„Gdje Slobode Sad Su Dani Što Ih Hrvat Cijenit Zna?“ – Uglazbljene Pjesme Augusta Harambašića U Nastavi Hrvatskoga Jezika I Povijesti

„GDJE SLOBODE SAD SU DANI ŠTO IH HRVAT CIJENIT ZNA?“ – UGLAZBLJENE PJESME AUGUSTA HARAMBAŠIĆA U NASTAVI HRVATSKOGA JEZIKA I POVIJESTI

KRISTINA REPAR UDK 784.71:373.5 Ženska opća gimnazija 784.71:811.163.42:94 Družbe sestara milosrdnica Stručni rad s pravom javnosti u Zagrebu [email protected]

Sažetak

Suvremeni obrazovni sustav teži razvijanju posebnih kompetencija učenika, odnosno vještina. Budući da se pojedini nastavni sadržaji unutar nastavnih programa ispre- pliću, učenicima treba ponuditi modele poučavanja pomoću kojih će znanje iz jednog predmeta moći primijeniti na druge predmete sličnoga sadržaja. Učenicima je katkad teško samostalno uočiti veze i korelacije među predmetima, stoga profesor tu ima ključ- nu ulogu. Kao primjer korelacije između nastave hrvatskoga jezika, povijesti i glazbene umjetnosti mogu poslužiti uglazbljene pjesme Augusta Harambašića. August Haram- bašić pjesnik je u čijim se stihovima isprepliću motiv drage i motiv domovine. Mnoge su njegove pjesme pisane s ciljem buđenja nacionalne svijesti Hrvata, a neke su i uglazbljene. U radu su obrađene dvije pjesme koje je uglazbio Franjo Seraﬁn Vilhar (Starčeviće- va himna, Hrvatska davorija), jedna koju je uglazbio Vilko Novak (Badnjak), jedna koju je uglazbio Ivan pl. Zajc (Zrinjsko-Frankopanka) te dvije koje je uglazbio Gjuro Eisenhuth (Ja te ljubim, Pozdrav). Kroz te se pjesme mogu iščitati Harambašićevi po- litički stavovi, odnosno težnja za slobodom Hrvatske, ali i njegova osjećajnija, nježnija strana. Kao pristaša Stranke prava koju je utemeljio Ante Starčević, August Haram- bašić gorljivo je zastupao njezin program. Na temelju uglazbljenih Harambašićevih pjesama učenici će lakše razumjeti povijesni kontekst njihova nastanka. Njihovim će izvođenjem razvijati glazbenu inteligenciju, dok će analizom jezično-stilskih značajki pojedine pjesme razvijati verbalno-lingvističku inteligenciju.

Kljune rijei: August Harambašić, domoljublje, domovina, glazbena umjetnost, hrvatski jezik, inteligencija, obrazovanje, politika, povijest, sloboda, uglazbljene pjesme Zbornik radova Nove smjernice u odgoju i obrazovanju / Znanstveni prinosi Dragutina Rosandića

O ŽIVOTU AUGUSTA HARAMBAŠIĆA

August Harambašić rođen je u Donjem Miholjcu 14. 7. 1861. godine. Pohađao je gimnaziju u Osijeku i Požegi, a u Zagrebu je završio Pravni fakultet. Od najra- nijeg je djetinjstva došao do izražaja njegov buntovnički mentalitet, što je u skladu s njegovim prezimenom, kao što ističe Antun Gustav Matoš. Često je sudjelovao u učeničkim demonstracijama – u sedmom razredu isključen je iz gimnazije zbog vjerskih izgreda, a 1879. osuđen je na dva dana zatvora zbog iskazivanja politič- kih stavova. U dobi od 25 godina Harambašić postaje vođa hrvatske omladine u različitim kulturnim i političkim manifestacijama. Političko djelovanje vezao je uz Stranku prava - ideja o slobodnoj i samostalnoj Hrvatskoj naprosto ga je odu- ševljavala, a njezin vođa, Ante Starčević, bio mu je uzor. Starčević je kroz Stranku prava promovirao ideju o odvajanju Hrvatske iz okova Beča i Budimpešte. To je osobito istaknuto na Hrvatskom saboru 1861. godine, kada se raspravljalo o od- nosima između Hrvatske i Ugarske. Navest ću dva Starčevićeva citata kojima isti dočarava političku sudbinu Hrvata: Mi Hrvati imamo dvije mane, iz kojih izvire sva naša narodna nesreća: mi svakome vjerujemo bez da premišljamo i lako zaborav- ljamo krivice koje nam drugi učine (Bežen, Mataija, 2009, 44) i Dok budemo imali domaćih izdajica, dotle ćemo imati tuđinskih gospodara.1 Starčevićev entuzijazam i odlučnost privukli su Augusta Harambašića koji je već u osmom razredu svojem prezimenu dodao naziv Stekliš (zbog oštrih kritika neistomišljenika, pripadnike Stranke prava zvali su stekliši, a značenje pojma stekliš jest bijesan, ljut, primjeri- ce, stekli pes značilo je bijesni pas). Harambašić je prije dolaska u Zagreb slao svoje radove Augustu Šenoi s ciljem da ih objavi u „Vijencu“. Godine 1874., Šenoa mu odgovara: Mladi ste, početnik ste, ali ima u vas, kako mi se čini, one iskre, od koje mogu po vremenu postati pjesme i dobre pjesme. To si rekoh, kad pročitah ono čisalce pjesama, koje mi poslaste. Poveselio sam se da sam opet našao stihova, koje čovjek či- tati može, a da se ne rasrdi. Bit će mi drago ustrajete li ozbiljno kod književnog rada! Imat ću bar priliku dokazat ljudem, da ne progonim mladih pjesničkih talenata, a ta mi se prilika malo kada desi. Ako ste odlučni posvetiti se knjizi, molim vas, činite to ozbiljno, učite za to, pripravite se na to, kao na sveto zvanje. Suha, prazna pisanja bez umijeća ne vrijede ništa. Od vaših pjesama tiskat ću svakako glosu Domovini (Deželić, 1911, 8). Ove riječi velikoga Šenoe zasigurno su ohrabrile Harambašića da ustraje u oblikovanju svojih pjesmotvora u čije je središte stavio patriotizam, s

1 Izvor: http://slobodnalika.com/novosti/21783_Sjecanja++na++Oca++Domovine++vjecno++zive.html

276 K. Repar „Gdje slobode sad su dani što ih Hrvat cijenit zna?” - uglazbljene pjesme Augusta Harambašića...

ciljem da njegove pjesme koriste hrvatskom narodu i tome ostaje vjeran do smrti. Prva tiskana pjesma u „Vijencu“, bila je „Glossa“, u 27-om broju, 5. 7. 1879. Tijekom 1880. i 1881. godine, redovito je objavljivao pjesme u „Vijencu“. Inten- zivno se bavio politikom, sudjelovao je i u demonstracijama, zbog čega je 1881. godine izbačen sa Sveučilišta. Nakon toga odlazi na Sušak, gdje je postao suradnik Anti Starčeviću u časopisu „Sloboda“. Na Sušaku je upoznao Gavra Grünhuta, s kojim je pokrenuo beletristički list, „Hrvatska vila“, kojem je bio prvi urednik. Objavljivao je radove u časopisu Sloboda te je bio jedan od pokretača časopisa Hrvatska vila. Godine 1883. objavio je zbirku ljubavnih pjesama Ružmarinke te zbirku domoljubnih pjesama Slobodarke koja je objavljena pod geslom Sloboda, jednakost i bratstvo, prema geslu Francuske revolucije. Zbog izrazite ritmičnosti i melodioznosti, mnoge su pjesme iz ove zbirke uglazbljene. Godine 1884. Harambašić je napisao libreto za pučku operu Zlat- ka Ivana pl. Zajca, a 1889. godine sa Stjepanom Miletićem napisao je libreto za komičnu operu Kraljev hir koju je također skladao Ivan pl. Zajc. Harambašićev ljubavni život bio je prepun brodoloma, ali pronašao je sreću u braku s Mari- jom Folnegović s kojom se vjenčao 1897. godine. Godine 1900. imenovan je tajnikom novoosnovanog Društva hrvatskih književnika. Uslijed svog burnog života i napornog rada, sve je više pobolijevao. Često su ga mučile glavobolje, zglobovi te bol u srcu. Materijalna situacija mu se sve više pogoršavala, a on je bio nesretan što nije mogao osigurati pristojan život svojoj supruzi i sebi. Puno je radio i pisao, premda ga je bolest izjedala. Umro je u Zagrebu, 16. srpnja 1911., u 50-oj godini života, a pokopan je u mirogojskim arkadama. Velimir Deželić ovako je u svojoj knjizi opisao Harambašićev posljednji ispraćaj: Crv, koji je već dugo podgrizavao snažno hrvatsko stablo dovršio je svoj posao… Davno se stale sušiti grane toga stabla, a sada je sve mrtvo. Neumorna vladarica svijeta, smrt, skršila je opet jedan život, izbrisala izmedju živih opet jedno ime i tragedija je svršena…Jest u istinu tragedija, jer stablo o kojem govorim stalo je tako ponosno dizati grane svoje nebu pod oblake, da ga je bilo milota gledati! Čitavi hrvatski narod upirao je oči svoje u to stablo i njegovim se cvijećem kitio i njegovoj se snažnoj svježini divio, a onda je stao padati list za listom stala je venuti grana za granom i sada je napokon sve dovršeno. August Harambašić ne živi više! On, komu su vile su- đenice, još dok je bio u kolijevci, stavile na čelo trnov vijenac, da bude pjesnik roda hrvatskog, on, komu je lovor slave, stavio na čelo narod u najmladjoj dobi njegovoj, u kojoj dobi drugi pjesnici hrvatski jedva da tek počimaju neopaženo hvatati se lira svojih on, August Harambašić, ne živi više! (Deželić, 1911, 3-4)

277 Zbornik radova Nove smjernice u odgoju i obrazovanju / Znanstveni prinosi Dragutina Rosandića

FRANJO SERAFIN VILHAR2: STARČEVIĆEVA HIMNA

Jedna od važnih Harambašićevih uglazbljenih pjesama svakako je Starčevićeva himna. Pjesma je skladana u F-duru, sastoji se od pet strofa, a rima je ukrštena – abab. Pisana je za tenore (prvi i drugi tenor) te basove (također prvi i drugi). Harambašić opisuje Antu Starčevića kao osloboditelja Hrvatske, kao onoga koji će povesti hrvatski narod u bolju i svjetliju budućnost te mu omogućiti napredak. Harambašić ističe da svaki Hrvat treba biti spreman umrijeti za Domovinu, jer nju smatra najvećom svetinjom. Spominje geslo Stranke prava - Bog i Hrvati, a svaka strofa završava usklikom Živio Ante Starčević! što pomalo podsjeća na zdra- vice. Motiv sokola označava slobodu, let, nesputanost, što se može protumačiti kao vizija Hrvatske koja se poput sokola uzdiže, oslobađa okova i leti, potpuno nesputana. Pjesnik podsjeća čitatelja na slavnu hrvatsku prošlost stihovima: Živi- la naša stara sloboda, Sto puta smo za nju znali mriet, Da se je divom hrvatskog roda Morao divit cieli sviet. Na temelju ovih stihova učenici će moći analizirati jezik te kontekst vremena u kojem je pjesma nastala. Također, moći će sami istražiti lik i djelo Ante Starčevića te ocijeniti njegovu povijesnu ulogu i utjecaj na politički život Hrvatske 19. stoljeća. Budući da ga se često naziva „ocem domovine“, uče- nici mogu dobiti zadatak da pronađu izvore u kojima se potkrjepljuje ta sintagma te da pokušaju dokazati je li ona opravdana ili nije. Važno je da razvijaju kritič- ko mišljenje prema povijesnim izvorima i činjenicama te da razluče objektivno i subjektivno pisanje. Razdoblje u kojem je živio i stvarao Ante Starčević (19. stoljeće) obrađuje se u sklopu nastave povijesti u sedmom razredu osnovne škole, odnosno u trećem razredu srednje škole.

Zadaci za učenike: 1. Odredi temu pjesme i izdvoji glavne motive. 2. Izdvoji stilske ﬁgure koje pjesnik koristi u opisu lika i djela Ante Starčevića. 3. Navedi obilježja himne i primijeni ih na pjesmu. 4. Izdvoji epitete kojima pjesnik opisuje Antu Starčevića i napiši svoje mišljenje o tome što se tim epitetima želi postići.

2 Franjo Seraﬁn Vilhar - Kalski (1852-1928) bio je slovenski skladatelj. Nakon studija u Pragu boravio je u Hrvatsku i radio kao ravnatelj gradskoga Glazbenog zavoda u Karlovcu te zborovođa u Sisku, Splitu i Gos- piću. Od 1891. godine djelovao je kao regens chori u crkvi sv. Marka u Zagrebu te kao nastavnik pjevanja i zborovođa. Skladao je više od 300 djela, koja se uvelike temelje na elementima hrvatskih folklornih napjeva koje je i sam sakupljao. Njegove se solo popijevke odlikuju melodijskom invencijom, uravnoteženošću forme i dobrom glazbenom karakterizacijom teksta. Uglazbio je mnoge pjesme hrvatskih književnika.

278 K. Repar „Gdje slobode sad su dani što ih Hrvat cijenit zna?” - uglazbljene pjesme Augusta Harambašića...

5. Smatraš li da je pjesnik sasvim objektivan u opisu vođe Stranke prava. Obra- zloži svoj odgovor. 6. Kakve emocije u tebi pobuđuje izvođenje Starčevićeve himne? Obrazloži svoj odgovor 7. Napiši esej o političkom djelovanju Ante Starčevića na temelju ove literature: Josip Horvat: Ante Starčević: kulturno - povijesna slika (Nakladni zavod Matice hrvatske, 1990.) Ante Starčević: Govori (priredio Pavao Barišić, autor predgovora Franjo Tuđ- man (Hrvatska sveučilišna naklada, 1995.) Mirjana Gross: Čovjek Ante Starčević: u povodu 100-godišnjice smrti (Era- smus, 1996.)

Na temelju ovih zadataka učenici će uvidjeti kako različiti autori sagledavaju Starčevićev politički i kulturni rad te će moći navesti vlastito mišljenje te zauzeti određeno stajalište. Dakako, ovdje su izdvojeni samo neki izvori, ilustracije radi, a ima ih mnogo više. Također, na ovom glazbenom primjeru učenici mogu nau- čiti što je programska glazba, koji su njezini ciljevi i za što je pisana. Glazbenu će inteligenciju3 razvijati tako što će naučiti pjevati pjesmu, taktirati određene fraze te analizirati kako je lirski književni tekst preinačen u glazbeni te kojim povodom. Književni diskurs nalikuje glazbenom diskursu u tome što posjeduje određen ri- tam, norme i znakove. U književnosti su to riječi i rečenice, a u glazbi note i glazbene rečenice. Poetski književni diskurs još je bliži glazbenom diskursu zbog melodioznosti, metrike i pjevnosti. Na intermedijalnom tlu, susreti književnosti i glazbe nemaju premca, ni po opsegu ni po raznovrsnosti (Žmegač, 2003, 7) ističe Viktor Žmegač, govoreći o prožimanju književnosti i glazbe.

3 Howard Gardner razvio je teoriju višestrukih inteligencija, o kojoj piše u knjizi Frames of Mind: The Theory of Multiple Intelligences. Prema njegovim istraživanjima, postoje različite vrste inteligencija: vizualno-pro- storna inteligencija, verbalno-lingvistička inteligencija, logičko-matematička inteligencija, tjelesno-kine- stetička inteligencija, prirodna inteligencija, interpersonalna inteligencija, intrapersonalna inteligencija i glazbena inteligencija. U knjizi Višestruke inteligencije u razredu Thomas Armstrong daje upute kako se kod djece tijekom nastavnog procesa mogu razvijati različite vrste inteligencija.

279 Zbornik radova Nove smjernice u odgoju i obrazovanju / Znanstveni prinosi Dragutina Rosandića

Notni zapis pjesme Starčevićeva himna4

280 K. Repar „Gdje slobode sad su dani što ih Hrvat cijenit zna?” - uglazbljene pjesme Augusta Harambašića...

281 Zbornik radova Nove smjernice u odgoju i obrazovanju / Znanstveni prinosi Dragutina Rosandića

FRANJO SERAFIN VILHAR: HRVATSKA DAVORIJA

Hrvatska davorija pjesma je koju je također uglazbio Franjo Seraﬁn Vilhar. Skladana je u C-duru, a oznaka izvođenja oduševljeno. Davorija je pjesma koja je dobila ime prema bogu rata, Davoru, mnogo je snažnija od budnice i potpuno u skladu s Harambašićevim vizijama i idejama. U ovoj pjesmi Harambašić poziva Hrvate u rat i borbu za slobodu Hrvatske, poziva se na slavne junake iz prošlosti (Kosti naših pradjedova nemaju u grobu mira, dok ne zasja opet s nova kruna Petra Krešimira). Petar Krešimir IV. hrvatski je kralj koji je vladao od 1058. do 1074. godine, a u njegovo je doba Hrvatska bila teritorijalno najveća i najmoćnija. Hrvatima se obraća usklikom Oj, Hrvati, oj junaci, bubanj tutnji, trublja trubi! Napred, braćo slobodnjaci, napred tko svoj narod ljubi! Poziv na zajedništvo i kolek- tivizam motivi su preuzeti iz razdoblja Hrvatskoga narodnoga preporoda, kada se nastojalo osvijestiti hrvatski narod te ga jezično i politički ujediniti. Harambašić jednim stihom izriče nešto poput kletve: Tko se na taj put nam baci, nek od našeg mača pada. Dakle, spreman je na borbu i ne želi odustati od svojih ciljeva. Po- navljanjem stihova Oj Hrvati, oj junaci, Harambašić ističe svoju gorljivu želju za političkim aktiviranjem Hrvata. Stihovi Na pir drage nam slobode pokazuju da Harambašić slobodu Hrvatske doživljava kao gozbu, slavlje i ostvarenje stoljetno- ga hrvatskoga sna. Učenici mogu dobiti zadatak da na primjerima istraže razlike između budnice i davorije te da napišu referat o slavenskom bogu Davoru te slavenskoj mitologiji općenito. Ovaj se glazbeni primjer može koristiti u šestom razredu osnovne škole te u drugom razredu srednje škole kada se na nastavi povijesti obrađuju teme o hrvatskim kraljevima.

Zadaci za učenike: 1. Usporedi slavenskog boga rata Davora s rimskim bogom Marsom i grčkim bogom Aresom. 2. Na temelju ponuđene literature napiši esej o životu i političkom djelovanju hrvatskoga kralja Petra Krešimira IV. a) Velimir Deželić: Petar Krešimir (Tiskara Rijeka, Rijeka, 1992.) b) Petar Karlić: Hrvatski kralj Petar Krešimir (Tisak Zaklade tiskare Narodnih novina, Zagreb, 1926.) c) Lovre Katić: Tri najveća hrvatska kralja (Verbum, Split, 1993.) 3. Zašto se pjesnik referira na razdoblje vladavine Petra Krešimira IV.? 4. Objasni zašto, po tvome mišljenju, pjesnik teži slozi i jedinstvu hrvatskoga

282 K. Repar „Gdje slobode sad su dani što ih Hrvat cijenit zna?” - uglazbljene pjesme Augusta Harambašića...

naroda. Izdvoji stihove kojima ćeš to potkrijepiti. 5. Zašto pjesnik ponavlja stihove Oj Hrvati, oj junaci, bubanj tutnji, trublja trubi! Napred, braćo slobodnjaci, napred, tko svoj narod ljubi!? 6. Objasni stihove Dok je krvi kano vode slavno ćemo pirovati! 7. Objasni stihove Na pir drage nam slobode hrvatska nas zove mati. Pokušaj pro- tumačiti važnost slobode i samoopredjeljenja za pojedini narod. 8. Što pjesnik želi poručiti stihovima Kosti naših pradjedova nemaju u grobu mira, dok ne zasja opet s nova kruna Petra Krešimira? 9. Analiziraj piščev jezik - izdvoji stilske ﬁgure i objasni ih.

283 Zbornik radova Nove smjernice u odgoju i obrazovanju / Znanstveni prinosi Dragutina Rosandića

Notni zapis pjesme Hrvatska davorija5

5 Kolo: sbirka izabranih hrvatsko-slovenskih mužkih sborova (hrvatska pjesmarica), uredio Nikola Faller, Zagreb, 1894. Elektroničko izdanje izvornika objavljenog 1894. godine, (c) 2008-2015, Knjižnice grada Zagreba, sva prava pridržana, str. 11-13.

284 K. Repar „Gdje slobode sad su dani što ih Hrvat cijenit zna?” - uglazbljene pjesme Augusta Harambašića...

285 Zbornik radova Nove smjernice u odgoju i obrazovanju / Znanstveni prinosi Dragutina Rosandića

FRANJO SERAFIN VILHAR: RUŽICI

Pjesma Ružici6 skladana je u h-molu, mjera je šestosminska, a oznaka tempa andante - umjereno. Pjesma je ljubavne tematike, skladana za četiri glasa, a rima je parna - aabb. Na kraju pjesme stoji oznaka molto ritardando što znači da treba tempo treba dosta usporiti. Pjesnik pjeva o ruži (metafora za dragu), razgovara s njom: Cvati, cvati ružice, posred male bašćice. Također, govori i o prolaznosti njezine ljepote - Ti ćeš brzo ocvasti, ti ćeš brzo propasti, dok joj u trećem predviđa skori kraj, ali govori i o svojoj vječnoj ljubav - Ti ćeš svenut za mlada, moja ljubav nikada. Posljednji se stih ponavlja, stoga je on nositelj poruke čitave pjesme: pjesnik pjeva o djevojci koju iskreno voli, ali joj predviđa skori kraj. U pjesmi se može prepoznati sudbina pjesnikove prve Harambašićeve ljubavi - Tugomile Brlić, koja se razboljela i umrla u dvanaestoj godini od upale mozga. Harambašić joj je posvetio zbirku pjesama „Tugomilke“ koja je objavljena 1887. godine. U

6 Pjesmu je uglazbio i Josip Hatze pod naslovom Cvati, cvati ružice.

286 K. Repar „Gdje slobode sad su dani što ih Hrvat cijenit zna?” - uglazbljene pjesme Augusta Harambašića...

ovoj ju pjesmi naziva ružicom upravo zato što nije stigla postati ružom i zasjati punim sjajem, odnosno njezin je život prekinut prije nego li je uopće počela ži- vjeti. Pjesnik ju iskreno voli te ističe da će ju voljeti i nakon njezine smrti, tj. da će ju uvijek nositi u svome srcu. Sudbina voljene djevojke pjesniku je unaprijed poznata, stoga je on ovdje sveznajući pjesnik. Odredi temu i motive pjesme.

Zadaci za učenike: 1. Kome se autor obraća u pjesmi? 2. Kakav je pjesnikov odnos prema osobi kojoj se obraća? 3. Objasni stihove Ti ćeš brzo ocvasti, ti ćeš brzo propasti? 4. Koju ﬁguru prepoznaješ u prethodnim stihovima? 5. Navedi svoj primjer za ﬁguru koja se javlja u trećem pitanju. 6. Zašto, po tvom mišljenju, pjesnik uzima cvijet kao simbol za djevojku? 7. Navedi stihove kojima pjesnik ističe kako njegovi osjećaji nikada neće iščeznuti. 8. Koja se vrsta rime javlja u pjesmi?

287 Zbornik radova Nove smjernice u odgoju i obrazovanju / Znanstveni prinosi Dragutina Rosandića

Notni zapis pjesme Ružici7

7 Kolo: sbirka izabranih hrvatsko-slovenskih mužkih sborova (hrvatska pjesmarica), uredio Nikola Faller, str. Zagreb, 1894, 312-313. Elektroničko izdanje izvornika objavljenog 1894. godine, (c) 2008-2015, Knjižni- ce grada Zagreba, sva prava pridržana, 312-313.

288 K. Repar „Gdje slobode sad su dani što ih Hrvat cijenit zna?” - uglazbljene pjesme Augusta Harambašića...

VILKO NOVAK8: BADNJAK

Pjesmu „Badnjak“ uglazbio je Vilko Novak. Pjesma se sastoji od dvije strofe. Rima je parna – aabb. Oznaka za način izvođenja je lagano, a dinamika sugerira tihi početak, te potom postepeno pojačavanje, dok sam kraj treba otpjevati gla- sno. Posljednji se stih repetira u obje strofe. Tonalitet je C-dur. Stihovi opisuju Badnju večer, obitelj koja s nestrpljenjem očekuje Kristovo rođenje. Za razliku od prethodnih dviju pjesama, koje potiču na borbu i bunt, ova je potpuno drugačija. Mir, sreća i radost osjećaji su koji prožimaju stihove. Kontrast se očituje u opisu pejzaža – Vani ciča zima, sam će dah ti spreć i obiteljskog doma – Al kod sretnih ljudi sve se žari peć. Tom slikom pjesnik želi poručiti da se uz obiteljska slogu i zajed-

8 Vilko Novak (1865-1918) bio je hrvatski skladatelj i pedagog. Djelovao je kao učitelj pjevanja, profesor na Učiteljskoj školi i u školi Hrvatskoga glazbenoga zavoda. Radio je i kao dirigent pjevačkoga društva „Kolo“. Skladao je budnice u doba ilirizma.

289 Zbornik radova Nove smjernice u odgoju i obrazovanju / Znanstveni prinosi Dragutina Rosandića

ništvo mogu nadvladati i najteže prepreke. Priroda je personiﬁcirana – Zemlja sa nebesi slavi sveti pir..., Zemlja stidno čeka da joj dođe spas. Spasiteljev je dolazak središnja tema pjesme koju učenici (osobito oni koji pohađaju katoličku školu) mogu obrađivati u adventsko doba kako bi se bolje pripremili za proslavu Božića. Pjesma se može upotrijebiti i na nastavi vjeronauka, učenici je mogu pjevati poput molitve ili meditacije.

Zadaci za učenike: 1. Koja se ﬁgura javlja u stihovima Skromna, čedna večer, tihi blagi mir? 2. Na koji blagdan aludiraju stihovi Zemlja sa nebesi slavi sveti pir? 3. Izdvoji neke općeljudske vrijednosti o kojima pjesnik govori. 4. Što pjesnik želi poručiti stihovima Soba je malena, al je sreće stan? 5. Nauči pjevati pjesmu Badnjak. 6. Napiši sastavak na temu Badnjak u mome domu.

290 K. Repar „Gdje slobode sad su dani što ih Hrvat cijenit zna?” - uglazbljene pjesme Augusta Harambašića...

Notni zapis pjesme Badnjak9

IVAN PL. ZAJC10: ZRINJSKOFRANKOPANKA

Zrinjsko-Frankopanka pjesma je koju je uglazbio Ivan pl. Zajc, u Es-duru. Izvo- di se poput koračnice, dakle svečano i dostojanstveno. U toj pjesmi Haramba- šić vapije za velikanima hrvatske povijesti, Petrom Zrinskim i Franom Krstom Frankopanom koji su se nastojali oduprijeti austrijskoj vlasti, ali njihov je plan

9 Pjevanka za djecu pučkih škola, sastavio Vilko Novak, Naklada St. Kugli, Zagreb; Elektroničko izdanje izvornika objavljenog 1904. godine, 38. (c) 2008-2015, Knjižnice grada Zagreba, sva prava pridržana, 38. 10 Ivan p. Zajc (1832-1914) bio je hrvatski skladatelj, dirigent i glazbeni pedagog. Njegovo je najpoznatije djelo opera Nikola Šubić Zrinjski. Djelovao je ravnatelj Opere Hrvatskoga narodnoga kazališta u Zagrebu, a, između ostaloga, zaslužan je za praizvedbu opere Porin Vatroslava Lisinskog.

291 Zbornik radova Nove smjernice u odgoju i obrazovanju / Znanstveni prinosi Dragutina Rosandića

razotkriven te su uhićeni i pogubljeni u Bečkom Novom Mjestu, 30. travnja 1671. godine. Budući da je u 19. stoljeću Hrvatska i dalje pod austrijskom vlašću, Harambašiću su ta dva junaka poslužila kao idealan primjer za osvješćivanje njihove žrtve i junačke borbe. Osobito su upečatljivi stihovi Gdje slobode sad su dani, što ih Hrvat cienit zna, gdje slobode, ah? Gdje li Zrinjski, Frankopani, gdje su ona lava dva? Tim stihovima pokušava dozvati njihov duh te ga usaditi u srca svojih suvremenika. Fran Krsto Frankopan i Petar Zrinski povijesni su likovi kojih se hrvatski narod rado prisjeća i svjestan je njihove borbe i žrtve. Njihovo smaknu- će doživljeno je kao velika nepravda i pljačka hrvatskoga naroda, jer je nakon njihova pogubljenja Bečki dvor opustošio njihova imanja, te uništio preostale članove obitelji. Potresno je pismo Petra Zrinskog supruzi Katarini u kojem ju tješi i bodri, ističući da se ne plaši smrti, jer mu je savjest čista: Budi Bog hvaljen, ja sam k smerti dobro pripravan, niti se plašim. Ja se ufam u Boga vsemogučega, koji me je na ovom svitu ponizil, da se tulikajše mene hoče smilovati, i ja ga budem molil i prosil (komu sutra dojti ufam se), da se mi naukupe pred njegovim svetim thronušem u diki vekovečne sastanemo.11 Povijesni događaj poslužio je pjesniku kao kulisa za buđenje nacionalne svijesti Hrvata i kao poziv na borbu protiv zatiranja hrvatskoga imena. Kroz ove će se stihove učenici prisjetiti Zrinskog i Frankopana te će bolje razumjeti njihovu povijesnu ulogu i značaj za Hrvatsku. Također, moći će lakše razumjeti povijesne procese i događaje, a pisanjem samostalnog istraživač- kog rada pobliže će spoznati političku ulogu istaknutih članova obitelji Zrinskih i Frankopana. Ovu pjesmu mogu povezati s ozaljskim krugom te protumačiti njihove zasluge u pokušaju stvaranja jedinstvenoga hrvatskoga jezika. Analizirajući pismo Petra Zrinskog supruzi Katarini Zrinskoj steći će uvid u taj hibridni jezik te će moći objasniti u čemu se razlikuje od današnjega standarda. Pjesma i pismo mogu se upotrijebiti na nastavi povijesti i hrvatskoga jezika.12

Zadaci za učenike: 1. Odredi temu pjesme i izdvoji glavne motive. 2. Istraži i objasni povijesnu ulogu Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana. Kako tumačiš odnos Bečkoga dvora prema njima? Zašto za njihov pothvat neki koriste termin otpor, a neki urota? 3. Pročitaj pismo Petra Zrinskog supruzi Katarini Zrinski te napravi sljedeće:

11 Izvor: http://povijest.net/oprostajni-pismo-petra-zrinskog 12 Bend „Slavonske lole“ obradio je ovu pjesmu, a zvučni zapis dostupan je na ovom linku: https://www. youtube.com/watch?v=5SsGV4ibaOc

292 K. Repar „Gdje slobode sad su dani što ih Hrvat cijenit zna?” - uglazbljene pjesme Augusta Harambašića...

a) Izdvoji nepoznate riječi i pronađi njihovo značenje b) Objasni u čemu se jezik ozaljskoga kruga razlikuje od današnjega hrvatskoga standardnoga jezika. 4. Kako Petar Zrinski razmišlja o smrti i svojoj sudbini? Smatraš li da se uistinu ne plaši smrti ili samo tješi svoju suprugu? Obrazloži svoj odgovor. 5. Koje emocije u tebi izazivaju rečenice Petra Zrinskog? 6. Pokušaj objasniti zašto je skladatelj Ivan Zajc odabrao pjesmu Zrinjsko-Fran- kopanka za uglazbljivanje, odnosno što ga je motiviralo? 7. Izdvoji stilske ﬁgure u pjesmi Zrinjsko-Frankopanka. 8. Zašto August Harambašić uspoređuje Zrinskog i Frankopana s lavovima? 9. Poveži stihove pjesme Zrinjsko-Frankopanka s programom Stranke prava i objasni zašto je August Harambašić politički motiviran. 10. Objasni stihove Ah, tko svoju zemlju ljubi i tko neće biti rob, tomu krvnik glavu rubi, taj u hladan pada grob. Zašto bi se ti stihovi mogli nazvati aforizmom? 11. Izdvoji mjesta u pjesmi u kojima Harambašić veliča hrabrost kao vrlinu, dok kukavičluk smatra nedostojnim čovjeka. 12. Posjeti grob Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana u zagrebačkoj katedrali i protumači natpis Navik on živi ki zgine pošteno koji se nalazi na njihovu grobu.

293 Zbornik radova Nove smjernice u odgoju i obrazovanju / Znanstveni prinosi Dragutina Rosandića

Notni zapis pjesme Zrinjsko-Frankopanka13

13 Kolo: sbirka izabranih hrvatsko-slovenskih mužkih sborova (hrvatska pjesmarica), Zagreb, 1894. Elektroničko izdanje izvornika objavljenog 1894. godine, 394–397. (c) 2008-2015, Knjižnice grada Zagreba, sva prava pridržana, 394–397.

294 K. Repar „Gdje slobode sad su dani što ih Hrvat cijenit zna?” - uglazbljene pjesme Augusta Harambašića...

295 Zbornik radova Nove smjernice u odgoju i obrazovanju / Znanstveni prinosi Dragutina Rosandića

296 K. Repar „Gdje slobode sad su dani što ih Hrvat cijenit zna?” - uglazbljene pjesme Augusta Harambašića...

297 Zbornik radova Nove smjernice u odgoju i obrazovanju / Znanstveni prinosi Dragutina Rosandića

GJURO EISENHUTH14: JA TE LJUBIM

Premda je na prvi pogled ova pjesma ljubavna, u pozadini se krije ljubav prema domovini, s kojom Harambašić uspoređuje svoju dragu – Ja te ljubim čedo moje ko Hrvatsku i slobodu. Sloboda, motiv koji se provlači kroz gotovo sve Haram- bašićeve pjesme u ovim je stihovima posebno istaknuta jer ju pjesnik cijeni kao najveće blago. Navodi djevojčine vrline: ona je dobra i poslušna svojoj domovini, spremna služiti joj i raditi za njezinu dobrobit. Pjesnik je spreman učiniti sve za nju i domovinu – one su njegovo neprocjenjivo blago – Ja bi za njih čudo stvaro. Pjesma je pisana za 4 glasa, a uputa izvođenje jest lagano. Mjera je dvočetvrtinska, a u pjesmi se isprepliće nekoliko tonaliteta. Ovi su stihovi karakterističan primjer Harambašićeve poezije, koja je pisana programatski i ljubavna je tematika samo kulisa za iskazivanje osjećaja prema domovini. Na temelju ove pjesme učenici mogu itekako dobro povezati ljubav prema dragoj s ljubavlju prema domovini. Premda su to različite vrste ljubavi, za pjesnika su u svojoj biti jednako intenzivne i snažne.

Zadaci za učenike: 1. Odredi temu pjesme i izdvoji glavne motive. 2. Kome se pjesnik obraća i u kojem licu piše? 3. Koja se stilska ﬁgura javlja u stihovima Ja te ljubim kano pravu dobru kćerku svome rodu? 4. Zašto, po tvome mišljenju, pjesnik uspoređuje svoju dragu s domovinom? Izdvoji mjesta u kojima to prepoznaješ. 5. Izdvoji epitete kojima pjesnik opisuje svoju dragu. 6. U kojim stihovima prepoznaješ pjesnikovu želju da za voljenu osobu i domovinu učini sve što je u njegovoj moći?

14 Gjuro Eisenhuth (1841. – 1891.) bio je hrvatski violinist, skladatelj i pedagog. U Zagrebu je osnovao orkestar za koji je i sam skladao. Vodio je zbor pjevačkog društva „Kolo“ a skladao je oko 220 djela među kojima se nalazi brojni zborovi i pjesme.

298 K. Repar „Gdje slobode sad su dani što ih Hrvat cijenit zna?” - uglazbljene pjesme Augusta Harambašića...

Notni zapis pjesme Ja te ljubim15

15 Kolo: sbirka izabranih hrvatsko-slovenskih mužkih sborova (hrvatska pjesmarica), Zagreb, 1894. Elektro- ničko izdanje izvornika objavljenog 1894. godine, 31–32, (c) 2008 – 2015, Knjižnice grada Zagreba, sva prava pridržana, 31–32.

299 Zbornik radova Nove smjernice u odgoju i obrazovanju / Znanstveni prinosi Dragutina Rosandića

ZAKLJUČAK

Poezija Augusta Harambašića temelji se na ispreplitanju ljubavnih i domoljubnih motiva. Domoljubnim je motivima nastojao privoliti svoje čitatelje za pravaš- ke ideje stoga su njegovi stihovi vrlo energični, puni zanosa i poleta kojim nastoji probuditi kolektivnu i nacionalnu svijest. Pjesme obrađene u ovom članku mogu se iskoristiti na satu hrvatskoga jezika, povijesti i glazbene umjetnosti. Uz krat- ku analizu pojedine pjesme predloženi su zadaci koje će učenici izvršiti tijekom nastave. Osim što će izvršiti jezično-stilsku analizu, učenici će moći prepoznati autobiografske i povijesne elemente u pojedinim pjesmama te ih povezati s raz- dobljem u kojem je pjesnik živio i stvarao. Stoga su u uvodu navedeni osnovni autobiografski podaci iz piščeva života. Učenici će moći interdisciplinarno pristu- piti temama iz hrvatske povijesti i književnosti na način da će povezati hrvatski jezik, glazbenu umjetnost i povijest. Dakako, bilo bi poželjno da svaku pjesmu učenici nauče pjevati jer time razvijaju glazbenu inteligenciju. Glazba se može iz- vrsno uklopiti u nastavu povijesti i hrvatskoga jezika, pogotovo kada se obrađuje razdoblje Hrvatskoga narodnoga preporoda, točnije, budnice i davorije. Budući

300 K. Repar „Gdje slobode sad su dani što ih Hrvat cijenit zna?” - uglazbljene pjesme Augusta Harambašića...

da je dokazano kako glazba utječe na kognitivne i intelektualne sposobnosti čo- vjeka smatram da je korištenje glazbe u nastavi itekako poželjno te da pospješuje cjelovit razvoj učenika. Notni zapisi priloženi uz članak zasigurno će poslužiti profesorima glazbene kulture i glazbenim pedagozima u izvođenju nastave. Bu- dući da suvremeni obrazovni sustav teži povezivanju odnosno korelaciji između pojedinih predmeta, pjesme obrađene u ovom članku mogu poslužiti kao primjer dobre prakse u razvijanju višestrukih inteligencija kod učenika.

IZVORI I LITERATURA

ARMSTRONG, T. (2006). Višestruke inteligencije u razredu. Zagreb: Educa. BEŽEN, A., MATAIJA, I. (2009). Ante Starčević: vodič kroz život, djelo i ostav- štinu. Gospić: Državni arhiv u Gospiću. DEŽELIĆ, V. ( 1911). Dr. August Harambašić. Tisak Antuna Scholza. Zagreb: Braća hrvatskog zmaja. DEŽELIĆ, V. (1992). Petar Krešimir. Rijeka: Tiskara Rijeka. EISENHUTH, Gj. (enciklopedijska natuknica) http://www.enciklopedija.hr/ Natuknica.aspx?ID=17268 (posjet 11. prosinca 2015.) FRANGEŠ, I. (1987). Povijest hrvatske književnosti. Zagreb – Ljubljana: Na- kladni zavod Matice hrvatske. GROSS, M. (1996). Čovjek Ante Starčević: u povodu 100-godišnjice smrti. Za- greb: Erasmus. HARAMBAŠIĆ, A. (Hrvatski biografski leksikon) http://hbl.Izmk.hr/clanak. aspx?id=50 (posjet 2. studenog 2015.) HORVAT, J. (1990). Ante Starčević: kulturno-povijesna slika. Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske. http://slobodnalika.com/novosti/21783_Sjecanja++na++Oca++Domovine++v jecno++zive.html (posjet 25.9.2016.) http://www.youtube.com/watch?v=5SsGV4ibaOc JELČIĆ, D. (1997). Povijest hrvatske književnosti. Zagreb: Naklada Pavičić. JEŽIĆ, S. (1993). Hrvatska književnost od početaka do danas (1100. – 1941.). Zagreb: Graﬁčki zavod Hrvatske. KARLIĆ, P. (1926). Hrvatski kralj Petar Krešimir. Zagreb: Tisak Zaklade tiskare Narodnih novina.

301 Zbornik radova Nove smjernice u odgoju i obrazovanju / Znanstveni prinosi Dragutina Rosandića

KATIĆ, L. (1993). Tri najveća hrvatska kralja. Split: Verbum. Kolo, Zagreb, 1894. elektroničko izdanje izvornika objavljenog 1894. godine. (c) 2008–2015, Knjižnice grada Zagreba, sva prava pridržana http://kgzdzb.arhivpro.hr/?kdoc=301003977 (posjet 9. prosinca 2015.) MAJERBOBETKO, S. (2005). Djelovanje stranih (osobito čeških) glazbenika u drugoj polovici 19. st u našim krajevima. Rad HAZU 455. Muzikologija 7, 195-201. MIHANOVIĆ, N. (1966). August Harambašić. Kolo, IV / 6, 521–536. Nacionalnomu pjesničkom bardu – u spomen na Augusta Harambašića http:// www.nsk.hr/nacionalnomu-pjesnickom-bardu-u-spomen-na-augusta-haramba- sica/ (posjet 8. rujna 2015) NOVAK, V. (enciklopedijska natuknica): http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=44221 (posjet 10. prosinca 2015.) Oproštajno pismo Petra Zrinskog supruzi Katarini, izvor: http://povijest.net/ oprostajno-pismo-petra-zrinskog/ (posjet 1.prosinca 2015.) PAVLOVIĆ, C. (2009). Intermedijalnost od Aleksandra Flakera do Viktora Žme- gača-glazbala Begovićeve knjige Boccadoro. U: Umjetnost riječi, 53, 3–4. lipanj, izvor: http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=160695 Pet stoljeća hrvatske književnosti: August Harambašić - Fran Mažuranić (1966). Zagreb: Zora i Matica hrvatska. Pjevanka : za djecu pučkih škola (1904). Sastavio Vilko Novak... [et al.]. Zagreb, (c) 2008-2015, Knjižnice grada Zagreba, sva prava pridržana http://kgzdzb.arhivpro.hr/?kdoc=301003980 (posjet 30.studenog 2015.) STARČEVIĆ, A. (1995). Govori (priredio Pavao Barišić, autor predgovora Fra- njo Tuđman. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada. VILHARKALSKI, S. F. (1895). Starčevićeva himna, Elektroničko izd. izvornika objavljenog 1895. (c) 2008–2015, Knjižnice grada Zagreba, sva prava pri- držana http://kgzdzb.arhivpro.hr/?documentIndex=1&docid=87&page=0&class =0 (posjet 30.studenog 2015.) VILHARKALSKI, S. F. (enciklopedijska natuknica): http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=64640 (posjet 11.prosinca 2015.) ZAJC, I. (enciklopedijska natuknica) : http://www.enciklopedija.hr/Natukni- ca.aspx?ID=66730 (posjet 10. prosinca 2015.) ŽMEGAČ, V. (2003). Književnost i glazba: intermedijalne studije. Zagreb: Ma- tica hrvatska.

302 K. Repar „Gdje slobode sad su dani što ih Hrvat cijenit zna?” - uglazbljene pjesme Augusta Harambašića...

„WHERE ARE THE DAYS OF FREEDOM THAT CROAT KNOWS HOW TO APPRECIATE“ - SONGS BY AUGUST HARAMBAŠIĆ SET TO MUSIC - EXAMPLE OF GOOD PRACTICE IN TEACHING HISTORY AND CROATIAN LANGUAGE

Summary

The modern educational system aims to develop specific competencies and skills in teaching. Since the individual teaching programs within the curriculum interwoven, students should be offered training models which can help them to connect knowled- ge from one subject to another. Students find very difficult to independently perceive connections and correlations between objects, so the teacher plays a main role. As an example of the correlation between the Croatian language, history and music we can demonstrate poems by Croatian poet August Harambašić. August Harambašić was a poet whose songs are permeated by motives of his beloved and motives of homeland. The ultimante goal of his poems was awakening of national consciousness of the Croats, and some of these songs have been set to music. This paper considers tree songs set to music by Franjo Serafin Vilhar (Starčevićeva himna, Hrvatska davorija, Ružici), one that was set to music by Vilko Novak (Badnjak), one that was set to music by Ivan pl. Zajc (Zrinjsko-Frankopanka) and two songs set to music by Gjuro Eisenhuth (Ja te ljubim, Pozdrav) . Through those poems we can interpret political views of Harambašić but also interpret his gentle side, full of sensitivity. August Harambašić was the follower of Party of rights, established by Ante Starčević. By analyzing and performing these songs students will understand the historical context of their creation, and they will develop their musical intelligence. Students will also develop their vebal-linguistic intelligence by analyzing each song.

Key words: August Harambašić, patriotism, homeland, musical art, Croatian language, intelligence, education, policy, history, freedom, poems set to music

303