veličina i vrsta takva da to zemljište u smislu odredaba ove Odluke ne (2) Udaljenost klijeti/spremišta voća, od ostalih bi bilo dovoljno veliko za gradnju dviju gospodarskih međa ne može biti manja od 1,0 m. građevina, ne može se parcelirati na manje dijelove, (3) Međusobna udaljenost klijeti/spremišta voća, bez obzira u koje je vrijeme i po kojoj osnovi je ta koja su izgrađena na susjednim česticama ne može građevina podignuta. biti manja od 6,0 m. Ponedjeljak, 20. ožujka 2017. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 10 - Stranica 647

(4) Izuzetno, kad susjedi sporazumno zatraže iz- nicama i ukopnim mjestima, već je zbog očuvanja davanje lokacijske dozvole za gradnju klijet/spremišta izvornih kontura preporučljivo nove dijelove groblja voća na poluotvoren način, građevina se može graditi prostorno jasno odvojiti (zelenim međupojasom i sl.). na susjednoj međi. (2) Grobne cjeline povijesnog značenja štite se na način da se održava i obnavlja njihov zeleni fond, Članak 66. povijesni nadgrobni spomenici i ostali elementi u (1) Sve građevine koje se grade u sklopu vino- prostoru groblja. grada, voćnjaka ili povrtnjaka trebaju biti smještene i oblikovane na način da ne narušavaju krajobrazne i Članak 69. prirodne vrijednosti. (1) Na površini groblja mogu se graditi samo gra- (2) Na poljoprivrednim površinama unutar ili izvan đevine u funkciji groblja: mrtvačnice, manje sakralne građevinskog područja mogu se graditi ostave za alat, građevine (kapelice i sl.), pomoćne građevine i sl. oruđe, motokultivatore i sl., staklenici za uzgoj povrća, voća i cvijeća, te plastenici. (2) Unutar grobljanske cjeline potrebno je urediti pristupne i unutrašnje staze nasipavanjem staza ili (3) Staklenicima se smatraju montažne građevine s ostakljenom nosivom konstrukcijom. popločavanjem adekvatnim elementima. (4) Plastenicima se smatraju montažne građevine od plastične folije na drvenom ili metalnom roštilju. 3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH (5) Udaljenost ostava za alat, staklenika i plaste- DJELATNOSTI nika od susjednih međa treba biti takva da su od njih udaljeni najmanje za visinu konstrukcije. Članak 70. (6) Građevinska bruto površina ostave za alat, (1) Pod gospodarskim djelatnostima podrazumije- oruđe, motokultivatore i sl. može biti maksimalno do vaju se poslovne građevine i proizvodni pogoni čiste 20,0 m2 i visine isključivo prizemlja. industrijske i druge proizvodnje, servisne i zanatske djelatnosti, skladišta i servisi, te sve ostale djelatnosti Članak 67. iz članka 14. stavak (1), kao i sve vrste elektrana na (1) Na potocima i stajaćim vodama mogu se gra- obnovljive izvore energije (sunčeva energija, vjetar, diti ribnjaci u skladu s posebnim uvjetima nadležnih bioenergane, kogeneracijska postrojenja), zatim ter- ustanova i službi. moelektrane, toplane, te građevine za poljoprivrednu (2) Na vodotocima se mogu graditi i male hidro- industrijsku proizvodnju. elektrane, te mlinovi u skladu s posebnim uvjetima (2) Građevine za gospodarske djelatnosti mogu se nadležnih ustanova i službi. graditi unutar građevinskih područja naselja u zonama (3) Na svim lokacijma na kojima su evidentirani označenim za gospodarsku namjenu i na izdvojenim postojeći mlinovi ili njihovi ostaci u naseljima Grada građevinskim područjima izvan naselja koja su određe- Gline, mogu se rekonstruirati i obnoviti sukladno na isključivo za proizvodnu namjenu bez stanovanja. odredbama ovog Plana. (3) Manji proizvodni sadržaji mogu se smještati unutar granica građevinskog područja naselja: 2.7. Groblja - u sklopu zona mješovite izgradnje uz poštivanje odrednica o zaštiti okoliša, Članak 68. - u sklopu posebnih zona. (1) Postojeće površine groblja mogu se širiti ukoliko (3) Na izdvojenom građevinskom području izvan za tim postoji potreba. Prostorne granice povijesnih naselja koja su određena isključivo za proizvodnu groblja ne bi trebalo nekontrolirano širiti novim grob- namjenu ovim Planom određene su sljedeće lokacije:

Izdvojeni dio građevinskog područja izvan naselja za proizvodnu namjenu- I1(pretežito industrijska) BROJ Naselje Površina (ha) I2 (pretežito zanatska) i I3 (pretežito poljoprivredna) 1. Slatina Pokupska Slatina Pokupska-I1 1,76 2. Gornja Bučica Gornja Bučica-I1 0,35 3. Majske Poljane Majske Poljane I.-I2 1,13 4. Majske Poljane Majske Poljane II.-I2 0,32 5. Joševica Joševica-I1 0,41+0,60=1,01 6. Roviška Roviška I-I1 1,21+0,97=2,18 7. Roviška Roviška II.-I1 0,80 8. Roviška Roviška III.-I3 3,45 9. Roviška Roviška IV.-I1 0,83+0,67=1,5 10. Ravno Rašće Ravno Rašće I.-I1 1,64 11. Ravno Rašće Ravno Rašće II.-I1 0,44 12. Ravno Rašće Ravno Rašće III. –I1 0,31+0,22=0,53 Stranica 648 - Broj 10 »SLUŽBENI VJESNIK« Ponedjeljak, 20. ožujka 2017.

Izdvojeni dio građevinskog područja izvan naselja za proizvodnu namjenu- I1(pretežito industrijska) BROJ Naselje Površina (ha) I2 (pretežito zanatska) i I3 (pretežito poljoprivredna) 13. Ravno Rašće Ravno Rašće IV.-I3 3,61 14. Maja Maja-I1 1,56 15. Šaševa Šaševa-I1 1,03 16. Marinbrod Marinbrod-I1 9,19 17. Dragotina Dragotina I.-I1 1,77 18. Dragotina Dragotina II.-I3 2,36 19. Mali Obljaj Mali Obljaj-I1 0,76 20. G. i D.Taborište G. i D.Taborište-I1 4,36 21. Donji Viduševac Donji Viduševac - I1 1,1+0,3+=1,4 22. Donji Klasnić Donji Klasnić-I3 1,28 23. Drenovac Banski Drenovac Banski-I3 1,08 Gospodarske zone (I1,I2,K,K3)za područje naselja 24. Glina u UPU Glina Glina definirane su UPU-a Grada Gline

(5) Na izdvojenom dijelovima građevinskog pod- (13) Najmanja udaljenost građevina gospodar- ručja za proizvodno poslovne zone, i poljoprivredne skih djelatnosti od granica građevinske čestice mora zone potrebno je osigurati mogućnost priključenja na iznositi 5,0 m. infrastrukturu, a naročito osigurati sigurno otklanjanje (14) Građevinske čestice građevina gospodarske otpadnih voda te preventivnu ekološku zaštitu. djelatnosti potrebno je ograditi zaštitnom ogradom (6) U proizvodno poslovnim zonama (I1, I2 i I3) dovoljne visine, kako bi se spriječio nekontrolirani predviđaju se prvenstveno manji prerađivački pogoni ulaz ljudi i životinja. koji bi se bazirali na proizvodnji hrane, preradi poljopri- (15) Uređivanje okoliša i vrta gospodarske građe- vrednih proizvoda, preradi drva, pružanju komunalnih usluga, proizvodnog i uslužnog zanatstva i slično. vinske čestice treba temeljiti na uporabi autohtonih vrsta biljaka, klimatskim uvjetima, veličini građevina (7) Poljoprivredne zone namijenjene su za smještaj i njihovu rasporedu, te uvjetima pristupa i prilaza. farmi, a broj uvjetnih grla na njima nije određen već će definiran uvjetima određene parcele te Studijom (16) Drvoredima, grmoredima i slično je moguće utjecaja na okoliš. prikriti većinu manjih industrijskih građevina, koji će (8) Razmještaj i veličina građevinskih područja za omogućiti njihovo primjereno vizualno odjeljivanje u gospodarsku namjenu prikazani su na kartografskom prostoru, a posebnu pozornost treba obratiti određi- prikazu broj 1. »Korištenje i namjena površina« te na vanju veličine predvrtova i parkirališta za teretna i kartografskim prikazima građevinskih područja naselja, osobna vozila. osim za naselje Glinu gdje su građevinska područja (17) Najmanje 20% građevinske čestice treba biti za gospodarsko poslovnu namjenu definirane UPU- pokriveno nasadima. om Grada Gline. (18) Uz obodnu među, tamo gdje na međi nisu (9) Građevine iz stavka 1, 2, 3, 4 i 5 ovog članka izgrađene građevine, treba posaditi drvored ili visoku trebaju se graditi na način da svojim postojanjem i živicu. radom ne ugrožavaju okoliš. (19) Ograda prema javnoj prometnici može biti (10) U sklopu zona gospodarskih djelatnosti gradnja metalna, djelomično zidana, a preporučuje se da bude treba biti tako koncipirana da: oblikovana u kombinaciji sa živicom, visina neprozirnog a) maksimalni koeficijent izgrađenosti građevinske (zidanog) dijela ograde može biti do 0,75 m, a ukupna čestice iznosi do 70%; visina do 1,8 m, ukoliko je visina neprozirnog dijela b) najmanje 20% od ukupne površine građevinske ograde u funkciji stupa može imati ukupnu visinu kao čestice mora biti ozelenjeno; i ostali dio ograde. c) veličina građevinske čestice za proizvodnu (20) Ograda prema susjednim građevinskim česti- industrijsku namjenu utvrđuje se u skladu sa cama može biti metalna (rešetkasta ili žičana) s gusto planiranom namjenom i tehnološkim zahtjevima zasađenom živicom s unutrašnje strane ograde. planirane proizvodnje. (21) Visina ograde može biti do najviše 2,0 m ako (11) Građevine gospodarskih djelatnosti moraju je providna, odnosno 1,5 m ako je neprovidna, ne- biti udaljene od stambenih i javnih građevina najmanje providni dio ograde može se kombinirati u nastavku s 30,0 m i odijeljene zelenim pojasom, javnom prometnom površinom, zaštitnim infrastrukturnim koridorom providnim do visine od 2,0 m, a ukoliko je neprozirni ili slično. dio ograde u funkciji stupa može imati ukupnu visinu kao i ostali dio ograde. (12) Udaljenost od stambenih i javnih građevina može biti i manja od prethodnog stavka, ali ne manja (22) Sve građevinske čestice trebaju biti prometno od 20,0 m, uz uvjet da između gospodarskih i drugih vezane na interne pristupne i sabirne ceste, kojima građevina postoji tampon visokog zelenila. se pristupa na lokalne i županijske ceste. Ponedjeljak, 20. ožujka 2017. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 10 - Stranica 649

(23) Parkirališta se planiraju na samim građevin- sku Hrvatsku i prolazi područjem Grada Gline sa skim česticama. sportsko rekreativnim i turističko ugostiteljskim (24) Na gospodarskoj građevinskoj čestici nami- sadržajima skloništa, odmorišta, prenoćišta i jenjenoj gradnji gospodarske građevine potrebno je sl.) osigurati potreban broj parkirališnih mjesta za osobna - posebnih oblika turizma (lovni i ribolovni turi- vozila prema sljedećim uvjetima: zam); - do 100 m2 i na svakih daljnjih 100 m2 bruto ra- - obnova postojećih mlinica na potocima i rijekama zvijene površine građevine potrebno je osigurati i uključivanje u turističku ponudu; sljedeći broj parkirališta: - turistička signalizacija, označavanje biciklističkih a) industrija i skladišta - 1 parkirališno mje- ruta i turističkih lokaliteta; 2 sto/100 m , - obnova postojećih izvorišta pitke vode i javnih b) trgovine - 1 do - 1,5 parkirališnih mjesta/100 česmi; m2, - uređenje tradicionalnih seoskih poljskih putova; c) ostale građevine za rad - 1 do 2 parkirališna - kampova i kampirališta. mjesta/100 m2. (2) Za podizanje razine turističke ponude predvi- (25) U svim zonama navedenim u tabelarnom pri- đeno je: kazu u stavku (3) ovog članka moguća je izgradnja svih vrsta elektrana na obnovljive izvore energije. - izgradnja smještajnih kapaciteta; (26) Uz gospodarske sadržaje mogu se, uz osnovnu - podizanje razine ugostiteljske usluge; namjenu, graditi građevine sljedećih sadržaja: - uređenje i prezentacija vrijednih prirodnih pre- - uredski prostori, istraživački centri i škole vezane djela i kulturnih lokaliteta; za gospodarske djelatnosti, - uređenje oglednih ekoloških poljoprivrednih - poslovne građevine (uslužne, trgovačke i ko- gospodarstava s ponudom zdrave netretirane munalno servisne), hrane. - tehnološki parkovi i poduzetničko - poslovni (3) Minimalna i maksimalna veličina građevinske centri, čestice za gradnju građevina za ugostiteljsku namjenu, - trgovački centri, specijalizirane prodavaonice, turističke sadržaje i slično nije ograničena. izložbeno - prodajni saloni i sl., (4) Kompleks građevina namijenjenih za ugostiteljsku - ugostiteljske građevine i građevine za zabavu, namjenu, turističke sadržaje i prateće sadržaje nema ograničen broj građevina na jednoj katastarskoj čestici. - komunalne građevine, benzinske postaje i javne garaže, (5) Visina građevina za ugostiteljsku namjenu, turističke sadržaje nije ograničena već je uvjetovana - građevine i površine za sport i rekreaciju, namjenom građevine te specifičnim funkcionalnim - ulice, trgovi i parkovi, oblikovanjem. - rasadnici i ostali prateći sadržaji. (27) U gospodarskim zonama nije ograničen broj 5. UVJETI SMJEŠTAJA JAVNIH I DRUŠTVENIH građevina na jednoj katastarskoj čestici. DJELATNOSTI

Članak 71. Članak 73. (1) Najveću dopuštenu visinu gospodarskih građe- (1) U građevinskim područjima naselja omogućena vina određuje uz tehnološke zahtjeve, topografija tla, je gradnja građevina za javne i društvene djelatnosti te visina i obilježja okolnih građevina. te njihove prateće sadržaje za: (2) Visinu gradnje treba odrediti na temelju analize - obrazovanje (predškolske i školske ustanove), slike naselja, te vizurnih pojaseva koji se otvaraju na prilazu naselja. - odgoj, - prosvjetu, 4. UVJETI SMJEŠTAJA UGOSTITELJSKO - - znanost, TURISTIČKIH SADRŽAJA - kulturu, - sport, Članak 72. - zdravstvo, (1) U diferenciranju turističke ponude Grada Gline - socijalnu skrb (domovi za starije i nemoćne i planira se razvoj: sl.), - izletničkog turizma vezanog na kulturno- povi- - djelatnost društvenih i kulturnih organizacija, jesne cjeline i prirodne vrijednosti; - djelatnost državnih tijela i organizacija, - ruralnog turizma, s osloncem na ruralne cjeline - djelatnost tijela i organizacija lokalne i područne (pejzažno atraktivna područja uz rijeke, krajolik samouprave, Zrinske Gore, seoska gospodarstva s uzgojem zdrave hrane i stočarstvom i sl.); - vatrogasni domovi, - uspostava Zelenog puta - Hrvatske ekološke - udruge građana, magistrale koja povezuje kontinentalnu i primor- - vjerske zajednice, Stranica 650 - Broj 10 »SLUŽBENI VJESNIK« Ponedjeljak, 20. ožujka 2017.

- djelatnosti pravnih osoba s javnim ovlastima, za sve intervencije potrebno je ishoditi odobrenja i - trgovine dnevne opskrbe, suglasnosti nadležnih organa i javnih poduzeća. - uslužne zanate, (3) Planirani koridori za infrastrukturne vodove smatraju se rezervatom, i u njihovoj širini i po čitavoj - ugostiteljstvo i ostale javne i prateće sadržaje. trasi nije dozvoljena nikakva gradnja sve do izdavanja - ostalo. lokacijske dozvole na temelju idejnog rješenja, kojim (2) Građevine javnih i društvenih djelatnosti mogu se utvrđuje stvarna trasa i zaštitni pojas. se graditi unutar građevinskih područja naselja pod (4) Detaljno određivanje trasa prometnica, komunal- uvjetom: ne i energetske infrastrukture, unutar koridora koji su - da je na građevinskoj čestici osiguran prostor određeni Planom, utvrđuje se dokumentima prostornog za parkiranje, uređenja nižeg reda odnosno lokacijskom dozvolom, - da je udaljenost škola i predškolskih ustanova vodeći računa o konfiguraciji tla, posebnim uvjetima od stambenih i dugih građevina najmanje 10,0 i drugim okolnostima. m, a od gospodarskih i poljoprivrednih građevina (5) Prilikom izdavanja lokacijske dozvole može se najmanje 50,0 m. utvrditi izvedba i ostalih objekata i uređaja komunalne (3) Minimalna i maksimalna veličina građevinske infrastrukture i nego što je to predviđeno dokumentima prostornog uređenja iz prethodnog stavka. čestice za gradnju građevina za društvene djelatnosti nije ograničena. (6) Prikazani smještaj planiranih građevina i ure- đaja (cjevovoda, kabela, fiksne elektroničke komuni- (4) Kompleks građevina namijenjenih za javne i kacijske infrastrukture i ostale povezane opreme) iz društvene djelatnosti te njihove prateće sadržaje iz stavka (1) ovog članka u grafičkom prikazu Plana je stavka (1) ovog članka nema ograničen broj građevina usmjeravajućeg značenja i dozvoljene su odgovara- na jednoj katastarskoj čestici. juće prostorne prilagodbe koje bitno ne odstupaju od (5) Visina građevina za građevine iz stavka (1) ovog koncepcije rješenja. članka nije ograničena već je uvjetovana namjenom (7) Linijske građevine javne i komunalne infrastruk- građevine te specifičnim funkcionalnim i oblikovnim ture u pravilu je potrebno voditi uličnim koridorima. rješenjem. (8) U slučaju izdavanja lokacijske dozvole za gra- (6) Ako se dječji vrtić, jaslice ili osnovna škola grade đenje objekata i instalacija na javnoj cesti ili unutar sjeverno od postojeće građevine, njihova udaljenost zaštitnog pojasa javne ceste, prethodno se moraju od te građevine mora iznositi najmanje tri visine po- zatražiti uvjeti Hrvatskih cesta d.o.o. - kad se radi o stojeće građevine, odnosno ako se ispred navedenih državnim cestama iIi Županijske uprave za ceste - ako javnih sadržaja gradi nova građevina, njena udaljenost se radi o županijskoj i lokalnoj cesti. prema jugu od navedenih javnih sadržaja ne može biti manja od tri visine. 6.1. Prometna infrastruktura 6. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA POVRŠINA PROMETNE, JAVNE, KOMUNALNE 6.1.1. Cestovni promet I DRUGE INFRASTRUKTURE Članak 75. Članak 74. (1) Planom su definirani koridori za istraživanje (1) Planom je predviđeno opremanje područja planiranih prometnica. Grada Gline sljedećom prometnom i komunalnom (2) Zaštitni pojas zemljišnog pojasa ceste potrebno infrastrukturom: je očuvati za planiranu gradnju, rekonstrukciju i pro- - prometne površine (ceste, željeznička pruga, širenje prometne mreže sve dok se trasa prometnice biciklističke staze, pješački putevi), ili položaja prometne građevine ne odredi na terenu - mreža telekomunikacija: pokretne i nepokretne, idejnim projektom prometnice i dok se ona ne unese na temelju parcelacijskog elaborata u katastarske - elektroenergetska mreža, karte i ne prenese na teren iskolčavanjem. - vodoopskrba, (3) Zaštitni pojas u nastavku na zemljišni pojas - odvodnja, na svakoj strani državne, županijske i lokalne ceste - magistralni plinovod, treba biti u skladu s pozitivnim zakonskim propisima. Kada je trasa određena na terenu, do trenutka gradnje - međunarodni i magistralni naftovod, prometnice moguće je utvrditi uvjete uređenja prostora - višenamjenski međunarodni produktovod za i unutar zaštitnog pojasa ceste u skladu s pozitivnim naftne derivate, zakonskim propisima, pravilnicima i normama. - vodnogospodarske građevine (akumulacije, (4) U slučaju prolaska kroz izgrađene dijelove na- retencije, nasipi, melioracijski kanali, obaloutvr- selja, koridori se mogu planirati u širinama manjim od de...), preporučenih, ali ne mogu biti manji od širine određene - vrelovod, toplovod. za slučaj kada postoji idejni projekt. (2) Unutar Planom utvrđenih koridora komunalne (5) Sve javne prometne površine unutar građe- infrastrukture nije dozvoljena gradnja građevina, a vinskog područja (ulice i trgovi) na koje postoji nepo- Ponedjeljak, 20. ožujka 2017. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 10 - Stranica 651 sredan pristup sa građevinskih čestica, ili su uvjet za (8) Prometna površina je površina javne namjene, formiranje građevinske čestice, moraju se projektirati, nerazvrstana cesta, površina u vlasništvu vlasnika graditi i uređivati na način da se omogućuje vođenje građevne čestice ili površina na kojoj je osnovano komunalne infrastrukture, te moraju biti vezane na pravo služnosti prolaza u svrhu pristupa do građevne sustav javnih prometnica. čestice. (6) Prilaz sa građevinske čestice na javnu prometnu (9) Minimalna udaljenost regulacionog pravca od površinu treba odrediti tako da se ne ugrožava javni ruba kolnika treba osigurati mogućnost gradnje odvod- promet. nog jarka, usjeka nasipa, bankine i nogostupa, a ne (7) Zaštitni pojas uz javne ceste mjeri se od vanj- može biti manja od one određene zakonskim propisima. skog ruba zemljišnog pojasa tako da je u pravilu širok (10) Izuzetno uz kolnik slijepe ulice može se osi- sa svake strane: gurati gradnja nogostupa samo uz jednu njenu stranu. - ceste namijenjene isključivo za promet motornih (11) Ne dozvoljava se gradnja građevina, zidova i vozila ili brze ceste 35,0 m, ograda, te podizanje nasada koji sprječavaju proširi- - državne ceste 25,0 m, vanje previše uskih ulica, uklanjanje oštrih zavoja, te - županijske ceste 15,0 m, zatvaraju vidno polje vozača i time ometaju promet. - lokalne ceste 10,0 m. (12) Sve prometne površine trebaju biti izvedene bez arhitektonskih barijera tako da na njima nema (8) Ukoliko se izdaje lokacijska dozvola za građenje zapreka za kretanje niti jedne kategorije stanovništva. objekata ili instalacija na javnoj cesti ili unutar zaštit- nog pojasa javne ceste, prethodno se moraju zatražiti (13) Zaštitni koridori planiranih prometnica iznose: uvjeti od institucija nadležnih za pojedine vrste cesti. - za autocestu 200 metara, (9) Prilikom projektiranja prometnica i linijskih - za brzu cestu: u neizgrađenom području 150 zahvata, gdje je uklanjanje šuma neizbježno i dolazi metara, a kroz izgrađeni dio građevinskog po- do trajne prenamjene šuma i šumskog zemljišta i do dručja 75 metara, fragmentacije šumskih površina treba ih nastojati iz- - za državnu cestu 100 metara, mjestiti da zahvaćaju što manje šume ako je to moguće ili ih planirati u već postojećim koridorima. - za županijsku cestu 70 metara. (10) Na svim postojećim prometnicama moguće (14) Zaštitni koridori mogu biti i uži, a određeni su je planirati rekonstrukciju i poboljšanja sigurnosti u Idejnim projektom prometnice. prometu. 6.1.2. Željeznički promet Članak 76. (1) Ulicom se smatra svaka cesta ili javni put unutar Članak 77. građevinskog područja uz koji se izgrađuju ili postoje (1) Područjem Grada Gline prolazi koridor bivše stambene ili druge građevine, te na koji te građevine željezničke pruge Karlovac-Sisak. imaju izravan pristup. (2) Postojeći željeznički koridor sačuvat će se u (2) Ulice u naselju s funkcijom županijske ili lokalne Planu za konačno definiranje njegove funkcije (npr. ceste smatraju se tom vrstom ceste. u svrhu ponude ruralnog panoramskog turizma). (3) Ulica iz stavka (1) ovog članka mora imati naj- manju širinu 5,5 m (za dvije vozne trake), odnosno 3,5 m (za jednu voznu traku). 6.1.3. Riječni promet (4) Samo jedna vozna traka može se izgrađivati iznimno na: Članak 78. a) preglednom dijelu ulice, pod uvjetom da se na (1) Za potrebe razvoja turizma, odnosno plovidbe svakih 150,0 m uredi ugibalište, turističkih, manjih brodova Kupom planirana je izgradnja a) u slijepim ulicama čija dužina ne prelazi drvenih pristaništa u svim naseljima na obalama Kupe. 100,0 m na preglednom dijelu ili 50,0 m na (2) U koridoru riječnog plovnog puta moguća je nepreglednom. izgradnja pristaništa, sidrišta, stovarišta za šljunak i b) u jednosmjernim ulicama. skelskih prjelaza u vidu izvedbe hidrotehničkih zahvata (5) Za potrebe nove gradnje na neizgrađenom i građevina, te prilaznih puteva i platoa. dijelu građevinskog područja koje se širi uz županijsku cestu treba osnivati zajedničku sabirnu ulicu preko 6.1.4. Promet u mirovanju koje će se ostvariti direktan pristup na javnu prometnu površinu, a sve u skladu s posebnim uvjetima organizacije nadležne za upravljanje prometnicom na koju Članak 79. se priključuje. (1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole za (6) Pristupni put je prostor kojim je osiguran pristup gradnju građevina javne, proizvodno-servisne, sport- do građevinske parcele te mora biti širine minimalno sko-rekreativne, višestambene i sl. namjene nužno 3,0 m ako se koristi za kolni i pješački promet, odnosno je utvrditi potrebu osiguranja odgovarajućeg broja 1,5 m ako se koristi samo za pješački promet s time parkirališnih mjesta za osobna ili teretna vozila. da je njegova najveća dužina 50 m. (2) Dimenzioniranje broja parkirališno-garažnih (7) Iznimno kod postojećih pristupnih putova mo- mjesta za osobna vozila za građevine iz prethodnog guće je zadržati postojeće širine i duljine. stavka odrediti će se na temelju sljedeće tablice: Stranica 652 - Broj 10 »SLUŽBENI VJESNIK« Ponedjeljak, 20. ožujka 2017.

POTREBAN BROJ NAMJENA GRAĐEVINE BROJ MJESTA NA: PARKIRNO-GARAŽNIH MJESTA 1. INDUSTRIJA I SKLADIŠTA 1 zaposleni 0,15 - 0,45 PGM 2. UREDSKI PROSTORI 1.000 m2 korisnog prostora 7 - 20 PGM 3. TRGOVINA 1.000 m2 korisnog prostora 20 - 30 PGM 4. BANKA, POŠTA, USLUGE 1.000 m2 korisnog prostora 30 - 40 PGM 5. UGOSTITELJSTVO 1.000 m2 korisnog prostora 15 - 25 PGM 6. VIŠENAMJENSKE DVORANE 1 gledatelj 0,15 PGM 7. ŠPORTSKE GRAĐEVINE 1 gledatelj 0,20 – 0,30 PGM 8. ODGOJ I OBRAZOVANJE 1 zaposleni 2 PGM 9. ZDRAVSTVO 1.000 m2 korisnog prostora 20 PGM 10. VJERSKE USTANOVE 1 sjedalo 0,10 PGM 11. VIŠESTAMBENE GRAĐ. 1 stan 1 PGM

(3) Smještaj potrebnog broja parkirališnih mjesta Predviđeni su sljedeći zahvati na visokonaponskoj za osobna i teretna vozila potrebno je predvidjeti na mreži Grada Gline: građevinskoj čestici ili iznimno u sklopu zelenog po- - izgradnja 2 x 400 kV DV TE Sisak - TS Bihać/ jasa izvan čestice. TS Prijedor (izgradnja ovisi o međudržavnom dogovoru), 6.1.5. Biciklistički i javni promet - izgradnja 2x110 kV TS Glina - TS Pisarovina, - izgradnja DV 110 kV TS Glina - TS Vrgorač Članak 80. (BIH), (1) Odredbama Plana se predviđa korištenje mjesnih - izgradnja DV 110 kV TS Glina - pl. TS Topusko i međumjesnih ulica za javni prijevoz. - pl.TS Gvozd - pl. TS Vojnić, (2) Na odgovarajućim mjestima potrebno je predvidjeti - izgradnja DV 110 kV TS Glina - pl. HE Pokuplje. proširenja za stajališta s nadstrešnicama za putnike. (2) Zaštitni koridori dalekovoda iznose: (3) Odredbama Plana se predviđa gradnja i uređenje Postojeći dalekovodi: biciklističkih staza tako da im širina bude minimalno 1,10 m za jedan smjer, odnosno 2,5 m za dvosmjerni - za dalekovod 35 kV zaštitni koridor je 15 metara, promet gdje prostorne mogućnosti to dozvoljavaju. - za dalekovod 110 kV zaštitni koridor je 40 metara (20+20 od osi DV-a), 6.1.6. Pješački promet - za dalekovod 2 x 110 kV zaštitni koridor je 60 metara, Članak 81. - za dalekovod 220 kV zaštitni koridor je 60 metara, (1) Odredbama Plana se uz mjesne ulice predviđa uređenje pločnika za kretanje pješaka u širini koja - za dalekovod 2 x 220 kV zaštitni koridor je 70 ovisi o pretpostavljenom broju korisnika, ali ne manjoj metara, od propisane Pravilnikom o osiguranju pristupačno- - za dalekovod 2 x 400 kV zaštitni koridor je 100 sti građevina osobama s invaliditetom i smanjenje metara. pokretljivosti. Planirani dalekovodi: - za dalekovod 110 kV zaštitni koridor je 50 metara 6.2. Energetski sustav (25+25 od osi DV-a), - za dalekovod 2 x 110 kV zaštitni koridor je 60 6.2.1. Elektroenergetske građevine metara, - za dalekovod 220 kV zaštitni koridor je 60 me- Članak 82. tara, (1) Izgradnja, revitalizacija i rekonstrukcija elek- - za dalekovod 2 x 220 kV zaštitni koridor je 70 troopskrbne mreže vršiti će se u skladu s budućim metara, razvojem Grada Gline i povećanjem potreba za elek- - za dalekovod 2 x 400 kV zaštitni koridor je 100 tričnom energijom. metara. (3) Za nove priključke kućanstava i ostalih potrošača Članak 83. i postojeće priključke na objektima koji se rekonstruiraju (1) Na kartografskom prikazu br. 2 »Infrastrukturni obavezna je izvedba priključka sa priključno mjernim sustavi« prikazana je postojeća i planirana nadzemna ormarima smještenim izvan objekta na lako dostupnom elektromreža snage 35 kV na više: mjestu za očitanje i kontrolu. Ponedjeljak, 20. ožujka 2017. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 10 - Stranica 653

(4) Daljnji razvoj elektroenergetske mreže na po- građevinske čestice tada površina pod panelima ulazi dručju plana zavisit će o izgradnji novih gospodarskih u koeficijent izgrađenosti građevinske čestice. Postava kapaciteta i proširenja postojećih. fotonaponskih ćelija na stupovima moguća je samo (5) Tijelo koje vodi upravni postupak izdavanja unutar zona proizvodne namjene. dozvola za zahvat u prostoru (provođenje dokumenata (11) Korištenje energije deponijskog bioplina moguće prostornog uređenja) i dozvola za gradnju građevina u je planirati u sklopu postojećih odlagališta otpada ili zaštitnom koridoru dalekovoda ili prostoru u okruženju u njihovoj neposrednoj blizini. transformatorske stanice, dužno je zatražiti posebne uvjete gradnje od nadležnog elektroprivrednog podu- 6.2.2. Pošta i javne telekomunikacije zeća/tvrtke (operator prijenosnog sustava ili operator distribucijskog sustava), u čijoj se nadležnosti nalazi postojeći ili planirani dalekovod/kabel ili transforma- Članak 84. torska stanica. (1) Poštanski ured i raspored telefonskih vodova (6) Postojeći dalekovodi napona 35, 110, 220 kV i uređaja prikazan je na kartografskom prikazu br. 2 mogu se rekonstrukcijom, po njihovim postojećim tra- »Infrastrukturni sustavi« u mjerilu 1: 25 000. sama i pripadnim koridorima, ukoliko postoje tehničke (2) Postojeći javni sustavi pokretnih komunikacija pretpostavke izvedivosti, preoblikovati u dalekovode ili također su prikazani na kartografskom prikazu br. 2. kabele više naponske razine 110, 220, 400 kV i povećane »Infrastrukturni sustavi« u mjerilu 1: 25 000, a budući prijenosne moći (2 x 110, 2 x 220, 2 x 400 kV) a da se da se u razvoju postojećih javnih sustava pokretnih pri tome njihove trase na pojedinim dijelovima, ovisno komunikacija planira daljnje poboljšanje pokrivanja o zatečenoj razvijenosti i stanju prostora, mogu kroz i povećanje kapaciteta mreža prema planiranom postupak pribavljanja prethodnog mišljenja/rješenja o povećanju broja korisnika i uvođenje novih usluga, potrebi ili izostanku potrebe ishođenja lokacijske do- potrebno je omogućiti izgradnju i postavljanje i dodatnih zvole, prilagoditi novom stanju prostora i rekonstruirati/ osnovnih postaja. izgraditi sukladno tehničkim propisima koji reguliraju (3) U razvoju sustava postojeće elektroničke način i uvjete izgradnje elektroenergetskih građevina. komunikacijske infrastrukture i povezane opreme (7) Kroz provedbu Plana moguća su manja odstu- Planom se predviđa daljnje poboljšanje pokrivanja, panja u pogledu rješenja trasa planiranih dalekovoda povećanje kapaciteta mreža i uvođenje novih usluga utvrđenih ovim Planom, radi usklađenja s prostorno i tehnologija uz poštivanje mjera zaštite i propisane planskim dokumentima nižeg reda. zakonske procedure. (8) Povezivanje, odnosno priključak planiranih proi- (4) Na području obuhvata Plana moguća je izgradnja zvođača iz obnovljivih izvora energije (vjetroelektrane, samostojećih antenskih stupova isključivo izvan gra- energane na biomasu, solarne elektrane, kogeneracije đevinskih područja naselja na minimalnoj udaljenosti itd.) na elektroenergetsku mrežu, sastoji se od: pripa- 100,00 m od granice građevinskog područja naselja dajuće trafostanice smještene u granicama obuhvata i izdvojenih dijelova građevinskih područja naselja, planiranog zahvata i priključnog dalekovoda/kabela te postava antenskih prihvata koji se postavljaju na na postojeći ili planirani dalekovod ili na postojeću postojećim građevinama. Na kartografskom prikazu ili planiranu trafostanicu.Točno definiranje trase pri- br. 2. Infrastrukturni sustavi, prikazane su lokacije ključnog dalekovoda/kabela i dijela transformatorske postojećih antenskih stupova i područja elektronič- stanice koje čine priključak biti će ostvarivo samo u kih komunikacijskih zona za smještaj samostojećih pokrenutom upravnom postupku ishođenja potrebnih antenskih stupova. dozvola, po dobivenim pozitivnim uvjetima od strane (5) Unutar elektroničke komunikacijske zone (utvr- ovlaštenog elektroprivrednog poduzeća/tvrtke (ope- đene kartografskim prikazom br. 2. Infrastrukturni rator prijenosnog sustava ili operator distribucijskog sustavi) uvjetuje se gradnja samostojećeg antenskog sustava), a na osnovi nadležnosti mjesta priključka. stupa takvih karakteristika da može prihvatiti više (9) Na kartografskom prikazu br 2. »Infrastrukturni operatora, odnosno prema tipskom projektu koji je sustavi« šematski su prikazane lokacije planiranih potvrđen rješenjem nadležnog Ministarstva. hidroelektrana na vodotocima na mjestima postojećih (6) Iznimno, ukoliko lokacijski uvjeti ne dozvoljavaju mlinova, a također je moguće planirati nove mlinice i izgradnju jednog stupa koji ima takve karakteristike male hidroelektrane i na drugim povoljnim lokalitetima. da može primiti sve zainteresirane operatore (visina (10) Gradnju solarne elektrane moguće je smjestiti i sl.) dozvoljava se izgradnja nekoliko nižih stupova unutra zona proizvodne namjene unutar građevin- koji na zadovoljavajući način mogu pokriti planirano skog područja naselja. Postava solarnih kolektora i/ područje signalom. ili fotonaponskih ćelija na krovove i pročelja zgrada (7) Ukoliko je unutar planirane elektroničke komu- dozvoljava se unutar građevinskog područja naselja, nikacijske zone već izgrađen samostojeći antenski osim u zaštićenim dijelovima, na krovove i pročeljima stup/stupovi, na koji iz tehničkih razloga nije moguće zgrada izvan građevinskog područja te na krovove i priključiti ostale operatere, tada je moguće planirati pročelja zgrada u izdvojenim građevinskih područja izgradnju dodatnog stupa za ostale operatore/operatora. svih namjena pod uvjetom da se radi o prozvodnji (8) Dopušteno je postavljanje elektroničke komuni- električne energije koja se prvenstveno koristi za kacijske infrastrukture i povezane opreme na postojećim vlastite potrebe, a eventualni višak se može predati građevinama u skladu s posebnim uvjetima tijela i/ili u daljnju distribuciju. Kad se radi o postavi solarnih osoba određenim posebnim propisima koji propisuju kolektora i/ili fotonaponskih ćelija na teren okućnice posebne uvjete prilikom ishođenja lokacijske dozvole. Stranica 654 - Broj 10 »SLUŽBENI VJESNIK« Ponedjeljak, 20. ožujka 2017.

(9) Prilikom postave antenskih stupova i postavljanja - nisu uputni zahvati na lokacijama gdje postoje elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane uvjeti za prezentaciju kulturnog dobra, opreme na postojećim građevinama potrebno je voditi - prilikom izbora lokacije antenskog stupa uputno računa o utjecaju na krajolik i izgled građevina. je obaviti prethodne konzultacije s nadležnim (10) Pri određivanju detaljnijeg položaja samosto- konzervatorskim odjelom uz obvezatan teren- jećeg antenskog stupa izvan građevinskih područja ski uviđaj. Istim postupkom će se provjeriti je naselja primjenjuju se sljedeći uvjeti: li lokacija antenskog stupa u dometu glavnih - poštivati zatečene prirodne vrijednosti i ogra- točaka promatranja kulturno-povijesnih vrijed- ničenja, nosti (vidikovci, odmorišta, prilazni putovi). - poštivati karakteristične i vrijedne vizure, slike (13) Nisu dopušteni zahvati postavljanja samosto- mjesta i ambijentalne vrijednosti. jećih antenskih stupova na područjima arheoloških Iznimno ukoliko se na zadovoljavajući način ne zona, lokaliteta, kao i u povijesnim cjelinama od naci- može pokriti planirano područje signalom, a što se onalnog značenja, a također i na područjima upisanim dokazuje dokumentacijom za ishođenje odgovarajućeg ili nominiranim za upis na Listu svjetske baštine. Za odobrenja, moguće je locirati samostojeći antenski zahvate na ostalim arheološkim područjima i lokali- stup i unutar granice građevinskog područja naselja tetima upisanim u Registar ili zaštićenim na osnovi i izdvojenih dijelova građevinskih područja naselja. prostornog plana nužna su prethodna arheološka (11) Pri određivanju detaljnijeg položaja samostojećih istraživanja, napose ako su neophodna za određiva- antenskih stupova ukoliko se oni grade unutar građe- nje uvjeta zaštite kulturnog dobra. Na potencijalnim vinskih područja naselja primjenjuju se sljedeći uvjeti: arheološkim područjima obvezan je arheološki nadzor, te neophodna zaštitna iskopavanja. - samostojeći antenski stup ne graditi unutar područja pretežito stambene namjene, osim u (14) Antenske stupove na postojećim lokacijama, slučajevima kada nije moguće odabrati drugu osobito one postavljene bez prethodnoga odobrenja, lokaciju radi konfiguracije naselja i tehničkih koji izravno fizički ili vizualno degradiraju kulturno do- karakteristika mreža elektroničke komunikacije, bro, odnosno kulturno povijesne vrijednosti prostora, - samostojeći antenski stup ne graditi na području potrebno je dislocirati ili rekonstruirati, ako je to moguće, koje je namijenjeno javnoj i društvenoj namjeni prema uvjetima nadležnog konzervatorskog odjela. (škola, dječjih vrtića, bolnica...), (15) Postavljanje novih samostojećih antenski - novi samostojeći antenski stupovi koji se moraju stupovi na području kulturnog dobra biti će moguće smjestiti unutar građevinskog područja naselja uz uvjet da ne zadiru u povijesnu strukturu tog dobra. prioritetno se smještavaju u gospodarske, ko- (16) Ako se prilikom građevinskih radova u vezi s munalne ili infrastrukturne zone, postavljanjem novog antenskog stupa naiđe na arhe- - najmanja udaljenost stupa od najbliže postojeće ološki nalaz treba postupiti u skladu sa Zakonom o građevine, površine pretežitog stanovanja, javne zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. i društvene namjene treba biti najmanje jedna (17) Potrebno je izbjegavati lociranje antenskih visina stupa, stupova u dometu glavnih točaka promatranja (vidi- - izbjegavati mjesta okupljanja, kovci, odmorišta, prilazni putovi) kulturno-povijesnih - poštivati zatečene prirodne vrijednosti i ogra- vrijednosti, napose u dometu kulturno-povijesnih ničenja, prostornih dominanti. - poštivati karakteristične i vrijedne vizure, slike (18) U područjima gdje napajanje radijske opreme mjesta i ambijentalne vrijednosti. kablovima ili zračnim vodovima može znatno destruirati povijesnu strukturu kulturnog dobra ili njegovu vizuru (12) Opće smjernice za izbor lokacije, odnosno moguća je primjena alternativnog izvora energije (so- smještaj samostojećeg antenskog stupa i povezane opreme u planiranim područjima/zonama radijusa: larnog, vjetro-solarnog i sl.) u dogovoru s nadležnim konzervatorskim odjelom. - pri odabiru mjesta voditi računa o temeljnoj vrijednosti krajobrazne cjeline kulturnog krajolika (19) Ne planirati smještaj samostojećih antenskih i očuvanju njegova sklada, stupova na područjima zaštićenim temeljem Zakona o zaštiti prirode. Iznimno, ukoliko je zbog postizanja - intervencije u povijesnoj cjelini naselja ukoliko osnovne pokrivenosti nemoguće izbjeći planiranje i iz- se antenski prihvat postavlja na postojeću gra- gradnju samostojećih antenskih stupova na zaštićenom đevinu potrebno je prilagoditi ambijentu vodeći području isti se trebaju planirati rubno, odnosno na računa o utvrđenom režimu zaštite prostora, te način da se izbjegnu istaknute i krajobrazno vrijedne fizičkoj i funkcionalnoj povezanosti kulturnog dobra s neposrednim okolišem, lokacije i vrhovi uzvisina, te planirati minimalni broj stupova koji omogućava pokrivenost. - voditi računa o vizualnim odnosima između planiranih novih i postojećih elemenata prostora, (20) Tipski objekt za smještaj opreme treba pro- napose onih kulturno-povijesnih vrijednosti, jektirati na način da se koriste materijali prilagođeni osobito u pogledu visinskih gabarita, odnosno prostornim obilježjima okolnog prostora i tradicionalnoj subdominanta, akcenata i dr., arhitekturi (žbukana pročelja, dvostrešni kosi krov prekriven crijepom i dr.). - adaptaciju postojećih lokacija za više operatora obaviti uz poštivanje svih vrijednosti, a mo- (21) Za pristup samostojećim antenskim stupovima gućnosti odrediti u sklopu postupka izdavanja u najvećoj mogućoj mjeri koristiti i održavati trase posebnih uvjeta, povijesnih kolnih putova i pješačkih staza. Ponedjeljak, 20. ožujka 2017. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 10 - Stranica 655

(22) Pristupni put do samostojećeg antenskog stupa, (2) Za sve zahvate u prostoru vezane za gradnju izvan površina za razvoj naselja, ukoliko služi samo u blizini plinovoda nužno je zatražiti posebne uvjete za postavljanje, održavanje i korištenje samostojećeg gradnje od upravitelja plinovoda. antenskog stupa, ne smije se asfaltirati. (23) Za planirane samostojeće antenske stupove 6.2.4. Naftovod i produktovod na području ekološke mreže, koji sami ili sa drugim zahvatima mogu imati bitan utjecaj na područje ekološke mreže treba ocijeniti, sukladno Zakonu o zaštiti prirode, Članak 87. njihovu prihvatljivost za ekološku mrežu odnosno na (1) Planirani cjevovodi graditi će se unutar koridora ciljeve očuvanja tog područja ekološke mreže.“ postojećeg cjevovoda JANAF-a. (24) Smjernice za planiranje koridora elektroničkih (2) U sklopu izgradnje produktovoda planirana se komunikacijskih vodova: i izgradnja pretakališta (prihvatnih stanica) čija će se - u Gradu Glini potrebno ih je voditi podzemno u točna lokacija definirati kroz projektnu dokumentaciju. zoni pješačkih staza ili zelenih površina, (3) Ograničenja prostornih intervencija: - u ostalim naseljima potrebno ih je voditi pod- - zaštitna zona naftovoda je 100,00 m lijevo i zemnoi/ili nadzemno u zoni pješačkih staza ili desno od osi cjevovoda, zelenih površina, - zona opasnosti unutar koje je zabranjena svaka - za magistralno i međumjesno povezivanje gradnja bez suglasnosti vlasnika cjevovoda planiraju se podzemno slijedeći koridore pro- iznosi 30,00 m lijevo i desno od osi cjevovoda, metnica ili željezničkih pruga, iznimno kada je - u pojasu širokom 5,00 m lijevo i desno od osi to moguće, samo radi bitnog skraćivanja trasa, cjevovoda zabranjena je sadnja bilja i trajnih može se planirati i izvan tog koridora prometni- nasada čije korijenje raste dublje od 1,00 m, ca ili željezničkih pruga vodeći računa o pravu odnosno za koje je potrebno obrađivati zemlju vlasništva. dublje od 0,5 m. (25) Prilikom dogradnje odnosno rekonstrukcije izgrađene elektroničko komunikacijske infrastrukture 6.3. Vodnogospodarski sustav potrebno je voditi računa o pravu zajedničkog korištenja od strane svih operatera. 6.3.1. Zaštitne i regulacijske građevine (26) Kućne telekomunikacijske instalacije (unutar objekta) treba projektirati i izvoditi prema važećem Pravilniku o tehničkim uvjetima za elektroničku ko- Članak 88. munikacijsku mrežu poslovnih i stambenih objekata. (1) Na području Grada Gline unutar sustava obrane od poplava planira se: 6.2.3. Plinska mreža - izgradnja zaštitnih nasipa koji štite područje od poplavnih voda, - izgradnja lateralnih kanala, Članak 85. - izgradnja brana na vodotocima. (1) Vodove distribucijske mreže treba, gdje je god moguće paralelno voditi s ostalim infrastrukturnim vodovima. Članak 89. (2) Plinske redukcijske stanice koje se ne grade (1) Sustav planiranih i postojećih zaštitnih i regula- u sklopu druge građevine potrebno je uklopiti u iz- cijskih građevina, načelno je prikazan u kartografskom građenu strukturu naselja na zasebnoj građevinskoj prikazu br. 2. »Infrastrukturni sustavi« i u kartografskom čestici, tako da ne smanjuje preglednost raskrižja i ne prikazu br. 3. »Uvjeti korištenja, uređenje i zaštita ugrožava okolne građevine. prostora«. (3) Položaj planirane trase magistralnog plinovoda (2) Lokacije zaštitnih i regulacijskih građevina je načelan, a konačna trasa magistralnog plinovoda uređenja vodotoka i voda ucrtane u grafičkom dijelu i njegovih nadzemnih objekata odredit će se prilikom Plana imaju usmjeravajuće značenje te su dozvoljene projektiranja gdje će se voditi računa o postojećoj odgovarajuće prostorne prilagodbe, koje ne odstupaju infrastrukturi, uzeti u obzir utjecaj zahvata na okoliš, od koncepcijskog rješenja. krajobrazne te kulturne vrijednosti (arheologija) te svi ostali prostorni utjecaji. 6.3.2. Vodoopskrba (4) Moguća odstupanja u pogledu rješenja trase magistralnog plinovoda te lokacije i dimenzije njemu Članak 90. pripadajućih nadzemnih objekata utvrđenih ovim Planom ne zahtijevaju izmjene i dopune ovoga Plana. (1) Sustav planiranih i postojećih vodoopskrbnih objekata i vodoopskrbne mreže, prikazan je na kartografskom prikazu br. 2. »Infrastrukturni sustavi«. Članak 86. (2) Lokacije građevina vodoopskrbnog sustava i (1) Za magistralne plinovode (postojeće i planirane) trase vodova ucrtane u grafičkom dijelu Plana imaju zona opasnost, unutar koje je zabranjena izgradnja usmjeravajuće značenje te su dozvoljene odgovarajuće objekata za stanovanje i boravak ljudi iznosi 30,00 m prostorne prilagodbe, koje ne odstupaju od koncep- lijevo i desno od osi cjevovoda. cijskog rješenja. Stranica 656 - Broj 10 »SLUŽBENI VJESNIK« Ponedjeljak, 20. ožujka 2017.

6.3.3. Građevine za zaštitu voda, odvodnju ot- m iznad terena moraju biti izvedeni od nepropusnog padnih voda i navodnjavanje materijala. (5) Sva tekućina iz staja, svinjaca i gnojišta mora Članak 91. se odvesti u jame ili silose za osoku i ne smije se razlijevati po okolnom terenu, jame i silosi za osoku (1) Sve otpadne vode prije ispuštanja u recipijent moraju imati siguran i nepropustan pokrov, te otvore moraju se tretirati na način koji će najučinkovitije ukloniti za čišćenje i zračenje. sve štetne posljedice za okolinu, prirodu i recipijent. (6) U pogledu udaljenosti od ostalih građevina (2) Sanitarne otpadne vode iz domaćinstva u i naprava, za jame i silose za osoku vrijede jednaki naseljima bez kanalizacije moraju se prikupljati u propisi kao i za gnojišta. nepropusnim sabirnim armirano-betonskim jamama zatvorenog tipa, koje omogućavaju lako povremeno (7) Na Kartografskom prikazu br. 2 »Infrastrukturni pražnjenje djelomično pročišćene otpadne vode i odvoz sustavi« ucrtane su trase postojećih i planiranih ko- u zatvorenim posudama na mjesto ispusta koje odredi lektorskih cjevovoda te zone gravitacijske odvodnje sanitarna inspekcija. sanitarno upotrijebljenih voda za naselja. (3) Pražnjenje sabirnih jama može se vršiti odvozom (8) Na Kartografskom prikazu br. 2 »Infrastrukturni i ispustom na poljoprivredne površine. sustavi« ucrtana je shematska oznaka za lokaciju akumulacija površina za navodnjavanje NAVNAP, čiji (4) Podovi u stajama i svinjcima moraju biti nepro- će se konačan obuhvat i površina odrediti detaljnijim pusni za tekućinu i imati rigole za odvodnju osoke u istraživanjima, a za čiju izgradnju nije potrebna izmjena gnojišnu jamu, a dno i stjenke gnojišta do visine od 0,5 ovog Plana.

PREMA STUDIJI NAVODNJAVANA NAZIV LOKALITETA VODOTOK POVRŠINA U HA ZA BRUTO NORMU OD 2400 M3/HA Gelina Gelina-Velika Petrinjčica 130

Članak 92. dozvole zatražiti suglasnost i smjernice za moguće (1) Po izgradnji kanalizacijskog sustava pojedinog intervencije od nadležne službe za zaštitu spomenika naselja potrebno je izvesti priključak svake građevine kulturne, odnosno prirodne baštine. na javnu kanalizaciju. (2) Nakon dobivanja posebnih uvjeta iz prethodnog stavka treba se ishoditi prethodna dozvola na projekt Članak 93. usuglašen s danim uvjetima. (1) Svi gospodarski pogoni, farme, tovilišta, industrijski pogoni, pogoni male privrede kao i gospodarske Članak 96. građevine za uzgoj i klanje životinja i sl. građevine Mjere zaštite ekološki značajnih područja koje su potencijalni izvori zagađenja, trebaju imati (1) Prostorni plan propisuje zaštitu prirode kroz izveden sustav odvodnje, koji onemogućuje izlijevanje očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti te zaštitu i prodiranje u tlo otpadnih voda. prirodnih vrijednosti, a to su zaštićena područja, za- (2) Do izvedbe sustava odvodnje i uređaja za proči- štićene svojte te zaštićeni minerali i fosili. šćavanje u naseljima, zaštita i predtretman moraju se (2) Potrebno je zabraniti sve radnje kojima se na izvesti na samoj lokaciji, putem nepropusnih građevina prirodnim vrijednostima predloženim za zaštitu uma- i odvoza taložnog mulja i otpada. njuje prirodna vrijednost, odnosno narušavaju svojstva zbog kojih su zaštićeni. Članak 94. (3) U cilju očuvanja prirodne biološke i krajobrazne (1) Ispred postojećih i budućih vatrogasnih postaja raznolikosti treba očuvati područja prekrivena autohto- predviđa se gradnja po jednog nadzemnog hidranta nom vegetacijom, postojeće šumske površine, šumske za punjenje vatrogasnih vozila. rubove, živice koje se nalaze između obradivih površina, te se zabranjuje njihovo uklanjanje, a treba izbjegavati velike poljoprivredne površine zasijane jednom kultu- 7. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH rom; osobito treba štititi područja prirodnih vodotoka i VRIJEDNOSTI I KULTURNO - POVIJESNIH vlažnih livada kao ekološki vrijednih područja. CJELINA (4) Zabranjeno je uvođenje stranih divljih svojti u ekološke sustave osim u slučajevima kad ne pred- 7.1. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti stavljaju opasnost za bioraznolikost, zdravlje ljudi i ako ne ugrožavaju obavljanje gospodarske djelatnosti. Članak 95. (5) Za područja predviđena za zaštitu treba propi- (1) Za svu gradnju i uređivanje zemljišta na po- sati obavezu izrade stručnog obrazloženja ili stručne dručju zaštićenih prirodnih i povijesnih cjelina, te za podloge, kako bi se pokrenuo postupak zaštite, a do intervencije na zaštićenim zgradama kulturno povijesne donošenja odluke o valjanosti prijedloga za zaštitu i vrijednosti kao i za gradnju u njihovoj neposrednoj donošenja rješenja o preventivnoj zaštiti ta se područja blizini, potrebno je u postupku izdavanja lokacijske trebaju štititi odredbama za provođenje prostornog plana. Ponedjeljak, 20. ožujka 2017. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 10 - Stranica 657

(6) Ekološki vrijedna područja koja se nalaze na nica) te okolica Gline, nije prihvatljivo planirati području Grada Gline treba sačuvati i vrednovati u građevinska područja za gospodarsku namjenu i skladu sa Zakonom o zaštiti prirode, Uredbom o eko- prateću infrastrukturu, planirati elektrane ( uklju- loškoj mreži i Pravilnikom o popisu stanišnih tipova, čivo i na obnovljive izvore energije, melioraciju karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima zemljišta, golf, antenske stupove, prometnu i i EU Direktivi o očuvanju prirodnih staništa i divlje komunalnu infrastrukturu. faune i flore te EU Direktivi o očuvanju divljih ptica. b) mjere zaštite sisavaca: (7) Prema nacionalnoj klasifikaciji staništa na - u cilju zaštite šišmiša potrebno je očuvati nji- području Grada Gline nalaze se sljedeća ugrožena i hova prirodna staništa u špiljama, šumama te rijetka staništa: skloništima po tavanima, crkvenim tornjevima i drugim prostorijama u zgradama, - C.2.2. Vlažne livade srednje Europe - obnovu zgrada u kojima je evidentirana kolonija - C.2.3. Mezofilne livade srednje Europe šišmiša trebalo bi obavljati u razdoblju kad u tim - D.1.1. Vrbici na sprudovima objektima nije porodiljna i/ili zimujuća kolonija - E.1.1. Poplavne šume vrba šišmiša - E.3.1. Mješovite hrastovo-grabove i čiste - detaljne mjere očuvanja šumskih šišmiša potrebno grabove šume je ugraditi u šumsko gospodarske osnove, - E.3.2. Srednjoeuropske šume hrasta kitnjaka, - u cilju zaštite vrsta vezanih za vlažna staništa te obične breze (vidra, dabar, močvarna rovka) potrebno je - E.4.2. Srednjoeuropske, acidofilne bukove šume u što većoj mjeri očuvati vodena i močvarna staništa i spriječiti melioraciju i isušivanje, a u - E.4.5. Mezofilne i neutrofilne čiste bukove šume slučaju planiranja zahvata regulacije vodotoka ili (8) Mjere zaštite ekološki značajnih područja melioracije ovakvih površina potrebno provesti - Potrebno je očuvati raznolikost staništa na vo- ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu, dotocima (neutvrđene obale, sprudove, brzace, - u cilju zaštite vuka, a ukoliko se planira izgradnja slapove) i povoljnu dinamiku voda (meandrira- novih i preinaka postojećih cesti potrebno je nje, prenošenje i odlaganje nanosa, povremeno provesti ocjenu prihvatljivosti plana na ekološku prirodno plavljenje rukavaca i dr.) mrežu, a potrebno je omogućiti siguran prijelaz - Prilikom zahvata na uređenju i regulaciji vodo- preko brzih prometnica. toka sa ciljem sprečavanja štetnog djelovanja c) mjere zaštite ptica: voda (nastanak bujica i erozije) treba prethodno - u cilju zaštite ptica vezanih za vodena i vlažna snimiti postojeće stanje te planirati zahvat na staništa potrebno je u što većoj mjeri očuvati ta način da se zadrži doprirodno stanje vodotoka. staništa na kojim ase ne preporučuje regulacija vodotoka, vađenje šljunka niti melioracija. - U cilju očuvanja krajobraznih vrijednosti mora se izvršiti analiza krajobraza, te u skladu s tim - u šumskim staništima ostaviti dovoljan broj planirati izgradnju koja neće narušiti izgled kraj- starih stabala radi ptica dupljašica kroz uvjete obraza, a osobito štititi od izgradnje panoramski zaštite u šumsko gospodarskim osnovama i / ili programa gospodarenja šumama, vrijedne članka te vrhove uzvisina i obalu. - u cilju eliminiranja stradavanja ptica na elek- - Pri preoblikovanju građevina (posebice onih koji troenergetskim objektima potrebno je izvesti se mogu graditi izvan naselja) treba koristiti ma- tehničko rješenje da se ptice zaštite od strujnog terijale i boje prilagođene prirodnim obilježjima udara. okolnog prostora i tradicionalnoj arhitekturi. d) mjere zaštite vodozemaca: - Izgradnju izvan granice građevinskog područja - potrebno je očuvati vlažna i vodena staništa, potrebno je kontrolirati po veličini i gabaritu i izbjegavati postavu takve izgradnje uz zaštićene e) mjere zaštite gmazova: i vrijedne krajobrazne pojedinačne elemente - potrebno je očuvati vlažna,vodena, travnjačka i stjenovita staništa, - Planirane koridore infrastrukture izvoditi duž prirodne reljefne morfologije. f) mjere zaštite ugroženih i zaštićenih riba: - Ukoliko se provodi pošumljavanje potrebno ga - u slučaju izvođenja zahvata regulacije vodotoka na području ekološke mreže potrebno je pro- je vršiti autohtonim vrstama, a uzgojne radove vesti ocjenu prihvatljivosti zahvata na ekološku provoditi na način da se iz degradacijskog oblika mrežu, šuma postupno prevodi u visoki uzgojni oblik. - zabranjeno je vodotoke poribljavati stranim (9) U Studiji »Obilježja područja sa stanovišta (alohtonim) vrstama. zaštite prirode s prijedlogom mjera zaštite za potrebe g) mjere zaštite leptira: izrade III. izmjena i dopuna PPUG Glina« propisane su sljedeće mjere zaštite za ugrožene i strogo zaštićene - potrebno je očuvati vodena i močvarna staništa, vrste na području Grada Gline: o leptirima naročitu brigu voditi prilikom gospodarenja šumama i travnjacima, melioraciji i a) mjere zaštite flore: vodno-gospodarskim zahvatima. - onemogućiti fragmentaciju staništa i narušava- (10) Na području Grada Gline nema područja za- nje povoljnih stanišnih uvjeta ugroženih biljnih štićenih temeljem Zakona o zaštiti prirode. vrsta, Studijom zaštite prirode Sisačko-moslavačke žu- - na detaljno utvrđenim lokacijama nalazišta (i panije, koju je izradio Državni zavod za zaštitu prirode u njihovoj neposrednoj blizini) na lokalitetima za potrebe izrade PPSMŽ na području Grada Gline obronci Zrinske gore (uz potok Maja i Kameš- nalaze se sljedeći lokaliteti koji su predloženi za zaštitu: Stranica 658 - Broj 10 »SLUŽBENI VJESNIK« Ponedjeljak, 20. ožujka 2017.

Tablica: Od međunarodnog značaja

Kategorija zaštite Naziv Površina ha Grad/općina Dolina rijeke Gvozd, Lekenik, Glina, 1. Značajni krajobraz 9.813 Kupe Petrinja,Sisak

Tablica: Od nacionalnog značaja Kategorija zaštite Naziv Površina ha Grad/općina Dvor, Petrinja, Glina,Donji 1. Značajni krajobraz Zrinska gora 34.236 Kukuruzari, Hrvatska Kostajnica Posebni rezervat šumske 2. Petrinjčica 175 Glina, Petrinja vegetacije 3. Posebni rezervat - botanički Plavnice 84,46 Glina, Topusko 4. Posebni rezervat - botanički Šaševa 13,75 Glina

Tablica: Od lokalnog značaja Kategorija zaštite Naziv Površina ha Grad/općina 1. Spomenik parkovne Arhitekture Park u središtu grada Glina - Glina

(11) Proglašenje zaštite provodi se temeljem Zakona o zaštiti prirode, dok će se zaštita provoditi temeljem odrednica ovog Plana i Studije zaštite prirode Sisačko-moslavačke županije do proglašenja zaštite. (12) Ekološka mreža RH proglašena je Uredbom o ekološkoj mreži (»Narodne novine«, broj 124/13, 105/15) i predstavlja područje ekološke mreže Europske unije Natura 2000, a na području Grada Gline nalazi se 5 područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove:

Područja ekološke mreže RH na području Grada Gline: R. Šifra Naziv br. 1. HR 2000459 Petrinjčica 2. HR 2000642 Kupa Područje očuvanja značajno za vrste i 3. HR 2001331 Šaševa-cret stanišne tipove - POVS 4. HR 2001356 Zrinska gora (Područje od značaja za Zajednicu - SCI) 5. HR 2001387 Područje uz Maju i Brućinu

(13) Sukladno Zakonu o zaštiti prirode (»Narodne Grada Gline, njihovu sistematizaciju po kategorijama novine«, broj 80/13) i Pravilniku o ocjenu prihvatljivosti i valorizaciju prema stručnim kriterijima. Podloga dena ekološku mrežu (»Narodne novine«, broj 80/13), svi finira zone, odnosno, granice i režime njihove zaštite planovi, programi i zahvati koji mogu imati značajan i određuje mjere zaštite i očuvanja. negativan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost po- dručja ekološke mreže podliježu ocjeni prihvatljivosti (2) Inventarizacija i klasifikacija kulturne baštine na na ekološku mrežu, naročito planirani zahvati u cilju području Grada Gline obavljena je sukladno Zakonu o regulacije vodotoka,eksploatacije mineralnih sirovina, zaštiti i očuvanju kulturnih dobara Republike Hrvatske. izgradnje akumulacija, hidroelektrana, golf igrališta/ (3) Nepokretno kulturno dobro kao pojam obuhvaća: vježbališta, solarnih elektrana, centara za gospoda- naselja (gradska i seoska) ili njihove dijelove, građe- renje otpadom, infrastrukturni koridori, hidrotehnički vine (sakralne, civilne, gospodarske, fortifikacijske) i i melioracijski zahvati, iskorištavanje geotermalnih građevne sklopove sa pripadajućim okolišem, elemente voda i razvoj turističkih zona. povijesne opreme naselja, područje, mjesto ili spomen obilježje vezano uz povijesne događaje ili osobe, ar- 7.2. Mjere i uvjeti zaštite integralnih kulturno povi- heološka nalazišta i zone, etnološke sadržaje i zone, jesnih i prirodnih vrijednosti te vrijedne krajolike koji sadrže povijesne strukture kao pokazatelje čovjekove prisutnosti. 7.2.1. Opće mjere i uvjeti zaštite MJERE I UVJETI ZAŠTITE KULTURNO-POVIJE- SNIH VRIJEDNOSTI Članak 98. (1) Odredbe za uspostavu i provođenje mjera zaštite Članak 97. i obnove kulturne baštine proizlaze iz Zakona, koji se (1) Konzervatorska podloga obuhvaća inventarizaciju na nju odnose (uključujući i sve naknadne izmjene i (popis) svih kulturnih dobara na području obuhvata dopune) tj. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Ponedjeljak, 20. ožujka 2017. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 10 - Stranica 659

(2) Propisanim mjerama utvrđuju se obvezatni (2) Za svu prostornu i pojedinačnu kulturnu baštinu, upravni postupci te način i oblici graditeljskih i drugih naselja i pojedinačne povijesne građevine, potrebno je zahvata na kulturnim dobrima: izraditi detaljnu konzervatorsku dokumentaciju koja bi - zonama zaštite povijesnih naselja (gradskih i sadržavala analizu povijesne građe i dokumentacije, seoskih), analizu postojećeg stanja, te konzervatorske propozicije i smjernice za moguće i potrebne zahvate kojima bi se - povijesnim sklopovima i građevinama uključujući očuvale, zaštitile i unaprijedile prepoznate vrijednosti, a njihove parcele, umanjio utjecaj prostorno i likovno konfliktnih situacija. - memorijalno povijesnim područjima i obilježjima (3) Zaštićenim cjelinama i građevinama, kod kojih - arheološkim lokalitetima, su utvrđena svojstva kulturnog dobra i na koje se - tradicijskim građevinama s pripadnim parcelama, obvezatno primjenjuju sve navedene mjere zaštite i odredbe, smatraju se sve cjeline i građevine koje su - površinama s obilježjima parkovne arhitekture, u ovom Prostornom planu popisane kao: registrirana - kulturnog krajolika ili drugim površinama s (Z) kulturna dobra, preventivno zaštićena (P) i ona utvrđenim obilježjima kulturnog dobra. predložena za registraciju (PP, PZ, ZPP). (3) Posebnom konzervatorskom postupku osobito (4) Temeljem inventarizacije provedene prilikom podliježu sljedeći zahvati na zaštićenim građevinama, izrade ovoga Prostornoga plana, uz ranije registrirana sklopovima, predjelima i lokalitetima: popravak i odr- (Z) kulturna dobra, Uprava za zaštitu kulturne baštine žavanje postojećih građevina, dogradnje, prigradnje, - Konzervatorski odjel u Sisku po službenoj će dužno- preoblikovanja i građevne prilagodbe (adaptacije), sti pokrenuti postupak dokumentiranja te donošenja rušenja i uklanjanja građevina ili njihovih dijelova, rješenja o zaštiti za sve građevine, predjele (zone) novogradnje na zaštićenim parcelama ili unutar za- i lokalitete koji su na kartama i tablicama označeni štićenih predjela, funkcionalne prenamjene postojećih oznakom (PP, PZ). građevina, izvođenje radova na arheološkim lokalitetima. (5) Za sva evidentirana kulturna dobra označena (4) Posebnom konzervatorskom postupku podliježu kao kulturna dobra od lokalnog značaja (ZPP) predla- svi navedeni zahvati koji se mogu odobriti unutar zona že se lokalnoj samoupravi sukladno čl. 17, Zakona o zaštite povijesnih naselja i na pojedinačno zaštićenim zaštiti i očuvanju kulturnih dobara donošenje odluke kulturnim dobrima. o zaštiti kulturnih dobara od lokalnog značaja te time (5) U skladu s navedenim zakonom za sve nabro- upis u registar kulturnih dobara RH - Listu kulturnih jene zahvate na građevinama, sklopovima, predjelima dobra od lokalnog značaja. (zonama) i lokalitetima, za koje je ovim prostornim (6) Do donošenja odgovarajućega rješenja potrebno planom utvrđena obveza zaštite kod nadležnog tijela je primjenjivati iste mjere i propisane postupke kao i Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine za ostala kulturna dobra. - (Konzervatorski odjel u Sisku) potrebno je ishoditi (7) Stručno mišljenje se može zatražiti i za gra- zakonom propisane suglasnosti: đevine izvan predjela zaštite, osobito u dijelu koji - stručna mišljenja, graniči sa zaštićenim predjelom, ako se građevine nalaze na osobito vidljivim mjestima važnim za sliku - posebne uvjete (u postupku izdavanja lokacijske naselja ili krajolika. dozvole), - prethodno odobrenje (u postupku izdavanja lokacijske dozvole za sve zahvate na kulturnim Članak 100. dobrima i u svim zaštićenim zonama za koje (1) Sastavni dio odredbi za provođenje je Popis po Zakonu nije potrebno ishoditi građevinsku kulturnih dobara. dozvolu), (2) Na kartografskom prilogu 1:25000 označene - prethodno odobrenje (u postupku izdavanja su kulturno-povijesne cjeline (zaštićena cjelina grada građevinske dozvole). Gline i granice zaštite seoskih naselja) i pojedinačne građevine koje u skladu sa Zakonom o zaštiti i oču- - također se propisuje prisustvo stručnjaka za vanju kulturnih dobara imaju svojstvo kulturnog dobra zaštitu kulturnih dobara kod nadzora u svim i podliježu ovim mjerama. fazama radova (na koje se odnose posebni uvjeti i prethodna odobrenja) do tehničkog prijema (3) Na grafičkim prilozima u mjerilu 1:5000 označe- zgrade. ne su granice zaštite povijesnih naselja i pojedinačne građevine predviđene za zaštitu. (4) Unutar navedenih zona zaštite najčešće su Članak 99. stambene i gospodarske građevine veoma zapušte- (1) Povijesne gradska cjelina grada Gline i seoske ne pa osim zaštite najčešće trebaju i revitalizaciju cjeline predviđene za zaštitu i zaštićena pojedinačna koja bi trajno očuvala njihove ukupne vrijednosti. To kulturna dobra prikazana su na kartografskom prika- podrazumijeva intervencije tipa održavanja, sanacije, zu razmještaja kulturnih dobara, mj. 1:25000. Veliki rekonstrukcije, ili prenamjene dok se u slučaju iznimno broj evidentiranih primjera povijesnih građevina koje lošeg građevinskog stanja može dopustiti izgradnja su elementi identiteta prostora učinio bi kartu nepre- zamjenske građevine, odražavajući gabarit postojeće, glednom, stoga su ove građevine navedene samo u ponavljajući oblikovne elemente i materijale izvana, popisu s pripadajućim im adresama ili opisom lokacije, a prema suglasnosti i posebnim (konzervatorskim) ukoliko nema kućnog broja*. uvjetima građenja. Stranica 660 - Broj 10 »SLUŽBENI VJESNIK« Ponedjeljak, 20. ožujka 2017.

(5) Tradicijske građevine je moguće prilagoditi moraju uklopiti u ambijent, iznimno su dozvoljena suvremenim zahtjevima stanovanja ili nekim drugim rušenja dotrajalih građevina ako nisu ocijenjena kao funkcijama, kako bi one zadržale svoj vanjski izgled i pojedinačno vrijedne povijesne građevine uz provedbu sačuvale izgled ambijenta čiji su dio. Moguće je u cilju obveza koje proizlaze iz Zakona o zaštiti i očuvanju poboljšanja stanja i neke nove građevine preoblikovati kulturnih dobara. kako bi se upotpunio ambijent zaštićene cjeline. (4) Unutar kontaktne zone (C) može se odobriti (6) Za naselja/zaselke koja nije bilo moguće valo- preoblikovanje građevina i nova gradnja uz primjenu rizirati tokom izrade konzervatorske podloge potreb- mjerila i oblikovanja zatečene postojeće izgradnje za- no je provesti postupak valorizacije kad se steknu štićenog dijela naselja kako bi se uklopila u ambijent. povoljniji uvjeti. Dopustivi su veći građevni zahvati, odnosno novograd- (7) Pod režim zaštite stavljaju se i arheološki loka- nje, uz uvjet ne narušavanja prostornih odnosa unutar liteti prikazani u popisu kulturnih dobara, te se na tim naselja u cjelini. Nove građevine moguće je planirati lokalitetima provode režimi i uvjeti zaštite propisani na način da se njihovom postavom, lokacijom, volume- Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara za ar- nom, primjenom materijala završnog oblikovanja, kao heološka lokalitete. i kvalitetom oblikovanja ne naruše kvalitetni povijesni ambijenti i vizure na njih. Članak 101. (5) Unutar zona zaštite povijesnih naselja može se Povijesne cjeline odobriti održavanje, sanacija, rekonstrukcija, prena- (1) Za područje kulturno-povijesne cjeline Gline mjena. Iznimno se može odobriti uklanjanje ukoliko se uvjetuje se izrada konzervatorske studije za: Urbani- radi o veoma lošem građevinskom i konstruktivnom stički plana uređenja (UPU) grada Gline. stanju, a sukladno odredbama Zakona o zaštiti i oču- (2) U periodu do izrade planova navedenih u stavku vanju kulturnih dobara. 1. ovog članka, ali ne duže od 2 godine po donoše- (6) Iznimno se može odobriti izgradnja zamjenske nju ovog Plana za svaki zahvat unutar zone zaštite građevine zadržavajući postojeće gabarite, oblikovne povijesne jezgre provodit će se prema provedbenim elemente i materijale. Interpolacije novih objekata na mjerama ovog Plana. neizgrađene građevne čestice unutar zone zaštite provode se uz obavezne posebne konzervatorske uvjete. Članak 102. (7) U zoni zaštite kulturnog krajolika ne dozvoljava (1) Zone zaštite povijesnih cjelina prikazane na se formiranje građevinskih područja. Iznimno se mogu kartografskim prikazima građevinskih područja naselja smjestiti javni sadržaji naselja kao što su igrališta, 1:25000, izdiferencirane su kao: sportski tereni zatravnjenih površina koji neće izazvati - zona potpune zaštite (A): obuhvaća zaštitu velike promjene prostornih odnosa i načina korištenja matrice, postojeće parcelacije, tradicijskog zelenih površina. graditeljstva, prateće gospodarske i komunalne opreme naselja Članak 103. - zona djelomične zaštite (B): obuhvaća izgrađene Povijesni sklopovi i građevine dijelove naselja gdje je na postojećoj matrici zastupljena novija gradnja ali prihvatljivog (1) Građevne čestice sa pojedinačnim povijesnim mjerila i oblikovanja građevinama i sklopovima sa statusom registriranih i preventivno zaštićenih kulturnih štite se temeljem - kontaktna zona (C): obuhvaća dijelove kultur- sljedećih uvjeta: no-povijesne cjeline s prorijeđenim povijesnim strukturama a) Općenito (2) Za zonu potpune zaštite (A) propisuje se pot- Opće mjere zaštite i očuvanja povijesnih građevina puna zaštita građevnog tkiva (oblika i izgleda), a u proizlaze iz njihove spomeničke vrijednosti, kao i iz najvećoj mjeri zaštita funkcije i sadržaja, u potpunosti osnovnog načela zaštite koje se temelji na integralnom očuvanje povijesne matrice, ulica i javnih prostora te sagledavanju spomenika i njegove neposredne okoline: parcelacije bez izmjene njihove geometrije, zadrža- - povijesne građevine treba održavati u okviru vanje povijesne parcelacije bez mogućnosti spajanja njihovog autentičnog okruženja, susjednih katastarskih čestica, predviđa se održavanje i popravak građevne strukture, te zahvati kao što su - predviđa se redovito građevinsko održavanje, rekonstrukcije, restauracije, adaptacije, preoblikovanja sanacija i konzervacija najkvalitetnije i najcje- i izvedba faksimila. lovitije sačuvane stilske faze, uz obavezne konzervatorske istražne radove na pročeljima (3) Za zonu djelomične zaštite (B) propisuje se i interijeru, obavezna potpuna zaštite matrice naselja (građevne strukture, parcelacije, uličnih poteza), skladnih ambi- - građevine spomeničke vrijednosti, oštećene, jenata, gabarita, glavnih ekspozicija i vizurne izlože- razorene ili srušene u tijeku Domovinskog rata nosti, uz održavanje i sanaciju postojećih građevina obnavljati konzervatorsko restauratorskim me- dozvoljeni su manji građevinski zahvati u svrhu nužnog todama, uz maksimalno zadržavanje preostalog prilagođavanja suvremenim potrebama, dozvoljene su građevnog supstrata ili metodom faksimila u i kvalitetne novogradnje (interpolacije) koje se svojim slučajevima kad više nema očuvanog građevnog oblikovanjem, mjerilom, tipologijom te gabaritima supstrata, Ponedjeljak, 20. ožujka 2017. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 10 - Stranica 661

- u slučajevima gdje zbog objektivnih okolnosti događaja i stradanja koje memoriraju ovih spomenika (nedostatak podataka i dokumentacije i nove izlazi izvan stručnosti konzervatorske struke. potrebe lokalne zajednice) nije moguća obnova (2) Potrebno je stručno valorizirati sve memorijalne metodama restitucije i faksimila, isključivi kriterij spomenike te sukladno valorizaciji provesti propisane za odabir suvremenog rješenja mora biti arhi- mjere zaštite. tektonska kvaliteta i kreativnost predloženog zahvata, Članak 105. - sve građevinske zahvate provoditi uz suglasnost i konzervatorski nadzor Uprave za zaštitu kul- Arheološki lokaliteti i fortifikacijske građevine turne baštine Ministarstva kulture, (1) Na karti u mjerilu 1:25000 arheološki lokaliteti - treba dopuniti postojeću konzervatorsku do- smješteni su uglavnom približno. Stoga je potrebno kumentaciju, te odrediti uvjete za održavanje obaviti detaljno dokumentiranje ovih lokaliteta na te- i sanaciju. Unutar zone stroge zaštite, t.j. ne- melju daljih istražnih radova i rekognosciranja. Kod posrednom pripadajućem okruženju mogući su već ranije rekognosciranih područja treba prije bilo zahvati održavanja, rekonstrukcije, sanacije i kakvih zahvata provesti arheološke istražne radove obnove prenamjeni i iznimno dogradnji, dok radi utvrđivanja uvjeta za dalje postupanje. se u kontaktnim zonama njihove ekspozicije (2) U postupku ishođenja prethodnog odobrenja ili šireg pejzažnog okruženja isključuje svaka treba predvidjeti obavljanje arheoloških istraživanja mogućnost izgradnje. To se najčešće odnosi na te ista i provesti. crkve, kapele, fortifikacijske građevine i dr. na (3) Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora: koje se pružaju vrijedne vizure bilo da se nalaze - Odredbe za uspostavu i provođenje mjera zaštite unutar naselja ili su u uređenom, neizgrađenom i obnove kulturno povijesne baštine proizlaze iz ili prirodnom okruženju. relevantnih Zakona i Pravilnika koji se na njih b) Crkve i kapele odnose (uključujući i sve naknadne izmjene Ove građevine markiraju prostor stoga u neposred- i dopune). Propisanim mjerama utvrđuju se nom okruženju ovih građevina, odnosno u zoni njihove obvezatni upravni postupci te način i oblici ekspozicije nije moguća gradnja. Crkve i kapele su graditeljskih i drugih zahvata na arheološkim nezamjenjive, budući da prostoru unutar naselja daju lokalitetima. akcent. Porušene i oštećene crkve i kapele potrebno - Posebnom konzervatorskom postupku osobito je obnoviti prema konzervatorskim propozicijama, a podliježe izvođenje radova na arheološkim ukoliko za to ne postoji dovoljno podataka oblikovati lokalitetima. ih na suvremen način. Osim radova na samim građe- - U skladu s navedenim zakonima za sve zahvate vinama sve ostale zahvate i intervencije u njihovom na arheološkim lokalitetima, kod nadležne usta- bližem/daljem okruženju (ovisno o njihovoj poziciji), nove za zaštitu kulturne baštine (Ministarstvo vezano uz uređenje okoliša, ograde i sl. treba provo- kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, diti prema posebnim uvjetima navedene ustanove. Konzervatorski odjel u Sisku) potrebno je ishoditi Građevna dozvola se ne može izdati bez prethodnog zakonom propisane suglasnosti: odobrenja nadležnog Konzervatorskog odjela. a) posebne uvjete c) Građevine javne namjene b) prethodno odobrenje Sve javne građevine bilo da su, stambene ili gospo- (4) S obzirom na neistraženost tematskog područja darske, a koje imaju status kulturnog dobra potrebno potrebno je u budućnosti provesti istraživanja koja je održavati, što je prije svega obaveza vlasnika. prethode arheološkim, te sama arheološka istraživanja: Međutim, ukoliko nije u mogućnosti, a zbog toga je građevina izložena propadanju, moguće je zatražiti - aviosnimanje i rekognosciranje radi upotpunja- pomoć Ministarstva kulture koje svake godine raspisuje vanja arheološke slike zone; natječaj za programe zaštitnih radova. Sve radove na - geofizikalna snimanja zbog prostornog defini- građevinama moguće je izvoditi prema istim uvjetima, ranja lokaliteta (određivanja granica); kao i za sva kulturna dobra. - probna arheološka istraživanja zbog tematske d) Tradicijske građevine i kronološke identifikacije lokaliteta; Zbog tipoloških i drugih potencijalnih vrijednosti - prije građevinskih zahvata (ceste, infrastruktura, potrebno je zaštititi od daljeg propadanja sve tradicij- arhitektura) potrebno je izvršiti ske građevine, budući da iste dopunjuju sliku naselja. - prethodna istraživanja zadane zone; S obzirom da su takve građevine uglavnom za- - nakon provedenog arheološkog nadzora ili puštene i u lošem stanju potrebno je poticati njihovu zaštitnog istraživanja odrediti će se sustav obnovu i eventualnu prenamjenu u turističke ili neke - mjera zaštite lokaliteta ili propisati eventualna druge svrhe. promjena građevinskog projekta ili - prezentacija nalaza in situ. Članak 104. - ukoliko se otkrije arheološki lokalitet unutar Memorijalna baština građevinske trase ili zadane građevinske (1) Na području Grada Gline postoji veliki broj - zone, nakon provedenog istraživanja zaštititi spomen obilježja NOB-a. Revalorizacija povijesnih ga ponovnim zatrpavanjem uz nužno Stranica 662 - Broj 10 »SLUŽBENI VJESNIK« Ponedjeljak, 20. ožujka 2017.

- prilagodbu / promjenu projekta na način da ne - u cilju očuvanja tradicijskog graditeljstva za- oštećuje lokalitet (premještanje trase infrastruk- branjuje se rušenje drvenih stambenih kuća, ture ili ceste, izostanak podruma); kao i premještanje istih, bez stručnog mišljenja/ - Zone i lokaliteti zaštićeni kroz prostorni plan prethodnog odobrenja Konzervatorskog odjela podliježu režimu koji zahtijeva da u postupku u Sisku, Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu ishođenja lokacijske dozvole treba obaviti arhe- kulturne baštine; ološki nadzor/istraživanja predmetne zone pod - iznimno se dozvoljava preseljenje drvenih kuća uvjetima koje izdaje Uprava za zaštitu kulturne unutar samog naselja ili u drugo naselje uz su- baštine, Konzervatorski odjel u Sisku. glasnost nadležne ustanove za zaštitu kulturne - Ukoliko se naiđe na arheološke nalaze ili pred- baštine; mete prilikom zemljanih radova (poljodjelskih i - u slučaju zahtjeva za izgradnjom nove kuće na sl.), potrebno je obavijestiti Upravu za zaštitu čestici (parceli), na kojoj već postoji tradicijska kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Sisku kuća koja se ne dozvoljava ukloniti ili premjestiti, ili najbliži nadležni muzej. moguća je izgradnja druge stambene građevine - Na arheološkim lokalitetima ne dozvoljava se na toj parceli, koja treba oblikovanjem i upo- nova izgradnja, a za sve zahvate, iskope, pro- rabom materijala biti usklađena s tradicijskim vođenje infrastrukture treba osigurati arheološki graditeljstvom. Preporuča se staru kuću sačuvati nadzor. Prije radova obvezno je arheološko i obnoviti, te ju koristiti za trajno ili povremeno istraživanje lokaliteta. stanovanje, poslovni prostor ili u turističke - Prilikom izvođenja građevnih radova u blizini svrhe (seoski turizam). Vrijedne gospodarske arheoloških lokaliteta koji su evidentirani na zgrade izgrađene u naseljima moraju se oču- temelju pojedinačnih nalaza, potrebno je upo- vati bez obzira na nemogućnost zadržavanja zoriti izvoditelje radova na mogućnost nalaza i njihove izvorne namjene, te se iste mogu pojačani oprez. U slučaju da se kod izvođenja prenamijeniti u poslovne prostore ili u svrhu građevnih radova pojave nalazi, izvoditelj je predstavljanja i promidžbe tradicijskoga gra- dužan odmah privremeno obustaviti radove diteljstva. i obavijestiti nadležni Konzervatorski odjel u Sisku. - sve nove građevine treba smjestiti na čestici (parceli) u skladu s tradicijskim zakonitostima, - Na području arheoloških lokaliteta i zona koji organizacijom naselja i mikrolokacije; do sada nisu istraživani ili istraživanja prove- dena tek djelomično te nisu utvrđene sigurne - u cilju poboljšanja životnih uvjeta na tradicijskim granice rasprostiranja mogućih arheoloških kućama dozvoljava se sanacija, adaptacija, nalaza propisuje se provođenje arheološkog popravak npr. izvedba sanitarija, produženje rekognosciranja radi utvrđivanja užih zona kuće u dubinu čestice (parcele) zbog povećanja lokaliteta, propisivanja mjera zaštite te time i stambenog prostora; upisa u Registar kulturnih dobara RH. - drvene kuće se mogu presložiti, podignuti na - U slučaju zemljanih iskopa bilo koje vrste na zidani podzid i izvesti niz drugih odgovarajućih arheološkim lokalitetima i u području arheološ- zahvata koji osiguravaju očuvanje drvene kuće kih zona (instalacijski rovovi, kanali, gradnja u skladu s tradicijskim značajkama, a ujedno i građevina i sl.) potrebno je ishoditi posebne suvremeno i zdravo stanovanje; uvjete, odnosno prethodno odobrenje te osigurati arheološki nadzor pri radovima. U slučaju - tradicijske građevine obnavljaju se cjelovito, arheoloških materijalnih nalaza potrebno je zajedno s njihovim okolišem (vrtom, perivojem, obustaviti radove do osiguranja zaštitnog ar- voćnjakom, dvorištem, pristupom i sl.); heološkog istraživanja. - raznim mjerama na razini lokalne zajednice tre- - Zaštitu arheoloških lokaliteta potrebno je provo- ba poticati obnovu i održavanje starih, umjesto diti u skladu s načelima struke i konzervatorske izgradnje novih kuća. djelatnosti, sanacijom, konzervacijom i prezen- tacijom vidljivih ostatka građevina, odnosno Članak 107. odgovarajućom obradom, dokumentiranjem i pohranom u muzejske ustanove predmeta s onih Parkovna arhitektura i kulturni krajolici lokaliteta koji se s obzirom na njihov karakter (1) Prilikom korištenja prostora potrebno se pri- ne može prezentirati. državati sljedećih mjera za očuvanje slike naselja, odnosno kulturnog krajolika: Članak 106. - očuvati tradicionalnu tipologiju naselja; Etnološka baština - spriječiti povezivanje povijesnih građevinskih (1) Za tradicijsko graditeljstvo propisuju se sljedeće zona pojedinih naselja u kontinuirane izgrađene mjere zaštite: poteze uz prometnice, u kojima se gubi povijesni prostorni identitet i oblik naseljenosti; - što više čuvati i obnavljati tradicijske građevi- ne, a građevinske zahvate izvoditi u skladu s - čuvati neizgrađene površine uz glavne promet- tradicijskim značajkama i oblikovanjem; nice i očuvati pogled na kultivirani krajolik; Ponedjeljak, 20. ožujka 2017. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 10 - Stranica 663

- očuvati neometane poglede na konture naselja, (6) Sve elemente pojedinog objekta parkovne na građevine - nositelje prostornog identiteta arhitekture potrebno je očuvati, a obnovu provoditi kao što su tornjevi crkava, istaknuti povijesni na temelju posebno izrađene Konzervatorske studije sklopovi i građevine, istaknute tradicijske gra- i smjernica. đevine na krajnjim točkama ili na istaknutim položajima u naselju, skulpture i sl.; Članak 108. - treba poticati i unapređivati sanaciju i obnovu POPIS KULTURNIH DOBARA povijesnih građevina, poglavito tradicijskog graditeljstva i uključivati ih u suvremene organizacijske sustave, LEGENDA: - treba poticati i unapređivati održavanje zapušte- nih poljodjelskih površina, zadržavajući njihovu STATUS ZAŠTITE tradicijsku i prirodnu strukturu; Z - kulturno dobro upisano u Registar - za bilo kakove zahvate u zonama kulturnog kulturnih dobara RH krajolika potrebno je ishoditi posebne P - kulturno dobro zaštićeno Rješenjem o - uvjete i rješenje o prethodnom odobrenju Uprave preventivnoj zaštiti za zaštitu kulturne baštine, nadležnog konzer- E - evidentirano kulturno dobro vatorskog odjela; PZ - prijedlog za upis kulturnog dobra u - antenske stupove ne postavljati u blizini crkve- Registar kulturnih dobara nih tornjeva i na prostorima kvalitetnih vizura. PP - prijedlog za zaštitu kulturnog dobra Odabir lokacije provoditi uz konzultaciju Uprave Rješenjem o preventivnoj zaštiti za zaštitu kulturne baštine, nadležnog konzervatorskog odjela. ZPP - kulturna dobra od lokalnog značaja (2) Prirodne karakteristike područja, raspored prirodnih i kultiviranih površina, te način njihovog ko- PRIJEDLOG KATEGORIJE rištenja predstavljaju izuzetnu vrijednost u ekološkom 01. kategorija - nacionalni značaj i prostornom pogledu. 02. kategorija - regionalni značaj (3) Krajolik, kao nedjeljiv element u formiranju 03. kategorija - lokalni značaj ruralnih naselja, treba sačuvati od pojave stihijske izgradnje. VALORIZACIJA SEOSKIH NASELJA (4) U planiranju nove izgradnje uvažiti postojeće morfološke i općenito pejzažne značajke, osnovne I naselje u kojem se u velikoj mjeri očuvao izvorni elemente topografije naselja i tradicijske prostor- seoski ambijent zajedno s tradicijskim graditelj- no-organizacijske odnose. Također treba paziti na stvom očuvanje panoramskih predjela i kvalitetnih vizura na II naselje u kojem su očuvani veći potezi tradicij- naselja. Na terenu nije primijećeno veće narušavanje skog graditeljstva u izvornom ambijentu krajolika novom, stihijskom izgradnjom. Vikend zone, III naselje u kojem su očuvani manji potezi i po- ukoliko se planiraju na ovom području, ne bi smjele jedinačne tradicijske okućnice zauzeti najatraktivnije lokacije. Prilikom određivanja zona građevinskog područja potrebno je uvažiti na- IV naselje u kojem su očuvane pojedinačne tradi- vedene uvjete. cijske građevine N naselje bez tradicijskog ambijenta, ili ga je s (5) Za spomenik parkovne arhitekture: park i ulični vremenom izgubilo; prevladavaju starije i nove drvoredi u gradu Glini propisuje se: zidanice (novija naselja i naselja obnovljena Osim zaštite utvrđene temeljem proglašenja i upi- nakon Domovinskog rata) sa prirodnih vrijednosti u upisnik zaštićenih prirodnih vrijednosti (odnosno putem uspostavljanja privremene zaštite kroz donošenje ovog Plana) predviđaju se i VALORIZACIJA POVIJESNIH GRAĐEVINA druge mjere koje trebaju osigurati očuvanje i unaprje- I građevina sačuvanog izvornog oblikovanja đenje biološke i krajobrazne raznolikosti, što uključuje: II građevina u velikoj mjeri sačuvanog izvornog - Izradu posebnih studija za pojedina zaštićena oblikovanja područja kojima treba utvrditi: III građevina čiji su dijelovi sačuvali izvorno obli- - Osnovne karakteristike i evidenciju prirodnih kovanje vrijednosti (flore i faune), IV građevina koja je izgubila izvorno oblikovanje, - Zaštitne mjere i razvojna usmjerenja obzirom ali je prema sačuvanim povijesnim izvorima na mogućnosti korištenja, moguća restitucija - Mjere za očuvanje biološke raznolikosti, odnosno N građevine bez vidljivih povijesnih elemenata karakteristika vegetacijskih tipova na pojedinom lokalitetu, *Izbor fotografija obrađenih kulturnih dobara, nave- - Režimi i uvjeti za održivo korištenje i gospoda- denih u tablici, prikazan je u Katalogu koji je sastavni renje pojedinim područjima. dio Konzervatorske podloge. Stranica 664 - Broj 10 »SLUŽBENI VJESNIK« Ponedjeljak, 20. ožujka 2017.

1. POVIJESNA NASELJA I DIJELOVI NASELJA (POVIJESNE GRADITELJSKE CJELINE)

Povijesno naselje gradskih obilježja POSTO- PRIJED- PRIJED- R. JEĆI LOG LOG VALORI- NASELJE KULTURNO DOBRO BR. STATUS STATUSA KATEGO- ZACIJA ZAŠTITE ZAŠTITE RIJA Kulturno povijesna cjelina 1. GLINA Z 2919 - 02 I grada Gline

Povijesna naselja seoskih obilježja POSTO- PRIJED- PRIJED- R. JEĆI LOG LOG VALORI- NASELJE KULTURNO DOBRO BR. STATUS STATUSA KATEGO- ZACIJA ZAŠTITE ZAŠTITE RIJA 1. BALINAC Naselje BALINAC / ZPP 03 II

1.1 BALINAC Zaselak ČUČKOVIĆI / PP 02 II

2. BATURI Naselje BATURI E E / / Naselje BIJELE VODE Zaselci: Donji Jelići, Gornji 3. BIJELE VODE E ZPP 03 III Jelići, Brankovići, Demići, Metkoši 4. BIŠĆANOVO Naselje BIŠĆANOVO E E / /

5. BOJNA Naselje BOJNA E PZ 02 I

6. BOROVITA Naselje BOROVITA E E / /

7. BRESTIK Naselje BRESTIK E ZPP 03 II

7.1. BRESTIK Zaselak LALIĆI / ZPP 03 II

7.2. BRESTIK Zaselak SAMCI / ZPP 03 II 7.3. BRESTIK Zaselak SANKOVIĆI / ZPP 03 II 8. BREZOVO POLJE Naselje BREZOVO POLJE E E 03 IV

8.1. BREZOVO POLJE Zaselak DANGUBA / ZPP 02 II

9. BRNJEUŠKA Zaselak BRNJEUŠKA / ZPP 03 III

10. BRUBNO Naselje BRUBNO E ZPP 02 II

11. BUZETA Naselje BUZETA E ZPP 03 II

12. DABRINA Naselje DABRINA E PP 02 II

13. DESNI DEGOJ Naselje DESNI DEGOJ E / / N 14. DOLNJAKI Naselje DOLNJAKI E ZPP 03 III

15. DONJA BUČICA Naselje DONJA BUČICA E / / N

16. DONJA TRSTENICA Naselje DONJA TRSTENICA E E / / 17. DONJE JAME Naselje DONJE JAME E E 03 IV 17.1 DONJE JAME Zaselak SREDNJE JAME E / / / 18. DONJE SELIŠTE Naselje DONJE SELIŠTE E ZPP 02 II 18.1 DONJE SELIŠTE Zaselak BALTIĆI E ZPP 02 II 19. DONJE TABORIŠTE Naselje DONJE TABORIŠTE E / / N Ponedjeljak, 20. ožujka 2017. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 10 - Stranica 665

POSTO- PRIJED- PRIJED- R. JEĆI LOG LOG VALORI- NASELJE KULTURNO DOBRO BR. STATUS STATUSA KATEGO- ZACIJA ZAŠTITE ZAŠTITE RIJA 20. DONJI KLASNIĆ Naselje DONJI KLASNIĆ E PP 02 II 21. DONJI SELKOVAC Naselje DONJI SELKOVAC E / / N 22. DONJI VIDUŠEVAC Naselje DONJI VIDUŠEVAC E / / N 23. DRAGOTINA Naselje DRAGOTINA E PP 02 III 23.1 DRAGOTINA Zaselak MILJEVIĆI E E 03 IV DRENOVAC 24. Naselje DRENOVAC BANSKI E E 03 IV BANSKI 25. DVORIŠĆE Naselje DVORIŠĆE E / / N 26. GORNJA BUČICA Naselje GORNJA BUČICA E / / N 27. GORNJE JAME Naselje GORNJE JAME E / / N 28. GORNJE SELIŠTE Naselje GORNJE SELIŠTE E E 03 IV GORNJE 29. Naselje GORNJE TABORIŠTE E E 03 IV TABORIŠTE 30. GORNJI KLASNIĆ Naselje GORNJI KLASNIĆ E PP 02 II 30.1 GORNJI KLASNIĆ Zaselak Sarape / ZPP 02 II GORNJI 31. Naselje GORNJI SELKOVAC E E / / SELKOVAC GORNJI 32. Naselje GORNJI VIDUŠEVAC E / / N VIDUŠEVAC GRAČANICA Naselje GRAČANICA 33. E E 03 IV ŠIŠINEČKA ŠIŠINEČKA GRAČANICA 33.1 Zaselak LINIJA E ZPP 03 III ŠIŠINEČKA 34. HAĐER Naselje HAĐER E / / N 35. HAJTIĆ Naselje HAJTIĆ E ZPP 02 III 36. ILOVAČAK Naselje ILOVAČAK E / / N 37. JOŠEVICA Naselje JOŠEVICA E / / N 38. KIHALAC Naselje KIHALAC E / / N 39. KOZAPEROVICA Naselje KOZAPEROVICA E ZPP 03 III 40. MAJA Naselje MAJA E / / N 41. MAJSKE POLJANE Naselje MAJSKE POLJANE E ZPP 03 III 41.1 MAJSKE POLJANE Zaselak DABIĆI E ZPP 03 III 41.2 MAJSKE POLJANE Zaselak MEANDŽIJE E ZPP 03 III 41.3 MAJSKE POLJANE Zaselak CRNI LUG E ZPP 03 III 42. MAJSKI TRTNIK Naselje MAJSKI TRTNIK E E 03 IV 43. MALA SOLINA Naselje MALA SOLINA E / / N 44. MALI GRADAC Naselje MALI GRADAC E ZPP 03 III 45. MALI OBLJAJ Naselje MALI OBLJAJ E E 03 IV 45.1 MALI OBLJAJ Zaselak TAVANI E / / / 46. MARINBROD Naselje MARINBROD E / / N 47. MARTINOVIĆI Naselje MARTINOVIĆI E ZPP 03 III MOMČILOVIĆA 48. Naselje MOMČILOVIĆA KOSA E ZPP 03 III KOSA NOVO SELO Naselje NOVO SELO 49. E / / N GLINSKO GLINSKO 50. PREKOPA Naselje PREKOPA E / / N 51. PRIJEKA Naselje PRIJEKA E ZPP 03 III Stranica 666 - Broj 10 »SLUŽBENI VJESNIK« Ponedjeljak, 20. ožujka 2017.

POSTO- PRIJED- PRIJED- R. JEĆI LOG LOG VALORI- NASELJE KULTURNO DOBRO BR. STATUS STATUSA KATEGO- ZACIJA ZAŠTITE ZAŠTITE RIJA 52. RAVNO RAŠĆE Naselje RAVNO RAŠĆE E E 03 III 52.1 RAVNO RAŠĆE Zaselak JOVIĆI E ZPP 02 III 52.2 RAVNO RAŠĆE Zaselak DOBRIĆI E ZPP 03 III 53. ROVIŠKA Zaselak ARBUTINE E ZPP 03 III 54. SKELA Naselje SKELA E / / N SLATINA 55. Naselje SLATINA POKUPSKA E / / N POKUPSKA 56. STANKOVAC Naselje STANKOVAC E ZPP 03 III 57. SVRAČICA Naselje SVRAČICA E E 03 IV 58. ŠAŠEVA Naselje ŠAŠEVA / PZ 02 I 59. ŠATORNJA Naselje ŠATORNJA E / / N 60. ŠIBINE Naselje ŠIBINE E E 03 IV 61. TRNOVAC GLINSKI Zaselak BIRAČI E PZ 02 I 61.1 TRNOVAC GLINSKI Zaselak ŠUKUNDE E PZ 02 I 61.2 TRNOVAC GLINSKI Zaselak TINTORI E PZ 02 I 61.3 TRNOVAC GLINSKI Zaselak VUČKOVIĆI E PZ 02 I 62. TRTNIK GLINSKI Naselje TRTNIK GLINSKI E ZPP 03 II 62.1 TRTNIK GLINSKI Zaselak ĆORIĆI E ZPP 03 III 63. TURČENICA Naselje TURČENICA E E / / 64. VELIKA SOLINA Naselje VELIKA SOLINA E E 03 IV 65. VELIKI GRADAC Naselje VELIKI GRADAC E E 03 IV 66. VELIKI OBLJAJ Naselje VELIKI OBLJAJ E E 03 IV 67. VLAHOVIĆ Naselje VLAHOVIĆ E E 03 IV 68. ZALOJ Naselje ZALOJ E / / N

2. POVIJESNI SKLOPOVI I GRAĐEVINE

2.1. GRAĐEVINE JAVNE NAMJENE

2.1.1. Građevine javne namjene - škole, društveni domovi

POSTO- PRIJED- PRIJED- R. JEĆI LOG LOG VALORI- NASELJE KULTURNO DOBRO BR. STATUS STATUSA KATEGO- ZACIJA ZAŠTITE ZAŠTITE RIJA 1. BOJNA Škola / E / / 2. BRESTIK Društveni dom / E 03 N 3. BREZOVO POLJE Građevina javne namjene / E 03 / Zgrada stare škole, krajem 4. BUZETA E E 03 / 19.st. u klasicističkom stilu 5. BUZETA Osnovna škola / E 03 N 6. BUZETA Dućan / E 03 IV 7. DABRINA Škola / E / / 8. DOLNJAKI Stara pučka škola / E / / 9. DONJE JAME Škola / E 03 / 10. DRAGOTINA Svratište / E 03 III 11. DRAGOTINA Trgovina / E 03 II Ponedjeljak, 20. ožujka 2017. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 10 - Stranica 667

POSTO- PRIJED- PRIJED- R. JEĆI LOG LOG VALORI- NASELJE KULTURNO DOBRO BR. STATUS STATUSA KATEGO- ZACIJA ZAŠTITE ZAŠTITE RIJA 12. DRAGOTINA Društveni dom / E / / DRENOVAC 13. Društveni dom / E / / BANSKI DRENOVAC 14. Škola / E / / BANSKI 15. GLINA Hotel Casina Z 4399 - 02 II Zgrada, Trg bana J. Jelačića 16. GLINA Z 2917 - 02 II 21 P 066 - 17. GLINA Zgrada bivše općine PZ 02 / IST P 047 - 18. GLINA Škola PZ 02 / IST Glavna zgrada bivše glinske 19. GLINA pukovnije iz 1845. g E PZ / / Trg bana Josipa Jelačića br. 3 Stambena kuća (izvorno vojne namjene) 18./poč. 19. st. 20. GLINA E E / / Trg bana Josipa Jelačića br. 19 / 20 Samostojeća jednokatnica 21. GLINA E E / / Trg bana Josipa Jelačića br. 22 Stambena uglovna prizemnica 22. GLINA iz 19. st., E E / / Ulica kneza Branimira br. 8 Kuća hrvatske himne 23. GLINA E PZ / / Ulica kneza Branimira br. 11 Drvena stambena uglovnica tipa tradicijske graničarske 24. GLINA E E / / arhitekture 19. st. Ulica kneza Branimira br. 18 Stambena jednokatnica 25. GLINA E E / / Ulica kneza Branimira br. 19 Drvena stambena uglovnica 26. GLINA E E / / Ulica kneza Branimira br. 21 Gradska palača s početka 27. GLINA 19.st., arhitekta B. Felbingeru E PZ / / Hrvatska ulica br. 22 Gradska uglovnica poč. 20. st. 28. GLINA E E / / Hrvatska ulica br. 26 Gradska kuća 29. GLINA E E / / Trg hrvatskih branitelja br. 1 Visoka prizemnica 30. GLINA Trg hrvatskih branitelja br. 9 - E E / / Frankopanska ul. br. 1 Katna uglovnica 31. GLINA E E / / Ulica kralja Tomislava br. 9 Katna uglovnica krajem 19. st. 32. GLINA E E / / Ulica kralja Tomislava br. 11 Prizemnica građena početkom 33. GLINA 20. st., Ulica kralja Tomislava E E / / br. 58 Gradska jednokatna uglovnica građena krajem 19. st 34. GLINA E E / / Ulica S. i A. Radića br. 6 i 8, Zagrebačka ulica br. 7 Stranica 668 - Broj 10 »SLUŽBENI VJESNIK« Ponedjeljak, 20. ožujka 2017.

POSTO- PRIJED- PRIJED- R. JEĆI LOG LOG VALORI- NASELJE KULTURNO DOBRO BR. STATUS STATUSA KATEGO- ZACIJA ZAŠTITE ZAŠTITE RIJA Prizemnica građena 1906. g. 35. GLINA Ulica žrtava Domovinskog rata E E / / br. 1 Gradska jednokatnica s kraja 19. st. 36. GLINA E E / / Ulica žrtava Domovinskog rata br. 4 Gradska jednokatnica građena krajem 19. st. 37. GLINA E E / / Ulica žrtava Domovinskog rata br. 6 Gradska jednokatnica tride- setih godina 20. st. u stilu 38. GLINA art-decoa. E E / / Ulica žrtava Domovinskog rata br. 8 Prizemnica s kraja 19. st. 39. GLINA Ulica žrtava Domovinskog rata E E / / br. 15 Gradska jednokatnica građena krajem 19. st. 40. GLINA E E / / Ulica žrtava Domovinskog rata br. 17 Gradska jednokatnica trećem desetljeću 20.st. u stilu 41. GLINA art-decoa. E E / / Ulica žrtava Domovinskog rata br. 23 a Gradska jednokatnica 42. GLINA Ulica žrtava Domovinskog rata E E / / br. 25 Drvena jednokatnica, prve pol. 19. st., 43. GLINA E E / / Ulica hrvatskog plemića Vuka br. 31 Drvena poluurbana kuća 44. GLINA E E / / Ulica Ante Kovačića br. 2 Zgrada sr. 19. st., secesijsko oblikovanje izvedeno početkom 45. GLINA 20. st. zgrada književnika Ante E PZ / / Kovačića Ulica Ante Kovačića br. 90 46. GORNJA BUČICA Škola / E / / 47. GORNJA BUČICA Vatrogasni dom / E / / 48. GORNJI KLASNIĆ Stara škola / E 03 II 49. GORNJI KLASNIĆ Nova škola / E 03 N GORNJI 50. Poljoprivredna zadruga / E / / VIDUŠEVAC 51. HAJTIĆ Društveni dom / E 03 N 52. ILOVAČAK Stara pučka škola / E 03 / 53. ILOVAČAK Osnovna škola / E 03 / 54. JOŠEVICA Zavičajni klub, ranije škola / E 03 N Ponedjeljak, 20. ožujka 2017. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 10 - Stranica 669

POSTO- PRIJED- PRIJED- R. JEĆI LOG LOG VALORI- NASELJE KULTURNO DOBRO BR. STATUS STATUSA KATEGO- ZACIJA ZAŠTITE ZAŠTITE RIJA 55. MAJSKE POLJANE Lovački dom / ZPP 03 II 56. MALA SOLINA Građevina javne namjene / ZPP 03 II 57. MALI GRADAC Škola / E 03 N 58. MALI OBLJAJ Škola / E 03 N 59. MALI OBLJAJ Društveni dom / E 03 N Stražarnica(18 - 19. st.), Marinbrod br. 24 60. MARINBROD E E / / Pučka škola (1898/1950. g.) i Društveni dom (1950/1991. g.). 61. MARINBROD Učiteljski stan E E / / NOVO SELO 62. DVD / E 03 N GLINSKO Društveni dom, nekada 63. STANKOVAC / E 03 / trgovina Lovački dom, ranije matični 64. STANKOVAC / E 03 / ured i pošta 65. STANKOVAC Stara drvena škola / ZPP 03 II 66. STANKOVAC Osnovna škola / E 03 / 67. ŠAŠEVA Društveni dom / E 03 N 68. ŠATORNJA Stara škola / E 03 / 69. ŠATORNJA Nova škola / E 03 / 70. ŠATORNJA Vatrogasni dom / E 03 / 71. ŠIBINE Škola / E 03 N 72. ŠIBINE Društveni dom / E 03 N

2.1.2. Građevine javne namjene - župni dvorovi, parohijski domovi

PRIJED- PRIJED- POSTOJE- R. LOG LOG VALORI- NASELJE KULTURNO DOBRO ĆI STATUS BR. STATUSA KATEGO- ZACIJA ZAŠTITE ZAŠTITE RIJA P 152/1 1. BUZETA Parohijski dom PZ 02 / -96. 2. DRAGOTINA Župni dvor / PP 02 III 3. DVORIŠĆE Crkvena kuća na groblju / E / / Parohijski dom 4. GLINA / E / / Hrvatska ulica br. 18 Župni dvor P 984/1 5. GLINA PZ / / Trg bana Josipa Jelačića br. 24 -88. GORNJA P 433/1, 6. Župni dvor PZ 03 / BUČICA 1995. GORNJI 7. Župni dvor E / 03 / VIDUŠEVAC 8. HAJTIĆ Parohijski dom / PP 02 III P 69/1, 9. MAJA Župni dvor PZ 02 II 1989

10. MALA SOLINA Župni dvor / ZPP 02 III Stranica 670 - Broj 10 »SLUŽBENI VJESNIK« Ponedjeljak, 20. ožujka 2017.

2.2. SAKRALNE GRAĐEVINE

2.2.1. Crkve

POSTO- PRIJED- PRIJED- R. JEĆI LOG VALORI- NASELJE KULTURNO DOBRO LOG KA- BR. STATUS STATUSA ZACIJA TEGORIJA ZAŠTITE ZAŠTITE Rkt. župna crkva sv. Ivana 1. GLINA Nepomuka - memorijalno Z 4400 - 02 II mjesto Rkt župna crkva sv. Antuna 2. GORNJA BUČICA Z 1591 - 02 II Padovanskog GORNJI Rkt. župna crkva sv. Franje 3. Z 4398 - 02 II VIDUŠEVAC Ksaverskog GRAČANICA 4. Rkt. crkva / E / / ŠIŠINEČKA Rkt. župna crkva sv. Ilije 5. MAJA Z 1592 - 02 II Proroka Rkt. župna crkva Ranjenog P 124/1, 6. MALA SOLINA PP 02 II Isusa 1989 Parohijska crkva sv. 7. BOJNA E E / /. Velemučenika Georgija Parohijska crkva Rožden- 8. BREZOVO POLJE E E / /. stva sv. Jovana 9. BUZETA Parohijska crkva sv. Ilije Z 4394 - 02 II Parohijska crkva Sošestvija 10. DONJI KLASNIĆ E PZ 02 III sv. Duha Parohijska crkva Uspenja 11. DRAGOTINA E PP III III Bogorodice Parohijska crkva Rožden- 12. GLINA E / / / stva Presvete Bogorodice 13. GLINA Parohijska crkva sv.Georgija E / / / Parohijska crkva 14. HAJTIĆ E E 03 N Prijenosa moštiju sv.Nikole Parohijska crkva Vaskrsenja 15. MAJSKE POLJANE Z 4397 - 02 II Hristovog Parohijska crkva 16. MALI GRADAC E / / / Prijenosa moštiju sv.Nikole Parohijska crkva 17. MALI OBLJAJ E ZPP 03 / Vaznesenja Gospodnjeg Parohijska crkva sv. Aposto- 18. VELIKI GRADAC E / / / la Petra i Pavla 19. VLAHOVIĆ Parohijska crkva sv. Ilije E PZ 02 II

2.2.2. Kapele

POSTO- PRIJED- PRIJED- R. JEĆI LOG VALORI- NASELJE KULTURNO DOBRO LOG KA- BR. STATUS STATUSA ZACIJA TEGORIJA ZAŠTITE ZAŠTITE DABRINA/GORNJI Pravoslavna kapela sv. 1. E E 03 IV KLASNIĆ Petke

2. DESNI DEGOJ Rkt. kapela sv. Vida E E 03 IV Ponedjeljak, 20. ožujka 2017. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 10 - Stranica 671

POSTO- PRIJED- PRIJED- R. JEĆI LOG VALORI- NASELJE KULTURNO DOBRO LOG KA- BR. STATUS STATUSA ZACIJA TEGORIJA ZAŠTITE ZAŠTITE Rkt. kapela sv. Marije 3. DONJA TRSTENICA E / / / Magdalene Pravoslavna kapela sv. 4. DONJE SELIŠTE E PZ 02 II Mihajla na groblju 5. DONJE TABORIŠTE Rkt. kapela Ranjenog Isusa E E / / Rkt. kapela Presvetog Srca 6. DONJI VIDUŠEVAC E E / / Isusovog Rkt. kapela sv. Ante 7. DVORIŠĆE E ZPP / / Padovanskog 8. GLINA Rkt. kapela sv. Petra i Pavla E / / / GLINA, Jukinečka 9. Rkt. kapela sv. Križa E / / / bb Pravoslavna kapela 10. GORNJE JAME E / / / sv.Petke Pravoslavna kapela Sv. 11. GORNJE SELIŠTE E E / / Katarine GRAČENICA 12. Rkt kapela sv.Antuna E E / / ŠIŠINEČKA Rkt. kapela Majke Božje 13. HAĐER E E / / Lurdske

14. ILOVAČAK Rkt. kapela sv.Petra i Pavla E / / /

Rkt. kapela Majke Božje 15. JOŠEVICA E E 03 / Lurdske 16. JUKINAC - GLINA Rkt. kapela sv. Križa E E / / Rkt. kapela blaženoga kar- 17. MARINBROD E / 03 IV dinala Alojzija Stepinca NOVO SELO Rkt. grobna kapela sv. 18. E E / / GLINSKO Blaža i sv. Benedikta 19. PREKOPA Rkt. kapela sv. Križa E / / / 20. PRIJEKA Rkt. kapela Gospe Žalosne E E 03 IV 21. SKELA Rkt. kapela sv. Nikole E E / / SLATINA 22. Rkt. kapela sv. Trojstva E PZ 02 III POKUPSKA BIŠĆANOVO - 23. Rkt. kapela - Bišćanovo E / / / VIDUŠEVAC

2.2.3. Kapele poklonci

POSTO- PRIJED- PRIJED- R. JEĆI LOG VALORI- NASELJE KULTURNO DOBRO LOG KA- BR. STATUS STATUSA ZACIJA TEGORIJA ZAŠTITE ZAŠTITE 1. GLINA Kapela poklonac E / / /

2. HAĐER Kapela poklonac E / / / Stranica 672 - Broj 10 »SLUŽBENI VJESNIK« Ponedjeljak, 20. ožujka 2017.

POSTO- PRIJED- PRIJED- R. JEĆI LOG VALORI- NASELJE KULTURNO DOBRO LOG KA- BR. STATUS STATUSA ZACIJA TEGORIJA ZAŠTITE ZAŠTITE Kapela poklonac kod crkve 3. MAJA P 2690, 08 PP 02 II sv. Ilije Proroka 4. MALA SOLINA Kapela poklonac E / / / 5. RAVNO RAŠĆE Kapela poklonac E E 03 III 6. STANKOVAC Kapela poklonac E E 03 III 7. ZALOJ Kapela poklonac E E 03 III

2.2.4. Raspela

PRIJED- POSTOJE- PRIJED- R. LOG VALORI- NASELJE KULTURNO DOBRO ĆI STATUS LOG KA- BR. STATUSA ZACIJA ZAŠTITE TEGORIJA ZAŠTITE Raspelo, na raskrižju puta 1. BUČICA prema Gornjoj i Donjoj E E 03 IV Bučici 2. DESNI DEGOJ Raspelo E E 03 IV IV 3. DOLNJAKI Raspelo E E 03

4. DONJE JAME Raspelo E E 03 IV 5. DONJI VIDUŠEVAC Raspelo E E 03 IV GRAČENICA 6. Raspelo E E 03 I ŠIŠINEČKA 7. JOŠEVICA Raspelo E E 03 IV 8. MALA SOLINA Raspelo E E 03 IV 9. PREKOPA Raspelo E E 03 IV 10. PRIJEKA Raspelo E E 03 IV 11. SKELA Raspelo na groblju E ZPP 03 III 12. STANKOVAC Raspelo E E 03 IV 13. VELIKA SOLINA Raspelo E / / /

2.2.5. Crkveni inventari

POSTO- PRIJED- PRIJED- R. JEĆI LOG VALORI- LOKALITET KULTURNO DOBRO LOG KA- BR. STATUS STATUSA ZACIJA TEGORIJA ZAŠTITE ZAŠTITE Oltarna slika sv. Antuna P 1777, 1. DVORIŠĆE PP 02 II Padovanskog 06. Crkva sv. Franje Ksaver- 2. GLINA skog - Slike Pieta, Anđeo P 2328, 07 PP 02 II čuvar i sv. Mihovil Raspelo iz crkve sv. Ilije 3. MAJA P 2690 - 02 II Proroka Ponedjeljak, 20. ožujka 2017. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 10 - Stranica 673

3. MEMORIJALNA BAŠTINA

3.1. Memorijalno povijesno područje, građevina, obilježje, javna plastika

POSTO- PRIJED- PRIJED- R. JEĆI LOG VALORI- NASELJE KULTURNO DOBRO LOG KA- BR. STATUS STATUSA ZACIJA TEGORIJA ZAŠTITE ZAŠTITE Spomen česma, vrelo 1. BALINAC / E / / Balinac, prije II. sv. rata Spomen dom 2. BALINAC / E / / ILIJA MIĆO OPAČIĆ Spomenik, autor: M. 3. BOJNA E / / / Krković, 1961.

Mjesto formiranja partizan- 4. BOJNA E / / / skog odreda 1941.

Spomeničko mjesto osniva- 5. BRESTIK nja Prve proleterske čete na R 430 ZPP / / Banovini, Spomen ploča Spomen ploča palim 6. BREZOVO POLJE E / / / borcima, 1958.. Zgrada u kojoj je poginuo 7. BRUBNO R 402 ZPP / / narodni heroj Vasilij Gaćeša Spomen ploča palim 8. BRUBNO borcima i žrtvama / E / / fašističkog terora, 1959. Zgrada, spomeničko mjesto, zgrada osnovne škole u 9. BUZETA R 406 ZPP / / kojoj je 1944 organizirana proizvodnja lijekova

10. BUZETA Spomen ploča na školi E / / /

Spomeničko mjesto 11. DONJI KLASNIĆ formiranja 7. banijske R 435 ZPP / / divizije NOVJ 12. DONJI KLASNIĆ Spomenik E / / / Spomenik NR palim borcima 13. DRAGOTINA E / / / i žrtvama fašizma 14. DVORIŠTE Mrtvačnica, 19. stoljeće E / / /

15. GLINA Spomeničko mjesto R 391 ZPP / / Spomen ploča - kongres 16. GLINA pravnika 1944. E / / / na zgradi Casina Spomen ploča - kongres 17. GLINA liječnika 1944. E / / / na zgradi Casina Spomen ploča na zgradi 18. GLINA Casina E P7 02 / osnivanje Prosvjete Spomen ploča nadšumar- 19. GLINA kinju Teodoru Basari na E / / / zgradi Šumarije Spomenik NR u čast 20 20. GLINA E / / / godišnjice ustanka, 1961. Stranica 674 - Broj 10 »SLUŽBENI VJESNIK« Ponedjeljak, 20. ožujka 2017.

POSTO- PRIJED- PRIJED- R. JEĆI LOG VALORI- NASELJE KULTURNO DOBRO LOG KA- BR. STATUS STATUSA ZACIJA TEGORIJA ZAŠTITE ZAŠTITE 21. GLINA Spomen kosturnica, 1951. E / / / Spomenik NR, grobnica 22. GLINA E / / / Despot Đure palog borca Spomenik A. Augustinčića, 23. GLINA E PZ 02 II ispred Hrvatskog doma Spomen obilježje, spomen na stradanje srpskog stanovništva u 24. GLINA E PZ 02 III pravoslavnoj crkvi Roždenstva Presvete Bogorodice 1941. Spomen obilježje masovne 25. GLINA grobnice iz Domovinskog / PZ 02 / rata Spomen obilježje masovne 26. GORNJA BUČICA grobnice iz Domovinskog / PZ 02 / rata

27. GORNJE SELIŠTE Spomen ploča na groblju / E 03 III

GORNJE 28. Spomenik NR E / / / TABORIŠTE GORNJE 29. Spomen grobnica E / / / TABORIŠTE Spomen obilježje masovne GORNJE 30. grobnice iz Domovinskog / PZ 02 / TABORIŠTE rata Mjesto formiranja XVI 31. GORNJI KLASNIĆ hrvatske NO brigade (XV) E / / / Banijska Spomen česma partizansko 32. GORNJI KLASNIĆ / E / / vrelo, 1960. Spomen ploča na zgradi u kojoj se održala I. i II. 33. GORNJI KLASNIĆ E / / / okružna konferencija AFŽ za Baniju 1974.

34. GORNJI KLASNIĆ Zgrada spomeničko mjesto R 403 ZPP 03 /

Spomen obilježje masovne GORNJI 35. grobnice iz Domovinskog / PZ 02 VIDUŠEVAC rata

36. HAJTIĆ Spomen ploča NOB E E / /

Spomenik NR palim borcima 37. JOŠEVICA / E / / i žrtvama fašizma, 1961.

38. KOZAPEROVICA Spomen ploča, 1960. E / / /

Spomeničko mjesto, zgrada 39. MAJA E / / / komande područja 40. MAJSKE POLJANE Spomenik NR E / / / Spomenik, autor M. Krković, 41. MALI GRADAC E ZPP 03 / 1985. 42. MALI OBLJAJ Spomen ploča / / / / Ponedjeljak, 20. ožujka 2017. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 10 - Stranica 675

POSTO- PRIJED- PRIJED- R. JEĆI LOG VALORI- NASELJE KULTURNO DOBRO LOG KA- BR. STATUS STATUSA ZACIJA TEGORIJA ZAŠTITE ZAŠTITE Mjesto formiranja VIII. 43. MALI OBLJAJ E ZPP 03 / hrvatske NO brigade 44. MALI OBLJAJ Spomenik NR E E / / Spomenik, autor: V. 45. MARTINOVIĆI E E / / Mučkatin, 1959.. Spomen česma, autor J. 46 NOVO SELIŠTE E / / / Prpić Spomen obilježje masovne NOVO SELO 47. grobnice iz Domovinskog / PZ 02 / GLINSKO rata Spomen obilježje pobjede NOVO SELO 48. hrvatskih oružanih snaga u / E / / GLINSKO operaciji Oluja Spomenik NR palim 49. POGLEDIĆ šumskim stručnjacima E / / / sudionicima NOB, 1960. Spomenik NR-u čast palih 50. RAVNO RAŠĆE E / / / boraca i žrtvama Spomen ploča na Društve- 51. ŠAŠEVA E / / / nom domu 52. ŠIBINE Spomenik E / / / TABORIŠTE - 53. Spomenik NR, autor J. Prnić E / / / SLATINA TRNOVAC 54. Spomenik, 1963. E / / / GLINSKI Spomen grobnica, autor J. 55. VELIKA SOLINA E / / / Prnić 56. VELIKA SOLINA Spomenik E / / / Spomen dom podignut u 57. VELIKI GRADAC čast palih boraca i žrtava E / / / fašizma, 1959. Spomeničko mjesto, kuća 58. VLAHOVIĆ R 401 ZPP 03 / Vasilija Gaćeše

3.2. Groblja

POSTO- PRIJED- PRIJED- R. JEĆI LOG VALORI- NASELJE KULTURNO DOBRO LOG KA- BR. STATUS STATUSA ZACIJA TEGORIJA ZAŠTITE ZAŠTITE 1. BALINAC Groblje / PP 03 III

2. BRESTIK Groblje / E / /

3. DABRINA Groblje / E 03 III

4. DONJE SELIŠTE Groblje / E 03 III 5. GORNJE SELIŠTE Groblje / E 03 III GORNJI 6. Groblje / E 03 IV VIDUŠEVAC GRAČANICA 7. Groblje / E / / ŠIŠINEČKA Stranica 676 - Broj 10 »SLUŽBENI VJESNIK« Ponedjeljak, 20. ožujka 2017.

POSTO- PRIJED- PRIJED- R. JEĆI LOG VALORI- NASELJE KULTURNO DOBRO LOG KA- BR. STATUS STATUSA ZACIJA TEGORIJA ZAŠTITE ZAŠTITE 8. HAJTIĆ Groblje / E / /

9. MAJA Groblje u šumi E PZ 03 II

10. MAJSKI TRTNIK Groblje / E / /

11. MALI OBLJAJ Groblje / E / /

12 RAVNO RAŠĆE Groblje / E / / NOVO SELO 13. Groblje / E 03 IV GLINSKO

14. SKELA Groblje / E 03 IV

15. ŠAŠEVA Groblje / E / /

TRNOVAC 16. GLINSKI Groblje / E / / Vučkovći TRTNIK GLINSKI, 17. Groblje / E 03 IV zaselak Zlonoge

4. ARHEOLOŠKI LOKALITETI

POSTO- PRIJED- PRIJED- R. JEĆI LOG VALORI- LOKALITET KULTURNO DOBRO LOG KA- BR. STATUS STATUSA ZACIJA TEGORIJA ZAŠTITE ZAŠTITE Lokalitetu »Crkvina« u šumi, 1. BRESTIK E PP 02 / ostaci Ostaci antičke arhitekture, 2. DABRINA pravac ceste Siscia Senia, E PP 02 / rekognosciranje 3. DRAGOTINA Kameni stećak E PZ 02 II Miljokaz, pravac antičke ceste Siscia Senia, lokalitet 4. DRAGOTINA E / 02 / na položaju crkve Sv. Gospe, rekognosciranje Prapovijest, lokalitet u GORNJI (?) 5. vinogradu I. Caskovića, E PP 02 / VIDUŠEVAC slučajni nalaz Lokalitet »Gradište«, »Selište«. GRAČENICA 6. Stanovnici spominju »Turski E / 02 / ŠIŠINEČKA grad« u kojemu ima »zlata i svega«. Lokalitet »Gradina«, prema 7. JOŠEVICA E PP 02 / Svraćici Prapovijesno naselje, 8. MAJA E PP 02 / rekognosciranje Prapovijesno naselje, 9. MALI GRADAC E PP 02 / rekognosciranje Ostaci antičkog građevinskog materijala, 10. MALI GRADAC E PP 02 / pravac antičke ceste, Ad fines?, rekognosciranje Ponedjeljak, 20. ožujka 2017. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 10 - Stranica 677

POSTO- PRIJED- PRIJED- R. JEĆI LOG VALORI- LOKALITET KULTURNO DOBRO LOG KA- BR. STATUS STATUSA ZACIJA TEGORIJA ZAŠTITE ZAŠTITE Prapovijesni lokalitet, 11. MARTINOVIĆI E PP 02 / gradina SLATINA Prapovijest, lokalitet na obali 12. E PP 02 / POKUPSKA Kupe, rekognosciranje Lokalitet »Gradina - ljudi su tu kopali kosti, lonce i kera- miku. Stanovnici kažu da je 13. STANKOVAC to »šuplje brdo«, da postoje E / 02 / neka vrsta vrata. Govorili su da je tu »Turski grad«, »Turci«, »Rimljani« STANKOVAC - GRA- Gradina Banićevac, 14. E PP 02 / ČANICA ŠIŠINEČKA rekognosciranje Gradina Debelo brdo 15. TRNOVAC GLINSKI / PP 02 / (Grčki grad)

5. FORTIFIKACIJSKE GRAĐEVINE

PRIJED- POSTOJE- PRIJED- R. LOG VALORI- LOKALITET KULTURNO DOBRO ĆI STATUS LOG KA- BR. STATUSA ZACIJA ZAŠTITE TEGORIJA ZAŠTITE 1. BOJNA Kaštel Bojna E PZ 02 II Utvrda Brubno i položaj 2. BRUBNO E PZ 02 II župne crkve sv. Nikole 3. DESNI DEGOJ Utvrda Degoj E PZ 02 II Kula (vjerojatno dolje 4. DRAGOTINA kamena, gore drvena, E PP 02 II nestala) 5. GLINA Utvrda, 18. stoljeće E PZ 02 II 6. HAJTIĆ Utvrda Hajtić E PZ 02 II 7. MALI GRADAC Utvrda Mali (gornji) Gradac E PZ 02 II Utvrda Stankovac - 8. STANKOVAC E PP 02 II Gračenička Gradina Položaj Jandrovac (granđa sv. Andrije) - kružna kula i 9. STANKOVAC E PP 02 II crkva na udaljenosti od oko 200 m 10. MAJA Utvrda Sračica E PZ 02 II Utvrda Veliki (srednji) 11. VELIKI GRADAC E PZ 02 II Gradac

6. ETNOLOŠKA BAŠTINA

R. NASELJE KULTURNO DOBRO BR. Tradicijske okućnice 18, 43, 45, 46 Tradicijske okućnice, bez broja 1. BRESTIK Tradicijska kuća, 20, 33, 47, 66, 70, 35, 24, 25, 125 Povijesna zidanica, br. 50, (bila trgovina) Tradicijske okućnice, 21, 22, 44, 46, 48, 52 Tradicijske okućnice, bez broja 2. BALINAC Tradicijske kuće, 15, 23, 24, 41 Tradicijske kuće, bez broja Tradicijske gospodarske građevine, bez broja Stranica 678 - Broj 10 »SLUŽBENI VJESNIK« Ponedjeljak, 20. ožujka 2017.

R. NASELJE KULTURNO DOBRO BR. Tradicijska kuća, 178, 145, 136, 140, 133, 141 BIJELE VODE Tradicijske kuće, bez broja 3. Tradicijska okućnica 149, 156, 157, 158, 159, Tradicijske okućnice, bez broja Tradicijske okućnice, bez broja 4. BOJNA Tradicijska okućnica, 51 (99), 109, Tradicijska kuća, 10, 30 5. BREZOVO POLJE Tradicijske okućnice, bez broja BREZOVO POLJE 6. Tradicijske okućnice, bez broja Zaselak Dangube Tradicijska okućnica, 4, 65, 7. BRNJEUŠKA Tradicijska kuća 82, 175 Tradicijske kuće, bez broja Tradicijska kuća 48 8. BRUBNO Tradicijske gospodarske građevine, bez broja Tradicijske kuće, bez broja Tradicijske okućnice, bez broja Tradicijske kuće, bez broja 9. BUZETA Tradicijske gospodarske građevine, bez broja Tradicijska okućnica, 19, 27, 45, 87, 94, 95, 96, 111 Tradicijska kuća, 14, 15, 20, 98 Tradicijska kuća 5,6,7,19,20,23,25, 27,32,34,35,36,37, 91 10. DABRINA Tradicijske kuće, bez broja Tradicijske okućnice, bez broja 11. DOLNJAKI Tradicijske okućnice, 14,15,17, 63, 66, 67, 69 12. DONJE JAME Tradicijske kuće, bez broja Tradicijske kuće, 13, 14, 15, 23, 26, 31, 33, 34, 35, 51, 50, 24, 30, 47,49 Tradicijske okućnice 25, 39, 40, 41, 42, 47, 49, 13. DONJE SELIŠTE Tradicijske kuće, bez broja Tradicijske gospodarske građevine, 26 Tradicijske kuće, 3, 6, 7, 10, 12, 17, 19, 20,113, 115,116,117, 118 14. DONJI KLASNIĆ Tradicijske kuće, bez broja Tradicijske kuće, 69, 161, 163, 168, 159, Tradicijske kuće, bez broja 15. DRAGOTINA Tradicijska okućnica, 21, 72, 141,158,159, 161, 165, 165a, 166,177 Tradicijske okućnice, bez broja Tradicijske kuće, 46, 61, 59, 63, 73, 72 DRENOVAC 16. Tradicijske kuće, bez broja BANSKI Tradicijska okućnica (P 3001) Tradicijska kuća,139,119,123,90,33 17. GLINA, Jukinac Tradicijska okućnica, 67, 73 Povijesna zidanica, 81, 69, 49, 41 Tradicijska okućnica 54 Tradicijske gospodarske građevine, bez broja 18. GORNJE SELIŠTE Povijesna zidanica, bez broja Tradicijske kuće, bez broja Tradicijska okućnica 22, 81 Tradicijske okućnice, bez broja 19. GORNJI KLASNIĆ Tradicijske kuće, bez broja Tradicijske gospodarske građevine, bez broja Tradicijska kuća, 22, 74 GRAČANICA Tradicijska kuća bez broja 20. ŠIŠINEČKA Tradicijska okućnica 23 Tradicijska okućnica bez broja Ponedjeljak, 20. ožujka 2017. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 10 - Stranica 679

R. NASELJE KULTURNO DOBRO BR. Tradicijska okućnica: 20, 23, 33 21. HAJTIĆ Tradicijske kuće, bez broja* Tradicijske gospodarske građevine, bez broja

Tradicijske kuće, bez broja 22. KOZAPEROVICA Tradicijske okućnice bez broja Tradicijske gospodarske građevine, bez broja

Tradicijska kuća (Z 3387) Tradicijske kuće, 29, Tradicijske kuće, bez broja Tradicijska okućnica, 31a, 23. MAJSKE POLJANE Tradicijske gospodarske građevine, drvene, 31, 29, Tradicijske gospodarske građevine, zidane, 181, 179 Tradicijske gospodarske građevine, bez broja Povijesna zidanica, bez broja

24. MAJSKI TRTNIK Tradicijske kuće, bez broja

Tradicijska okućnica 42 Tradicijska kuća, 32, 40, 49, 54, 56, 57, 58, 60, 61, 66, 87, 89, 113, 133, 179 25. MALI GRADAC Tradicijske kuće, bez broja Tradicijske okućnice, bez broja Povijesna zidanica, 99 MALI GRADAC Tradicijska kuća 133 26. Zaselak Gruborovići Tradicijske kuće, bez broja Tradicijska kuća, 43 27. MALI OBLJAJ Tradicijske kuće, bez broja Tradicijska okućnica, 38, 39, 54 28. MARTINOVIĆI Tradicijska kuća 30, 32 Tradicijske kuće, bez broja MOMČILOVIĆA Tradicijske okućnice, bez broja 29. KOSA Tradicijske kuće, bez broja Tradicijska okućnica 15, 16, 17, 37, 55 Tradicijska kuća 30, 32 30. PRIJEKA Tradicijske kuće, bez broja Tradicijske okućnice, bez broja Tradicijske kuće, bez broja 31. RAVNO RAŠĆE Tradicijska kuća,1929. godina (b.b.), zaselak Pločići Tradicijske okućnice, bez broja Tradicijska kuća 26 32. ROVIŠKA Tradicijske kuće, bez broja Tradicijska okućnice, bez broja Tradicijska kuća, 19 33. STANKOVAC Tradicijske kuće, bez broja Tradicijska okućnica, 32, 30 34. ŠAŠEVA Tradicijska kuća, 34 Tradicijske kuće, bez broja TRNOVAC GLINSKI 35. Tradicijska okućnica 9,10,12,14,15 Zaselak Birači

TRNOVAC GLINSKI 36. Tradicijske okućnice, bez broja Zaselak Tintori TRNOVAC GLINSKI 37. Tradicijske okućnice, bez broja Zaselak Šukunde TRNOVAC GLINSKI 38. Tradicijske okućnice, bez broja Zaselak Vučkovići Stranica 680 - Broj 10 »SLUŽBENI VJESNIK« Ponedjeljak, 20. ožujka 2017.

R. NASELJE KULTURNO DOBRO BR. Tradicijske kuće 39, 42, 78, 32a, 38, 78 Tradicijske kuće, bez broja 39. TRTNIK GLINSKI Tradicijske gospodarske građevine, bez broja Tradicijske okućnice, 1, 32, 41 Tradicijske okućnice bez broja Tradicijske kuće, bez broja 40. VLAHOVIĆ Tradicijske gospodarske građevine, bez broja

6.2. Tradicijske gospodarske građevine javne zajedničke namjene - mlinovi

R. NASELJE KULTURNO DOBRO BR. 1. BALINAC 4 Mlina: Roksandića, Balinac 50, Mrđenovića, Prnjkovac, Mamuzić

2. BRESTIK Mlinovi: Boroviski, Keleuska, Vladušić, Bulatski

3. BUZETA 7 mlinova: Novak, Tujnica, Barnjak, Vladić, Prodanića, Mlinčić

4. DABRINA 3 mlina

5. DONJA BUČICA Mlin

6. DONJE JAME 2 Mlin

7. DONJE SELIŠTE Mlin

8. DONJE TABORIŠTE Mlin

9. DRAGOTINA Mlin na potoku Kozaperovica

10. GORNJE SELIŠTE Mlin GORNJI 11. Mlin VIDUŠEVAC GRAČANICA 12. Zaselak Linija, mlin na rječici Gračanici ŠIŠINEČKA 13. HAJTIĆ 2 mlina

14. JOŠEVICA Mlin

15. MALI GRADAC Zaselak Drekići, 2 mlina na Bručini

16. MALI OBLJAJ 4 mlina

17. MARTINOVIĆI Mlin na potoku Golinji NOVO SELO 18. Mlin GLINSKO POKUPSKA 19. Mlin SLATINA 20. STANKOVAC Mlin (na paru) 21. STANKOVAC 2 mlina: Čenlićev, Arambajs 22. ŠAŠEVA 4 mlina: Jajića, Novak, Kneževac, Štrkalj 23. ŠATORNJA 3 mlina: Prkos, Žugajski TRNOVAC 24. Mlin na potoku Bručini GLINSKI 25. VELIKI GRADAC Mlin na potoku Bručini

26. VELIKI OBLJAJ 5 Mlinova: Jošić, Jabukovac, Čučković, Novak Ponedjeljak, 20. ožujka 2017. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 10 - Stranica 681

7. PARKOVNA ARHITEKTURA

POSTO- PRIJED- PRIJED- R. JEĆI LOG VALORI- NASELJE KULTURNO DOBRO LOG KA- BR. STATUS STATUSA ZACIJA TEGORIJA ZAŠTITE ZAŠTITE Središnji gradski park, 1. GLINA E PZ 02 II hortikulturni spomenik

8. KULTURNI KRAJOLICI

POSTO- PRIJED- PRIJED- JEĆI LOG VALORI- R. NASELJE KULTURNO DOBRO LOG KA- STATUS STATUSA ZACIJA BR. TEGORIJA ZAŠTITE ZAŠTITE 1. BIJELE VODE Vrijedne prostorne vizure / E 03 / 2. BREZOVO POLJE Vrijedne prostorne vizure / E 02 / 3. DESNI DEGOJ Vrijedne prostorne vizure / E 02 / 4. DOLINA GROZNE Vrijedne prostorne vizure / E 02 / 5. DONJE JAME Kulturni krajolik / E 03 / 6. DONJE SELIŠTE Kulturni krajolik / E 03 / 7. DONJI SELKOVAC Kulturni krajolik / E 03 / 8. DRAGOTINA Kulturni krajolik / E 02 / 9. DVORIŠĆE Kulturni krajolik / E 03 / 10. GORNJA BUČICA Kulturni krajolik / E 02 / GORNJI 11. Kulturni krajolik / E 02 / VIDUŠEVAC 12. HAJTIĆ Vrijedne prostorne vizure / E 03 / 13. ILOVAČAK Vrijedne prostorne vizure / E 03 / 14. JOŠEVICA Vrijedne prostorne vizure / E 03 / 15. MAJSKE POLJANE Kulturni krajolik / E 03 / 16. MALA SOLINA Vrijedne prostorne vizure / E 02 / 17. MALI GRADAC Vrijedne prostorne vizure / E 03 / 18. MALI OBLJAJ Vrijedne prostorne vizure / E 02 / 19. MARTINOVIĆI Kulturni krajolik / E 03 / MOMČILOVIĆA 20. Kulturni krajolik / E 02 / KOSA NOVO SELO 21. Vrijedne prostorne vizure / E 03 / GLINSKO OBALNI POJAS 22. Vrijedne prostorne vizure / E 02 / RIJEKE KUPE 23. PRIJEKA Kulturni krajolik / E 03 / SLATINA 24. Vrijedne prostorne vizure / E 03 / POKUPSKA 25. STANKOVAC Vrijedne prostorne vizure / E 03 / 26. ŠATORNJA Vrijedne prostorne vizure / E 03 / 27. ŠIBINE Vrijedne prostorne vizure / E 02 /

28. VELIKI GRADAC Vrijedne prostorne vizure / E 03 / Stranica 682 - Broj 10 »SLUŽBENI VJESNIK« Ponedjeljak, 20. ožujka 2017.

POSTO- PRIJED- PRIJED- JEĆI LOG VALORI- R. NASELJE KULTURNO DOBRO LOG KA- STATUS STATUSA ZACIJA BR. TEGORIJA ZAŠTITE ZAŠTITE 29. VELIKI OBLJAJ Vrijedne prostorne vizure / E 02 / 30. VLAHOVIĆ Kulturni krajolik / E 03 /

8. POSTUPANJE S OTPADOM i sl.) potrebno je osigurati odgovarajući prostor kojim se neće ometati kolni i pješački promet, te koji će po Članak 109. mogućnosti biti ograđen tamponom zelenila, ogradom ili sl. (1) Prema Zakonu o održivom gospodarenju Repu- blike Hrvatske država je odgovorna za gospodarenje opasnim otpadom i za spaljivanje otpada, županije za Članak 111. sve ostale vrste otpada, a gradovi i općine za gospo- (1) Postupanje sa životinjskim lešinama i nuspro- darenje komunalnim otpadom. izvodima životinjskog podrijetla koji nisu za prehranu (2) Prema Planu gospodarenja otpadom Republike ljudi po veterinarsko-zdravstvenim načelima, podrazu- Hrvatske komunalni otpad iz Sisačko-moslavačke mijeva prihvat, skupljanje, razvrstavanje, privremeno županije nakon 2018. godine će se odlagati na tri uskladištenje u sabiralištima s uređajima za hlađenje, CGO-a (Centra za gospodarenje otpadom) koji su prijevoz i toplinsku preradu. izvan granica Sisačko-moslavačke županije, a kojim (2) Izgradnja građevina sabirališta (hladnjača) je predviđeno da Grad Glina zajedno sa Općinama za privremeno odlaganje definirana je Pravilnikom o Gvozd i Topusko otpad odlaže u Centar za gospoda- načinu postupanja s nusproizvodima životinjskog pori- renje otpadom Babina Greda u Karlovačkoj županiji. jekla koji nisu za prehranu ljudi, a mogućnost njihovog (3) Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske smještaja u Gradu Glina odrediti će po donošenju za jedinice lokalne samouprave predviđa: Plana gospodarenja otpadom a lokacija će se odrediti - uspostavu zelenih otoka i reciklažnih dvorišta Odlukom Gradskog vijeća na temelju izrađene studije u gradovima, općinskim središtima i većim utjecaja na okoliš. naseljima, - sanaciju i zatvaranje postojećih odlagališta, 9. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNA - uspostavu pretovarnih stanica. UTJECAJA NA OKOLIŠ (4) Do uspostave CGO-a komunalni otpad će se zbrinjavati na dosadašnji način tj. na usklađenom Članak 112. odlagalištu »Gmajna« dok će se opasni i neopasni (1) Mjere sanacije, očuvanja i unapređenja okoliša tehnološki otpad privremeno skladištiti na mjestima i njegovih ugroženih dijelova provoditi će se u skladu nastanka (industrija, bolnice…). s važećim zakonima, odlukama i propisima koji su (5) Preuzimanje građevnog otpada vršit će se na relevantni za ovu problematiku. postojećoj lokaciji usklađenog odlagališta komunalnog (2) U cilju zaštite okoliša potrebno je sanirati sve otpada »Gmajna« do uspostave reciklažnog dvorišta. neprimjerene zahvate u prostoru, koji na bilo koji način (6) Postojeće usklađeno odlagalište komunalnog negativno utječu na sadašnje i buduće stanje okoliša otpada »Gmajna« smješteno je na periferiji naselja u Gradu Glina. Također je potrebno preispitati buduće, Gline predviđeno je, po uspostavi CGO-om, za sana- planirane zahvate koji na bilo koji način negativno ciju i zatvaranje. mogu utjecati na okoliš i zaštićene dijelove prirode. (7) U gradu Glina uz postojeće usklađeno odlagalište komunalnog otpada »Gmajna« planirana je lokacija Članak 113. za izgradnju reciklažnog dvorišta, pretovarne stanice i kazete za azbest. Ostali lokaliteti za reciklažna dvorišta (1) Radi sprečavanja zagađenja podzemnih i po- nalaze se u prostoru poduzetničke zone Željezara te vršinskih voda izgrađena je kanalizacija, te odvodnja u prostoru komunalne zone Jukinac u naselju Glina. i obrada otpadnih voda grada Gline, te se planira i u drugim naseljima. (8) Dodatna reciklažna dvorišta moguće je uspostaviti u građevinskim područjima naselja temeljem (2) Sanitarne otpadne vode iz domaćinstva u odluke jedinice lokalne samouprave. naseljima bez kanalizacije moraju se prikupljati u nepropusnim sabirnim armirano-betonskim jamama zatvorenog tipa, koje omogućavaju lako povremeno Članak 110. pražnjenje djelomično pročišćene otpadne vode i odvoz (1) Na građevinskom području može se spaljivati u zatvorenim posudama na mjesto ispusta koje odredi samo drvo i lignocelulozni otpad. sanitarna inspekcija. (2) Kruti otpad može se odlagati samo na za to (3) Pražnjenje sabirnih jama može se vršiti odvozom određena mjesta. i ispustom na poljoprivredne površine. (3) Za postavljanje kontejnera za komunalni otpad, (4) Podovi u stajama i svinjcima moraju biti nepro- te sekundarne sirovine (staklo, papir, PET ambalažu pusni za tekućinu i imati rigole za odvodnju osoke u Ponedjeljak, 20. ožujka 2017. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 10 - Stranica 683 gnojišnu jamu. Dno i stjenke gnojišta do visine od 0,5 Članak 118. m iznad terena moraju biti izvedeni od nepropusnog (1) Svi radovi na površini zemljišta (građevinski materijala. iskopi, gradnja cesta i sl.) trebaju se vršiti na način da (5) Sva tekućina iz staja, svinjaca i gnojišta mora se očuva kompaktnost i površinska odvodnja poljopri- se odvesti u jame ili silose za osoku i ne smije se vrednih površina, uz obvezu deponiranja humusnog razlijevati po okolnom terenu. Jame i silosi za osoku sloja. moraju imati siguran i nepropustan pokrov, te otvore za čišćenje i zračenje. Članak 119. (6) U pogledu udaljenosti od ostalih građevina i (1) Sve gospodarske građevine moraju imati takvu naprava, za jame i silose za osoku vrijede jednaki tehnologiju koja sprječava nedozvoljenu količinu buke propisi kao i za gnojišta. i emisiju prašine iznad dozvoljene količine i sastava. (2) Zabranjeni su svi zahvati koji mogu negativno Članak 114. utjecati na kvalitetu zraka, voda i tla, te biljnog i živo- (1) Svi gospodarski pogoni, te poljoprivredna gospo- tinjskog svijeta. darstva i farme trebaju imati izveden sustav odvodnje, (3) Zabranjeni su svi zahvati koji izazivaju buku koji onemogućuje izlijevanje i prodiranje u tlo otpadnih preko dozvoljenih vrijednosti određenih Zakonom. voda. Do izvedbe sustava odvodnje i uređaja za proči- šćavanje u naseljima, zaštita i predtretman moraju se 9.1. Mjere zaštite od požara izvesti na samoj lokaciji, putem nepropusnih građevina i odvoza taložnog mulja i otpada. Članak 120. Članak 115. (1) Prilikom izrade predmetnog plana korištene su odredbe važećih propisa kojima se regulira projektiranje (1) Sve vodotoke, vodne površine i vodne resurse i izgradnja vatrogasnih pristupa i hidrantske mreže za može se koristiti i uređivati u skladu s vodoprivrednom gašenje požara. osnovom i Zakonom o vodama, a sve zahvate uz vodne površine, te vodoopskrbu i odvodnju treba uskladiti s (2) U svrhu sprječavanja širenja vatre i dima unutar pozitivnim zakonima i propisima. građevina, sprečavanje širenja požara na susjedne građevine, omogućavanja sigurne evakuacije osoba iz (2) U zonama potencijalnih vodocrpilišta moraju se građevina te zaštite spašavatelja, građevine je potrebno provoditi sve mjere zaštite od zagađenja podzemnih projektirati prema odredbama važećih propisa kojima voda, vršiti daljnja istraživanja, a na ista se ne mogu se regulira otpornost na požar i drugim zahtjevima širiti građevinska područja niti izgrađivati gospodarski koje građevine moraju zadovoljiti u slučaju požara. i drugi pogoni. (3) Tehničke uvjete i normative za siguran transport tekućih i plinovitih ugljikovodika magistralnim te Članak 116. plinovodima za međunarodni transport, a i tehničke (1) U naseljima, te uz prometnice i vodotoke, kao uvjete i normative za mjere zaštite ljudi i imovine i i u rekreativnim zonama, treba formirati poteze i veće zaštite plinovoda te postrojenja i uređaja koji su nji- površine zaštitnog zelenila. hovim sastavnim dijelom projektirati prema odredbama važećih propisa kojima se regulira problematika sigurnog transporta tekućih i plinovitih ugljikovodika Članak 117. magistralnim naftovodima i plinovodima, te naftovodima (1) Šume i šumsko zemljište ne mogu mijenjati svoju i plinovodima za međunarodni transport. namjenu u odnosu na stanje zatečeno stupanjem na (4) Prostori i građevine za skladištenje, držanje i snagu ovog Plana. promet zapaljivih tekućina i plinova moraju se projektirati (2) Izuzetno od stava (1) ovog članka, u šumi ili sukladno važećim propisima, tehničkim normativima i na šumskom zemljištu može se planirati izgradnja normama, a iznimno, kao i u slučajevima nedostatka građevina za potrebe: hrvatskih propisa mogu se primijeniti strani propisi, - poduzetničke zone, tehnička pravila ili primijenjene znanstvene spoznaje, uz prethodno odobrenje Ministarstva unutarnjih poslova. - infrastrukture, (5) Plinske kotlovnice projektirati i izvoditi sukladno - sporta, odredbama važećih propisa kojima se regulira projek- - rekreacije, tiranje i izgradnja plinskih kotlovnica. - lova, (6) Prilikom određivanja mjesta gdje će se proizvoditi, - obrane Republike Hrvatske, skladištiti ili koristiti eksplozivne tvari na odgovarajući način, glede sigurnosnih udaljenosti primijeniti odred- - vjerske i zdravstvene građevine, be važećih propisa kojima se regulira problematika - te za područje, mjesto, spomenik i obilježje u eksplozivnih tvari. svezi povijesnih događaja i osoba, ali samo (7) U slučaju određivanja mjesta za poslovne pro- ako to zbog tehničkih ili ekonomskih uvjeta nije store za proizvodnju oružja, promet oružja i streljiva moguće planirati izvan šume, odnosno šumskog te popravljanje i prepravljanje oružja, na odgovarajući zemljišta. način treba primijeniti odredbe važećih propisa kojima (3) Nekvalitetno poljoprivredno zemljište koje eko- se reguliraju mjere zaštite od požara poslovnih pro- nomski nije opravdano koristiti u poljoprivredne svrhe, storija za proizvodnju oružja, promet oružja i streljiva može se pošumiti. te popravljanje i prepravljanje oružja. Stranica 684 - Broj 10 »SLUŽBENI VJESNIK« Ponedjeljak, 20. ožujka 2017.

(8) Ugostiteljske prostore projektirati ili izvoditi (2) Za sve vodotoke (rijeke, bujice, odvodne kanale prema odredbama važećih propisa kojima se regulira i dr.) na području Grada Gline, a u svrhu tehničkog zaštita od požara ugostiteljskih objekata. održavanja vodotoka i radova građenja vodnih gra- (9) Izlazne puteve iz objekta potrebno je projektirati đevina treba osigurati inundacijski pojas minimalne širine 5,0 m od gornjeg ruba korita. i izvesti sukladno važećim propisima kako bi se osi- gurala evakuacija osoba iz objekata u slučaju nužde. (3) Ovisno o veličini i stanju uređenosti vodotoka, širina inundacijskog pojasa, odnosno udaljenost izgrad- (10) Sustave za dojavu požara projektirati i izvesti nje novih objekata od gornjeg ruba korita, odnosno prema važećim propisima kojima se regulira projekti- čestice javnog vodnog dobra može biti i manja, ali ranje i izvedba istih. ne manja od 3,0 m, a što bi se utvrdilo vodopravnim (11) Stabilne sustave za gašenje požara projek- uvjetima za svaki objekt posebno. tirati i izvoditi prema važećim propisima, i uputama (4) U inundacijskom pojasu zabranjeno je podizati proizvođača. zgrade, ograde i druge građevine osim regulacijskih i (11) Skladišta je potrebno projektirati i izvesti prema zaštitnih vodnih građevina. odredbama važećih propisa kojima se regulira zaštitu (5) Zabranjena je svaka gradnja i druge radnje skladišta od požara i eksplozija. kojima se onemogućava izgradnja i održavanje vodnih (12) Prilikom projektiranja i izvedbe elektroener- građevina ili na bilo koji način umanjuje protočnost getskih postrojenja primijeniti odredbe važećih propisa korita i pogoršava vodni režim, također je zabranje- kojima se regulira zaštitu od požara i eksplozija istih. no odlagati zemlju, kamen, otpadne i druge tvari, te obavljati druge radnje kojima se može utjecati na (13) Prilikom projektiranja i izvedbe zahvata u pro- promjenu vodotoka, vodostaja, količine ili kakvoće storu gdje se predviđa korištenje zapaljivih tekućina vode ili otežati održavanje vodnog sustava, te povećati i plinova te gdje postoje prostori ugroženi eksploziv- stupanj ugroženosti od štetnog djelovanja vodotoka. nom atmosferom primijeniti odredbe važećih propisa kojima se regulira problematika prostora ugroženih (6) U područjima gdje je prisutna opasnost od eksplozivnom atmosferom. poplava, a prostorno planskom dokumentacijom je dozvoljena gradnja, objekti se moraju graditi od čvrstog (14) Za izgradnju, dogradnju i rekonstrukciju građe- materijala na način da dio objekta ostane nepoplavljen vina određenih posebnim propisom iz područja zaštite i za najveće vode. od požara potrebno je izraditi elaborat zaštite od požara (7) Potrebno je zaštititi postojeće lokalne izvore kao podlogu za projektiranje mjera zaštite od požara vode, bunare, cisterne koji se moraju održavati i ne u glavnom projektu predmetnog zahvata u prostoru. smiju zatrpavati ili uništavati na drugi način. (15) Za zahvate u prostoru koji su određeni poseb- (8) U svrhu preventivnih mjera zaštite od suše i nim propisom o gradnji i propisima iz područja zaštite smanjenju eventualnih šteta, potrebno je sagledati od požara potrebno je od Policijske uprave sisačko- mogućnost izgradnje sustava navodnjavanja okolnih moslavačke ishoditi potvrdu da su u glavnom projektu poljoprivrednih površina. primijenjene propisane mjere zaštite od požara. (16) Prilikom projektiranja pojedinog zahvata u pro- 9.2.2. Potresi storu primijeniti propise vezane za zaštitu od požara koji su važeći u trenutku izrade projektne dokumentacije. Članak 123. (1) U svrhu efikasne zaštite od potresa, potrebno je 9.2. Mjere zaštite od prirodnih i drugih nesreća konstrukcije svih građevina planiranih za izgradnju na području Općine uskladiti sa zakonskim i podzakonskim Članak 121. propisima za predmetnu seizmičku zonu. (1) Moguće opasnosti i prijetnje koje mogu izazvati (2) Protupotresno projektiranje kao i građenje gra- nastanak katastrofe i velike nesreće, a na koje se đevina treba provoditi sukladno zakonskim propisima odnose ove mjere zaštite su: o građenju i prema postojećim tehničkim propisima (Pravilnik o tehničkim normativima za izgradnju obje- a) poplave i suše, kata visokogradnje u seizmičkim područjima (Sl. list, b) potresi, broj 31/81, 49/82, 29/83, 20/88 i 52/90), pored toga c) opasnosti od ostalih prirodnih uzroka, potrebno je poštivati i Zakon o zaštiti od elementarnih d) tehničko-tehnološke katastrofe i velike nesreće nepogoda (»Narodne novine«, broj 73/97) i Pravilnik izazvane nesrećom u gospodarskim objektima, o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora e) tehničko-tehnološke katastrofe i velike nesreće (»Narodne novine«, broj 29/83, 36/85 i 42/86). izazvane nesrećama u prometu.

9.2.3. Opasnosti od prirodnih uzroka 9.2.1. Poplave i suše Članak 124. Članak 122. (1) Prilikom projektiranja objekata voditi računa da (1) Ne smije se planirati izgradnja stambenih i drugih isti izdrže opterećenja sukladno članku 9. Zakona o građevina u potencijalno poplavnim područjima kako gradnji (»Narodne novine«, broj 153/13), pored toga ne bi dolazilo do ugrožavanja života i zdravlja ljudi i poštivati i Zakon o zaštiti od elementarnih nepogoda uništavanja ili oštećivanja imovine. (»Narodne novine«, broj 73/97), Pravilnik o mjerama Ponedjeljak, 20. ožujka 2017. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 10 - Stranica 685 zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u - Prostorni plan područja posebnih obilježja za prostornom planiranju i uređivanju prostora (»Narodne područje značajnog krajobraza »Dolina rijeke novine«, broj 29/83, 36/85 i 42/86). Kupe«, - Prostorni plan područja posebnih obilježja za 9.2.4. Tehničko-tehnološke katastrofe i velike područje značajnog krajobraza »Zrinska gora«, nesreće izazvane nesrećom u gospodarskim (2) Granica obuhvata dokumenata prostornog ure- objektima i prometu đenja iz stavka (1) ovog članka određena je grafički u kartografskom prikazu broj 3. »Uvjeti korištenja, Članak 125. uređenja i zaštite prostora« ili će se odrediti Odlukom o izradi plana. (1) U blizini lokacija gdje se proizvode, skladište, prerađuju, prevoze, sakupljaju ili obavljaju druge (3) Kod prijenosa granica iz kartografskih prikaza radnje s opasnim tvarima, zabranjuje se gradnja Plana u mjerilu 1:25 000 na podloge u većim mjerilima, objekata u kojem boravi veći broj osoba (dječji vrtići, osim onih elemenata Plana koji se prikazuju u mjerilu škole, sportske dvorane, stambene građevine i sl.). 1:5000, dozvoljena je prilagodba granica odgovaraju- Nove objekte koji se planiraju graditi, a u kojima se ćem mjerilu podloge. pojavljuju opasne tvari, potrebno je locirati na način da u slučaju nesreće ne ugrožavaju stanovništvo (rubni Članak 129. dijelovi poslovnih zona), te obavezivati na uspostavu sustava za uzbunjivanje i uvezivanje na 112. (1) Obveza izrade urbanističkih planova uređenja određeni su Zakonom. (2) Izgradnja objekta u kojima se pojavljuju opasne tvari planirana je u gospodarskim zonama. (2) Prostornim planom užeg područja mogu se propisati i drugačiji urbanističko-tehnički uvjeti (u (3) Prometnice prilikom rekonstrukcije ili nove pro- pogledu oblika, veličine i izgrađenosti građevinske metnice, graditi na način da udovoljavaju sigurnosnim čestice, udaljenosti, katnosti i sl.) u odnosu na ovaj zahtjevima i standardima i da osiguravaju nesmetan Plan shodno specifičnim uvjetima i postojećoj tipologiji promet svih vrsta vozila. izgradnje područja za koje se Plan donosi. (3) Nalaže se obveza usklađivanja Urbanističkog Članak 126. plana uređenja Grada Glina uređenja s obzirom na (1) Preventivne prostorno-planske mjere za spre- prostorne planove višeg reda. čavanje posljedica nesreća pri transportu opasnih tvari (4) Granica obuhvata Urbanističkog plana uređenja prometnicama provode se određivanjem odgovarajućih određena je grafički u kartografskom prikazu br. 3. koridora za prometnice prema njihovom razvrstavanju. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora. (2) Za cijevni transport opasnih tvari treba odrediti (5) Do donošenja provedbenih planova niže razine zaštitni koridor i tehničke uvjete za smanjenje po- primjenjuju se odredbe ovog Plana. sljedica mogućih nesreća za ljude, materijalna dobra i okoliš, ovisno o vrsti, količini i tlaku opasne tvari i vrsti mogućeg učinka nesreće. Članak 130. (3) Na području općine nema skloništa osnovne (1) Nužno je stalno provjeravanje odrednica Plana, namjene te će se u slučaju potrebe koristiti skloništa kao i njegovo povremeno usklađivanje s promjenama dopunske namjene (podrumi i što niže etaže zgrada gdje koje će uslijediti tijekom korištenja, a u cilju zaštite i je potrebno izvršiti brtvljenje prostora za sklanjanje). optimalnog korištenja prostora. (4) Do donošenja novog Zakona o civilnoj zaštiti (2) Potrebno je osigurati neprestano praćenje kojim će se detaljnije riješiti problematika zaštite i prostorno planske dokumentacije. sklanjanja ljudi i materijalnih dobara u slučaju izgradnje skloništa, općina Sunja neće graditi javna skloništa. 10.2. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera

9.2.5. Opasnost od mina Članak 131. (1) Na području Grada Gline biti će primjenjivane Članak 127. posebne razvojne i druge mjere koje donesu nadležni (1) Minski sumnjiva područja označena su poligoni- organi Države, Županije i Grada. ma na Kartografskom prikazu br. 3. »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora«. 10.3. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni 10. MJERE PROVEDBE PLANA

Članak 132. 10.1. Obaveza izrade prostornih planova (1) Sve postojeće pojedinačne stambene, stambeno-poslovne i gospodarske građevine te građevine Članak 128. druge namjene, izgrađene u skladu s odobrenjem (1) Utvrđuje se potreba izrade slijedećih dokumenata za gradnju ili prije 15. veljače 1968. godine, koje se prostornog uređenja šireg područja koji obuhvaćaju nalaze na površinama predviđenim Planom za drugu područje Grada Gline: namjenu, mogu se adaptirati, sanirati i rekonstruirati Stranica 686 - Broj 10 »SLUŽBENI VJESNIK« Ponedjeljak, 20. ožujka 2017. u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i ostali uvjeti, ali samo unutar postojećeg gabarita rada, ukoliko Programom mjera za unapređenje stanja i prema ostalim važećim propisima; u prostoru nisu predviđene za rušenje. 7. priključak na građevine i uređaje komunalne (2) Neophodnim obimom rekonstrukcije za pobolj- infrastrukture (elektrika, vodovod, kanalizacija, šanje uvjeta života i rada smatra se za: telefon); I. stambene, odnosno stambeno - poslovne 8. rekonstrukcija svih vrsta instalacija, dograd- građevine: nja i zamjena građevina i uređaja komunalne 1. obnova, sanacija i zamjena oštećenih i dotra- infrastrukture i rekonstrukcija javno prometnih jalih konstruktivnih i drugih dijelova građevina, površina; krovišta, stropa, potkrovlja, poda, stolarije i 9. sanacija postojećih ograda i potpornih zidova slično, u postojećim gabaritima; radi sanacije terena (klizišta)«. 2. priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture (elektrika, vodovod, kanalizacija, lll. ZAVRŠNE ODREDBE telefon), te rekonstrukcija svih vrsta instalacija; 3. dogradnja sanitarnih prostorija (WC, kupaonica) s ulaznim predprostorom uz postojeće stambene Članak 6. građevine koje nemaju iste izgrađene u svom (1) Ukoliko je Obrazloženje Prostornog plana ure- sastavu ili na postojećoj građevinskoj čestici, đenja Grada Gline (»Službeni glasnik Sisačko-mosla- i to maksimalno 12,0 m2 bruttograđevinske vačke županije«, broj 05/00 i »Službeni vjesnik«, broj površine; 48/10 i 66/13.) u suprotnosti s nekim od dijelova III. 4. dogradnja, odnosno nadogradnja stambenih izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada ili pomoćnih prostora, tako da s postojećim Gline, primjenjuju se III. izmjene i dopune Prostornog ne prelazi ukupno 75,0 m2 brutto građevinske plana uređenja Grada Gline. površine svih etaža, s tim da se ne poveća broj stanova; Članak 7. 5. adaptacija tavanskog ili drugog prostora unutar (1) III. izmjene i dopune Prostornog plana uređenja postojećeg gabarita u stambeni prostor; Grada Gline izrađene su u 6 (šest) izvornika ovjerena 6. postava novog krovišta, bez nadozida kod pečatom Gradskog vijeća Grada Gline i potpisom građevina s dotrajalim ravnim krovom ili s na- predsjednika Gradskog vijeća Grada Gline. dozidom ako se radi o povećanju stambenog (2) Izvornici III. izmjene i dopune Prostornog plana 2 prostora (do ukupno 75,0 m brutto građevinske uređenja Grada Gline čuvaju se u: površine prema članku I. broj 4. ovoga stavka); 1. Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja 7. sanacija postojećih ograda i potpornih zidova -1 primjerak radi sanacije terena (klizišta). 2. Upravnom odjelu za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša Sisačko-moslavačke II. građevine druge namjene (poslovne, gra- županije - 1 primjerak đevine za rad, javne, komunalne, prometne 3. JU Zavodu za prostorno uređenje Sisačko-mo- građevine): slavačke županije - 1 primjerak 1. obnova i sanacija oštećenih i dotrajalih kon- 4. Pismohrani Grada Gline - 2 primjerka struktivnih dijelova građevina i krovišta; 5. Ministarstvu kulture, Uprava za zaštitu kulturne 2. dogradnja sanitarija, garderoba, manjih spre- baštine, Konzervatorski odjel u Sisku - 1 pri- 2 mišta i sl. do najviše 16,0 m izgrađenosti za mjerak građevine do 100,0 m2 brutto izgrađene povr- (3) Uvid u III. izmjene i dopune Prostornog plana šine, odnosno do 5% ukupne brutto izgrađene površine za veće građevine; uređenja Grada Gline moguće je obaviti u Upravnom odjelu za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu 3. prenamjena i funkcionalna preinaka građevina okoliša Sisačko-moslavačke županije u Sisku. vezano uz prenamjenu prostora, ali pod uvjetom da novoplanirana namjena ne pogoršava stanje čovjekove okoline i svojim korištenjem Članak 8. ne utječe na zdravlje ljudi u okolnim stambenim (1)Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od prostorima; dana objave u »Službenom vjesniku“. 4. izmjena uređaja i instalacija vezanih za promjenu tehnoloških rješenja, s time da se građevine ne SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA mogu dograđivati izvan postojećih gabarita; GRAD GLINA 5. promjena namjene poslovnih prostora, pod uvje- GRADSKO VIJEĆE tom da novoplanirana namjena ne pogoršava stanje čovjekove okoline i svojim korištenjem KLASA: 350-02/15-01/02 ne utječe na zdravlje ljudi u okolnim stambenim URBROJ: 2176/20-04-17-120 prostorima, ali samo unutar postojećih gabarita; Glina, 15. ožujka 2017. 6. prenamjena dotrajalog stambenog prostora nepodesnog za stanovanje u prizemlju (iznimno Predsjednik Gradskog vijeća na katu) u poslovni prostor kada za to postoje Stjepan Grudenić, v.r. Ponedjeljak, 20. ožujka 2017. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 10 - Stranica 687

10. 11. Na temelju članka 78. stavka 2., članka 79. stavka Temeljem članka 30. Statuta Grada Gline (»Službeni 2. i 8. Zakona o lokalnim izborima (»Narodne novine«, vjesnik«, broj 16/13 i 22/14) Gradsko vijeće Grada broj 144/12) i članka 18. Poslovnika Gradskog vijeća Gline na 21. sjednici održanoj 15. ožujka 2017., go- Grada Gline (»Službeni glasnik Sisačko-moslavačke dine donijelo je županije«, broj 22/09) Gradsko vijeće Grada Gline na 21. sjednici održanoj 15. ožujka 2017. godine, donijelo je ZAKLJUČAK ZAKLJUČAK o prihvaćanju Izvješća o izvršenju Odluke o o prihvaćanju Izvješća o mirovanju utrošku sredstava ostvarenih od promjene mandata vijećnika i početku mandata namjene poljoprivrednog zemljišta na području zamjenice vijećnika Grada Gline u 2016. godini

I. Članak 1. Prihvaća se Izvješće Mandatnog povjerenstva Prihvaća se Izvješće o izvršenju Odluke o utrošku Gradskog vijeća Grada Gline o mirovanju mandata sredstava ostvarenih od promjene namjene poljopri- vijećnika dr.sc. Damira Šanteka, dipl.ing.goed. i po- vrednog zemljišta na području Grada Gline u 2016. četku mandata zamjenice vijećnika Dubravke Medved iz Gline, Gornja Bučica 131. godini (»Službeni vjesnik«, broj 11/16).

II. Članak 2. Zaključak stupa na snagu danom donošenja, a Ovaj Zaključak objavit će se u »Službenom vjesniku«. objavit će se u »Službenom vjesniku«.

SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA GRAD GLINA GRAD GLINA GRADSKO VIJEĆE GRADSKO VIJEĆE

KLASA: 021-05/17-01/04 KLASA: 320-02/16-01/05 URBROJ: 2176/20-02-17-2 URBROJ: 2176/20-04-17-5 Glina, 15. ožujka 2017. Glina, 15. ožujka 2017.

Predsjednik Gradskog vijeća Predsjednik Gradskog vijeća Stjepan Grudenić, v.r. Stjepan Grudenić, v.r.

IZVJEŠĆE

oizvršenju Odluke o utrošku sredstava ostvarenih od promjene namjene poljoprivrednog zemljišta na području Grada Gline u 2016. godini

REDNI IZVRŠENJE PLAN ZA BROJ NAZIV 31. 12. 2016. INDEKS % 2016. g. (Kn) (Kn) I PRIHODI Ostali prihodi o nefinancijske imovine - naknada za promjenu namjene 1. 1.000,00 988,51 98.85 poljoprivrednog zemljišta u građevinsko zemljište u 2016. g. 2. Višak prihoda iz prethodne godine 366,00 366,50 100,14 UKUPNI PRIHODI 1.366,00 1.354,71 99,17 II RASHODI 1. Pomoći poljoprivrednicima 1.366,00 0,00 0,00 UKUPNI RASHODI 1.366,00 0,00 0,00 Stranica 688 - Broj 10 »SLUŽBENI VJESNIK« Ponedjeljak, 20. ožujka 2017.

SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA Članak 1. GRAD GLINA Prihvaća se Izvješće o izvršenju Odluke o utrošku GRADSKO VIJEĆE sredstava ostvarenih od zakupa, prodaje izravnom KLASA: 320-02/16-01/05 pogodbom i davanja na korištenje bez javnog poziva URBROJ: 2176/20-04-17-4 poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hr- Glina, 15. ožujka 2017. vatske na području Grada Gline u 2016. godini. Predsjednik Gradskog vijeća Stjepan Grudenić, v.r. Članak 2. Ovaj Zaključak objavit će se u »Službenom 12. vjesniku«. Temeljem članka 44. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, broj 39/13 i 48/15) i članka 30. Statuta Grada Gline (»Službeni vjesnik«, SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA broj 16/13 i 22/14), Gradsko vijeće Grada Gline na 21. GRAD GLINA sjednici održanoj 15. ožujka 2017. godine, donijelo je GRADSKO VIJEĆE

ZAKLJUČAK KLASA: 320-02/16-01/15 o prihvaćanju Izvješća o izvršenju Odluke o URBROJ: 2176/20-04-17-5 utrošku sredstava ostvarenih od zakupa, prodaje Glina, 15. ožujka 2017. izravnom pogodbom i davanja na korištenje bez javnog poziva poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske na području Predsjednik Gradskog vijeća Grada Gline u 2016. godini Stjepan Grudenić, v.r.

IZVJEŠĆE o izvršenju Odluke o utrošku sredstava ostvarenih od zakupa, prodaje izravnom pogodbom i davanja na korištenje bez javnog poziva poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske na području Grada Gline u 2016. godini

IZMJENE I DO- IZVRŠENJE R. PLAN ZA 2016. PUNE PLANA INDEKS NAZIV 31.12.2016. G. B. G. (KN) ZA 2016. G. % (KN) (KN) PRIHODI Prihod od zakupa 1. 1.000,00 1.000,00 1.014,72 101,47 poljoprivrednog zemljišta Prihod od davanja na korištenje 2. poljoprivrednog zemljišta bez - - 2.395,12 - javnog poziva Prihod od prodaje 3. poljoprivrednog zemljišta - - 11.162,60 - izravnom pogodbom UKUPNI PRIHODI 1.000,00 1.000,00 14.572,44 1.457,24 RASHODI 1. Pomoći poljoprivrednicima 1.000,00 1.000,00 3.409,84 340,98 UKUPNI RASHODI 1.000,00 1.000,00 3.409,84 340,98 VIŠAK PRIHODA 11.162,60

SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA GRAD GLINA GRADSKO VIJEĆE

KLASA: 320-02/16-01/15 URBROJ: 2176/20-04-17-4 Glina, 15. ožujka 2017.

Predsjednik Gradskog vijeća Stjepan Grudenić, v.r. Ponedjeljak, 20. ožujka 2017. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 10 - Stranica 689

13. Gline za 2016. godinu (»Službeni vjesnik«, broj 11/16 Temeljem članka 30. stavak 5. Zakona o komunalnom i 53/16). gospodarstvu (»Narodne novine«, broj 36/95, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 26/03 - pročišćeni tekst, 82/04, 178/04, 38/09, 79/09, 153/09, 49/11, 144/12, Članak 2. 94/13, 153/13, 147/14 i 36/15) i članka 30. Statuta Ovaj Zaključak objavit će se u »Službenom Grada Gline (»Službeni vjesnik« broj 16/13 i 22/14), vjesniku«. Gradsko vijeće Grada Gline na 21. sjednici održanoj 15. ožujka 2017. godine, donijelo je SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA GRAD GLINA ZAKLJUČAK GRADSKO VIJEĆE o prihvaćanju Izvješća o izvršenju Programa gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture Grada Gline KLASA: 363-01/16-01/17 za 2016. godinu URBROJ: 2176/20-04-17-10 Glina, 15. ožujka 2017. Članak 1. Predsjednik Gradskog vijeća Prihvaća se Izvješće o izvršenju Programa gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture Grada Stjepan Grudenić, v.r.

IZVJEŠĆE o izvršenju Programa gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture Grada Gline za 2016. godinu

IZMJENE IZVRŠENJE REDNI PLAN ZA 2016. NAZIV PLANA ZA 31. 12. 2016. INDEKS % BROJ (Kn) 2016. (Kn) (Kn) PRIHODI 1. KOMUNALNI DOPRINOS 208.116,00 188.116,00 76.795,06 40,82 2. CIJENA KOMUNALNE USLUGE - - - - 3. NAKNADA ZA KONCESIJU 45.917,00 40.917,00 6.250,00 15,27 4. PRORAČUN GRADA GLINE 2.655.436,00 2.966.300,00 - - 5. DRUGI IZVORI 5.641.242,00 2.380.736,00 1.078.772,46 45,31 UKUPNI PRIHODI 8.550.711,00 5.576.069,00 1.161.817,52 20,84 RASHODI GRADNJA SPOMEN OBILJEŽ- JA POGINULIM HRVATSKIM 1. BRANITELJIMA I CIVILNIM 215.000,00 380.000,00 - - ŽRTVAMA U DOMOVINSKOM RATU U GLINI UREĐENJE CRKVIŠTA I 2. ZAŠTITA OSTATAKA CRKVE 774.000,00 400.000,00 39.000,00 9,75 SV. IVANA NEPOMUKA UREĐENJE PARKA BANA 3. 690.000,00 690.000,00 - - JELAČIĆA UREĐENJE DJEČJEG 4. - 130.804,00 - - IGRALIŠTA REKONSTRUKCIJA I IZGRAD- 5. NJA NERAZVRSTANIH CESTA 1.800.000,00 1.174.529,00 131.926,39 11,23 NA PODRUČJU GRADA GLINE DODATNA ULAGANJA NA 6. 61.211,00 55.211,00 19.601,06 35,50 GRADSKIM GROBLJIMA KAPITALNA ULAGANJA NA 7. 1.122.000,00 1.072.000,00 3.694,00 0,34 JAVNOJ RASVJETI ZELENI OTOCI I OSTALA KO- 8. 918.500,00 820.000,00 747.578,00 91,17 MUNALNA OPREMA Stranica 690 - Broj 10 »SLUŽBENI VJESNIK« Ponedjeljak, 20. ožujka 2017.

IZMJENE IZVRŠENJE REDNI PLAN ZA 2016. NAZIV PLANA ZA 31. 12. 2016. INDEKS % BROJ (Kn) 2016. (Kn) (Kn) SANACIJA ODLAGALIŠTA KO- 9. MUNALNOG OTPADA GMAJNA 2.774.000,00 657.525,00 47.198,07 7,18 U GLINI REKONSTRUKCIJA GRADSKE 10. 196.000,00 196.000,00 172.820,00 88,17 TRŽNICE

UKUPNI RASHODI 8.550.711,00 5.576.069,00 1.161.817,52 20,84

SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA ZAKLJUČAK GRAD GLINA o prihvaćanju Izvješća o izvršenju Programa GRADSKO VIJEĆE održavanja komunalne infrastrukture Grada Gline za 2016. godinu KLASA: 363-01/16-01/17 URBROJ: 2176/20-04-17-9 Članak 1. Glina, 15. ožujka 2017. Prihvaća se Izvješće o izvršenju Programa održa- vanja komunalne infrastrukture Grada Gline za 2016. godinu (»Službeni vjesnik«, broj 11/16, 36/16 i 53/16). Predsjednik Gradskog vijeća Stjepan Grudenić, v.r. Članak 2. Ovaj Zaključak objavit će se u »Službenom vjesniku«.

14. SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA Temeljem članka 28. stavak 4. Zakona o komunalnom GRAD GLINA GRADSKO VIJEĆE gospodarstvu (»Narodne novine«, broj 36/95, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 26/03 - pročišćeni tekst, KLASA: 363-01/16-01/05 82/04, 178/04, 38/09, 79/09, 153/09, 49/11, 144/12, URBROJ: 2176/20-04-17-58 94/13, 153/13, 147/14 i 36/15) i članka 30. Statuta Glina, 15. ožujka 2017. Grada Gline (»Službeni vjesnik«, broj 16/13 i 22/14), Gradsko vijeće Grada Gline na 21. sjednici održanoj Predsjednik Gradskog vijeća 15. ožujka 2017. godine, donijelo je Stjepan Grudenić, v.r.

IZVJEŠĆE o izvršenju Programa održavanja komunalne infrastrukture Grada Gline za 2016. godinu

IZMJENE IZVRŠENJE Redni PLAN ZA 2016 I DOPUNE NAZIV 31.12.2016. INDEKS % broj (Kn) PLANA ZA (Kn) 2016. (Kn)

I PRIHODI 01. Komunalna naknada 4.000.000,00 4.100.000,00 4.244.564,10 103,53 Tekuće pomoći iz državnog 02. 850.000,00 1.764.220,00 1.758.219,55 99,66 proračuna Višak prihoda iz prethodne 03. godine od nenamjenskih 295.320,00 367.449,00 29.272,66 7,97 prihoda Ostale kazne (kazne komunal- 04. 34.010,00 34.110,00 34.109,73 100,00 nog redara) Kapitalne pomoći iz državnog 05. proračuna (Ministarstvo gradi- - 180.000,00 180.000,00 100,00 teljstva i prostornog uređenja) Ponedjeljak, 20. ožujka 2017. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 10 - Stranica 691

IZMJENE IZVRŠENJE Redni PLAN ZA 2016 I DOPUNE NAZIV 31.12.2016. INDEKS % broj (Kn) PLANA ZA (Kn) 2016. (Kn)

06. Prihodi od poreza - 82.000,00 6.949,38 8,47

Tekuće pomoći iz županijskog 07. - 90.551,00 90.551,45 100,00 proračuna

UKUPNI PRIHODI 5.179.330,00 6.618.330,00 6.343.666,87 95,85

II RASHODI

01. Održavanje javnih površina 547.768,00 656.768,00 545.077,74 82,99

02. Održavanje čistoće 510.562,00 760.562,00 474.727,85 62,42

03. Održavanje nerazvrstanih cesta 2.500.000,00 3.500.000,00 3.334.234,90 95,26

04. Odvodnja atmosferskih voda 200.000,00 170.000,00 103.823,95 61,07

05. Javna rasvjeta 1.150.000,00 1.250.000,00 1.161.430,09 92,91

- potrošnja 850.000,00 950.000,00 887.227,66 93,39

- održavanje 300.000,00 300.000,00 274.202,43 91,40

06. Održavanje gradskih groblja 30.000,00 30.000,00 9.451,66 31,51

07. Održavanje gradskog deponija 100.000,00 100.000,00 65.560,74 65,56

08. Održavanje ŠRC «Banovac» 60.000,00 85.000,00 79.967,50 94,08

09. Sakupljanje otpadnih vozila 1.000,00 1.000,00 - -

10. Održavanje spomen obilježja 80.000,00 65.000,00 34.253,09 52,70

UKUPNI RASHODI 5.179.330,00 6.618.330,00 5.808.527,52 87,76

VIŠAK PRIHODA 535.139,35

SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA Članak 1. GRAD GLINA GRADSKO VIJEĆE Prihvaća se Izvješće o izvršenju Programa utroška sredstava šumskog doprinosa u 2016. godini (»Službeni KLASA: 363-01/16-01/05 vjesnik«, broj 11/16 i 53/16). URBROJ: 2176/20-04-17-57 Glina, 15. ožujka 2017. Članak 2. Predsjednik Gradskog vijeća Stjepan Grudenić, v.r. Ovaj Zaključak objavit će se u »Službenom vjesniku«.

SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA 15. GRAD GLINA Temeljem članka 30. Statuta Grada Gline (»Služ- GRADSKO VIJEĆE beni vjesnik«, broj 16/13 i 22/14), Gradsko vijeće Grada Gline na 21. sjednici održanoj 15. ožujka 2017. godine, donijelo je KLASA: 363-01/16-01/15 URBROJ: 2176/20-04-17-8 ZAKLJUČAK Glina, 15. ožujka 2017. o prihvaćanju Izvješća o izvršenju Programa utroška sredstava šumskog doprinosa Predsjednik Gradskog vijeća u 2016. godini Stjepan Grudenić, v.r. Stranica 692 - Broj 10 »SLUŽBENI VJESNIK« Ponedjeljak, 20. ožujka 2017.

IZVJEŠĆE o izvršenju Programa utroška sredstava šumskog doprinosa u 2016. godini

IZMJENE I PLAN ZA IZVRŠENJE Redni DOPUNE INDEKS NAZIV 2016. g. 31.12.2016. g. broj PLANA ZA % (Kn) (Kn) 2016. g. (Kn) PRIHODI 1. Šumski doprinos 626.374,00 590.000,00 582.368,61 98,71 Višak prihoda iz prethodne go- 2. 1.615.756,00 1.615.756,00 1.615.756,29 100,00 dine - šumski doprinos UKUPNI PRIHODI 2.242.130,00 2.205.756,00 2.198.124,90 99,65 RASHODI 326.374,00 + 55.000,00 620.486,00 Geotermalne vode na području (višak prihoda 1. (višak prihoda - - Grada Gline iz prethodne iz prethodne godine) godine) 276.187,00 Rekonstrukcija i izgradnja ne- (višak prihoda 2. razvrstanih cesta na području 515.507,00 - - iz prethodne Grada Gline godine) 523.083,00 563.660,00 Sanacija odlagališta kom. ot- (višak prihoda (višak prihoda 3. - - pada »Gmajna« u Glini iz prethodne iz prethodne godine) godine) 74.493,00+ 988.507,00 Kapitalna ulaganja na javnoj 4. 300.000,00 (višak prihoda - - rasvjeti iz prethodne godine) 196.000,00 (višak prihoda 5. Rekonstrukcija gradske tržnice -- - iz prethodne godine) 8.589,00 Rekonstrukcija kanalizacije (višak prihoda 6. - - - u Ul. Žrtava Domovinskog rata iz prethodne godine) UKUPNI RASHODI 2.242.130,00 2.205.756,00 - - VIŠAK PRIHODA 2.198.124,90

16. SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA Temeljem članka 30. Statuta Grada Gline (»Služ- GRAD GLINA beni vjesnik«, broj 16/13 i 22/14), Gradsko vijeće GRADSKO VIJEĆE Grada Gline na 21. sjednici održanoj 15. ožujka 2017. godine, donijelo je KLASA: 363-01/16-01/15 URBROJ: 2176/20-04-17-7 ZAKLJUČAK Glina, 15.,ožujka 2017. o prihvaćanju Izvješća o izvršenju Programa utroška sredstava od naknade za zadržavanje Predsjednik Gradskog vijeća nezakonito izgrađenih zgrada u prostoru Stjepan Grudenić, v.r. za 2016. godinu Ponedjeljak, 20. ožujka 2017. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 10 - Stranica 693

Članak 1. SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA Prihvaća se Izvješće o izvršenju Programa utroška GRAD GLINA sredstava od naknade za zadržavanje nezakonito iz- GRADSKO VIJEĆE građenih zgrada u prostoru za 2016. godinu (»Službeni KLASA: 361-03/16-01/05 vjesnik«, broj 11/16 i 53/16). URBROJ: 2176/20-04-17-8 Glina, 15. ožujka 2017. Članak 2. Ovaj Zaključak objavit će se u »Službenom vjesniku«. Predsjednik Gradskog vijeća Stjepan Grudenić, v.r.

IZVJEŠĆE o izvršenju Programa utroška sredstava od naknade za zadržavanje nezakonito izgrađenih zgrada u prostoru za 2016. godinu

IZMJENE IZVRŠENJE REDNI PLAN ZA 2016. I DOPUNE NAZIV 31. 12. 2016. INDEKS % BROJ g. (Kn) PLANA za (Kn) 2016. g. (Kn) I PRIHODI Ostali prihodi o nefinancijske imovine - naknada za zadr- 1. 80.000,00 130.000,00 145.167,46 111,68 žavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru Višak prihoda iz prethodne 2. 107.466,00 107.466,00 107.466,20 100,00 godine

UKUPNI PRIHODI 187.466,00 237.466,00 252.633,75 106,39 II RASHODI Izvješće o stanju u prostoru, 1. prostorni plan i urbanistički 187.466,00 237.466,00 30.000,00 12,63 plan

UKUPNI RASHODI 187.466,00 237.466,00 30.000,00 12,63 VIŠAK PRIHODA 222.633,75

SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA GRAD GLINA Članak 1. GRADSKO VIJEĆE Prihvaća se Izvješće o izvršenju Programa zaštite i očuvanja kulturnih dobara Grada Gline za 2016. godinu KLASA: 361-03/16-01/05 (»Službeni vjesnik«, broj 11/16 i 53/16). URBROJ: 2176/20-04-17-7 Glina, 15. ožujka 2017. Članak 2. Predsjednik Gradskog vijeća Ovaj Zaključak objavit će se u »Službenom vjesniku«. Stjepan Grudenić, v.r. SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA GRAD GLINA 17. GRADSKO VIJEĆE Temeljem članka 30. Statuta Grada Gline (»Služ- beni vjesnik«, broj 16/13 i 22/14), Gradsko vijeće Grada Gline na 21. sjednici održanoj 15. ožujka 2017. KLASA: 363-01/16-01/16 godine, donijelo je URBROJ: 2176/20-04-17-8 Glina, 15. ožujka 2017. ZAKLJUČAK o prihvaćanju Izvješća o izvršenju Programa Predsjednik Gradskog vijeća zaštite i očuvanja kulturnih dobara Stjepan Grudenić, v.r. Grada Gline za 2016. godinu Stranica 694 - Broj 10 »SLUŽBENI VJESNIK« Ponedjeljak, 20. ožujka 2017.

IZVJEŠĆE o izvršenju Programa zaštite i očuvanja kulturnih dobara Grada Gline za 2016. godinu

IZMJENE PLAN ZA IZVRŠENJE Redni I DOPUNE INDEKS NAZIV 2016. g. 31.12.2016. g. broj PLANA ZA % (Kn) (Kn) 2016. g. (Kn) PRIHODI 1. Spomenička renta 110.000,00 100.000,00 97.502,35 97,50 Višak prihoda iz prethodne 2. 207.497,00 207.497,00 207.497,47 100,00 godine - spomenička renta

UKUPNI PRIHODI 317.497,00 307.497,00 304.999,82 99,19 RASHODI 157.409,00 29.750,00 1. Sanacija zgrade Stare pošte - - (višak prihoda) (višak prihoda) 110.000,00 + Referentni centar za istraživanje 65.000,00 2. 50.088,00 - - Vojne krajine (višak prihoda) (višak prihoda) Održavanje zaštićenih 50.000,00 3. - - - spomenika kulture (višak prihoda) 100.000,00 + Uređenje crkvišta i zaštita osta- 4. - 62.747,00 - - taka crkve sv. Ivana Nepomuka (višak prihoda)

UKUPNI RASHODI 317.497,00 307.497,00 - - VIŠAK PRIHODA 304.999,82

SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA 1. Usvaja se Plan gospodarenja otpadom Grada GRAD GLINA Gline - Revizija Plana. GRADSKO VIJEĆE

KLASA: 363-01/16-01/16 2. Revizija Plana iz točke 1. sastavni je dio ovog URBROJ: 2176/20-04-17-7 Zaključka. Glina, 15. ožujka 2017. 3. Ovaj Zaključak stupa na snagu osmog dana od Predsjednik Gradskog vijeća dana objave u »Službenom vjesniku«. Stjepan Grudenić, v.r.

SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA GRAD GLINA 18. GRADSKO VIJEĆE Temeljem članka 21. stavak 4. Zakona o održivom gospodarenju otpadom (»Narodne novine«, broj 94/13) KLASA: 351-01/14-01/17 i članka 30. Statuta Grada Gline (»Službeni vjesnik«, URBROJ: 2176/20-04-17-30 broj 16/13 i 22/14), Gradsko vijeće Grada Gline na 21. Glina, 15. ožujka 2017. sjednici održanoj 15. ožujka 2017. godine, donijelo je Predsjednik Gradskog vijeća ZAKLJUČAK Stjepan Grudenić, v.r. Ponedjeljak, 20. ožujka 2017. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 10 - Stranica 695

siječanj͕ϮϬϭϳ͘ 'Z'>/E W>E'K^WKZE:KdWKD'Z'>/E Zs//:W>E Stranica 696 - Broj 10 »SLUŽBENI VJESNIK« Ponedjeljak, 20. ožujka 2017.

EŽƐŝƚĞůũǌĂŚǀĂƚĂ͗ 'ƌĂĚ'ůŝŶĂ Trg bana J. Jelačića 2, 44400 Glina Ovlaštenik: sK

EĂǌŝǀĚŽŬƵŵĞŶƚĂ͗ W>E'K^WKZE:KdWKD'Z'>/EͲZs//:W>E

KǌŶĂŬĂƵŐŽǀŽƌĂ͗ EϬϴϱͲϭϰ

sĞƌǌŝũĂ͗ konačna verzija

ĂƚƵŵ͗ siječanj͕ϮϬϭϳ͘

WŽƐůĂŶŽ͗ 'ƌĂĚƵ'ůŝŶŝϮϬ͘Ϭϭ͘ϮϬϭϳ͘

sŽĚŝƚĞůũŝǌƌĂĚĞ͗ Igor Anić͕ĚŝƉů͘ŝŶŐ͘ŐĞŽƚĞŚ͕͘ƵŶŝǀ͘ƐƉĞĐ͘ŽĞĐŽŝŶŐ͘ Stručni suradnici: Imelda Pavelić, mĂŐ͘ŝŶŐ͘ĂŐƌ͕ƵŶŝǀ͘ƐƉĞĐ͘ŽĞĐŽŝŶŐ͘ Daniela Klaić Jančijev, mag.biol. DĂƌŝũĂŶĂĂŬƵůĂ͕ŵĂŐ͘ŝŶŐ͘ĐŚĞŵŝŶŐ͘ sĂŶũƐŬŝƐƵƌĂĚŶŝŬ͗ Ͳ 'ƌĂĚ'ůŝŶĂ <ŽŶǌƵůƚĂĐŝũĞŝƉŽĚĂĐŝ͗ Trg bana J. Jelačića 2, 44400 Glina '>/E WĞƚƌŝŶũƐŬĂϰ͕ϰϰϰϬϬ'>/E ŝƌĞŬƚŽƌŝĐĂ͗ Marta Brkić͕ĚŝƉů͘ŝŶŐ͘ĂŐƌ͘Ͳuređenje krajobraza

Ponedjeljak, 20. ožujka 2017. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 10 - Stranica 697

SADRŽAJ

A. UVOD I POLAZNE OSNOVE...... 700

B. PROPISI U PODRUČJU GOSPODARENJA OTPADOM...... 700 B.1. PLANSKI DOKUMENTI GOSPODARENJA OTPADOM...... 701 B.2. ZAKONODAVNI OKVIR...... 703 B.3. INSTITUCIONALNI OKVIR I SUDIONICI U POSTUPKU GOSPODARENJA OTPADOM...... 705 B.4. NADLEŽNOSTI OPĆINA I GRADOVA U GOSPODARENJU OTPADOM...... 706

C. OSNOVNE ZNAČAJKE GRADA GLINE...... 707 C.1. POLOŽAJ...... 707 C.2. MORFOLOGIJA I ZAŠTIĆENI DIJELOVI PRIRODE...... 708 C.3. NASELJA I STANOVNIŠTVO...... 709 C.4. GOSPODARSKE DJELATNOSTI...... 710

D. POSTOJEĆE STANJE GOSPODARENJA KOMUNALNIM OTPADOM...... 711 D.1. ANALIZA I OCJENA STANJA I POTREBA U GOSPODARENJU OTPADOM NA PODRUČJU GRADA GLINE UKLJUČUJUĆI OSTVARIVANJU CILJEVA...... 711 D.2. PODATCI O VRSTAMA I KOLIČINAMA PROIZVEDENOG OTPADA, ODVOJENO SAKUPLJENOG OTPADA, ODLAGANJU KOMUNALNOG I BIORAZGRADIVOG OTPADA TE OSTVARIVANJU CILJEVA...... 713 D.3. PODATCI O POSTOJEĆIM I PLANIRANIM GRAĐEVINAMA I UREĐAJIMA ZA GOSPODARENJE OTPADOM TE STATUSU SANACIJE NEUSKLAĐENIH ODLAGALIŠTA I LOKACIJA ONEČIŠĆENIH OTPADOM...... 716 D.4. PODATCI O LOKACIJAMA ODBAČENOG OTPADA I NJIHOVOM UKLANJANJU...... 720

E. PLAN GOSPODARENJA OTPADOM GRADA GLINE...... 722 E.1. MJERE POTREBNE ZA OSTVARENJE CILJEVA SMANJIVANJA ILI SPRJEČAVANJA NASTANKA OTPADA, UKLJUČUJUĆI IZOBRAZNO-INFORMATIVNE AKTIVNOSTI I AKCIJE PRIKUPLJANJA OTPADA...... 723 E.2. OPĆE MJERE ZA GOSPODARENJE OTPADOM, OPASNIM OTPADOM I POSENIM KATEGORIJAMA OTPADA...... 724 E.3. MJERE PRIKUPLJANJA MIJEŠANOG KOMUNALNOG OTPADA I BIORAZGRADIVOG KOMUNALNOG OTPADA...... 726 E.4. MJERE ODVOJENOG PRIKUPLJANJA OTPADNOG PAPIRA, METALA, STAKLA I PLASTIKE TE KRUPNOG (GLOMAZNOG) KOMUNALNOG OTPADA...... 728

F. POPIS PROJEKATA VAŽNIH ZA PROVEDBU ODREDBI PLANA...... 730

G. ORGANIZACIJSKI ASPEKTI, IZVORI I VISINA FINANCIJSKIH SREDSTAVA ZA PROVEDBU MJERA GOSPODARENJA OTPADOM...... 731 G.1. ROKOVI I NOSITELJI IZVRŠENJA PLANA...... 732

H. ZAKLJUČAK...... 733

GRAFIČKI PRIKAZI

Grafički prikaz B-1: Shema institucionalnog okvira u postupku gospodarenja otpadom...... 705 Grafički prikaz B-2: Postupak donošenja i revidiranja Plana gospodarenja otpadom...... 706 Grafički prikaz C-1: Upravno-teritorijalni smještaj Grada Gline (Izvor: Informacijski sustav prostornog uređenja...... 708 Grafički prikaz D-1: Količina odloženog otpada u 2011., 2012. i 2013. godini...... 712 Grafički prikaz D-2: Prosječni sastav komunalnog otpada na odlagalištu otpada »Gmajna«...... 716 Stranica 698 - Broj 10 »SLUŽBENI VJESNIK« Ponedjeljak, 20. ožujka 2017.

Grafički prikaz D-3: Lokacija odlagališta otpada »Gmajna«...... 717 Grafički prikaz D-4: Mobilno reciklažno dvorište...... 718 Grafički prikaz E-1: Shematski prikaz gospodarenja otpadom...... 723 Grafički prikaz E-2: Procjena količine komunalnog otpada (u tonama) koja će se odlagati na odlagalištu »Gmajna« za razdoblje 2015. - 2021. godine...... 728

TABLICE

Tablica B-1: Popis propisa iz područja gospodarenja otpadom...... 700 Tablica C-1: Naseljenost područja Grada Gline...... 709 Tablica C-2: Indeks razvijenosti Grada Gline...... 711 Tablica D-1: Oblici korištenja zemljišta u okolici odlagališta...... 711 Tablica D-2: Vrsta i broj korisnika organiziranog odvoza otpada na području Grada Gline...... 713 Tablica D-3: Vozila koja se koriste pri prijevozu i zbrinjavanju otpada...... 714 Tablica D-4: Način prikupljanja otpada (posude veličine 120, 240, 360, 1 100 i 5000 litara) te broj i vrsta korisnika...... 714 Tablica D-5: Količine otpada odložene na odlagalište »Gmajna« u razdoblju 2011.-2015...... 715 Tablica D-6: Popis proizvođača neopasnog otpada koji nisu u sustavu redovnog odvoza otpada, te im se otpad posebno odvozi...... 716 Tablica D-7: Pregled nabavljene opreme/uređaja/ održavanje odlagališta »Gmajna« u 2014. godini...... 719 Tablica D-8: Pregled nabavljene opreme/uređaja/ održavanje odlagališta »Gmajna« u 2015. godini...... 720 Tablica E-1: Procjena količina komunalnog otpada za područje Grada Gline za razdoblje 2015. – 2021. godine...... 728 Tablica E-2: Količine odvojenih vrsta otpada iz komunalnog otpada na području Grada Gline u 2014. godini...... 730 Tablica G.1-1: Prikaz glavnih aktivnosti u provedbi predmetnog Plana gospodarenja otpadom...... 732

NAZIVLJE I KRATICE U PLANU

Nazivi

Biološki razgradiv otpad je otpad koji se može razgraditi biološkim aerobnim ili anaerobnim postupkom. Biorazgradivi komunalni otpad je otpad nastao u kućanstvu i otpad koji je po prirodi i sastavu sličan otpadu iz kućanstva, osim proizvodnog otpada i otpada iz poljoprivrede, šumarstva, a koji u svom sastavu sadrži biološki razgradiv otpad. Centar za gospodarenje otpadom je sklop više međusobno funkcionalno i/ili tehnološki povezani građevina i uređaja za obradu komunalnog otpada. Gospodarenje otpadom su djelatnosti sakupljanja, prijevoza, oporabe i zbrinjavanja i druge obrade otpada, uključujući nadzor nad tim postupcima te nadzor i mjere koje se provode na lokacijama nakon zbrinjavanja otpada, te radnje koje poduzimaju trgovac otpadom ili posrednik. Građevina za gospodarenje otpadom je građevina za sakupljanje otpada (skladište otpada, pretovarna stanica i reciklažno dvorište), građevina za obradu otpada i centar za gospodarenje otpadom. Ne smatra se građevinom za gospodarenje otpadom građevina druge namjene u kojoj se obavlja djelatnost oporabe otpada. Inertni otpad je otpad koji ne podliježe značajnim fizikalnim, kemijskim i/ili biološkim promjenama. Krupni (glomazni) komunalni otpad je predmet ili tvar koju je zbog zapremnine i/ili mase neprikladno prikupljati u sklopu usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada Komunalni otpad je otpad nastao u kućanstvu i otpad koji je po prirodi i sastavu sličan otpadu iz kućanstva, osim proizvodnog otpada i otpada iz poljoprivrede i šumarstva. Neopasni otpad je otpad koji ne posjeduje niti jedno od opasnih svojstava određenih Dodatkom III. Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13). Obrada otpada su postupci oporabe ili zbrinjavanja i postupci pripreme prije oporabe ili zbrinjavanja. Ponedjeljak, 20. ožujka 2017. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 10 - Stranica 699

Odlagalište otpada je građevina namijenjena odlaganju otpada na površinu ili pod zemlju (podzemno od- lagalište), uključujući: a. interno odlagalište otpada na kojem proizvođač odlaže svoj otpad na samom mjestu proizvodnje, b. odlagalište otpada ili njegov dio koji se može koristiti za privremeno skladištenje otpada (npr. za razdoblje duže od jedne godine), c. iskorištene površinske kopove ili njihove dijelove nastale rudarskom eksplo- atacijom i/ili istraživanjem pogodne za odlaganje otpada. Opasni otpad je otpad koji posjeduje jedno ili više opasnih svojstava određenih Dodatkom III. Zakona o odr- živom gospodarenju otpadom (NN broj 94/13). Oporaba otpada je svaki postupak čiji je glavni rezultat uporaba otpada u korisne svrhe kada otpad zamjenjuje druge materijale koje bi inače trebalo uporabiti za tu svrhu ili otpad koji se priprema kako bi ispunio tu svrhu, u tvornici ili u širem gospodarskom smislu. U Dodatku II. Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13) sadržan je popis postupaka oporabe koji ne isključuje druge moguće postupke oporabe. Otpad je svaka tvar ili predmet koji posjednik odbacuje, namjerava ili mora odbaciti. Otpadom se smatra i svaki predmet i tvar čije su sakupljanje, prijevoz i obrada nužni u svrhu zaštite javnog interesa. Ponovna uporaba je svaki postupak kojim se omogućava ponovno korištenje proizvoda ili dijelova proizvoda, koji nisu otpad, u istu svrhu za koju su izvorno načinjeni. Posjednik otpada je proizvođač otpada ili pravna i fizička osoba koja je u posjedu otpada. Pretovarna stanica (transfer stanica) je građevina za skladištenje, pripremu i pretovar otpada namijenjenog prijevozu prema mjestu njegove oporabe ili zbrinjavanja. Problematični otpad je opasni otpad iz podgrupe 20 01 Kataloga otpada koji uobičajeno nastaje u kućanstvu te opasni otpad koji je po svojstvima, sastavu i količini usporediv s opasnim otpadom koji uobičajeno nastaje u kućanstvu pri čemu se problematičnim otpadom smatra sve dok se nalazi kod proizvođača tog otpada. Proizvodni otpad je otpad koji nastaje u proizvodnom procesu u industriji, obrtu i drugim procesima, osim ostataka iz proizvodnog procesa koji se koriste u proizvodnom procesu istog proizvođača. Proizvođač otpada je svaka osoba čijom aktivnošću nastaje otpad i/ili koja prethodnom obradom, miješanjem ili drugim postupkom mijenja sastav ili svojstva otpada. Reciklažno dvorište je nadzirani ograđeni prostor namijenjen odvojenom prikupljanju i privremenom skladi- štenju manjih količina posebnih vrsta otpada. Recikliranje je svaki postupak oporabe, uključujući ponovnu preradu organskog materijala, kojim se otpadni materijali prerađuju u proizvode, materijale ili tvari za izvornu ili drugu svrhu osim uporabe otpada u energetske svrhe, odnosno prerade u materijal koji se koristi kao gorivo ili materijal za zatrpavanje. Sakupljanje otpada je prikupljanje otpada, uključujući prethodno razvrstavanje otpada i skladištenje otpada u svrhu prijevoza na obradu. Skladištenje otpada je privremeni smještaj otpada u skladištu najduže do godinu dana.

KRATICA PUNI NAZIV CGO Centar gospodarenja otpadom BAT engl. Best Available Techniques - najbolje raspoložive tehnike EEC engl. European Economic Community - Europska ekonomska zajednica EMS engl. Environment Management System - Sustav upravljanja okolišem EU Europska unija FZOEU Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost HAOP Hrvatska agencija za okoliš i prirodu ISGO Informacijski sustav gospodarenje otpadom engl. Integrated Prevention Pollution Control - objedinjeni nadzor sprječavanja IPPC onečišćenja engl. International Organization for Standardization - Međunarodna organizacija za ISO standardizaciju NN Narodne novine ONTO Očevidnik o nastanku i tijeku otpada PGO Plan gospodarenja otpadom ROO Registar onečišćavanja okoliša SGK Stambeno komunalno gospodarstvo Stranica 700 - Broj 10 »SLUŽBENI VJESNIK« Ponedjeljak, 20. ožujka 2017.

A. UVOD I POLAZNE OSNOVE

Cjeloviti sustav gospodarenja otpadom bitna je sastavnica modernog društva koja se temelji na uvažavanju načela zaštite okoliša i prirode. Zakonska regulativa gospodarenja otpadom Europske unije (EU) temelji se na načelima međunarodnog prava zaštite okoliša, prema kojima su određena osnovna načela u postupcima gospodarenja otpadom: - načela zaštite okoliša i odgovornog gospodarenja otpada; - načelo onečišćivač plaća - proizvođač otpada, prethodni posjednik otpada, odnosno posjednik otpada snosi troškove mjera gospodarenja otpadom, te je financijski odgovoran za provedbu sanacijskih mjera zbog štete koju je prouzročio ili bi je mogao prouzročiti otpad; - načelo blizine - obrada otpada mora se obavljati u najbližoj odgovarajućoj građevini ili uređaju u odnosu na mjesto nastanka otpada, uzimajući u obzir gospodarsku učinkovitost i prihvatljivost za okoliš; - načelo samodostatnosti - gospodarenje otpadom će se obavljati na samodostatan način omogućavajući neovisno ostvarivanje propisanih ciljeva na razini države, a uzimajući pri tom u obzir zemljopisne okolnosti ili potrebu za posebnim građevinama za posebne kategorije otpada; - načelo sljedivosti - utvrđivanje porijekla otpada s obzirom na proizvod, ambalažu i proizvođača tog proizvoda kao i posjed tog otpada uključujući i obradu. U Republici Hrvatskoj zakonodavni okvir gospodarenja otpadom usklađen je sa zahtjevima i standardima EU. Međutim osobito je loše stanje s infrastrukturom koja je nedostatna ili se ne koristi na zadovoljavajući način. Po- stupci zbrinjavanja otpada uglavnom se svode na odlaganje na odlagališta od kojih su neka još uvijek neusklađena sa zahtijevanim standardima zaštite okoliša. Svrha donošenja Plana gospodarenja otpada prema načelima EU je definirati okvir za održivo gospodarenje otpadom koje obuhvaća skup aktivnosti, odluka i mjera usmjerenih na sprječavanje nastanka otpada, smanjivanje količine otpada, provedbu skupljanja, prijevoza, oporabe, zbrinjavanja i drugih djelatnosti vezano za otpad. Ovom revizijom sadržaj Plana gospodarenja otpadom je usklađen zahtjevima Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13) te sadrži: - analizu, te ocjenu stanja i potreba u gospodarenju otpadom na području jedinice lokalne samouprave, uključujući ostvarivanje ciljeva, - podatke o vrstama i količinama proizvedenog otpada, odvojeno sakupljenog otpada, odlaganju komunalnog i biorazgradivog otpada te ostvarivanju ciljeva, - podatke o postojećim i planiranim građevinama i uređajima za gospodarenje otpadom te statusu sanacije neusklađenih odlagališta i lokacija onečišćenih otpadom, - podatke o lokacijama odbačenog otpada i njihovom uklanjanju, - mjere potrebne za ostvarenje ciljeva smanjivanja ili sprječavanja nastanka otpada, uključujući opće mjere za gospodarenje otpadom, opasnim otpadom i posebnim kategorijama otpada, - mjere prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada, - mjere odvojenog prikupljanja otpadnog papira, metala, stakla i plastike te krupnog (glomaznog) komunalnog otpada, - popis projekata važnih za provedbu odredbi Plana, - organizacijske aspekte, izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu mjera gospodarenja otpadom, - rokove i nositelje izvršenja Plana. Osim toga u reviziji Plana gospodarenja otpadom uzeti su u obzir rezultati popisa stanovništva iz 2011. godine te u međuvremenu izrađena izvješća provedbe plana gospodarenja otpadom na lokalnoj i regionalnoj razini.

B. PROPISI U PODRUČJU GOSPODARENJA OTPADOM

Najznačajniji važeći strategijski, zakonski i podzakonski akti kojima je regulirano područje gospodarenja otpadom na području Republike Hrvatske dani su u tablici kako slijedi:

Tablica B-1: Popis propisa iz područja gospodarenja otpadom

Popis propisa iz područja gospodarenja otpadom 1. Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske NN 130/05 2. Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007.-2015. godine NN 85/07, 126/10, 31/11 i 46/15 Ponedjeljak, 20. ožujka 2017. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 10 - Stranica 701

3. Zakon o zaštiti okoliša NN 80/13, 78/15 Zakon o gradnji (NN 153/13), članak 202. 4. Zakon o održivom gospodarenju otpadom NN 94/13 5. Zakon o komunalnom gospodarstvu NN 36/95, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 82/04, 178/04, 38/09,79/09,153/09, 49/11, 84/11, 90/11, 144/12, 94/13, 153/13 i 147/14 6. Pravilnik o katalogu otpada NN 90/15 7. Uredba o jediničnim naknadama, korektivnim koeficijentima i pobližim kriterijima i mjerilima za utvrđivanje naknada na opterećivanje okoliša otpadom NN 71/04 8. Pravilnik o gospodarenju otpadom NN 23/14, 51/14, 121/15 i 132/15 9. Pravilnik o termičkoj obradi otpada NN 75/16 10. Pravilnik o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada NN 114/15 11. Pravilnik o ambalaži i otpadnoj ambalaži Narodne novine NN 88/15 i 78/16 12. Pravilnik o gospodarenju otpadnim gumama NN 113/16 13. Pravilnik o gospodarenju otpadnim gumama 113/16 14. Pravilnik o baterijama i akumulatorima i otpadnim baterijama i akumulatorima NN 111/15 15. Pravilnik o gospodarenju otpadnim vozilima NN 125/15 i 90/16 16. Pravilnik o gospodarenju otpadnom električnom i elektroničkom opremom NN 42/14, 48/14, 107/14 i 139/14 17. Pravilnik o građevnom otpadu i otpadu koji sadrži azbest NN 69/16 18. Pravilnik o gospodarenju medicinskim otpadom NN 50/15 19. Pravilnik o gospodarenju polikloriranim bifenilima i poliklorirani terfenilima NN 103/14 20. Pravilnik o gospodarenju muljem iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda kada se mulj koristi u poljoprivredi NN 38/08 21. Pravilnik o gospodarenju otpadom od istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina NN 128/08 22. Pravilnik o načinu i rokovima obračunavanja i plaćanja naknada na opterećivanja okoliša otpadom NN 95/04 23. Pravilnik o obliku, sadržaju i načinu vođenja očevidnika obveznika plaćanja naknade na opterećivanje okoliša otpadom NN 120/04 24. Pravilnik o mjerilima, postupku i načinu određivanja iznosa naknade vlasnicima nekretnina i jedinicama lokalne samouprave NN 59/06 i 109/12 25. Pravilnik o gospodarenju otpadom iz proizvodnje titan-dioksida NN 117/14 26. Pravilnik o nusproizvodima i ukidanju statusa otpada NN 117/14

B.1. PLANSKI DOKUMENTI GOSPODARENJA OTPADOM

Planski dokumenti u području gospodarenja otpadom, relevantni za izradu predmetnog Plana, su: - Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05); - Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2007.-2015. godine (NN 85/07, 126/10 i 31/11); - Plan gospodarenja otpadom u Sisačko-moslavačkoj županiji za period 2008.-2016. godine (»Službeni glasnik Sisačko-moslavačke županije«, broj 2/06). Stranica 702 - Broj 10 »SLUŽBENI VJESNIK« Ponedjeljak, 20. ožujka 2017.

Planski dokumenti u tijeku izrade: - Nacrt prijedloga Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2016.-2022.

Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05)

Strategija gospodarenje otpadom Republike Hrvatske sastavni je dio Nacionalne strategije zaštite okoliša (NN 46/02), koja je donesena sukladno tada važećem Zakonu o zaštiti okoliša, a sadrži ocjenu postojećeg stanja na području gospodarenja otpadom, kao i osnovne ciljeve i mjere gospodarenja otpadom te smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada. Svrha Strategije je uspostava okvira unutar kojega će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo gospodariti. Strateški ciljevi Strategije su: - izbjegavanje nastajanja i smanjivanja količina otpada na izvoru te otpada kojeg se mora odložiti, uz ma- terijalnu i energetsku oporabu otpada - razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav gospodarenja otpadom (stvaranje uvjeta za učinkovito funkcioniranje sustava) - smanjivanje rizika od otpada - doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj - edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za rješavanje problema gospodarenja otpadom. Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do ko- načnog odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti ustrojen prema suvremenim europskim standardima i zahtjevima.

Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2007.-2015. godine (NN 85/07, 126/10, 31/11 i 46/15)

Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj osnovni je dokument o gospodarenju otpadom u RH za razdoblje 2007.-2015. godine koji je donesen s ciljem organiziranja i provođenja mjera koje je potrebno poduzeti kako bi se ispunili ciljevi zacrtani Strategijom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske: - uspostava cjelovitog sustava gospodarenja otpadom; - sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta; - sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko opterećenih otpadom; - razvoj i uspostava centara za gospodarenje otpadom s predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja i odlaganja; - uspostava potpune informatizacije sustava gospodarenja otpadom. Cilj provedbe Plana je uspostava sustava gospodarenja otpadom u svakoj županiji po regionalnom ili županijskom konceptu, povećanje udjela odvojeno prikupljenog otpada, recikliranje i ponovna oporaba otpada, prethodna obrada otpada prije odlaganja, izdvajanje goriva iz otpada, smanjenje odloženog otpada na odlagališta, smanjivanje štetnih utjecaja otpada na okoliš te samoodrživo financiranje sustava gospodarenja otpadom. Izmjenom Plana gospodarenja otpada u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007.-2015. godine planirana je raspodjela Sisačko-moslavačke županije na tri regionalna centra za gospodarenje otpadom. Ministarstvo zaštite okoliša i prirode 11. rujna 2015. godine objavilo je javnu rasparvu i javno izlaganje nacrta prijedloga Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2015.-2021. Suladno navedenom Plan gospodarenja otpadom za novo vremensko razdoblje je u postupku realizacije.

Plan gospodarenja otpadom u Sisačko-moslavačkoj županiji (»Službeni glasnik Sisačko-moslavačke županije«, broj 2/06)

Problematika gospodarenja otpadom u Sisačko-moslavačkoj županiji gotovo je istovjetna s evidentiranim postojećim stanjem i problemima u gospodarenju otpadom u cijeloj Hrvatskoj. Postojeći sustav gospodarenja u stvarnosti ne funkcionira na odgovarajući i zadovoljavajući način, nije podjednako razvijen u svim segmentima i nije efikasan. Efikasno gospodarenje otpadom podrazumijeva koordinirano provođenje aktivnosti gospodarenja otpadom, podjednako na državnoj i regionaloj, odnosno lokalnoj razini. Zahtjeva poštivanje zakonskih obveza i EU direktiva, te rukovođenje ekonomskim principima, optimalnim tehničkim rješenjima i stvarnim količinama i vrstama otpada. Ponedjeljak, 20. ožujka 2017. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 10 - Stranica 703

Plan gospodarenja otpadom u Sisačko-moslavačkoj županiji predlaže koncept sustavnog gospodarenja otpadom u Županiji. S prostorno-planskog gledišta, uzevši u obzir važne elemente zaštite okoliša, te u konačnici i elemente gospodarskog razvoja i održivosti, bitna značajka koncepta je uspostava centra za gospodarenje otpadom (CGO) kao središnjeg regionalnog objekta/prostora za gospodarenje komunalnim i neopasnim otpadom (predobradu, obradu i odlaganje), te sabirnog mjesta za skladištenje i razvrstavanje opasnog otpada. Polazište Plana je iznalaženje povoljne lokacije i uspostava CGO, te postupno smanjivanje broja aktivnih odlagališta u Županiji, uz odgovarajuću provedbu sanacija i rekultiviranja prostora. Glavni problemi u gospodarenju otpadom u Hrvatskoj, a koji su u velikoj mjeri prisutni i u županiji su sljedeći: - porast količina otpada (kao posljedica nedostatnog djelovanja mjera za izbjegavanje otpada), - nedovoljan udio kontroliranog skupljanja (posebice proizvodnog otpada) i zbrinjavanja otpada, - nepouzdani podaci o količinama i tokovima otpada, - neprimjerena rješenja konačnog odlaganja otpada (»divlja« odlagališta, odabir nepovoljnih lokacija za odlaganje otpada, zajedničko odlaganje različitih kategorija otpada itd.), - nedovoljno razvijeno odvojeno skupljanje korisnih i štetnih komponenti otpada i recikliranje, - nedostatak uređaja za obradu otpada, - nedostatak financijskih sredstava za izgradnju objekata za gospodarenje otpadom, - problemi vezani uz financiranje naknada za otpad (preniske naknade i nemogućnost plaćanja naknada), - nedosljednost provođenja postojeće zakonske regulative i neusklađenost sa zakonskom regulativom EU.

Prostorni plan uređenja Grada Gline (»Službeni glasnik Sisačko-moslavačke županije«, broj 5/00 i »Službeni vjesnik«, broj 48/10 i 66/13)

Prostorni plan uređenja Grada Gline utvrđuje uvjete uređivanja prostora Grada, određuje svrhovito korištenje, namjenu, oblikovanje, obnovu i saniranje građevinskog i drugog zemljišta, zaštitu okoliša te zaštitu kulturnih dobara i osobito vrijednih dijelova prirode na razmatranom prostoru.

B.2. ZAKONODAVNI OKVIR

Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13)

Zakonom o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13) utvrđuju se mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko zdravlje i okoliš u cjelini na način smanjenja količina otpada u nastanku i/ili proizvodnji te se uređuje sustav gospodarenja otpadom bez uporabe po okoliš rizičnih postupka i uz korištenje vrijednih svojstava otpada, kao i poboljšanje učinkovitosti upravljanja postupcima i procesima u gospodarenju otpadom. U svrhu sprječavanja nastanka otpada primjenjuje se red prvenstva gospodarenja otpadom i to: - sprječavanje nastanka otpada; - priprema za ponovnu uporabu; - recikliranje; - drugi postupci oporabe npr. energetska oporaba i - zbrinjavanje otpada. Gospodarenje otpadom provodi se na način koji ne dovodi u opasnost ljudsko zdravlje i koji ne dovodi do štetnih utjecaja na okoliš. Zakonom je zabranjeno odbacivanje otpada u okoliš, potapanje otpada, spaljivanje otpada u okolišu, uključujući spaljivanje otpada na moru te spaljivanje biljnog otpada iz poljoprivrede i šumarstva. Otpad čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti mora se odvojeno sakupljati i skladištiti kako bi se omogućilo gospodarenje tim otpadom. Zakon propisuje ciljeve odlaganja komunalnog i biorazgradivog otpada na nacionalnoj razini. Dopuštene količine za odlaganje komunalnog otpada i biorazgradivog otpada sukladno europskoj legislativi te ciljevima u gospodarenju otpadom se značajno smanjuju do 2020. godine te će biti potrebno primijeniti niz konkretnih mjera na lokalnoj/regionalnoj razini za postizanje istih. Mjere uključuju donošenje i provedbu Plana gospodarenja otpadom, uspostavu evidencije skupljenog otpada po vrstama i količini otpada, uspostava sustava evidencije i uklanjanja nepropisno odbačenog otpada, uspostava reciklažnih dvorišta, itd. Stranica 704 - Broj 10 »SLUŽBENI VJESNIK« Ponedjeljak, 20. ožujka 2017.

Pravilnik o gospodarenju otpadom (NN 23/14, 51/14, 121/15 i 132/15)

Ovim Pravilnikom se propisuju uvjeti za gospodarenje otpadom, poslovi osobe odgovorne za gospodarenje otpadom, te način rada reciklažnog dvorišta. Uvjeti za gospodarenje otpadom su uvjeti za obavljanje postupka gospodarenja otpadom s pripadajućim teh- nološkim procesima koji je uključen u djelatnost za koju se izdaje dozvola za gospodarenje te uvjeti za obavljanje djelatnosti trgovanja otpadom. Pravilnik propisuje opće uvjete, kojima mora udovoljiti građevina/dio građevine u kojoj se obavlja postupak gospodarenja otpadom za neopasni i opasni otpad. Za obavljanje postupka gospodarenja otpadom koji uključuje mobilno postrojenje, pored uvjeta propisanih stavkom 1. točkama 2-10, lokacija na kojoj je postavljeno mobilno postrojenje mora biti ograđena. Posebni uvjeti: moraju se ispuniti ovisno od toga za koju je određenu djelatnost/postupak/tehnološki proces zatraženo izdavanje dozvole za gospodarenje otpadom. Reciklažnim dvorištem ne smatraju se spremnici za odvojeno prikupljanje papira, stakla, plastike, metala i tekstila koje jedinica lokalne samouprave postavlja na javnoj površini, odnosno »zeleni otoci«. U reciklažom dvorištu otpad se mora zaprimati odvojeno po vrsti, svojstvu i agregatnom stanju. Reciklažno dvorište mora se upisati u očevidnik reciklažnih dvorišta, te očevidnik trgovaca otpadom ako se obavlja djelatnost trgovanja otpadom. Reciklažno dvorište u svom radu mora udovoljiti sljedećim uvjetima: - mora biti označeno na propisan način; - mora biti opremljeno odgovarajućom vagom, - mora biti opremljeno video nadzorom ukoliko se u reciklažnom dvorištu obavlja trgovanje otpadom. Izvan radnog vremena reciklažnog dvorišta mora biti onemogućen pristup neovlaštenim osobama na lokaciju reciklažnog dvorišta i pristup otpadu. Prikupljanje pojedinih vrsta otpada može se organizirati i putem mobilnih reciklažnih dvorišta.

Pravilnik o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada (NN 114/15)

Pravilnik propisuju kategorije odlagališta otpada, postupke i druge uvjeti za odlaganje otpada, postupke i druge uvjete za prihvat otpada u podzemna odlagališta otpada, granične vrijednosti emisija u okoliš kod odlaganja otpada i uvjete i mjere u svezi s planiranjem, gradnjom, radom i zatvaranjem odlagališta i postupanjem nakon njihova zatvaranja. Svrha ovog Pravilnika je smanjiti moguće štetne utjecaje odlagališta otpada na okoliš tijekom čitavog njihovog radnog vijeka, kao i nakon zatvaranja. Pri tom se osobito misli na smanjenje onečišćenja površinskih i podzemnih voda, tla i zraka, uključujući i negativno djelovanje stakleničkih plinova, kao i na smanjenje rizika za ljudsko zdravlje. Pravilnikom se propisuju postupci i drugi uvjeti za prihvat otpada u odlagališta otpada. Pravilnik se primjenjuje na sva odlagališta, bez obzira na vrstu otpada koji se na njima odlaže.

Pravilnik o građevnom otpadu i otpadu koji sadrži azbest (NN 69/16)

Pravilnik propisuje način gospodarenja građevnim otpadom i otpadom koji sadrži azbest te ciljeve sustava gospodarenja navedenim vrstama otpada. Cilj sustava gospodarenja građevnim otpadom je do 1. siječnja 2020. godine putem nadležnih tijela osigurati pripremu za ponovnu uporabu, recikliranje i druge načine materijalne oporabe, uključujući postupke zatrpavanja i nasipavanja, u kojima se otpad koristi kao zamjena za druge materijale, neopasnog građevnog otpada, isklju- čujući materijal iz prirode utvrđen ključnim brojem 17 05 04 - zemlja i kamenje koji nisu navedeni pod 17 05 03, u minimalnom udjelu od 70% mase otpada. Cilj sustava gospodarenja azbestnim otpadom je uspostava i provedba mjera radi sprečavanja i smanjenja onečišćenja uzrokovanog djelovanjem azbestnog otpada radi zaštite ljudskog zdravlja i okoliša. Jedinice lokalne samouprave dužne su sudjelovati u sustavu sakupljanja građevnog i azbestnog otpada te na svom području u prostornim planovima odrediti dostatan broj lokacija reciklažnih dvorišta za građevni otpad te obavljanje djelatnosti sakupljanja, oporabe i zbrinjavanja građevnog otpada. W>E'K^WKZE:KdW'Z'>/E

͘ϯ͘ /E^d/dh/KE>E/ K

~~Ponedjeljak,KdWKD 20. ožujka 2017. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 10 - Stranica 705~~

Organizacija zaštite okoliša u Republici Hrvatskoj ustrojena je na državnoj razini i na razini jedinica B.3. INSTITUCIONALNI OKVIR I SUDIONICI U POSTUPKU GOSPODARENJA OTPADOM lokalne uprave i samouprave. Najviše zakonodavno tijelo je Hrvatski sabor, zadužen za utvrđivanje i

kreiranjeOrganizacija politike zaštite zaštite okoliša okoliša u Republici i prostora. Hrvatskoj Odbor ustrojena za prostorno je na državnojuređenje razini i zaštitu i na okoliša,razini jedinica kao jedno lokalne upraveŽĚ Ϯiϵ samouprave. ƌĂĚŶŝŚ ƚŝũĞůĂ Najviše,ƌǀĂƚƐŬŽŐ zakonodavno Sabora, imatijelo svojstvo je Hrvatski matičnoga sabor, zadužen radnog tijelaza utvrđivanje u postupku i kreiranje donoše politikeŶũĂ zaštitezakona okoliša i propisa i prostora. koji svojim Odbor sadržajem za prostorno reguliraju uređenje pojedinačna i zaštitu okoliša, pitanja kao iz jednotih područja. od 29 radnih tijela Hrvatskog Sabora, ima svojstvo matičnoga radnog tijela u postupku donošenja zakona i propisa koji svojim sadržajem re- gulirajuVlada pojedinačna RH je najviše pitanja provedbeno iz tih područja. tijelo, koja kroz djelokrug svojih ministarstava provodi smjernice u Vlada RH je najviše provedbeno tijelo, koje kroz djelokrug svojih ministarstava provodi smjernice u području zaštitepodručju okoliša. zaštite okoliša.

~~,Zsd^~~

~~s>Z,~~

~~,Zsd^<'E/: MINISTARSTVO ZAŠTITE FOND ZA ZAŠTITh OKOLIŠ I OKOLIŠA I PRIRODE OKOLIŠA I EZ'd^~~

~~NADLEŽNA UPRAVNA TIJELA U ŽUPANIJAMA~~

~~:/E/>K<>E ^DKhWZs~~

GrafičkiGrafički prikazƉƌŝŬĂǌ B-1:Ͳ ϭShema͗^ŚĞŵĂŝŶƐƚŝƚƵĐŝŽŶĂůŶŽŐŽŬǀŝƌĂƵƉŽƐƚƵƉŬƵŐŽƐƉŽĚĂƌĞŶũĂŽƚƉĂĚŽŵ institucionalnog okvira u postupku gospodarenja otpadom Ministarstvo zaštite okoliša i prirode jedno je od tijela državne uprave koje je u sektoru otpada nadležno izmeđuMinistarstvo ostalog za: zaštite okoliša i prirode jedno je od tijela državne uprave koje je u sektoru otpada nadležno- izradu izmeđuzakonodavstva ostalog i zstandarda,Ă͗ usklađivanje zakonske regulative RH iz područja gospodarenja otpadom sa legislativom EU; - izradu izradu Plana zakonodavstvagospodarenja otpadom i standarda, Republike usklađivanje Hrvatske; zakonske regulative RH iz područja - izdavanjeŐŽƐƉŽĚĂƌĞŶũĂŽƚƉĂĚŽŵƐĂůĞŐŝƐůĂƚŝǀŽŵh͖ rješenja za prekogranični promet otpadom, izdavanje dozvola za gospodarenje otpadom; - vođenje ŝǌƌĂĚƵWůĂŶĂŐŽƐƉŽĚĂƌĞŶũĂŽƚƉĂĚŽŵZĞƉƵďůŝŬĞ,ƌǀĂƚƐŬĞ͖ očevidnika i evidencija temeljem Zakona o održivom gospodarenju otpadom; - praćenje izdavanje pripreme rješenja i provedbe za prekogranični projekata uspostave promet centara otpadom, za gospodarenje izdavanje dozvola otpadom za gosƉŽĚĂƌĞŶũĞ - inspekcijuŽƚƉĂĚŽŵ͖ i nadzor nad provedbom zakona i sekundarnog zakonodavstva;  - nadziranje vođenje Hrvatske očevidnika agencije i evidencija za okoliš temeljem i prirodu Zakonai Fonda oza održivom zaštitu okoliša gospodarenju i energetsku otpadom; učinkovitost.  Praćenje pripreme i provedbe projekata uspostave centara za gospodarenje otpadom Hrvatska agencija za okoliš i prirodu prikuplja, objedinjava i vodi podatke u skladu sa Zakonom o održivom gospodarenju ŝŶƐƉĞŬĐŝũƵŝŶĂĚǌŽƌŶĂĚƉƌŽǀĞĚďŽŵǌĂŬŽŶĂŝƐĞŬƵŶĚĂƌŶŽŐǌĂŬŽŶŽĚĂǀƐƚǀĂ͖ otpadom, vodi informacijski sustav gospodarenja otpadom, izrađuje izvješće o stanju na području gospodarenja ŶĂĚǌŝ otpadom.ranje Hrvatske agencije za okoliš i prirodƵ i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku Fond zaučinkovitost. zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost osigurava dodatna sredstva za financiranje projekata, programa i sličnih aktivnosti u području zaštite i unapređenja okoliša, nadležnost pri donošenju upravnih akata ,ƌǀĂƚƐŬĂ ĂŐĞŶĐŝũĂ ǌĂ Žkoliš i prirodƵ ƉƌŝŬƵƉůũĂ͕ ŽďũĞĚŝŶũĂǀĂ ŝ ǀŽĚŝ ƉŽĚĂƚŬĞ ƵƐŬůĂĚƵ ƐĂ ĂŬŽŶŽŵŽ u svezi plaćanja naknada i posebnih naknada, vođenje očevidnika obveznika plaćanja. održivom gospodarenju otpadom, vodi informacijski sustav gospodarenja otpadom, izrađuje izvješće Županije su jedinice regionalne samouprave nadležne za gospodarenje svim vrstama otpada na svom po- dručju,o stanju prikupljanje na području i prosljeđivanje gospodarenja podataka otpadom. o otpadu (ROO - registar onečišćavanja okoliša); nadležni Upravni odjeli za zaštitu okoliša i prirode u županijama izdaju dozvole za gospodarenje neopasnim otpadom. Gradovi i općine su jedinice lokalne samouprave koje su nadležne za gospodarenje komunalnim otpadom te izrađuju planove gospodarenja otpadom i određuju lokacije u prostornim planovima za svoje područje. Ostali sudionici koji sudjeluju u gospodarenju otpadom su društva koja su registrirana i imaju dozvole za gospodarenje otpadom, konzultantske tvrtke, stručne organizacije i nevladine udruge. Informacijski sustav gospodarenje otpadom (ISGO) je sastavni dio informacijskog sustava zaštite okolišaϭϮ koji se vodi prema zakonu kojim se uređuje zaštita okoliša. ISGO cjelovit je dio informacijskog sustava zaštite W>E'K^WKZE:KdW'Z'>/E Stranica 706 - Broj 10 »SLUŽBENI VJESNIK« Ponedjeljak, 20. ožujka 2017. ͘ϰ͘ NADLEŽNOSTI OPĆINA I GRADOVA U GOSPODARENJU OTPADOM okoliša, a Zakonom o održivom gospodarenju otpadom određen je sadržaj ISGO-a, procedure dostavljanja i vo- đenja podataka,Sukladno rokovi Zakonu i obrasci o održivom na kojima gospodarenju se podaci dostavljaju. otpĂĚŽŵ Vođenje ŐŽƐƉŽĚĂƌĞŶũĞ ISGO-a povjereno ŽƚƉĂĚŽŵ je ũĞ Hrvatskoj ŽĚ ŝŶƚĞƌĞƐĂ agenciji ǌĂ za okoliš i prirodu (HAOP), a nadzor nad izvršavanjem poslova vođenja ISGO-a ima Ministarstvo zaštite okoliša ZĞƉƵďůŝŬƵ ,ƌǀĂƚƐŬƵ͘ Provedbena tijela na državnoj razini su Hrvatska agencija za okoliš ŝ ƉƌŝƌŽĚƵ i prirode. (vođenje informacijskog sustava) i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (financiranje

~~B.4.projekata NADLEŽ NOSTIzaštite OPĆINAokoliša). I GRADOVA U GOSPODARENJU OTPADOM~~

Jedinice Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dužne su na svom području osigurati Sukladno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom gospodarenje otpadom je od interesa za Republiku Hrvatsku.ƵǀũĞƚĞ Provedbena ŝ ƉƌŽǀĞĚďƵ tijela ƉƌŽƉŝƐĂŶŝŚ na državnoj ŵũĞƌĂ razini ŐŽƐƉŽĚĂƌĞŶũĂ su Hrvatska agencija ŽƚƉĂĚŽŵ za ;ĚŽŶŝũĞƚŝokoliš i prirodu WůĂŶ ŐŽƐƉŽĚĂƌĞŶũĂ (vođenje informacijskog ŽƚƉĂĚŽŵ͕ sustava)određivanje i Fond za zaštitu lokacija okoliša u prostornim i energetsku planovima, učinkovitost provedb (financiranjeĂŵũĞƌĂŐŽ projekataƐƉŽĚĂƌĞŶũĂŬŽŵƵŶĂůŶŝŵŽƚƉĂĚŽŵͿ͘ zaštite okoliša). Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužne su na svom području osigurati uvjete i provedbu propisanihKbaveza mjera jegospodarenja dostavljati godišnjeotpadom (donijeti izvješće Plan o provedbi gospodarenja Plana otpadom, jedinici regionalne određivanje samouprave lokacija u prostornim (SisačkoͲ planovima,ŵŽƐů provedbaĂvačke županije mjera gospodarenja) do 31. svibnja komunalnim tekuće godine otpadom). za prethodnu kalendarsku godinu i objavljivati ga Obavezau službenom je dostavljati glasŝůƵ͘ godišnje izvješće o provedbi Plana jedinici regionalne samouprave (Sisačko-moslavačke županije) do 31. svibnja tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu i objavljivati ga u službenom glasilu. ProcesProces planiranja planiranja na području na području gospodarenja gospodarenja otpadom otpadom odvija se odvija u ciklusima se u koji ciklusima osiguravaju koji kontinuirano osiguravaju unapređenje putem revizije koja se ponavlja na kraju svakog ciklusa. kontinuirano unapređenje putem revizije koja se ponavlja na kraju svakog ciklusa.

~~OPĆA RAZMATRANJA I~~

~~POLAZIŠTA~~

~~^s:dKsE:~~

~~POSTOJEĆE STANJE~~

~~Zs//:W>E ^s:dKsE:~~

~~W>E/ZE:~~

~~^s:dKsE:~~

~~WZ/D:E~~

Grafičkji Grafičkiprikaz B-2:prikaz Postupak ͲϮ͗Postupak donošenja donošenja i revidiranja i revidiranja Plana Plana gospodarenjagospodarenja otpadom otpadom Izvor: »Smjernice/ǌǀŽƌ͗„Smjernice za pripremanje za pripremanje plana planagospodarenja gospodarenja otpadom« otpadom“ http://ec.europa.eu/environment/waste/plans/ ŚƚƚƉ͗ͬͬĞĐ͘ĞƵƌŽƉĂ͘ĞƵͬĞŶǀŝƌŽŶŵĞŶƚͬǁĂƐƚĞͬƉůĂŶƐͬ

~~Obveze gradova i općina prema Zakonu o održivom gospodarenju otpadom~~

Sukladno Zakonu jedinica lokalne samouprave tj. Grad Glina ima obvezu na svom području osigurati uvjete i provedbu propisanih mjera gospodarenja otpadom te: - osigurati javnu uslugu prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada, - osigurati odvojeno prikupljanje otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila te krupnog (glomaznog) komunalnog otpada, - sprječavati odbacivanje otpada na način suprotan Zakonu te ukloniti tako odbačen otpad, - provoditi Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, - donijeti i provesti plan gospodarenja otpadom za razdoblje od 6 godina,

~~ϭϰ Ponedjeljak, 20. ožujka 2017. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 10 - Stranica 707~~

- provoditi izobrazno-informativne aktivnosti na svom području i - omogućiti provedbu akcije prikupljanja otpada. Grad Glina dužan je osigurati provedbu gore navedenih obveza na ekonomski učinkovit način, a u skladu s načelima održivog razvoja i zaštite okoliša.

~~Javna usluga prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada~~

Javna usluga prikupljanja miješanog komunalnog otpada i prikupljanja biorazgradivog komunalnog otpada smatra se uslugom od općeg interesa, a podrazumijeva prikupljanje otpada putem spremnika od pojedinih korisnika na mjestu nastanka te transport do odlagališta neopasnog otpada. Pojedine vrste otpada se prikupljaju putem spremnika na javnim površinama (»zeleni otoci«). Temeljem Odluke o osnivanju Društva s ograničenom odgovornošću »Komunalac Glina d.o.o.« za obavljanje komunalne djelatnosti, na 16. sjednici Gradskog poglavarstva održanoj 26. veljače 1999. godine donešena je Odluka o odnosima između Grada Gline i tvrtke »Komunalac Glina d.o.o.« kojom se objavljuje obavljanje komunalnih dijelatnosti te ostale djelatnosti iz Zakona o komunalnom gospodarstvu, od strane i tvrtke »Komunalac Glina d.o.o.« (Petrinjska 4, Glina, OIB: 89700668436), na području Grada Gline. Donošenjem Uredbe o komunalnom otpadu, što se očekuje sukladno Zakonu o gospodarenju otpadom (NN 94/13), dodatno će se urediti način pružanja javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada donošenjem odluke predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave.

~~Odvojeno prikupljanje otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila te krupnog (glomaznog) komunalnog otpada~~

Sukladno Odluci o dodjeli obavljanja javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog i biorazgradivog komunalnog otpada na području Grada Gline »Komunalac Glina d.o.o.«, izvršava obvezu odvojenog prikupljanja problematičnog otpada, papira, metala, stakla, plastike i tekstila te krupnog (glomaznog) komunalnog otpada. Sukladno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom na području Grada Gline, obzirom na broj stanovnika potrebno je osigurati uspostavu reciklažnog dvorišta. Prema III. izmjenama i dopunama PPUG Glina, uz posto- jeće odlagalište otpada »Gmajna« planirana je lokacija za izgradnju reciklažnog dvorišta, pretvorne stanice i kazete za azbest. Ostali lokaliteti za reciklažna dvorišta nalaze se u prostoru poduzetničke zone Željezara te u prostoru komunalne zone Jukinac u naselju Glina. Osim toga omogućena je uspostava reciklažnih dvorišta u građevinskim područjima naselja. Komunalac Glina d.o.o. nabavio je dva mobilna reciklažna dvorišta. Jendo reciklažno dvorište je locirano na odlagalištu komunalnog otpada »Gmajna« u Glini, a drugo će biti raspoređeno na neku drugu lokaciju. Prostorni razmještaj reciklažnih dvorišta, odnosno način rada mobilne jedinice mora omogućavati pristupačno korištenje istih svim stanovnicima područja za koje su uspostavljena reciklažna dvorišta, odnosno mobilne jedinice. Takođe, potrebno je provesti obavještavanje kućanstava o lokaciji i (ukoliko je potrebno) izmjeni lokacije reciklažnog dvorišta, mobilne jedinice i spremnika za odvojeno sakupljanje problematičnog otpada, otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila.

~~Sprječavanje nepropisnog odbacivanja otpada i izobrazno-informativne aktivnosti~~

Sukladno odredbama Zakona o održivom gospodarenju otpadom obveza Grada Gline je uspostava sustava za zaprimanje obavijesti o nepropisno odbačenom otpadu, uspostava sustava evidentiranja odbačenog otpada te godišnja provedba izobrazno-informativnih aktivnosti u vezi gospodarenja otpadom.

~~C. OSNOVNE ZNAČAJKE GRADA GLINE~~

~~C.1. POLOŽAJ~~

Grad Glina je jedna od 19 jedinica lokalne samouprave u Sisačko-moslavačkoj županiji koja obuhvaća ukupno 69 naselja: Balinac, Baturi, Bijele Vode, Bišćanovo, Bojna, Borovita, Brestik, Brezovo Polje, Brnjeuška, Brubno, Buzeta, Dabrina, Desni Degoj, Dolnjaki, Donja Bučica, Donja Trstenica, Donje Jame, Donje Selište, Donje Tabori- šte, Donji Klasnić, Donji Selkovac, Donji Viduševac, Dragotina, Drenovac Banski, Dvorišće, Glina, Gornja Bučica, Gornje Jame, Gornje Selište, Gornje Taborište, Gornji Klasnić, Gornji Selkovac, Gornji Viduševac, Gračanica Stranica 708 - Broj 10 »SLUŽBENI VJESNIK« Ponedjeljak, 20. ožujka 2017.

Šišinečka, Hađer, Hajtić, Ilovačak, Joševica, Kihalac, Kozaperovica, Maja, Majske Poljane, Majski Trtnik, Mala Solina, Mali Gradac, Mali Obljaj, Marinbrod, Martinovići, Momčilovića Kosa, Novo selo, Prekopa, Prijeka, Ravno Rašće, Roviška, Skela, Slatina Pokupska, Stankovac, Svračica, Šaševa, Šatornja, Šibine, Trnovac Glinski, Trtnik Glinski, Turčenica, Velika Solina, Veliki Gradac, Veliki Obljaj, Vlahović i Zaloj.

~~Grafički prikaz C-1: Upravno-teritorijalni smještaj Grada Gline (Izvor: Informacijski sustav prostornog uređenja; Izvor: https://ispu.mgipu.hr/)~~

Prostorni plan uređenja Grada Gline (»Službeni glasnik Sisačko-moslavačke županije«, broj 5/00 i »Službeni vjesnik«, broj 48/10 i 66/13) utvrđuje uvjete uređivanja prostora Grada, određuje svrhovito korištenje, namjenu, oblikovanje, obnovu i saniranje građevinskog i drugog zemljišta, zaštitu okoliša te zaštitu kulturnih dobara i osobito vrijednih dijelova prirode na razmatranom prostoru. Uvjeti za određivanje i razgraničenje namjena površina proizašli su iz karakteristika razmatranog područja, mogućnosti korištenja prostornih resursa, uvjeta zaštite prirodnih vrijednosti i kulturnih dobara, uključivo ciljeve i smjernice utvrđene prostorno-planskom dokumentacijom više razine te razvojne potrebe Grada, kao što su: - prostorno-prirodni i prometni uvjeti, - zatečena izgrađena urbana struktura (objekti i komunalna infrastruktura), - prirodne i krajobrazne vrijednosti, - poljoprivredno i šumsko zemljište, - vodoopskrbna i vodozaštitna područja, - potreba urbanog, demografskog i gospodarskog razvoja Grada Gline, - održivo korištenje resursa te očuvanje kvalitete prostora i okoliša, uz unaprjeđenje kvalitete života. Grad Glina ima izrađen i Urbanistički plan uređenja Grada Gline (»Službeni glasnik Sisačko-moslavačke županije«, broj 95/003; »Službeni vjesnik«, broj 3/12 i 50/12) te Detaljni plan uređenja poduzetničke zone »Že- ljezara« u Glini (»Službeni vjesnik«, broj 3/12), kojima su precizirana područja odvijanja gospodarske aktivnosti na ovom području.

~~C.2. MORFOLOGIJA I ZAŠTIĆENI DIJELOVI PRIRODE~~

U morfološkom smislu ovaj prostor pripada Vukomeričkim goricama te obodima Zrinske i Petrove gore, odnosno tektonskoj strukturnoj jedinici: Obod Petrove i Zrinske gore, tj. strukturnom nizu: Slatina-Glina-Gora-Mlinoga. Najmarkantniji spušteni blok je onaj u području doline Gline. Ovo je brdsko brežuljkasto područje ispresijecano mnogobrojnim manjim i većim drenažnim tokovima, čije vode pripadaju savskom slivu. Od većih vodotoka, koji se direktno ili indirektno ulijevaju u rijeku Kupu, to su Glina, Petrinjčica, Bručina, Maja i Utinja. Neregulirani vodotoci u manjim dolinama uvjetuju povremene poplave okolnog terena. Rijeka Glina izvire nedaleko od Slunja, protječe kroz doline podno Petrove gore, a u donjem dijelu svog toka, kroz područje Grada Gline, teče sporije i meandrira kroz riječnu ravnicu sve do utoka u rijeku Kupu blizu sela Slana. Kakvoća Gline se prati na mjernoj postaji oznake: 16 22 te je obzirom na fizikalne pokazatelja i režim kisika kvaliteta vode ocijenjen kao vrlo dobro stanje, a obzirom na biološke pokazatelje i hranjive tvari - dobro stanje1.

~~1 Izvješća o stanju okoliša Sisačko-moslavačke županije 2007.-2010. godine (»Službeni glasnik«, broj 18/11) Ponedjeljak, 20. ožujka 2017. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 10 - Stranica 709~~

~~Zaštićeni dijelovi prirode~~

Na području Grada Gline ne postoje zaštićeni dijelovi prirode temeljem Zakona o zaštiti prirode (NN 80/13). Uvidom u Informacijski sustav zaštite prirode Republike Hrvatske, koji vodi Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (www.bioportal.hr), utvrđena su sljedeća najbliža zaštićena područja lokaciji odlagalištu »Gmajna«: - značajni krajobraz »Kotar-Stari Gaj«, nalazi se na udaljenosti od oko 16 km istočno od odlagališta, - posebni botanički rezervat cret »Đon Močvar«, nalazi se na udaljenosti od oko 15 km zapadno od odla- gališta. Neposredno uz odlagalište »Gmajna«, istočno, na udaljenosti od oko 40 m, nalazi se područje očuvanja značajnog za vrste i stanišne tipove (POVS) HR 2001387 »Područje uz Maju i Burićicu«. Od zaštićene graditeljske baštine na području Grada Gline ističe se relativno bogata arheološka baština iz doba prapovijesti, antike, srednjeg vijeka i predturskog razdoblja, povijesna graditeljska cjelina - gradska naselja i povijesni sklop građevina (civilne i sakralne građevine). Lokacija odlagališta komunalnog otpada Gmajna se nalazi na relativno maloj udaljenosti od povijesne urbane cjeline Grada Gline. U vegetacijskom pogledu promatrano područje se ističe nizom sličnih i zajedničkih ekoloških karakteristika, što uvjetuje na cijelom području slične prirodne šumske i livadne zajednice. Podrivna i poplavna staništa zauzimaju biljne zajednice crne johe (Chietum glutinosse) i hrasta lužnjaka (Querceto genisetum). Obradive površine poljoprivrednih kultura nalaze se uglavnom na najpovoljnijim staništima, koje je prije zauzimala šuma hrasta kitnjaka i graba. Za razliku od oranica i šuma, livade su zauzele vlažna i močvarna područja uz veće potoke i rijeke Kupu i Glinu. U nizinskom području prirodna vegetacija je zastupljena dolinskim i močvarnim livadama. Oba tipa livada nastala su na mjestu bivših šuma, i to dolinske livade na mjestu hrasta lužnjaka, a močvarna na mjestu hrasta lužnjaka-johe. Dolinske livade su zastupljene zajednicom trave rosulje (Agrosticetum) i travom krestaca (Cynosuretum cristati).

~~C.3. NASELJA I STANOVNIŠTVO~~

Na prostoru Grada Gline prema popisu stanovništva iz 2011. godine živjelo je 9.283 stanovnika. Uz površinu područja Grada Gline od 543 km2 gustoća naseljenosti iznosila je 17 stanovnika na četvorni kilometar, što je znatno manje od prosjeka Sisačko-moslavačke županije od 38,6 st/km2.

Tablica C-1: Naseljenost područja Grada Gline Naselje Stanovnika Balinac 69 Baturi - Bijele Vode 67 Bišćanovo - Bojna 28 Borovita 17 Brestik 76 Brezovo Polje 24 Brnjeuška 13 Brubno 4 Buzeta 67 Dabrina 86 Desni Degoj 86 Dolnjaki 102 Donja Bučica 54 Donja Trstenica - Donje Jame 22 Donje Selište 109 Donje Taborište 40 Donji Klasnić 90 Donji Selkovac 1 Donji Viduševac 179 Dragotina 149 Drenovac Banski 74 Dvorišće 99 Glina 4.680 Stranica 710 - Broj 10 »SLUŽBENI VJESNIK« Ponedjeljak, 20. ožujka 2017.

Naselje Stanovnika Gornja Bučica 129 Gornje Jame - Gornje Selište 55 Gornje Taborište 56 Gornji Klasnić 41 Gornji Selkovac - Gornji Viduševac 468 Gračanica Šišinečka 24 Hađer 50 Hajtić 32 Ilovačak 93 Joševica 37 Kihalac 50 Kozaperovica 46 Maja 168 Majske Poljane 196 Majski Trtnik 36 Mala Solina 15 Mali Gradac 143 Mali Obljaj 34 Marinbrod 93 Martinovići 71 Momčilovića Kosa 36 Glinsko Novo Selo 118 Prekopa 143 Prijeka 57 Ravno Rašće 129 Roviška 46 Skela 41 Slatina Pokupska 88 Stankovac 24 Svračica 44 Šaševa 26 Šatornja 176 Šimine 28 Trnovac Glinski 31 Trtnik Glinski 14 Turčenica - Velika Solina 69 Veliki Gradac 126 Veliki Obljaj 22 Vlahović 73 Zaloj 20 Izvor: Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011., http://www.dzs.hr

~~C.4. GOSPODARSKE DJELATNOSTI~~

Grad Glina prolazi kroz značajne promjene vezane za restrukturiranje i obnovu nakon Domovinskog rata. Većina gospodarskih subjekata koji su egzistirali na području Grada Gline do Domovinskog rata su u ratu pretrpjeli izuzetno velike štete te jedan dio gospodarskih subjekata nije obnovio svoju djelatnost, neke tvrtke su likvidirane, a neke su u postupku stečaja. Na području nekadašnje Općine Gline djelovalo je 57 poduzeća, od kojih su najznačajniji bili pogoni »Željezare Sisak«, Pamučna predionica, Tvornica dječje hrane »Vivera« i Pilana DIP Glina. Od navedenih poduzeća danas radi samo pogon za proizvodnju dječje hrane »Vivera« d.o.o. Pogon se nalazi na nedovoljnoj udaljenosti od oko 300 m sjeverno od odlagališta Gmajna, ali je olakotna okolnost ta da pogon nije izložen utjecaju najčešćih vjetrova (N, NE). Prema Biznet bazi poslovnih subjekata Hrvatske gospodarske komore 71 pravna Ponedjeljak, 20. ožujka 2017. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 10 - Stranica 711 osoba registrirana je sa sjedištem u Glini, od toga 14 zadruga, 6 ustanova, a ostalih 51 su trgovačka društva. Grad Glina je 2011. godine sukladno indeksu razvijenosti razvrstana u II. skupinu jedinica lokalne samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti između 50% i 75% prosjeka Republike Hrvatske.

Tablica C-2: Indeks razvijenosti Grada Gline Prosječni Udio obraz. Prosječni Prosječna prihodi Kretanje Stanovništva Grad dohodak per stopa Indeks proračun per stanovništva (16-65 capita nezaposlenosti razvijenosti capita godina) 2011. godine 2008-2010 2008-2010 2008-2010 2010/2001 2001

~~Glina 78,22% 35,85% 54,59% 54,94% 60,97% 58,69%~~

Sukladno Prostornom planu uređenja na području Grada Gline prevladavaju poljoprivredne površine (oranice, livade, pašnjaci, voćnjaci i drugo), površine 30.024 ha od ukupno 54.300 ha, dok su ostatak (20.759 ha) šumske površine. Na području Grada Gline ustanovljeno je šest zajedničkih i tri državna lovišta. Zajednička su: Glinsko Novo Selo, Maja, Glina I., Glina II., Stankovac i Bučica. Državna lovišta su: Popov gaj, Prolom i Orlova. Korištenje mineralnih sirovina (eksploataciju tehničkog građevnog kamena) ima velik značaj. Na prostoru Grada Gline nalazi se niz »polja«, kako istražnih tako i onih u korištenju (Krečane, Bojna, Slatina, Martinovići). Vrlo značajni kapaciteti gospodarstva na području Gline nalaze se u sustavima javnih i državnih tvrtki (HEP, Hrvatske ceste, Kaznionica Glina, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, sudstvo, školstvo i dr.).

~~D. POSTOJEĆE STANJE GOSPODARENJA KOMUNALNIM OTPADOM~~

~~D.1. ANALIZA I OCJENA STANJA I POTREBA U GOSPODARENJU OTPADOM NA PODRUČJU GRADA GLINE UKLJUČUJUĆI OSTVARIVANJU CILJEVA~~

Bitni čimbenici koje treba uzeti u obzir pri definiranju sustava gospodarenja otpadom na nekom području su broj stanovnika koji je obuhvaćen organiziranim sakupljanjem i odvozom otpada te površina područja uključenog u organizirano gospodarenje otpadom. Imajući u vidu odredbe važeće Strategije gospodarenja otpadom Republike Hrvatske i Plana gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007. - 2015. godine, gospodarenje otpadom potrebno je sagledavati u dinamičnom kontekstu uvažavajući dugoročne promjene koje će uslijediti nakon uspostave Centra za gospodarenje otpadom (CGO) te prenamjene lokacija službenih odlagališta otpada u pretovarne stanice. Trenutno se razmatraju dva centra za gospodarenje otpadom na kojima će se zbrinjavati otpad sa dijelova Sisačko-moslavačke županije (CGO Tarno i Babina Gora). Komunalni i neopasni industrijski otpad zbrinjava se u Glini na gradskom odlagalištu Gmajna koje je aktivno od 1960. godine. Osim za odlaganje komunalnog otpada, na odlagalište se može odlagati građevinski otpad, na plohi za privremeno odlaganje građevinskog otpada sukladno projektnoj dokumentaciji. Lokacija odlagališta nalazi se približno 2 km istočno od središta Gline, a od prvih stambenih objekata približno 300 m. Odlagalište je nastalo kopanjem gline za tvornicu opeke u Glini. Udaljenost najbližeg vodotoka, rijeke Maje iznosi oko 100 m, a uz to je lokacija na potencijalno poplavnom području. U užem smislu lokacija se nalazi u k.o. Glina na k.č. 2055, na površini od oko 40.000 m2 koja je omeđena katastarskim česticama broj: 2025, 2026, 2049, 2050, 2051, 2052, 2053, 2054, 2056, 2059 i 2060/1.

~~Tablica D-1: Oblici korištenja zemljišta u okolici odlagališta~~

~~k.č. broj Oblik korištenja zemljišta~~

~~2025, 2026, 2060/1 oranica 2049, 2050, 2051, livada 2056 šuma 2059 pašnjak~~

Na lokaciji odlagališta »Gmajna« su tijekom 2005. godine provedeni istražni radovi koji su obuhvaćali provedbu istražnog bušenja sa izvedbom tri geomehaničke istražne bušotine u koje su ugrađeni piezometri. Geotehnički fakultet iz Varaždina proveo je geotehničke istražne radove. A geološko-hidrogeološke karakteristike su se pokazale Stranica 712 - Broj 10 »SLUŽBENI VJESNIK« Ponedjeljak, 20. ožujka 2017. kao nepovoljne te lokacija odlagališta nije zadovoljavala tada propisane zahtjeve kojima se tražila propusnost tla k 1×10-9 m/s uz minimalno 1 m debljine sloja i poziciju od 1 m iznad najviše razine podzemne vode. Za sanaciju odlagališta proveden je postupak procjene utjecaja sanacije na okoliš. Studijom o utjecaju na okoliš planirana je sanacija, nastavak rada i zatvaranje odlagališta te izgradnja reciklažnog dvorišta i transfer stanice. Grad Glina je u međuvremenu u postojeći sustav gospodarenja otpadom uključio dva mobilna reciklažna dvorišta. Kao način sanacije postojeće plohe za odlaganje, odabrana je sanacija in situ. Kako je riječ o »starom« odla- galištu (otpad se odlaže od 1960. godine), gdje je postojeći otpad najvećim dijelom mineraliziran, osnovna ideja sanacije je izvedba nove plohe za odlaganje na postojećem otpadu.

Grafički prikaz D-1: Količina odloženog otpada u 2011., 2012. i 2013. godini; Izvor: http://kpi.azo.hr/ Za odlagalište otpada Gmajna proveden je postupak procjene utjecaja sanacije na okoliš (Rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš, izdano od strane Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja, KLASA: UP/I 531- 03/05-02/0041, URBROJ: 531-08-3-2-HB-06-9 od 12. lipnja 2006. godine) i izrađena je projektna dokumentacija. Za potrebe sanacije odlagališta Gmajna izrađen je glavni i izvedbeni projekt »Sanacija i nastavak rada od- lagališta komunalnog otpada Gmajna u Glini, na k.č. 2055 k.o. Glina« od strane tvrtke Hidroplan d.o.o., svibanj 2009. godine. Potvrda glavnog projekta izdana je 23. prosinca 2009. godine od strane Upravnog odjela za prostorno ure- đenje i graditeljstvo Sisačko-moslavačke županije, Ispostava u Petrinji (KLASA: 361-03/09-04/19, URBROJ: 2176/01-14-3/1-09-11). Tijekom 2014. godine uslijed obilnih proljetnih kiša prostor odlagališta se ispunio vodom (proglašena ele- mentarna nepogoda 10.03.2014. godine) što je dodatno otežavalo funkcioniranje odlagališta komunalnog otpada Gmajna u Glini. Dana 24.10.2014. godine uslijed velikih kiša na području Grada Gline koje su uzrokovale enormni porast vodostaja rijeke Maje došlo je do potpunog potapanja odlagališta komunalnog otpada »Gmajna« u Glini te puknuća nasipa na prostoru odlagališta. Zbog nastale situacije rad odlagališta komunalnog otpada nije bio moguć kao ni sakupljanje i zbrinjavanje komunalnog otpada na istom već se komunalni otpad do uspostave funkcioniranja odlagališta zbrinjavao na odlagalištu u Petrinji u vremenskom periodu od 27. 10. 2014. godine do 25. 11 2014. godine. Ponedjeljak, 20. ožujka 2017. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 10 - Stranica 713

Sa situacijom na odlagalištu komunalnog otpada Gmajna u Glini upoznate su mjerodavne institucije i osobe, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, projektant i projektantski nadzor Hidroplan d.o.o. iz Zagreba te nadzorni inženjer. Osim potreba u daljnjem poboljšanju uvjeta odlaganja komunalnog otpada na odlagalištu »Gmajna« druge značajne potrebe u sustavu gospodarenja otpadom su daljnji razvoj sustava odvojenog prikupljanja pojedinih vrsta otpada te smanjenje odložene količine biorazgradivog otpada. Obzirom na trenutnu ekonomsku situaciju područja Grada Gline, sve planove razvoja sustava gospodarenja otpadom potrebno je provoditi u skladu sa mogućnostima Grada Gline te komunalne tvrtke Komunalac Glina d.o.o. uz pažljivo planiranje te praćenje provedbe svake aktivnosti zasebno. Planiranje građevina i objekata za gospodarenje otpadom na području Grada Gline - djelomično je ograničeno uslijed izgradnje CGO. Za pojedine tokove otpada je praktički nemoguće uspostaviti tok otpada od proizvođača otpada, preko sakupljanja otpada te do oporabe/obrade na lokalnoj razini. Zbog toga će trebati pričekati završetak uspostave sustava gospodarenja otpadom na regionalnoj razini. Detaljnijom analizom trenutačne situaciju u Gradu Glini uočava se da je postojeći sustav gospodarenja otpadom s niskom stopom izdvajanja korisnog otpada te da je potrebno znatno poboljšati sustav odvajanja otpada u cilju povećanja količina korisnog otpada. Sve aktivnosti u tom smjeru neminovno će dovesti i do smanjenja količina otpada koji se odlaže, a to bi trebao biti i jedan od glavnih ciljeva novog sustava.

~~D.2. PODATCI O VRSTAMA I KOLIČINAMA PROIZVEDENOG OTPADA, ODVOJENO SAKUPLJENOG OTPADA, ODLAGANJU KOMUNALNOG I BIORAZGRADIVOG OTPADA TE OSTVARIVANJU CILJEVA~~

Proces prikupljanja i zbrinjavanja otpada je važan zbog očuvanja zdravlja ljudi, okoliša, životne sredine, estet- skih i ekonomskih razloga. U ovaj proces su uz skupljanje otpada uključene i transportne aktivnosti prenošenja istog do mjesta obrade odnosno zbrinjavanja. Poduzeće Komunalac Glina d.o.o. vrši organizirano skupljanje i odvoz komunalnog otpada od domaćinstava, uslužnih djelatnosti, institucija i privrednih subjekata na odlagalište otpada Gmajna. Skupljanje i odvoz komunalnog otpada vrši se po utvrđenom rasporedu, a obavlja se specijalnim vozilima. Poduzeće raspolaže potrebnim transportnim jedinicama za sakupljanje i prijevoz otpada do odlagališta otpada koje su prilagođene uspostavljenom sustavu prikupljanja putem postavljenih posuda i kontejnera. Isti omogućava da se sakupljeni otpad transportira na siguran način do lokacije za trajno odlaganje. Okosnicu voznog parka za prikupljanje i prijevoz otpada čine kamioni »smetlari« i »autopodizači«.

~~Tablica D-2: Vrsta i broj korisnika organiziranog odvoza otpada na području Grada Gline~~

~~VRSTA KORISNIKA BROJ KORISNIKA~~

~~Domaćinstva 2.299 Stanovi 356 Pravne osobe 190 UKUPNO 2.845~~

Tijekom 2010. godine sredstvima Grada (30%) i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (70%) ukupne investicije nabavljeno je sljedeće: - 9 kompleta za zelene otoke (komplet sadrži: spremnik za staklo obujma 2 m³, spremnik za papir obujma 2 m³, spremnik za PET ambalažu obujma 2 m³, spremnik za metalnu ambalažu obujma 2 m³, spremnik za stare baterije 20 l sa metalnim nosačem, spremnik za stare lijekove 20 l sa metalnim nosačem, košarica za otpad, samostojeća 25 l) - 70 kontejnera za komunalni otpad zapremine 1100 litara, - 806 kanti za komunalni otpad zapremine 120 litara, - 12 kontejnera s opružnim poklopcem obujma 5,5 m3. Nabavljena oprema nije bila dostatna za sva domaćinstva obuhvaćena organiziranim odvozom otpada, stoga je Grad Glina vlastitim sredstvima tijekom 2010. godine nabavio još: - 1.200 kanti zapremine 120 litara, - 45 kanti zapremine 240 litara, - 45 kanti zapremine 360 litara. U 2013. godini podijeljeno je novim domaćinstvima 32 kante zapremine 120 l i poduzetnicima 5 kanti zapremine 120 l i 1 kanta zapremine 360 l. Na javnoj površini ispred spomen obilježja na Brionima u G. Viduševcu postavljena je 1 kanta zapremnine 240 l. Za potrebe provođenje projekta »Zdrav za 5« podijeljene su Osnovnoj školi »Ante Starčević« i Srednjoj školi »Glina« posude za odvojeno sakupljanje otpada (zvona). Stranica 714 - Broj 10 »SLUŽBENI VJESNIK« Ponedjeljak, 20. ožujka 2017.

U 2014. godini podijeljeno je novim domaćinstvima 21 posuda za otpad zapremine 120 l, i 1 posuda za otpad 240 l, te poduzetnicima 1 posuda za otpad zapremine 120 l, 1 posuda za otpad zapremine 240 l i 3 posude za otpad zapremine 360 l, a 3 korisnika su razdužila posudu za otpad od 120 l. U 2015. godini podijeljeno je novim domaćinstvima 14 posuda za otpad zapremine 120 l, te poduzetnicima 6 posuda za otpad zapremine 120 l, 1 posuda za otpad zapremine 240 l, a 6 korisnika su razdužila posudu za otpad od 120 l i 2 korisnika posudu od 360 l. Od komunalne opreme nabavljene 2010. godine ostalo je nepodijeljeno (stanje početak 2016. godine): - 18 posuda za otpad zapremine 120 l, - 31 posuda za otpad zapremine 240 l, - 18 posuda za otpad zapremine 360 l. Do 2011. godine organiziranim sakupljanjem i odvozom komunalnog otpada bilo je obuhvaćeno 15 naselja Grada Gline, da bi sredinom 2011. godine u organizirano sakupljanje i odvoz komunalnog otpada bilo uključeno i naselje Dolnjaki. U 2012. godini je proširena obveza skupljanja i odlaganja komunalnog otpada na zaselak Baltići, a u 2013, 2014. i 2015. godini nije se širila obveza skupljanja i odlaganja komunalnog otpada tako su u 2013. godini obveznim skupljanjem obuhvaćena sljedeća naselja: Dolnjaki, Donje Selište, Donji Viduševac, Dvorišće, Glina, Gornje Selište, Gornji Viduševac, Hađer, Joševica, Kihalac, Maja, Majske Poljane, Marinbrod, Glinsko Novo Selo, Prekopa, Ravno Rašće, Roviška, Svračica i Šatornja, zaselak Baltići. Tijekom 2014. godine uz sufinanciranje FZOEU u iznosu od 92.880,00 kn nabavljeno je 1.000 komada kompostera proizvođačkog naziva »ORGANKO« temeljem provedenog postupka javne nabave u ukupnoj vrijednosti 116.100,00 kn bez PDV-a. Navedeni komposteri će se podijeliti korisnicima urbane zone Grada Gline, a trenutno nije predviđena uspostava sakupljanja biorazgradivog otpada zbog nepostojanja kompostane na regionalnoj/ županijskoj razini. Skupljanje i odvoz komunalnog otpada vrši se po utvrđenom rasporedu, a obavlja se specijalnim vozilima (Tablica D-3). Otpad se odlaže u kante za otpad i kontejnere za otpad postavljene uz stambene objekte. Osim organiziranog odvoza otpada, građani i sami dovoze svoj otpad na odlagalište otpada. Također postoje proizvođači neopasnog otpada koji nisu u sustavu redovnog odvoza otpada od kojih se otpad posebno odvozi.

~~Tablica D-3: Vozila koja se koriste pri prijevozu i zbrinjavanju otpada~~

Reg. oznaka Vrsta vozila Model Prijevozni kapacitet SK 437GG otvoreni samoistovarivač DAF LF55 3.450 kg SK 197FI otvoreni samoistovarivač Iveco Eurocargo ML 120 3.450 kg 3 SK 849AK podizač kontejnera TAM 130T 5 m

~~Tablica D-4: Način prikupljanja otpada (posude veličine 120, 240, 360, 1100 i 5000 litara) te broj i vrsta korisnika~~

Broj korisnika Ukupno prikupljeni Volumen jedinične posude i odloženi volumen (l) Domaćinstva Stanovi Pravne osobe otpada(l)* 120 2.332 356 80 17.041.440 240 3 - 18 262.080 360 1 - 52 992.160 1.100 0 - 36 2.059.200 5.000 0 - 4 1.040.000 UKUPNO: 2.299 356 190 21.394.880 *Pored navedenih količina prikupljenog komunalnog otpada tijekom 2015. godine je odloženo na »Gmajnu« 2.180 m3 komunalnog otpada sa javnih površina (ulice, park, groblja, tržnica), a tijekom 2014. godine, 1.980 m3 komunalnog otpada

Putem zelenih otoka na području Grada Gline predviđa se odvojeno prikupljanje: - papirnog i kartonskog otpada, - staklenog otpada, - otpadne plastike (PET ambalaža, ostali polimerni materijali), - metalnog otpada (Al/Fe metalna ambalaža/limenke), - posebnog otpada (stare baterije). Ponedjeljak, 20. ožujka 2017. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 10 - Stranica 715

Zeleni otoci su postavljeni na pet lokacija u Gradu Glini i to: - Trg. dr. Franje Tuđmana, - stambena zgrada Vukovarska-Frankopanska, - prostor u poduzetničkoj zoni »Željezara«, Dvorska 96, Glina, - uz sportsku dvoranu osnovne škole, - raskrižje Ulice Kralja Zvonimira i Ulice Nikole Tesle, dodatno na prostoru srednje škole - kroz projekt »Zdrav za 5« - postavljeni su kontejneri za papir i plastiku. Sanacijom odlagališta »Gmajna« predviđene su i plohe za prihvat i privremeno skladištenje odvojeno sakupljenog otpada: - Ploha za privremeno skladištenje glomaznog i građevinskog otpada, - Ploha za privremeno skladištenje posebnih vrsta otpada (papira, stakla, PET…) Sukladno III. izmjenama i dopunama PPUG Glina, uz postojeće usklađeno odlagalište komunalnog otpada »Gmajna« planirana je lokacija za izgradnju reciklažnog dvorišta, ostale lokacije reciklažnih dvorišta nalaze se na prostoru poduzetničke zone Željezara te na prostoru komunalne zone Jukinac, a omogućena je i uspostava dodatnih reciklažnih dvorišta u građevinskim područjima naselja. Trenutno se za potrebe odvajanja pojedinih vrsta otpada koristi mobilno reciklažno dvorište koje je locirano na odlagalištu komunalnog otpada »Gmajna«, a nabavljeno je još jedno. Na odlagalište »Gmajna« se odlaže isključivo komunalni otpad i neopasni proizvodni (industrijski) otpad.

Tablica D-5: Količine otpada odložene na odlagalište »Gmajna« u razdoblju 2011.-2015. Godina Količina otpada godišnje (t) 2011. 4.159 2012. 3.670 2013. 3.180 2014. 1.704* 2015. 1.800 *Uslijed poplava dio otpada je tijekom 2014. godine odložen na petrinjsko odlagalište (94,5 t miješanog komunalnog otpada)

Komunalno poduzeće - Komunalac Glina d.o.o. do 2013. godine nije raspolagalo sa vagom za mjerenje mase zbrinutoga otpada, stoga su količine zbrinutog otpada za 2011. i 2012. približno određene. U 2011. godini zbrinuti otpad se sastojao od (približno određenih količina): - miješani komunalni otpad, ključni broj otpada 20 01 03, količina: 3.940 t, - otpadna plastika, ključni broj otpada 20 01 39, količina: 204 t, - otpad od pjeskarenja koji nije naveden pod 12 01 16*, ključni broj otpada 12 01 17, količina: 15 t. U prikazanim količinama miješanoga komunalnoga otpada su iskazane i količine miješanog komunalnog otpada od sanacija divljih odlagališta koja su sanirana tijekom 2011. godine. Za 2011. godinu izračun ukupno zbrinutoga volumena otpada se temeljio na broju korisnika organiziranog odvoza komunalnog otpada registriranih dana 31. 12 2011. godine (računovodstveni podatak), a prosječna gustoća komunalnoga otpada prema podacima je iznosila 176 kg/m3. Organiziranim skupljanjem i odlaganjem otpada u 2012. godini na odlagalište »Gmajna« ukupno je odloženo 3.670,85 t otpada. U prikazanim količinama miješanog komunalnog otpada su iskazane i količine miješanog komunalnog otpada od sanacija divljih odlagališta koja su sanirana tijekom 2012. godine. Izračun ukupnog zbrinutog volumena otpada se temeljio na broju korisnika organiziranog odvoza komunalnog otpada registriranih dana 5. 12. 2012. godine (računovodstveni podatak). Prosječna gustoća komunalnog otpada prema podacima je iznosila 149,62 kg/m³. Organiziranim skupljanjem i odlaganjem otpada u 2013. godini na odlagalište Gmajna ukupno je odloženo 3.180,760 t otpada. Zbrinuti otpad u 2013. godini sastoji se samo od miješanog komunalnog otpada (ključni broj otpada 20 03 01), a podatak o količini je dobiven vaganjem na mosnoj vazi koja je ugrađena na odlagalištu tijekom 2013. godine. Organiziranim prikupljanjem i odlaganjem otpada u 2014. godini na odlagalište »Gmajna« ukupno je odloženo 1.703,810 t otpada. Zbog poplave na odlagalištu, u periodu zbrinjavanja miješanog komunalnog otpada na petrinjskom odlagalištu odloženo je 94,5 t istog. Ukupno je u 2014. prikupljeno 1.798,310 t miješanog komunalnog otpada. Prosječna gustoća komunalnog otpada prema podacima je iznosila 75,65 kg/m³. Organiziranim prikupljanjem i odlaganjem otpada u 2015. godini na odlagalište »Gmajna« ukupno je prikupljeno i odloženo 1.800,780 t otpada. Prosječna gustoća komunalnog otpada prema podacima je iznosila 76,39 kg/m³. Podaci o masi (količini) zbrinutog otpada, se redovno unose u Očevidnik o nastanku i tijeku otpada (ONTO) u Službi za gospodarenje otpadom u Komunalcu Glina d.o.o., te se redovito prijavljuju u Registar onečišćavanja W>E'K^WKZE:KdW'Z'>/E

~~registriranih dana 05.12.2012. godine (računovodstveni podatak). Prosječna gustoća komunalnog ŽƚƉĂĚĂƉƌĞŵĂƉŽĚĂĐŝŵĂũĞŝǌŶŽƐŝůĂ149,62 kg/m³.~~

~~KƌŐĂŶŝǌŝƌĂŶŝm skupljanjem i odlaganjem otpada u 2013. godini na odlagalište Gmajna ukupno je odloženo 3.180,760 t otpada.~~

Zbrinuti otpad u 2013. godini sastoji se samo od miješanog komunalnog otpada (ključni broj otpada 20 03 01), a podatak o količini je dobiven vaganjem na mosnoj vazi koja je ugrađena na odlagalištu ƚŝũĞŬŽŵϮϬϭϯ͘ŐŽĚŝŶĞ͘

Organiziranim prikupljanjem i odlaganjem otpada u 2014. godini na odlagalište „Gmajna“ ukupno je odloženo 1.703,810 t otpada. Zbog poplave na odlagalištu, u periodu zbrinjavanja miješanog komunalnog otpada na petrinjskom odlagalištu odloženo je 94,5 t istog. Ukupno je u 2014. prikupljeno 1.798,310 t miješanog komunalnog otpada. Prosječna gustoća komunalnog otpada ƉƌĞŵĂƉŽĚĂĐŝŵĂũĞŝǌŶŽƐŝůĂ75,65 kg/m³.

KƌŐĂŶŝǌŝƌĂŶŝŵƉƌŝŬƵƉůũĂŶũĞŵŝŽdlaganjem otpada u 2015. godini na odlagalište „Gmajna“ ukupno je prikupljeno i odloženo 1.800,780 t otpada.Prosječna gustoća komunalnog otpada prema podacima ũĞŝǌŶŽƐŝůĂ76,39 kg/m³.

Podaci o masi (količini) zbrinutog otpada, se redovno unose u Očevidnik o nastanku i tijeku otpada (ONTO) u Službi za gospodarenje otpadom u Komunalcu Glina d.o.o., te se redovito prijavljuju u StranicaRegistar 716 onečišćavanja- Broj 10 okoliša (ROO) koji»SLUŽBENI vodi Upravni VJESNIK« odjel za zaštitu okolišaPonedjeljak, i prirode 20. ožujka Sisačko 2017.Ͳ moslavačkežupanije te koji čini sastavni dio informacijskog sustava gospodarenja otpadom koji vodi okoliša,ƌǀĂƚƐŬĂĂ (ROO)gencija koji vodi za UpravniokolišŝƉƌŝƌŽĚ odjel zaƵŶĂƌĂǌŝŶŝZĞƉƵďůŝŬĞ,ƌǀĂƚƐŬĞ͘ zaštitu okoliša i prirode Sisačko-moslavačke županije te koji čini sastavni dio informacijskog sustava gospodarenja otpadom koji vodi Hrvatska agencija za okoliš i prirodu na razini RepublikeNa odlagalište Hrvatske. otpada se odlaže komunalni i neopasni(proizvodni) otpad. Proizvodni otpad čini oko Na odlagalište otpada se odlaže komunalni i neopasni (proizvodni) otpad. Proizvodni otpad čini oko 30% ϯϬйukupnog otpada, a porijeklom je iz većih pogona koji se nalaze na prostoru Grada Gline ;Grafički ukupnog otpada, a porijeklom je iz većih pogona koji se nalaze na prostoru Grada Gline (Grafički prikaz D-2). ƉƌŝŬĂǌͲϮͿ͘

~~Grafički prikaz D-2: Prosječni sastav komunalnog otpada na odlagalištu otpada »Gmajna« Grafički prikaz ͲϮ: Prosječni sastav komunalnog otpada na odlagalištu otpada „'ŵĂũŶĂ“~~

~~29,4~~

~~21,8 18,2~~

~~10,7 7,3 3,7 4,2 1,7 1,7 0,5~~

~~drvo inertni metal staklo tekstil posebni plastika sitni otpad papir i karton~~

~~biorazgradivi otpad~~

Tablica D-6: Popis proizvođača neopasnog otpada koji nisu u sustavu redovnog odvoza otpada, te im se otpad posebno odvozi Redni broj Proizvođač neopasnog otpada 1 VIVERA d.o.o. - Glina, Kralja Zvonimira bb, 44400 Glina 2 Drvni centar Glina d.o.o., Žrtava domovinskog rata 71, 44400 Glina 3 KAZNIONICA U GLINI - Glina, Vinogradska 2, 44400 Glina Ϯϴ 4 Poduzetnička zona

Prikupljanje, odvoz i zbrinjavanje glomaznog otpada vrši se organizirano putem postavljenih kontejnera na za to predviđenu lokaciju (uz staro korito rijeke Gline i gradska tržnica), te po potrebi na poziv građana. Redovitim sakupljanjem glomaznog otpada obuhvaćena su kućanstva i pravni subjekti redovnog korištenja odvoza miješanog komunalnog otpada. Skuplja se sav glomazni otpad odjednom: drvo, metal, plastika i sl. Sukladno obavijesti o akcijama sakupljanja glomaznog otpada, ne sakuplja se građevinski otpad (keramika, beton, šuta, cigla), opasni otpad (kiseline, boje, lakovi, pesticidi, ambalaža od opasnih tvari), električni otpad (zamrzivači, hladnjaci, perilice, računala i sl.). Električni otpad se skuplja zasebno uz prethodnu obavijest.

~~D.3. PODATCI O POSTOJEĆIM I PLANIRANIM GRAĐEVINAMA I UREĐAJIMA ZA GOSPODARENJE OTPADOM TE STATUSU SANACIJE NEUSKLAĐENIH ODLAGALIŠTA I LOKACIJA ONEČIŠĆENIH OTPADOM~~

Odlagalište otpada »Gmajna« (Grafički prikaz D-3) je smješteno istočno od Grada Gline na tlu koje je u prostornom planu Sisačko-moslavačke županije kategorizirano kao »ostalo obradivo tlo«. Radovi na sanaciji odlagališta su započeli tijekom 2012. godine (I. faza), a poslovi su obuhvaćali sanaciju prostora za gdje se trajno odlaže otpad te premještanje postojećeg otpada s mjesta izgradnje tijela odlagališta. Za sanaciju odlagališta proveden je postupak procjene utjecaja na okoliš, ishođena je lokacijska dozvola, izra- đeni su glavni i izvedbeni projekti ishođena je potvrda glavnog projekta. Studijom o utjecaju na okoliš planirana je sanacija, nastavak rada i zatvaranje odlagališta te izgradnja reciklažnog dvorišta i transfer stanice. Kao način sanacija postojeće plohe za odlaganje odabrana je sanacija in situ. Kako je riječ o relativno starom odlagalištu (otpad se odlaže od 1960. godine), gdje je postojeći otpad najvećim dijelom mineraliziran, osnovna ideja sanacije je bila izvedba nove plohe za odlaganje na postojećem otpadu. Dio postojećeg otpada koji neće biti prekriven temeljnim brtvenim slojem je premješten na novo uređenu plohu za odlaganje, čime je trajno spriječen prolazak vode kroz postojeći otpad. Ponedjeljak, 20. ožujka 2017. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 10 - Stranica 717

U prvoj fazi izvedena je nova ploha za odlaganje otpada, na način sanitarne deponije s temeljnim brtvenim sustavom. Na unutarnjoj strani oboda nasipa plohe predviđeno je postavljanje sustava za prikupljanje procjednih voda te bazena za procjedne vode. Otplinjavanje otpada predviđeno je izvedbom pasivnog sustava odzračnika, na saniranoj plohi nalazi se 8 odzračnika, a na novoj plohi za odlaganje otpada, 5 odzračnika. Od navedenih radova - izgradnja novih ploha za odlaganje otpada te sustava za prikupljanje procjednih voda je završeno. Idejno rješenje je predvidjelo izvedbu u sjeveroistočnom dijelu bazena za sakupljanje procjednih voda.

~~Planirane građevine za gospodarenje otpadom~~

U sklopu sanacije odlagališta »Gmajna« predviđeni su i sljedeći objekti/prostori: Ulazno-izlazna zona s ulazom, mostnom vagom nosivosti 40 t, portirnicom montažne izvedbe (kontejner), objektom za osoblje montažne izvedbe (kontejner), platoom za pranje vozila, nadstrešnicom za vozila i sabirnom jamom. Cjelokupna površina ulazno-izlazne zone izvest će se kao asfaltirana. Površina koju zauzima navedena zona iznosi: 820 m2.

~~Grafički prikaz D-3: Lokacija odlagališta otpada »Gmajna«~~

~~Sanacija odlagališta »Gmajna«~~

Radovi na sanaciji odlagališta komunalnog otpada »Gmajna« I. faza koji su započeli u prvoj polovici 2012. godine nastavljeni su i u 2013. godini kada je tijekom sanacije, zbog pojave dodatnih radova, po dobivenoj suglasnosti Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost proveden javni natječaj za dodatne radove te je sklopljen dodatak Ugovora o sufinanciranju sa Fondom. Ukupna vrijednost izvedenih radova sanacije iznosi 8.948.252,90 kn s PDV-om. Zapisnikom o primopredaji radova od 29.11.2013. godine završena je I. faza sanaciji odlagališta. Tijekom 2014. godine se pristupilo izradi Elaborata-zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš za zahvat: izgradnja reciklažnog dvorišta u obuhvatu odlagališta komunalnog otpada »Gmajna« u Glini kako bi se pokrenuo postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš za predmetni zahvat. Navedenim postupkom ishodovano je rješenja nadležnog Ministarstva zaštite okoliša i prirode (KLASA: UP/I-351-03/14-08/20, URBROJ: 517-06-2-1-1-14-10) te je zaključeno da nije potrebno provesti postupak procjene utjecaja na okoliš. Stranica 718 - Broj 10 »SLUŽBENI VJESNIK« Ponedjeljak, 20. ožujka 2017.

Kako je Grad Glina potpisnik Ugovora o korištenju sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za neposredno sudjelovanje Fonda u sufinanciranju programa sanacije odlagališta komunalnog otpada »Gmajna« (KLASA: 351-04/04-03/0085, URBROJ: 563-02-DR-05-2 od 17. 2. 2005. godine) i pripadajućih dodataka osnovnog ugovora, sukladno ugovornim obvezama dostavljana su Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost kvartalna izvješća, godišnje izvješće za 2015. godinu, te Plan aktivnosti i planirana financijska sredstva FZOEU i Grada Gline za 2016. godinu.

~~Reciklažno dvorište~~

Izgradnja reciklažnog dvorišta obveza je Grada Gline s obzirom na broj stanovnika i postavljene ciljeve, a u skladu sa Zakonom o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13). Reciklažno dvorište je nadzirani ograđeni prostor namijenjen odvojenom prikupljanju i privremenom skladištenju manjih količina posebnih vrsta otpada. Prikupljanje i skladištenje izdvojenih komponenti otpada predviđeno je u kontejnerima, a bliranje izdvojene plastike na otvorenom. Sukladno Pravilniku o gospodarenju otpadom (NN 23/14, 51/14, 121/15 i 132/15) reciklažno dvorište gradi se u skladu sa sljedećim organizacijskim tehničko-tehnološkim zahtjevima kojima mora udovoljavati: - mora biti pravilno označeno, - mora biti opremljeno odgovarajućom vagom, - mora biti opremljeno video nadzorom ukoliko se u reciklažnom dvorištu obavlja trgovanje otpadom, - istjecanje oborinske vode koja je došla u doticaj s otpadom na tlo, u vode, podzemne vode mora biti one- mogućeno, - reciklažno dvorište mora imati podnu površinu otpornu na djelovanje otpada, - mora biti ograđeno, - na vidljivom i pristupačnom mjestu moraju biti postavljene upute za rad - mora biti opremljeno s opremom i sredstvima za čišćenje rasutog i razlivenog otpada ovisno o kemijskim i fizikalnim svojstvima otpada, - skladištenje otpada mora se obavljati na način da se otpad skladišti odvojeno po svojstvu, vrsti i agregatnom stanju. Svaku od kategorija otpada koje se predviđaju zaprimati u reciklažno dvorište, građani mogu donositi/dovoziti sami te u prisutnosti dežurne odgovorne osobe. Komunalac Glina d.o.o. je sredstvima kapitalne pomoći Grada Gline nabavio mobilno reciklažno dvorište (Grafički prikaz D-4) u vrijednosti 98.000,00 kn (bez PDV-a) koje je locirano na odlagalištu komunalnog otpada »Gmajna« u Glini. A Grad Glina je uz financijsku pomoć FZOEU nabavio još jedno mobilno reciklažno dvorište kako bi se omogućila jednaka pristupačnost svim stanovnicima područja Grada Gline. Uz postojeće usklađeno odlagalište, III. izmjenama i dopunama PPUG Glina, planirana je izgradanja reciklažnog dvorišta, pretvorne stanice i kazete za azbest. Ostali mogući lokaliteti reciklažnih dvorišta, planirani predmetnim PPUG-om, nalaze se u području poduzetničke zone Željezara te u prostoru komunalne zone Jukinac u naselju Glina. Također, ukoliko se ukaže potreba, temeljem odluke jedinice lokalne samouprave, dodatna reciklažana dvorišta moguće je realizirati i u građevinskim područjima naselja.

~~Grafički prikaz D-4: Mobilno reciklažno dvorište; Izvor: http://lokalnahrvatska.hr/vijest.php?rss=214149 Ponedjeljak, 20. ožujka 2017. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 10 - Stranica 719~~

~~Uređaji i oprema~~

Realizacijom I. faze projekta sanacije s nastavkom rada odlagališta komunalnog otpada »Gmajna« u Glini isto je opremljeno mosnom vagom za mjerenje mase zbrinutog otpada tijekom 2014. godine. Uz sufinanciranje Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u iznosu od 454.784,00 kn nabavljeno je specijalno vozilo za komunalni otpad na području Grada Gline temeljem provedenog otvorenog postupka javne nabave u vrijednosti 685.000,00 kn bez PDV-a i isto je isporučeno u travnju 2014. godine. Također uz sufinanciranje Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u iznosu od 612.712,00 kn nabavljen je radni stroj kompaktor za sabijanje komunalnog otpada temeljem provedenog otvorenog postupka javne nabave u vrijednosti 765.890,00 kn bez PDV-a i isti je isporučen krajem 2014. godine. Tijekom 2014. godine uz sufinanciranje FZOEU u iznosu od 92.880,00 kn nabavljeno je 1.000 komada kompostera proizvođačkog naziva »ORGANKO« temeljem provedenog postupka javne nabave u ukupnoj vrijednosti 116.100,00 kn bez PDV-a, a isti će služiti u svrhu učinkovitijeg gospodarenja otpadom. Koncem 2014. godine Odlukom Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Gradu Glini odobrena su sredstva financijske pomoći za nabavu specijalnog komunalnog vozila s nadogradnjom zapremnine 16 m³ u visini do 80% ukupno procijenjene vrijednosti predmetnog vozila koja iznosi 917.600,00 kn (bez PDV-a), a najviše u iznosu do 734.080,00 kn. Početkom 2015. godine Komunalac Glina d.o.o. pokrenuo je postupak javne nabave za specijalno komunalno vozilo s nadogradnjom zapremnine 16 m³ te je po provedenom postupku potpisan Ugovor sa dobavljačem opreme. Po Ugovoru Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sufinancirao je predmetno komunalno vozilo u iznosu 652.254,94 kn (80%) a Grad Glina u iznosu 163.063,74 kn (20%). Vozilo je isporučeno Komunalcu Glina d.o.o. 13. 12. 2015. godine. Odlukom Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost od 16.10.2014. godine o neposrednom sufinanciranju nabave malog komunalnog vozila za sakupljanje komunalnog otpada - čistilice, Gradu Glini odobrena su sredstva financijske pomoći u visini do 80% ukupno procijenjene vrijednosti predmetnog komunalnog vozila koja iznosi 364.313,60 kn (bez PDV-a), a najviše u iznosu do 291.450,88 kn. Koncem 2014. godine Komunalac Glina d.o.o. pokrenuo je postupak javne nabave, te je u veljači 2015. godine potpisao Ugovor sa dobavljačem u iznosu 369.500,00 kn (bez PDV-a). Po Ugovoru Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sufinancirao je predmetno malo komunalno vozilo u iznosu 291.450,88 kn (78,88%), Grad Glina u iznosu 72.862,72 kn (19,72%) a Komunalac Glina d.o.o. u iznosu 5.186,40 kn (1,4%). Vozilo je isporučeno Komunalcu Glina d.o.o. 4. 3. 2015. godine. Odlukom Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitostod 10. 9. 2015. godine o neposrednom sufinanciranju nabave mobilnog reciklažnog dvorišta Gradu Glini odobrena su sredstva financijske pomoći za nabavu jednog mobilnog reciklažnog dvorišta u visini 80% procijenjene vrijednosti čiji opravdani troškovi iznose 98.000,00 kn, najviše u iznosu do 78.400,00 kn. Po provedenom postupku nabave, vrijednost mobilnog reciklažnog dvorišta iznosi 75.000,00 kn (bez PDV-a) od čega Fond sufinancira 60.000,00 kn (80%) a Grad Glina je sufinancirao (20%) 15.000,00 kn nabavne vrijednosti. Mobilno reciklažno dvorište je isporučeno Komunalcu Glina d.o.o. 6. 11. 2015. godine. Kako bi Grad ispoštovao svoju zakonsku obvezu utvrđenu člankom 35. stavak 4. Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13) kojim su jedinice lokalne samouprave dužne osigurati da prostorni razmještaj reci- klažnih dvorišta, odnosno način rada mobilne jedinice omogućava pristupačno korištenje istih svim stanovnicima područja za koje su uspostavljena reciklažna dvorišta, odnosno mobilne jedinice, Grad Glina je Komunalcu Glina d.o.o isplatio sredstva kapitalne pomoći u iznosu od 98.000,00 kn za nabavu još jednog mobilnog reciklažnog dvorišta. Mobilno reciklažno dvorište je isporučeno Komunalcu Glina d.o.o. 10. 10. 2015. godine.

~~Tablica D-7: Pregled nabavljene opreme/uređaja/ održavanje odlagališta »Gmajna« u 2014. godini~~

~~IZVORI FINANCIRANJA~~

~~FOND ZA ZAŠTI- Redni NAZIV TU OKOLIŠA I KOMUNALAC Glina UKUPNO GRAD GLINA broj OPREME/UREĐAJA ENERGETSKU d.o.o. (Kn bez PDV- a) (Kn bez PDV-a) UČINKOVITOST (Kn bez PDV-a) (Kn bez PDV-a)~~

~~Specijalno vozilo za 1. 454.784,00 230.216,00 - 685.000,00 komunalni otpad~~

~~Radni stroj kompaktor za sabijanje komunal- 2. 612.712,00 153.178,00 - 765.890,00 nog otpada Stranica 720 - Broj 10 »SLUŽBENI VJESNIK« Ponedjeljak, 20. ožujka 2017.~~

~~IZVORI FINANCIRANJA~~

~~FOND ZA ZAŠTI- Redni NAZIV TU OKOLIŠA I KOMUNALAC Glina UKUPNO GRAD GLINA broj OPREME/UREĐAJA ENERGETSKU d.o.o. (Kn bez PDV- a) (Kn bez PDV-a) UČINKOVITOST (Kn bez PDV-a) (Kn bez PDV-a)~~

~~Komposteri proizvođačkog naziva 3. 92.880,00 23.220,00 - 116.100,00 »ORGANKO« Sanacija »divljih« odlagališta i tekuće 4. održavanja gradskog - 82.050,70 - 82.050,70 odlagališta~~

~~UKUPNO: 1.160.376,00 488.664,70 - 1.649.040,70~~

~~Tablica D-8: Pregled nabavljene opreme/uređaja/ održavanje odlagališta »Gmajna« u 2015. godini~~

~~IZVORI FINANCIRANJA~~

FOND ZA ZAŠTITU Redni NAZIV OPREME/ KOMUNALAC Glina UKUPNO OKOLIŠA I GRAD GLINA broj UREĐAJA d.o.o. (Kn bez PDV- a) ENERGETSKU (Kn bez PDV- a) (Kn bez PDV-a) UČINKOVITOST (Kn bez PDV-a) Specijalno komunalno vozilo s nadogradnjom 1 652.254,94 163.063,74 - 815.318,68 zapremnine 16 m³ Malo komunalno vozilo za sakupljanje komu- 2 291.450,88 72.862,72 5.186,40 369.500,00 nalnog otpada - čistilice Mobilno reciklažno 3 60.000,00 15.000,00 - 75.000,00 dvorište Mobilno reciklažno 4 - 98.000,00 - 98.000,00 dvorište Sanacija »divljih« - 10.582,95 - 10.582,95 odlagališta 5 Tekuće održavanje - 232.083,74 - 232.083,74 gradskog odlagališta

~~UKUPNO: 1.003.705,82 591.593,15 5.186,40 1.600.485,37~~

~~D.4. PODATCI O LOKACIJAMA ODBAČENOG OTPADA I NJIHOVOM UKLANJANJU~~

Na području Grada Gline nastaju nelegalna odlagališta otpada, koja su najčešće formirali građani bez prethodnog znanja ili odobrenja tijela jedinice lokalne samouprave. To su uglavnom manji neuređeni prostori koji nisu predviđeni za odlaganje otpada. Nije dozvoljeno odlagati otpad na ulicama, travnjacima, parkovima, stazama, vodnim putovima i drugim mjestima koja za tu namjenu nisu predviđena. Čak i neopasni, komunalni otpad, takvim načinom odlaganja postaje opasan za okoliš i zdravlje ljudi. Osim vizualnog onečišćenja okoliša te potencijalnog izvora zaraznih bolesti, odlaganje otpada na »divljim« odlagalištima svjedoči o razini kulturne, društvene i ekološke neosvještenosti stanovništva. Prisutnost »divljih« odlagališta ozbiljno može narušiti autohtone estetskokrajobrazne vrijednosti prostora. Glavni uzroci nastajanja »divljih« odlagališta otpada su: - »domino-efekt« ilegalnog odlaganja otpada (često sve počinje od jedne odbačene vrećice, a završava u rastućem brdu nekontrolirano nagomilanog otpada); Ponedjeljak, 20. ožujka 2017. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 10 - Stranica 721

- previsoki troškovi sakupljanja i odvoza otpada za pojedine kategorije društva (npr. socijalno ugrožene), ali i pojedine kategorije otpada; - nedostatna obaviještenost lokalnog stanovništva i javnosti uopće, o posljedicama nelegalnog odlaganja otpada; - ušteda vremena i truda koje zahtijeva legalno zbrinjavanje otpada (posebice to vrijedi za glomazni otpad, električni i elektronički otpad te građevinski otpad); - nedostupnost ili velika udaljenost službenih odlagališta, odnosno reciklažnih dvorišta; - nedostupnost informacija o sustavu i mogućnostima gospodarenja pojedinim vrstama otpada; - neinformiranost o organizoranom odvozu otpada i sl. Na područjima na kojima se nekontrolirano odlaže otpad i na kojima se isti duže zadržava može doći do pojave raznih neželjenih utjecaja, pa i do same ekološke nesreće. Osnovni neželjeni utjecaji su: - onečišćenje tla, - onečišćenje podzemnih i površinskih voda procjednim vodama, - onečišćenje zraka uzrokovano izbijanjem požara, - neugodni mirisi, - raznošenje laganog materijala vjetrom, - buka. Ovisno o karakteristikama lokacije i sastavu odloženog otpada te o količini vode koja se procjeđuje kroz od- loženi otpad, dolazi do manjeg ili većeg onečišćenja tla i podzemnih i površinskih voda. Plinovi koji se stvaraju prilikom razgradnje organskih tvari na odlagalištu mogu posredno ili neposredno utjecati na okoliš. U najvećoj količini prisutni su metan i ugljični dioksid, dok u manjoj količini sumporovodik i drugi. Požari su pojava karak- teristična za divlja odlagališta otpada. Oni onečišćuju atmosferu otrovnim produktima nepotpunog izgaranja te izazivaju onečišćenje okoliša u obliku dima i zagađenja zraka, a dodatna opasnost je mogućnost širenja požara na okolno raslinje. Na »divljim« odlagalištima otpada najčešće se pojavljuju sljedeće vrste otpada: - otpadne gume; - vrećice sa smećem iz kućanstava koje mogu sadržavati opasni otpad, poput boja i lakova, motornog ulja te različitih sredstava za čišćenje; - električni i elektronički uređaji kao što su hladnjaci i zamrzivači, strojevi za pranje i sušenje rublja, strojevi za pranje posuđa, bojleri, televizori, računala, mobiteli i sl., - glomazni otpad (npr. namještaj, tepisi, zavjese, veći metalni predmeti i sl.), olupine motornih vozila i njihovi dijelovi, uključujući rezervoare za gorivo, dijelove vozila, uljni filteri, akumulatori i sl.; - građevni otpad i otpad od rušenja objekata; - biorazgradivi, osobito zeleni otpad, kao npr. lišće, grane, trava, božićna drvca i sl. Provedbu obveza vezanih za sprečavanje nepropisnog odbacivanja otpada na području jedinice lokalne samouprave osigurava osoba koja obavlja poslove službe nadležne za komunalni red, odnosno komunalni redar. Divlja odlagališta sanirana su redovno i dokumentacija se vodi kod komunalnog redara u Gradu Glini i financi- rana je putem komunalnog programa iz sredstava Proračuna Grada Gline. Svako novo »divlje« odlagalište sanira se po nalogu komunalnog redara.

~~»Divlja« odlagališta otpada na području Grada Gline~~

Na području Grada Gline povremeno se detektiraju novi lokaliteti divljih odlagališta otpada. U većini slučaja radi se o manjim neuređenim površinama, koje nisu predviđene za namjenu odlaganja otpada, a koje se redovno saniraju. Unatoč postojanju službenog odlagališta komunalni, građevinski i glomazni otpad se nelegalno odlaže na više lokacija. Obilaskom samih lokacija vidljivo je da se radi o slučajno odabranom prostoru koji je idealan za nelegalno odlaganje otpada. Optimalan način sanacije divljih deponija je prikupljanje, sortiranje i odvoženje cjelokupnog odloženog otpada, dijelom na odlagalište komunalnog otpada, a dijelom (koristan otpad i opasan otpad) odvozom od strane ovla- štenih tvrtki sa lokacije te konačna sanacija onečišćene površine. Tehničko rješenje sanacije se odabire prema karakteristikama lokacije, količini i karakteru odloženog otpada, prostorno-planskoj dokumentaciji, utjecaju na okoliš i ekonomskim karakteristikama. Iskop otpada treba provesti na taj način da se ukloni barem 10 cm tla ispod otpada. Pri transportu otpada treba poduzeti mjere protiv ispadanja i rasipanja otpada (prekrivanje folijom, ceradom i drugo). Izvedbom radova u suhom razdoblju godine se smanjuje mogućnost daljnjeg onečišćenja tla procjednim oborinskim vodama. Tijekom sanacije osoblje mora koristiti osobnu zaštitnu opremu (radno tijelo, kišna kabanica, zaštitne naočale, zaštitne Stranica 722 - Broj 10 »SLUŽBENI VJESNIK« Ponedjeljak, 20. ožujka 2017. rukavice, zaštitna kaciga, zaštitna obuća) te mora biti dostupan pribor za prvu pomoć, aparati za gašenje požara, tekućina za ispiranje očiju i slušna zaštita. Prije početka sanacije potrebno u suradnji s Hrvatskim centrom za razminiravanje je lokacije divljih odlagališta osigurati od moguće prisutnosti minsko-eksplozivnih sredstava. Nakon raščišćavanja i sanacije terena nužno je onemogućiti daljnje odlaganje otpada na istoj lokaciji nizom različitih mjera, kao što su obavještavanje javnosti o sanaciji nelegalnog odlagališta i zabrani daljnjeg odlaganja, postavljanje rampe i table o zabrani odlaganja, pojačanoj kontroli komunalnih redara, uvođenjem strožijih kazni za nelegalno odlaganje i sl. U nastavku se daje kronološki pregled utrošenih sredstava u sanaciju »divljih« od- lagališta na području Grada Gline u periodu od 2011. godine do 2015. godine. Tijekom 2011. godine Grad Glina je osigurao 50.000,00 kn za sanaciju »divljih« odlagališta. Od planiranih sredstava utrošeno je 49.998,80 kn za sanaciju divljih odlagališta na lokacijama: - Gornji Viduševac, šuma Branjenica, - Gornja Bučica, - Gornji Viduševac, - Maja, - Mala Solina, - Dvorišće, - Glinsko Novo Selo, - Mali Gradac, - Velika Solina zaselak Kežmani, - deponij kod željezničke postaje u Maji i Faerfelovog mlina. Ukupno je u 2011. godini sanirano i od otpada očišćeno 11 lokacija, a sanaciju je provelo komunalno društvo - Komunalac Glina d.o.o. Tijekom 2012. godine je utrošeno 43.649,47 kn za sanaciju »divljih« odlagališta na lokacijama: - Dolnjaki - Joševica, - Donje Selište zaselak Baltići, - Skela, - Veliki Gradac zaselak Mađarci. U 2012. godini sanirane su i očišćene od otpada sve 4 lokacije. Tijekom 2013. godine Grad Glina je kroz Program održavanja komunalne infrastrukture osigurao 35.000,00 kn za sanaciju »divljih« odlagališta i tekuće održavanje gradskog deponija. U 2014. godini kroz Program održavanja komunalne infrastrukture u sanaciju »divljih« odlagališta i tekuće održavanje gradskog odlagališta »Gmajna« uloženo je ukupno sredstava 82.050,70 kn bez PDV-a. Sanirana su »divlja« odlagališta: - »divlje« odlagalište u Donjem Selištu u iznosu 904,98 kn bez PDV-a - »divlje« odlagalište u Maji u iznosu 9.540,63 kn bez PDV-a. Preostali iznos od 71.605,09 kn bez PDV-a je utrošen na tekuće održavanje gradskog odlagališta »Gmajna«. U 2015. godini kroz Program održavanja komunalne infrastrukture u sanaciju »divljih« odlagališta i tekuće održavanje gradskog odlagališta »Gmajna« uloženo je ukupno sredstava 242.666,69 kn s PDV- om. Sanirano je »divlje« odlagalište u Gornjem Selištu (iznad Relića groblja), u iznosu 10.582,95 kn s PDV- om dok je preostali iznos od 232.083,74 kn utrošen na tekuće održavanje gradskog odlagališta »Gmajna«. Navedene radove provelo je komunalno društvo - Komunalac Glina d.o.o. Petrinjska 4, Glina.

~~E. PLAN GOSPODARENJA OTPADOM GRADA GLINE~~

Gospodarenje otpadom podrazumijeva sprječavanje i smanjenje nastajanja otpada i njegovog štetnog utjecaja na okoliš, te postupanje s otpadom po dobrim gospodarskim načelima na kojima se i temelji postojeći plan gospodarenja otpadom. U cilju unaprijeđena postojećeg sustava definirani su ciljevi koji se žele postići provedbom predmetne revizije Plana gospodarenja otpadom u nadolazećem vremenskom razdoblju do 2018. godine.

Ciljevi koji se planiraju postići provedbom revizije plana: 1. UNAPREĐIVANJE POSTOJEĆEG CJELOVITOG SUSTAVA GOSPODARENJA OTPADOM KROZ RAZVOJ ODVOJENOG SUSTAVA SKUPLJANJA OTPADA 2. USPOSTAVA SUSTAVA ZA ZAPRIMANJE OBAVIJESTI O NEPROPISNO ODBAČENOM OTPADU 3. UKLANJANJE NEPROPISNOG ODBAČENOG OTPADA 4. EDUKACIJA I KOMUNIKACIJA S JAVNOŠĆU Ponedjeljak, 20. ožujka 2017. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 10 - Stranica 723

Za postizanje predmetnih navedenih ciljeva korištene su sljedeće definirane mjere: - mjere potrebne za ostvarivanje ciljeva smanjivanja ili sprječavanja nastanka otpada, uključujući izobrazno- informativne aktivnosti i akcije prikupljanja otpada, - opće mjere za gospodarenje otpadom, opasnim otpadom i posebnim kategorijama otpada, - mjere prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada, - mjere odvojenog prikupljanja otpadnog papira, metala, stakla i plastike te krupnog (glomaznog) komunalnog otpada. Provedba mjera za uspješnu uspostavu sustava gospodarenja otpadom na području Grada Gline zahtijeva utvrđivanje raspoloživih izvora financiranja koji će biti opisani i navedeni također u ovome poglavlju. Novi sustav gospodarenja komunalnim otpadom na području Grada Gline slijedi načela zaštite okoliša i kriterije kojima se nastoji postići viši stupanj odvojenog prikupljanja i recikliranja pojedinih komponenti komunalnog otpada čime se ostvaruju višestruko korisni učinci: - materijalno iskorištavanje otpadnih tvari recikliranjem - papir, staklo, plastika, tekstili, biorazgradive tvari i drugo; W>E'K^WKZE:KdW'Z'>/E - odvajanje opasnih tvari iz komunalnog otpada; - smanjenje volumena i mase dostatnog otpada kojeg treba zbrinuti u okviru centra za gospodarenje otpadom (CGO). Uzimajući͘ϭ͘ u D:Zobzir navedene WKdZE ciljeve te pretpostavljajući K^dsZE: da se operativno />:s funkcioniranje ^D CGO-aE:/sE: zasigurno neće />/ ostvariti u periodu od sljedećih nekoliko godina, kao jedino rješenje Gradu Glini u ovom trenutku nameće se po- boljšanje sustavaSPRJEČAVANJA odvojenog sakupljanja NASTANK određenih vrstaA otpada OTPADA, u kućanstvima. UKLJUČUJUĆ Uvođenje predloženog/ /KZEK sustava Ͳ najzahtjevnije će/E&KZDd/sEoperativno), a budući da se:E:KdW od njih očekuju najveće količine korisnog otpada oni su i najveći prioritet. Količina nastalog otpada na određenom području proporcionalna je porastom životnog standarda i E.1.potrošačkih MJERE POTREBNE navika stanovništva ZA OSTVARENJE toga CILJEVApodručja. SMANJIVANJA Industrijski razvojILI SPRJEČAVANJA također utječe NASTANKA na količinu OTPADA, ali i na ƚŝƉŽƚƉĂĚĂŽďǌŝƌŽŵŶĂƚŝƉŝŶĚƵƐƚƌŝũƐŬŽŐƉƌŽĐĞƐĂ͘UKLJUČUJUĆI IZOBRAZNO-INFORMATIVNE AKTIVNOSTI I AKCIJE PRIKUPLJANJA OTPADA

Količina<ŽĚ nastalog ƐǀŝŚ ƐƵĚŝŽŶŝŬĂ otpada na ŐĚũĞ određenom ƐĞ generira području miješani proporcionalna komunalni je otpadporastom pot životnogƌĞďŶŽ ũĞ standarda ŝǌďũĞŐĂǀĂŶũĞ i potrošačkih ŶĂƐƚĂŶŬĂ navika stanovništva toga područja. Industrijski razvoj također utječe na količinu ali i na tip otpada obzirom na tip otpada nametnuti kao dugoročnu i djelotvornu mjeru zaštite okoliša. Posebne mjere za izbjegavanje i industrijskog procesa. smanjenje količine otpada iz Strategije gospodarenja otpadom Republike Hrvatske su slijedeće: Kod svih sudionika gdje se generira miješani komunalni otpad potrebno je izbjegavanje nastanka otpada nametnuti kao dugoročnu i djelotvornu mjeru zaštite okoliša. Posebne mjere za izbjegavanje i smanjenje količine otpada iz Strategije ĞĚƵŬĂĐŝũĂŝŝŶĨŽƌŵŝƌĂŶũĞ͕ gospodarenja otpadom Republike Hrvatske su sljedeće: - edukacija ƐƚŝŵƵ i informiranje,lacija prakse čistije proizvodnje, - stimulacija unapređivanje prakse čistije sustava proizvodnje, odvojenog skupljanja i recikliranja otpada, - unapređivanje donošenje sustava Plana odvojenog gospodarenja skupljanja otpadom i recikliranja i striktna otpada, primjena zakonske regulative. - donošenje/ŶƚĞŐƌĂůŶŝŬŽŶĐĞƉƚŐŽƐƉŽĚĂƌĞŶũĂŽ Plana gospodarenja otpadomtpadom i striktna temelji primjena se na načelima:zakonske regulative. Integralni koncept gospodarenja otpadom temelji se na načelima: (a) izbjegavanja;ĂͿŝǌďũĞŐĂǀ ĂŶũĂŶĂƐƚĂŶŬĂŽƚƉĂĚĂ͖;ďͿǀƌĞĚŶŽǀĂŶũĂŽƚƉĂĚĂŝ;ĐͿŽĚůĂŐĂŶũĂŽƚƉĂĚĂ͘nastanka otpada; (b) vrednovanja otpada i (c) odlaganja otpada. Ovim prikazom gospodarenja otpadom obuhvaćeni su sljedeći sadržaji: Ovim prikazom gospodarenja otpadom obuhvaćeni su sljedeći sadržaji:

~~/ǌďũĞŐĂǀĂŶũĞ EĞŝǌďũĞŐŶƵƚŝŽƚƉĂĚ~~

~~ͲŵĂŶũŝƉƌŽŝǌǀŽĚŶŝŽƚƉĂĚ ͲƉƌŽŝǌǀŽĚƐŵĂŶũĞŽƚƉĂĚĂ~~

~~ͲƵƉŽƌĂďĂƉƌŝŵũĞƌĞŶŝũĞ ambalaže~~

sƌĞĚŶŽǀĂŶũĞŽƚƉĂĚĂ <ŽŶƚƌŽůŝƌĂŶŽŽĚůĂŐĂŶũĞ Ͳmaterijalna/biološka ŽƉŽƌĂďĂŝƉŽŶŽǀŶĂƵƉŽƌĂďĂ Ͳenergetsko iskorištavanje Grafički Grafičkiprikaz E-1:prikaz Shematski Ͳϭ͗^ŚĞŵĂƚƐŬŝƉƌŝŬĂǌŐŽƐƉŽĚĂƌĞŶũĂŽƚƉ prikaz gospodarenja otpadomĂĚŽŵ WƌŝŽƌŝƚĞƚƵĂŬƚŝǀŶŽƐƚŝŵĂũĞƐǀĂŬĂŬŽŶĂŬŽƌŝƐŶŽŵŽƚƉĂĚƵƚĞuvođenju ekološki i ekonomski ƉƌĂǀĚĂŶŽŐ ƐƵƐƚĂǀĂŽĚǀŽũĞŶŽŐƐĂŬƵƉůũĂŶũĂŽƚƉĂĚĂ͘KĚǀŽũĞŶŽƐĂŬƵƉůũĞŶŝŽƚƉĂĚ;ŬĂŽŶƉƌ͘ƉĂƉŝƌ͕ƉůĂƐƚŝŬĂ͕ƐƚĂŬůŽŝ Ɛů͘Ϳ ƵŐůĂǀŶŽŵ ƐĞ Ƶ ƉŽƐƚƵƉŬŽŵ ƐŽƌƚŝƌĂŶũĂ ƉƌŝƉƌĞŵĂ ǌĂ daljnju reciklažu, odnosno nakon obrade se predaje ovlaštenim tvrtkama koje će te vrste otpada ponovno vratiti u upotrebu ili koristiti u izradi novih proizvoda. Odvojeno sakupljeni biootpad se nakon procesa uklanjanja nečistoća pretvara u ŬŽŵƉŽƐƚ͘ 'ƌĂĚ'lina i Komunalac trebaju sukladno svojim mogućnostima aktivnosti u području gospodarenja otpadom usmjeriti na prevenciju nastanka otpada i poboljšanja sustava odvojenog sakupljanja ŬŽƌŝƐŶŽŐŽƚƉĂĚĂƵĐŝůũƵŝƐƉƵŶũĂǀĂŶũĂƉƌŽƉŝƐĂŶŝŚŽďǀĞǌĂ͘^ƵƐƚĂǀŐŽƐƉŽĚĂƌĞŶũĂŬŽŵƵŶĂůŶŝŵŽƚƉĂĚŽŵ mora nastaviti slijediti red prvenstva u gospodarenja otpadom na području Grada Gline, a također i zadovoljiti zakonske obveze te zahtjeve građana za odvojeno odlaganje korisnog otpada koji nastaje u kućanstvima./ƐƚŽƚĂŬŽƐƵƐƚĂǀŐŽƐƉŽĚarenja komunalnim otpadom, mora biti održiv na način da je usklađen s realnim mogućnostima jedinice lokalne samŽƵƉƌĂǀĞŝŬŽŵƵŶĂůŶĞƚǀƌƚŬĞŬŽũĂƚĂŬĂǀƐƵƐƚĂǀ ŝŵƉůĞŵĞŶƚŝƌĂƵƉƌĂŬƐŝ͘

~~ϯϵ Stranica 724 - Broj 10 »SLUŽBENI VJESNIK« Ponedjeljak, 20. ožujka 2017.~~

Prioritet u aktivnostima je svakako na korisnom otpadu te uvođenju ekološki i ekonomski pravdanog sustava odvojenog sakupljanja otpada. Odvojeno sakupljeni otpad (kao npr. papir, plastika, staklo i sl.) uglavnom se u postupkom sortiranja priprema za daljnju reciklažu, odnosno nakon obrade se predaje ovlaštenim tvrtkama koje će te vrste otpada ponovno vratiti u upotrebu ili koristiti u izradi novih proizvoda. Odvojeno sakupljeni biootpad se nakon procesa uklanjanja nečistoća pretvara u kompost. Grad Glina i Komunalac trebaju sukladno svojim mogućnostima aktivnosti u području gospodarenja otpadom usmjeriti na prevenciju nastanka otpada i poboljšanja sustava odvojenog sakupljanja korisnog otpada u cilju is- punjavanja propisanih obveza. Sustav gospodarenja komunalnim otpadom mora nastaviti slijediti red prvenstva i gospodarenja otpadom na području Grada Gline, a također i zadovoljiti zakonske obveze te zahtjeve građana za odvojeno odlaganje korisnog otpada koji nastaje u kućanstvima. Isto tako sustav gospodarenja komunalnim otpadom, mora biti održiv na način da je usklađen s realnim mogućnostima jedinice lokalne samouprave i komunalne tvrtke koja takav sustav implementira u praksi.

~~Informativne aktivnosti i edukacija~~

Izbjegavanje i smanjenja nastanka otpada također obuhvaća korištenje medija za edukaciju o pravilnom gospodarenju otpadom. Radi se posebnim mjerama motiviranja i edukacije, kako potrošača, tako i proizvođača materijalnih dobara tj. proizvoda. Strateški cilj edukacije upravnih struktura, stručnjaka i javnosti o gospodarenju otpadom je planirano ostvariti putem razvoja sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i komunikacije o otpadu prikladnim programima u školskom i izvanškolskom području, medijima i stručnim radionicama, razradi programa i metoda za edukaciju. Potrebno je kontinuirano provoditi i ukazivati na probleme vezane uz otpad, promicati pravilno gospodarenja otpadom i zaštitu okoliša. Iz Europske prakse je poznato da mjere izbjegavanja i smanjenja nastanka otpada kao i poticaji za odvojeno sakupljanje njegovih iskoristivih komponenti može dati dobre rezultate u praksi samo ako se provodi javna pro- paganda tj. javna edukacija stanovnika. U tom smislu potrebno je voditi ciljane kampanje člancima u novinama i emisijama na radiju, televiziji te ostalim sredstvima javnog obavješćivanja.

~~Uspostava sustava zaprimanja obavijesti o nepropisno odbačenom otpadu te evidencije lokacija odbačenog otpada~~

Sukladno odredbi članka 36. stavka 2. Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 4/13) obveza jedinica lokalne samouprave je uspostava sustava za zaprimanje obavijesti o nepropisno odbačenom otpadu. Cilj sustava je da omogući građanima prijavu nepropisno odloženog otpada. Prijava se bazira na ispunjavanju obrasca kojeg je moguće preuzeti na internetskim stranicama općine. Ispunjeni obrazac šalje se putem pošte na adresu nadležnog općinskog ureda ili putem E-mala na E-mail adresu nadležnog ureda. Prijava se može podnijeti i komunalnom redarstvu osobno dolaskom u gradsku upravu ili na određeni službeni telefonski broj. Grad Glina u sklopu postojećeg sustava gospodarenja otpadom radi na uspostavi sustava za zaprimanje obavijesti o nepropisno odbačeno otpadu. Do uspostave predmetnog sustava građani mogu prijaviti nepropisno odložen otpad lokalnom komunalnom redaru.

~~E.2. OPĆE MJERE ZA GOSPODARENJE OTPADOM, OPASNIM OTPADOM I POSENIM KATEGORIJAMA OTPADA~~

Uspostavljeni sustav gospodarenja komunalnim otpadom na području Grada Gline slijedi načela zaštite oko- liša i kriterije kojima se nastoji postići što viši stupanj odvojenog prikupljanja i recikliranja pojedinih komponenti komunalnog otpada čime se ostvaruju višestruko korisni učinci.

~~Provedba mjera odvojenog sakupljanja otpada~~

Odvojeno prikupljanje otpada na području Općine provodi se putem Zelenih otoka. Gospodarenje navedenim kategorijama otpadom je organizirano u okviru sustava gospodarenja pojedinim kategorijama otpada koji vodi Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Opis sustava gospodarenja pojedinim kategorijama otpada navedi se u Poglavlju 2. PODATCI O VRSTAMA I KOLIČINAMA PROIZVEDENOG OTPADA, ODVOJENO SAKUPLJENOG OTPADA, ODLAGANJU KOMUNALNOG I BIORAZGRADIVOG OTPADA TE OSTVARIVANJU CILJEVA; D.2.1.2 Odvojeno prikupljeni otpad. Postojeće odlagalište otpada »Gmajna«, nakon njegove sanacije te izgradnje i puštanja u funkciju centra za gospodarenje otpadom, će se zatvoriti za rad kao odlagalište i preuzet će drugu funkciju i to kao pretovarna stanica tj. reciklažno dvorište. Ponedjeljak, 20. ožujka 2017. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 10 - Stranica 725

Sustav cjelovitog gospodarenja komunalnim otpadom Sisačko-moslavačke županije podrazumijeva i uspostavu sustava pretovarnih stanica, reciklažnih dvorišta, zelenih otoka odnosno sustava odvojenog prikupljanja komunalnog otpada na području županije. Uspostava centra za gospodarenje otpadom planira se etapno uz obustavu dovoza novog otpada, zatvaranje i sanaciju/rekultiviranje onih postojećih odlagališta za koja se ocijeni da ne zadovoljavaju uvjete zaštite okoliša, ali ih je po potrebi moguće prenamijeniti u pretovarne stanice. U centru za gospodarenje otpadom predviđa se: - prihvat otpada, - obrada otpada (mehaničko-biološka obrada, kompostana za biološku obradu), - reciklažno dvorište, - sabirno mjesto za opasni otpad, - odlaganje ostatnog komunalnog i neopasnog otpada, - kompostiranje, - monitoring (praćenje stanja okoliša). Vezano za komunalni otpad, jedan od ciljeva cjelokupnog sustava gospodarenja otpadom je smanjiti ukupnu količinu komunalnog otpada te smanjiti udio organskog otpada u komunalnom otpadu koji se zbrinjava odlaganjem na odlagališta. Stoga se u sklopu CGO predviđa mehaničko biološka obrada otpada i kompostiranje biootpada. Kako je za dobivanje kvalitetnog biokomposta koji će zadovoljavati uvjete njegovog kasnijeg iskorištavanja izuzetno važna kvaliteta i čistoća sirovine - biootpada, to je preduvjet za takvu biološku obradu organizacija sustava odvojenog prikupljanja biorazgradivog otpada. Trenutno se razmatraju dva CGO-a, CGO Tarno te CGO Babiba Gora na kojima bi se zbrinjavao otpad iz dijelova Sisačko-moslavačke županije. Način te organizacija i opseg/obuhvat prikupljanja otpada u nadležnosti je gradova i općina. Grad Glina u suradnji sa komunalnim društvom Komunalac Glina d.o.o. započeo je pilot projekt, u sklopu kojeg se od svibnja 2016. godine, građanima podijeljeno 300 kompostera. Predviđena je daljnja provedba pilot projekta. Od posebnih kategorija otpada na području Grada Gline nastaju kategorije otpada koje su dijelom već uključene, a dijelom još nisu u postojeći nacionalni sustav gospodarenja otpadom, koji se temelji na važećem zakonodavnom sustavu RH. Radi se o sljedećim kategorijama otpada: - ambalažni otpad, - električni i elektronički otpad, - otpadna vozila d) otpadne gume, - otpadne baterije i akumulatori, - otpadna ulja, - građevni otpad i otpad koji sadrži azbest. Sve navedene kategorije otpada gospodarski subjekti i fizičke osobe (građani) besplatno će moći dovoziti u mobilo reciklažno dvorište koje će se izgraditi na lokaciji odlagališta Gmajna. Tamo će ih odvojeno pohranjivati u namjenske spremnike, odnosno ostavljati na uređenim namjenskim površinama. Povremeno (po potrebi) će se na reciklažnom dvorištu sakupljene količine ovih kategorija otpada evidentirano, tj. uz ispunjavanje odgovarajućih obrazaca, predavati ovlaštenim sakupljačima s kojima je uspostavljena ugovorna suradnja. Predaja sakupljenih količina posebnih kategorija otpada obavljat će se isključivo uz prisutnost nadležnog predstavnika operatera - tvrtke Komunalac Glina d.o.o. - ambalažni otpad - u Republici Hrvatskoj je prihvaćen model sustava povratne ambalaže za jedinice (boce i limenke) otpadne ambalaže od PET-a, stakla i Al/Fe. Povratna ambalaža se može vratiti na mjestu kupnje (prodavnice, trgovački centri) uz dobivanje naknade. - električni i elektronički otpad - ovlašteni sakupljač EE otpada za područje Republike Hrvatske je FLORA VTC d.o.o., 33 000 Virovitica, Vukovarska cesta 5, Tel: 033/ 803-140, Fax: 033/ 800-873, besplatan broj telefona - 0800 444 110, a preuzimanje otpada se organizira putem: www.eeotpad.com - unosom naloga, putem sms-a: 098/ 444-110 - preko sms-a ili putem E-maila: [email protected]. Popis sakupljačkih centara EE otpada: http://www.fzoeu.hr/docs/kontakti_i_adrese_za_preuzimanje_ee_otpada_102015_v1.pdf - otpadna vozila - posjednik otpadnog vozila obvezan je otpadno vozilo predati sakupljaču, po mogućnosti u cijelosti, i to na skladištu sakupljača ili pozivom sakupljača na lokaciju gdje se otpadno vozilo nalazi. Posjednik prilikom predaje otpadnog vozila sakupljaču obvezan je predati dokaz o vlasništvu (presliku prometne dozvole otpadnog vozila, presliku drugog dokumenta iz kojeg je razvidno da je otpadno vozilo njegovo vlasništvo, kopiju osobne iskaznice) ili punomoć o pravu na predaju na oporabu otpadnog vozila (uz kopiju prometne dozvole i kopiju osobne iskaznice) ili potvrdu o provjeri registriranosti vozila u Republici Hrvatskoj ili dokaz da je na predmetno vozilo plaćena naknada Fondu (kopija rješenja Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost). Posjednik cjelovitog otpadnog vozila uz potrebnu dokumentaciju ima pravo na naknadu koju mu isplaćuje sakupljač. Naknada na predaju otpadnog vozila na oporabu iznosi Stranica 726 - Broj 10 »SLUŽBENI VJESNIK« Ponedjeljak, 20. ožujka 2017.

1 kn/kg cjelovitog otpadnog vozila umanjena za pripadajući porez i prirez. Sukladno popisu ovlaštenih sakupljača otpadnih vozila za područje Republike Hrvatske, najbliži registrirani sakupljač lokaciji grada Gline je tvrtka CE-ZA-R d.o.o., (Božidara Adžije 19, Sisak), tel: 0800-0204. - otpadne gume - u Republici Hrvatskoj gospodarenje otpadnim gumama organizira Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Odvojeno sakupljanje otpadnih guma osigurava se putem ovlaštenih sakuplja- ča. Posjednici otpadne gume mogu predati u reciklažno dvorište, vulkanizeru prilikom zamjene guma ili na skladište sakupljača. Ovlašten sakupljač dužan je preuzeti otpadne gume bez naplate od posjednika otpadnih guma. Navedeni ovlašteni sakupljaš otpadnih guma je C.I.O.S. d.o.o. Josipa Lončara 15, Zagreb, Tel. 01/3442-999. - otpadne baterije i akumulatori - istrošene baterije i akumulatori ne spadaju u komunalni otpad. Većina otpadnih baterija (akumulatora) klasificira se kao opasni otpad. Zakonski je propisano vraćanje otpadnih baterija (akumulatora) u spremnike na mjesto kupnje. - otpadna ulja - ovlašteni sakupljač otpadnih ulja je pravna ili fizička osoba - obrtnik koja ima dozvolu za obavljanje djelatnosti sakupljanja otpadnih ulja i s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sklopljen u govor o obavljanju djelatnosti sakupljanja otpadnih ulja. Posjednik otpadnih ulja obavlja predaju otpadnih ulja ovlaštenom sakupljaču uz popunjen prateći list i izvješće o fizikalnim i kemijskim svojstvima otpada pribavljeno od ovlaštenog laboratorija za količine veće od 1 tone na godišnjoj razini, odnosno uz priloženu deklaraciju o fizikalnim i kemijskim svojstvima otpada (ako je količina otpada manja od 1 tone). Tvrtka MC ČIŠĆENJE d.o.o. Obrtnička 17, Sisak je najbliži registrirani sakupljač motornih ulja Gradu Glini. - otpad koji sadrži azbest - sustav prihvata azbestnog otpada za fizičke osobe je besplatan, odnosno troš- kove skupljanja, prijevoza i odlaganja snosi Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Kada je otpad koji sadrži azbest pripremljen za odvoz Skupljač je dužan u roku 10 dana doći preuzeti azbest, upakirati ga u propisnu ambalažu, prevesti ili na privremeno skladište ili direktno predati najbližem komunalnom društvu koje u sklopu svog odlagališta ima izgrađenu kazetu za odlaganje otpada koji sadrži azbest. Gospodarenje navedenim kategorijama otpadom je organizirano u okviru sustava gospodarenja pojedinim kategorijama otpada koji vodi Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

~~E.3. MJERE PRIKUPLJANJA MIJEŠANOG KOMUNALNOG OTPADA I BIORAZGRADIVOG KOMUNALNOG OTPADA~~

Miješani komunalni otpad je otpad iz kućanstava i otpad iz trgovina, industrije i ustanova koji je po svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava, iz kojeg posebnim postupkom nisu izdvojeni pojedini materijali (npr. papir, staklo, plastika i dr.) te je u Katalogu otpada označen pod ključnim brojem 20 03 01. Biorazgradivi komunalni otpad je otpad nastao u kućanstvu i otpad koji je po prirodi i sastavu sličan otpadu iz kućanstva, osim proizvodnog otpada i otpada iz poljoprivrede, šumarstva, a koji u svom sastavu sadrži biološki razgradiv otpad. Biootpad je biološki razgradiv otpad iz vrtova i parkova, hrana i kuhinjski otpad iz kućanstava, restorana, ugostiteljskih i maloprodajnih objekata te sličan otpad iz proizvodnje prehrambenih proizvoda. Javna usluga prikupljanja miješanog komunalnog otpada i prikupljanja biorazgradivog komunalnog otpada smatra se uslugom od općeg interesa, a podrazumijeva prikupljanje tog otpada na određenom području pružanja usluge putem spremnika od pojedinih korisnika i prijevoz tog otpada do ovlaštene osobe za obradu tog otpada. Javnu uslugu prikupljanja miješanog komunalnog otpada i prikupljanja biorazgradivog komunalnog otpada mogu, u skladu s odredbama Zakona, obavljati: - trgovačko društvo koje osniva jedinica lokalne samouprave i u kojem drži većinski dio dionica, odnosno udjela, - javna ustanova koju osniva jedinica lokalne samouprave i - pravna i fizička osoba na temelju ugovora o koncesiji. Postojeći sustav sakupljanja miješanog komunalnog otpada zasnovan je na prikupljanju otpada koji stanovništvo odlaže u standardne posude, čije se veličine, odnosno zapremine, razlikuju ovisno o potrebama korisnika. Postojeći sustav sakupljanja miješanog komunalnog otpada zasnovan je na prikupljanju otpada koji stanovništvo odlaže u standardne posude, čije se veličine, odnosno zapremine, razlikuju ovisno o potrebama korisnika. Sustav gospodarenja komunalnim otpadom Grada Gline temelji se na načelima, čijom se primjenom nastoji postići visok mogući stupanj odvojenog prikupljanja otpada. Postojeći sustav sakupljanja miješanog komunalnog otpada zasnovan je na prikupljanju otpada koji stanovništvo odlaže u standardne posude, čije se veličine, odnosno zapremine, razlikuju ovisno o potrebama korisnika. U sklopu pilot projekta, Grad Glina je u suradnji sa komunalnim društvom Komunalac Glina d.o.o. građanima podijelio 300 kompostera za odlaganje biorazgradivog komunalnog otpada. Vidljivi su pozitivni rezultati u smanjenju količine odloženog komunalnog otpada na odlagalištu Gmajna. Temeljem rezultata analiza provođenja predmetnog pilot projekta određivati će se daljnje mjere u sustavu gospodarenja biorazgradivog otpada na području Grada. Ponedjeljak, 20. ožujka 2017. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 10 - Stranica 727

~~Mjere za izbjegavanje i smanjenje komunalnog otpada kod gospodarskih subjekata~~

U realizaciji predstojećeg koncepta gospodarenja otpadom treba predvidjeti da veći gospodarski subjekti svoj otpad (sličan komunalnom) što je moguće više recikliraju i/ili upotrebljavaju u svojim procesima, te koriste tehnologije koje ne stvaraju otpad. Kod proizvođača materijalnih dobara, bitno izbjegavanje otpada može se postići kod ambalažiranja istog. Jednostavnija ambalaža u smislu mase i volumena, može pridonijeti izbjegavanju otpada, uz istovremeno povećanje konkurentnosti proizvoda na tržištu. U trgovinama je također moguća značajno smanjenje otpadnih tvari posebice u segmentu ambalažnog otpada na način da se izbjegava korištenje jednokratne ambalaže i ambalaže za pakiranje »stabilnih« proizvoda, gdje ista možda nije ni potrebna.

~~Mjere za izbjegavanje i smanjenje komunalnog otpada u kućanstvima~~

Područja na kojima se najkonkretnije mogu primijeniti mjere za izbjegavanje otpada su smanjivanje dobara za uporabu i potrošnju, orijentacija na izbjegavanje upotrebe štetnih tvari i vođenje kućanstva u smislu izbjegavanja nastanka suvišnog otpada. Konkretne mjere koje se u svakom kućanstvu mogu primijeniti su sljedeće: - izbjegavati suvišnu papirnu i kartonsku ambalažu npr. tekući napitci mogu se uzimati u povratnim bocama; - treba izbjegavati kupnju proizvoda za jednokratnu upotrebu tj. onih proizvoda koji se nedugo nakon upotrebe bacaju (papirnate čaše, tanjuri, pribor, salvete); - izbjegavati korištenje folija na način da se npr. za namirnice koriste posude koje se mogu zatvoriti. Izbje- gavati kupnju lako kvarljivih namirnica te tako smanjiti količinu nastajanja otpada od hrane; - izbjegavati suvišno kupovanje konzervirane hrane koja donosi velike količine otpada - umjesto toga kupovati svježe namirnice; - ukoliko mogućnosti dopuštaju, organsku hranu te drugi biootpad kompostirati u malim kompostnim jedinicama koje se mogu smjestiti ili na balkonu ili okućnici; - stare stvari (npr. roba, uređaji) ne bacati već prodati ili pokloniti te na taj način poticati ponovno uporabu i oporabu. Isto tako pri kupnji istih voditi računa o trajnosti i njihovoj reciklabilnosti.

~~Mjere za izbjegavanje i smanjenje komunalnog otpada iz javnih i uslužnih djelatnosti~~

Komunalni otpad iz javnih i uslužnih djelatnosti podrazumijeva otpad iz administracije u gradskim službama, bankama, poslovnim uredima, školama, sveučilištima, socijalne i ostale državne i županijske službe, ugostiteljstvo, hoteli, kantine, bolnice itd. Kod svih mjera za izbjegavanje otpada principijelno se radi o uvođenju štedljivosti u potrošnji materijalnih dobara: - u gradskim službama koristiti uredske materijale u količini primjerenoj za obavljanje poslova (uredsko pokućstvo, pisaći pribori, papiri, ljepila, razni plastični proizvodi itd.), te iste nakon uporabe odvojeno prikupljati i vraćati ovlaštenim obrađivačima; - u školama i visokoškolskim ustanovama omogućiti reciklažu posebice papira koji se pojavljuje u najvećim količina te koristiti namještaje i opremu s dužim vijekom trajanja; - u ugostiteljskim radnjama izbjegavati ponudu namirnica u malim pakiranjima, ne koristiti piće u nepovrat- nim bocama i ne koristiti jednokratni pribor za jelo. Također izbjegavati korištenje papirnatih maramica i ubrusa; - u zdravstvenim ustanovama smanjiti korištenje jednokratno upotrebljivih proizvoda, osim u slučaju kada to zahtijevaju zdravstveni i higijenski razlozi.

~~Procjena količina otpada za razdoblje 2015. -2021. godine~~

Rast količine otpada koju generira prosječan stanovnik je u izravnoj vezi s količinom potrošnje, a potrošnja se potiče radi prioriteta rasta ekonomije. Kretanje količina otpada u narednim godinama ovisit će o mnogim promjenama, primjerice demografskim, gospodarskim, sociološkim, itd. Također, ovisit će i o provođenju mjera za gospodarenje s otpadom (provedba odvojenog skupljanje i odvoz otpada tj. primarne reciklaže), a koje su predložene ovim Planom gospodarenja otpadom. Grad Glina će problem zbrinjavanja otpada za period 2016.-2021. godine rješavati na postojećoj lokaciji odla- gališta otpada Gmajna sve do izgradnje planiranog reciklažnog dvorišta, čija je lokacija predviđena III. izmjenama i dopunama PPUG Glina, u sklopu postojećeg odlagališta Gmajna, poduzetničke zone Željezara, komunalne zone Jukinac ili na građevinskim područjima naselja. Stranica 728 - Broj 10 »SLUŽBENI VJESNIK« Ponedjeljak, 20. ožujka 2017.

Za proračun količina komunalnog otpada su uzete sljedeće pretpostavke: - da se broj stanovnika na promatranom području neće bitno mijenjati, - da je na promatranom području obuhvatnost organiziranim odvozom otpada 73% - da će specifična količina komunalnog otpada po stanovniku rasti po prosječnoj godišnjoj stopi od 1,5% kao posljedica gospodarskog razvoja - da je udio papira, plastike, stakla, metala i tekstila u proizvedenom komunalnom otpadu 44% - da je udio biorazgradivog otpada u proizvedenom komunalnom otpadu 22% da će udio izdvojeno sakupljenih komponenti komunalnog otpada za oporabu iznositi u 2015. godini 3%, a do 1. siječnja 2020. godine minimalni udio ponovne uporabe i recikliranja papira, plastike, stakla i metala iz kućanstava iznositi će 50% od mase otpada, a biorazgradivi otpad sukladno nacionalnim ciljevima bi do 2020. godine trebalo smanjiti te odlagati 35% mase proizvedenog biorazgradivog otpada.

~~Tablica E-1: Procjena količina komunalnog otpada za područje Grad Gline za razdoblje 2015. - 2021. godine~~

Komunalni otpad za daljnje Godina Ukupno otpada t/god Udio izdvojenog otpada t/god gospodarenje t/god 2015 1.825 223 1.602 2016 1.852 243 1.610 2017 1.880 288 1.593 2018 1.909 418 1.491 2019 1.937 509 1.428 2020 1.966 711 1.255 W>E'K^WKZE:KdW'Z'>/E 2021 1.996 722 1.274

Grafički prikaz ͲϮ͗WƌŽĐũĞŶĂŬŽůŝčine komunalnog otpada (u tonama) koja će se odlagati na odlagalištu Grafički prikaz E-2: Procjena'ŵĂũŶĂǌĂƌĂǌĚŽďůũĞϮϬϭϱ͘ količine komunalnog–ϮϬϮϭ͘ŐŽĚŝŶĞ͘ otpada (u tonama) koja će se odlagati na odlagalištu Gmajna za razdoblje 2015. - 2021. godine.

~~E.4. MJERE ODVOJENOG PRIKUPLJANJA OTPADNOG PAPIRA, METALA, STAKLA I PLASTIKE TE KRUPNOG (GLOMAZNOG) KOMUNALNOG OTPADA~~

Glavnu ulogu u uređenom cjelovitom sustavu gospodarenja komunalnim otpadom ima odvojeno prikupljanje korisnih komponenti na mjestu nastanka i njihova oporaba. Na taj način izravno se utječe na izbjegavanje nastanka, odnosno smanjenje količina nastalog otpada. Izdvajanje otpada na mjestu nastanka, prije mogućeg miješanja s ostalim komponentama komunalnog otpada naziva se primarna reciklaža. »In situ« reciklaža je izdvajanje iskoristivih dijelova otpada na samom mjestu njegova nastajanja, tj. stanovnici sami sortiraju otpad u posebnim kontejnerima ili vrećama, ili ga donose na posebne platoe kao što su »zeleni otoci«, sabirna mjesta, reciklažna dvorišta ili pretovarne stanice.

~~ϰϲ Ponedjeljak, 20. ožujka 2017. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 10 - Stranica 729~~

Važećom zakonskom regulativom nastoji se u što većoj mjeri potaknuti primarnu reciklažu, što znači i recikliranje i oporabu otpada u svrhu smanjenja pritiska na okoliš. Uspješnost odvojenog prikupljanja otpada polazi od poštivanja pravila koja se odnose na određene vrste i kategorije otpada. Mjesta nastanka komunalnog otpada uglavnom su domaćinstva, ali i javne i uslužne djelatnosti u kojima mogu nastati znatne količine opasnih komponenti. Stoga primarna reciklaža zauzima posebno mjesto u konceptu cjelovitog gospodarenja otpadom, jer osim izdvajanja korisnih, podrazumijeva i izdvajanje nekih štetnih komponenti komunalnog otpada, a sve s ciljem da se u konačnici smanji štetan potencijal ostatnog dijela komunalnog otpada koji se obrađuje i odlaže. U okviru komunalnog otpada iskoristivim, tj. korisnim frakcijama smatraju se papir i karton, plastika, tekstil, staklo, metali, glomazni otpad (pretežno metalnog sastava) te biorazgradivi otpad, uključujući i zeleni otpad. Međutim, uz korisne frakcije, u komunalnom otpadu javljaju se i izvjestan udio štetnih (opasnih) frakcija, kao što su: akumulatori, baterije, lijekovi, boje i lakovi, otapala, ulja, žarulje i sl. Odvojeno prikupljanje glomaznog kućnog otpada treba se uspostaviti na način da se taj otpad prikuplja u namjenskim spremnicima (kontejnerima) ili na unaprijed određenim lokacijama te da se odvoz istoga obavlja u odgovarajućim vremenskim intervalima, ovisno o konkretnim zahtjevima lokalne zajednice. Odvojeno sakupljanje otpada u domaćinstvima najvećim se dijelom ostvaruje u domaćinstvima. Odvojeno prikupljeni papir, plastika, metal i staklo moraju se zbrinjavati putem »zelenih otoka«, odnosno reciklažnog dvorišta. Ovom revizijom Plana gospodarenja otpadom predviđeno je izdvajanje biootpada u kompostere te korištenje tako dobivenog komposta za potrebe pojedinog domaćinstva. Opasne komponente (npr. baterije i lijekovi) uručuju se u poslovnom prostoru prodavatelja i posjednika, a isti ih predaje ovlaštenom sakupljaču. Odvojeno prikupljanje glomaznog kućnog otpada treba se uspostaviti na način da se taj otpad prikuplja u namjenskim spremnicima (kontejnerima) ili na unaprijed određenim lokacijama te da se odvoz istoga obavlja u odgovarajućim vremenskim intervalima, ovisno o konkretnim zahtjevima lokalne zajednice. Odvojeno sakupljanje otpada u gospodarskim djelatnostima: kao i u slučaju gospodarenja komunalnim otpadom iz domaćinstava, svi gospodarski subjekti koji su proizvođači miješanog komunalnog otpada i otpada sličnog komunalnom, dužni su poduzeti mjere »in situ« za odvojeno prikupljanje pojedinih frakcija otpada. Svaki gospodarski subjekt treba ustrojiti odvojeni sustav prikupljanja prema svojoj djelatnosti, a uz obvezno izdvajanje korisnih komponenti komunalnog otpada. To znači da u okvirima radnog prostora treba osigurati jedno ili više mjesta za odlaganje papira, plastike, metalnog otpada, plastične (PET) ambalaže, drva, tekstila te posebnih kategorija otpada i kompneneti glomaznog otpada. Odvojeno sakupljanje komunalnog otpada iz javnih i uslužnih djelatnosti: kao što je prethodno opisano, komponente komunalnog otpada potrebno je odvojeno prikupljati u sklopu radnih prostora javnih i uslužnih djelatnosti. Sustav prikupljanja potrebno je ustrojiti prema tipu djelatnosti. Tako, u slučaju škola i ustanova, potrebno je usredotočiti se na prikupljanje papira. U državnim službama, pored papira potrebno je voditi računa i o odvojenom prikupljanju problematičnih tvari, poput tonera, plastike i uredskog materijala. U istom smislu restorani i slične ugostiteljske djelatnosti trebaju se, pored iskoristivih komponenti komunalnog otpada, usredotočiti na izbjegavanje nastanka nepotrebnih viškova otpada od hrane, higijenskih potrepština i ostalih proizvoda pakiranih u jednu dozu i na odvojenom prikupljanju biootpada. Zdravstvene ustanove trebaju također odvojeno prikupljati papir plastiku, a ostale otpadne tvari prema Pravilniku o gospodarenju medicinskim otpadom (NN 72/07). Zeleni otpad s javnih površina ne smije se miješati s komunalnim otpadom, već se treba zasebno prikupiti i obraditi u zasebnom toku (kompostiranje). Javna usluga prikupljanja miješanog komunalnog otpada na području Grada Gline podrazumijeva prikupljanje tog otpada korištenjem spremnika od strane pojedinih korisnika na mjestu nastanka otpada te prijevoz i odlaganje otpada na odlagalište neopasnog otpada Gmajna. Pored toga, uslugom je predviđeno i odvojeno prikupljanje otpadnog papira, plastike, stakla, metala i krupnog (glomaznog) komunalnog otpada. Papir, plastika, staklo, sakupljaju se odvojeno u namjenskim spremnicima, postavljenim na javnim površinama, tj. na lokacijama »zelenih otoka«, dok će se metali, otpadne (rabljene) gume vozila te druge posebne vrste otpada odvojeno prikupljati na reciklažnom dvorištu, koje će se urediti na lokaciji odlagališta »Gmajna«. »Zeleni otoci« se u pravilu sastoje od 4 spremnika različite boje, radi se o spremnicima za: - papirnati i kartonski otpad - spremnik je plave boje, - otpadna plastika - spremnik je žute boje, - metalni otpad - spremnik je sive boje, - otpadno staklo - spremnik je zelene boje. U papirnati i kartonski otpad koji se može odložiti u reciklažno dvorište ili u zelenim otocima spadaju: - novine i časopisi, - prospekti, katalozi, bilježnice, - knjige i slikovnice, - papirnate vrećice, kartonske fascikle i kutije, Stranica 730 - Broj 10 »SLUŽBENI VJESNIK« Ponedjeljak, 20. ožujka 2017.

- valoviti karton, - ostali papirni i kartonski predmeti bez plastičnih ili drugih materijala. Prilikom odvojenog odlaganja otpada u posude za ovu kategoriju otpada ne odlažu se: - višeslojna, kompozitna ambalaža (neke vrste mlijeka, jogurta i sokova), - foto papir, - zauljeni papir, - ostali nepapirnati materijali. Staklo - dvije glavne skupine staklenih predmeta u širokoj primjeni su: - staklene posude (boce, čaše…), - prozorsko staklo. U spremnike za staklo, moguće je odlagati prazne staklenke i boce svih boja bez zatvarača i čepova. Za potrebe recikliranja, čep i etiketa onečišćuju bocu te ih je potrebno odvojeno odlagati. Lomljenjem stakla se ostvaruje ušteda u odlagališnom prostoru jer se volumen smanjuje za više od 7 puta. U spremnike se ne odlažu žarulje, porculansko ili keramičko posuđe, svjetiljke, armirano, kristalno i automo- bilsko staklo, bočice od lijekova. Staklo iz komunalnog otpada, dakle, treba, kao i sve kategorije otpada za koje je to izvedivo, izdvajati i odvojeno prikupljati na lokacijama zelenih otoka ili spremnika unutar reciklažnog dvorišta. Metalni otpad se može podijeliti na: - željezne metale (čelik, lim, lijev,…) - obojene metale (aluminij, bakar, cink, olovo,…) Posebnu kategoriju metalnog otpada čini aluminijska ambalaža za pakiranje piva i gaziranih pića pa se zato organizira posebno sakupljanje ove vrste otpadnog materijala. U spremnike je moguće odlagati prazne metalne doze - konzerve alkoholnih i bezalkoholnih pića, prazne konzerve prehrambenih proizvoda, metalne kraće cijevi, alat, čelične trake, metalne zatvarače i čepove od boca i staklenki. Doze i limenke od raznih vrsta sprejeva koji sadrže zapaljive, opasne i zabranjene tvari (lakovi za kosu, dezodoransi, boje u spreju i drugi slični spojevi) nije moguće odlagati u spremnike. Sukladno podacima Izvješća o komunalnom otpadu Agencije za zaštitu okoliša u 2014. godini (Tablica E-2) na području Grada Gline prikupljeno je 1,82 t otpadnog papira i 2,96 t otpadno stakla.

~~Tablica E-2:Količine odvojenih vrsta otpada iz komunalnog otpada na području Grada Gline u 2014. godini~~

~~Tip otpada Otpad (t) Papir 1,82 Staklo 2,96 Izvor: IZVJEŠĆE O KOMUNALNOM OTPADU ZA 2014. GODINU; AZO~~

Mjere odvojenog sakupljanja otpada, predviđene ovim Planom, podrazumijevaju: 1. Uspostavu sustava »zelenih otoka« za prikupljanje pojedinih vrsta otpada prema prijedlogu komunalnog društva, Komunalac Glina d.o.o. 2. Nastavak uređenja odlagališta otpada »Gmajna«

~~F. POPIS PROJEKATA VAŽNIH ZA PROVEDBU ODREDBI PLANA~~

S obzirom na postojeće stanje i realne potrebe izgradnje željenog sustava cjelovitog gospodarenja otpadom na svojem području, a sukladno perspektivnoj integraciji u sustav gospodarenja otpadom Sisačko-moslavačke županije, Grad Glina kao projekte čija je realizacija od posebnog značaja u nastupajućem razdoblju na koje se odnosi ovaj Plan, ističe sljedeće: - nastavak uređenja odlagališta otpada Gmajna te izgradnja reciklažnog dvorišta i pratećih uređaja i infrastrukture na lokaciji odlagališta Gmajna. Kako bi se riješio problem zadržavanja vode na odlagalištu pristupilo se izradi projektnog zadatka s tenderom za izradu tehničke dokumentacije za ishođenje izmjena i dopuna lokacijske dozvole i potvrde glavnog projekta za zahvat u prostoru Sanacija i nastavak rada odlagališta komunalnog otpada Gmajna u Glini koji bi obuhvatio pročišćavanje i zbrinjavanje procjednih i oborinskih voda i izgradnju reciklažnog dvorišta u obuhvatu odlagališta komunalnog otpada Gmajna na k.č. 2055 k.o. (u suradnji sa Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost), Ponedjeljak, 20. ožujka 2017. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 10 - Stranica 731

- povećanje broja »zelenih otoka« za odvojeno sakupljanje pojedinih vrsta na najfrekventnijim lokacijama, - nabava opreme i potrebnih spremnika za sakupljanje biootpada (u suradnji sa »Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost«), - kontinuiranu edukaciju javnosti u vezi unapređenja sustava odvojenog prikupljanja otpada (putem organiziranja seminara, stručnih predavanja, radijskog i tiskovnog oglašavanja, izdavanja publikacija, brošura i prospekata, mrežne stranice, stručnih i kontakt-radijskih emisija, edukativno-zabavnih programa za djecu i mlade i sl.) - kontinuiranu edukaciju javnosti, stručnjaka i upravnih struktura Grada o problematici otpada i gospodarenja otpadom, uključujući provedbu mjera za sprečavanje nastanka otpada, odnosno smanjivanje nastalih količina otpada te nekontroliranog odbacivanja otpada u okoliš, - prevenciju nelegalnog odbacivanja otpada i pojave »divljih« odlagališta kroz kontinuiranu kontrolu od strane komunalnih redara, - uklanjanje »divljih« odlagališta, - uspostavu i održavanje pisane evidencije o sakupljenim količinama otpada (miješani komunalni otpad, biorazgradivi otpad, papir, plastika, staklo, metali, tekstil, glomazni otpad), - izvješćivanje o tijeku sanacije odlagališta te o odloženim količinama komunalnog otpada, raspoloživom prostoru na odlagalištu i odlaganju biorazgradivog otpada.

~~G. ORGANIZACIJSKI ASPEKTI, IZVORI I VISINA FINANCIJSKIH SREDSTAVA ZA PROVEDBU MJERA GOSPODARENJA OTPADOM~~

Provedba mjera za uspješnu uspostavu sustava gospodarenja otpadom na području Grada Gline zahtijeva utvrđivanje raspoloživih izvora financiranja. Međutim, zbog svoje prirode, u Planu gospodarenja otpadom svako razmatranje izvora financiranja može biti samo okvirno. Politički instrumenti poticanja izbjegavanja i smanjenja količine otpada manifestiraju se kroz politiku infrastrukture, prostorne planove i dozvole za gradnju te zakonske i podzakonske odredbe relevantne za razvoj i zaštitu okoliša. Financijski instrumenti mogu biti realizirani kroz izravnu pomoć koja obuhvaća porezne olakšice, jamstva (npr. kod kredita) i donacije novčanih sredstava odnosno kroz politiku smanjenja doprinosa prema službama i ustanovama u ovlasti Grada. Na ovaj način se pokazuje dodatna skrb prema onima subjektima koji pokazuju visoku ekološku svijest u zbrinjavanju i provođenju mjera za smanjenje nastanka otpada. Uz sredstva iz godišnjeg državnog proračuna, za financiranje projekata predviđenih ovim Planom raspoloživi su sljedeći financijski instrumenti: - financijska sredstva Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost - proračun matične jedinice regionalne samouprave - Sisačko-moslavačke županije - proračun jedinice lokalne samouprave - Grad Glina. Drugi izvori financiranja mogu se ostvariti: - osiguranjem sredstava putem kreditne linije, a ista se vraćaju iz sredstava osiguranim kroz povećanu naknadu za komunalne usluge, - vlastitim izvorima i sredstvima iz povećane naknade koju plaćaju domaćinstva za komunalnu uslugu postupanja krutim otpadom (prema načelu »onečišćivač plaća«), - koncesijom ili drugom oblikom javno-privatnog partnerstva, - donacijama i - kroz strukturne fondove EU.

~~Javni izvor financiranja~~

Prema Strategiji gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05), sredstva za ulaganja u gospodarenje otpadom dostupna su iz državnog proračuna, županijskog proračuna te iz proračuna jedinice lokalne samouprave, a sve u ovisnosti od veličine i važnosti predviđenih infrastrukturnih projekata. Za potrebe gospodarenja otpadom Općina kao jedinica lokalne samouprave može se raspolagati sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, koji je osnovan kao strukturirani izvanproračunskih fond iz kojega se financiraju projekti i aktivnosti u tri glavna područja, i to u: - zaštiti okoliša, - uspostavi i održavanju energetske učinkovitosti i - korištenju obnovljivih izvora energije. Stranica 732 - Broj 10 »SLUŽBENI VJESNIK« Ponedjeljak, 20. ožujka 2017.

~~Hrvatska banka za obnovu i razvoj (HBOR)~~

Hrvatska banka za obnovu i razvoj je ustanovila program kreditiranja, pogodna za uspostavu cjelovitog sustava gospodarenja otpadom: - program za obnovu i razvoj komunalne infrastrukture. Krediti se ostvaruju u hrvatskim kunama, uz indeksaciju u stranoj valuti. Program za obnovu i razvoj komunalne infrastrukture ima rok otplate do 15 godina, uključujući poček od 5 godina. Kamatna stopa za program iznosi 4% godišnje. HBOR može financirati projekte do 75% proračunske vrijednosti investicije.

~~Strukturni fondovi Europske unije~~

Strukturni fondovi Europske unije (EU) u službi su kohezijske politike EU, čiji je cilj ostvariti gospodarsku i druš- tvenu koheziju, odnosno ujednačen razvoj u zemljama-članicama EU. Iz tih se fondova stoga financiraju razvojni projekti koji doprinose smanjivanju razlika između razvijenih i manje razvijenih zemalja EU, kao i u promicanju ukupne konkurentnosti europskog društva i gospodarstva. Ovi su fondovi na raspolaganju svim zemljama-čla- nicama EU koje imaju potrebe za dodatnim ulaganjima EU u ujednačen i održiv gospodarski i društveni razvoj. Europski fond za regionalni razvoj (ERDF) jedan je od strukturnih fondova EU. Cilj mu je jačanje gospodarske i društvene kohezije te smanjivanje razlika između regija unutar EU, i to kroz potporu prekograničnoj, transna- cionalnoj i međuregionalnoj suradnji. Uglavnom je usmjeren na proizvodne investicije u cilju otvaranja radnih mjesta, infrastrukturne investicije te na razvoj lokalnih zajednica te razvoj malog i srednjeg poduzetništva. Putem ERDF-a bi se za potrebe jedinice lokalne samouprave moglo osigurati do 70% potrebnih sredstava za kapitalne troškove, a u prvom redu za financiranje sustava odvojenog sakupljanja otpada te sanaciju (i zatvaranje) služ- benih odlagališta otpada.

~~Izvori i visina potrebnih sredstava za provođenje sanacije~~

Troškovi odlaganja otpada, sukladno Pravilniku a prema načelu »onečišćivač plaća« uključuju troškove projektiranja, izgradnje odlagališta, operativne troškove rada odlagališta i procijenjene troškove zatvaranja odlaga- lišta, održavanja i nadzora tijekom 30 godina nakon zatvaranja. Tako je u cijenu odlaganja na indirektan način uključena i cijena sanacije deponije. Kao jedan od financijski zahtjevnijih projekata na području Grada Gline, čija je realizacija utvrđena ovim Planom, izdvaja se izgradnja reciklažnog dvorišta na lokaciji odlagališta »Gmajna« s osiguranjem cjelokupne potrebne opreme i pratećih objekata te infrastrukturom.

~~G.1. ROKOVI I NOSITELJI IZVRŠENJA PLANA~~

Najveći obim aktivnosti, uključujući i osiguranje sredstava potrebnih za provedbu ovog Plana, usmjerit će se na uspostavu odvojenog prikupljanja otpada te danje uređenje odlagališta otpada »Gmajna«. Dinamika planirane uspostave (izgradnje) pojedinih dijelova planiranog sustava gospodarenja otpada ovisit će i o dinamici uspostave sustava gospodarenja otpadom na razini cijele Županije. U sljedećoj tablici navedene su glavne aktivnosti u provedbi ovog Plana, koje će se u skladu s financijskim mogućnostima provoditi.

Tablica G.1-1: Prikaz glavnih aktivnosti u provedbi predmetnog Plana gospodarenja otpadom Broj Godina 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. Odgovornost Nastavak uređenja odlagališta Grad Glina 1. »Gmajna« i Komunalac Glina d.o.o. Uspostava sustava za zaprimanje 2. obavijesti o nepropisno odbače- Grad Glina nom otpadu Uspostava prikupljanja otpada putem mobilnog reciklažnog Grad Glina 3. dvorišta (uz planski definirane i Komunalac Glina d.o.o. lokacije postavljanja mobilnih reciklažnih dvorišta) Ponedjeljak, 20. ožujka 2017. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 10 - Stranica 733

~~Broj Godina 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. Odgovornost~~

~~4. Povećanje broja zelenih otoka Komunalac Glina d.o.o.~~

~~Podjela kompostera 5. Komunalac Glina d.o.o. »ORGANKO« (1000 korisnika)~~

~~6. Nabava dodatnih kompostera~~

~~Nabava novih transportnih 7. Komunalac Glina d.o.o. sredstava~~

~~Izvještavanje o skupljenim količinama otpada: papir, 8. Komunalac Glina d.o.o. biorazgradivi otpad, metal/ glomazni otpad, tekstil, staklo~~

~~Izvješćivanje o odloženim ko- ličinama komunalnog otpada, 9. raspoloživom prostoru na odla- Komunalac Glina d.o.o. galištu te odlaganju biorazgradivog otpada~~

~~Grad Glina 10. Edukacija i informiranje i Komunalac Glina d.o.o.~~

~~Prevencija nelegalnog odbacivanja otpada i pojave »divljih« Grad Glina 11. odlagališta kontinuiranim nad- i Komunalac Glina d.o.o. zorom od strane komunalnog redara~~

~~Izvješća Županijskom uredu (ROO), Ministarstvu zaštite okoliša i pri- 12. Grad Glina rode i Hrvatskoj agenciji za okoliš i prirodu~~

~~H. ZAKLJUČAK~~

Grad Glina provođenjem mjera navedenih u ovom Planu, koje su u skladu s Planom gospodarenja otpadom Sisačko-moslavačke županije, ima za cilj postizanje jedno od vodećih mjesta na području ekološki prihvatljivih rješenja u gospodarenju otpadom. Ovaj Plan je usklađen sa odredbama Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13). Osnovni cilj Plana je unaprijediti sustav gospodarenja otpadom na području jedinice lokalne samouprave - Grada Gline. Plan gospodarenja otpadom Grada Gline - revizija plana, donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave - Gradsko vijeće Grada Gline. Grad Glina, kao jedinica lokalne samouprave, dužna je dostavljati godišnje izvješće o provedbi Plana gospodarenja otpadom Grada Gline jedinici područne/regionalne samouprave (Sisačko-moslavačka županija) najkasnije do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu te ga objaviti u svojem službenom glasilu. U slučaju donošenja propisa koji se direktno odnose na način organizacije i funkcioniranja sustava gospodarenja komunalnog otpada na razini jedinica lokalne samouprave, ukoliko je potrebno, Plan se ažurira i nadopunjuje. Ovaj Plan gospodarenja otpadom Grad Gline - revizija plana stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Službenom vjesniku«. Stranica 734 - Broj 10 »SLUŽBENI VJESNIK« Ponedjeljak, 20. ožujka 2017.

19. gospodarstava (u daljnjem tekstu: Upisnik), trgovačka Temeljem članka 66. stavak 2. Zakona o poljoprivredi društva, obrti, udruge i zadruge registrirani za obav- (»Narodne novine«, broj 30/15) i članka 30. Statuta ljanje poljoprivredne djelatnosti, a imaju prebivalište, Grada Gline (»Službeni vjesnik«, broj 16/13 i 22/14), odnosno sjedište i stoku (plotkinje) na području Gra- Gradsko vijeće Grada Gline na 21. sjednici održanoj da Gline te poljoprivrednu proizvodnju za koju traže 15. ožujka 2017. godine, donijelo je potporu na području Grada Gline, ne koriste druge izvore sufinanciranja za predmetnu potporu i nemaju dugovanja prema Gradu Glini, a ispunjavaju i druge PROGRAM uvjete propisane ovim Programom. potpora poljoprivredi na području Korisnici sredstava potpore za nabavu sredstava i Grada Gline za 2017. godinu uređaja za sprječavanje šteta od divljači na poljoprivrednim površinama poljoprivrednika s područja Grada OPĆI UVJETI Gline su lovačke udruge sa sjedištem na području Grada Gline koje ne koriste druge izvore sufinancira- Članak 1. nja za predmetnu potporu i nemaju dugovanja prema Gradu Glini, a ispunjavaju i druge uvjete propisane Ovim Programom utvrđuju se aktivnosti u poljopri- ovim Programom. vredi za koje će Grad Glina u 2017. godini dodjeljivati potpore male vrijednosti te kriteriji i postupak dodjele istih. Članak 4. Potpore podrazumijevaju dodjelu bespovratnih Sukladno članku 2., točka 2. Uredbe 1408/2013 i novčanih sredstava iz Proračuna Grada Gline. članku 2. točka 2. Uredbe 1407/2013 pod pojmom »jedan poduzetnik« obuhvaćena su sva poduzeća koja su Članak 2. u najmanje jednom od sljedećih međusobnih odnosa: Potpore male vrijednosti dodjeljuju se sukladno a) jedno poduzeće ima većinu glasačkih prava pravilima EU o pružanju državne potpore poljoprivredi dioničara ili članova u drugom poduzeću; i ruralnom razvoju propisanim Uredbom Komisije (EZ) b) jedno poduzeće ima pravo imenovati ili smije- broj 1408/2013 od 18. prosinca 2013. o primjeni čla- niti većinu članova upravnog, upravljačkog ili naka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske nadzornog tijela drugog poduzeća; unije na potpore de minimis u poljoprivrednom sektoru c) jedno poduzeće ima pravo ostvarivati vladaju- proizvodnje - u daljnjem tekstu: Uredba 1408/2013. ći utjecaj na drugo poduzeće prema ugovoru Sukladno članku 1. Uredbe 1408/2013, ovaj se Pro- sklopljenom s tim poduzećem ili prema odredbi gram primjenjuje na potpore dodijeljene poduzetnicima statuta ili društvenog ugovora tog poduzeća; koji se bave primarnom proizvodnjom poljoprivrednih d) jedno poduzeće, koje je dioničar ili član u proizvoda, uz iznimku: drugom poduzeću, kontrolira samo, u skladu s a) potpora čiji je iznos određen na temelju cijene dogovorom s drugim dioničarima ili članovima ili količine proizvoda stavljenih na tržište, tog poduzeća, većinu glasačkih prava dioničara b) potpora djelatnostima vezanima uz izvoz, to ili glasačkih prava članova u tom poduzeću. jest potpora koje su izravno vezane uz izveze- Poduzeća koja su u bilo kojem od odnosa navedenih ne količine, potpora za osnivanje i upravljanje u prvom podstavku točkama (a) do (d) preko jednog distribucijskom mrežom ili za neke druge tekuće ili više drugih poduzeća isto se tako smatraju jednim troškove vezane uz izvoznu djelatnost, poduzetnikom. c) potpora uvjetovanih korištenjem domaćih umjesto uvoznih proizvoda. Posebna izuzeća navedena su dodatno u opisu prihvatljivih korisnika pod svakom opisanom Mjerom. Sukladno članku 2. Uredbe 1408/2013, »poljopri- vredni proizvodi« znači proizvodi iz Priloga I. Ugovora Za korisnike potpora koji su u sustavu PDV-a troš- o funkcioniranju Europske unije, uz iznimku proizvoda kovi PDV-a nisu prihvatljivi za odobravanje potpore. ribarstva i akvakulture obuhvaćenih Uredbom Vijeća Maksimalan iznos potpora u kalendarskoj godini (EZ) broj 104/2000. po poljoprivrednom gospodarstvu je do 20.000,00 kn. Ostale potpore koje se dodjeljuju po ovom Pro- gramu iz članka 1. dodjeljuju se sukladno pravilima Članak 5. EU o pružanju državne potpore propisanim Uredbom Komisije (EZ) br. 1407/2013 od 18. prosinca 2013. o Grad Glina će u 2017. godini dodjeljivati potpore primjeni članka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju sukladno Uredbi 1407/2013 za sljedeće aktivnosti: Europske unije na de minimis potpore - u daljnjem Mjera 1: Sufinanciranje edukacije i stručnog usa- tekstu: Uredba 1407/2013. vršavanja u poljoprivredi, Mjera 2: Sufinanciranje promocije i plasmana Članak 3. poljoprivrednih proizvoda, Korisnici sredstava potpore jesu obiteljska poljopri- Mjera 3: Sufinanciranje nabave sredstava i uređaja vredna gospodarstva upisana u Upisnik poljoprivrednih za sprječavanje šteta od divljači, Ponedjeljak, 20. ožujka 2017. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 10 - Stranica 735

Grad Glina će u 2017. godini dodjeljivati potpore MJERA 2. Sufinanciranje promocije i plasmana sukladno Uredbi 1408/2013 za sljedeće aktivnosti: poljoprivrednih proizvoda Mjera 4: Sufinanciranje kapitalnih ulaganja u poljoprivredi, Članak 7. Mjera 5: Sufinanciranje osiguranja od mogućih Gradska potpora za promociju i plasman poljopri- šteta u poljoprivredi, vrednih proizvoda odobrit će se korisniku za: Mjera 6: Sufinanciranje pripreme projekata za - promociju poljoprivrednih proizvoda preko na- financiranje iz fondova Europske unije, stupa na sajmovima i manifestacijama, Mjera 7: Sufinanciranje projektne dokumentacije - označavanje poljoprivrednih proizvoda oznakama za ishođenje akata o pravu gradnje, izvornosti, zemljopisnog podrijetla i tradicio- Mjera 8: Sufinanciranje pčelarske proizvodnje, nalnog ugleda poljoprivrednih proizvoda, za uspostavu robnih marki i uvođenje HACCP-a, Mjera 9: Sufinanciranje biljne ekološke poljopri- ISO standarda i sl. vredne proizvodnje, Potpora iz stavka 1. točke 1. ovog članka dodjeljuje Mjera 10: Sufinanciranje udruga i zadruga regi- se za trošak izložbenog prostora izlagača, a najviše striranih za obavljanje poljoprivredne do 2.000,00 kn za korisnika po manifestaciji, tj. najviše djelatnosti, do 5.000,00 kn po korisniku godišnje. Mjera 11: Sufinanciranje podizanja voćnjaka, vino- Najviši iznos potpora iz stavka 1. točke 2. ovog grada i nasada jagoda, članka po jednom korisniku iznosi do 25% stvarnih Mjera 12: Sufinanciranje izgradnje staklenika i troškova, a najviše do 5.000,00 kn po korisniku go- plastenika, dišnje. Mjera 13: Sufinanciranje sadnje ili sjetve ljekovitog Uvjeti za dodjelu potpore su: bilja, - da podnositelj zahtjeva ima prebivalište/sjedi- Mjera 14: Sufinanciranje umjetnog osjemenjivanja šte na području Grada Gline te poljoprivrednu goveda, proizvodnju za koju traži potporu na području Grada Gline, Mjera 15: Sufinanciranje umjetnog osjemenjivanja svinja, - da podnositelj zahtjeva nema dugovanja prema Gradu Glini, Mjera 16: Sufinanciranje tova junadi. - da je podnositelj zahtjeva upisan u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, MJERA 1. Sufinanciranje edukacije i stručnog - dokaz da je podnositelj zahtjeva sudjelovao usavršavanja u poljoprivredi na regionalnim, državnim ili međunarodnim manifestacijama na kojima je promovirao po- Članak 6. ljoprivredne proizvode, Gradska potpora za edukaciju i stručno usavršavanje - dokaz o provođenju mjera iz stavka 1. točke 2. u poljoprivrednoj proizvodnji odobrit će se za troško- ovog članka, ve školovanja i sudjelovanja na edukaciji i stručnom - da podnositelj zahtjeva ne koristi druge izvore usavršavanju poljoprivrednih proizvođača u visini do sufinanciranja za predmetnu potporu. 50% stvarnih troškova tj. cijene školarine i troškova sudjelovanja na edukaciji i stručnom usavršavanju MJERA 3. Sufinanciranje nabave sredstava i ure- po pojedinom polazniku, a najviše do 3.000,00 kn po đaja za sprječavanje šteta od divljači korisniku godišnje. Uvjeti za dodjelu potpore su: Članak 8. - da podnositelj zahtjeva ima prebivalište/sjedište na području Grada Gline te poljoprivrednu proizvodnju Grad Glina će subvencionirati lovačkim udrugama sa za koju traži potporu na području Grada Gline, sjedištem na području Grada Gline nabavu sredstava i uređaja za sprječavanje šteta od divljači na poljopri- - da podnositelj zahtjeva nema dugovanja prema vrednim površinama poljoprivrednika s područja Grada Gradu Glini, Gline i to nabavu električnih pastira sa pripadajućom - da je podnositelj zahtjeva upisan u Upisnik opremom i repelenata za potrebe vlasnika i korisnika poljoprivrednih gospodarstava, obrađenog poljoprivrednog zemljišta. - uspješan završetak školovanja i dokaz o sudje- Uvjeti za dodjelu potpore su: lovanju na edukaciji i stručnom usavršavanju, - da podnositelj zahtjeva ima sjedište na području - da podnositelj zahtjeva ne koristi druge izvore Grada Gline, sufinanciranja za predmetnu potporu. - da podnositelj zahtjeva nema dugovanja prema Korisnik subvencije iz stavka 1. ovog članka dužan Gradu Glini, je najkasnije u roku od 15 dana od dana završetka - da podnositelj zahtjeva ima račune za kupljena školovanja dostaviti Gradu Glini dokaz o završetku sredstava i uređaje za sprječavanje šteta od školovanja. divljači, Stranica 736 - Broj 10 »SLUŽBENI VJESNIK« Ponedjeljak, 20. ožujka 2017.

- da podnositelj zahtjeva dostavi presliku ugovora - da je podnositelj zahtjeva upisan u Upisnik s poljoprivrednim proizvođačem kome je dodijelio poljoprivrednih gospodarstava, na korištenje sredstvo ili uređaj za sprječavanje - da podnositelj zahtjeva ima zaključenu policu šteta od divljači ili drugi odgovarajući dokaz osiguranja od mogućih šteta u biljnoj i stočarskoj te da je sredstvo dodijeljeno poljoprivrednom proizvodnji za tekuću godinu i platio je/plaća proizvođaču s područja Grada Gline, premiju osiguranja za tekuću godinu prema - da podnositelj zahtjeva ne koristi druge izvore zaključenoj polici osiguranja, sufinanciranja za predmetnu potporu. - da podnositelj zahtjeva ne koristi druge izvore Maksimalan iznos sredstava potpore po jednom sufinanciranja za predmetnu potporu. korisniku iznosi do 50% dokumentiranih troškova, a Maksimalan iznos sredstava potpore po jednom najviše do 5.000,00 kn po korisniku godišnje. korisniku iznosi do 25% ukupne premije osiguranja po pojedinoj polici, a najviše do 4.000,00 kn po kori- MJERA 4. Sufinanciranje kapitalnih ulaganja u sniku godišnje. poljoprivredi Potpora se ne može dodijeliti u korist velikih po- duzeća i poduzeća za preradu i stavljanje na tržište Članak 9. poljoprivrednih proizvoda. Gradska potpora za kapitalna ulaganja u poljoprivredi odobrit će se korisniku za: MJERA 6. Sufinanciranje pripreme projekata za - izgradnju, adaptaciju, rekonstrukciju i opremanje financiranje iz fondova Europske unije objekata i to samo za investicije u primarnoj proizvodnji. Članak 11. Uvjeti za dodjelu potpore su: Gradska potpora za pripremu projekata povezanih - da podnositelj zahtjeva ima prebivalište/sjedi- s primarnom poljoprivrednom proizvodnjom za financi- šte na području Grada Gline te poljoprivrednu ranje iz fondova Europske unije odobrit će se korisniku proizvodnju za koju traži potporu na području za troškove koji obuhvaćaju naknade za konzultante, Grada Gline, poslovne planove i studije izvedivosti kao i ostalu - da podnositelj zahtjeva nema dugovanja prema dokumentaciju potrebnu za aplikaciju na natječaj za Gradu Glini, korištenje sredstava iz fondova Europske unije. - da je podnositelj zahtjeva upisan u Upisnik Uvjeti za dodjelu potpore su: poljoprivrednih gospodarstava, - da podnositelj zahtjeva ima prebivalište/sjedi- - da podnositelj zahtjeva ili član obiteljskog šte na području Grada Gline te poljoprivrednu poljoprivrednog gospodarstva ima akt o pravu proizvodnju za koju traži potporu na području gradnje ili potvrdu da za radove nije potreban Grada Gline, akt kojim se odobrava gradnja ili da je objekt - da podnositelj zahtjeva nema dugovanja prema u upisniku objekata odobrenih pod posebnim Gradu Glini, uvjetima, - da je podnositelj zahtjeva upisan u Upisnik - da podnositelj zahtjeva ne koristi druge izvore poljoprivrednih gospodarstava, sufinanciranja za predmetnu potporu. - da podnositelj zahtjeva koristi usluge od pravnih Maksimalan iznos sredstava potpore po jednom i fizičkih osoba ovlaštenih za obavljanje poslova korisniku iznosi do 25% od ukupne vrijednosti izvrše- iz stavka 1. ovog članka, nog ulaganja, a najviše do 7.500,00 kn po korisniku - da podnositelj zahtjeva ne koristi druge izvore godišnje. sufinanciranja za predmetnu potporu. Maksimalan iznos sredstava potpore po jednom MJERA 5. Sufinanciranje osiguranja od mogućih korisniku iznosi do 25% stvarnih troškova, a najviše šteta u poljoprivredi do 5.000,00 kn po korisniku godišnje.

Članak 10. MJERA 7. Sufinanciranje projektne dokumentacije Gradska potpora za osiguranje od mogućih šteta u za ishođenje akata o pravu gradnje poljoprivrednoj proizvodnji odobrit će se korisniku koji ima zaključenu policu osiguranja od mogućih šteta u Članak 12. biljnoj i stočarskoj proizvodnji za tekuću godinu i platio Gradska potpora za trošak projektne dokumenta- je/plaća premiju osiguranja za tekuću godinu prema cije za ishođenje akata o pravu gradnje odobrit će se zaključenoj polici osiguranja. korisniku, ako je projektna dokumentacija izrađena Uvjeti za dodjelu potpore su: za izgradnju i adaptaciju objekata koji služe za poljo- - da podnositelj zahtjeva ima prebivalište/sjedi- privrednu namjenu. šte na području Grada Gline te poljoprivrednu Uvjeti za dodjelu potpore su: proizvodnju za koju traži potporu na području - da podnositelj zahtjeva ima prebivalište/sjedi- Grada Gline, šte na području Grada Gline te poljoprivrednu - da podnositelj zahtjeva nema dugovanja prema proizvodnju za koju traži potporu na području Gradu Glini, Grada Gline, Ponedjeljak, 20. ožujka 2017. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 10 - Stranica 737

- da podnositelj zahtjeva nema dugovanja prema - da je podnositelj zahtjeva upisan u Upisnik Gradu Glini, ekoloških proizvođača, - da je podnositelj zahtjeva upisan u Upisnik - da podnositelj zahtjeva posjeduje zapisnik i poljoprivrednih gospodarstava, izvješće nadzorne stanice, potvrdnicu o eko- - da podnositelj zahtjeva ne koristi druge izvore loškoj proizvodnji ili prijelaznom razdoblju na sufinanciranja za predmetnu potporu. navedenoj površini, Maksimalan iznos sredstava potpore po jednom - da podnositelj zahtjeva ne koristi druge izvore korisniku iznosi do 50% od ukupne vrijednosti doku- sufinanciranja za predmetnu potporu. mentiranih troškova izrade projektne dokumentacije, Maksimalni iznos potpore je do 6.000,00 kn po a najviše do 5.000,00 kn po korisniku godišnje. korisniku godišnje.

MJERA 8. Sufinanciranje pčelarske proizvodnje MJERA 10. Sufinanciranje udruga i zadruga registriranih za obavljanje poljoprivredne Članak 13. djelatnosti Gradska potpora za nabavu novih košnica, nove pčelarske opreme i potpora po košnici odobrit će se Članak 15. korisniku koji u tekućoj godini ima najmanje 10 pče- linjih zajednica. Gradska potpora udrugama i zadrugama registrira- Uvjeti za dodjelu potpore su: nim za obavljanje poljoprivredne djelatnosti odobrit će se za nabavu nove opreme i uređaja u poljoprivrednoj - da podnositelj zahtjeva ima prebivalište/sjedi- proizvodnji. šte na području Grada Gline te poljoprivrednu proizvodnju za koju traži potporu na području Uvjeti za dodjelu potpore su: Grada Gline, - da podnositelj zahtjeva ima sjedište na području - da podnositelj zahtjeva nema dugovanja prema Grada Gline te poljoprivrednu proizvodnju za Gradu Glini, koju traži potporu na području Grada Gline, - da je podnositelj zahtjeva upisan u Upisnik - da podnositelj zahtjeva nema dugovanja prema poljoprivrednih gospodarstava, Gradu Glini, - da podnositelj zahtjeva ima najmanje 10 pčelinjih - da podnositelj zahtjeva ima zapisnik sa skupštine zajednica, u tekućoj godini, - da podnositelj zahtjeva ne koristi druge izvore - da podnositelj zahtjeva ima program rada za sufinanciranja za predmetnu potporu. tekuću godinu, Maksimalan iznos sredstava potpore po jednom - da podnositelj zahtjeva ne koristi druge izvore korisniku iznosi do 25 % po kupljenoj novoj košnici sufinanciranja za predmetnu potporu. i novoj pčelarskoj opremi te 30,00 kn po košnici, a Maksimalan iznos sredstava potpore po jednom najviše do 6.000,00 kn po korisniku godišnje. korisniku iznosi do 25% stvarnih troškova, a najviše do 10.000,00 kn po korisniku godišnje. MJERA 9. Sufinanciranje biljne ekološke poljo- Korisnik gradske potpore ne smije otuđiti sufinan- privredne proizvodnje ciranu opremu i uređaje u periodu od 5 (pet) godina od isplate gradske potpore. Članak 14. Gradska potpora za biljnu ekološku poljoprivrednu MJERA 11. Sufinanciranje podizanja voćnjaka, proizvodnju odobrit će se korisniku koji se u tekućoj vinograda i nasada jagoda godini bavi ekološkom poljoprivrednom proizvodnjom na najmanje 0,25 ha površine ili je u prijelaznom razdoblju ekološke proizvodnje na najmanje 0,25 ha Članak 16. površine te je upisan u upisnik ekoloških proizvođača. Gradska potpora za nabavu voćnih sadnica odobrit Gradska potpora se dodjeljuje za: će se onom korisniku koji je u tekućoj godini posadio - ratarsku proizvodnju u iznosu od 1.000,00 kn/ najmanje 200 visokokvalitetnih voćnih sadnica jabuke, ha, kruške, aronije ili ostalih voćnih vrsta; najmanje 150 - proizvodnju ljekovitog bilja i povrća u iznosu od sadnica šljive ili breskve ili trešnje ili višnje ili lijeske; te 2.000,00 kn/ha, najmanje 50 sadnica oraha, pitomog kestena ili duda. - voćnjake i vinograde u iznosu od 3.000,00 kn/ Gradska potpora se dodjeljuje u iznosu do 5,00 ha. kuna po voćnoj sadnici izuzev sadnica šljive od 7,00 Uvjeti za dodjelu potpore su: kuna po sadnici; sadnica lijeske od 3,00 kune po sad- - da podnositelj zahtjeva ima prebivalište/sjedi- nici; sadnica oraha i duda od 15,00 kuna po sadnici; šte na području Grada Gline te poljoprivrednu sadnica pitomog kestena od 15,00 kuna po sadnici. proizvodnju za koju traži potporu na području Gradska potpora za nabavu loznih cijepova odobrit Grada Gline, će se onom korisniku koji je u tekućoj godini u vino- - da podnositelj zahtjeva nema dugovanja prema gradu posadio najmanje 200 visokokvalitetnih loznih Gradu Glini, cijepova, a za sortu škrlet najmanje 100 loznih cijepova. Stranica 738 - Broj 10 »SLUŽBENI VJESNIK« Ponedjeljak, 20. ožujka 2017.

Gradska potpora dodjeljuje se u iznosu od 3,00 MJERA 13. Sufinanciranje sadnje ili sjetve ljeko- kune po posađenom loznom cijepu. vitog bilja Gradska potpora za nabavu sadnica jagoda odobrit će se onom korisniku koji je u tekućoj godini posadio Članak 18. najmanje 500 visokokvalitetnih sadnica jagoda. Gradska potpora za sadnju ili sjetvu ljekovitog Gradska potpora dodjeljuje se u iznosu od 0,40 bilja odobrit će se onom korisniku koji je u tekućoj kuna po posađenoj sadnici jagode. godini posijao ili posadio ljekovito bilje na površini Uvjeti za dodjelu potpore su: od najmanje 0,20 ha pridržavajući se sjetvenih normi - da podnositelj zahtjeva ima prebivalište/sjedi- odnosno normativa sadnje. šte na području Grada Gline te poljoprivrednu Gradska potpora se dodjeljuje u iznosu od 3.000,00 proizvodnju za koju traži potporu na području kuna po hektaru posađenog ili posijanog ljekovitog bilja. Grada Gline, Uvjeti za dodjelu potpore su: - da podnositelj zahtjeva nema dugovanja prema - da podnositelj zahtjeva ima prebivalište/sjedi- Gradu Glini, šte na području Grada Gline te poljoprivrednu - da je podnositelj zahtjeva upisan u Upisnik proizvodnju za koju traži potporu na području poljoprivrednih gospodarstava, Grada Gline, - da podnositelj zahtjeva ima račune o kupnji - da podnositelj zahtjeva nema dugovanja prema sadnog materijala, Gradu Glini, - da podnositelj zahtjeva ima deklaracije sadnog - da je podnositelj zahtjeva upisan u Upisnik materijala, poljoprivrednih gospodarstava, - da podnositelj zahtjeva ne koristi druge izvore - da podnositelj zahtjeva ima račune o kupnji sufinanciranja za predmetnu potporu. sadnog ili sjemenskog materijala, Maksimalni iznos potpore je do 6.000,00 kn po - da podnositelj zahtjeva ima deklaraciju sadnog korisniku godišnje. ili sjemenskog materijala, - da podnositelj zahtjeva ne koristi druge izvore sufinanciranja za predmetnu potporu. MJERA 12. Sufinanciranje izgradnje staklenika i plastenika Maksimalni iznos potpore je do 6.000,00 kn po korisniku godišnje.

Članak 17. MJERA 14. Sufinanciranje umjetnog osjemenjivanja Gradska potpora za izgradnju staklenika i plastenika goveda odobrit će se onom korisniku koji je u tekućoj godini izgradio najmanje 100 m2 novog staklenika ili plastenika. Gradska potpora se dodjeljuje u iznosu do 10 Članak 19. kn/m2 natkrivenog prostora staklenika ili plastenika. Grad Glina će subvencionirati umjetno osjeme- Gradska potpora se dodjeljuje u iznosu od 5 kn/m2 njivanje goveda korisnicima u iznosu od 50 % sveu- natkrivenog prostora rabljenog staklenika ili plastenika. kupnog troška umjetnog osjemenjivanja po plotkinji Uvjeti za dodjelu potpore su: jedan puta godišnje, ne uključujući pregone, temeljem - da podnositelj zahtjeva ima prebivalište/sjedi- ispostavljenog računa o izvršenju usluge uz koji mora šte na području Grada Gline te poljoprivrednu biti priložena potvrda o umjetnom osjemenjivanju. proizvodnju za koju traži potporu na području Grad Glina će priznati račune: Grada Gline, - izdane od ovlaštene veterinarske organizacije - da podnositelj zahtjeva nema dugovanja prema koja je izvršila uslugu umjetnog osjemenjivanja, Gradu Glini, - račune o kupljenom sjemenu za korisnike koji - da je podnositelj zahtjeva upisan u Upisnik vrše sami umjetno osjemenjivanje za potrebe poljoprivrednih gospodarstava, svog poljoprivrednog gospodarstva na temelju - da podnositelj zahtjeva ima račune o kupnji stručne osposobljenosti za koju imaju valjanu dokumentaciju. novog plastenika ili staklenika, Sveukupan trošak umjetnog osjemenjivanja obuhvaća - da podnositelj zahtjeva ima račune o kupnji obračun svih troškova umjetnog osjemenjivanja, a za rabljenog plastenika ili staklenika, poljoprivredna gospodarstva koja vrše sama umjet- - da podnositelj zahtjeva ne koristi druge izvore no osjemenjivanje za potrebe svog poljoprivrednog sufinanciranja za predmetnu potporu. gospodarstva na temelju stručne osposobljenosti za Maksimalni iznos potpore je do 5.000,00 kn po koju imaju valjanu dokumentaciju sveukupni trošak korisniku godišnje. obuhvaća cijenu sjemena. Ponedjeljak, 20. ožujka 2017. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 10 - Stranica 739

Uvjeti za dodjelu potpore su: - da podnositelj zahtjeva nema dugovanja prema - da podnositelj zahtjeva ima prebivalište/sjedište Gradu Glini, na području Grada Gline te stoku (plotkinje) za - da je podnositelj zahtjeva upisan u Upisnik koje traži potporu na području Grada Gline, poljoprivrednih gospodarstava, - da podnositelj zahtjeva nema dugovanja prema - da podnositelj zahtjeva ima račune sa prilože- Gradu Glini, nom potvrdom o umjetnom osjemenjivanju za - da je podnositelj zahtjeva upisan u Upisnik svaku plotkinju, poljoprivrednih gospodarstava, - da podnositelj zahtjeva ima račun o kupljenom sjemenu za poljoprivredna gospodarstva koja - da podnositelj zahtjeva ima račune sa prilože- vrše sama umjetno osjemenjivanje za potrebe nom potvrdom o umjetnom osjemenjivanju za svog poljoprivrednog gospodarstva, svaku plotkinju, - da podnositelj zahtjeva ima presliku valja- - da podnositelj zahtjeva ima račun o kupljenom nog dokumenta o stručnoj osposobljenosti za sjemenu za poljoprivredna gospodarstva koja umjetno osjemenjivanje izdanog od nadležnog vrše sama umjetno osjemenjivanje za potrebe tijela (za poljoprivredna gospodarstva koja vrše svog poljoprivrednog gospodarstva, sama umjetno osjemenjivanje za potrebe svog - da podnositelj zahtjeva ima presliku valja- poljoprivrednog gospodarstva), nog dokumenta o stručnoj osposobljenosti za - da podnositelj zahtjeva ne koristi druge izvore umjetno osjemenjivanje izdanog od nadležnog sufinanciranja za predmetnu potporu. tijela (za poljoprivredna gospodarstva koja vrše sama umjetno osjemenjivanje za potrebe svog Maksimalni iznos potpore je do 2.000,00 kn po poljoprivrednog gospodarstva), korisniku godišnje. - da podnositelj zahtjeva ne koristi druge izvore sufinanciranja za predmetnu potporu. MJERA 16. Sufinanciranje tova junadi Maksimalni iznos potpore je do 3.000,00 kn po korisniku godišnje. Članak 21. Gradska potpora za tov junadi odobrit će se ko- MJERA 15. Sufinanciranje umjetnog osjemenjivanja risniku za držanje-tov junadi koji je u tekućoj godini svinja prodao/ isporučio utovljenu junad o čemu ima račun ili otpremnicu ili Zapisnik s linije klanja u koliko se radi o uslužnom tovu i presliku ugovora o uslužnom tovu, Članak 20. na kojima je istaknut broj prodanih/isporučenih grla. Grad Glina će subvencionirati umjetno osjemenji- Uvjeti za dodjelu potpore su: vanje svinja korisnicima u iznosu od 50 % sveukupnog - da podnositelj zahtjeva ima prebivalište/sjedi- troška umjetnog osjemenjivanja po plotkinji dva puta šte na području Grada Gline te poljoprivrednu godišnje, ne uključujući pregone, temeljem ispostav- proizvodnju za koju traži potporu na području ljenog računa uz koji mora biti priložena potvrda o Grada Gline, umjetnom osjemenjivanju. - da podnositelj zahtjeva nema dugovanja prema Grad Glina će priznati račune: Gradu Glini, - izdane od ovlaštene veterinarske organizacije - da je podnositelj zahtjeva upisan u Upisnik koja je izvršila uslugu umjetnog osjemenjivanja, poljoprivrednih gospodarstava, - račune o kupljenom sjemenu za korisnike koji - da podnositelj zahtjeva ima račun ili otpremni- vrše sami umjetno osjemenjivanje za potrebe cu ili Zapisnik s linije klanja u koliko se radi o svog poljoprivrednog gospodarstva na temelju uslužnom tovu i presliku ugovora o uslužnom stručne osposobljenosti za koju imaju valjanu tovu, na kojima je iskazan broj prodanih/ispo- dokumentaciju. ručenih grla, Sveukupan trošak umjetnog osjemenjivanja obu- - da podnositelj zahtjeva ne koristi druge izvore hvaća obračun svih troškova umjetnog osjeme- sufinanciranja za predmetnu potporu. njivanja, a za korisnike koji vrše sami umjetno osjemenjivanje za potrebe svog poljoprivrednog Potpora se dodjeljuje u iznosu od 15,00 kn/ pro- gospodarstva na temelju stručne osposobljenosti danom/isporučenom grlu. za koju imaju valjanu dokumentaciju sveukupni Maksimalni iznos potpore je do 3.000,00 kn po trošak obuhvaća cijenu sjemena. korisniku godišnje. Uvjeti za dodjelu potpore su: - da podnositelj zahtjeva ima prebivalište/sjedište Članak 22. na području Grada Gline te stoku (plotkinje )za Sredstva za potpore iz članka 5. ovog Programa koje traži potporu na području Grada Gline, osigurat će se u Proračunu Grada Gline za 2017. godinu. Stranica 740 - Broj 10 »SLUŽBENI VJESNIK« Ponedjeljak, 20. ožujka 2017.

REDNI PLANIRANI IZNOS U NAZIV POTPORE BROJ 2017./kn 1. Sufinanciranje edukacije i stručnog usavršavanja u poljoprivredi 15.000,00 2. Sufinanciranje promocije i plasmana poljoprivrednih proizvoda 7.000,00 3. Sufinanciranje nabave sredstava za sprječavanje šteta od divljači 35.000,00 4. Sufinanciranje kapitalnih ulaganja u poljoprivredi 35.000,00 5. Sufinanciranje osiguranja od mogućih šteta u poljoprivredi 25.000,00 6. Sufinanciranje pripreme projekata za financiranje iz fondova Europske unije 10.000,00 7. Sufinanciranje projektne dokumentacije za ishođenje akata o pravu gradnje 10.000,00 8. Sufinanciranje pčelarske proizvodnje 54.000,00 9. Sufinanciranje biljne ekološke poljoprivredne proizvodnje 40.000,00 Sufinanciranje udruga i zadruga registriranih za obavljanje poljoprivredne dje- 10. 10.000,00 latnosti 11. Sufinanciranje podizanja voćnjaka, vinograda i nasada jagoda 39.000,00 12. Sufinanciranje izgradnje staklenika i plastenika 10.000,00 13. Sufinanciranje sadnje ili sjetve ljekovitog bilja 10.000,00 14. Sufinanciranje umjetnog osjemenjivanja goveda 75.000,00 15. Sufinanciranje umjetnog osjemenjivanja svinja 5.000,00 16. Sufinanciranje tova junadi 20.000,00 UKUPNO 400.000,00

POTREBNA DOKUMENTACIJA I POSTUPAK upravni odjel za financije Grada Gline dostavit će na DODJELE POTPORE traženje Povjerenstva podatke o stanju dugovanja u postupku obrade zahtjeva. Članak 23. Postupak dodjele gradskih potpora provodi se Članak 26. temeljem objavljenog Javnog poziva za podnošenje Sukladno članku 3. Uredbe 1408/2013 ukupan zahtjeva za odobrenje potpore po pojedinoj mjeri iznos potpora male vrijednosti koji je dodijeljen jed- ovog Programa. nom poduzetniku ne smije prijeći iznos od 15.000,00 Javni poziv objavit će se na web stranici i oglasnoj EUR-a tijekom razdoblja od tri fiskalne godine te se ploči Grada Gline, a obavijest o objavi Javnog poziva ta gornja granica primjenjuje bez obzira na oblik ili svrhu potpore. u dnevnom tisku. Sukladno članku 6. Uredbe 1408/2013, podnositelj zahtjeva mora svom zahtjevu priložiti izjavu o izno- Članak 24. sima dodijeljenih potpora male vrijednosti u sektoru Javni poziv za podnošenje zahtjeva za odobrenje poljoprivrede iz drugih izvora tijekom prethodne dvije gradskih potpora raspisuje Gradonačelnik Grada Gline. fiskalne godine i u tekućoj fiskalnoj godini. Gradsko povjerenstvo za potpore u poljoprivredi Davatelj državne potpore dužan je korisniku potpore imenovano Odlukom o osnivanju i imenovanju Grad- dostaviti obavijest da mu je dodijeljena potpora male skog povjerenstva za dodjelu potpore u poljoprivredi vrijednosti sukladno Uredbi 1408/2013. Grada Gline (»Službeni vjesnik« broj 46/15) (u daljnjem Sukladno članku 3. Uredbe 1407/2013 ukupan tekstu: Povjerenstvo) izrađuje tekst Javnog poziva, iznos potpora male vrijednosti koji je dodijeljen jed- provjerava dostavljenu dokumentaciju, sastavlja pri- nom poduzetniku ne smije prijeći iznos od 200.000,00 jedlog Liste potpora (u daljnjem tekstu: Lista) te daje EUR-a tijekom razdoblja od tri fiskalne godine te se Gradonačelniku Grada Gline na utvrđivanje. ta gornja granica primjenjuje bez obzira na oblik ili svrhu potpore. Sukladno članku 6. Uredbe 1407/2013, podnositelj Članak 25. zahtjeva mora svom zahtjevu priložiti izjavu o iznosima Zahtjevi za gradske potpore podnose se na gradskim dodijeljenih potpora male vrijednosti iz drugih izvora obrascima koji se mogu podići u Upravnom odjelu za tijekom prethodne dvije fiskalne godine i u tekućoj gospodarske djelatnosti, prostorno uređenje, gradnju i fiskalnoj godini. gradsku imovinu Grada Gline ili na internetskoj stranici Davatelj državne potpore dužan je korisniku potpore Grada Gline, a rješavaju se prema redoslijedu pris- dostaviti obavijest da mu je dodijeljena potpora male pijeća kompletiranih zahtjeva do utroška sredstava. vrijednosti sukladno Uredbi 1407/2013. Nepotpuni zahtjevi neće se razmatrati. Potrebna dokumentacija za isplatu sredstava pot- Članak 27. pore bit će specificirana na svakom obrascu zahtjeva. Administrativno-tehničke poslove potrebne za Povjerenstvo može zatražiti od podnositelja zahtje- provođenje ovog Programa obavlja Upravni odjel za va dodatnu dokumentaciju te po potrebi izvršiti uvid gospodarske djelatnosti, prostorno uređenje, gradnju na terenu kako bi se dokazalo ispunjavanje uvjeta za i gradsku imovinu u suradnji s Upravnim odjelom za dodjelu potpora utvrđenih ovim Programom. financije i proračun. Podnositelji zahtjeva nisu dužni dostaviti potvrdu o Nadležni upravni odjel iz stavka 1. ovog članka: stanju dugovanja prema Gradu Glini kao sastavni dio - vodi evidenciju odobrenih sredstava potpora iz dokumentacije prilikom podnošenja zahtjeva. Nadležni ovog Programa, Ponedjeljak, 20. ožujka 2017. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 10 - Stranica 741

- po potrebi obavlja provjere na licu mjesta na Ukoliko je korisnik gradske potpore odnosno pod- uzorku kod korisnika kojima je dodijeljena pot- nositelj zahtjeva priložio neistinitu dokumentaciju ili pora. prijavljeno stanje u zahtjevu i dokumentaciji ne odgovara Odobrena novčana sredstva doznačuje Upravni njegovom stvarnom stanju na terenu, od korisnika će odjel za financije i proračun Grada Gline na žiro-račun se zatražiti povrat sredstava u Proračun Grada Gline, korisnika potpore, odnosno podnositelja zahtjeva. a podnositelju zahtjeva isti će se odbiti. Članak 28. Ako korisnik ne izvrši povrat sredstava u zadanom Korisnici bespovratnih sredstava sukladno ovom roku pokrenut će se postupak prisilne naplate i bit će Programu moraju dostaviti u roku 30 dana od uplate isključen iz svih gradskih potpora u poljoprivredi u sredstava na račun, izvješće o utrošku sredstava/ narednih pet (5) godina. realizaciji potpore, odnosno pisanu izjavu da je roba isporučena/usluga obavljena/radovi: - izvedeni na način utvrđen zahtjevom od strane Članak 31. krajnjeg korisnika (dalje: zahtjev); Javni poziv za podnošenje zahtjeva za odobrenje - izvedeni u skladu sa vremenskim rokovima iz gradskih potpora raspisat će se nakon dobivanja zahtjeva; pozitivnog mišljenja nadležnog ministarstva na ovaj - izvedeni u skladu sa zahtjevima količine i kva- Program. litete iz zahtjeva; - izvedeni na lokacijama koje su navedene u zahtjevu; Članak 32. - izvedeni prema opisu iz zahtjeva; Ovaj Program stupa na snagu osmog dana od dana - izvedeni sukladno nacrtima, analizama, mode- lima, uzorcima iz zahtjeva; objave u »Službenom vjesniku«. - roba instalirana i u upotrebi. SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA Članak 29. GRAD GLINA Zahtjevi za potpore podnose se do 30. studenoga GRADSKO VIJEĆE 2017. godine, a nepravovremeni zahtjevi se neće razmatrati. KLASA: 320-01/17-01/03 URBROJ: 2176/20-04-17-3 Članak 30. Glina, 15. ožujka 2017. Korisnik gradske potpore odnosno podnositelj zahtjeva, po predaji zahtjeva, podložan je nadzoru u cilju provjere istinitosti podataka i usklađenosti zahtjeva i Predsjednik Gradskog Vijeća stanja na terenu. Stjepan Grudenić, v.r.

~~AKTI MANDATNOG POVJERENSTVA~~

1. 8 dana od dana prihvaćanja dužnosti odnosno od 22. Na temelju članka 78. stavka 2., 79. stavka 2. i prosinca 2016. godine. 8. Zakona o lokalnim izborima (»Narodne novine«, Kao prvi dan početka mirovanja mandata dr.sc. broj 144/12) i članka 18. Poslovnika Gradskog vijeća Damira Šanteka, dipl.ing.geod. utvrđuje se 31. pro- Grada Gline (»Službeni glasnik Sisačko-moslavačke sinca 2016. godine. županije«, broj 22/09), Mandatno povjerenstvo podnosi Gradskom vijeću Grada Gline III. IZVJEŠĆE Na temelju članka 79. stavka 8. istog propisa o mirovanju mandata vijećnika i početku utvrđuje se da vijećnika Damira Šanteka zamjenjuje, mandata zamjenice vijećnika sukladno dostavljenom dopisu Hrvatske demokratske zajednice, Gradski odbor Glina Dubravka Medved iz Gline, Gornja Bučica 131. I. Na temelju članka 78. stavka 2. Zakona o lokalnim izborima (»Narodne novine«, broj 144/12), vijećnik SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA dr.sc. Damir Šantek, dipl.ing.geod. stavio je mandat u GRAD GLINA mirovanje zbog obnašanja nespojive dužnosti odnosno GRADSKO VIJEĆE imenovanja za ravnatelja Državne geodetske uprave. MANDATNO POVJERENSTVO

II. Glina, 15. ožujka 2017. Na temelju članka 79. stavka 2. istog propisa utvrđuje se da početak mirovanja mandata vijećnika Predsjednik Mandatnog povjerenstva dr.sc. Damira Šanteka,dipl.ing.geod. počinje u roku Ivan Prajdić, v.r. Stranica 742 - Broj 10 »SLUŽBENI VJESNIK« Ponedjeljak, 20. ožujka 2017.

~~S A D R Ž A J~~

GRAD GLINA 13. Zaključak o prihvaćanju Izvješća o iz- AKTI GRADSKOG VIJEĆA vršenju Programa gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture Grada 4. Odluka o izboru prvog potpredsjednika Gline za 2016. godinu 689 Gradskog vijeća Grada Gline 619 5. Odluka o raspoređivanju sredstava za - Izvješće o izvršenju Programa gradnje redovito financiranje političkih stranaka objekata i uređaja komunalne infrastruk- koje imaju vijećnike u Gradskom vijeću ture Grada Gline za 2016. godinu 689 Grada Gline za 2017. godinu 619 14. Zaključak o prihvaćanju Izvješća o 6. Odluka o davanju suglasnosti za provedbu izvršenju Programa održavanja komunalne ulaganja na području Grada Gline za infrastrukture Grada Gline za 2016. godinu 690 projekt »Rekonstrukcija glavnog gradskog - Izvješće o izvršavanju Programa perivoja bana Jelačića u Glini« 620 održavanja komunalne infrastrukture 7. Odluka o izmjenama i dopunama Odluke Grada Gline za 2016. godinu 690 o zakupu poslovnog prostora u vlasništvu Grada Gline 628 15. Zaključak o prihvaćanju Izvješća o izvršenju Programa utroška sredstava 8. Odluka o izmjenama i dopunama Odlu- šumskog doprinosa u 2016. godini 691 ke o davanju u zakup javnih površina i neizgrađenog zemljišta za postavljanje - Izvješće o izvršenju Programa utroška privremenih objekata i naprava 628 sredstava šumskog doprinosa u 2016. godini 691 9. Odluka o donošenju III. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Gline 629 16. Zaključak o prihvaćanju Izvješća o iz- vršenju Programa utroška sredstava 10. Zaključak o prihvaćanju Izvješća o mi- od naknade za zadržavanje nezakonito rovanju mandata vijećnika i početku izgrađenih zgrada u prostoru za 2016. mandata zamjenice vijećnika 687 godinu 692 11. Zaključak o prihvaćanju Izvješća o izvršenju Odluke o utrošku sredstava - Izvješće o izvršenju Programa utroška ostvarenih od promjene namjene sredstava od naknade za zadržavanje poljoprivrednog zemljišta na području nezakonito izgrađenih zgrada u prostoru Grada Gline u 2016. godini 687 za 2016. godinu 693 - Izvješće o izvršenju Odluke o utrošku 17. Zaključak o prihvaćanju Izvješća o izvrše- sredstava ostvarenih od promjene namje- nju Programa zaštite i očuvanja kulturnih ne poljoprivrednog zemljišta na području dobara Grada Gline za 2016. godinu 693 Grada Gline u 2016. godini 687 - Izvješće o izvršenju Programa zaštite 12. Zaključak o prihvaćanju Izvješća o izvrše- i očuvanja kulturnih dobara Grada Gline nju Odluke o utrošku sredstava ostvarenih za 2016. godinu 694 od zakupa, prodaje izravnom pogodbom i davanja na korištenje bez javnog poziva 18. Zaključak o usvajanju Plana gospodarenja poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu otpadom Grada Gline 694 Republike Hrvatske na području Grada - Plan gospodarenja otpadom Grada Gline 695 Gline u 2016. godini 688 19. Program potpore poljoprivredi na području - Izvješće o izvršenju Odluke o utrošku Grada Gline za 2017. godinu 734 sredstava ostvarenih od zakupa, prodaje izravnom pogodbom i davanja na kori- AKTI MANDATNOG POVJERENSTVA štenje bez javnog poziva poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske 1. Izvješće o mirovanju mandata vijećnika na području Grada Gline u 2016. godini 688 i početku mandata zamjenice vijećnika 741

»Službeni vjesnik« službeno glasilo gradova Čazma, Glina, Hrvatska Kostajnica, Novska i Petrinja, te općina Donji Kukuruzari, Dvor, Gvozd, Hrvatska Dubica, Jasenovac, Lekenik, Lipovljani, Martinska Ves, Sunja i Topusko. Izdavač: Glasila d.o.o., D. Careka 2/1, 44250 Petrinja, tel. (044) 815-138, fax. (044) 815-498, www. glasila.hr, e-mail: [email protected]. Glavni i odgovorni urednik: Saša Juić, inf. »Službeni vjesnik« izlazi po potrebi i u nakladi koju određuju gradovi i općine. Svi brojevi »Službenog vjesnika« objavljeni su i na Internetu http://www.glasila.hr. Pretplata na »Službeni vjesnik« naručuje se kod izdavača. Tehničko oblikovanje, kompjuterska obrada teksta, korektura i tisak: Glasila d.o.o. Petrinja, www.glasila.hr.