Četvrtak, 6. kolovoza 2009. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 27ISSN - Stranica 1334-4595 1125 SLUŽBENI VJESNIK 2009.

BROJ: 27 ČETVRTAK, 6. KOLOVOZA 2009. GODINA LV

GRAD AKTI GRADSKOG VIJEĆA

20. II. OBILJEŽJA GRADA HRVATSKE Na temelju članka 35. Zakona o lokalnoj i područnoj KOSTAJNICE (regionalnoj) samoupravi (»Narodne novine« broj 33/01, 60/01 - vjerodostojno tumačenje, 129/05, 109/07, 125/08 Članak 4. i 36/09) i članka 27. Statuta Grada Hrvatske Kostajnice (»Službeni vjesnik«, broj 9/06, 12/06 i 12/09), Grad- Grad Hrvatska Kostajnica ima grb, zastavu i sve- sko vijeće Grada Hrvatske Kostajnice, na 3. sjednici čanu pjesmu. održanoj 4. kolovoza 2009. godine, donosi Obilježjima iz stavka 1. ovog članka predstavlja se Grad Hrvatska Kostajnica i izražava pripadnost Gradu STATUT Hrvatskoj Kostajnici. Grada Hrvatske Kostajnice Način uporabe i zaštita obilježja Grada Hrvatske Kostajnice utvrđuje se posebnom odlukom Gradskog vijeća Grada Hrvatske Kostajnice, u skladu sa zako- I. OPĆE ODREDBE nom i ovim Statutom.

Članak 1. Članak 5. Ovim Statutom se podrobnije uređuje samoupravni djelokrug Grada Hrvatske Kostajnice, njegova obilježja, Opis grba Grada je: »Na štitu pravilnog oblika koji javna priznanja, ustrojstvo, ovlasti i način rada tijela, je razdijeljen srebrnom prugom (rijekom Unom), u način obavljanja poslova, oblici neposrednog sudje- gornjem modrom dijelu nalazi se crtež grada s viso- lovanja građana u odlučivanju, provođenje referendu- kom ulaznom kulom. Uz ulaznu kulu sa svake strane ma u pitanjima iz samoupravnog djelokruga, mjesna nalazi se po jedna niža kula. Sve imaju otvorena vrata samouprava, ustrojstvo i rad javnih službi, suradnja i crveno su natkrivene. s drugim jedinicama lokalne i područne (regionalne) U donjem dijelu je gradski zid sa zabatnim zidom u samouprave, te druga pitanja od važnosti za ostvari- sredini, zlatne boje, s otvorenim vratima. Nad vratima vanje prava i obveza Grada Hrvatske Kostajnice. središnjeg zida stoji janje mira s crvenim uskrsnim barjakom«. Članak 2. Grad Hrvatska Kostajnica je jedinica lokalne sa- Članak 6. mouprave. Zastava Grada Hrvatske Kostajnice je plave boje, Naziv, područje i sjedište Grada Hrvatske Kostajnice dimenzije 180 x 90 cm, te u zlatnom vezu zastave je određeni su Zakonom o područjima županija, gradova grb Grada Hrvatske Kostajnice veličine 40 x 30 cm. i općina u Republici Hrvatskoj (»Narodne novine«, broj 86/06, 125/06 - ispr. i 16/07 - ispr.). Svečana pjesma Grada Hrvatske Kostajnice je »Ispod Djeda kostajničkog brda« i glasi: Grad Hrvatska Kostajnica obuhvaća sljedeća na- selja: Panjani, Čukur, Hrvatska Kostajnica, Rosulje, »Ispod Djeda kostajničkog brda Selište Kostajničko, Rausovac i Utolica. Zlatna srca, a značaja tvrda Granice Grada Hrvatske Kostajnice mogu se mijenjati Složimo se vijek u društvu svom na način i po postupku propisanom zakonom. Bože živi hrvatski naš dom ! Živio nas dobri, Bože Članak 3. Živio nas dobri, Bože Grad Hrvatska Kostajnica je pravna osoba. Sjedište Grada Hrvatske Kostajnice je u Hrvatskoj Mnogo ljeta sretan bio Kostajnici, Trg Nikole Šubića Zrinskog br. 1. Mnogo ljeta živio«.

Stranica 1126 - Broj 27 »SLUŽBENI VJESNIK« Četvrtak, 6. kolovoza 2009.

Članak 7. skladu s Ustavom Republike Hrvatske i zakonom, te Dan Grada Hrvatske Kostajnice je 13. lipanj, blag- podliježe samo nadzoru zakonitosti rada i akata tijela dan Sv. Antuna Padovanskog. Grada Hrvatske Kostajnice.

III. JAVNA PRIZNANJA Članak 15. Grad Hrvatska Kostajnica u samoupravnom dje- Članak 8. lokrugu obavlja poslove lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju prava građana, a koji nisu Gradsko vijeće dodjeljuje javna priznanja za izni- Ustavom ili zakonom dodijeljeni državnim tijelima i to mna dostignuća i doprinos od osobitog značenja za osobito poslove koji se odnose na: razvitak i ugled Grada Hrvatske Kostajnice, a poglavito za naročite uspjehe u unapređivanju gospodarstva, - uređenje naselja i stanovanje, znanosti, kulture, zaštite i unapređivanja čovjekovog - prostorno i urbanističko planiranje, okoliša, športa, tehničke kulture, zdravstva i drugih - komunalno gospodarstvo, javnih djelatnosti, te za poticanje aktivnosti koje su - brigu o djeci, tome usmjerene. - socijalnu skrb, - primarnu zdravstvenu zaštitu, Članak 9. - odgoj i osnovno obrazovanje, Javna priznanja Grada Hrvatske Kostajnice su: - kulturu, tjelesnu kulturu i šport, 1. Počasni građanin Grada Hrvatske Kostajnice - zaštitu potrošača, 2. Nagrada Grada Hrvatske Kostajnice - zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša, 3. Zahvalnica Grada Hrvatske Kostajnice - protupožarnu zaštitu i civilnu zaštitu, - promet na svom području, Članak 10. - ostale poslove sukladno posebnim zakonima. Uvjeti za dodjelu javnih priznanja, njihov izgled i Grad Hrvatska Kostajnica obavlja poslove iz sa- oblik, kriterij i postupnost njihove dodjele, tijela koja moupravnog djelokruga sukladno posebnim zakonima provode postupak i dodjeljuju priznanja, uređuje se kojima se uređuju pojedine djelatnosti iz stavka 1. posebnom odlukom Gradskog vijeća. ovog članka. Poslovi iz samoupravnog djelokruga detaljnije se IV. SURADNJA S DRUGIM JEDINICAMA LOKALNE I utvrđuju odlukama Gradskog vijeća i Gradonačelnika PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE u skladu sa zakonom i ovim Statutom.

Članak 11. Članak 16. Ostvarujući zajednički interes u unapređivanju Grad Hrvatska Kostajnica može organizirati obav- gospodarskog, društvenog i kulturnog razvitka, Grad ljanje pojedinih poslova iz članka 15. ovog Statuta Hrvatske Kostajnice uspostavlja i održava suradnju zajednički s drugom jedinicom lokalne samouprave s drugim jedinicama lokalne samouprave u zemlji i ili više jedinica lokalne samouprave, osnivanjem inozemstvu, u skladu sa zakonom i međunarodnim zajedničkog tijela, zajedničkog upravnog odjela ili ugovorima. službe, zajedničkog trgovačkog društva ili zajednički organizirati obavljanje pojedinih poslova u skladu s posebnim zakonom. Članak 12. Odluku o obavljanju poslova na način propisan u Gradsko vijeće donosi odluku o uspostavljanju stavku 1. ovog članka donosi Gradsko vijeće, temeljem suradnje, odnosno o sklapanju sporazuma (ugovora, koje se zaključuje sporazum o zajedničkom organizi- povelje, memoranduma i sl.) o suradnji sa pojedinim ranju poslova, kojim se uređuju međusobni odnosi u jedinicama lokalne samouprave, kada ocijeni da postoji obavljanju zajedničkih poslova. dugoročan i trajan interes za uspostavljanje suradnje i mogućnosti za njezino razvijanje. Članak 17. Kriteriji za uspostavljanje suradnje, te postupak donošenja odluke uređuje se posebnom odlukom Gradsko vijeće Grada Hrvatske Kostajnice, može Gradskog vijeća posebnom odlukom pojedine poslove iz samoupravnog djelokruga Grada, čije je obavljanje od šireg interesa za građane na području više jedinica lokalne samo- Članak 13. uprave prenijeti na Sisačko-moslavačku županiju, u Sporazum o suradnji Grada Hrvatske Kostajnice i skladu sa njezinim Statutom. općine ili grada druge države objavljuje se u službenom glasilu Grada Hrvatske Kostajnice. VI. NEPOSREDNO SUDJELOVANJE GRAĐANA U ODLUČIVANJU V. SAMOUPRAVNI DJELOKRUG Članak 18. Članak 14. Građani mogu neposredno sudjelovati u odlučivanju o Grad Hrvatska Kostajnica je samostalan u odlu- lokalnim poslovima putem lokalnog referenduma i zbora čivanju u poslovima iz samoupravnog djelokruga u građana, u skladu sa zakonom i ovim Statutom. Četvrtak, 6. kolovoza 2009. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 27 - Stranica 1127

Članak 19. tijela koje raspisuje referendum, područje za koje se Referendum se može raspisati radi odlučivanja raspisuje referendum, naziv akta o kojem se odlučuje o prijedlogu o promjeni Statuta Grada, o prijedlogu na referendumu, odnosno naznaku pitanja o kojem će Odluke o gradskim porezima, o prijedlogu Odluke birači odlučivati, obrazloženje akta ili pitanja o kojima o komunalnoj naknadi, radi prethodnog pribavljanja se raspisuje referendum, referendumsko pitanje ili mišljenja stanovnika o promjeni područja Grada kao pitanja, odnosno jedan ili više prijedloga o kojima će i o drugim pitanjima određenim zakonom. birači odlučivati, te dan održavanja referenduma. Prijedlog za donošenje odluke o raspisivanju re- ferenduma iz stavka 1. ovog članka može temeljem Članak 23. odredaba zakona i ovog Statuta, dati jedna trećina Pravo glasovanja na referendumu imaju građani članova Gradskog vijeća, gradonačelnik, polovina koji imaju prebivalište na području Grada Hrvatske mjesnih odbora na području Grada i 20% birača upi- Kostajnice, odnosno na području za koje se raspisuje sanih u popis birača Grada. referendum i upisani su u popis birača.

Članak 20. Članak 24. Referendum se može raspisati radi razrješenja Odluka donesena na referendumu o pitanjima iz gradonačelnika i njegovog/vih zamjenika u slučaju: članka 19. ovog Statuta obvezatna je za Gradsko - kada krše ili ne izvršavaju odluke Gradskog vijeće. vijeća, - kada svojim radom prouzroče Gradu Hrvatskoj Članak 25. Kostajnici znatnu materijalnu štetu odnosno Postupak provođenja referenduma i odluke do- štetu u iznosu od 1% od proračuna Grada nijete na referendumu podliježu nadzoru zakonitosti Hrvatske Kostajnice u tekućoj godini. Ako 1% općih akata, kojeg provodi središnje tijelo državne od proračuna iznosi preko 500.000,00 (petsto uprave nadležno za lokalnu i područnu (regionalnu) tisuća) kuna pod znatnom materijalnom štetom samoupravu. smatra se šteta u iznosu od 500.000,00 kuna i više. Članak 26. Prijedlog za donošenje odluke o raspisivanju refe- renduma iz stavka 1. ovog članka može dati najmanje Gradsko vijeće može tražiti mišljenje od zborova jedna trećina članova Gradskog vijeća. Prijedlog mora građana o prijedlogu općeg akta ili drugog pitanja iz biti predan u pisanom obliku i potpisan od vijećnika. djelokruga Grada kao i o drugim pitanjima određenim zakonom. Prijedlog za raspisivanje referenduma o pitanju razrješenja gradonačelnika i njegovog/vih zamjenika Prijedlog za traženje mišljenja iz stavka 1. ovog može dati i 20% birača upisanih u popis birača Grada. članka može dati jedna trećina vijećnika Gradskog Prijedlog mora biti predan u pisanom obliku i potpisan vijeća i gradonačelnik. od birača. Gradsko vijeće dužno je razmotriti prijedlog iz Gradsko vijeće ne smije raspisati referendum o stavka 2. ovog članka u roku od 60 dana od dana razrješenju gradonačelnika i njegovog/vih zamjenika zaprimanja prijedloga. prije proteka roka od 6 mjeseci od početka mandata Odlukom iz stavka 1. ovog članka određuju se pitanja gradonačelnika i njegovog/vih zamjenika. o kojima će se tražiti mišljenje od zborova građana te vrijeme u kojem se mišljenje treba dostaviti. Ako na referendumu nije donesena odluka o ra- zrješenju gradonačelnika i njegovog/vih zamjenika, novi referendum se ne smije raspisati prije proteka Članak 27. roka od 12 mjeseci od dana održavanja prethodnog Zbor građana saziva predsjednik Gradskog vijeća referenduma. u roku od 15 dana od dana donošenja odluke Grad- skog vijeća. Članak 21. Gradsko vijeće je dužno razmotriti podneseni pri- Za pravovaljano izjašnjavanje na zboru građana jedlog za raspisivanje referenduma, najkasnije u roku potrebna je prisutnost najmanje 5 % birača upisanih od 30 dana od dana prijema prijedloga. u popis birača mjesnog odbora za čije područje je Ako Gradsko vijeće ne prihvati prijedlog za raspisi- sazvan zbor građana. vanje referenduma, a prijedlog su dali birači sukladno Izjašnjavanje građana na zboru građana je jav- članku 20. stavku 3. Statuta, Gradsko vijeće je dužno no, a odluke se donose većinom glasova prisutnih dati odgovor podnositeljima najkasnije u roku od tri građana. mjeseca od prijema prijedloga. Članak 28. Članak 22. Građani imaju pravo predlagati Gradskom vijeću Odluka o raspisivanju referenduma donosi se većinom donošenje određenog akta ili rješavanja određenog glasova svih članova Gradskog vijeća i sadrži naziv pitanja iz djelokruga Gradskog vijeća. Stranica 1128 - Broj 27 »SLUŽBENI VJESNIK« Četvrtak, 6. kolovoza 2009.

Gradsko vijeće raspravlja o prijedlogu iz stavka 1. - polugodišnje izvješće o izvršenju proračuna ovog članka, ako prijedlog potpisom podrži najmanje - odluku o privremenom financiranju 10% birača upisanih u popis birača Grada. - odlučuje o stjecanju i otuđenju pokretnina i Gradsko vijeće dužno je dati odgovor podnosi- nekretnina Grada Hrvatske Kostajnice čija teljima, najkasnije u roku od 3 mjeseca od prijema ukupna vrijednost prelazi 0,5% iznosa prihoda prijedloga. bez primitaka ostvarenih u godini koja prethodi godini u kojoj se odlučuje o stjecanju i otuđenju Članak 29. pokretnina i nekretnina, odnosno čija je pojedi- načna vrijednost veća od 1.000.000,00 (jedan Građani i pravne osobe imaju pravo podnositi milijun) kuna, predstavke i pritužbe na rad tijela Grada Hrvatske - odluku o promjeni granice Grada Hrvatske Kostajnice kao i na rad njegovih upravnih tijela, te na Kostajnice nepravilan odnos zaposlenih u tim tijelima kada im se obraćaju radi ostvarivanja svojih prava i interesa ili - uređuje ustrojstvo i djelokrug upravnih odjela i izvršavanja svojih građanskih dužnosti. službi, Na podnijete predstavke i pritužbe čelnik tijela - odluku o plaćama službenika i namještenika Grada Hrvatske Kostajnce odnosno pročelnik upravnog - odluku o plaći dužnosnika tijela dužan je odgovoriti u roku od 30 dana od dana - donosi odluku o kriterijima za ocjenjivanje podnošenja predstavke, odnosno pritužbe. službenika i načinu provođenja ocjenjivanja, Ostvarivanje prava iz stavka 1. ovog članka osigu- - osniva javne ustanove, ustanove, trgovačka rava se ustanovljavanjem knjige pritužbi, postavljanjem društva i druge pravne osobe, za obavljanje sandučića za predstavke i pritužbe, neposrednim gospodarskih, društvenih, komunalnih i drugih komuniciranjem s ovlaštenim predstavnicima tijela djelatnosti od interesa za Grad, Grada, te ukoliko za to postoje tehničke pretpostav- - daje prethodne suglasnosti na statute ustanova, ke, sredstvima elektroničke komunikacije (e-mailom, ukoliko zakonom ili odlukom o osnivanju nije kontakt obrascem na web stranicama, net meetingom drugačije propisano, i chatom). - donosi odluke o potpisivanju sporazuma o su- radnji s drugim jedinicama lokalne samouprave, VII. TIJELA GRADA HRVATSKE KOSTAJNICE u skladu sa općim aktom i zakonom, - raspisuje lokalni referendum, Članak 30. - bira i razrješava predsjednika i potpredsjednike Tijela Grada Hrvatske Kostajnice su Gradsko vijeće Gradskog vijeća, i Gradonačelnik. - bira i razrješava predsjednike i članove radnih tijela Gradskog vijeća, 1. GRADSKO VIJEĆE - odlučuje o pokroviteljstvu, - donosi odluku o kriterijima, načinu i postupku za dodjelu javnih priznanja i dodjeljuje javna Članak 31. priznanja, Gradsko vijeće predstavničko je tijelo građana i tijelo - imenuje i razrješava i druge osobe određene lokalne samouprave, koje donosi odluke i akte u okviru zakonom, ovim Statutom i posebnim odlukama prava i dužnosti Grada, te obavlja i druge poslove u Gradskog vijeća, skladu sa Ustavom, zakonom i ovim Statutom. - donosi odluke i druge opće akte koji su mu Ako zakonom ili drugim propisom nije jasno odre- stavljeni u djelokrug zakonom i podzakonskim đeno nadležno tijelo za obavljanje poslova iz samou- aktima. pravnog djelokruga, poslovi i zadaće koje se odnose U vrijeme kada Gradsko vijeće ne zasjeda, pred- na uređivanje odnosa iz samoupravnog djelokruga sjednik Gradskog vijeća može u ime Gradskog vijeća u nadležnosti su Gradskog vijeća, a izvršni poslovi i preuzeti pokroviteljstvo društvene, znanstvene, kul- zadaće u nadležnosti su gradonačelnika. turne, sportske ili druge manifestacije od značaja za Ukoliko se na način propisan stavkom 2. ovog član- Grad Hrvatsku Kostajnicu. O preuzetom pokroviteljstvu ka ne može utvrditi nadležno tijelo, poslove i zadaće predsjednik obavještava Gradsko vijeće na prvoj slje- obavlja Gradsko vijeće. dećoj sjednici Gradskog vijeća.

Članak 32. Članak 33. Gradsko vijeće donosi: Gradsko vijeće ima predsjednika i dva potpred- - Statut Grada, sjednika, koji se biraju većinom glasova svih članova Gradskog vijeća. - Poslovnik o radu, Funkcija predsjednika i potpredsjednika vijeća - odluku o uvjetima, načinu i postupku gospoda- je počasna i za to obnašatelji funkcije ne primaju renja nekretninama u vlasništvu Grada, plaću. Predsjednik i potpredsjednici imaju pravo na - proračun i odluku o izvršenju proračuna, naknadu troškova sukladno posebnoj odluci Gradskog - godišnje izvješće o izvršenju proračuna, vijeća. Četvrtak, 6. kolovoza 2009. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 27 - Stranica 1129

Članak 34. - ako mu je pravomoćnom sudskom odlukom odu- Predsjednik Gradskog vijeća: zeta odnosno ograničena poslovna sposobnost, danom pravomoćnosti sudske odluke, - predstavlja Gradsko vijeće - ako je pravomoćnom sudskom presudom osuđen - saziva i organizira, te predsjedava sjednicama na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju dužem od Gradskog vijeća, šest mjeseci, danom pravomoćnosti presude, - predlaže dnevni red Gradskog vijeća, - ako odjavi prebivalište s područja Grada Hrvat- - upućuje prijedloge ovlaštenih predlagatelja u ske Kostajnice, danom odjave prebivališta, propisani postupak, - ako mu prestane hrvatsko državljanstvo sukladno - brine o postupku donošenja odluka i općih odredbama zakona kojim se uređuje hrvatsko akata, državljanstvo, danom njegovog prestanka, - održava red na sjednici Gradskog vijeća, - smrću. - usklađuje rad radnih tijela, - potpisuje odluke i akte koje donosi Gradsko vijeće, Članak 39. - brine o suradnji Gradskog vijeća i Gradonačel- Vijećniku koji za vrijeme trajanja mandata prihvati nika, obnašanje dužnosti koja je prema odredbama zakona nespojiva s dužnošću člana predstavničkog tijela, - brine se o zaštiti prava vijećnika, mandat miruje, a za to vrijeme vijećnika zamjenjuje - obavlja i druge poslove određene zakonom i zamjenik, u skladu s odredbama zakona. Poslovnikom Gradskog vijeća. Po prestanku obnašanja nespojive dužnosti, vijećnik nastavlja s obnašanjem dužnosti vijećnika, ako podnese Članak 35. pisani zahtjev predsjedniku Gradskog vijeća u roku od Gradsko vijeće čini 15 vijećnika. osam dana od dana prestanka obnašanja nespojive Gradsko vijeće može imati i više od 15 vijećnika dužnosti. Mirovanje mandata prestaje osmog dana od ako je to potrebno da bi se osigurala odgovarajuća dana podnošenja pisanog zahtjeva. zastupljenost nacionalne manjine u Gradskom vijeću Vijećnik može tražiti nastavljanje obnašanja dužnosti sukladno Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih vijećnika jedanput u tijeku trajanja mandata. manjina. Članak 40. Članak 36. Vijećnik ima prava i dužnosti: Pripadnicima nacionalne manjine jamči se zastu- - sudjelovati na sjednicama Gradskog vijeća pljenost u Gradskom vijeću razmjerno njenom udjelu u stanovništvu Grada Hrvatske Kostajnice. - raspravljati i glasovati o svakom pitanju koje je Od ukupnog broja vijećnika Gradskog vijeća iz na dnevnom redu sjednice Vijeća članka 35. Statuta srpska nacionalna manjina zastu- - predlagati Vijeću donošenje akata, podnositi pljena je s 5 (pet) vijećnika. prijedloge akata i podnositi amandmane na prijedloge akata Članak 37. - postavljati pitanja iz djelokruga rada Gradskog vijeća, Mandat članova Gradskog vijeća izabranih na redovnim izborima traje do objave odluke Vlade - postavljati pitanja gradonačelniku i zamjeniku/ Republike Hrvatske o raspisivanju izbora ili do obja- nicima gradonačelnika, ve odluke Vlade Republike Hrvatske o raspuštanju - sudjelovati na sjednicama radnih tijela Gradskog Gradskog vijeća. vijeća i na njima raspravljati, a u radnim tijelima Funkcija članova Gradskog vijeća je počasna i za kojih je član i glasovati, to vijećnik ne prima plaću. - prihvatiti se članstva u radna tijela u koje ga Vijećnici imaju pravo na naknadu troškova u skladu izabere Gradsko vijeće s posebnom odlukom Gradskog vijeća. - tražiti i dobiti podatke, potrebne za obavljanje Vijećnici nemaju obvezujući mandat i nisu opo- dužnosti vijećnika, od tijela Grada te u svezi s zivi. tim koristiti njihove stručne i tehničke usluge. Vijećnik ne može biti pozvan na kaznenu i prekršajnu Članak 38. odgovornost za izgovorene riječi, niti za glasovanje u Vijećniku prestaje mandat prije isteka vremena na radu Gradskog vijeća. koji je izabran: Vijećnik je dužan čuvati tajnost podataka, koji su - ako podnese ostavku koja je zaprimljena naj- kao tajni određeni u skladu s pozitivnim propisima, za kasnije tri dana prije zakazanog održavanja koje sazna za vrijeme obnašanja dužnosti vijećnika. sjednice Gradskog vijeća i ovjerena kod javnog Vijećnik ima i druga prava i dužnosti utvrđena bilježnika najranije osam dana prije podnošenja odredbama zakona, ovog Statuta i Poslovnika Grad- iste, skog vijeća. Stranica 1130 - Broj 27 »SLUŽBENI VJESNIK« Četvrtak, 6. kolovoza 2009.

Članak 41. - obavještava Gradsko vijeće o podnesenim Poslovnikom Gradskog vijeća detaljnije se uređuje ostavkama na vijećničku dužnost, te o zamjeni- način konstituiranja, sazivanja, rad i tijek sjednice, cima vijećnika koji umjesto njih počinju obavljati ostvarivanje prava, obveza i odgovornosti vijećnika, vijećničku dužnost, ostvarivanje prava i dužnosti predsjednika Gradskog - obavještava Gradsko vijeće o mirovanju mandata vijeća, djelokrug, sastav i način rada radnih tijela, vijećnika i o zamjenicima vijećnika koji umjesto način i postupak donošenja akata u Gradskom vijeću, njih počinju obavljati vijećničku dužnost, postupak izbora i razrješenja, sudjelovanje građana - obavještava Gradsko vijeće o prestanku miro- na sjednicama te druga pitanja od značaja za rad vanja mandata vijećnika, Gradskog vijeća. - obavještava Gradsko vijeće o prestanku man- Gradsko vijeće posebnom odlukom uređuje načela data kada se ispune zakonom predviđeni uvjeti i standarde dobrog ponašanja predsjednika, potpred- i obavještava Gradsko vijeće da su ispunjeni sjednika i članova Gradskog vijeća, te predsjednika zakonski uvjeti za početak mandata zamjeniku i članova radnih tijela Gradskog vijeća (u nastavku vijećnika. teksta: nositelji političkih dužnosti) u obavljanju nji- hovih dužnosti. Članak 46. Komisija za financije i proračun utvrđuje nacrt Pro- 1.1. RADNA TIJELA računa Grada, godišnjeg obračuna Proračuna Grada, te odlučuje i o drugim pitanjima koja mu se stave u nadležnost posebnom Odlukom Gradskog vijeća. Članak 42. Radna tijela Gradskog vijeća su: Članak 47. - Komisija za izbor i imenovanja, Komisija za dodjelu javnih priznanja predlaže Grad- - Komisija za Statut, Poslovnik i normativnu skom vijeću imena fizičkih i pravnih osoba kojima će djelatnost, se u skladu s Odlukom o javnim priznanjima Grada Hrvatske Kostajnice dodijeliti javno priznanje. - Mandatna komisija. - Komisija za financije i Proračun Članak 48. - Komisija za dodjelu javnih priznanja. Gradsko vijeće može uz radna tijela osnovana ovim Statutom, osnivati druga stalna i povremena radna Članak 43. tijela radi proučavanja i razmatranja drugih pitanja iz Komisija za izbor i imenovanja, predlaže: djelokruga Gradskog vijeća, pripreme prijedloga odluka i drugih akata, davanja mišljenja i prijedloga u svezi - izbor predsjednika i potpredsjednika Gradskog pitanja koja su na dnevnom redu Gradskog vijeća. vijeća, Sastav, broj članova, djelokrug i način rada radnih - izbor članova radnih tijela Gradskog vijeća, tijela utvrđuje Gradsko vijeće posebnim odlukama. - imenovanje i drugih osoba određenih ovim Statutom i drugim odlukama Gradskog vijeća. 2. GRADONAČELNIK

Članak 44. Članak 49. Komisija za Statut, Poslovnik i normativnu dje- Gradonačelnik zastupa Grad i nositelj je izvršne latnost: vlasti Grada. - predlaže Statut Grada i Poslovnik Gradskog Mandat gradonačelnika traje četiri godine. vijeća, U obavljanju izvršne vlasti gradonačelnik: - predlaže pokretanje postupka za izmjenu Statuta - priprema prijedloge općih akata, odnosno Poslovnika Gradskog vijeća, - izvršava i osigurava izvršavanje općih akata - razmatra prijedloge odluka i drugih općih akata Gradskog vijeća koje donosi Gradsko vijeće u pogledu njihove - utvrđuje prijedlog proračuna Grada i izvršenje usklađenosti s Ustavom i pravnim sustavom, te proračuna, u pogledu njihove pravne obrade i o tome daje - upravlja nekretninama, pokretninama i imovin- mišljene i prijedloge Gradskom vijeću, skim pravima u vlasništvu Grada u skladu sa - obavlja i druge poslove određene ovim Statu- zakonom, ovim Statutom i općim aktom Gradskog tom. vijeća, - odlučuje o stjecanju i otuđenju pokretnina i nekretnina Grada Hrvatske Kostajnice čija Članak 45. pojedinačna vrijednost ne prelazi 0,5% iznosa Mandatna komisija: prihoda bez primitaka ostvarenih u godini koja - na konstituirajućoj sjednici obavještava Grad- prethodi godini u kojoj se odlučuje o stjecanju sko vijeće o provedenim izborima za Gradsko i otuđivanju pokretnina i nekretnina, a najviše vijeće i imenima izabranih vijećnika, temeljem do 1.000.000,00 kuna, te ako je stjecanje i objavljenih rezultata nadležnog izbornog po- otuđivanje planirano u proračunu i provedeno vjerenstva o provedenim izborima, u skladu sa zakonskim propisima, Četvrtak, 6. kolovoza 2009. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 27 - Stranica 1131

- upravlja prihodima i rashodima Grada, Gradsko vijeće ne može zahtijevati od gradonačel- - upravlja raspoloživim novčanim sredstvima na nika izvješće o bitno podudarnom pitanju prije proteka računu proračuna Grada, roka od 6 mjeseci od ranije podnesenog izvješća o istom pitanju. - odlučuje o davanju suglasnosti za zaduživa- nje pravnim osobama u većinskom izravnom ili neizravnom vlasništvu Grada i o davanju Članak 52. suglasnosti za zaduživanje ustanova kojih Gradonačelnik u obavljanju poslova iz samouprav- je osnivač Grad, čija pojedinačna vrijednost nog djelokruga Grada: zaduživanja ne prelazi 0,5 % iznosa prihoda - ima pravo obustaviti od primjene opći akt Grada bez primitaka ostvarenih u godini koja Gradskog vijeća, ako ocijeni da je tim aktom prethodi godini u kojoj se odlučuje o davanju povrijeđen zakon ili drugi propis, te zatražiti od suglasnosti za zaduživanje Gradskog vijeća da u roku od 15 dana otkloni - donosi pravilnik o unutarnjem redu za upravna uočene nedostatke. Ako Gradsko vijeće to ne tijela Grada, učini, gradonačelnik je dužan u roku od osam - imenuje i razrješava pročelnike upravnih tije- dana o tome obavijestiti predstojnika ureda la, državne uprave u županiji Sisačko-moslavač- - imenuje i razrješava unutarnjeg revizora, koj, te čelnika središnjeg tijela državne uprave ovlaštenog za nadzor nad zakonitošću rada - utvrđuje plan prijma u službu u upravna tijela tijela jedinica lokalne samouprave, Grada, - ima pravo obustaviti od primjene akt Mjesnog - predlaže izradu prostornog plana kao i njego- odbora ako ocijeni da je taj akt u suprotnosti sa ve izmjene i dopune na temelju obrazloženih zakonom, Statutom i općim aktima Gradskog i argumentiranih prijedloga fizičkih i pravnih vijeća. osoba, - usmjerava djelovanje upravnih odjela i službi Grada u obavljanju poslova iz samoupravnog Članak 53. djelokruga Grada, odnosno poslova državne Gradonačelnik ima zamjenika, koji zamjenjuje uprave, ako su preneseni Gradu, gradonačelnika u slučaju duže odsutnosti ili drugih - nadzire rad upravnih odjela i službi u samouprav- razloga spriječenosti u obavljanju svoje dužnosti. nom djelokrugu i poslovima državne uprave, Zamjenik gradonačelnika mora biti iz reda srpske nacionalne manjine. - daje mišljenje o prijedlozima koje podnose drugi ovlašteni predlagatelji, Ako se na izborima za gradonačelnika ne ostvari pravo nacionalne manjine iz stavka 1. ovog članka, - obavlja nadzor nad zakonitošću rada tijela provode se dopunski izbori i gradonačelnik u tom mjesnih odbora, slučaju ima dva zamjenika. - obavlja i druge poslove predviđene ovim Sta-

tutom i drugim propisima. Članak 54. Gradonačelnik je dužan izvijestiti Gradsko vijeće o danim suglasnostima za zaduživanje iz stavka 3. Gradonačelnik može obavljanje određenih poslova alineje 8. ovog članka tromjesečno do 10. u mjesecu iz svog djelokruga povjeriti zamjeniku/cima, ali mu time za prethodno izvještajno razdoblje. ne prestaje odgovornost za njihovo obavljanje. Zamjenik gradonačelnika je u slučaju iz stavka 1. ovog članka dužan pridržavati se uputa gradona- Članak 50. čelnika. Gradonačelnik je odgovoran za ustavnost i zakonitost obavljanja poslova koji su u njegovom djelokrugu i za ustavnost i zakonitost akata upravnih tijela Grada. Članak 55. Gradonačelnik i zamjenik/ci gradonačelnika od- lučit će hoće li dužnost na koju su izabrani obavljati

Članak 51. profesionalno. Gradonačelnik dva puta godišnje podnosi polugo- dišnje izvješće o svom radu i to do 31. ožujka tekuće godine za razdoblje srpanj-prosinac prethodne godi- Članak 56. ne i do 15. rujna za razdoblje siječanj-lipanj tekuće Gradonačelniku i zamjeniku/cima gradonačelnika godine. mandat prestaje po sili zakona: Gradsko vijeće može, pored izvješća iz stavka - danom podnošenja ostavke, 1. ovog članka, od gradonačelnika tražiti izvješće o - danom pravomoćnosti odluke o oduzimanju pojedinim pitanjima iz njegovog djelokruga. poslovne sposobnosti, Gradonačelnik podnosi izvješće po zahtjevu iz - danom pravomoćnosti sudske presude kojom stavka 2. ovog članka u roku od 30 dana od dana pri- je osuđen radi počinjenja kaznenog djela protiv mitka zahtjeva. Ukoliko jedan zahtjev sadrži veći broj slobode i prava čovjeka i građanina, Republike različitih pitanja, rok za podnošenje izvješća iznosi 60 Hrvatske i vrijednosti zaštićenih međunarodnim dana od dana primitka zahtjeva. pravom, Stranica 1132 - Broj 27 »SLUŽBENI VJESNIK« Četvrtak, 6. kolovoza 2009.

- danom pravomoćnosti sudske presude kojom je Članak 61. osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju Na području Grada Hrvatske Kostajnice, pripad- dužem od jednog mjeseca nici nacionalne manjine imaju pravo koristiti i isticati - danom odjave prebivališta s područja jedini- simbole i zastave nacionalne manjine. ce, Zastava nacionalne manjine može se uz zastavu - danom prestanka hrvatskog državljanstva, Republike Hrvatske i zastavu Grada Hrvatske Kostajnice - smrću. isticati na poslovnim zgradama u kojima nacionalna Gradsko vijeće u roku od 8 dana obavještava Vladu manjina ima sjedište i u svečanim prigodama značajnim Republike Hrvatske o prestanku mandata gradonačel- za nacionalnu manjinu. nika radi raspisivanja prijevremenih izbora za novog gradonačelnika. Članak 62. Ako mandat gradonačelnika prestaje u godini u Vijeće i predstavnik nacionalne manjine mogu u kojoj se održavaju redovni izbori, a prije njihovog službene svrhe upotrebljavati i druge simbole i zna- održavanja, dužnost gradonačelnika do kraja mandata menja svoje nacionalne manjine i to: obavlja zamjenik gradonačelnika. - u sastavu svojih pečata i žigova - u natpisnim pločama na poslovnim zgradama u Članak 57. kojima imaju sjedište te u službenim i svečanim Gradonačelnik i njegov/i zamjenik/ci mogu se razri- prostorijama ješiti u slučajevima i u postupku propisanom člankom - u zaglavljima službenih akata koje donose. 20. ovog Statuta. Ako na referendumu bude donesena odluka o razrješenju gradonačelnika i njegovog/vih zamjenika, Članak 63. mandat im prestaje danom objave rezultata referendu- U svečanim prigodama važnim za nacionalnu ma, a Vlada Republike Hrvatske imenuje povjerenika manjinu može se izvoditi himna i/ili svečana pjesma Vlade Republike Hrvatske za obavljanje poslova iz nacionalne manjine. nadležnosti gradonačelnika. Prije izvođenja himne i/ili svečane pjesme nacio- nalne manjine, obvezatno se izvodi himna Republike VIII. OSTVARIVANJE PRAVA PRIPADNIKA Hrvatske. NACIONALNE MANJINE Članak 64. Članak 58. Grad Hrvatska Kostajnica, u skladu s mogućnostima Pripadnici nacionalne manjine u Gradu Hrvatskoj financijski pomaže rad kulturnih i drugih udruga koje Kostajnici sudjeluju u javnom životu i upravljanju lo- osnivaju pripadnici nacionalne manjine, radi očuvanja kalnim poslovima putem Vijeća nacionalne manjine i nacionalnog i kulturnog identiteta. predstavnika nacionalne manjine. Grad Hrvatska Kostajnica osigurava sredstva za rad vijeća nacionalne manjine i predstavnika nacio- Članak 59. nalne manjine. Vijeće i predstavnik nacionalne manjine u Gradu Hrvatskoj Kostajnici imaju pravo: IX. UPRAVNA TIJELA - predlagati tijelima Grada Hrvatske Kostajnice mjere za unapređivanje položaja nacionalne Članak 65. manjine, uključujući davanje prijedloga općih akata kojima se uređuju pitanja od značaja za Za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga nacionalnu manjinu; Grada Hrvatske Kostajnice, utvrđenih zakonom i ovim Statutom, te obavljanje poslova državne uprave koji - isticati kandidate za dužnosti u tijelima Grada su zakonom prenijeti na Grad, ustrojavaju se upravna Hrvatske Kostajnice; tijela Grada. - biti obaviješteni o svakom pitanju o kome će Ustrojstvo i djelokrug upravnih tijela uređuje se raspravljati radno tijelo Gradskog vijeća, a tiče posebnom odlukom Gradskog vijeća. se položaja nacionalne manjine. Upravna tijela se ustrojavaju kao upravni odjeli i Način, rokovi i postupak ostvarivanja prava iz službe (u daljnjem tekstu: upravna tijela). stavka 1. uredit će se poslovnikom Gradskog vijeća Grada Hrvatske Kostajnice. Upravnim tijelima upravljaju pročelnici koje na temelju javnog natječaja imenuje gradonačelnik.

Članak 60. Gradonačelnik je dužan u pripremi prijedloga Članak 66. općih akata od Vijeća nacionalne manjine, odnosno Upravna tijela u oblastima za koje su ustrojeni i predstavnika nacionalne manjine osnovanih za po- u okviru djelokruga utvrđenog posebnom odlukom, dručje Grada Hrvatske Kostajnice, zatražiti mišljenje neposredno izvršavaju i nadziru provođenje općih i i prijedloge o odredbama kojima se uređuju prava i pojedinačnih akata tijela Grada, te u slučaju neprovo- slobode nacionalne manjine. đenja općeg akta poduzimaju propisane mjere.

Četvrtak, 6. kolovoza 2009. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 27 - Stranica 1133

Članak 67. 4. Mjesni odbor Rosulje koji obuhvaća građane s Upravna tijela samostalna su u okviru svog djelokru- prebivalištem u naselju Rosulje ga, a za zakonito i pravovremeno obavljanje poslova 5. Mjesni odbor Selište Kostajničko koji obuhvaća iz svoje nadležnosti odgovorni su gradonačelniku. građane s prebivalištem u Selištu Kostajnič- kom Članak 68. 6. Mjesni odbor Utolica koji obuhvaća građane s Sredstva za rad upravnih tijela, osiguravaju se prebivalištem u naselju Utolica i Rausovac. u Proračunu Grada Hrvatske Kostajnice, Državnom Područje i granice mjesnih odbora određuju se proračunu i iz drugih prihoda u skladu sa zakonom. na temelju zakona i posebnom odlukom Gradskog vijeća. X. JAVNE SLUŽBE Članak 73. Članak 69. Inicijativu i prijedlog za osnivanje mjesnog odbora Grad Hrvatska Kostajnica u okviru samoupravnog može dati 10 % građana upisanih u popis birača za djelokruga osigurava obavljanje djelatnosti kojima područje za koje se predlaže osnivanje mjesnog od- se zadovoljavaju svakodnevne potrebe građana na bora, organizacije i udruženja građana, gradonačelnik području komunalnih, društvenih i drugih djelatnosti, i Gradsko vijeće. za koje je zakonom utvrđeno da se obavljaju kao U slučaju da prijedlog iz stavka 1. ovog članka daju javna služba. građani ili njihove organizacije i udruženja, prijedlog se dostavlja u pisanom obliku gradonačelniku. Članak 70. Grad Hrvatska Kostajnica osigurava obavljanje Članak 74. djelatnosti iz članka 69. ovog Statuta osnivanjem Gradonačelnik u roku od 15 dana od dana trgovačkih društva, javnih ustanova, drugih pravnih primitka prijedloga utvrđuje da li je prijedlog podnesen osoba i vlastitih pogona. na način i po postupku utvrđenim zakonom i ovim U trgovačkim društvima u kojima Grad Hrvatska Statutom. Kostajnica ima udjele ili dionice Gradonačelnik je član Ukoliko Gradonačelnik utvrdi da prijedlog nije skupštine društva. podnesen na propisani način i po propisanom Obavljanje određenih djelatnosti Grad Hrvatska postupku, obavijestit će predlagatelja i zatražiti da u Kostajnica može povjeriti drugim pravnim i fizičkim roku od 15 dana dopuni prijedlog za osnivanje mje- osobama temeljem ugovora o koncesiji. snog odbora. Pravovaljani prijedlog Gradonačelnik upućuje Grad- XI. MJESNA SAMOUPRAVA skom vijeću, koje je dužno izjasniti se o prijedlogu u roku od 60 dana od prijema prijedloga. Članak 71. Na području Grada Hrvatske Kostajnice osnivaju Članak 75. se mjesni odbori, kao oblici mjesne samouprave, a U prijedlogu za osnivanje mjesnog odbora navo- radi ostvarivanja neposrednog sudjelovanja građana de se podaci o predlagatelju, području i granicama u odlučivanju o lokalnim poslovima. mjesnog odbora, sjedište mjesnog odbora, osnove Mjesni odbori se osnivaju za pojedina naselja ili pravila mjesnog odbora te zadaci i izvori financiranja više međusobno povezanih manjih naselja ili za dije- mjesnog odbora. love naselja koji čine zasebnu razgraničenu cjelinu, na način i po postupku propisanom zakonom, ovim Statutom i posebnom odlukom Gradskog vijeća, kojom Članak 76. se detaljnije uređuje postupak i način izbora tijela Tijela mjesnog odbora su vijeće mjesnog odbora i mjesnog odbora. predsjednik vijeća mjesnog odbora. Mjesni odbor je pravna osoba. Članak 77. Članak 72. Članove vijeća mjesnog odbora biraju građani s Mjesni odbori na području Grada Hrvatske Ko- područja mjesnog odbora koji imaju prebivalište na stajnice su: tom području i biračko pravo na neposrednim izborima, 1. Mjesni odbor Hrvatska Kostajnica koji obuhvaća tajnim glasovanjem, na vrijeme od četiri godine. građane s prebivalištem u naselju Hrvatska Izbornu jedinicu za izbor članova vijeća mjesnog Kostajnica odbora čini cijelo područje mjesnog odbora. 2. Mjesni odbor Panjani koji obuhvaća građane s Postupak izbora vijeća mjesnog odbora uređuje se prebivalištem u naselju Panjani posebnom odlukom Gradskog vijeća uz shodnu pri- 3. Mjesni odbor Čukur koji obuhvaća građane s mjenu odredbe zakona kojim se uređuje izbor članova prebivalištem u naselju Čukur predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave. Stranica 1134 - Broj 27 »SLUŽBENI VJESNIK« Četvrtak, 6. kolovoza 2009.

Članak 78. Članak 84. Izbore za članove vijeća mjesnih odbora raspisuje Prihode mjesnog odbora čine prihodi iz proračuna, gradonačelnik u roku od 60 dana od dana donošenja pomoći i dotacija pravnih ili fizičkih osoba, te prihodi odluke Gradskog vijeća o osnivanju mjesnog odbora koje posebnom odlukom utvrdi Gradsko vijeće. odnosno u roku od 60 dana od dana isteka mandata ili raspuštanja vijeća mjesnog odbora. Članak 85. Od dana raspisivanja izbora pa do dana izbora ne može proteći manje od 30 dana niti više od 60 Vijeće mjesnog odbora, radi raspravljanja o potre- dana. bama i interesima građana, te davanja prijedloga za rješavanje pitanja od lokalnog značenja, može sazivati zborove građana. Članak 79. Zbor građana može se sazvati i za dio područja Vijeće mjesnog odbora ima, uključujući i predsjed- mjesnog odbora koji čini zasebnu cjelinu. nika, 3 do 5 članova. Zbor građana vodi predsjednik mjesnog odbora ili Broj članova vijeća mjesnog odbora se određuje član vijeća mjesnog odbora kojeg odredi vijeće. prema broju stanovnika na području mjesnog odbora koji imaju biračko pravo i to: Članak 86. - tri člana – u mjesnom odboru do 300 građana s područja mjesnog odbora koji imaju biračko Stručne i administrativne poslove za potrebe mje- pravo snog odbora obavljaju upravna tijela Grada na način propisan općim aktom kojim se uređuje ustrojstvo i - pet članova – u mjesnom odboru preko 300 način rada upravnih tijela Grada. građana s područja mjesnog odbora koji imaju biračko pravo. Za člana vijeća mjesnog odbora može biti biran Članak 87. hrvatski državljanin s navršenih 18 godina života koji Inicijativu i prijedlog za promjenu područja mjesnog ima prebivalište na području mjesnog odbora. odbora mogu dati tijela mjesnog odbora i Gradona- čelnik. Članak 80. O inicijativi i prijedlogu iz prethodnog stavka Grad- Vijeće mjesnog odbora bira predsjednika vijeća sko vijeće donosi odluku uz prethodno pribavljeno iz svog sastava tajnim glasovanjem na vrijeme od mišljenje građana mjesnog odbora za koje se traži četiri godine. promjena područja. Predsjednik vijeća predstavlja mjesni odbor i za svoj rad odgovoran je vijeću mjesnog odbora. Članak 88. Nadzor nad zakonitošću rada tijela mjesnog odbora Članak 81. obavlja Gradonačelnik. Vijeće mjesnog odbora donosi program rada mjesnog Gradonačelnik može u postupku provođenja nad- odbora, pravila mjesnog odbora, poslovnik o svom zora nad zakonitošću rada mjesnog odbora raspustiti radu, financijski plan i godišnji obračun, te obavlja vijeće mjesnog odbora, ako ono učestalo krši odredbe druge poslove utvrđene zakonom, ovim Statutom i ovog Statuta, pravila mjesnog odbora i ne izvršava odlukama Gradskog vijeća i Gradonačelnika. povjerene mu poslove.

Članak 82. XII. IMOVINA I FINANCIRANJE GRADA Programom rada utvrđuju se zadaci mjesnog odbora, HRVATSKE KOSTAJNICE osobito u pogledu vođenja brige o uređenju područja mjesnog odbora, provođenjem manjih komunalnih Članak 89. akcija kojima se poboljšava komunalni standard gra- đana na području mjesnog odbora, vođenju brige o Sve pokretne i nepokretne stvari, te imovinska poboljšavanju zadovoljavanja lokalnih potreba građana prava koja pripadaju Gradu Hrvatskoj Kostajnici, čine u oblasti zdravstva, socijalne skrbi, kulture, športa i imovinu Grada Hrvatske Kostajnice. drugih lokalnih potreba na svom području. Članak 90. Članak 83. Imovinom Grada upravljaju Gradonačelnik i Gradsko Pravilima mjesnog odbora detaljnije se uređuje vijeće u skladu s odredbama ovog Statuta pažnjom način konstituiranja, sazivanja i rad vijeća mjesnog dobrog domaćina. odbora, ostvarivanje prava, obveza i odgovornosti Gradonačelnik u postupku upravljanja imovinom članova vijeća mjesnog odbora, ostvarivanje prava i Grada donosi pojedinačne akte glede upravljanja dužnosti predsjednika vijeća mjesnog odbora, način imovinom, na temelju općeg akta Gradskog vijeća o odlučivanja, te druga pitanja od značaja za rad mje- uvjetima, načinu i postupku gospodarenja nekretninama snog odbora. u vlasništvu Grada. Četvrtak, 6. kolovoza 2009. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 27 - Stranica 1135

Članak 91. Članak 96. Grad Hrvatska Kostajnica ima prihode kojima Ukupno materijalno i financijsko poslovanje Grada u okviru svog samoupravnog djelokruga slobodno nadzire Gradsko vijeće. raspolaže. Zakonitost, svrhovitost i pravodobnost korištenja Prihodi Grada Hrvatska Kostajnica su: proračunskih sredstava Grada nadzire Ministarstvo - gradski porezi, prirez, naknade, doprinosi i financija. pristojbe, u skladu sa zakonom i posebnim odlukama Gradskog vijeća, XIII. AKTI GRADA - prihodi od stvari u vlasništvu Grada i imovinskih prava, Članak 97. - prihod od trgovačkih društava i drugih pravnih osoba u vlasništvu Grada odnosno u kojima Gradsko vijeće na temelju prava i ovlaštenja utvrđe- Grad ima udjele ili dionice, nih zakonom i ovim Statutom donosi Statut, Poslovnik, proračun, odluku o izvršenju proračuna, odluke i druge - prihodi od koncesija, opće akte i zaključke. Gradsko vijeće donosi rješenja - novčane kazne i oduzeta imovinska korist za i druge pojedinačne akte, kada u skladu sa zakonom prekršaje koje propiše Grad Hrvatska Kostajnica rješava o pojedinačnim stvarima. u skladu sa zakonom, - udio u zajedničkim porezima sa Sisačko-mosla- vačkom županijom i Republikom Hrvatskom, te Članak 98. dodatni udio u porezu na dohodak za decen- Gradonačelnik u poslovima iz svog djelokruga do- tralizirane funkcije prema posebnom zakonu, nosi odluke, zaključke, pravilnike, te opće akte kada - sredstva pomoći i dotacije Republike Hrvatske je za to ovlašten zakonom ili općim aktom Gradskog predviđena u Državnom proračunu, vijeća. - drugi prihodi određeni zakonom. Članak 99. Članak 92. Radna tijela Gradskog vijeća donose zaključke i preporuke. Procjena godišnjih prihoda i primitaka, te utvrđeni iznosi izdataka i drugih plaćanja iskazuju se u prora- čunu Grada Hrvatska Kostajnica. Članak 100. Svi prihodi i primici proračuna moraju biti raspoređeni Gradonačelnik osigurava izvršenje općih akata u proračunu i iskazni po izvorima iz kojih potječu. iz članka 94. ovog Statuta, na način i u postupku Svi izdaci proračuna moraju biti utvrđeni u proračunu propisanom ovim Statutom, te obavlja nadzor nad i uravnoteženi s prihodima i primicima. zakonitošću rada upravnih tijela.

Članak 93. Članak 101. Proračun Grada Hrvatske Kostajnice i odluka o Upravna tijela Grada u izvršavanju općih akata izvršenju proračuna donosi se za proračunsku godinu Gradskog vijeća donose pojedinačne akte kojima i vrijedi za godinu za koju je donesen. rješavaju o pravima, obvezama i pravnim interesima Proračunska godina je razdoblje od dvanaest mjeseci, fizičkih i pravnih osoba. koja počinje 1. siječnja, a završava 31. prosinca. Protiv pojedinačnih akata iz stavka 1. ovog član- ka, može se izjaviti žalba nadležnom upravnom tijelu Članak 94. Sisačko-moslavačke županije. Gradsko vijeće donosi proračun za sljedeću pro- Na donošenje pojedinačnih akata shodno se pri- računsku godinu na način i u rokovima propisanim mjenjuju odredbe Zakona o općem upravnom postupku zakonom. i drugih propisa. Ukoliko se proračun za sljedeću proračunsku godinu U izvršavanju općih akata Gradskog vijeća pojedi- ne može donijeti u propisanom roku, Gradsko vijeće načne akte donose i pravne osobe kojima su odlukom donosi odluku o privremenom financiranju na način i Gradskog vijeća, u skladu sa zakonom, povjerene postupku propisanim zakonom i to najduže za razdoblje javne ovlasti. od prva tri mjeseca proračunske godine. Članak 102. Članak 95. Pojedinačni akti kojima se rješava o obvezi razreza Ako se tijekom proračunske godine smanje priho- gradskih poreza, doprinosa i naknada donose se u di i primici ili povećaju izdaci utvrđeni proračunom, skraćenom upravnom postupku. proračun se mora uravnotežiti sniženjem predviđenih Skraćeni upravni postupak provodi se i kod do- izdataka ili pronalaženjem novih prihoda. nošenja pojedinačnih akata kojima se rješava o pra- Uravnoteženje proračuna provodi se izmjenama vima, obvezama i interesima fizičkih i pravnih osoba i dopunama proračuna po postupku propisnom za od strane pravnih osoba kojima je Grad Hrvatska donošenje proračuna. Kostajnica osnivač. Stranica 1136 - Broj 27 »SLUŽBENI VJESNIK« Četvrtak, 6. kolovoza 2009.

Protiv pojedinačnih akata Gradskog vijeća i gra- XV. SPRJEČAVANJE SUKOBA INTERESA donačelnika kojima se rješava o pravima, obvezama i pravnim interesima fizičkih i pravnih osoba, ako po- Članak 108. sebnim zakonom nije drugačije propisano, ne može se Način djelovanja gradonačelnika i zamjenika gra- izjaviti žalba, već se može pokrenuti upravni spor. donačelnika u obnašanju javnih dužnosti uređen je posebnim zakonom. Članak 103. Nadzor nad zakonitošću općih akata Gradskog Članak 109. vijeća u njegovom samoupravnom djelokrugu obavlja Gradsko vijeće posebnom odlukom propisuje tko ured državne uprave u Sisačko-moslavačkoj županiji se smatra lokalnim dužnosnikom u obnašanju javne i nadležna središnja tijela državne uprave, svako u vlasti te uređuje sprječavanje sukoba interesa između svojem djelokrugu. privatnog i javnog interesa u obnašanju javne vlasti.

XVI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 104. Detaljnije odredbe o aktima Grada Hrvatska Ko- Članak 110. stajnica i postupku donošenja akata utvrđuje se Po- slovnikom Gradskog vijeća. Prijedlog za promjenu Statuta može podnijeti jed- na trećina vijećnika Gradskog vijeća, gradonačelnik i Komisija za Statut, Poslovnik i normativnu djelatnost Članak 105. Gradskog vijeća. Opći akti se prije nego što stupe na snagu, objavljuju Prijedlog mora biti obrazložen, a podnosi se pred- u Službenom glasilu Grada Hrvatska Kostajnica. sjedniku Gradskog vijeća. Opći akti stupaju na snagu osmog dana od dana Gradsko vijeće, većinom glasova svih vijećnika, objave, osim ako nije zbog osobito opravdanih razloga, odlučuje da li će pristupiti raspravi o predloženoj općim aktom propisano da opći akt stupa na snagu promjeni Statuta. danom objave. Ako se ni nakon ponovljene rasprave ne donese odluka da će se pristupiti raspravi o predloženoj promje- Opći akti ne mogu imati povratno djelovanje. ni, isti prijedlog se ne može ponovno staviti na dnevni red Gradskog vijeća, prije isteka roka od šest mjeseci XIV. JAVNOST RADA od dana zaključivanja rasprave o prijedlogu.

Članak 111. Članak 106. Odluke i drugi opći akti doneseni na temelju Statuta Rad Gradskog vijeća, Gradonačelnika i upravnih Grada Hrvatske Kostajnice i zakona, uskladit će se tijela Grada je javan. s odredbama ovog Statuta i zakona kojim se uređuje Predstavnici udruga građana, građani i predstavnici pojedino područje u zakonom propisanom roku. medija mogu pratiti rad Gradskog vijeća u skladu s odredbama Poslovnika Gradskog vijeća. Članak 112. Ovaj Statut stupa na snagu osmog dana od dana Članak 107. objave u »Službenom vjesniku« Grada Hrvatske Kostajnice. Javnost rada Gradskog vijeća osigurava se: Stupanjem na snagu ovog Statuta prestaje važiti - javnim održavanjem sjednica, Statut Grada Hrvatska Kostajnica (»Službeno vjesnik«, - izvještavanjem i napisima u tisku i drugim obli- broj 9/06, 12/06 i 12/09). cima javnog priopćavanja, - objavljivanjem općih akata i drugih akata u SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA službenom glasilu Grada Hrvatske Kostajnice GRAD HRVATSKA KOSTAJNICA i na web stranicama Grada. GRADSKO VIJEĆE Javnost rada gradonačelnika osigurava se: KLASA: 022-05/09-01/19 - održavanjem redovnih mjesečnih konferencija URBROJ: 2176/02-09-01-1 za medije, Hrvatska Kostajnica, 4. kolovoza 2009. - izvještavanjem i napisima u tisku i drugim obli- cima javnog priopćavanja, Predsjednica Marija Krupić, prof., v.r. - objavljivanjem općih akata i drugih akata u službenom glasilu Grada Hrvatska Kostajnica i na web stranicama Grada. Javnost rada upravnih tijela Grada osigurava se 21. izvještavanjem i napisima u tisku i drugim oblicima Na temelju članka 100. stavak 7. Zakona o prostor- javnog priopćavanja. nom uređenju i gradnji (»Narodne novine«, broj 76/07 Četvrtak, 6. kolovoza 2009. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 27 - Stranica 1137 i 38/09), članka 27. Statuta Grada Hrvatske Kostajnice Tekstualni dio UPU-a Hrvatske Kostajnice (odredbe (»Službeni vjesnik«, broj 9/06, 12/06 i 12/09), članka za provođenje) sadrži: 39. Poslovnika Gradskog vijeća Grada Hrvatska Ko- 0. Opći uvjeti za građenje u skladu s kojima se stajnica (»Službeni vjesnik«, broj 9/06 i 12/06) i Odluke izdaje lokacijska dozvola i rješenje o uvjetima o izradi Urbanističkog plana uređenja grada Hrvatske građenja Kostajnice (»Službeni vjesnik«, broj 34/07), Gradsko 1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina vijeće Grada Hrvatske Kostajnice, na 3. sjednici odr- javnih i drugih namjena žanoj 4. kolovoza 2009. godine, donijelo je 2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih dje- latnosti O D L U K U 3. Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatno- o donošenju Urbanističkog plana uređenja sti Grada Hrvatske Kostajnice 4. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina 5. Uvjeti uređenja, odnosno gradnje, rekonstruk- A. OPĆE ODREDBE cije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama Članak 1. 5.1. UVJETI GRADNJE PROMETNE Donosi se Urbanistički plan uređenja grada Hrvatske MREŽE Kostajnice (u nastavku: UPU Hrvatske Kostajnice). 5.2. UVJETI GRADNJE Nositelj izrade UPU Hrvatske Kostajnice je Gradsko TELEKOMUNIKACIJSKE MREŽE poglavarstvo Grada Hrvatske Kostajnice Kostajnice. 5.3. UVJETI GRADNJE KOMUNALNE UPU Hrvatske Kostajnice izradila je tvrtka Centar INFRASTRUKTURNE MREŽE za prostorno uređenje i arhitekturu d.o.o. iz Zagreba, 6. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina registrirana za obavljanje svih stručnih poslova pro- 7. Mjere zaštite prirodnih i kulturno - povijesnih stornog uređenja. cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti 8. Postupanje s otpadom Članak 2. 9. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na UPU-om Hrvatske Kostajnice obuhvaćen je nase- okoliš ljeni dio prostora grada Hrvatske Kostajnice, površine 10. Mjere provedbe plana oko 480 ha. 10.1. OBVEZA IZRADE DETALJNIH Granica obuhvata UPU-a Hrvatske Kostajnice pri- PLANOVA UREĐENJA kazana je na kartografskim prikazima u mjerilu 1:5.000 10.2. SMJERNICE ZA IZRADU koji su navedeni u članku 4. stavku 3. ove Odluke. DETALJNIH PLANOVA UREĐENJA UŽIH PODRUČJA ČIJA JE Članak 3. IZRADA I DONOŠENJE ODREĐENO UPU-om HRVATSKE UPU-om Hrvatske Kostajnice, temeljem Prostornog KOSTAJNICE plana uređenja Grada Hrvatske Kostajnice (»Službeni vjesnik« Grada Hrvatske Kostajnice broj 12/03), (u 10.3. REKONSTRUKCIJA GRAĐEVINA daljnjem tekstu: PPUG Hrvatske Kostajnice), detaljnije ČIJA JE NAMJENA PROTIVNA se određuje prostorni razvoj grada Hrvatske Kostajnice PLANIRANOJ NAMJENI s osnovom prostornih i funkcionalnih rješenja, uvjeta 10.4. REKONSTRUKCIJA GRAĐEVINA i oblikovanja pojedinih prostornih cjelina. ČIJA NAMJENA NIJE PROTIVNA PLANIRANOJ NAMJENI, ALI JE UPU Hrvatske Kostajnice određuje osobito osnovu PROTIVNA ODREDBAMA ZA namjene površina i prikaz površina javne namjene, PROVOĐENJE razmještaj djelatnosti u prostoru, osnovu prometne, komunalne i druge infrastrukture, mjere za zaštitu Grafički dio UPU-a Hrvatske Kostajnice sadrži okoliša, očuvanje prirodnih i kulturnih vrijednosti, kartografske prikaze u mjerilu 1:5.000 i to: uređenje zelenih, parkovnih i rekreacijskih površina, 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA uvjete uređenja i korištenja površina i građevina te 2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRA- zahvate u prostoru značajne za prostorno uređenje STRUKTURNA MREŽA naselja. 2.A. Promet UPU-om Hrvatske Kostajnice utvrđuje se obveza 2.B. Pošta i telekomunikacije izrade i smjernice za izradu detaljnih planova uređe- 2.C. Energetski sustav nja užih područja čija je izrada i donošenje određeno UPU-om Hrvatske Kostajnice. 2.D. Vodnogospodarski sustav i odlaganje otpada 3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE Članak 4. POVRŠINA UPU Hrvatske Kostajnice sadržan je u elaboratu 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE »Urbanistički plan uređenja grada Hrvatske Kostaj- 4.A. Oblici korištenja nice«, koji se sastoji od tekstualnog dijela, grafičkog dijela i obaveznih priloga. 4.B. Način gradnje Stranica 1138 - Broj 27 »SLUŽBENI VJESNIK« Četvrtak, 6. kolovoza 2009.

Obavezni prilozi UPU-a Hrvatske Kostajnice su: 0. Opći uvjeti za građenje u skladu s kojima se - Obrazloženje Plana izdaje lokacijska dozvola i rješenje o uvjetima građenja - Izvod iz Prostornog plana uređenja Grada Hrvatske Kostajnice (»Službeni vjesnik«, broj 12/03) Članak 7. - Stručne podloge na kojima se temelje prostorno UPU-om Hrvatske Kostajnice predviđena je gradnja planska rješenja novih građevina te obnova, rekonstrukcija, dogradnja i nadogradnja postojećih građevina. - Popis sektorskih dokumenata i propisa koji su poštivani u izradi Plana - Zahtjevi i mišljenja nadležnih tijela i osoba Članak 8. sukladno članku 79. Zakona o prostornom ure- Individualnim stambenim građevinama ovom Od- đenju i gradnji (»Narodne novine«, broj 76/07 i lukom smatraju se stambene ili stambeno - poslovne 38/09) građevine s najviše tri stana. U smislu ove Odluke - Očitovanja, mišljenja, primjedbe i prijedlozi individualne stambene građevine odgovaraju obitelj- skim stambenim građevinama iz Odluke o donošenju nadležnih tijela i osoba, sukladno članku 94. PPUG Hrvatske Kostajnice. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Na- rodne novine«, broj 76/07 i 38/09) Samostojećim građevinama ovom Odlukom smatraju se građevine koje se niti jednom svojom stranom ne pri- - Izvješće o prethodnoj raspravi slanjaju na granice susjednih građevinskih čestica. - Izvješće o javnoj raspravi Građevinama koje se izgrađuju na poluotvoreni - Evidencija postupka izrade i donošenja prostor- način (dvojne građevine) ovom Odlukom smatraju se nog plana građevine koje se jednom svojom stranom prislanjaju - Sažetak za javnost. na granicu susjedne građevinske čestice, odnosno uz susjednu građevinu. Udaljenost građevine od ostalih Elaborat koji čini tekstualni i grafički dio UPU Hrvat- međa ne može biti manja od 3,0 m. ske Kostajnice, iz stavka 2. i 3. ovog članka, ovjeren pečatom Gradskog vijeća Grada Hrvatske Kostajnice i Građevinama koje se izgrađuju u nizu ovom Odlukom potpisom predsjednika Gradskog vijeća Grada Hrvatske smatraju se građevine koje se dvjema svojim stranama prislanjaju na granice susjednih građevinskih čestica i Kostajnice, pohranjen je u pismohrani Grada Hrvatske uz susjedne građevine. Građevine koje se izgrađuju u Kostajnice i sastavni je dio ove Odluke. nizu od stražnje granice građevne čestice moraju biti udaljene najmanje 10,0 m. Uz stražnje granice čestica B. ODREDBE ZA PROVOĐENJE građevina u nizu, ukoliko je taj niz u kontinuitetu duži od 60 m, potrebno je osigurati protupožarni prilazni put širine najmanje 3,0 m. Krajnje građevine u nizu tretiraju Članak 5. se kao građevine koje se izgrađuju na poluotvoreni Svi zahvati u prostoru, kao i izrada dokumenata način, te za njih vrijede odredbe o udaljenostima koje prostornog uređenja užih područja, moraju se obavljati se odnose i na poluprislonjene građevine. u skladu s UPU-om Hrvatske Kostajnice. Zidovi građevina, iz stavka 3. i 4. ovog članka, koji U izradi dokumenata prostornog uređenja užih su prislonjeni na međe susjednih građevnih čestica područja može se odstupiti samo od onih odredbi za moraju biti građeni iz vatrootpornog materijala i odi- provođenje u kojima je to izričito navedeno. jeljeni vatrootpornim zidovima. U slučaju donošenja posebnih zakona ili propisa koji su drugačiji od normi iz UPU-a Hrvatske Kostajnice, 0.1. Građevne čestice primjenjivat će se strože norme. Članak 9. Članak 6. Građevna čestica mora imati veličinu, površinu i Na području grada Hrvatske Kostajnice, odnosno u oblik koji omogućava njeno funkcionalno i racionalno njegovoj neposrednoj blizini, ne mogu se graditi građe- korištenje i gradnju u skladu s odredbama UPU Hr- vine koje bi svojim postojanjem ili uporabom, posredno vatske Kostajnice. ili neposredno, ugrožavale život i rad ljudi u naselju, Ukoliko je na postojećoj građevnoj čestici izgrađeno odnosno vrijednosti postojećeg okoliša naselja. više građevina nego što je to dozvoljeno, svaka od tih Postojeći prostori i građevine, čija namjena nije u građevina može se rekonstruirati u postojećim gabari- skladu s UPU-om Hrvatske Kostajnice mogu se zadržati tima ili umjesto nje može se izgraditi nova građevina do trenutka privođenja prostora ili građevina planiranoj na istom mjestu, iste namjene i u istim gabaritima. namjeni, ali je ne smiju onemogućavati. Poljoprivredno zemljište u građevnom području Članak 10. naselja, a koje je UPU-om Hrvatske Kostajnice odre- Građenje na neizgrađenom građevinskom zemljištu đeno za drugu namjenu, mora se do prenamjene i na području obuhvata UPU-a Hrvatske Kostajnice može dalje koristiti na dosadašnji način. se dozvoliti pod uvjetom da građevne čestice imaju Četvrtak, 6. kolovoza 2009. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 27 - Stranica 1139 zajedničku među dužine najmanje 3,0 m s koridorom pod građevinama ne uračunavaju se elementi uređenja javne prometne površine ili je za tu javnu prometnu okoliša (terase, stepeništa i slično) do visine 0,6 m površinu Grad Hrvatska Kostajnica preuzeo obvezu iznad razine uređenog terena. uređenja. Koeficijent iskorištenosti građevne čestice (kis) je Neposredan pristup građevne čestice na javnu odnos građevinske (bruto) površine svih građevina na prometnu površinu iz prethodnog stavka ovog članka čestici i površine građevne čestice. treba odrediti tako da se ne ugrožava promet. Najmanja širina kolnika javne prometne površine, Članak 14. iz stavka 1. ovog članka, je 5,5 m, a ukoliko lokalni uvjeti to ne dozvoljavaju, širina mora biti najmanje 3,5 Građevine koje se po svojoj namjeni postavljaju na m s ugibalištima na udaljenosti 50 - 100 m. Iznimno, za javnu površinu (kiosci, nadstrešnice za sklanjanje ljudi gradnju građevina gospodarske namjene najmanja širina u javnom prometu, tende, ljetni vrtovi i druge slične kolnika javne prometne površine je 6,0 metara. građevine) mogu se postavljati na temelju posebne odluke Grada Hrvatske Kostajnice. Građenje na području obuhvata UPU-a Hrvatske Kostajnice može se dozvoliti pod uvjetom da građevna Za građevine iz stavke 1. ovog članka koje se po- čestica ima osiguran priključak na niskonaponsku elek- stavljaju na javne površine ne formiraju se građevne tričnu mrežu, javni vodovod i sustav javne odvodnje. čestice, nego se postavljaju na građevnu česticu Iznimno, do izgradnje javne kanalizacije otpadne vode javne površine. individualnih stambenih objekata mogu se upuštati u nepropusne septičke jame. 0.2. Namjena građevina Na građevnoj čestici, ovisno o vrsti i namjeni pro- stora u građevinama, obavezno je potrebno osigurati potreban broj parkirališno-garažnih mjesta propisan Članak 15. ovom Odlukom. Na području obuhvata UPU-a Hrvatske Kostajnice Građevna čestica koja graniči s vodnim dobrom ne građevine mogu biti: može se osnivati na način koji bi onemogućavao uređenje - građevine za stanovanje: korita, najveći protok vode ili pristup vodotoku. - individualne stambene i stambeno-poslovne građevine i Članak 11. - višestambene i višestambeno-poslovne gra- Građevine koje će se graditi uz državnu, županijsku đevine., i lokalnu cestu ne smiju biti od nje udaljene manje od - pomoćne građevine, udaljenosti određene propisima o javnim cestama. U - gospodarske poslovne građevine, postupku izdavanja lokacijskih uvjeta, za građevine koje će se graditi uz javnu cestu, potrebno je ishoditi - gospodarske ugostiteljsko-turističke građevi- posebne uvjete priključenja od strane organizacije ne, koja tom cestom upravlja. - gospodarske proizvodne građevine, - javne i društvene građevine, Članak 12. - športsko-rekreacijske građevine, Odredbe o veličini građevne čestice navedene - prometne, infrastrukturne i komunalne građevine ovom Odlukom ne primjenjuju se pri interpolacijama i uređaji i u izgrađenim dijelovima naselja pod uvjetom da su - ostale građevine. ispunjeni uvjeti o najvećoj dopuštenoj izgrađenosti gra- Namjena građevina u dokumentima prostornog đevne čestice i najmanjim udaljenostima građevine od uređenja užih područja može biti definirana i detaljnije javnoprometnih površina, međa i drugih građevina. i u tom slučaju na pojedinu namjenu primjenjuju se Pod interpolacijom ovom se Odlukom smatra izgradnja odredbe planova užih područja. građevine na neizgrađenoj građevnoj čestici uz koju su s obje bočne strane već izgrađene građevine. Individualne stambene građevine, u smislu ove Odluke, stambene su ili stambeno-poslovne građevine s najviše tri stambene jedinice. Članak 13. Višestambene građevine, u smislu ove Odluke, Izgrađenost građevne čestice je odnos tlocrtnih stambene su ili stambeno-poslovne građevine sa više površina svih građevina na građevnoj čestici i uku- od tri stambene jedinice. pne površine građevne čestice izražen u postocima, Pomoćne građevine su garaže, spremišta, drvarnice, pri čemu se u zemljište pod građevinama uračunava ljetne kuhinje, nadstrešnice i slično, a sve u funkciji vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i osnovne namjene. natkrivenih konstruktivnih dijelova građevine osim balkona, na građevnu česticu, uključivši i terase u Gospodarske poslovne građevine su građevine prizemlju građevine kada su iste konstruktivni dio uslužne, trgovačke, komunalno-servisne, ugostitelj- podzemne etaže. sko-turističke i slične namjene. U izgrađenost građevne čestice uračunava se Gospodarske proizvodne građevine služe za odvi- površina osnovne građevine te svih pomoćnih, gos- janje industrijske, zanatske i slične aktivnosti u kojima podarskih ili pratećih građevina na čestici. U zemljište se odvija proces proizvodnje, prerade ili dorade. Stranica 1140 - Broj 27 »SLUŽBENI VJESNIK« Četvrtak, 6. kolovoza 2009.

Javne i društvene građevine su građevine upravne, Članak 18. socijalne, zdravstvene, predškolske, školske, kulturne, Ako građevinska čestica graniči s vodotokom, vjerske i slične namjene. udaljenost građevine od granice vodnog dobra odrediti Športsko-rekreacijske građevine su građevine koje će se vodopravnim uvjetima. služe potrebama održavanja športskih natjecanja ili rekreacije (dvorane, igrališta i slično). 0.4. Udaljenost građevina od regulacijskog Prometne, infrastrukturne i komunalne građevine pravca i uređaji su namijenjeni za potrebe prometa, pošte, telekomunikacija, energetike, vodnog gospodarstva te za obradu, skladištenje i odlaganje otpada. Članak 19. Ostale građevine uključuju kioske, reklamne panoe, Najmanja udaljenost građevine od regulacijskog reklame, klupe, spomenike, spomen-obilježja, uređaje pravca određuje se za: za savladavanje urbanističko-arhitektonskih barijera, - stambene građevine 5,0 m zaštitne stupiće i slično. - pomoćne građevine osim garaža 10,0 m - poslovne građevine 5,0 m 0.3. Udaljenost građevina od međe - proizvodne građevine 15,0 m

Članak 16. Udaljenost u odnosu na regulacijski pravac za građevine ostalih namjena nije ograničena i utvrđuje Građevine koje se izgrađuju na samostojeći način se lokacijskim uvjetima. ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od 3,0 m od susjedne međe, ako na tu stranu imaju orijentirane Iznimno, građevine koje se grade u već izgrađe- otvore. nim dijelovima naselja u kojima je postojeća gradnja formirana na građevinskom pravcu mogu se graditi Udaljenost građevine od susjedne međe može na građevnom pravcu. biti i manja, ali ne manja od 1,5 m, i to samo pod uvjetom da se na dijelu građevine koja je izgrađena Iznimno, na regulacijskom pravcu individualne na udaljenosti manjoj od 3,0 m od susjedne međe ne stambene građevine može se izgraditi garaža za osobni mogu projektirati niti izvoditi otvori, balkoni, terase i automobil pod uvjetom da je građevna čestica strma, otvorena stubišta. nagiba većeg od 12% i pod uvjetom da je preglednost Udaljenost građevine iz prethodnog stavka na tom dijelu takva da korištenje garaže ne ugrožava ovog članka od ostalih međa mora iznositi najmanje javni promet i ambijentalne vrijednosti. 3,0 m. Iznimno, udaljenost građevina koje su više od Članak 20. 6,0 m od susjednih međa mora biti najmanje pola Za interpolaciju ili zamjensku gradnju građevina njihove visine (h/2). u već izgrađenim dijelovima naselja, a gdje za to Otvorima se u smislu stavka 1. ovog članka ne postoje uvjeti (već izgrađeni ulični pravci) uvjetuje smatraju fiksna ostakljenja neprozirnim staklom najveće se gradnja građevina na postojećem građevinskom veličine 60 x 60 cm, dijelovi zida od staklene opeke, pravcu (zamjenska izgradnja) ili na građevinskom ventilacijski otvori najvećeg promjera, odnosno stranice pravcu susjednih građevina (interpolacija). 15 cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem Iznimno, udaljenost građevina od regulacijskog i kroz koji nije moguće ostvariti vizualni kontakt. pravca unutar zaštićene povijesno - urbanističke cjeline Hrvatske Kostajnice određuje se posebnim Članak 17. konzervatorskim uvjetima koje utvrđuje nadležni kon- Zidovi građevina koje se izgrađuju na poluprislonjeni zervatorski odjel. ili prislonjeni način, koji se grade uz među, odnosno uz susjednu građevinu, moraju se izvesti kao protu- 0.5. Visina i oblikovanje građevina požarni, vatrootpornosti od najmanje 2 sata, a ukoliko se izvodi goriva krovna konstrukcija, ovi zidovi moraju presijecati čitavo krovište. Članak 21. Na građevinama iz stavka 1. ovog članka krovišta UPU-om Hrvatske Kostajnice određuje se najveći moraju biti izvedena s nagibom u vlastito zemljište. broj etaža građevine (E), odnosno najveća visina Iznimno, postojeća kosa krovišta u nagibu prema građevina od kote konačno zaravnatog terena do susjednoj međi moraju imati izvedene oluke i odvod gornjeg ruba vijenca odnosno nadozida kod ravnog krovne vode na pripadajuću građevnu česticu. krova (V) za:

najveći broj etaža građevine, najviša visina građevine od konačno GRAĐEVINE E zaravnanog i uređenog terena, V (u m) INDIVIDUALNE STAMBENE 4 nadzemne etaže 10,0 m GRAĐEVINE (Pr+2K+Pk) (moguća gradnja podruma i/ili suterena) Četvrtak, 6. kolovoza 2009. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 27 - Stranica 1141

najveći broj etaža građevine, najviša visina građevine od konačno GRAĐEVINE E zaravnanog i uređenog terena, V (u m) VIŠESTAMBENE GRAĐEVINE 5 nadzemnih etaža 16,0 m (P+3K+Pk) (moguća gradnja podruma i/ili suterena) POMOĆNE ILI GOSPODARSKE 1 nadzemna etaža 4,0 m, GRAĐEVINE NA GRAĐEVNOJ (P) odnosno ukupna visina pomoćne ili ČESTICI STAMBENE GRAĐEVINE (moguća gradnja podruma) gospodarske građevine obavezno mora biti niža od ukupne visine stambene građevine s kojom se nalazi na istoj parceli i čini funkcionalnu cjelinu GOSPODARSKE POSLOVNE 3 nadzemne etaže 11,0 m GRAĐEVINE (P+2K) (moguća gradnja podruma) GOSPODARSKE PROIZVODNE 3 nadzemne etaže 11,0 m * GRAĐEVINE (P+2K) (moguća gradnja podruma) JAVNE I DRUŠTVENE GRAĐEVINE 4 nadzemne etaže 12,0 m *, (P+2K+Pk) odnosno za građevine s kosim (moguća gradnja krovom ukupna visina 14,5 m podruma i/ili suterena)

* iznimno građevine mogu biti i više, kada je to nužno zbog odvijanja proizvodno-tehnološkog procesa ili zbog djelatnosti koja se u njima obavlja

Galerijski prostori u pojedinim etažama ne smatraju Najveći gabarit potkrovlja određen je najvećom se etažom, ukoliko ne zauzimaju više od 60 % neto visinom nadozida od 1,2 m, mjereno u ravnini pročelja površine etaže. građevine i s nagibom krova od 35 stupnjeva, mjereno u visini nadozida. Ukoliko postojeće građevine imaju visinu ili broj etaža više od dozvoljene, ista se prilikom izvođenja Nadozidom se u smislu ovih Odredbi smatra zid radova na rekonstrukciji postojeće građevine može iznad stropne konstrukcije zadnje etaže u ravnini zadržati, ali se ne smije povećavati. pročelja prema kojemu pada krovna ploha. Izvan gabarita navedenih stavkom 2. ovog članka Dokumentima prostornog uređenja užeg područja mogu se izvoditi pojedini elementi kao dimnjaci, po- može se propisati visina ili broj etaža građevina manja žarni zidovi i slično. od one propisane ovim člankom. U potkrovlju građevina mogu se uređivati prostori Iznimno, visina i broj etaža građevina unutar po- za korištenje u stambene, poslovne ili druge svrhe. vijesne urbanističke cjeline određuju se posebnim Postojeća potkrovlja mogu se prenamijeniti u stam- konzervatorskim uvjetima koje utvrđuje nadležni kon- bene ili druge prostore ukoliko se prenamjena može zervatorski odjel. izvršiti u postojećim gabaritima. Postojeća ravna krovišta se mogu preurediti u kosa. Članak 22. Rekonstrukcija će se izvršiti prema uvjetima (visina nadozida, nagib krova, sljeme) koji su propisani ovom Ispod građevine po potrebi se može graditi podrum Odlukom. i/ili suteren. Rekonstrukcijom dobivena potkrovlja iz prethod- Suteren (S) je dio građevine čiji se prostor nalazi nog stavka ovog članka mogu se privoditi stambenoj, ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volu- poslovnoj ili drugoj namjeni. mena u konačno uređeni i zaravnani teren uz pročelje građevine, odnosno koji je najmanje jednim svojim Članak 24. pročeljem izvan terena. Vrsta i nagib krova nisu ograničeni. Podrum (Po) je potpuno ukopani dio građevine Gradnja snjegobrana regulirana je posebnom od- čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno lukom Grada Hrvatske Kostajnice. suterena.

Članak 25. Članak 23. Horizontalni i vertikalni gabariti građevina, obliko- Potkrovljem (Pk) se smatra dio građevine čiji se vanje pročelja i krovišta, te upotrebljeni građevinski prostor nalazi iznad zadnjega kata i neposredno ispod materijali moraju biti usklađeni s okolnim građevinama, kosog ili zaobljenog krova. krajolikom i tradicionalnim načinom gradnje. Stranica 1142 - Broj 27 »SLUŽBENI VJESNIK« Četvrtak, 6. kolovoza 2009.

Građevine koje se izgrađuju na poluotvoreni način Zabranjuje se postavljanje ograda i potpornih ili u nizu moraju s građevinom na koji su prislonjeni zidova kojima bi se sprječavao slobodan prolaz uz činiti arhitektonsku cjelinu. vodotoke te koji bi smanjili propusnu moć vodotoka ili Iznimno, gabariti i oblikovanje građevina unutar na drugi način ugrozili korištenje vodotoka i područja povijesne urbanističke cjeline određuju se posebnim uz vodotok. konzervatorskim uvjetima koje utvrđuje nadležni kon- zervatorski odjel. Članak 29. Prilazna stubišta, terase u razini terena ili do naj- 0.6. Ograde i uređenje građevne čestice više 0,6 m iznad razine terena, potporni zidovi i slično smatraju se uređenjem okućnice i mogu se graditi i Članak 26. izvan površine za razvoj tlocrta građevine, uz uvjet da Ograda se može podizati prema ulici i na međi se na jednoj strani građevne čestice osigura nesme- prema susjednim građevnim česticama. tan prilaz na stražnji dio građevne čestice najmanje Ograda se mora tako izvesti da leži na zemljištu širine 3,0 m. vlasnika građevne čestice, da je glatka strana ograde Na građevnoj čestici mogu se izvoditi popločenja, okrenuta prema prilaznoj cesti ili susjedu te da niti staze, parkirališta, manipulativne površine, interne jednim svojim dijelom ne prelazi zamišljenu vertikalnu prometne površine, tende, pergole, ograde, metalne ravninu, položenu na među između susjednih građevnih ili drvene konstrukcije za pridržavanje biljaka, zidani čestica. Ograde se mogu postavljati i na drugi način, ali roštilji, bazeni, vrtne sjenice drvene konstrukcije i slični samo u dogovoru i uz pismenu suglasnost susjeda. uobičajeni elementi uređenja okućnice. Prilikom izvođenja ovih radova odvodnja se mora Članak 27. riješiti na vlastitu građevnu česticu, ukoliko se kota Ulična ograda podiže se iza regulacijskog pravca terena podiže mora se izvesti puni ogradni zid uz među u odnosu na javnu prometnu površinu. najmanje 0,5 m iznad kote višeg terena, ali se najveća visina ograde računa od niže kote terena. Kada se radi o javnoj cesti, koja prolazi kroz na- selje, udaljenost vanjskog ruba ulične ograde od osi Ove konstrukcije ne smiju biti više od 3,0 m i moraju ceste odredit će se prema posebnim uvjetima nadležne se odmaknuti najmanje 1,0 m od međe, osim ako je na službe za ceste. toj međi izveden puni ogradni zid i ako krovna ploha Udaljenost vanjskog ruba ulične ograde od osi nema pad prema susjednoj čestici. ulice, koja nije razvrstana kao javna cesta, ne može Dio građevne čestice oko građevine, uključujući biti manja od 3,5 m, te ulične ograde moraju biti tako nasipe, potporne zidove, terase i slično ne smije se izvedene da omoguće preglednost križanja i ne uma- izvesti na štetu susjednih građevnih čestica i građe- njuju sigurnost prometa. vina nego ga je potrebno urediti na način da se ne Najveća visina ulične ograde može biti 1,50 m, pri narušava izgled naselja, te da se ne promijeni prirodno čemu podnožje ograde može biti izvedeno od čvrstog otjecanje vode. materijala (kamen, beton, metal, opeka ili sl.), najveće Najveća visina potpornog zida ne može biti veća visine do 0,70 m. Dio ulične ograde iznad punog pod- od 1,5 m. nožja mora biti prozračan, izveden od drveta, metala U slučaju da je potrebno izgraditi potporni zid veće ili drugog materijala sličnih karakteristika ili izveden visine, tada je isti potrebno izvesti s horizontalnom kao zeleni nasad (živica). udaljenošću zidova od najmanje 1,5 m u kaskadama Iznimno, ulične ograde i mogu biti više od 1,50 m, ili ozelenjenim terasama. kada je to određeno posebnim propisom, odnosno kada je to nužno radi zaštite ili načina korištenja građevina i površina. 1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena Visina ograde između građevnih čestica ne može biti veća od 2,0 m, osim ako to nije drugačije određeno posebnim propisom, odnosno kada je to nužno radi Članak 30. zaštite ili načina korištenja građevina i površina. Osnovna namjena i način korištenja prostora te razgraničenje, razmještaj i veličina pojedinih povr- Članak 28. šina detaljno su grafički prikazani na kartografskom Dio građevne čestice oko građevine, potporne prikazu UPU-a Hrvatske Kostajnice broj 1. »Korištenje zidove, terase i slično, treba urediti na način da se ne i namjena prostora« u mjerilu 1: 5.000. promijeni prirodno otjecanje vode na štetu susjednih Površine za razvoj i uređenje naselja planirane građevnih čestica i građevina. UPU-om Hrvatske Kostajnice su:

- mješovita namjena, pretežito stambena - narančasta (M1) - mješovita namjena, pretežito poslovna - narančasta (M2) - javna i društvena namjena - narančasta (D) - gospodarska namjena - proizvodna - ljubičasta (I) Četvrtak, 6. kolovoza 2009. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 27 - Stranica 1143

- gospodarska namjena - poslovna - narančasta (K) - športsko-rekreacijska namjena - zelena (R) - javne zelene površine - zelena (Z1) - zaštitne zelene površine - zelena (Z) - vodne površine - plava (V) - površine infrastrukturnih sustava - bijela (IS) - groblje - crna - raster

Članak 31. - odrednica PPUG Hrvatske Kostajnice, Na kartografskom prikazima UPU-a Hrvatske Ko- - važećih dokumenata prostornog uređenja i stajnice razgraničenje površina izvršeno je na sljedeći - ostalih podloga, projekata i druge stručne način: dokumentacije. - postojeći dio površina za razvoj i uređenje na- selja, iz stavke 2. prethodnog članka, određen Članak 32. je na temelju izgrađenog dijela građevinskog područja grada Hrvatske Kostajnice u PPUG UPU-om Hrvatske Kostajnice predviđena je mo- Hrvatske Kostajnice, gućnost daljnjeg razgraničavanja unutar pojedinih namjena kroz izradu dokumenata prostornog uređenja - planirani dio površina za razvoj i uređenje na- užih područja - detaljnih planova uređenja kojima će selja, iz stavke 2., prethodnog članka određen se detaljno utvrditi uvjeti za gradnju i uređenje poje- je na temelju neizgrađenog dijela građevinskog dinih zahvata u prostoru, osobito u odnosu na njihovu područja grada Hrvatske Kostajnice u PPUG namjenu, položaj, veličinu, opće smjernice oblikovanja Hrvatske Kostajnice, i način priključivanja na komunalnu infrastrukturu te - površine pojedinih namjena prostora određene određuje mjere za zaštitu okoliša, prirodnih, krajobra- su na temelju: znih, kulturno-povijesnih i drugih vrijednosti. - postojeće namjene prostora, Način gradnje na području obuhvata UPU-a Hrvatske - odrednica PPUG Hrvatske Kostajnice, Kostajnice detaljno je grafički prikazan na kartograf- - važećih dokumenata prostornog uređenja i skom prikazu broj 4.B. »Način i uvjeti gradnje - Način gradnje« u mjerilu 1: 5.000. - ostalih podloga, projekata i druge stručne dokumentacije, - površine prometne i komunalne infrastrukturne Članak 33. mreže određene su na temelju: Ako se građevna čestica svojim većim dijelom nalazi - geodetske snimke prostora, u zoni određene namjene te ima neposredan pristup s javne prometne površine može se formirati građevna - podataka o izvedenom stanju, čestica iz dijela katastarske čestice koja se nalazi u - odrednica PPUG Hrvatske Kostajnice, zoni određene namjene i dijela katastarske čestice koji - podataka pribavljenih od tijela i osoba određe- se nalazi u zoni druge namjene. Građevina na tako nih posebnim propisima koja su dala zahtjeve formiranoj građevnoj čestici smjestit će se na dijelu (podaci, planske smjernice i propisani doku- čestice što se nalazi na dijelu pretežite namjene. menti) za izradu UPU Hrvatske Kostajnice iz Urbanističko - tehnički uvjeti i način gradnje na područja svog djelokruga i građevnoj čestici iz prethodnog stavka ovog članka - ostalih podloga, projekata i druge stručne odrediti će se kao u zoni pretežite namjene, s time dokumentacije, da u obračun ulazi samo dio čestice koji se odnosi na - površine primjene posebnih uvjeta i mjera ko- pretežitu namjenu. rištenja, uređenja i zaštite prostora određene Detaljno razgraničavanje između pojedinih namje- su na temelju: na površina, granice kojeg se grafičkim prikazom ne - odrednica PPUG Hrvatske Kostajnice, mogu nedvojbeno utvrditi, odredit će se dokumentima prostornog uređenja užeg područja ili iščitavanjem - Konzervatorske podloge, plana u digitalnom obliku. - podataka pribavljenih od tijela i osoba određe- nih posebnim propisima koja su dala zahtjeve (podaci, planske smjernice i propisani doku- 1.1. Mješovita namjena menti) za izradu UPU Hrvatske Kostajnice iz područja svog djelokruga i Članak 34. - ostalih podloga, projekata i druge stručne Zone mješovite, pretežito stambene namjene (M1) dokumentacije, su prostori u kojima su postojeće i planirane građevine - površine primjene način i uvjeti gradnje određene pretežito stambene namjene. su na temelju: U zonama iz stavka 1. ovog članka moguća je - postojeće namjene prostora, gradnja stambenih i stambeno-poslovnih građevina. Stranica 1144 - Broj 27 »SLUŽBENI VJESNIK« Četvrtak, 6. kolovoza 2009.

Na građevnim česticama stambenih i stambeno- - D5 - kulturna poslovnih građevina moguća je i gradnja poslovnih i - D6 - vjerska pomoćnih građevina i prostora te građevina i prostora - D7 - veterinarska stanica javne i društvene namjene koje ne ometaju stanova- nje. - D8 - vatrogasna postrojba U zonama mješovite, pretežito stambene namjene - D - površine na kojima su moguće sve javne i (M1) na zasebnim građevnim česticama mogu biti društvene namjene sadržani i sadržaji sljedećih namjena kojima se ne Nove građevine društvenih djelatnosti locirati će mijenja pretežiti karakter zone mješovite namjene: se u zone određene namjene (planska oznaka D1 do - sadržaji javne i društvene namjene, D8) sukladno kartografskom prikazu Plana broj 1. »Korištenje i namjena prostora« u mjerilu 1:5.000 ili - građevine gospodarske namjene (poslovne, u sklopu zona nedefinirane javne i društvene namjene zanatske, ugostiteljsko-turističke i slično) koje (planska oznaka D). ne ometaju stanovanje, U svim građevinama javne i društvene namjene mogu - sadržaji rekreacijske namjene, se uređivati prostori koji upotpunjuju i služe osnovnoj - javne zelene površine i parkovi i djelatnosti koja se obavlja u tim građevinama, uz uvjet - prometne, infrastrukturne i komunalne građevine da ukupna površina svih pratećih prostora može iznositi i uređaji. najviše 40% građevinske (bruto) površine građevine javne i društvene namjene. Na površinama i građevnim česticama za javnu Članak 35. i društvenu namjenu moguće je uređenje parkova Zone mješovite, pretežito poslovne namjene (M2) i dječjih igrališta, a ne mogu se graditi stambene i su prostori u kojima su postojeće i planirane građevine poslovne građevine. poslovne, stambene i stambeno-poslovne namjene. U sklopu poslovnih građevina iz prethodnog stavka 1.3. Gospodarska namjena ovog članka može se nalaziti i stambeni prostor. U zonama iz stavka 1. ovog članka moguća je, osim Članak 37. poslovnih, stambenih i stambeno-poslovnih građevina i gradnja javnih i društvenih građevina i prostora te Površine za gospodarske namjene su površine u gospodarsko-proizvodnih građevina i prostora koji ne kojima se smještaju različite gospodarske djelatnosti, ometaju stanovanje kao i pomoćnih građevina. a razgraničuju se na sljedeće kategorije: U zonama mješovite, pretežito poslovne namjene - gospodarska namjena - proizvodna (I1, I2) (M2) na zasebnim građevnim česticama mogu, osim - gospodarska namjena sadržaja iz prethodnog stavka ovog članka biti sadržani - poslovna (K1, K2, K3) i sadržaji sljedećih namjena: U zonama gospodarske proizvodne namjene po- - građevine gospodarske poslovne namjene, stojeće i planirane građevine su pretežito industrijske, - građevine gospodarske ugostiteljsko-turističke obrtničke i zanatske namjene, sa pratećim skladišnim namjene, prostorima, poslovnim, upravnim, uredskim i trgovač- kim građevinama. - građevine gospodarske proizvodne namjene U zonama gospodarske poslovne namjene predvi- bez negativnog utjecaja na okoliš, đena je pretežito gradnja građevina poslovne, uredske, - građevine javne i društvene namjene, uslužne, trgovačke ili komunalno-servisne namjene, - sadržaji rekreacijske namjene, sa pratećim sadržajima koji uključuju proizvodnju bez - javne zelene površine i parkovi i negativnog utjecaja na okoliš, skladišne prostore, poslovne hotele i slično. - prometne, infrastrukturne i komunalne građevine i uređaji. Prigodom planiranja, projektiranja i odabira pojedinih sadržaja i tehnologija građevina gospodarske namjene potrebno je osigurati propisane mjere zaštite okoliša 1.2. Javna i društvena namjena te isključiti sve djelatnosti i tehnologije koje svojim postojanjem ili upotrebom, neposredno ili potencijalno, ugrožavaju život i rad ljudi, odnosno vrijednosti iznad Članak 36. dozvoljenih granica utvrđenih posebnim propisima Na površinama javne i društvene namjene mogu zaštite okoliša. se graditi građevine za javnu i društvenu namjenu i prateće sadržaje. 1.4. Športsko-rekreacijska namjena Planom su rezervirani prostori za smještaj građevina javnih i društvenih djelatnosti slijedećih namjena: - D1 - upravna Članak 38. Zone športsko-rekreacijske namjene uređuju se u - D2 - zdravstvena skladu s lokalnim potrebama stanovnika te temeljem - D3 - predškolska prostornih uvjeta, standarda i normativa za gradnju - D4 - školska tog tipa građevina. Četvrtak, 6. kolovoza 2009. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 27 - Stranica 1145

UPU-om Hrvatske Kostajnice je planirana obnova i - kolnih i pješačkih puteva, uređenje radi osiguranja normalnih uvjeta za rad posto- - biciklističkih staza, jećih športsko rekreativnih terena i građevina te uređenje - športsko-rekreacijskih površina i igrališta, novih u skladu s planom namjene površina. - dječjih igrališta, - otvorenih paviljona, nadstrešnica i fontana i Članak 39. - komunalnih i infrastrukturnih građevina. U zonama športsko-rekreacijske namjene dozvo- ljena je gradnja otvorenih, natkrivenih i zatvorenih športsko-rekreacijskih građevina. 1.7. Zaštitne zelene površine U zonama športsko-rekreacijske namjene dozvolje- na je gradnja gledališta i tribina, uključivo natkrivanje Članak 42. balonom te gradnja pratećih građevina i sadržaji koje služe osnovnoj djelatnosti koja se na tim površinama UPU-om Hrvatske Kostajnice planirano je formiranje obavlja i koji upotpunjuju osnovnu djelatnost (svlačio- poteza i površina zaštitnog zelenila. nice, sanitarije, klupski prostori, ugostiteljski i trgovački UPU-om Hrvatske Kostajnice, u sklopu zaštitnih sadržaji, spremišta i slično). zelenih površina, moguće je urediti ili izgraditi: Površina pomoćnih i pratećih sadržaja, iz stavka - kolne i pješačke puteve, odmorišta i sl., 2. ovog članka, mogu iznositi najviše 40% građevin- - biciklističke staze, ske (bruto) površine građevine športsko-rekreacijske - športsko-rekreacijske površine i igrališta i namjene. - komunalnih i infrastrukturnih građevina. Pomoćni i prateći sadržaji iz stavka 2. ovog članka mogu se graditi istovremeno ili nakon uređenja šport- Iznimno, u voćnjacima, vinogradima i povrtnjacima, sko-rekreacijskih sadržaja. koji se nalaze u sklopu zaštitnih zelenih površina, mogu se graditi spremišta voća odnosno klijeti. Iznimno, u zoni športsko-rekreacijske namjene na prostoru bivše klaonice moguća je gradnja sadržaja U sklopu zaštitnih zelenih površina mogu se zadržati javne i društvene namjene te ugostiteljsko turističke te rekonstruirati postojeće stambene i gospodarske namjene (restoran) bez ograničenja (stavak 3. i 4. građevine u svojoj izvornoj funkciji u skladu odred- ovog članka). bama ove Odluke.

1.5. Groblje 1.8. Vodne površine

Članak 40. Članak 43. UPU-om Hrvatske Kostajnice planira se proširenje Vodno dobro je dobro od interesa za Republiku groblja sv. Ane koje služi potrebama Grada Hrvatske Hrvatsku, koje ima njenu osobitu zaštitu i koristi se Kostajnice i prigradskih naselja te ima status središnjeg na način i pod uvjetom propisanim posebnim zakonom gradskog groblja. o vodama. Na prostoru groblja, iz stavka 1. ovog članka, mogu Vodno dobro u sklopu obuhvata UPU-a Hrvatske se graditi sve vrste građevina za ukop (grobnice) te Kostajnice održavat će se i uređivati kao dio cjelovitog prateće građevine koje služe osnovnoj funkciji groblja uređivanja prostora na način da se osigura primjeren (mrtvačnice, kapele, obredne dvorane, memorijalna vodni režim, propisana kvaliteta i zaštita voda te zaštita obilježja, ograde i slično) i potrebna komunalna in- od njihova štetnog djelovanja. frastruktura. Unutar vodnog dobra moguća je: - gradnja vodnih građevina, 1.6. Javne zelene površine - parkovi - gradnja građevina infrastrukture i - gradnja građevina za rekreaciju. Članak 41. U sklopu uređenja parkova mogu se formirati manje UPU-om Hrvatske Kostajnice je u svrhu uređenja vodne površine. i zaštite okoliša predviđena:

- sustavna obnova javnih parkovnih površina u 2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih gradu, djelatnosti - parkovno uređenje i opremanje šetališta uz obale Une i Članak 44. - uređenje novih parkovnih javnih zelenih površina, u skladu s prirodnim osobitostima prostora. Smještaj građevina gospodarskih djelatnosti mo- guć je: Postojeće parkovne površine ne mogu se prena- mjenjivati. - u sklopu zona gospodarske namjene: U sklopu javnih zelenih površina iz stavka 1. ovoga - zone gospodarske, proizvodne namjene članka omogućeno je uređenje i gradnja: - zone gospodarske, poslovne namjene - staza, odmorišta i sl., - u sklopu zona mješovite namjene. Stranica 1146 - Broj 27 »SLUŽBENI VJESNIK« Četvrtak, 6. kolovoza 2009.

U zonama gospodarske proizvodne namjene pred- Članak 46. viđena je pretežito gradnja građevina industrijske ili Najmanja površina građevne čestice za građevine zanatske namjene. gospodarske namjene iznosi: U zonama gospodarske poslovne namjene predvi- - za proizvodnu industrijsku namjenu - 1.500 m2 đena je pretežito gradnja građevina uslužne, trgovačke i ili komunalno-servisne namjene. - za proizvodnu zanatsku, poslovnu i ugostitelj- Građevine gospodarskih djelatnosti koje se grade sko-turističku namjenu - 500 m2. u zonama mješovite namjene, iz alineje 2, stavka 2. ovog članka, ne smiju predstavljati smetnju za sta- Širina građevne čestice iz stavka 1. ovog članka novanje što podrazumijeva poslovanje bez velikog ne smije biti manja od 20,0 m. transporta, kojim se ne stvara prekomjerna buka, ne Iznimno, veličina građevnih čestica, iz stavka 1. i 2. zagađuje zrak, ne ispuštaju agresivne otpadne vode ovog članka, može biti manja kod zamjenske gradnje te imaju primjereno radno vrijeme. i interpolacija na postojećim građevnim česticama, Prigodom planiranja, projektiranja i odabira pojedinih odnosno ako je tako određeno dokumentom prostornog sadržaja i tehnologija građevina gospodarskih djelat- uređenja užeg područja. nosti osigurat će se propisane mjere zaštite okoliša Građevna čestica na kojoj će se graditi građevine (zaštita od buke, onečišćavanja zraka, zagađivanja gospodarske namjene mora se nalaziti uz sagrađenu podzemnih i površinskih voda i sl.) te će se isključiti javnu prometnu površinu najmanje širine kolnika od 6,0 one djelatnosti i tehnologije svojim postojanjem ili metara ili je za tu javnu prometnu površinu Grad Hrvat- upotrebom, neposredno ili potencijalno, ugrožavaju ska Kostajnica preuzeo obvezu izrade kolnika te mora život i rad ljudi, odnosno vrijednosti iznad dozvoljenih imati osiguran priključak na niskonaponsku električnu granica utvrđenih posebnim propisima zaštite okoliša mrežu, javni vodovod i sustav javne odvodnje. u naselju.

Članak 47. Članak 45. Građevine gospodarskih djelatnosti poslovne namje- Na području obuhvata UPU-a Hrvatske Kostajnice ne mogu se graditi kao samostojeće, poluprislonjene planira se uređenje novih zona gospodarske namjene ili prislonjene građevine, a građevine gospodarskih koje su prikazane na kartografskom prikazu UPU-a djelatnosti proizvodne namjene mogu se graditi samo Hrvatske Kostajnice broj 1. »Korištenje i namjena kao samostojeće. površina« u mjerilu 1:5.000. Građevine gospodarskih djelatnosti koje se grade U zonama gospodarske namjene dozvoljena je u zonama mješovite namjene moraju biti udaljene gradnja poslovnih i proizvodnih građevina uslužne, najmanje 20,0 m od građevnih čestica stambenih i trgovačke, komunalno-servisne, ugostiteljsko-turi- javnih građevina. stičke, industrijske, zanatske ili slične namjene, kao i njihove različite kombinacije u sklopu jedne ili više Građevne čestice gospodarskih djelatnosti moraju građevina. biti odijeljene od građevnih čestica stambene, javne i društvene djelatnosti zelenim pojasom ili javnom U zonama gospodarske namjene mogu se uz prometnom površinom, zaštitnim infrastrukturnim ko- osnovnu namjenu graditi i sljedeći sadržaji: ridorom i slično najmanje širine 15,0 m. - uredski prostori, istraživački centri i škole vezane za gospodarske djelatnosti, Građevine proizvodne namjene grade se na najmanjoj udaljenosti od 15,0 m od regulacijskog pravca. - tehnološki parkovi i poduzetničko-poslovni cen- tri, Građevine poslovne namjene grade se na najmanjoj udaljenosti od 5,0 m od regulacijskog pravca. - trgovački centri, specijalizirane prodavaonice, izložbeno prodajni saloni i slično, Udaljenost građevina gospodarskih djelatnosti od susjednih međa mora biti najmanje jednu polovicu - prodavaonice artikala svakodnevne potroš- zabatne ukupne visine građevine (H/2), ali ne manje nje, od 5,0 m. - ugostiteljske građevine i građevine za zaba- Za građevine gospodarskih djelatnosti na području vu, obuhvata UPU Hrvatske Kostajnice gradnja treba biti - građevine javne i društvene namjene, tako koncipirana da izgrađenost građevne čestice - stan vlasnika najveće građevinske (bruto) povr- može iznositi: 2 šine do 100,0 m , ali samo u sklopu građevine - za gospodarske poslovne i ugostiteljsko-turi- gospodarske namjene, stičke građevine - najviše 60% i - komunalne građevine i uređaji te prometne - za gospodarske proizvodne građevine - najviše građevine, benzinske postaje i javne garaže, 40%. - građevine i površine za šport i rekreaciju te Najveći koeficijent iskorištenosti (K ) građevne rasadnici, is čestice može iznositi 0,8. - parkovne površine, ulice i trgovi i Ako je postojeća izgrađenost građevne čestice - ostali prateći sadržaji. veća od one određene prethodnom stavkom ovog Na građevnoj čestici gospodarske namjene može članka izgrađenost se ne smije povećavati novom se graditi više građevina. izgradnjom. Četvrtak, 6. kolovoza 2009. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 27 - Stranica 1147

Najmanje 20% od ukupne površine građevne če- - socijalna namjena (centar za socijalnu skrb, dom stice gospodarskih djelatnosti proizvodne namjene za smještaj starih, nepokretnih i polupokretnih mora biti uređeno kao parkovno, pejzažno ili zaštitno osoba), zelenilo. - zdravstvena namjena (dom zdravlja, ordinacije za Ulične ograde građevnih čestica gospodarskih dje- zdravstvenu i stomatološku zaštitu, ljekarne), latnosti ne mogu biti više od 1,50 m, odnosno ograde - predškolska namjena (dječji vrtić i jaslice), prema susjednim građevnim česticama ne mogu biti - školska namjena (srednja škola, osnovna više od 2,0 m, osim kada je to određeno posebnim škola), propisom, odnosno kada je to nužno radi zaštite ili načina korištenja građevina i površina. - kulturna namjena: (muzej i galerija, knjižnica) i - građevine vjerske namjene. Članak 48. Planiranje dodatnih sadržaja društvenih djelatnosti Visina građevina gospodarskih djelatnosti mora osim onih koje su navedene u prethodnom stavku ovog biti u skladu s namjeravanom namjenom i funkcijom članka moguće je bez ograničenja. građevine te tehnologijom proizvodnog procesa, ali Za potrebe društvenih djelatnosti će se koristiti ne viša od P (podrum) + 3 nadzemne etaže (Pr+2K), o postojeće građevine ili graditi nove, sukladno Odred- odnosno visina građevina od kote zaravnatog terena bama za provođenje ovog Plana. do vijenca ne smije biti viša od 11,0 m. Postojeće građevine društvenih djelatnosti mogu Iznimno, dijelovi građevina gospodarske proizvod- se obnavljati i dograđivati prema posebnim uvjetima ne namjene koje se grade izvan zaštićene povijesno nadležnih institucija. - urbanističke cjeline Hrvatske Kostajnice mogu biti i Nove građevine društvenih djelatnosti locirati će više od visine određene stavkom 1. ovog članka, ali se u zone određene namjene sukladno kartografskom samo kada je to nužno zbog odvijanja proizvodno - prikazu, iz stavka 2. prethodnog članka, ili u sklopu zona tehnološkog procesa (dimnjaci, silosi i sl.). nedefinirane javne i društvene namjene (oznaka D), Vrsta i nagib krova nisu ograničeni. odnosno športsko-rekreacijske namjene (oznaka R). Građevine gospodarskih djelatnosti koje se grade Građevine društvenih djelatnosti koje se grade u u zonama mješovite namjene moraju biti svojim ga- zonama mješovite namjene (M) i u zonama gospo- baritom i arhitektonskim oblikovanjem usklađene s darske namjene (K, G) mogu biti izgrađene u sklopu okolnom izgradnjom. građevne čestice stambene, stambeno-poslovne, Ukoliko postojeće građevine gospodarskih djelat- odnosno gospodarske građevine ili na zasebnim nosti imaju visinu ili etažnost višu od visine određene građevnim česticama. stavkom 1. ovog članka, ista se prilikom izvođenja radova na rekonstrukciji postojeće građevine može Članak 51. zadržati, ali se ne smije povećavati. Na građevnoj čestici za gradnju građevina društvenih djelatnosti može se graditi jedna ili više građevina. 3. Uvjeti smještaja građevina društvenih U sklopu građevne čestice iz stavke 1. ovog članka djelatnosti (javne i društvene građevine, moguće je graditi građevine koje upotpunjuju i služe vjerske građevine i športsko-rekreacijske osnovnoj djelatnosti koja se u toj građevini obavlja, građevine) osim građevina stambene ili gospodarske namjene. Pomoćne i prateće građevine iz stavka 2. ovog Članak 49. članka mogu iznositi najviše 40% građevinske (bruto) Smještaj građevina društvenih djelatnosti moguć površine građevine društvenih djelatnosti. je: Najmanje 30% površine građevinske čestice iz stavke 1. ovog članka treba biti ozelenjeno i uređeno - u sklopu zona javne i društvene odnosno temeljem posebnog hortikulturnog projekta. športsko-rekreacijske namjene i - u sklopu zona mješovite i gospodarske namjene. Članak 52. Smještaj zona javne i društvene, odnosno športsko- Najveća izgrađenost građevne čestice na kojoj će rekreacijske namjene prikazan je na kartografskom se graditi građevina javne i društvene namjene, ovisno prikazu UPU-a Hrvatske Kostajnice broj 1. »Korištenje o načinu gradnje, iznosi: i namjena površina« u mjerilu 1:5.000. - za gradnju građevina na samostojeći način - najviše 30%

Članak 50. - za gradnju građevina na poluprislonjeni način - najviše 40% UPU-om Hrvatske Kostajnice za potrebe društvenih - za gradnju građevina u nizu - najviše 50%. djelatnosti osigurani su prostori za sljedeće sadržaje društvenih djelatnosti: Iznimno, najveća izgrađenosti građevne čestice iznosi: - upravna namjena (ispostave organa državne uprave, županijska i gradska izvršna tijela, - za škole i predškolske ustanove (bez obzira na mjesni odbor, pravosudne funkcije, policijska način gradnje) - najviše 30% postaja, vatrogasni dom), - za vjerske građevine - najviše 60%. Stranica 1148 - Broj 27 »SLUŽBENI VJESNIK« Četvrtak, 6. kolovoza 2009.

2 Najveći koeficijent iskorištenosti (Kis) za građevine - za jednoetažnu građevinu - najmanje 35 m po javne i društvene namjene iznosi 1,5 osim za vjerske djetetu građevine, gdje može iznositi najviše 2,4. - za dvoetažnu građevinu - najmanje 20 m2 po Ukoliko postojeće građevine javne i društvene na- djetetu. mjene imaju izgrađenost ili koeficijent iskorištenosti veći Najmanja površina građevinske čestice za predš- od vrijednosti određenih ovim člankom, iste se prilikom kolsku ustanovu iznosi 1.000 m2. izvođenja radova na rekonstrukciji postojeće građevine Površina građevinske čestice škole određena je mogu zadržati, ali se ne smiju povećavati. normativom od 25 - 40 m2 po učeniku (školska zgrada, prostor za odmor i rekreaciju, vanjski športski tereni, Članak 53. zelene površine i dr.). Visina građevina javne i društvene namjene iznosi Izgrađenost građevne čestice na kojoj će se graditi najviše 4 nadzemne etaže (Pr+2K+Pk), pri čemu se škola ili predškolska ustanova iznosi najviše 30%. četvrta etaža obavezno oblikuje kao potkrovlje, s mogućnošću gradnje podruma i/ili suterena. 3.2. Građevine kulture i športa Ukupna visina građevina javne i društvene namjene od kote zaravnatog terena: Članak 57. - za građevine s kosim krovom - ne smije biti viša Građevine kulture i športa uključuju rekonstruk- od 14,5 m ciju postojećih i gradnju novih građevina koje će se - za građevine s ravnim krovom - ne smije biti graditi prema potrebama i na lokacijama usklađenim viša od 12,0 m. sa planom korištenja i namjene prostora, odnosno u Iznimno, građevine javne i društvene namjene skladu sa mrežom tih građevina, a grade se na temelju koje se grade izvan zaštićene povijesno - urbanističke posebnih standarda i normativa. cjeline Hrvatske Kostajnice mogu u svojim dijelovima UPU-om Hrvatske Kostajnice omogućena je dograd- biti i više od visine određene prethodnim stavkom ovog nja postojećih športskih građevina (gradnja gledališta, članka, ali samo kada je to nužno zbog djelatnosti koja natkrivanje balonom i slično). se u njima obavlja (npr. vjerske građevine, vatrogasni Na građevnoj čestici športskih građevina dozvo- tornjevi i sl.). ljena je gradnja pratećih građevina koje upotpunjuju Ukoliko postojeće građevine javne i društvene na- osnovnu djelatnost (svlačionice, sanitarije, klupski mjene imaju visinu ili etažnost višu od visine određene prostori, ugostiteljski i trgovački sadržaji, spremišta i ovim člankom, ista se prilikom izvođenja radova na slično), uz uvjet da je najveća visina pratećih građevina rekonstrukciji postojeće građevine može zadržati, ali podrum i dvije nadzemne etaže, odnosno najviše 8,0 se ne smije povećavati. m od kote zaravnatog terena do vijenca, odnosno do najviše točke ravnog krova. Kod građenja građevina kulture i športa potrebno je Članak 54. na građevinskoj čestici ili u njenoj neposrednoj blizini Za funkcionalno rješenje i oblikovanje građevina osigurati potreban broj parkirališnih mjesta. društvenih djelatnosti može se provesti postupak ar- hitektonskog ili urbanističko - arhitektonskog natječaja koji mogu biti pozivni i javni. 3.3. Građevine za zdravstvo i socijalnu skrb

Članak 58. 3.1. Predškolske ustanove, osnovne i srednje škole Postojeće građevine za zdravstvo i socijalnu skrb proširivat će se i adaptirati u skladu s prostornim mogućnostima, a gradnja novih odredit će se pre- Članak 55. ma potrebama, u skladu s posebnim standardima i Predškolske ustanove (dječje jaslice i dječji vrtići) normativima i na lokacijama usklađenim sa planom i osnovne škole planiraju se tako da pokriju potrebe korištenja i namjene prostora. određenog područja i da se njihovim rasporedom stvore Djelatnost primarne zdravstvene zaštite, speci- optimalna gravitacijska područja za svaku građevinu, a jalističkih ambulanti i poliklinika može se planirati u prema mreži za svaku djelatnost na osnovu posebnih prizemljima stambenih građevina te u manjim zasebnim zakona i standarda. građevinama. Na građevnoj čestici predškolske ustanove, osnovne ili srednje škole potrebno je osigurati prostor građevinu 3.4. Vjerske građevine te površinu za prostor za odmor i rekreaciju, prostor za vanjske športske terene, prostor za zelene površine i druge aktivnosti. Članak 59. Postojeće vjerske građevine uređivati će se i adap- tirati u skladu s prostornim mogućnostima i posebnim Članak 56. propisima (npr. spomenici kulturne baštine), a nove Površina građevinske čestice za predškolsku usta- se mogu graditi prema potrebama vjernika i u skladu novu dimenzionira se: s odredbama ovog Plana. Četvrtak, 6. kolovoza 2009. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 27 - Stranica 1149

U sklopu građevina vjerskih građevina, uz sakralni Površina pratećih i pomoćnih građevina iz stavka prostor za vjerske obrede, moguća je gradnja pratećih 1. ovog članka može iznositi najviše 40% ukupne i pomoćnih prostora potrebnih za njegovo funkcionira- građevinske (bruto) površine na građevnoj čestici, nje (vjeronaučna dvorana, uredski prostori, stambeni a njihova visina može biti najviše podrum i jedna prostor, samostan i slično) te je po potrebi u sklopu nadzemna etaža. građevne čestice moguće osigurati javni prostor za Građevna čestica individualne stambene građevi- okupljanje vjernika. ne mora imati zajedničku među s javno-prometnom Izgrađenost građevne čestice na kojoj će se graditi površinom najmanje duljine 3,0 m. nova vjerska građevina iznosi najviše 0,60. Manje vjerske građevine, kao kapelice, poklonci, križevi i slične građevine, najveće građevinske (bruto) Članak 63. površine do 30 m2, mogu se graditi unutar svih planiranih Na građevnoj čestici individualne stambene građe- namjena, unutar i izvan građevnog područja. vine može se, osim stambene ili stambeno-poslovne građevine, kao prateća građevina graditi i: 3.5. Ostale javne građevine - jedna manja građevina javne i društvene na- mjene ili Članak 60. - jedna manja poslovna građevina čiste i tihe Građevine iz ostalih područja društvenih djelatnosti djelatnosti bez nepovoljnih utjecaja na okolne (upravne funkcije, pravosuđe, udruge građana i sl.) građevine. planiraju se prema potrebama u skladu s posebnim Manjim poslovnim građevinama čiste i tihe djelatnosti standardima i u skladu s odredbama ovog Plana. iz alineje 2. stavka 1. ovog članka smatraju se: Spomenici, spomen obilježja i slične građevine, - trgovine maloprodaje, 2 najveće građevinske (bruto) površine do 30,0 m , mogu - uslužne i proizvodne zanatske djelatnosti, se graditi unutar svih planiranih namjena, uključivo i zelene površine. - ugostiteljske građevine osim tipova noćni bar, noćni klub, disko bar i disko klub,

4. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina - ljekarne i liječničke ordinacije, - uredi, Članak 61. - skladišta koja se grade kao pojedinačne poslovne Stanovanje se planira u zonama mješovite na- građevine, mjene (M1 - mješovita, pretežno stambena namjena i - sve namjene koje se prema posebnom propisu M2 - mješovita, pretežno poslovna namjena), dok u mogu obavljati u stambenim prostorijama i zonama ostalih namjena stanovanje može biti zastu- - sve namjene koje prema posebnom propisu ne pljeno samo kao prateći sadržaj. podliježu sanitarnom nadzoru. Građevinama stambene namjene ovom Odlukom Građevine iz stavka 1. ovog članka grade se smatraju se: na najmanjoj udaljenosti od 5,0 m od regulacijskog - individualne stambene i stambeno-poslovne pravca. građevine i Ukupna visina prateće građevine obavezno mora - višestambene i višestambeno-poslovne građe- biti niža od ukupne visine stambene građevine s kojom vine. se nalazi na istoj parceli i čini funkcionalnu cjelinu. Individualne stambene građevine u smislu ove Gradnja poslovnih prostora s bučnim i potencijalno Odluke su stambene ili stambeno-poslovne građevine opasnim djelatnostima (npr. radionice za popravak s najviše tri stambene jedinice. i servisiranje vozila, radionice za obradu metala i Višestambene građevine u smislu ove Odluke su drveta, praonice vozila i slični sadržaji te ugostitelj- stambene ili stambeno-poslovne građevine sa više od ske građevine tipa noćni bar, noćni klub, disko - bar, tri stambene jedinice. disko - klub i slično) nije dozvoljena u zonama mje- U sklopu stambenih građevina mogu se nalaziti šovite namjene (M1 i M2) na području obuhvata UPU poslovni prostori čiste i tihe namjene, javne i društvene Hrvatske Kostajnice. namjene, kao i drugi poslovni prostori koji se prema posebnim propisima mogu obavljati u stambenim Za obavljanje pratećih djelatnosti iz ovog članka prostorima te gospodarski i pomoćni prostori koji ne mogu se koristiti i prostorije ili građevine koji ranije ometaju stanovanje kao osnovnu namjenu, veličine do nisu bili namijenjeni za tu djelatnost. 40% građevinske (bruto) površine građevine (stam- Postojeći poslovni prostori s bučnim i potencijalno beno-poslovne građevine). opasnim djelatnostima mogu se zadržati samo uz uvjet osiguranja propisanih mjera zaštite okoliša. 4.1. Individualne stambene građevine Članak 64. Članak 62. Na području obuhvata UPU-a Hrvatske Kostajni- Na građevnoj čestici individualne stambene građevine ce na građevnim česticama individualnih stambenih može se graditi samo jedna stambena ili stambeno- građevina dozvoljena je gradnja pomoćnih građevina poslovna građevina te prateće i pomoćne građevine (garaže, drvarnice, spremišta, nadstrešnice, šupe, koje čine stambenu i gospodarsku cjelinu. ljetne kuhinje i sl.). Stranica 1150 - Broj 27 »SLUŽBENI VJESNIK« Četvrtak, 6. kolovoza 2009.

Visina pomoćnih građevina iz stavka 1. ovog članka Iznimno, garaža za osobni automobil može se ne smije biti viša od jedne nadzemne etaže, s moguć- graditi na regulacijskom pravcu građevne čestice nošću gradnje podruma i s najvećom visinom vijenca individualne stambene građevine i to pod uvjetom da 4,0 m od kote terena odnosno ukupna visina pomoćne korištenje garaže ne ugrožava javni promet i ambi- građevine obavezno mora biti niža od ukupne visine jentalne vrijednosti. stambene građevine s kojom se nalazi na istoj parceli i čini funkcionalnu cjelinu. Članak 65. Pomoćne građevine iz stavka 1. ovog članka grade Veličine građevnih čestica individualnih stambenih se na najmanjoj udaljenosti od 10,0 m od regulacij- i stambeno-poslovnih građevina određuju se, ovisno skog pravca. o načinu gradnje, prema sljedećoj tablici:

najmanja širina najmanja površina najveća način gradnje broj etaža građevne čestice građevne čestice izgrađenost (m) (m2) građevne čestice samostojeće građevine jedna nadzemna etaža 12,0 264,0 30% dvije i više nadzemnih etaža 16,0 400,0 30% poluprislonjene građevine jedna nadzemna etaža 10,0 220,0 40% dvije i više nadzemnih etaža 12,0 300,0 40% prislonjene građevine jedna nadzemna etaža 5,0 120,0 50% (građevine u nizu) dvije i više nadzemnih etaža 6,0 150,0 50%

Najmanja širina građevne čestice se mjeri na mjestu od jedne nadzemne etaže, s mogućnošću gradnje građevnog pravca građevine. podruma, tako da ukupna visina prateće ili pomoćne Iznimno od tablice iz stavka 1. ovog članka, čestica građevine ne prelazi visinu glavne građevine. na kojoj su legalno izgrađene postojeće građevine, a koja ne udovoljava navedenim uvjetima može se 4.2. Višestambene građevine smatrati građevnom česticom u postojećoj veličini i obliku. Članak 67. Kod zamjene postojeće građevine novom na gra- đevnoj čestici, iz prethodnog stavka ovog članka, Višestambene građevine su stambene ili stam- nova se građevina može graditi pod uvjetom da je beno-poslovne građevine sa više od tri stambene veličina te građevine i njena lokacija u skladu sa svim jedinice. odrednicama koje se odnose na izgrađenost građevne Višestambene građevine mogu biti najveće visine čestice te najmanje udaljenosti od javne prometne pet nadzemnih etaža (P+3K+Pk), pri čemu se peta površine i susjedne međe. etaža obavezno oblikuje kao potkrovlje, s mogućnošću Za interpolaciju uglovnih građevina u izgrađenim gradnje podruma i/ili suterena. Visina građevine ne dijelovima naselja izgrađenost građevne čestice gra- smije prelaziti visinu 16,0 m od završne kote uređe- đevne čestice može biti i veća od navedenih u tablici nog terena. iz stavke 1. ovog članka, ali ne veća od 80%. U podrumskim etažama višestambenih građevina Iznimno, kod gradnje u zaštićenoj povijesno-urba- mogu biti izgrađene garaže za potrebe predmetne nističkoj cjelini Hrvatske Kostajnice, ne primjenjuju građevine. se odredbe ovog članka, već posebni konzervatorski Najveća izgrađenost građevne čestice na kojoj će uvjeti. se graditi višestambena građevina, osim onih za koje je dokumentom prostornog uređenja užeg područja drugačije određeno, iznosi 80%. Članak 66. Postojeće lođe na višestambenim zgradama moguće Dozvoljava se gradnja individualnih stambenih i stam- je zatvoriti, ali isključivo na način da se na pojedinom beno-poslovnih građevina najveće visine 4 nadzemne tipu zgrade primjeni samo jedan oblikovni model za- etaže (P+2K+Pk), pri čemu se četvrta etaža obavezno tvaranja lođe. oblikuje kao potkrovlje, s mogućnošću gradnje podruma i/ili suterena. Visina građevine ne smije prelaziti visinu 10,0 m od završne kote uređenog terena. Članak 68. Pomoćna ili prateća građevina na građevnoj čestici U sklopu višestambenih i višestambeno-poslovnih individualne stambene građevine ne smije biti viša građevina mogu se nalaziti: Četvrtak, 6. kolovoza 2009. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 27 - Stranica 1151

- sadržaji javne i društvene namjene, - broj 2.A. »Prometna, ulična i komunalna infra- - poslovni prostori čiste i tihe namjene i strukturna mreža - Promet«, - drugi sadržaji koji se prema posebnim propisima - broj 2.B. »Prometna, ulična i komunalna infra- mogu obavljati u stambenim prostorima. strukturna mreža - Pošta i telekomunikacije«, Poslovni prostori čiste i tihe namjene u smislu - broj 2.C. »Prometna, ulična i komunalna infra- alineje 2. stavka 1. ovog članka su: strukturna mreža - Energetski sustav« i - trgovine maloprodaje, - broj 2.D. »Prometna, ulična i komunalna infra- - uslužne i proizvodne zanatske djelatnosti koji strukturna mreža - »Vodnogospodarski sustav se prema posebnim propisima mogu obavljati i odlaganje otpada«. u stambenim prostorima, Planirani koridori za infrastrukturne sustave iz - ugostiteljske građevine osim tipova noćni bar, stavka 1. ovog članka smatraju se rezervatom, i u noćni klub, disko bar, disko klub i slično, njihovoj širini i po čitavoj trasi nije dozvoljena nikakva - ljekarne i liječničke ordinacije, izgradnja, osim građevina infrastrukture državnog ili - uredski poslovni prostori, županijskog značaja. - skladišta površine do 100 m2 i Po izgradnji infrastrukturnih sustava u koridorima - sve namjene koje prema posebnom propisu ne iz prethodnog stavka ovog članka može biti dozvoljena podliježu sanitarnom nadzoru. gradnja u skladu s namjenom planiranom kartografskim Komunikacijski prostori za pristup stanovima moraju prikazom broj 1. »Korištenje i namjena površina« i biti potpuno odvojeni od prostora za pristup prostorima odredbama ove Odluke te važećim propisima i posebnim iz stavka 1. ovog članka. uvjetima korisnika infrastrukturnog koridora. Iznimno, sadržaji koji se prema posebnim propi- Detaljno određivanje trasa prometnica i komunalne sima mogu obavljati u stambenim prostorima mogu infrastrukture, unutar koridora koji su određeni UPU-om imati pristup iz komunikacijskih prostora za pristup Hrvatske Kostajnice, utvrđuje se projektnom dokumen- stanovima. tacijom, odnosno dokumentima prostornog uređenja užeg područja, vodeći računa o konfiguraciji tla, zaštiti Članak 69. okoliša, posebnim uvjetima i drugim okolnostima. Površina građevne čestice višestambene građevine Pri projektiranju i izvođenju pojedinih građevina i utvrđuje se lokacijskim uvjetima za svaku pojedinač- uređaja infrastrukture potrebno se pridržavati važećih nu građevinu i u pravilu obuhvaća zemljište ispod propisa, kao i propisanih udaljenosti od ostalih infra- građevine i zemljište potrebno za redovitu upotrebu strukturnih građevina i uređaja te pribaviti suglasnost građevine. ostalih korisnika infrastrukturnih koridora. Na građevnoj čestici višestambene građevine može se graditi samo jedna višestambena građevina i garaže koje su u funkciji predmetne građevine. Članak 72. Sve javne prometne površine unutar građevinskog područja grada Hrvatske Kostajnice, na koje postoji 5. Uvjeti uređenja, odnosno gradnje, rekon- neposredan pristup s građevnih čestica ili su uvjet za strukcije i opremanja prometne, telekomuni- kacijske i komunalne mreže s pripadajućim formiranje građevnih čestica, moraju se projektirati, objektima i površinama graditi i uređivati na način da se omogući vođenje komunalne infrastrukture (javni sustav vodovoda, javni sustav odvodnje, plinska mreža, elektroenergetska Članak 70. mreža i telekomunikacijska mreža). UPU-om Hrvatske Kostajnice su osigurane povr- Priključivanje građevina na komunalnu infrastrukturu šine za razvoj infrastrukturnih sustava kao linijske i iz stavka 1. ovog članka obavlja se na način propisan površinske infrastrukturne građevine, i to za: od nadležnog distributera. - promet (cestovni, pješački, biciklistički, želje- znički), - pošta i telekomunikacije, Članak 73. - vodnogospodarski sustav (vodoopskrba, odvodnja Građevne čestice građevina infrastrukturnih susta- otpadnih voda, uređenje vodotoka i voda) i va (trafostanice, mjerno-redukcijske stanice i slično) - energetski sustav (elektroenergetska i plinska mogu imati najmanju površinu jednaku tlocrtnoj veli- mreža). čini građevine i mogu biti izgrađene na regulacijskom Infrastrukturni sustavi iz stavka 1. ovog članka pravcu. grade se prema posebnim propisima i pravilima struke Ukoliko se građevine iz stavka 1. ovog članka te odredbama ove Odluke. postavljaju na javnu površinu ili na građevnu česticu neke druge građevine za njihovu gradnju nije potrebno Članak 71. formirati posebnu građevnu česticu. Koridori infrastrukturnih sustava iz prethodnog Građevine infrastrukturnih sustava prema posebnim članka prikazani su na kartografskim prilozima UPU-a uvjetima moraju imati osiguran kolni pristup do javne Hrvatske Kostajnice u mjerilu 1: 5.000: površine ili pravo služnosti do javne površine. Stranica 1152 - Broj 27 »SLUŽBENI VJESNIK« Četvrtak, 6. kolovoza 2009.

5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže se tom vrstom ceste (javna cesta). Izmjena Odluke o razvrstavanju javnih cesta u državne, županijske i lokalne ceste, odnosno promjena kategorije i razine Članak 74. opremljenosti javnih cesta ne smatra se izmjenom Na području obuhvata UPU-a Hrvatske Kostajnice UPU Hrvatske Kostajnice. određeni su prostori za izgradnju i rekonstrukciju pro- Gradskom ulicom se smatra svaka javna prometna metne infrastrukture koji su prikazani na kartografskom površina unutar područja obuhvata UPU Hrvatske prikazu broj 2.A. »Prometna, ulična i komunalna infra- Kostajnice uz koji se izgrađuju ili postoje građevine i strukturna mreža - Promet« u mjerilu 1:5.000. sadržaji koji na tu površinu imaju izravan pristup. Pored prometnih građevina i površina prikazanih UPU-om Hrvatske Kostajnice omogućavaju se na kartografskom prikazu iz prethodnog stavka ovog radovi na izgradnji, rekonstrukciji i održavanju cestov- članka UPU-om Hrvatske Kostajnice omogućena je i nih prometnica na području obuhvata UPU Hrvatske gradnja ostalih prometnih i pratećih površina i građe- Kostajnice. vina potrebnih za funkcioniranje pojedinih namjena u UPU-om Hrvatske Kostajnice planirana je gradnja prostoru, a u skladu sa projektnom dokumentacijom. deniveliranog cestovnog prijelaza na križanju državne Na području obuhvata UPU-a Hrvatske Kostajnice ceste D30 i regionalne željezničke pruge R 102. određeno je da se kolne prometnice (ulice) svih širi- na kolnika, kolno - pješačke, biciklističke i pješačke površine, kao i ostale javne prometne površine mogu Članak 77. graditi i na površinama druge namjene, bez obzira Osnovne elemente koje je nužno osigurati za javne što njihovi koridori nisu ucrtani na kartografskim pri- (državne, županijske i lokalne) ceste, kao i način even- kazima plana. tualnih priključaka prometnica i građevina, određuje Građenje novih i rekonstrukcija postojećih građevi- organizacija koja tim cestama upravlja. na prometne mreže vrši se neposrednom provedbom Građevine koje će se graditi uz ulice s funkcijom Plana uz posebne uvjete građenja nadležnih ustanova javne ceste ne smiju biti od nje udaljene manje od s javnim ovlastima. udaljenosti određene propisima o javnim cestama, odnosno posebnim uvjetima priključenja od organi- zacije koja tim cestama upravlja. Članak 75. U dijelu prometnog koridora cestovnih prometnica UPU-om Hrvatske Kostajnice se za sve građane, s funkcijom javne ceste koji se nalazi na području bez obzira na dob i vrstu poteškoća u kretanju, predviđa obuhvata UPU-a Hrvatske Kostajnice potrebno je osi- osiguranje nesmetanog pristupa javnim građevinama, gurati nesmetan prolaz pješaka i biciklista te, ukoliko javnim površinama i sredstvima javnog prijevoza. to prostorne mogućnosti omogućavaju, predvidjeti Sve prometne površine trebaju biti izvedene bez pojas zaštitnog zelenila. arhitektonskih barijera tako da na njima nema zapreka za kretanje niti jedne kategorije stanovništva. Članak 78. U provedbi UPU-a Hrvatske Kostajnice primjenjivat će se propisi, normativi i europska iskustva u svrhu Javna prometna površina na području obuhvata smanjenja i eliminiranja postojećih i sprječavanja na- UPU-a Hrvatske Kostajnice na koju postoji neposredni stajanja novih urbanističko-arhitektonskih barijera. prilaz sa građevne čestice, ili je uvjet za formiranje građevne čestice, mora se projektirati, graditi i uređivati U raskrižjima i na drugim mjestima gdje je pred- kao trg ili ulica u sustavu javnih prometnih površina. viđen prijelaz preko kolnika za pješake, bicikliste i osobe s poteškoćama u kretanju moraju se ugraditi Površina iz stavka 1. ovog članka mora se projekti- spušteni rubnjaci. rati, graditi i uređivati na način da omogućava vođenje komunalne infrastrukture. Za izgradnju glavnih gradskih ulica potrebno je 5.1.1. Cestovni promet osigurati koridor širine najmanje 12,0 m, za sabirne ulice najmanje 10,0 m i za ostale ulice najmanje 9,0 Članak 76. m. Iznimno, koridori novoplaniranih ulica mogu biti i uži, ali ne uži od 7,5 m, i to samo ako to zahtijevaju Koridori gradskih cestovnih prometnica prikazani su lokalni uvjeti i ako se uz ulicu grade individualne na kartografskom prikazu UPU-a Hrvatske Kostajnice stambene građevine. broj 3.A. »Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Promet« u mjerilu 1: 5.000. Površine za izgradnju glavnih, sabirnih i osta- lih gradskih ulica mogu se po potrebi proširiti radi Cestovne prometnice na području obuhvaćenom formiranja raskrižja, prilaza raskrižju, autobusnih UPU-om Hrvatske Kostajnice svrstane su u sljedeće ugibališta, posebnih traka za javni prijevoz, podzida, kategorije gradskih ulica: nasipa i slično. - glavne gradske ulice, Prilaz sa građevinske čestice na javnu prom. - sabirne gradske ulice i površinu treba odrediti tako da se ne ugrožava javni - ostale gradske ulice. promet. Ulice na području UPU Hrvatske Kostajnice s Kod izgradnje novih ulica u pravilu se u njima funkcijom državne, županijske i lokalne ceste smatraju organizira dvosmjerni automobilski promet s obostranim Četvrtak, 6. kolovoza 2009. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 27 - Stranica 1153 pločnicima za pješake. Najmanja širina kolnika za 5.1.2. Javna parkirališta i garaže novoplanirane gradske ulice može biti 5,5 m (za dvije vozne trake 2x2,75 m), a gdje god to prostorne Članak 79. mogućnosti omogućavaju potrebno je planirati širinu kolnika od 6,0 m (za dvije vozne trake 2x3,0 m). Gradnja i uređivanje prostora za smještaj automo- bila na parkiralištima i garažama ovisi o vrsti i namjeni Samo jedna vozna traka širine kolnika od 4,0 m prostora u građevinama za koje se grade, odnosno (iznimno 3,5 m) može se izgrađivati samo iznimno i uređuju parkirališta ili garaže. to na preglednom dijelu ulice, pod uvjetom da se na svakih 100,0 m uredi ugibalište, odnosno u slijepim Za stambene građevine (individualne i višestambene) ulicama čija dužina ne prelazi 100,0 m na preglednom mora se osigurati najmanje jedno parkirališno-garažno dijelu ili 50,0 m na nepreglednom dijelu. mjesto (PGM) za jedan stan. Ako se garaže grade na građevinskoj čestici vi- Kod planiranja i gradnje novih slijepih ulica potrebno šestambene građevine, garažiranje vozila se rješava je obavezno planirati okretište. unutar gabarita višestambene građevine. Iznimno, kada Kada su postojeće gradske ulice uže od navede- uslijed uvjeta terena nije moguće riješiti garažiranje nih širina, a kada postoje izgrađene građevine s obje vozila unutar višestambene građevine, dopušta se strane ulice, može se zadržati postojeća širina uličnog izgradnja samostojećeg jednoetažnog niza garaža, koridora ali uz uvjet da se ne ugrožava normalno na čijoj je krovnoj površini moguće urediti dodatni funkcioniranje prometa. prostor za parkiranje. Kod gradnje novih glavnih i ostalih gradskih ulica, Za ostale namjene, ovisno o vrsti i namjeni prostora, ukoliko prostorne mogućnosti to dozvoljavaju, potrebno potrebno je osigurati broj parkirališno-garažnih mjesta je obostrano planirati i urediti drvorede. na temelju slijedeće tablice:

potreban broj namjena građevine parkirališno-garažnih mjesta (PGM) - JAVNA NAMJENA (osim vjerske) 20 PGM na 1.000 m2 GBP - ŠKOLE I DJEČJE USTANOVE 1 PGM na jednu učionicu, odnosno 1 PGM na jednu grupu djece - ZDRAVSTVENI I SOCIJALNI SADRŽAJI 1 PGM na svaka 4 zaposlena u većoj smjeni - KINA I SLIČNO 1 PGM na svakih 20 sjedala - TRGOVINA 20 - 30 PGM na 1.000 m2 GBP - ŠPORTSKE DVORANE I IGRALIŠTA S GLEDALIŠTIMA 1 PGM na svakih 20 sjedala 1 PM za autobus na svakih 500 sjedala - POSLOVNA NAMJENA 7 PGM na 1.000 m2 GBP - PROIZVODNA NAMJENA, SKLADIŠTA I SL. 6 PGM na 1.000 m2 GBP - RESTORANI I KAVANE 50 PGM na 1.000 m2 GBP - HOTELI I PANSIONI 1 PGM na svake dvije sobe - MOTELI 1 PGM na svaku sobu

Napomena: u građevinsku (bruto) površinu (GBP) za izračun garažno-parkirališnih potreba ne računaju se površine za garaže i jednonamjenska skloništa

Pri određivanju parkirališnih potreba za građevine - škole i dječje ustanove i ili grupe građevina s različitim sadržajima može se - športsko-rekreacijska igrališta i dvorane sa predvidjeti isto parkiralište za različite vrste i na- gledalištima. mjene građevina, ali samo ako se koriste u različito Parkirališta i garaže iz prethodnog stavka ovog vrijeme. članka koja se grade na drugoj građevnoj čestici Potreban broj parkirališta i garažnih mjesta za moraju se graditi istovremeno s gradnjom građevina stambene, poslovne i gospodarske sadržaje obave- kojima služe. zno se izgrađuje na građevnoj čestici pripadajuće građevine. Članak 80. Iznimno, propisano parkirališno, odnosno garažno Potrebe za prometom u mirovanju posjetitelja i mjesto može biti izgrađeno u neposrednoj blizini gra- drugih povremenih korisnika te vozila javnih službi đevinske čestice za slijedeće sadržaje: zadovoljavaju se javnim parkiralištima koja se, ovisno o - javne, zdravstvene i socijalne sadržaje, lokalnim uvjetima (potreba za parkiranjem, raspoloživi Stranica 1154 - Broj 27 »SLUŽBENI VJESNIK« Četvrtak, 6. kolovoza 2009. prostor, horizontalna i vertikalna preglednost) grade na 5.1.4. Biciklistički promet javnim površinama (ulicama i posebnim parkirališnim površinama), te kao javna višeetažna parkirališta ili Članak 83. kao javne garaže. Izgradnja i uređivanje biciklističkih staza na po- Uređenje javnih parkirališta je moguće u svim dručju obuhvata UPU-a Hrvatske Kostajnice predviđa gradskim ulicama ali isključivo uz uvjet poštivanja se kao: zahtjeva sigurnosti prometa, osiguranje prolaza za pješake, bicikliste, vatrogasna i vozila hitne pomoći te - posebne biciklističke staze - odvojeno od uli- suglasnost i poštivanje posebnih uvjeta organizacije ce, koja tim cestama upravlja. - dio ulice, fizički odvojen od kolnika i Na javnim parkiralištima i garažama potrebno je - prometnim znakom odvojeni dio kolnika ili pje- osigurati parkirališna mjesta za automobile invalida šačke staze. prema posebnim propisima. Smještaj biciklističkih staza (za jednosmjerni ili Kod projektiranja i gradnje javnih parkirališta dvosmjerni promet) biti će određen detaljnom doku- potrebno je predvidjeti njihovo ozelenjavanje i to po mentacijom u skladu s prostornim mogućnostima. mogućnosti visokim zelenilom (drvored u rasteru par- Biciklistički trakovi najmanje su širine 1,00 m i po kirališnih mjesta, zeleni pojas s drvoredom ili slično mogućnosti odvojeni od kolnika. Ukoliko je biciklistička rješenje). staza neposredno uz kolnik, potrebno je izvesti zaštitni pojas najmanje širine od 0,75 m. Prostor namijenjen za promet biciklima u grad- Članak 81. skim ulicama odvojit će se posebnom vodoravnom Parkiranje teretnih vozila nosivosti više od 5,0 t signalizacijom. predviđa se UPU-om Hrvatske Kostajnice isključivo na posebno uređenim parkiralištima vlasnika teretnih 5.1.5. Javni autobusni promet vozila u sklopu zona gospodarske namjene.

Članak 84. 5.1.3. Trgovi i druge veće pješačke površine UPU-om Hrvatske Kostajnice Autobusni kolodvor za gradske, prigradske i međugradske linije javnog auto- Članak 82. busnog prijevoza se zadržava na današnjoj lokaciji. UPU-om Hrvatske Kostajnice se za kretanje pješa- UPU-om Hrvatske Kostajnice se omogućava ko- ka osiguravaju pločnici, trgovi i ulice, pješački putevi, rištenje glavnih i sabirnih gradskih ulica za javni autobusni prijevoz. pothodnici, nathodnici te prilazi i šetališta. UPU-om Hrvatske Kostajnice je planirano uređenje U prostoru ulice Davorina Trstenjaka i Trga Nikole autobusnog stajališta za potrebe osnovne i srednje Šubića Zrinskog planirano je uređenje središnje pje- škole. šačke zone u kojoj će se opskrba odvijati u skladu s posebnim režimom. U ulicama iz prethodnog stavka ovog članka mo- raju se na mjestima određenim za stajališta, a prema UPU-om Hrvatske Kostajnice planirano je uređe- posebnim propisima, predvidjeti ugibališta s nadstreš- nje pješačke šetnice uz obale rijeke Une u cijelom nicama za putnike. gradskom području, te povezivanje pješačkim mostom obaloutvrde s Atelića otokom na kome se planiraju rekreacijski sadržaji. 5.1.6. Benzinske postaje UPU-om Hrvatske Kostajnice je planirano uređe- nje pješačkih šetnica u sklopu parkovnih površina, te Članak 85. povezivanje pješačkim vezama svih glavnih točaka u Uz sve gradske ulice s funkcijom javne ceste u po- gradu koje predstavljaju izvore i ciljeve pješačkoga dručju obuhvata UPU-a Hrvatske Kostajnice mogu se prometa. graditi benzinske postaje s ugostiteljskim, trgovačkim, Širina pješačkih staza ovisi o pretpostavljenom servisnim, uslužnim i drugim pratećim sadržajima, a broju korisnika i višekratnik je širine jedne pješačke u skladu sa standardima i posebnim uvjetima organi- trake, koja iznosi 0,75 m, s time da je najmanja širina zacije koja tom cestom upravlja. pješačke staze 1,5 m. Na građevnoj čestici benzinske postaje mogu se graditi i prateći sadržaji (prostorije za boravak djelat- Iznimno u vrlo skučenim uvjetima pješačke staze nika, uredi, infrastruktura, parkirališta i manipulativne mogu biti i uže od 1,50 m, ali ne uže od 1,20 m. Kad površine i sl.). su površine za kretanje pješaka uže od 1,50 m u njih se ne smiju postavljati stupovi javne rasvjete niti Benzinske postaje sa pratećim sadržajima moraju bilo kakve druge prepreke koje otežavaju kretanje se graditi na način da se osigura: pješaka. - sigurnost svih sudionika u prometu, Pješačke površine se, gdje prostorne moguć- - zaštita okoliša i nosti to dozvoljavaju, odvajaju od kolnika zelenim - da građevina bude veličinom i smještajem pri- pojasom. lagođena okolišu. Četvrtak, 6. kolovoza 2009. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 27 - Stranica 1155

Smještajem benzinske postaje ne smiju se pogor- 5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže šati uvjeti stanovanja u okolnom prostoru ni narušiti slika grada u vrijednim povijesnim i prirodnim pro- Članak 89. storima. Na području obuhvata UPU Hrvatske Kostajnice Najveća izgrađenost građevne čestice benzinske izgrađen je udaljeni pretplatnički stupanj UPS Hrvatska postaje iznosi 0,50. Kostajnica sa pristupnim mrežama. Magistralni sustavi prijenosa prolaze cestovnim 5.1.7. Željeznički promet koridorima D30 i D47. UPU-om Hrvatske Kostajnice se osiguravaju uvjeti Članak 86. za gradnju i rekonstrukciju distributivne telefonske kanalizacije (DTK) radi optimalne pokrivenosti pro- Područjem obuhvata UPU Hrvatske Kostajnice stora i potrebnog broja priključaka u cijelom urbanom prolazi trasa regionalne željezničke pruge od značaja području. za regionalni promet R 102: Sunja - Volinja - državna UPU-om Hrvatske Kostajnice predviđeno je pove- granica (Dobrljin). ćanje kapaciteta telekomunikacijske mreže, tako da UPU-om Hrvatske Kostajnice planirana je gradnja se osigura dovoljan broj telefonskih priključaka svim deniveliranog cestovnog prijelaza na trasi regionalne kategorijama korisnika, kao i najveći mogući broj spojnih željezničke pruge R 102 i državne ceste D30 (ulica veza. Sve telekomunikacijske mreže (mrežni kabeli, Gordana Lederera - ulaz u Hrvatsku Kostajnicu iz svjetlovodni i koaksijalni kabeli i drugo) trebaju se smjera Petrinje). polagati podzemno u koridorima postojećih, odnosno Planirani zahvati na željezničkoj pruzi R 102 planiranih prometnica. odnose se na remont i sanaciju pruge i pružnih građe- Mjesna telekomunikacijska mreža u pravilu se gradi vina kao i signalno - sigurnosnih i telekomunikacijskih u zelenom pojasu ulica, a u ulicama s užim profilom uređaja u cilju poboljšanja tehničkih karakteristika polaže se ispod nogostupa. pruge, a izvest će se unutar postojećeg pružnog Telekomunikacijske vodove je po potrebi moguće pojasa. graditi s obje strane ulice. Za potrebe održavanja i rekonstrukcije željeznič- UPU-om Hrvatske Kostajnice se, radi pružanja novih ke pruge osiguran je dosadašnji prostorni koridor u TK usluga, predviđa mogućnost smještaja TK opreme punoj širini. (ulični kabineti) na javnim površinama, uz uvjet da ne UPU-om Hrvatske Kostajnice planirano je urediti ometaju kolni i pješački promet te da ne narušavaju kolodvorsku zgradu u Hrvatskoj Kostajnici izgradnjom integritet zelenih površina. novih i uređenjem postojećih perona. Članak 90. 5.1.8. Riječni promet UPU-om Hrvatske Kostajnice omogućava se gradnja građevina za potrebe mreže pokretnih komunikacija i to : Članak 87. - smještajem antena na samostojeće antenske Uz rijeku Unu moguće je uređivanje manjih pri- stupove i staništa za potrebe športa i rekreacije te turističkog i - smještajem antena na krovne antenske stupove izletničkog riječnog prometa. i na krovne prihvate na postojećim i planiranim objektima. 5.1.9. Granični prijelazi Na području zaštićene povijesne urbanističke cjeline Hrvatske Kostajnice nije dozvoljen smještaj antena na samostojeće antenske stupove a smještaj na krovne Članak 88. prihvate na objektima dozvoljen je samo iznimno, uz Granični prijelaz Hrvatska Kostajnica - Bosanska suglasnost nadležne konzervatorske službe. Kostajnica između Republike Hrvatske i Bosne i Her- Građevine mreže pokretnih komunikacija temeljem cegovine određen je kao međunarodni granični prijelaz posebnog propisa ulaze u građevine od važnosti za za robni i putnički promet. državu te je određeno da područje pokrivanja mreže UPU-om Hrvatske Kostajnice planirana je izgrad- mora sadržavati sva županijska središta, gradove i nja novih trasa državnih cesta D30 i D47 i izgradnja naselja, kao i važnije cestovne i željezničke prometnice međunarodnog graničnog prijelaza na novoj lokaciji te važnije plovne puteve na unutrašnjim vodama. sa sadržajima u funkciji obavljanja poslova državnih Do građevina i uređaja iz stavka 1. ovog članka po- službi (prostori za obavljanje policijskih, carinskih i trebno je osigurati kolni pristup. Obavezno je potrebno inspekcijskih poslova, špedicija, prateći sadržaji vezani voditi računa o urbanističko-arhitektonskim osobitostima na granični prijelaz i sl.). okolnih prostora i vizualnom uklapanju. Po otvaranju novog graničnog prijelaza iz stav- Način izgradnje i prostorna distribucija mreže i ke 2. ovog članka, postojeći granični prijelaz preko uređaja, iz stavka 1. ovog članka, za potrebe mreže starog mosta u centru Hrvatske Kostajnice imati će pokretnih komunikacija vršiti će se u skladu s odred- lokalni značaj i karakter međudržavnog graničnog bama posebnih zakona i propisanim uvjetima građenja prijelaza. za takve vrste građevina. Stranica 1156 - Broj 27 »SLUŽBENI VJESNIK« Četvrtak, 6. kolovoza 2009.

Članak 91. i prilagođavanje postojeće 10 kV mreže za prihvat Na području obuhvata UPU Hrvatske Kostajnice 20 kV napona, a u cilju konačnog prijelaza na dvo- izgrađeni su: naponsku transformaciju 110/20 kV (napuštanje 35 kV napona). - RTV pretvarač Hrvatska Kostajnica I na lokaciji Djed i Uređenje prostora za građevine i vodove elektroe- nergetskog sustava Grada Hrvatske Kostajnice izvodit - TV pretvarač Hrvatska Kostajnica II na zgradi će se etapno sukladno UPU Hrvatske Kostajnice, a DVD-a Hrvatska Kostajnica. na temelju posebnih programa i projekata nadležnog UPU-om Hrvatske Kostajnice planira se obavezno javnog poduzeća odnosno društva koje obavlja poslove preseljenje građevina i uređaja, iz stavka 1. alineja elektroopskrbe. 1. ovog članka, te omogućava preseljenje građevina i uređaja, iz stavka 1. alineja 2. ovog članka. Nova Članak 95. lokacija odredit će se u skladu s odredbama poseb- nih zakona i propisanim uvjetima građenja za takve Iz transformatorskih stanica iz prethodnog član- vrste građevina, te uz obaveznu suglasnost nadležne ka napajaju se razdjelne transformatorske stanice konzervatorske službe. 10(20)/0,4 kV koje su međusobno povezane zračnim i kabelskim (podzemnim) dalekovodima. Do građevina i uređaja, iz stavka 2. ovog članka U narednom razdoblju u području obuhvata UPU-a potrebno je osigurati kolni pristup. Obavezno je potrebno Hrvatske Kostajnice planirano je: voditi računa o urbanističko-arhitektonskim osobitostima okolnih prostora i vizualnom uklapanju. - rekonstrukcija stupnih trafostanica tako da postanu kabelske, - izgradnja novih kabelskih transformatorskih 5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne stanica 10(20)/0,4 kV i izgradnja niskonaponske mreže mreže prema potrebama potrošača i - povezivanje više trafostanica kabelskim (pod- 5.3.1. Energetski sustav zemnim) dalekovodima. Izgradnja novih transformatorskih stanica i nisko- Članak 92. naponske mreže, iz alineje 2. prethodnog stavka ovog članka, vezana je prvenstveno uz pojavu novih većih UPU-om Hrvatske Kostajnice na području grada potrošača za čije se potrebe navedeni objekti grade Hrvatske Kostajnice u energetskom sustavu predviđena ili prilagođavaju. je izgradnja građevina i uređaja za: Lokacije za nove trafostanice 10(20)/0,4 kV iz - elektroenergetsku mrežu i prethodnog stavka ovog članka određuju se u skladu - plinsku mrežu. sa sljedećim parametrima: Energetski sustav iz prethodnog stavka ovog - mikrolokacija novih TS 10(20)/0,4 kV je izravno članka prikazan je na kartografskom prikazu broj 2.C. uvjetovana potrebama konzuma i rješavanjem »Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža imovinsko - pravnih odnosa, - Energetski sustav« UPU-a Hrvatske Kostajnice u - nove TS 10(20)/0,4 kV mogu se graditi kao mjerilu 1: 5.000. samostojeće građevine ili u sastavu većih gra- đevina, 5.3.1.1. Elektroenergetska mreža - trase priključnih vodova 10(20) kV izravno su ovisne o lokaciji novih TS 10(20)/0,4 kV i odre- đuju se projektnom dokumentacijom i Članak 93. - gdje god je to moguće, priključni vodovi 10(20) Na širem području obuhvata UPU grada Hrvatske kV vode se po javnim površinama, osim na Kostajnice: mjestima gdje je to fizički neizvedivo i u nepo- - osiguran je koridor za planirani 2 x 440 kV DV srednoj blizini konkretnog potrošača. Veleševec - (TE ) - Prijedor, Banja Luka U svim novoplaniranim prometnicama planirani su izgradnja kojega ovisi o međudržavnom dogo- koridori za prolaz kabela srednjeg i niskog napona. voru i Niskonaponska mreža unutar naselja mora se - planirana je obnova DV 2x110 kV TS 110/20 kV graditi podzemnim kabelima, a samo u rubnim ne- »Pračno« - TS 110/20 kV »Hrvatska Kostajni- izgrađenim dijelovima naselja moguće ju je izvoditi i ca«. kao nadzemnu. Područje obuhvata UPU Hrvatske Kostajnice napaja Podzemne kabelske vodove moguće je polagati u se iz transformatorske stanice TS 35/20/10 »Kostaj- zajednički rov, u zelenom pojasu gradskih ulica. nica« koja je smještena u naselju Kostajnički Majur i uz koju je planirana rekonstrukcija u TS 110/20 kV Članak 96. »Kostajnica«. U svim planiranim ulicama na području UPU Hrvatske Kostajnice osigurani su koridori za mrežu Članak 94. javne rasvjete. UPU-om Hrvatske Kostajnice, u elektroenerget- Nova javna rasvjeta će se graditi isključivo kao skom sustavu, predviđena je izgradnja, rekonstrukcija samostalna na zasebnim stupovima. Četvrtak, 6. kolovoza 2009. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 27 - Stranica 1157

5.3.1.2. Plinska mreža Izgradnja, obnova i daljnji razvoj vodoopskrbnog sustava na području grada Hrvatske Kostajnice odvi- jati će se po etapama na temelju posebnih programa Članak 97. i projekata javnih poduzeća nadležnih za obavljanje UPU-om Hrvatske Kostajnice planirana je potpuna poslova vezanih za vodoopskrbu. plinofikacija gradskog područja. Vertikalni razmak vodoopskrbnog cjevovoda u Plinsko distributivna mreža planirana UPU-om odnosu na druge instalacije iznosi najmanje 50 cm ra- Hrvatske Kostajnice sastoji se od distribucijske mreže čunajući od tjemena odnosno do dna cijevi, a najmanja s primjenom: horizontalna udaljenost vodoopskrbnog cjevovoda od - za široku potrošnju (zagrijavanje, te pripremu drugih ukopanih instalacija je 1,0 m. hrane i tople vode u kućanstvima) i Prijelaz vodoopskrbnog cjevovoda ispod ceste - za industrijske i komunalne potrošače. izvodi se obavezno u zaštitnoj cijevi ili adekvatnoj betonskoj oblozi. Distribucijska plinska mreža graditi će se sukladno razvoju grada, potrebama stanovništva i tehničkim Za osiguranje potrebne toplinske zaštite vode u mogućnostima. cjevovodu debljina zemljanog nadsloja iznad tjemena cijevi mora biti najmanje 1,0 m.

5.3.1.3. Ostali izvori energije 5.3.2.2. Odvodnja otpadnih voda

Članak 98. Članak 101. UPU-om Hrvatske Kostajnice planira se stvara- nje uvjeta za korištenje dopunskih izvora obnovljive UPU-om Hrvatske Kostajnice planira se sustav energije (sunčeva energija, korištenje hidropotencijala javne kanalizacije mješovitog tipa s odvodom sani- vodotoka, korištenje bioplina iz biomase i drugi) koja tarnih i tehnoloških otpadnih voda naselja Hrvatska se prenosi u električnu distributivnu mrežu, odnosno Kostajnica na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda koristi za zagrijavanje ili hlađenje pojedinih građevina. koji je planiran nizvodno od grada. Kapacitet uređaja Korištenje obnovljivih izvora energije direktno će ovisiti za pročišćavanje odrediti će se revizijom postojeće o mogućnostima izgradnje isplativih sustava. projektne dokumentacije. UPU-om Hrvatske Kostajnice, izvan zaštićene Recipijent pročišćenih otpadnih voda je rijeka povijesne urbanističke cjeline Hrvatske Kostajnice, Una. dozvoljava se krovišta građevina oblikovati na način Na glavni kolektor kanalizacije Hrvatska Kostajnica koji omogućava ugradnju sunčanih pretvornika za priključuje se sekundarna kanalizacijska mreža, a u korištenje sunčeve energije. gradskim zonama gdje još nije izvedena kanalizacija planiran je dovršetak kanalizacijske mreže kako bi se stanje odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda dovelo 5.3.2. Vodnogospodarski sustav na zadovoljavajuću razinu. Izgradnja, obnova i daljnje razvoj sustava odvodnje Članak 99. s pripadajućim građevinama i uređajima izvodit će se UPU-om Hrvatske Kostajnice na području grada po etapama, na temelju posebnih programa i projeka- Hrvatske Kostajnice u vodnogospodarskom sustavu ta javnih poduzeća nadležnih za obavljanje poslova predviđena je izgradnja građevina i uređaja za: vezanih za odvodnju. - vodoopskrbu (sustav korištenja voda), Svi gospodarski pogoni obvezni su odvodnju svojih otpadnih voda riješiti prema važećim propisima, te je na - odvodnju otpadnih voda i izlazu iz svih pogona čija su ispuštanja u kanalizacijski - sustav uređenja vodotoka i voda. sustav veća od dopuštenih koncentracija potrebno Vodnogospodarski sustav iz prethodnog stavka izgraditi uređaje za predtretman otpadnih voda. ovog članka prikazan je na kartografskom prikazu broj Koridor za vođenje planiranih kanalizacijskih cje- 2.D. »Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna vovoda određen je kao minimum potrebnog prostora mreža - Vodnogospodarski sustav i odlaganje otpada« za intervencije na cjevovodu (širina rova), te najmanje UPU-a Hrvatske Kostajnice u mjerilu 1:5.000. potrebne udaljenosti od drugih ukopanih instalacija (najmanje 1,5 m).

5.3.2.1. Vodoopskrba Vertikalni razmak kanalizacijskih cjevovoda u od- nosu na druge instalacije izvodi se najmanje 50 cm računajući od tjemena odnosno do dna cijevi. Članak 100. Prijelaz kanalizacijskih cjevovoda ispod ceste U sklopu vodoopskrbnog sustava Hrvatske Kostajnice izvodi se obavezno u zaštitnoj cijevi ili adekvatnoj planirana je izgradnja vodospreme »Panjani« zapadno betonskoj oblozi. od područja obuhvata UPU Hrvatske Kostajnice. Križanja kanalizacijskih cjevovoda s vodotocima UPU-om Hrvatske Kostajnice planira se dogradnja izvode se s vertikalnim razmakom u odnosu na re- i proširenje vodoopskrbne mreže u cilju jednoličnije i gulirano dno vodotoka od najmanje 50 cm računajući kvalitetnije opskrbe pitkom vodom. od tjemena cijevi. Stranica 1158 - Broj 27 »SLUŽBENI VJESNIK« Četvrtak, 6. kolovoza 2009.

5.3.2.3. Uređenje vodotoka i voda Članak 104. Za potrebe tehničkog i gospodarskog održavanja Članak 102. vodotoka potrebno je tehničkom dokumentacijom osigurati udaljenost bilo kojeg elementa građevina od Na području obuhvata UPU grada Hrvatske Ko- gornjeg ruba korita rijeke Une od najmanje 5,0 m od stajnice nalaze se slijedeći postojeći i planirani vod- rubova korita ili vanjskih rubova prometnica uz korita nogospodarski objekti: ili vanjskih rubova dvorišnih ograda u slučajevima le- - obaloutvrda i zid u Hrvatskoj Kostajnici, galnih gradnji uz korito ili vanjskih rubova građevinskih - reguliran potok Ufinac, parcela za koje su ishođene građevinske dozvole ili drugi odgovarajući akt. - planirana obaloutvrda lijeve obale Une uzvodno od Kavrlje i ušća potoka Ufinac, Građenje na predmetnom području mora biti u - planirana obaloutvrda lijeve obale Une nizvodno skladu s odredbama odgovarajućih zakona, te je za od mosta do uređaja za pročišćavanje, izvođenje radova i gradnju građevina koje mogu imati utjecaja na vodni režim potrebno ishoditi vodopravne - planirana obaloutvrda, nasip i zid u ulici Nine uvjete. Maraković, - planirana obaloutvrda nizvodno od mosta, 6. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina - planirana obaloutvrda na desnoj obali rijeke Une oko mosta, - planirana obnova i uređenje potoka Kostajničica Članak 105. i regulacija od ušća u rijeku Unu do državne UPU-om Hrvatske Kostajnice predviđeno je uređenje ceste Hrvatska Kostajnica - , javnih zelenih površina, u skladu s prirodnim osobito- - planirana obnova i uređenje Unčice i stima prostora i u svrhu uređenja i zaštite okoliša. - planirani lateralni kanal u svrhu odvodnje brdskih UPU-om Hrvatske Kostajnice planira se: voda grada Hrvatska Kostajnica. - obnova i uređenje Park - šume »Brdo Djed«, - obnova i uređenje postojećih gradskih parkova Članak 103. i ostalih zelenih površina, UPU-om Hrvatske Kostajnice usvajaju se sljedeće - parkovno uređenje i opremanje šetališta uz postavke rješenja zaštite od brdskih voda: obale Une, - mješoviti sustav kanalizacije treba osloboditi - uređenje novih gradskih parkova na slobodnim od dotoka brdskih voda, prostorima u gradskom tkivu i - brdske vode koje na više mjesta nekontrolira- - povezivanje parkovnih površina u gradu uređe- no teku kroz gradsko područje treba zahvatiti nim pješačkim šetnicama. lateralnim kanalom i provesti do recipijenta, Postojeće javne zelene površine ne mogu se pre- - lateralni kanal može poslužiti kao kolektor namjenjivati. oborinske odvodnje s budućeg građevinskog U sklopu javnih zelenih površina omogućeno je područja, uređenje i gradnja: - potrebno je osigurati pristup za održavanje - staza, odmorišta i sl., kanala, - kolnih i pješačkih puteva, - potrebno je obnoviti kanal uz kolski put u za- - biciklističkih staza, padnom dijelu grada, - potrebno je rekonstruirati vodotok Ufinac i - športsko-rekreacijskih površina i igrališta, - uz nove prometnice predviđene planom potrebno - dječjih igrališta, je izgraditi oborinsku odvodnju. - otvorenih paviljona, nadstrešnica i fontana i UPU-om Hrvatske Kostajnice planirana je gradnja - komunalnih i infrastrukturnih građevina. lateralnog kanala kojim bi se brdske vode postupno Građevine, iz alineje 6. prethodnog stavka ovog prikupljale, a zatim upustile u vodotok Ufinac, ili odvele članka, moraju biti prizemne, površine najviše do neposredno u recipijent - rijeku Unu. 50,0 m2 te svojim oblikovanjem moraju biti u skladu s Za održavanje lateralnoga kanala nužan je pristupni uređenjem prostora u kojemu se grade. put koji je planiran u višestrukoj funkciji (npr. šetnica i panoramska staza, šira parkovna zona, biciklistička staza i slično). Članak 106. Odabrane su slijedeće trase koridora kojima treba UPU-om Hrvatske Kostajnice u sklopu zaštitnih kontrolirano provesti vodu do Une: zelenih površina omogućeno je uređenje i gradnja: - koridor kroz grad po povijesnoj trasi svođenoga - kolnih i pješačkih puteva, odmorišta i sl., kanala, - biciklističkih staza, - rekonstruirani vodotok Ufinac i - športsko-rekreacijskih površina i igrališta i - rekonstruirani kanal uz kolski put. - komunalnih i infrastrukturnih građevina. Četvrtak, 6. kolovoza 2009. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 27 - Stranica 1159

Iznimno, u voćnjacima, vinogradima i povrtnjacima, Cjelokupni prostor Regionalnog parka »Dolina koji se nalaze u sklopu zaštitnih zelenih površina, mogu rijeke Une« predložen je za izradu Prostornog plana se graditit spremišta voća odnosno klijeti. Spremišta uređenja područja posebne namjene. voća i klijeti grade se u skladu s odredbama PPUG Javnu ustanovu za upravljanje regionalnim parkom Hrvatske Kostajnice. osniva Skupština Sisačko-moslavačke županije. U sklopu zaštitnih zelenih površina mogu se zadržati Temeljem posebnog zakona o zaštiti prirode u re- te rekonstruirati postojeće stambene i gospodarske gionalnom parku dopuštene su gospodarske i druge građevine u svojoj izvornoj funkciji u skladu odred- djelatnosti i radnje kojima se ne ugrožavaju njegove bama ove Odluke. bitne značajke i uloga. Način obavljanja gospodarskih Poljoprivredno zemljište koje je UPU-om Hrvatske djelatnosti i korištenje prirodnih dobara u regionalnom Kostajnice određeno za zaštitne zelene površine ili parku utvrđuje se uvjetima zaštite prirode. neku drugu namjenu može se do privođenja planiranoj Za Regionalni park »Dolina rijeke Une« do pro- namjeni i dalje koristiti na dosadašnji način. glašenja zaštite utvrđuju se slijedeće mjere i uvjeti zaštite: 7. Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih - potrebno je zabraniti sve radnje i djelatnosti cjelina i građevina i ambijentalnih vrijedno- kojima se zaštićenim i evidentiranim prirodnim sti vrijednostima narušava ili umanjuje svojstva zbog kojih su zaštićeni (branje ili uništavanje Članak 107. biljaka; uvođenje novih svojti; melioracijski Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite zahvati i sl.), prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti prikazana su - tijelo županijske uprave nadležno za zaštitu na kartografskom prikazu UPU-a Hrvatske Kostajnice prirode treba donijeti planove gospodarenja broj 3. »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina« prirodnim dobrima radi zaštite biološke i kraj- u mjerilu 1: 5.000. obrazne raznolikosti, Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti, - lokalitet koji je predviđen za zaštitu stupanjem područja posebnih ograničenja u korištenju te kulturno- na snagu UPU-a Hrvatske Kostajnice nalazi se povijesnih cjelina propisane su zakonom i posebnim pod privremenom zaštitom u trajanju od dvije propisima. godine, te se na njega primjenjuju sve odredbe Izmjenom UPU-a Hrvatske Kostajnice ne smatra se posebnih zakona koji uređuju zaštitu zaštićenih moguća naknadna izmjena ili dopuna posebnih uvjeta prirodnih vrijednosti i korištenja prostora koja se odnosi na zaštitu prirodnih - prije bilo kakvih zahvata potrebno je izvršiti i kulturno-povijesnih vrijednosti, a koja je donesena u potpunu inventarizaciju i valorizaciju staništa skladu s posebnim zakonom i propisima. i posebno izdvojiti i zaštititi vrste i područja.

7.1. Mjere očuvanja i zaštite prirodnih Članak 110. vrijednosti UPU-om Hrvatske Kostajnice kao mjere i uvjeti zaštite prirode propisuje se: Članak 108. - U cilju poboljšanja ekoloških i mikroklimatskih Na području obuhvata UPU-a Hrvatske Kostajni- prilika u urbanom području Hrvatske Kostajnice ce u Upisnik zaštićenih dijelova prirode upisana je i mora se stvoriti kvalitetan zeleni sustav grada, zaštićena Park šuma »Brdo Djed« (broj registracije u vidu mreže parkova, drvoreda i tratina koja 902) koja je zaštićena kao park - šuma namijenjena prožima grad te se povezuje sa prirodnim odmoru i rekreaciji, a sastavni je dio zaštićene povi- područjem izvan grada kao važnim ekološkim jesne jezgre Hrvatske Kostajnice. osloncem. Temeljem posebnog zakona o zaštiti prirode u Park - U cilju očuvanja krajobraznih vrijednosti mora- šumi ne obavljaju se šumskogospodarski radovi. ju se istaknuti posebnosti krajobraza, utvrditi Za upravljanje Park šumom »Brdo Djed« nadležna problemska područja i trendove koji ugrožavaju je Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirod- krajobrazne vrijednosti te u skladu s tim planirati nim vrijednostima Sisačko-moslavačke županije sa izgradnju koja ne će narušiti izgled krajobraza, sjedištem u Popovači. a osobito štititi od izgradnje panoramski vrijedne točke te vrhove uzvisina. Članak 109. - Prirodne vrijednosti predložene za zaštitu (obalno U skladu sa PPUG-om Hrvatske Kostajnice za zaštitu područje rijeke Une - u kategoriji regionalnog je predložen Regionalni park »Dolina rijeke Une«. parka) štite se do donošenja akta o proglašenju Državni zavod za zaštitu prirode izradio je stručno zaštite. obrazloženje za preventivnu zaštitu rijeke Une u kate- - U cilju očuvanja prirodne biološke raznolikosti goriji regionalnog parka, te potom i stručnu podlogu za treba očuvati postojeće šumske površine, šumske proglašenje područja rijeke Une zaštićenim područjem rubove, ivice koji se nalaze između obradivih temeljem. Zaštitu doline rijeke Une proglašava Sisač- površina, osobito štititi područja prirodnih vo- ko-moslavačka županija. dotoka kao ekološki vrijedna područja. Stranica 1160 - Broj 27 »SLUŽBENI VJESNIK« Četvrtak, 6. kolovoza 2009.

- Za planirane zahvate u prirodi, koji sami ili sa - U cilju zaštite leptira potrebno je očuvati vode- drugim zahvatima mogu imati bitan utjecaj na na i močvarna staništa te o njima voditi brigu zaštićenu prirodnu vrijednost, odnosno prirodnu prilikom gospodarenja šumama i travnjacima, vrijednost predviđenu za zaštitu, treba ocijeniti melioraciji i vodnogospodarskim zahvatima. njihovu prihvatljivost za prirodu u odnosu na ci- - Zabranjeno je uvođenje stranih divljih svojti u ljeve očuvanja zaštićene prirodne vrijednosti. ekološke sustave. - Za građenje i izvođenje radova, zahvata i rad- U slučaju zahvata koji mogu bitno utjecati na za- nji potrebno je zatražiti uvjete zaštite prirode, štićenu prirodnu vrijednost (Park šuma »Brdo Djed«) odnosno dopuštenje nadležnog tijela državne ili evidentiranu prirodnu vrijednost (Regionalni park uprave sukladno posebnom zakonu o zaštiti »Dolina rijeke Une«), potrebno je provesti ocjenu prirode. prihvatljivosti zahvata u prostoru. - Pri planiranju gospodarskih djelatnosti, osobito eksploatacijskih zahvata, treba osigurati U slučaju zahvata u području Zrinska gora i Dolina racionalno korištenje neobnovljivih prirodnih Une, koje je dio Ekološke mreže RH važno za divlje dobara, te održivo korištenje obnovljivih prirodnih svojte i stanišne tipove, a koji mogu bitno utjecati na izvora. navedeno ekološki značajno područje potrebno je provesti ocjenu prihvatljivosti zahvata na prirodu, a - Otkriće svakog minerala i/ili fosila koji bi mo- prema posebnom pravilniku. gao predstavljati zaštićenu prirodnu vrijednost obvezno prijaviti Upravi za zaštitu prirode Mi- nistarstva kulture u roku 8 dana. Članak 112. - Ekološki vrijedna područja koja se nalaze na Parkovi i ostale javne zelene površine na području području UPU Hrvatska Kostajnica treba sačuvati obuhvata UPU-a Hrvatske Kostajnice zaštićeni su i vrednovati u skladu s posebnim zakonima o planom namjene prostora, ali ne ulaze u kategorije zaštiti prirode. zaštićene prirode propisane posebnim zakonom.

Članak 111. 7.2. Mjere očuvanja i zaštite kulturno-povijesnih Ekološka mreža Republike Hrvatske utvrđuje su- cjelina i građevina stav ekološki značajnih područja i ekoloških koridora sa smjernicama za mjere zaštite koje su namijenjene održavanju ili uspostavljanju povoljnog stanja ugroženih 7.2.1. Zaštićena nepokretna kulturna dobra i rijetkih stanišnih tipova i svojti. Na kontaktnom području obuhvata UPU Hrvatske Članak 113. Kostajnice nalazi se prijelazno - »buffer« područje Na području obuhvata UPU Hrvatske Kostajnice ekološke mreže - područje važno za divlje svojte i pod posebnom konzervatorskom zaštitom su slijedeća stanišne tipove Zrinska gora i Dolina Une. U slučaju nepokretna kulturna dobra: zahvata koji mogu bitno utjecati na ekološki značajno područje ili zaštićenu prirodnu vrijednost potrebno je ZAŠTIĆENA KULTURNA DOBRA UPISANA U provesti ocjenu prihvatljivosti zahvata na prirodu, a REGISTAR ZAŠTIĆENIH KULTURNIH DOBARA RE- prema posebnom propisu. PUBLIKE HRVATSKE: Na području obuhvata UPU Hrvatske Kostajnice - crkva i samostan sv. Antuna Padovanskog, propisuju se slijedeće mjere zaštite za očuvanje za- k.č.br. 532 (Z-2790). štićenih i ugroženih vrsta: - ruševine župne crkve sv. Nikole i župnog dvora i - U cilju zaštite vrsta sisavaca vezanih za vlažna arheološki lokalitet kapele sv. Roka sa grobljem, staništa (vidra, močvarna rovka) potrebno je k.č.br. 260, 261 i 248 (Z-2984), u što većoj mjeri očuvati vodena i močvarna - stambena kuća, V. Nazora 14, k.č.br. 403 (Z- staništa. 3336) i - U cilju zaštite vrsta ptica vezanih za vlažna - stambeno-trgovačka kuća, D. Trstenjaka 66, staništa, potrebno je o njima voditi brigu prilikom k.č.br. 417 (Z-3337). vodno - gospodarskih zahvata. ZAŠTIĆENA KULTURNA DOBRA UPISANA U - U cilju zaštite vrsta ptica koje se gnijezde na REGISTAR NEPOKRETNIH SPOMENIKA KULTURE liticama stijena i otočićima, potrebno je spriječiti REGIONALNOG ZAVODA ZA ZAŠTITU SPOMENIKA svako planiranje izgradnje infrastrukture i ostalih KULTURE U ZAGREBU: zahvata koji bi mogli ugroziti stanište ovih vrsta ptica. - Urbanistička povijesna cjelina Hrvatska Kostaj- nica (R-758), - U cilju zaštite vrsta vodozemaca i gmazova potrebno je očuvati staništa na kojima ove vr- - Stari grad s neposrednim okolišem, k.č.br. ste obitavaju s naglaskom na vlažna i vodena 1438, 1439, 1440, 1441, 1442, 1443, 1444, staništa. 1445, 1446, 1447, 1448, 1449, 1450, 1451 - U cilju zaštite ugroženih vrsta riba potrebno je (R-385) i o njima voditi brigu prilikom regulacija vodo- - ostaci kapele sv. Ane s grobljem i lokalitet sred- toka uz obavezu provođenja postupka ocjene njovjekovnog samostana, k.č.br. 744, 745/1, prihvatljivosti zahvata na prirodu. 745/2, 746/1, 746/2, 746/3 (Z-3633) Četvrtak, 6. kolovoza 2009. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 27 - Stranica 1161

UPU-om Hrvatske Kostajnice su, u skladu s Kon- CIVILNE GRAĐEVINE: zervatorskom podlogom koju je izradilo Ministarstvo Stambene građevine: kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine - Konzerva- torski odjel u Zagrebu, zaštićena slijedeća nepokretna - D. Trstenjaka 6 k.č.br. 528 (612-08/90-1/173 kulturna dobra: PZ) - D. Trstenjaka 18 k.č.br. 447, PZ I. ARHEOLOŠKA BAŠTINA - D. Trstenjaka 34 k.č.br. 439, PZ - D. Trstenjaka 30 (32) k.č.br. 440, PZ POVIJESNA GRAĐEVINA NACIONALNOG ZNA- - D. Trstenjaka 44 k.č.br. 430, PZ ČENJA: - D. Trstenjaka 66 k.č.br. 417, Reg. Z-3337 - Stari grad s neposrednim okolišem (srednji - D. Trstenjaka 5 k.č.br. 906, PZ vijek), kč. br. 1438, 1439, 1440, 1441, 1442, 1443, 1444, 1445, 1446, 1447, 1448, 1449, - D. Trstenjaka 17 k.č.br. 923, PZ 1450, 1451, R 385 - N. Marakovića 1 k.č.br. 949, PZ - N. Marakovića 3 k.č.br. 951, PZ ARHEOLOŠKE ZONE I LOKALITETI REGIONAL- - N. Marakovića 21 k.č.br. 965, PZ - prev. NOG ZNAČENJA: - N. Marakovića 29 PZ - ostaci kapele sv. Ane s grobljem i lokalitet srednjovjekovnog samostana (srednji vijek), - kuća Farkaš, N. Marakovića 35 (33) k.č.br. 974, kč. br. 744, 745/1, 745/2, 746/1, 746/2, 746/3 PZ (Reg. Z-3633), - N. Marakovića 45 PZ - prev. - arheološka zona na položaju brda Djed - po- - N. Marakovića 55 PZ - prev. ložaj čardaka (17 st.), ostaci barokne utvrde s kapelom Sv. Križa, P-03-UP/I-678/1-88-izohipsa - N. Marakovića 6 k.č.br. 981, PZ 205 PZ i - N. Marakovića 12 k.č.br. 987, PZ - lokalitet župne crkve i kapele sv. Mihovila sa - kuća pl. Miskić, N. Marakov. 22 (st. 34) k.č.br. grobljem - Tirol, (srednji vijek 14 st.), kč. br. 1001, PZ 2215, 2217 do 2228, P-03-UP/I-676/1-88 PZ - N. Marakovića 30, (st. 42), k.č.br. 1007 PZ - - IZVAN OBUHVATA UPU-a HRVATSKE KO- prev. STAJNICE. - kuća Vugrin, Nazorova ul. 31 k.č.br. 1023, PZ

ARHEOLOŠKE ZONE I LOKALITETI OD LOKAL- - Nazorova ul. 14 k.č.br. 403, Reg. Z-3336 NOG ZNAČENJA: - Nazorova ul. 58 k.č.br. 1065, PZ - prev. - arheološka zona na otoku oko Starog grada na - Ul. M. Krleže 1, k.č.br. 1066 PZ - prev. rijeci Uni (položaj Palanka, podgrađe Starog - Kralja Tomislava 4, k.č.br. 1016 PZ - prev. grada) (antika, srednji vijek, novi vijek), R 385 i - Kralja Tomislava 7, k.č.br. 1018 PZ - Tirol, lokalitet crkve sv. Marije, kasnije pravo- - G. Lederera 29, k.č.br. 1184 PZ slavne crkve sv. Gospe (18. st.), kč. br. 2781, - R. Djetelića 34, k.č.br. 783 PZ - prev. 2782, 2771, 2772, P 03-UP/I-671/1-88 PZ. - R. Djetelića 41, k.č.br. 560 PZ - prev. - stamb. zgr. i gosp. objekt, R. Djetelića k.č.br. II. POVIJESNA GRADITELJSKA CJELINA - GRAD- 634/1, 634/2, PZ - prev. SKA NASELJA - Urbanistička povijesna cjelina Hrvatska Kostaj- nica (R-758) Građevine javne i upravne namjene: - zgrada starog Magistrata, D. Trstenjak 1, k.č.br. III. POVIJESNI SKLOP I GRAĐEVINA 893, 892, 612-08/89-01/279, PZ, - zgrada stare Srpske štedionice i bankara To- SAKRALNE GRAĐEVINE: mljenovića, Trg N.Š. Zrinski 2, k.č.br. 899, PZ - prev., - Franjevački samostan sa crkvom sv. Ante Pa- dovanskog, Trg Nikole Šubića Zrinskog, k.č.br. - zgrada Suda, V. Nazora 10, k.č.br. 405, 612- 532 (reg. Z-2790), 08/89-01/278 PZ, - ruševine župne crkve sv. Nikole i župnog dvora - zgrada bivše Građanske učione, V. Nazora 8, i lokalitet srušene kapele Sv Roka sa grobljem, k.č.br. 407, preventivna zaštita, k.č.br. 260, 261, 248, 245, 246, 247, 249, 250, - Hrvatski Dom, V. Nazora 21, k.č.br. 997, PZ, 251, 252, 253, 254, 255, 256, 257, 258, 259, 260, 261, 262, 263/4, 264, 289 (Reg. Z-2984) - zgrada bivše Kostajničke štedione, G.Lederera i 4, k.č.br. 1059, PZ, - ostaci kapele sv. Ana sa grobljem i lokalitet - zgrada Hrvatskog Radiše, G. Lederera 5, k.č.br. srednjovjekovnog franjevačkog samostana, 1152, PZ, k.č.br. 744, 745/1, 745/2, 746/1, 746/2, 746/3 - zgrada starog Kotara, R. Djetelića 35, k.č.br. (Reg. Z-3633) 557, PZ - prev., Stranica 1162 - Broj 27 »SLUŽBENI VJESNIK« Četvrtak, 6. kolovoza 2009.

- zgrada hotela »Central«, Nazorova 1, k.č.br. - posebne (konzervatorske) uvjete u postupku 975, PZ, izdavanja lokacijskih uvjeta za rekonstrukciju, - Davorina Trstenjaka 7, k.č.br. 908, PZ - prev., adaptaciju, obnovu i novu izgradnju unutar zaštićene povijesne cjeline, - bivši hotel i kavana »National«, D. Trstenjak 7a, k.č.br. 908, PZ - prev. i - prethodno odobrenje u postupku izdavanja prethodne dozvole i - Zgrada Hotela »Corso«, D.Trstenjak, k.č.br. - obvezan konzervatorski nadzor tijekom izvođenja 412, PZ. radova.

Vojne i obrambene građevine: 7.2.3. Smjernice za zaštitu povijesne graditeljske - Stari grad s neposrednim okolišem, k.č.br. 1438, cjeline 1439,1440,1441, 1442, 1443, 1444, 1445, 1446, 1447, 1448, 1449, 1450, 1451, registrirano (R- Članak 115. 385). Zaštićenim građevinama i prostorima kod kojih Građevine gospodarskog, privrednog i tehničkog su utvrđena spomenička svojstva i na koje se primje- karaktera: njuju odredbe posebnog zakona o zaštiti i očuvanju - stara klaonica, k.č.br. 779, PZ, kulturnih dobara, smatraju se sve građevine i prostori - gospodarsko industrijski kompleks Kurilas, koje su UPU-om Hrvatske Kostajnice navedeni kao D.Trstenjaka 13, k.č.br. 913, PZ - prev. i zone zaštite povijesne urbanističke cjeline Hrvatske Kostajnice, i to: - stara zgrada željezničke stanice uz prugu, k.č.br. 4859/1, PZ - prev. - Zona A - zona najstrože zaštite, - Zona B - zona stroge zaštite i - Zona C - zona umjerene zaštite. IV. MEMORIJALNA BAŠTINA U okviru Zone A zaštite koja obuhvaća brdo Djed, arheološku zonu i Park šumu nije moguća nova grad- IV.1. Groblja: nja. S obzirom na valorizaciju nalažu se arheološka - groblje sv. Ane, Reg Z-3633, istraživanja i prezentacija objekata. U slučaju bilo kakvih zemljanih radova nužan je arheološki nadzor. - pravoslavno groblje sa arheol. lokalitetom sru- Arheološke nalaze i nalazišta potrebno je konzervi- šene kapele sv. Petra i Pavla, k.č.br. 1085, rati te adekvatno prezentirati i uključiti u programe P-03-UP/I-677/1-88 PZ i turističke ponude. - groblje sv. Rok, Reg Z-2984. U okviru Zone A zaštite, koja obuhvaća Stari grad Kostajnica i arheološku zonu unutar zaštićenog IV.2. Spomen obilježja: okoliša, ne dozvoljava se nova izgradnja sjeverno od ceste unutar zone zaštite, a na južnoj strani od ceste - 2 kamena obeliska iz Napoleonovog doba na širenje postojeće izgradnje je ograničeno. zapadnom kraju mosta, PZ - prev. Unutar Zone B koja obuhvaća glavne povijesne ko- Nepokretna kulturna dobra iz stavka 2. ovog članka munikacije čija je izgradnja, pogotovo na potezu ul. D. zaštićena su: Trstenjaka i ul. G. Lederera, velikim dijelom oštećena - temeljem upisa u Registar kulturnih dobara ili srušena u ratu, kod interpolacija novih građevina zaštićena su kulturna dobra s oznakom Z, ne smije se narušiti povijesna matrica, a gabaritom - Rješenjem o registraciji donesenim od Regio- i oblikovanjem mora biti usklađena sa tipološkim i nalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture u arhitektonskim obilježjima povijesne izgradnje pripa- Zagrebu koji je na snazi do njihove preregistracije dajućeg ambijenta. Kada se radovi odnose na obnovu zaštićena su kulturna dobra s oznakom Reg., povijesnog objekta treba obavezati investitora da u utvrđenom roku od završetka radova na građevinskoj - u tijeku je postupak zaštite za građevine, arheo- sanaciji objekta izvede radove obnove pročelja prema loške lokalitete i zone, te hortikulturno uređene izdanim konzervatorskim uvjetima. prostore koji su navedeni s oznakom PZ i Unutar Zone C na području istočnog dijela Franko- - evidentirane su građevine i prostori kulturno panske ulice, odvojak M. Demerca, nova katna izgradnja povijesnih vrijednosti lokalnog značaja s ozna- narušila je vizualni doživljaj prilaza intaktnom pošu- kom E. mljenom pejsažu padina Djeda a djelomično narušava i vizuru na ozelenjenu zonu zaštićenog kompleksa 7.2.2. Smjernice za zaštitu nepokretnih kulturnih groblja Sv. Roka i Župne crkve. Katna obostrana dobara izgradnja odvojka ul. A. Vakanovića zadire u zonu pošumljenog brda Djed što degradira taj prostor. Na navedenim potezima ne dozvoljava se daljnje širenje Članak 114. izgradnje niti povećavanje postojećih gabarita. Za sve zahvate na nepokretnim kulturnim dobrima, Potez Kranjčevićeve ulice eksponiran je u vizuri ili za zahvate unutar zaštićene povijesne urbanističke s ulice R. Djetelića pa nova izgradnja treba sačuvati cjeline Hrvatske Kostajnice, UPU-om Hrvatske Kostajnice povijesni građevni pravac, dužim pročeljem orijentira- određuje se ishođenje, posebnim zakonom propisane, na na ulicu i max. visine P+1, kako se ne bi vizualno suglasnosti nadležnog konzervatorskog odjela: nametnula u konfiguraciju padine Djeda. Četvrtak, 6. kolovoza 2009. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 27 - Stranica 1163

U Tomulićevoj ulici zbog iste konfiguracije terena 7.2.5. Smjernice za zaštitu arheoloških zona i novu izgradnju treba locirati isključivo uz južni građevni lokaliteta pravac uz cestu i max. visine P+Potk. Na području Mađara, između ulice R. Djetelića i Članak 117. Unske ulice maksimalna visina nove interpolirane i Svaka intervencija u blizini sigurnih i potencijalnih zamjenske izgradnje može biti P+ Potk kod objekata arheoloških lokaliteta zahtjeva prethodna rekognoscira- paralelno postavljenih s ulicom, a P+1 kod onih po- nja i eventualna probna istraživanja zbog određivanja stavljenim okomito na ulicu. uže zone unutar koje se lokalitet prostire. Kod građevinskih zahvata u zoni arheoloških 7.2.4. Smjernice za zaštitu povijesnih sklopova lokaliteta te potencijalnih evidentiranih arheoloških i građevina lokaliteta potrebno je osigurati arheološki nadzor te prema rezultatima izvršiti zaštitna istraživanja te odlučiti o tretmanu lokaliteta i/ili eventualnoj promjeni Članak 116. građevinskog projekta te mogućoj prezentaciji. Uko- Za svaku pojedinačnu povijesnu zgradu kod koje su liko se prilikom izvođenja zemljanih radova naiđe na utvrđena spomenička svojstva kao najmanja granica predmete ili nalaze arheološkog značenja, potrebno utvrđuje se pripadajuća katastarska čestica. je radove odmah obustaviti, a o nalazu obavijestiti nadležni konzervatorski odjel Ministarstva kulture. Obnovom povijesne zgrade treba zahvatiti i pri- padajući okoliš. Za povijesnu građevinu nacionalnog značenja, iz točke 7.2.1. ovih odredbi (Stari grad Kostajnica), zbog Metodom faksimilske rekonstrukcije obnovit će se visokog stupnja očuvanosti, nužno je održavanje po- srušeni i objekti pred urušavanjem: stojećeg stanja zidanih struktura te, po mogućnosti, niz - kuća Sonnenschein, Trg. N.Š. Zrinski broj 1 zahvata na uređenju i prostornoj prezentaciji objekta. (k.č. 901), Lokalitet je potrebno i arheološki istražiti. - stara apoteka, Ul. D. Trstenjak broj 23 Arheološka zona i lokaliteti regionalnog značenja, (k.č. 929) i iz točke 7.2.1. ovih odredbi, određuju se kao zone prezentacije arheoloških lokaliteta Hrvatske Kostaj- - zgrada stare Finance, Nazorova ulica. nice. S obzirom na valorizaciju nalažu se arheološka Kao alternativa sanaciji zgrade Banke (kuće To- istraživanja i prezentacija objekata. Arheološke nalaze mljenović), Trg N.Š. Zrinski broj 2, (k.č. 899), moguće i nalazišta potrebno je konzervirati te adekvatno pre- je provođenje javnog arhitektonskog natječaja za zentirati i uključiti u programe turističke ponude. Prije izgradnju zamjenskog objekta. svih zemljanih radova nužan je arheološki nadzor. Predlaže se raspisivanje javnog natječaja za urbani- Arheološka zona i lokalitet lokalnog značenja po- stičko arhitektonsko rješenje za interpolaciju izgradnje dručja, iz točke 7.2.1. ovih odredbi, moguće su pre- u Ulici Davorina Trstenjaka na kat.čest. 948. zentacije ovisno o rezultatima istraživanja. S obzirom Za prostor uz Mrzlenački put »Kompleks Kurilas na valorizaciju nalažu se arheološka istraživanja, a Schneider« (na k.č. 913) potrebno je izraditi posebno nakon istraživanja treba donijeti odluku o mogućnosti urbanističko arhitektonsko rješenje. prezentacije objekata. Prije svih zemljanih radova nužan je arheološki nadzor. Potrebno je izraditi projekt korekcije opločenja oba- UPU-om Hrvatske Kostajnice, za područja arheo- loutvrde s cestom od mosta do hotela »Central« prema loških lokaliteta koji su evidentirani konzervatorskom već izdanim konzervatorskim uvjetima i dostaviti ga na podlogom: odobrenje nadležnom konzervatorskom odjelu. - predlaže se rekognosciranje područja eviden- Svi objekti čija obnova nije izvršena u skladu sa tiranih arheoloških lokaliteta, izdanim konzervatorskim uvjetima moraju se naknadno korigirati. - tijekom radova (jaružanje, čišćenje i sl.), u evi- dentiranoj arheološkoj zoni rijeke Une, potrebno Potrebno je obnoviti pročelja svih obnovljenih je osigurati arheološki nadzor te radove prijaviti objekata za koje je od nadležnog Konzervatorskog nadležnom konzervatorskom odjelu Ministarstva odjela odobrena izvedbena projektna dokumentacija kulture, za obnovu pročelja, a ista nije izvedena. - potrebno je provesti arheološka istraživanja Potrebno je sačuvati ozelenjeni neizgrađeni pro- evidentiranih lokaliteta (položaj Kontumaca, stor u zonama: položaj Hajdine kule i sl.) a nakon istraživanja - zona vršnog područja Kubarnovog brda iznad treba donijeti odluku o mogućnosti njihove slojnice 150, prezentacije i - vršna zone brda Trnovac iznad slojnice 175, - prije svih zemljanih radova nužan je arheološki nadzor. - zona jugoistočnih padina Čukura, Na području obuhvata Plana mogući su i drugi, - izgradnja sjevernog dijela Seliške ceste i do sada neevidentirani arheološki nalazi, pa je pri- - Ulica Ante Starčevića - zapadni potez uz likom većih infrastrukturnih zahvata - rekonstrukcije Unu. cesta, izgradnja novih cesta, provođenje plinifikacije, Stranica 1164 - Broj 27 »SLUŽBENI VJESNIK« Četvrtak, 6. kolovoza 2009. vodovodne i kanalizacijske mreže, drugih instalacija, Za postavljanje spremnika, iz alineje 1., stavka potrebno osigurati arheološki nadzor u skladu s po- 2. ovog članka (»zeleni otoci«), potrebno je osigurati sebnim propisom. odgovarajuće prostore kojima se ne će ometati kolni i Područje izgradnje obilaznice sjeverno od grada pješački promet te koji će po mogućnosti biti ograđeni potencijalna je zona arheoloških lokaliteta iz razdo- tamponom zelenila, ogradom ili sl. blja antike i srednjeg vijeka te se utvrđuju slijedeći UPU-om Hrvatske Kostajnice, na lokaciji »bivše uvjeti: ciglane«, planirana je lokacija za smještaj pretovar- - prije izvođenja zemljanih radova, povezanih ne stanice (mjesto za predzbrinjavanje komunalnog s izgradnjom obilaznice, investitor je dužan otpada koji se kasnije transportira na centralno od- osigurati terenski pregled čitave dionice, lagalište). - investitor je, s ciljem utvrđivanja točnog položaja UPU-om Hrvatske Kostajnice omogućava se gradnja i površine arheoloških lokaliteta, dužan osigurati reciklažnih dvorišta, iz alineje 3., stavka 2. ovog članka, rekognosciranje i geofizikalna istraživanja, u sklopu zona gospodarske namjene (u području obu- hvata UPU Hrvatske Kostajnice), odnosno na lokaciji - investitor je dužan osigurati zaštitna arheološka dvorišta tzv. »bivše klaonice« (k.č.br. 779/2 i 779/3 istraživanja čiji obim će odrediti rezultati teren- u Unskoj ulici). Konačna lokacija i uvjeti za smještaj skog pregleda i geofizikalnih istraživanja, reciklažnog dvorišta biti će određena posebnim odlu- - u slučaju otkrića izuzetno vrijednog arheološ- kama Grada Hrvatske Kostajnice u skladu s važećim kog nalaza potrebno je u cilju očuvanja nalaza zakonima i propisima. zbog novonastale situacije prilagoditi (izmijeniti) Za reciklažna dvorišta iz prethodnog stavka ovog projekt i članka obavezno je: - troškove terenskog pregleda, geofizikalnih istra- - rješenje kolnog pristupa i infrastrukturno opre- živanja, zaštitnih arheoloških istraživanja te manje i mogućih izmjena projekta snosi investitor koji - uređenje tampona zaštitnog zelenila prema je obvezan osigurati sve potrebne uvjete za postojećim i planiranim građevnim česticama njegovo neometano provođenje. stambenih i javnih građevina. UPU-om Hrvatske Kostajnice preporuča se nadležnim U reciklažnim dvorištima moguće je predvidjeti znanstvenim i stručnim ustanovama detaljni pregled kontrolirano prikupljanje opasnog otpada iz kućanstava terena radi utvrđivanja arheoloških zona i lokaliteta te (kiseline, ulja, baterije, boje, pesticidi i slično). planiranje i provedba probnih arheoloških istraživanja radi određivanja granica zaštite evidentiranih lokaliteta. Reciklažna dvorišta smatraju se komunalno - ser- Potrebno je istražiti i valorizirati sve do sada stručno i visnim građevinama. znanstveno neobrađene arheološke lokalitete osobito fortifikacije iz vremena ratova s Turcima od kojih mnoge Članak 119. nisu niti ubicirane. O planiranim zahvatima na lokalitetu Svi poslovni i gospodarski pogoni moraju osigu- potrebno je obavijestiti nadležan konzervatorski odjel rati prostor za privremeno skladištenje vlastitog pro- Ministarstva kulture. izvodnog otpada koji mora biti osiguran od utjecaja atmosferilija te bez mogućnosti utjecaja na podzemne 8. Postupanje s otpadom i površinske vode. Postojeći i novootvoreni prostori za privremeno Članak 118. skladištenje proizvodnog otpada iz stavka 1. ovog članka moraju biti jasno obilježeni, a korisnici moraju Sustav gospodarenja komunalnim otpadom na po- voditi evidenciju o vrstama i količinama privremeno dručju UPU-a Hrvatske Kostajnice biti će organiziran uskladištenog otpada. na temelju sustava odvojenog skupljanja pojedinih korisnih komponenti komunalnog otpada koje se mogu korisno upotrijebiti u postojećim tehnološkim procesima, 9. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na odnosno razgraditi za potrebe daljeg iskorištavanja. okoliš UPU-om Hrvatske Kostajnice odvojeno se prikuplja- nje («primarna reciklaža«) korisnog dijela komunalnog Članak 120. otpada predviđa putem: U sklopu UPU-a Hrvatske Kostajnice su, radi - tipiziranih posuda, odnosno spremnika za otpad očuvanja i zaštite okoliša, utvrđena posebno vrijed- ili metalnih kontejnera s poklopcem postavljenih na i osjetljiva područja i cjeline te su određeni uvjeti na javnim površinama za prikupljanje pojedinih uređenja i njihove mjere zaštite. potencijalno iskoristivih vrsta otpada - »zeleni Područja primjene posebnih mjera uređenja i za- otoci« (papir i karton, bijelo i obojeno staklo, štite prikazana su na kartografskom prikazu UPU-a PET, metalni ambalažni otpad, istrošene baterije Hrvatske Kostajnice broj 3.«Uvjeti korištenja, uređenja i sl.), i zaštite površina« u mjerilu 1:5.000. - tipiziranih spremnika postavljenih u domaćin- Mjere sanacije, očuvanja i unapređenja okoliša i stvima za prikupljanje organskog i biološkog njegovih ugroženih dijelova (zaštita zraka, voda i tla otpada te kao i zaštita od buke i vibracija) potrebno je provoditi - uređenjem reciklažnih dvorišta za prikupljanje u skladu s važećim zakonima, odlukama i propisima korisnih i štetnih otpadnih tvari. koji su relevantni za ovu problematiku. Četvrtak, 6. kolovoza 2009. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 27 - Stranica 1165

Uvjeti, smjernice i mjere zaštite okoliša za osobito Naselje Hrvatska Kostajnica ulazi u kategoriju vrijedne resurse: vode (pitka voda i odvodnja), šume, naselja IV. stupnja ugroženosti u kojima se zaštita tlo, zrak i krajobraz utvrđuju se posebnim odlukama stanovništva osigurava u zaklonima i drugim objektima Grada Hrvatske Kostajnice. za zaštitu (sklanjanje u podrumima i sličnim prostori- ma), te osiguranjem dovoljnih neizgrađenih površina Članak 121. za izgradnju zaklona. Unutar područja obuhvata UPU-a Hrvatske Kostaj- Zakloni iz prethodnog stavka ovog članka ne smiju nice, odnosno u njegovoj neposrednoj blizini, ne mogu se graditi u neposrednoj blizini skladišta zapaljivih se graditi građevine, te uređivati ili koristiti zemljište materija, u razini nižoj od podruma zgrade i u plavnim na način koji svojim postojanjem ili upotrebom, ne- područjima. posredno ili potencijalno, ugrožavaju život i rad ljudi, odnosno vrijednosti iznad dozvoljenih granica utvrđenih 9.6. Zaštita od požara i eksplozije posebnim propisima zaštite okoliša u naselju.

9.1. Zaštita zraka Članak 127. Prilikom svih intervencija u prostoru, te izrade Članak 122. dokumenata prostornog uređenja užih područja koji se izrađuju na temelju UPU-a Hrvatske Kostajnice, Mjere zaštite svode se na primjenu posebnih obavezno je koristiti odredbe posebnih propisa koji propisa. reguliraju ovu oblast. Građevine i postrojenja u kojima će se skladištiti i 9.2. Zaštita od buke koristiti zapaljive tekućine ili plinovi moraju se graditi na sigurnosnoj udaljenosti od ostalih građevina i ko- Članak 123. munalnih uređaja, prema posebnim propisima. Mjere zaštite svode se na primjenu posebnih U području obuhvata UPU grada Hrvatske Kostaj- propisa. nice ne predviđa se gradnja građevina za proizvodnju, smještaj i čuvanje eksplozivnih tvari. 9.3. Zaštita voda Kod gradnje plinovoda, odnosno plinovodne mreže i plinskih kotlovnica potrebno je primjenjivati odredbe Članak 124. posebnih propisa. Otpadne vode moraju se ispuštati u javni odvodni Ispred vatrogasnih postaja potrebno je predvidjeti sustav s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda i gradnju po jednog nadzemnog hidranta za punjenje na način propisan od nadležnog distributera. vatrogasnih vozila. Otpadne vode gospodarskih pogona koje ne od- Mjesta za civilna strelišta, poslovne prostore za govaraju propisima o sastavu i kvaliteti voda, prije proizvodnju oružja, promet oružja i streljiva te poprav- upuštanja u javni odvodni sustav moraju se pročistiti ljanje i prepravljanje oružja potrebno je na odgovarajući predtretmanom do propisanog stupnja. način primijeniti odredbe posebnih propisa. Sukladno posebnim propisima potrebno je ishoditi 9.4. Zaštita prostora suglasnost nadležne Policijske uprave na mjere zaštite od požara primijenjene projektnom dokumentacijom za zahvate u prostoru na građevinama, određenim Članak 125. prema tim popisima. Potrebno je održavati kvalitetu uređenja svih gradskih prostora, pri čemu je naročito potrebno štititi Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevine, dijelove grada koji još nisu privedeni planskoj namjeni kao i gašenja požara na građevini i otvorenom prostoru, te parkovne i zaštitne zelene površine. građevina mora imati vatrogasni prilaz određen prema posebnom propisu, a prilikom gradnje i rekonstrukcije Provođenjem plana korištenja i namjene prostora vodoopskrbnih mreža mora se, ukoliko ne postoji, te mjerama očuvanja krajobraznih vrijednosti na po- predvidjeti hidrantska mreža. dručju UPU-a Hrvatske Kostajnice racionalizirat će se korištenje građevnog zemljišta, sačuvati prirodne Sve mjere zaštite od požara iz PPUG-a Hrvatske karakteristike prostora te sanirati devastirana i nea- Kostajnice primjenjuju se na područje obuhvata UPU dekvatno korištena gradska područja. grada Hrvatske Kostajnice.

9.5. Zaštita od ratnih opasnosti Članak 128. U svrhu sprječavanja širenja požara na susjedne Članak 126. građevine, građevina mora biti udaljena od susjednih Kriteriji za određivanje naseljenih mjesta u kojima građevina najmanje 4,0 m ili manje, ako se dokaže se moraju graditi skloništa i druge građevine za zaštitu (uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja stanovništva, stupnjevi ugroženosti te otpornost skloni- požara, požarne karakteristike materijala građevina, šta ovisno o zonama gdje se grade i način određivanja veličinu otvora na vanjskim zidovima građevina i drugo) zona ugroženosti utvrđeni su posebnim propisima. da se požar ne će prenijeti na susjedne građevine. U Stranica 1166 - Broj 27 »SLUŽBENI VJESNIK« Četvrtak, 6. kolovoza 2009. protivnom građevina mora biti odvojena od susjednih obuhvata prikazana je na kartografskom prikazu broj građevina požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 3. »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina« UPU 90 minuta koji, u slučaju da građevina ima krovnu Hrvatske Kostajnice. konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpor- Izrada detaljnog plana uređenja obvezna je za nosti najmanje 90 minuta), nadvisuje krov građevine Detaljni plan uređenja Poduzetničke zone »Poljice«, najmanje 0,5 m ili završava dvostranom konzolom iste površine cca 12,0 ha. vatrootpornosti dužine najmanje 1,0 m ispod pokrova Do donošenja detaljnog plana uređenja iz ovog krovišta koji mora biti od negorivog materijala najmanje članka u području njegovog obuhvata mogu se, u u dužini konzole. skladu sa smjernicama UPU-a Hrvatske Kostajnice, U slučaju da zahvat u prostoru predviđa korište- rekonstruirati postojeće i graditi nove pojedinačne nje zapaljivih tekućina i plinova gdje postoje prostori stambene i poslovne građevine (interpolacije) u zonama ugroženi eksplozivnom atmosferom (zbog čega se mješovite namjene, uz uvjet da je osiguran kolni prilaz pojedini uređaji, oprema i instalacije projektiraju u s pratećom komunalnom infrastrukturom. protueksplozijski zaštićenoj izvedbi), prije ishođenja Dinamika izrade detaljnih planova uređenja te ko- suglasnosti na mjere zaštite od požara primijenjene munalnog opremanja i uređivanja prostora određuje u glavnom projektu potrebno je, sukladno odredbama se posebnim odlukama Grada Hrvatske Kostajnice. posebnog pravilnika, od ovlaštene javne ustanove pri- baviti dokumente s pozitivnim mišljenjem o obavljenom tehničkom nadzoru dokumentacije. Članak 132. Prilikom projektiranja pojedinog zahvata u prostoru Na području obuhvata UPU Hrvatske Kostajnice primijeniti propise vezane za zaštitu od požara koji su nisu planirana područja na kojima je planirano provoditi važeći u trenutku izrade projektne dokumentacije. urbanu komasaciju.

9.7. Zaštita od potresa Članak 133. Za funkcionalno rješenje i oblikovanje pojedinih Članak 129. važnijih građevina (građevine u povijesnoj jezgri, javne i društvene građevine i ostale građevine koje se Prema postojećoj mikroseizmičkoj rajonizaciji po- grade iz državnog ili gradskog proračuna) i prostorno dručje grada Hrvatske Kostajnice ulazi u VII. zonu MCS uređenje atraktivnih dijelova gradskog prostora (važniji ljestvice prema mogućem intenzitetu potresa. javni prostori, kompleksi javne namjene), dokumentima Protivpotresno projektiranje i građenje treba pro- prostornog uređenja užih područja, odnosno poseb- voditi u skladu s postojećom seizmičkom mikrorejo- nim odlukama Grada Hrvatske Kostajnice može se nizacijom, sukladno postojećoj regulativi i tehničkim utvrditi obveza raspisivanja arhitektonskih, odnosno normativima. urbanističko-arhitektonskih natječaja koji mogu biti pozivni i javni. 10. Mjere provedbe plana 10.2. Smjernice za izradu detaljnih planova ure- Članak 130. đenja čija je izrada i donošenje određeno UPU-om Hrvatske Kostajnice Gradnja građevina i uređaja, parcelacija i uređivanje zemljišta, kao i obavljanje drugih radnji iznad, ispod ili na površini zemlje, na području obuhvata, moraju Članak 134. biti u skladu s UPU-om Hrvatske Kostajnice. Detaljnim planovima uređenja čija je izrada propisa- Izmjena posebnih propisa i odluka koje donosi na ovom Odlukom, detaljno će se razraditi u skladu s Sabor, pojedina ministarstva ili Županija, uključivo temeljnim postavkama UPU-a Hrvatske Kostajnice: dokumente prostornog uređenja širih područja, izmjene - uvjeti za gradnju i uređenje pojedinih zahvata u upisa u registar zaštićenih kulturnih dobara, promje- prostoru u odnosu na njihovu namjenu, položaj na kategorije razvrstavanja javnih cesta i slično, ne i veličinu, smatraju se izmjenom plana. - opće smjernice oblikovanja u sklopu pojedinih U slučaju da se donesu posebni zakoni ili propisi, zahvata u prostoru, strožiji od normi iz ove Odluke, kod izdavanja lokacij- skih uvjeta primijenit će se strožije norme. - uvjeti i način priključivanja pojedinih zahvata u prostoru na komunalnu infrastrukturu i Za izgradnju građevina i za izvođenje radova koji mogu imati utjecaja na vodni režim obavezno je ishoditi - mjere za zaštitu okoliša, prirodnih, krajobraznih, vodopravne uvjete i vodopravnu suglasnost prema kulturno-povijesnih i drugih vrijednosti. odredbama posebnog zakona. Detaljnim planovima iz prethodnog članka moguće je odrediti: 10.1. Obveza izrade detaljnih planova uređenja - detaljnije razgraničavanje unutar zona pojedinih namjena, - detaljniju namjenu prostora od one propisane Članak 131. UPU-om Hrvatske Kostajnice u kojem se slu- Obveza izrade dokumenata prostornog uređenja čaju na pojedinu namjenu primjenjuju odredbe užeg područja (detaljnih planova uređenja) s granicom planova užih područja i Četvrtak, 6. kolovoza 2009. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 27 - Stranica 1167

- viši prostorni standard od onog određenog 10.3. Rekonstrukcija građevina čija je namjena UPU-om Hrvatske Kostajnice za zone pojedine protivna planiranoj namjeni namjene (manja visina ili broj etaža građevina, manja izgrađenost građevne čestice, veći razmak Članak 136. građevina i slično). Sve legalno izgrađene građevine koje se nalaze na površinama predviđenim UPU-om Hrvatske Kostajnice Članak 135. mogu se za drugu namjenu, do privođenja planiranoj UPU-om Hrvatske Kostajnice su utvrđene slije- namjeni, rekonstruirati u obujmu neophodnom za deće smjernice za potrebe izrade Detaljnog plana poboljšanje uvjeta života i rada, u skladu sa smjerni- uređenja Poduzetničke zone »Poljice« (u nastavku: cama ovog plana. DPU »Poljice«): Smjernice za rekonstrukciju iz stavka 1. ovog članka su za: - gradnja novih i rekonstrukcija postojećih građe- vina gospodarske poslovne namjene (uslužne, trgovačke, komunalno-servisne ili slične namjene) I. stambene, odnosno stambeno-poslovne gra- i gospodarske proizvodne namjene (industrijske, đevine: zanatske ili slične namjene) i - obnova, sanacija i zamjena oštećenih i dotra- - gradnja pratećih sadržaja i građevina koji služe jalih konstruktivnih i drugih dijelova građevina, i upotpunjuju osnovnu djelatnost u skladu s krovišta, stropa, potkrovlja, poda, stolarije i odredbama UPU-a Hrvatske Kostajnice. slično, u postojećim gabaritima, Najmanja površina novoformirane građevne - priključak na građevine i uređaje komunalne čestice za građevine gospodarske namjene može infrastrukture te rekonstrukcija svih vrsta in- iznositi: stalacija, - za proizvodnu industrijsku - dogradnja sanitarnih prostorija (WC, kupaonica s namjenu - 1.500 m2 ulaznim predprostorom) uz postojeće stambene i stambeno-poslovne građevine koje nemaju 2 - za proizvodnu zanatsku namjenu - 500 m iste izgrađene u svom sastavu ili na postojećoj - za poslovnu namjenu - 500 m2 građevnoj čestici, i to u najvećoj površini od 12 2 Širina novoformirane građevne čestice ne smije m bruto po stanu ili poslovnom prostoru, biti manja od 20,0 m. - dogradnja odnosno nadogradnja stambenih ili pomoćnih prostora u funkciji osiguranja ne- Izgrađenost novoformirane građevne čestice može ophodnih uvjeta korištenja (uvjeti: dogradnja, iznositi: odnosno nadogradnja prostora s postojećim ne - za gospodarske proizvodne prelazi ukupno 75 m2 građevinske (bruto) povr- građevine - najviše 40% šine svih etaža, rekonstrukcijom se ne poveća - za gospodarske poslovne broj stanova i dograđena površina ne računa građevine - najviše 60% se u slučaju naknade uklanjanja zgrade), Najveći koeficijent iskorištenosti novoformirane - popravak postojećeg i postava novog krovi- građevne čestice može iznositi 0,8. šta, bez nadozida kod građevina s dotrajalim ravnim krovom ili s nadozidom ako se radi o Najmanje 20% površine građevne čestice mora povećanju stambenog prostora (alineja 4. ove biti ozelenjeno. podtočke), DPU-om »Poljice« potrebno je u skladu s odred- - adaptacija potkrovnog prostora unutar posto- bama UPU-a Hrvatske Kostajnice propisati: jećeg gabarita u stambeni prostor, - način gradnje, udaljenost od regulacijskog - prenamjena dijela stambene građevine u po- pravca i susjednih međa, slovni prostor unutar postojećih gabarita, - visinu i broj etaža građevina, - uređenje građevne čestice, sanacija postojećih - izgrađenost građevnih čestica, ograda i potpornih zidova radi sanacije terena (klizišta) i - udaljenost građevina u odnosu na regulacijski pravac i - sve adaptacije i sanacije po nalogu nadležnih inspekcijskih službi. - mjere za zaštitu okoliša. Iznimno, planom se mogu zadržati: II. građevine ostalih namjena: - veličina, izgrađenost i koeficijent iskorištenosti - obnova i sanacija oštećenih i dotrajalih kon- postojećih građevnih čestica gospodarske na- struktivnih dijelova građevina i krovišta, mjene, - dogradnja sanitarija, garderoba, manjih spremišta - visina odnosno etažnost postojećih građevina i sl., do najviše 16 m2 izgrađenosti, za građe- i vine do 100 m2 građevinske (bruto) površine, - namjena, veličina, izgrađenost i koeficijent odnosno do 5% ukupne građ. (bruto) površine iskorištenosti postojećih građevnih čestica za veće građevine, uz uvjet da se dograđena mješovite namjene u području obuhvata DPU površina ne računa u slučaju naknade uklanjanja »Poljice«. zgrade, Stranica 1168 - Broj 27 »SLUŽBENI VJESNIK« Četvrtak, 6. kolovoza 2009.

- prenamjena i funkcionalna preinaka građevina U elaborat UPU-a Hrvatske Kostajnice svatko ima unutar postojećih gabarita građevine vezano uz pravo uvida. prenamjenu prostora, ali pod uvjetom da novo- Uvid u UPU grada Hrvatske Kostajnice može se planirana namjena ne pogoršava stanje okoliša obaviti Gradskom poglavarstvu Grada Hrvatske Ko- i svojim korištenjem ne utječe na zdravlje ljudi stajnice, Trg kralja Tomislava 2b. u okolnim stambenim prostorima, - izmjena uređaja i instalacija vezanih za promjenu Članak 139. tehnoloških rješenja, s time da se građevine ne Danom stupanja na snagu ove Odluke prestaje mogu dograđivati izvan postojećih gabarita, važiti Generalni urbanistički plan Hrvatske Kostajnice - prenamjena stambenog prostora nepodesnog (»Službeni vjesnik«, broj 26/88, 2/99 i 07/99). za stanovanje u prizemlju (iznimno na katu) u poslovni prostor kada za to postoje ostali uvjeti, ali samo unutar postojećeg gabarita i prema Članak 140. ostalim važećim propisima, UPU Hrvatske Kostajnice stupa na snagu osmog dana od dana objave ove Odluke u »Službenom vje- - dogradnja i zamjena dotrajalih instalacija, te sniku« Grada Hrvatske Kostajnice. priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture (elektrika, plin, vodovod, kanali- zacija, telefon), SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA - rekonstrukcija svih vrsta instalacija, dograd- GRAD HRVATSKA KOSTAJNICA nja i zamjena građevina i uređaja komunalne GRADSKO VIJEĆE infrastrukture i rekonstrukcija javno prometnih KLASA: 022-05/07-01/53 površina, URBROJ: 2176/02-07-01-2 - sanacija postojećih ograda i potpornih zidova Hrvatska Kostajnica, 4. kolovoza 2009. radi sanacije terena (klizišta) i - sve adaptacije i sanacije po nalogu nadležnih Predsjednica inspekcijskih službi. Marija Krupić, prof., v.r.

10.4. Rekonstrukcija građevina čija namjena nije protivna planiranoj namjeni, ali je protivna 22. odredbama za provođenje Na temelju članka 43. stavka 2. Zakona o ustano- vama (»Narodne novine«, broj 76/93, 29/97, 47/99 i 35/08), članka 30. Statuta Gradske knjižnice i čita- Članak 137. onice Hrvatska Kostajnica (»Službeni vjesnik«, broj Sve legalno izgrađene građevine koje se ne ukla- 31/03 - pročišćeni tekst), članka 27. Statuta Grada paju u smjernice UPU-a Hrvatske Kostajnice mogu se Hrvatska Kostajnica (»Službeni vjesnik«, broj 9/06, rekonstruirati u okviru postojećih gabarita, a dogradnja 12/06 i 12/09) i članka 39. i 40. Poslovnika Gradskog i nadogradnja može se vršiti u skladu sa smjernicama vijeća Grada Hrvatska Kostajnica (»Službeni vjesnik«, ovog plana. broj 9/06 i 12/06), Gradsko vijeće Grada Hrvatska Rekonstrukcija građevina u prometnim i infrastruk- Kostajnica, na 3. sjednici održanoj 4. kolovoza 2009. turnim koridorima je moguća samo uz posebne uvjete godine, donijelo je i suglasnost nadležnih institucija. ODLUKU C. ZAVRŠNE ODREDBE o imenovanju vršitelja dužnosti ravnateljice Gradske knjižnice i čitaonice Hrvatska Kostajnica Članak 138. Ovom Odlukom utvrđuju se 4 (četiri) izvornika Ur- Članak 1. banističkog plana uređenja grada Hrvatske Kostajnice Imenuje se MIRA IKASOVIĆ za vršitelja dužnosti ovjerenih pečatom Gradskog vijeća Grada Hrvatske ravnateljice Gradske knjižnice i čitaonice Hrvatska Kostajnice i potpisom predsjednika Gradskog vijeća Kostajnica, s danom 19. kolovoza 2009. godine do Grada Hrvatske Kostajnice. imenovanja ravnatelja, a najduže do godinu dana. Po jedan izvornik UPU-a Hrvatske Kostajnice za- jedno s ovom Odlukom dostavlja se: Članak 2. 1. Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja Ova Odluka stupa na snagu danom objave, a i graditeljstva Republike Hrvatske objavit će se u »Službenom vjesniku« Grada Hrvatske 2. Upravnom odjelu za prostorno uređenje i gra- Kostajnice. diteljstvo Sisačko-moslavačke županije 3. Županijskom zavodu za prostorno uređenje i SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA graditeljstvo Sisačko-moslavačke županije GRAD HRVATSKA KOSTAJNICA 4. Gradonačelnik Grada Hrvatske Kostajnice. GRADSKO VIJEĆE Četvrtak, 6. kolovoza 2009. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 27 - Stranica 1169

KLASA: 022-05/09-01/22 Poslovnika Gradskog vijeća Grada Hrvatska Kostajnica URBROJ: 2176/02-09-01-1 (»Službeni vjesnik«, broj 9/06 i 12/06), Gradsko vijeće Hrvatska Kostajnica, 4. kolovoza 2009. Grada Hrvatska Kostajnica, na 3. sjednici održanoj 4. kolovoza 2009. godine, donijelo je Predsjednica Marija Krupić, prof., v.r. ODLUKU o usklađivanju podataka u Planu zaštite od požara 23. Na temelju članka 5. stavka 2. Zakona o zaštiti od Članak 1. požara (»Narodne novine«, broj 58/93, 33/05, 107/07 i Zbog nastalih promjena u osobnim podacima i tele- 38/09) i članka 27. Statuta Grada Hrvatska Kostajnica fonskim brojevima odgovornih osoba u Planu zaštite od (»Službeni vjesnik«, broj 9/06, 12/06 i 12/09) i članka 39. požara, usklađuju se sljedeći podaci, kako slijedi:

Telefon Strana Tablica Ime i prezime RB Ustanova Funkcija Adresa (ustanova i (broj) (broj) odgovorne osobe mobitel)

1. 2/8 3 DVD zamj. zap. D. Trstenjaka 42 Ivica Rožić 098/658-266 2. 2/8 3 DVD Selište zapovjednik Selište 24 Zlatko Galić 044/853-038 Kostajničko 3. 2/8 3 DVD Selište zamj. zap. Selište 23 Milan Crnković 091/5666-127 Kostajničko 4. 2/8 3 VZP HK predsj. VZP H. Majur Zdravko Bobetko 044/859-100 Kostajnica 098/486-857 098/441-292 5. 2/8 3 VZP HK zap. VZP H. G. Lederera 15 Tomislav Paunović 098/262-993 Kostajnica 6. 4/8 5 VZ SMŽ zap. VZP SMŽ Trebarjevo Mijo Brlečić 098/390-100 7. 4/8 5 VZP HK zap. VZP H. G. Lederera 15 Tomislav Paunović 098/262-993 Kostajnica 8. 4/8 6 Šumarija upravitelj G. Lederera 60 Đuro Dražić 098/440-936 Hrv. Kost. 044/851-401 044/851-081 9. 6/8 11 JP Kom. direktor Unska 1 Ivana Švaga-Delić 044/525-511 d.o.o. 098/376-647 10. 6/8 13 UP Central direktor V. Nazora 1 Branka Galeković 091/622-6166 d.o.o. 044/525-100 11. 7/8 14 Dom voditelj J. Marića 1 Dr. Igor Srček zdravlja ispostave J. B. Jelačića 59, Hrv. 098/220-340 Kostajnica 12. 7/8 15 Grad Hrv. Gradonačelnik G. Lederera 15 Tomislav Paunović 044/851-103 Kost. 098/262-993

13. 7/8 15 Grad Hrv. Zamjenica V. Nazora 12 Ikasović Lidija 098/382-083 Kost. Gradonačelnika 099/314-5231

* tekst koji se mijenja označen je podebljanim i zatamljen je.

Članak 2. Zbog nastalih promjena u vozilima i opremi u Planu zaštite od požara, usklađuju se podaci o vatrogasnim postrojbama DVD-a Hrvatska Kostajnica i DVD-a Selište Kostajničko u Planu zaštite od požara (tablica 1 na str. 2/8) s podacima iz Procjene ugroženosti od požara (tablica 1 - 6, na str 7/38). Stranica 1170 - Broj 27 »SLUŽBENI VJESNIK« Četvrtak, 6. kolovoza 2009.

Vatr. Operativni Vatrogasne postrojbe domovi Vozila i oprema članovi (broj) spremišta 1. NV Magirus (‘63) 2. NV Mercedes (‘07) 3.prateća cisterna TAM (‘84) DVD Hrvatska Kostajnica 30 + 4. kombi Mercedes (‘97) 5. pumpa Rozenbaure (‘88) 6. Mazda BT 2500 sa iniskotlačnim modulom (‘09) 1. kombi Opel vivaro (‘06) DVD Selište Kostajničko 10 + 2. Prikolica sa iniskotlačnim modulom (‘09)

* tekst koji se mijenja označen je podebljanjem i zatamljen je

Članak 3. II. KONSTITUIRANJE GRADSKOG VIJEĆA Odluka s usklađenim tablicama podataka je sastavni dio Plana zaštite od požara. Članak 2. Konstituirajuća sjednica Gradskog vijeća saziva se Članak 4. na način, po postupku i u rokovima utvrđenim zakonom, Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana a Gradsko vijeće je konstituirano izborom predsjednika objave u »Službenom vjesniku« Grada Hrvatske Gradskog vijeća, ukoliko je na konstituirajućoj sjednici Kostajnice. nazočna većina članova Gradskog vijeća. Do izbora predsjednika Gradskog vijeća sjednicom predsjedava SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA dobno najstariji vijećnik, koji tu dužnost prihvati. GRAD HRVATSKA KOSTAJNICA Predsjedatelj konstituirajuće sjednice (u daljnjem GRADSKO VIJEĆE tekstu: predsjedatelj) ima, do izbora predsjednika Gradskog vijeća sva prava i dužnosti predsjednika KLASA: 022-05/03-01/43 URBROJ: 2176/02-03-01-2 Gradskog vijeća u pogledu predsjedanja i rukovođenja Hrvatska Kostajnica, 4. kolovoza 2009. sjednicom, a do izbora Mandatne komisije i Komisije za izbor i imenovanja, ovlašten je predlagati donošenje Predsjednica odluka, a to pravo pripada i najmanje 1/3 vijećnika, ako Marija Krupić, prof., v.r. ovim Poslovnikom nije određeno da pojedine odluke predlaže određeno tijelo ili veći broj vijećnika. Nakon što je Gradsko vijeće konstituirano, izvodi se himna Republike Hrvatske »Lijepa naša domovino« 24. i svečana pjesma Grada Hrvatske Kostajnice. Na temelju članka 33. Zakona o lokalnoj i područ- noj (regionalnoj) samoupravi (»Narodne novine«, broj 33/01, 60/01 - vjerodostojno tumačenje, 129/05, Članak 3. 109/07, 125/08 i 36/09) i članka 27. Statuta Grada Hrvatske Kostajnice (»Službeni vjesnik«, broj 9/06, Nakon izvješća Mandatne komisije o provedenim 12/06 i 12/09), Gradsko vijeće Grada Hrvatska Ko- izborima, vijećnici polažu prisegu. stajnica, na 3. sjednici održanoj 4. kolovoza 2009. Predsjedatelj izgovara prisegu sljedećeg sadr- godine, donosi žaja: »Prisežem svojom čašću da ću dužnost vijećnika u POSLOVNIK Gradskom vijeću Grada Hrvatske Kostajnice obavljati Gradskog vijeća Grada Hrvatske Kostajnice savjesno i odgovorno, i da ću se u svom radu držati Ustava Republike Hrvatske, zakona i Statuta Grada Hrvatske Kostajnice, te da ću se zauzimati za sveko- I. UVODNE ODREDBE liki napredak Republike Hrvatske i Grada Hrvatske Kostajnice«. Članak 1. Predsjedatelj poslije pročitane prisege proziva Ovim Poslovnikom se detaljnije uređuje način pojedinačno vijećnike, a vijećnik nakon što je iz- konstituiranja Gradskog vijeća, ostvarivanje prava, govoreno njegovo ime i prezime, ustaje i izgovara: obveza i odgovornosti vijećnika, ostvarivanje prava »Prisežem«, potpisuje tekst prisege te istu predaje i dužnosti predsjednika i potpredsjednika Gradskog predsjedatelju. vijeća, sastav i način rada radnih tijela, način i postu- pak donošenja akata u Gradskom vijeću, sazivanje, Vijećnik koji nije bio nazočan na konstituirajućoj rad i tijek sjednice, postupak izbora i imenovanja, te sjednici, kao i zamjenik vijećnika, kad počinje obavljati druga pitanja od značaja za rad Gradskog vijeća Grada dužnost vijećnika, polaže prisegu na prvoj sjednici na Hrvatske Kostajnice. kojoj je nazočan.

Četvrtak, 6. kolovoza 2009. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 27 - Stranica 1171

Članak 4. Klub vijećnika mora imati najmanje 3 člana. U slučaju mirovanja mandata i prestanka mandata Klubovi vijećnika obvezni su o svom osnivanju vijećnika, vijećnika zamjenjuje zamjenik vijećnika. obavijestiti predsjednika Gradskog vijeća, te podatke Vijećnika izabranog na stranačkoj listi, zamjenjuje o članovima. kandidat s dotične liste koji nije izabran, a kojeg odredi Predsjednik Gradskog vijeća brine da se klubovima politička stranka. vijećnika osiguraju prostorni i drugi tehnički uvjeti za Vijećnika izabranog na koalicijskoj listi dviju ili više rad (prostorije za sjednice, prijepis, umnožavanje i političkih stranaka zamjenjuje neizabrani kandidat s dostavu materijala i dr.). dotične liste s koje je izabran i član, a kojeg odredi politička stranka kojoj je u trenutku izbora pripadao IV. PRAVA I DUŽNOSTI PREDSJEDNIKA I član predstavničkog tijela kojem je prestao mandat. POTPREDSJEDNIKA GRADSKOG VIJEĆA Vijećnika izabranog na nezavisnoj listi zamjenjuje prvi sljedeći neizabrani kandidat s liste. Članak 10. Ostavka se podnosi u pisanom obliku Mandatnoj Vijeće ima predsjednika i dva potpredsjednika. komisiji na način propisan odredbama Statuta Grada Hrvatske Kostajnice. Predsjednika odnosno potpredsjednike bira Grad- sko vijeće iz redova vijećnika, javnim glasovanjem, na prijedlog Komisije za izbor i imenovanja ili na prijed- Članak 5. log najmanje 1/3 vijećnika Gradskog vijeća, većinom Nakon dane prisege vijećnika, izbora predsjedni- glasova svih vijećnika. ka Vijeća, članova Mandatne komisije i Komisije za Prijedlog vijećnika mora biti podnesen u pisanom izbor i imenovanja, predsjednik Vijeća ili najmanje obliku i potvrđen potpisom vijećnika. Vijećnik može 1/3 vijećnika mogu predložiti dopunu dnevnog reda svojim potpisom podržati prijedlog samo za jednog konstituirajuće sjednice. kandidata.

III. PRAVA I DUŽNOSTI VIJEĆNIKA Članak 11. Izbor predsjednika i potpredsjednika se obavlja glasovanjem zasebno za svakog kandidata. Članak 6. Ako prigodom glasovanja za izbor predsjednika i Prava i dužnosti vijećnika propisana su Statutom potpredsjednika niti jedan kandidat ne dobije potrebnu Grada Hrvatske Kostajnice. većinu, glasovanje o istim kandidatima se ponavlja. Ako je za izbor predsjednika i potpredsjednika bilo Članak 7. predloženo više od dva kandidata, u ponovljenom Pročelnici upravnih tijela dužni su vijećniku pružiti glasovanju sudjeluju dva kandidata koji su dobili obavijesti i uvide u materijal o temama koje su na najviše glasova. dnevnom redu sjednice Gradskog vijeća ili se pripre- Ako su kandidati dobili isti broj glasova, glasovanje maju za sjednice Gradskog vijeća ili radnog tijela čiji o istim kandidatima se ponavlja. je član, a i druge obavijesti koje su mu kao vijećniku Ako niti u ponovljenom glasovanju niti jedan kan- potrebne. didat ne dobije potrebnu većinu, ponavlja se izborni Vijećnik može zatražiti obavijesti i objašnjenja od postupak u cijelosti. predsjednika Gradskog vijeća i predsjednika radnih Između izabranih potpredsjednika Vijeća, predsjednik tijela o radu tijela kojima oni predsjedavaju. Vijeća određuje potpredsjednika, koji ga zamjenjuje u slučaju njegove odsutnosti ili spriječenosti. Članak 8. Upravno tijelo koje obavlja stručne poslove za Članak 12. Gradsko vijeće dužno je pružiti pomoć vijećniku u Prava i dužnosti predsjednika Gradskog vijeća obavljanju njegove funkcije, a napose u izradi prijedloga propisana su Statutom Grada Hrvatske Kostajnice i koje on podnosi, u obavljanju poslova i zadataka koje ovim Poslovnikom. mu je povjerilo radno tijelo Gradskog vijeća odnosno da mu osigura dopunsku dokumentaciju za pojedine teme ili predmete koji su na dnevnom redu sjednice Članak 13. Gradsko vijeća ili radnih tijela, a može tražiti i stručne Predsjednik Gradskog vijeća prema potrebi, saziva obavijesti i objašnjenja radi potpunijeg upoznavanja i međustranački kolegij koji se sastoji od predsjednika praćenja problema na koje nailazi u obavljanju funkcije klubova vijećnika. vijećnika. Članak 14. Članak 9. Predsjedniku Gradskog vijeća u pripremanju i Vijećnici Gradskog vijeća mogu osnovati Klub organiziranju sjednice Gradskog vijeća pomaže pro- vijećnika prema stranačkoj pripadnosti i Klub neza- čelnik upravnog tijela koje obavlja stručne poslove za visnih vijećnika. Gradsko vijeće.

Stranica 1172 - Broj 27 »SLUŽBENI VJESNIK« Četvrtak, 6. kolovoza 2009.

V. RADNA TIJELA Komisija za dodjelu javnih priznanja bira se na prijedlog predsjedatelja, kluba vijećnika ili 1/3 članova Gradskog vijeća. Članak 15. Predsjednik Komisije po položaju je gradonačelnik, Radna tijela Gradskog vijeća osnovana Statutom a predsjednik i potpredsjednici Gradskog vijeća su Grada su: članovi po položaju. 1. Mandatna komisija, Način rada Komisije i kriteriji za dodjelu javnih 2. Komisija za izbor i imenovanja, priznanja regulirani su Odlukom o javnim priznanjima 3. Komisija za Statut, Poslovnik i normativnu Grada Hrvatske Kostajnice. djelatnost. 4. Komisija za financije i Proračun Članak 21. 5. Komisija za dodjelu javnih priznanja. Način rada radnih tijela Gradskog vijeća, reguliran Pored radnih tijela navedenih u stavku 1. ovog je odlukom o osnivanju radnih tijela. članka, Gradsko vijeće posebnom odlukom osniva i O sazivanju sjednica radnih tijela Gradskog vijeća, druga radna tijela u svrhu priprema odluka iz djelokruga vijećnici koji nisu članovi tih radnih tijela, obavještavaju Gradskog vijeća. se putem oglasne ploče Gradskog vijeća i objavom na Predsjednik radnog tijela bira se u pravilu između web stranici Grada Hrvatske Kostajnice. vijećnika, a članovi iz reda znanstvenih, stručnih i U radnim tijelima razmatraju se akti koje donosi drugi javnih osoba, na prijedlog Komisije za izbor i Gradsko vijeće, a odnosi se na djelokrug rada radnog imenovanja, uz prethodni poziv političkim strankama koje imaju vijećnike da dostave svoje prijedloge. tijela. O prijedlogu kandidata za predsjednika i članove Radno tijelo obvezno je o svojim zaključcima oba- radnih tijela glasuje se u cjelini. vijestiti predlagatelja akta, gradonačelnika i Gradsko vijeće.

Članak 16. VI. ODNOS GRADSKOG VIJEĆA I GRADONAČEL- Mandatnu komisiju čine predsjednik i dva člana. NIKA Mandatna komisija bira se na prvoj sjednici Gradskog vijeća iz redova vijećnika, na prijedlog predsjedatelja, kluba vijećnika ili 1/3 članova Gradskog vijeća. Članak 22. Gradonačelnik i zamjenik/ci gradonačelnika na prvoj sjednici Gradskog vijeća polažu prisegu. Članak 17. Predsjednik Gradskog vijeća čita prisegu sljedećeg Komisiju za izbor i imenovanja, čine predsjednik i dva člana. sadržaja: »Prisežem svojom čašću da ću dužnost gradonačelnika/zamjenika Grada Hrvatske Kostajnice Komisija za izbor i imenovanja bira se na prvoj obavljati savjesno i odgovorno, i da ću se u svom radu sjednici Gradskog vijeća na prijedlog predsjedatelja, držati Ustava Republike Hrvatske, zakona i Statuta kluba vijećnika ili 1/3 članova Gradskog vijeća, u Grada Hrvatske Kostajnice, te da ću se zauzimati pravilu iz redova vijećnika. za svekoliki napredak Republike Hrvatske i Grada Hrvatske Kostajnice«. Članak 18. Predsjednik Gradskog vijeća poslije pročitane Komisiju za Statut, Poslovnik i normativnu djelatnost prisege proziva pojedinačno gradonačelnika i zamje- čine predsjednik i dva člana. nika/ke, a gradonačelnik i zamjenik/ici nakon što je Predsjednik Komisije se bira iz redova vijećnika, izgovoreno njihovo ime i prezime, ustaju i izgovaraju: a članovi iz redova vijećnika ili iz reda znanstvenih, »Prisežem«, potpisuju tekst prisege te istu predaju stručnih i drugi javnih osoba, na prijedlog predsje- predsjedatelju. datelja, kluba vijećnika ili 1/3 članova Gradskog vijeća. Članak 23. Gradonačelnik i zamjenik/nici prisustvuju sjedni- Članak 19. cama Gradskog vijeća. Komisiju za financije i proračun čine predsjednik Gradonačelnik određuje izvjestitelja za točke dnev- i dva člana. nog reda koje su po njegovu prijedlogu uvrštene u Komisija za financije i proračun bira se na prijedlog dnevni red sjednice Gradskog vijeća. predsjedatelja, kluba vijećnika ili 1/3 članova Gradskog vijeća. Predsjednik komisije se bira iz redova vijećnika, Članak 24. a članovi iz redova vijećnika ili iz reda znastvenih, stručnih i drugih javnih osoba. Izvjestitelj, nazočan na sjednicama Gradskog vijeća i radnih tijela Gradskog vijeća, sudjeluje u njihovom radu, iznosi stajališta gradonačelnika, daje obavijesti Članak 20. i stručna objašnjenja, te obavještava gradonačelnika Komisiju za dodjelu javnih priznanja čine predsjed- o stajalištima i mišljenjima Gradskog vijeća odnosno nik i osam članova. radnih tijela. Četvrtak, 6. kolovoza 2009. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 27 - Stranica 1173

Ako na raspravi nije nazočan ovlašteni izvjestitelj, teku rokovi za razmatranje akata utvrđeni ovim Poslov- Gradsko vijeće ili radno tijelo može, smatra li da je nikom, a ako nedostaci ne budu otklonjeni u roku od 15 prisutnost izvjestitelja nužna, raspravu o toj temi dana od poziva da se prijedlog akta uskladi, smatrat prekinuti ili odgoditi. će se da akt i nije upućen Gradskom vijeću. Ukoliko je prijedlog odluke skinut s dnevnog Članak 25. reda ili odluka nije donesena na Gradskom vijeću, može se ponovno staviti na dnevni red po isteku roka O sazvanim sjednicama predsjednik Gradskog vijeća od 3 mjeseca, osim ako Gradsko vijeće ne odluči i predsjednici radnih tijela Gradskog vijeća izvješćuju drukčije. gradonačelnika i izvjestitelje najkasnije 8 dana prije dana održavanja sjednice. Članak 32.

Članak 26. Postupak donošenja akta pokreće se prijedlogom akta. Način i postupak pokretanja razrješenja gradonačelni- ka propisan je Statutom Grada Hrvatske Kostajnice. Prijedlog akta sadrži pravnu osnovu za donošenje, tekst prijedloga akta s obrazloženjem, tekst odredaba važećeg akta koja se mijenja odnosno dopunjuje. VII. AKTI VIJEĆA Uz prijedlog akta može se podnijeti i odgovarajuća dokumentacija. Članak 27. Predlagatelj akta odnosno njegov predstavnik može na početku rasprave podnijeti uvodno usmeno Odluke i druge akte (u daljnjem tekstu: akti) koje izlaganje i kratko dopunsko obrazloženje prijedloga, Gradsko vijeće donosi na temelju prava i ovlaštenja a ako se predlaže da opći akt stupi na snagu danom utvrđenih zakonom i Statutom potpisuje predsjednik objave, dužan je posebno obrazložiti opravdanost Vijeća. ranijeg stupanja na snagu. Predlagatelj odluke ima pravo uzimati riječ u tijeku Članak 28. rasprave, davati objašnjenja, iznositi svoja mišljenja i Na izvornike odluka i drugih akata Gradskog vijeća izjašnjavati se o podnesenim amandmanima i o izra- stavlja se pečat Gradskog vijeća. ženim mišljenjima i primjedbama. Pod izvornikom odluka odnosno drugih akata Gradonačelnik može tražiti riječ u tijeku rasprave Gradskog vijeća podrazumijeva se onaj tekst odluke o aktu i kada on nije predlagatelj. Ista prava ima i iz- odnosno drugog akta, koji je usvojen na sjednici vjestitelj radnog tijela i Komisija za Statut, Poslovnik Gradskog vijeća. i normativnu djelatnost. Izvornici akata Gradskog vijeća čuvaju se u pi- smohrani Grada. Članak 33. Ako dva ili više predlagatelja upute posebne prijedloge Članak 29. odluka kojima se uređuje isto područje, predsjednik Statut, odluke i drugi opći akti Gradskog vijeća, od- Gradskog vijeća pozvat će predlagatelje da objedine luka o izboru, imenovanju i razrješenju osoba koje bira prijedloge odluka u jedan prijedlog. ili imenuje Gradsko vijeće objavljuju se u Službenom Ako se ne postigne dogovor, predsjednik Gradskog glasilu i na službenim web stranicama Grada. vijeća će unijeti prijedloge odluka u prijedlog dnevnog O objavljivanju akata iz stavka 1. ovog članka, reda sjednice Gradskog vijeća redoslijedom kojim su brine se upravno tijelo koje obavlja stručne poslove dostavljeni. za Gradsko vijeće. Članak 34. Članak 30. Uvodno izlaganje i dopunsko obrazloženje Ovlašteni predlagatelji akata koje donosi Gradsko prijedloga akta može trajati najduže 5 minuta, a za vijeće jesu: vijećnici, klub vijećnika, gradonačelnik i prijedlog proračuna i prijedlog prostornog plana 15 radna tijela Gradskog vijeća, osim ako je zakonom minuta. propisano da pojedini prijedlog mogu podnijeti samo Gradsko vijeće može posebnom odlukom odobriti određena tijela. i duže trajanje uvodnog izlaganja i obrazloženja od propisanog stavkom 1. ovog članka.

Članak 31. Članak 35. Ako predsjednik Gradskog vijeća utvrdi da podneseni prijedlozi akata nisu sastavljeni u skladu s odredba- Prijedlog za izmjenu ili dopunu prijedloga akta podnosi ma ovog Poslovnika, zatražit će od predlagatelja da se u pravilu pisano u obliku amandmana uz obrazlo- u određenom roku postupi i uskladi prijedlog akta s ženje najkasnije dan prije održavanja sjednice. odredbama ovog Poslovnika. Ako se prijedlog općeg akta mijenja ili dopunjuje Za vrijeme dok predlagatelj, odnosno podnositelj opći akt, amandmani se mogu podnositi samo na članke akta ne otkloni nedostatak akta, smatrat će se da ne obuhvaćene predloženim izmjenama i dopunama. Stranica 1174 - Broj 27 »SLUŽBENI VJESNIK« Četvrtak, 6. kolovoza 2009.

Amandman se upućuje predsjedniku Gradskog Ako je na jedan članak konačnog prijedloga akta vijeća, a predsjednik Gradskog vijeća ga prije od- podneseno više amandmana, najprije se glasuje o lučivanja dostavlja vijećnicima, predlagatelju akta i amandmanu koji najviše odstupa od predloženog gradonačelniku, ukoliko on nije predlagatelj. rješenja i prema tom kriteriju dalje o ostalim aman- Pravo na podnošenje amandmana imaju ovlašteni dmanima. predlagatelji akata iz članka 30. ovog Poslovnika. Nakon provedene rasprave i odlučivanja o aman- dmanima, odlučuje se o donošenju akta. Članak 36. Iznimno, ako se većina prisutnih vijećnika s tim VIII. DONOŠENJE AKTA PO HITNOM složi, vijećnik može podnijeti amandman i usmeno, POSTUPKU na sjednici, u tijeku rasprave. Predlagatelj akta može podnositi amandmane sve Članak 42. do zaključenja rasprave. Iznimno, akt se može donijeti po hitnom postupku Gradonačelnik može do zaključenja rasprave pod- samo ako to zahtijevaju osobito opravdani razlozi ili nositi amandmane i na prijedlog akta i kada nije ako bi nedonošenje takvog akta u određenom roku predlagatelj. moglo uzrokovati znatniju štetu za Grad. Za donošenje akata po hitnom postupku, ne pri- Članak 37. mjenjuju se propisani rokovi utvrđeni u članku 31. Ako su podneseni amandmani takve naravi da bitno ovog Poslovnika. mijenjaju ili odstupaju od podnesenog prijedloga akta, Uz prijedlog akta da se akt donese po hitnom Gradsko vijeće može odlučiti da se rasprava odgodi postupku podnosi se prijedlog akta, a ako prijedlog kako bi se vijećnicima ostavilo dovoljno vremena za podnosi vijećnik, tada mora imati pisanu podršku od pripremu prije odlučivanja. 1/3 vijećnika. Iz razloga navedenih u stavku l. ovog članka, gla- Prijedlog za donošenje akta po hitnom postupku sovanje o amandmanima će se odgoditi ako to zatraži podnosi se predsjedniku Gradskog vijeća najkasnije Gradonačelnik, neovisno da li je on predlagatelj. dan prije održavanja sjednice Gradskog vijeća. Predsjednik Gradskog vijeća bez odlaganja upućuje Članak 38. prijedlog da se akt donese po hitnom postupku vijeć- nicima, te gradonačelniku, ako on nije predlagatelj. O amandmanima se izjašnjava predlagatelj i Gra- donačelnik, neovisno da li je on predlagatelj akta ili ne. Članak 43. Izjašnjavanje prema stavku l. ovog članka je u pravilu Kada se podnosi prijedlog akta po hitnom postupku usmeno i iznosi se tijekom rasprave, neposredno prije prethodno se glasuje bez rasprave o opravdanosti glasovanja o pojedinim ili svim amandmanima. razloga za hitan postupak i uvrštavanja u dnevni red sjednice, a potom se raspravlja i odlučuje o aktu. Članak 39. Amandman koji je podnesen u roku postaje sa- Članak 44. stavnim dijelom konačnog prijedloga akta i o njemu Na predloženi akt koji se donosi po hitnom po- se odvojeno ne glasuje: stupku mogu se podnositi amandmani do zaključenja - ako ga je podnio predlagatelj akta, rasprave. - ako ga je podnijela Komisija za Statut, Poslovnik O postupku s amandmanima iz stavka 1. ovog i norrmativnu djelatnost i s njima se suglasio članka primjenjuju se odredbe ovog Poslovnika koje predlagatelj akta, se odnose na prijedloge akata koji se donose u re- - ako ga je podnio vijećnik ili radno tijelo i s njima dovnom postupku. se suglasio predlagatelj akta. IX. DONOŠENJE PRORAČUNA I GODIŠNJEG Članak 40. OBRAČUNA PRORAČUNA GRADA Ako konačni prijedlog akta nije podnio gradonačel- nik, o amandmanu na prijedlog s kojim se nije suglasio Članak 45. gradonačelnik, glasuje se odvojeno. Prijedlog proračuna, projekciju proračuna za slje- Amandman prihvaćen na sjednici Gradskog vijeća deće dvije proračunske godine i godišnjeg izvještaja postaje sastavni dio konačnog prijedloga akta o kojem o izvršenju proračuna Grada podnosi gradonačelnik se odlučuje. na način i u rokovima propisanim zakonom.

Članak 41. Članak 46. O amandmanima se glasuje prema redoslijedu čla- Proračun i godišnji izvještaj o izvršenju proračuna naka konačnog prijedloga akta na koje se odnose. donose se većinom glasova svih vijećnika. Četvrtak, 6. kolovoza 2009. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 27 - Stranica 1175

X. VIJEĆNIČKA PITANJA XI. PODNOŠENJE IZVJEŠĆA GRADONAČEL- NIKA Članak 47. Vijećnici mogu postavljati vijećnička pitanja gra- Članak 51. donačelniku, zamjeniku/cima gradonačelnika i pro- Gradonačelnik podnosi izvješće o svom radu u skladu čelnicima upravnih tijela u svezi poslova iz njihovog s odredbama Statuta Grada Hrvatske Kostajnice. djelokruga rada. Pitanja se postavljaju na sjednici Gradskog vijeća Članak 52. pod točkom dnevnog reda »Vijećnička pitanja« usme- Prijedlog za traženje izvješća od gradonačelnika no ili u pisanom obliku posredstvom predsjednika o pojedinim pitanjima iz njegovog djelokruga može Gradskog vijeća, a vijećnik je dužan navesti kome podnijeti najmanje 1/3 vijećnika. ga upućuje. Prijedlog se podnosi u pisanom obliku i mora biti Pravo postavljanja vijećničkog pitanja ima klub potpisan od svih vijećnika koji predlažu donošenje za- vijećnika i vijećnik. ključka o traženju izvješća gradonačelnika. U prijedlogu Odgovori na vijećnička pitanja daju se na samoj mora biti jasno postavljeno, formulirano i obrazloženo sjednici, a ukoliko to nije moguće, moraju se navesti pitanje o kojem se traži izvješće. razlozi zbog kojih se ne može dati odgovor na samoj sjednici, te odgovoriti na sljedećoj sjednici prije usva- janja dnevnog reda. Članak 53. Ako je vijećnik nezadovoljan odgovorom može Predsjednik Gradskog vijeća stavlja prijedlog za zatražiti dostavu pisanog odgovora. Pisani odgovor traženje izvješća na dnevni red prve iduće sjednice daje se najkasnije na sljedećoj sjednici. Gradskog vijeća koja se održava nakon primitka prijedloga, ali ne prije nego što protekne 30 dana od Gradonačelnik, zamjenici gradonačelnika odno- dana primitka. sno pročelnici dostavljaju pisani odgovor vijećniku posredovanjem predsjednika Gradskog vijeća. Pred- sjednik Gradskog vijeća upućuje pisani odgovor svim Članak 54. vijećnicima. Predstavnik vijećnika koji su podnijeli prijedlog za traženje izvješća ima pravo na sjednici Gradskog Članak 48. vijeća izložiti i obrazložiti prijedlog. Pitanja koja vijećnici postavljaju gradonačelniku, Gradonačelnik ima pravo na sjednici usmeno se zamjeniku/cima odnosno pročelnicima upravnih tijela očitovati na podneseni prijedlog. kao i odgovor na ta pitanja moraju biti jasni, precizni i kratki, a mogu ukazivati na prijedlog mogućih mjera, Članak 55. koje se odnose na postavljeno pitanje. Raspravu o izvješću gradonačelnika Gradsko vijeće Ako smatra da postavljeno pitanje nije u skladu s može završiti utvrđivanjem stajališta o pitanju koje je odredbama ovog Poslovnika, predsjednik Gradskog zahtjevom za podnošenjem izvješća pokrenuto ili do- vijeća će uputiti vijećnika na to i pozvati ga da svoje nošenjem zaključka kojim se od gradonačelnika traži pitanje uskladi s tim odredbama. izvršavanje općih akata Gradskog vijeća. Ako vijećnik ne uskladi svoje pitanje s odredbama ovog Poslovnika, predsjednik Gradskog vijeća neće Članak 56. to pitanje uputiti tijelu ili osobi kojemu je namijenjeno i o tome će obavijestiti vijećnika. Vijećnici koji su podnijeli prijedlog za traženje izvje- šća gradonačelnika mogu prijedlog povući najkasnije prije odlučivanja o prijedlogu. Članak 49. Ako prijedlog za traženje izvješća gradonačelnika Ako bi se odgovor odnosio na pitanje koje pred- nije usvojen, prijedlog za traženje izvješća o bitno po- stavlja profesionalnu tajnu, gradonačelnik, zamjenik dudarnom pitanju ne može se ponovno postaviti prije gradonačelnika odnosno pročelnik može predložiti da se proteka roka od 6 mjeseci od dana kada je Gradsko odgovori neposredno vijećniku ili na sjednici Gradskog vijeće donijelo zaključak kojim ne prihvaća prijedlog vijeća bez prisutnosti javnosti, ili na zatvorenoj sjednici za traženje izvješća od gradonačelnika. radnog tijela u čiji djelokrug rada je to pitanje. XII. RED NA SJEDNICI Članak 50. Nakon primljenog odgovora vijećnik može na sjednici 1. Sazivanje sjednice Gradskog vijeća iznijeti mišljenje o odgovoru i posta- viti dopunsko pitanje. Iznošenje mišljenja i dopunsko pitanje ne može trajati dulje od dvije minute. Članak 57. Vijećnik koji nije bio nazočan na sjednici na kojoj Sjednicu Gradskog vijeća saziva predsjednik Grad- je predsjednik Gradskog vijeća obavijestio Gradsko skog vijeća. vijeće o pitanju koje je bilo postavljeno i dobivenom Predsjednik Gradskog vijeća saziva sjednicu odgovoru, može pisano dostaviti mišljenje ili postaviti Gradskog vijeća po potrebi, a najmanje jednom u tri dopunsko pitanje. mjeseca. Stranica 1176 - Broj 27 »SLUŽBENI VJESNIK« Četvrtak, 6. kolovoza 2009.

Predsjednik Gradskog vijeća je dužan sazvati sjed- Prije glasovanja o prijedlogu izmjene dnevnog reda, nicu Gradskog vijeća na obrazloženi prijedlog najmanje predlagatelj ima pravo prijedlog obrazložiti. jedne trećine vijećnika ili na prijedlog gradonačelnika, O izmjeni dnevnog reda se glasuje bez rasprave. u roku od 15 dana od dana primitka zahtjeva. Prijed- Prilikom utvrđivanja dnevnog rada najprije se odvoje- log mora biti predan u pisanom obliku i potpisan od no odlučuje o prijedlogu da se pojedini predmet izostavi, vijećnika, odnosno gradonačelnika. zatim da se dnevni red dopuni pojedinim predmetom, Sjednice Gradskog vijeća traju dok se ne iscrpi a nakon toga se odlučuje o hitnosti postupka. utvrđeni dnevni red. Nakon što je utvrđen dnevni red sjednice sukladno Ukoliko predsjednik Gradskog vijeća ne sazove odredbama ovog Poslovnika, predsjednik Gradskog sjednicu u roku iz stavka 2. ovog članka, sjednicu će vijeća objavljuje utvrđeni dnevni red. sazvati gradonačelnik u roku od 15 dana. Prije prelaska na dnevni red usvaja se zapisnik s Nakon proteka rokova iz stavka 2. i 4. ovog članka prethodne sjednice. sjednicu Gradskog vijeća može na zahtjev jedne trećine vijećnika, sazvati čelnik središnjeg tijela državne uprave Članak 61. nadležnog za poslove lokalne i područne (regionalne) Tijekom sjednice ne može se promijeniti redoslijed samouprave. Zahtjev vijećnika mora biti predan u rasprave o pojedinom predmetu utvrđenog dnevnog pisanom obliku i potpisan od vijećnika. reda. Predlagatelj čiji je predmet uvršten u prijedlog Članak 58. dnevnog reda, može odustati od svog prijedloga i Sjednice vijeća sazivaju se pisanim pozivom, a samo nakon što je dnevni red utvrđen. U tom slučaju smatra u izuzetno hitnim slučajevima i na drugi način. se da je odgovarajuća točka skinuta s dnevnog reda sjednice i smatra se da prijedlog nije podnijet. Poziv za sjednicu sa materijalima koji se odnose na prijedlog dnevnog reda i zapisnik o radu sa prethodne sjednice dostavlja se vijećnicima pet dana prije odr- Članak 62. žavanja sjednice. Samo iz osobito opravdanih razloga Ovlašteni predlagatelj ne može ponoviti prijedlog akta ovaj rok se može skratiti. bitno podudarnog sadržaja koji nije uvršten u dnevni red Gradskog vijeća na način propisan člankom 59. Poziv i materijal za sjednicu se mogu dostaviti i ovog Poslovnika prije proteka roka od 6 mjeseca od elektroničkim putem. Sjednica Gradskog vijeća može dana odlučivanja Gradskog vijeća o dnevnom redu. se održavati i putem video veze. O drugačijem načinu sazivanja sjednice i oprav- danosti razloga za sazivanje sjednice u kraćem roku 3. Predsjedavanje i sudjelovanje odlučuje predsjednik Gradskog vijeća. Materijali za sjednicu Gradskog vijeća dostavljaju Članak 63. se vijećnicima, gradonačelniku, zamjenicima gradona- Sjednici Gradskog vijeća predsjedava predsjednik čelnika, pročelnicima upravnih tijela, vijećima mjesnog Gradskog vijeća, a u njegovoj odsutnosti ili spriječeno- odbora na području Grada Hrvatske Kostajnice, politič- sti jedan od potpredsjednika kojeg odredi predsjednik kim strankama koje imaju vijećnike u Gradskom vijeću, Gradskog vijeća. Ukoliko predsjednik Gradskog vijeća vijećima nacionalnih manjina/predstavnicima nacionalnih nije odredio koji ga od potpredsjednika zamjenjuje, manjina i sredstvima javnog priopćavanja. zamjenjuje ga potpredsjednik iz reda stranke koja ima većinu u Gradskom vijeću.

2. Dnevni red Članak 64. Sjednici mogu, kao gosti, prisustvovati svi oni koje Članak 59. je pozvao predsjednik Gradskog vijeća. Dnevni red sjednice Gradskog vijeća predlaže Nitko ne može govoriti na sjednici prije nego što za- predsjednik Gradskog vijeća u pozivu za sjednicu. traži i dobije riječ od predsjednika Gradskog vijeća. Predsjednik Gradskog vijeća, sve prijedloge sastav- Prijave za govor primaju se čim se otvori raspra- ljene na način propisan ovim Poslovnikom i dostavljene va. prije upućivanja pisanog poziva za sjednicu Gradskog Govornika može opomenuti na red ili prekinuti u vijeća, uvrštava u prijedlog dnevnog reda sjednice. govoru samo predsjednik Gradskog vijeća. Predsjednik Gradskog vijeća se brine da govornik Članak 60. ne bude ometan ili spriječen u svom govoru. Dnevni red sjednice Gradskog vijeća utvrđuje se u pravilu na početku sjednice. Članak 65. Prilikom utvrđivanja dnevnog reda predsjednik Predsjednik Gradskog vijeća daje vijećnicima riječ Gradskog vijeća i ovlašteni predlagatelji mogu pred- po redoslijedu kojim su se prijavili. ložiti dopunu dnevnog reda ili da se pojedini predmet Vijećniku koji želi govoriti o povredi Poslovnika ili izostavi iz dnevnog reda. Ako se predlaže dopuna o povredi utvrđenog dnevnog reda, predsjednik daje dnevnog reda, vijećnicima se uz prijedlog za dopunu riječ čim je ovaj zatraži. Govor tog vijećnika ne može daje i materijal po predloženoj dopuni. trajati duže od tri minute. Četvrtak, 6. kolovoza 2009. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 27 - Stranica 1177

Predsjednik je dužan poslije iznesenog prigovora Utvrđivanje broja nazočnih vijećnika predsjednik dati objašnjenje o povredi Poslovnika odnosno utvr- Gradskog vijeća će provesti i u tijeku sjednice, na đenog dnevnog reda. Ako vijećnik nije zadovoljan zahtjev vijećnika čiji prijedlog podrži 1/3 vijećnika. danim objašnjenjem o tome se odlučuje na sjednici bez rasprave. 5. Odlučivanje Ako vijećnik zatraži riječ da bi ispravio navod za koji drži da je netočno izložen i koji je bio povod nes- porazuma ili koji zahtijeva objašnjenje, predsjednik će Članak 69. mu dati riječ čim završi govor ovog koji je to izazvao. Za donošenje akata na sjednici Gradskog vijeća, Vijećnik se u svom govoru mora ograničiti na ispravak potrebna je nazočnost većine vijećnika, osim u slučaje- odnosno objašnjenje, a njegov govor ne može trajati vima kada je ovim Poslovnikom drugačije određeno. duže od dvije minute.

Članak 70. Članak 66. Govornik može govoriti samo o temi o kojoj se Gradsko vijeće donosi akte većinom danih glasova, raspravlja i prema utvrđenom dnevnom redu. ukoliko je na sjednici Gradskog vijeća nazočna većina vijećnika, osim ako zakonom, Statutom Grada ili ovim Ako se govornik udalji od predmeta dnevnog reda, Poslovnikom nije drugačije određeno. govori, a nije dobio odobrenje predsjednika, svojim upadicama ili na drugi način ometa govornika ili u Većinom glasova svih vijećnika, Gradsko vijeće svom govoru grubo vrijeđa osobe koje sudjeluju u donosi slijedeće akte: radu Gradskog vijeća, predsjednik Gradskog vijeća - Statut Grada, će ga opomenuti. - Poslovnik Gradskog vijeća, Ako govornik i poslije opomene nastavi sa ponaša- - proračun, njem zbog kojeg mu je opomena izrečena, predsjednik Gradskog vijeća će mu oduzeti riječ, a po potrebi i - godišnji izvještaj o izvršenju proračuna udaljiti ga sa sjednice. - polugodišnji izvještaj o izvršenju proračuna Ako vijećnik odbije napustiti sjednicu u slučaju iz - odluku o izboru i razrješenju predsjednika i stavka 3. ovog članka, predsjednik Gradskog vijeća potpredsjednika Vijeća će utvrditi da je vijećnik udaljen sa sjednice i da se - odluku o raspisivanju referenduma o razrješenju ne broji prilikom glasovanja. gradonačelnika i njegovog/vih zamjenika - odluku o raspisivanju referenduma o pitanjima Članak 67. iz samoupravnog djelokruga utvrđenih statutom Na sjednici Gradskog vijeća se može odlučiti da Grada Hrvatske Kostajnice. govornik o istoj temi može govoriti samo jedanput. Vijećnik u raspravi u pravilu može govoriti najdulje 6. Glasovanje pet minuta. Iznimno zbog važnosti teme, Gradsko vijeće može odlučiti da pojedini vijećnik može govoriti i dulje. Članak 71. Nakon što završe svoj govor svi vijećnici koji su Glasovanje na sjednici je javno. se prijavili za govor u skladu s člankom 64. ovog Gradsko vijeće može odlučiti da se o nekom pitanju Poslovnika, mogu ponovno zatražiti riječ i tada mogu glasuje tajno. govoriti još najviše tri minute, neovisno o tome da li su ranije govorili o toj temi. Javno glasovanje provodi se dizanjem ruku. Glasovanje dizanjem ruku provodi se na način da predsjednik Gradskog vijeća prvo poziva vijećnike da 4. Tijek sjednice se izjasne tko je »za« prijedlog, zatim, tko je »protiv« prijedloga, odnosno da li se tko uzdržao od glasova- Članak 68. nja. Glasovi vijećnika koji su bili nazočni u vijećnici, Nakon otvaranja sjednice, a prije utvrđivanja a nisu glasovali »za« niti »protiv« prijedloga i nisu se dnevnog reda predsjednik Gradskog vijeća utvrđuje izjasnili da se uzdržavaju od glasovanja, smatraju se nazočnost vijećnika. uzdržanim glasovima. Vijećnik koji neće prisustvovati sjednici Gradskog Kod utvrđivanja dnevnog reda i usvajanja zapisnika vijeća o tome obavještava predsjednika Gradskog vi- glasuje se »za« ili »protiv«. jeća ili pročelnika upravnog tijela koje obavlja stručne Iznimno od odredbe stavka 4. ovog članka, ako se poslove za Gradsko vijeće. prilikom glasovanja o amandmanu za njegovo prihva- Ako predsjednik Gradskog vijeća utvrdi da sjednici ćanje izjasni manje od polovice nazočnih vijećnika, nije nazočan dovoljan broj vijećnika, predsjednik Grad- predsjednik Gradskog vijeća može odmah konstatirati skog vijeća odlaže sjednicu za određeni dan i sat. da je amandman odbijen. Sjednica će se prekinuti i odložiti i u slučaju kada Vijećnike proziva i glasove prebrojava službenik se za vrijeme sjednice utvrdi da nema nazočnosti upravnog tijela u čijoj je nadležnosti obavljanje stručnih većine vijećnika. poslova za potrebe Gradskog vijeća. Stranica 1178 - Broj 27 »SLUŽBENI VJESNIK« Četvrtak, 6. kolovoza 2009.

Članak 72. XIII. IZBORI I IMENOVANJA Predsjednik Gradskog vijeća objavljuje rezultat glasovanja. Članak 78. Na zahtjev vijećnika koji zatraži provjeru glasovanja, Predsjednika i potpredsjednike Gradskog vijeća predsjednik Gradskog vijeća nalaže brojanje i ponovno bira i razrješava Gradsko vijeće na način i u postupku objavljuje rezultat glasovanja. propisanim Statutom Grada i ovim Poslovnikom.

Članak 73. Članak 79. Tajno glasovanje provodi se glasačkim listićima. Potpredsjednici Gradskog vijeća pomažu u radu Glasački listići su iste veličine, boje, oblika i ovjereni predsjedniku Gradskog vijeća, te obavljaju poslove su pečatom Gradskog vijeća. iz njegovog djelokruga za koje ih on ovlasti. Na glasačkom listiću prezimena kandidata navede- Ako je predsjednik Gradskog vijeća spriječen ili na su abecednim redom, a glasuje se na način da se odsutan zamjenjuje ga potpredsjednik kojeg odredi zaokruži redni broj ispred prezimena kandidata. predsjednik Gradskog vijeća, a ukoliko je i on spriječen ili odsutan, predsjednika Gradskog vijeća zamjenjuje Ukoliko se glasuje o pojedinom prijedlogu ili pred- drugi potpredsjednik Gradskog vijeća. metu pitanje mora biti postavljeno jasno i precizno, a Dok zamjenjuje predsjednika Gradskog vijeća, glasuje se »za«, »protiv« i »uzdržan«. potpredsjednik ima prava i dužnosti predsjednika. Glasačke listiće priprema službenik iz članka 71. ovog Poslovnika. Predsjednik Gradskog vijeća može odrediti i određeni broj vijećnika koji će mu pomagati Članak 80. kod tajnog glasovanja. Na prijedlog Komisije za izbor i imenovanja ili najmanje 1/3 vijećnika može se pokrenuti postupak razrješenja predsjednika i potpredsjednika Gradskog Članak 74. vijeća. Službenik ili vijećnik koji pomaže predsjedniku Prijedlog se dostavlja predsjedniku Gradskog vi- Gradskog vijeća u provođenju tajnog glasovanja pre- jeća u pisanom obliku i mora sadržavati obrazloženje daje vijećnicima glasačke listiće. prijedloga. Predsjednik, odnosno potpredsjednik Gradskog Članak 75. vijeća imaju pravo očitovati se o prijedlogu najkasnije u osam (8) dana od dostave prijedloga. U slučaju ponovnog glasovanja sjednica se prekida Predsjednik Gradskog vijeća dužan je prijedlog radi pripreme novih glasačkih listića. uvrstiti u dnevni red sjednice Gradskog vijeća koja se Ponovno glasovanje provodi se istim postupkom mora održati najkasnije u roku od 30 dana od kada je kao i prvo glasovanje. prijedlog zaprimljen. Ako Gradsko vijeće donese odluku o razrješenju Članak 76. predsjednika i oba potpredsjednika Gradskog vijeća, mandat i prava na temelju obavljanja dužnosti im pre- Vijećnik može glasovati samo jednim glasačkim staju izborom novog predsjednika Gradskog vijeća. listićem i to osobno. Nevažeći je nepopunjen listić, listić na kojem su dopisana nova imena, odnosno glasački listić Članak 81. koji je tako popunjen da se ne može sa sigurnošću Predsjednik i potpredsjednici Gradskog vijeća mogu utvrditi za koga ili što je vijećnik glasovao, kao i listić dati ostavku. Dužnost im prestaje danom izbora novog na kojem je zaokružen veći broj kandidata od broja predsjednika Gradskog vijeća. koji se bira. Članak 82. Članak 77. Ako Gradsko vijeće razriješi predsjednika Grad- skog vijeća, a na istoj sjednici ne izabere novog, Nakon što su svi nazočni vijećnici predali glasačke potpredsjednik kojeg odredi Gradsko vijeće ima sva listiće i nakon što je predsjednik Gradskog vijeća objavio prava i dužnosti predsjednika dok se ne izabere novi da je glasovanje završeno, prelazi se na utvrđivanje predsjednik. rezultata glasovanja. Gradsko je vijeće dužno u roku od 30 dana od Rezultat glasovanja se utvrđuje na osnovi predanih donošenja odluke o razrješenju predsjednika izabrati glasačkih listića. novog predsjednika. Rezultat glasovanja utvrđuje predsjednik Gradskog vijeća u prisutnosti službenika i vijećnika koji su mu XIV. ZAPISNICI pomagali kod samog glasovanja. Predsjednik Gradskog vijeća objavljuje rezultate glasovanja na istoj sjednici na kojoj je provedeno Članak 83. tajno glasovanje. O radu sjednice vodi se zapisnik. Četvrtak, 6. kolovoza 2009. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 27 - Stranica 1179

Zapisnik sadrži osnovne podatke o radu sjednice, Članak 87. o prijedlozima iznijetim na sjednici, o sudjelovanju u O radu Gradskog vijeća javnost se obavještava raspravi te o donesenim odlukama. putem sredstava javnog priopćavanja, oglasne ploče U zapisnik se unosi i rezultat glasovanja o poje- i objavom na web stranicama Grada. dinom predmetu. Najava održavanja sjednice i materijal za sjednicu objavljuju se na službenim web stranicama Grada. Članak 84. Svaki vijećnik ima pravo na početku sjednice, prije prelaska na dnevni red, iznijeti primjedbe na zapisnik Članak 88. prethodne sjednice. Od dostupnosti javnosti izuzimaju se oni podaci, O osnovanosti primjedbe na zapisnik odlučuje se koji su u skladu s posebnim propisima klasificirani na sjednici bez rasprave. Ako se primjedba prihvati, određenim stupnjem tajnosti. izvršit će se u zapisniku odgovarajuća izmjena. Zapisnik na koji nisu iznesene primjedbe, odnosno Članak 89. zapisnik u kojem su suglasno s prihvaćenim primjed- bama izvršene izmjene, smatra se usvojenim. Radi što potpunijeg i točnijeg obavješćivanja jav- Usvojeni zapisnik potpisuje predsjednik Gradskog nosti o rezultatima rada Gradskog vijeća i radnih tijela vijeća i službenik koji vodi zapisnik. može se dati službeno priopćenje za tisak i za druga Izvornike zapisnika sjednice Vijeća čuva upravno sredstva priopćavanja, o čemu odlučuje predsjednik tijelo koje obavlja stručne poslove za Gradsko Gradskog vijeća. vijeće. XVI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 85. Sjednice Gradskog vijeća tonski se snimaju, a pri- Članak 90. jepis tonske snimke sjednice čuva upravno tijelo koje obavlja stručne poslove za Gradsko vijeće. Ovaj Poslovnik stupa na snagu osmog dana od Upravno tijelo iz stavka 1. ovog članka je dužno dana objave, a objavit će se u »Službenom vjesniku« omogućiti vijećniku, na njegov zahtjev, da sasluša Grada Hrvatske Kostajnice. tonski snimak sjednice. Stupanjem na snagu ovog Poslovnika prestaje važiti Poslovnik Gradskog vijeća Grada Hrvatska Kostajnica XV. JAVNOST RADA (»Službeni vjesnik«, broj 9/06 i 12/06).

Članak 86. SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA Sjednice Gradskog Vijeća su javne. GRAD HRVATSKA KOSTAJNICA Predstavnici udruga građana, građani i predstav- GRADSKO VIJEĆE nici medija mogu pratiti rad Gradskog vijeća, ali ne smiju remetiti red i tijek sjednice (primjerice, glasno KLASA: 022-05/09-01/20 razgovarati, upotrebljavati mobitel i dr.). URBROJ: 2176/02-09-01-1 Ukoliko je broj osoba koje prate rad Gradskog Hrvatska Kostajnica, 4. kolovoza 2009. vijeća veći od broja raspoloživih mjesta, predsjednik Gradskog vijeća određuje broj osoba koje mogu pratiti Predsjednica rad Gradskog vijeća. Marija Krupić, prof., v.r. Stranica 1180 - Broj 27 »SLUŽBENI VJESNIK« Četvrtak, 6. kolovoza 2009.

S A D R Ž A J GRAD HRVATSKA KOSTAJNICA AKTI GRADSKOG VIJEĆA 20. Statut Grada Hrvatske Kostajnice 1125 21. Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja Grada Hrvatske Kostajnice 1136 22. Odluka o imenovanju vršitelja dužnosti ravnateljice Gradske knjižnice i čitaonice Hrvatska Kostajnica 1168 23. Odluka o usklađivanju podataka u Planu zaštite od požara 1169 24. Poslovnik Gradskog vijeća Grada Hrvat- ske Kostajnice 1170

»Službeni vjesnik« službeno glasilo gradova Čazma, Hrvatska Kostajnica, i , te općina , Dvor, , Hrvatska Dubica, Jasenovac, , Lipovljani, Majur, Martinska Ves, Sunja i . Izdavač: »Glasila« d.o.o., 44250 Petrinja, D. Careka 2/1, tel. (044) 815-138, fax. (044) 815-498, www.glasila.hr, e-mail: [email protected]. Glavni i odgovorni urednik: Đuro Juić, dipl. upr. pravnik. »Službeni vjesnik« izlazi po potrebi i u nakladi koju određuju gradovi i općine. Svi brojevi »Službenog vjesnika« objavljeni su i na Internetu http://www.glasila.hr. Pretplata na »Službeni vjesnik« naručuje se kod izdavača. Tehničko oblikovanje, kompjuterska obrada teksta, korektura i tisak: »Glasila« d.o.o. Petrinja, www.glasila.hr.