UNIVERSITY MREŽA GRAD VLADA KANTONA IDEA WSDC WIFI BURCH PRAVDE SARAJEVO

HVALA AKTUELNIM PROJEKTNIM DONATORIMA:

HVALA DONATORIMA KOJI PODRŽAVAJU OBILJEŽAVANJE 20 GODINA CKD-a:

0 SADRŽAJ DEBATNIH NOVOSTI

PROJEKAT: „PROMOVIRANJE KULTURE PROJEKAT: “SVI RAZLIČITI–SVI ISTI: KOMUNIKACIJE I PONAŠANJA KOD MLADIH LJUDI” KAMPOVI INTERETNIČKOG POMIRENJA ZA – FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA MLADE” – AMERIČKA AMBASADA U BIH

Nekoliko riječi o projektu 5 O pojektu 26 Uvod – debatanti i pomirenje 6 Uvodna riječ 27 Moja iskustva sa zimskog debatnog kampa na Jahorini 7 Kultura u trgovini 28 Interetničko pomirenje svuda oko nas 8 Kultura komunikacije na interentu 31 Interetničko pomirenje u mojoj lokalnoj zajednici 10 Zašto je kultura komunikacije važna za mene 32 Pjesmom da ti kažem 12 Pisana i nepisana pravila iz života 33 Razgovor sa povodom – dio sam promjena i želim 13 Pjesmom da ti kažem 34 zajedno graditi bolje sutra Kultura dijaloga u pjesmi 35 Pomirenje u našim školama 15 Riječi koje nikada ne smijemo zaboraviti o kulturi Riječi koje nikada ne smijemo zaboraviti o važnosti 36 17 komunikacije pomirenja Motivacijska priča o kulturi komunikacije Stipom o pomirenju i toleranciji 18 37 Mediji o pomirenju 19 Kviskoteka 38 Motivacijska priča 20 Radionica o kulturi komunikacije 39 Kviskoteka 21 Umjesto kraja 40 Za bolje društvo – poklanjamo radionicu o pomirenju 22 Debatologija 23 Umjesto kraja – zašto je važno interetničko pomirenje 24 PROJEKAT: „KULTURNO NASLIJEĐE BIH KROZ AFIRMIRANJE LOKALNIH ZAJEDNICAI” – FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

O projektu 42 Uvodna riječ 43 Moj grad je najljepši grad na svijetu 44 Rijeke u BiH 47 Olimpijske ljepotice 49 Zapis o Bosni 52 Pjesmom da ti kažem 53 Izet Sarajlić - Sarajevo 54 Održane javne debate u školama – Kulturno nasljeđe 55 BiH kroz afrimaciju lokalnih zajednica Održane javne debate u školama– kulturno nasljeđe bih kroz afrimaciju lokanih zajednica, Srednja tehnička škola 56 Tešanj Održane javne debate u školama – kulturno nasljeđe BiH 58 kroz afrimaciju lokanih zajednica, Kšc Sv. Pavao Zenica Održane javne debate u školama– ulturno nasljeđe bih kroz afrimaciju lokanih zajednica, Msš Donji Vakuf, Donji 60 Vakuf Održane javne debate u školama– ulturno nasljeđe bih kroz afrimaciju lokanih zajednica Behram-begova 62 medresa,Tuzla Kviskoteka 64 Umjesto kraja – priča o sevdahu 65

1 SADRŽAJ DEBATNIH NOVOSTI

PROJEKAT: “DEBATOM DO LJUDSKIH PRAVA” – CORE - 20 GODINA CKD-a MINISTARSTVO ZA LJUDSKA PRAVA I IZBJEGLICE BIH

Uvodna riječ 83 O projektu 67 Mudre misli 84 Uvod 68 Riječ-dvije iz Gimnazija Gradiška Ljudska prava u društvu 69 85 Ljudska prava iz debatantske perspektive 70 Riječ-dvije iz Srednje škole “28 juni”, Istično 86 Pjesmom da ti kažem 71 Sarajevo Ljudska prava u javnom prostoru 72 Riječ-dvije iz Mješovite srednje tehnčka škole, 87 Ljudska prava u našim školama 165 Travnik Ko je bio Abraham Lincoln? 73 Najbolji debatolog za januar 2017. 88 Za nas malde najvažnija ljudska prava su… 74 Promovisanje ljudskih prava među srednjoškolcima 75 Februar kroz datume 90 Moje ljudsko pravo nije važnije od tvog ljudskog prava 76 Plan aktivnosti za mart 2017. 91 Motivacijska priča o ljudksim pravima u školama 77 CKD tim 92 Kviskoteka 78 Radionica o ljudskim pravima 79 Škole članice 93 Debatologija 80 Online kontakti 95 Umjesto kraja – debata u mom životu 81

2 UVODNA RIJEČ

Dragi čitatelji,

Februar je prošao, a s njim i prve pripreme za obilježavanje jubileja našeg CKD-a. Umjesto riječi, prvo dijelim jednu radnu fotografiju s vama.

Naš mali tim vrijedno radi. Griješimo, popravljamo, kreiramo, mijenjamo… Sve do tog datuma. Datuma naše svečane Akademije. Vi ste, dragi debatanti, najvažniji dio te proslave i zato vas pozivamo da nam pošaljete fotografije upravo prema uputama koje smo vam dali na FB.

U februaru su održane i javne debate u Tešnju, Donjem Vakufu, Sarajevo, Tuzli, Istočnom Sarajevo i Zenici. Naši domaćini su bili sjajni, a fotografije sa ovih druženja pogledajte na našoj FB stranici: https://www.facebook.com/groups/134200 443968/?fref=ts

Debatologija je zatrpana vašim komentarima i argumentima, a webinari o kulturi, ljudskim pravima i pomirenju postaju sve gledaniji. Upravo zato vas molimo da nam vaše prijedloge za webinare šaljete na adresu: [email protected]. Do našeg sljedećeg broja Debatnih novosti CKD vam šalje najveći pozdrav, Sanja Vlaisavljević

3 UNIVERSITY MREŽA GRAD VLADA KANTONA IDEA WSDC WIFI BURCH PRAVDE SARAJEVO SARAJEVO

“Ovaj projekat je omogućila velikodušna podrška američkog naroda putem Američke ambasade u Sarajevu i svi stavovi, mišljenja i zaključci izneseni u projektu ne odražavaju nužno stav Američke ambasade ili Vlade SAD, već isključivo autora.“

4 AKTUELNI PROJEKT: “All Different – All Equal: Youth Inter- Ethnic Reconciliation Camps”

NAZIV PROJEKTA: Nekoliko riječi o projektu 5 “ALL DIFFERENT – ALL EQUAL: Uvod – debatanti i pomirenje 6 YOUTH INTER-ETHNIC Moja iskustva sa zimskog debatnog 7 RECONCILIATION CAMPS” kampa na Jahorini Interetničko pomirenje svuda oko nas 8

Interetničko pomirenje u mojoj lokalnoj 10 GENERALNI CILJ: zajednici Pjesmom da ti kažem 12 Doprinijeti promociji tolerancije i inter- Razgovor sa povodom – dio sam etničkog pomirenja među mladima promjena i želim zajedno graditi bolje 13 različitih etničkih i geografskih pozadina sutra kroz povezivanje u zajedničkim Pomirenje u našim školama 15 Riječi koje nikada ne smijemo zaboraviti o 17 aktivnostima i inicijativama, ističući važnosti pomirenja sličnosti između njih i učeći ih da u isto Stipom o pomirenju i toleranciji 18 vrijeme prihvate razlike Mediji o pomirenju 19 Motivacijska priča 20 SPECIFIČNI CILJEVI: Kviskoteka 21 Za bolje društvo – poklanjamo radionicu o Educirati mlade kroz argumentiranu 22 raspravu, obrazovnu debatu i kritičko pomirenju Debatologija 23 mišljenje da je trajni mir moguć samo Umjesto kraja – zašto je važno 24 onda kada postoji poštivanje za druge i interetničko pomirenje drugačije

Ojačati mlade da dignu svoj glas i zagovaraju za promjene u društvu, postajući aktivno involvirani u neophodne obrazovne reforme i promjene u lokalnim zajednicama kroz saradnju sa svim relevantnim akterima.

Ojačati mlade da postanu pokretači pozitivnih promjena u bh. društvu kroz zaštitu ljudskih prava njihovih vršnjaka i ostalih građana, posebno marginaliziranih i ranjivih grupa i da dijele stečena znanja kroz vršnjačku edukaciju

5 AKTUELNI PROJEKT: “All Different – All Equal: Youth Inter- Ethnic Reconciliation Camps”

Debatne UVOD - O POMIRENJU uredila:

Amila Milavica, 26 Dragi naši debatanti i profesori,

Ljubav ukroćuje najneobuzdanije i razuzdava Misao februara: najpitomije ljude. Pitam se ponekad, da li je ljubav umjetnost, šta vi mislite? Ako mislite Čovječe pazi da da jeste onda zasigurno da zahtjeva zanje i ne ideš malen napor. Neznanje je majka mnogim porocima, ispod zvijezda! kao takva uči nas mržnji i nepoštovanju. Da li iko od vas želi biti neznalica, zapitajte se? Pusti da cijelog tebe prođe blaga svjetlost zvijezda!

Da ni za čim ne žališ kad se budeš zadnjim pogledima rastajo od zvijezda!

Na svom koncu mjesto u prah prijeđi sav u zvijezde!

A.B. Šimić

6 AKTUELNI PROJEKT: “All Different – All Equal: Youth Inter- Ethnic Reconciliation Camps”

MOJA ISKUSTVA SA ZIMSKOG DEBATNOG Slike sa kampa: KAMPA NA JAHORINI

Prijateljstvo + Pomirenje + Ljubav + Vjera u bolje sutra = Zimski debatni kamp na Jahorni Iskustvo koje smo stekli učešćem na zimskom debatnom kampu ove godine zasigurno će nam svima pomoći da sigurnije kročimo u vlastitu budućnost. Pored toga što smo svi marljivo radili na pripremi za debatovanja, uspješno smo stigli pripremiti i tačke glume, plesa i pjevanja. Rad, red i disciplina doveli su do očekivanih rezultata zadnjeg dana kampa, kada smo sa puno pažnjom svi posmatrali vrhunske debate i borili se, kako sa emocijama koje su u nama budili govori i eseji, tako i sa mamurlukom od prethodne noći. Naime, treće noći kampa proslavljala se Pravoslavna nova godina. Te treće noći svi smo slavili bez obzira na vjeru i nacionalnost. Uspjeli smo dokazati da su mladi jedini koji se bore, NE SAMO MIR, NEGO ZA POMIRENJE. Teme o kojima se razgovaralo tokom ovog petodnevnog kampa u mnogima bude strah i gase riječi kojima toliko silno žele ponovo 'zapaliti vatru' u ovoj državi, no mladi su i ovoga puta dokazali svoju moć. Moć znanja, moć edukacije, moć bezuvjetne ljubavi. Iskreno, veoma sam sretna što sam bila dio ovog kampa i CKD putovanja kroz edukaciju, veoma sam sretna što bar jedan djelić mene pripada CKD obitelji. A ono što meni pripada jesu nova poznanstva i po jedan djelić srca svakog prijatelja kojeg sam stekla na kampu. Ponekad nas bolje razumije upravo neko drugačiji od nas, neko ko nam ne može suditi po prošlosti i onome što smo bili, neko ko nas vidi upravo onakve kakvi jesmo sada i ponekad je to razumijevanje jedino što namtreba. Kampovi ovog tipa uče nas da ne žmurimo na svaku različitost koja se pojavi među nama, da se ne krijemo od drugih i drugačijih, nego da otvorimo kako oči, tako i srca, pred nečim drugačijim i prihvatimo druge onakvim kakvi jesu. Iako smo kroz cijeli kamp čuli mnogo citata i poruka velikih pisaca i kritičara, cijenjenih mislilaca i filozofa, poruka koju svi zajedno nosimo u nama jeste: SVI RAZLIČITI – SVI ISTI.

Selma Nakić Srednja tehnička škola Tešanj

7 AKTUELNI PROJEKT: “All Different – All Equal: Youth Inter- Ethnic Reconciliation Camps”

INTERETNIČKO POMIRENJE SVUDA OKO NAS Stav mladih o interetničkom pomirenju u „Imam san da će moje četvoro male djece jednoga BiH dana živjeti u naciji gdje im neće biti suđeno prema boji njihove kože, nego po njihovom karakteru.“ – Prihvatanje prošlosti Martin Luter King, 28. august 1963. godina. i međusobnih Mnoge historijske borbe za ljudska prava su različitosti te rad na vođene i najuporniji su se istakli. I uspjeli, izvojevali suživotu u našoj pobjedu. Morali su, jer segregacija i diskriminacija zemlji trebaju biti na usađene u pravnom poretku nemaju budućnost. prvom mjestu svima Danas su segregacija i diskriminacija u odgojno- nama. obrazovnom sistemu posebno alarmantne. Ne opovrgavajući ih u drugim sferama života, to To je put u suživot, moramo priznati. Ipak su to učenici. Nije uredu, i lijepe i ugodne kakav je to model za život ako naraštaje, koji će odnose, opuštenost, sutra naslijediti generacije s iskustvima prošlosti, uspjeh, razvoj i ponovo stavljamo u segregacioni i diskriminacioni napredak BiH i svih krug. Krug u kojem učenici, mlade osobe nemaju nas. šta tražiti i kojeg se trebaju kloniti. Onda to nije korak ka svijetlijoj budućnosti, kako mi to volimo reći, i nije i ne smije biti model za život u mom i svim drugim gradovima u BiH. Suočeni smo s fenomenom koji nam para uši : dvije škole pod jednim krovom. Tu se učenici ne sastaju, možda i ne poznaju, idu u različite smjene, možda imaju i dva različita ulaza. Odjeljenja su im jednonacionalna. Ako na lokalnom nivou, gdje žive različiti etnosi, nema odjeljenja koja predstavljaju realnu sliku te multietničnosti, kako onda da očekujemo da na državnom nivou vlada duh multietničnosti.

8 AKTUELNI PROJEKT: “All Different – All Equal: Youth Inter- Ethnic Reconciliation Camps”

Je li toliko insistiranje na potpuno različitim nastavnim planovima i programima zaista u svrhu zaštite jednog naroda? Ili se radi o tome da se Riječi u slici: učenici od malih nogu naviknu na podjele? Škole nisu tu da se u njima vrši diskriminacija i segregacija i da se djeca dijele po nacionalnoj osnovi. One moraju osigurati i djeci manjina, i djeci povratnika svih nacionalnih pripadnosti, njihovo puno pravo na obrazovanje bez ikakvog uskraćivanja. Kada dijete-učenik počne druge posmatrati kroz prizmu „on je takav jer nije iste pripadnosti kao ja“ segregacija i diskrimnacija su prisutne. Adnan Jašrević Kako se mi u debatnom klubu možemo boriti protiv Prirodno-matematički toga? Organizacijom aktivnosti naziva „Debatom fakultet, Sarajevo protiv segregacije i diskriminacije“ koja će trajati tokom jedne sedmice i uključiti osim članova debatnog kluba ostale učenike, ali i profesore s namjerom da ta aktivnost postane tradicija.

Zatim uz podršku dramske i filmske sekcije osmisliti i snimiti kratki film koji će nositi naziv: „No segregation, no discrimination, just EDUCATION!“ Time bi na učenicima zanimljiviji način približili pojmove i naravno pokazali kako to ne smije biti model za život u našem gradu.

„Imam san da će svi učenici u BiH jednog dana imati jednake obrazovne mogućnosti.“

Adnan Jašarević Prirodno-matematički fakultet, Sarajevo.

9 AKTUELNI PROJEKT: “All Different – All Equal: Youth Inter- Ethnic Reconciliation Camps”

Riječi u slici... INTERETNIČKO POMIRENJE U MOJOJ LOKALNOJ ZAJEDNICI

Diskriminacija i segregacija su opširni pojmovi. Ali najlakše ih je prepoznati u školama i na poslu. Bilo to direktno izdvajanje i omaložavanje učenika ili subtilna preferencija učenika. Ja sam sretna što živim u zajednici u kojoj diskriminacija nije veliki dio svakodnevnog života. Iako idem u katoličku školu diskriminacija među učenicima i profesorima je jako rijetka, ako ne i nepostojeća. Zenica je multinacionalan grad pa je veoma rijetka pojava diskriminacije na nacionalnoj i religijskoj razini. Ali u drugim gradovima BiH ta pojava je možda češća. Najefektivniji način borbe protiv diskriminacije je ukidanje jednonacionalnih škola i utjecaja školskog okruženja. Potrebno je uvođenje svake vrste vjeronauka, etike i morala kao obavezan predmet. Etika nas uči o svim religijama, o socijalnim dilemama i o pojmovima deskriminacija, ljudsko pravo, multinacionalizam i dr. potrebno je da se djeca od malih nogu uče da smo svi jednaki i da nas nacionalnost, religija, boja kože i seksualnost ne čine različitima. Mržnja nije urođena, već je naučena, i to moramo promijeniti. I trebamo naučiti učenike da ako im se desi slučaj segregacije da to prijave, da se osoba koja je počinila djelo diskriminacije kazni.

10 AKTUELNI PROJEKT: “All Different – All Equal: Youth Inter- Ethnic Reconciliation Camps”

Trebamo naučiti da diskriminacija je loša stvar i da ne smije biti navika. Roditelji su Ilustracija priče… najutjecajniji ljudi u životu djeteta i oni ga najbolje mogu naučiti šta je dobro a šta loše. I roditelji moraju biti konzultovani i suočeni da Šta vi mislite o dijete ne bi imalo negativne utjecaje u diskriminaciji kućanstvu. Diskriminacija je negativna pojava koja može utjecati na cijele živote. Ne trebamo općenito? učiti mržnju već ljubav. Moramo započeti sa borbom protiv diskriminacije za svijet bez Da li postoji etnička mržnje i bez osuđivanja. netrpeljivost u vašoj lokalnoj zajednici? Merima Omerović KŠC Sv. Pavao, Zenica.

11 AKTUELNI PROJEKT: “All Different – All Equal: Youth Inter- Ethnic Reconciliation Camps”

PJESMOM DA TI KAŽEM Pjesma u slici...

Zajedno radimo

A elokventno se izražavamo.

Jedni druge ne vrijeđamo

Ego tuđi čuvamo.

Držimo se za ruke

Ne pravimo diskriminacije.

Isključujemo probleme

Štitimo naše zajednice.

Trag dobrote ostavljamo

Vatru zla gasimo.

Okrenimo planetu, da se zavolimo.

12 AKTUELNI PROJEKT: “All Different – All Equal: Youth Inter- Ethnic Reconciliation Camps”

RAZGOVOR S POVODOM – DIO SAM A o temi su PROMJENE I ŽELIMO ZAJEDNO GRADITI razgovarali: BOLJE SUTRA

Diskriminacija i segregacija su razdvajanje ljudi na osnovu različitih kriterija koji se u pravilu kose sa načelima ljudskih prava i sloboda. Hanna Saravan Razdvajanje može biti na osnovu raznih kriterija: rasnih, etničkih, nacionalnih, vjerskih, spolnih. U BiH se po prijemu u Vijeće Evrope 2002. godine obavezala da ukine sistem obrazovanja "dvije škole pod jednim krovom". To ni 12 godina nakon toga nije učinjeno.

Ovakav sistem obrazovanja funkcioniše u još 34 odgojno-obrazovne ustanove. Međutim, to nije slučaj u mom gradu. U mom gradu se naprotiv, ništa slično tome ne dešava. U mojoj školi učenici različitih nacionalnosti i vjeroispovijesti idu zajedno u razred, uče po istom planu i programu, druže se bez obzira na Srednja škola, Pere razlike. Nastava u školi uvijek se provodi bez Zečevića, Odžak. ikakvih problema, natjecanja, zajednička druženja i slično, iako je to grad sa tri nacije. Zbog toga sam ja ponosna na svoj mali grad I svoje sugrađane. No međutim, to ne znači da mi nismo svjesni tog problema koji je prisutan u drugim zajednicama i koji nažalost hara među učenicima. Princip Sistema “dvije škole pod jednim krovom” negativno utječe na učenike i kvalitet njihovog obrazovanja. Nemogućnost uspostavljanja i praćenja standarda kvaliteta u obrazovanju na državnom nivou dovodi do toga da učenici iz različitih dijelova BiH, nakon završenog određenog nivoa obrazovanja (npr. osnovnog ili srednjeg), ne posjeduju

13 AKTUELNI PROJEKT: “All Different – All Equal: Youth Inter- Ethnic Reconciliation Camps”

RAZGOVOR S POVODOM – DIO SAM Mislioci kažu: PROMJENE I ŽELIMO ZAJEDNO GRADITI BOLJE SUTRA jednak nivo znanja, a samim tim je i učenicima Morao sam, dakle, uskraćeno njihovo ljudsko pravo na 'jednake dokinuti znanje da bih mogućnosti u obrazovanju' bez diskriminacije po bilo kojoj osnovi. dobio prostor za S druge strane, postavlja se pitanje moralnih vjerovanje. vrijednosti koje prenosimo budućim generacijama kroz odgoj i obrazovanje u kojem se još uvijek Immanuel Kant praktikuje i prihvaća segregacija. Ova praksa uopće ne daje šanse za razvoj vrijednosti tolerancije, mira i suživota, te uspostavljanje Nema većega mraka od inkluzivnog društva u kojem je svaki pojedinac neznanja. prihvaćen kao jednako vrijedan član. Evidentno je da donosioci obrazovnih politika u kantonima u William Shakespeare FBiH nisu u stanju ili nemaju namjeru iskorijeniti probleme vezane za diskriminaciju i segregaciju. Oblast obrazovanja treba biti nacionalno pitanje.

Stoga vrijeme pred nama treba donijeti ozbiljne reforme. Problem postojanja fenomena poznatog Korijeni učenja su gorki, kao 'dvije škole pod istim krovom' nije jedini kojim ali su plodovi slatki. se ugrožavaju temeljna prava. U mnogim dijelovima naše zemlje sveprisutne su različite Aristotel diskriminastorske prakse. U RS-u se one ogledaju u spornim nazivima škola, školskim obilježjima i manifestacijama kojima se narušavaju ili ugrožavaju prava pripadnika konstitutivnih naroda Zamislite koja bi tišina koji su u tom dijelu zemlje manjinski. Moj vid nastala kada bi ljudi rješenja ovog problema jesu udruženja djece govorili samo o onome što različitih nacija, njihovo povezivanje u različitim znaju. segmentima, kao na primjer ovaj kamp koji radi na ljudskim pravima u BiH, segregaciji u školama, Karel Čapek problemima sa kojima se suočavaju nacionalne manjine. Uložiti mnogo truda, pažnje, posvetiti se učenicima, ponajviše srednjoškolcima, to je ono što je nama potrebno.

14 AKTUELNI PROJEKT: “All Different – All Equal: Youth Inter- Ethnic Reconciliation Camps”

Važno da ne POMIRENJE U NAŠIM ŠKOLAMA zaboravimo iz ovog teksta Kada se među srednjoškolcima razgovara o segregaciji i diskriminaciji u našoj zemlji najviše pažnje se posvećuje onome što je najrasprostranjenije i što, čini mi se, nama, DVIJE ŠKOLE mladim ljudima najviše smeta, a to je fenomen Dvije škole pod jednim krovom. Kao što smo POD JEDNIM već nebrojeno puta čuli, ideja je nastala kako bi se raseljena lica vratila u svoje domove KROVOM NISU nakon prokletog rata '90-ih. Ono što je trebalo RJEŠENJE da bude privremeno rješenje, postalo je trajno. Iako u mom gradu taj fenomen nije zastupljen PROBLEMA. jer je većinski jednonacionalna sredina, o ovome sam se upoznala preko debate. Projekat je pokrenulo bugojansko udruženje Eko element zajedno sa srednjim školama PRIHVATI gornjovrbaske regije (Gornji Vakuf/ Uskoplje, Bugojno, Donji Vakuf), uz nesebičnu podršku RAZLIKE. ambasade SAD-a. Tokom ovog projekta održane su debate upravo sa pitanjem segregacije i diskriminacije među učenicima ovog područja. Tim iz Gornjeg Vakufa/ Uskoplja su upravo sačinjavali učenici iz obje ZAPAMTI DA I škole: Mješovite srednje škole Gornji Vakuf DRUGI IMAJU (prvi sprat nekadašnjeg Srednjoškolskog centra Branko Nikulić) i Mješovite srednje ISTA PRAVA škole Uskoplje (drugi sprat iste zgrade). Ono KAO I TI. što su istakli kao ogroman problem jeste segregacija učenika; odvojenost po smjenama, spratovima i sl. Tužno je to što im je ovaj projekat jedan od rijetkih načina da se zajedno druže i doprinesu svojoj zajednici podjednako i učenici bošnjačke nacionalnosti i učenici hrvatske nacionalnosti.

15 AKTUELNI PROJEKT: “All Different – All Equal: Youth Inter- Ethnic Reconciliation Camps”

Važno da ne POMIRENJE U NAŠIM ŠKOLAMA zaboravimo iz ovog teksta Do tada sam o pomenutom fenomenu čula samo nekoliko puta u medijima, ali stvarnost i život u okviru istog nikada. Nisam znala koliko je teško mojim vršnjacima koji su udaljeni samo 30-ak kilometara od moga grada, nisam znala da je takva situacija jako blizu mene. Pored škole koja ih svjesno razdvaja i ne daje prostora da zajedno djeluju, u taj proces su uključeni i roditelji, koji ne dopuštaju da njihova djeca razmjenjuju iskustva sa djecom druge nacionalnosti i vjeroispovijesti. Ono čega mi, kao društvo koje se većinski deklariše kao pripadnicima religija koje egzistiraju na ovim prostorima, nismo svjesni jeste da nijedna Naida Mlinarević religija ne propovijeda svađu, mržnju, pa zašto MSŠ, Donji Vakuf smo onda posvađani i zašto mrzimo? Moramo se boriti, boriti se protiv onih koji nam nameću svađu i mržnju. Boriti se voljom da NIJEDNA RELIGIJA NE živimo zajedno, da razmjenjujemo iskustva, da PRIPOVJEDA SVAĐU. pomažemo jedni drugima. Nisam dobar čovjek ako ne pozdravljam prvog susjeda samo zato što je on Hrvat, Bošnjak ili Srbin. Ljudske MORAMO SE BORITI vrijednosti se ne mjere njihovom nacijom niti PROTIV ONIH KOJI religijom. Ljudska veličina se mjeri njihovom NAM NAMEĆU SVOJU čovječnosti i spremnosti da pomognu u nevolji. SVAĐU I MRŽNJU.

Naida Mlinarević MSŠ, Donji Vakuf. LJUDSKE VRIJEDNOSTI SE NE MJERE NJIHOVOM NACIJOM.

16 AKTUELNI PROJEKT: “All Different – All Equal: Youth Inter- Ethnic Reconciliation Camps”

U ratu: o RIJEČI KOJE NIKADA NE SMIJEMO Veliki mislioci su rekli... ZABORAVITI O VAŽNOSTI POMIRENJA

Odlučnost.

U porazu: prkos U pobijedi: velikodušnost U miru: dobra volja.

Winston Churchill

Mir je putovanje od hiljadu milja koje

mora biti pređeno korak po korak. Lyndon B. Johnson

Mir je nagrada sam po sebi. Mir je rijetko kada nedostupan Mahatma Gandhi miroljubivom čovjeku. Fridrich Shiller

Lakše je voditi ljude u borbi i raspirivati njihove strasti, nego ih obuzdavati i Nema puta ka miru. Mir je put. usmjeravati ka strpljivom trudu na putu Mahatma Gandi

mira. Andre Gide Žalosna je činjenica da je jedini način da osiguramo mir u stvari da se pripremimo za rat. John F. Kennedy

Mislim da je naivno da se molimo za mir u svijetu ukoliko ne želimo da promijenimo način na koji živimo. Godfrey Reggio

17

AKTUELNI PROJEKT: “All Different – All Equal: Youth Inter- Ethnic Reconciliation Camps”

STRIPOM O POMIRENJU I TOLERANCIJI Tema stripa

Tema stripa je pobjeda vlastitih predrasuda prema drugom i drugačijem.

Često smo nespremni prihvatiti druge iz straha, neznanja i neinformiranosti.

Ovo je bila prilika da dvije osobe pričaju i upoznaju i shvate da su mnogo više slične nego različite i da ih ta različitost ustvari treba da spaja, a ne PRIHVATI ME IAKO SAM DRUGAČIJI. razdvaja.

HVALA VAM.

18 AKTUELNI PROJEKT: “All Different – All Equal: Youth Inter- Ethnic Reconciliation Camps”

Mediji o pomirenju

PITANJA ZA RAZMIŠLJANJE:

Da li je najbolji način interetničkog pomirenja, upoznati kulturu svojih susjeda, sklapati nova prijateljstva i tako prevladavati predrasude?

Koji je najuspješniji način interetničkog pomirenja u BiH?

Da li ste voljni učestvovati u jednom ovakvom projektu?

IZVOR: http://www.b92.net /info/vesti/index.p hp?yyyy=2017&m m=02&dd=07&nav _category=78&na v_id=1228307

19 AKTUELNI PROJEKT: “All Different – All Equal: Youth Inter- Ethnic Reconciliation Camps”

MOTIVACIJSKA PRIČA O POMIRENJU Ilustracija priče

Debatni klubovi u BiH mogu Dragi naši CKD-ovci, šta znatno poboljšati odnos među vama znači debata? mladima u našoj domovini. Uloga debatnih klubova može biti Koliko debata višestruka: seminari, kampovi, pospješuje pomirenju u regionalna takmičenja i ostale BIH i regiji? vrste druženja mogu doprinijeti da mladi ostave prošlost iza sebe i da u zajednici grade budućnost Bosne i Hercegovine.

Trebamo timski raditi da unaprijedimo naše odnose i da naša iskustva prenosimo našim prijateljima da i oni otklone predrasude o drugima. Naime, na raznim skupovima trebamo iskoristiti vrijeme da se upoznamo sa članovima drugih klubova bez obzira na njihovu vjeru, etničku pripadnost ili neku drugu kategoriju po kojoj se razlikujemo.

Politika i mediji mogu uticati na stvaranju jaza među mladim ljudima koji se razlikuju po nekim kategorijama(nacionalnost, vjera, etnička pripadnost itd.), ali se moramo naučiti da to prevaziđemo i da o drugima sudimo na osnovu svog iskustva. Po mom mišljenju, samo zajedničkim snagama možemo postići bolje sutra.

Mirnes Mujezinović Gazi Husrev-begova medresa, Sarajevo.

20 AKTUELNI PROJEKT: “All Different – All Equal: Youth Inter- Ethnic Reconciliation Camps”

RAZMISLITE I RECITE - KVISKOTEKA OPIS KVISKOTEKE

1. Šta je Sindikat?

2. Koji je glavni grad Srbije? Dragi čitatelji 3. U koju rijeku se ulijeva rijeka ? pred vama su pitanja na koja svi 4. Šta je volonterizam? moramo znati odgovore, ne zato što trebamo biti 5. Gdje je rođen Musa Ćazim Ćatić? sveznalice nego zato što je ovo tema koja se 6. Najviši vrh u BiH? odnosi i na tebe i na mene. Na naše 7. Gdje je rođen Sejad Salihović? pretke, naše roditelje, nas i 8. Koja rijeka protiče kroz ? našu djecu.

Koji su najpoznatiji romani Meše Znati znači umjeti 9. se oduprijeti zlim Selimovića? iskušenjima!

10. Najbolji bh. košarkaš je?

11. Najveće prirodno jezero u BiH je?

12. Koje godine je počeo II svjetski rat?

13. Fauna je?

14. Najveći zaljev na svijetu je?

Ko je bio Stjepan Tvrtko II 15. Kotromanić?

Odgovori su na 24. stranici

21 AKTUELNI PROJEKT: “All Different – All Equal: Youth Inter- Ethnic Reconciliation Camps”

ZA BOLJE DRUŠTVO – POKLANJAMO RADIONICU O POMIRENJU Dragi čitatelji, pred vama je scenarij radionice koji možete sami realizirati u manjoj ili većoj grupi.

Nije bitno da li ste profesor ili učenik, NVO aktivista ili naprosto građanin koji želi podići svijet ljudi oko sebe o važnosti interetničkog pomirenja.

IZVOR: http://www.nenasi lje.org/publikacije /pdf/prirucnik_po mirenje/CNA_Prir ucnikPomirenje.p df

22 AKTUELNI PROJEKT: “All Different – All Equal: Youth Inter- Ethnic Reconciliation Camps”

DEBATOLOGIJA Riječi u slici

U februaru smo ponvno razgovarali o interetničkom pomirenju, i naši debatanti su vrijedno kreirali zanimljive argumente ZA I PROTIV sledećih teza:

1. Vjerski predstavnici mogu biti nosioci procesa pomirenja u BiH?

2. Obnova postupka protiv Srbije za genocid korak naprijed ili korak nazad u procesu pomirenja?

3. Upis srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika stećaka na Listu svjetske baštine UNESCO-a može doprinijeti i uspostavljanju trajnog i održivog mira u BiH?

4. Širenje mržnje kroz sportska takmičenja – korak dalje od pomirenja naroda u BiH?

PRIDRUŽITE SE NAŠOJ DEBATOLOGIJI !

23 AKTUELNI PROJEKT: “All Different – All Equal: Youth Inter- Ethnic Reconciliation Camps”

ODGOVORI IZ UMJESTO KRAJA – ZAŠTO JE VAŽNO INTERETNIČKO KVISKOTEKE SA POMIRENJE STRANICE 19:

1. Organizacija

Zašto je interetničko pomirenje koju stvaraju ljudi. važno za vas? 2. Beograd Da li je eliminisanje sagregacije 3. U Savu i diskriminacije krucijalno za 4. Neprofitna i razvoj vašeg grada i neplaćena kompletnog društva? aktivnost

kojom Najprije bih volio da definišem ključne pojmove pojedinci Segregacija (lat. segregare – razlučiti , rastaviti) je razdvajanje ljudi na osnovu različitih kriterja koji se u pravilu kose sa načelima ljudskih prava I doprinose sloboda. dobrobiti svoje Diskriminscija (lat. discriminare – odvajati, praviti razliku) zajednice ili U samoj definiciji ovih riječi vidimo da su neprimjeren model za život cijelog društva civilizovanog čovjeka u dvadestprvom vijeku. Ako se razdvajamo, nepoštujemo, ne trpimo, znači da nemamo napretka. A činjenica je da je 5. U Odžaku svijet postao jedna lepeza nacija, vijera i rasa, i da je jedini način da se ta 6. Maglić lepeza opstane na ovim burnim vjetrovima ekonomske krize, (2386mnv.) meterooloških nepogoda, te stalnih previranja taj da se ujedinimo i 7. U Zvorniku zajdeno odgovorimo na sve izazove koji nas čekaju. Jer, segregacija i 8. diskriminacia su, šta više, sramni za čovjeka 21. vijeka te su apsolutno neprihvatljivi. 9. Derviš i smrt i Prepoznavanje je jednostavno. Događa se da skupina ljudi istih ili sličnih Tvrđava nacionalnih, vjerskih i rasnih osobina izdvajaju pojedinci koji nisu slični 10.Mirza Teletović njima. Te izdvojene osobe nad kojima je izvršena diskriminacija i 11.Buško jezero segregacija možemo da prepoznamo po povučenosti i nesigurnosti, te 12.1939. gotovo uvijek po nezadovoljstvu samim sobom. 13.Skupni naziv Smatram da riješenje leži u upoznavanju mladih te omogućavanjem da međusobno učestvuju u raznim društveno korisnim akcijama. Na taj način za sav će se ostvariti komunikacija i interakcija a oni sami će da upoznaju jedni životinjski druge. Na taj nain stvorićemo jedno zdravo društvo bez diskriminacije i svijet neke segregacije koje je spremno na prosreitet i veliki korak naprijed ka određene unapređenju naših odbrambenih mehanizama na sve nedaće koje nam životne današnji svijet pruža. Stoga smatram da je eliminisanje segregacije i diskriminacije krucijalno za sredine razvoj kako mog grada, tako i kompletnog društva. 14.Bengalski zaljev Ivan Ilić 15.Bosanski kralj KŠC, Blažen Ivan Merc, Banja Luka iz dinastije Kotromanića

24 IDEA WSDC WIFI NVO MREŽA GRAD VLADA VIJEĆE PRAVDE SARAJEVO KS

25 AKTUELNI PROJEKT: “Promoviranje kulture komunikacije i ponašanja kod mladih ljudi”

NAZIV PROJEKTA: “PROMOVIRANJE KULTURE KOMUNIKACIJE I PONAŠANJA KOD MLADIH LJUDI”

GENERALNI CILJ:

Doprinijeti promjenama u bh. društvu kroz razvoj kulture komunikacije i ponašanja kroz aktivnu ulogu mladih ljudi.

SADRŽAJ SPECIFIČNI CILJEVI: O pojektu 26

Educirati mlade ljude o značaju Uvodna riječ 27 prepoznavanja problema u lokalnoj zajednici Kultura u trgovini i brzom djelovanju kroz preventivne 28 aktivnosti, aktivnosti komuniciranja i Kultura komunikacije na interentu 31 publiciranja kulturnih sadržaja; Zašto je kultura komunikacije važna za mene 32 Povećati stepen zainteresiranosti mladih Pisana i nepisana pravila iz života ljudi širom BiH za aktivno učešće u 33 promjenama umjesto apatičnog Pjesmom da ti kažem 34

identificiranja problema; Kultura dijaloga u pjesmi 35 Riječi koje nikada ne smijemo zaboraviti Koristiti dostupne online platforme i o kulturi komunikacije 36 društvene mreže kako bi se utjecalo na što veći broj korisnika i podijelili materijali koje Motivacijska priča o kulturi komunikacije mogu koristiti svi zainteresirani za temu. 37

Kviskoteka 38

Radionica o kulturi komunikacije 39

Umjesto kraja 40

26 AKTUELNI PROJEKT: “Promoviranje kulture komunikacije i ponašanja kod mladih ljudi”

Debatne UVODNA RIJEČ novosti uredili:

Amila Milavica U ovom časopisu ćemo vam prikazati kolika je zajedno sa važnost kultura i kulturna komunikacija. debatantima iz cijele BiH. Kultura se odnosi na cjelokupno društveno naslijeđe neke grupe ljudi, to jest na naučene obrasce mišljenja, osjećanja i djelovanja neke grupe, zajednice ili društva, kao i na izraze tih obrazaca u materijalnim objektima. U tekstovima, ilustracijama i pjesmama ovog časopisa vidjet ćemo zašto je kultura komunikacije bitna.

27 AKTUELNI PROJEKT: “Promoviranje kulture komunikacije i ponašanja kod mladih ljudi”

KULTURA U TRGOVINI Riječi u slici

U ovom mjesecu mnogo ćemo govoriti o kulturi komuniciranja, sa posebnim akcentom na komunikaciju i ponašanje mladih ljudi u različitim okolnostima. Kako se pravilno ponašati u trgovini možete pročitati u ovom tekstu.

Svakodnevni odlazak u dućane zahtjeva poznavanje pravilne kulture ponašanja. Budući da svatko od nas na redovnoj bazi posjećuje trgovine različitih profila, lijepo je biti upućen u osnovi bonton. Kako zbog nas samih, ali s druge strane i djelatnika trgovina. Odlazimo li u dućan po svakodnevne namirnice ili trgovine s odjećom, pravila su gotovo uvijek ista. U narednom tekstu donosimo vam podsjetnik prije obilaska trgovina koji bi bilo u redu poštivati.

Pozdrav Prilikom ulaska u željenu trgovinu potrebno je pozdraviti djelatnika i osoblje. Tako iskazujete poštovanje prema drugim ljudima te predstavljate primjer kulturno odgojene osobe. Kao što je poznato od davnina, lijepa riječ i poštovanje otvaraju sva vrata.

Budite ljubazni Za neke od nas prevelika ljubaznost prodavača predstavlja primjer naporne i dosadne osobe. Nije vam jasno zašto netko stalno „skakuće“ oko vas, budući da ste si zamislili sami razgledati željene stvari. Svima nama to ponekad bude naporno, no imajte na umu da su prodavači i osoblje trgovina zaduženi za ovaj dio posla od strane poslodavca te da ponekad nemaju drugog izbora. Imajte razumijevanja i lijepo im se zahvalite na pomoći ako smatrate da vam ne mogu pomoći.

28 AKTUELNI PROJEKT: “Promoviranje kulture komunikacije i ponašanja kod mladih ljudi”

Riječi u slici KULTURA U TRGOVINI

Isprobavanje odjeće

Kod isprobavanja odjeće preporučuje se vođenje brige o odjeći. Nemojte biti jedni od onih osoba koje samo zato što odjeća nije njihova, ne mari za istu. Svim prodavačima su poznati primjeri ljudi koji u kabinskom osoblju ostave isprobanu odjeću punu pudera, šminke ili dezodorans. Osim što je nehigijenski, odraz je kulture te kućnog odgoja. Ako vam odjeća ne odgovara vratite ju nazad u istom stanju u kojem ste ju pronašli. Ostavljanje stvari Ako ste se zaputili u trgovini te nakon određenog vremena shvatili da neku namirnicu ipak ne trebate ili ste vidjeli nešto bolje, budite toliko pristojni da neželjenu stvar vratite nazad na policu s koje ste je i uzeli. Bez guranja Jedno od osnovnih pravila prilikom kupovine je poštivanje drugih kupaca. Nemojte se nametati ili oduzimati drugima prednost prilikom plaćanja. Ako je netko došao prije vas logički je da se nalazi prije vas u redu. U protivnom ćete na sebe samo navući bijes ostalih kupaca te moguće neželjene komentare. Završni korak Poslije završetka kupovine lijepo se zahvalite djelatniku na usluzi te uljudno pozdravite. Za sobom IZVOR: uzmite račun, a kolica vratite na mjestu unutar http://www.wish.hr/ dućana s kojeg ste ih i uzeli. Ne očekujte da će to 2014/01/bonton- netko napraviti za vas, a još manje se nemojte ponasanja-u- pretvarati da ništa ne razumijete i otiđete. trgovinama/

29 AKTUELNI PROJEKT: “Promoviranje kulture komunikacije i ponašanja kod mladih ljudi”

ZAŠTO JE VAŽNA KULTURA KOMUNIKACIJE NA Stav mladih o INTERENTU? kulture komunikacije u BiH Ako želite nesto naglasiti, upotrijebite podcrtu (eng. underscore). Primjer: Uporno ti Mladi smatraju da je pokušavam objasniti da to _nije_ dobro! komunikacija veoma bitna, a kultura Pisanje VELIKIM SLOVIMA smatra se vikanjem te komunikacije ne je stoga nepristojno. samo da utiče na nas kao osobi u Ako želite izraziti neki osećaj, učinite to pomoću razvoju. zvijzdica. Primjer: Kako se toga pre nisam setio?! *sram*

Ako se šalite, koristite emotikone („smajliće“) kako bi ljudi znali da se šalite. Pisana reč je hladna i 100 različtih ljudi interpretirati će je na 100 različitih načina.

Naši dijakritički znakovi (kao i znakovi iz drugih neengleskih abeceda) se načelno ne upotrebljavaju zbog nedostatka opšte-važečeg standarda. Ovo pravilo ne mora važiti na lokalnim forumima i chatu.

Što se tiče opšte komunikacije, preporučuje se ponašanje kao da sa ljudima razgovarate „oči u Izvor: oči“. http://opusteno.rs/k utak-shvacenih- Na chatu nema mesta psovkama, vređanju, f63/internet- ponižavanju, omalovažavanju i ucenama. bonton-pravila- Pomozite novim članovima savetom; setite se ponasanja-na- da ste i vi jednom bili „newbie“, novi. Niko se internetu- nije naučen rodio. t12578.html

30 AKTUELNI PROJEKT: “Promoviranje kulture komunikacije i ponašanja kod mladih ljudi”

Stav mladih o KULTURA KOMUNIKACIJE NA INTERENTU kulture komunikacije u Bez obzira na sva pisana i nepisana pravila, imajte BiH na umu da ovde važe i državni zakoni. Sve što je ilegalno u stvarnom životu ilegalno je i na Internetu. Mladi smatraju da Nemojte se zavaravati misleći da se možete sakriti je komunikacija iza izmišljenog nadimka. veoma bitna, a kultura Poštujte druge i bićete poštovani. komunikacije ne

samo da utiče na Ako ste novi, šta god radili nemojte se ponašati nas kao osobi u arogantno i bahato jer vaše pametovanje neće naići na dobar odziv širih masa. razvoju.

Na boardu, forumu i chatu, kao i u društvu, stvaraju se neformalne grupacije. Ako se kao novi član sukobite sa članom neke grupe, dobre su šanse da će i ostali pripadnici grupe „otvoriti na vas vatru iz svih oružja”, pa makar se slagali s vama. Krenite polako i pustite da vas ljudi upoznaju.

Ljudski je griješiti ali i opraštati i administratori su ljudi.

Nikad, ali nikad se ne predstavljajte kao neko drugi!

31 AKTUELNI PROJEKT: “Promoviranje kulture komunikacije i ponašanja kod mladih ljudi”

ZAŠTO JE KULTURA KOMUNIKACIJE VAŽNA Riječi u slici... ZA MENE

Kultura dijaloga je važna za mene jer je to sredstvo ostvarenja svih mojih ciljeva. Lijepa rijeć I gvozdena vraza otvara ne sumnjam da će mi pripomoći da dajem ljubav I dobijem je za uzvrat. Ako želim da me poštuju prije svega moram I ja poštovati druge ljude. Ima li ljepših riječi od: hvala, izvinite, molim vas? Kada bi većina uvažavala kulturu komunikacije, pa i kulturu općenito, tada bi svijet konačno mogao pronaći svoj mir.

Nađa Omerhodžić KŠC, Sarajevo.

32 AKTUELNI PROJEKT: “Promoviranje kulture komunikacije i ponašanja kod mladih ljudi”

Poklanjanje cveća PISANA I NEPISANA PRAVILA IZ ŽIVOTA Ilustracija priče

Koju poruku šalje poslani cvijet?

Božur – simbol sretnog braka; uzvišenost i elegancija Crveni karanfil/ ruža – žrtvovanje, milost i ljubav Bijeli karanfil/ ruža – čistota i ljubav Ružičasti karanfil – ljubavna naklonost Hrizantema – najviše se koristi za sahrane i vjenčanja Ljiljan – uzvišenost, čistota, beskrajna ljepota, sreća, besmrtnost Orhideja – egzotičnost, prefinjenost, ekstravagantnost, romansa, erotika i želja za intimnošću Iris ili perunika – dostojanstvo, hrabrost, slava Žuta ruža – veselje, zadovoljstvo, ali i nevjerstvo i ljubomora Narandžasta ruža – žudnja i opčinjenost Ruža boje lavande – ljubav na prvi pogled Roze ruža – zahvalnost, divljenje, nježnost, brižnost Bež ruža – prijateljstvo Suncokret – obožavanje i snaga Narcis – samoljubivost, neuzvraćena ljubav, ali i novi početak Lala – bogatstvo, raskoš, ljepota, oholost, čežnja, zaljubljenost i ljubav

Uvijek se poklanja neparan broj cvjetova osim ruža. Kada se cvijeće šalje, obavezno se ostavlja porukica.

33 AKTUELNI PROJEKT: “Promoviranje kulture komunikacije i ponašanja kod mladih ljudi”

PJESMOM DA TI KAŽEM Pjesma u slici...

Bilo bi lijepo Ovo znati Negaciju pravilno zastupati To se kroz našu debatu uči O čovjeku, pravo glasa dati Nismo svi istomišljenici.

34 AKTUELNI PROJEKT: “Promoviranje kulture komunikacije i ponašanja kod mladih ljudi”

Važno da ne KULTURA DIJALOGA U PJESMI zaboravimo iz ovog teksta

Budimo lijepi i Kad posadiš lijepu riječ kulturni ljudi koliko Namjerno ili slučajno su i naše riječi takve. U bašti života

Nemoj da se iznenadiš "Blagoslovljeni bili oni koji kad dobiješ ružu. nemaju što reći pa šute." I kad posadiš ružnu riječ Oscar Wilde

Nemoj da se iznenadiš kad nabasaš Na bodlje nekog kaktusa "Bolje je češće upotrijebiti uši Koji si usput, nego jezik." Seneka Namjerno ili nehotice posijao.

Izvor: "Daj više odmora jeziku nego rukama." http://divithana.com/lifestyle/predstavljam Tolstoj o/preporuka-knjige/lijepa-rijec/

"Govor bi trebao biti poput ženske suknje: dovoljno dugačak da bi pokrio temu, a dovoljno kratak da bi bilo zanimljivo." Churchill

"Govori samo o onome što ti je jasno, inače šuti." Tolstoj

"Govornici nisu dobri radnici." Shakespeare

35 AKTUELNI PROJEKT: “Promoviranje kulture komunikacije i ponašanja kod mladih ljudi”

RIJEČI KOJE NIKADA NE SMIJEMO Veliki mislioci su ZABORAVITI O KULTURI KOMUNIKACIJE rekli...

"...težimo ponovo osvojiti 1. Hvala ti! (zahvalite za pažnju, brigu i nenarušenu snagu imenovanja pomoć drugih) pripadnu jeziku i riječi; jer riječi i jezik nisu neke ljuske u koje se stvari pakiraju samo zbog 2. Molim te! (iskazujte poštovanje) usmenog i pisanog općenja. U riječi, u jeziku, stvari tek postaju i 3. Bravo! (pohvalite) jesu.“ Martin Heidegger

4. Mogu li ti pomoći? (ne čekajte da vas se pita, ponudite sami pomoć) "Riječi... spajaju ljude kao mostovi, stvarajući u isto vrijeme između čovjeka i čovjeka 5. To je stvarno lijepo! (primjećujte pozitivno) nepromostivosti vrlo često dublje od najmračnijega ponora.“ 6. Oprosti! (ponekad i nenamjerno povrijedimo Miroslav Krleža

nekoga, ako želite uvijek biti u pravu živite sami) "Da bismo održali svoju riječ, najbolje je da je nikada ne 7. Pričaj mi o tome! (pokažite dajemo.“ Napoleon Bonaparta zainteresiranost)

8. Može zagrljaj? (ne zaboravite na važnost "Najstarije i najkraće riječi "da" i dodira) "ne" zahtjevaju najviše razmišljanja.“ Pitagora 9. Hajdemo zajedno! (družite se, nudite drugima priliku da im posvetite svoje vrijeme) "Jedan od nepovoljnih uticaja vina je da čovjek pijući počne 10. Volim te! (ne pretpostavite da druga osoba zamjenjivati misli riječima.“ to zna, recite joj). Spencer Johnson

36 AKTUELNI PROJEKT: “Promoviranje kulture komunikacije i ponašanja kod mladih ljudi”

MOTIVACIJSKA PRIČA O KULTURI Ilustracija priče KOMUNIKACIJE

Nije u pitanju finoća, ono što zovemo kućnim vaspitanjem. Hvala, izvinite, molim vas, izvolite. Obično nikom nije do finoće ako ne zna kako će ovaj mjesec platiti račune. Takvi ljudi obično ne poštuju kulturu komunikacije. Tada dolazi do toga da se ljudi ne ponašaju po bontonu. Ali mi smatramo da treba, u bilo kojoj situaciji da se nađemo, svim silama da se potrudimo da poštujemo sagovornika, a samim time i kulturu komunikacije – jer kako kažu „lijepa riječ gvozdena vrata otvara“.

37 AKTUELNI PROJEKT: “Promoviranje kulture komunikacije i ponašanja kod mladih ljudi”

RAZMISLITE I RECITE - KVISKOTEKA OPIS KVISKOTEKE

1. Šta je lingvistika?

2. Stvara zvukove, ali ga ne vidiš i ne diraš? Dragi čitatelji pred vama su pitanja na koja svi 3. Koje godine je rođen Mak Dizdar? moramo znati odgovore, ne zato

4. Šta je bonton? što trebamo biti sveznalice nego zato što je ovo

5. Četiri zlatne riječi su? tema koja se odnosi i na tebe i na mene. Na naše

6. Šta je to neverbalna komunikacija? pretke, naše roditelje, nas i našu djecu. 7. Morfem je? Znati znači umjeti 8. Bh književnik koji je dobio Nobelovu nagradu je? se oduprijeti zlim iskušenjima! 9. Najpoznatija djela Ive Andrića su?

10. Knjigu “Otac na službenom putu” napisao je?

11. Gdje je rođen Isak Samokovlija?

12. Instinkti su?

13. Zbirku pjesama “Kameni spavač” napisao je?

14. Šta je etologija?

15. Ko je napisao pripovijetku “Nosač Samuel”?

Odgovori su na 40. stranici

38 AKTUELNI PROJEKT: “Promoviranje kulture komunikacije i ponašanja kod mladih ljudi”

ZA BOLJE DRUŠTVO – POKLANJAMO RADIONICU O

KULTURI KOMUNIKACIJE Dragi čitatelji, pred vama je scenarij radionice AKTIVNOST: Uvođenje kolega u temu - igra „Gluhi telefon“ koji možete sami Pozdravljam kolege i objašnjavam svrhu našeg susreta. Nakon toga ću zamoliti pet kolega dobrovoljaca da ustanu, četiri dobrovoljca realizirati u trebaju izaći iz učionice, a jedan dobrovoljac treba ostati u učionici. manjoj ili većoj Kolegi dobrovoljcu ću pročitati jedan tekst, koji on treba što bolje grupi. zapamtiti. Tekst koji slijedi dobrovoljcu ću pročitati dva puta: „Nizak smeđokosi dječak viče na visokog plavokosog dječaka zbog Nije bitno da li ste toga što je sestra niskog smeđokosog dječaka bila vrlo gruba prema profesor ili bratu visokog plavokosog dječaka, ali sad su ponovno svi prijatelji.“ učenik, NVO Nakon što dobrovoljcu pročitam tekst, zamolit ću ga da to što je čuo aktivista ili što točnije prenese kolegi koji prvi uđe u učionicu. Zatim ću uvesti naprosto jednog kolegu u učionicu i reći mu da će čuti jednu priču od svog građanin koji želi kolege i da treba što pažljivije slušati, a pri tome neće moći podići svijet ljudi postavljati pitanja ni zapisivati. Kada prvi kolega ispriča priču drugom kolegi, zamolit ću drugog kolegu da to što je oko sebe o čuo ispriča sljedećem kolegi koji uđe u učionicu. Postupak ću važnosti uljudne ponavljati dok se svi kolege ne izredaju. Pri tome ću kolege koji se komunikacije nalaze u učionici zamoliti da budu tihi, da ne komentiraju proces i da prate što se događa s pričom. Posljednji kolega pred svima saopćava „verziju“ priče koju je čuo. Zatim ću pročitati početnu verziju priče pred svim kolegama i zajedno s njima usporediti do kakvih promjena je došlo. Razgovarati ćemo o sljedećim pitanjima: Što se dogodilo sa sadržajem priče? Zbog čega? Da li im je situacija iz vježbe poznata iz svakodnevnog života i s čim je mogu usporediti (tračevi, mediji, propaganda itd.)? Koliko im je bila otežana situacija instrukcijom da ne mogu postavljati pitanja ni zapisivati? Na koji način se komunikacija u ovoj vježbi mogla poboljšati? Najava cilja sata: Danas ćemo naučiti kako što bolje komunicirati i naučit ćemo razliku između dobre i loše komunikacije.

IZVOR: http://www.osvno.com/images/PDF/dobra%20i%20losa%20komunika cija.pdf

39 AKTUELNI PROJEKT: “Promoviranje kulture komunikacije i ponašanja kod mladih ljudi”

ODGOVORI IZ KVISKOTEKE SA UMJESTO KRAJA – ZAŠTO JE VAŽNA KULTURA STRANICE 36: KOMUNIKACIJE

1. Društvena nauka koja se bavi proučavanjem Riječi koje putuju ka srcu kao što su: hvala, jezika izvolite, neke lijepe geste stvaraju dojam 2. Glas 3. 1917. sreće, veselja u našim srcima. 4. Kodeks lijepog ponašanja 5. Molim, Hvala, Najčešće je dovoljno biti uobičajeno fin. Izvoli, Oprosti 6. Vrsta komunikacije bez Lijepa riječ i gvozdena vrata otvara. riječi 7. Najmanja jezična jedinica Svaki sukob počinje od riječi, ali se i rješava koja nosi razgovorom i razumijevanjem. značenje 8. Ivo Andrić 9. Na Drini U većini slučajeva to čine nesvjesno. ćuprija i Prokleta avlija Kakavog god raspoloženja bili uvijek se 10. Abdulah moramo truditi biti ljubazni jedni prema Sidran 11. U Goraždu drugima bez obzira kako se u tom trenutku 12. Urođeni oblici osjećamo. ponašanja 13. Mak Dizdar 14. Nauka o ponašanju 15. Isak TEZE ZA DEBATU: Samokovlija

Riječi su povod svakog sukoba Kultura komunikacije je suština odnosa među ljudima

40 IDEA WSDC WIFI NVO MREŽA GRAD VLADA VIJEĆE PRAVDE SARAJEVO KS

41 AKTUELNI PROJEKT: “Kulturno naslijeđe bih kroz afirmiranje lokalnih zajednica”

NAZIV PROJEKTA: “KULTURNO NASLIJEĐE BIH KROZ

AFIRMIRANJE LOKALNIH ZAJEDNICA ”

GENERALNI CILJ:

Podizanje svijesti o značaju prepoznavanja, prihvatanja i dijeljenja zajedničkog kulturnog identiteta svih naroda u BiH, uprkos političkim i drugim podjelama u bh. društvu koje nastoje da prodube razlike između pripadnika različitih etničkih, religijskih, entitetskih i drugih skupina. SADRŽAJ O projektu 42 Uvodna riječ 43 SPECIFIČNI CILJEVI: Moj grad je najljepši grad na svijetu 44 Rijeke u BiH 47 Osnažiti mlade ljude da prepoznaju svoju ulogu u Olimpijske ljepotice 49 aktivnoj promociji kulturnog nasljeđa svojih lokalnih Zapis o Bosni 52 zajednica i povezivanju sa drugim zajednicama kako bi se razvio osjećaj pripadnosti istom Pjesmom da ti kažem 53 identitetu Izet Sarajlić - Sarajevo 54 Održane javne debate u školama – Kulturno 55 Na jedan novi, drugačiji način upoznati sve bh. nasljeđe BiH kroz afrimaciju lokalnih zajednica građane sa zanimljivostima kulturnog identiteta BiH Održane javne debate u školama– kulturno kroz pojedine lokalne zajednice nasljeđe bih kroz afrimaciju lokanih zajednica, 56 Srednja tehnička škola Tešanj Koristiti dostupne besplatne online tehnologije i Održane javne debate u školama – kulturno platforme kako bi se projektni rezultati podijelili sa nasljeđe BiH kroz afrimaciju lokanih zajednica, 58 Kšc Sv. Pavao Zenica što većim brojem učesnika bez kreiranja dodatnih Održane javne debate u školama– ulturno troškova i kako bi aktivnosti pomogle uspostavljanju nasljeđe bih kroz afrimaciju lokanih zajednica, 60 trajne održivosti kulturnog nasljeđa Msš Donji Vakuf, Donji Vakuf Održane javne debate u školama– ulturno Kreirati edukativnu bazu kulturnog nasljeđa nasljeđe bih kroz afrimaciju lokanih zajednica 62 korištenjem materijala dobijenih direktno iz lokalnih Behram-begova medresa,Tuzla zajednica i povezati ih sa edukativnim sadržajima Kviskoteka 64 koji se odnose na kulturno-historijski identitet BiH Umjesto kraja – priča o sevdahu 65

42 AKTUELNI PROJEKT: “Kulturno naslijeđe bih kroz afirmiranje lokalnih zajednica”

Debatne novosti UVODNA RIJEČ uredili:

Bosna i Hercegovina je zemlja u obliku srca koja leži u srcu jugoistočne Evrope. Ovdje se istočne i Amila Milavica zajedno sa debatantima zapadne civilizacije susreću, ponekad sukobljavaju, iz cijele BiH ali češće pojačavaju i obogaćuju jedna drugu kroz dugu i fascinantnu historiju. U njoj žive zajedno: Anesa, Sanja i Helena puno poštovanje imaju jedna prema drugoj bez obzira na razlike. BIH je dugačko ime za zemlju koja se prostire samo na 50000 km2. Sjeverni i centralni dio zemlje zove se Bosna , a ime vjerojatno potiče od stare indo-evropske riječi "bosana" što znači voda a koje Bosni ne nedostaje. Južni region oko drevnoga Huma, kojim je vladao Herceg Stjepan Kosača, kasnije je nazvan Hercegovina kada su to područje zauzeli Otomanski osvajači. Možda ono što je posjetiteljima danas važnije da znaju je, da je Bosna i Hercegovina zapanjujuće lijepa zemlja sa nepreglednim nizom prirodnih pejzaža, kultura, tradicija i izrazito ljudi. I po onome starom klišeu "ljudi čine mjesto"- BiH može biti ponosna na svoju gostoljubivost , te postupanje prema gostu kao da je član porodice. A znamo da se porodica nosi u srcu. U našoj maloj zemljici su svi dobrodošli.

43 AKTUELNI PROJEKT: “Kulturno naslijeđe bih kroz afirmiranje lokalnih zajednica”

MOJ GRAD JE NAJLJEPŠI GRAD NA Riječi u slici... SVIJETU

Srednje škole iz cijele BiH, okupljene kroz mrežu debatnih klubova, u sklopu Centra za kulturu dijaloga rekli su nam zašto su gradovi iz kojih dolaze najljepši. Ima li boljih ambasadora bh. kulture od mladh ljudi?

BREZA

Breza je od davnina poznata po uglju, ali intenzivniji razvoj u oblasti rudarstva počinje dolaskom Austro- Ugarske na ove prostore. Ponos joj su njeni rudari koji 400 metara ispod zemlje rade a unatoč tome kući se vračaju sa osmjehom. Breza

DRVAR

Drvar je poznat po pobjedi partizana nad elitnom njemačkom jedinicom padobranaca za vrijeme

Drugog svjetskog rata. Tito i njegovi hrabri partizani su se skrivali u pećini (danas zvanoj Titova pećina). Titova pećina je danas jedina turistička atrakcija u uspavanom gradu Drvaru. Okolina Drvara je neizmjerno lijepa, sa jednom od najvećih šuma u zemlji. Vrhunac prirodne ljepote je izvor i kanjon Drvar rijeke Une. Dobro nam došli.

VISOKO

Visoko je grad sa dugom tradicijom i bogatim kulturno-historijskim naslijeđem, mjesto na kome su se kroz historiju susretale i sudarale različite kulture i civilizacije još od mlađeg kamenog doba.

Nekada centar srednjovjekovne bosanske države, krunidbeno mjesto bosanskih kraljeva, administrativni centar Visočke nahije, danas je moderan grad i željno iščekuje posjetioce Visoko njegovih piramida i ostalih prirodnih čuda.

44

AKTUELNI PROJEKT: “Kulturno naslijeđe bih kroz afirmiranje lokalnih zajednica”

KONJIC Riječi u slici... Mnogi će za reći da je mali grad, ali koliko god on površinom bio mali, njegova čar je nenadmašna. Legenda koja kaže: na mjestu sadašnjeg Boračkog jezera bilo je malo naselje u koje je jedne večeri došao starac preobučen u prosjaka. Kako je imao natprirodne sposobnosti znao je da će te noći to naselje biti potopljeno. Krenuo je od kuće do kuće i molio za hranu i toplo ognjište. Neretva protiče kroz naš grad i jedva čeka svoje posjetitelje.

Usora bijaše oblast, što se steraše na dolnjoj Bosni i na KONJIC pritoku joj Usori, koja utiče iznad Dobora u Bosnu. Usora širila se je s obiju strana dolnje Bosne od rječice Lišnice ili Lješnice, Žepču na sjeveru, pa sve do utoka Bosne u Savu. U toj oblasti stojahu znameniti i u vojnoj povjesti bosanskoj dobro poznati gradovi Tešanj, Doboj, Dobor i Srebrenik. Po padu Bosne načiniše ugarsko-hrvatski kralji od ostataka Usore banovinu Srebreničku. Usora se spominje prvi put uz Bosnu g. 1225. Mali gradič a velikog srca. ZVORNIK

Bogata historija, rijeka te njena zadivljujuća priroda USORA najvažnije su odlike Zvornika. Odmah na ulazu u grad dočekat će vas kamena kapija koja datira iz srednjeg vijeka. Kameni luk dočekuje i ispraća namjernike, ali i prolaznike kroz Zvornik, te nagovještava bogatu historiju. Zvornik je karakterističan i po Burinkama ili Zvornikušama, odnosno zvorničkim lađama koje su prevozile ljude i robu. Jedinstven doživljaj Zvornika pruža tvrđava koja se nalazi na uzvišenju iznad grada i ponosno se diči svojim građanima. Zvornik se ponosi i tzv. "slatkim morem", odnosno jezerom koje je prva akumulacija na Drini. Na obalama jezera su plaže koje vam pružaju jedinstven ZVORNIK osjećaj mira i ljepote.

ODŽAK

U plodnoj nizini srednje Bosanske Posavine na lijevoj strani rijeke Bosne smjestio se posavski grad Odžak. Iznikao je iz ruševine starog srednjovjekovnog Doborgrada. Odžak je u svojoj tri stoljeća i dugoj povijesti preživljavao rušenja, pomore, smrti i vojske, i sve preživio i opstao. Blago nama sa našim Odžakom. ODŽAK

45 AKTUELNI PROJEKT: “Kulturno naslijeđe bih kroz afirmiranje lokalnih zajednica”

UGLJEVIK Riječi u slici... Opština se nalazi na obodu nekadašnjeg Panonskog mora, o čemu govore brojni fosilizirani ostaci nekadašnje flore i faune. Središte Opštine je . grad Ugljevik. Ugljevik je dobio ime po ugljenu koji se počeo kopati u njedrima pitome Majevice, prije oko stotinu godina. Prelijepo je živjeti u našem gradu pa nas malo i obiđite.

ZENICA

Zenica je grad sa oko 130.000 stanovnika, UGLJEVIK smješten u dolini rijeke Bosne koja u iznimno lijepom meandru teče kroz samo središte grada.

Mada je mnogi redovno poistovjećuju sa teškom industrijom, a mi vrlo rado posjetimo naš teatar, likovna stvaralaštva i druge raznovrsne djelatnosti

GRAČANICA

Imala je u srednjem vijeku značajnu ulogu, naročito u osmanskom periodu, kada je bilo sjedište kadiluka. Za austrougarske uprave Gračanica ZENICA postaje značajno trgovinsko i zanatsko sjedište,

Među značajnijim historijskim spomenicima su pored grada Sokola, Ahmed-pašina ili Bijela džamija, sahat kula iz istog perioda, medresa iz devetnaestog vijeka. Sve te različitosti nalaze se u našem gradu Gračanici.

BOSANSKA GRADIŠKA

Proteže se uz rijeku Savu na sjeverozapadnom dijelu Bosne. Na suprotnoj strani Save u Hrvatskoj GRAČANICA se nalaze gradovi Stara Gradiška i Nova Gradiška. Unatoč geografskim granicama u našem gradu granice ne postoje. Grafičar i kipar Ivan Ekert izradio je u Bosanskoj Gradiški spomenik kralju Petru i spomenik hrvatskom kralju Tomislavu. BOSANSKA GRADIŠKA

46 AKTUELNI PROJEKT: “Kulturno naslijeđe bih kroz afirmiranje lokalnih zajednica”

RIJEKE U BOSNI I HERCEGOVINI - Una kroz slike

Una je rijeka u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine. Ukupna dužina Une je oko 212 km. Ušće je u mjestu Jasenovcu, gdje se ulijeva u rijeku Savu. Danas je Una dio velikog blaga prirodnog naslijeđa Bosne i Hercegovine, mjesto bogatog turističkog prometa i održavanja međunarodne sportsko-turističke manifestacije Una- Regata. Često mamac za oko turista ali i za njene građane. Gornji tok ove rijeke dio je Nacionalnog parka "Una.”

Rijeka Una biser Bosanske Krajine i Bosne, jedna od najljepših rijeka Evrope sažeta u nevjerovatnom kolažu boja, kaskada, brzaka, sedri i okoliša. Una je Krajini ono što je Neretva Hercegovini – život, a životna snaga Une poštovana je kroz historiju ovoga tvog i mog regiona. Rijeka Una, je dobila ime od starih Rimljana, koji su, po prvi put ugledavši njenu živopisnu ljepotu i čuvši žubor njenih slapova, uzviknuli: „UNA“ što bi prevodu značilo “jedna” ili “jedina“.

47 AKTUELNI PROJEKT: “Kulturno naslijeđe bih kroz afirmiranje lokalnih zajednica”

RIJEKE U BOSNI I HERCEGOVINI – NERETVA Neretva kroz slike

Neretva svojim šumom teče 230 km i ulijeva se u Jadransko more s istočne obale kao najveća pritoka. Izvire ispod planine Jabuke u BiH. Izvire u planinskim predjelima visoke Hercegovine i većim dijelom svog toka ima odlike planinske rijeke. Zbog tih odlika na njoj su izgrađene hidroelektrane Jablanica, Grabovica, Salakovac, Vrapčići i Čapljina. Desne pritoke Neretve jesu Zurevića potok,

Međeđak, Jezernica ili Tatinak, Gornji i Donji

Krupac, Dindolka, Bjelimićka rijeka, Slatinica, Račica, , Konjička , Trešanica, Neretvica, , , Dreža nka, Grabovica, , i Trebižat, a lijeve su Živašnica, Lađanica, Župski Krupac,

Bukovica, Šištica, Idbar, Glogošnica, Mostarska

Bijela, , , . Tako male pritoke uliše se u našu Neretvu da i nas i turiste očaraju, pa da joj se uvijek rado vračamo.

48 AKTUELNI PROJEKT: “Kulturno naslijeđe bih kroz afirmiranje lokalnih zajednica”

OLIMPIJSKE LJEPOTICI U BOSNI I HERCEGOVINI -

TREBEVIĆ Trebević u

slikama

Trebević јe planina u јugoistočnom dijelu Bosne i Hercegovine. Nalazi se јugoistočno od Sarajeva, visoka јe 1627 metara i nadovezuјe se na planinu Jahorinu. Sarajlije na svoj odmor od Centra Grada idu na svoju obližnju planinu.

Trebević predstavlja značaјan turistički i rekreativni centar, koјi јe u proteklom ratu dosta uništen. Sa ovim izletištem grad јe povezan asfaltnim putem i žičarom koja će kako Sarajelije kažu biti još malo u funkciji. Zbog idealne konfiguraciјe terena ovdje јe izgrađena kombinirana staza za bob i sankanje, i tu su održana natjecanja u ovim disciplinama za vrijeme 14. Zimskih olimpiјskih igara 1984.

Na 1566 m, blizu vrha, 1975. izgrađen јe telekomunikacijski toranj visine 60 m. Važan јe telekomunikacijski čvor za Saraјevo i predaјnik za nekoliko RTV postaja.

49 AKTUELNI PROJEKT: “Kulturno naslijeđe bih kroz afirmiranje lokalnih zajednica”

OLIMPIJSKE LJEPOTICI U BOSNI I HERCEGOVINI -

BJELAŠNICA Bjelašnica u

slikama

Bjelašnica je planina u centralnom dijelu Bosne i Hercegovine, pripada dinarskom planinskom sistemu. Susjedne planine su joj Igman sa sjeverne strane, koji se praktično naslanja na Bjelašnicu, te i Visočica. Bjelašnica je

prekrivena snijegom od novembra do maja, a nekada i u ljetnim mjesecima, i otud dolazi objašnjenje za njeno ime. Visoravan omeđena planinama, Bjelašnicom sa sjevera, Treskavicom sa istoka, Visočicom sa juga i planinom Obalj sa zapada, naziva se bjelašnički plato. Gledajući je iz

Sarajeva uvijek nas začara pa je često moramo i obići.

Pećina Megara, poznata još i pod nazivom Kuvija, nalazi se u zapadnom dijelu planinskog sklopa Bjelašnice (Preslici planina, na sjeverozapadnoj

padini brda Orlovca). Pećina Klokočevica ili

Klokotnica nalazi se na istočnim padinama Bjelašnice, u blizini Babinog dola. Pećina Magara

50 AKTUELNI PROJEKT: “Kulturno naslijeđe bih kroz afirmiranje lokalnih zajednica”

OLIMPIJSKE LJEPOTICI U BOSNI I HERCEGOVINI -

IGMAN Igman u

slikama Igman je planina u središnjoj Bosni i Hercegovini. Nalazi se direktno na jugozapadu Sarajeva, okružujući planinu Bjelašnicu i dio grada, Ilidžu. Najviša tačka Igmana je visoka 1502 metra, čineći

je najmanjom od sarajevskih planina. Igman je popularno odredište za planinarenje i skijanje. Tijekom 14. zimskih Olimpijskih igara, bila je glavna planina korištena za olimpijske događaje, uz Jahorinu, Trebević i Bjelašnicu. Tako je ova

bosanska ljepotica okupljala ljude iz cijelog svijeta.

Igman je područje najniže zabilježene temperature u regiji, −43°C. Kada je vrijeme pogodno, s Igmana pruža se pogled sve do Crne Gore i Jadranskog mora. Pa zar to nije ogromno bogatstvo?

51 AKTUELNI PROJEKT: “Kulturno naslijeđe bih kroz afirmiranje lokalnih zajednica”

ZAPIS O BOSNI Meša Selimović

o Mak Dizdaru:

Mak Dizdar je bh. pjesnik rođen 17,10,1936. godine u Meša Selimović, veliki Hercegovini u Stocu. bh. književnik o Gimnazijsko obrazovanje završio Dizdaru je je u Sarajevu gdje se počeo svojevremeno rekao: baviti novinarstvom kada izlazi i "Od Gorčina nastaje njegova prva zbirka pjesama čudo; rodio se pravi "Vidovopoljska noć". To je snažno obilježilo Dizdarevu pjesnik, izuzetne poetiku i izravno motiviralo njegovu najpoznatiju zbirku vrijednosti, osobenog poezije "Kameni spavač" koja govori o tradiciji bosanskih krstjana. On je pomno istraživao njihovu baštinu - epitafe na izraza, samo svoj. stećcima i predanja. Skupljao je tekstove brojnih kamenih Maku je uspjelo ono natpisa na stećcima, darovnice, povelje i pisma. Pisao je i što je u poeziji najteže tekstove vezane za pitanja i problematiku jezika, socijalnu i što uspijeva smo funkciju književnosti i pragmatičnost umjetnosti. Pogledajmo rijetkima, da uspostavi šta naš Mak Dizdar zapisuje o Bosni. pravu, nenasilnu vezu sa tradicijom, da ZAPIS O BOSNI obnovi stari jezik pronašavši u njemu Pitao jednom tako jednoga vrli pitac neki savremenost, da na A kto je ta šta je ta da prostiš sadržajnu suštinu Gdje li je ta srednjovjekovnih Odakle je Kuda je zapisa nadogradi Ta Bosna misao i osjećaje Rekti današnjeg čovjeka". A zapitani odgovor njemu hitan tad dade: Bosna da prostiš jedan zemlja imade I posna i bosa da prostiš I hladna i gladna I k tomu još Da prostiš Prkosna Od Sna.

52 AKTUELNI PROJEKT: “Kulturno naslijeđe bih kroz afirmiranje lokalnih zajednica”

PJESMOM DA TI KAŽEM Pjesma u slici...

Bosna moja

O mala zemljica

Svakom srcu predraga

Na Balkan nastanjena

A u centru njega, srcolika

I ako nije velika

Hiljadama godina prkosono je

stajala

Evo svoj inat tjera

Rijeke protiču ne presušuju

Cijelu sebe planinama ogradila

Eto sada u njoj žive svi

Grade različitosti

Od kultura svih

Vremenom nastanjeni ljudi

I uče djecu

Njihovu tradiciju da zavole

A onda svoju BIH da vole.

53 AKTUELNI PROJEKT: “Kulturno naslijeđe bih kroz afirmiranje lokalnih zajednica”

IZET SARAJLIĆ - SARAJEVO Sarajevo u

ilustraciji:

Sad nek spavaju svi naši i besmrtni. Pod mostom, kraj “Druge Ženske” nabujala Izet Sarajlić je rođen 16. marta 1930. u Doboju. Ime je teče. dobio po djedu s očeve Sutra je nedelja. Uzmite prvi tramvaj za Ilidžu. strane, koji je bio činovnik za Naravno pod predpostavkom da ne pada kiša. vrijeme Austro-Ugarske Dosadna duga sarajevska kiša. monarhije. Djetinjstvo je Kako li je bilo Ćabrinoviću bez nje u tamnici! proveo u Trebinju i Mi je preklinjemo, psujemo, a ipak dok pada Dubrovniku, a 1945. se zakazujemo ljubavne sastanke kao da smo u nastanjuje u Sarajevu, u najmajskijem maju. kojem će ostati sve do kraja Mi je proklinjemo, psujemo, svjesni da od nje nikad života, 2002. godine. Miljacka neće postati ni Gvadalkivir ni Sena. Pa šta? Zbog toga zar manje će te voljeti i mučiti manje kroz stradanja? Zbog toga zar manja biće moja glad za tobom i manje moje gorko pravo da ne spavam kad svijetu prijete kuga ili rat i kad jedine riječi postaju “ne zaboravi” i “zbogom”? Uostalom, možda ovo i nije grad u kome ću umrijeti, ali u svakom slučaju on je zaslužio jednog neuporedivo vedrijeg mene, ovaj grad u kome možda i nisam bio najsrećniji, ali u kome je sve moje i u kome uvijek mogu naći barem nekog od vas koje volim i reći vam da sam tužan do očajanja. U Moskvi to bih isto mogao, ali Jesenjin je mrtav a Jevtusenko siguno negdje u Gruziji. U Parizu kako da zovem hitnu pomoć kad se ona nije odazvala ni na pozive Vijona? Ovde zovnem li i tople svoje sugrađanke, i one čak znaće šta je to što me boli. Jer ovo je grad u kome možda i nisam bio najsrećniji, ali u kome i kiša kad pada nije prosto kiša.

54 AKTUELNI PROJEKT: “Kulturno naslijeđe bih kroz afirmiranje lokalnih zajednica”

ODRŽANE JAVNE DEBATE U ŠKOLAMA– Riheči u slici… KULTURNO NASLJEĐE BIH KROZ

AFRIMACIJU LOKANIH ZAJEDNICA

U prostorijama škola: MSŠ D.Vakuf, KŠC

Sveti Pavao, Zenica, Srednja tehnička škola Tešanj, Behram-begova medesa

Tuzla, održane su javne debate na temu.

„Lokane zajednice o kulturnom nasljeđu BiH“. Debata je okupila veliki broj učenika i profesora, što je doprinijelo njenoj kvaliteti te činjenici da debata bude vrlo aktivna i da se čuju različita mišljenja.

55 AKTUELNI PROJEKT: “Kulturno naslijeđe bih kroz afirmiranje lokalnih zajednica”

ODRŽANE JAVNE DEBATE U ŠKOLAMA– KULTURNO NASLJEĐE BIH KROZ AFRIMACIJU LOKANIH ZAJEDNICA, SREDNJA TEHNIČKA ŠKOLA TEŠANJ

Ovog mjeseca 14.10.2017. naši Tešnjaci su bili kao i uvijek vrijedni.

Naime, u Srednjoj Tehničkoj školi Tešanj, održana je javna debata na temu; “Tešanj brine o svom kulturnom nasljeđu.” Prvo je medator debate uveo, prisutne o aktuelenosti problema , te koliko je on bitan za BiH. Nakon medatora i njegovog uvodnog govora uslijedile su prezntacije učenika na pomenutu temu. Obzirom da je karakteristika debatanata njihova marljivost, bez ikakve pauze poslije prezentacije, zauzeli su svoje pozicije i izložili jasne i čvrste argumente i potkrepe. Osnovni argumenti prezentovani u debati bili su: • Danas imamo velike investicije o učuvanju dobra • Postoji duga tradicija Tešnjačke brige o kulturnoj baštini • Da bi smo se o nečemu brinuli moramo znati da to postoji • Loša ekonomska situacija stavlja kulturu na marginu propasti

Nakon izloženih navedenih argumenata uslijedila je javna diskusija. Najznačajnija otvorena pitanja bila su:

• Kako riješiti problem kulturnih spomenika na privanom vlasništvu? • Poimanje građana da je “golo preživljavanje” bitnije od kulture?

Svih 75 prisutnih na javnoj debati, zajedno su došli do zaključka da je javna debata put ka rješavanju problema. Građane trebamo upoznati šta sve spada u kulturunu baštinu i kako se o njoj brinuti. U Tešnju kao I u ostalim gradovima BiH mora posojati arhiv i registar kulturnih dobara.

VELIKOOOOOO BRAVO ZA NAŠE DEBATANTE!

56 AKTUELNI PROJEKT: “Kulturno naslijeđe bih kroz afirmiranje lokalnih zajednica”

ODRŽANE JAVNE DEBATE U ŠKOLAMA– KULTURNO NASLJEĐE BIH KROZ AFRIMACIJU LOKANIH ZAJEDNICA, SREDNJA TEHNIČKA ŠKOLA TEŠANJ – FOTOGRAFIJE

57 AKTUELNI PROJEKT: “Kulturno naslijeđe bih kroz afirmiranje lokalnih zajednica”

ODRŽANE JAVNE DEBATE U ŠKOLAMA – KULTURNO NASLJEĐE BIH KROZ AFRIMACIJU LOKANIH ZAJEDNICA, KŠC SV. PAVAO, ZENICA

Naši marljivi debatanti iz KŠC “Sv.Pavao”, Zenica u prostorijama svoje škole su održali javnu debatu na temu: “ Očuvanje kulturnog nasljeđa vodi ka uspješnoj budućnosti u BiH. Naime,14.02 .2017. godine debatanti su svoj dan započeli ranim jutrom i prisustvovali javnoj debati. Prvo su izložili svoje prezentacije o kulturnom nasljeđu lokalne zajednice, pa kako ih je to uvelo u temu, debatanti su zauzeli svoje pozicijei iznjeli čvrste argumente i potkrepe. Prisutni, njih 64, pažljivo su slušali borbu argumentima na tezu: “Očuvanje kulturnog nasljeđa vodi ka uspješnoj budućnosti.” Argumenti koji su debatanti izložili bili su: • Očuvanje kulturnog nasljeđa pridonosi intelektualnom, moralnom I duhovnom razvoju • Poodica ima uticaj na budućnost očuvanja tradicije • Poštovanje ljudskih prava garantira uspješniju budućnost, a očuvanje kulturnog nasljeđa je jedno od osonvnih ljudskih prava • Kulturno nasljeđe ne znači nužno pozitivanu stvar • Kulturno nasljeđe ugrožava induvidualnost pojedinca

Nakon debate, prisutni su otvorili nejasna pitanja: Da li je kultura ključna za ekonomski napredak zajednice? Koliko je kulturno nasljeđe važno za pomirenje u lokalnoj zajednici? Zaključili su da je kulturno nasljeđe bitno za svaki zajednicu ali se ne smije da kroz ograničavajuće faktore ugrozuju induvidualna prava osobe.

58 AKTUELNI PROJEKT: “Kulturno naslijeđe bih kroz afirmiranje lokalnih zajednica”

ODRŽANE JAVNE DEBATE U ŠKOLAMA – KULTURNO NASLJEĐE BIH KROZ AFRIMACIJU LOKANIH ZAJEDNICA - KŠC SV PAVAO, ZENICA – FOTOGRAFIJE

59 AKTUELNI PROJEKT: “Kulturno naslijeđe bih kroz afirmiranje lokalnih zajednica”

ODRŽANE JAVNE DEBATE U ŠKOLAMA – KULTURNO NASLJEĐE BIH KROZ AFRIMACIJU LOKANIH ZAJEDNICA, MSŠ DONJI VAKUF, DONJI VAKUF

U MSŠ “Donji Vakuf” 10.02.2017. i 13.02.2017. započeli su dan prezentacijom “O kulturnom nasljeđu u Donjem Vakufu.” Nakon tako lijepog uvoda naravno da je uslijedila slavna debata na temu:” Vlast i građani trebaju imati odgovorniji odnos prema kulturnoj baštini u Donjem Vakufu. Argumenti afirmacijske ekipe bili su: • Kulturna baština Donjeg Vakufa je nedovoljno očuvana uz obrazloženje da su mnogi spomenici kulture u trošnom stanju, i da vlasti, ali i građani bi trebali imati jedan drugačiji odnos prema vlastitoj kulturnoj baštini. Ovo stanje potrerijepili su iz Publikacije o kulturnoj baštini Donjeg Vakufa koju je izdalo Društvo za zaštitu kulturne baštine Donji Vakuf u kojoj je opisano stanje spomenika kulture i tome šta je društvo poduzelo po tom pitanju. • Drugi argument odnosio se na to da bi se odgovornijim odnosom prema kulturnoj baštini stvarala turstička mjesta, obazlažući to da je kulturno-vjerska manifestacija Ajvatovica nedovoljno promovira njen kulturni značaj u smislu razvoja turizma. • Argumenti Negacijske ekipe bili su: • Prvi agument je Dovište Ajvatovica jedan je od pokazatelja postojanja kulturne baštine u Donjem Vakufu,ali odnos građana i vlasti nije na odgovarajućem nivou sobzirom na historijski značaj ove manifestacije. Vjerska i kulturna manifestacija ovakvog značaja zaslužuje odgovorniji odnos kako vlasti tako i građana. Ova manifestacija može biti značajna i s aspekta razvoja vjerskog turizma. • Drugi argument Stećci u Donjem Vakufu kao simbol kulturne baštine zaslužuju bolji tretman u smislu njihovog očuvanja.Stećci u Starom selu nedaleko od Donjeg Vakufa su trošnom stanju, potkrepu nazalimo u Publikaciji Safeta Kršlaka, predsjednika Udruženja, kao i u jednoj od knjiga Mule Hadžića Nakon saslušane debate koju su prisutni pomno slušali otovorili su pitanja koja se tiču: • Koliko građanai imaju informacija o stvarnom stanju spomenika kulture? • Koliko je razvijena svjest građana o značaju donjovakufske kulturne baštine? • Da li se dovoljno govori u školama o tome i koliko učenici obilaze spomenike kulture? • Šta bi građani mogli doprinijeti većem stepenu zaštite istih i sl? • Koji nivo vlasti bi trebao, osim lokalne, brinuti za kulturnu baštinu uopće? Zaključili su a bi učenici o ovom pitanju trebali češće govoriti te da treba doći do saradnje građana I vlasti na očuvanju kulturne baštine.

60 AKTUELNI PROJEKT: “Kulturno naslijeđe bih kroz afirmiranje lokalnih zajednica”

ODRŽANE JAVNE DEBATE U ŠKOLAMA– KULTURNO NASLJEĐE BIH KROZ AFRIMACIJU LOKANIH ZAJEDNICA, MSŠ DONJI VAKUF, DONJI VAKUF – FOTOGRAFIJE

61 AKTUELNI PROJEKT: “Kulturno naslijeđe bih kroz afirmiranje lokalnih zajednica”

ODRŽANE JAVNE DEBATE U ŠKOLAMA– KULTURNO NASLJEĐE BIH KROZ AFRIMACIJU LOKANIH ZAJEDNICA, MSŠ DONJI VAKUF, BEHRAM-BEGOVA MEDRESA, TUZLA

22.02.2017. u prostorijama škole pred 62 učenika Behram-begove medrese u Tuzli održana je javna debata ne temu: "Tuzla je grad sa najbogatijem kulturno historijskim naslijeđem u Bosni i Hercegovini.” Uvod u debatu koja bi uslijedila bila je prezentacija o temi “Kulturno- historijskog naslijeđa u Tuzli.” Teza debate bila je: "Tuzla je grad sa najbogatijem kulturno historijskim naslijeđem u Bosni i Hercegovini.“ Argumenti koje su debatanti koristilu su: • Tuzla ima bogato kulturno-historijsko naslijeđe • Kulturno historijsko naslijeđe Tuzle je bogato ali nije najbogatije u Bosni Hercegovini • Kulturno historijsko naslijeđe treba iskoristiti u svrhu Turizma • Kulturno-historijsko naslijeđe treba čuvati Nakon završene debate postavljalo se pitanje da li slabo finansiranje kulture u Bosni i Hercegovini i loša promocija već finansiranih projekata od strane državnih organa najviše ima utjecaja na očuvanje nasljeđa. Kao tim zaključili su da treba više sa mladim ljudima raditi u svrhu promocije kulturno historijskog naslijeđa i njenog očuvanja.   

62 AKTUELNI PROJEKT: “Kulturno naslijeđe bih kroz afirmiranje lokalnih zajednica”

ODRŽANE JAVNE DEBATE U ŠKOLAMA– KULTURNO NASLJEĐE BIH KROZ AFRIMACIJU LOKANIH ZAJEDNICA, MSŠ DONJI VAKUF, BEHAM-BEGOVA MEDRESA, TUZLA – FOTOGRAFIJE

63 AKTUELNI PROJEKT: “Kulturno naslijeđe bih kroz afirmiranje lokalnih zajednica”

RAZMISLITE I RECITE - KVISKOTEKA OPIS KVISKOTEKE

1. Šta znači autohton?

2. Na kojoj rijeci se nalazi vodopad Kravice? Dragi čitatelji pred vama su 3. Stećci su? pitanja na koja svi moramo znati 4. Koje godine je nastala Baščaršija? odgovore, ne zato

5. Nacionalni spomenik Plava voda se nalazi u? što trebamo biti sveznalice nego zato što je ovo

6. U kojem periodu je izgrađena Vijećnica? tema koja se odnosi i na tebe i na mene. Na naše 7. Koje godine je osnovan Zemaljski muzej? pretke, naše roditelje, nas i našu djecu. 8. Gradačac je poznat po? Znati znači umjeti 9. Na kojoj rijeci su nastala Plivska jezera? se oduprijeti zlim iskušenjima!

10. Koje godine je sagrađen u Mostaru?

11. Koliko godina je trajala gradnja Saborne crkve u Sarajevu?

12. Gdje se nalazi džamija Ferhadija?

13. Ko je podigao grad Bobovac? 14. Koje godine je osnovana Gazi Husrev-begova

biblioteka? 15. Iz kog doba potiče arheološki spomenik Mogorjelo?

Odgovori su na 65. stranici

64 AKTUELNI PROJEKT: “Kulturno naslijeđe bih kroz afirmiranje lokalnih zajednica”

ODGOVORI IZ UMJESTO KRAJA – PRIČA O SEVDAHU KVISKOTEKE SA STRANICE 67:

Sevdalinka predstavlja jedinstven narodni muzički izraz u Bosni i 1. Starosjedilac, Hercegovini, koji se može pohvaliti dugom i bogatom tradicijom. U brojnim koji od davnina slučajevima "sevdalinka" se jednostavno zove i "sevdah". Sama riječ živi u nekom kraju sevdalinka potječe od arapske riječi "sawda" što znači "crna žuč", a u turskom jeziku, ovaj pojam se veže za melanholično raspoloženje, da bi u 2. Trebižat bosanskom jeziku pojam "sevdah" dobio značenje čežnje, ljubavnog žara, ljubavnih jada. Omer Pobrić, veliki poznavatelj savdalinke, daje sljedeću 3. Kameni definiciju ovog muzičkog žanra: "Sevdalinka je bosanska, gradska ljubavna pjesma, pri čemu riječ "bosanska" geografski određuje autohtnost nadgrobni sevdalinke, riječ "gradska" urbanost, a riječ "ljubavna" sadržajnu tematiku. " spomenici Sevdalinka je prvenstveno gradska narodna pjesma Bošnjaka, mada je popularna širom Jugoistočne Evrope, posebno u Srbiji i Crnoj Gori, 4. 1462. te Makedoniji. Ne može se odrediti tačan vremenski period nastanka sevdalinke, ali se pretpostavlja da je ona nastala osmanskim osvajanjem 5. Travniku srednjovjekovne Bosne kada se formiraju prva gradska naselja. Nastanak prvih gradova sa svim institucijama (škole, biblioteke, sudovi, i sl.), kao i glavnih gradskih četvrti - mahala, uvjetovao je razvoj drugačijeg načina života 6. U periodu vlasti od onog u srednjovjekovnoj Bosni. U mahalama, koje su bile namjenjene Austro-Ugarske isključivo za stanovanje i gdje su kuće bile ograđene visokim zidovima, veoma se poštovala privatnost. Kuće su se djelile na ženski dio kuće - 7. 1888. haremluk i muški dio kuće - selamluk. Stoga su žene bile zaštićene od radoznalih muških pogleda, te se razvio mnogo intimniji način života od 8. Kuli Huein- onoga na selu. Kuće su također imale i bašče i avlije sa mnogo različitog bega cvijeća, a neke i šadrvane sa vodom. Kult vode, koji je bio veoma raširen u Bosni i Hercegovini, nastanak mahala i razvoj intimnog načina života Gradašćevića uvjetovali su nastanak i razvoj sevdalinke. Autori sevdalinki su nepoznati, tj. sevdalinka je nastajala u narodu, te se 9. Plivi generacijama prenosila i uobličavala, da bi do nas došla kao savršeno izbrušen i formiran oblik. 10. 1566.

11. Jedanaest godina

12. U Banja Luci TEZE ZA DEBATE: 13. Ban Stjepan II - Sarajevo je centar kulture BiH? Kotromanić - Očuvanje nacionalnog bogarstva je priroritet svake zemlje? - Muzeji u BiH i nacionalni spomenici trebaju biti zaštićeni na 14. 1537. državnom nivou? 15. Rimskog doba

65 IDEA WSDC WIFI NVO MREŽA GRAD VLADA VIJEĆE PRAVDE SARAJEVO KS

66 AKTUELNI PROJEKT: “Debatom do ljudskih prava”

NAZIV PROJEKTA: “DEBATOM DO LJUDSKIH PRAVA”

GENERALNI CILJ:

Obrazovati za kulturu poštivanja ljudskih prava i ranjivih grupa u kojoj se ljudska prava ne samo formalno priznaju nego i SADRŽAJ poštuju i štite čime se ojačava proces O projektu 67 uspostavljanja trajnog mira, povjerenja i Uvod 68 tolerancije. Ljudska prava u društvu 69

Ljudska prava iz debatantske perspektive SPECIFIČNI CILJEVI: 70 Pjesmom da ti kažem 71 Obrazovati mlade za temeljne principe Ljudska prava u javnom prostoru 72 Ljudska prava u našim školama zaštite ljudskih prava 165

Ko je bio Abraham Lincoln? Senzibilizirati internetski prostor i društvene 73 mreže za debatu bez uporabe govora Za nas malde najvažnija ljudska prava 74 mržnje su…

Promovisanje ljudskih prava među Ojačati najširu javnost za prepoznavanje i srednjoškolcima 75 najsuptilnijih oblika kršenja ljudskih prava . Moje ljudsko pravo nije važnije od tvog ljudskog prava 76

Motivacijska priča o ljudksim pravima u 77 školama Kviskoteka 78 Radionica o ljudskim pravima 79 Debatologija 80 Umjesto kraja – debata u mom životu 81

67 AKTUELNI PROJEKT: “Debatom do ljudskih prava”

UVODNA RIJEČ Debatne novosti uredili:

Ljudska prava kao što i sama riječ kaže su Amila Milavica suština postojanja čovjeka i svako pravo za zajedno sa debatantima iz cijele BiH sobom povlači i odgovornost čovjeka kao stvorenja. Da bi naša prava bila ispoštovana prvo moramo poznavati naše odgovornosti, jer ukoliko ne poznajemo naše odgovornosti ne možemo ni poštovati prava drugih osoba.

"Gdje, naposljetku, počinju univerzalna ljudska prava? U malim mjestima, blizu doma - toliko neposrednim i toliko malim da se ne mogu vidjeti ni na jednoj karti svijeta. Ipak, ona su svijet pojedinačne osobe; susjedstvo u kojem živi; škola ili koledž koji pohađa; tvornica, farma, ili ured gdje radi. Takva su mjesta gdje svaki muškarac, žena, i dijete traže jednaku pravdu, jednaku mogućnost, jednako dostojanstvo bez diskriminacije. Osim ako ta prava nemaju značenje tamo, ona će imati malo značenja bilo gdje. Bez udruženog građanskog djelovanja da ih se podrži blizu doma, uzalud ćemo tražiti progres u širem svijetu."

Eleanor Roosevelt

68 AKTUELNI PROJEKT: “Debatom do ljudskih prava”

LJUDSKA PRAVA U DRUŠTVU Stav mladih o ljudskim

pravima u BiH

"Sva se ljudska bića rađaju slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i sviješću i trebaju jedna prema drugima postupati u Moj stav o ljudskim duhu bratstva." - tako počinje 1. Član Opšte pravima u društvu u BiH deklaracije o ljudskim pravima. je da se ljudska prava ne poštuju potpuno.

To znači da svi mi od trenutka rođenja imamo određena prava koja se nazivaju ljudskim pravima. Međutim, svakodnevno Ljudska prava su zajamčena svakom čovjeku i ona su je stepen poštivanja neotuđiva. Samim tim svi bi trebalo da su upoznati sa ljudskih prava u pravima koja posjeduju, a ponajviše trebamo porastu- informisati tinejdžere u srednjoškolskom uzrastu. Srednjoškolce treba informisati jer se oni susreću sa raznim problemima u to razdoblju, kao npr.: profesori koji krše zakon i traže nova od učenika, ili nasilne kolege koje im otuđuju novac, i razne druge materijalne stvari i to trebamo učiniti mnogim zabavnim i ne tako dosadnim predavanjima , raznim kvizovima, u kojima oni pokazuju koliko su upoznati sa svojim, (ljudskim) pravima. Predavanja bi trebalo da održe predavači koji su stručni za to, tačnije osobe čije je zanimanje usko povezano sa unaprijeđenjem i proučavanjem ljudskih prava i tada bi predavanja bila efikasnija.Ali nikakav problem nebi predstavljalo ni da se profesori koji svakodnevno borave sa učenicima malo aktiviraju, poneki čas osvoje za razgovor sa učenicima, te da ih upute na to koja su to njihova ljudska i moralna prava, kako da ih koriste i sl. Ali učenicima treba skrenuti pažnju na to da ni u kojem slučaju svoja prava ne smiju zloupotrebljavati, i da ih trebaju koristiti samo kada su im potrebna.

69 AKTUELNI PROJEKT: “Debatom do ljudskih prava”

LJUDSKA PRAVA IZ DEBATANTSKE VAŽNO PERSPEKTIVE

Ljudska prava se shvaćaju kao

jednaka i neotuđiva prava koja

su zajamčena svim ljudima

jednako zato što su ljudska

bića, bez obzira na njihovu

nacionalnost, rasu, etničku

pripadnost, spol,

vjeroispovijest ili društveni

status. Postavlja se i pitanje

tko, kako i kada mlade ljude

danas uči o ljudskim pravima,

o nenasilnom ponašanju i

rješavanju sukoba? Osnovane 24. oktobra 1945.

Tko i s kojim resursima mlade educira o toj temi?

Pri edukaciji neizmjerno važnu ulogu u ima odgojno- obrazovni sustav. Činjenica je da mnogo srednjoškolaca ni ne razmišlja o temeljnim ljudskim pravima i vrijednostima koje počivaju u jednakosti svih ljudskih bića, jer je mali broj programa koji se bave tim temama. Taj problem se može riješiti organiziranjem raznim edukacijskim programima u srednjim školama kao primarno rješenje za zaštitu ljudskih prava.

Međutim u našim školama nedostaje takvih programa te učenici nisu dovoljno educirani o toj temi te samim Univerzalna deklaracija o time nisu ni svjesni ukoliko dođe do njihovog kršenja. ljudskim pravima izglasana Dalje, kršenje tih istih prava može dovesti do velikih u UN-u 10. decembra 1948. problema. Svaki debatant može utjecati na to na način godine da inicira razne aktivnosti, primarno u svom debatnom klubu.Te aktivnosti će osigurati edukaciju o ljudskim pravima i zaštiti istih. Mogu se organizirati debate, Sastoji se od 30 članova i od razne radionice, prezentacije i drugi načini 1948. do danas prevedena je promoviranja tolerancije i mira. na 375 jezika i predstavlja

najprevođeniji dokument Ana Beljo

Srednja medicinska škola, KŠC Sarajevo

70 AKTUELNI PROJEKT: “Debatom do ljudskih prava”

PJESMOM DA TI KAŽEM Pjesma u slici...

Tražim srce koje će me voljeti Odlutam tako ponekad Lahko u san Eh, tad se zamišljam Radim li na sebi? A da li volim druge? Ne mislim tek tako svoje srce dat’ Cijenu poštovanja , I slično tom, dobijemo ako volimo Jer nije život velika filozofija A ti dobiješ onoliko koliko daješ.

71 AKTUELNI PROJEKT: “Debatom do ljudskih prava”

Važno da ne

zaboravimo iz ovog LJUDSKA PRAVA U JAVNOM PROSTORU teksta

Bez obzira na mjesto u kome živimo i djelujemo, iznimno je važno znati poznavati ljudska prava ljudi u Važno je znati cijeniti našoj okolini, kao i vlastita prava! Tijekom procesa tuđa ljudska prava, da socijalizacije i druženja sa drugima, poznavanje prava bismo stvorili je temelj za komunikaciju koja znači međusobno poštivanje i uvažavanje. preduvjete za zdravu lokalnu zajednicu! Isto važi i za općeniito zdrav, miran i lijep suživot. Naša je obaveza poštivanje ljudskih prava – u domu, u "Teško je zamisliti da ne lokalnoj zajednici, na javnom mjestu, te generalno da postoji preklapanje u doprinesemo Bosni i Hercegovini kao državi na glasu artikulacijama [temeljnih] prava jedne od onih zemalja u kojima se vodi računa o ponuđenih od različitih stanovnicima, gdje se drži do njihovih prava i zajednica u jednom društvu: sigurnosti. Sve to počinje od pojedinca. Mi prije svega takvo radikalno razdvajanje moramo znati postupati sa našim kolegama, bilo bi znak veoma temeljnog prijateljima, sugrađanima itd. Važno je znati ukazati sloma u društvenoj koheziji, i poštovanje čak i strancima na javnom mjestu, da čini se nevjerovanim da bi bilo bismo tako živjeli u miru i harmoniji. koji sistem sudske kontrole mogao djelovati u kontekstu takvog temeljnog neslaganja. U stvarnosti, mora postojati stepen preklapanja između različitih zajednica.„ Wojciech Sadurski

72 AKTUELNI PROJEKT: “Debatom do ljudskih prava”

KO JE BIO ABRAHAM LINCOLN? RIJEČI KOJE NIKADA NE SMIJEMO ZABORAVITI O Svima nam je poznato ropstvo. Rabljenje ljudi uzimajući ih LJUDSKIM PRAVIMA kao robote koji su tu stvoreni samo da su potlačeni nadređenom. Gdje su bila njihova prava, kakav je bio njihov živor i ko se suprotstavio vlasti i otvoreno zalagao za ukidanje ropstva Abraham Lincoln rođen je 12. veljače 1809. godine, u Kentuckyju. U ranom djetinjstvu otac mu se uspio obogatiti, ali već 1816. godine, zbog neispravnih papira o vlasništvu, izgubio je sve. Preselili su se na slobodno područje, u Indianu i krenuli iz početka. Nažalost, 1818. godine izgubio je majku. Sestra Sarah se brinula o njemu, ali ne zadugo jer je i ona vrlo mlada umrla na porodu u dvadesetoj godini života. Otac mu se ponovno oženio i Abraham je s pomajkom bio u prisnim odnosima. Vrlo često su se selili tako da je ostao vrlo slabog obrazovanja. Zaposlio se 1831. godine kao splavar na Mississippiju i po prvi put osjetio snažnu empatiju prema Afroamerikancima te se zarekao kako će se jednog dana boriti protiv ropstva i obespravljenosti. Već sljedeće godine započeo je političku karijeru, a na političku scenu Illinoisa došao je 1834. godine. Prvo je radio „Ameriku nikada neće kao pravnik, zatim je izabran u skupštinu, pa u Pravnu komoru da bi ga već kao uspješnog odvjetnika postavili kao predstavnika u okrug uništiti izvana. Ukoliko Sangamon. U Kongres SAD-a izabran je 1846. godine. Svugdje se propadnemo i izgubimo zalagao za ukidanje ropstva. Poznati njegov govor na tu temu bio je svoje slobode to će biti 1854. godine, a njime se oštro i energično suprotstavio samo zato što smo već dopuštenom ropstvu u sjeverozapadnom dijelu zemlje.Te, po njemu uništili sami sebe.“ značajne godine sudjelovao je u osnivanju Republikanske stranke i 6. studenog 1860. godine izabran je za predsjednika SAD-a. Vrhovni sud donio je 1857. godine odluku po kojoj Afroamerikanci „Uvijek imaj na umu da je nisu građani SAD-a i nisu zaštićeni Ustavom SAD-a. To je bilo tvoja osobna odlučnost da pogubno za one hrabre borce za ljudska prava poput Lincolna. On uspiješ daleko važnija od se pozvao na Deklaraciju o nezavisnosti po kojoj su svi ljudi jednaki bilo čije druge odlučnosti.“ i gdje svima, od Boga pripadaju neotuđiva prava na život i slobodu. U tom izuzetno burnom periodu života, Lincoln se oženio 4. studenog 1842. godine, s Mary Todd iz bogate robovlasničke obitelji „Svijet nikada nije imao s kojom je dobio četiri sina (Roberta, Edwarda, Williea i Thomasa) dobro definiranu riječ od kojih je na životu ostao samo Robert. Izgubivši djecu, a i sloboda.“ supruga, neutješna Abrahamova supruga završila je u umobolnici. Abraham Lincoln Lincoln nije uspio dugo obnašati dužnost predsjednika jer se konzervativni Jug odmah pobunio i sedam južnih država napustilo je Uniju te s Jeffersonom Davisom na čelu, 1861. godine započelo Izvor: građanski rat. Rat je završio 1865. godine pobjedom Unije i http://www.buro247.hr/kultur oslobađanjem Afroamerikanaca od ropstva. Lincoln je ponovno a/prijedlozi/11624.html izabran za predsjednika 1864. godine, ali već sljedeće godine, 15. travnja 1865., ubijen je u kazalištu, u Washingtonu.

73 AKTUELNI PROJEKT: “Debatom do ljudskih prava”

ZA NAS MLADE NAJVAŽNIJA LJUDSKA Slika govori više od PRAVA SU... hiljadu riječi...

Koja su ljudska prava najvažnija za nas mlade? Ovako nam počinje prvi članak Opće deklaracije o ljudskim pravima: "Sva se ljudska bića rađaju slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i sviješću i trebaju jedna prema drugima postupati u duhu bratstva." To znači da svi mi od trenutka rođenja posjedujemo određena prava koja se nazivaju ljudskim pravima. Ne mogu nikome biti oduzeta pa naravno ni nama mladima.

Osnovnim ljudskim pravima pripadaju: dostojanstvo čovjeka pravo na razvoj osobe jednakost pred zakonom i ravnopravnost sloboda religije i rasuđivanja, sloboda učenja sloboda mišljenja sloboda tiska i informacija sloboda okupljanja, sloboda ujedinjavanja, sloboda kretanja sloboda izbora zanimanja i sloboda rada nepovredivost stana, jamstvo privatnog vlasništva, jamstvo prava na nasljedstvo pravo na azil i peticiju.

Koje je za vas mlade debatante i one koji to nisu najbitnije ljudsko pravo

IZVOR:http://www.skole.hr/ucenici/ss?news_id= 2289

74 AKTUELNI PROJEKT: “Debatom do ljudskih prava”

PROMOVISANJE LJUDSKIH PRAVA MEĐU Riječi SREDNJŠKOLCIMA velikog Nelsona Kao što je već poznato, ljudska prava su Mendele zapravo ideja da sva ljudska bića imaju svoja univerzalna prirodna prava, bez obzira na „određujće“ faktore poput pola, nacionalne pripadnosti i slično. Kroz burnu istoriju ova prava se znatno mijenjaju, a ni dan danas nisu univerzalno određena za sve ljude na planeti. Među srednjoškolcima, ova prava nisu jasna tema. Zaslijepljeni nametnutim stavovima okoline, mladi ljudi nisu u mogućnosti sebi da razgraniče šta njih

odvaja od drugih ljudi, kao ni da shvate da je to zapravo ništa.

Ne posvećuje se dovoljno pažnje ujedinjavanju mladih ljudi u jednu funkcionalnu zajednicu, koja se ne obazire ni na kakve predrasude i faktore bitisanja. Nevladine organizacije redovno organizuju govore o Vrijeme moramo tome da nam ukažu da su ova prava za sve nas ista. Ali ja mislim da govor mudro koristiti i nije poenta. U školama, kako i u lokalnim zajednicama, treba organizovati biti svjesni da je druženja. Jer kroz druženje se zapravo shvati koliko smo svi isti, i koliko vrijeme uvijek smo svi ljudi. To se može gledati i sa biološke strane: ista vrsta može da zrelo da se čini se reprodukuje međusobno. dobro.

A svaki čovjek je jedinka iste vrste homo sapiensa, a to ne određuju ni boja, ni nacija, ni državljanstvo, ni pol. Kao što sam već pomenula, druženja su idealan Neka bude rada, i zapravo jedini realan način da bi se ovo stanje poboljšalo. Ovaj kamp je jedan hljeba, vode i soli primjer za to. Cilj je spojiti mlade ljude iz različitih krajeva i kultura i pokazati im za svakoga! da su svi oni jednaki. Svi imaju pravo da vole, da osjećaju, da žive slobodno i uživaju. To je ono što se treba pokazati svim mladim ljudima, ne bi li se oslobodili okova koje nam istorija kroz ratove i nesuglasice nameće. Moja vizija Ja sanjam o Africi je da jednog dana, nadam se uskoro sve krene od nule ponovo. Čist papir, koja je u miru sa nova olovka kojom ćemo pisati nova, nadam se i bolja iskustva. Da se ne samom sobom. osvrćemo na ono što je bilo, da živimo sad i da vjerujemo u sutra. Kada se to desi, i kada se takav način razmišljanja stavi u mentalitet okoline, tada ćemo sa sigurnošću moći reći da smo ljudi i da imamo svi svoja prava. Kada istorija Neka sloboda počne da se gradi na prijateljstvu, ne na ugnjetavanju slabijeg, tada ćemo biti slobodni. Svi problemi koji se dešavaju ekološki, ekonomski i socijalni jesu vlada! Sunce nije zapravo posljedica hijerarhijskog odnosa jaki-slabi. Jednog dana, kada čovjek nikada zašlo shvati da je najveći neprijatelj sam sebi, i da niko nije opasan po njega, koliko iznad nekog on sam po sebe, tada će da počne naš razvitak u bolje sutra. većeg ljudskog Nedežda Drašković, postignuća. JU SŠC, Istočno Sarajevo.

75 AKTUELNI PROJEKT: “Debatom do ljudskih prava”

MOJE LJUDSKO PRAVO NIJE VAŽNIJE OD TVOG

LJUDSKOG PRAVA Mi srednjoškolci, O ljudskim pravima u Bosni i Hercegovini se jako poručujemo malo govori, pogotovo kada su srednjoškolci u osnovcima... pitanju. Pomalo to zvuči i ironično jer ideja o ljudskim pravima zapravo potekla iz škole prirodnog Među prvim prava koja se razvila pod utjecajem prosvjetiteljskih dokumentima koji filozofa XVIII. stoljeća. su govorili o Naravno, ideja o ravnopravnosti svih ljudi mnogo je prirodnim pravima starija. Tako je u afričkoj filozofiji vidljivo duboko jest „Magna poštovanje ljudskog bića, a u grčkoj filozofiji (prije Charta 2000 godina) razvila se ideja o ravnopravnosti svih Libertatum" iz ljudi – ideja o prirodnom pravu koje pripada svakom 1215., te „Habeas- čovjeku. Corpus-Akte” iz 1679. godine. Ta tradicija prirodnog prava doživjela je svoj daljnji razvoj u ranom kršćanstvu Također, filozof iz i drugim religijama. Ipak, ideja ljudskih prava tada nije imala mnogo XVII. stoljeća, zajedničkog s političkom stvarnošću, radilo se tek o filozofskim razmatranjima John Locke, koja su u svijet politike i prava bile prenesene postupno, tek početkom novog utvrdio je prirodna doba. ljudska prava koja su i danas na Među prvim dokumentima koji su govorili o prirodnim pravima jest „Magna snazi, tj. pravo na Charta Libertatum" iz 1215., te „Habeas-Corpus-Akte” iz 1679. godine. život, slobodu i Također, filozof iz XVII. stoljeća, John Locke, utvrdio je prirodna ljudska prava privatno koja su i danas na snazi, tj. pravo na život, slobodu i privatno vlasništvo, te svrha i obveza svake države jeste da štiti ta prirodna ljudska prava. Ali, koliko vlasništvo, te njih to doista radi? Kolikom broju ljudi su prekršena njihova prava? To zapravo svrha i obveza nitko ne zna zbog nedovoljne informisanosti građana o njihovim pravima. svake države jeste Mnogi će ih znati nabrojati, ali ih neće znati najbolje razjasniti. Tako i u da štiti ta prirodna srednjoškolskom obrazovanju nigdje u planu i programu nema teme o ljudska prava. ljudskim pravima, a trebala bi. Neinformiranost srednjoškolaca o ljudskim pravima veliki je problem. Kako se njima oduzimaju prava, tako će i oni sutra nekom drugom oduzeti pravo, nenamjerno i nesvjesno jer nisu dovoljno upućeni. Stoga bi se trebalo na satu razredništva uvesti predavanja o ljudskim pravima, praviti plakati o osnovnim ljudskim pravima te tako podignuti svijest o važnosti istih. Kako bi se precizno utvrdilo što su ljudska prava, sastavljena je „Opća deklaracija o ljudskim pravima“, lista ljudskih prava u 30 članaka, koja je usvojena 10.12.1948. godine od strane Ujedinjenih naroda.

Srednjoškolci trebaju znati da je 1776. godine donešen dokument pod nazivom „Virginia Bill of Rights" gdje su sljedeća prava proglašena neotuđivim ljudskim pravim i od tada čine jezgru ljudskih prava: pravo na život, slobodu i privatno vlasništvo; slobodna okupljanja i sloboda tiska; slobodna kretanja i pravo na peticiju; pravo na pravnu zaštitu; glasačko pravo. Dilara Muharemović Katolički školski centar „Don Bosco“ Žepće

76 AKTUELNI PROJEKT: “Debatom do ljudskih prava”

MOTIVACIJSKA PRIČA O LJUDSKIM PRAVIMA U ŠKOLAMA

Razmislimo...

O ljudskim pravima informisani smo kroz čitavo svoje školovaje. Šta su to ljudska prava? Ljudska prava se odnose na pravnu, filozofsku i političku ideju prema kojoj svako ljudsko biće samim činom rođenja, bez obzira na svoj spol, porijeklo ili državljanstvo, stiče određena neotuđiva prava. Pored toga što se neprestano govori o važnosti njihovog očuvanja, ona se i neprestano krše. Mnogobrojni su aspekti ugrozavanja ljudskih prava, U našoj školi između ostalih najviše se krše prava na privatnost. Naša privatnost osim što može biti ugrožena od drugih ugrožena je i od nas samih. Danas veliki broj ljudi na internetu objavljuje mnogo informacija o sebi koje ugrožavaju njihovu privatnost svjesno ili nesvjesno. S druge strane dešava se da objavljujemo i razne događaje i snimke koje sežu u privatnost drugih osoba. Na ovaj način mi nesvjesno ugrožavamo privatnost drugih ljudi. Također postavljanjem snimaka drugih na društvene mreže je zakonom kažnjivo. Na primjer za snimanje i postavljanje snimka nasilja zakonom su propisane jednake kazne kao i za vršenje nasilja nad tom određenom osobom. O ovakvim problemima treba više i slobodnije da se govori u javnosti. Mi u našem debatnom klubu upravo to i radimo. Prije svega informišemo se o ljutdkim pravima uopšte o njihovom poštovanju i kršenju u našoj školi, državi i regiji. Svoje znanje kroz javne debate prenosimo na druge prvenstveno naše vršnjake srednjoškolce i tako ih upoznajemo šta su to ljudsaka prava koja su , koja se najviše krše te o značaju zaštite ljudskih prava također. Mislim da naš debatni klub treba biti uzor drugim sekcijama i klubovima da na isti ili sličan način pokušaju da se bore za očuvanje ljudskih prava. Kanita Kurić, MSŠ, Donj Vakuf

77 AKTUELNI PROJEKT: “Debatom do ljudskih prava”

RAZMISLITE I RECITE - KVISKOTEKA OPIS KVISKOTEKE 1. Šta je demokratija?

2. Koje godine je rođen Mahatma Gandhi?

3. Ko je dobio Nobelovu nagradu za mir 2009. Dragi čitatelji pred vama su godine? pitanja na koja svi

4. Kada je donijeta Opća deklaracija o pravima moramo znati odgovore, ne zato čovjeka? što trebamo biti 5. Debata je? sveznalice nego zato što je ovo 6. Ombudsman je? tema koja se odnosi i na tebe i 7. Šta je sud? na mene. Na naše pretke, naše 8. “Hrabri ljudi se ne boje oprostiti kako bi se roditelje, nas i postigao mir” rekao je? našu djecu.

9. Koji član Opće deklaracije govori o proizvoljnom Znati znači umjeti hapšenju? se oduprijeti zlim iskušenjima! 10. "Oko za oko će samo dovesti do toga da cijeli svijet postane slijep” rekao je?

11. Koji član Opće deklaracije govori o slobodi kretanja?

12. Koje godine je rođen Nelson Mandela?

13. Pravo na život je?

14. Koji član Opće deklaracije govori o pravu na školovanje?

15. Sloboda govora ili?

Odgovori su na 81. stranici

78 AKTUELNI PROJEKT: “Debatom do ljudskih prava”

ZA BOLJE DRUŠTVO – POKLANJAMO RADIONICU O

LJUDSKIM PRAVIMA Dragi čitatelji, pred vama je Radionica : JA IMAM PRAVO scenarij radionice Tema: Nenasilno rješavanje sukoba koji možete sami Ciljevi: realizirati u -Promovisati solidarnost i poštovanje i odgovornost manjoj ili većoj -Vježbanje vještina za rješavanje sukoba bez pobjeđenih i pobjednika grupi. -Razvijanje empatije, te sticanje znanja i razvijanje nivoa svijesti o mirnom rješavanju konflikta Nije bitno da li ste Tok realizacije: profesor ili Uvodni dio (10min.) učenik, NVO VJEŽBA: TI IMAŠ ONO ŠTO JA TREBAM aktivista ili Učenici se podijele u „trojke“. Osoba A, osoba B i osoba C. Učenik C je naprosto posmatrač(opserver) koji vodi brigu da se vježba radi po pravilima. Osoba građanin koji želi B treba, koristeći se svim svojim umijećima dobiti od osobe A nešto što podići svijet ljudi ona ima. Nakon jednog kruga uloge se mijenjaju, tako da se i osoba A i C oko sebe o zalaže za ono što želi. važnosti ljudskih Slijedi razgovor o tome kada i koliko je teško nekome reći NE, te šta je prava. sukob i kako misle da se rješava sukob. Rješavanje sukoba (15min) Metoda bez poraženih i pobjednika

Upoznati učenike sa šest koraka rješavanja problema: 1. Definisanje problema 2. Traženje mogućih rješenja 3. Vrednovanje tih rješenja 4. Odluka o najboljem rješenju 5. Odluka o načinu provedbe 6. Provjera uspješnosti rješenja

IZVOR: Šest koraka su istaknuti na tabli. Ponavlja se vježba sa osobom A, B i C, gdje sad osoba C pomaže u rješavanju sukoba upozoravajući na korake https://www.googl rješavanja problema. e.com.sg/url?sa=

VJEŽBA ( 15 minuta) IZVOR: Nekoliko puta ponoviti vježbu sa osobom A, B i C https://www.mreza Razgovor: da li je sukob uspješno riješen na ovaj način? Koliko je -mira.net/wp- saradnja bitna? Koliko je važno da slušamo sagovornika?.... content/uploads/Da Zaključno(10 min) n-ljudskih-prava- Svaki učesnik daje prijedlog za nenasilno rješavanje sukoba radionice.doc.

79 AKTUELNI PROJEKT: “Debatom do ljudskih prava”

DEBATOLOGIJA Riječi u slici

U februaru smo razgovarali o ljudskim pravima, i naši debatanti su vrijedno kreirali zanimljive argumente ZA I PROTIV sljedećih teza:

1. Na Balkanu su ugrožena ljudska prava i sloboda medija?

2. Starije osobe su izloženije diskriminaciji od mladih?

3. Da li BiH mora implementirati odluke Evropskog suda za ljudska prava.

4. Napadi na aktiviste koji se bore za ljudska prava trebaju biti najstrožije kažnjeni?

PRIDRU Ž I T E S E N A Š O J DEBATOLOGIJI !

80

AKTUELNI PROJEKT: “Debatom do ljudskih prava”

UMJESTO KRAJA – DEBATA U MOM ŽIVOTU ODGOVORI IZ KVISKOTEKE SA STRANICE 89: Pored dobrih ocjena i vladanja , za srednjoškolce je veoma značajan i dar govora . Jedan od načina 1. Oblik vlasti u razvijanja sposobnosti kritičkog mišljenja i govora kojem sve je debata. Debata ili raspravase temelji se na odluke neke države donosi iznošenju misli koje se tumače, obrazlažu i izravno ili prosuđuje na osnovi istinitih činjenica i neizravno argumenata. Kao dokazi i potvrde mišljenja iznose većina njenih se citati, dokumenti, statistički podatci, građana kroz poštene izbore općeprihvaćene činjenice, spoznaje i vrijednosni 2. 1948. sudovi. 3. Barack Obama 4. 10.12.1948. Rasprava se pokreće oko neke postavljene teze ili 5. Argumentovana rasprava tvrdnje, pa se sudionici odlučuju za ili protiv 6. Institucija koja obrazlažući i argumentirajući svoje mišljenje. brani povrede Debata nam pomaže kako bi razvili svoje ljudskih prava govorničke sposobnosti, samopouzdanje, pomaže 7. Sud je društveno- nam pri učenju razlike između svađanja i politička argumentiranja. Prikupljajući materijal za razne ustanova koja debatne teze, saznajemo neke podatke koji nam pruža zaštitu mogu pomoći pri daljnjem školovanju, ljudskih prava 8. Nelson poboljšavamo svoju sposobnost komuniciranja, te Mandela upotrebe maternjeg jezika, te također u nekim 9. Član 9 formatima engleskog jezika . 10. Mahatma Gandhi 11. Član 13. 12. 1918. TEZE ZA DEBATE: 13.Poštovanje ljud skog života kao 1. Debata je najbolji način razvijanja kritičkog mišljenja ? središte 2. Debata u BiH treba biti obavezni predmet u školama? zaštite ljudskih 3. Debata je najznačajnija vannastavna aktivnost? prava 14. Član 26. 15. Sloboda izražavanja

81

UNIVERSITY MREŽA GRAD VLADA KANTONA IDEA WSDC WIFI BURCH PRAVDE SARAJEVO SARAJEVO

82

UVODNA RIJEČ

U srednjoškolskom obrazovanju učenici imaju mnogo prilikada izraze svoje mišljenje. Debatni klubovi su jedan od tih načina. U debatnim klubovima učenici održavaju otvorene diskusije, debate, razmjene stavova i gledišta a i pripreme za debatna takmičenja. Debatni klubovi pružaju učenicima mogućnost da se opširnije edukuju o temama i da dalje SADRŽAJ: formiraju svoje političke stavove. Uvodna riječ 83 Debate među učenicima pomažu u edukaciji o Mudre misli 84 različitim temama te upliću učenike u teme Riječ-dvije iz Gimnazija Gradiška 85 povezane sa životom u BiH. Pomoću debatnih Riječ-dvije iz Srednje škole “28 juni”, klubova možemo uvesti stanovnike u neku temu i 86 povećati dalje zainteresovanje za određenu temu. U Istično Sarajevo Riječ-dvije iz Mješovite srednje tehnčka BiH kao demokratskoj državi ljudi glasaju za ono što 87 oni misle da će biti najbolje za budućnost njihove škole, Travnik države. Najbolji način na koji će ljudi znati za šta Najbolji debatolog za januar 2017. 88 glasaju je pomoću objektivne debate. Tokom debate Februar kroz datume 90 će ljudi biti edukovani o temi i osnovati će mišljenja Plan aktivnosti za mart 2017. 91 na osnovi činjenica a ne samo na osnovi prezentacije. Uključenjem debatnih klubova sa CKD tim 92 temama povezanim sa trenutačnim stanjem u BiH bi Škole članice 93 pomogli mladim ljudima BiH u edukaciji o određenim Online kontakti 95 političkim agendama i u oblikovanju zainteresovanja o politici i stanju u državi čime bi dalje izgradili sustav stanovnika sa oblikovanim mišljenjima u ravnopravnom objektivnom sistemu. Mir u BiH će biti uspostavljen tek kada narod bude imao ravnopravnu vladu bez konflikata i tenzije. BiH kao država ima mnoštvo prilika za napretkom i promijenom ali je skoro nemoguće realizovati planove koji bi nas vodili ka boljem sa vladom koja je podjeljena i ne želi da surađuje za dobrobit naroda. Merima Omerović, KŠC Pavao Zenica CKD JE 20. GODINA VRIJEDNO RADIO NA TOME.

83 MUDRE MISLI:

Neprijatelja ćeš se osloboditi ako ga učiniš prijateljem. Henrik IV.

Čovjek se diže usporedno sa svojim ciljevima. Friedrich Schiller

Ne možemo si dopustiti da budemo toliko zamrznute duše pa da svakoga koga ne poznajemo držimo potpunim strancem.

Albert Schweitze

Pravi ljudi nikada ne misle da su dostigli vrh svojim mogućnosti. No, umiru od želje da ga osvoje. Jack Welch

Ne snaga, već trajanje uzvišenih

osjećaja čine ljude višima. Friedrich Wilhelm Nietzsche

Ne možemo si dopustiti da budemo toliko zamrznute duše pa da svakoga koga ne poznajemo držimo potpunim strancem. Albert Schweitze

Sretan je onaj kralj koga se podanici ne boje već za koga se boje. Bijant

84 DEBATNI KLUBOVI NAM PIŠU

Dragi naš kapitenu Igore, RIJEČ-DVIJE IZ GIMNAZIJE GRADIŠKA Pa ti nas uvijek

obraduješ sa

JU GIMNAZIJA GRADIŠKA svojim lijepim i DEBATNI KLUB „LIBERTAS“ uredno poslanim e- GRADIŠKA mailom. Uvijek Igor nama CENTAR ZA KUTURU DIJALOGA BOSNE I HERCEGOVINE izvještaj zapakuje SARAJEVO u poseba fajlić, pa nam to baš lijepo Datum: 04.02.2017. godine izgleda.

Predmet: Izvještaj o radu debatnog kluba „Libertas“ za mjesec januar Želimo vam sreću 2017. godine. na turniru ne Dostavljamo vam izvještaj o sprovedenim aktivnostima debatnog kluba „Libertas“ u okviru JU Gimnazije Gradiška. sumnjamo da ćete osjvetliti obraz i Učenici koji su članovi debatnog kluba „Libertas“ su: vas i vašeg CKD-a.

1) Igor Panić, kapiten kluba, III razred Pozdrav za 2) Nađa Dubajić, II razred takmičare i 3) Miloš Marjanović, II razred želimo vam svu sreću Tokom mjeseca januara 2017. godine, debatni klub je sproveo ukupno dva svijetaaaaaa. sastanka, kako slijedi: * 26. januara 2017. godine – priprema za međunarodni debatni turnir u

Ljutomeru, Slovenija 2017. * 31. januara 2017. godine – pripema za međunarodini debatni turnir u Ljutomeru, Slovenija 2017. S poštovanjem KAPITEN KLUBA, Igor Panić.

85 DEBATNI KLUBOVI NAM PIŠU

RIJEČ-DVIJE O SREDNJOJ ŠKOLI "28. JUNI Draga profesorice

Vedrana Mijović – Pantelić. Poslije koncerta Tonija Cetinskog i Festivala mimoze u mom voljenom Herceg Novom, čišćenja stana, kuhanja, Drage naše i domaćih zadataka na red je došao i Izvještaj za CKD-e profesorice i mi za januar. smo bili voljni ići na

Koncert i Festival. Iako je u januaru bilo malo radnih dana, moje debatantkinje i ja smo radile sasvim pristojno. Iskoristile    smo Svetog Savu, nenastavni dan u našim školama pa Nadamo se da smo poslije Svetosavske akademije održale dvočasovni ćete nas naredni sastanak debatne sekcije, na kome smo uradile put pozvati. sljedeće: Mi jedva čekamo 1) Koordinator sekcije je učenice izvijestila o Zimskom debatnom kampu na vaš izvještaj o Jahorini. Akcenat je stavljen na analizu sudačkih listova za KP i KPP format. Učenice i ja smo još jednom zajedno sumirale zaduženja svakog člana međuškolskom debatnog tima na afirmacijskoj i negacijskoj poziciji. Koordinator je kopirala i druženju pa i u podijelila debatantkinjama sudačke listove za oba debatna formata koje smo redukovanom dobili na Kampu sastavu. 

2) Drugi dio sastanka je bio posvećen Međuškolskim susretima. Naša škola je domaćin u februaru. Učenice JU Srednja škola "28. juni" će 25. februara Hvala vam za debatovati na temu "INTERETNIČKO POMIRENJE JE JEDINA BUDUĆNOST BOSNE I HERCEGOVINE". Pošto je besmisleno uvježbavati ma koji debatni dosadašnje format, a da ne savladamo prvo KP format iz koga, usudila bih se reći, sve izvještaje o radu iz proishodi, moje učenice i ja smo odlučile da se u februaru vratimo upravo kojih se vidi da ovom formatu. vrijedno radite.

Ne znam šta i kako će moje učenice da pripreme 25. februara, ali jedno znam, i to me posebno raduje, da djeca, doduše malobrojna, hoće da rade. Ja sam pogriješila kada sam pravila plan rada sekcije za ovu školsku godinu. Potpuno sam zanemarila činjenicu da su u februaru školska takmičenja iz svih predmeta. Ali šta je, tu je. Realizovaćemo našu debatu, pa makar i u redukovanom sastavu.

Ja ću sedam dana ranije da obavijestim i pozovem kolege, čije ste mi brojeve telefona proslijedili, da nas posjete. Zadužiću kamermana i fotografa da prate debatu kako bismo planiranu aktivnost mogli da dokumentujemo slikom i video zapisom. Mislim da sam, otprilike, u vezi sa Međuškolskim susretima u februaru sve unaprijed apsolvirala. Uostalom, vidjećemo. Veliki pozdrav, Vedrana Miljović Pantelić.

86 DEBATNI KLUBOVI NAM PIŠU

RIJEČ-DVIJE O MŠTS, Travnik Draga profesorice

Mirsada Aličehić,

Poštovana, CKD kancelarija se uvijek punoooooo Ovim e-mailom izvještavam CKD o obraduje kada radu debatne sekcije MŠTS Travnik. dobije vaš izvještaj o vrijednom klubu Poslije povratka sa zimskog debatnog iz Travnika. kampa na Jahorini, debatna sekcija je bila na raspustu. Inače, zimski raspust Budite nam i dalje ove godine trajao je od 31.12. - 30.01. tako vrijedni i ne sumnjamo u vaš Početkom II polugodišta, sekcija je održala sastanak na kojem budući uspjeh. su postavljeni sljedeći ciljevi: - promocija debatne sekcije (Viječe učenika, čas COZ-a i dr.); - pregled propusta dosadašnjeg rada (poslije prvog regionalnog takmičenja i debatnog kampa); - vježbe govorništva; - učenje i vježbanje KP / KPP formata;

- pripreme za međuškolske susrete koji su planirani godišnjim

planom rada CKD-a.

Lijep pozdrav, Mirsada Aličehić.

NEMA ODUSTAJANJA, NEMA PREDAJE – SVI ZAJEDNO U 20-toj GODINI CKD-a

87

DEBATOLOGIJA

NAJBOLJI DEBATOLOG ZA MJESEC JANUAR 2017. EDNA BASARA, MSŠ DONJI VAKUF

1. Možeš li nam se predstaviti? Zovem se Ena Basara. Treći sam razred Opće gimnazije u Mješovitoj srednjoj školi u Donjem Vakufu a, ujedno i kapiten našeg školskog kluba. 2. Ti si januarski pobjednik na Debatologiji. Ovo nije prvi put da si pobijedila. Kako se osjećaš? stina. Ovo je već treći put. Činjenica je da me ovakve nagrade podstiču da nastavim da debatujem i da se moj trud isplati. Istinsko osjećanje je uvijek teško opisati. 3. Nadamo se da su teme koje smo postavili bile zanimljive. Možeš li nam reći koja ti se najviše dopala i zašto? Teme su izrazito zanimljive i tiču se problema koji su trenutno prisutni. Najviše mi se dopala tema: ”Potrebno je unaprijediti stepen poštivanja ljudskih prava u BiH”. Nažalost, svjedoci smo svakodnevnog kršenja ljudskih prava i ne činjenja na suzbijanju tog problema. 4. Zbog čega si odlučila započeti debatiranje na Debatologiji? Od svoje profesorice sam čula za Debatologiju i odlučila da pokušam. Često pišem na teme koje mi se čine zanimljive i to za mene predstavlja proširenje vokabulara, a osim toga naučim nove stvari i istražujem, što je jedan od osnovnih elemenata debate. Obrazovanje prije svega. 5. Da li je u BiH potrebno više raditi na uspostavljanju interetničkog pomirenja? Da. Pomirenje je složen i mukotrpan proces. Rada nikada nije dovoljno za rješenje koje će biti kvalitetno i trajno. 6. Šta za tebe predstavlja inetertničko pomirenje? Kada neko spomene ovaj termin, prva asocijacija koju ja povežem jesu debatni kampovi. Bogatstvo naše zemlje jesu upravo različitosti zbog kojih treba da se poštujemo i da budemo obostrano zahvalni, a ne da nemiri budu dio naših života. Kažu da na mladima svijet ostaje, a ja se nadam da ćemo mi mladi pokazati da ratovi donose samo zlo i da smo mi svi jedna cijelina.

88

DEBATOLOGIJA

7. Šta misliš, da li kampovi o pomirenju koje organizira CKD, doprinose boljem suživotu? Kako? Kampovi su pokazatelji da mladi ljudi ne znaju i ne mogu mrziti drugoga i drugačijeg. Pet dana, koliko traje jedan kamp, provedeni u druženju, debatama sigurno pomažu boljem suživotu. Naučimo odbaciti predrasude i rješavati probleme na najbolji mogući način bez konflikta.

8. Šta misliš, koja je najugroženija grupa u BiH i i zašto? To su mladi ljudi u Bosni i Hercegovini. Problem je i više nego očigledan, a to je nezaposlenost. Svakodnevno veliki broj mladih napušta našu zemlju, ali isto tako se i vraća. Evidentno je da se potencijal mladih ljudi zanemaruju i da oni ne mogu da žive kako zaslužuju.

9. Kako bi im pomogla da riješe svoje probleme? Ukoliko je moguće da trajno napuste zemlju, da se zaposle i istaknu u aspektu svog posla,sigurno da opravdavam odlazak. Međutim,mislim da mi mladi ljudi trebamo pokušati promjeniti ovo stanje i natjerati da nas poštuju zbog onoga što činimo.

10. Da li se u BiH dovoljno poštuju ljudska prava? Ni najmanje. Kršenje ljudskih prava je jedan od najistaknutijih problema današnjice.

11. Da li je nasilje među mladima izražen problem ili postoje neki daleko važniji? Nije uredu da upoređujemo probleme i dajemo prednost. Svaki problem ima svoje i uzroke i posljedice. Nasilje među mladima je problem samo po tome što je nasilje prisutno, nevažno koji oblik. Naravno pored nasilja, susrećemo i kršenje ljudskih prava, nezaposlenost, zagađen vazduh i mnoge druge probleme.

12. Da li nam možeš predložiti neke nove teze za naredne takmičarske sedmice? Mladi trebaju napustiti Bosnu i Hercegovinu. Nasilje na TV ekranima rezultira nasilje među mladima. Debatni kampovi su vodič ka pomirenju u BiH. VELIKOOOO BRAVO ZA NAŠU EDNU BASARU.  

89 MEĐUNARODNI PRAZNICI U FEBRUARU

FEBRUAR KROZ DATUME

Februar

2. februar - Međunarodni dan zaštite močvara 4. februar – Međunarodni dan borbe protiv raka 12. februar - Darwinov dan 14. februar - Valentinovo (dan zaljubljenih) 15. februar - Međunarodni dan djece oboljele i liječene od raka

18. februar - Međunarodni dan biološke kontrole 20. februar - Svjetski dan socijalne pravde 21. februar - Međunarodni dan maternjeg jezika (priznat od UN-a) 22. februar – Dan borbe protiv vršnjačkog nasilja (ove godine drugi po redu u BiH)

90 Plan aktivnosti za mart. 2017.

MART

Aktivnosti klubova iz mreže članica CKD-a

Izvještavanje o aktivnostima kluba za prethodni mjesec do petog u tekućem mjesecu

Dostavljanje tekstova za mjesečni debatni magazin „Debatne novosti“

Priprema i štampanje mjesečnog magazina za debatu „Debatne novosti“

Internet online natjecanje – vršnjačko nasilje

Internet online natjecanje – ljudska prava Internet online natjecanje – interetničko pomirenje

Učešće u radu Facebook grupa i stranica : CKD facebook stranica https://www.facebook.com/groups/134200443968 /?fref=ts Debatologija https://www.facebook.com/Debatologija?fref=ts Stop vršnjačkom nasilju i maloljetničkom prestupništvu https://www.facebook.com/StopVrsnjackomNasiljuiMaloljetnickomPrestupnistvu ?fref=ts Stop netoleranciji u BiH https://www.facebook.com/pages/Stop-netoleranciji -u- BiH/755645774502644?ref=ts&fref=ts Debatom protiv diskriminacije https://www.facebook.com/debatomprotivdiskriminacije?fref=ts

Objavljivanje kreiranih materijala na YouTube kanalu CKD-a Međuškolske posjete „Interetničko pomirenje“ (7/10) (8/10)

Kamp mladih za mlade - 20. državno debatno natjecanje BiH 30.03. – 03.04.2017.

91 CKD Tim

Sanja Vlaisavljević, direktorica

Jasmin Čečo, Zoran Marčeta, Nadina Balagić, Amela Tijana Ljuboje, Anja Gengo, počasni član finansijski asistent program asistent Ibrahimagić, spoljni spoljni saradnik Skupštine CKD i Predsjednik saradnik saradnik Skupštine CKD

Žarko Brkanlić – Abdulah Bećirović počasni koordinator – počasni koordinator

REGIONALNI KOORDINATORI

Danijela Demond Nasiha Harun Macić Zuletović Branka Kukić Emilija Pavićević Đonko Mulahalilović MEDRESE U SARAJEVO BANJA LUKA KŠC-ovi U BIH MOSTAR TUZLA BIH

Srednja Mješovita srednja škola Srednja škola za Gimnazija Karađoz-begova KŠC „Sveti elektrotehnička Srebrenik tekstil kožu i dizajn „Petar Kočić“ medresa Mostar Franjo” Opća škola Mostar Gimnazija „Musa Sarajevo Srbac Behram-begova gimnazija Tuzla Srednja škola Ćazim Ćatić“ Tešanj Gimnazija i SŠC Gimnazija medresa Tuzla KŠC - Srednja Konjic Mješovita srednja škola Istočna Ilidža Banja Luka Gazi Husrev- medicinska Gimnazija „Musa Ćazim Ćatić“ MSŠ Kakanj Srednja elektro- begova medresa škola Sarajevo Mostar Kladanj Prva bošnjačka tehnička škola Sarajevo KŠC Opća- Srednja Gimnazija „Mustafa gimnazija Sarajevo Prijedor „Osman- Realna medicinska Novalić” Gradačac Srednja škola SŠC „Đuro ef.Redžović” gimnazija škola Mostar Srednja tehnička škola „28.juni” Istočno Radmanović” Visoko Sarajevo MSŠ Donji Tešanj Sarajevo Novi Grad KŠC - Opća Vakuf Srednja škola Pere Gimnazija Visoko Gimnazija gimnazija Banja Ekonomska Zečevića Odžak Gimnazija Gradiška Luka škola „Joze Mješovita srednja škola „Muhsin Rizvić” Srednja škola KŠC „ Sveti Martinovića“ Stjepana Radića Usora Breza Drvar Pavao“ Opća Mostar Ekonomska škola Brčko Mješovita srednja SC gimnazija Internacionalna Mješovita srednja škola tehnička škola „Gaudeamus” Zenica privatna Čelić Travnik Banja Luka gimnazija sa MSŠ Gračanica Srednjoškolski SŠC „Mihailo pravom javnosti Prva osnovna škola centar „Petar Petrović Alas” Mostar Srebrenik Kočić“ Zvornik Ugljevik Srednja Međunarodna srednja Tehnička škola Srednja građevinska škola Tuzla Zenica elektrotehnička škola Jurja Osnovna škola Srednja škola škola „Nikola Dalmatinca "Džakule„ Travnik Tesla” Banja Mostar Zavod za odgoj i Luka Srednja obrazovanje osoba sa strojarska škola smetnjama u psihičkom Fausta Vrančića i tjelesnom razvoju Mostar Tuzla

92 Ime i prezime trenera Škola Mjesto Ahmed Omerović Behram-begova medresaTuzla Tuzla Aida Muminović MSŠ Srebrenik Srebrenik Aida Sahačić Gimnazija "Mustafa Novalić„ Gradačac Gradačac Albin Softić Srednja tehnička škola Tešanj Tešanj Alisa Ramić Dudić Srednja tehnička škola Tešanj Tešanj Alma Ahmethodžić Srednja škola za tekstil, kožu i dizajn Sarajevo Sarajevo Alma Alibegović Gimnazija „Muhsin Rizvić” Breza Breza Alma Bajraktarević OŠ ˝Džakule˝ Gračanica Gračanica Amira Sejdinović Srednja škola ˝Pere Zečevića ˝ Odžak Odžak Amra Efendić-Ivanković Tehnička škola Zenica Zenica Internacionalna privatna gimnazija s pravom Anđela Džidić Mostar javnosti Mostar Ankica Đuran Srednja škola "Travnik" Travnik Armin Šehović Gimnazija Visoko Visoko Azra Džananović MSŠ Donji Vakuf Donji Vakuf Branka Barać Gimnazija Mostar Mostar Branka Kukić Gimnazija Banja Luka Banja Luka Danijela Zuletović KŠC - Srednja medicinska škola Sarajevo Sarajevo Darian Pokaz KŠC „Sveti Pavao“ Opća gimnazija Zenica Zenica Denisa Mušija MSŠ Kakanj Kakanj Demond Đonko Srednja elektrotehnička škola Mostar Mostar Dijana Novković - Pećanac Srednja škola Drvar Drvar Srednja ekonomska škola „Joze Martinovića“ Draženka Penavić Mostar Mostar Dušanka Marin Srednja elektrotehnička škola Prijedor Prijedor Dušica Čukle Srednja škola Konjic Konjic Edin Balta Gazi Husrev-begova medresa Sarajevo Sarajevo Elma Škiljo Srednja tehnička škola Tešanj Tešanj KŠC "Sv. Josip" Opća-Realna gimnazija Emilija Pavićević Sarajevo Sarajevo Harun Macić Karađoz-begova medresa Mostar Mostar Srednja elektrotehnička škola „Nikola Tesla” Irena Spasojević Banja Luka Banja Luka Ivica Ivanić KŠC „Sveti Franjo” Opća gimnazija Tuzla Tuzla Kristijan Glavaš MSŠ „Stjepana Radića“ Usora Usora Lejla Bajraktarević Abdulah Ekonomska škola Brčko Brčko Bečirović 93 Ime i prezime trenera Škola Mjesto Mariana Sedić Opća gimnazija KŠC-a Banja Luka Banja Luka Srednjoškolski centar "Petar Kočić" Marija Stepanović Zvornik Zvornik Meliha Saračević / Amer Sofradžija Prva bošnjačka gimnazija Sarajevo Sarajevo Mira Vučković Gimnazija Gradiška Gradiška Mirsada Aličehić Mješovita srednja tehnička škola Travnik Travnik Mirsad Letić MSŠ Gračanica Gračanica Mirza Hasanbašić Gimnazija "Mustafa Novalić„ Gradačac Gradačac Centar srednjih škola "Petar Kočić„ Mladen Ugren Srbac Srbac Nađa Brkić Gimnazija „Musa Ćazim Ćatić“Tešanj Tešanj Nasiha Avdić Prva osnovna škola Srebrenik Srebrenik Nasiha Mulahalilović Mješovita srednja škola Čelić Čelić Sabahudin Ćeman Gimnazija „Musa Ćazim Ćatić“ Tešanj Tešanj Sanja Mrđa SŠC "Đuro Radmanović" Novi Grad Novi Grad Zavod za odgoj i obrazovanje osoba sa Saša Delić smetnjama u psihičkom i tjelesnom Tuzla razvoju Tuzla Senada Peštalić Međunarodna srednja škola Tuzla Tuzla Snežana Čokić SŠC "Istočna Ilidža„ Istočno Sarajevo Istočno Sarajevo Suad Smailhodžić Medresa „Osman ef. Redžović“ Visoko Visoko Tanja Kaurin SC „Gaudeamus“ Banja Luka Banja Luka Srednja strojarska škola Fausta Tatjana Ljolje Marić Mostar Vrančića Mostar Srednja strojarska škola Jurja Tatjana Ljolje Marić Mostar Dalmatinca Mostar Ulfeta Imamović MSŠ “Musa Ćazim Čatić” Kladanj Kladanj Valentina Gavrić SŠC „Mihailo Petrović Alas“Ugljevik Ugljevik Srednja škola "28. juni" Istočno Vedrana Mijović Pantelić Istočno Sarajevo Sarajevo Vesna Milavić Srednja medicinska školaMostar Mostar

94 CKD FACEBOOK STRANICA facebook.com/groups/134200443968 DEBATOLOGIJA facebook.com/Debatologija STOP VRŠNJAČKOM NASILJU I MALOLJETNIČKOM PRESTUPNIŠTVU facebook.com/StopVrsnjackomNasiljuiMaloljetnickomPrestupnistvu STOP NETOLERANCIJI U BiH facebook.com/pages/Stop-netoleranciji-u-BiH DEBATOM PROTIV DISKRIMINACIJE facebook.com/debatomprotivdiskriminacije

WEB STRANICA http://www.ckdbih.com/

http://nenasilje.blog.hr/

95 CKD STRANICA: https://www.faceb ook.com/groups/1 34200443968/?fre f=ts DEBATOLOGIJA: https://www.faceb ook.com/Debatolo gija?fref=ts

ZA „CENTAR ZA KULTURU DIJALOGA“ Sanja Vlaisavljević

UREDNICA Nadina Balagić

IZVRŠNA UREDNICA Fra Anđela Zvizdovića 1 Amila Milavica 71 000 Sarajevo

REDAKCIJA Bosna i Hercegovina Tijana Ljuboje, debatni klubovi, Anja Gengo, Amela Ibrahimagić, Amer Musić, +387 33 203 668 Anesa Vilić, Nadina Balagić, Zoran Marčeta i svi debatni klubovi CKD-a. TRN: 1610000047260060 Raiffeisen banka BiH [email protected] DTP www.ckdbih.com Anesa Vilić

WEB INFO Debatne novosti, br. 2 Nadina Balagić februar 2017. godine SVAKO UMNOŽAVANJE I KORIŠTENJE IZDAJE I UMNOŽAVA SADRŽAJA IZ NOVINA JE VEOMA Centar za kulturu dijaloga POŽELJNO! Cijena: 0 KM + obaveza da ponekad napišete članak za novine Izlazi mjesečno, a nekada i češće  96