Službeni glasnik Grada Osijeka br. 9 od 12. srpnja 2013.
Temeljem članka 47. stavka 1. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (“Narodne novine” br. 76/07., 38/09., 55/11., 90/11. i 50/12.) i članka 19. točke 4. Statuta Grada Osijeka (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 6/01., 3/03., 1A/05., 8/05., 2/09., 9/09. i 13/09.) Gradsko vijeće Grada Osijeka na 2. sjednici održanoj 11. srpnja 2013., donijelo je
Z A K L J U Č A K
povodom razmatranja Izvješća o stanju u prostoru Grada Osijeka
I.
Gradsko vijeće Grada Osijeka razmotrilo je i prihvatilo Izvješće o stanju u prostoru Grada Osijeka koje je izradio Zavod za urbanizam d.d., broj elaborata 09/12.
II.
Izvješće o stanju u prostoru Grada Osijeka prilaže se uz ovaj zaključak i čini njegov sastavni dio.
Klasa: 350-01/12-01/9 Urbroj: 2158/01-01-13-22 Osijek, 11. srpnja 2013.
Predsjednik Gradskoga vijeća Anto Đapić, dipl.iur., v.r.
Službeni glasnik Grada Osijeka br. 9 od 12. srpnja 2013.
IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU GRADA OSIJEKA
SADRŽAJ:
DOKUMENTACIJA O OVLAŠTENJU STRUČNOG IZRAĐIVAČA Izvod iz sudskog registra stručnog izrađivača Suglasnost za upis u sudski registar nadležnog Ministarstva Rješenje za upis u imenik ovlaštenih arhitekata
I. POLAZIŠTA 1. Osnova i ciljevi izrade Izvješća 2. Zakonodavno-institucionalni okvir 3. Osnovna prostorna obilježja jedinice lokalne samouprave 4. Jedinica lokalne samouprave u okviru prostornog uređenja županije
II. ANALIZA I OCJENA STANJA, PROVEDBE I TRENDOVA PROSTORNOG RAZVOJA 1. Prostorna struktura korištenja i namjene površina jedinice lokalne samouprave 2. Sustav naselja 3. Gospodarske djelatnosti 4. Opremljenost prostora infrastrukturom 4.1. Prometna infrastruktura 4.1.1. Cestovni promet 4.1.2. Željeznički promet 4.1.3. Zračni promet 4.1.4. Riječni promet 4.1.5. Elektroničke komunikacije 4.2. Energetska infrastruktura 4.2.1. Opskrba električnom energijom 4.2.2. Opskrba plinom 4.2.3. Opskrba toplinskom energijom 4.2.4. Alternativni izvori energije 4.3. Opskrba vodom i odvodnja otpadnih voda 4.3.1. Opskrba pitkom i tehnološkom vodom 4.3.2. Pročišćavanje otpadnih voda 4.3.3. Korištenje voda i melioracijska odvodnja 4.4. Gospodarenje otpadom 5. Zaštita i korištenje dijelova prostora od posebnog značaja 5.1. Korištenje prirodnih resursa 5.1.1. Poljoprivreda 5.1.2. Šumarstvo 5.1.3. Vode 5.1.4. Mineralne sirovine 5.2. Zaštićene prirodne vrijednosti 5.3. Kulturna dobra 5.4. Područja potencijalnih i drugih nesreća 5.4.1. Prirodne katastrofe i velike nesreće 5.4.2. Tehničko-tehnološke katastrofe i velike nesreće 5.4.3. Požar Službeni glasnik Grada Osijeka br. 9 od 12. srpnja 2013.
6. Obvezni prostorni pokazatelji 6.1. Opći pokazatelji razvojnih kretanja 6.1.1. Demografska struktura 6.1.2. Socijalno-gospodarska struktura 6.2. Struktura naselja i područja za razvoj izvan naselja 6.2.1. Obilježja sustava naselja 6.2.2. Korištenje zemljišta u naseljima 6.2.3. Izdvojena građevinska područja (IPG) 6.3. Postojeća infrastrukturna opremljenost 6.3.1. Prometna infrastruktura 6.3.2. Energetska infrastruktura 6.3.3. Opskrba vodom i odvodnja otpadnih voda 6.4. Korištenje i zaštita značajnih prostora 6.4.1. Korištenje prirodnih resursa 6.4.2. Zaštićene prirodne vrijednosti 6.4.3. Kulturna dobra 6.5. Dokumenti prostornog uređenja 6.5.1. Pokrivenost prostornim planovima 6.5.2. Provedba prostornih planova 6.5.3. Inspekcijski nadzor
III. ANALIZA IZRADE I PROVEDBE DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA 1. Izrada dokumenata prostornog uređenja 2. Provedba dokumenata prostornog uređenja 3. Provedba drugih razvojnih i programskih dokumenata 4. Provedba zaključaka, smjernica i preporuka iz prethodnog Izvješća o stanju u prostoru jedinice lokalne samouprave 4.1. Planovi 4.2. Natječaji 4.3. Studije u funkciji izrade prostornih planova i ostale studije 4.4. Geodetske podloge 4.5. Ostali dokumenti i akti 4.6. Usmjerenja gradnje i uređenja prostora Grada Osijeka
IV. PREPORUKE ZA UNAPREĐENJE ODRŽIVOG RAZVOJA U PROSTORU S PRIJEDLOGOM PRIORITETNIH AKTIVNOSTI 1. Potrebe, mogućnosti i ograničenja daljnjeg razvoja u prostoru jedinice lokalne samouprave obzirom na okolnosti, sektorska opterećenja i izazove 1. Ocjena potrebe izrade novih i/ili izmjene i dopune postojećih dokumenata prostornog uređenja na razini jedinice lokalne samouprave 2. Prijedlog aktivnosti za unaprjeđenje održivog razvoja u prostoru
V. IZVORI PODATAKA
2 Službeni glasnik Grada Osijeka br. 9 od 12. srpnja 2013.
I. POLAZIŠTA 1. Osnova i ciljevi izrade izvješća Izvješće je osnovni dokument praćenja stanja u prostoru Grada Osijeka. Osnovna svrha izrade Izvješća je ocjena stanja u prostoru, analiza prostornog razvoja i planiranje prostornog razvoja u narednom razdoblju za koje se izrađuje te analiza provođenja dokumenata prostornog uređenja i drugih dokumenata koji imaju utjecaja na stanje u prostoru. Zadnje Izvješće o stanju u prostoru Grad Osijek donio je 2006. godine za dvogodišnje razdoblje, 2004-2006. godinu (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 5/06.), na osnovu kojeg je donesen Program mjera za unapređenje stanja u prostoru za četverogodišnje razdoblje, 2006- 2010. godinu (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 5/06.). U razdoblju od donošenja zadnjeg Izvješća i Programa mjera došlo je do znatnih promjena Zakona i podzakonskih akata, a koji bitno utječu na formiranje uvjeta za prostorni razvoj i načine korištenja prostora.
2. Zakonodavno-institucionalni okvir Izvješće o stanju u prostoru (u daljnjem tekstu: Izvješće) izrađuje se na temelju Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN br. 76/07, 38/09, 55/11., 90/11. i 50/12.) (u daljnjem tekstu: Zakon) i Pravilnika o sadržaju i obveznim prostornim pokazateljima izvješća o stanju u prostoru (NN br. 117/12.), kao dokument praćenja stanja u prostoru za četverogodišnje razdoblje. Prema članku 47. Zakona, Izvješće sadrži analizu stanja i trendova prostornog razvoja na temelju obveznih prostornih pokazatelja o stanju u prostoru, analizu provođenja dokumenata prostornog uređenja i drugih dokumenata te ocjenu stanja i prijedloge za unapređenje prostornog razvoja s planom aktivnosti i prijedlogom prostornih pokazatelja za naredno razdoblje.
3. Osnovna prostorna obilježja jedinice lokalne samouprave Grad Osijek ima veoma povoljan geoprometni položaj u odnosu na glavne europske prometne koridore. Prometni značaj Gradu daju prvenstveno podravski i podunavski prometni koridor koji se u neposrednoj blizini povezuje i na posavski prometni koridor. Navedeni koridori objedinjuju trase cestovnog, željezničkog i riječnog prometa. Njihov značaj potvrđen je i njihovim uvrštavanjem u europske koridore. U strateškim dokumentima, koji se odnose na prometni i prostorni razvoj Republike Hrvatske, ciljevi prometnog razvitka prvenstveno su u funkciji objedinjavanja hrvatskog prostora koji je specifičan po svojoj prirodno-zemljopisnoj složenosti. Prethodno navedena revalorizacija prometnog položaja Grada Osijeka i njegovog okruženja otvara mogućnost da Grad povrati ranije prometno-strateške pozicije u europskoj prometnoj mreži. Pri tome, to ne smije značiti samo povećanje tranzitnog prometa, jer on osim profita donosi i značajne ekološke probleme. Povoljan prometni položaj treba iskoristiti za razvitak cjelokupnog gospodarstva. Prisutnost svih vidova prometa podloga je za razvitak i kombiniranog prometa. Iako područje Grada ne pripada direktno pograničnom području, njegov položaj neposredno uz ovo područje omogućuje razvitak određenih funkcija kao doprinosa regionalnog uravnoteženog razvitka Hrvatske. Razvitak ove prostorne cjeline temelji se na povoljnoj mreži naselja, pretežito definiranim koridorima prometnica i glavnim poljoprivrednim resursima Hrvatske.
3 Službeni glasnik Grada Osijeka br. 9 od 12. srpnja 2013.
4. Jedinica lokalne samouprave u okviru prostornog uređenja županije Grad Osijek je županijsko središte za 35 općina i 7 gradova što čine Osječko–baranjsku županiju. Sa svojih 11 naselja i površinom od 173,16 km2, u odnosu na ukupno 264 naselja i 4.155 km2 područja Županije, Osijek čini 4,17 % površine Županije. Brojem stanovnika Grad Osijek, sa svojih 107.7841 stanovnika, sudjeluje sa 35,35 % u odnosu na broj stanovnika Županije (304.899 stanovnika1). U odnosu na prostornu strukturu Županije Osijek je značajan ne samo kao županijsko već i šire regionalno, ali i kulturno–povijesno središte. On je središnji grad Slavonije u mreži velikih gradova. Prostornim planom Osječko–baranjske županije istaknuta je potreba koordinacije razvoja Osijeka kao županijskog središta s ostalim gradovima i važnijim naseljima. Grad Osijek nositelj je lokalnog razvoja, revitalizacija gospodarstva i poljodjelstva uz očuvanje i zaštitu prostora, s potrebom gradnje brzih cesta, cjelovitim definiranjem sustava željeznice, komunalne infrastrukture te suvremenim rješenjem zbrinjavanja otpada. U Planu se ukazuje na potrebu boljeg iskorištenja vrijedne prirodne i kulturne baštine, uz očuvanje prirodnog i kultiviranog krajobraza, pri čemu se ističu kontinentalni turizam i rekreacija, kao elementi koji bi doprinijeli boljem iskorištenju navedenih potencijala. Na području Grada Osijeka, prema posljednjim podatcima popisa stanovništva iz 2011. godine, živi 107.784 stanovnika, što, u odnosu na područje Osječko-baranjske županije, čini udio od 35,35% stanovništva Županije. Ukupno stanovništvo Grada Osijek u razdoblju od 1991. do 2011. godine kontinuirano se smanjivalo. Zadnji popis stanovništva pokazuje smanjenje broja stanovnika za 22.008 stanovnika, odnosno 16,95% u odnosu na stanje prije 20 godina. U razdoblju od 1991. do 2001. godine povećao se broj stanovnika u naseljima Brijest, Briješće, Josipovac i Klisa, dok se u razdoblju od 2001. do 2011. godine u svim naseljima, osim u naseljima Sarvaš i Tenja, broj stanovnika sustavno nastavio smanjivati. Osim prirodnog smanjenja, značajan je i mehanički gubitak stanovništva, kojem je doprinio Domovinski rat, ali i tranzicija gospodarstva koja je započela u ratnim uvjetima te generirala povećanje nezaposlenosti. Iz takvih uvjeta je proizašlo iseljavanje stanovništva. Pod utjecajem rata i gospodarskih promjena u dobnoj strukturi došlo je do vrlo velikih promjena u korist značajnog povećanja udjela starog stanovništva. Odlukom o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti (NN br. 89/10.), razvrstavaju se jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, na temelju postupka ocjenjivanja stupnja razvijenosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koje je provelo Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva u skladu s člankom 23. Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (NN br.153/09.), te odredbama Uredbe o indeksu razvijenosti (NN br. 63/10.). Prema indeksu razvijenosti Osječko-baranjska županija razvrstana je u I. skupinu jedinica područne (regionalne) samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti manja od 75% prosjeka Republike Hrvatske, a Grad Osijek kao jedinica lokalne samouprave u IV. skupinu čija je vrijednost indeksa razvijenosti 102,65% (između 100% i 125%) prosjeka Republike Hrvatske.
1 Podatci iz popis stanovništva 2011. godine
4 Službeni glasnik Grada Osijeka br. 9 od 12. srpnja 2013.
II. ANALIZA I OCJENA STANJA, PROVEDBE I TRENDOVA PROSTORNOG RAZVOJA 1. Prostorna struktura korištenja i namjene površina jedinice lokalne samouprave U strukturi površina Grada Osijeka najzastupljenije su poljoprivredne površine sa 58,86% udjela. Poljoprivredne površine Grada Osijeka zauzimaju 10.224,86 ha. U ukupnoj količini poljoprivrednog zemljišta Osječko-baranjske županije, Grad Osijek sudjeluje s 3,85%. Šumsko zemljište na području Grada Osijeka zauzima 1.721,48 ha, a pošumljenost je 9,9%. U ukupnoj količini šumskog zemljišta Osječko-baranjske županije, Grad Osijek sudjeluje s 1,51%. U strukturi površina potrebno je istaknuti vodne površine rijeke Drave, močvara i bajera. Vodne površine zauzimaju 168,26 ha ili 1,87% površine Grada Osijeka. Građevinska područja naselja Grada Osijeka obuhvaćaju izgrađene i neizgrađene, ali uređene i neizgrađene i neuređene površine te površine infrastrukturnih sustava koje zauzimaju 4.729,65 ha ili 27,22% ukupne površine Grada Osijeka. Građevinska područja izvan naselja zauzimaju 285,12 ha ili 1,64% ukupne površine Grada Osijeka. Izvan građevinskih područja naselja formirana su izdvojena građevinska područja slijedećih namjena: gospodarske namjene ugostiteljsko-turističke namjene posebne namjene otpad površine infrastrukturnih sustava groblje. Ukupna površina izdvojenih građevinskih područja izvan naselja iznosi 258,12 ha, pri čemu najveći dio prostora zauzima posebna namjena, a najmanje izdvojeno građevinsko područje groblja. Udio površina izdvojenih građevinskih područja izvan naselja u ukupnoj površini građevinskih područja iznosi 5,69%. Najznačajniji od navedenih pokazatelja su: zauzetost prostora po stanovniku i iskorištenost postojećeg građevinskog područja, koji se spominju u Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske i za koje su date konkretne smjernice vezane uz veličine i postupke koje treba poduzeti. Zauzetost prostora po stanovniku predstavlja odnos između površine izgrađenog dijela građevinskog područja i broja stanovnika u m2/st, a u Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske navodi se da ju je, kod utvrđivanja građevinskih područja naselja, potrebno posebno obrazložiti ako prelazi 300 m2/st. Postojeća prosječna zauzetost prostora građevinskih područja naselja na području Grada Osijeka je 340,25 m2/st. Iskorištenost postojećeg građevinskog područja izražava se u postotku i predstavlja odnos između neizgrađenog dijela građevinskog područja i ukupne površine građevinskog područja. U Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske utvrđeno je, da u slučajevima kad je iskorištenost građevinskog područja veća od 10%, treba ispitati mogućnost njegovog smanjenja u dijelovima koji se ne privode planiranoj namjeni. Na području Grada Osijeka iskorištenost građevinskog područja je veća od 10% (22,46%) što znači da treba preispitati mogućnost njegova smanjenja. Gustoća naseljenosti na području Grada Osijeka je 22,78 st/ha.
5 Službeni glasnik Grada Osijeka br. 9 od 12. srpnja 2013.
Tablica: Struktura površina Grada Osijeka
% OD REDNI UKUPNO stan/ha GRAD OSIJEK OZNAKA POVRŠINE BROJ ha ha/stan GRADA ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU POVRŠINA 1.1 GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA ukupno GP 4.729,65 27,22 22,78 Izgrađeni dio GP 3.667,37 Neizgrađeni, ali uređeni dio GP 826,41 Neizgrađeni i neuređeni dio GP 179,00 Površine infrastrukturnih sustava IS 56,87 1.2 GRAĐEVINSKA PODRUČJA IZVAN ukupno GP IN 285,12 1,64 417,57 NASELJA
Gospodarska namjena G 67,33 Ugostiteljsko-turistička namjena T3 2,23 Posebna namjena N 124,08 Groblja Gr 0,55 Odlagališta otpada O 70,70 Površine infrastrukturnih sustava IS 20,23 1.3 POLJOPRIVREDNE POVRŠINE ukupno P 9.900,22 56,99 0,0918 Osobito vrijedno obradivo tlo P1 3.662,22 Vrijedno obradivo tlo P2 3.172,90 Ostala obradiva tla P3 3.065,10 1.4 ŠUMSKE POVRŠINE ukupno Š 1.721,48 9,90 0,0159 Šuma gospodarske namjene Š1 1.721,48 1.5 OSTALE POLJOPRIVREDNE ukupno 1,87 P 324,64 0,0030 POVRŠINE 1.6 VODNE POVRŠINE ukupno V 168,26 0,97 0,0015 1.7 OSTALE POVRŠINE ukupno 242,18 1,41 0,0022 Površine infrastrukturnih sustava IS 101,40 Rezervne površine za budući razvoj naselja R 76,12 Namjena se utvrđuje u PPPPO Park prirode „Kopački rit“ PP 64,66 GRAD OSIJEK UKUPNO: 17.371,55 100 0,1611
Izvor podataka: Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Osijeka (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 12/12.)
2. Sustav naselja U skladu s usmjerenjima i ciljevima razvoja naselja iz Strategije prostornog razvoja Republike Hrvatske, Prostorni plan Osječko-baranjske županije utvrdio je mrežu središnjih naselja Županije. Mreža središnjih naselja na području Grada Osijeka organizirana je na slijedeći način: makroregionalno (veliko razvojno) središte je grad Osijek područno (manje razvojno) središte umanjenog (drugačijeg) značaja su naselja Višnjevac i Tenja lokalno (inicijalno razvojno) središte su naselja: Brijest, Josipovac i Sarvaš ostala naselja su: Briješće, Klisa, Nemetin, Podravlje i Tvrđavica Prema veličini, odnosno broju stanovnika samo jedno naselje je u razredu od 50.000 do 100.000 stanovnika (grad Osijek), u razredu od 7.000 do 15.000 stanovnika također je jedno
6 Službeni glasnik Grada Osijeka br. 9 od 12. srpnja 2013. naselje (Tenja), u razredu od 2.000 do 7.000 stanovnika su dva naselja (Josipovac i Višnjevac), u razredu od 1.000 do 2.000 stanovnika su tri naselja (Brijest, Briješće i Sarvaš), u razredu od 500 do 1.000 stanovnika je jedno naselje (Tvrđavica) i u razredu od 0 do 500 stanovnika su tri naselja (Klisa, Nemetin i Podravlje). Prema tipu naselja na području Grada Osijeka nalazi se 1 naselje gradskog tipa (Osijek), 4 prijelazna – slabije urbanizirana naselja (Josipovac, Sarvaš, Tenja i Višnjevac) i 6 naselja seoskog tipa (Brijest, Briješće, Klisa, Nemetin, Podravlje i Tvrđavica).
3. Gospodarske djelatnosti Sve do polovice 19. stoljeća Osijek je bio najsnažnije gospodarsko i industrijsko središte Hrvatske. Početkom 20. stoljeća, prema gospodarskoj snazi bio je drugi grad u Hrvatskoj, odmah iza Zagreba s razvijenom prehrambenom, kemijskom, tekstilnom, kožarskom, metalnom i drvnom industrijom. Dvadeset godina nakon Domovinskog rata Grad Osijek, kao administrativno, kulturno, sveučilišno i gospodarsko središte Slavonije i Baranje, u teškom je ekonomskom i socijalnom položaju. Ratna stradanja, gubitak tržišta, tranzicija i metropolizacija, osiromašili su nekada bogatu regiju i ostavili duboke tragove u posrnulom gospodarstvu slavonsko-baranjske metropole. Budući se u pristupu strategiji gospodarskog razvitka određenog područja, polazne smjernice uvijek moraju kretati od objektivne i relevantne ocjene postojećih prednosti, mogućnosti, nedostataka i opasnosti, Gradsko vijeće Grada Osijeka utvrdilo je prioritet budućeg djelovanja sa strategijom gospodarskog razvitka, koji treba usmjeriti na otvaranje gospodarskih zona te donosi Program razvitka gospodarskih zona na području Grada Osijeka za razdoblje od 2006. do kraja 2009. godine (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 3/06.). Sukladno prednostima i mogućnostima, pokretanje razvitka gospodarstva, poduzetništva i obrta, temeljna je i strateška odrednica izvršne vlasti Grada Osijeka. Otvaranje gospodarsko- poslovnih zona i osiguranje sustavnih poticajnih mjera za buduće investitore i poduzetnike preduvjet su pokretanja proizvodnje, otvaranju novih radnih mjesta i smanjenju nezaposlenosti. Otvaranjem gospodarskih zona rješava se problem nedostatka uređenog zemljišta i poslovnog prostora, kako za aktivne poduzetnike, tako i za one koji tek započinju poslovati (veliki industrijski pogoni, malo i srednje poduzetništvo, obrtništvo), a kroz sustavne mjere olakšica za poduzetnike u gospodarskim zonama stvorit će se temeljni preduvjeti za privlačenje financijskog kapitala. Ovim Programom planirane su slijedeće gospodarske zone: Gospodarska zona Jug Gospodarska zona Zapad Gospodarska zona Tenja Zona skladišta i servisa Industrijska zona Nemetin Slobodna zona Osijek Gospodarska zona Sarvaš. 2008. godine doneseni su: Strategija razvoja gospodarstva Grada Osijeka – od industrijskog do inteligentnog grada, Program aktivnosti za realizaciju ciljeva u okviru Strategije gospodarskog razvitka grada Osijeka i Program olakšica i poticaja razvoja gospodarstva Grada Osijeka (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 10/08).
7 Službeni glasnik Grada Osijeka br. 9 od 12. srpnja 2013.
2010. godine donesen je i Program poticanja razvoja poduzetništva na području Grada Osijeka za razdoblje od 2010. do 2014. godine (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 7A/10). Ciljevi ovog programa su jačanje konkurentnog nastupa poduzetnika na tržištu, korištenjem potporne infrastrukture za realizaciju poduzetničkih poduhvata, poboljšanje uvjeta raspoloživosti financijskih resursa i poboljšanje savjetodavno-informativne infrastrukture te podizanje razine poduzetničke kulture, a ostvaruju se primjenom projekta iz Programa. Otvaranje gospodarskih zona i sustav olakšica imaju za cilj pokretanje proizvodnje, poticanje proizvodnje namijenjene izvozu i visoke tehnologije uz nužno poštivanje ekoloških kriterija, otvaranje novih radnih mjesta i podizanje životnog standarda građana. Temeljem Programa razvitka gospodarskih zona do sada su realizirane gospodarske zone Zapad, Tenja i Zona skladišta i servisa (IV. red). Za realizaciju gospodarske zone Jug, kao jedan od preduvjeta za njenu realizaciju, napravljen je urbanistički plan uređenja, koji je trenutno u postupku izmjena i dopuna, a na temelju kojeg bi se trebali izraditi detaljni planovi koji bi bili osnova za provedbu urbane komasacije, a kojima bi bili, osim rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, propisani i ostali uvjeti za realizaciju ove Zone po fazama. Za sada je napravljena „S“ cesta, kao jedna od osnovnih obodnih prometnica zone, a čime je omogućena realizacija gradnje odmah nakon donošenja detaljnog plana, odnosno riješenih imovinsko-pravnih odnosa. Postupak izgradnje Industrijske zone Nemetin pokrenut je 2006. godine donošenjem Odluke o izgradnji industrijske zone Nemetin (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 4/06.), u svrhu unapređenja i razvoja poduzetništva na području Grada Osijeka. Zona je uključena u Program poticanja razvoja poduzetništva na području Grada Osijeka za razdoblje od 2010. do 2014. godine (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 7A/10). Namjena građevina na području industrijske zone je sljedeća: proizvodne (industrijske), nove tehnologije Greenfild (obnovljivi izvori energije), proizvodni kapaciteti prerađivačke industrije s većim industrijskim pogonima koji trebaju veće površine ili blizinu pročistača vode. Započela je gradnja prometnih površina i oborinske kanalizacije te prodaja zemljišta (I. faza) prema Idejnom rješenju koji je izradio Zavod za urbanizam i izgradnju i to kao parcele označene rednim brojevima 1 do 23, osim parcele pod rednim brojem 11. Grad Osijek donio je Odluku o izgradnji slobodne zone Osijek (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 4/06.), u svrhu unapređenja i razvoja poduzetništva na području Grada Osijeka, sukladno Programu razvitka gospodarskih zona na području Grada Osijeka za razdoblje od 2006. do kraja 2009. godine (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 3/06.). Za realizaciju ove zone planirene su dvije faze, izrađena je Studija uređenja prostora Slobodne zone Osijek, koju je izradio Zavod za urbanizam i izgradnju. Planirana namjena na prostoru Slobodne zone je proizvodna i poslovna, a realizacija još nije započela.
4. Opremljenost prostora infra-strukturom 4.1. Prometna infrastruktura 4.1.1. Cestovni promet Prometna mreža na području Grada Osijeka sastoji se od javnih i nerazvrstanih cesta sukladno Zakonu o cestama (NN br. 84/11.). Javnim cestama upravlja i skrbi za njih Hrvatska uprava za ceste. Nerazvrstanim cestama upravlja i skrbi za njih Grad Osijek.
8 Službeni glasnik Grada Osijeka br. 9 od 12. srpnja 2013.
Duljina cestovne mreže na području Grada Osijeka iznosi 389,4 km, od čega su javne ceste duljine 53,5 km, a nerazvrstane ceste 335,9 km, a od toga je sa suvremenim kolnikom 332,2 km (98,9%), sa tucaničkim kolnikom 12,7 km (1,1%). Zakonom o cestama na području velikih gradova u nerazvrstane ceste uvrštene su i bivše županijske i lokalne ceste čija dužina iznosi 91,9 km (51,5 km županijske ceste, 40,4 km lokalne ceste), odnosno udio u nerazvrstanim cestama je 27,36%. Osim državnih javnih cesta, na području Grada Osijeka nalazi se spojna cesta između državne ceste D2 i autoceste A5, kao dio koridora Vc, u duljini cca 800 m. Na izlazu na državnu cestu D2 postoji sustav za naplatu cestarine (izlaz s autoceste A5). Na području Grada Osijeka ima ukupno 16.261 javno parkirališno mjesto. Od toga je 16.157 PM u gradu Osijeku, 88 PM u naselju Višnjevac i 16 PM u naselju Josipovac. U sustavu naplate je 2.645 PM u gradu Osijeku (središte Gornjeg i Donjeg Grada) u 3 zone (851 PM u I. zoni, 1.546 PM u II. zoni i 248 PM u III. zoni). Na području Grada Osijeka postoji cca 40,2 km biciklističkih staza, od kojih je u razdoblju od 2009. do 2012. godine izgrađeno ili uređeno 11,64 km. Na području Grada Osijeka razvijen je sustav javnog gradskog prijevoza i to autobusni podsustav na cijelom području Grada Osijeka te tramvajski podsustav u gradu Osijeku.
4.1.2. Željeznički promet Područjem Grada Osijeka prolaze dijelovi slijedećih željezničkih pruga: glavna (koridor Vc) željeznička pruga od značaja za međunarodni promet (kao dio transeuropske mreže željezničkih pruga na koridoru Vc) M3 o M301 – Magjarboly (državna granica) – Beli Manastir – Osijek o M302 – Osijek – Đakovo – Vrpolje željeznička pruga od značaja za regionalni promet R202 (Varaždin – Koprivnica – Virovitica – Osijek – Dalj) željeznička pruga od značaja za lokalni promet L209 (Vinkovci – Gaboš – Osijek) industrijski kolosijeci o Nemetin LUO – otpremništvo Nemetin o Dravska obala o ostali industrijski kolosijeci su u vlasništvu pojedinih poduzeća. Navedene pruge pod neposrednom su upravom HŽ, kao i industrijski kolosijeci Dravska obala i Nemetin LUO. Ostali industrijski kolosijeci su u vlasništvu pojedinih poduzeća. Duljina željezničkih pruga na području Grada Osijeka pod upravom HŽ-a iznosi 40,144 km. Na području Grada Osijeka ima 5 kolodvora i 10 stajališta od kojih je 8 u funkciji prigradskog prometa. Kolodvor Osijek je ranžirno–rasporedni kolodvor koji odvaja pet pravaca. Kolodvor nije rekonstruiran, niti u građevinskom smislu, niti u načinu osiguranja prometa vlakovima. Sigurnost prometovanja, tehnička i komercijalna brzina, a time i prijevozne mogućnosti željezničkih pruga u najvećoj mjeri ovise o organizaciji i osiguranju križanja sa cestovnim prometnicama, signalnom sustavu, telekomunikacijskom sustavu i organizaciji i kapacitetima čvorišta i kolodvora. U pogledu signalnog sustava može se ustanoviti sve veće tehnološko zaostajanje i porast apsolutne starosti signalno sigurnosnih uređaja i postrojenja na području Osječko-baranjske županije u odnosu na magistralne pruge (MG) HŽ i tehnologije koje se primjenjuju u Europi i svijetu.
9 Službeni glasnik Grada Osijeka br. 9 od 12. srpnja 2013.
Tablica: Željeznički cestovni prijelazi u razini CESTOVNI PRIJELAZI U RAZINI OZNAKA ŽELJEZNIČKE PRUGE U NASELJU IZVAN NASELJA M301 2 - M302 3 - R202 10 2 L209 4 - kolodvorski kolosijek Nemetin LUO 2 1 kolodvorski kolosijek Dravska obala 2 - UKUPNO: 23 3 Izvor podataka: HŽ Infrastruktura d.o.o., Poslovno područje održavanja istok, Nadzorno središte Osijek
Broj i stanje osiguranja putnih prijelaza su (osim u nekoliko deniveliranih križanja) neprimjerni i uzrokom su ograničenja brzine prometovanja vlakom.
Tablica: Vrste osiguranja željezničkih cestovnih prijelaza u razini VRSTE OSIGURANJA SVJETLOSNA I SVJETLOSNA I OZNAKA ŽELJEZNIČKE PRUGE ZVUČNA CESTOVNA ZVUČNA SIGNALIZACIJA I SIGNALIZACIJA SIGNALIZACIJA POLUBRANIK M301 2 - - M302 2 - - R202 6 - 6 L209 1 - 3 kolodvorski kolosijek Nemetin LUO 1 2 - kolodvorski kolosijek Dravska obala - 2 - UKUPNO: 13 4 9 Izvor podataka: HŽ Infrastruktura d.o.o., Poslovno područje održavanja istok, Nadzorno središte Osijek
4.1.3. Zračni promet Na području Grada Osijeka smještena su dvije zračne luke: međunarodna Zračna luka Osijek d.o.o. klase 4D, površine cca 140 ha, smještena pored Klise na udaljenosti od cca 18,5 km SE od centra grada Osijeka sportska zračna luka Čepin Aerokluba Osijek klase 2C, koji se nalazi uz cestu D7 na dionici Osijek - Čepin, 5,0 km SW od centra grada Osijeka. Zračna luka Osijek prostire se na području dvije županije. Većim dijelom površine cca 91,2 ha nalazi se na prostoru Osječko-baranjske županije, odnosno Grada Osijeka, a manjim na prostoru Vukovarsko-srijemske županije. Zračna luka Osijek nema opremu za instrumentalno slijetanje i polijetanje. Oprema za protupožarnu zaštitu i broj angažiranih vatrogasaca zadovoljavaju III. vatrogasnu kategoriju. Sportska zračna luka Čepin Aerokluba Osijek izgrađena je 1953. godine u cilju razvitka generalne avijacije u istočnom dijelu Republike Hrvatske. Kao alternativa okupiranoj zračnoj luci kod Klise, tijekom 1993. godine temeljito je rekonstruirana, pri čemu je izgrađena nova PSS, nova stajanka za avione, rulnice, pristupne ceste, kontrolni toranj, rasvjeta za noćno polijetanje i slijetanje s prilaznim svjetlima i pristanišna zgrada za prihvat i otpremu putnika.
10 Službeni glasnik Grada Osijeka br. 9 od 12. srpnja 2013.
Na prostoru sportske zračne luke, osim Aerokluba nalaze se i tvrtka Geodetski zavod d.d. Osijek te Moto sport Osijek.
4.1.4. Riječni promet Grad Osijek obuhvaća 22 km plovnog puta na rijeci Dravi (r.km 5+650 do r.km 27+640). Plovni put od r.km 5+650 do r.km 14+000 uvršten u međunarodne plovne puteve IV. klase, a od r.km 14+000 do r.km 27+640 plovni put Dravom je unutarnji plovni put Republike Hrvatske III. Klase. Na području Grada Osijeka smještena je stara riječna državna luka „Tranzit“ Osijek međunarodnog značaja na r.km. 18+420 do 18+800 i nova Luka Osijek u Nemetinu na r.km. 12+265 do r.km. 16+428. Osim toga na desnoj obali na Drave r.km. 21+280 do r.km. 21+402 smješteno je međunarodno putničko pristanište s graničnim prijelazom „Galija“ Osijek te sportska pristaništa „Zimska luka“ na r.km 20+675 do r.km 21+210 i „Retfala“ na r.km 23+090 do r.km 23+300. Na desnoj obali na Drave između r.km 16+600 i r.km 17+000 u funkciji je pristanište za potrebe tijela državne uprave, odnosno hitnih službi, a između r.km 16+450 i r.km 16+600 pristanište s postajom za opskrbu plovila na desnoj obali Drave. Kao što je već navedeno, Luka "Tranzit" Osijek smještena je na dvije lokacije, na desnoj obali rijeke Drave. Starija luka zauzima prostor od 7,3 ha, a nova lokacija u Nemetinu sada koristi prostor od cca 58 ha, prema Uredbama o određivanju lučkog područja luke Osijek (NN br. 179/03. i 132/11.), dok je ukupni prostorni potencijal, planiran prostorno-planskom dokumentacijom, cca 173 ha. Obje su lokacije devastirane tijekom Domovinskog rata i sporo se oporavljaju, djelom zbog retardacije industrijskog zaleđa, a dijelom zbog plovidbenih okolnosti na Dunavu.
4.1.5. Elektroničke komunikacije U razdoblju od izrade prethodnog izvješća, uslijed naglog razvoja tehnologije pokretnih komunikacija, ekspanzije tržišta i povećanih potreba za pokrivenošću prostora signalom, javio se i imperativ za razvojem prateće infrastrukture. Budući su potrebe počele nadilaziti mogućnosti planirane važećmi prostornmi planovima te su oni postali ograničavajući element u razvoju elektroničke komunikacijske infrastrukture, pristupilo se izmjeni i dopuni prostorno planske dokumentacije. Tim postupkom nastojali su se uvažiti zahtjevi operatera pokretnih elektroničkih komunikacija, temeljem Zakona o elektroničkim komunikacijama (NN br. 73/08.), a što je prepoznato kao interes Republike Hrvatske, na način na koji bi se umanjio njihov, eventualno negativni, utjecaj na prostor. Izmjenama i dopunama Prostornog plana uređenja Grada Osijeka (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 8/05., 5/09., 17a/09.-ispr., 12/10., 12/12.), kao strateškim planom, detaljno su propisani uvjeti izgradnje sustava pokretnih elektroničkih komunikacija temeljem zahtjeva operatora, uvažavajući mjere zaštite prostora i stanovništva.
11 Službeni glasnik Grada Osijeka br. 9 od 12. srpnja 2013.
4.2. Energetska infrastruktura 4.2.1. Opskrba električnim energijom Elektroenergetska infrastruktura na području Grada Osijeka obuhvaća proizvodnju, prijenos i distribuciju električne energije. Proizvodnja električne energije za elektroenergetski sustav odvija se u HEP proizvodnji, TE- TO Osijek. Prijenos električne energije na području Grada Osijeka ostvaruje se prijenosnim sustavom 400 kV i 110 kV. Distribuciju električne energije na području Županije obavlja DP „Elektroslavonija“ Osijek preko svoje distribucijske elektroenergetske mreže. Distribucijska mreža na 35 kV naponskoj razini služi za dopremu električne energije u neposrednu blizinu većih potrošača, a sadrži trafostanice 35/10 kV te podzemne kabelske i nadzemne zračne 35 kV dalekovode. Ovim dalekovodima se TS 35/10 kV povezuju s TS 110/35 kV iz kojih se napajaju, a također se i međusobno povezuju. Mreža na 10(20) kV naponskoj razini služi za dopremu električne energije da skupina kućanstava ili pojedinih gospodarskih ili javnih sadržaja, a sadrži trafostanice 10(20)/0,4 kV te podzemne kabelske ili nadzemne 10(20) kV dalekovode. Mreža 0,4 kV služi za napajanje krajnjih potrošača na 0,4 kV naponu. Na području Grada Osijeka nalazi se ukupno 1.508 km dalekovoda različitih naponskih razina (od 400 kV do 0,4 kV), od čega je 585,67 km, odnosno 38,8% zračnih, a 922,33 km, odnosno 61,2% kabelskih dalekovoda. Od svih 453 TS, 377 je zidanih, od toga 298 u vlasništvu HEP d.d. i 79 u vlasništvu drugih osoba te 60 stupnih, od toga 53 u vlasništvu HEP d.d. i 7 u vlasništvu drugih osoba. Osim navedenih TS u vlasništvu HEP d.d. je i 13 rasklopišta R10(20) kV (s i bez transformacije 10(20)/0,4 kV).
4.2.2. Opskrba plinom U Gradu Osijeku nema proizvodnje nafte i prirodnog plina. Grad Osijek i prigradska naselja Brijest, Briješće, Josipovac, Podravlje, Sarvaš, Tenja, Tvrđavica i Višnjevac koriste prirodni plin za kućanstva i industriju. Naselja Klisa i Nemetin nisu plinificirana. Distributer prirodnog plina za Grad Osijek je "HEP-plin" d.o.o. Osijek, putem transportnog sustava "Plinarco" d.o.o. Zagreb. Opskrba grada Osijeka i prigradskih naselja vrši se s tri (3) mjerno regulacijske stanice (MRS- e) putem srednje tlačne plinoopskrbne mreže radnog tlaka 3 bara te distribucijskih redukcijskih stanica i niskotlačne plinoopskrbne mreže radnog tlaka 75 mbar, u gušće naseljenim dijelovima grada. Sva prigradska naselja su na radnom tlaku od 3 bara. MRS-e su međusobno povezane spojnim plinovodom. Grad Osijek podijeljen je u tri zone opskrbe: u zoni MRS Osijek 1 - glavni distribucijski plinovod za industrijsku zonu Zeleno polje i plinovod za grad Osijek u zoni MRS Osijek 2 - glavni distribucijski plinovod za grad Osijek u zoni MRS Osijek 3 - glavni distribucijski plinovod za grad Osijek
12 Službeni glasnik Grada Osijeka br. 9 od 12. srpnja 2013.
Prigradska naselja spojena su na slijedeće MRS-e: MRS Osijek 1 - plinovod za naselje Sarvaš MRS Osijek 2 - plinovod za naselja Podravlje, Tenja i Tvrđavica MRS Osijek 3 - plinovod za naselja Brijest, Briješće, Josipovac, Višnjevac.
4.2.3. Opskrba toplinskom energijom Na području Grada Osijeka izgrađen je jedinstveni centralni toplinski sustav (CTS). Toplinskom energijom opskrbljuje se dio grada Osijeka putem vrelovodne mreže, dok je nekolicina potrošača priključena na parovodni sustav. Na parovod su priključeni slijedeći potrošači: KBC - interni odjel i kirurgija Saponia d.d. Osijek Karolina d.o.o. Osijek Žito d.o.o. Osijek Meggle d.d. osijek Tvornica šećera Osijek d.o.o. HEP d.d. (za PPD i RDC) SD Olimpija Osijek OŠ Jagode Truhelke Građevinski fakultet Budući je korištenje vodene pare za potrebe grijanja sa stajališta racionalnog korištenja energije, vrlo nepovoljno, potrebno je za takve potrošače što prije obaviti prijelaz na korištenje vrele vode kao ogrjevnog medija.
4.2.4. Alternativni izvori energije Korištenje alternativnih izvora energije prepoznato je kao mogućnost korištenje obnovljivih izvora i kogeneracije kao interes Republike Hrvatske te su planirani financijski poticaji u tu svrhu i mogućnost stjecanja statusa povlaštenog proizvođača električne energije. Iz tog razloga, Izmjenama i dopunama Prostornog plana uređenja Grada Osijeka i Izmjenama i dopunama Generalnog urbanističkog plana grada Osijeka, kao strateškim planovima, omogućena je gradnja postrojenja za proizvodnju električne i/ili toplinske energije koja kao resurs koriste alternativne odnosno obnovljive izvore energije unutar građevinskih područja gospodarske namjena, kao i izvan građevinskih područja pod propisanim uvjetima, a u skladu sa zakonskom i podzakonskom regulativom.
4.3. Opskrba vodom i odvodnja otpadnih voda 4.3.1. Opskrba pitkom i tehnološkom vodom Postojeći vodoopskrbni sustav Grada Osijeka zasnovan je na zahvatu podzemnih voda na crpilištima "Vinogradi" (18 zdenaca), transportnom cjevovodu neprerađene vode u dužini cca 11 kilometara do postrojenja za preradu vode na lokaciji "Nebo pustara" kapaciteta 600 - 350 l/sek, da bi se potom prečišćena pitka voda preko crpnog postrojenja i vodovodne mreže distribuirala do krajnjih potrošača. Na vodozahvatu "Pampas" instaliran je i kapacitet crpnog postrojenja 600 l/sek, a služi za interne potrebe.
13 Službeni glasnik Grada Osijeka br. 9 od 12. srpnja 2013.
Raspoloživa crpna količina vode na crpilištu "Vinogradi" iznosi 600 l/sek, dok ukupno instalirani kapacitet crpki iznosi 720 l/sek u čemu je sadržana i određena rezerva namijenjena sigurnosti pogona. Uvjeti korištenja u zoni sanitarne zaštite izvorišta "Vinogradi" određeni su Odlukom o zaštiti izvorišta „Crpilište Vinogradi“ (Županijski glasnik br. 13/06), a uvjeti korištenja u zoni preventivne zaštite izvorišta "Pampas" određeni su odredbama Prostornog plana uređenja Grada Osijeka (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 8/05., 5/09., 17a/09.- ispr., 12/10., 12/12.) Na vodoopskrbni sustav Grada Osijeka spojena su sva naselja. Raspoloživi kapaciteti prerade vode za sada zadovoljavaju. Vodoopskrbni sustav Grada Osijeka koji uključuje sva naselja ima duljinu cca 410,1 km i potrošnju vode od prosječno 1.535 l/st/danu. Dnevna prosječna potrošnja pitke vode na području Grada Osijeka je cca 160 l/st/danu. Za potrebe tehnološke vode postoje: pomoćna crpilišta vode u krugu tvrtki Osječka pivovara d.d., Meggle Hrvatska d.o.o., Osijek – Koteks d.d., lokacija Panonija, Benetton croatia d.o.o., TBG beton d.o.o. crpilište tehnološke vode iz rijeke Drave za potrebe Saponije, Tvornica šećera Osijek d.o.o., HEP – Proizvodnja d.o.o., TE-TO i HEP - Toplinarstvo d.o.o.
4.3.2. Pročišćavanje otpadnih voda U obuhvatu Grada Osijeka (Osijek, Višnjevac, Josipovac, Brijest, Tenja, Nemetin, Sarvaš, Tvrđavica, Podravlje) duljina postojeće javne kanalizacijske mreže (bez kolektora) iznosi cca 280 km. U Briješću i Klisi javna kanalizacijska mreža nije izgrađena, dok je u Sarvašu i Tenji gradnja još u tijeku. Duljina kanalizacijske mreže mješovitog tipa je 172 km, a razdjelnog 108 km (podatak o razdjelnoj kanalizaciji odnosi se samo na sanitarnu kanalizaciju). Ukupna duljina kolektora na području Grada Osijeka iznosi cca 22 km, od čega je: sjeverni kolektor 6,79 km južni kolektor 10,90 km spojni kolektor 3,25 km industrijski kolektor 0,93 km Otpadne vode Grada Osijeka, ali i šireg područja (aglomeracije) planirano je pročišćavati na jednom, centralnom uređaju za pročišćavanje otpadnih voda kapaciteta 170.000 ES. Za gradnju uređaja izrađen je idejni projekt i ishođena lokacijska dozvola klasa UP/I-350-05/11- 01/52, urbroj: 531-06-11-14 od 4. srpnja 2011. godine. Lokacija uređaja za pročišćavanje otpadnih voda vidljiva je u prostorno-planskoj dokumentaciji.
4.3.3. Korištenje voda i melioracijska odvodnja Korištenje voda i melioracijska odvodnja provode se sukladno posebnim propisima, kojima su regulirane nadležnosti u gradnji, korištenju i održavanju infrastrukture za korištenje voda i zaštitu od štetnog djelovanja voda naseljenih (izgrađenih) mjesta i poljoprivrednih površina. U tu svrhu izrađeni su Plan navodnjavanja Osječko-baranjske županije i Program uređenja detaljne kanalske mreže u svrhu navodnjavanja i odvodnje na području Osječko-baranjske županije, pa se daljnje aktivnosti provode prema dinamici i aktivnostima utvrđenim u
14 Službeni glasnik Grada Osijeka br. 9 od 12. srpnja 2013. navedenim dokumentima. Na navedenim aktivnostima jedinica lokalne samouprave surađuje sa Županijom. Na području Grada Osijeka hidrografska mreža dijeli se na dravski i dunavski sliv, pa su tako organizirani i melioracijski sustavi. Odvodnja na dravskom slivu, uglavnom je gravitacijska, izvodi se otvorenim kanalima, a u manjoj mjeri cijevnom drenažom. Melioracijski sustav na ovom području čine kanali I. i II. reda (osnovna kanalska mreža) i kanali III. i IV. reda (detaljna kanalska mreža). Dravskom slivu pripadaju kanali I. reda Poganovačko-Kravički kanal i Crni Fok, koji se preko Stare Drave u Višnjevcu ulijevaju u Dravu te kanal Palčić, kanal II. reda, a svi su desni pritoci rijeke Drave. Dunavski sliv obuhvaća dijelove sliva kanala: Duga Bara, Seleš-Brijest, Glavni Tenjski i Glavni Daljski. Navedeni kanali, osim Glavnog Daljskog, pritoci su Bobotskog kanala koji se ulijeva u Vuku, a ona u Dunav. Odvodnja u dunavskom slivu provodi se uglavnom gravitacijski i u kombinaciji gravitacijske i mehaničke odvodnje putem crpnih postaja. Crpne postaje izgrađene su uz Vuku i Bobotski kanal, koji su i glavni recipijenti na slivnom području "Vuka". Nedostatak vode u kritičnom vegetacijskom razdoblju je uslijed klimatskih promjena u posljednjih dvadesetak godina sve izraženiji, a naročito su ugrožene visoko akumulativne kulture (sjemenske). Kako bi se štete svele na minimalnu moguću mjeru, potrebna je primjena suvremenih tehnologija obrade tla i izgradnja melioracijskog sustava za navodnjavanje, a dosadašnja primjena navodnjavanja nije adekvatna raspoloživim mogućnostima.
4.4. Gospodarenje otpadom Gospodarenje otpadom podrazumijeva sprječavanje nastajanja otpada i njegovog štetnog utjecaja na zdravlje ljudi i okoliš te postupanje s otpadom. Postupanje s otpadom podrazumijeva skupljanje, skladištenje, obrađivanje, odlaganje i prekogranični promet otpada te saniranje i zatvaranje građevina namijenjenih odlaganju otpada i otpadom onečišćenih površina. Ovisno o načinu nastanka, otpad može biti: komunalni (nastaje u kućanstvima i čišćenjem javnih površina) tehnološki (nastaje proizvodnim procesima u gospodarstvu) opasni (sadrži tvari koje imaju štetna svojstva). Postupanje s opasnim otpadom osigurava Država, a postupanje s tehnološkim otpadom Županija. Grad Osijek osigurava postupanje s komunalnim otpadom. Skupljanje i odvoz komunalnog otpada vrši poduzeće "Unikom", a obuhvaćena su sva naselja u Gradu. Sukladno Zakonu o otpadu (NN br. 178/04, 111/06, 60/08, 87/09), donesen je osnovni planski dokument za gospodarenje otpadom, za razdoblje od osam godina, a to je Plan gospodarenja otpadom Grada Osijeka za razdoblje do 2015. godine (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 15/09.). Sukladno Prostornom planu uređenja Grada Osijeka (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 8/05., 5/09., 17a/09.- ispr., 12/10., 12/12.), planirana su slijedeća odlagališta otpada: Lončarica Velika – izdvojeno građevinsko područje za odlagalište komunalnog otpada
15 Službeni glasnik Grada Osijeka br. 9 od 12. srpnja 2013.
Sarvaš - izdvojeno građevinsko područje za gradnju građevine za skladištenje, obradu i oporabu građevnog otpada i odlagališta inertnog otpada Nemetin - izdvojeno građevinsko područje za obradu tehnološkog otpada te prikupljalište opasnog otpada izdvojeno građevinsko područje za zbrinjavanje biorazgradivog otpada – kompostana dio izdvojenog građevinskog područja za gradnju županijskog centra za zbrinjavanje otpada Prema Izvješću za 2011. godinu o provedbi navedenog Plana postojeća situacija odlagališta otpada je slijedeća: Lončarica Velika je jedino odlagalište koje ima sve potrebne dozvole za skupljanje komunalnog otpada. Međutim ovo odlagalište je popunilo svoje kapacitete te je, zbog odgode otvaranja županijskog centra za zbrinjavanje otpada, bilo nužno osigurati dodatni odlagališni prostor na zemljištu koje se nalazi uz postojeće odlagalište, što je omogućeno Izmjenama i dopunama Prostornog plana uređenja Grada Osijeka (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 12/12.). Za ovo odlagalište izrađen je Plan sanacije odlagališta koji je razrađen u dva dijela i to za 2012. godinu i posebno za razdoblje 2013.-2015. godine. Odlagalište otpada Sarvaš korišteno je kao odlagalište komunalnog otpada u vremenu od 1963. do 1990. godine. Prostor odlagališta ponovo se počeo koristiti od 1997. godine za odlaganje građevnog otpada i zemlje od iskopa, za što se i sada koristi. Tijekom 2011. godine Grad je nastavio aktivno rješavati postupak sanacije ovog odlagališta. Do danas je napravljeno Izvješće o postupku sanacije odlagališta "Sarvaš" te je ishođena lokacijska dozvola za postupak sanacije i gradnju građevine za skladištenje, obradu i oporabu građevnog otpada i odlagališta inertnog otpada. Odlagalište komunalnog otpada u Nemetinu zatvoreno je 1995. godine. Nakon toga, dio prostora odlagališta nastavila je koristiti Šećerana za odlaganje svog tehnološkog otpada, a krajem 2010. godine prestalo se s odlaganjem i tog otpada, tako da je odlagalište sada u cijelosti zatvoreno. Tijekom 2011. godine nastavilo se s izradom projektne dokumentacije potrebne za ishođenje lokacijske dozvole za postupak sanacije odlagališta. Budući se dio odlagališta na koji bi se prebacio otpad nakon sanacije, nalazi na minsko sumnjivom području Grad je pokrenuo postupak da se ovo područje što prije razminira, nakon čega se planira nastaviti s izradom dopune Idejnog projekta sanacije odlagališta. Zbrinjavanje biorazgradivog otpada planirano je izgradnjom kompostane na Biljskoj cesti što bi rezultiralo smanjenjem količine komunalnog otpada. Za odlagalište je izrađena kompletna projektna dokumentacija i ishođena je lokacijska dozvola i potvrda glavnog projekta. Ratno odlagalište Filipovica Grad Osijek je, zbog njegova položaja (neposredna blizina naseljenog područja) prestao koristiti 1995. godine. Ishođena je građevinska dozvola za sanaciju ovog zatvorenog odlagališta. U 2011. god. sanirano je ukupno 2.801m³ divljih odlagališta na području Grada Osijeka. Za odvojeno skupljanje otpada u Gradu Osijeku postavljeno je: 84 „eko-otoka“ na kojima se nalaze posude za skupljanje otpadnog papira, ambalažnog stakla, plastične i metalne ambalaže 5 „eko-točki“ 3 reciklažna dvorišta - jedno reciklažno dvorište nalazi se u vlasništvu tvrtke „Unijapapir“, drugo je na lokaciji odlagališta komunalnog otpada Lončarica Velika, a treće je novoizgrađeni „Zeleni otok“ na Jugu II.
16 Službeni glasnik Grada Osijeka br. 9 od 12. srpnja 2013.
5. Zaštita i korištenje dijelova prostora od posebnog značaja 5.1. Korištenje prirodnih resursa 5.1.1. Poljoprivreda Prema podatcima iz PPUGO-a, na području Grada Osijeka nalaze se slijedeće poljoprivredne površine: osobito vrijedno obradivo tlo vrijedno obradivo tlo ostala obradiva tla ostalo poljoprivredno tlo Udio osobito vrijednog, vrijednog i ostalog obradivog tla je podjednak. Kako bi se prirodni potencijal područja, u smislu proizvodnje, što bolje iskoristio, potrebno je sustav melioracijske odvodnje podići na višu razinu.
5.1.2. Šumarstvo Na području Grada Osijeka postoje šume gospodarske namjene ukupne površine 1.721,48 ha, što čini udio od 9,9% ukupne površine Grada Osijeka. Gospodarenjem šumama trebalo bi se osigurati postojanost ekosustava i poboljšati gospodarenje šumama i šumskim zemljištem na način osiguranja njihove biološke raznolikosti, produktivnosti, sposobnosti obnavljanja i potencijala. Racionalnim gospodarenjem prostorom mora se ograničiti smanjenje šumskih površina, kao i zahvati kojima se narušavaju prirodni uvjeti u staništima.
5.1.3. Vode Grad Osijek prema teritorijalnim osnovama za upravljanje vodama, odnosno ustrojstvu vodnog gospodarstva, pripada vodnom području slivova Drave i Dunava. Grad Osijek smješten je na desnoj i lijevoj obali rijeke Drave, sa središtem na 21. kilometru uzvodno od ušća Drave u Dunav. Najvažniji prirodni vodotok je rijeka Drava koja prolazi središtem Županije i od značaja je za Republiku Hrvatsku, a područjem Grada Osijeka prolazi u dužini od 22,275 km. Ostale površinske vode (kanali, bajeri) su lokalne vode. Slivno područje "Vuka" u granicama Grada, prema hidrološkim značajkama, dijeli se na dravski (direktni) i dunavski (indirektni) sliv. Dravskom slivu pripadaju kanali I. reda Poganovačko-Kravički kanal i Crni Fok, koji se preko Stare Drave u Višnjevcu ulijevaju u Dravu te kanal Palčić, kanal II. reda, a svi su desni pritoci rijeke Drave. Dunavski sliv obuhvaća dijelove sliva kanala: Duga Bara, Seleš-Brijest, Glavni Tenjski i Glavni Daljski. Navedeni kanali, osim Glavnog Daljskog, pritoci su Bobotskog kanala koji se ulijeva u Vuku, a ona u Dunav. Rijeka Drava na području Grada Osijeka koristi se kao plovni put i to od r.km 5+650 do r.km 14+000 uvršten u međunarodne plovne puteve IV. klase, a od r.km 14+000 do r.km 27+640 plovni put Dravom je unutarnji plovni put Republike Hrvatske III. klase. Na području Grada Osijeka izgrađene su slijedeće luke i pristaništa: stara riječna državna luka Tranzit Osijek međunarodnog značaja na r.km. 18+420 do r.km. 18+800 i nova luka Nemetin na r.km. 14+000 do r.km. 16+428
17 Službeni glasnik Grada Osijeka br. 9 od 12. srpnja 2013.
međunarodno putničko pristanište s graničnim prijelazom „Galija“ Osijek na desnoj obali na Drave r.km. 21+280 do r.km. 21+402 športska pristaništa „Zimska luka“ na r.km 20+675 do r.km 21+210 i „Retfala“ na r.km 23+090 do r.km 23+300 pristanište za potrebe tijela državne uprave, odnosno hitnih službi na desnoj obali na Drave između r.km 16+600 i r.km 17+000 pristanište s postajom za opskrbu plovila na desnoj obali Drave između r.km 16+450 i r.km 16+600 Osim toga, na rijeci Dravi izvedene su regulacijske građevine u svrhu zaštite priobalja - učvršćenja obala, obrane od poplava, plovidbe i pravilnog provođenja leda te je definiran inundacijski pojas za koji su donesene odluke o granicama inundacijskog pojasa. Razlikuju se uređeni i neuređeni inundacijski pojas s obzirom na postojanje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina. Utvrđivanjem neuređenog inundacijskog pojasa rezerviran je prostor za građenje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina te ograničen prostor prirodnih i umjetnih retencija. Izgrađen je sustav za obranu od poplava u obliku obrambenih nasipa, koji štiti područje Grada Osijeka od velikih voda Drave i Dunava, uz rijeku Dravu i uz Poganovačko-Kravički i Bobotski kanal. Na području Grada Osijeka vodne površine se koriste i za opću uporabu (zahvaćanje voda, sanitarne potrebe i druge osobne potrebe - rijeka Drava) te za potrebe sporta i rekreacije (rijeka Drava, melioracijski kanali i bajeri).
5.1.4. Mineralne sirovine Na području Grada Osijeka nema odobrenih istražnih prostora/eksploatacijskih polja mineralnih sirovina iz nadležnosti Ministarstva gospodarstva (Uprava za industrijsku politiku, energetiku i rudarstvo, Sektor za rudarstvo). Eksploatacijska polja mineralne sirovine za proizvodnju građevnog materijala (tehničko- građevni kamen, građevni pijesak i šljunak, ciglarska glina), sukladno odredbama Zakona o rudarstvu (NN br. 75/09. i 49/11.), u nadležnosti su Ureda državne uprave u Osječko- baranjskoj županiji, Službe za gospodarstvo, Osijek. Prema podatcima nadležnog ureda na području Grada Osijeka evidentirano je eksploatacijsko polje „Sarvaš“, koje kao mineralnu sirovinu koristi ciglarsku glinu. Eksploatacijsko polje je površine 40 ha i u koncesiji je Opeke d.o.o. Osijek do 08.12.2039. godine. Na području Grada Osijeka eksploatirao se građevinski pijesak iz rijeke Drave, sve do donošenja Rješenja o preventivnoj zaštiti regionalnog parka Mura-Drava kojim je ta eksploatacija bila zabranjena, kao i kasnije, donošenjem Uredbe o proglašenju Regionalnog parka Mura-Drava (NN br. 22/11.)
5.2. Zaštićene prirodne vrijednosti Na području Grada Osijeka, a prema podatcima Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu prirode, sukladno Zakonu o zaštiti prirode (NN br. 70/05.) nalaze se zaštićeni i vrijedni dijelovi prirode: dio parka prirode Kopački rit dio regionalnog parka Mura–Drava sukladno Uredbi o proglašenju Regionalnog parka Mura-Drava (NN br. 22/11.) spomenici parkovne arhitekture Perivoj kralja Tomislava i Park Petra Krešimira IV u Osijeku te park oko dvorca Adamović u Tenji.
18 Službeni glasnik Grada Osijeka br. 9 od 12. srpnja 2013.
Osim navedenog, na području Grada Osijeka nalaze se dijelovi područja nacionalne ekološke mreže ukupne površine 3.035,05 ha, sukladno Uredbi o proglašenju ekološke mreže (NN br. 109/07.): – važna područja za divlje svojte i stanišne tipove o Kopački rit o Dravska šuma o Drava – šire područje – međunarodno važno područje za ptice o Podunavlje i donje Podravlje Dio regionalnog parka Mura–Drava na području Grada Osijeka površine je 2.054,45 ha, a kao zaštićeno područje obuhvaća područje pet županija i ukupne je površine 144.695,52 ha. Stavljeno je pod zaštitu zbog svoje visoke razine biološke i krajobrazne raznolikosti. To je područje na kojem se nalaze značajna vlažna staništa koja se ubrajaju među najugroženije u Europi. Područje regionalnog parka Mura–Drava uvršteno je u područje ekološke mreže sa sustavom značajnih područja s ciljevima očuvanja i smjernicama za mjere zaštite u svrhu održavanja ili uspostavljanja povoljnog stanja ugroženih i rijetkih stanišnih tipova i/ili divljih svojti. Nadalje, šire područje Drave vrednovano je i kao područje važno za ptice i od međunarodnog je značaja, zbog velikog broja ugroženih i zaštićenih vrsta ptica. Područje rijeke Mure i Drave zavređuje posebnu zaštitu i radi očuvanja geološke baštine i visoke krajobrazne vrijednosti. Nadalje, na području Grada Osijeka nalaze se i dijelovi potencijalnih područja europske ekološke mreže NATURA 2000 u koja se ubrajaju predložena područja od značaja za Zajednicu (pSCI), a to su Kopački rit, Donji tok Drave i područje Dunav – Vukovar te područja posebne zaštite (SPA), Podunavlje i donje Podravlje, ukupne površine 2.493,65 ha.
5.3. Kulturna dobra Na području Grada Osijeka, prema Registru kulturnih dobara RH, nalazi se 114 zaštićenih i preventivno zaštićenih kulturnih dobara upisanih u Registar kulturnih dobara RH, a dijele se na pojedinačno zaštićena kulturna dobra i kulturno-povijesne cjeline. Na listi zaštićenih kulturna dobra 104 su pojedinačno zaštićena kulturna dobra, a 5 kulturno-povijesnih cjelina. Na listi preventivno zaštićenih kulturnih dobara 4 su pojedinačno zaštićena kulturna dobra, a 1 kulturno-povijesna cjelina. Dva pojedinačno zaštićena kulturna dobra (zgrada krčme „Bijeli labud“ i bivša gostionica „Zelena žaba“) više ne postoje i u postupku su revizije i brisanja iz Registra. Arheološka zona (područje) „Mursa, pristanište i Vijenac I. Meštrovića“ u postupku je revizije zbog izmjene granica obuhvata.
5.4. Područja potencijalnih i drugih nesreća 5.4.1. Prirodne katastrofe i velike nesreće 5.4.1.1. Poplave Rijeka Drava najveći je i najznačajniji vodotok na području grada Osijeka, a među značajnijima je vodotocima na području Republike Hrvatske. Najznačajniji recipijent u slivu rijeke Drave je Poganovačko-kravički kanal, ušće s kojeg se nalazi u blizini naselja Josipovac, gdje se ulijeva u rukavac Staru Dravu, koji je spojen s rijekom Dravom.
19 Službeni glasnik Grada Osijeka br. 9 od 12. srpnja 2013.
Velike poplave rijeke Drave 1965. i 1972. godine potaknule su izgradnju sustava obrane od poplava te od tada nije zabilježena niti jedna poplava koja bi prouzročila katastrofu i veliku nesreću na području Grada Osijeka. Područje Grada Osijeka, od velikih voda rijeke Drave brane slijedeće vodne građevine, odnosno izgrađeni zaštitni vodnogospodarski objekti (nasipi i obaloutvrde gradskog tipa) te utvrđen inundacijski pojas na području Grada Osijeka. U novije vrijeme zabilježen je veliki vodostaj 2002. i 2006. godine, zbog naglog porasta vodostaja rijeke Dunava, izazvanih velikim količinama oborina u gornjem toku rijeke. Poplave na području Grada Osijeka nisu nanijele visoke materijalne štete gospodarstvu, poljoprivredi, infrastrukturi i dr. te nije bilo ljudskih žrtava. U povratnom razdoblju, sukladno matrici rizika, odnosno vjerojatnosti nastanka poplava i posljedica uzrokovanih istima, a temeljem 100-godišnje računske vode, na osnovu kriterija prema kojima su dimenzionirane i izgrađene zaštitne vodne građevine na području Grada Osijeka, mali je ili srednji rizik od katastrofa i velikih nesreća. Poplave su na području Grada Osijeka nizinskog karaktera, s polaganim rastom ugroze, pa se mjere zaštite od poplava mogu na vrijeme organizirati i provesti.
5.4.1.2. Potresi Područje Grada Osijeka nalazi se u epicentralnom području istočnoga dijela Republike Hrvatske sa seizmičkim zonama Beli Manastir, Dilj gora i Psunj te se nalazi izvan područja koje karakterizira seizmička aktivnost Republike Hrvatske. Seizmološkim kartama procjenjuje se mogućnost potresa predvidivoga potresa intenziteta od VII. stupnja MSK. Sukladno karti o epicentrima potresa sa pripadajućim magnitudama u Republici Hrvatskoj, na području Grada Osijeka nije bilo epicentra potresa. Matricama vjerojatnosti nastanka i posljedica od potresa procjenjuje se mali ili neznatan rizik po stanovništvo, stambene, javne, industrijske i druge građevine.
5.4.1.3. Ostali prirodni uzroci Pored poplava i potresa, kao prirodnih uzroka nastanka katastrofa i velikih nesreća, klimatskim promjenama povećava se učestalost od drugih prirodnih ugroza, koje se manifestiraju u kategoriju ekstremnih vremenskih uvjeta kao suša, toplinski val, olujno i orkansko nevrijeme i jaki vjetar, klizišta tuča, snježne oborine te poledica. Kao i poplave i potresi, ekstremni vremenski uvjeti događaju se trenutačno ili u vrlo kratkom roku, a tijekom svog razvoja odnose velik broj žrtava i izazivaju velike štete na materijalnim i kulturnim dobrima te okolišu. Za sada, ugroze od ostalih prirodnih uzroka, kako u Republici Hrvatskoj, tako i na području Grada Osijeka uglavnom imaju financijski karakter. Područje Grada Osijeka reljefno pripada ravničarskom dijelu te pojava klizišta nije karakteristična za ovo područje. Moguće odnošenje tla je rijekom Dravom, odnosno erozija tla vodom.
5.4.2. Tehničko-tehnološke katastrofe i velike nesreće U usporedbi s intenzitetom katastrofa i velikih nesreća od potresa, poplava i drugih prirodnih ugroza i porijekla, većina tehničko-tehnoloških katastrofa i velikih nesreća ne prouzrokuju veći broj smrtnih slučajeva kod stanovništva, niti prave ogromne gospodarske štete, jer se manifestiraju na lokalnom području određene zajednice, odnosno u dijelu naselja, gospodarske zone i sl. Međutim, njihov potencijal za katastrofe, osobito u okolišu, može biti
20 Službeni glasnik Grada Osijeka br. 9 od 12. srpnja 2013. mnogo veći nego onaj kod prirodnih uzroka, i ogleda se u dugoročnoj sanaciji i oporavku zahvaćenoga područja s neizvjesnim rezultatima. Na području Grada Osijeka ima više pravnih i fizičkih osoba koje imaju opasne i štetne tvari te postupaju sa njima neovisno na koji način, a koje su dijelom decidirano navedene u Planu intervencija u zaštiti okoliša Grada Osijeka (Službeni glasnik Grada Osijeka, broj 3A/07.). Plan intervencija u zaštiti okoliša Grada Osijeka obuhvaća samo procijenjena ozbiljna ugrožavanja okoliša od opasnih i štetnih tvari, čije posljedice zahvaćaju same pravne i fizičke osobe na njihovim lokacijama te širu zajednicu, a temelji se na Operativnim planovima intervencija pravnih i fizičkih osoba gdje se pobliže analiziraju posljedice izvanrednog događaja opasnih za okoliš, definiraju mogućnosti primjene vlastitih mjera prevencije i intervencije u borbi protiv pojave ozbiljnih posljedica u okolišu te naznačava uloga zajednice u smanjenju posljedica ekološke nesreće. U tom smislu, primarne pravne i fizičke osobe na području Grada Osijeka kod kojih može doći do katastrofa i velikih nesreća ugrožavanjem od opasnih i štetnih tvari su: – Benetton Croatia d.o.o., Vukovarska 219a, Osijek – Pivovara d.d., Vukovarska 312, Osijek – Saponia d.d., Matije Gupca 2, Osijek – Pinus-agro d.o.o., Slobodna zona – Osijek, Istočno predgrađe bb, Osijek – Meggle Hrvatska d.o.o, Zeleno polje 34, Osijek – INA-Industrija nafte d.d. Zagreb, Sektor veleprodaje, PJ Skladište i logistika, Skladište Osijek, Vukovarska 306, Osijek – HEP d.d. Zagreb, Direkcija za proizvodnju, Sektor za termoelektrane TE-TO Osijek, Martina Divalta 203, Osijek – Plinacro d.o.o. Zagreb, Sektor transporta plina, Pogon “Slavonija” - Donji Miholjac (područje Grada Osijeka) – KBC Osijek, Josipa Huttlera 4, Osijek – Kandit premijer d.o.o., Frankopanska 99, Osijek – HŽ - Željeznički kolodvor Osijek, Trg L. Ružičke 2, Osijek – INA - Proplin, Vinkovačka cesta bb, Brijest – Vodovod - Osijek d.o.o., Poljski put 1, Osijek Ostale pravne i fizičke osobe na području Grada Osijeka kod kojih može doći do katastrofa i velikih nesreća ugrožavanjem od opasnih i štetnih tvari obzirom na udaljenost od naseljenog područja su benzinske postaje. Moguće opasnosti u prometu ogledaju se u riziku, odnosno vjerojatnosti da će se određeni učinak pojaviti unutar određenog vremenskog razdoblja ili u određenim okolnostima na većini državnih, i nerazvrstanih cesta na području Grada Osijeka s posljedicom pojave požara i eksplozija na autocisternama i kamionima koje prevoze opasne i štetne tvari, a uzrok može biti prometna nesreća i nezgoda, tehnička neispravnost vozila ili viša sila. U cestovnom prometu za očekivati je katastrofu ili veliku nesreću. Matricom rizika procijenjena vjerojatnost katastrofe i velike nesreće u cestovnom prometu na području Grada Osijeka je srednjeg rizika. Željeznički promet je najsigurniji prijevoznik. Željeznica rasterećuje prometnice, čuva prirodu i neobnovljive prirodne resurse od uništavanja, smanjuje broj prometnih nesreća i ekoloških katastrofa. Tehnologija željezničkoga prometa omogućuje visok stupanj sigurnosti.
21 Službeni glasnik Grada Osijeka br. 9 od 12. srpnja 2013.
Procjenjuje se da bi do tehničko-tehnoloških katastrofa i velikih nesreća moglo doći uslijed požara i eksplozija, uzroci se ogledaju u nepravilnim postupcima u tehnološkom procesu, neispravnosti vučnih vozila i vagona, prometnih nesreća i drugih izvanrednih događaja. Posljedice događaja izražene su cijelom trasom prolaska željezničkog prometa kroz područje Grada Osijeka, odnosno same ograničene lokacije, gdje bi u gušće naseljenim gradskim četvrtima i mjesnim odborima došlo do stradavanja stanovništva i oštećenja objekata. Kritična mjesta su na ranžirno-rasporednom kolodvoru, 15. kolosijek i željezničkom mostu preko rijeke Drave. Matricom rizika procijenjena vjerojatnost katastrofe i velike nesreće u željezničkom prometu na području Grada Osijeka je srednjeg rizika. Plovnim putom na rijeci Dravi ne prevoze se opasne i štetne tvari, već se ugrožavanja mogu dogoditi uslijed neispravnosti brodova i ispuštanja naftnih derivata iz istih. Matricom rizika procijenjena vjerojatnost katastrofe i velike nesreće u riječnom prometu na području Grada Osijeka je neznatnog rizika.
Na području Grada Osijeka nalaze se dva infrastrukturna objekta izgrađena za zračni promet u neposrednoj blizini grada Osijeka: – Sportsko-poslovna zračna luka Osijek – Zračna luka Osijek - Klisa, otvorena za javni zračni promet. U zračnom prometu na području Grada Osijeka ne prevoze se opasne i štetne tvari, a uzroci nastanka katastrofa i većih nesreća ogledaju se u iskustvenim uzrocima avionskih nesreća. Matricom rizika procijenjena vjerojatnost katastrofe i velike nesreće u zračnom prometu na području grada Osijeka je srednjeg rizika.
5.4.3. Požar Obzirom na tehnologiju i instalirane kapacitete za proizvodnju, uskladištavanje i korištenje zapaljivih tekućina, plinova i ostalih tvari u pogonima i prostorima pravnih osoba na području Grada Osijeka postoji vrlo velika opasnost za nastajanje požara i tehnoloških eksplozija. Najveća opasnost za nastajanje požara i eksplozije postoji u pogonima tvrtki koje su razvrstane u IIA i IIB kategoriju ugroženosti od požara u kojima se radi o specifičnom tehnološkom postupku proizvodnje, u kojem se koriste lako zapaljivi gorivi materijali i kemikalije, pa su počevši od sirovina, poluproizvoda, pa sve do gotovih proizvoda, opasnosti za nastajanje požara i tehnološke eksplozije vrlo velike, odnosno građevine u kojima se okuplja veliki broj osoba. Rješenjem Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave Osječko- baranjske obavljeno je razvrstavanje građevina, građevinskih dijelova i prostora sveukupno 325 pravnih osoba u kategorije ugroženosti od požara kako slijedi: – u I kategoriju nije razvrstana ni jedna pravna osoba – u IIA kategoriju razvrstano je ukupno 5 pravnih osoba – u IIB kategoriju razvrstano je ukupno 6 pravnih osoba – u III kategoriju razvrstano je ukupno 73 pravnih osoba – u IV kategoriju razvrstano je ukupno 241 pravnih osoba. Pravne osobe u gospodarstvu glede povećane opasnosti za nastajanje i širenje požara su: – HEP d.d. Zagreb, Direkcija za proizvodnju, Sektor za termoelektrane TE-TO Osijek, Martina Divalta 203, Osijek – HNK Osijek, Županijska 9, Osijek
22 Službeni glasnik Grada Osijeka br. 9 od 12. srpnja 2013.
– INA-Industrija nafte d.d. Zagreb, SD Rafinerije i marketing, Sektor za dobavu nafte i logistiku, Služba skladištenja, PJ Skladišta, PC Osijek, Skladište Osijek, Vukovarska 306, Osijek – Kandit premijer d.o.o., Frankopanska 99, Osijek – KBC Osijek, Josipa Huttlera 4, Osijek – Saponia d.d., Matije Gupca 2, Osijek – Karolina d.o.o. Osijek, Vukovarska 209a, Osijek – Tvornica šećera Osijek d.o.o., Frankopanska 99, Osijek – Vodovod - Osijek d.o.o., Poljski put 1, Osijek – Trgovački centar „Emezzeta“ Osijek, Svilajska 36, Osijek – Mercator-H d.o.o. MC Osijek, Gacka 10, Osijek – Portanova Osijek, Svilajska 31a – Avenue Mall, Sv. L. B. Mandića, Osijek – Pro plin, Vinkovačka cesta bb, Brijest Navedene pravne osobe u gospodarstvu svojim značajkama pripadaju u II. kategoriju ugroženosti od požara. Na lokaciji tvrtke Pro plin d.o.o., zbog tehnologije punjenja propan-butan plina u čelične boce ili autocisterne, odnosno, pretakanjem tekućeg naftnog plina iz vagonskih cisterni u stabilne ležeće nadzemne spremnike, postoji vrlo velika opasnost za nastajanje požara i eksplozije. Osim lokacija navedenih pravnih osoba, povećana opasnost za nastajanje i širenje požara i nastajanje eksplozije postoji na lokacijama benzinskih postaja, na poljoprivrednim površinama zasijanim žitaricama i drugim zapaljivim kulturama, kao i na prostorima gdje se skladišti sijeno i slama za podastiranje stelje i prehranu stoke na farmama te na šumskom i poljoprivrednom zemljištu koje još nije razminirano. Šumsko zemljište je u vlasništvu Hrvatske šume d.o.o., UŠP Osijek, Šumarije Darda na GJ Darđanske šume i GJ Kopačevsko podunavske šume te Šumarije Osijek na GJ Osječke nizinske šume i GJ Osječke podravske šume, tako da se na tom zemljištu, temeljem Planova za tekuću godinu provode preventivne mjere zaštite od požara. Hrvatske šume d.o.o. Zagreb na području Grada Osijeka gospodare sa ukupno 12,84 ha šuma koje pripadaju u II. stupanj ugroženosti od požara (visoka opasnost za nastajanje požara), 957,25 ha šuma koje pripadaju u III. stupanj ugroženosti od požara (umjerena opasnost za nastajanje požara) i 560,14 ha šuma koje pripadaju u IV. stupnju ugroženosti od požara (vrlo mala do mala opasnost za nastajanje požara), sukladno Mjerilima za procjenu opasnosti od šumskog požara (NN br. 26/03). Na području Grada Osijeka manjim dijelom je šumsko zemljište u vlasništvu fizičkih osoba, a pripadaju u III. (umjerena opasnost za nastajanje požara) i IV. stupanj ugroženosti od požara (mala do vrlo mala opasnost za nastajanje i širenje požara). Tu se radi o malim površinama šuma, koje nemaju značajnijeg utjecaja na mogućnost nastajanja i širenja požara. Najviše zemljišta za koje postoji osnovana sumnja da je minirano tijekom agresije na Republiku Hrvatsku nalazi između naselja Brijest, Osijek i Tenja, između naselja Tenja i Sarvaša, okolo naselja Nemetin te naselja Tvrđavica i naselja Podravlje. Na području Grada Osijeka ima dovoljno izvorišta vode za gašenje požara. Naselja Josipovac, Višnjevac, Osijek, Nemetin, Tvrđavica i Podravlje mogu u neograničenim količinama koristiti vodu iz rijeke Drave, kao prirodni izvor s neograničenim količinama vode za gašenje požara. Gašenje požara vodom iz rijeke Drave moguće je tijekom cijele godine. Manju poteškoću može pričinjavati zaleđenost rijeke Drave u zimskim mjesecima, ali i tada postoji mogućnost probijanja površinskog sloja leda i crpljenja vode.
23 Službeni glasnik Grada Osijeka br. 9 od 12. srpnja 2013.
U gradskom naselju Osijek, kao prirodna pričuva vode, može se koristiti voda iz ciglarskih bajera, rekreativnog centra i sličnih akumulacija stajaće vode, kojih na području Osijeka ima ukupno 5 s više od 137.900 m3 vode. U naselju Tenja može se također koristiti pričuva stajaće vode iz ciglarskog bajera s količinom od najmanje 600 m3, a u naselju Sarvaš može se koristiti voda iz pozajmišne jame poduzeća Opeka d.d. Osijek u kojoj ima više od 5.000 m3 vode. Do svih navedenih izvorišta vode, osim do rijeke Drave, otežan je pristup vatrogasaca do površine vode, jer prilazi nisu uređeni, pa bi se vatrogasci morali kretati po obalnim pokosima koji su u većini slučajeva neuređeni. Osim navedenih prirodnih i umjetnih pričuva vode za gašenje požara u svim naseljima na području Grada Osijeka, izuzev gradskog naselja Osijek, postoje kopani bunari u dvorištima mještana iz kojih bi se u početku gašenja požara mogla crpiti voda. Međutim, količina vode i u bunarima ovisi o visini podzemnih voda, jer je u sušnom razdoblju i nivo vode u bunarima nizak. U svim naseljima na području Grada Osijeka izgrađena je vanjska hidrantska mreža, s izuzetkom naselja Nemetin s nedostatnom količinom vanjskih hidranata. Područje Grada Osijeka obzirom na vatrogasno djelovanje JPVP Grada Osijeka predstavlja jedno požarno područje s tri požarne zone u kojima djeluju tri središnja Dobrovoljna vatrogasna društva (DVD Osijek Donji Grad, DVD Osijek Gornji Grad i DVD Retfala Osijek): – I. požarna zona obuhvaća naselja Josipovac, Višnjevac i dio naselja Osijek (Retfala), – II. požarna zona obuhvaća naselja Brijest, Briješće, Tvrđavicu i dijelove naselja Osijek (Gornji grad, Blok centar I i II, Industrijska četvrt i Tvrđa), – III. požarna zona obuhvaća naselja Klisa, Nemetin, Sarvaš, Podravlje, Tenja i dijelove naselja Osijek (Sjenjak, Vijenac I.Meštrovića, Jug I i II, Donji grad i Zeleno polje). Za vatrogasno djelovanje u III. požarnoj zoni kao potpora DVD-u Osijek Donji grad, a u cilju poboljšanja efikasnosti te središnje dobrovoljne vatrogasne postrojbe na područjima naselja Klisa i Tenja, omogućeno je efikasno djelovanje DVD-a Tenja te je na području III. požarne zone planiran jedan požarni sektor za naselja Klisa i Tenja. Do svih značajnijih građevina i prostora može se stići u vremenu do 15 minuta nakon dojave požara.
6. Obvezni prostorni pokazatelji 6.1. Opći pokazatelji razvojnih kretanja 6.1.1. Demografska struktura A. Razmještaj i struktura stanovništva
Tablica 6.1.1.1. Kretanje stanovništva po popisima BROJ STANOVNIKA PO POPISNIM PODRUČJE INDEKSI GODINAMA 1991. 2001. 2011. 2001/1991. 2012/2001. Grad Osijek 129.792 114.606 107.784 88,30 94,05 OB Županija 367.193 330.506 304.899 90,01 92,25 Udio Grada 35.35 34,68 35,35 - - % Izvor podataka: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 1991. 2001. i 2011. godine
24 Službeni glasnik Grada Osijeka br. 9 od 12. srpnja 2013.
Publikacije iz popisa stanovništva, kućanstava i stanova 1991. godine (podatci obrađeni prema teritorijalnom ustroju županije 1997. godine
Tablica 6.1.1.2. Kretanje stanovništva po naseljima BROJ STANOVNIKA PO POPISNIM NASELJE INDEKSI GODINAMA 1991. 2001. 2011. 2001/1991. 2011/2001. Osijek 104.761 91.411 83.496 87,26 91,34 Brijest 1.029 1.248 1.183 121,28 94,79 Briješće 953 1.382 1.327 145,02 96,02 Josipovac 4.043 4.395 4.119 108,71 93,72 Klisa 419 463 324 110,50 69,98 Nemetin 400 177 133 44,25 75,14 Podravlje 467 358 345 76,66 96,37 Sarvaš 1.839 1.539 1.875 83,69 121,83 Tenja 7.663 6.747 7.401 88,05 109,69 Tvrđavica 1.014 750 570 73,96 76,00 Višnjevac 7.204 7.146 6.712 99,19 93,93 Ukupno Grad Osijek: 129.792 114.616 107.784 - - Izvor podataka: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 1991. 2001. i 2011. godine Publikacije iz popisa stanovništva, kućanstava i stanova 1991. godine (podatci obrađeni prema teritorijalnom ustroju županije 1997. godine
Tablica 6.1.1.3. Prirodni prirast stanovništva BROJ RAZLIKA BROJ PRIRODNI STANOVNIKA BROJ PO MIGRACIJSKI STANOVNIKA PRIRAST 2001. + STANOVNIKA POPISIMA SALDO 2001. 2001.–2011. PRIRODNI 2011. 2001.–2011. PRIRAST 114.616 -3.577 111.039 107.784 - 6.832 -3.255 Izvor podataka: Državni zavod za statistiku
B. Razmještaj i struktura domaćinstava Tablica 6.1.1.4. Kretanje domaćinstava po popisima BROJ DOMAĆINSTAVA PO POPISNIM PODRUČJE INDEKSI GODINAMA 1991. 2001. 2011. 2001/1991. 2011/2001. Grad Osijek 45.941 41.835 41.936 91,06 100,24 OB 123.336 113.583 110.921 92,09 97,66 Županija Udio Grada 37,25 36,83 37,81 - - % Izvor podataka: Državni zavod za statistiku, Popisi stanovništva 1991. 2001. i 2011. godine Publikacije iz popisa stanovništva, kućanstava i stanova 1991. godine (podatci obrađeni prema teritorijalnom ustroju županije 1997. godine
25 Službeni glasnik Grada Osijeka br. 9 od 12. srpnja 2013.
Tablica 6.1.1.5. Kretanje domaćinstava po naseljima PROSJEČNA BROJ DOMAĆINSTAVA PO NASELJE INDEKSI VELIČINA POPISNIM GODINAMA DOMAĆINSTAVA 1991. 2001. 2011. 2001/1991. 2011/2001. 1991. 2001. 2011. Osijek 38.362 34.220 33.913 89,20 99,10 2,73 2,672,46 Brijest 303 372391 122,77 105,11 3,40 3,353,03 Briješće 281 388391 138,08 100,77 3,39 3,563,39 Josipovac 1.194 1.315 1.376 110,13 104,64 3,39 3,342,99 Klisa 109 145109 133,03 75,17 3,84 3,192,97 Nemetin 126 66 48 52,38 72,73 3,17 2,682,77 Podravlje 159 122 124 76,73 101,64 2,94 2,932,78 Sarvaš 583 513627 87,99 122,22 3,15 3,002,99 Tenja 2.309 2.231 2.318 96,62 103,90 3,32 3,023,19 Tvrđavica 328 260 213 79,27 81,92 3,09 2,882,68 Višnjevac 2.187 2.203 2.335 100,73 105,99 3,29 3,242,87 Ukupno Grad Osijek: 45.941 41.835 41.936 - - 2,83 2,74 2,57 Izvor podataka: Državni zavod za statistiku, Popisi stanovništva 2011. godine Publikacije iz popisa stanovništva, kućanstava i stanova 1991. godine (podatci obrađeni prema teritorijalnom ustroju županije 1997. godine
6.1.2. Socijalno-gospodarska struktura Ekonomski razvoj Tablica 6.1.2.1. Ocjenjivanje i razvrstavanje jedinica lokalne samouprave prema razvijenosti – izvod za Grad Osijek VRIJEDNOSTI VRIJEDNOSTI POKAZATELJA U OSNOVNI POKAZATELJI POKAZATELJA ZA ODNOSU NA GRAD OSIJEK NACIONALNI PROSJEK Prosječni dohodak per capita 2006-2008. 28.628 112,3% Prosječni izvorni prihodi per capita 2006- 3.963 92,8% 2008. Prosječna stopa nezaposlenosti 2006-2008. 14,5% 98,8% Kretanje stanovništva 2001-1991. 89,6 95,0% Udio obrazovanog stanovništva u 73,5% 111,8% stanovništvu 16-65 godina 2001. Izvor podataka: MRREI – UIRR, Izračun JLS 15.07.2010.
6.2. Struktura naselja i područja za razvoj izvan naselja 6.2.1. Obilježja sustava naselja Tablica 6.2.1.1. Razmještaj, gustoća naselja i naseljenosti GUSTOĆA NASELJA (br. naselja/1000 GUSTOĆA NASELJENOSTI BROJ NASELJA km2) (st/km2) 11 0,063 615,91 Izvor podataka: Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Osijeka (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 12/12.)
26 Službeni glasnik Grada Osijeka br. 9 od 12. srpnja 2013.
6.2.2. Korištenje zemljišta u naseljima A. Površina naselja Tablica 6.2.2.1. Površina naselja
POVRŠINA UDIO GP U VELIČINA NAZIV POVRŠINA UKUPNOJ GP NASELJA NASELJA NASELJA (ha) POVRŠINI (ha) NASELJA Gradska naselja Osijek 5.893,05 2.899,92 49,21 Prijelazna – Josipovac 1.633,82 284,36 17,40 slabije Sarvaš 1.972,62 166,93 8,46 urbanizirana Tenja 4.918,24 501,90 10,20 naselja Višnjevac 759,97 234,22 30,82 Brijest 96,95 71,03 73,26 Briješće 352,09 86,52 24,57 Klisa 523,65 45,29 8,65 Seoska naselja Nemetin 691,45 265,40 38,38 Podravlje 264,61 54,19 20,48 Tvrđavica 393,55 119,89 30,46 UKUPNO: 17.500,00 4.729,65 27,03
GP - građevinsko područje naselja Izvor podataka: Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Osijeka (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 12/12.)
B. Građevinska područja (GP) Tablica 6.2.2.2. Građevinska područja naselja GRAĐEVINSKO NEIZGRAĐENI I NASELJE PODRUČJE NASELJA IZGRAĐENI DIO GP NEIZGRAĐENI, ALI (GP ) UREĐENI DIO GP UDIO U UDIO U UDIO U UKUPNOJ UKUPNOJ POVRŠINA UKUPNOJ POVRŠINA POVRŠINA (ha) POVRŠINI (ha) POVRŠINI (ha) POVRŠINI GRADA (%) GRADA (%) GRADA (%) Osijek 2.899,92 16,69 2.326,90 13,39 573,02 3,30 Brijest 71,03 0,41 53,17 0,31 17,86 0,10 Briješće 86,52 0,50 65,20 0,38 21,32 0,12 Josipovac 284,36 1,64 227,76 1,31 56,60 0,33 Klisa 45,29 0,26 36,97 0,21 8,32 0,05 Nemetin 265,40 1,53 81,22 0,47 184,18 1,06 Podravlje 54,19 0,31 37,38 0,22 16,81 0,10 Sarvaš 166,93 0,96 138,58 0,80 28,35 0,16 Tenja 501,90 2,89 406,27 2,34 95,63 0,55 Tvrđavica 119,89 0,69 104,78 0,60 15,11 0,09 Višnjevac 234,22 1,35 189,14 1,09 45,08 0,26 UKUPNO: 4.729,65 27,23 3.667,37 21,11 1.062,28 6,12 Izvor podataka: Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Osijeka (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 12/12.)
27 Službeni glasnik Grada Osijeka br. 9 od 12. srpnja 2013.
Tablica 6.2.2.3. Gustoća stanovništva po naseljima POVRŠINA BROJ STANOVNIKA U BROJ STANOVNIKA U GRAĐEVINSKOG ODNOSU NA NASELJE ODNOSU NA UKUPNU PODRUČJA NASELJA (GP ) IZGRAĐENU POVRŠINU GP (st/ha) (ha) POVRŠINU GP (st/ha) Osijek 2.899,92 0,035 35,88 Brijest 71,03 0,060 22,25 Briješće 86,52 0,065 20,35 Josipovac 284,36 0,069 18,08 Klisa 45,29 0,140 8,76 Nemetin 265,40 1,995 1,64 Podravlje 54,19 0,157 9,23 Sarvaš 166,93 0,089 13,53 Tenja 501,90 0,068 18,22 Tvrđavica 119,89 0,210 5,44 Višnjevac 234,22 0,035 35,49 UKUPNO: 4.729,65 0,044 29,39 Izvor podataka: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2011. godine Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Osijeka (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 12/12.)
6.2.3. Izdvojena građevinska područja (IPG) Tablica 6.2.3.1. Izdvojena građevinska područja izvan naselja UDIO POVRŠINA UKUPNA POVRŠINA IZDVOJENIH UKUPNA POVRŠINA I IZDVOJENIH GRAĐEVINSKIH PODRUČJA GRAĐEVINSKIH PODRUČJA GRAĐEVINSKIH PODRUČJA IZVAN NASELJA U UKUPNOJ NASELJA (ha) IZVAN NASELJA (ha) POVRŠINI GRAĐEVINSKIH PODRUČJA (%) 285,12 5.014,77 5,69 Izvor podataka: Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Osijeka (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 12/12.)
Tablica 6.2.3.2. Površina i udio izdvojenih građevinskih područja izvan naselja prema namjeni POVRŠINA NAMJENA UDIO (%) (ha) Gospodarska namjena 67,33 23,61 Ugostiteljsko-turistička namjena 2,23 0,78 Posebna namjena 124,08 43,52 Otpad 70,70 24,80 Površine infrastrukturnih sustava 20,23 7,10 Groblje 0,55 0,19 UKUPNO: 285,12 100 Izvor podataka: Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Osijeka (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 12/12.)
28 Službeni glasnik Grada Osijeka br. 9 od 12. srpnja 2013.
6.3. Postojeća infrastrukturna opremljenost 6.3.1. Prometna infrastruktura A. Cestovni promet
Tablica 6.3.1.1. Cestovni promet DULJINA UDIO CESTE NA POJEDINE CESTOVNA KATEGORIJA OZNAKA PODRUČJ KATEGORIJE OPIS CESTE GUSTOĆA CESTE CESTE U GRADA CESTE U (km/km2) OSIJEKA UKUPNOJ (km) DUŽINI (%) spojna cesta između A5 i Autocesta A5 0,8 0,005 0,2 D2 br. 011 Josipovac (DC34) – 9,8 Osijek (Z4085) br. 012 Osijek (Z4085) – DC-2 9,4 27,5 0,159 Osijek (DC417) br. 013 Osijek (DC417) – 8,3 Vukovar (DC55) br. 003 Karanac (DC212) – Državna cesta 2,5 Osijek (DC2) DC-7 6,0 0,035 br. 004 Osijek (DC2) – 3,5 Oveara (Z4085) DC-213 br.001 DC2 – Dalj (DC519) 7,1 0,041 br. 001 Osijek: Rječno DC-417 pristanište Osijek (Z4068) – 2,3 0,013 Nemetin (DC2) br. 001 DC2 – zračna luka DC-418 2,4 0,014 Klisa
br. 001 Osijek (DC2) – DC-518 4,2 0,024 Ivankovo (DC46) UKUPNO DRŽAVNE CESTE: 49,5 0,286 12,7 Naselje Osijek 162,4 0,938 Naselje Brijest 3,3 0,019 Naselje Briješće 3,4 0,020 Naselje Josipovac 9,6 0,055 Naselje Klisa 0,8 0,005 Nerazvrstana 59,9
cesta Naselje Sarvaš 6,8 0,039 Naselje Tenja 23,7 0,137 Naselja Tvrđavica- 2,7 0,016 Podravlje Naselje Višnjevac 18,6 0,107 Tucaničke ceste 12,7 0,073 3,3
29 Službeni glasnik Grada Osijeka br. 9 od 12. srpnja 2013.
Nerazvrstana cesta (bivše Područje Grada Osijeka 55,5 0,320 14,2 županijske ceste) Nerazvrstana cesta (bivše Područje Grada Osijeka 40,4 0,233 10,4 lokalne ceste) UKUPNO NERAZVRSTANE CESTE: 339,9 1,940 87,1 UKUPNO: 390,2 2,460 100 Izvor podataka: Hrvatske ceste d.o.o. Ispostava Osijek Grad Osijek, UO komunalno-stambeno gospodarstvo i promet te zaštitu okoliša, Odsjek za promet Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Osijeka (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 12/12.)
B. Željeznički promet Tablica 6.3.1.2. Željeznički promet DULJINA UDIO POJEDINE ŽELJEZNIČKE GUSTOĆA KATEGORIJE KATEGORIJA OZNAKA OPIS PRUGE NA ŽELJEZNIČKE ŽELJEZNIČKE ŽELJEZNIČKE ŽELJEZNI- ŽELJEZNIČKE PODRUČJU PRUGE PRUGE U PRUGE ČKE PRUGE PRUGE GRADA (km/km2) UKUPNOJ OSIJEKA (km) DUŽINI (%) Osijek – Beli Željeznička M301 Manastir 2,733 0,02 pruga od državna granica značaja za međunarodni Osijek – promet M302 Strizivojna – 5,345 0,03 Vrpolje UKUPNO željeznička pruga od značaja za 8,078 0,05 20,1 međunarodni promet: Željeznička pruga od značaja za R202 Varaždin – Dalj 23,424 0,14 58,3 regionalni promet Željeznička pruga od Vinkovci – L209 4,231 0,02 10,5 značaja za Osijek lokalni promet kolodvorski kolosijek Nemetin LUO – 2,384 0,01 Industrijski otpremništvo
kolosijek Nemetin kolodvorski kolosijek 2,027 0,01 Dravska obala UKUPNO industrijski kolosijek: 4,411 0,03 11,0 UKUPNO: 40,144 0,23 100 Izvor podataka: HŽ Infrastruktura d.o.o., Poslovno područje održavanja istok, Nadzorno središte Osijek
30 Službeni glasnik Grada Osijeka br. 9 od 12. srpnja 2013.
C. Zračni promet Tablica 6.3.1.3. Zračni promet VRSTA ZRAČNE KATEGORIJA ZRAČNE POVRŠINA ZRAČNE LUKE ZRAČNA LUKA LUKE LUKE (ha) cca 140,0 (cca 91,2 ha na Osijek - Klisa Međunarodna 4D području Grada Osijeka) Osijek - Čepin Sportska 2C cca 36,0 Izvor podataka: CCAA – Agencija za civilno zrakoplovstvo, Odjel aerodroma Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Osijeka (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 12/12.)
D. Riječni promet Tablica 6.3.1.4. Struktura riječnih luka i pristaništa POLOŽAJ LUKE / VRSTA LUKE / NAZIV LUKE / POVRŠINA LUKE / PRISTANIŠTA PRISTANIŠTA PRISTANIŠTA PRISTANIŠTA(ha/m2) (r.km.) Stara luka Osijek (Donji 18+420 do 18+800 cca 7,3 ha Državna luka Grad) Luka Osijek (Nemetin) 12+265 do 16+428 cca 58,0 ha Međunarodno Galija Osijek (Gornji 21+280 do 21+402 5.400 m2 putničko pristanište grad) Zimska luka 20+675 do 21+210 cca 55.000 m2 Športsko pristanište Retfala 23+090 do 23+300 cca 4.000 m2 Pristanište za potrebe tijela državne uprave, 16+600 do 17+000 odnosno hitnih službi Pristanište s postajom 16+450 do 16+600 za opskrbu plovila Izvor podataka: Lučka uprava Osijek Izmjene i dopune PPUGO-a i GUP-a Grada Osijeka, (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 12/12.)
Tablica 6.3.1.4. Plovni putevi KLASA PLOVNOG DULJINA PLOVNOG PUTA RIJEKA POLOŽAJ (r.km.) PUTA (km) Drava IV. 5+650 do 14+000 8,35 Drava III. 14+000 do 27+640 13,64 Izvor podataka: Agencija za plovne putove, Ispostava Slavonski Brod Izmjene i dopune PPUGO-a i GUP-a Grada Osijeka (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 12/12.)
31 Službeni glasnik Grada Osijeka br. 9 od 12. srpnja 2013.
E. Elektroničke komunikacije Tablica 6.3.1.5. Struktura baznih postaja BROJ BROJ BROJ BROJ BROJ BAZNIH NASELJE BAZNIH ANTENSKIH ANTENSKIH INDOOR POSTAJA NA 100 POSTAJA STUPOVA PRIHVATA SUSTAVA STANOVNIKA Osijek 68 7 39 5 0,08 Briješće 1 1 - - 0,08 Josipovac 4 3 - - 0,10 Klisa 1 1 - - 0,31 Sarvaš 1 1 - - 0,05 Tenja 4 2 1 - 0,05 Višnjevac 2 2 - 0,03 UKUPNO: 81 15 42 5 0,08 Izvor podataka: HAKOM
6.3.2. Energetska infrastruktura A. Opskrba električnim energijom Tablica 6.3.2.1. Struktura elektroopskrbnih vodova (dalekovoda) NAPONSKA DULJINA NAZIV POLOŽAJ UDIO (%) RAZINA (kV) (km) podzemni (kabelski) 665 0,4 (NN) nadzemni (zračni) 421 UKUPNO 0,4 kV: 1.086 72,0 podzemni (kabelski) 207 10(20) nadzemni (zračni) 82 UKUPNO 10(20)kV: 289 19,2 podzemni (kabelski) 47 35 nadzemni (zračni) 36,55 UKUPNO 35 kV: 83,55 5,5 DV Osijek 2 – Beli Manastir zračni dalekovod 1,86 DV Ernestinovo – Osijek 4 zračni dalekovod 7,30 DV Osijek 4 - Valpovo zračni dalekovod 8,40 DV Osijek 2 – Osijek 3 zračni dalekovod 8,40 110 DV Ernestinovo – Osijek 2/1 zračni dalekovod 4,54 DV Ernestinovo – Osijek 2/2 zračni dalekovod 4,55 KB Osijek 1 – Osijek 3 zračni dalekovod 4,23 UKUPNO 110 kV zračni: 39,28 DV Osijek 3 – Osijek 4 kabelski dalekovod 5,86 UKUPNO 110 kV: 45,14 3,0 DV Ernestinovo – Pecs - 400 zračni dalekovod 3,84 0,3 dvostruki UKUPNO: 1.508 100 Izvor podataka: HEP – Operator distribucijskog sustava d.o.o., Elektroslavonija Osijek, Služba za razvoj i investicije, Odjel za razvoj mreže HEP – Operator prijenosnog sustava d.o.o., Prijenosno područje Osijek
32 Službeni glasnik Grada Osijeka br. 9 od 12. srpnja 2013.
Tablica 6.3.2.2. Broj transformatorskih stanica (TS) obzirom na naponsku razinu UKUPAN BROJ NAPONSKA RAZINA TS (kV) BROJ TS PREMA VLASNIŠTVU TS HEP d.d. OSTALI VLASNICI 110/35 1 - 1 110/35/10 1 - 1 110/10(20) 2 - 2 35/10 2 9 11 20/0,4 1 - 1 10(20)/0,4 351 86 437 UKUPNO: 358 95 453 Izvor podataka: HEP – Operator distribucijskog sustava d.o.o., Elektroslavonija Osijek, Služba za razvoj i investicije, Odjel za razvoj mreže HEP – Operator prijenosnog sustava d.o.o., Prijenosno područje Osijek
B. Opskrba plinom Tablica 6.3.2.3. Struktura plinovoda DULJINA PLINOVODNE NASELJE MREŽE U NASELJIMA DULJINA MAGISTRALNIH PLINOVODA (km) (km) DONJI MIHOLJAC - BELIŠĆE -
OSIJEK OSIJEK Osijek 265,630 - - Brijest 6,172 - - Briješće 9,365 - - Josipovac 26,575 - - Klisa - - - Nemetin - - - Podravlje - Tvrđavica 11,440 - - Sarvaš 15,281 - - Tenja 45,759 - - Višnjevac 28,118 - - UKUPNO: 408,340 15,95 2,31 Izvor podataka: PLINACRO d.o.o. Operator plinskoga transportnog sustava HEP – Plin d.o.o. Osijek
C. Opskrba toplinskom energijom Tablica 6.3.2.4. Struktura toplinske energije DULJINA VRELOVODNE MREŽE NASELJE OSIJEK DULJINA PAROVODNE MREŽE (km) (km) UKUPNO: 7,7 46,5 Izvor podataka: HEP – Toplinarstvo d.o.o., Pogon Osijek
33 Službeni glasnik Grada Osijeka br. 9 od 12. srpnja 2013.
6.3.3. Opskrba vodom i odvodnja otpadnih voda A. Opskrba pitkom i tehnološkom vodom Tablica 6.3.2.5. Struktura javne vodoopskrbne mreže prema naseljima DULJINA VODOOPSKRBNE MREŽE NASELJE POTROŠNJA PITKE VODE (l/st/danu) (km) Osijek 265,2 170 Brijest 5,3 140 Briješće 8,6 125 Josipovac 20,5 140 Klisa 3,8 150 Nemetin 3,3 70 Podravlje 4,6 150 Sarvaš 18,1 140 Tenja 55,0 130 Tvrđavica 3,5 170 Višnjevac 22,2 150 UKUPNO: 410,1 1.535 Izvor podataka: Vodovod Osijek d.o.o.
Tablica 6.3.2.6. Korištenje voda u procesu proizvodnje (za potrebe proizvodnje tehnološke vode) LOKACIJA DOZVOLJENI OPSEG KORIŠTENJA KONCESIONAR ZAHVATA (m3/god) 450.000,00 HEP – Proizvodnja d.o.o., TE-TO rijeka Drava 500.000,00 HEP - Toplinarstvo d.o.o. rijeka Drava 10.000,00 Saponija d.d. rijeka Drava 200.000,00 Tvornica šećera Osijek d.o.o. rijeka Drava 2,000.000,00 Meggle Hrvatska d.o.o. zdenac 120.000,00 Osijek – Koteks d.d., lokacija zdenac 2.200,00 Panonija Osječka pivovara d.d. zdenac 650.000,00 Benetton croatia d.o.o. zdenac 650.000,00 TBG beton d.o.o. zdenac 10.000,00 UKUPNO: 4,592.200,00 Izvor podataka: Hrvatske vode, Vodnogospodarski odjel za Dunav i donju Dravu, Vodnogospodarska ispostava za mali sliv „Vuka“
34 Službeni glasnik Grada Osijeka br. 9 od 12. srpnja 2013.
B. Pročišćavanje otpadnih voda Tablica 6.3.2.7. Struktura kanalizacijske mreže prema naseljima
NASELJE DULJINA JAVNE KANALIZACIJSKE MREŽE (km) Osijek 194,002 Brijest 4,322 Briješće - Josipovac 18,287 Klisa - Nemetin 2,702 Podravlje 2,685 Sarvaš 13,404 Tenja 19,289 Tvrđavica 4,524 Višnjevac 20,581 UKUPNO: 279,796 Izvor podataka: Vodovod Osijek d.o.o.
Tablica 6.3.2.8. Struktura melioracijskih kanala prema naseljima DULJINA KANALA ZA DULJINA KANALA ZA DETALJNU NASELJE OSNOVNU MELIORACIJSKU MELIORACIJSKU ODVODNJU (km) ODVODNJU (km) Osijek, Nemetin, Brijest 72,039 - Briješće 6,879 8,805 Josipovac, Višnjevac 49,758 22,385 Klisa 8,867 3,260 Sarvaš 1,330 5,082 Tenja 85,015 47,090 Tvrđavica - Podravlje 4,965 - UKUPNO: 228,853 110,747 Izvor podataka: Hrvatske vode, Vodnogospodarski odjel za Dunav i donju Dravu, Vodnogospodarska ispostava za mali sliv „Vuka“ i Vodnogospodarska ispostava za mali sliv „Baranja“
6.3.4. Gospodarenje otpadom Tablica 6.3.4.1. Struktura odlagališta otpada POVRŠINA VRSTA NAZIV STATUS STATUS ODLAGALIŠTA ODLAGALIŠTA ODLAGALIŠTA OPERATIVNOSTI SANACIJE (ha) Odlagalište Lončarica Velika 7,7 aktivno u tijeku komunalnog otpada Odlagalište građevinskog i Sarvaš 4,5 zatvoreno priprema inertnog otpada UKUPNO: 12,2 Izvor podataka: Agencija za zaštitu okoliša, Odjel za otpad Grad Osijek, UO komunalno-stambeno gospodarstvo i promet te zaštitu okoliša, Odsjek za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Osijeka (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 12/12.)
35 Službeni glasnik Grada Osijeka br. 9 od 12. srpnja 2013.
Tablica 6.3.4.2. Površina odlagališta otpada i status sanacije
NAZIV ODLAGALIŠTA POVRŠINA ODLAGALIŠTA (ha) STATUS SANACIJE Lončarica Velika 7,7 u tijeku Sarvaš 12,0 priprema Nemetin 7,0 priprema Filipovica 2,9 priprema UKUPNO: 29,6 Izvor podataka: Agencija za zaštitu okoliša, Odjel za otpad Grad Osijek, UO komunalno-stambeno gospodarstvo i promet te zaštitu okoliša, odsjek za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Osijeka (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 12/12.)
Tablica 6.3.4.3. Sanacija divljih odlagališta od 2007. do 2012. godine GODINA 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. POVRŠINA 1.400 3.400 8.200 6.749 14.500 1.400 ODLAGALIŠTA (m2) Izvor podataka: Unikom d.o.o.
6.4. Korištenje i zaštita značajnih prostora 6.4.1. Korištenje prirodnih resursa A. Poljoprivreda Tablica 6.4.1.1. Poljoprivredno zemljište prema kategorijama POVRŠINA POVRŠINA UDIO POLJOPRIVREDNO POLJOPRIVREDNOG POLJOPRIVREDNOG POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTE ZEMLJIŠTA PO ZEMLJIŠTA (ha) ZEMLJIŠTA (%) STANOVNIKU (ha/st) osobito vrijedno 3.662,22 35,82 0,034 obradivo tlo vrijedno obradivo tlo 3.172,90 31,03 0,029 ostala obradiva tla 3.065,10 29,98 0,028 ostalo poljoprivredno tlo 324,64 3,17 0,003 UKUPNO: 10.224,86 100 0,094 Izvor podataka: Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Osijeka (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 12/12.)
B. Šumarstvo Tablica 6.4.1.2. Šumsko zemljište POVRŠINA POVRŠINA UDIO ŠUMSKOG ŠUMSKOG ŠUMSKO ZEMLJIŠTE ŠUMSKOG ZEMLJIŠTA (%) ZEMLJIŠTA PO ST. ZEMLJIŠTA (ha) (ha/st) šume gospodarske namjene 1.721,48 9,90 0,016 Izvor podataka: Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Osijeka (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 12/12.)
36 Službeni glasnik Grada Osijeka br. 9 od 12. srpnja 2013.
C. Vode Tablica 6.4.1.3. Vodne površine POVRŠINA ŠUMSKOG VRSTA VODNE POVRŠINA VODA UDIO POVRŠINA ZEMLJIŠTA PO ST. POVRŠINE (ha) VODA (%) (ha/st) riječne vode 168,26 0,97 0,0015 Izvor podataka: Hrvatske vode, Vodnogospodarski odjel za Dunav i donju Dravu, Vodnogospodarska ispostava za mali sliv „Vuka“, Osijek Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Osijeka (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 12/12.)
D. Mineralne sirovine Tablica 6.4.1.4. Broj i površina eksploatacijskih polja po vrstama mineralnih sirovina NAZIV BROJ POVRŠINA VRSTA MINERALNE EKSPLOATACIJSKOG EKSPLOATACIJSKI EKSPLOATACIJSKOG SIROVINE POLJA H POLJA POLJA (ha) Ciglarska glina Sarvaš 1 40,0 Izvor podataka: Ured državne uprave u Osječko-baranjskoj županiji, Službe za gospodarstvo
6.4.2. Zaštićene prirodne vrijednosti Tablica 6.4.2.1. Zaštićeni objekti prirodnih vrijednosti VRSTA BROJ NAZIV POVRŠINA (ha) Park prirode 1 „Kopački rit“ - dio Regionalni park 1 Mura-Drava - dio Perivoj kralja Tomislava, Osijek Spomenik parkovne 3 Park Petra Krešimira IV, Osijek arhitekture Park oko dvorca Adamović, Tenja UKUPNO: 5 2.124,08 Izvor podataka: Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Uprava za zaštitu prirode Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Osijeka (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 12/12.)
Tablica 6.4.2.2. Nacionalne ekološke mreže VRSTA BROJ NAZIV (OZNAKA) POVRŠINA (ha) Kopački rit (HR 2000394) Područja važna za divlje svojte 3 Dravska šuma (HR 2000396) i stanišne tipove - dijelovi Drava – šire područje (HR 5000013) Međunarodno važno područje Podunavlje i donje Podravlje (HR 1 za ptice - dio 1000016) UKUPNO: 4 3.035,05 Izvor podataka: Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Uprava za zaštitu prirode Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Osijeka (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 12/12.)
37 Službeni glasnik Grada Osijeka br. 9 od 12. srpnja 2013.
Tablica 6.4.2.3. Potencijalna Natura 2000 područja VRSTA BROJ NAZIV (OZNAKA) POVRŠINA (ha) Kopački rit (HR 2000394) Predložena područja od 3 Donji tok Drave (HR 2001308) značaja za Zajednicu (pSCI) Dunav - Vukovar (HR 2000372) Područje posebne zaštite Podunavlje i donje Podravlje (HR 1 (SPA) 1000016) UKUPNO: 4 2.493,65 Izvor podataka: Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Uprava za zaštitu prirode
6.4.3. Kulturna dobra Tablica 6.4.3.1. Struktura registriranih kulturnih dobara BROJ ZAŠTIĆENIH NEPOKRETNIH OBNOVLJENA KULTURNA UGROŽENA KULTURNA DOBRA KULTURNIH DOBRA DOBARA BROJ UDIO (%) BROJ UDIO (%) 114 24 21,05 17 14,91 Izvor podataka: Ministarstvo kulture , Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Osijeku
6.5. Dokumenti prostornog uređenja 6.5.1. Pokrivenost prostornim planovima Tablica 6.5.1.1. Pokrivenost prostornim planovima (PP) BROJ PP PLANIRANIH BROJ PLANIRANIH RAZINA PLANA BROJ VAŽEĆIH PP ZA STAVLJANJE VAN PP SNAGE PPPPO 1 - - PPUG 1 - - GUP 1 - - UPU 6 4 - DPU 9 3 3 UKUPNO: 18 7 3 Izvor podataka: Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Osijeka (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 12/12.)
38 Službeni glasnik Grada Osijeka br. 9 od 12. srpnja 2013.
Tablica 6.5.1.2. Aktivnosti na izradi prostornih planova od zadnjeg izvješća (2006. godine) BROJ BROJ PP BROJ DONESENIH BROJ PP U RAZINA PLANA STAVLJENIH DONESENIH PP IZMJENA I IZRADI VAN SNAGE DOPUNA PP PPPPO 1 - - - PPUG - 3 - - GUP 1 2 - - UPU 4 2 1 - DPU/PUP 4 1 3 5 UKUPNO: 10 8 4 5 Izvor podataka: Grad Osijek, UO za urbanizam i graditeljstvo Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Osijeka (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 12/12.)
6.5.2. Provedba prostornih planova Tablica 6.5.2.1. Vrsta i broj pojedinačno izdanih akata prostornog uređenja VRSTA AKTA BROJ IZDANIH AKATA 2011. GODINA 2012. GODINA* Prostorno uređenje Ovjera parcelacijskog elaborata 2 - Lokacijska dozvola 100 / 1 u radu 56 / 20 u radu Produljenje lokacijske dozvole 14 5 / 1 u radu Izmjene i dopune lokacijske dozvole 14 5 / 5 u radu Rješenje o utvrđivanju građevne čestice 62 / 1 u radu 52 / 25 u radu Upravni akti Rješenje o izvedenom stanju 36 / 2 u radu 31 / 189 u radu Rješenje o promjeni namjene 1 - Rješenje o uvjetima građenja 95 58 / 39 u radu Rješenje o izmjenama i dopunama uvjeta 7 7 / 2 u radu građenja Produljenje rješenja o uvjetima građenja 4 2 Neupravn Potvrda o parcelaciji 81 71 / 2 u radu i akti Uvjerenje o čestici 161 165 / 15 u radu UKUPNO PROSTORNO UREĐENJE: 577 / 4 u radu 452 / 313 u radu Graditeljstvo Ovjera etažnog elaborata 10 - Građevinska dozvola 13 / 2 u radu 16 / 2 u radu Izmjene i dopune građevinske dozvole 5 / 1 u radu 3 / 1 u radu Rješenje o promjeni investitora 3 2 Upravni Rješenje za građenje 54 40 / 1 u radu akti Produljenje građevinske dozvole 1 4 Dozvola za uklanjanje 3 / 1 u radu 4 / 2 u radu Uporabna dozvola 93 64 / 16 u radu Odbijeni zahtjev za uvjerenje o vremenu 5 6 / 1 u radu gradnje građevine Neupravn Ovjera etažnog elaborata 105 67 / 4 u radu i akti Potvrda glavnog projekta 89 / 4 u radu 32 / 16 u radu Izmjene i dopune potvrde glavnog 27 12 / 1 u radu projekta
39 Službeni glasnik Grada Osijeka br. 9 od 12. srpnja 2013.
Potvrda o dostavi završnog izvješća 98 / 3 odbijena 84 / 12 u radu nadzornog inženjera Uvjerenje za uporabu 26 15 / 1 u radu Uvjerenje o vremenu gradnje 30 20 / 9 u radu / 8 u radu i UKUPNO GRADITELJSTVO: 538 369 / 65 u radu 3 odbijena / 12 u radu UKUPNO 1115 821 / 378 u radu i 3 odbijena * Podatci za 2012. godinu zaključno s 01.11.2012. Izvor podataka: Grad Osijek, UO za provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje
6.5.3. Inspekcijski nadzor Tablica 6.5.3.1. Vrsta i broj rješenja građevinske inspekcije BROJ DONESENIH RJEŠENJA VRSTA RJEŠENJA 2011. GODINA 2012. GODINA* Rješenje o obustavi gradnje 2 1 Rješenje o uklanjanju 20 18 Rješenje o prekidu postupka 1 - Rješenje o otklanjanju oštećenja 2 1 Rješenje o obustavi postupka 1 1 Rješenje o odbacivanju žalbe - 2 UKUPNO: 26 23 * Podatci za 2012. godinu zaključno s 01.11.2012. Izvor podataka: Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, Uprava za inspekcijske poslove, Sektor građevinske inspekcije, Područna jedinica u Osijeku – Služba Osječko-baranjske županije
III. ANALIZA IZRADE I PROVEDBE I DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA 1. Izrada dokumenata prostornog uređenja 2007. godine stupio je na snagu novi Zakon o prostornom uređenju i gradnji (NN br. 76/07., 38/09., 55/11., 90/11., 50/12.) na osnovu kojeg je došlo do znatnih izmjena u dijelovima prostorno planske dokumentacije. Značajna promjena odnosi se na potrebu izrade Zakonom propisanih urbanističkih planova uređenja za sve neuređene i neizgrađene površine građevinskih područja većih od 5.000 m2, a koje je potrebno utvrdi prostornim planom uređenja. Sukladno navedenom Zakonu pokretanje postupka izrade prostornih planova i/ili izmjene i dopune postojećih planova moguće je na osnovu donošenja zasebnih odluka za svaki plan, odnosno izmjenu i dopunu postojećeg plana. Odluka se nije morala donositi samo za planove čija je izrada planirana važećim Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru, a koji su se izrađivali temeljem tog Programa. Zadnji Program mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada Osijeka (2006. – 2010.) (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 5/06.) važio je do srpnja 2010., a novi nije napravljen, budući je Zakonom propisana samo izrada Izvješća o stanju u prostoru, kao dokumenta praćenja stanja u prostoru, a koje se izrađuje sukladno podzakonskom aktu (pravilniku). Potrebno je još istaknuti kako Zakonom u dokumente prostornog uređenja lokalne razine nije uvršten generalni urbanistički plan. Sukladno tome, Zakon je omogućio izradu izmjena i dopuna važećih generalnih urbanističkih planova, ali ne i izradu novih, kao i mogućnost
40 Službeni glasnik Grada Osijeka br. 9 od 12. srpnja 2013. ostanka na snazi važećih generalnih urbanističkih planova i njihovih izmjena i dopuna najviše 10 godina od stupanja na snagu Zakona (do 1. listopada 2017. godine). Ovaj Zakon, kao i njegove izmjene i dopune donio je još niz promjena koje neće biti istaknute u ovom Izvješću. Prostorni planovi imaju snagu i pravnu prirodu podzakonskog propisa. Za područje Grada Osijeka važe dokumenti prostornog uređenja državne razine, a koje donosi Hrvatski sabor: Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske koju je donio Hrvatski sabor na sjednici održanoj 27. lipnja 1997. godine, kao i Izmjene i dopune Strategije prostornog uređenja Republike Hrvatske (NN br. 96/12.) Program prostornog uređenja Republike Hrvatske donio je Hrvatski sabor na sjednici održanoj 7. svibnja 1999. godine (NN br. 50/99.), kao i Izmjene i dopune Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske (NN br. 96/12.) Prostorni plan Park prirode „Kopački rit“ (NN br. 24/06.) – na prostoru Grada Osijeka nalazi se 0,3% površine parka prirode „Kopački rit“. Dokumenti prostornog uređenja regionalne razine, a koje donosi Skupština Osječko-baranjske županije: Prostorni plan uređenja Osječko-baranjske županije (Županijski glasnik br. 1/02., 4/10.). Kao dokument prostornog uređenja lokalne razine, a koje donosi Gradsko vijeće Grada Osijeka, donesen je: Prostorni plana uređenja Grada Osijeka (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 8/05., 5/09., 17a/09.- ispr., 12/10., 12/12.), a na osnovu njega i ostali prostorni planovi lokalne razine. Zadnjim izmjenama i dopunama Prostornog plana uređenja Grada Osijeka (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 12/12.), kao dokumenta prostornog uređenja lokalne razine, utvrđeno je slijedeće stanje prostornih planova: važeći prostorni planovi: o Prostorni plan Park prirode „Kopački rit“ (NN br. 24/06.) o Generalni urbanistički plan grada Osijeka (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 5/06., 12/06.-ispr, 1/07.-ispr., 12/10. i 12/12.) o Urbanistički plan uređenja područja između željezničke pruge i južne obilaznice u Osijeku („Retfala-jug“, I. etapa zapadni dio) (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 05/07.) o Urbanistički plan uređenja područja između Južne obilaznice i željezničke pruge u Osijeku („Retfala – jug“ – II. etapa istočni dio) (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 05/09.) o Urbanistički plan uređenja područja između Južne obilaznice i „S“ ceste u Osijeku (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 05/09.) o Urbanistički plan uređenja „Prostora sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku - Donji grad“ (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 4/03. i 12/10.) o Urbanistički plan uređenja središta Osijeka (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 7/00., 5/02., 6/04. i 3/12.) o Urbanistički plan uređenja osječke Tvrđe (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 16/11.) o Detaljni plan uređenja Industrijska četvrt Zapad (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 15/11.) o Detaljni plan uređenja bloka omeđenog Istarskom, Vukovarskom, Trpimirovom Ulicom (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 6/03. i 2/04.)
41 Službeni glasnik Grada Osijeka br. 9 od 12. srpnja 2013.
o Detaljni plan uređenja „Uske njive“ Osijek (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 7/95., 1/98., 2/99., 4/00. i 4/04.) o Detaljni plan uređenja rekreacijskog centra uz Kupsku ulicu (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 9/08.) o Detaljni plan uređenja dijela Industrijske četvrti u Osijeku (Službeni glasnik"Grada Osijeka br. 5/99., 2/00. i 6/11.) o Detaljni plan uređenja sportsko-rekreacijskog kompleksa „Gradski vrt“ u Osijeku (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 6/02. i 3/04.) o Detaljni plan uređenja Industrijska četvrt Jug (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 2/03.) o Detaljni plan uređenja prostora „Luka-Donji grad“ u Osijeku (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 2/09.) o Detaljni plan uređenja prostora „Tehnika-beton“ (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 15/11.) prostorni planovi u postupku izrade, temeljem odluke i Programa mjera: o Izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja područja između Južne obilaznice i „S“ ceste u Osijeku (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 05/09.) - Odluka o izradi izmjena i dopuna UPU-a područja između Južne obilaznice i „S“ ceste u Osijeku (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 14A/10.) – izrada Nacrta prijedloga o Detaljni plan uređenja područja „Retfala - jug“, kao podloga za urbanu komasaciju - Odluka o izradi DPU-a „Retfala - jug“, u Osijeku (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 3/12.) – izrada Nacrta prijedloga o Detaljni plan uređenja područja uz Sljemensku i Snježničku ulicu, kao podloga za urbanu komasaciju - Odluka o izradi DPU-a područja uz Sljemensku i Snježničku ulicu u Osijeku (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 17/11.) – izrada Nacrta prijedloga o Detaljni plan uređenja naselja uz Jablaničku ulicu u Osijeku, kao podloga za urbanu komasaciju – temeljem Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada Osijeka (2006. – 2010.) (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 5/06.) – izrada Nacrta prijedloga za II. ponovljenu raspravu planirani su slijedeći prostorni planovi: o PPPPO Rekreacijskog područja Drava o Urbanistički plan uređenja prostora Jug IV o Urbanistički plan uređenja prostora bivše „Tvornice žigica“ o Urbanistički plan uređenja prostora bivše ljevaonice o Urbanistički plan uređenje dijela naselja Višnjevac o Detaljni plan uređenje dijela naselja Tenja za potrebe urbane komasacije planovi kojima se utvrđuje obveza stavljanja van snage: o Provedbeni urbanistički plan stambenog naselja Jug IV Osijek („Službeni glasnik“ Općine Osijek br. 6/83. i 4/90.) o DPU središta Donjeg grada u Osijeku (Službeni glasnik br. 4/97. i 4a/99.) o DPU Blok centra II u Osijeku (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 6/04.)
42 Službeni glasnik Grada Osijeka br. 9 od 12. srpnja 2013.
1.1. Prostorni plan uređenja Grada Osijeka (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 8/05., 5/09., 17a/09.- ispr., 12/10., 12/12.) Nakon donošenja Prostornog plana uređenja Grada Osijeka 2005. godine, kao najvažnijeg dokumenta prostornog uređenja lokalne razine, slijedile su tri veće ili manje izmjene i dopune (2009., 2010. i 20012. godine). Izmjenama i dopunama nisu se mijenjali strateški elementi razvoja Grada. Izmjenama i dopunama Prostornog plana uređenja Grada Osijeka 2009. godine Plan se usklađivao sa zahtjevima Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN br. 76/07.), posebnim propisima, uvjetima i mjerama zaštite nadležnih ministarstava i ustanova, zahtjevima pravnih osoba s javnim ovlastima, zahtjevima i potrebama javnih poduzeća te pojedinačnim i grupnim inicijativama, prijedlozima i primjedbama. Korigirana su (proširena) građevinska područja naselja Osijek, Briješće, Josipovac, Sarvaš, Tenja, Tvrđavica i Višnjevac te formirana izdvojena građevinska područja: gospodarske namjene – ugostiteljsko – turističke za potrebe auto-kampa (uz Biljsku cestu) – građevine za biološku obradu otpada (kompostana) i odlagalište komunalnog otpada pogodnog za kompostiranje – promjena lokacije zbog imovinsko–pravnih odnosa nastalih novom katastarskom izmjerom – građevine za skladištenje, obradu i oporabu građevnog otpada i odlagalište inertnog otpada, na lokaciji zapadno od naselja Sarvaš – izdvojeno građevinsko područje infrastrukturnih sustava za uređaj za pročišćavanje tehnoloških otpadnih voda (lagune), sjeverno od željezničke pruge u Nemetinu. Izvršena je analiza izgrađenih i neizgrađenih dijelova građevinskih područja na temelju dostavljenih katastarskih planova, orto-foto snimaka i obilaska terena, a u skladu s odredbama Zakona. Korigirani su infrastrukturni sustavi sukladno posebnim propisima i zahtjevima nadležnih tijela i potrebama javnih poduzeća. Uvršteni su podatci zaštićenih i vrijednih dijelova prirode i korigirani podatci zaštićenih nepokretnih kulturnih dobara. Sukladno Zakonu, definirani su planovi za koje postoji obveza izrade na području obuhvata PPUGO-a na temelju Zakona i PPOBŽ-a. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Osijeka 2010. godine bile su ciljane i odnosile su se na: proširenja izdvojenog građevinskog područja komunalnog odlagališta otpada Lončarica Velika proširenja izdvojenog građevinskog područja k.o. Tenja (osiguranje prostora za izgradnju Centra za gospodarenje otpadom); usuglašavanja razvojnih potreba i interesa korisnika područja Luke Osijek, Slobodne zone i drugih korisnika. Zadnje izmjene i dopune donešene su u prosincu 2012. godine. Izmjene i dopune također su bile ciljane. Plan se usklađivao sa Zakonom i ostalim važećim propisima te Izmjenama i dopunama PPOBŽ-a te zahtjevima pravnih i fizičkih osoba. Ove izmjene i dopune rađene su na novim geodetskim podlogama (Državne topografske karte 1:25000 i pregledne topografske karte Osječko-baranjske županije i digitalni katastarski planovi naselja Grada Osijeka). Značajnije izmjene odnosile su se na utvrđivanje provedbenih planova (UPU-a i DPU-a za potrebe provedbe urbane komasacije) čija je izrada propisana Zakonom te kao rezultat analize izgrađenih i neizgrađenih dijelova građevinskih područja određenih Zakonom i kriterijima iz
43 Službeni glasnik Grada Osijeka br. 9 od 12. srpnja 2013.
PPOBŽ-a. prema zahtjevima PPOBŽ-a razgraničenje prostora izvršeno je na temelju sljedećih kategorija: izgrađeni dijelovi građevinskog područja neizgrađeni i neuređeni dijelovi građevinskog područja neizgrađeni, ali uređeni dijelovi građevinskog područja. Korigirane su granice izdvojenih građevinskih područja odlagališta otpada u Nemetinu i Lončarica Velika te građevinskih područja naselja Osijek i Klisa. Ukinuti su pojedini prometni koridori i planirani novi u svrhu kvalitetnijeg iskorištenja ili povezivanja prostora te sukladno Zakonu o cestama i podzakonskim aktima. Korigiran je rang prometnica prema Zakonu o javnim cestama, prema kojem na području velikog grada lokalne i županijske ceste postaju nerazvrstane i u nadležnosti lokalne samouprave, dok državne ceste zadržavaju svoj rang i ostaju u nadležnosti Hrvatskih cesta.
1.2. Generalni urbanistički plan grada Osijeka (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 5/06., 12/06.-ispr, 1/07.-ispr., 12/10. i 12/12.) Generalni urbanistički plan grada Osijeka donesen je 2006. godine, kao najvažniji dokument prostornog uređenja lokalne razine, uz Prostorni plan uređenja Grada Osijeka. Tada važećim Zakonom, koji je regulirao prostorno uređenje, određeno je da generalni urbanistički plan utvrđuje temeljnu organizaciju prostora, zaštitu prirodnih, kulturnih i povijesnih vrijednosti, korištenje i namjenu površina s prijedlogom prvenstva njihovog uređenja. Nadalje, određeno je da generalni urbanistički plan određuje način i oblike zaštite i korištenja, uvjete i smjernice za uređenje i zaštitu prostora, mjere za unapređenje i zaštitu okoliša, područja s posebnim prostornim i drugim obilježjima te druge elemente od važnosti za područje grada. U skladu s navedenim i važećim Prostornim planom uređenja Grada Osijeka konstatiran je značaj grada Osijeka u regiji, a time i prostorni, gospodarski, infrastrukturni i ostali elementi koji moraju biti određeni na ovoj razini prostorno-planske dokumentacije. Utvrđeno je da je problematika racionalnog korištenja i zaštite prostora dobrim dijelom vezana uz veličinu prostora koji je obuhvaćen granicama građevinskog područja naselja te je kao cilj utvrđeno optimalno korištenje građevinskog područja naselja. U tom cilju potrebno je: postizanje većeg stupnja iskorištenosti građevinskog zemljišta unutar postojećeg građevinskog područja i sprečavanje svakog daljnjeg neopravdanog širenja usmjeravanje gradnje unutar postojećeg građevinskog područja na dijelove koji su već opremljeni komunalnom infrastrukturom očuvanje i revitalizacija zaštićenih urbanih cjelina i pojedinih građevina te zaštićenih dijelova prirode zaštita postojećih i stvaranje novih ambijentalnih vrijednosti. Ciljevi prostornog razvoja grada Osijeka bazirani su na demografskom razvoju, značaju posebnih funkcija grada, prostornoj i gospodarskoj strukturi te unapređenju uređenja grada i komunalne infrastrukture. Na osnovu studija i konkretnih rezultata popisa stanovništva 2001. godine zaključeno je da se dogodio demografski slom, kao posljedica ratnih i poslijeratnih događanja. Prema tome, moguće je očekivati ne baš povoljnu demografsku budućnost, a planirati kvantitativne i kvalitativne promjene na duži rok vrlo je složeno i teško. Pretpostavke budućeg demografskog razvitka izrađene su u dvije varijante od kojih se jedna oslanja na čistu demografsku komponentu, a druga uključuje i pretpostavke da će se dogoditi pozitivni pomaci u ukupnom
44 Službeni glasnik Grada Osijeka br. 9 od 12. srpnja 2013. razvitku i da će se ipak početi realizirati smjernice i mjere populacijske politike donešene kroz dokumente na državnoj razini. Budući Osijek ima ulogu središta županije, cilj plana je sačuvati stečene i omogućiti povećanje vrijednosti grada kao središta znatno šireg prostora no što su to granice Grada kao jedinice lokalne samouprave pa i Županije. Osijek ima iznadprosječno razvijene središnje uslužne funkcije kojima će i ubuduće zadovoljavati potrebe stanovnika grada, ali i stanovnika šire regije koji mu gravitiraju, ali i dalje je nužno graditi niz kulturnih, obrazovnih, znanstvenih, športskih i drugih građevina od značenja za grad i županiju. Za sve te funkcije (upravne, pravosudne, odgojno-obrazovne, sveučilišne, zdravstveno- socijalne, sportsko-rekreacijske, kulturne, vjerske, političke, financijske, komunalne, prometne, trgovačke, ugostiteljske) i nadalje je potrebno osigurati prostore za gradnju pripadajućih građevina i uređenje potrebnih površina. Posebno se ističu neizgrađene površine: javni prostor u gradu i javne zelene površine. Suvremeni grad, složena je mreža brojnih individualnih identiteta te javnih prostora i zelenih površina. Svi oni se doživljavaju u uzajamnom djelovanju iz čega rezultira ukupni zajednički identitet grada. Položaj Osijeka, kao značajnog prometnog i infrastrukturnog čvorišta, kako u regionalnom, tako i u međunarodnom smislu također uzrokuje znatne potrebe u prostoru. Prostorna struktura grada već je određena, kao i glavna urbana obilježja, pa je jedan od bitnih ciljeva poboljšavanje kvalitativnih značajki već formirane prostorne strukture. Potrebno je planirati i omogućiti poboljšavanje tih značajki i racionalnije korištenje već angažiranog prostora te onih koji su ostali neuređeni ili neizgrađeni, proizvodnih objekata koji su napušteni i prazni ili prepušteni spontanim procesima formiranja različitih oblika poduzetničkih inicijativa te gospodarsko reaktiviranje postojeće industrijske strukture. Temeljna obilježja plana u odnosu na prostornu organizaciju jesu slojevitost i međuzavisnost pojedinih elemenata plana koja utječe na koncept rješenja cjeline grada, ali ima značaj i na razini pojedinih gradskih predjela. Gradski prostori predviđeni za gradnju planiraju se s nekoliko osnovnih odrednica: stanovanjem kao pretežitom namjenom izmiješanošću stanovanja i ostalih gradskih funkcija, kao što su javne i društvene namjene, poslovne, proizvodne i ugostiteljsko-turističke namjene, sport i rekraecija, s tim da intenzitet mješovitosti namjena nije posebno stupnjevan jednonamjenskim zonama posebnih obilježja (gospodarstvo, sport i rekreacija, znanstveno-obrazovne, prometne, isl.) u kojima u pravilu nije planirano stanovanje. Važan element organizacije prostora su neizgrađene površine oblikovane i uređene kao javni parkovi i šetališta, prostori uz Dravu i bajere, zaštićene prirodne vrijednosti i nepokretna kulturna dobra. Za prostornu organizaciju grada posebno je važan smještaj uz obale Drave, trase željezničke pruge, lokacija kolodvora u središtu grada, izvedena obilaznica i planirani koridor autoceste Vc s čvorom zapadno od Osijeka. Svi ti elementi uspostavljaju veze grada na prometnice najvišeg nivoa usluge. Ova je činjenica iskorištena za planiranje novih zona pretežno gospodarskih namjena, koje zbog specifičnih tehnoloških i prometnih zahtjeva, traže izdvojene prostore.
45 Službeni glasnik Grada Osijeka br. 9 od 12. srpnja 2013.
Za prostor je značajan učinak razvoja tzv. male privrede. Pravilnim lociranjem, afirmativnim rubnim uvjetima te raznolikošću sadržaja, a često poistovjećivanjem lokacije stanovanja i rada, mogu se stvoriti zanimljivi i gradu dobrodošli prostori. Grad bi trebao omogućavati prostorno uređenje i poticati razvitak takvih djelatnosti u kojima se najbolje valorizira ljudski potencijal, a raspoloživi resursi, tržišni uvjeti, lokacijske i druge pogodnosti te tehnički napredak i znanje najbolje se mogu iskoristiti. Poželjni i korisni sudionici razvitka biti će one djelatnosti koje će nalaziti optimalne pogodnosti za smještaj u gradu i koje će moći podnositi veće lokacijske troškove. U gospodarskom razvitku grada posebnu važnost imaju ne samo gospodarske djelatnosti, već i sinergija s naizgled neprofitnim i potrošačkim djelatnostima, kao što su kultura, znanost, umjetnost i druge, koje daju fizionomiju suvremenog grada, sposobnog za sudjelovanje i konkurenciju u značajnim manifestacijama, što će privlačiti ljude iz cijeloga svijeta. Najznačajniji kompleksni razvojni prostori grada u kojima je planirana nova gradnja na desnoj obali Drave su neizgrađeni prostori sjeverno od obilaznice te prostori transformacije uz željeznički koridor. Prostor na lijevoj obali Drave planiran je za rekreaciju. Za raznolike gospodarske sadržaje i nadalje su planirana područja uz riječnu državnu luku (Nemetin), a za pretežno poslovne sadržaje prostori uz jugozapadni i zapadni ulaz u grad. Transformacija i prenamjena dijelova područja postojećeg grada doprinijet će poboljšanju urbaniteta, povoljnijoj namjeni i racionalnosti u pogledu opremanja, kako komunalnom tako i društvenom infrastrukturom. Orijentaciju grada na razvoj duž obala Drave planom se želi pospješiti i zapadno i istočno od danas uređenih prostora. To se u zapadnom dijelu grada odnosi na cijeli prostor uzvodno od Zimske luke, stambenim, mješovitim, javnim ili sportsko rekreacijskim sadržajima. U istočnom dijelu su to područja od nekadašnje riječne luke do Zelenog polja. Gradnju treba usmjeriti u programom predviđena područja te u tom smislu pripremiti i na vrijeme rješavati imovinsko-pravne odnose. Posebnu pažnju treba posvetiti uređenju zelenih i rekreacijskih površina naselja, uređenju biciklističkih i pješačkih staza. Uređenje prostora naselja treba planirati i provoditi na temelju utvrđenih prostornih mogućnosti i optimalnog iskorištenja prostora, uz osiguranje prostora javne namjene i opremanje infrastrukturom. Prilikom razrade koncepcija prostornog razvoja i određivanja planskih mjera u prostornim planovima naselja (osobito gradova) treba uvažiti: mogućnost korištenja prostora u odnosu na izgrađenost: izgrađeni prostori, nedovršeni dijelovi izgrađenih cjelina, područja za rekonstrukciju, neizgrađeni prostori potrebe javnih funkcija, društvenih djelatnosti, prometa i infrastrukture te potreban prostor za njihovu realizaciju potrebe pripreme i uređenja zemljišta za izgradnju. U cilju podizanja razine komunalne opremljenosti grada potrebno je: izgraditi hijerarhijski sređenu i funkcionalnu prometnu mrežu za pješački, biciklistički i motorni promet, koja zadovoljava zahtjeve unutarnjeg izvorno ciljnog i tranzitnog prometa u gradu izgraditi i organizirati površine i građevine za promet u mirovanju koji zadovoljavaju potrebe grada i pojedinih njegovih cjelina sukladno potrebama organizirati javni prijevoz putnika
46 Službeni glasnik Grada Osijeka br. 9 od 12. srpnja 2013.
izgraditi terminale i građevine za ostale vidove prometa koji sudjeluju u prometnom sustavu grada razvijati vodoopskrbni sustav, sustav odvodnje otpadnih voda te elektroenergetski, plinoopskrbni i telekomunikacijski sustav u skladu s razvojem naselja održavati tehnički transport izgrađenih infrastrukturnih sustava osigurati organizirano prikupljanje otpada u svim naseljima. Nakon donošenja Generalnog urbanističkog plana grada Osijeka 2006. godine, uslijedile su dvije izmjene i dopune Plana, 2010. i 2012. godine, koje nisu utjecale na strateške elemente razvoja grada.
1.3. Urbanistički plan uređenja središta Osijeka (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 7/00., 5/02., 6/04. i 3/12.) Zadnje izmjene i dopune Plana podrazumijevale su usklađenje s Izmjenama i dopunama GUP-a grada Osijeka (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 12/10.), a time i Izmjenama i dopunama PPOBŽ-a (Županijski glasnik br. 01/02. i 4/10.), Zakonom o prostornom uređenju i gradnji (NN br. 76/07., 38/09., 55/11., 90/11. i 50/12.) te posebnim propisima. Značajnije izmjene odrazile su se na koncepciju uređenja zapadnih blokova, uređenje prostora uz rijeku Dravu i uređenje prostora sjeverno od Šamačke ulice (tzv. Zimska luka). Plan je fleksibilnije odredio namjenu površina, ali u okviru zaštite prostornih vrijednosti. Središte Osijeka multifunkcionalni je prostor, a zadatak urbanističkog plana uređenja je osigurati i razviti naslijeđenu, povijesnu raznolikost sadržaja, uz podizanje opće oblikovne i funkcionalne kvalitete: prepoznavanje, zaštita i očuvanje povijesnih i kulturnih vrijednosti prostora zaštita karakteristične mreže – urbane matrice središta grada primarna zaštita urbanističke i građevne tipologije (građevinski pravci, visina izgradnje, interpolacija) podizanje gradograditeljskih značajki središta Osijeka, kao bitno različitih prostora u blokovima istočno od Županijske ulice, koji po značajkama imaju urbani karakter i „zapadnih blokova“ zapadno od Županijske ulice, kao urbanog prostora s ruralnim karakteristikama, a koje treba dovesti u ravnotežu prožimanje i „preklapanje“ prostora i funkcija te njihova raznovrsnost važne su kategorije u promišljanju i scenariju razvoja središta grada u oblikovanju prostora, „zelene površine“ treba planirati kao raznolike tipove parkovne arhitekture, a ne slučajne i nedefinirane „ostatke“ prostora u namjeni površina utvrditi realan i prihvatljiv (arhitektonski, urbanistički, ekonomski i sl.) oblik urbane rekonstrukcije, interpolacije i nove gradnje, posebno u izgrađenim prostorima „zapadnih blokova“, zadržavajući i afirmirajući obvezni građevinski pravac, visinu gradnje te mogućnosti gradnje izvan regulacijskog pravca itd. afirmirati zatečeni oblik „stanovanja i življenja“ u ulici, odnosno bloku, uz potpunu afirmaciju urbanih elemenata: javnog (ulica), polujavnog (predvrt) i privatnog (zgrada i dvorište, odnosno vrt) podizanje razine i ujednačavanje urbane i komunalne opremljenosti čitavog prostora središta grada afirmacija postojećih i građenje novih pješačkih zona i biciklističkih staza, linija javnog i taxi prijevoza
47 Službeni glasnik Grada Osijeka br. 9 od 12. srpnja 2013.
problem prometa u mirovanju (parkiranje i garažiranje), u principu, rješavati u okviru vlastite čestica, odnosno u prostorima javnih garaža, u pravilu, ispod razine terena s ozeljenjavanjem i uređenjem prostora u razini terena kolni promet rješavati u okviru postojećih uličnih koridora promet dovesti u sklad s ambijentalnim i ekološkim mogućnostima i kulturnim značenjem i vrijednostima prostora. Plan je potrebno uskladiti s planovima šireg područja.
1.4. Urbanistički plan uređenja osječke Tvrđe (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 16/11.) Osječka Tvrđa je arhitektonsko-urbanistički definirana cjelina velike spomeničke vrijednosti, upisana u Registar zaštićenih kulturnih dobara RH kao zaštićeno kulturno dobro i predložena za upis u Listu svjetske baštine, što je bio razlog izrade urbanističkog plana uređenja. Na području obuhvata ovog Plana prostorna struktura je najvećim dijelom definirana. Od novih građevina planirana je gradnja javne garaže istočno od Ulice kneza Trpimira (koja treba rasteretiti jezgru Tvrđe od prometa u mirovanju) te moguće interpolacije na upražnjenim građevnim česticama ili nedovoljno definiranim prostorima. Omogućena je rekonstrukcija i restitucija povijesnih građevina, a sve prema arhivskim nacrtima i konzervatorskim uvjetima. Za potrebe izrade Plana izrađena je Konzervatorska podloga kojom su određena osnovna koncepcijska rješenja prostornog uređenja. Program gradnje i uređenja prostora ima za cilj zaštitu povijesnog prostora i njegove karakteristične morfološke i tipološke izgradnje, nastale na osnovi bogate graditeljske tradicije, a zasniva se na sanaciji ili adaptaciji u okviru kojih se može vršiti konzervacija, restauracija, restitucija, ili rekonstrukcija postojećih zgrada. Zaštita Tvrđe podrazumijeva konzervatorski pristup čiji je cilj sprječavanje devastacije i propadanja pojedinih građevina i Tvrđe kao cjeline (restauracija i konzervacija građevina), odnosno očuvanje njezinih izvornih urbanističko-arhitektonskih, povijesnih, umjetničkih i estetskih vrijednosti. Kao ciljevi zaštite istaknuto je zadržavanje stanovanja i proširenje tradicijskog obrta, trgovine i turističke ponude, kao i očuvanje izvornih namjena u najvrjednijim građevinama i kompleksima povijesne jezgre. Jezgru Tvrđe potrebno je pretvoriti u miran, ali aktivan dio grada sa stambenim, poslovnim, obrazovnim i turističkim sadržajima, koji će biti primjereni životu kulturno-povijesnog centra. Planirano je prometno rasterećenje, sanacija, rekonstrukcija i građenje novih infrastrukturnih sustava, uređenje javnih gradskih prostora kao što su trgovi i ulice, sanacija i obnova karakteristične povijesne urbane opreme i opremanje javnih prostora novom urbanom opremom visokokvalitetne izrade i oblikovanja primjerenog ambijentu povijesne jezgre. Na osnovu ovoga proveden je i Natječaj za idejno oblikovno rješenje urbane opreme i njezin prostorni raspored u Tvrđi, Osijeku 2012. godine. U okviru planskih postavki, gradnja na području povijesne jezgre temelji se na uvažavanju vlasničkih odnosa, poštujući u najvećoj mogućoj mjeri očuvanje postojeće parcelacije kao jednu od važnijih komponenti zaštite i očuvanja urbane koncepcije povijesne matrice jezgre. Potrebno je donošenje i provođenje ekonomskih mjera koje će poticati gospodarenje jezgrom i koje će, uz očuvanje ukupnih povijesnih vrijednosti postati generator obnove i revitalizacije.
48 Službeni glasnik Grada Osijeka br. 9 od 12. srpnja 2013.
1.5. Urbanistički plan uređenja „Prostora sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku - Donji grad“ (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 4/03. i 12/10.) Ovaj Plan izrađen je za potrebe razvoja Sveučilišta J. J. Strossmayera na prostoru kompleksa bivše vojarne „Drava“. Osnovni Plan donesen je 2003. godine, a sukladno „Programu obnove i razvitka Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku do 2010. godine“, donesene su izmjene i dopune ovog plana s ciljem prenamjene postojećih i planiranih građevina u javnu i društvenu namjenu, odnosno namjenu koja omogućuje gradnju sveučilišnih sadržaja u skladu s aktualnim razvojnim programima. Grad Osijek u studenom 2012. godine donio je Odluku o izradi novih izmjena i dopuna Plana (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 12/12.), a kao razlozi za izmjenu navedene su potrebe za povećanje smještajnih kapaciteta studenata (gradnja novih studentskih domova) i novih fakulteta, zbog povećanja broja sveučilišnih studija te omogućavanje gradnje novih parkirališnih mjesta u uličnim koridorima i prostorima planiranim za druge namjene. Navedeno bi se osiguralo izmjenom namjene površina na dijelu prostora u obuhvatu Plana.
1.6. Ostali urbanistički planovi uređenja Prostor obuhvaćen Urbanističkim planom uređenja područja između željezničke pruge i južne obilaznice u Osijeku („Retfala-jug“, I. etapa zapadni dio) (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 05/07.), Urbanističkim planom uređenja područja između Južne obilaznice i željezničke pruge u Osijeku („Retfala – jug“ – II. etapa istočni dio) (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 05/09.) i Urbanističkim planom uređenja područja između Južne obilaznice i „S“ ceste u Osijeku (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 05/09.), kao neizgrađeni prostor, predstavlja najznačajniji kompleksni razvojni prostor grada u kojem se planira nova izgradnja. To je prostor u kojem se prožimaju funkcije stanovanja i gospodarske (poslovne i proizvodne) namjene te javne zelene površine, što doprinosi poboljšanju urbaniteta, racionalnosti u pogledu opremanja komunalnom infrastrukturom, smanjuju dužine prometnih putova u smislu relacije stanovanje – posao i sl. Tako zamišljen prostor predstavlja stvaranje novih ambijentalnih vrijednosti, koje bi se mogle odraziti i na demografska kretanja i rast u smislu kvalitete, a ne samo kvantiteta. Prostor karakterizira mogućnost dobre prometne povezanosti s ostalim dijelovima grada i pruža mogućnost dobre infrastrukturne opremljenosti te uvjete koji bi bili prihvatljivi za razvijanje i gradnju poslovnih sadržaja, kojima bi se privukla kvalitetna struktura stanovništva te smanjio postotak nezaposlenosti u gradu. Dio prostora Urbanističkog plana uređenja područja između željezničke pruge i južne obilaznice u Osijeku („Retfala-jug“, I. etapa zapadni dio) definira je izgradnjom trgovačkog centra „Portanova“, dok je za preostali dio prostora između željezničke pruge i Južne obilaznice u tijeku postupak izrade detaljnog plana uređenja, kao podloge za urbanu komasaciju, zbog složenih imovinsko-pravnih odnosa (velik broj privatnih vlasnika). Donošenjem detaljnog plana, navedeni urbanistički planovi mogu se staviti van snage, što je planirano i Odlukom o izradi DPU-a „Retfala - jug“, u Osijeku (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 3/12.). U tijeku je izrada Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja područja između Južne obilaznice i „S“ ceste u Osijeku, kojom se mijenja namjena dijela prostora iz sportsko- rekreacijske i proizvodne u gospodarsku namjenu, koja omogućuje veću fleksibilnost u korištenju zemljišta zapadne gospodarske zone grada. Namjera grada je da kroz uređenje gospodarskih zona vrati tradicionalne proizvodne sadržaje (prehrambena, metalna, drvna,
49 Službeni glasnik Grada Osijeka br. 9 od 12. srpnja 2013. tekstilna industrija i sl.) privlačenjem domaćih i stranih ulagača u cilju smanjenja nezaposlenosti i podizanja životnog standarda građana. Zbog situacije s imovinsko-pravnim odnosima na prostoru obuhvata plana, ove izmjene i dopune imaju za cilj definirati obuhvat detaljnog plana uređenja kao podlogu za urbanu komasaciju (najvjerojatnije rješenje je planiranje dva detaljna plana zbog brzine donošenja i realizacije u fazama). Plan je potrebno uskladiti sa zadnjim izmjenama i dopunama prostornih planova šireg područja.
1.7. Detaljni planovi uređenja Detaljni plan uređenja dijela Industrijske četvrti u Osijeku (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 5/99., 2/00. i 6/11.), Detaljni plan uređenja Industrijska četvrt Jug (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 2/03.) i Detaljni plan uređenja Industrijska četvrt Zapad (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 15/11.) predstavljaju tri faze uređenja prostora i razvoja grada uz Južnu obilaznicu. Prostor u obuhvatu navedenih planova jedinstven je, slobodan i uglavnom neizgrađen, a koristi se kao poljoprivredno zemljište. Dio prostora, uz Drinsku, Krbavsku i Trpimirovu ulicu te Južnu obilaznicu je izgrađen („Mc drive“, „Billa“, benzinske stanice, „Metro“ te ranije izgrađeni sadržaji javne i društvene namjene uz Drinsku i Krbavsku ulicu), a izgrađene su i prometnice u smjeru istok-zapad (Gacka ulica,kao produžetak Divaltove ulice i dio intrazonske ceste od Trpimirove ulice do „Metro-a“). Detaljni plan uređenja Industrijska četvrt Zapad donesen je kao podloga za urbanu komasaciju. Detaljni plan uređenja rekreacijskog centra uz Kupsku ulicu (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 9/08.) donesen je u svrhu određivanja uvjeta za građevine sportske namjene te sanaciju i rekonstrukciju postojećih sportskih sadržaja i komunalne infrastrukture. Detaljni plan uređenja prostora „Luka – Donji grad“ u Osijeku (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 2/09.) donesen je u svrhu urbane obnove prostora koji se koristi kao riječna pretovarna luka, a na osnovu prethodno izrađene Studije uređenja prostora stare luke "Tranzit" Osijek. Zbog svog povoljnog urbanističkog položaja i planiranog izmještanja stare luke te potreba okolnih postojećih sadržaja (bolnica), ovaj prostor planiran je za gradnju stambenih, javnih i društvenih – kulturnih sadržaja (koncertna dvorana), gospodarskih – ugostiteljsko-turističkih sadržaja (restoran), infrastrukturnih sadržaja u funkciji prometa u mirovanju (javna garaža) i riječnog prometa (putničko i komunalno pristanište). Nakon izmještanja lučkih i pratećih sadržaja te izgradnjom komunalnog pristaništa i obaloutvrde, koja bi povezala gornjogradsko i donjogradsko šetalište uz rijeku Dravu, ovaj prostor postaje urbanistički privlačan – prostor uz Rijeku Dravu sa zelenim površinama, javnim i društvenim i turističkim sadržajima te mogućnošću kvalitetnog stanovanja, prostor dobre prometne povezanosti s ostalim dijelovima grada, dobre infrastrukturne opremljenosti i različitih okolnih postojećih sadržaja (bolnica, blizina sveučilišnog campusa, središta Donjeg grada i Tvrđe). Detaljni plan uređenja prostora „Tehnika-beton“ (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 15/11.) izrađen je na temelju Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada Osijeka (2006.- 2010.) (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 5/06.), a čija je potreba donošenja bila propisana Generalnim urbanističkim planom grada Osijeka iz razloga transformacije bivšeg industrijskog kompleksa u nove, za prostor prihvatljivije sadržaje. Sve detaljne planove potrebno je uskladiti sa zadnjim izmjenama i dopunama prostornih planova šireg područja, a Detaljni plan uređenja Industrijska četvrt Jug dodatno sa Zakonom i
50 Službeni glasnik Grada Osijeka br. 9 od 12. srpnja 2013. postojećom situacijom na terenu, odnosno uskladiti trasu i položaj dijela Gacke ulice s postojećim stanjem, čime će doći i do izmjene dijela građevnih čestica.
2. Provedba dokumenata prostornog uređenja Od zadnjeg Izvješća Grad Osijek je, temeljem Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN br. 76/07., 38/09., 55/11., 90/11., 50/12.) i Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada Osijeka (2006. – 2010.) (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 5/06.), donio: Generalni urbanistički plan grada Osijeka (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 5/06.) 4 nova urbanistička plana uređenja: o Urbanistički plan uređenja područja između željezničke pruge i južne obilaznice u Osijeku („Retfala-jug“, I. etapa zapadni dio) (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 05/07.) o Urbanistički plan uređenja područja između Južne obilaznice i željezničke pruge u Osijeku („Retfala – jug“ – II. etapa istočni dio) (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 05/09.) o Urbanistički plan uređenja područja između Južne obilaznice i „S“ ceste u Osijeku (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 05/09.) o Urbanistički plan uređenja osječke Tvrđe (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 16/11.) 4 nova detaljna plana uređenja: o Detaljni plan uređenja rekreacijskog centra uz Kupsku ulicu (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 9/08.) o Detaljni plan uređenja prostora „Luka – Donji grad“ u Osijeku (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 2/09.) o Detaljni plan uređenja Industrijska četvrt Zapad (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 15/11.) o Detaljni plan uređenja prostora „Tehnika-beton“ (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 15/11.) 3 izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Osijeka (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 5/09., 17A/09.-ispr., 12/10. i 12/12.) 2 izmjene i dopune Generalnog urbanističkog plan grada Osijeka i 2 ispravke greške (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 5/06., 12/06.-ispr, 1/07.-ispr., 12/10. i 12/12.) 2 izmjene i dopune urbanističkih planova uređenja: o Urbanistički plan uređenja „Prostora sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku - Donji grad“ (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 12/10.) o Urbanistički plan uređenja središta Osijeka (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 3/12.) 1 izmjene i dopune detaljnog plana uređenja: o Detaljni plan uređenja dijela Industrijske četvrti u Osijeku (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 5/99., 2/00. i 6/11.) U postupku donošenja su 4 plana, od toga 1 urbanistički plan uređenja i 3 detaljna plana uređenja: o Izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja područja između Južne obilaznice i „S“ ceste u Osijeku (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 05/09.) – izrada Nacrta prijedloga o Detaljni plan uređenja područja „Retfala - jug“, kao podloga za urbanu komasaciju – izrada Nacrta prijedloga
51 Službeni glasnik Grada Osijeka br. 9 od 12. srpnja 2013.
o Detaljni plan uređenja područja uz Sljemensku i Snježničku ulicu, kao podloga za urbanu komasaciju – izrada Nacrta prijedloga o Detaljni plan uređenja naselja uz Jablaničku ulicu u Osijeku, kao podloga za urbanu komasaciju – izrada Nacrta prijedloga za II. ponovljenu raspravu
Izvan snage stavljeno je 5 planova, od toga 3 detaljna plana uređenja i 2 provedbena urbanistička plana: o Detaljni plan uređenje dijela naselja A. Cesarca u Osijeku (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 11/06.) o Provedbeni urbanistički plan „Tvrđa – Osijek“ (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 11/06.) o Provedbeni urbanistički plan bloka omeđenog Ulicama J. Huttlera, Cara Hadrijana, rijekom Dravom te željezničkim mostom i prugom u Osijeku (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 2/09.) o Detaljni plan uređenje središta Retfale (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 16/11.) o Detaljni plan uređenja sjeverozapadnog dijela zone skladišta i servisa uz ulicu Sv. L. B. Mandića (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 16/11.). Iz navedenog se može zaključiti da se od 2006. godine aktivnije prostupilo donošenju novih prostornih planova i izmjenama i dopunama važećih planova. Povećane aktivnosti oko donošenja novih planova i izmjena i dopuna važećih, rezultat su očekivanog jačanja gospodarskih aktivnosti i intenziviranje gradnje, naročito višestambenih zgrada od strane pravnih i fizičkih osoba te gospodarskih sadržaja na razini malog i srednjeg poduzetništva. Aktivnosti na povećanoj gradnji obilježje su prvog dijela razdoblja koje se analizira u ovom Izvješću, dok drugi dio razdoblja, od cca 2009. godine, karakterizira stagnacija u gradnji bilo koje vrste, kao rezultat opće krize i recesije. Budući se nagovješta izlazak iz recesije, ovo je bilo pravo razdoblje za pripremu prostorno planske dokumentacije, kao osnove za planski usmjerenu gradnju na određenim područjima, kako bi se prostor iskoristio što kvalitetnije i pod nadzorom, a uz što manje negativne posljedice za okolinu. Nekoliko izmjena i dopuna strateških dokumenata prostornog uređenja u proteklom razdoblju, a koje su rezultat usklađenja, prvenstveno, sa Zakonom o prostornom uređenju i gradnji (NN br. 76/07., 38/09., 55/11., 90/11., 50/12.) i Izmjenama i dopunama Prostornog plana Osječko- baranjske županije (Županijski glasnik br. 4/10.), rezultiralo je neusklađenošću provedbenih planova, planova užih područja s planovima širih područja (Prostornoim planom uređenja Grada Osijeka i Generalnim urbanističkim planom grada Osijeka). Potrebno je naglasiti da problem neusklađenosti planova užeg područja, naročito starijih planova s planovima šireg područja, dovodi do problematike provođenja provedbenih planova, a samim tim i neusklađenost istih sa Zakonom o prostornom uređenju i gradnji. Pojedini provedbeni planovi, naročito PUP-ovi te provedbeni planovi doneseni 90-ih godina, neprovodivi su i potrebno ih je što prije staviti van snage te donijeti odluke o izradi novih provedbenih planova za prostore za koje postoji potreba, kao što je prostor Juga IV te onih za koji postoji i zakonska obveza donošenja plana. Ovim Izvješćem ne može se dati osvrt na zadnje izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Osijeka i Generalnog urbanističkog plana grada Osijeka koji su doneseni u prosincu 2012. godine, jer je protekao prekratko razdoblje njihove primjene.
52 Službeni glasnik Grada Osijeka br. 9 od 12. srpnja 2013.
3. Provedba drugih razvojnih i programskih dokumenata Od izrade zadnjeg Izvješća o stanju u prostoru Grada Osijeka (2004-2006.) (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 5/06), a temeljem Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada Osijeka (2006. – 2010.) (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 5/06.) donijeti su slijedeći značajniji dokumenti i akti koji imaju utjecaja na stanje u prostoru (uređenje prostora, zaštitu okoliša i izgled Grada): Odluka o gospodarenju građevinskim zemljištem (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 3/12.) Odluka o prodaji i sufinanciranju kupoprodajne cijene građevinskog zemljišta mladoj obitelji radi izgradnje vlastitog stambenog objekta na području grada Osijeka (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 6/11., 12/11. i 17/11.) Plan raspolaganja i kupovine građevinskog zemljišta za 2010 do 2013. godine (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 2/10., 7A/10., 3/11., 12/11. i 9/12.) Program izgradnje stanova u 2011. godini koji će se dodijeliti po listi kandidata za najam gradskih stanova (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 14/10. i 16/11.) Program izgradnje stanova u 2012. godini (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 17/11. i 12/12.) Program izgradnje stanova u 2013. godini (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 12A/12.) Odluka o komunalnom redu (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 14A/10.) Odluka o komunalnoj naknadi (Službeni glasnik br. 1/01., 10/01., 4/03., 9/09., 14A/10. i 10/12-pročišćeni tekst) Odluka o komunalnom doprinosu (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 6/04., 1/05., 12/06., 9/09., 9/11., 12/11., 7/12. i 10/12-pročišćeni tekst) Odluka o spomeničkoj renti (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 4/04., 6/11., 7/12.) Odluka o odlaganju građevnog otpada (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 4/10., 5/11.) Plan intervencija u zaštiti okoliša (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 3A/07.) Plan gospodarenja otpadom Grada Osijeka za razdoblje do 2015.godine (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 15/09.) Osim navedenog Grad Osijek, temeljem posebnih propisa, donio je: Strategiju gospodarskog razvitka grada Osijeka – od industrijskog do inteligentnog grada (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 10/08) Program olakšica i poticaja razvoja gospodarstva Grada Osijeka (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 10/08). Program aktivnosti za realizaciju ciljeva u okviru Strategije gospodarskog razvitka grada Osijeka (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 10/08). Program poticanja razvoja poduzetništva na području Grada Osijeka za razdoblje od 2010. do 2014. godine (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 7A/10). Program olakšica i poticaja investitorima u Industrijskoj zoni Nemetin (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 12A/12). Procjenu ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od katastrofa i velikih nesreća za područje grada Osijeka (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 9/10.) Plana zaštite i spašavanja Grada Osijeka (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 14A/10.) Procjenu ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija za područje grada Osijeka (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 7/12.) Plana zaštite od požara i tehnoloških eksplozija Grada Osijeka (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 7/12.) Pravilnik o zaštiti od požara Grada Osijeka (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 7/12.)
53 Službeni glasnik Grada Osijeka br. 9 od 12. srpnja 2013.
Za svaku kalendarsku godinu s mogućnošću izmjena i dopuna donosi se: Program gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture Program održavanja komunalne infrastrukture Program pripreme građevinskog zemljišta. Na osnovu navedenih Programa donose se Izvješća, također za svaku kalendarsku godinu: Izvješća o izvršenju Programa gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture Izvješća o izvršenju Programa održavanja komunalne infrastrukture Izvješća o izvršenju Programa pripreme građevinskog zemljišta. U nastavku slijedi kratki osvrt na značajnije dokumente koji imaju utjecaj na stanje u prostoru. 3.1. Odluka o komunalnom redu (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 14A/10.) Temeljem Zakona o komunalnom gospodarstvu (NN br. 36/95., 109/95., 21/96., 70/97., 128/99., 57/00., 129/00., 59/01., 26/03.- pročišćeni tekst, 82/04., 110/04., 178/04., 38/09. i 79/09.), Grad Osijek donio je Odluku o komunalnom redu. Nova Odluka o komunalnom redu nije ostvarila željene rezultate, jer kao niti prethodna, nije usvojila zahtjeve iz prethodnog Izvješća o stanju u prostoru. U tom Izvješću postavljeni su zahtjevi kojima bi se Odlukom o komunalnom redu preciznije propisivali i regulirali pojedini elemenati, koji značajno utječu na stanje u prostoru. Osim što nisu preciznije definirani pojedini elementi i sankcije u slučaju njihovog neprovođenja, ni djelatnost komunalnog redarstva nije na zadovoljavajućoj razini. Odluka o komunalnom redu propisuje uređenje naselja, održavanje čistoće i čuvanje javnih površina, korištenje javnih površina, sakupljanje, odvoz i postupanje sa sakupljenim komunalnim otpadom, uklanjanje snijega i leda i uklanjanje protupravno postavljenih predmeta te mjere za provođenje i kaznene odredbe. Osim toga, Odlukom se regulira i postavljanje reklama, plakata, ljetnih terasa, pokretnih naprava i sl. što bitno utječe na izgled i uređenje naselja. Dijelom zbog nedovoljno precizno postavljenih odredbi, kojima bi se regulirali kriteriji za pojedine elemente, dijelom zbog nepoštivanja odredbi Odluke i zbog nedovoljne svijesti pravnih i fizičkih osoba o potrebi čuvanja i uređivanja prostora, a dijelom zbog nedovoljne učinkovitosti djelatnosti komunalnog redarstva u provođenju važeće Odluke, Odluka o komunalnom redu nije rezultirala kvalitetnijim, prije svega čišćim i urednijim izgledom Grada Osijeka.
3.2. Plan gospodarenja otpadom Grada Osijeka za razdoblje do 2015.godine (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 15/09.) Ovaj dokument donesen je kao osnovni planski dokument glede gospodarenja otpadom, a u skladu s odredbama Zakona o otpadu (NN br. 178/04.,111/06., 60/08. i 87/09.). Na osnovu Plana gospodarenja otpadom Grada Osijeka podnose se godišnja izvješća o provedbi navedenog Plana. Kratki osvrt na Plan gospodarenja otpadom i Izvješća o provedbi navedenog Plana u 2011. godini dat je u točki 4.4. Gospodarenje otpadom.
3.3. Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od katastrofa i velikih nesreća za područje grada Osijeka (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 9/10.) Na osnovu Zakona o zaštiti i spašavanju (NN br. 174/04., 79/07. i 38/09.), Grad Osijek donio je Procjenu ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od katastrofa i
54 Službeni glasnik Grada Osijeka br. 9 od 12. srpnja 2013. velikih nesreća na osnovu koje je donesen Plana zaštite i spašavanja Grada Osijeka (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 12A/10.) Kratki osvrt na Procjenu i Plana zaštite i spašavanja dat je u točki 5.4. Područja potencijalnih i drugih nesreća, 5.4.1. Prirodne katastrofe i velike nesreće.
3.4. Procjena ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija za područje grada Osijeka (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 7/12.) Temeljem Zakona o zaštiti od požara (NN br. 92/10.), Grad Osijek donio je Procjena ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija. Na osnovu Procjene doneseni su Plan zaštite od požara i tehnoloških eksplozija Grada Osijeka (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 7/12.) i Pravilnik o zaštiti od požara Grada Osijeka (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 7/12.). Kratki osvrt na Procjenu dat je u točki 5.4. Područja potencijalnih i drugih nesreća, 5.4.2. Tehničko-tehnološke katastrofe i velike nesreće i 5.4.3. Požar.
4. Provedba zaključaka, smjernica i preporuka iz prethodnog Izvješća o stanju u prostoru jedinice lokalne samouprave Do stupanja na snagu novog Zakona o prostornom uređenju i gradnji 2007. godine, kao dokumenti praćenja stanja u prostoru izrađivali su se Izvješće o stanju u prostoru za dvogodišnje razdoblje i Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru najprije za dvogodišnje, a zatim za četverogodišnje razdoblje. Budući od 2006. godine nije rađeno Izvješće, a Programa mjera je važio do 2010. godine, u ovom Izvješću koristit će se zaključci, smjernice i preporuke iz prethodnog Izvješća o stanju u prostoru (2004-2006) (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 5/06.). i Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada Osijeka (2006. – 2010.) (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 5/06.).
4.1. Planovi Podatci o donošenju prostornih planova detaljno su prikazani u dijelu pod naslovom 2. Provedba dokumenata prostornog uređenja.
4.2. Natječaji Od izrade zadnjeg Izvješća o stanju u prostoru Grada Osijeka (2004-2006.) (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 5/06), a temeljem Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada Osijeka (2006. – 2010.) (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 5/06.) i odredbi GUP-a grada Osijeka (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 5/06., 12/06.-ispr, 1/07.-ispr., 12/10. i 12/12.) provedeni su slijedeći arhitektonski, urbanističko-arhitektonski i ostali natječaji: Natječaj za idejno urbanističko-arhitektonsko rješenje prostora oko željezničkog kolodvora u Osijeku (2006.) Natječaj za izradu idejnog arhitektonskog rješenja bazena Gradski vrt u Osijeku (2009.) Natječaj za izradu idejnog arhitektonskog rješenja „Unikoma“ u Osijeku (2008.) Natječaj za idejno arhitektonsko rješenje kompleksa “Sunčana vrata” u Blok centru II u Osijeku (2010.) Natječaj za idejno arhitektonsko rješenje Sveučilišne knjižnice u Osijeku (2012.) Natječaj za idejno arhitektonsko-skulpturalno rješenje novog trga i spomen-obilježja poginulim braniteljima i civilima domovinskog rata Juga II (2010.) Natječaj za idejno hortikulturno-oblikovno rješenje parka i dvorane Zrinjevac (2011.)
55 Službeni glasnik Grada Osijeka br. 9 od 12. srpnja 2013.
Natječaj za idejno oblikovno rješenje urbane opreme i njezin prostorni raspored u Tvrđi, u Osijeku (2012.)
4.3. Studije u funkciji izrade prostornih planova i ostale studije Za potrebe izrade Urbanističkog plana uređenja osječke Tvrđe i Izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja središta Osijeka izrađene su Konzervatorske podloge. 2005. godine ugovorena je Studija razvoja prometa na području Grada Osijeka, izrađivač koje je bio Institut prometa i veza, Zagreb, a koja nikad nije usvojena od strane Gradskog vijeća Grada Osijeka. U izradi je Prostorno-prometna studija prometnog sustava grada Osijeka sa širim okruženjem, koja obuhvaća i analizira cestovni, željeznički, riječni, zračni, kombinirani i cijevni promet s uključivanjem postojeće i planirane prometne ponude i potreba grada Osijeka i šireg okruženja, zajedno sa rubnim dijelovima susjednih županija. Izrađivač Studije je Institut IGH d.d. Zagreb. Osnovni cilj Studije je povezivanje cjelokupnog prometnog sustava: prikazom strateških planova razvoja i raspoloživih pravaca i građevina cestovnog, željezničkog, zračnog, riječnog, kombiniranog i cijevnog prometa, javnog linijskog putničkog prometa i prometa u mirovanju analizom strukture cestovne i željezničke mreže te terminala na području grada i šire regije, kao i njezinu prijevoznu sposobnost predlaganjem koncepcije i prometnog rješenja redefiniranja cestovnog, željezničkog, riječnog, zračnog i kombiniranog prometa u širem okruženju grada Osijeka zajedno sa rubnim dijelovima susjednih županija predlaganje, temeljem provedenih analiza postojećeg stanja te prognoze prometnih rješenja, potrebne izmjene prostorno-planske dokumentacije prijedlog dinamičkkog plana gradnje prijedlog odgovarajućih zakonskih i institucionalnih instrumenta za realizaciju gradnje i rekonstrukcije prijedlog modela financiranja za realizaciju dinamičkog plana izgradnje i rekonstrukcije.
4.4. Geodetske podloge Grad Osijek je u razdoblju od 2006. godine naručio geodetske podloge i radove za potrebe izrade: Urbanističkog plana uređenja područja između Južne obilaznice i željezničke pruge u Osijeku („Retfala – jug“ – II. etapa istočni dio) (11.2006.) Urbanističkog plana uređenja područja između Južne obilaznice i „S“ ceste u Osijeku (08.2007.) Urbanističkog plana uređenja područja između željezničke pruge i južne obilaznice u Osijeku („Retfala-jug“, I. etapa zapadni dio) (10.2009.) Detaljnog plana uređenja rekreacijskog centra uz Kupsku ulicu (06.2007.) Izmjene i dopune Detaljnog plana uređenja dijela Industrijske četvrti u Osijeku (08.2007.) Detaljnog plana uređenja naselja uz Jablaničku ulicu u Osijeku (11.2007.) Detaljnog plana uređenja Industrijska četvrt Zapad (01.2008.) Detaljnog plana uređenja prostora „Tehnika-beton“ (01.2008.) Detaljnog plan uređenja prostora „Luka – Donji grad“ u Osijeku (09.2009.) Detaljnog plana uređenja područja uz Sljemensku i Snježničku ulicu (05.2010.) Detaljnog plana uređenja Industrijska četvrt Zapad (10.2010.) Detaljnog plana uređenja područja „Retfala - jug“, (04.2012.)
56 Službeni glasnik Grada Osijeka br. 9 od 12. srpnja 2013.
Gospodarske zone Nemetin Slobodne zone između Vukovarske i Vinogradske Izgradnje sportske dvorane i bazena Gradski vrt Izgradnje različitih stambeno-poslovnih zgrada Izgradnje prometnica, trgova, biciklističkih staza, parkirališta, javne rasvjete Sanacije odlagališta otpada Parcelacijskih i drugih geodetskih elaborata za preoblikovanje postojećih i stvaranje novih katastarskih čestica (građevinskih parcela), promjene kultura i sl. Za izradu GUP-a skenirani su u boji katastarski planovi. Za zadnje izmjene GUP-a kao podloga korišten je DKP, dobiven u okviru Sporazuma s DGU-om o preuzimanju katastra vodova. Od 01.01.2010. Grad Osijek preuzeo je vođenje Katastra vodova na svom administrativnom području od Područnog ureda za katastar Osijek, za što je izvršeno skeniranje u boji katastarskih planova 1:500 na kojima su se ucrtavali vodovi do 1990. godine, kartiranje elaborata katastra vodova od 1990. do 2005. te preuzimanje dijela digitalnog katastra vodova od 2005. do 2010. Sufinancirana je izrada Državne topografske karte 1:25000 i pregledne topografske karte Osječko-baranjske županije, koje su korištene kao podloge za izradu Izmjena i dopuna PPUGO-a, kao i digitalni katastarski planovi naselja Grada Osijeka. Izrađen je novi digitalni ortofoto plan naselja Osijek 2009. godine (za mjerilo pregleda 1:2000), a 2011. godine novi digitalni ortofoto plan cijelog administrativnog područja Grada Osijeka (za mjerilo pregleda 1:5000).
4.5. Usmjerenja gradnje i uređenja prostora Grada Osijeka Programom mjera istaknuti su najvažniji potezi i prostori za Grad Osijek koje je potrebno urbanističko-arhitektonski riješiti natječajima, projektima i određivanjem smjernica za njihovo uređenje i korištenje. Istaknut je potez rijeke Drave i njezine obale na kojem je određeno korištenje i uređenje prostora stare luke Tranzit donošenjem Detaljnog plan uređenja prostora „Luka – Donji grad“ u Osijeku, određivanjem prostora međunarodnog putničkog pristaništa i graničnog prijelaza „Galija“, određivanjem prostora sportskih pristaništa „Retfala“ i „Zimska luka“, određivanjem namjene prostora uz rijeku Dravu od „Zimske luke“ do Solarskog trga donošenjem Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja središta Osijeka. Na prostoru uz željezničku prugu izgrađen je novi autobusni kolodvor, uređen Trg Lavoslava Ružićke ispred željezničkog kolodvora i izgrađen novi pješački nathodnik te je započela izgradnja intrazonske ceste sjeverno od željezničke pruge (izgrađene su dionice od Termo- elektrane do Bikare, od Kašićeve do Vinkovačke te od spojne ceste Osijek – Višnjevac do Kapelske ulice, za dionice od Vinkovačke do Ulice Sv. L. B. Mandića i od Ulice Sv. L. B. Mandića do Svilajske ulice ishođene su lokacijske dozvole). Na prostoru uz Južnu obilaznicu donesena su 3 urbanistička plana uređenja (Urbanistički plan uređenja područja između željezničke pruge i južne obilaznice u Osijeku („Retfala-jug“, I. etapa zapadni dio), Urbanistički plan uređenja područja između Južne obilaznice i željezničke pruge u Osijeku („Retfala – jug“ – II. etapa istočni dio), Urbanistički plan uređenja područja između Južne obilaznice i „S“ ceste u Osijeku), 2 detaljna plana uređenja (Detaljni plan uređenja Industrijska četvrt Zapad i Detaljni plan uređenja Industrijska četvrt Jug donesen 2003. godine), u postupku pripreme je Industrijska zona Nemetin (započela je gradnja
57 Službeni glasnik Grada Osijeka br. 9 od 12. srpnja 2013. prometnih površina i oborinske odvodnje i raspisan natječaj za prodaju parcela), izgrađena je „S“ cesta, a u postupku donošenja su Izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja područja između Južne obilaznice i „S“ ceste u Osijeku i Detaljnog plana uređenja područja „Retfala - jug“, kao podloga za urbanu komasaciju. Donesen je Urbanistički plan uređenja osječke Tvrđe. Od značajnijih javnih građevina izgrađena je nastavno-sportska dvorana u Gradskom vrtu, već navedeni novi autobusni kolodvor. Izgrađen je Poljoprivredni fakultet i započela gradnja Građevinskog fakulteta i proveden arhitektonski natječaj za Sveučilišnu knjižnicu u sveučilišnim kampusu. Izgrađena je sportska dvorana OŠ Višnjevac te započela gradnja višestambene zgrade sa 60 socijalnih stanova u Umaškoj ulici, Hrvatskih domova u Tenji i Josipovcu i hale poduzetničkog inkubatora BIOS. Završena je rekonstrukcija i uređenje Trga Slobode i trga u Donjem gradu (Trg bana Jelačića) te je izgrađen i uređen novi trg na Jugu II sa spomen obilježjem palim braniteljima i civilima domovinskog rata. Od ostalih značajnijih građevina izgrađena su dva trgovačka centra (Portanova i Avenue Mall), kojima se, uz već postojeće, Osijek profilira u trgovački centar regije, a pri završetku su i Kappa centar (poslovno-stambena građevina s trgovačkim sadržajima i javnom garažom) u središtu grada te kompleks Eurodoma (poslovno-trgovačko-hotelski centar s podzemnim garažnim prostorom u sklopu kojeg je i kulturni centar) u širem središtu grada. Proveden je natječaj za izradu idejnog arhitektonskog rješenja bazena Gradski vrt u Osijeku i u tijeku je izrada projektne dokumentacije i ishođenje lokacijske dozvole, a započeli su i radovi na sanaciji Paviljona Gradski vrt te izrada dokumentacije za rekonstrukciju (dogradnju) Sokolskog doma, za koju je ishođena lokacijska dozvola. Proveden je natječaj za idejno hortikulturno-oblikovno rješenje parka i dvorane Zrinjevac, za koji je izrađen izvedbeni projekt i započeti su radovi I. etape parka (zapad). Započeti su i radovi na uređenju Srednjoškolskog igrališta. Što se tiče prometne infrastrukture, započela je dugo očekivana gradnja južnog traka Južne obilaznice, izgrađena je „S“ cesta i dio intrazonske ceste sjeverno od željezničke pruge, kao što je već navedeno. Rekonstruirana je Istarska ulica, izgrađene su spojna cesta između Istarske i Trpimirove ulice, Ulica Jela, spojna cesta Osijek – Višnjevac, produžetak Svilajske ulice i Ulice Š. Petefija, raskrižje Ulici sv. L. B. Mandića i Ulice Lipik (kod Avenue Mall-a) te izgrađene prometne površine unutar sveučilišnog kampusa i parkiralište u Bosanskoj ulici. Započela je gradnja infrastrukture u Gospodarskoj zoni Nemetin, kao što je već navedeno. Izgrađena je tramvajska pruga do Bikare, preko Gacke i Divaltove ulice u duljini od 4,5 km te proširena mreža biciklističkih staza za 11,64 km u razdoblju od 2009. do 2012. godine. U izradi je projektna dokumentacija za biciklističke staze uz Ulicu sv. L. B. Mandića do Livane, Zeleno polje Sarvaš i u Vinkovačkoj ulici prema Antunovcu. Ishođene su potrebne dozvole i napravljena projektna dokumentacija za rekonstrukciju Ulice bana J. Jelačića u Višnjevcu koja podrazumijeva i izgradnju tramvajske pruge te započinju radovi. Izrađena je projektna dokumentacija i ishođeni akti za građenje za rekonstrukciju Trpimirove (od Južne obilaznice do Biljske ceste, u tri faze) i Vinogradske ulice u Osijeku, Zelene ulice u Briješću, prometni koridor u južnom Stradionskom naselju, podvožnjak ispod željezničke pruge na Ulici sv. L. B. Mandića te rekonstrukciju parkirališta na Vijencu Murse u Donjem gradu.
58 Službeni glasnik Grada Osijeka br. 9 od 12. srpnja 2013.
Za jedan od najvažnijih ekoloških projekata, centralni uređaj za pročišćavanje otpadnih voda u Nemetinu ishođena je lokacijska dozvola u srpnju 2011. godine. Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda jedan je od najvažnijih projekata u sklopu „Projekta Osijek“, čija ja svrha poboljšanje postojećeg sustava vodoopskrbe i upravljanja otpadnim vodama na području Grada Osijeka i okolnih naselja. Sva naselja na području Grada Osijeka u sustavu su vodoopskrbe s duljinom mreže od 410 km, a u sustavu odvodnje otpadnih voda još nisu samo naselja Briješće i Klisa, dok je u naseljima Sarvaš i Tenja mreža za odvodnju otpadnih voda u izgradnji.
IV. PREPORUKE ZA UNAPREĐENJE ODRŽIVOG RAZVOJA U PROSTORU S PRIJEDLOGOM PRIORITETNIH AKTIVNOSTI 1. Potrebe, mogućnosti i ograničenja daljnjeg razvoja u prostoru jedinice lokalne samouprave obzirom na okolnosti, sektorska opterećenja i izazove Grad Osijek središnje je naselje i sjedište Županije i ubraja se u grupu četiriju velikih gradova Hrvatske, kao važno nacionalno, ali i kulturno-povijesno središte. Njegov središnji položaj u prostoru Županije, dobra prometna povezanost i vrlo dobra polifunkcionalnost osiguravaju daljnju ulogu i značaj Grada kao središnjeg nositelja gospodarskog, društvenog i kulturnog razvoja područja. Njegov razvoj odvijati će se i dalje stalnim preplitanjem interakcije Grada, prometnih tokova, gospodarstva i poljoprivrede, širenjem i samostalnim razvojem pojedinih naselja te utjecajem Kopačkog rita i rijeke Drave. U pojedinim elementima razvojni procesi Osijeka utjecat će na prostore izvan Županije, dok će pojedina državna i županijska gospodarska opredjeljenja imati veliki utjecaj na daljnji prostorni razvoj Grada Osijeka. Razvoj Grada određen je položajem i tipom naselja, mrežom i koncentracijom funkcija, gospodarstvom, načinom prometne povezanosti, prirodnom osnovom te razvojnim pogodnostima i ograničenjima. Temeljne prostorne značajke razvoja Grada Osijeka, koje su povezane s njegovim položajem, prirodnim i povijesnim naslijeđem su: položaj uz rijeku Dravu kulturna tradicija te značaj povijesnog razvoja znanje i znanstveni potencijali gospodarske tradicije – proizvodne djelatnosti, trgovina, obrt, promet upravljačke tradicije za trajne i povremene djelatnosti te iskustva Grada Osijeka kao upravljačkog centra dobro razvijena gradska infrastruktura kvalitetan prostor za razvoj Grada, bez znatnog prostornog širenja bilo kojeg naselja gradska okolica ugodna za život s posebno vrijednim krajolikom uz Dravu, blizinom Kopačkog rita kao najvećom prirodnom vrijednošću i poljoprivrednim površinama pogodnim za intenzivnu poljoprivredu. Prema tome, neki od strateški značajnih elemenata koji određuju daljnji razvoj Grada su: rijeka Drava, kao okosnica razvoja Grada, utječe na njegov položaj, oblik i prostornu organizaciju prometni koridor Vc (cestovni i željeznički), element je razvoja zapadnog dijela Grada rješenje željezničkog čvora Osijek, utječe na razvoj prostora uz postojeće pruge, ali i odnos teretnog i putničkog prometa na razvoj prostora u samom središtu grada
59 Službeni glasnik Grada Osijeka br. 9 od 12. srpnja 2013.
statusu zračne luke Osijek – Klisa utječe na razvoj okolnog prostora, ali i odvijanje integralnog prometa (zračni, željeznički, riječni i cestovni) u Gradu, a zračna luka Osijek – Čepin i gradnja novih cesta trebaju kvalitetno utjecati na razvoj zapadnog dijela Grada prirodne vrijednosti Kopačkog rita, s kojim graniči u njegovu najosjetljivijem dijelu, u skladu s kojima se mora odvijati razvoj Grada kvalitetno poljoprivredno zemljište i šume uz rijeku Dravu te kanali koji omogućuju kvalitetnu poljoprivrednu proizvodnju u neposrednoj blizini grada vrijedan kultivirani krajolik s najkvalitetnijim poljoprivrednim tlom, daje posebnost razvoju južnog i jugoistočnog dijela Grada ambijenti povijesne jezgre Osijeka, ali i naselja koja se u linearnom slijedu nastavljaju na urbani prostor, gotovo u svim prometnim smjerovima, daju posebnost gradu tradicija grada kao sveučilišnog, trgovačkog, industrijskog i kulturnog središta, daju Osijeku posebnost u odnosu na niz gradova u ovom dijelu Europe. Nadalje, daljnji prostorni razvoj Grada Osijeka potrebno je zasnivati na sljedećim gospodarskim elementima: administrativnim, obrazovnim, znanstvenim i kulturnim funkcijama, koje će i u budućnosti imati vrlo veliki utjecaj na razvoj kao i u svim gradovima, za očekivati je sve veći razvoj kvartarnih djelatnosti u budućnosti daljnji razvoj Sveučilišta i tehnološki park znatno će utjecati na razvojne mogućnosti trgovina je jedna od djelatnosti koja se u posljednje vrijeme znatno širi u Osijeku, a s ugostiteljskim, turističkim i raznovrsnim uslužnim djelatnostima potrebno ju je prostorno i dalje razvijati industrijska proizvodnja, prerada, malo poduzetništvo najrazličitijih oblika, obrti i tzv. mala proizvodnja u gospodarstvu Grada u budućnosti će tražiti sve više prostora promet najrazličitijih roba mogao bi u Gradu postati jedna od dominantnih razvojnih aktivnosti industrijska proizvodnja, koja je gospodarski razvila Osijek zahtijevat će novu i drugačiju uporabu postojećih prostora i u budućnosti, dok će velike tradicijske osječke proizvodne tvrtke u budućnosti sigurno trebati specifične prostorne mogućnosti razvoja daljnji razvoj intenzivne poljoprivredne djelatnosti jedan je od gradskih razvojnih elemenata turizam je za Grad Osijek iznimno važan te je potrebno očuvanje i turističko-rekreativno korištenje šumskih prostora u pridravskom prostoru te njihovo povezivanje sa sustavom Kopačkog rita osuvremenjen sustav zbrinjavanja otpada, koji još nije ustrojen na načelima suvremenih organizacijskih i tehnoloških dostignuća, dok postojeća odlagališta treba sanirati i odrediti im nove funkcije. Uređenje prostora naselja treba planirati i provoditi na temelju utvrđenih prostornih mogućnosti i optimalnog iskorištenja prostora, uz osiguranje prostora javne namjene i opremanja infrastrukturom. Izgradnja treba biti usmjerena programom planiranja područja te je, u tom smislu, potrebno pripremiti i na vrijeme rješiti imovinsko-pravne odnose. Posebnu pažnju treba posvetiti uređenju zelenih i rekreacijskih površina naselja, uređenju biciklističkih i pješačkih staza. Konsolidaciju prostora naselja treba temeljiti na njihovim obilježjima, očuvanju regionalnih oblika naselja te na racionalnom planiranju prostornih obuhvata građevinskih područja svih tipova i veličina naselja, sukladno potrebama smještaja stanovništva i gospodarskih djelatnosti u njima. Prioritet zadovoljenja potreba konsolidacije prostora treba biti urbana obnova postojećih struktura (rekonstrukcijom, sanacijom i sl.), čime treba očuvati graditeljski
60 Službeni glasnik Grada Osijeka br. 9 od 12. srpnja 2013. identitet povijesnih središta naselja, dati prioritet održavanju ili uređenju postojećeg stambenog fonda, posebno u vrijednim povijesnim jezgrama i planski izgrađenim područjima. U cilju podizanja razine komunalne opremljenosti naselja potrebno je nastaviti s: gradnjom hijerarhijski sređene i funkcionalne prometne mreže za pješački, biciklistički i motorni promet, koja zadovoljava zahtjeve unutarnjeg, izvorno ciljnog i tranzitnog prometa u naselju gradnjom i organizacijom površina i građevina za promet u mirovanju koje zadovoljavaju potrebe naselja organizacijom javnog prijevoza putnika sukladno potrebama gradnjom terminala i građevina za ostale vidove prometa u prometnom sustavu naselja razvijanjem vodoopskrbnog sustava, sustava odvodnje otpadnih voda te elektroenergetskog, plinoopskrbnog, telekomunikacijskog i ostalih sustava, u skladu s razvojem naselja održavanjem tehničkog transporta izgrađenih infrastrukturnih sustava osiguranjem organiziranog prikupljanje otpada u svim naseljima. Cestovna mreža je na području Grada Osijeka dobro razvijena, ali nije dovršena, niti je u skladu sa zahtjevima tekućeg prometa. Iz tog razloga potrebno je nastaviti održavati postojeću i razvijati novu cestovnu mrežu: izgradnjom suvremenog kolnika na prometnicama s tucaničkim i zemljanim kolnikom rekonstrukcijom postojećih i gradnjom novih planiranih longitudinalnih, transverzalnih i radijalnih pravaca gradske mreže sukladno s potrebama rekonstrukcijom križanja u razini i gradnjom križanja u više razina propusne moći u skladu s prometnim zahtjevima proširivanjem mreže pješačkih i biciklističkih staza osiguranjem prostora i gradnjom parkirališnih i garažnih površina i građevina u i uz središnju zonu grada Osijeka, uz građevine masovnog privlačenja stanovnika (tržnica, bolnica, sportske dvorane i centri, terminali prometnih sustava i sl.) razvijanjem mreže tramvajskog podsustava JGPP-a na području gradske aglomeracije i rekonstrukcijom postojećih kolosijeka izgradnjom podterminala JGPP-a, kao mjesta promjene prijevoznog podsustava. Ciljevi razvoja željezničkog prometa na razini Grada su: uklanjanje sukoba željezničkog i lokalnog cestovnog prometa u najvećoj mogućoj mjeri, ukidanjem ugaslih i besperspektivnih industrijskih kolosijeka i denivelacijom međusobnih križanja cestovnih i željezničkih pravaca izmještanje teretnog prometa iz uže zone grada rekonstrukcija kolodvora Osijek - Gornji grad kao isključivo putničkog. Ciljevi gradskog značaja na području riječnog prometa su daljnji razvoj i uspostava sustava pristaništa i omogućavanje priveza međunarodnih putničkih plovila i poslovanje turističko- ugostiteljskih plovnih objekata, a na državnoj razini održavanje i unapređenje funkcije rijeke Drave, kao međunarodnog unutarnjeg plovnog puta i riječne luke Osijek, kao međunarodne luke opremljene za prihvat i otpremu svih vrsta tereta u kombiniranom prijevozu. Osim toga, potrebno je izgraditi remontno brodogradilište. U cilju razvoja zračnog prometa potrebno je osigurati potpunu opremu i sadržaje zračne luke Osijek – Klisa, kao međunarodne zračne luke kategorije 4D te osigurati održavanje sportske zračne luke Čepin kategorije 2C.
61 Službeni glasnik Grada Osijeka br. 9 od 12. srpnja 2013.
Nastaviti daljnji razvoj elektroenergetskog sustava: povećanjem proizvodnje električne energije osiguranjem potrebne količine električne energije daljnjiim razvojem prijenosne mreže interpolacijom novih trafostanica u postojeću elektroenergetsku mrežu s ciljem poboljšanja opskrbe krajnjih potrošača i sigurnosti cijelog sustava osiguranjem rezervnog napajanja, odnosno povećanjem sigurnosti i fleksibilnosti cjelokupnog sustava distribucije električne energije zamijenom postojećih zračnih dalekovoda, na području građevinskih područja, kabelskim razvijanjem distribucijske mreže i omogućavanjem kvalitetnije opskrbe krajnjih potrošača uskladivanjem razvoja elektroenergetskog sustava s razvojem Grada Osijeka. Zadovoljavanje potrebe za energijom ubuduće treba dopunjavati i korištenjem alternativnih izvora energije na temelju prirodnih resursa, što doprinosi značajnim uštedama električne i toplinske energije. Cilj razvoja toplinskog sustava je povećanje kapaciteta, kako bi dio industrije i domaćinstava bio priključen na centralni toplinski sustav, a smanjila se uporaba krutog i tekućeg goriva, čime se smanjuje zagađenje okoliša. Cilj razvoja plinifikacije Grada Osijeka je povećanje broja priključaka domaćinstava i industrije na plinoopskrbni sustav, čime bi se rasteretio elektro-energetski sustav i smanjila upotreba krutog goriva i nafte, kao velikih zagađivača okoline. Nastaviti s razvojem vodoopskrbe: opskrbom dovoljnim količinama kvalitetne pitke vode svih postojećih i planiranih domaćinstava i poslovnih i gospodarskih subjekata Grada Osijeka povećanjem standarda opskrbljenosti pitkom vodom, koji odgovara normama, tj. prosječno 200 l/stan/dan, odnosno osiguranjem odgovarajućeg kapaciteta javnog vodoopskrbnog sustava podizanjem tehničko-tehnološke razine postojećeg sustava, radi smanjenja gubitaka u mreži povećanjem instaliranog kapaciteta crpljenja i prerade vode, uz maksimalnu iskorištenost postojećih izvorišta gradnjom dodatnih rezervoarskih skladišnih kapaciteta, kako bi se utjecalo na poboljšanje kvalitete i eksploatacijski vijeka crpilišta angažiranjem novih crpilišta razvijanjem i rekonstruiranjem postojeće distribucijske mreže. Daljnji razvoj odvodnje otpadnih voda podrazumjeva: izgradnju centralnog uređaje za prečišćavanje u Nemetinu završetak izgradnje Južnog i Sjevernog kolektora rekonstrukciju dijela kanalizacije i dotrajalih spojnih kolektora pokrivenost cijele površine Grada Osijeka sanitarnom kanalizacijom rješavanje problema velikih zagađivača na mreži. Nastaviti s razvojem uređenja vodotoka i voda: sprječavanjem erozije obala održavanjem postojećih regulacijskih građevina osiguranjem plovnosti rijeke Drave regulacijskim zahvatima u postojećem koritu rijeke Drave, kako bi se postigli kriteriji međunarodnog sustava plovidbe
62 Službeni glasnik Grada Osijeka br. 9 od 12. srpnja 2013.
održavanjem sustava za obranu od poplava nastavkom gradnje obaloutvrde na desnoj obali Drave izradom koncepcijskih rješenja revitalizacije rukavaca rijeke Drave i bajera na području Grada Osijeka koji još nisu uređeni. Kod melioracijske odvodnje i navodnjavanja potrebno je sustavno održavanje i sanacija sustava, izrada koncepcijskih rješenja navodnjavanja i gradnja sustava za navodnjavanje prema iskazanom interesu korisnika.
2. Ocjena potrebe izrade novih i/ili izmjene i dopune postojećih dokumenata prostornog uređenja na razini jedinice lokalne samouprave Donošenjem novog Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN br. 76/07., 38/09., 55/11., 90/11., 50/12.), Izmjena i dopuna Prostornog plana Osječko-baranjske županije (Županijski glasnik br. 4/10.) te nekoliko izmjena i dopuna strateških dokumenata prostornog uređenja (Prostorni plan uređenja Grada Osijeka i Generalni urbanistički plan grada Osijeka) u proteklom razdoblju, rezultiralo je neusklađenošću provedbenih planova (UPU-a i DPU-a), kao planova užih područja s planovima širih područja. Potrebno je naglasiti da problem neusklađenosti planova užeg područja, naročito starijih planova s planovima šireg područja, dovodi do problematike provođenja provedbenih planova, a samim tim i neusklađenost istih sa Zakonom o prostornom uređenju i gradnji. Pojedini provedbeni planovi, naročito PUP-ovi te provedbeni planovi doneseni 90-ih godina neprovodivi su i potrebno ih je što prije staviti van snage te donijeti odluke o izradi novih provedbenih planova za prostore za koje postoji potreba, kao što je prostor Juga IV te onih za koji postoji i zakonska obveza donošenja plana. Potreba izrade izmjena i dopuna važećih planova: usklađivanje s novim potrebama i spoznajama kvalitetnijeg i racionalnijeg korištenja prostora vezano uz moguća nova značajnija ulaganja domaćih i stranih investitora, a koja bi doprinijela gospodarskom ili drugom načinu razvoja Grada: o Prostorni plana uređenja Grada Osijeka (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 8/05., 5/09., 17a/09.- ispr., 12/10., 12/12.) o Generalni urbanistički plan grada Osijeka (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 5/06., 12/06.-ispr, 1/07.-ispr., 12/10. i 12/12.) usklađivanje sa Zakonom i planovima šireg područja te eventualne potrebe izmjene namjene ili ostalih parametara plana u skladu s novim potrebama i spoznajama kvalitetnijeg i racionalnijeg korištenja prostora: o Urbanistički plan uređenja područja između Južne obilaznice i „S“ ceste u Osijeku (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 05/09.) o Urbanistički plan uređenja „Prostora sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku - Donji grad“ (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 4/03. i 12/10.) o Urbanistički plan uređenja središta Osijeka (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 7/00., 5/02., 6/04. i 3/12.) o Urbanistički plan uređenja osječke Tvrđe (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 16/11.) o Detaljni plan uređenja Industrijska četvrt Zapad (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 15/11.) o Detaljni plan uređenja bloka omeđenog Istarskom, Vukovarskom, Trpimirovom ulicom (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 6/03. i 2/04.) o Detaljni plan uređenja „Uske njive“ Osijek (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 7/95., 1/98., 2/99., 4/00. i 4/04.)
63 Službeni glasnik Grada Osijeka br. 9 od 12. srpnja 2013.
o Detaljni plan uređenja rekreacijskog centra uz Kupsku ulicu (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 9/08.) o Detaljni plan uređenja dijela Industrijske četvrti u Osijeku (Službeni glasnik"Grada Osijeka br. 5/99., 2/00. i 6/11.) o Detaljni plan uređenja sportsko-rekreacijskog kompleksa „Gradski vrt“ u Osijeku (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 6/02. i 3/04.) o Detaljni plan uređenja Industrijska četvrt Jug (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 2/03.) o Detaljni plan uređenja prostora „Luka-Donji grad“ u Osijeku (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 2/09.) o Detaljni plan uređenja prostora „Tehnika-beton“ (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 15/11.). Za Urbanistički plan uređenja „Prostora sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku - Donji grad“ (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 4/03. i 12/10.) Grad Osijek donio je Odluku o izradi u studenom 2012. godine (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 12/12.). Razlozi za izmjenu Plana su omogućavanje gradnje novih studentskih domova i fakulteta, zbog povećanja broja sveučilišnih studija te omogućavanje gradnje novih parkirališnih mjesta u uličnim koridorima i prostorima planiranim za druge namjene. Navedeno bi se osiguralo izmjenom namjene površina na dijelu prostora u obuhvatu Plana. Planove koji se realiziraju, čime je završena njihova funkcija potrebno je staviti van snage, a to se posebno odnosi na Detaljni plan uređenja bloka omeđenog Istarskom, Vukovarskom, Trpimirovom Ulicom (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 6/03. i 2/04.) i Detaljni plan uređenja „Uske njive“ Osijek (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 7/95., 1/98., 2/99., 4/00. i 4/04.). Potreba izrade novih prostornih planova: Urbanistički plan uređenja prostora Jug IV Urbanistički plan uređenja prostora bivše „Tvornice žigica“ Urbanistički plan uređenja prostora bivše ljevaonice Urbanistički plan uređenje dijela naselja Višnjevac Detaljni plan uređenje dijela naselja Tenja za potrebe urbane komasacije. Za Urbanistički plan uređenja prostora bivše ljevaonice, Grad Osijek donio je Odluku o izradi u studenom 2011. godine (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 15/11.). Za prostor navedenog plana potrebno je provesti urbanističko-arhitektonski natječaj, kao podlogu za izradu plana, budući se radi o prostoru urbane obnove. Od daljnjih pripremnih radnji, nakon donošenja Odluke o izradi plana, napravljena je Konzervatorska podloga, budući se prostor nalazi u obuhvatu arheološkog nalazišta i povijesno-urbanističke cjeline grada Osijeka. Za potrebe izrade Urbanističkog plana uređenja prostora bivše „Tvornice žigica“ potrebno je, također, provesti urbanističko-arhitektonski natječaj, kao podlogu za izradu plana, budući se i ovdje radi o prostoru urbane obnove te napraviti Konzervatorsku podlogu jer je prostor obuhvata plana dio povijesno-urbanističke cjeline grada Osijeka. Potreba stavljanja van snage prostornih planova: Provedbeni urbanistički plan stambenog naselja Jug IV Osijek (Službeni glasnik Općine Osijek br. 6/83. i 4/90.) DPU središta Donjeg grada u Osijeku (Službeni glasnik br. 4/97. i 4a/99.) DPU Blok centra II u Osijeku (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 6/04.).
64 Službeni glasnik Grada Osijeka br. 9 od 12. srpnja 2013.
3. Prijedlog aktivnosti za unaprjeđenje održivog razvoja u prostoru Prostor, kao jedan od najvažnijih neobnovljivih resursa, treba racionalno koristiti i štititi, što podrazumjeva da ishodišta daljnjeg razvoja predstavljaju vrijedno poljoprivredno zemljište, šume uz rijeku Dravu, izgrađena naselja i magistralna infrastruktura. U cilju toga potrebno je nastaviti s: optimalnim korištenjem građevinskih područja naselja, uz postizanje većeg stupnja iskorištenosti građevinskog zemljišta unutar postojećih građevinskih područja i sprečavanje svakog daljnjeg neopravdanog širenja te usmjeravanje gradnje unutar postojećih građevinskih područja na dijelovima koji su već opremljeni komunalnom infrastrukturom očuvanjem i revitalizacijom zaštićenih urbanih cjelina i pojedinih građevina te zaštićenih dijelova prirode i zaštitom postojećih i stvaranjem novih ambijetalnih vrijednosti grupiranjem infrastrukture u jedinstvene koridore, povećanjem njihovih kapaciteta dogradnjom ili zamjenom ograničenjem disperzivne gradnje izvan građevinskih područja, racionalnim korištenjem poljoprivrednog zemljišta i utvrđivanjem uvjeta kojima se omogućuje poljoprivredna proizvodnja, a ograničava širenje stambene i druge gradnje zadržavanjem i povećavanjem šumskih površina na ostala, za to primjerena, zemljišta te očuvanjem postojećih vodnih površina. Osnovni dugoročni cilj demografskog razvitka Grada Osijeka potrebno je postići pozitivanim demografskim razvitkom, što je osnova za razvoj cjelokupnog gospodarskog, društvenog i prostornog razvitka. Budući proces demografskih promjena teče sporo i u biti je dugoročan te je prioritetni cilj demografskog razvitka Grada Osijeka ublažavanje i zaustavljanje nepovoljnih procesa. Na području Grada Osijeka postoje vrijedni dijelovi prirodne, kao i zaštićena prirodna i kulturna baština. Ove prirodne i stvorene resurse potrebno je štiti selektivnim usmjeravanjem razvitka u prostoru, uz poštivanje zahtjeva zaštite okoliša, zaštite prirodne i kulturne baštine te racionalnim korištenjem prirodnih resursa uz održivi razvoj. Revitalizaciju ruralnih krajeva potrebno je postići povezivanjem ruralnih i urbanih gospodarstava u cilju osnaženja pojedinih područja i ublažavanja depopulacije: poticanjem usmjerenja u pravcu turističkog razvoja u naseljima koja se nalaze uz zaštićena i posebno vrijedna područja povećanjem razine infrastrukturne opremljenosti i prometne dostupnosti ruralnih naselja osnaživanjem povezanosti poljoprivredne proizvodnje u ruralnim područjima s razvojem gospodarstva u središnjim naseljima. Širiti i učvršćivati gradski načina života te provoditi nužnu infrastrukturnu rekonstrukciju u prijelaznim gradsko-seoskim područjima u svrhu njihove preobrazbe. Preobrazbu gradskih područja provoditi, prvenstveno, kroz urbanu obnovu ili reurbanizaciju te aktivnu politiku povećanja komunalnih i drugih standarda življenja s ciljem poštivanja odgovarajuće kakvoće života, osobito u rubnom gradskom području. Gospodarski razvitak usmjeriti osiguranjem prostornih mogućnosti za smještaj gospodarskih djelatnosti i dobrom prometnom povezanošću okolnih naselja sa središnjim naseljima. Poticajnim mjerama i instrumentima Grad treba i nadalje otvarati prostor za privatnu inicijativu i privatno poduzetništvo, uz stimuliranje poduzetništva i uspostavu učinkovitih mehanizama i institucija financijsko-gospodarske i prostorno-planske regulative.
65 Službeni glasnik Grada Osijeka br. 9 od 12. srpnja 2013.
Mogućnosti gospodarskog razvoja Grada moraju se temeljiti na ocjeni aktualne situacije te ograničenjima i mogućnostima u pogledu budućeg razvoja. U najvrednijim poljoprivrednim prostorima potrebno je poticati razvoj poljoprivrede i farmi, sa socijalnim (zapošljavanje) i gospodarskim (profit, trgovina) koristima, zaštitom okoliša i očuvanjem krajolika. U razvojnoj politici Grada posebno mjesto treba zauzeti usmjeravanje prostornog uređenja sa zemljišnom politikom, kojoj je temeljno uporište u racionalnim prostornim planovima. Osim navedenog, potrbno je poduzeti konkretne mjere koje podrazumjevaju: izmjene i dopune provedbenih planova (UPU-a i DPU-a) koji nisu usklađeni s planovima šireg područja (GUP-om grada Osijeka i PPUGO-om) ili njihovo stavljanje van snage, ako ih nije moguće uskladiti, sukladno Zakonu o prostornom uređenju i gradnji, članak 60. poduzeti mjere kojima bi se omogućila rekonstrukcija postojeće komunalne infrastrukture u skladu s prostorno planskom dokumentacijom, a u slučajevima kad se postojeće trase infrastrukture nalaze izvan planiranih prometnih koridora, budući se točan položaj i raspored komunalne i ostale infrastrukture utvrđuje projektnom dokumentacijom prometnica. Osim toga, potrebno je utvrditi prijelazna rješenja, ukoliko se na trasi nalaze izgrađene građevine koje nije moguće ukloniti prije gradnje infrastrukture poduzeti mjere kako bi se ubrzala gradnja centralnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda riješiti problem vezan uz gospodarenje otpadom, osiguranjem dovoljne površine za odlaganje komunalnog otpada do izgradnje centra za gospodarenje otpadom nastaviti s aktivnostima oko saniranja postojećih odlagališta otpada i prenamjeniti ih u skladu s prostorno-planskom dokumentacijom očistiti divlja odlagališta otpada i poduzeti mjere kojima bi se onemogućilo stvaranje novih poduzeti mjere kojima bi se riješio problem velikih zagađivača otpadnih voda aktivno provoditi mjere propisane Planom intervencija u zaštiti okoliša Grada Osijeka (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 3A/07.) nastaviti provoditi mjere propisane Planom gospodarenja otpadom Grada Osijeka za razdoblje do 2015. godine (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 15/09.) evidentirati zemljišta u vlasništvu Grada i provjeriti njihov status, kako bi planiranje i gospodarenje prostorom Grada Osijeka bilo učinkovitije i brže (rješavanje imovinsko- pravnih odnosa, zamjena i/ili prodaja zemljišta i sl.) poduzeti mjere za rješavanje nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske i nastaviti aktivnije provoditi politiku uređivanja i mogućnosti preuzimanja ili zamjene neizgrađenog građevinskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske aktivno se uključiti u izradu godišnjih Planova razminiravanja, koji se donose na razini Države, budući minirane, odnosno minski sumnjive površine na području Grada Osijeka nisu zanemarive, a predstavljaju veliki potencijal za ekološki (organski) uzgoj hrane, kao zemljište koje dugi niz godina nije tretirano kemijskim sredstvima budući nova Odluka o komunalnom redu (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 14A/10.) nije na zadovoljavajući način propisala kriterije za pojedine elemente koji utječu na stanje u prostoru, potrebno je donijeti izmjene i dopune te Odluke, kao i aktivnije i dosljednije provođenje njenih odredbi od strane komunalnog redarstva Prostorno-prometnom studijom prometnog sustava grada Osijeka sa širim okruženjem, koja je u izradi, nastojati izmjestiti željeznički koridor Vc iz grada Osijeka i usmjeriti ga uz trasu cestovnog koridora Vc
66 Službeni glasnik Grada Osijeka br. 9 od 12. srpnja 2013.
poduzeti pripremne aktivnosti (odabir lokacje uz sudjelovanje šire javnosti, priprema zemljišta, provođenje natječaja za idejno rješenje i sl.) za gradnju javnih sadržaja koji Gradu nedostaju, kao što su galerija i muzej suvremene umjetnisti, koncertna dvorana i sl. te nastaviti s aktivnostima oko gradnje bazena u Gradskom vrtu poduzeti mjere kojima bi se umanjio demografski problem starenja stanovništva i znatnog smanjenja broja stanovnika nastaviti s aktivnostima pripreme zemljišta u gospodarskim zonama nastaviti sa širenjem mreže biciklističkih staza i tramvajskog podsustava nastaviti razvijati mrežu komunalne i ostale infrastrukture te poticati korištenje alternativnih izvora energije, a posebno ih primjenjivati prilikom gradnje i/ili rekonstrukcije javnih i društvenih sadržaja vratiti gradu Osijeku status zelenog grada gradnjom i uređenjem novih i uređenjem postojećih parkovnih i zelenih površina (iako je grad Osijek 2012. godine dobio „brončani cvijet Europe“, potrebno je poduzeti mjere i aktivnosti kako bi Osijek dobio „zlatni cvijet Europe“) koordinirati aktivnosti i međusobno uskladiti potrebe svih upravnih odjela Grada i Županije, nadležnih tijela, komunalnih poduzeća, distributera i vlasnika komunalne i ostale infrastrukture te pravnih i fizičkih osoba, čiji stavovi i odluke mogu doprinjeti bržem i kvalitetnijem razvoju Grada. Ovo su samo neke od aktivnosti koje bi trebale doprinijeti da Grad Osijek, koji već dugi niz godina stagnira ili nazaduje u većini segmenata, ostane u rangu četiri najveća i najznačajnija grada u Hrvatskoj. Evidentno je da je globalna kriza, koja traje već nekoliko godina, dovela do stagnacije gotovo svih segmenata gospodarstva, građevinarstva i razvoja uopće. Dovela je do opadanja standarda građana i slabljenja aktivnosti gotovo na svim područjima. U ovakvoj situaciji nerealno je za očekivati značajnije investicije, kako domaćih, tako i stranih investitora, ali situacija je pogodna za obavljanje pripremnih radnji koje će biti podloga za brže, lakše i jednostavnije napredovanje izlaskom iz krize.
V. IZVORI PODATAKA Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, Uprava za inspekcijske poslove, Sektor građevinske inspekcije, Područna jedinica u Osijeku – Služba Osječko-baranjske županije MRREI – UIRR, Izračun JLS 15.07.2010. Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Uprava za zaštitu prirode Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Osijeku Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 1991. 2001. i 2011. Godine (Publikacije iz popisa stanovništva, kućanstava i stanova 1991. godine (podatci obrađeni prema teritorijalnom ustroju županije 1997. godine) CCAA – Agencija za civilno zrakoplovstvo, Odjel aerodroma HAKOM Agencija za zaštitu okoliša, Odjel za otpad Agencija za plovne putove, Ispostava Slavonski Brod Lučka uprava Osijek Hrvatske ceste d.o.o. Ispostava Osijek HŽ Infrastruktura d.o.o., Poslovno područje održavanja istok, Nadzorno središte Osijek HEP – Operator distribucijskog sustava d.o.o., Elektroslavonija Osijek, Služba za razvoj i investicije, Odjel za razvoj mreže
67 Službeni glasnik Grada Osijeka br. 9 od 12. srpnja 2013.
HEP – Operator prijenosnog sustava d.o.o., Prijenosno područje Osijek HEP – Plin d.o.o. Osijek HEP – Toplinarstvo d.o.o., Pogon Osijek PLINACRO d.o.o. Operator plinskoga transportnog sustava Hrvatske vode, Vodnogospodarski odjel za Dunav i donju Dravu, Vodnogospodarska ispostava za mali sliv „Vuka“ i Vodnogospodarska ispostava za mali sliv „Baranja“ Ured državne uprave u Osječko-baranjskoj županiji, Službe za gospodarstvo Vodovod Osijek d.o.o. Unikom d.o.o. Grad Osijek, UO za urbanizam i graditeljstvo Grad Osijek, UO za provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje Grad Osijek, UO za komunalno-stambeno gospodarstvo i promet te zaštitu okoliša, Odsjek za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Odsjek za promet Izvješće o stanju u prostoru Grada Osijeka (2004-2006.) (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 5/06.) Program mjera za unapređenje stanja u prostoru (2006-2010.) (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 5/06.)0 Prostorni plan uređenja Grada Osijeka (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 8/05., 5/09., 17a/09.- ispr., 12/10., 12/12.) Plan gospodarenja otpadom Grada Osijeka za razdoblje do 2015.godine (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 15/09.) Plan intervencija u zaštiti okoliša Grada Osijeka (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 3A/07.) Strategije gospodarskog razvitka grada Osijeka – od industrijskog do inteligentnog grada (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 10/08). Program razvitka gospodarskih zona Grada Osijeka za razdoblje od 2006. do kraja 2009. godine (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 15/09.) Procjenu ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od katastrofa i velikih nesreća za područje grada Osijeka (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 9/10.) Procjenu ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 7/12.)
68