UDK 911.3:314 prethodno priopćenje tok deagrarizacije i deruralizacije u zagrebačkoj županiji

maja jugović Deagrarizacija i deruralizacija vrlo su očite na rub­ nom području Zagreba. Zagreb, najveće gradsko i industrijskio središte adolf malić Hrvatske, uvelike privlači i upija populaciju najbliže okolice. fakultet prometnih znanosti sveučilišta u zagrebu, Od 1961. do 1991. broj poljoprivredne populacije u zagreb, hrvatska Zagrebačkoj županiji smanjio se od 102.884 na 26.423 osobe. aktualna tema

U 1961. postotak poljoprivrednog stanovništva bio 43 je znatno viši, ali u 1991. pao je na 16%. Također je bila snažna deruralizacija kao posljedica izrazite deagrarizacije u Županiji. Premda je j*rad Zagreb rastao vrlo brzo, porast sta­ novništva Županije između 1961. i 1991. iznosio je samo 4%, a između 1961. i 1971. zabilježen je čak primljeno studenoga 1994. pad od 2,7%.

■> Zagrebačka županija zaprema 2.076 km2, ili 3,4% teritorija Republi­ ke Hrvatske. Podijeljena je gradom Zagrebom na zapadni i istočni dio. U Zagrebačkoj županiji danas je 20 općina i grad Samobor. Županija ima

562 naselja: Samobor (62), Brckovljani (14), Brdovec (13), Dubrava (27), sociologija sela 32 (1/2) 43-52 (1994) Dugo Selo (9), Farkaševac (11), Gradec (20), Hruševec Kupljenski (18), Jakovlje (3), Jastrebarsko (54), Klinča Sela (16), Pisarovina (14), Preseka (16), Pušća (16), Rakovec (12), Rugvica (24), Sošice (87), Sveta Nedjelja (68), Sveti Ivan Zelina (13), Vrbovec (41) i Žumberak (24). Godine 1991. živjelo je u prostoru Zagrebačke županije 167.145 stanovnika. Izložena analiza deagrarizacije i deruralizacije temelji se na službenim sta­ tističkim pokazateljima. Poseban je problem u istraživanju ovih fenomena, kao razvojnih procesa, bilo sređivanje podataka s obzirom na svježinu promjena političko-teritorijalne razdiobe — promjene općinskih granica. Zagrebačka županija jest prostor vrlo raznorodnih prirodnih osobina, raz­ nolikih oblika naseljenosti i složenih i nejednolikih načina veza i komu­ nikacija, osobito s gradom Zagrebom. U zapadnom dijelu smjenjuju se gorski prostori Žumberačke gore i Sa­ moborskog gorja s depresijom Crne Mlake, obroncima Vukomeričkih go­ rica, Marijagoričkog pobrđa i aluvijalnih ravni Save i Krapine. Na istoku sociologija sela 32 (1/2) 43-52 (1994) 44 jugović/malić: tok deagrarizacije i deruralizacije u zagrebačkoj županiji tmea kmnla jltot aen sdeuu a vg 12. Ostali 1,2%. svega sa sudjeluju zajedno su zaposleniu nekim drugimdjelatnostima, ilijepaknepoznato. djelatnost komunalna i stambena e aoln u arb 3287 sb, d ea idsrj oo 6, a 26%, oko industriji u čega od osobe, 352.827 Zagrebu u zaposleno je ,% orzvne klua scjla kb a ,% dk uasv, te šumarstvo, dok 1,3%, sa sa i skrb veze i obrtništvo socijalna promet dolaze i 2,5%, udjelu kultura sa po građevinarstvo obrazovanje, potom mjestu 2,3%, djelatnost 4,9%, trećem sa vodeća na usluge bi a osobne bila zaposlenih, ribarstvo 70,3% i sa poljoprivreda konkurenata, opasnijih uunm rj zpsei o 92 i ie u a rgm jsu Bez mjestu. drugom na su bile i je 9,2% obitavalo od zaposlenih 1961. broju godine ukupnom u županije, Zagrebačke današnje teritoriju Na tablici 1. općinama Zagrebačkežupanije,i 974 ank (0%. t s viee nutia rdrto ml udio imali rudarstvo i industrija vrijeme su to U (100%). radnika 89.774 u vidljiva je najbolje županije stanovništva ukup­ sustava u ekonomskog Promjena stanovništva poljoprivrednog broja po ukupnog nom brojustanovnikapoopćinamaod1961.do1991. stanovništva udjela prikazom poljoprivrednog 3. broja ukupnog smanjenja prikazom 2. izložiti proces ćemo Taj okolice. šire njegove deruralizacije i deagrarizacije ba pretvarasesvevišeusnažnoposlovnosredište. godina tridesetak posljednjih u No, okolicu. svoju na utjecao bitno je jek na trinačina: dijelovi Rubni Zaprešića. i Gorice seli Velike Zagreba Sesveta, rasta područja glavnina 1991. rubna do na 1971. se Od grada. centra stanovništva avj arb ko rao i nutiso seit ujtvl j procese je uvjetovalo središta industrijskog i urbanog kao Zagreba Zagre­ Razvoj jezgra gradska centralna a funkcije, stambene preuzimaju Zagreba rast na se odnosio Zagreba stanovništva porast veći 1971. i bilo 1961. Između 1993. Godine mjesta. radnih u tercijarnomsektoruvišeod2/3zaposlenih. ponuđač snažan vrlo u danas telefona je broj Zagreb npr. 1992. do 1970. od za je povećan Tako stanova broj infrastrukture. samo se kvalitetom 1991. Zagreb do 1961. deruraliziranju. od tako i je deagrariziranju pa širi, ubrzanom ubrzano njezinu u okolice, bačke županije. 1. prikazomekonomskogsastavastanovništvaZagrebačke županije, višom i stanovništvo okolno Zagrebu povećanzaprekopetputa. privlači Zagreb puta. tri za gotovo ili 274% bliže procesima preobražavajućim snažnim u svega Narav­ prije osjeća stanovništvo. to okolno se privlači da uvijek no još vrste, prve središte strijsko arb e oto arso nžn ssi ant kj ko rao indu­ i urbano kao koji magnet, usisni snažan naprosto postao je Zagreb vednice. arb vdć ubn i nutiso rdše eulk Hvtk oduvi­ Hrvatske Republike središte industrijsko i urbano vodeće pred- Zagre­ Zagreb, prostora od deruralizacije je i jedan deagrarizacije Zagreba opsegu žarištu u industrijskom čimbenika sudnih i urbanom glavnom ma prometa. autobusnog međumjesnog i prigradskog gradskoga, do željeznice rmti ooa nsla pgeu rmte otpot pie vg pre­ svega prije dostupnosti prometne pogledu u naselja položaj klasične Prometni od raznolika: vrlo danas, i pa uvijek, bila povezanost je Prometna naselja seoskih Malih naselju. po stanovnika 297 veličinom prosječnom m vš u aanm oso djl žpnj, nšo ea ea nalaze sela veća nešto a županije, dijelu s gorskom se unižim aluvijalnimdijelovimaPrisavljaiPolonja. zapadnom struktura u seoska više sitna ima prevladava županije Zagrebačke naseljenosti Med­ U pristranci prigorski te Lonje, i Save predjeli aluvijalni niski pretežu Tablica 1 Ekonomski sastav stanovništva Zagrebačke županije po djelatnostima 1961., 1971. i 1991.

Zagrebačka županija

1961. 1971. 1991.

Industrija i rudarstvo 8.237 11.766 20.133 Poljoprivreda i ribarstvo 63.140 46.996 14.766 Šumarstvo 305 264 301 Građevinarstvo 2.282 1.788 2.716 Promet i veze 2.068 2.472 3.418 Trgovina i ugostiteljstvo + turizam samo 1993 1.637 2.952 7.132 Obrtništvo i osobne usluge 4.442 4.653 8.369 Stambena i komunalna djelatnost 733 754 993 Obrazovanje, kultura i socijalna skrb 1.728 2.156 5.946 Državna uprava i pravosuđe 1.124 1.221 2.900 Ostale djelatnosti samo za 1965. i 1974. 828 133 ____ Nepoznato i izvan djelatnosti samo za 1965. i 1974. 3.262 664 ____ Vodoprivreda samo za 1993. ______185 Financijske, tehničke i poslovne usluge samo 1993. — ------1.613 Lica na privremenom radu u inozemstvu samo 1974. — 8.609 —

Ukupno 89.774 84.041 70.302

Izvor: 1. Popis stanovništva 1961. Aktivnost i delatnost, Beograd: Savezni zavod za statistiku, 1965. 2. Popis stanovništva 1971. Stanovništvo-delatnost, Beograd: Savezni zavod za statistiku, 1974. 3. SLJHZ-1993, Zagreb: Državni zavod za statistiku RH, 1993.

Tablica 2

Ukupan broj poljoprivrednog stanovništva na prostoru Zagrebačke županije od 1961, 1971 1981. i 1991.

Općina 1961. 1971. 1981. 1991.

Samobor 9.183 7.021 2.744 1.150 Brckovljani 2.540 1.996 937 525 Brdovec 1.504 1.212 217 144 Dubrava 5.913 4.523 3.138 1.862 Dugo Selo 1.494 1.341 549 323 Farkaševac 3.126 2.570 1.771 1.318 Gradec 4.040 3.402 2.203 1.144 Hruševec Kupljenski 3.328 2.617 1.407 930 Jakovlje 1.817 1.538 676 285 Jastrebarsko 11.734 10.134 4.820 2.742 Klinča Sela 3.712 3.273 1.579 862 Pisarovina 4.672 4.080 2.492 1.902 Preseka 3.119 2.133 1.682 1.020 Pušća 2.434 1.817 729 299 Rakovec 1.926 1.528 1.228 898 Rugvica 3.978 3.398 1.704 818 Sošice 7.638 5.985 2.352 1.044 Sv. Ivan Zelina 15.227 12.525 7.949 5.088 Sv. Nedjelja 2.157 1.331 609 261 Vrbovec 8.781 6.886 4.678 2.543 Žumberak 4.561 3.574 1.959 1.268 sociologija sela 32 (1/2) 43-52 (1994) 45 jugović/malić: tok deagrarizacije i deruralizacije u zagrebačkoj županiji sociologija sela 32 (1/2) 43-52 (1994) 45 jugović/malić: Zagrebačka županija 102.884 82.883 45.423 26.423

Izvor: 1. Popis stanovništva 1961, Beograd: SZS,1965. 2. Popis stanovništva 1971, Beograd: SZS,1974. 3. Popis stanovništva 1981, Beograd: SZS,1984. 4. SLJHŽ-1993, Zagreb: Državni zavod za statistiku RH. 1993. sociologija sela 32 (1/2) 43-52 (1994) 46 jugović/malić: tok deagrarizacije i deruralizacije u zagrebačkoj županiji rdst oia olj, j 19. arbča uaia rj 7.0 zapo­ 70.302 broji županija Zagrebačka 1991. tj. poslije, godina Trideset rvei rbrtu mni s z 7,% ons n 16. oiu dok godinu, 1961. na odnosu poljo­ u u 76,6% zaposlenih za Udio se 1961. smanjio na ribarstvu odnosu i u privredi manje 22% odnosno slena, rveng tnvita vlk sajo d 91 d 19. am, trend Naime, 1991. poljo­ do broj 1961. ukupan od se smanjio da uveliko stanovništva uočiti privrednog možemo podataka predočenih Analizom sve ostaledjelatnostibilježeznatanporast. pdna vj j kntna, l ia j njei rzolu d 91 do 1971. od razdoblju u najveći je ipak ali konstantan, je ovdje opadanja u odnosuna1961.za: roe 90,4% Brdovec aole 84,3% 87,7% 87,9% Jakovlje Pušča Sv. Nedjelja se smanjio općinama po stanovništva poljoprivrednog broj Ukupan 1981. oie 86,4% 86,5% Sošice Samobor uvc 79,5% Rugvica ateaso 76,6% 78,4% 79,3% Jastrebarsko Dugo Selo Brckovljani lnaSl 76,8% Klinča Sela ubrk 72,2% Žumberak roe 71,0% 71,7% 72,1% Vrbovec Gradec Hruševec Kupljenski urv 68,5% Dubrava rsk 67,3% Preseka v vnZln 66,6% Sv. IvanZelina akšvc 57,8% 59,3% Farkaševac Pisarovina a aii iee uaie sajne rj plorveng tnvita iz­ stanovništva poljoprivrednog broja smanjenje županije, cijele razini Na rj tnvia i ppsi gdn. ao egaiaia poljoprivrednog deagrarizacija Tako 53,4% godina. popisnih tih stanovnika broj nosi 74,3%. Rakovec do uung rj plorveng tnvita 91 i 91 i ukupan i 1991. i 1961. ćemo stanovništva uzet poljoprivrednog pokazatelj broja sljedeći ukupnog kao deagrarizaciju, odnos uočili bolje još bismo Da stanovništva poopćinamaiznosi: pie 16. % 91 u % 1991. % u 1961. Općine: Samobor Brckovljani Dugo Selo Dubrava Brdovec Farkaševac Jastrebarsko Jakovlje Hruševec Kupljenski Gradec Klinča Sela 56,1 36,0 23,1 90,1 31,1 81,5 76,7 44,3 64,7 68,0 69,3 10,9 33,8 60,4 22,4 30,2 15,7 17,4 3,3 1,6 3,3 7,5 Pisarovina 85,4 45,2 Preseka 91,4 56,7 Pušća 52,9 6,6 Rakovec 92,1 62,5 Rugvica 80,5 15,9 Sošice 89,9 34,1 Sv. Ivan Zelina 82,4 29,7 Sv. Nedjelja 33,6 2,0 Vrbovec 70,9 19,0 Žumberak 87,7 32,7 Prosječan odnos ukupnog poljoprivrednog stanovništva i sveukupnog bro­ ja stanovnika na prostoru Zagrebačke županije godine 1961. iznosio je 64,0%, a tri desetljeća poslije, 1991, taj se broj smanjio na 15,8%. Deagrarizacija kao proces odvajanja poljoprivrednog stanovništva od agra­ ra, tj. zemlje kao egzistencijalne osnove, više je nego vidljiva i stvarna na prostoru Zagrebačke županije, zahvaljujući u prvom redu industrijskom, tercijarnom i urbanom razvitku. Deruralizacija kao proces napuštanja sela i prelazak u grad gotovo uvijek prati deagrarizaciju (ali i ne mora), a obje su izazvane industrijalizacijom i urbanizacijom. Prostor Zagrebačke županije danas broji 562 naselja, od kojih je velika većina seoskog karaktera. Pod utjecajem industrijalizacije i urbanizacije mnoga seoska naselja koja se nalaze u gravitacijskom po­ dručju urbano-industrijskih centara i zona jačaju, dok seoska naselja koja su ostala izvan tih domašaja ili pak na periferiji urbano-industrijske na- seljske mreže, slabe ili potpuno nestaju. Više je nego nepovoljno s prostornog gledišta pražnjenje ruralnih sredina, stoga treba planirati jačanje određenih seoskih aglomeracija u kojima će se zadržati ljudi i potaknuti djelatnost, te će se tako održati i oživjeti ispražnjene ruralne prostore. Deruralizacija prostora Zagrebačke županije vrlo je zanimljiva. Kao osnovni pokazatelj deruralizacije uzet ćemo sam broj stanovnika po noo- vosnovanim općinama u županiji po popisnim godinama 1961, 1971, 1981. i 1991. Već na prvi pogled možemo zaključiti da proces deruralizacije nije potpun (tablica 3), ddnosno da ga nema u svim općinama. Nisu sve općine za­ bilježile pad sveukupnog broja stanovnika, dapače broj stanovnika u nekih je porastao. Po intenzitetu deruralizacije, općine možemo razvrstati u tri skupine. Prvu skupinu sačinjavaju općine koje su od 1961. do 1991. bilježile kon­ stantan porast stanovništva. To su: Samobor sa 34,9% porasta u odnosu na 1961, Brdovec sa porastom od 34,7%, Dugo Selo sa 103,3%, te općina Sv. Nedjelja sa porastom od 102,5%. U ove četiri općine deruralizacija je, možemo reći, strana pojava s obzirom da one bilježe rast stanovništva svake popisne godine. sociologija sela 32 (1/2) 43-52 (1994) 47 jugović/malić: tok deagrarizacije i deruralizacije u zagrebačkoj županiji Drugu skupinu čine općine koje do popisa 1981. gube stanovništvo, no na popisu 1991. bilježe porast, tako da im je broj stanovnika 1991. veći u odnosu na 1961. godinu. To su općine Brckovljani sa porastom od 6,1%, Jastrebarsko sa 1,2%, Rugvica sa 3,8% i Vrbovec sa 7,8%. Prema ovim Dodacima zakliučuiemo da ie u ooćinama deruralizaciie bilo do 1981. no sociologija sela 32 (1/2) 43-52 (1994) 48 jugović/malić: tok deagrarizacije i deruralizacije u zagrebačkoj županiji vlačniji Zagreb. don o 1,% Umm l u bi rltvo lb oat stanovništva oorast slab relativno obzir u li Uzmemo stanovnika, 16.198 13,8%. za Zagrebačke Kada pad od zabilježio stanovnika prostor Samoboru. odnosno bi broja ovaj napose ukupnog 1991, i iz 1961. i i općine županije Nedjelja, četiri ove Sv. isključili Selo, bismo Dugo Brdovec, općinama ia arbče uaie ceii e o uie u oat zahvaljujući porastu u uvijek još stanov­ je Broj cjelini županije. u Zagrebačke županije prostoru Zagrebačke na nika prisutan uvelike sredinu, . LH-93 arb ran ao a statistikuRH,1993. SLJHŽ-1993,Zagreb:Državnizavodza 4. autna ea plorvee sokg aia ioa piea u urbanu u prijelaz i života načina seoskog i poljoprivrede sela, napuštanja k u ee raoidsrjk cnr, d oi j u vm lčj najpri- slučaju ovom u je kojih od centre, odla­ urbano-industrijske mogućnosti veće te u općine, ska same zaostajanja industrije, nepostojanja zbog rm oo aaii oeo aluii a e rcs euaiaie j proces tj. deruralizacije proces je da zaključiti možemo analizi ovoj Prema 1984. SZS, 1974. SZS, Beograd: 1981, Beograd: Popisstanovništva 1971, 3. Popisstanovništva 2. Jastrebarsko Jakovlje v pdc jso oauu a e oi oćnm drrlzcj prisutna, deruralizacija općinama ovim u je da pokazuju jasno podaci Ovi Izvor: Zagrebačka županija Žumberak Vrbovec Sv. Nedjelja Sv. IvanZelina Sošice Rugvica Rakovec Pušća Preseka Pisarovina Klinča Sela Hruševec Kupljenski Gradec Samobor Tablica 3 Farkaševac Dugo Selo Dubrava Brdovec Brckovljani Općina ea 73, uć 12, aoe 3,% Sšc 6,% S. vn Zelina Ivan Sv. 64,0%, Sošice 31,4%, Pre­ Rakovec 23,1%, 7,2% iŽumberak25,4%. Pisarovina 1,2%, 7,4%, Pušća Sela 47,3%, Klinča seka 6,8%, Jakovlje 19,5%, pljenski konstantan imaju 1991. do 1961. od koje općine ostale čine skupinu Treću mim općinama,ilipakususjednimopćinama. 1. Popis stanovništva 1961, Beograd: SZS, 1965. SZS, Beograd: 1961, Popisstanovništva 1. Broj stanovnikapoopćinamaZagrebačkežupanijeod1961.do1991. tnvia d 41, akšvc 71, rdc 81, ršvc Ku- Hruševec 28,1%, Gradec broja 37,1%, padom Farkaševac s Dubrava 24,1%, su to od a stanovnika stanovnika, broja ukupnog opadanja trend onk, avluui artu nutie trianh jltot ii sa­ u ili sta­ djelatnosti porast tercijarnih bilježi i koja skupinu industrije u napretku idu zahvaljujući one novnika, popisu, zadnjem prema danas, 160.688 25.504 1961. 17.258 12.387 18.489 5.201 6.413 8.496 4.944 3.413 5.355 4.098 2.092 4.602 5.469 5.142 5.268 3.470 7.258 6.505 4.524 4.800 156.424 17.741 1971. 27.004 11.979 17.270 4.621 5.951 6.877 4.507 4.198 4.778 4.686 8.093 2.557 3.778 4.348 6.513 4.393 5.080 3.020 7.207 1.823 162.307 1981. 17.165 32.182 12.586 10.926 17.160 7.951 4.351 4.263 4.493 4.213 4.597 4.286 4.590 5.053 2.564 3.936 2.339 5.940 8.319 3.710 1.683 167.145 1991. 34.470 13.359 12.988 17.473 17.152 2.181 5.511 4.961 4.547 4.207 4.157 3.788 9.757 4.802 5.134 3.819 8.762 3.882 3.060 1.799 1.436 i pribrojimo li i prirodni priraštaj dolazimo do zaključka da Zagrebačka županija zapravo još uvijek gubi stanovništvo. Promjena ekonomske strukture stanovništva posljedica je procesa deagra­ rizacije. Gledajući ukratko, prema sektorima možemo zaključiti da je 1961. na prostoru Zagrebačke županije 70% ukupnog broja aktivnog sta­ novništva radilo u poljoprivredi i šumarstvu, svega 11,7% u industriji i građevinarstvu, a preostalih 18,3% u uslužnim djelatnostima. Trideset go­ dina poslije ukupan broj zaposlenog aktivnog stanovništva smanjio se u odnosu na 1961. za 21,7%. U poljoprivredi i šumarstvu od ukupnog broja sudjeluje svega 21,5%, u sekundarnom sektoru 32,5%, te u tercijarnom 46,1%. Iz ove promjene ekonomske strukture stanovništva najbolje se uočava proces deagrarizacije.

Tablica 4 Društveni proizvod u 1973. i 1989. u postocima1

Prostor Zagrebačka županija

Godina 1973. 1989.

Ukupno 100,0 100,0

Industrija i rudarstvo 31,0 47,0 Poljoprivreda, ribarstvo i šumarstvo 39,1 23,1 Građevinarstvo 6,7 4,9 Promet i veze 3,7 4,3 Trgovina 11,4 10,1 Turizam i ugostiteljstvo 1,4 1,8 Zanatstvo 6,7 8,8

Izvor: 1. Zemljopisni atlas RH, Zagreb: ŠK i Leksikografski zavod M. Krleža, 1983. 2. Statistički godišnjak SRH 1975, Zagreb: Republički zavod za statistiku, 1975.

1 Zbog inflacije u ovom razdoblju od 26 godina društveni proizvod prikazali smo isključivo u postocima, kako bismo dobili uvid u promjenu poljoprivredne proizvodnje.

Jedna od važnih posljedica deagrarizacije jest i promjena u poljoprivred­ jugović/malić: tok deagrarizacije i deruralizacije u zagrebačkoj županiji noj proizvodnji. Uzevši društveni proizvod kao osnovni pokazatelj deagra­ 49 rizacije, odnosno udio poljoprivrednog društvenog proizvoda u ukupnom društvenom proizvodu Zagrebačke županije 1973. i 1987. možemo prika­ zati promjenu unutar poljoprivredne proizvodnje. Poljoprivredna proizvodnja i nadalje je važna stavka u ukupnom društve­ nom proizvodu Zagrebačke županije, no njen udio je 1973. smanjen za 59,1% u odnosu na 1989. godinu i to u korist industrije i ostalih djelat­ nosti. Feminizacija poljoprivrede također je jedna od posljedica deagrari­ zacije. Do te pojave dolazi u gospodarski manje razvijenim sredinama, gdje u urbane sredine na rad odlazi prvenstveno muška radna snaga. Tako je 1981. udio žena u ukupnom poljoprivrednom stanovništvu veći za 16%, a 1991. taj je postotak smanjen, no sveukupni broj ženskog poljoprivred­ sociologija sela 32 (1/2) 43-52 (1994) nog stanovništva ove županije veći je za 12%. Sljedeća posljedica deagrarizacije jest senilizacija — pojava da na nekom prostoru prevladava staro stanovništvo. Thko je 1971. udio stanovništva starijeg od 65 godina iznosio 11,6% od ukupnog broja stanovnika, a pro­ sječna starost 36,6 godina, što govori da je već 1971. ovaj prostor zahvaćen sociologija sela 32 (1/2) 43-52 (1994) 50 jugović/malić: tok deagrarizacije i deruralizacije u zagrebačkoj županiji rv, akšvc Gae, aole Kič Sl, iaoia Preseka, Pisarovina, Sela, Klinča Jakovlje, Gradec, Farkaševac, brava, e, uo eo Jsrbrk, uvc, v Ndej i roe san se snažno Vrbovec i Nedjelja Sv. Rugvica, Jastrebarsko, Selo, Dugo vec, Pušća, Rakovec, Sv.IvanZelina,SošiceiŽumberak. egaiaiu o s uie i nžo rze T uae aej oćn: Du­ općina: uz naselja ulaze žarišta Tu urbanih prazne. i snažno i prometnica uvijek od se udaljeniji još deagrarizaciju predjeli županije, dio Drugi deagrariziraju, aliidobardio tihnaseljapočinjezadržavatistanovništvo. asanj s drrlzrj potr bie rd Zgeu a ai oni zatim Brdo­ a Brckovljani, Zagrebu, Samobor, općine gradu Naselja prometnice. bliže glavne uz prostori su koji deruraliziraju se Najsnažnije ubrk 74,6 107,9 županiji. Zagrebačkoj 104,4 u pojava diferencirana je vrlo deruralizacije Proces Zagrebačka županija Žumberak Vrbovec v ejla 202,5 92,8 Sv. Nedjelja Sv. IvanZelina oie 36,0 103,8 68,6 Sošice Rugvica Rakovec uć 98,8 52,7 101,1 Pušća Preseka Jastrebarsko iaoia 76,9 92,6 93,2 Pisarovina Klinča Sela Jakovlje ršvcKpjnk 80,8 Hruševec Kupljenski rdc 71,9 62,9 203,3 Gradec Farkaševac Dugo Selo urv 75,9 134,7 Dubrava Brdovec rkvjn 106,2 134,8 Brckovljani Samobor nika uopćinamaZagrebačkežupanije,itokaoomjerbrojastanovnika mnej i etnk ea rkzn e nesm mnej boa stanov­ broja smanjenja indeksom je prikazan sela nestanak njihov i odnosno Smanjenje naselja, seoskih korist broja u samog površine smanjenje ruralne nestanak. smanjenja kraju do na i i dolazi način urbane taj na te sela, unutar ea Pd mniajm orzmjvm sajvne rj stanovnika broja smanjivanje podrazumijevamo smanjivanjem Pod sela. oljrto adbj, t s dns čtj ulvo n saonšv sta­ stanovništvu i na prijeratno uglavnom za očituje vezana danas opet rijem od50godina. se je što ona razdoblje, a poslijeratno nepismenost, je Posljedica ustanova. 1991. i1961. son psjdc poea euaiaie eu mniaj i nestanak i smanjivanje jesu deruralizacije procesa posljedice Osnovne rbe šosv kj j pvnteo ea z nphđne obrazovnih nepohađanje za vezan prvenstveno je koji školstva problem a otl psjdc darrzcj mžm nvsi nve ircj, te migracije, dnevne navesti možemo deagrarizacije posljedice ostale Kao o s pojča trs pvćl z 16 oia t dns zoi 82 go­ 38,2 iznosi danas te godina, 1,6 1,5%, za dine, araditakvedobnestrukturestopaprirodnogprirastabivasveniža. za povećala se starost povećao prosječna stanovništva se starog dok udio 1991. Godine senilizacijom. Zanimljiv je primjer da općina Sošice, koja broji najveći broj naselja (87), ima svega dva naselja, Kamenci i Sječevac koja su zabilježila porast od 1961. do 1991., dok sva ostala naselja bilježe pad broja stanovnika. Proces potpunog nestanka sela kao posljedice deruralizacije dogodio se selima Grabarak i Špigelski Breg, a Popovići Žumberački i Rajakovići go­ dine 1991. nisu imali niti jednog stanovnika. Za sva ostala sela i naselja u kojima je prisutna deruralizacija, valja na­ glasiti da u njima boravi uglavnom staro stanovništvo, dok je ono mlađe migriralo u gradove. Ako se deruralizacija nastavi razvijati ovom brzinom i snagom moglo bi doći do nestanka daleko većeg broja sela, što je lako moguće, jer postoji znatan broj sela sa manje od 10 pretežito starih sta­ novnika. Zaključno možemo reći da je rubni prostor Zagreba, Zagrebačka županija sa 21 općinom i 562 naselja (sela) vrlo deagrariziran prostor. Danas, sa sigurnošću možemo procijeniti da svega 10-12% poljoprivrednog stanov­ ništva živi u ovom prostoru. Na deagrarizaciju izuzetno utječe Zagreb svo­ jim velikim urbanim i gospodarskim potencijalom. Snažna deagrarizacija izaziva direktnu deruralizaciju. Postoje već i konkretni primjeri potpunog nestanka stanovništva iz nekih sela Zagrebačke županije, a pedesetak sela broji već manje od 20 stanovnika. Proces deagrarizacije snažniji je u selima bliže gradu i na povoljnijim pro­ metnim pristupima. Slabija je deagrarizacija u udaljenijim dijelovima županije.

literatura

V. Puljiz: Eksodus poljoprivrednika, Zagreb: Centar za sociologiju sela, grada i prostora IDIS-a, 1977. M. Vresk: Dnevni urbani sistem Zagreba, Geografski glasnik, broj 46, Zagreb 1984. M Vresk: Metropolitanska regija Zagreba 1981. god., Radovi, broj 19, Zagreb 1984. str. 59-66 S. Žuljić: Zagreb i okolica, Geografski glasnik, broj 26, Zagreb 1964. str. 65-182. S. Žuljić: Zagreb i okolica, Geografski glasnik, broj 27, Zagreb 1965, str. 39-147. Osnove dugoročnog razvoja grada Zagreba, Zagreb: Centar za ekonomski razvoj grada Zagreba, Eko­ nomski institut — Zagreb, Urbanistički zavod grada Zagreba, 1982. Osnovne smjernice budućeg razvitka grada Zagreba, Zagreb: Ekonomski institut — Zagreb, Gradski za­ vod za planiranje razvoja i zaštitu čovjekova okoliša, 1993. Zemljopisni atlas RH, Zagreb: ŠK i Leksikografski zavod M. Krleža, 1993. sociologija sela 32 (1/2) 43-52 (1994) 51 jugović/malić: tok deagrarizacije i deruralizacije u zagrebačkoj županiji sociologija sela 32 (1/2) 43-52 (1994) 52 jugović/malić: tok deagrarizacije i deruralizacije u zagrebačkoj županiji A decreaseintheagrarianandrural Adolf Malić The agrarianandruralnatureofthe nature oftheZagrebcounty Maja Jugović Summary The CityofZagreb,astheleadingurban surroundings ofZagrebaregoingthrough a pronouncedchange. nearest surroundings. attracts andabsorbsthepopulationofits and industrialcentreofCroatia,strongly was only16percent.Thepronounced decreased from102,884to26,423persons. population intheZagrebCounty very fast,between1961and1991the county hasresultedinitsurbanization. decrease oftheagrarianpopulationin population wasratherhigh,butin1991it In 1961thepercentageofagrarian From 1961to1991theagrarian only 4percent,andbetween1961 population increaseinthecountywas Although theCityofZagrebitselfgrew eraeo . e et • decrease of2.7percent. 1971 therewasevenapopulation

deruralisation dans le comitat deZagreb deruralisation danslecomitat La depopulationagraireetla deruralisation sontfortementpresentes dans laregionenborduredeZagreb. La depopulationagraireetla Resume environs. De1961a1991,lapopulation beaucoup lapopulationdesproches industriel deCroatie,attireetabsorbe Zagreb, leplusgrandcentreurbainet habitants danslecomitatdeZagreb.En agricole adiminuede102884ä26423 due äladepopulationagraire egalement uneimportante deruralisation, en 1991ilesttombeä16%.IIyaeu agricole etaitbeaucouppluseleve,mais incontestable danslecomitat. enregistree entre1961et1971. qu’une baissede2,7%avaitete de Zagrebn’etaitque4%,alors la croissancedepopulationducomitat croissance tresrapide,entre1961et1991 Bien quelavilledeZagrebaitune 1961, lepourcentagedelapopulation

9