UDK 625.711.2.001.1 Primljeno 28. 3. 2008. Brza cesta Šibenik – Drniš – – granica BiH Slaven Cukrov

Kljuþne rijeþi S. Cukrov Struþni rad brza cesta, Brza cesta Šibenik – Drniš – Knin – granica BiH projekt, Šibenik, Opisuje se projektni prijedlog za brzu cestu Šibenik – Drniš – Knin – granica BiH. Istaknuti su ciljevi Drniš, projekta i oþekivani rezultati njegovim ostvarenjem. Opisane su elementi za projektiranje, potrebne Knin, aktivnosti i prikazani moguüi uþesnici u projekta. Upozorava se na to da treba poduzeti mjere za zaštitu granica BiH okoliša. Dana je procjena ulaganja i izvora financiranja. Navodi se da je projekt usklaÿen s razvojnim dokumentima RH i da je njegova gospodarska opravdanost utemeljena. Key words S. Cukrov Professional paper express road, Šibenik - Drniš - Knin - B&H Border Express Road project, Šibenik, The design proposal for the Šibenik - Drniš - Knin - Bosnia & Herzegovina Express Road is described. Drniš, Knin, Project objectives and results expected after project completion are presented. Design elements and related Bosnia & Herzegovina activities are described, and possible participants in the project are named. It is emphasized that appropriate border environmental protection measures should be taken. The price of this investment is estimated and possible financing sources are defined. It is noted that the project has been harmonized with physical development documents of the Republic of , and that its economic viability has been proven.

Mots clés S. Cukrov Ouvrage professionel route express, Route express Šibenik - Drniš - Knin - Bosnie & Herzégovine (frontière) projet, Šibenik, Le projet d'étude de la route express Šibenik - Drniš - Knin - Bosnie & Herzégovine (frontière) est Drniš, Knin, décrit. Les buts du projet, ainsi que les résultats anticipés après la réalisation du projet, sont présentés. Bosnie & Herzégovine Les éléments d'études et les activités nécessaires sont décrits, et les participants dans le projet possibles frontière sont nommés. Il est souligné que des mesures environnementales appropriées doivent être prises. Le prix de cet investissement est estimé, et les sources de financement possibles sont définies. Il est noté que le projet a été harmonisé avec les documents de développement de l'espace de la République de Croatie, et que sa fiabilité économique a été démontrée.

Ʉɥɸɱɟɜɵɟ ɫɥɨɜɚ ɋ. ɋɭɪɤɨɜ Ɉɬɪɚɫɥɟɜɚɹ ɪɚɛɨɬɚ ɫɤɨɪɨɫɬɧɚɹ ɞɨɪɨɝɚ, ɋɤɨɪɨɫɬɧɚɹ ɞɨɪɨɝɚ ɒɢɛɟɧɢɤ – Ⱦɪɧɢɲ – Ʉɧɢɧ – ɝɪɚɧɢɰɚ ȻɢȽ ɩɪɨɟɤɬ, ȼ ɪɚɛɨɬɟ ɨɩɢɫɵɜɚɟɬɫɹ ɩɪɨɟɤɬɧɨɟ ɩɪɟɞɥɨɠɟɧɢɟ ɩɨ ɫɤɨɪɨɫɬɧɨɣ ɞɨɪɨɝɟ ɒɢɛɟɧɢɤ – Ⱦɪɧɢɲ – Ʉɧɢɧ – ɒɢɛɟɧɢɤ, ɝɪɚɧɢɰɚ ȻɢȽ. ɉɨɞɱɺɪɤɧɭɬɵ ɰɟɥɢ ɩɪɨɟɤɬɚ ɢ ɪɟɡɭɥɶɬɚɬɵ, ɨɠɢɞɚɟɦɵɟ ɟɝɨ ɨɫɭɳɟɫɬɜɥɟɧɢɟɦ. Ɉɩɢɫɚɧɵ Ⱦɪɧɢɲ, ɷɥɟɦɟɧɬɵ ɩɨ ɩɪɨɟɤɬɢɪɨɜɚɧɢɸ, ɧɟɨɛɯɨɞɢɦɵɟ ɚɤɬɢɜɧɨɫɬɢ ɢ ɩɨɤɚɡɚɧɵ ɜɨɡɦɨɠɧɵɟ ɭɱɚɫɬɧɢɤɢ ɜ Ʉɧɢɧ, ɩɪɨɟɤɬɟ. ɉɪɟɞɭɩɪɟɠɞɚɟɬɫɹ ɨ ɬɨɦ, ɱɬɨ ɧɟɨɛɯɨɞɢɦɨ ɩɪɟɞɩɪɢɧɹɬɶ ɦɟɪɵ ɩɨ ɡɚɳɢɬɟ ɨɤɪɭɠɚɸɳɟɣ ɝɪɚɧɢɰɚ ȻɢȽ ɫɪɟɞɵ. Ⱦɚɧɚ ɨɰɟɧɤɚ ɤɚɩɢɬɚɥɨɜɥɨɠɟɧɢɣ ɢ ɢɫɬɨɱɧɢɤɨɛ ɮɢɧɚɧɫɢɪɨɜɚɧɢɹ. ɍɩɨɦɢɧɚɟɬɫɹ, ɱɬɨ ɩɪɨɟɤɬ ɫɨɝɥɚɫɨɜɚɧ ɫ ɞɨɤɭɦɟɧɬɚɦɢ ɩɨ ɪɚɡɜɢɬɢɸ ɏoɪɜaɬɢɢ ɢ ɱɬɨ ɟɝɨ ɯɨɡɹɣɫɬɜɟɧɧɚɹ ɨɩɪɚɜɞɚɧɧɨɫɬɶ ɨɛɨɫɧɨɜɚɧɚ.

Schlüsselworte S. Cukrov Fachbericht Schnellstrasse, Schnellstrasse Šibenik - Drniš - Knin - Grenze mit BiH Projekt, Šibenik, Man beschreibt einen Vorschlag für das Projekt der Schnellstrasse Šibenik - Drniš - Knin- Grenze mit Drniš, BiH. Hervorgehoben sind die Ziele des Projekts und die erwarteten Ergebnisse dessen Realisierung. Knin, Beschrieben sind die Elemente für den Entwurf und die nötigen Aktivitäten, und dargestellt sind die Grenze mit BiH möglichen Teilnehmer am Projekt. Es wird darauf hingewiesen dass man die nötigen Massnahmen für den Umweltschutz unternehmen muss. Vorgelegt ist die Abschätzung der Einlagen und der Finanzierungsquellen. Es wird betont dass das Projekt mit den Entwicklungsdokumenten der Republik Kroatien in Einklang gebracht sind und dass dessen wirtschaftliche Berechtigung begründet ist.

Autor: Slaven Cukrov, ing. graÿ., Krka-Inženjering, d.o.o., V. Nazora 53, Šibenik

GRAĈEVINAR 60 (2008) 8, 705-712 705 Cesta Šibenik-Drniš-Knin-granica BiH S. Cukrov

1 Uvod nog prometa kojim danas teþe najveüi dio prometa robe i ljudi. I dok je izgradnjom autocesta Zagreb – Split Ši- U ovom þlanku se iznosi i obrazlaže prijedlog za izgrad- bensko – kninska županija kvalitetnije povezana sa sje- nju brze ceste Šibenik – Drniš – Knin – granica Bosne i verozapadnom Hrvatskom te dalje sa zemljama EU, za- Hercegovine. Zemljopisno – prometni položaj Šibensko- brinjava loša popreþna cestovna povezanost Šibenika kninske županije odreÿen je njezinim središnjim smješ- kao županijskog središta s gradovima Drnišem i Kninom te tajem u Jadranskoj makroregiji Hrvatske [1] i sjecištem s prostorom zapadne Bosne kojemu je ovo najbliži izla- dvaju prometnih smjerova državnog i meÿunarodnog zak na Jadransko more. znaþaja koji prolaze njezinim prostorom. To su: x Uzdužni jadranski prometni smjer, koji u nacional- Za Šibensko-kninsku županiju ovo je primarna cestovna nom prostoru povezuje sjeverno i južno hrvatsko pri- arterija koja povezuje gotovo 80 % stanovništva Župa- morje, a u europskom predstavlja novu autocestu nije. Državna cesta D 33 koja sada povezuje ova pod- Jadransko – jonskoga prometnog koridora i povezuje ruþja niske je razine služnosti, problematiþne sigurnosti Italiju i Sloveniju s Albanijom i Grþkom. prometa, ima loše gotovo sve elemente – od kolniþkog zastora, popreþnog profila, tlocrtnih i uzdužnih profila x Popreþni kontinentalni vezni pravac (europski pra- elemenata te križanja sa željezniþkom prugom u istoj vac E 71) Šibenik – Drniš – Knin – Bihaü – Sisak – razini i nije daleko od istine da je ta cesta trenutaþno u Zagreb – Šentilj. Hrvatskoj u najlošijem stanju [2]. Na ove se probleme upo- Izgradnjom autoceste Zagreb – Split, Šibensko-kninska zorava i u Prostorno-prometnoj studiji Šibensko-kninske županija dobila je moguünost brze cestovne povezanosti županije u kojoj se navodi: Na podruþju Šibensko-knin- sa sjevernim i zapadnim dijelovima Hrvatske. Daljnjom ske županije naglašeni prometni problemi su: ... dijelovi izgradnjom autoceste prema Ploþama ova brza veza iz- Županije nisu prometno dobro povezani, pa je i nedo- gradit üe se i prema jugu. Ovim strateškim infrastruk- voljna povezanost pojedinih regija unutar Županije sa turnim projektom postavljeni su novi prometni standardi Županijskim središtem .... u Republici Hrvatskoj. Posebno je to znaþajno za profi- liranje Hrvatske kao turistiþkog odredišta s visokom ra- 2 Ciljevi projekta zinom kvalitete cestovne infrastrukture, što otvara mo- Glavni ciljevi projekta jesu: gospodarski razvoj i demo- gu nost podizanja razine kvalitete i ostalih usluga, te ü grafska obnova podruþja od posebne državne skrbi (Dr- ostvarenju više dodane vrijednosti u turizmu prateüim niš, Knin) i snažniji razvoj gospodarstva u cijeloj Šiben- djelatnostima. sko-kninskoj županiji. Autocesta približava stanovnike i gospodarstvo Šibensko- Specifiþni je cilj projekta kvalitetnije prometno (cestov- kninske županije Europi. Ona postaje osnovni uvjet za no) povezivanje priobalnog podruþja Šibensko-kninske snažniji razvoj županijskoga gospodarstva. županije sa zaleÿem, ostvarenje kvalitetne cestovne po- vezanosti izmeÿu gradova Šibenika, Drniša i Knina te Danas Šibensko-kninska županija ima otprilike 120.000 poboljšanje kvalitete povezanosti s prostorom susjedne stanovnika, s BDP-om od oko 3.500 $ po stanovniku, Bosne i Hercegovine što je daleko ispod prosjeka u RH koji iznosi 8.500 $. Zbog ratnih razaranja te prestanka rada veüih industrij- 3 Mogu se oþekivati sljedeüi rezultati skih poduzeüa broj zaposlenih u odnosu na predratno vrijeme manji je za oko 10.500. 1. Razvitak proizvodnje hrane i ruralnog turizma u za- Po gospodarsko – socijalnim znaþajkama Šibensko-knin- leÿu (pršut, sir, mlijeko, vino,) te povezivanje s turistiþ- kim gospodarstvom u priobalju. ska županija može se podijeliti na tri osnovna podruþja: obalno podruþje, unutrašnjost i otoci. Glavnina gospo- 2. Industrijski razvoj podruþja Šibenika, Knina i Drniša darskih aktivnosti odvija se u priobalnom dijelu, a za- na prostoru sadašnjih i buduüih gospodarskih zona. brinjava trend opadanja broja stanovnika u unutrašnjosti 3. Razvitak gospodarskih kapaciteta vezanih za eksplo- i na otocima. Županijska gustoüa naseljenosti pala je s ataciju i finalizaciju arhitektonskog kamena te osta- 51 stanovnika/km2 iz 1991. na 38 stanovnika/km2 u 2001. lih mineralnih sirovina. godini. Povratak stanovnika i demografsku obnovu za- leÿa moguüe je ostvariti jedino snažnijim gospodarskim 4. Povezivanje gospodarstva Šibensko-kninske župani- razvojem tog dijela Šibensko-kninske županije. Jedan je sa zapadnom BiH – posebno vezano za transport i od osnovnih uvjeta gospodarskog razvoja danas jest i izvoz drva preko šibenske luke, uvoz razliþitih proiz- kvaliteta ukupnoga prometnog sustava – posebno cestov- voda za tržište BiH te proizvodnja i izvoz namještaja.

706 GRAĈEVINAR 60 (2008) 8, 705-712 S. Cukrov Cesta Šibenik-Drniš-Knin-granica BiH

Zemljovid s oznaþenom trasom brze ceste Šibenik – Drniš – Knin – granica BiH

GRAĈEVINAR 60 (2008) 8, 705-712 707 Cesta Šibenik-Drniš-Knin-granica BiH S. Cukrov

4 Osnove za projektiranje b) gradnja brze ceste izvan trase postojeüe državne ces- te D 33 Brza cesta je cesta visoke razine služnosti koja ima za- daüu kvalitetnoga meÿuregionalnog povezivanja. U teh- Postojeüa državna cesta D-33 Šibenik – Drniš – Knin – niþkom smislu sva raskrižja brze ceste s ostalim cestov- Strmica, skromnih je elemenata. Širina je kolnika uglav- nim prometnicama su izvan razine – denivelirana ras- nom manja od 6 m. Cesta prolazi kroz više naselja te križja. Pri tome je potrebno se držati hijerarhije promet- postoji potreba rušenja veüeg broja graÿevina. Posebno nica, što znaþi da brza cesta ima kontakt s cestom istog su kritiþni prolazi kroz gradove Drniš i Knin. Bila bi pot- ili višeg znaþenja (brza cesta, autocesta) ili s državnom rebna dislokacija i denivelacija postojeüe trase željezniþ- cestom, a samo iznimno sa županijskom cestom. Brza je ke pruge. Hidrogeološki uvjeti takoÿer su nepovoljni jer cesta u konaþnosti þetverotraþna cesta s razdjelnim po- se na pojedinim lokacijama stvaraju bujice i jezera zbog jasom i ogradom. oborinskih voda. Na temelju saznanja dobivenih obilas- kom terena i geološke prospekcije u studiji [3] se ne pre- S obzirom na svoj položaj, brza cesta Šibenik – Drniš – poruþa rekonstrukcija postojeüe ceste D-33, veü se pred- Knin – granica BiH ima funkciju glavne sabirne promet- laže njeno ureÿenje i dovoÿenje u tehniþko ispravno sta- nice gravitirajuüeg prostora za vezu s autocestom Zag- nje kao županijske ceste, koja treba poslužiti za lokalni reb - Split preko þvora Šibenik. Takoÿer povezuje se s promet te kao sabirnica za izlaz na buduüu brzu cestu. prostorom susjedne BiH preko graniþnog prijelaza Str- mica, nastavlja pravcem Bihaü – Sisak – Zagreb – Šen- U županijskom prostornom planu definirana je sljedeüa tilj te postaje znaþajna meÿunarodna prometnica (europ- trasa meÿudržavne brze ceste: gat Vrulje –Šibenik (þvor ski koridor E 71). Trasa brze ceste od Drniša (þvor Drniš) Ražine) – Šibenik (þvor Tromilja)– Drniš (þvor Drniš) – do granice BiH (þvor Strmica) jest u koridoru prostor- Knin (þvor Knin) – granica BiH (þvor Strmica) . Ukup- nim planovima predviÿene autoceste Zagreb – Split. na je duljina 70 km. Proraþunska je brzina na ovim dionicama 120 km/h, te Na brzoj cesti potrebno je izgraditi sljedeüe dionice: se u buduüoj realizaciji projekta autoceste brza cesta uz dogradnju zaustavnog traka može pretvoriti u autocestu. x završetak Tehnološke ceste u Šibeniku - þvor Ražine ( (þvor Knin) - granica BiH (þvor Strmica). U gravitirajuüem podruþju buduüe brze ceste najvažnije su prometnice u uzdužnom smjeru: državna cesta D-8 Tipski popreþni presjek za planiranu je brzu cestu jedin- (Jadranska magistrala); državna cesta D 27 (Benkovac- stven za cijelu trasu i odabran je tip 2-b prema „Pravil- Stankovci Šibenski most); državna cesta D-58 (Šibenik niku o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan nase- – Boraja – Trogir); državna cesta D 56 (Benkovac – Skra- lja i njihovi elementi moraju udovoljavati sa stajališta din – Drniš – Sinj); državna cesta D 1 (Graþac – Knin – sigurnosti prometa“ NN 110/01. Sinj – Split). U popreþnom cestovnom smjeru najvažniji Znaþajnije graÿevine koje je potrebno izgraditi su mos- su sljedeüi pravci: državna cesta D 33 (Šibenik – Drniš tovi na ýikoli, Krki i Radljevcu, tri vijadukta, više nad- – Knin – granica BiH) – cesta meÿunarodnog znaþaja; vožnjaka, podvožnjaka, propusta i prolaza. Predviÿene državna cesta D 59 – D 121 (Knin – – Bribirs- su dvije vrste þvorišta: primarna i sekundarna. ke mostine – Kapela – Tisno –). Primarna su þvorišta, odnosno þvorišta izvan razine kod 2 Gustoüa cestovne mreže (izražena u km ceste/km ) u Ši- križanja cesta velike služnosti predviÿena u tipu „djetelina“. bensko-kninskoj županiji u odnosu na ostatak Hrvatske manja je otprilike 25 %. Prostornim planom Šibensko- Sekundarna se þvorišta, odnosno kombinirana þvorišta kninske županije posebno se znaþenje pridaje izgradnji predviÿaju na mjestima križanja meÿunarodne brze ces- novih cesta visoke razine služnosti koje je sadržano i u te i cesta niže kategorije, uglavnom županijskih cesta. Strategiji i programu prostornog ureÿenja Republike Uloga sekundarnih þvorišta jest servisiranje i prometno Hrvatske. Pri tome stratešku okosnicu þini meÿunarodna integriranje prostora kroz koji brza cesta prolazi. Meÿu- brza cesta Šibenik – Drniš – Knin – granica BiH. Na sobna udaljenost izmeÿu sekundarnih þvorišta jest od 4 buduüu brzu cestu oslanjaju se gotovo ukupni industrij- – 8 km. Osnovni oblik sekundarnog þvorišta je tip „di- ski i poljoprivredni potencijali Županije i zapadne BiH jamant“ (romb). koja je oduvijek gravitirala šibenskoj luci. Iza tunela Ploþe1 potrebno je izgraditi þvor Tromilja Studijom razvitka meÿudržavne brze ceste Šibenik – Drniš buduüi da dolazi do križanja cesta D 33 (Šibenik-Drniš- – Knin – granica BiH [3] izme u ostalog analizirane su i ÿ istražene dvije moguüe trase: 1 Tunel Ploþe (Trtar) trenutaþno je u gradnji. Time üe prvi dio trase a) gradnja brze ceste rekonstrukcijom i proširenjem po- brze ceste od šibenske luke preko þvora Ražine i þvora Šibenik stojeüe državne ceste D 33 (spoj na autocestu) biti u funkciji.

708 GRAĈEVINAR 60 (2008) 8, 705-712 S. Cukrov Cesta Šibenik-Drniš-Knin-granica BiH

Knin), D 56 (Benkovac--Tromilja-Drniš...) i – Graÿevinsko-tehniþku studiju brze ceste. Nakon þvora Tromilja nastavlja se s izgrad- – Prometnu studiju njom nove trase brze ceste (þetverotraþne) uz postojeüu – Studiju opravdanosti D 33. Brza cesta izbjegava masiv Moseüa i skreüe pre- – Studiju o utjecaju na okoliš ma kanjonu ýikole na kojem je predviÿena izgradnja – Idejne projekte (rade se obiþno u više varijanti mosta (þetverotraþnog). Nakon mosta potrebno je izgra- na podlozi 1 : 5000) diti þvor Drniš kao sabirnicu državnih cesta D 33 i D 56 – Parcelacijske i druge elaborate kao osnovu za i ostalih županijskih i lokalnih cesta koje gravitiraju izvlaštenje nekretnina Drnišu (Ĉevrske – Roški slap – Drniš; Kistanje – Oklaj – Izradu plana financiranja i rješavanje financij- – Drniš; Vrlika – Drniš; i Unešiü - Drniš). ske konstrukcije – Glavni projekt (radi se na podlozi 1 : 1000 ili Nakon þvora Drniš brza se cesta nastavlja postojeüim krupnijoj) koridorom (predviÿen za autocestu) u pravcu Knina, za- – Izvedbeni projekt (radi se uglavnom u sklopu obilazeüi Prominu. Sa zapadne strane Knina predviÿa se glavnog projekta, a prema potrebi neki se dije- izgradnja þvora Knin na kojem se susreüu brza cesta i lovi glavnog projekta rade u obliku izvedbenog državne ceste D 59, D 33 i D 1. Brza se cesta dalje nas- projekta) tavlja do granice BiH (trasom autoceste), odnosno do þvora Strmica (granica BiH) na kojem se križa sa D 33. 2. Izvlaštenje nekretnina Osim navedene nove trase ceste od Tromilje do granice 3. Raspisivanje meÿunarodnog natjeþaja BiH, u Šibeniku se predviÿa izgradnja dijela od ulaza u 4. Ishodovanje graÿevinske dozvole Luku (Šipad) do þvora Ražine. Na ovoj dionici duljine 2,5 km potrebno je izgraditi novi þvor Bioci u dvije ra- 5. Odabir izvoÿaþa i potpisivanje ugovora zine da bi se izbjeglo križanje sa županijskom cestom, te 6. Izgradnja brze ceste. predvidjeti spoj sa šibenskom lukom (Šipad). Osim toga radi turistiþkog razvoja prostora Mandaline nužno je 7 Procjena ulaganja i izvori financiranja ponuditi adekvatno tehniþko rješenje (denivelacija) za prijelaz željezniþke pruge u Mandalini. Predviÿa se ta- Procjena troškova gradnje jest približno 2,5 mil. €/km koÿer izvesti rekonstrukciju þvora Ražine izgradnjom prometnice [4]. Procijenjeni ukupni troškovi izgradnje dvaju kolniþkih krakova kojima se osigurava potpuna iznose oko 150 milijuna € (1.095 milijuna kn). Kako se funkcionalnost þvora Ražine shodna propisanim zahtje- radi o cesti meÿunarodnog znaþaja, koja veüim dijelom vima. prolazi podruþjima od posebne državne skrbi, sukladno „Zakonu o podruþjima posebne državne skrbi“ NN 26/03, 5 Sudionici u projektu þlanci 1. 2. 4. i 5., financiranje je potrebno ostvariti iz sredstava državnog proraþuna, Fonda za razvoj i zapoš- Pripremu i realizaciju projekta vodi javno poduzeüe Hr- ljavanje, Fonda regionalnog razvoja Hrvatske, zatim iz vatske ceste u þijoj su ingerenciji shodno Zakonu o jav- posebnih programa financiranja razvoja od strane držav- nim cestama N.N. 180/2004, državne ceste u Republici nih institucija i jedinica lokalne samouprave te iz razli- Hrvatskoj. U ovaj proces ukljuþena je i Vlada RH, od- þitih meÿunarodnih izvora (europski fondovi, Europska nosno nadležno Ministarstvo mora, turizma, prometa i investicijska banka, Svjetska banka). razvitka dosadašnjom pripremom strateških razvojnih dokumenata te financiranjem projekta. Potreban je i ak- 8 Usklaÿenost projekta s razvojnim dokumentima tivan odnos Šibensko-kninske županije, te ostalih jedi- nica lokalne samouprave u pripremi i realizaciji projekta. Projekt izgradnje brze ceste sadržan je u Strategiji razvitka prometnog sustava RH, N.N 139/99, u kojoj je predvi- O pripremi projekta potrebno je izvijestiti i partnere iz ÿena izgradnja meÿudržavne brze ceste Šibenik – Drniš BiH, preko Ministarstva vanjskih poslova i europskih – Knin – granica BiH, a ona se u cijelosti nalazi na pod- integracija, te analizirati moguüa rješenja daljnjeg raz- ruþju Šibensko-kninske županije. Brza se cesta navodi voja ovog cestovnog pravca (europski pravac E 71) kroz kao jedna od prometno važnijih na podruþju Republike BiH. Hrvatske, te kao glavna sabirna prometnica u gravitira- juüem podruþju na autocestu Zagreb – Split. Plan raz- 6 Aktivnosti vitka cestovne mreže u ovoj strategiji svrstao ju je u II. Projekt obuhvaüa sljedeüe aktivnosti: skupinu prioriteta u razvoju cestovne mreže. 1. Pripremu projektne dokumentacije – potrebno je iz- Strategijom i programom prostornog ureÿenja RH unu- raditi ove studije i projekte: tar cestovnog prometa (prioriteti do 2005.) predviÿena

GRAĈEVINAR 60 (2008) 8, 705-712 709 Cesta Šibenik-Drniš-Knin-granica BiH S. Cukrov je gradnja brze ceste na trasi Šibenik – Drniš – Knin – ni i postoje pogodni uvjeti za razvoj zimskog turizma na granica BiH s obilaznicama gradova Šibenika, Drniša i udaljenosti manjoj od 40 km od mora. Knina. Brza je cesta predviÿena vrijedeüim Prostornim planom 9.2 Razvoj preraÿivaþkih djelatnosti u RH te Prostornim planom Šibensko-kninske županije. U gospodarskim podruþjima Regionalnom operativnom programu Šibensko-kninske Privlaþenjem gospodarskih tokova prema Šibeniku i ši- županije prioritet 1 za razvoj zaleÿa jest izgradnja ces- benskoj luci te prema gospodarskim podruþjima u Šibe- tovne infrastrukture. niku, Drnišu i Kninu ostvarit üe se znaþajni razvojni uþinci. Trenutaþni razvoj gospodarskog podruþja Podi 9 Gospodarska opravdanost projekta govori da se radi o jednom od najperspektivnijih pod- Analiza gospodarske opravdanosti projekta temelji se na ruþja u Hrvatskoj. Njegov položaj u središtu Dalmacije i kvalitativnoj analizi utjecaja na razvoj gospodarstva, po- hrvatske obale Jadrana, te veliþina od 550 ha, dopušta i sebno na podruþjima od posebne državne skrbi te na privlaþenje veüih izravnih ulaganja i domaüih i stranih kvantitativnoj analizi proraþunom interne stope rentabil- ulagaþa. Brži pristup sirovinama i poluproizvodima (dr- nosti i neto sadašnje vrijednosti projekta. Jasno je da bi vo, kamen) potrebnim za daljnju proizvodnju utjecat üe meritornu analizu gospodarske opravdanosti projekta pozitivno na razvoj finalizacije ovih poluproizvoda te bilo moguüe ostvariti tek izradom studije gospodarske do njihova plasmana velikim dijelom i u izvoz. opravdanosti. 9.3 Razvoj prometa i trgovine sa BiH 9.1 Razvoj turizma i proizvodnje hrane Izgradnja brze ceste omoguüit üe najbliži prikljuþak pro- metnim tokovima zapadne BiH na autocestu Zagreb – Master-planom razvitka turizma u Šibensko-kninskoj Split na podruþju Dalmacije i moguünost daljnjeg kreta- županiji na širem podruþju Šibenika predviÿena je izgrad- nja prema Splitu i Zadru. Zapadna je Bosna zemljopisno nja veüega hotelskog kompleksa koji bi trebao prihvatiti najbliža izlasku na more u Šibeniku. Još poþetkom 20 st. u dodatnih 5.000 gostiju. Na ovaj je naþin planirano staci- šibenskoj luci strani je kapital2 organizirao transport dr- onirati veüi broj turista na ovom podruþju odakle bi sva- vene graÿe iz zapadne Bosne u mediteranske države. U kodnevno organiziranim izletima turisti obilazili lokaci- drugoj polovici 20. st. izvozom drvene graÿe na prosto- je na podruþju cijele Županije (nacionalni parkovi, gra- ru šibenske luke bavila se sarajevska tvrtka „Šipad“. dovi i utvrde, seoska gospodarstva, brdsko-planinska podruþja i sl.) Osnovni je koncept buduüega turistiþkog Preko šibenske se luke mogu uvoziti i razliþite vrste ro- razvoja brza i kvalitetna komunikacija te poticanje turis- be za BiH i time dodatno zaposliti kapacitete luke, ces- tiþkog razvoja u svim dijelovima Županije. Realizacijom tovne prijevoznike, špedicije, osiguravajuüe i druge finan- projekta brze ceste osigurava se siguran i brz prijevoz cijske kuüe i sl. turista iz pojedinih turistiþkih podruþja (Murter, Vodice, U Šibeniku na gatu Vrulje planirano je izgraditi veüi pro- Šibenik, Primošten) u zagorski dio Županije te omogu- metni terminal predviÿen za autobusni, željezniþki i po- üuje turistima iz unutrašnjosti posjet priobalnom dijelu morski promet putnika. Razvojem trajektnog prometa s Županije. Današnja situacija, odnosno vrlo loše stanje otocima i Italijom otvara se moguünost dolaska putnika postojeüe prometnice D 33 degradira napore turistiþkih iz unutrašnjosti, posebno iz BiH, i njihovo daljnje puto- djelatnika. vanje prema Italiji. Ovim se projektom potpuno mijenja sadašnje stanje i 9.4 Proraþun interne stope rentabilnosti i neto podržava izgradnja manjih turistiþkih kapaciteta u unut- sadašnje vrijednosti projekta rašnjosti, a poglavito razvoj seoskog turizma i proizvod- nja tradicionalnih poljoprivrednih proizvoda ponajprije Izgradnja brze ceste bez sumnje üe utjecati na brži porast namijenjenih turizmu. Ne postoji bolji naþin plasmana županijskog bruto proizvoda koji danas u Šibensko-knin- ovih proizvoda od izravne prodaje u vlastitim seoskim skoj županiji iznosi oko 4,2 mlrd. kn. domaüinstvima. Prema informacijama turistiþkih agen- Internu stopu rentabilnosti dobili smo uvrštavanjem go- cija, izraženo je veliko zanimanje za izlete u zagorski dišnjih neto primitaka ( nominalno poveüanje DBP-a) u dio Županije. Ova se potražnja pojaþava u vremenu iz- excelovu financijsku funkciju IRR i to na sljedeüi naþin: van glavne turistiþke sezone, što doprinosi produljenju turistiþke sezone, a to je strateška odrednica buduüega turistiþkog razvoja. Takoÿer su primjetni napori za orga- 2 "U šibenskoj je luci austrijska tvrtka “Steinbeiss” izgradila veliko nizaciju zimskoga turistiþkog centra na Dinari (Knin). stovarište drvene graÿe preko kojeg je izvozila drvo iz zapadne Na ovoj lokaciji snijeg se zadržava više mjeseci u godi- Bosne u mediteranske zemlje."

710 GRAĈEVINAR 60 (2008) 8, 705-712 S. Cukrov Cesta Šibenik-Drniš-Knin-granica BiH x IRR (vrijednosti neto primitaka od 2010. do 2024. Split. Kad se tome u perspektivni doda i promet iz BiH, godine.) Neto sadašnju vrijednost smo proraþunali realno je oþekivati prosjeþni dnevni promet od oko tako da smo vrijednosti neto primitaka (nominalno 8.000 vozila. Osim toga do sada se zbog niske razine poveüanje DBP-a) sveli na sadašnju vrijednost prim- služnosti nije bilo moguüe koristiti cestom D 33 za speci- jenom diskontne stope od 3 %. jalne transporte, a izbjegavali su je i turistiþki (agencij- x NPV(diskontna stopa 3 %, vrijednost neto primitaka ski) autobusi. Ova cesta danas pretežito služi za lokalne od 2010. do 2024 godine) Interna stopa rentabilnosti potrebe stanovništva. pokazuje prosjeþnu godišnju stopu po kojoj se inves- Izgradnja takve prometnice zahtijeva angažman graÿe- ticijska ulaganja u cijelom vijeku projekta oploÿuju. vinske operative koja izgradnje autoceste Zagreb – Split Redovito je interna stopa rentabilnosti prihvatljiva teško dolazi do novih poslova. Nositelji projekta anga- ako je veüa od kamatne stope za zajam, dok je za žirat üe veüi broj lokalnih graÿevinskih poduzetnika, što prihvatljivost neto sadašnje vrijednosti projekta bit- üe pozitivno utjecati na razvoj županijskog gospodarstva no da je ona veüa od nule. plaüanjem poreza i doprinosa i povratom znaþajnoga di- U tablici 1. prikazani su proraþuni interne stope renta- jela ulaganja u državnu kasu. bilnosti i neto sadašnje vrijednosti projekta s obzirom na 10 Zaštita okoliša utjecaj koji üe realizacija projekta imati na porast bruto proizvoda Šibensko-kninske županije. Gradnjom brze ceste Šibenik (Ražine) – Drniš – Knin – granica BiH može doüi do promjena u okolišu, pa je sto- Tablica 1. Interne stope rentabilnosti i neto sadašnje ga potrebno osigurati provoÿenje mjera zaštite okoliša i vrijednosti to od projektiranja i polaganja trase ceste pri graÿenju i u fazi funkcioniranja ceste [3]. Poveüanje Interna stopa Neto sadašnja županijskog bruto rentabilnosti vrijednost Naþela održivog razvitka u podruþju zaštite okoliša, ko- proizvoda (%) (%) (mlrd. kn) ja je potrebno osigurati prilikom projektiranja, graÿenja i uporabe budu e ceste, obuhva aju: 1 -5,57 - 0,4814 ü ü 2 4,00 0,070 x osiguranje mjera zaštite voda i mora 3 11,39 0,6919 x osiguranje mjera zaštite poljoprivrednog zemljišta i 4 17,90 1,3916 šuma Ako bi gradnja brze ceste imala utjecaj na porast župa- x usmjeravanja trase infrastrukturnih graÿevina na upo- nijskog bruto proizvoda za barem 2 %, a podsjeüamo da rabu zajedniþkih koridora i po moguünosti izvan se u neposrednom gravitirajuüem podruþju nalaze goto- podruþja koja su pod posebnim režimom zaštite vo svi industrijski i poljoprivredni potencijali Županije, x oþuvanje spomeniþke graditeljske baštine i (eventu- tada bi interna stopa rentabilnosti bila pozitivna (4 %), a alno) osiguranje njezinih boljih prikazivanja i neto sadašnja vrijednost projekta je ve a od nule, odnosno ü x zadržavanje visoke kvalitete zraka, mjerama zaštite iznosila bi 70 milijuna kn. Ako bi izgradnja brze ceste naselja i prostora gdje borave ljudi utjecala na porast županijskog bruto proizvoda od 3 %, tada bi interna stopa rentabilnosti bila 11,39 %,a neto x osiguranje provedbe mjera zaštite od buke i to prven- sadašnja vrijednost projekta 692 milijuna kn. stveno prostora naselja.

Koliki üe stvaran utjecaj izgradnja brze ceste imati na 11 Zakljuþak porast županijskog bruto proizvoda trebalo bi preciznije procijeniti prilikom izrade Studije gospodarske opravda- Od kolovoza 1995., nakon završetka operacija oslobaÿa- nosti. Mislimo da se veü sada može vidjeti kako üe taj nja tada okupiranog dijela Hrvatske, sve hrvatske vlade utjecaj biti snažan jer donosi novi prometni standard ko- pokušavaju pronaüi rješenja kojima bi potaknuli razvoj ji znatno mijenja navike i postojeüe aktivnosti pojedina- na prostoru koji je i zakonom proglašen podruþjem od ca. U svim buduüim promišljanjima poduzetnika, turistiþ- posebne državne skrbi. Posebno su teške okolnosti u kih djelatnika, pa i samih turista, uzet üe se u obzir kva- pokušajima revitalizacije gospodarskih aktivnosti na liteta novoizgraÿene prometnice te nove moguünosti i podruþju Knina jer je došlo do snažnih gospodarskih i standardi koje ona pruža. Danas se u popreþnom pravcu socijalnih promjena. Na prostoru tadašnjega najveüega u Šibensko-kninskoj županiji prosjeþno kreüe nešto više gospodarskog subjekta TVIK-a, koji je zapošljavao od 4.400 vozila na dan [5]. Iz Knina i Drniša u pravcu 5.000 djelatnika, danas je zaposleno njih 200, a smanje- Splita dnevni prosjeþni promet iznosi dodatnih 4.300 njem prijevoza tereta i putnika željeznicom Knin je iz- vozila. Oþekuje se da üe veüi dio tog prometa prijeüi na gubio znaþaj velikoga prometnog þvorišta. Buduünost brzu cestu kao glavnu sabirnicu prema autocesti Zagreb- Knina i njegova gospodarstva je u jaþanju gospodarskih

GRAĈEVINAR 60 (2008) 8, 705-712 711 Cesta Šibenik-Drniš-Knin-granica BiH S. Cukrov veza sa susjedima (Drniš, Šibenik, Drvar) i dalje (Split, Županije. Danas je ova Županija jedna od najzaostalijih u Zadar, Zagreb) za što je osnovni uvjet razvitak cestovne RH, s više nego dvostruko manjim DBP-om po stanov- infrastrukture. niku od prosjeka RH. Nevjerojatna je þinjenica da je Podruþje Drniša se oporavilo u nekoliko godina nakon podruþje bivše opüine Šibenik osamdesetih godina proš- rata, ali je posljednjih godina primjetna stagnacija koja log stoljeüa bilo jedno od vodeüih u bivšoj državi. Ratna je po našoj procjeni uvjetovana prometnom izoliranošüu. razaranja i nesnalaženja u procesu tranzicije doveli su Da bi danas iz pravca Šibenika došlo u Drniš mora se do teške situacije, u kojoj je nužna snažnija aktivnost prijeüi Moseü, na kojem se u pojedinim toþkama ne države u stvaranju infrastrukturnih preduvjeta za gospo- mogu mimoiüi dva vozila koja se kreüu u suprotnom darski razvoj. Time üe se potaknuti i demografska obno- smjeru!? Sadašnje izuzetno loše stanje državne ceste D va zaleÿa Županije koje veüim djelom pripada podruþji- 33 izravan je uzroþnik gospodarskog zaostajanja drniš- ma od posebne državne skrbi. kog kraja i iseljavanja stanovništva prema priobalnom Ako se razvoj ne potakne prijeti daljnja stagnacija i pro- podruþju, a i izvan Županije i Hrvatske. padanje te iseljavanje stanovništva. I na kraju, izgradnja U takvim je okolnostima razumljivo da se veü nekoliko ove znaþajne infrastrukturne graÿevine povezat üe dva godina ozbiljno promišlja [1] [6] o projektu izgradnje hrvatska kraljevska grada - Krešimirov Šibenik i Zvoni- kvalitetne cestovne prometnice koja bi konaþno integ- mirov Knin, þime je zajamþena perspektiva gospodars- rirala Šibensko-kninsku županiju te otvorila perspektive koga, kulturnoga i svekolikog razvoja Šibensko-kninske gospodarskog razvoja zagorskog podruþja, ali i cijele županije, a time i Republike Hrvatske.

IZVORI [1] Strategija prostornog ureÿenja RH, Zagreb: Ministarstvo [4] Prostorno-prometna studija cestovne mreže Šibensko-kninske prostornog ureÿenja, graditeljstva i stanovanja, Zavod za županije, Split: Sveuþilište u Splitu, Graÿevinski fakultet Split, prostorno planiranje, 1998. Hrvatska uprava za ceste [2] Integralno sagledavanje sustava prometa Šibensko-kninske [5] Intenzitet prometa na odabranim cestovnim pravcima u 2005. županije, Rijeka: Rijekaprojekt niskogradnja, prosinac 1998. god., Zagreb: 2006. Hrvatske ceste d.o.o., Prometis d.o.o. [3] Studija razvitka brze ceste Šibenik-Drniš-Knin-granica BiH, [6] Strategija prometnog razvitka RH, Zagreb: Ministarstvo prometa, Split: Geoprojekt 2002. pomorstva i veza, studeni 1999.

712 GRAĈEVINAR 60 (2008) 8, 705-712