Tehnološko, Tehnički I Ekonomski Činitelji Uzgoja Začinske Paprike (Capsicum Annuum L

Tehnološko, tehnički i ekonomski činitelji uzgoja začinske paprike (capsicum annuum l.) na području Donjeg Miholjca

M. JURIŠIĆ, R. ZIMMER, RUŽICA LONČARIĆ, NADA PARAĐIKOVIĆ

SVEUČILIŠTE J. J. STROSSMAYERA, POLJOPRIVREDNI FAKULTET U OSIJEKU, TRG. SV. TROJSTVA 3, 31000 OSIJEK

SUMMARY

Technical, technological and economic factors of growing peppers (Capsicum annuum L.) at Donji Miholjac region

The experiment was based on single-year trial using a total of 1,5 ha in the neighbourhood of Donji Miholjac city, on alluvial soils. Early varieties of spicy Szegedi 20 and hot Szegedi 178 peppers were grown. The soil, after shallow tillage, was prepared for manual seeding using hand hoeing, and after that low tunnel-type greenhouses have been set-up. There were 17 low tunnel-type greenhouses in total. The soil was treated with fungicides and methyl-bromide prior to sowing. The sowing was conduct three days after the fumigation. Pepper transplants were manually prepared and sorted in the wooden boxes. Sets of three transplants have been planted at each spot, which resulted in the plant density of 214,000 plants per ha. The harvest of physiologically mature fruit was conducted manually, i.e. when the red colour of the fruit developed, in September. 10 persons participated in the harvesting within the period of two days (20 hours in total). The resulting yield was about 12 t ha-1 (the total of 18 tones). The pepper fruits were dried in the «Univerzal» SD-78 dry kiln. The coarse grinding was done with a standard mill and fine grinding with the stone mill. From the 18 tones of dry-fruit yield on 1.5 ha, 1700 kg pepper powder was produced. The quality of this red pepper powder is commonly assessed by the Department of Public Health, ecological service in Croatia. The quality analysis results include both the laboratory (chemical) data and the professional opinion of the Department. In this case, the analysed pepper powder satisfied the articles 208, 209 and 212 of the National product quality standards for vegetables. Economic analysis of pepper production on this trial showed positive financial results. Considering that the pepper was planted on open fields and with low investments, fairly low production cost (4.609 kn ha-1), high yield value (20.070 kn ha-1) calculated based on the estimated yield of 400 kg ha-1 of pepper powder and market price of 50 kn kg-1, which finally resulted in the profit of 15.461 kn ha-1, 2

proves that this is a highly profitable business. Other aspects of pepper production were connected to these figures. The high profitability of producing pepper powder is logical due to the large difference of the production costs (11.48 kn kg-1) and relatively high market price and low rentability limit of only 92 kg ha-1. This is related with the fact that the higher food processing level, suitable technology and investments lead to a better financial result.

Keywords: pepper, yield, quality, agro-technology

SAŽETAK

Pokus se zasniva se na jednogodišnjoj proizvodnji začinske paprike na ukupno 1,5 ha na aluvijalnom tlu u okolici Donjeg Miholjca.. Uzgajane su rane sorte slatke začinske paprike Szegedi 20 i ljute Szegedi 178. Tlo obrađeno plugom, drljačom i tanjuračom ručnim je grabljama pripremljeno za sjetvu paprike u 17 niskih tunela prekrivenih plastičnom folijom. Dezinfekcija tla provedena je metilbromidom, a tri dana nakon fumigacije obavljena je sjetva (16. ožujka). Rasada za sadnju pripremljena je ručnim čupanjem i slaganjem u drvene gajbe, a sadnja je obavljena nošenom sadilicom. Na svako sadno mjesto zasađeno je po tri biljke što je rezultiralo sklopom od 214.000 biljaka/ha. Ručna berba fiziološki zrelog ploda paprike tamno crvene boje obavljena je s 10 ljudi za dva dana u rujnu (ukupno 20 sati ). Ostvaren je prinos od oko 12 t ha -1 (ukupno oko 18 18 t). Plod paprike sušen je u sušari tipa «Univerzal» SD-78. Grubo mljevenje obavljalo se jedan put mlinom čekičarom i dva puta fino kamenim mlinom. Uz prinos svježeg ploda od 18 t na 1.5 ha, proizvedeno je 1700 kg mljevene začinske paprike. Kvalitetu priozvedene začinske paprike utvrđuje služba za zdrastvenu ekologiju Zavoda za javno zdravstvo. Pretraženi uzorak crvene mljevene začinske paprike po kvaliteti odgovara odredbama čl. 208, 209 i 212 Pravilnika o kvaliteti proizvoda od voća, povrća i gljiva, te pektinskih preparata. Ekonomska analiza proizvodnje začinske paprike pokazala je izuzetno dobre financijske rezultate. Relativno niski troškovi proizvodnje (16.744 kn ha-1) uz visoku vrijednost proizvodnje (51.590 kn ha-1) kao rezultanta prinosa od 1.133 kg ha-1 suhe mljevene paprike te tržišne cijene od 46 kn kg-1 doveli su do dobiti od 34.846 kn ha-1, što je za uvjete proizvodnje na otvorenom i provedenih ulaganja izuzetno isplativa proizvodnja. Ostali pokazatelji u tablici izvedeni su iz ovih brojki. Širok odnos cijene koštanja (14,78 kn kg-1) te relativno visoke tržišne cijene, točka pokrića troškova na razini od 368 kg ha-1, kao i logično visoke 3

vrijednosti pokazatelja ekonomičnosti i rentabilnosti rezultirali su izuzetno velikim ekonomskim učinkom što je povezano s činjenicom da viša razina prerade povrća, uz primjerenu tehnologiju i ulaganja dovode i do boljeg financijskog rezultata.

Ključne riječi: paprika, začinska paprika, prinos, kvalitet, agrotehnika

Začinska paprika za preradu mljevenjem u našem se području u prošlosti uzgajala vrlo malo, a sve su potrebe domaćeg tržišta podmirivane uvozom iz Mađarske, Grčke, Italije i Španjolske. U novije vrijeme u području Slavonije i Baranje sve se više uzgaja povrće kao posljedica razvoja obiteljskih gospodarstava i tržišne orijentacije poljoprivredne proizvodnje (Lešić i suradnici, 2002., Matotan, 1994.). Među povrćarskim usjevima značajno mjesto zauzima i začinska paprika. Začinska paprika je u našim klimatskim i edafskim uvjetima jednogodišnja biljka, zreli plod je crven, dugačak 8-15 cm, širok 3-6 cm s tupim ili šiljastim vrhom. Proizvode se slatke i ljute vrste koje se uzgajaju na odvojenim površinama ili se klasiraju prilikom berbe. Kapsicin, aktivna tvar paprike začinjuje hranu kao i alkaloidi bibera, ali kapsicin za razliku od piperina nije škodljiv niti u većim količinama. Začinska paprika odlično otapa koagulirane bjelančevine u teško probavljivom masnom mesu, zbog čega paprikom začinjenu hranu mogu lakše podnijeti i osobe s osjetljivim probavnim sustavom. Osim kapsicina, paprika sadrži i aromatske tvari koje se u obliku ulja nalaze u mezocarpu i pericarpu. Paprika je prema Fritzu (1989.) poznata kao povrće s najviše C vitamina jer ga sadrži više i od limunova soka (250 mg/100g). U ovom prikazu proizvodnje začinske paprike, iskustvo proizvođača zasniva se na jednogodišnjoj proizvodnji na ukupno 1,5 ha. Proizvodile su se rane sorte slatke začinske paprike Szegedi 20 i ljute Szegedi 178. Širok odnos cijene (14,78 kn kg-1) koštanja i relativno visoke tržišne cijene, kao i logično visoke vrijednosti pokazatelja ekonomičnosti i rentabilnosti trebali bi rezultirati izuzetno velikim ekonomskim učinkom. Ovo je povezano s činjenicom da viša razina prerade povrća, uz primjerenu agrotehniku i ulaganja treba dovesti i do boljeg financijskog rezultata (Lončarić i suradnici, 1999.). 4

MATERIJAL I METODE

U ovom prikazu proizvodnje začinske paprike (tijekom 1998. godine), iskustvo proizvođača zasniva se na jednogodišnjem uzgoju na ukupno 1,5 ha u okolici Donjeg Miholjca. Uzgajale su se rane sorte slatke začinske paprike Szegedi 20 i ljute Szegedi 178. Rane sorta slatke začinske paprike srednje su visine, a plodovi dužine 10-12 cm visećeg su položaja na biljci. U fiziološkoj zriobi tamnocrvene su boje. Zbog rane zrelosti, osim iz presadnica, mogu se uzgajati i izravnom sjetvom. Selekcije su mađarske istraživačke stanice Szeged, a sjeme u Hrvatskoj distribuira Šafram iz Zagreba. Pri sadnji bez prethodnog pikiranja potreban je sklop 450-500 tisuća biljaka/ha, a ako su presadnice pikirane prije presađivanja optimalan je sklop 250- 300 tisuća biljaka/ha. Predkultura paprici bio je kukuruz čija je berba obavljena 26.10. 1997., a zatim je obavljeno usitnjavanje biljnih ostataka. Berba je obavljena ručno u trenutku fiziološke zrelosti ploda, odnosno kada je tijekom rujna plod popromio crvenu boju. Pri berbi peteljka se odvajala od ploda. Paprika je pakirana u mrežaste vreće uz prosječnu masu vreće oko 16 kg. Berbu je obavljalo 10 ljudi tijekom dva dana (ukupno 20 sati). Plod paprike sušen je u sušari tipa «Univerzal» SD-78, koja je namijenjena za sušenje duhana, a uz manje adaptacije i za sušenje ostalih poljoprivrednih proizvoda, pa tako i začinske paprike. Prijenosnog je tipa, postavlja se na ravan betonski temelj (izvedena je sa dva kanala, a u svakom kanalu tri etaže). Komora za sušenje sastoji se iz drvenih i metalnih elemenata. Noseća konstrukcija učvršćena je za pripremljeni betonski temelj koji je ujedno i kanal za transport i raspored toplog zraka. Topli zrak ulazi u komore kroz podne rešetke koje su izvedene od perforiranog i naročito profiliranog pocinčanog lima. Plod paprike (koji je u vrećama) postavlja se na podne rešetke i na okvire koji su složeni u tri vertikalne etaže na noseće vodilice. Tijekom sušenja paprike ulazni svježi zrak prelazi preko izmjenjivača topline od kojega preuzima toplinu i odlazi u komore sušare. Regulacijom zaklopki na izmjenjivaču topine podešava se količina svježeg zraka neophodna u procesu sušenja. Regulacija topline podešava se termostatom u komori sušare, a za kontrolu rada izmjenjvača topline odgovoran je sigurnosni termostat. Izvor topline je plamenik koji koristi lako plinsko ulje iz spremnika kapaciteta 2000 l. Instalirana snaga motora motora ove sušare je 3 kW. Prva dva dana u sušari plod paprike se zagrijava na 32 0C , a treći na 48ºC pri kojoj ostaje do kraja sušenja. Sušenje ploda paprike traje 7 dana. 5

Prerada suhog ploda paprike započinje grubim (1x) mljevenjem u mlinu čekićaru, kojeg pogoni traktor snage motora 39 kW. Usitnjena paprika prenosi se pneumatski u silos kapaciteta 500 kg. Na dnu silosa nalazi se otvor iz kojeg se grubo samljevena paprika istresa u papirnate vreće. Fino mljevenje (2x) izvodi se ukamenim mlinom kojeg čine pokretni (gornji) i donji nepokretni kamen promjera 60 cm, a pogon je od elektro motora snage 4,5 kW uz 1400º/min. Kapacitet ovog mlina je 10 kg/h.

Tehnologija i tehnika uzgoja začinske paprike

U jesen 1997. god. zbog popravljanja strukture i povećanje plodnosti tla za uzgoj začinske paprike traktorskim je raspodjeljivačem tlo pognojeno s oko 30 t stajnjaka. Gnojidbom je obuhvaćeno raspodjeljivanje 1000 kg/ha NPK 8:26:26 i 100 kg/ha Uree, što u čistim hranivima iznosi 126 kg N/ha, 260 kg P2O5 i 260 kg K2O/ha. Korišten je vučeni raspodjeljivač s oscilirajućom cijevi i traktor od 55 kW. Osnovna obrada tla u dubinu 30 cm obavljena je trobraznim nošenim plugom zahvata 120 cm i traktorom snage motora 87 kW. Površina od 1,5 ha izorana je za oko 2 sata. Dopunska obrada tla obavljena je teškom drljačom i zatim tanjuračom opremljenom glatkim sprijeda, a nazubljenim tanjurima na stražnjim baterijama. Korišten je traktor od 87 kW, a cjelokupan rad obavljen je za oko 2 sata. Radi preventivne zaštite paprike od korova cjelokupna površina tretirana je Treflanom (1,5 l/ha) uz uporabu prskalice (zahvata 8 m) opremljene lepezastim mlaznicama u agregatu s traktorom od 29 kW. Inkorporacija herbicida obavljena je uz pomoć zvrk drljače RAU Cyclotiller 2030 (zahvata 3m) i traktorom od 118 kW, a radna brzina iznosila je oko 5 km/h. Tlo je nakon tanjuranja pred sjetvu dodatno pripremljeno ručnim grabljanjem, a zatim su podignuti niski tuneli s plastičnom folijom visine 0,5 m, širine 1 m i dužine 10 m. Ukupno je pripremljeno 17 niskih tunela. Prije sjetve provedena je dezinfekcija tla fumigacijom s metilbromidom (po jedna kapsula na svaki niski tunel), a nakon tri dana obavljena je sjetva. U redove izvučene ručno crtalom sjeme je 16. ožujka raspoređeno rukom u dubinu oko 2cm. Utrošeno je oko 15 g/m2 , odnosno 2,5 kg sjemena. Sjetveni redovi zatvoreni su ručnim grabljanjem. Obavljene su dvije prihrane rasada i to prva nakon pojave dva prava lista, a druga dva tjedna kasnije. U prvoj prihrani korištena je 0,5 % otopina tekućeg gnojiva Fertina P1, a u drugoj 1% otopina istog gnojiva. Potrošnja tako 6

pripremljene otopine bila je 11/m2. Korištena je leđna prskalica zapremnine 10 litara Rasada za sadnju pripremljena je ručnim čupanjem i slaganjem u drvene gajbe, a 25. svibnja obavljena je sadnja nošenom četverorednom sadilicom i traktorom od 29 kW. Razmak između redi bio je 70 cm, a razmak biljaka u redu 20 cm. Na svako radno mjesto zasađeno je po tri biljke što je rezultiralo sklopom od 214.000 biljaka/ha. Prema Uputstvu proizvođača sadilice optimalni učinak pri ovakvoj sadnji je oko 11.000 biljaka/h. Neposredno nakon sadnje izvršeno je navodnjavanje pokretnim uređajem za kišenje. Korišten je sustav centrifugalne crpke, cijevi i odgovarajućeg pribora, a pogon je dobiven od diesel motora. Paprika je navodnjavana po potrebi i tijekom vegetacije potrebno je bilo sprovesti 4 navodnjavanja. U svakom je navodnjavanju norma bila oko 5 l/m2. Prva kultivacija paprike obavljena je nošenim četverorednim kultivatorom 25 dana nakon sadnje, a druga s prihranom u količini od 100 kg/ha KAN-a 15 dana kasnije. Kultivator je bio agregatiran uz traktor od 29 kW. Nakon druge kultivacije usjev paprike je ručno okopavan zbog korova unutar reda. U fazi začetka cvjetnih pupova izvršeno je ogrtanje usjeva s jednorednim kultivatorom s motikama za ogrtanje, koji je vukao konj zbog što manjeg oštećenja biljaka. Pred cvatnju obavljena je i zaštita usjeva zbog pjegavosti lista prskanjem s fungicidom Ridomil Plus, u čiju otopinu je dodano 5 l/ha folijarnog gnojiva Fertina P1. Aplikacija navedenog obavljena je prskalicom zahvata 8m agregatirana s traktorom od 29 kW.

REZULTATI ISTRAŽIVANJA

Uz prinos svježeg ploda 18 t/1,5 ha, proizvedeno je 1.700 kg mljevene začinske paprike. Kvalitetu ovako priozvedene začinske paprike utvrđuje služba za zdrastvenu ekologiju Zavoda za javno zdravstvo, a rezultat analize proizvoda sadrži i senzorski kemijski nalaz i mišljenje navedenog Zavoda. Uzorak delikates mljevene crvene paprike je karakterističnih senzornih svojstava za ovu vrstu proizvoda, a senzorski pregled izvršen je komisijski po trojici analitičara.

Tablica 1. Kemijske analize začinske paprike

Vlaga 5,79% Suha tvar 94,21% Pepeo 6,49% 7

Pepeo neotopiv u HCI (računato na ST) 0,007% Eterski ekstrakt (računato na ST) 13,04% Kapsantin (računato na ST) 4,8 g/kg Kapsicin (računato na ST) 0,0 Umjetne boje ne sadrži

Pretraženi uzorak crvene mljevene začinske paprike po kvaliteti odgovara odredbama čl. 208, 209 i 212 Pravilnika o kvaliteti proizvoda od voća, povrća i gljiva, te pektinskih preparata. Mišljenje je u skladu s odredbama čl. 53 st. 3 Zakona o normizaciji (NN BR: 55/96).

Ekonomska isplativost proizvodnje začinske paprike

Rezultati ekonomske analize proizvodnje začinske paprike dobiveni su unutar ankete proizvođača povrća provedene na području Donjeg Miholjca tijekom 1998. godine (Lončarić i sur., 1999.). Ekonomska analiza proizvodnje začinske paprike na ispitivanoj parceli površine 1,5 ha pokazala je izuzetno dobre financijske rezultate (tablica 2.).

Tablica 2.: Ekonomski pokazatelji proizvodnje začinske paprike

Cijena Točka pokrića Dobit koštanja troškova Ekonomičnost Rentabilnost (kn ha-1) (kn kg-1) (kg ha-1) (%) 34.846 14,78 367,73 3,085 68

Relativno niski troškovi proizvodnje (16.744 kn ha-1) uz visoku vrijednost proizvodnje (51.590 kn ha-1) kao rezultanta prinosa od 1.133 kg ha-1 suhe mljevene paprike te tržišne cijene od 46 kn kg-1 doveli su do dobiti od 34.846 kn ha-1, što je za uvjete proizvodnje na otvorenom i provedenih ulaganja izuzetno isplativa proizvodnja. Ostali pokazatelji u tablici izvedeni su iz ovih brojki. Širok odnos cijene koštanja (14,78 kn kg-1) te relativno visoke tržišne cijene, točka pokrića troškova na razini od 368 kg ha-1, kao i logično visoke vrijednosti pokazatelja ekonomičnosti i rentabilnosti rezultirali su izuzetno velikim ekonomskim učinkom što je povezano s činjenicom da viša razina prerade povrća, uz primjerenu tehnologiju i ulaganja dovode i do boljeg financijskog rezultata. 8

ZAKLJUČAK

Istraživanje je provedeno tijekom 1998. godine na ukupno 1,5 ha na aluvijalnom tlu u okolici Donjeg Miholjca. Uzgajale su se rane sorte slatke začinske paprike Szegedi 20 i ljute Szegedi 178. Ručno obavljenom berbom ostvaren je prinos od oko 12 t ha-1 ili ukupno oko 18 t, od čega je nakon sušenja dobiveno ukupno 1700 kg mljevene paprike, odnosno 1.133 kg ha-1. Kvalitetu priozvedene začinske paprike utvrđuje služba za zdrastvenu ekologiju Zavoda za javno zdravstvo. Pretraženi uzorak crvene mljevene začinske paprike po kvaliteti odgovara odredbama čl. 208, 209 i 212 Pravilnika o kvaliteti proizvoda od voća, povrća i gljiva, te pektinskih preparata. Ekonomska analiza proizvodnje začinske paprike pokazala je izuzetno dobre financijske rezultate. Relativno niski troškovi proizvodnje (16.744 kn ha-1) uz visoku vrijednost proizvodnje (51.590 kn ha-1) kao rezultanta prinosa od 1.133 kg ha-1 suhe mljevene paprike te tržišne cijene od 46 kn kg-1 doveli su do dobiti od 34.846 kn ha-1, što je za uvjete proizvodnje na otvorenom i provedenih ulaganja izuzetno isplativa proizvodnja. Ostali pokazatelji u tablici izvedeni su iz ovih brojki. Širok odnos cijene koštanja (14,78 kn kg-1) te relativno visoke tržišne cijene, točka pokrića troškova na razini od 368 kg ha-1, kao i logično visoke vrijednosti pokazatelja ekonomičnosti i rentabilnosti rezultirali su izuzetno velikim ekonomskim učinkom što je povezano s činjenicom da viša razina prerade povrća, uz primjerenu tehnologiju i ulaganja dovode i do boljeg financijskog rezultata.

LITERATURA

Fritz D., Stoltz W. (1989): Geműsebau, Ulmer, Stutgart, p. 379. Gašpar I. (2003): Proizvodnja paprike, Poljodjelski vjesnik, godina III., br. 7 Kantoci D., Stojić B. (2001): Povrće iz vlastitog vrta, Gospodarski list, Biblioteka-obitelj i gospodarstvo, 70-72. Lešić R., Borošić J., Buturac I., Ćustić M., Poljak M., Romić D. (2002): Povrćarstvo, Udžbenik, Zrinski Čakovec, 295-371. Lončarić, R., Tolić, S. i Ranogajec, Lj. (1999): Uspješnost proizvodnje povrća na području D. Miholjca u 1998. godini. Poljoprivreda, Vol. 5 (2), 61-66. Matotan Z. (1994): Proizvodnja povrća, Nakladni zavod Globus, 65-72. Pavlek P. (1979): Specijalno povrćarstvo, FPZ, Zagreb.