Program | Uprava | O nama | Reagovanja, pisma... | Plemena u CG | Prezimena u CG

G

Gabaner, Škaljari (Kotor) Gabelić, (Nikšić), starosjedioci, kasnije jedni i kao: Milović, vidi: Milović Gablež, Bar Gabović, Lješevići () Gabrić, Kotor Gabričević, Budva Gabro, u 13.v.; u Ulcinju i kao: Gabriče pređu u , i kao: Gabrus Gavazović, Plav, vidi: Pejčinović Gavran, Nikšić Gavrilenkov, Kotor Gavrilo Mijanov, jedan od predaka bratstva Mijanovića u Cucama Gavrilov, Srpska Crnja (Gornji ), porijeklom iz Crne Gore, vidi: Markov Gavrilović, Nikšić 1597. god.; Banjani (Nikšić), ranije: Petrović; Njeguši (); Morača (u 16.v.) doselili su se od Nikšića; Pješivci i kao: Stica; u Srpskoj Crnji (sjeverni Banat), 1812. god.; Podjavorje (); Bjelopavlići, grana Bubića; Bogojevo Selo i Morine (Trebinje). Doselili su se iz Krivošija (), srodnici Vukajlovića i njihovih rođaka; Kotor; risansko područje; Sutorina i Njivice, Herceg-Novi. Posebni su u varoši Herceg-Novi; Donje Dragačevo (Srbija), porijeklom su sa Moračnika (Zeta); iz Ponara (Zeta) odselili se u Carigrad Gavrilovići, uže bratstvo Radulovića u Milojevićima Gavrilovići, iseljeno bratstvo iz Žanjeva Dola Gavrić, Nikšić Gavrović, Herceg-Novi Gagić, Dapsići (Berane), ogranak Lutovaca iz Lutova (Kolašin). Od njih su: Gračanski u Srbiji; Cerovo (Valjevo), doseljenici iz Pive Gagović, ranije: Rudić = Ruđić, doseljenici iz Prizrena () u Banjane (Nikšić), odakle brat Đuro ode u Metohiju (Gacko), Hercegovina, i prozove se: Zvizdić, jedan brat ostane u Banjanima kao: Petrović, a Gavrilo ode u Kruševo (Šćepan Polje) uz ušće Pive u Taru. Razgranati: Cicvarić, Nikolović - Prokuplje; Sokolović u Tursku, Gagović u Peći (patrijarh); kod Užica, na Glasinac i Majevicu (Bosna), kod Pljevalja; vidi: Vasović u Pivi Gagovići iz Pive (Bezuje 21 kuća), doseljeni od Prizrena matica Kruševo; : sv. Nikola Gagrica, Kotor i Perast, potiču iz Hercegovine Gađat, i, Bar Gađit, Berane 1895. god. Gažević, Gluhi Do () i kao: Mitrović Gaževići (Mitrovići), bratstvo u Sotonićima Gaz, Kotor Gazap, Kruščice i Skorča , Vilusi (Nikšić) Gazari, Kotor Gazdinović, Kotor Gazdić, (Podblaće) i Boljanići (Pljevlja). Od njih u Šarancima (Žabljak), Bjeluša (Višegrad) i Ribaševina (Srbija); kao: Matijević, ogranak Dakića u Maloj Crnoj Gori () Gazević, Bijelo Polje Gazetić, Kotor Gazivoda, Njeguši (Cetinje), jedni su iz područnog Zalaza, kao: Vujošević i Vujašević; Bobija, Dodoši i na Žabljak uz Skadarsko jezero 1870. god. Drušići, Rvaši i Žabljak (Riječko područje). Od njih su u Cetinju, Ulcinju, Vasojevićima, Veliki (Gornji Vasojevići) i Albaniji, pa ih ima u: Rječ (Ulcinj), a u Vranjanima (Rijeka Crnojevića), jesu iz Njeguša, ali ranije: Drugović i jedni kao: Krakača = Gazivoda; Podgorica; Kotor 1430. god. Gazivode, bratstvo u Ceklinu Gazit, Sveti Đorđe (Ulcinj) Gaz, u, Ulcinj 1871. god. Gaij, Kotor Gaja, u Kotoru Gajardi, Kotor 1494. god. Gajević, i Kozice (Pljevlja). Doselili su se iz Vraneša (Bijelo Polje) Gajevići vode porijeklo iz Markovine (Cetinje) a odatle su se preselili prvo u Ozriniće (Nikšić) đe ih i danas dosta ima, a dio je otišao preko Durmitora prvo u Kozicu (Pljevlja). Jedni su tamo ostali a drugi se preselili u obližnji Grab (Bijelo Polje), a dio se iz Kozice doselio na Kosanicu (Pljevlja). Inače Gajevića ima još i na Romaniji (BiH) i u okolini Raške (Srbija), koji imaju isto porijeklo. A ima Gajevića koji im nijesu rod, ti Gajevići su Srbi i zive u Šumadiji (Gornji Milanovac i okolina - Srbija). Gajin, Srpska Crnja (Gornji Banat), porijeklom su iz Crne Gore, jedni (ogranak) kao: Miškov, vidi: Ivin i Lazin Gajić, Bobotovo Groblje u Čarađu (Golija), ogranak Tepavčevića; ogranak Bakića iz grupe Novakovića, Vasojevića. Iz Zabrđa (Berane), jedni odselili su se u Tubroviće () u Srbiji Gajović, Krupice (starinci) i Kozice (Pljevlja). Od njih su kod Šavnika i u Ozrinićima (Nikšić); Obljaj (Borač), Gacko, ogranak Govedarica; Zabojnik i Gornje Mahale (Zekuta) u Kniću (Kragujevac). Porijeklom su od Kolašina, iz Potarja Gajovići, iz Markovine preselili u Cetinje, Niksic i u Podgoricu. Gajčaj, Skoraći (Tuzi) i kao: Gojčaj ili Gojič, porijeklom su iz Pipera. Bližnji su im: Dušaj = Dušević, Gozdjen, Junć = Junčević, Lajć = Lajčović i Đonović u području Tuzi Gaković, Podgorica, ogranak Benkaja iz Zatrijebača (Kuči) Gajola, Kotor Gal, Meljine, Herceg-Novi; Budva Galanja, Glabaš (Pljevlja). Doselili se iz Nikšića Galaso, Prčanj i Kotor Galata, Kotor i Herceg-Novi Galeb, o, Bar 1437. god. Galetić, Podgorica Gali, Nikšić; Kotor, porijeklom sa Krfa (Grčka) Galiotović, kod Risna Galina, Kotor 1368. god. Galinić, u Perastu (Kotor) Galivozić, Golubovci (Zeta), grana Kaluđerovića Galić, Sretnja (Bjelopavlići) Galičević, Herceg-Novi Galičić, Spuž (Bjelopavlići), Podgorica i Žabljak na Skadarskom jezeru. Oni su iz Zete, srodnici: Miranovići, Mujadževići i Pašići; Cetinje; Nikšić Galkosić, vidi: Oblačić Galonja, Glibaći (Pljevlja), doselili se iz Nikšića Galjičić, Podgorica 1910. god. Gamba, u Ulcinju i Baru Gamaso, Kotor Gambaroza, Kotor 1475. god. Game, Kotor Gambelić, Gornji Banjani (Nikšić), vidi: Gabelić. Kasnije: Milović u Banjanima i Stepenu (Gacko) Gambor, Perast, srednji vijek, Lepetane (Boka Kotorska) Gambrkozac, Kotor Gamun, Bar Ganijagić, Nikšić Ganijić, u Rožaje doselili iz Kuča Ganić, iz Balabana (Zeta) preseljeni u Liješnje i (Kuči), gdje su ogranak Đurđevića. Odatle jedni pređu kod Plava i Gusinja i od njih u Rožaje i Plav. Jedni se 1900. god. prozovu Vidić; Nedokusi (Bijelo Polje); Brskut (Bratonožići); u Podgorici 1590. god. Ganc, Budva Gančević, Njeguši u 15. v. i u Ugnjima i Očinićima (Cetinje) 1445. god. Ganjoli, Podgorica Gaočić, u Njegušima (Cetinje) 1397. god. Garakuća, Boka Kotorska Garašanin, Drače i Garaši (Lepenica), Srbija (u 17.v.), pa u Lipovac i Topolu (Aranđelovac). Porijeklom su iz Bjelopavlića Garbin, Gornja Lastva (Tivat); Zelenika, Herceg-Novi Garbović, Krnjice (Primorska krajina) Gargić, Kuti, Herceg-Novi Gargović, Podgorica 1905.god. Gardašanić, Herceg-Novi Gardašević, Čevo (Cetinje) i kao: Turčinović. Od njih u: Danilovgradu; kod Nikšića, u Pivi, Bihoru (Bijelo Polje) 1831. god., u Herceg-Novi došli iz Orline (Nikšić), iz susjednog Broćanca u Kruševac (Srbija) Gardaševići, bratstvo u Ublima Gardović, Meljak (Pljevlja) i područni i . Porijeklom su od Nikšića Garijević, Cetinje Garikuća, risansko područje, porijeklom su iz Hercegovine Garzinčić, Herceg-Novi Garzičić, Savina, Herceg-Novi, od njih su u Santa Kruzu (Argentina) Garić, Brskut (Bratonožići), ogranak Kaluđerovića, ranije Vučinić, od njih su u: Baru, Andrijevici, Podgorici, Ravnoj Rijeci (Bijelo Polje). Jedni su kasnije i kao: Vučanić; ogranak Vujovića u Konjusima (Andrijevica); Oputne Rudine (Nikšić) Garković, Berane, srodni Tokovićima Garović, Medun (Kuči), ogranak Rakovića = Beriša, zatim: Prović i onda Garović. Od njih su kod Novog Pazara: Janković, u Toplici (Trešnji), Srbija, kao: Jaković; Bašča (Rožaje), odatle odseljeni 1912. god. sa Biheva (-ševa) naselja Kumesa, kod Novog Pazara kao: Avramović, "Kulešanin", ranije: Raković = Perović; Crnogorsko primorje Garčević, Mašnica, Murina i druga naselja u Vasojevićima, ogranak područnih Dapčevića, grana Dabetića. Od njih su u: Vojnom Selu (Gusinje), Beranama, Okladama (Bijelo Polje), Ravnoj Rijeci (Bijelo Polje), Nikšiću, Hercegovini Garuc, Donji Oblik, uz Bojanu, prešli iz Darze sa lijeve obale Bojane; Bar Garčičić, Herceg-Novi Gras, u Kotoru 1432. god. Gasparov, Pistula (Ulcinj) Gaspić, Herceg-Novi Gasprić, Rijeka Crnojevića, porijeklom su iz Skadra (Albanija) Gataldo, Brskovo (Mojkovac) u srednjem vijeku Gatalo, Nikšić; Cetinje; Podgorica Gatalović, Cetinje Gatin, a, Dobrota (Kotor); Herceg-Novi Gatolis, Podgorica Gaud, i, Primorska krajina Gaus, Kotor Gać, o, Boljanići (Pljevlja) Gaćina, vidi: Gaćinović Gaćinović, u Meku Grudu (Bileća) i kao: Gaćina, došli od Herceg-Novog, kao: Batrićević, ranije Simirić iz Boke Kotorske Gafijević, Cetinje Gač, Glezna i Sveti Đorđe (Ulcinj) Gač, predak bratstva Gačovića u Veljem Zalazu Gačaj, Skorać (Tuzi) Gačanin, Uskoci (Žabljak), uskočili od Gacka Gačević, Jabuka, Ljutić, Mostište, Mataruge (Pljevlja), starosjedioci; Vlak (Mataruge), Pljevlja, pa jedni u područnu Jabuku, oni koji slave Lazarev dan, do 1920. god. i kao: Bijelić, a od tada i kao: Kartal (od gatal=kartalo) i kao: Kartal = Gačević; u Matarugama su od babe po imenu Gača; Šarac = Gačević, sa nadimkom "Šaren"; Vijenac (Pljevlja); Zaton (Bijelo Polje); Trebaljevo (Kolašin), ogranak Boškovića; kod Gusinja i Plava doseljenici su iz Kuča; u Njegušima (Cetinje) 1432. god. i u Kotoru 1444. god. Gačimić, Podgorica 1907. god. Gačović, Njeguši (Cetinje) u 15. v., patronimik Gač (Gača), srodnici Hrsovićima. Kasnije i kao: Gačević = Dančulović, Kapetanović, Lukrecije, Padalica i Proroković Gačovići, grupa bratstava u Njegušima Gadžić, Nedajno (Piva); Berane Gadžo, Boljanići (Pljevlja) Gašaj, i, kao: Gašević Zatrijebač (Kuči) Gašan, Gusinje, oni su iz Gaša (Albanija) Gašaković, Pljevlja 1873. god. Gašević, Nikšić; Gornje Polimlje; Zatrijebač, pa kao: Gašaj; Polja (Mojkovac) i kod Pljevalja; Gajtan (južna Srbija), gdje su se doselili 1879. god. iz Morače (Kolašin) Gašić, ogranak Glavetovića u Kučima, od njih su u Glavičici (Peć); Godijelji (Žabljak) porijeklom iz Crkvičkih Polja (Piva), a tamo iz Rudina (Nikšić); Gašo, iselio se iz Crne Gore u okolinu Peći i prozvao kao: Gašić; iz Cetinja su se preselili u Peć (Metohija); Sipić (Lepenica) - Srbija 1865. god. doselili se iz Crne Gore; Kotor, po majci Gašići, iz Pive (D.Crkvice - Polje 4 kuće), doseljeni iz Drobnjaka iz Tušine od Cerovića; slava: sv. Djordjije Gašović, Polja (Mojkovac), starosjedioci; Dobrakovo (Bijelo Polje); Kolašinska Polja, od njih su (1879. god.) prešli neki u Međužvale (Drobnjak); Tušina (Žabljak); Nedajno (Polja) i (Piva). Od njih su u Uskocima (Žabljak); Kuči u Zatrijebaču i kao: Gašić = Benjkanj; Dahna u Vraki (Skadar). Oko 1840. god. doselio se Toma iz Zete, srodnici Senića, čevskih. Ima ih i u Kučima, porijeklom iz Bjelopavlića; u Golubovcima (Zeta) ogranak Durkovića iz područnih Dajbaba Gašovići iz Pive (D.Crkvice - Polje 11 kuća), doseljeni iz Drobnjaka iz Tušine od Cerovića; slava: sv. Djordjije Gašpar, i, Budva 1482. god.; u Crnogorskom Primorju i kao: Gašpar = Nenadić Gašparin, Lastva (Tivat), doseljenici iz Crne Gore; ima ih u Pivi Gašparac, Podgorica Gver, u Herceg-Novi su se doselili iz Venecije (Italija) Gvera, hercegnovsko područje, starosjedioci Gverin, u Prčanj (Boka Kotorska), doselili se iz Italije Gver, ović, Tivat; Kotor i područni Muo Gvozdan, en, Tepca (), pa odatle u Pivu; vidi: Gvozden Gvozden, i Miljević (Pljevlja); Zabrađe i Tepci (Piva), jedni dođu iz Tepaca (Drobnjak) Gvozdenac, Nikšić Gvozdeni iz Pive (Zagrađe - D.Crkvice 2 kuće) doseljeni iz Drobnjaka ; slava: sv. Nikola Gvozdenić, Grančarevo (Bijelo Polje) Gvozdenović, Vučji Do (Ćeklići), Cetinje, starosjedioci. Od njih su u: Podgorici, drugi ogranak Samardžića iz Krivošija; u Rastavici (Nikšić) od 1875. god.; Donjoj Bijeloj (Šavnik), Cetinju, Gluhom Dolu (Crmnica) i kao: Stanišić; Buljarica (Paštrovići) kao: Đurović; od Rijeke Crnojevića u: Crmnici, Cetinju, Nikšiću, pa odatle u Vijenac (Pljevlja); Jankovići (Bijelo Polje) i područno Grnčarevo; Guberevac (Lepenica) u Srbiji, došli iz Bjelopavlića; Gvozdenović u Lješkopolju potomci su Milonića Gvozdenovići, grupa bratstava u Gluhom Dolu Gvozdenovići (Vučedoljani), bratstvo u Vučem Dolu Gvozdić, Kotor Gvozdović, Herceg-Novi, po nahočetu Gevoh, i, Herceg-Novi Geg, Kuči Gega (Geg't), Podgorica, iz Kuča; Burza (Zatrijebač), Kuči, doselili iz Gornje Albanije; Štoj (Ulcinj); Kotor; Cetinje Gegaj, u Zatrijebaču (Kuči) i kao: Gegović Gegelj, Gegeljsko Brdo kod Zagrađa (Berane) Gegi, Burza u Zatrijebaču (Kuči), doselili se iz sjeverne Albanije Gegić, u Piperima Gegović, i kao: Gegaj, u Budzi, zatrijebačkoj i odselili se u Skoč; Podgorica, Tuzi i od njih kod Đakovice (Metohija); Podgorica Gezović, Nikšić i područni Orah, ogranak Matijaševića; u Berane su se doselili iz Bijelog Polja; Kričak (Pljevlja), ogranak Kaljića Geleo, Kotor Gelpi, Nikšić i okolina; Herceg-Novi Gelso, Kotor Geltof, Kotor Geljić, Pljevlja 1888. god. Gemaljević, Kolašin, a odande u Vaš. Ogranak Pajevića, grana Cerovića, iz Drobnjaka Gemo, Kotor Gemtner, Punta Oštra, Herceg-Novi Genzem, Kotor Generalović, Vranjina na Skadarskom jezeru, doseljenici iz Zete, starinom iz Pipera Gentilomo, Herceg-Novi Gentić, Salatuše i Gola Glava (Valjevo), porijeklom su iz Kuča Genc, Podgorica Georgijević, Kotor i kao: Mihailov Georgio, kasnije Žorži i Žurgović, iz Kotora u Dubrovnik i Zadar Gerisč, Kotor Gerić, Kotor Gerić, ima ih i u Beranama i u Herceg Novom, a inače su porijeklom sa Kosova (prilog Kristina Gerić [email protected] ) Geričić, Nikšić; Podgorica Germek, Kotor Gersinić, Tivat Gersić, Budva Gerun, i kao: Milošević = Talež, u Trebinju - područnom Taležu, pa odatle jedni u Dubrovnik i Zadar, porijeklom su iz Kuča Gerčić, i kao: Gruić, Rastov Do (Kotor) Geso, Kotor Getić, grana Ljumovića, iz grupe Đurovića, doseljenika u Pipere iz Lutova (Bratonožići) Gec, Pljevlja 1883. god. i područne Bukovice Giandrić, Lepetane (Boka Kotorska) Gianensos, Andrijevica (Vasojevići); Šavnik (Drobnjak) Gias, Lepetane (Boka Kotorska) Giga, Kotor 1247. god. Gigović, Paštrovići 1705. god.; Laze (Budva), porijeklom iz Stare Crne Gore Gizda, Kotor Gienter, Kotor Gile, Kotor 1335. god.; u Poborima (Budva) 1333. god. Gilić, Raždag (). Doselili su se iz Vilca (Bratonožići); Kuči; Podgorica Gilusi, Kotor Giljaj, a, Lješovići (Grbalj) i Boka Kotorska. U 16. v. doselili su se iz Albanije; Kotor i susjedne Krtole; Tuzi Giljan, Nikšić, vidi: Giljen Giljač, a, Lješevići (Tivat) i Boka Kotorska, u 16. v. doselili su se iz Albanije; Kotor i susjedne Krtole; Podgorica Giljen, an, Markovina (Cetinje), od njih su u: području Nikšića; Grahova i u Strugu (Žabljak), Donjoj Bijeloj (Žavnik); porijeklo im je navodno iz Luške Župe (Crmnica), koja se spominje 1318. god. Od njih: Orman u Ozrinićima (Nikšić) Gimano, Kotor u 15. v. Gimanović, Kotor 1185. god. i kasnije, od njih su: Đorđić u Dubrovniku Gimanoja, Kotor u 14. v. Gimov, u Kotoru 1351. god. Ginović, iz Podgorice prešli u Kotor 1441. god. Ginčević, u Podgorici 1430. god. Ginčić, u Podgorici 1444. god. Gionović, Prčanj (Boka Kotorska) Giričić, u Kotoru Gislemen, Kotor Giuranović, Baošići, Herceg-Novi Giurišić, Morinje (Risan) Giurović, Prčanj (Boka Kotorska) Gic, i, Ulcinj 1864. god. Glav, Budva 1650. god. Glavan (Glavoči 1575. god.) i kao: Zanetović, u Paštrovićima; u Mostar (Hercegovina) iz Riđana (Nikšić) Glavani, rod u Mostaru Glavanović, Sutomore 1850. god. i Šušanj (Bar) Glavac, vidi: Glavač Glavat, Kotor i Prčanj (Boka Kotorska) iz Glavatulja (Golubovci), Zeta, isti i u Podgorici; (Tuzi); vidi: Glavatović Glavatičić, Bigovo (Tivat) 9-12 v., vidi: Ciknić Glavatović, Brijeg Ciknića, Rašovići i Fundina - Kuči, ogranak Sutovića, kasnije: Ciknić. Od njih su u: Tuzima, Podgorici od 10. v. kao: Glavat i Glavatović, Zeti, kod Peći (Metohija), u Piperima i Podgorici, Glavatušu, Matagužima i Gostilju (Zeta), po majci, ranije Glavtulj, Banoštru (Srem) uz obalu Dunava i kao: Gašić Glavač, Paštrovići (1423. god.) od kojih su u Kotoru kao: Suđić. Drugi ogranak Junkovića i treći kao: Glavas, porijeklom iz Cuca (Cetinje) Glavašević, kod Pljevalja Glavina, Budva (u 15. v.) Paštrovići 1591. god.; Prčanj (Boka Kotorska), porijeklom su iz Stare Crne Gore Glavat, u Kotoru iz Zete Glavinić, Gluhi Do (Crmnica) 1828. god. Glavić, Crmnica; Kotor 1400. god. Herceg-Novi Glavičan, Moračani, starosjedioci; Crmnica; Depsići (Berane). Ogranak Lutovaca iz (Kolašin) Glavičanin, u Morači (Kolašin) Glavičić, Glavičići (Morača) pa u Vasojeviće; Gluhi Do (Crmnica), ogranak Jovanovića Glavičić, zagranak bratstva Jovovića u Gluhom Dolu Glavo, Bar Glavović, u Paštrovićima Glavoč, Paštrovići (1575. god.), ranije: Suđić; Bar Glavoči, vidi: Glavač Glamočak, Bar Glamočak u naselju Bjeliši Bar Glamuzina, Igalo, Herceg-Novi Glanos, Igalo, Herceg-Novi Glanuzic, Kotor Glanc, Kotor Glasaš, 1424. god. u Paštrovićima Gleda, Brskovo (Mojkovac), srednji vijek Gledović, Kosanice (Pljevlja); Podgorica Gleđ, a, Srbina, Herceg-Novi Gleđanin, Podgorica; na području Drobnjaka 1285. god. Gleđanin, Kotorski zapisi Glenca, e, Kotor Glendža, Očinići (Cetinje) i kao: Petrović, od njih su u Budvi i Ulcinju; područje Rijeke Crnojevića Glendže (Petrovići), bratstvo u Srednjem Selu Glibać, Kosjerić (Srbija), potiču iz okoline Pljevalja Gligo, Herceg-Novi; Sutomore (Bar) Gligović, Klenak u Donjim Banjanima (Nikšić). Ranije: Mulina, doseljenici od Visokog (centralna Bosna), a tamo iz Klenka (Donji Srem). Porijeklom sa Kosova. U grupi Klenčana najbliži su Banovićima Gligorijević, Sankovići, Mionica (Valjevo), Srbija, porijeklom su iz Kuča Gligorović, Crnci (), ogranak Lalića Gliser, Paštrovići Glišin, Srpska Crnja (sjeverni Banat), porijeklom su iz Crne Gore, srodnici Zakin - Flinter Glišić, (Žabljak), ranije Vuković. Jedni su se preselili u Bar; Gornje Košlje, pored Drine, ranije: Mladenović iz Pive. Kuči, od Dobrašinovića, kao: Miladinović, preseljeni u Mionicu (Srbija), i Zaostro (Pljevlja); polovinom 18. v. iz Morače su se preselili u Kolašin i odande: Županjevac u Levaču, u Lepenicu i kao: Popović i direktno iz Morače u Malu Drenovu, sve u Srbiju; Ropočevo (na Kosmaju), Šumadija, ranije: Stanković (Vulović) porijeklom iz Crne Gore Glišović, Lopužnja (Sandžak) i kao: Glišević, jesu iz Vasojevića; Nikšić Glišta, e, Herceg-Novi Globar, Dugi Do (Njeguši); Sinjac (Lješkopolje); njihovi srodnici u Ceklinu (Rijeka Crnojevića) i kao: Mikilj Globarević, Draževina (Podgorica); Sinjac i Vranjina uz Skadarsko jezero; Podgorica; Nikšić Globarevići, bratstvo u selu Begova Glavica - Lješanska Nahija Globari, izumrlo bratstvo u Dugom Dolu Globari, bratstvo u Draževini Glovač, kasnije: Suđa u Paštrovićima Glogar, Trebinje, pa jedni u Kotor; Bar Glogovac, Miruše, uz lijevu obalu Trebišnjice. Preselili su u Brotoč (Nevesinje); Podrug, Mrežice, kod Bileće i na Panik (Trebinje), gdje su i kao: Kapičić; Herceg-Novi, a drugi su po majci; Velimlje (Banjani), doseljeni od Trebinja Glođaja, ogranak Miloševića u Drobnjacima (Polje u Donjoj Bijeloj), potomaka Novljana, od njih u Hoči (Foči), polje Radovića (Morača), u Čajniču, 1812. god. prešli u Boan (Šavnik) Glomazić, iz grupe Ruđića, jedni prešli u Dubrovsko, Rudinice i Novakoviće (Drobnjak) i , drugi u (Srbija) Glomazići, D. Rudinice u Pivi, starosjedioci, 12 kuća; slava: sv. Nikola Gličner, Kotor Gluvakov, vidi: Mijin Gluvać, ogranak Dobrilovića u Grabovici i Jezerima (Žabljak) Gluvi Do, selo u Crmnici Glumać, Kotor Glumac, Herceg-Novi; Glumač (Užička Požega), porijeklom iz Drobnjaka Gluna, Kotor Glusević, i kao: Glušević, u Budvi Gluhan, Zelenika, Herceg-Novi Glučev, Meljine, Herceg-Novi Glušac (Glušica), Kosor (Kuči), staro bratstvo; Kotor; Nikšić; Ubli i Crkvice u Oputnoj Rudini, nikšićko područje, od njih Anđić u Fojnici (Hercegovina) Glušević, vidi: Glusević Gluščević, Nudo kod Grahova (Nikšić), porijeklom iz Čeva (Cetinje); , Kamena Gora i Prenćane (Pljevlja), doselili su se iz Šarenaca (durmitorsko područje); Pavino Polje (Bijelo Polje), iselili su se u Metohiju; Prijevor (Budva); Herceg-Novi Gmizović, kod Nevesinja (Hercegovina), ranije: Banović grana Klenčana u Banjanima (Nikšić) Gnezić, Đurići, Herceg-Novi Gnina, Kotor Gninio, Kotor Gnjato, kasnije: Gnjatović, Vraćenovići i Miruše (Nikšić), porijeklom iz Popova Polja (Hercegovina) Gnjatović, vidi: Gnjato Gobauer, Muo (Kotor) Gobelić, u Šušare (Novi Pazar) doselili su se iz Rovaca Gobec, Herceg-Novi Gobi, Paštrovići Gobović, Grahovo (Nikšić); Bešević (Grbalj) u 16. v. došli su iz Albanije; Herceg-Novi i područno Igalo; (Bar) Gobučević, Podgorica Govedarica, Gornje Čarađe (Golija), Nikšić, prešli su iz Jugovića i Mihaljače (Gacko); u Mihaljiče (Gacko), ranije: Bijelić iz Boke Kotorske. Od njih su u Zukvi i Smriječnu (Piva), Obljaju (Borič), Gacko kao: Gajović; Malinsko (Šavnik), ogranak Bijelića iz Trebinja; Nikšić; Podgorica Govedarice iz Pive (Smriječno 1 kuća; Jasen - zas.Stabna 1 kuća), doseljeni iz Gacka; slava: sv. Nikola Govorka (Vukli), Podgor (Kuči), došli su iz Vukli (sjeverna Albanija) Govorković, i kao: Gorvoković, kasnije Krcić, a odseljeni u Podgoricu kao: Lječević, izvorno u Koćama (Kuči) Goga, Pistule (Ulcinj), potiču iz Albanije; Ulcinj 1908. god.; Bar; Sutomore 1866. god.; Pljevlja 1844. god. i područna: Kotlina, Židovići i Kučin, potiču iz susjednog Jugova (Pod Gosteč); Plav; Cetinje Gogalić, Boljanići (Pljevlja) Gogić, , Kolovrat, Seljani i Čedinje (Pljevlja), porijeklom od Kolašina; Bistrica, Čokrlije, Pavino Polje, Tomaševo (u Vraneškoj kotlini), Bijelo Polje; ogranak Šćepanovića iz Rovaca, predigli u susjednu Lijevu Rijeku; Lepenac i ogranak Andreselića (Iličića) Novljana iz grupe Laketića (Mojkovac); Virak i Komarnica (Šavnik), ogranak Andreselića, grana Đurđića; Gornje Rudinice (Piva), doselili se iz Brodskog polja (Foča), a porijeklom su iz Drobnjaka i jedni odatle u Nikšić se nastanili Gogići iz Pive (G.Rudnice 7 kuća), doseljeni iz Drobnjaka Ibarskog Kolašina; slava: sv. Djordje Gogo, Kotor 1313. god. Goda, Podgorica Godeč, i kao: Gudeč, Bajice (Cetinje); Barice i Mojdež, Herceg-Novi Godeči, staro bratstvo u Bajicama Godijelj, Godijelji (Drobnjak), oko 1690. god. doselili se iz Godijelja (Crmnica), kasnije su: Lazarević, Pejak, Pejanović, Mijović, Marković i Popović (i u Godijeljima) i Popovom Dolu i Gornjoj Bukovici (Šavnik), u Crmnici Godunović, Balabani (Zeta) iz Čeva (Cetinje) Gozdjen, Trabojin (Tuzi), srodnici: Gojčevića i Duševića, u Hotima porijeklom iz Pipera Goić, vidi: Gojić Goja, Bar u 13. v., vidi: Goje Gojak, Gojakovići (Bijelo Polje), vidi: Gojaković Gojaković kao: Kojak = Gojčanin = Gojačanin, svi iz Gojakovića (Mojkovac), a potiču od Drekalovića iz Kuča; Nikšić (1439. god.); Grude (Tuzi); Gračanica i Gojakovići (Pljevlja) Gojanović, Nikšić (1439. god.). Kotor 1440. god.; u Solarima (Grbalj) Gojačanin, Dobrica (Bijelo Polje), vidi: Gojaković Goje = Goja, Bar Gojer, Herceg-Novi Gojin, Morinje (Risan) Gojić, Gornja Lastva (Tivat) i kao: Goić; Budva; u Polijači (Loznica) iz Pive Gojič, kod Risna; vidi: Gojčević Gojko, predak bratstva Radojevića Gojkov Radoje, predak bratstva Radojevića Gojković, Velika, Gornja Ržanica, Gračanica, Gusinje, Kralje, Vojno Selo i Peovac, sve u Gornjem Polimlju. Jedni i kao: Šaljanin na području Andrijevice; Brčela (Crmnica), 1840. god. od njih su u Ulcinju; Babine, Zaostro, Gojakovići, Gračanica, Jabuka, Ljeljanica, Malošić, Strmac (Bijelo Polje); U Drobnjacima, grana Milutinovića, potomci Novljana; Ograndić iz Drobnjaka prešao predak pop Drakule kod Grahova (Nikšić). Nikšić i Nikšićko Prekovođe; ogranak Đukanovića iz grane Branilovića u Pivi, preselili se u Podgoricu iz Zatrijebača (Kuči); i u Beloševcu (Lepenica), Srbija; sa Kosova (15. v.) kao: Mrnjavčević, razgranati u Dobroti, Morinju, Mokrinama i Herceg-Novom sve u Boki Kotorskoj; Herceg-Novi i kao: Bajković; Kuželja, Kumbor i Mojdež, Herceg-Novi; Kotor; Prčanj i peraška naselja (Boka Kotorska), a u Perastu su iz Stare Srbije; Glasinac (Romanija) iz grupe Maleševac, -a, sa Maline (Gacko) Gojkovići su porijeklom iz plemena Salje, bili su katolici pa su onda postali pravoslavci, žive u Plavu. Gojkovići iz Pive (Plužine 4 kuće), starosjedioci; slava: sv. Jovan Gojniković, u 9. v. i na obrađenom području ovoga Prezimenika Gojnić, Brčeli (Crmnica); Cetinje; Podgorica Gojnići, bratstvo u Brčelima Gojovići, u Pipere su se doselili iz Lutova (Bratonožići), grana Radetića (Petrovića). Ima ih iseljenih Gojovići, selo Petrovići - pleme Piperi Gojočanin, Gojakovići (Mojkovac), iselili se, vidi: Gojaković Gojslavo = Gajslavo, Ulcinj Gojun, Herceg-Novi Gojčaj, Tuzi, područno: Nobol, Helmica i Špilja, vidi: Gojčević Gojčanin, (Bijelo Polje), vidi: Gojaković Gojčević, područje Tuzi; Vuksan Lekaj (ić), Trajboin, Močnom i Skareći (u Hotima), Gojkovi potomci i kao: Gojčaj = Gojič; vidi: Dušaj. Njihov predak dolaskom iz Pipera zasjeo je na Plas (dvor-palatu) zatim u Trajbojin (Traboin), Močaj; vidi: Godjen Gojčinović, (Cetinje) u 15. v.; Srodnici Kaluđerovića i Đuraševića u Zeti Gojšić, Kotor, ogranak Pavlovića iz Zete; u Perastu Goković, Zatrijebač (Kuči), ranije Benkaj, od njih su u Podgorici Gold, Herceg-Novi Golebo = Goljević, iz Boke Kotorske u Dubrovnik Golević, i kao: Goljević, Ubli (Kuči). Od njih su kod Gusinja Goleš, Mitrovići (Paštrovići) i kao: Lehanela; Herceg-Novi Gol, i, i kao: Goljević, Poblaće, Miloševići i Strmac (Pljevlja) Golija, Poblaće (Pljevlja), starosjedioci; Kotor 1399. god.; u Njegušima (Cetinje); Podgorica 1326. god. Golijanin, grana Banovića - Klenčana u Donjim Banjanima (Nikšić), od njih su u: Nikšiću, Uskocima (Žabljak) i kod Nevesinja (Hercegovina) Golićević, ogranak Magovčevića (Bogdanovi potomci u Pješivcima), preselili se u Rusiju početkom 19. v. Goličević, Dobrota (Kotor); Herceg-Novi (po majci Bojani) iz Cuca (Cetinje) Goliša, Paštrovići, ogranak Lehana (Lehaneka), iščezlih Golišanin, Predišani iz Ćeklića (Cetinje), ogranak Abramovića, koji su se odselili u Vraku (Skadar), srodnici Bjelica u Žabljaku na Skadarskom jezeru Goljevići iz Bijelog Polja, porijeklom od Kučkih, došli u Bijelo Polje najverovatnije polovinom 18 v, možda i poslije pohare Kuča 1774. godine, jer iz katastiha crkve sv. Nikole 1776 se prvi put pominjemo da živimo u ''kasabi Bijelo Polje". Ostala obilježija: Krsna slava sv Nikola (novokuci), akcenat, izgled (tamniji ten kao kod većine Kuča). Od Goljevića su skorije posle II svjetskog rata i Petrovići 1 kuća, Nikolići u naselju Nikoljcu 4 kuće (prilog: Danilo Petrović [email protected] ) Golkosić, Paštrovići 1398. god. Golo, Podgorica Golob, Herceg-Novi; Budva Golobin, Donja Zeta (uz Skadarsko jezero) 1416. god. Golović, Srpska (Zeta); Nikšić; U Pošćenju (Žabljak) pripadaju Kosovčanima (Omakalovićima) iz grupe Novljana iz Pogana (Banjani) potomci Obrena Abazovića Dragićevića, od njih su u Lazama (Nikšić) i kao: Golović = Janjušević; Podblaća (Pljevlja). Od ovih iz Laza jedni su u Nikšiću upisani 1890. god.; u Pošćenju, grana Omakalovića (jesu potomci Obrena Lazareva), polovinom 18. v. Goločevac, Zenice i (Pljevlja); Nikšić Golub, Tivat, iz Hercegovine; Budva; Ravan (Bar) Golub, Dobrota (Kotor) Golubi, bratstvo u Tivtu u Boki Golubin, i kao: Golub, Podi i Savina, Herceg-Novi (oko 1694. god.) doselili se iz Korjenića (Trebinje); Risan; vidi: Golubović Golubinov, Spič (Sutomore), Bar Golubović, Gojkovići (Mojkovac); ogranak Rakočevića Moračana, od njih su u Gojakovićima (Mojkovac); Bjelopavlići 1565. god. i Zagarač (Danilovgrad), grana Malonšića; Cetinje; Buljarica u 16. i 17. v.; Paštrovići; Prčanj i Dobrota (Boka Kotorska); Tivat; Grbalj, starinci; Risan; Rovca, starinci; Grančarevo (Bijelo Polje); Nikšićko Prekovođe i Miločane (Nikšić), ogranak Bulajića odselili se u Srbiju; Grana Branilovića iz Oraha i Prisojno (Piva); 1854. god. otišli u Bravsko (Šavnik); 1805. god. neki pređu kod Nevesinja (Hercegovina); Bršno (Nikšić); Dubrovsko (Žabljak); Lozice (Bijelo Polje); Kladovo i Petrovo Selo (Srbija) iz Crne Gore; u Šumanovcu i Tepcima (Žabljak) jedni su od Trepača (Nikšić), potomci Goluba Marića; Lijeva Rijeka i Trepča (Vasojevići); Grana Laketića (Lopoćana) u Beranama i Polimlju (Vasojevići); Velika (Plav), i kao: Šaljanin. Od njih su u Kolašinu; Krivi Do (Kuči); Paštrovići; u Gajtan (južna Srbija) došli iz Župe Nikšićke; u Vasojevićima grana Lopoćana. Drence na Gajtanu (južna Srbija), doselili se iz Rovaca (Podgorica); Golubović, Vrbovo, Kaluđerovići, Krupice, Prenćani i Toci (Pljevlja); Vrbica (Pljevlja) ogranak Pupovića iz područnog Bobova; Malinsko (Šavnik) došli iz Gornjeg Polja (Nikšić); Orah (Piva) i od njih su u Čarađu (Golija), Nikšić; Podromaniji; jedni iz Pive su od Branilovića, najbliži Bilandžićima; Drobnjačka jezera, ranije: Marić, iz grupe Rajičevića (Novljana) iz Nikšićkih Trepača; Nikšić; Nudo (Nikšić) Golubovići, iseljeno bratstvo iz sela Mirca Golubovići iz Pive (Prisojni Orah 22 kuće, Lisina 1 kuća), starosjedioci ; slava: sv. Nikola Golubovići su porijeklom iz plemena Šalje, bili su katolici pa su onda postali pravoslavci, žive u Plavu. Golš, vidi: Goliša, Golebić i Golebo Golja, vidi: Goljo Goljević, Vrulja (Pljevlja), doseljenici iz Drobnjaka; Bijelo Polje Goljo, Dobrodolje na Bihorskoj planini (Bijelo POlje); Podgorica Gombač, Herceg-Novi Gomilan, Mrzovići, Rabitlja, Kričak i Vrbovo (Pljevlja) Gomilanović, Prenčane i Maoče (Pljevlja). Od njih su u Nikšiću Gomilić, i kao: Tomila, ogranak Juraševića, ranije: Đurašević u Paštrovićima 1763. god. Gomilović, Njeguši (Cetinje) Gomilovići, dio bratstva Popovića Gon, i, u Kotoru 14. v. Gonašević, Paštrovići, porijeklom iz Albanije Gondola, u Kotoru 1370. god. Goni = Guna, Kotor Gonović, i kao: Đonović, Kotor Gonopek, Cetinje u 14. v. Gopčev, vidi: Gopčević Gopčević, i kao: Gopčev, Podi, Herceg-Novi u 14. v.; Rošca (Tivat) i krtolska naselja u 12. v. Od njih su u Gornjoj (Boka Kotorska), Trstu i Rusiji; Ljuta u Orahovici (Kotor), doseljenici iz Kuča; Dobrota (Kotor) Gorakuća, Herceg-Novi u 17. v. prešli iz Hercegovine Gorana, Ulcinj 1887. god. Goranić, vidi: Goranović Goranović, (Cetinje) od Andrića = Kankaraša iz s. Prediša, iselili se u Zaljutnicu (Goliju), Nikšić, od njih u južnoj Srbiji, i Vrbicu (). od njih su u Čarađu i Miločanima (Nikšić); Oputne Rudine (Nikšić) i kao: Goranić; Krivošije; Aljaska (Sjedinjene Američke Države) iz Golije (Nikšić) Goranovići, starinom od Bjelica iz Katunske nahije Gorašević, Kuti (Župa Nikšićka) Gorvok, a, i, Koće, Podgrad i Orahovo (Kuči), porijeklom su iz Vukli (Klimenti - Kljemendi), sjeverna Albanija Gordeša, Kruse (Lješansko područje) 1511. god. Podgorica Gordijanić, ogranak Vulovića u Malinskom i Gornjoj Bijeloj, u Drobnjacima Gordić, Nikšić i područno ; Cetinje Gordinić, Polja (Mojkovac) Gorevuk, kasnije: Gornjevuk, u Klobuku (Trebinje), vlastelinska porodica, pa se jedni preselili u Njeguše i Dobrsko Selo i Njeguše (Cetinje), i kasnije kao: Moštrokol u Kotoru i kao: Moštroki pa Čalepi, Jablan, Sjekloći pa Crvenko, a jedni u Kašćele (Rijeka Crnojevića), od kojih su: Gazivoda Gorevuk, pravo prezime bratstva Gornjevuka Gorevuk, ac, Mali Zalaz u Njegušima (Cetinje) 1489. god. Gorevuci (Gornjevuci), bratstvo u Dobrskom Selu Gorevućanin, potomci doseljenika iz Klobuka u Dobrsko Selo, vidi: Gorevuk Gorecki, Dobrota (Kotor) Gorjelica, Kotor Gornadurovići, rod u Odesi (Rusija), u Dalmaciji i u Bosni Gornja Kuća, grana bratstva Sjekloća Gornjak, Gornji (Rijeka Crnojevića), kasnije više bratstava, koja su potomci Leke, što se doselio iz Pipera, srodnici Klimentima (sjeverna Albanija) Gornjaci, bratstvo u Ceklinu Gornjevuk Valac, predak bratstva Gornjevućana u Dobrskom Selu Gornjevuk Jovo Savov, predak bratstva Gornjevuka u Dobrskom Selu Gornjevuk Ratko, najstariji predak Gornjevuka u Dobrskom Selu Gornjevuk Savo, predak bratstva Gornjevućana u Dobrskom Selu Gornjevuci (Gorevuci), bratstvo u Dobrskom Selu Gornjevuci, starinci Malog Zalaza (sada u Dobrskom Selu) Gornjevućanin, Ceklin (Rijeka Crnojevića), potomci Valca koji se doselio od Mostara, porijeklom iz Kroje (Albanija); kasnije bratstva: Sjekloća = Crvenkov, Jablan, Raslapčević, Monoštrokol Gornjevućani (Gornjevuci, Gorevuci) u Dobrskom Selu Gorović, doseljenici u Vraku (Skadar), potomci Raičevića iz Zete, porijeklom iz Bajica (od Raiča Martinovića i kao: Vjeta); vidi: Gorevuk; Beri (Lješansko područje), Podgorica i kao: Krkotić, porijeklom iz Kroje (Albanija). Od njih su u: Čukarici (Bjelopavlići) i Komanima (Podgorica); Ulcinj 1911. god.; Gorovići (Grbalj); Savina, Herceg-Novi Gorojević, Stoliv (Tivat) 1439. god. Gorovok, Koće (Kuči) i Podgorica, jesu iz Vukli (sjeverna Albanija). Vidi: Gorvok Goruždić, ogranak Murića u Rožajima, porijeklom iz Klimenata (sjeverna Albanija) i od njih su u Jablanici (Novi Pazar) Goruević, Nikšić Gorčilović, Ulcinj 1887. god. Gorčinović, Štitarice (Kolašin), porijeklom iz Cuca (Cetinje), preselili su se u Gornji Sutivan (Bijelo Polje) Gorčić, u Tarašu (Zrenjanin) iz Crne Gore, sa Čarnojevićima Goršić, Zaton (Bijelo Polje), potomci od strica braće Đorđija Petrovića kasnije: Karađorđević u Topoli (Šumadija) Gosaljić, Vražegrmci i Slap (Bjelopavlići), potomci Lužana Goskić, Aljić, Plav, doseljeni iz Hota (Tuzi) Goslavić, iz Vrma (Bjelopavlići), preselili se u Dubrovnik Gosman, Dobrota (Kotor) Gosonik, i, Kotor Gospavić, iz Azanje (Berane) preselili se u Jasenice (Srbija) Gospić, Jugovo, pa Bučje, Crljenica, Butić i Ovćevine (Pljevlja); Meljine, Herceg-Novi Gost, Brskovo (Mojkovac) Gostić, Jugovo, vidi: Gospić; Nikšić Gostović, iz Azanje (Bijelo Polje) preselili se u Brezovac (Srbiju) Gostra, Kotor Gotovuša, Pljevlja 1865. god. Gocić, Bar Gočaj, vidi: Gočević Gočević = Gočaj, područje Tuzi Gošević, vidi: Gošović Gošić, Kotor, po nahočetu; u Donjoj Zeti Gošović, Zeta, potomci Vuksalekića, doseljenika iz Hota (Tuzi); Donja Kržanja (Kuči) grana Mrnjavčevića i kao: Gošević Grabljani (Jovanovići, Perišići, Vuletići), bratstvo u Cucama Grabovac, Rošić (Tivat), starosjedioci; Herceg-Novi; Optočić i Podgor (Crmnica) Grabovica, Gotočka Površ iz Grabovije (Drobnjak) Grabovica, bratstvo u Otočiću Grabović, Grabovica (Pljevlja) Graval, Njeguši (Cetinje) Gravale, iseljeno bratstvo iz Rajičevića Gradača, e, Grahovo (Nikšić), doseljenici iz Bosne Gradašević, Herceg-Novi Grad, i, Kotor Gradac, "pleme" u Lješanskoj Nahiji Gradijanin, Podi, Herceg-Novi Gradinić, Kotor, po nahočetu Gradinjani, zagranak bratstva u Cucama Gradinjani, bratstvo u Cucama Gradinjanin, i kao: Gvozdenović, ogranak Jovovića u Gluhom Dolu (Crmnica) Gradisavljević, matični Gaj (Žabljak) Gradisalić, Drobnjaci u 15. v.; U Crmnici Gradislavić, Crmnica Gradić, Kotor, doselili su se iz Dubrovnika Gradičević, Herceg-Novi, po nahočetu Gradiška, Perast (Boka Kotorska) i kao: Gradiska. Porijeklom iz Srbije Gradenik, Kotor 1645. god. Gradojević, Katanice (Šumadijska ), porijeklom iz Crne Gore Gradoniko, Risan Gradun, Bečići (Budva) Građani, pleme u Riječkoj Nahiji Građanin, vidi: Redžepagić, Milanović i Mihaljević u Građanima (Rijeka Crnojevića) Građanović, Herceg-Novi Građević, i kao: Martilić, Nikmaraši u Zatrijebaču (Kuči), od njih su u: Zeti, Skadru i Sarajevu; Podgorici ranije Oručević i Nikšiću iz Hota (Tuzi) Grajić, i kao: Marković, iz Bezuja (Prekotarje) uselili su se u Meljak (Pljevlja), porijeklom iz Hota (Tuzi) Grakalo, Herceg-Novi, porijeklom su iz Istre Grandis, Prčanj (Boka Kotorska) Grandić, Lipovo (Kolašin) Grando, Prčanj (Boka Kotorska); U Budvi 1448. god. Grandov, Kruševo, Ravče i Ravna Rijeka, Bijelo Polje Grandović, u Orahovice (Risan) Granijić, Podgor (Kuči), ogranak Milića, od njih su u: Plavu (Kolašinu) i Rožaju. Vidi: Granić Grančić, Herceg-Novi Grančor, u Grblju 1398. god. Graovac, Cetinje; Bratač, Gornje Selo, Berbekovina i Davidoviće (Nevesinje), iz Grahova (Nikšić); Piragić (Tabija), Nevesinje, ogranak Andrijaševića iz Grahova (Balosave) - Nikšić i kao: Marković - Graovac u Najdanićima (Gacko), iz Grahova (Nikšić), starinom iz Kuča Graović, Oputne Rudine (Nikšić) Graovčić, Vir i Perast (Nikšić) Grasel, Risan (Boka Kotorska) Grasi, Grahovo (Nikšić), iz doba Rimljana Graso, u Kotoru (1472. god.) jesu iz Dubrovnika Grahovac, Grahovo (Rožaje), ogranak Murića - Klimenćana Grahović, na Prikioli (Kotor) Gracun, Rustovo, Bečići i Čelobrdo (Paštrovići), doselili su se iz Stare Srbije Grač, Herceg-Novi Gračanski, vidi: Grba Grašić, u Kotoru 1493. god. Grba, Gorica, Maoče i Krčak, Lećenac i Markovac (Pljevlja) i kao: Gračanski; Podgorica Grbavčević (Grbačević), i Golubović, kao: Jovović, Mataguži (Zeta), 1455. god., ogranak Radinovića, iz Bjelica (Cetinje); U Podgorici su ogranak Abramovića iz Bjelica (Cetinje) Grbaljčić, Kotor, po nahočetu Grbanović, u Banjanima (Nikšić) od Grba Banjanina - Petrovića Grbac, Herceg-Novi Grbin, Sutomore (Bar) 1889. god. Grbić, Sutorina, Herceg-Novi, od njih su u Đuraševićima i drugim naseljima Grblja; Žakovo (Kumbor), Sušćepan, Herceg-Novi i risansko područje, porijeklom su iz Hercegovine; Cecuni (Andrijevica); Babino, Rutoše i Toci (Pljevlja); Cerovo (Valjevo), porijeklom iz Pive (Crna Gora) Grbići, rod u valjevskoj Podgorini Grbići, rod u selu Popučkama u Kolubari Grbičić, Paštrovići 1399. god. Grbišić, Paštrovići, identično: Grbičić Grbljani, stanovnici predjela Grblja Grbljanović, područje Nikšića (Onogošt) i Župa Nikšićka, u 14. v. doselili su se iz Grblja, kasnije kao: Nikšić, pa kao pleme i onda veliki broj bratstava u raznim krajevima Grbović, grana Kosovčića, potomaka Novljana u Drobnjacima. Od njih su se 1882. god. naselili u Gajtan (južna Srbija); Mijailovica, Miljevići i Maoče (Pljevlja), vidi: Perišić; Ogranak Radulovića (iz Pješivaca) u Dragovoljićima (Nikšić); ogranak Radulovića iz Nikšića (Grbo) prešao pod planinu Maljen (Srbija), od koga su ti Grbovići. Od Grbovića Novljana jesu u: Drenak (Kolašin), Glediću, i Gruži Kragujevačkoj i kod Valjeva (Srbija); Plav i Gusinje, doseljenici iz Kuča; Andrijevica; Bistrica i Rasova (Bijelo Polje); Nikšić, od njih su u: Podgorici, Bijedićima i Pobretićima (Bijelo Polje), pa jedni u Tuzinju (Sjenica) Grboš, Bor na Bihorskoj planini (Bijelo Polje), od njih su kod Peći Grgić, Podgorica Grgović, Plav i Ulcinj, porijeklom iz Kuča Grgur, Rovine (Piva), doselili se iz Barušnice (Gacko) Grgurević, Glavica (Bjelopavlići), iz Kuča; Nikšić i Herceg-Novi, potomci Zlatnopojasovića iz grupe Novljana; Vidi: Verda; Danilovgrad; Morinje, Herceg-Novi; Kotor i područna Dobrota i Škaljari; Vidi: Grgurević; Nikšić, ogranak Martinovića iz Bajica (Cetinje) Grgurevići iz Pive (Ravno 4 kuće), doseljeni iz Gacka; slava: Šćepan dan Grgurevići, bratstvo koje živi u Veljoj Gorani u Mrkojevićima kod Bara. Bratstvo ima sedam porodica i svi su islamske vjeroispovjesti. Nema pouzdanih podataka odakle potiču, ali je pretpostavka da su preci doselili iz Boke poslije pada Herceg Novog 1687 godine. Na ovaj zaključak navodi istorijski podatak u kome se tvrdi da se tada brodom u Bar doselilo oko 2000 porodica, te činjenica da u Mrkojevićima danas žive i Seferovići, Kordići, Abazovići, Muratovići. Druga pretpostavka je da su preci doselili zbog krvne osvete. U nekim dokumentima preci se potpisuju kao Grgurovići, a ne Grgurevići(prilog Osman Grgurević [email protected] ) Grgurin, Kotor Grgurović, najstarije pominjanje prezimena Grgurović je u Kotorskim knjigama od 1188. godine. Poslje pada Skadra 1478. godine jedan dio Grgurovića se iselio u Zadar i to oni koji su zadnji ostali da brane grad, ostatak je izbjego u Kotor ili u današnje Kuče, a dio koji nije pobjego je prihvatio islam. Dio bratstva kojem je glavar bio Ivaniš Grgurović nazvan Verona se naselio na Prčanj i od Ivaniša su Verona sa Prčanja. Inače i dio bratsva koji je u okolini Herceg Novog i Dubrovnika je od istog bratstva, jer su kao profesionalna vojska učestvovali u oružanim sukobima u tom vremenu. (prilog: Goran Grgurević [email protected] ) Grgurovići, bratstvo u Škaljarima u Boki Grgurović, Slatina i Glavica Danilovgradska (Bjelopavlići). Od njih su kod Gacka (Hercegovina). Ogranak Mališića je u Škaljarima, Kotor i kao: Grgurević od Grguda Dančulovića, potomci Novljana. Vidi: Kosovčić od Grgurovića jesu i Vilotijević i Pavićević na Dužima uz Komarnicu Grdanović, kod Cetinja, potomci Vukmirovića, doseljenika sa Kosova. Od njih su odseljeni u Bosnu; Kaluderac (Buljarica), Paštrovići, odatle u Vraku (Skadar); Lješevići (Grbalj) iz područne Župe Grbaljske; ogranak Đurovića u Piperima, kasnije: Jovanović. Porijeklom su iz Lutova (Bratonožići) Grdinić, Žari, Lepenac, Polja, Stevanovac i Štitarice (Mojkovac), potomci Trebješana iz područja Nikšića Grdinići, potomci vojvode Grdana. Žive u okolini Mojkovca, a ima ih i sirom Crne Gore, Vojvodine, Bosne i Hrvatske. Grdović, Pečurice (Ulcinj) Grdoman, Ugnji (Cetinje), starosjedioci; Šestani (Primorska krajina), jedni su se preselili u Zadar Grdomani, staro bratstvo na Ugnima Grdoč, Ostros (Primorska krajina) Grebeljanović, Šobajići (Bjelopavlići) Grebner, Oštro, Herceg-Novi Grebonjić, Bistrica i njena okolina (Bijelo Polje) Grebuljić, Šobajići (Bjelopavlići), srodnici Lazarevića Grebučanin, Grahovo (Nikšić) Grević, Cetinje Grega, Podgorica Gregović = Grigović, Paštrovići i ranije Mirković. Od njih su u SAD, porijeklom iz Grčke; Bar; Kotor; Budva u 15. v. i kao: Kreković Gregovići, selo Novoselje, bratstvo Paštrović Gregorina, Dobrota (Kotor), porijeklom iz Mletaka; Kotor u 15. v. i 1881. god.; kod Herceg-Novog u 15. v. Grec, u Ulcinju 1534. god. Greda u selu Orahovu Greda iz Pive (Kulići 1 kuća), ustaš iz Mostara (i875); slava: sv. Arhandjeo Grede u Vojkovićima Gredeljanović, Duži (Piva) Gredeljević, Duži (Piva) uz Komarnicu. Od njih su u Lađevcu (Bielća), kasnije kao: Samardžić, ima ih u Dabru i Nevesinju (Hercegovina) Gredić, Bistrica (Duži) i Rasova (Bijelo Polje), vidi: Redžepagić, u Beranama; Kulići (Piva), porijeklom su iz Mostara; Nikšić Grempšić, u Kotoru 1436. god. Grepčani, grupa bratstava u Cucama Grec, Dobrota (Kotor) Gržac, Dobrota (Kotor); Herceg-Novi Gržetić, Kotor i područni Škaljari Grzac, Herceg-Novi Grivedin, Dobrota (Kotor), porijeklom iz Mletaka Grivina, Donja Zeta uz Skadarsko jezero Grivić, Šišići, Herceg-Novi; Kotor; Budva Grijehov, Smokvice (Rijeka Crnojevića), ogranak Srzentića iz Paštrovića Gril, u Kotoru Grima, Paštrovići Grimović, Grude (Tuzi), potomci Đon Sume Grinvald, Herceg-Novi Griner, Kotor Grinić, Kotor Gripić, Kotor Grisan, Kotor Grisigano, Budva Grisko, Kotor Grit, u Kotoru 1487. god. Gritz, s, c, u Kotor se doselili iz Dubrovnika Grišpula, Dobrota (Kotor) Grk, u Kotoru Grkavac, u Hercegnovsko i Risansko područje doselili se iz Hercegovine Grkić, Grana Zlatnopojasevića iz grupe Novljana. Od njih su u Glasincu na Romaniji Grklanović, Kaluđerac u Buljarici (Paštrovići) 1824. god. Grkovac, Strp (Risan) 1692. god. doselili su se od Trebinja, pa jedni u Risan Grković, Nikšić Grkojević, Previš (Žabljak), ogranak Lazarevića, iz grupe Novljana, raselili se Grk, u, Kotor 1327. god.; Zeta Grle, Sasović 1693. god. došli iz Popova (Hercegovina); Herceg-Novi i susjedna Zelenika Grlić, Paučine (Rožaje), doselili se iz Vukli (grupa Gaše), kasnije i kod Đakovice Grloman, ranije: Eutorović, u Paštrovićima srodnici Mitrovića, doselili se (8. v.) iz okoline Kosovske Mitrovice Grljan, i kao: Lajković, Lajkovići (Zeta). Iz Mrka (Pipera) prešli u Srpštansku Goru, pa u Zetu Grljević, Bjelišni (Cetinje); Bistrica (Bijelo Polje) Grljevići, grupa bratstava u Bjelošima Grman, u Kotoru Grobić, Dobrota (Kotor) Grozdanić, Podvraće, matično i Danilovgrad (Bjelopavlići); Donje Čarađe u Goliji (Nikšić), potomci Drekalovića (Kuči). Od njih su u Gacku (Hercegovina) i Lici (Hrvatska) Grozdanović, u Kučima i kao: Rušević = Banjkan u Zatrijebaču Gromanić, njić, Sutomore 1853. god. Gromanja, Sutomore (Bar) 1854. god. Gron, Zelenika, Herceg-Novi Grondan, i, Kotor Gropčić, Griharovo (Plav) 1485. god. Grohaber, Paštrovići u 17. v. Gros, Kotor i susjedna Dobrota Grosman, Dobrota (Kotor) Groc, Herceg-Novi Groci, Kotor Gruadreli, Kotor Gruba = Grubavčević, Perast (Boka Kotorska) i kao: Grubagevčević Grubavčević, Polja Kolašinska i Grubačević u 17. v., vidi: Gruba; Kotor, porijeklom iz Paštrovića Gruban, Vilusi (Nikšić) Grubač, u Donjim Brajićima (Budva) 1523. god. Grubača = Grubač = Gurbača, u Njegušima (Cetinje) i kao: Grubašević; Budimlja (Berane) 1485. god.; u Brskutu (Kuči); Nikšićko Prekovođe; Vrtac;; Viluse; Nikšić; Golija (Nikšić); Grahovo i Viluse, nikšićko područje; Brskovo, kasnije Mojkovac; Gajtan (južna Srbija), porijeklom iz Uskoka (Drobnjaci); u Pivu, Glasinac (Romanija) i Peć (Metohija) iz okoline Nevesinja (Hercegovina); u Viluse (Nikšić), vidi: Babić, u Rbatovom Dolu Grubačević, u Ćeklićima (Cetinje), Paštrovići, 1434. god., vidi: Grubavčević, u Njegušima i kao: Grubašević Grubači iz Pive (D.Crkvice 7 kuća, Lijećevina 4 kuće), porijeklom iz Drobnjaka; slava: sv. Djordjije Grubačić, Nikšić; Banjani i Oputna Rudina (nikšićko područje) Grubaš, Perast (Boka Kotorska), doseljenici iz Hercegovine Grubašev, u Njegušima Grubašević, Bečići (Budva) 1440. god.; Orahovica i Perast (Boka Kotorska), porijeklom su iz Hercegovine; Polja (Mojkovac); vidi: Grubača Grubašić, Perast (Boka Kotorska) Grubeljić, Crnci (Piperi) Gruberinić, vidi: Guberinić Grubeša, vidi: Grupša Grubin, Srpska Crnja (sjeverni Banat), starinom su iz Crne Gore. Vidi: Markov i Arsen Grubinić, u Bjelopavlićima Grubičevići, bratstvo koje se pominje u novelji Đurđa Crnojevića Grubić, Kotor Grubišić, Budva; Sutomore (Bar) 1912. god.; Kotor Grubović, Rastoke (Bijelo Polje) Gruboica, u Kotoru, grana Pima Grubojević, Police (Kotor); Risan; Grbalj 1439. god. Grubona, vidi: Grubonja Grubonja, Kotor 1396. god. i kao: Grubona Grubor, Kotor Grubsić, Kotor u 14. v. , u Grudima (Tuzi) potiču od potomaka Đon Sume, od njih su kod Gusinja, kod Plava, Golubovcima (Zeta); Krnjice (Primorska krajina), porijeklom su iz Bratonožića, od njih nastanjeni u Livarima (Primorska krajina) i kao: Pavlović i Pacić, pa u Baru i kao: Vamović, a u Donjim Murićima (Primorska krajina) i kao: Palević Gružda, Kolomza (Ulcinj), porijeklom su iz Albanije Gruzina, Grade (Žabljak) Gruzinov, Podgorica Gruić, Cetinje Gruičić, Begaljac (Beograd), oko 1878. god. doselili se iz Bjelopavlića Grujić, Podbišće (Mojkovac), došli iz Klopota (Bratonožići) sa nadimkom Palibrk; Žari i Polje (Mojkovac) i Lipovo (Kolašin), porijeklom su iz Kuča; Lukovo (Nikšić); Drobnjaci, potomci Novljana; Maoče i Prenčane (Pljevlja), pa jedni u Pljevlja; Prpčići i Ravna Rijeka (Bijelo Polje); Požar (Bjelopavlići) i kao: Protić; Krupice (Srbija), doselili se iz Pješivaca (Crna Gora); Golubovci (Zeta), doselili se oko 1870. god. iz Bratonožića (Nikšić);Cetinje; Ilandža (Donji Banat) i kao: Grujić = Dragujin, porijeklom su iz Crne Gore; u Podgorici iz Bratonožića; Golubovci (Zeta). Od njih su jedni u Lebanima i Leskovcu (Srbija) Grujičić, Vijenac (Zvijezd), Maoče i Otilovići (Pljevlja), ogranak Purića, porijeklom od Kolašina. Od istih ima u Oljevljima; Nikšić; Cerovo u Rađevini (Valjevo), porijeklom iz Pive (Crna Gora); Loznica (Mačva) prvom polovinom 19. v. doselili se iz Pješivaca (Crna Gora); Musterovići (Zagarač), Danilovgrad, ogranak Stojanovića = Lulaša; Danilovgrad; Vitasojevići (Pješivci), porijeklom sa Čeva (Cetinje); vidi: Aničić u Vijenci i Oćevini (Pljevlja) Grujičići (Stojanovići - Lulaši), bratstvo u selu Musterovićima Grujičići, koristim priliku da vam se obratim u vezi svog porekla. Naime, ja zaista nemam koga da pitam. Otac mi je umro kad sam imala 9 god. (1986 god.) a deda pre toga. Zivim u Srbiji u Loznici. Majka mi je ispricala da joj je moj otac pricao da poreklo vodimo iz okoline Danilovgrada. Slavimo začeće Sv. Jovana Krstitelja, 6.oktobar. Pre par godina sam pronašla na sajtu montenegrina ali mi nije jasno: da su Grujičići iz plemena Pješivci, a opet negde piše selo Musterovići planina Zagarač. Da li je to isto pleme? Toliko me sve to interesuje da sam pre dve godine naterala muža da odemo i nadjemo gde je to selo Musterovići...Tada smo inače ćerku krstili na Ostrogu pa je bilo zgodno otići i u Musteroviće. Elem, nista nisam uspela da saznam dalje o mojim Grujičićima. Grujičići su inače ovde u Loznici od prve polovine 19.veka...tako kažu...Čak i deo grada tj. Mesna zajednica se po nama tj.doseljenicima iz CG zove: Crnogora. Porodica je ovde imala ogroman posed u centru grada koji nam je komunistička vlast 60-tih godina nacionalizovala. Ali to je neka druga priča...Volela bih i da saznam koje su to i parcele bile u vlasništvu mojih predaka u Musterovićima ako su odatle, možda u budućnosti i da nešto kupim, to mi je želja velika...Išla sam i na sajt katastra CG ali ne vredi kad ne znam brojeve tih parcela pa ne mogu da vidim ni ko su sadašnji vlasnici...Inače, ja braće nemam, samo sestru a opet moj otac isto nije imao braće, tako i da nam se i loza gasi...Da ne dužim više, izvinite na opširnosti, ako ikako možete da mi pomognete da saznam nešto više, vecno bih vam bila zahvalna. Srdačan pozdrav, ( prilog: Gordana Grujičić Zarin [email protected] ). Grujović, Piperi, starosjedioci Grujovići, dio bratstva Popovića Grukal, e, Prekornica (Rijeka Crnojevića), starosjedioci. Od njih su u Vraki (Skadar) Gručašević, Perast Grum, Herceg-Novi Grune, Herceg-Novi Grunio, Kotor Grimslo, vidi: Stevanov Grunc, u Kotoru 1124. i 1330. god. Grupac, u Kotoru 1434. god. Grupić, Herceg-Novi, po nahočetu Grupković, Pješivci u 16. v. i Ozrinići (Čevo), Cetinje pa u Kotoru; u Bjelopavlićima i Danilovgradu Grupsić, Kotor 14. v. Grupčić, Bjelice (Cetinje) u 14. v.; Bjelopavlići, od njih su u Begaljici (Beograd); u Ćeklićima (Cetinje); vidi: Grupšić Grupš (Grubeša), Bar Grupšić, 1430. god. i kao: Grupčić Gruhović, Bar; vidi: Grhović Grušić, Kaluderac u Buljarici (Paštrovići) 1761. god. Grčanski, vidi: Stevanov Grčić, vidi: Redžepagić, u Medanićima (Gacko) i Rastu (Nevesinje), porijeklom su iz Crne Gore, ogranak Zelenovića, koji su ogranak Cerovića Gršanić, Donja Lastva (Tivat) Gualo, Perast (Boka Kotorska) Guberina, vidi: Guberinić Guberinić, Vasojevići; Seoca (na Balju) ranije: Guberina; Berane 1865. god. grana Lopoćana; Sutivan (Bijelo Polje) Guvelja, Zaton i Bistrica (Bijelo Polje) Guveljić, Bistrica (Bijelo Polje) Guvera, Nikšić Guvernadurović, Njeguši (Cetinje) ogranak Stanišića, grana Radonjića Guvernadurovići, ogranak bratstva Stanišića što ga je vladika Rade prognao iz Njeguša Guvo, Crkvice i Strp (Risan) Gugać, Zaton (Bijelo Polje) Gugliemet, Dobrota (Kotor) Gugolanić, 1431. god. u Cucama (Cetinje) i Riđanima (Nikšić) Gugolj, Žvine i Sutorina, Herceg-Novi Gugoljanović, Njeguši u 15. v. Gugulović, i kao: Gugulsbrnić, Kotor oko 1440. god. Gudaljević, Herceg-Novi Gudanović, Balabani (Donja Zeta) jesu iz Gluhog Dola (Crmnica) i kao: Đuković, kasnije Đurović Gudević, Nikšić Gudelj, Grahovo i Vraćenovići (Nikšić), od njih su u Dubrovniku; Perast, Ratiševine (Kotor) i Mojdež (Boka Kotorska); Herceg-Novi i područni Podi, porijeklom su iz Popova (Hercegovina), a u susjednim Sasovićima i kao: Gudeljević Gudeljević, Nikšić, doseljenici iz Popova (Hercegovina) Gudeč, Bratonožići, potomci Bukumira; Brskut (Kuči) potomci Rajkovića, grana Mrnjavčića; Donja Ržanica (Berane) i kao: Jelić; Bistrica (Bijelo Polje); Risan, porijeklom su iz Popova (Hercegovina) Gudović, Donja Ržanica, doseljenici iz Bratonožića; Brskut (Bratonožići), grana Mrnjavčića Gužda, e, Obod, uz Bojanu, prešli su iz Albanije Guzda, Kolomza (Ulcinj) i kao: Gužda Guzina, Kotor; Bar 1441. god.; Mokro (Šavnik), odatle su se jedni preselili u Perast (Boka Kotorska); Nikšić, doseljenici iz Fojnice (Bosna); Gradac (Šavnik), porijeklom su iz Nikšićkih Trešača; Orahovica i Perast (Boka Kotorska), od njih u Trstu (Italija) su iz Gradaca (Drobnjak); Đenovići, Herceg-Novi Guzine, bratstvo u Fojnici u Hercegovini Guzinović, Uskoci (Žabljak) Guzović, Vraka i Skadar (Albanija), potomci Martinovića iz Bajica (Cetinje). U Skadru su i kao: Martinović = Petrović, ranije: Froka (Vraka), Skadar Guzonja, Železnik (Beograd), porijeklom su iz Rovaca (Crna Gora) Guičić, Budva, po nahočetu Gujić, Bijela (Drobnjaci), došli su iz Zatarja oko 1732. god. Potomci su Novljana, iz Banjana (Nikšić); Matički Gaj (Drobnjaci), došli iz Prenćana (Pljevlja) Gulevič, ić, Grkavac, Herceg-Novi Guli, Fundina (Kuči) Gulić, Ranilug (Kosovska ). 10 kuća slave sv.Arhanđeo starinom iz Crne Gore, od krvne osvete izbegnu 1680 u Miridite, tu prividno prime katoličanstvo a posle 100 godina se zbog krvi isele u Grajovce (između Podgrađa i Bilinca). U Ranilug su doseljeni pre 120 godina.Ovo je uvek bio popovski rod kao do sada. Gulipeste, nadimak bratstva Pejovića u Rzanom Dolu Gulković, u Kotoru Gulja, i, Fundina (Rosti) i Rašovići (Kuči), starosjedioci Guljap, i kao: Milutinović, u Zalazu (Kotor) Guljermović, u Grbaljskom polju Gumberti, Kotor, porijeklom su iz Italije Guna, vidi: Goni Gunda, Maoče (Pljevlja) Gundulić, Kotor 1335. god. porijeklom su iz Drobnjaka Gunjajević, Orahovica (Risan), porijeklom su iz Stare Crne Gore; Dobrota, Mali Zalazi i Ljuta (Kotor) Gunjašić, risansko područje; Mokrine, Herceg-Novi Gupšić, u Žanjev Dolu (Njeguši), Cetinje 1326. god., a u Kčevu (Čevu), Cetinje 1335. god. Guraz, Šestani (Primorska krajina), ogranak su Lukića Gurbača, vidi: Grubača Gurza, Šestani (Primorska krajina). Porijeklom su iz Škrelja (Albanija). Dijele se na Peciće i Daboviće Gurzak, Bar Gurzanović, ranije Kovač, u Ulcinju 1885. god.; Bar Gurašin, Bar Gurdić, Kotor Gureza, i kao: Gurza Gurešić, Zaton i Crnča (Bijelo Polje), srodnici Karađorđevića sa Oplenca (Šumadija); Od njih su u Dragosnici (Podibar), vidi: Karađorđević Gurić, i kao: Dukujević, Požari (Bjelopavlići) Gurović, Herceg-Novi Gurtiluamo, Meljine, Herceg-Novi Gurska, Nikšić Girćević, u Hotima (Tuzi) Guskić, Budva; Golubovci (Zeta). Od njih su u Tuzima i Skadru, vidi: Gusić i Gutić Gusinjac, Gusinje, ogranak Alijagića, od njih su u Ibarcu (Rožaje); Šalja (Bijelo Polje), porijeklom iz Hota (njihova grana) i okoline Plava; Bistrica (Bijelo Polje) Gusić, Sinjac i Lukinje Kruške (Piva), srodnici Jakšića. Od njih su u Klisu (Split) Guska, u Drobnjacima potomci Kriča Guslić, Bušnja (Pljevlja); Kotor, po nahočetu Gusnić, Kotor i Risan Gutalja, iz Pive na Glasincu (Romanija) kao: Jovović Gutić, Komorač i Prnjavor (Plav); Smriječno (Piva), srodnici Plakalovića; Bjelice (u Bistrici Pećarskoj), Bijelo Polje i područne Bubonje, matično. Od njih su u Guči Dragačevskoj, Sjenici i Stupu (Šumadija); Bežđeđe i Džinova mahala (Nevesinje), ogranak Gvozdenovića iz Ćeklića (Vučji Do), Cetinje; Banatu i kao: Gutić (Gusić), srodnici Plakalovića iz Smriječna (Piva) Gutići, grana ćeklićskog bratstva Gvozdenovića ali izvan Ćeklića Gutović, Gornje Rudinice (Piva), grana Ruđića, srodnici: Đikanovića, Nikolića i Đačića; Plav, prvi su se oko 1750. god. doselili iz Pipera kao: Nović. Drugi su iz Nožica (Bratonožići); U Bodežištu (Gacko), ogranak Božovića ispod Trebjese (Nikšić) Gutovići iz sela G.Rudnice u Pivi, starosjedioci; slava: sv. Nikola Gutolj, goz, Herceg-Novi Guhdia, Podgorica Gucal, Ulcinj, kasnije Očinić Gucale, stari nadimak bratstva Batrićevića Gučetić, Kotor (12. v.) doseljenici iz Dubrovnika; Paštrovići Guči, Ulcinj 1873. god. Gučić, Ulcinj 1864. god. Gučner, Kotor Gučević, u Sandžaku su iz Crne Gore Guša, Kotor i poluostrvo Luštica (Grbalj) 1350 - 1335. god. Gušić, Gornja Bijela (Šavnik). Ogranak Simovića iz Teoč Polja (Gornja Morača). Porijeklom su iz Rovaca; Bratoč (Nevesinje) iz Crne Gore Gušić, Gornja Bijela (Šavnik). Oni su ogranak Simovića iz Gornje Bijele, a ne Simovića iz Teoč Dola (ne Polja) u G.Morači, jer tamo nikad nije bilo Gušića, niti ima više Simovića nakon odseljavanja u Bijelu. Od Simovića su se zvanično odvojili tek nakon proteka izvjesnog perioda od njihovog doseljavanja u G.Bijelu kod Šavnika, te su u vezi sa tim u veoma bliskim srodničkim odnosima i slave istu slavu - Lučindan. (prilog: Radoje Simović [email protected] ) Gušmir, Bijediće (Bijelo Polje) Gušmirović, Bijelo Polje Gušojević, Ribarići (Kotor) Ghega, Kotor