Hrvatske Novine Slave 100 Godina! ISSN 1330-2140 ISSN

MJESEČNA REVIJA HRVATSKE MATICE ISELJENIKA BROJ/NO. 6/7 MONTHLY MAGAZINE OF THE CROATIAN HERITAGE FOUNDATION LIPANJ-SRPANJ / JUNE-JULY 2010.

Veliki jubilej tjednika gradišćanskih Hrvata

Hrvatske novine slave 100 godina! ISSN 1330-2140 ISSN

Razgovor s Jurom Strikom o Hrvatskim Hrvatsko-američki dani u Chicagu Europsko nogometno prvenstvo svjetskim igrama u Zadru - promocija Hrvatske u SAD-u hrvatskih klubova iz iseljeništva

_Matica 06-07_2010.indd 1 7/10/10 9:54:01 AM Mjesečna revija HRVATSKE MATICE ISELJENIKA / Monthly magazine of the Posjetite stranice web portala Croatian Heritage Foundation Hrvatske matice iseljenika! Godište / Volume LX Broj / No. 6-7/2010 Nakladnik / Publisher Web stranice Hrvatska matica iseljenika / Croatian Heritage Foundation HMI čitaju se Za nakladnika / For Publisher Katarina Fuček diljem

Glavni urednik / Chief Editor svijeta, Hrvoje Salopek dostupne su na Uredništvo / Editorial Staff Željka Lešić, Vesna Kukavica tri jezika

Tajnica / Secretary (hrvatski, Snježana Radoš engleski, Dizajn i priprema / Layout & Design Krunoslav Vilček španjolski) Tisak / Print: i bilježe Vjesnik, Zagreb stalan porast posjećenosti.

HRVATSKA MATICA ISELJENIKA Trg Stjepana Radića 3, pp 241 10002 Zagreb, Hrvatska / Croatia Telefon: +385 (0)1 6115-116 Telefax: +385 (0)1 6110-933 www.matis.hr

MJESEČNA REVIJA HRVATSKE MATICE ISELJENIKA BROJ/NO. 6/7 MONTHLY MAGAZINE OF THE CROATIAN HERITAGE FOUNDATION LIPANJ-SRPANJ / JUNE-JULY 2010.

Veliki jubilej tjednika gradišćanskih Hrvata Budite korak ispred ostalih i predstavite se hrvatskim iseljeničkim zajednicama, uglednim poslovnim Hrvatima u svijetu i njihovim partnerima. Hrvatske novine slave 100 godina! Oglašavajte na web portalu

ISSN 1330-2140 ISSN Hrvatske matice iseljenika!

Razgovor s Jurom Strikom o Hrvatskim Hrvatsko-američki dani u Chicagu Europsko nogometno prvenstvo Internet marketing HMI osmislio je nekoliko načina oglašavanja: svjetskim igrama u Zadru - promocija Hrvatske u SAD-u hrvatskih klubova iz iseljeništva ■ BANERI ■ SPONZORIRANI ČLANAK ■ SPONZORIRANE RUBRIKE Naslovnica: 100 godina grdišćanskohrvatskog Odjel za marketing i promociju HMI - Ivana Rora tjednika “Hrvatskih novina” tel. (+385 1) 61 15 116 ■ fax. (+385 1) 61 11 522 mob. 099 61 15 116 ■ E-mail: [email protected]

_Matica 06-07_2010.indd 2 7/10/10 9:54:04 AM SADRŽAJ

4 Susret Najsela u Mađarskoj ŠIBENSKO-KNINSKA 7 Izložba KLD Rešetari u HMI 50 ŽUPANIJA 8 Padova: Hrvatska zajednica u Italiji 12 HMI: Tribina o nakladništvu hrvatskoga dušobrižništva iz Njemačke 15 Razgovor s Jurom Strikom o Hrvatskim svjetskom igrama 18 Njemačko-hrvatski zbor iz Wiesbadena u Hrvatskoj 19 Izložba fotograﬁja Damira Hoyke “Dani poslije” 20 Poduzetnička zona Podi kod Šibenika 21 Nagrade Hrvatsko-kanadske gospodarske komore 44 HBZ: Odlični rezultati Školarinske zaklade 23 Pečuh: Festival ogranaka Matice hrvatske 45 U Geelongu održan Festival hrvatskoga 24 Skradin: Drago Žura, povratnik iz Njemačke kulinarstva 26 Knjiga Adama Eterovicha o lujzijanskim Hrvatima 46 Europsko nogometno prvenstvo hrvatskih 28 Obljetnice HKM-a u Njemačkoj klubova iz iseljeništva 30 Skup Nacionalne federacije američkih Hrvata 48 Obljetnica Milwaukee CFU Tamburitzans 33 Hrvatski dani u Chicagu 52 Predstavljen “Hrvatski pravopis” Babića i Moguša 36 Knjiga fotograﬁja Hrvata u Punta Arenasu 54 Tamburaši ‘Wellebit’ iz Berlina 37 Stota obljetnica gradišćanskih Hrvatskih novina 58 Knjiga “Bruno Bušić” Anđelka Mijatovića 40 HMI na Međunarodnome jezičnom skupu u 59 Fra Ivan Penava, hrvatski svećenik u Würzburgu Skoplju 62 HMI: Predstavljena knjiga o Hrvatima u Vojvodini 41 Umjetnica Monika Roglić, povratnica iz SAD-a 72 Kanada: Svečanost Toronto Metros-Croatije

KOLUMNE Legende o 11 50 56 66 rodijaku Globalna Hrvatska Hrvatske županije Povijesne obljetnice Govorimo hrvatski 64 Ćipi (Vesna Kukavica) (Zvonko Ranogajec) (Željko Holjevac) (Sanja Vulić) (Petar Miloš)

HRVATSKA MATICA ISELJENIKA Trg Stjepana Radića 3, pp 241 Naručite i vi svoju MATICU jer 10002 Zagreb, Hrvatska / Croatia Telefon: +385 (0)1 6115-116 MATICA je most hrvatskoga zajedništva Telefax: +385 (0)1 6110-933 Želite li primati MATICU kao dar koji će stizati na Vašu kućnu adresu? Jedino što trebate učiniti jest poslati nam popunjenu E-mail: [email protected] Web: www.matis.hr narudžbenicu i uplatiti na naš račun odgovarajući novčani iznos koji pokriva troškove slanja. MATICA će potom svaki mjesec stizati u Vaš dom. Naručite, čitajte i preporučite MATICU Vašoj rodbini i prijateljima, kako biste aktivno sudjelovali u ostvarivanju GODIŠNJA PRETPLATA / ANNUAL SUBSCRIPTION MATIČINE misije: biti čvrsti most između Hrvatske i Hrvata diljem svijeta. (zračnom poštom / airmail) SAD / USA 60 USD, Kanada / Canada 65 CAD, Australija / Australia 80 AUD, Ime i prezime / Name and surname Novi Zeland / New Zealand 60 USD, Južna Afrika / South Africa 60 USD, Južna Amerika / South America 60 USD Adresa / Address (običnom poštom / regular mail) Europa / Europe 25 EUR, Hrvatska / Croatia 100 kn Grad / City DEVIZNI RAČUN BROJ / FOREIGN CURRENCY ACCOUNT: Država / State Pošt. broj / Zip Code Acc. No. 702000-VAL-9100000-132344-273 IBAN HRO6 2340 0091 5102 96717 SWIFT CODE: PBZGHR2X Tel. Fax. Privredna banka Zagreb, Račkog 6 ŽIRO RAČUN ZA UPLATU U KUNAMA / E-mail DOMESTIC CURRENCY ACCOUNT IN KUNA: Acc. No. 2390001-1100021305 Datum / Date Hrvatska poštanska banka

_Matica 06-07_2010.indd 3 7/12/10 4:07:10 PM DRUGI SUSRET ‘NAJSELA’ U MAĐARSKOJ Druženje Kukinja, Martinaca, Sumartona i Petrovog Sela

Nagradu za kulturu ‘Najselo’ dodjeljivala je HMI hrvatskim naseljima izvan matične zemlje, a koja su u toj godini zaslužila nagradu zbog svojega cjelokupnog doprinosa na području kulture, očuvanja jezika i nacionalnog identiteta svojih stanovnika.

Crkva u Kukinju zbog svojega cjelokupnog doprinosa na području kulture, očuvanja jezika i nacionalnog identiteta svojih stanovnika. Tako je ugledna nagrada pripala hrvatskim naseljima u Mađarskoj: 1997. Mar- tincima, 1999. Petrovu Selu, 2003. Su- martonu, 2006. Kukinju.

FOLKLORNI PROGRAM I RADNI SUSRET Susret mađarskih ‘Najsela’ održan je u fascinantnome baranjskom naselju Ku- kinju gdje su, unatoč kišnom vremenu, 15. svibnja s domaćinima nastupila kulturno-umjetnička društva iz Martinaca, Sumartona i Petrova Sela. U sklopu pri- redbe u 15 sati u mjesnoj rimokatolič- koj crkvi sv. Ane održano je euharistijsko slavlje na hrvatskom jeziku. Zatim je u mjesnom Domu kulture predsjed-

Napisala: Vesna Kukavica Snimio: Darko Plahtan

aterinski jezik i et- nološko blago vaših obitelji koje stoljećima žive u naseljima juž- ne Mađarske sačuva- Mni su do naših dana i temelj su identiteta hrvatske manjine u Mađarskoj. Rado- sna sam da uz roditelje, načelnike lokalnih zajednica i mjesne župnike, mladi iz mađarskih ‘Najsela’ nastavljaju tradiciju svojih predaka i ponosno je prezentira- ju. Tim se riječima obratila ravnateljica Hrvatske matice iseljenika predstavni- cima kulturno-umjetničkih društava i lokalnih samouprava iz četiriju naselja: Kukinja, Martinaca, Sumartona i Petrova Sela koji su u proteklom desetljeću po- nijeli naslov ‘Najsela’. Naime, Nagradu za kulturu ‘Najselo’ dodjeljivala je HMI hrvatskim naseljima izvan matične zemlje, Mali folkloraši iz Martinaca a koja su u toj godini zaslužila nagradu 4 MATICA lipanj-srpanj/june-july 2010.

_Matica 06-07_2010.indd 4 7/10/10 9:54:07 AM Mišo Hepp, Katarina Fuček Ravnateljica HMI-a Katarina i Milica Klaić Tarađija Fuček pozdravlja skup

nik Hrvatske državne samouprave Hr- ru, znanost i obrazovanje Katja Bakija. međunarodna likovna kolonija i drugo. vata u Mađarskoj Mišo Hepp prigodnim Kukinj danas ima oko 600 stanovnika U selu djeluju mnoga društva od kojih govorom pozdravio nazočne sudioni- i ubraja se među sela srednje veličine treba istaknuti društvo za čuvanje kul- ke i otvorio skupnu etnografsku izlož- u Republici Mađarskoj. Stanovništvo je turne baštine Hrvata pod nazivom KUD bu narodnih rukotvorina i starih zana- pretežno zaposleno u obližnjem gradu “Ladislav Matušek”. Društvo je osnovano ta te svojevrsni mini-sajam obrtničkih Pečuhu. Od nekoć stopostotnoga hrvat- prije desetak godina pod vodstvom Ive umijeća - od kulinarskih vještina u sla- skog stanovništva procesom asimilacije Grišnika, ima više od 20 članova, među sticama do turističke ponude iz južnih danas Hrvati čine oko 40% stanovnika kojima su pjevači, plesači i tamburaši. mađarskih županija u kojima gotovo toga kraja. Selom upravlja lokalna samo- Mješoviti zbor Društva pjeva i hrvatske pola tisućljeća žive hrvatske etničke za- uprava koju posljednjih 12 godina vodi misne pjesme na mjesnim i okolnim mi- jednice. Uslijedio je folklorni program, iznimno agilni načelnik Ivo Grišnik. snim slavljima, a vodi ga vrijedna Mili- koji su izvodili plesači i svirači narod- ca Klaić-Tarađija, koja je dala izniman nih plesnih običaja zastupljenih mjesta. KUD “LADISLAV MATUŠEK” doprinos u organizaciji ovoga Drugog U sklopu Susreta održan je radni susret U selu djeluje i Hrvatska manjinska samo- susreta mađarskih ‘Najsela’. sudionika s ravnateljicom Hrvatske ma- uprava. Stanovnici Kukinja među prvima Treći susret trebao bi se održati iduće tice iseljenika Katarinom Fuček na temu su utemeljili svoju manjinsku samoupra- godine kod novog domaćina unatoč re- kulturne suradnje. Uz načelnike nase- vu prema Zakonu o nacionalnim i etnič- cesijskom prilikama i trebao bi pridonije- lja Martinci, Petrovo Selo, Sumarton i kim manjinama u Mađarskoj. U organi- ti intenzivnijoj suradnji svih 12 nagrađe- domaćina Kukinja, na sastanku su bili zaciji manjinske samouprave održava se nih sela iz ostalih europskih zemalja, za nazočni i aktivno se uključili predsjed- tečaj hrvatskoga jezika za djecu i odrasle, što se obvezala u organizacijskom smislu nik Hrvatske državne samouprave Hr- ljetni etnografski i jezični tabor za djecu, i Hrvatska matica iseljenika. ■ vata u Mađarskoj Mišo Hepp, ravnatelj Naklade Croatica Čaba Horvat, ured- Na izložbi su nica Hrvatskoga glasnika Branka Pa- se predstavila sva Najsela vić Blažetin te generalna konzulica u – na snimci Generalnom konzulatu RH u Pečuhu izložbeni prostor Ljiljana Pancirov i konzulica za kultu- Martinaca Dosad nagrađena sela su: 1996. Pinkovac (Austrija) 1997. Martinci (Mađarska) 1998. Karaševo (Rumunjska) 1999. Petrovo Selo (Mađarska) 2000. Mjenovo (Austrija) 2001. Klokotić (Rumunjska) 2002. Tavankut (Srbija) 2003. Sumarton (Mađarska) 2004. Bački Monoštor (Srbija) 2005. Novo Selo (Austrija) 2006. Kukinj (Mađarska) ENG A meeting of the Hungarian Best Village Award winners was held in the Baranja region set- 2007. Novi Slankamen (Srbija) tlement of Kukinj this May 15th where, in spite of rain, the hosts were joined by culture & arts societies from Martinci, Sumarton and Petrovo Selo. 5 MATICA lipanj-srpanj/june-july 2010.

_Matica 06-07_2010.indd 5 7/10/10 9:54:09 AM VIJESTI HR

HRVATSKA PROSLAVILA SVOJ NAJVEĆI DRŽAVNI BLAGDAN ZAGREB - Hrvatska je 25. lipnja proslavila svoj najveći držav- U PROMETU PRVIH 30 ni blagdan, Dan državnosti i 19. KILOMETARA AUTOCESTE godišnjicu proglašenja samostal- PULAKANFANAR nom državom. Tim su povodom PULA - Prvih 30 kilometara autoceste najviši državni dužnosnici, pred- u Istri svečano je otvorila predsjednica sjednik Republike Ivo Josipović, Vlade Jadranka Kosor, a riječ je o pu- predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić i premijerka Jadranka Kosor položili nom profilu dionice Istarskog ipsilona, vijence i zapalili svijeće na Mirogoju i nazočili misi za domovinu koju je u crkvi od Pule do Kanfanara, u dužini od 30 ki- sv. Marka predvodio zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, a zatim su se lometara. Premijerka je naglasila kako prigodnim govorima obratili javnosti na svečanoj sjednici Vlade u Banskim dvoje fascinantna činjenica da je spome- rima. Podsjećajući na događaje prije 19 godina, premijerka Kosor rekla je da su nutih 30 kilometara autoceste sagra- 25. lipnja 1991. ispunjene slobodarske težnje i čežnje mnogih hrvatskih nara- đeno 19 mjeseci prije roka, s obzirom štaja koje nisu uspjele prije doći do potpunog ispunjenja. na to da je riječ o zahtjevnoj izvedbi s 27 nadvožnjaka i podvožnjaka te je dodala da izvođači radova zbog toga za- “NAPREDAK” JE ZASLUŽAN služuju pohvalu. Istarski ipsilon u cje- ZA ŠIRENJE HRVATSKE lokupnoj dužini od 145 kilometara bit KULTURE će sagrađen do kraja 2014., odnosno ZAGREB - Hrvatsko kulturno društvo početka 2015. godine, s tim da će do “Napredak”, koje vuče tradiciju HKD ljeta 2011. godine biti sagrađeno 50 ki- “Napredak”, osnovanog 1902. u Sa- lometara u punom profilu od Kanfanara rajevu, otvaranjem svoga kulturnog do Umaga, a zatim i 18 kilometara od centra u Bogovićevoj ulici u Zagrebu Kanfanara do Rogovića. Cijena gradnje obilježilo je 20. obljetnicu svoje ob- dionice od Pule do Kanfanara (30 kilo- nove. Centar je otvorio predsjednik metara) košta 85 milijuna eura, a cije- Republike Ivo Josipović, koji je pritom istaknuo važnost “Napretka” i njegova ši- na vožnje iznosit će 12 kuna. renja hrvatske kulture. “Ono što ste radili omogućilo je i da danas dvije zastave naših zemalja stoje zajedno na istome mjestu”, rekao je Josipović te istaknuo kako je siguran da će BiH uskoro postati model kako različiti a srodni narodi SLOVENSKO “DA” ARBITRAŽI mogu živjeti zajedno. Govoreći o “Napretku”, Josipović je naglasio njegovu ulo- LJUBLJANA - Građani Slovenije podr- gu za vrijeme rata rekavši kako je upravo to društvo zaslužno za opstanak Hrva- žali su na referendumu arbitražni spo- ta u mnogim dijelovima BiH, gdje to možda ne bi bilo moguće. razum - njih 51,5 posto glasovalo je da se na taj način riješi granični spor s Hr- vatskom. Protiv arbitražnog sporazuma HRVATSKA I BIH bilo je 48,5 posto građana. Od 1,7 mi- INTENZIVIRAT ĆE SURADNJU lijuna građana koji su imali pravo izja- U SVIM PODRUČJIMA sniti se na referendumu, glasovalo je SPLIT - Hrvatska i BiH intenzivirat će njih 42,24 posto. “Postignut je dobar suradnju u svim područjima, glavni rezultat”, izjavio je slovenski premijer je zaključak prve zajedničke sjedni- Borut Pahor nakon objavljivanja pr- ce vlada dviju država koja je održa- vih rezultata izjašnjavanja na referen- na u Splitu u Vili Dalmaciji. “Rekla bih dumu. Dodao je kako očekuje i dobar da je ovo povijesni trenutak i mislim rezultat arbitražnog postupka. Premi- da danas počinjemo još čvršću su- jer je bio posebno zadovoljan visokim radnju na rješavanju nekih pitanja, odzivom na referendumu. Pahor je re- ali sasvim sigurno dokazujemo da kao da se čuo s hrvatskom premijer- su BiH i Hrvatska ne samo susjedne zemlje, nego dvije zemlje koje uistinu nekom Jadrankom Kosor. Rekao je kako prekidno grade mostove prijateljstva, mostove suradnje i vjerujem da će i ova su se u razgovoru složili da su iscrpili naša zajednička sjednica biti snažan i važan doprinos tome”, rekla je premijerka svu političku moć da se postigne spo- Jadranka Kosor. “Želim istaknuti i našu čvrstu potporu Hrvatima u BiH svakako razum te da je na slovenskom naro- kao jednom od konstitutivnih naroda i vjerujem da će upravo oni biti ta dodat- du da odredi svoju sudbinu i sudbinu na spona koja će omogućiti da svi ti mostovi koje gradimo i danas učvršćujemo svojih susjeda. uistinu budu neraskidivi i nerazrušivi”, rekla je Kosor. 6 MATICA lipanj-srpanj/june-july 2010.

_Matica 06-07_2010.indd 6 7/10/10 9:54:13 AM HMI: IZLOŽBA KLDa “REŠETARI” U ZAGREBU “Umjetnici iz svijeta u Rešetarima”

Izložena djela s ove izložbe nastala su na Međunarodnoj likovnoj koloniji koja, na inicijativu Likovne grupe “Antun Petrović” u sklopu KLD-a “Rešetari”, u Rešetarima okuplja umjetnike iz domovine i izvandomovinstva

Slike izložene u holu HMI-a

KLD “Rešetari” prvi put su se pred- Na dva kata Matice publici su se predstavi- Dogradonačelnica Nove Gradiške Ljepša stavili u Zagrebu. Tom su prigodom uz li likovnim radovima akademski slikari iz Rakas-Vujčić, ravnateljica HMI-a Katarina Fuček, Ivan De Villa i Marija Karlovčanin Subić predstavnike Ministarstva kulture i MV- iseljeništva: Fehim Husković, Željko Jan- PEI-ja, na izložbi bili dogradonačelnica čić, Biserka Komac, Marija Kovač, Albert Nove Gradiške Ljepša Rakas-Vujčić, na- Leš, Cecilija Miler, Dubravko Naumov, Napisala: Željka Lešić Snimio: Hrvoje Salopek čelnik Općine Rešetari Zlatko Aga, pred- Marija Rafai Kemer, Denis Tenev i Adria- sjednik KLD-a “Rešetari” Ivan De Villa, no Zacchero, a skulpturama Dušan Savić. organizaciji Hrvatske te su nazočnima uputili pozdravnu riječ, Slike i graﬁke zastupali su radovi domaćih matice iseljenika i reše- dok je o izložbi govorila Marija Karlovča- umjetnika. U glazbenom dijelu programa taračkoga KLD-a “Reše- nin Subić, viša kustosica. Izložbu je otvo- dojmljiv nastup imala je pjevačka skupina tari” iz Rešetara, sela ne- rila ravnateljica HMI-ja Katarina Fuček. “Slavča” iz Rešetara. ■ daleko od Nove Gradiške, Uu Zagrebu je 31. svibnja otvorena izlož- ba “Umjetnici iz svijeta u Rešetarima”. Izložbom se obilježava 110. obljetnica rođenja Antuna Petrovića, akademsko- ga kipara i slikara iz Rešetara. Izložena umjetnička djela umjetnika iz domovine i izvandomovinstva pripadaju zbirci galerije “Antun Petrović” iz Rešetara. Izložena djela s ove izložbe nastala su na Međunarodnoj likovnoj koloniji koja, na inicijativu Likovne grupe “Antun Petro- vić” (1980.) u sklopu KLD-a “Rešetari”, u Rešetarima okuplja umjetnike iz domovine i izvandomovinstva. Likovna grupa “Petrović” djeluje već trideset godina u Rešetarima i otkako postoji sku- Otvorenje izložbe okupilo pila je četiristo pedeset umjetničkih ra- je brojne ljubitelje likovne umjetnosti dova, koji će biti temelj budućoj “Galeriji Petrović”. Organizira likovne izložbe diljem domovine i u nekoliko europskih ENG The Artists of the World in Rešetari exhibition opened May 31st in Zagreb. The event is co-or- država: Švicarskoj, Njemačkoj, Slovač- ganised by the Croatian Heritage Foundation and the Rešetari Culture & Arts Society of Rešetari, koj, Mađarskoj, Italiji… a village near the town of Nova Gradiška. 7 MATICA lipanj-srpanj/june-july 2010.

_Matica 06-07_2010.indd 7 7/10/10 9:54:16 AM PADOVA: FESTA DEI POPOLI Hrvati iz Veneta promovirali Hrvatsku

U Padovi Hrvati iz Veneta mnogobrojnim programima predstavljaju kulturnu baštinu svoje domovine Hrvatske. Ove godine predstavili su se modnom revijom s modelima etno-dizajnerice Mine Petre iz Zagreba, pod nazivom “Materina priča”

Zbor Rovinj

Napisala: Ana Bedrina Snimio: Mirko Petričec

vogodišnja jubilarna 20. Festa dei popoli - Sajam naroda, održan od 21. do 23. svibnja na Pratu de- lla Valle u Padovi, imao Oje veći broj zemalja sudionica i puno bo- gatiji program od dosadašnjih. Plod je to dugogodišnjeg rada mnogih društa- va i zajednica stranih naroda koji žive u gradu i okolici. Trodnevna manifestacija obilovala je mnogobrojnim kulturno- umjetničkim programima plesa, glazbe i štandovima s prikazom najvrednijih autohtonih proizvoda pojedinih zemalja. Bila je tu i gastronomska ponuda s delicijama barem desetak različiti kuhi- nja, koje je kušalo nekoliko desetaka ti- suća posjetitelja. Cilj ovih susreta je zajednička pro- Zajedničko kolo mocija ljudskih prava, međunarodnih Hrvata i Talijana vrijednosti svih kultura i naroda u dija- ispred Leopoldovog Svetišta logu protiv svakog nasilja. Organizira je 8 MATICA lipanj-srpanj/june-july 2010.

_Matica 06-07_2010.indd 8 7/10/10 9:54:17 AM već dvadesetu godinu zaredom Poglavar- stvo grada Padove zajedno s mnogobrojnim društvima. Prije četiri godine mo- gućnost sudjelovanja dobila je i Hrvatska zajednica u Venetu. Od tada, u suradnji s podružnicom Hrvatske matice iseljenika – Pula, i Hrvati u Venetu mnogobrojnim programima predstavljaju kulturnu ba- štinu svoje domovine Hrvatske. Ove godine Hrvatska zajednica u Venetu predstavila se modnom revijom s modelima etno-dizajnerice Mine Petre iz Zagreba, pod nazivom “Materina priča”. Modna revija “Materina priča” HRVATSKI ETNO-MOTIVI “Materina priča” je projekt promocije ca gradonačelnika grada Padove, Nona radnika - članova Hrvatske zajednice u hrvatske tradicijske kulture s etno-ko- Evghenie, koja je sa svojim kolegicama, s Venetu. Ovom velikom radu pridonijeli lekcijama ‘Licitarsko srce’ i poslovnom ponosom i oduševljenjem, nosila model su uz predsjednicu Čolak, dopredsjed- torbom za žene ‘Tkanicom’. Na među- naše hrvatske dizajnerice. Što je još važ- nica Duška Madunić, tajnica Marinka narodnom susretu naroda i kultura pod nije, obećala je daljnju potporu budućim Sirotnjak, članovi Vinko Ivanković, Jo- nazivom Festa dei popoli predstavljeno je hrvatskim projektima u Padovi. sip i Slavica Pranjić, Blaženka Barbarić, hrvatsko stvaralaštvo i tradicija te ocije- Marija Bendra, Stefano Artesi, Božidar njeno s oduševljenjem gledatelja kao naj- U SUORGANIZACIJI HMI-JA Podhraški, Nataša Medović, Erwin Gu- atraktivniji pojedinačni nastup u sklo- Organizatori za predstavljanje Hrvat- stini i mnogi drugi kojima ovim pu- pu cijele manifestacije. Izložbeni prostor ske na Festi dei popoli, Hrvatska zajed- tem zahvaljujemo na volonterskom radu Hrvatske zajednice iz Veneta s rukotvo- nica u Venetu s predsjednicom Dubrav- i trudu. Zahvaljujemo i dr. Neli Sršen rinama, suvenirima i specijalitetima hr- kom Čolak i Hrvatska matica iseljenika koja je sa svojim studenticama prido- vatske nacionalne kuhinje bio je jedan - podružnica Pula s voditeljicom Anom nijela ljepoti manifestacije. Cijeli doga- od najposjećenijih prostora ovog sajma. Bedrinom, ovime su dobili najboljeg i đaj popratili su talijanski mediji i lokal- Vidjelo ga je više desetaka tisuća posje- najznačajnijeg partnera za svoje budu- na televizija. titelja. Uz izložbu izvornih rukotvorina će projekte. Nakon Padove Materina priča na- i suvenira, najvažniji dio programa je Treba istaknuti da je priprema ove stavlja put promicanja hrvatske kulture bila modna revija etno-kolekcije prepu- manifestacije vrlo zahtjevna te da u njoj i tradicije u Milanu, Londonu, Torontu ne cvijeća, etno-motiva i licitarskih srca, sudjeluje veliki broj samozatajnih su- i New Yorku. ■ tradicijskih simbola i obilježja Zagreba i njegove okolice. Najatraktivniji detalj izložbe i modne revije bila je hrvatska poslovna torba Tkanica, višestruko na- građivani izvorni suvenir, proizvod žena tkalja iz Knina, vrijedna rukotvorina s motivima etno-baštine Šibensko-kninske županije i sjeverne Dalmacije. U programu revije nastupila je poznata glazbena umjetnica sopranisti- ca Antonela Malis, koja je uz izvrsno dvojezično vođenje programa otpjevala nekoliko poznatih hrvatskih pjesama i talijanskih kancona. I ona je za svoj nastup izabrala model s hrvatskim etno- motivima. Među mnogobrojnim uglednim Hr- vatima iz Padove i obližnjih talijanskih gradova koji su posjetili izložbu i izra- zili zadovoljstvo i potporu našem pro- Antonela Malis, Nela Sršen i Dubaravka Čolak gramu bila je i poznata liječnica i po- časna konzulica Republike Hrvatske u ENG The Croatians of Veneto province took part in this year’s jubilee 20th Festa dei Popoli (Peo- Padovi dr. Nela Sršen. Posebnu čast hr- ple’s Fair) in Padua, Italy. A fashion show was staged in the frame of the Croatian programme vatskoj manifestaciji iskazala je savjetni- featuring the works of Zagreb-based ethno designer Mina Petra. 9 MATICA lipanj-srpanj/june-july 2010.

_Matica 06-07_2010.indd 9 7/10/10 9:54:19 AM VIJESTI HR

SVEČANO PROMOVIRANO 356 POLAZNIKA ČASNIČKE IZOBRAZBE ZAGREB - U povodu Dana držav- nosti, u vojarni “Petar Zrinski” u Zagrebu održana je svečana promocija 356 polaznika i polaznica HRVATSKA NA POSLJEDNJIH časničke izobrazbe za potrebe 500 METARA MARATONA Oružanih snaga RH. Novim časni- PREMA EU cima i dočasnicima čestitao je iza- ZAGREB – “Ovo je označavanje posljed- slanik načelnika Glavnog stožera njih 500 metara u maratonu koji se zove Oružanih snaga RH Slaven Barić, poručivši im da su naraštaj koji se ne školuje pregovori o ulasku u EU. Tih 500 metara za rat, nego za mir i koji je naslijedio sve dobro od naraštaja tijekom Domovin- će biti teški i zahtjevni, ali sigurna sam skog rata. Među novim časnicima i dočasnicima je 37 žena. Kao najbolji nastav- više nego ikada da ćemo mi to uspješ- nik za školsku godinu 2009./2010. pohvaljen je Zdravko Barbarić, a kao najbolji no svladati”, rekla je premijerka Jadran- instruktor Ćamil Hasanović. ka Kosor u povodu otvaranja pregovora o preostala tri poglavlja i zatvaranja dva poglavlja. “Vjerujem da ćemo u idu- HRVATSKA I SRBIJA ćih šest mjeseci postići cilj koji smo za- POTPISALE SPORAZUM crtali prije gotovo dva desetljeća - da O MEĐUSOBNOM ćemo završiti posao vezan uz tehnič- IZRUČENJU ko završavanje pregovora i vjerujem BEOGRAD - Hrvatski ministar pra- da ćemo vrlo brzo, početkom 2011., vosuđa Ivan Šimonović i srbijan- potpisati i pristupni ugovor i krenu- ska ministrica pravosuđa Snežana ti u završnu fazu tog procesa. Sve to Malović potpisali su u Beogradu treba nastaviti ne zbog drugih, nego Sporazum o međusobnom izru- zbog nas, kako bismo imali državu ka- čenju svojih državljana okrivlje- kvu priželjkujemo dvadesetak godina nih i osuđenih za kaznena djela i kakvu dugujemo hrvatskim branite- organiziranog kriminala i korup- ljima koji su poginuli za slobodnu, ne- cije. Na temelju sporazuma dvije ovisnu i europsku Hrvatsku”, dodala je će zemlje izručivati svoje držav- Jadranka Kosor. ljane ili osobe bez državljanstva, okrivljene i osuđene za organizirani kriminal i korupciju, s prebivalištem u državi kojoj je upućena molba za izručenje. Ministar Šimonović rekao je kako je sporazum iznimno važan za odnose dviju država, kao ATLANTIC GRUPA KUPILA i za odnose u regiji te za put Hrvatske i Srbije ka Europskoj uniji. SLOVENSKU PREHRAMBENU KOMPANIJU DROGU KOLINSKU ZAGREB/LJUBLJANA - Atlantic Grupa PREDSJEDNIK JOSIPOVIĆ je potpisala ugovor o kupnji slovenske POSJETIO BLEIBURG prehrambene kompanije Droga Kolin- BLEIBURG - Predsjednik Republike ska, a ugovorom je predviđeno preu- Ivo Josipović s hrvatskim izaslan- zimanje stopostotnog udjela u Dro- stvom odao je počast žrtvama ubi- gi u vrijednosti od 382 milijuna eura. jenim nakon Drugoga svjetskog rata, Iz Atlantic Grupe ističu da akvizicijom zapalivši svijeću i položivši vijenac, u Droge Kolinske postaju jedna od naj- povodu Dana antifašističke borbe, većih prehrambenih kompanija u jugo- ispred spomen-obilježja na Bleibur- istočnoj Europi, s prihodom od 600 mi- škom polju. To je prvi put da hrvat- lijuna eura, 4.300 zaposlenih te jednim ski predsjednik odaje počast nevi- od najsnažnijih portfelja proizvoda širo- nim žrtvama stradalim na Bleiburgu. ke potrošnje s vodećim brendovima iz “Želja mi je da se priča o Drugome vlastite proizvodnje kao što su Cedevi- svjetskom ratu zaokruži i da se prijepor ne samo za hrvatski narod, nego i drža- ta, Argeta, Barcaffe, Grand Kafa, Cockta, vu, stavi u okvir kojemu pripada - u povijesnu istinu”, izjavio je tom prilikom Jo- Smoki i Multipower, zajedno s global- sipović i nastavio da je Hrvatska kao antifašistička zemlja izašla kao pobjednica nim liderima koje kompanija distribu- u Drugome svjetskom ratu. Rekao je kako se nada da će ovo pridonijeti Hrvat- ira na području regije (Wrigley, Ferre- skoj kao modernoj zemlji koja gleda u budućnost te da svoju državnost temelji ro, Hipp i Johnson&Johnson). na antifašizmu, zatim i na Domovinskom ratu. 10 MATICA lipanj-srpanj/june-july 2010.

_Matica 06-07_2010.indd 10 7/10/10 9:54:21 AM GLOBALNA HRVATSKA Slavne suvremene spisateljice

Ove godine hrvatske književnice u Zinke Saric Pardo iz Perua, najtrofejni- jih njemačkih prozaistkinja hrvatskoga domovini osvajaju najvažnije nagrade podrijetla Marice Bodrožić ili pak Jagode izvrsnim romanima i zauzimaju vrhove Marinić, te Dragice Rajčić iz Švicarske. top ljestvica čitanosti u čemu im se Nagradom za životno djelo Goranovim vijencem je ovjenčana Jasna Melvinger iz pridružuju i autorice iz iseljeništva poput Srbije. U Austriji je 29-godišnja Marijana hrvatsko-američkih spisateljica Melisse Palatin primila nagradu dr. L. Karalla za Milich i Mary Helen Stefaniak ili Zinke svoje djelo Nove tendencije u gradišćan- Saric Pardo iz Perua skohrvatskoj literaturi gdje je opisala i fe- Piše: Vesna Kukavica ministički pokret prošloga stoljeća koji se odrazio u književnosti osobito u djelima Doroteje Lipković Zeichmann te sječanki Ivani Šojat Kuči man Hotel Zagorje potresna je priča o djelima Timea Horvat i Matilde Bölcs iz pripala je godišnja nagra- odrastanju djevojčice tijekom sedam go- Mađarske. Nakon nagrađivanih pjesnič- da Vladimir Nazor, koju dina prognaništva, o neprekidnoj bor- kih zbirki, slavu je stekao u Australiji i dodjeljuje Ministarstvo bi za dom u kojem će živjeti s majkom roman Morgan Yasbincek Liv (hrvatski kulture RH za roman Un- i bratom, o iščekivanju vijesti o ocu koji Živi!), koji je sastavni dio autoričine dok- Oterstadt. Riječ je o romanu koji na literar- je poginuo u Domovinskome ratu. Juna- torske disertacije iz mukotrpnog života no uvjerljiv način svjedoči o sudbinama kinji I. S. Bodrožić ne nedostaje humo- doseljenica iz naših krajeva. četiriju generacija žena (prabake, bake, ra da optimistično oboji galeriju likova Nije mi nakana lamentirati o dopri- majke i kćeri) koje su se našle na raskriž- s kojima će prognanička obitelj ukrsti- nosu žena suvremenoj hrvatskoj knji- ju povijesnih sukoba prošloga stoljeća. ti putove, a koji vjerno odražavaju sliku ževnoj produkciji ili modernoj kulturi Peteročlani žiri sastavljen od vodećih Hrvatske tih godina, pa je logičan golem uopće, jer on je neosporan. Hrvatsko je domaćih književnih kritičara knjigom interes čitateljstva. društvo još uvijek seksističko pa prešu- godine proglasio je roman Vrijeme laži - Mislila sam da su ratne teme već za- ćuje val ozbiljnih spisateljica i u domo- spisateljice i sveučilišne profesorice Si- boravljene, ne toliko u književnosti koli- vini i u iseljeništvu. Nakon niza autori- bile Petlevski. ko u svakodnevnim razgovorima. Ljudi ca chick lita početkom ovog desetljeća Autorica, čija je inventivna proza pri- su umorni od tih priča i u sebi nemaju na sceni su nove knjige tzv. ozbiljnije te- sutna već petnaest godina na književ- prostora za rat, koliko god bi nekad tre- matike kakva je analiza muško-ženskih noj sceni, ovogodišnja je laureatkinja bali imati. Pisala sam to zbog sebe i lju- odnosa Aleksandre Kardum u romanu nagrade T-Portala u novčanom izno- di koji su imali slično iskustvo i zbog Pratim te, postratne traume kod Slađane su od 100.000 kuna. Nagrađeni roman ljudi koje zanima što nam se to svima u Bukovac, a na sceni su i već dobro zna- Vrijeme laži progovara o Viktoru Tau- 90-ima dogodilo. Ni u jednom trenutku ne Dubravka Ugrešić, Slavenka Draku- sku, jednoj od najzanimljivijih osobno- nisam pomislila da ću dospjeti na prvo lić, Julijana Matanović, Vedrana Rudan, sti hrvatske moderne. Kroz tragičnu ži- mjesto top lista, kaže Bodrižićka. Daša Drndić i druge. Meni se osobito votnu sudbinu tog intelektualca, koji je Sudeći prema interesu čitatelja i ocje- dopala dramatičarka Ivana Sajko, izvo- između ostalih prijateljevao sa Freudom, nama kritike možemo reći kako ovu go- đenija izvan granica Hrvatske nego unu- S. Petlevski ispisat će uzbudljivu priču u dinu živimo u znaku dominacije žena. tar njih, koja je objavila roman naslova kojoj se isprepleću sadašnjost i početak Sjajnim romanima hrvatske književni- Povijest moje obitelji od 1941. do 1991, prošlog stoljeća, Prvi svjetski rat, špijun- ce zadnjih godina u domovini osvajaju i nakon. Željela je pokazati da postoji ske tajne, pitanja seksualnosti i feminiz- najvažnije nagrade i zauzimaju vrhove mnogo načina da se govori o činjenica- ma, te mnoštvo tema koje je potakla beč- top ljestvica čitanosti i prodavanosti - u ma. Niti jedan nije istinit, gotovo progra- ka moderna i koje do danas ne prestaju čemu im se pridružuju i autorice iz ise- matski piše I. Sajko, koja u svom romanu biti poticajne za razumijevanje suvreme- ljeništva poput američkih spisateljica hr- konstruira tri povijesti (obitelji, Zagreba nog čovjeka. Kako stvari stoje u ovoj iz- vatskih korijena Melisse Milich i Mary i vlastite selekcije događaja) što je rezul- davačkoj sezoni spisateljice su i na vrhu Helen Stefaniak, mlade kanadske pjesni- tiralo još jednom izvrsnom knjigom ove ljestvica najprodavanijih knjiga kao na kinje Katie Grubisic, ugledne autorice jedinstvene autorice. ■ primjer roman 27-godišnje Ivane Simić Bodrožić. Iako je Hotel Zagorje prozni prvijenac te Vukovarke, ime joj nije ne- ENG Croatian women writers are picking up major awards and topping the readership and sales lists in Croatia with their brilliant novels, as are women authors of Croatian extraction living poznato jer je prije pet godina osvojila abroad such as M. Milich and M. H. Stefaniak (USA), K. Grubisic (CAN), M. Bodrožić and J. Marinić nagradu Goran za mlade pjesnike. Ro- (GER), D. Rajčić (SWI) and others. 11 MATICA lipanj-srpanj/june-july 2010.

_Matica 06-07_2010.indd 11 7/10/10 9:54:22 AM IZAZOVI I PERSPEKTIVE NAKLADNIŠTVA HRVATSKOGA DUŠOBRIŽNIŠTVA U NJEMAČKOJ Deset vrijednih zbornika književnoga niza Diaspora Croatica

“Nakladništvo hrvatskoga dušobrižništva u Njemačkoj fascinantnog je opsega i tematskog raspona te predstavlja najosmišljeniju knjižnu produkciju naših autora iz zemalja zapadne Europe, kao i autora iz domovine koji se bave našim iseljeništvom”

područja ljudske djelatnosti obradili su na desetke fenomena vezanih uz naše migrante 21. stoljeća te razvitak duhovnog, kulturnog i nacionalnog identiteta naših iseljenika u zemljama Europske unije s posebnim osvrtom na najveću iseljenič- ku zajednicu u tom dijelu svijeta – nje- mačke Hrvate, istaknula je ravnateljica HMI-ja Katarina Fuček. O konkretnim najvrednijim studija- ma iz zbornika govorili su vodeći struč- njaci i to: dr. Anđelko Akrap, demograf (Ekonomski fakultet, Zagreb); dr. Marko Samardžija, kroatist (Filozofski fakultet, Zagreb); dr. Danijel Labaš, komunikolog (Hrvatski studiji, Zagreb) i dr. Adolf Pe- Uručenje plakete: legubić, urednik nakladničkog niza Di- Vanja Pavlovec, Adolf aspora Croatica iz Frankfurta. Polegubić i Katarina Fuček Nakladništvo hrvatskoga dušobriž- ništva u Njemačkoj, ocijenio je dr. Da- Napisala: Vesna Kukavica uz to već 32 godine uspješno objavljuje nijel Labaš, fascinantnog je opsega i Snimio: Hrvoje Salopek kvalitetan dvojezičan časopis Živu za- tematskog raspona i predstavlja najo- jednicu. Ured, također, iskazuje veliku smišljeniju knjižnu produkciju naših zazovi i perspektive nakladništva pozornost medijima i njihovu praćenju autora iz zemalja zapadne Europe, kao hrvatskoga dušobrižništva u Nje- raznih pastoralnih i drugih aktivnosti i autora iz domovine koji se bave na- mačkoj bili su glavna tema tribine koje već godinama uspješno organiziraju šim iseljeništvom u svim područjima održane u Zagrebu, koju su zajed- svi naši vrijedni misionari u Njemačkoj ljudske djelatnosti. Na stranicama svo- nički priredili Hrvatski dušobriž- - djelujući među Hrvatima katolicima jih serijskih publikacija i knjiga redakcija Inički ured u Frankfurtu na Majni i Hr- u Njemačkoj više od pet desetljeća. Od otvara prostor širokom krugu suradni- vatska matica iseljenika u Zagrebu 11. početka 2001. godine Ured ima i svoje svibnja 2010. U nazočnosti mnogobroj- internetske stranice koje se mogu čitati ne publike, među kojima su bili ugledni- na adresama: www.kroatenseelsorge.de ci iz javnog života Republike Hrvatske ili www.zivazajednica.de. i značajni predstavnici Katoličke crkve, pozdravne riječi izrekli su ravnateljica OBRAĐENO VIŠE OD STOTINU HMI-ja Katarina Fuček te ravnatelj Hr- ZANIMLJIVIH TEMA vatskoga dušobrižničkog ureda u Fran- Knjižni niz Diaspora Croatica, u koje- kfurtu na Majni o. Josip Bebić. mu je do sada objelodanjeno 10 zborni- Ravnatelj Hrvatskoga dušobrižnič- ka, ima ukupno 1.803 stranice, s više od kog ureda u Frankfurtu na Majni o. Jo- stotinu obrađenih različitih tema koje su sip Bebić ponosno je istaknuo kako u SR u posljednjem desetljeću bile značajne u Njemačkoj trenutno ima 97 hrvatskih ka- Njemačkoj i zemljama zapadne Europe toličkih misija u kojima djeluje 89 sveće- za hrvatske migrante i njihove obitelji. nika, 5 đakona, 61 pastoralni suradnik/ca Stručnjaci iz teologije, sociologije, eko- i 32 tajnice. Hrvatski dušobrižnički ured nomije, ﬁlologije, antropologije i drugih 12 MATICA lipanj-srpanj/june-july 2010.

_Matica 06-07_2010.indd 12 7/10/10 9:54:23 AM 8.500 osoba iz RH, mahom s fakultet- PLAKETA URUČENA ADOLFU skom diplomom. Demografske proble- POLEGUBIĆU me nijedna zemlja nije uspjela riješiti ni Zanimljivo je kako su u Njemačkoj dva imigracijskom politikom - uvozna radna od jedanaest katolika inozemnih korije- snaga je ipak skupa jer visokoobrazovane na, a među njima je više od 300.000 na- treba privući nadnicama i standardom, a ših vjernika diljem Njemačke. Katolič- niže obrazovani mogu pridonijeti pora- ka crkva u Njemačkoj aktivno pomaže stu socijalnih izdataka u useljeničkoj ze- i skrbi se o ljudima s migrantskom po- mlji. Problem treba rješavati jakom pro- zadinom, uz svoju temeljnu misionar- natalitetnom populacijskom politikom sko-pastoralnu ulogu. U Njemačkoj je oko koje bi u Hrvatskoj trebao postoja- oko 408 zajednica drugih materinskih ti nacionalni, iznadstranački konsenzus, jezika s oko tri do četiri mjesta na ko- rekao je dr. Akrap. jima se služe misna slavlja na njihovim Na stranicama ovih zbornika, iz pera jezicima. Dolaze iz oko 40 različitih na- vrhunskih domaćih i stranih teologa, rodnih ili jezičnih skupina, među koji- ka koji pišu o izazovima ljudi u pokretu ima niz studija koje se na zanimljiv nama je i hrvatska jezična zajednica. Oni digitalnog doba. Ukratko, na stranicama čin bave suvremenim laičkim pokreti- imaju ulogu mostova prema domaćim frankfurtskih publikacija čitatelj može ma, a koji zapravo predstavljaju izraz mjesnim zajednicama, naglasio je pono- pronaći izvrsno obrađenu problematiku traganja laikata za vlastitim identitetom sni i vrijedni fra Josip Bebić. hrvatske dijaspore u Crkvi i domovini s u postkoncilskoj Crkvi pa su kao takvi Na kraju tribine ravnateljica HMI- posebnim osvrtom na obitelj 21. stoljeća legitimni izražaj traganja same Crkve za ja Katarina Fuček uručila je uredniku u pokretu, rekao je dr. Labaš. vlastitim identitetom. Pritom, jasno, tre- nakladničke djelatnosti HDU iz Fran- ba razlikovati pokrete koji su nastali u kfurta i glavnom uredniku Žive zajedni- DEMOGRAFSKA KRETANJA sklopu katoličke Crkve od onih koji ima- ce dr. Adolfu Polegubiću plaketu za poe- HRVATSKOGA NARODA ju svoje podrijetlo iz drugih konfesija ili ziju Silvije Strahimir Kranjčević, koju je Drugi vatikanski sabor, osobito u kon- čak drugih religija. Pozitivna uloga razli- osvojio na upravo završenome Matiči- cilskom dokumentu Gaudium et spes čitih crkvenih pokreta jest da omoguću- nu jubilarnom 25. natječaju za literarno (Radost i nada), u poglavlju o promica- ju zadovoljenje nekih duhovnih potre- stvaralaštvo iseljenika, a koji s uspjehom nju kulturnog napretka govori o potrebi ba, koje ljudi ne nalaze kako u društvu, priređuje Matičin područni ured u Rije- dijaloga između vjere i kulture i važno- tako i u službenoj pastoralnoj ponudi, ci na čelu s vrijednom Vanjom Pavlovec. sti književnosti za razumljiviji navje- npr. molitvu u malim skupinama, nepo- Gospođa Pavlovec je zaželjela laureatu štaj kršćanske poruke. Moderna knji- sredno duhovno iskustvo, podjelu isku- Polegubiću da nastavi uspješno njegova- ževnost posljednjih desetljeća osobito stava, molitveno proučavanje Sv. pisma, ti i razvijati nakladničku djelatnost nje- je prikladna da preko problematiziranja rekao je dr. Adolf Polegubić. mačkih Hrvata. ■ jezika neposredno dopremo do čovjeka sadašnjice, a potrebna je i kao korektiv za svakog teologa jer i teologija se nuž- no koristi jezikom kao medijem svoga Brojna publika izražavanja, istaknuo je kroatist dr. Mar- nazočila je ko Samardžija sa zagrebačkoga Filozof- tribini u HMI-u skog fakulteta. Prof. dr. Anđelko Akrap s Katedre za demograﬁju zagrebačkoga Ekonom- skog fakulteta u svome izlaganju osvrnuo se na publicirane frankfurtske stu- dije, u sklopu pojedinih zbornika, koje istražuju demografska kretanja hrvatskoga naroda u domovini i iseljeništvu s posebnim osvrtom na europsko tržište rada u prevladavajućem konceptu neo- liberalne ekonomije. Od 1991. do kraja 2009. godine u Hr- vatskoj je ukupno 140.000 ljudi više umrlo nego što ih se rodilo pa u zemlji traje depopulacija, koja je zbog rata ubrzana, ali se i bez njega očekivala, rekao je vode- ENG The publication activity of the Croatian Pastoral Office of Frankfurt (Germany) covers a broad thematic range and is the best conceived literary production in Europe dealing with our ći hrvatski demograf dr. Akrap. Godišnje emigrant communities. The Diaspora Croatica series, which has seen 10 anthologies published u inozemstvo odlazi na tržište rada oko to date, now numbers 1,803 pages. 13 MATICA lipanj-srpanj/june-july 2010.

_Matica 06-07_2010.indd 13 7/10/10 9:54:25 AM MANJINSKE VIJESTI

Bitola: Pjero Baranović, Branka Bezić Filipović i Branko Maretić, Dan državnosti među Hrvatima počasni konzul RH u susjednim zemljama SPLIT - Kao i svake godine, splitska podružnica HMI-ja organizira kulturni program za Hrvate u susjednim zemljama, u povodu dana državnosti Republike Hrvatske. Ovogodišnji program sastojao se od filatelističkog i filmskog dijela. Filatelistički dio priredio je Pjero Baranović i to prezentacijom maraka i starih razglednica vezanih uz Marka Marulića, u povodu 560. obljetnice njegova rođenja. Uz to smo prikazali DVD “Hrvati na markama svijeta”. Filmski dio bio je vezan uz film “Stolje- će kinematografije u Splitu”, koje je započelo dokumentarnim filmovima Josipa Bepa Karamana, a sačuvano ih je samo četiri. Među njima su oni koji prikazuju procesiju u povodu svetog Duje i maškare. U filmu su prikazani i drugi autori i fragmenti filmova, a publiku u Kotoru zadivio je snimak koji se pripisuje Karama- nu, a koji prikazuje inauguraciju crnogorskog kralja Nikole. Kotorska projekcija organizirana je u suradnji s Hrvatskim građanskim društvom Crne Gore Kotor. Nakon Kotora turneja je nastavljena u Bitoli u suradnji s Makedonsko-hrvatskim društvom “Marko Marulić” i Počasnim konzulatom RH na čelu s Brankom Mareti- ćem. Na kraju je program prikazan i Hrvatima u Beogradu u suradnji sa Stipom Ercegovićem, predsjednikom Zajednice Hrvata Beograda, u dvorani Etnograf- skog muzeja. (B. Bezić Filipović)

SMOTRA FOLKLORA U MOLISEU ITALIJA - U suradnji s Počasnim konzulatom RH u Moliseu, splitski ured HMI-ja organizirao je sudjelovanje KUD-a „Ante Zaninović“ na Smotri folklora osnovnih škola, koja se svake godine u svibnju održava u Larinu. Ovo je već drugo sudjelovanje hrvatskih osno- vaca na smotri, na kojoj imaju priliku prikazati bogatstvo folklora. Boje Hrvatske prvi put je predstavio KUD „Filip Dević“ iz Splita prije dvije godine, a sada su to učinili Kaštelani i to plesovima i noš- njama Splita, Kaštela i Međimurja. Od talijanskih škola, sudjelova- le su mahom škole iz pokrajine, a poseban poziv bio je upućen u L’Aquilu, grad čije je područje bilo prošle godine pogođeno potre- som. Kaštelanski učenici su upoznali jezik moliških Hrvata, lijepu NERETVANSKI LAĐARI PREVESLALI pokrajinu Molise i njihove gostoljubive ljude. JADRAN POPUT PREDAKA MOLIŠKIH HRVATA ITALIJA - Projektom pod nazivom „Tragovima pra- djedova”, neretvanski lađari oživjeli su vezu moliš- kih Hrvata s pradomovinom, iz koje su se na sličan način, bježeći pred Turcima, iselili njihovi preci u še- snaestom stoljeću. U organizaciji Udruge „Lađari Ne- retve“ i pod pokroviteljstvom predsjednika hrvatskog i talijanskog parlamenta Luke Bebića i Gianfranca Fi- nija, lađare je na avanturi dugoj 134 nautičke milje pratio školski brod HRM-a „Andrija Mohorovičić“, a oni su neprekidno veslali u četiri smjene. Problemi su nastali tridesetak milja od talijanske obale, kad se dignula snažna tramontana, valovi su punili lađu, konstruiranu prema uzoru na stari neretvanski brod za riječnu plovidbu. Nakon probdjevene noći, lađa- ri su ipak sretno pristali pred Termolijem, u koji su uplovili u pratnji obalne straže i brodica jedriličar- skog kluba. Na slavlju je, uz mnogobrojne uzvanike iz Italije i Hrvatske, bio nazočan i veliki broj moliških Hrvata iz općina Kruč, Filič i Mundimitar. 14 MATICA lipanj-srpanj/june-july 2010.

_Matica 06-07_2010.indd 14 7/10/10 9:54:27 AM RAZGOVOR: JURE STRIKA, RAVNATELJ HRVATSKIH SVJETSKIH IGARA “Dođite na Igre i budimo JEDNO SRCE!”

“Ovogodišnje Igre otvorit će kanadska ministrica hrvatskog podrijetla, gospođa Lynne Yelich, zajedno s hrvatskim ministrom vanjskih poslova, gospodinom Gordanom Jandrokovićem. Mislim da to ima svoju simboliku”

Sa zatvaranja 1. Hrvatskih svjetskih igara 2006. godine

Razgovarala: Željka Lešić Snimke: Arhiva HSI-ja odrastao, zajedno sa sestrom Cecilijom. U Švicarskoj sam živio sve do 20. godi- susret drugoj Croolim- ne. Ondje sam završio trgovačku školu pijadi, odnosno Hrvat- i paralelno radio za osiguravajuću kuću skim svjetskim igrama koja se bavi zdravstvom. U ljeto 1996. (HSI) 2010. razgovarali godine odlazim u Chicago na četvero- smo s idejnim začetni- godišnji studij. Završio sam fakultet me- Ukom ovoga velikoga športskog projekta, đunarodnoga gospodarstva. Kako sam Jurom Strikom. Igre su projekt Hrvatsko- bio talentirani nogometaš, igrao sam za ga svjetskog kongresa (HSK), a okupljaju svoj fakultet, te sam imao športsku sti- mlade iseljenike i naše potomke iz svih pendiju koja mi je omogućila školovanje. krajeva svijeta i sa svih kontinenata. U Americi sam igrao i za “Zrinski Chica- go”, klub naših iseljenika. Nakon studija Molim Vas, predstavite se našim vraćam se u Švicarsku, gdje sam radio za čitateljima. jednu američku banku u knjigovodstvu - Rođen sam 1976. godine u Švicar- za fondove. Zatim sam se 2003. godine skoj, u blizini Züricha, gdje su rodite- konačno preselio u Zadar jer je želja za lji stigli tijekom 70-ih. U Zürichu sam povratkom uvijek bila prisutna. Zajed- 15 MATICA lipanj-srpanj/june-july 2010.

_Matica 06-07_2010.indd 15 7/10/10 9:54:29 AM Jure Strika, ravnatelj Hrvatskih svjetskih igara da je to neprihvatljivo zbog nekoliko ra- zloga. Uz HSK svoj dio tereta trebale bi preuzeti institucije RH. Svi se bez pogo- vora slažu s tim, ali od konkretnih djela do sada nismo puno vidjeli.

Kako su osmišljene ovogodišnje Igre i koliko se očekuje mladih iz izvandomovinstva? Iz kojih sve zemalja svijeta dolaze? - Igre se uvijek temelje na istom konceptu. Zajednički boravak, druže- nje, otvaranje Igara, športska natjecanja, odmaranje na plaži, popratni događaji kao fešte, izložbe, koncerti itd. Očeku- jemo mlade iz 25 do 30 država (4 konti- nenta). Na žalost, do zadnjega dana neće- mo znati hoće li nam se pojaviti određen broj natjecatelja. Želja postoji, ali su financijske mogućnosti ograničene. Iako već godinama tražimo financijsku pot- no s kolegicom otvorio sam tada agen- sjet povijesnom gradu Ninu. Očekujemo poru za ovaj projekt, nikakvih konkret- ciju za promet nekretninama. Time sam ponavljanje ribarske fešte u Bibinjama. nih rezultata nema. Može se reći da smo se bavio do 2008. godine, a od 2009. sam Ostale dane ćemo biti u Zadru. prepušteni sami sebi. Ali upravo nas to u potpunosti okrenut HSI-ju jer se zbog motivira pa hvala Bogu i za to! Ipak, žao veličine projekta nije mogao organizirati Tko je pokretač Igara? nam je mladih koji neće sudjelovati ove volonterski. Oženjen sam Ivanom i ima- - Pokretanje Igara je moja ideja. Dok godine na Igrama. Govorimo o stotina- mo sina Filipa. sam 2002. godine živio u Švicarskoj raz- ma mladih od kojih bi mnogi prvi put mišljao sam o nekom okupljanju mladih posjetili Hrvatsku! Prošle godine pred- Ravnatelj ste HSI-ja pa nam na svjetskoj razini. Polako sam razrađi- vidjeli smo više od tisuću sudionika. U predstavite projekt. vao ideju. Kad sam jednog dana, sasvim jednom trenutku činilo se da će ih biti - HSI je najlakše usporediti s Olim- slučajno, na CNN-u vidio otvaranje Ma- više od tisuću i pol! U međuvremenu nas pijskim igrama. To je vrsta hrvatske ccabi Games (židovske svjetske igre), bilo je realnost vratila u okvir od 750 do 820 olimpijade ili kako mi volimo reći Cro- mi je jasno u kojem smjeru treba ići. Do- sudionika. Osim financijskih problema, olimpijada. U tjedan dana održavaju se rađenu ideju predstavio sam fra Šiti Ćo- postoje još neki. U pojedinim zajedni- natjecanja u 15 ljetnih disciplina na ko- riću, tadašnjem predsjedniku HSK-a (da- cama se osjeća umor pa bi ‘svježi zrak’ jima nastupaju nacionalne delegacije iz nas glasnogovornik) koji je ideju Igara dobro došao. 30-ak država. Pojedinu delegaciju čine odmah podržao i predložio da je pred- osobe koje žive u istoj državi. Znači, ne stavimo na sljedećem sastanku HSK-a Ambasador Igara fizičar Davor nastupaju klubovi ili društva, već dele- (Zagreb, 2004.). Na sastanku Središnjeg Pavuna i Jure Strika gacije kao Australija, Nizozemska, Italija, odbora HSK-a u Sarajevu 2005. godine Venezuela itd. Svi sudionici su hrvatskih projekt Igara definitivno je prihvaćen i korijena. Nije potrebno imati hrvatske službeno pokrenut. dokumente, niti je uvjet znati hrvatski jezik. Bitno je osjećati se Hrvatom, pa Koliko košta ovaj veliki projekt barem i 1%. Discipline na Igrama su: i kako ste pronašli financijska nogomet, mali nogomet, nogomet vete- sredstva u ovo recesijsko vrijeme? rana, košarka, rukomet, odbojka, odboj- - Sredstva još uvijek tražimo i uisti- ka na pijesku, boćanje, ragbi, vaterpolo, nu nije lako s obzirom na spomenutu tenis, tenis veterana, stolni tenis, stolni okolnost. Nemoguće je reći koliko ovaj tenis veterana i plivanje. Ovogodišnje projekt košta na globalnoj razini jer je Igre održavaju se od 18. do 23. srpnja u najveći dio odrađen volonterski. Mogu Zadru. Dio natjecanja održat će se u Bi- govoriti samo o završnom dijelu Igara binjama i Posedarju. Od popratnih sa- ovdje u Zadru. Očekujemo da će troš- držaja izdvojio bih Večeri izvandomo- kovi biti oko 250.000 eura. Iako od toga vinske lirike u suradnji sa Sveučilištem značajan dio financira HSK, najveći teret u Zadru, koje će tijekom Igara proslaviti podnose sami sudionici svojim dolaskom svoj 10. jubilej. Također je predviđen po- i uplatom kotizacije. Osobno smatram 16 MATICA lipanj-srpanj/june-july 2010.

_Matica 06-07_2010.indd 16 7/10/10 9:54:31 AM Dodjela medalja 1. Hrvatskih svjetskih igara 2006. godine u Zadru

Kako su se organizatori pobrinuli Kad dobijemo službenu potvrdu, obja- su nekad živjeli na području Republike za ovu Croolimpijadu i tko je vit ćemo imena. Hrvatske, a također se osjećaju Hrva- pokrovitelj Igara? tima. I oni su nam važni i njih želimo - Žrtvom pojedinaca i Božjom pro- Hoće li otvorenje Igara biti povezati. Tako, primjerice, ove godine vidnošću! Pokroviteljstva očekujemo od spektakularno kao i na prvim iz Brazila na Igre dolazi skupina podu- Ministarstva vanjskih poslova i Hrvat- Igrama 2006. godine i tko će ih navskih Švaba, čiji su preci do II. svjetskoga olimpijskog odbora. Nisu upitna otvoriti? skog rata živjeli u Slavoniji. formalna pokroviteljstva, već konkret- - Lijepo je čuti da je otvorenje prvih na financijska pomoć. Naravno, tu je Igara bilo spektakularno iako nismo ima- Koja bi bila Vaša poruka mladima i Zadarska nadbiskupija kojoj duguje- li previše vremena za pripremu. Ovogo- u izvandomovinstvu, sudionicima mo neizmjernu zahvalnost. Ponavljam dišnje Igre otvorit će kanadska ministri- današnjih i budućih Igara? i ovom prigodom da nam je pokojni ca hrvatskog podrijetla, gospođa Lynne - Moja poruka mladima je da ne klo- nadbiskup Ivan Prenđa najviše pomo- Yelich, zajedno s hrvatskim ministrom nu duhom zbog raznih teškoća koje su gao i kad nam je bilo najpotrebnije, u vanjskih poslova, gospodinom Gorda- vezane uz ovaj projekt, izravno ili ne- svakom pogledu. nom Jandrokovićem. Mislim da to ima izravno. Financijske mogućnosti već sam svoju simboliku. Posebno želim istaknu- spomenuo pa neću ponavljati. Ima još Igre imaju i svoje ambasadore. Tko ti promotorske aktivnosti ministrice Ye- jedna stvar koja nas tišti, a to je da se su oni? lich kad je HSI u pitanju. mnogima odbija zahtjev za državljan- - Ambasadori Igara su javne osobe stvom. Ispada kao da Hrvatska ne želi koje su među Hrvatima globalno po- Koji je cilj održavanja Igara? svoje vlastite ljude, pa mnogi odustaju od znate ili u pojedinoj državi zauzimaju - Glavni cilj Igara je povezivanje do- dolaska na Igre. Postavlja se pitanje jesu važnu društvenu poziciju. Zastupljeni movinske i iseljene Hrvatske. Kad kaže- li zakoni sami sebi svrha? Moja poruka su razni profili: športaši, političari, glaz- mo domovinske, mislimo na Hrvatsku i je da se samo još većim zajedništvom i benici, znanstvenici. Spomenut ću samo Bosnu i Hercegovinu. Kad kažemo izvan- ljubavlju mogu nadići takve pojave za neke: kanadska ministrica Lynne Yeli- domovinske, mislimo na iseljene Hrvate koje sam siguran da imaju ograničen ch, fizičar Davor Pavuna, član MOO-a i njihove potomke te sve hrvatske autoh- vijek trajanja. Dođite na Igre i budimo Antun Vrdoljak, športske legende Stoj- tone manjine u susjednim državama. Po- “Jedno srce”, kao što kaže službeni slo- ko Vranković, Zoran Primorac, Marcos stoje i članovi autohtonih manjina koji gan ovogodišnjih Igara! ■ Milinkovic, Mirko Vičević, od mlađih Ivan Rakitić, glazbenici Miroslav Ško- ENG Ahead of the second Crolympics, i.e. the Croatian World Games (Hrvatske svjetske igre, ro, Marko Perković Thompson, Barba- HIS) 2010, we spoke with the man who came up with the idea for this major sports undertak- ing, Jure Strika. The games are a project of the Croatian World Congress (CWC), and gather ra Othman i Kićo Slabinac. Očekujemo young Croatian emigrants and the descendants of Croatians from all corners of the world and još dvojicu visokih političara iz Austrije. from every continent. 17 MATICA lipanj-srpanj/june-july 2010.

_Matica 06-07_2010.indd 17 7/10/10 9:54:32 AM NJEMAČKOHRVATSKI MUŠKI KOMORNI ZBOR RAJNAMAJNA POSJETIO HRVATSKU Zbor koji povezuje dva prijateljska naroda

Zbor se može pohvaliti da danas u svome repertoaru, nakon samo godinu dana vježbanja i rada, ima mnogobrojne skladbe hrvatskih i njemačkih autora te narodne pjesme obiju kulturnih sredina

ssetto iz Zagreba i njegov ugledni diri- gent, maestro Josip degl’Ivellio. Članovi Hrvatsko-njemačkoga muš- koga komornog zbora Rajna-Majna posjetili su i Hrvatsku maticu iseljenika, gdje im je ravnateljica Katarina Fuček izrazila srdačnu dobrodošlicu, upoznav- Nastup na 3. memorijalu ši ih s djelovanjem institucije i nagla- Emila Cossetta u Hrvatskome glazbenom zavodu u Zagrebu sivši iznimnu vrijednost kulturne suradnje Hrvata koji žive u iseljeništvu s kulturnim društvima u zemljama u ko- Napisala: Srebrenka Šeravić Zbor se može pohvaliti da danas u jima danas žive, te važnost povezivanja svome repertoaru, nakon samo godinu s Republikom Hrvatskom. Susretu s čla- organizaciji Hrvatske dana vježbanja i rada, ima mnogobrojne novima zbora nazočio je i Ivan Bagarić, matice iseljenika počet- skladbe hrvatskih i njemačkih autora te saborski zastupnik, predsjednik sabor- kom lipnja ove godine u narodne pjesme obiju kulturnih sredina. skog Odbora za Hrvate izvan Hrvatske našu zemlju doputovao Hrvatska matica iseljenika turneju je or- i predsjednik Upravnog odbora HMI- je na svoju prvu koncer- ganizirala zahvaljujući suradnji s hrvat- ja. Holger Schlosser, predsjednik zbo- Utnu turneju Hrvatsko-njemački komorni skim amaterskim pjevačkim zborovima ra, zahvalio je Hrvatskoj matici iseljeni- muški zbor Rajna-Majna iz Wiesbadena. KUD Naša lipa iz Tuhlja, HPD Slavulj ka na organizaciji gostovanja, sa željom Ovaj amaterski zbor trenutačno ima se- iz Petrinje, HPD Kalnik iz Križevaca i da se ovaj projekt povezivanja naroda i damnaest aktivnih članova pjevača, Hr- KUU Jeka Primorja iz Rijeke, koji su se kultura i ubuduće uspješno razvija. Su- vata i Nijemaca. Osnovan je u travnju pokazali kao vrsni domaćini i organiza- sret u Hrvatskoj matici iseljenika pro- 2009. godine kao važan glazbeni projekt tori koncerata. Zbor iz Njemačke nastu- tekao je u iznimno ugodnom i prijatelj- Muškoga komornog zbora Wiesbaden- pio je, prema vlastitoj želji, i u Domu za skom ozračju. Uz dvije lijepe njemačke Sonnenberg, s ciljem povezivanja naroda stare i nemoćne osobe “Sveti Nikola” u pjesme i staru hrvatsku budnicu Živi- i kultura, a pod nazivom “Ravnopravni Krapini, a vrhunac gostovanja bio je na- la Hrvatska, Hrvatsko-njemački muški dijalog kultura –njemačko-hrvatski ama- stup na 3. memorijalu Emila Cossetta u komorni zbor Rajna-Majna oprostio se terski ansambl”. Zbor djeluje pod umjet- Hrvatskome glazbenom zavodu u Za- od nas uz obećanje da će se uskoro po- ničkim ravnanjem maestra Holgera Wi- grebu koji je organizirao zbor Emil Co- novno vratiti. ■ ttggena, a predsjednik i začetnik cijeloga projekta je Holger Schlosser. Razmjena darova: Holger Schlosser, Srebrenka Šeravić, Katarina Fuček i Ivan Bagarić Prepoznavši vrijednost ovog projekta, dr. Kristina Shröder, zastupnica u Njemačkome saveznom parlamen- tu i savezna ministrica za obitelj, starije osobe, žene i mladež Savezne Republi- ke Njemačke, preuzela je pokroviteljstvo nad projektom. Potporu gostovanju pru- žila je i njemačka udruga Alma Matris Alumni Croaticae – Njemačka, te druge istaknute udruge i pojedinci, a u organizaciji se posebno istaknula Aleksandra Brnetić, ugledna hrvatska novinarka iz ENG The Rhine-Main Croatian-German Men’s Chamber Choir of Wiesbaden kicked off its first Berlina i predsjednica AMA Croaticae concert tour of Croatia in early June of this year. The tour is organised by the Croatian Herit- u Njemačkoj. age Foundation. 18 MATICA lipanj-srpanj/june-july 2010.

_Matica 06-07_2010.indd 18 7/10/10 9:54:34 AM IZLOŽBA FOTOGRAFIJA DAMIRA HOYKE “DANI POSLIJE” Vizualni poticaj na razmišljanje

“Likovi bivših branitelja sami po sebi bremeniti su pričama pa sam se odlučio za eksplicitan prikaz koji će gledateljima ostaviti punu slobodu imaginacije pri učitavanju misli promatrane fotografije”, rekao je Hoyka

Ministar obitelji, branitelja i Izložba “Dani poslije” međugeneracijske solidarnosti Tomislav predstavljena je javnosti u Ivić i autor izložbe Damir Hoyka Domu hrvatskih likovnih umjetnika

Tekst i snimke: Hina nastale dok smo branili Hrvatsku, rekao je predsjednik Udruge Specijalne poli- erija fotografija 43 hrvatska rat- cije Josip Klen. na vojna invalida pod nazivom Dali smo dovoljno za ovu zemlju i “Dani poslije”, umjetničkog fo- naše mirovine nisu povlaštene, nego kr- tografa Damira Hoyke, koja je vave, poručio je. Za predsjednika HVI- predstavljena javnosti u Domu DRE RH Josipa Đakića uvrede kojima Shrvatskih likovnih umjetnika, vizualni je su branitelji i invalidi, kako tvrdi, izlo- poticaj na razmišljanje o položaju ratnih ženi u političke svrhe, a zbog navodnih vojnih invalida u poslijeratnim društvi- privilegija i povlastica, neprihvatljive su. ma. Ministar obitelji, branitelja i među- Izgubljeni dijelovi tijela branitelja s fo- generacijske solidarnosti Tomislav Ivić tografija i njihove rane zalog su suvere- rekao je kako smo često svjedoci da o nosti i samostalnosti Hrvatske. ratu i braniteljima pričaju oni koji rat Likovi bivših branitelja sami po sebi nisu vidjeli, niti su u njemu sudjelovali. bremeniti su pričama pa sam se odlučio Za sve kojima je Hrvatska na srcu nje- za eksplicitan prikaz koji će gledateljima zini branitelji i invalidi su ponos, a ne ostaviti punu slobodu imaginacije pri “privilegičari” i “povlastičari”. učitavanju misli promatrane fotografi- S obzirom na to da je u javnosti stvo- je, rekao je Hoyka. ■ rena pogrešna percepcija o hrvatskim braniteljima i invalidima te njihovim “povlaštenim mirovinama”, odlučili smo ENG The Days After is a series of artistic photographs of 43 handicapped Croatian war veter- se na ovu izložbu kako bi javnost mo- ans by Damir Hoyka, a visual motivation to consider the position of war disabled in post-war gla vidjeti naše rane i ratne uspomene, societies. 19 MATICA lipanj-srpanj/june-july 2010.

_Matica 06-07_2010.indd 19 7/10/10 9:54:38 AM PODUZETNIČKA ZONA PODI KRAJ ŠIBENIKA SVE PRIVLAČNIJA DOMAĆIM I STRANIM PODUZETNICIMA Vrlo perspektivna industrijska zona

Prednost zone Podi je njezina veličina, geografski položaj te blizina luke i željeznice, kao i zračnih luka u Trogiru i Zadru. Uz to, ona se nalazi neposredno uz autocestu na koju bi za godinu, dvije trebala dobiti izravan spoj

Poduzetnička zona Podi Vjekoslav Kaleb, direktor “Poda”

Napisala: Jadranka Klisović Snimke: J. Klisović pogon izgradila Zagrebmontaža d.o.o. milijuna četvornih metara zemljišta, po- (na 23.000 četvornih metara sagrađena lovica je komunalno potpuno opremlje- oduzetnička zona Podi koja se je proizvodna hala i upravna zgrada). U na, a druga će se polovica opremiti do nalazi samo sedam kilome- pogonu radi 370 zaposlenika angažira- kraja ove godine. Za koji dan započinje tara od Šibenika ima velike nih na proizvodnji podvozja za prikolice gradnja 3,3 kilometra novih prometnica šanse da u bliskoj budućnosti i poluprikolice, dijelova za elektroﬁltre, s pripadajućom infrastrukturom koja će postane najveća poduzetnič- industrijske peći i čelične konstrukcije. ukupno koštati 16,8 milijuna kuna, a ra- Pka zona u Hrvatskoj koja će zapošljavati Na “Pode” se s Lozovca preselila tvorni- dove će izvoditi vinkovačka tvrtka Eur- oko 2.000 radnika uglavnom u proizvod- ca Ivanal d.o.o. Na površini od 3.160 če- co d.d., navodi direktor Kaleb. nim djelatnostima. Podi se inače prosti- tvornih metara proizvodne hale radi 70 Dosad je u komunalno opremanje ru na 5,500.000 četvornih metara, a dr- radnika koji proizvode aluminijske di- 700.000 metara četvornih na Podima žava se prije nekoliko godina odrekla jelove za autoindustriju. Tu je i Stolarija investirano 1,6 milijuna eura (sredstva 1,390.000 metara četvornih i prenijela Gojanović sa 70 zaposlenika... CARDS 2002), Ministarstvo gospodar- ih u vlasništvo Grada Šibenika. Još jedan “Podi” su privukli i strane investito- stva dodijelilo je 8 milijuna kuna. Inve- milijun četvornih metara zemljišta odre. Unatoč krizi i svjetskoj recesiji na ovu stirao je i HEP koji na Podima upravo nedavno je zatražen od Hrvatskih šuma, zonu dolaze strani investitori. Iz Njemač- gradi 110 kw trafostanicu čija će ukupna odnosno države, a isto toliko planira se ke stiže tvrtka IDS, iz Italije O.R.A.S.r.l. vrijednost kada bude u punom pogonu za gradnju velike kaznionice. (Ora dizalice d.o.o.), iz Nizozemske iznositi oko 25 milijuna kuna. - Dosad je na Pode “ušlo” 50 investito- KAVEWE BV, CORNEL-IS VAN wei- Zona Podi uvrštena je među pet naj- ra. Njih 12 već je počelo s proizvodnjom en (Slatke stvari d.o.o.), dok iz Sloveni- perspektivnijih zona u Hrvatskoj koje u kojoj je zaposleno 578 radnika. Uglav- je dolazi tvrtka FEKU d.o.o. koja kreće s imaju najviše potencijala. Njezina je nom je riječ o proizvodno-uslužnim dje- gradnjom prvog pogona za proizvodnju prednost veličina, geografski položaj te latnostima (84 posto), dok ostatak čini mini-vjetrenjača i kolektora. Nizozem- blizina luke i željeznice (5 km), te zrač- trgovina. Još 12 pogona nalazi se u ra- ci u Šibeniku imaju svoju poslovnicu, a nih luka u Trogiru i Zadru (50 km). Uz zličitim fazama gradnje i oni će zaposli- u Nizozemskoj proizvode i za poznatu to, zona Podi se nalazi neposredno uz ti ukupno 270 radnika. Ostali investitori tvornicu Nestle. autocestu na koju bi za godinu, dvije tre- su u postupku pripreme projekata, kaže - Od trenutačno raspoloživih 1,39 bala dobiti izravan spoj. ■ direktor “Poda” Vjekoslav Kaleb. Veličina zone naša je velika pred- ENG The Podi commercial zone, situated just seven kilometres from Šibenik, has a good chance nost jer možemo primiti najveće inve- of becoming the largest commercial zone in Croatia in the near future, employing upwards of stitore, nastavlja Kaleb. Zasad je najveći 2,000 people, for the most part in the manufacturing sector. 20 MATICA lipanj-srpanj/june-july 2010.

_Matica 06-07_2010.indd 20 7/10/10 9:54:39 AM GODIŠNJE NAGRADE HRVATSKOKANADSKE GOSPODARSKE KOMORE Nagrađena veleposlanica Mrđen-Korać

Zvijezda večeri bio je kanadsko-hrvatski biznismen Robert Herjavec, vlasnik jedne od vodećih kompjutorskih grupacija u Kanadi. Popularnost mu raste u SAD-u zahvaljujući televizijskom showu “Shark Tank” u kojemu je on jedan od glavnih zvijezda

Napisala: Ana Bačić

rvatsko-kanadska gospodarska komora orga- nizirala je osmi po redu susret gospodarstvenika i uspješnih profesionala- Hca u Richmond Hillu, na sjeveru Toronta. Ovogodišnji skup, koji je održan 7. svibnja, privukao je više od petsto posjetitelja zahvaljujući govorniku večeri, televi- zijskoj zvijezdi i uspješnome poslovnom čovjeku, Robertu Herjavcu. Cijeli doga-

Robert Herjavec

Dobitnici nagrade Hrvatsko-kanadske gospodarske komore

đaj imao je dramatičan obrat jer je gospo- Herjavec je vlasnik najveće privatne re- din Herjavec izgubio oca samo nekoliko zidencije u Kanadi, na uglednoj adresi u dana prije ove svečanosti. Upitan hoće li Torontu. Popularnost mu raste u SAD-u otkazati svoju prezentaciju, Herjavec je zahvaljujući televizijskom showu “Shark odgovorio: “Ne brinite se, ja dolazim i to Tank” u kojemu je on jedan od glavnih činim na spomen svome ocu.” zvijezda. Nakon videoprezentacije slijedio je Zanimljivo je da je ovogodišnja do- govor u kojemu je Herjavec sažeo taj- bitnica nagrade za izniman doprinos za- nu svoga poslovnog uspjeha nakon ko- jednici veleposlanica Vesela Mrđen-Ko- jega je uslijedio i uspjeh u showbusine- rać, za čijeg se mandata postižu najveći ssu. Ukratko, njegovi su roditelji prešli politički uspjesi u bilateralnim odnosi- Atlantik brodom ‘Christopher Columbus’ ma između Kanade i Hrvatske. Upravo kada je on imao deset godina. Živjeli su na dan uručenja nagrada Hrvatsko-ka- skromno i puno su radili. Robert je po- nadske gospodarske komore kanadski stigao veliko bogatstvo u ranim deve- premijer Stephen Harper boravio je u desetim godinama otvorivši softversku službenom posjetu Hrvatskoj, što se sma- tvrtku koja je inovirala internetski sigur- tra krunom dosadašnjih odnosa. Zbog nosni softver. Danas je njegova kompa- toga važnog posjeta gospođa Korać nije nija The Herjavec Group jedna od vode- mogla biti na ovogodišnjoj svečanoj ve- ćih kompjutorskih grupacija u Kanadi. čeri. ■

ENG The Croatian-Canadian Chamber of Commerce has organised its eighth meeting of busi- nesspeople and professionals in Richmond Hill, to the north of Toronto. This year’s event was staged May 7th and drew over five hundred visitors thanks to the evening’s keynote speaker, television star and successful businessman, Robert Herjavec. 21 MATICA lipanj-srpanj/june-july 2010.

_Matica 06-07_2010.indd 21 7/10/10 9:54:39 AM MANJINSKE VIJESTI

Trst: Izložba suvremenoga hrvatskog kiparstva ITALIJA - U uglednoj galeriji vić i Ivan Kožarić, a od “Salone degli incanti” na tr- ostalih autora izložena šćanskoj rivi, ministar kultu- su djela kipara pretež- re Božo Biškupić i tršćanski no srednjeg naraštaja, gradonačelnik Roberto Di- među kojima su Petar piazza otvorili su u četvrtak Barišić, Peruško Bogda- 13. svibnja izložbu “Suvre- nić, Slavomir Drinković, meno hrvatsko kiparstvo”. Vladimir Gašparić Gapa, Svečanom otvorenju izlož- Kažimir Hraste, Ljubo de be nazočili su i veleposlanik Karina, Kuzma Kovačić, RH u Rimu Tomislav Vidoše- Siniša Majkus, Damir vić, konzul RH u Milanu Đani Mataušić, Matko Mijić, Maršan, a cijeli je događaj Dalibor Stošić, Mirko predstavila nova generalna Zrinščak, Matko Mijić, konzulica u Trstu Nevenka Alem Korkut i Marina Grdinić. Uz mnogobrojne tr- Bauer. “Razmjeri i važ- šćanske uzvanike na izložbi su bili nazočni i članovi Hrvat- nost izložbe ispunjavaju nas golemim ponosom jer pred- ske zajednice u Trstu. Izložba obuhvaća 50-ak djela 17-ero staviti se vrsnim hrvatskim suvremenim kiparima i njiho- autora iz suvremene skulpture u Hrvatskoj. Autorica izložbe vim ponajboljim djelima znači pokazati likovnom svijetu je viša kustosica Klovićevih dvora Jasminka Poklečki-Stošić, da se hrvatska kiparska dionica u svemu odmjerava s više- koja je ukratko predstavila hrvatsko kiparstvo tijekom po- jezičnim pulsiranjem suvremene europske likovne scene te vijesti te predstavila s nekoliko riječi kipare i kiparice i nji- da bogatstvom i kvalitetom produkcije nimalo ne zaostaje hova djela, izložena na ovoj izložbi. Napomenula je da je za prošlim stoljećima hrvatskoga kiparskog stvaralaštva”, izložba do sada bila predstavljena još u Beču, Berlinu, Bra- istaknuo je ministar Biškupić u svom govoru i na stranica- tislavi i Zagrebu. Među autorima su dvoje umjetnika stari- ma vrlo bogato opremljenoga dvojezičnog kataloga. (Ana jeg naraštaja vrlo kreativne slobode: Marija Ujević Galeto- Bedrina, Igor Gustini)

U SUBOTICI FORMIRANO NOVO HRVATSKO NACIONALNO VIJEĆE SUBOTICA - U Subotici je konstituirano krajem lipnja novo Hrvatsko nacionalno vijeće (HNV) u Srbiji kojim će u sljedeće četiri godine predsjedati dr. Slaven Bačić, dugogodišnji aktivni član tamošnje hrvatske zajednice. Na konstitutivnoj sjednici u subotičkoj Gradskoj kući izabrani su i članovi Izvršnog odbora HNV- a, čime je u potpunosti formirano novo vodstvo kulturne autonomije hrvatske manjine u Srbiji. Za predsjednika Vijeća izabran je Darko Sarić Lukendić. Za čla- na zaduženog za obrazovanje imenovan je Pero Horvacki, za područje kulture Adrej Španović iz Srijemske Mitrovice, za informiranje Dujo Runje iz Subotice. Uz predsjednika HNV-a izabrani su i potpredsjednici. To su za područje Srijema - Zlatko Načev, za Podunavlje - Andrija Ađin, za Sombor - Mata Matarić i za po- JANKOVIĆ NOVI PREDSJEDNIK dručje Subotice - dr. Andrija Kopilović. Hrvatsko nacionalno vijeće zastupničko HRVATSKOGA KULTURNOG je tijelo hrvatske manjine u području kulture, obrazovanja, informiranja i služ- SAVEZA U SLOVAČKOJ bene uporabe jezika u Srbiji. SLOVAČKA - Hrvatski kulturni savez u Slovačkoj izabrao je novo predsjedniš- tvo. Na izbornom 10. kongresu Save- EMISIJA „LIJEPOM NAŠOM“ OKUPILA HRVATE U AUSTRIJI za, koji je održan u Devinskome Novo- AUSTRIJA - Hrvatska radio-televizija krajem svibnja snimala je u bečkoj Gradskoj me Selu, dugogodišnjeg predsjednika dvorani (Stadthalle) svoju poznatu zabavno-glazbenu emisiju „Lijepom našom“ Saveza Jurja Cvečka zamijenio je Rado koja je emitirana dva puta tijekom lipnja. Ova Janković, poznati aktivist u hrvatskoj omiljena emisija pod vodstvom Branka Uvo- manjinskoj zajednici u Slovačkoj i vo- dića, koja se temelji na predstavljanju hrvat- ditelj Muškoga pjevačkog društva iz Hr- ski županija folklornim i glazbenim izričajem, vatskog Jandorfa. Za potpredsjednice često gostuje u hrvatskim zajednicama diljem su izabrane Maria Brozsova iz Čunova svijeta. U bečki projekt bilo je uključeno 30-ak i Eva Markova, nova predsjednica Hr- hrvatskih udruga iz Austrije, kako gradišćan- vatskoga kulturnog društva u Hrvat- skohrvatskih tako i iseljeničkih. skome Grobu. 22 MATICA lipanj-srpanj/june-july 2010.

_Matica 06-07_2010.indd 22 7/10/10 9:54:41 AM PEČUH: 4. FESTIVAL OGRANAKA MATICE HRVATSKE Matica hrvatska povezuje Osijek, Suboticu, Tuzlu i Pečuh

Drugoga dana Festivala organiziran je cjelodnevni izlet u Mohač na kojemu su sudionici skupa posjetili spomen-park posvećen Mohačkoj bitci i uz stručno vodstvo ravnatelja Jakše Ferkova razgledali etnografsku zbirku Muzeja “Dorottya Kanizsai”

Napisala: Katja Bakija

organizaciji Ogranka Ma- tice hrvatske u Pečuhu u Hrvatskom klubu “Au- gust Šenoa” i Hrvatskom kazalištu u Pečuhu od 28. Udo 29. svibnja održan je četvrti Festival Matice hrvatske na kojemu su sudjelovali Matičini ogranci iz Osijeka, Subo- tice i Tuzle uz domaćine iz Pečuha. Ova dvodnevna manifestacija održana je uz potporu Generalnog konzulata RH u Pečuhu, Javne zaklade za nacionalne i etničke manjine, Hrvatske samouprave Baranjske županije i hrvatskih institucija (Hrvatskog kluba “August Šenoa” i Hrvatskog kazališta u Pečuhu). U ime domaćina mr. Stjepan Blažetin pozdravlja sudionike Festivala Svečano otvorenje Festivala održano je u Klubu “August Šenoa” uz pozdravna nju na sve zamke prevođenja dramskih ječ je o hrvatskoj praizvedbi teksta A. P. obraćanja domaćina uglednim gostima i tekstova. Predsjednik Ogranka Matice Čehova, dramatiziranim ljubavnim pi- sudionicima događaja. Predsjednici svih hrvatske u Pečuhu mr. sc. Stjepan Bla- smima Čehova i glumice Olge Knipper, pozvanih ogranaka pozdravili su skup i žetin dao je pregled značajnih izdavač- što je bila jedna od prošlogodišnjih pre- predstavili rad svojih organizacija, re- kih projekata iz hrvatske književnosti mijera u Hrvatskom kazalištu). dovite aktivnosti i izdavačku djelatnost na mađarskom jeziku u posljednja dva Drugi dan Festivala organiziran je te upozorili na probleme na koje naila- desetljeća. cjelodnevni izlet u Mohač na kojemu su ze tijekom svoga djelovanja. Gosti iz Tuzle predstavili su se nakon sudionici skupa posjetili spomen-park Zatim je slijedio okrugli stol na temu toga izložbom “Narodna nošnja Hrvata posvećen Mohačkoj bitci i uz stručno “Prevođenje – put prema upoznavanju Bosne i Hercegovine”, a u galeriji Hrvat- vodstvo ravnatelja Jakše Ferkova razgle- drugoga” na kojemu su održana tri pre- skog kluba otvorena je izložba Istváná dali etnografsku zbirku Muzeja “Do- davanja: docentica s Odsjeka za kroati- Láslóa “Prozori i lica”. rottya Kanizsai”. stiku i slavistiku Filozofskog fakulteta Radni dio skupa nastavljen je u gale- U ime središnjice iz Zagreba na Fe- Sveučilišta u Pečuhu dr. Janja Prodan riji Hrvatskog kazališta projekcijom do- stivalu je nazočio potpredsjednik Matice govorila je o mađarskoj suvremenoj no- kumentarnog ﬁlma autora Helene Sablić hrvatske akademik Stjepan Damjanović, veli u hrvatskom prijevodu, teškoćama u Tomić i Davora Šarića. a u ime Hrvatske državne samouprave “prelaženju puta” iz jednog jezika u drugi Nakon toga održan je u istom prosto- njezin predsjednik Mišo Hepp. Gene- i svim teškoćama koje književno prevo- ru koncert sakralne glazbe komornog an- ralni konzulat RH predstavljale su gene- đenje mora nadvladati ako prijevod želi sambla iz Subotice “Collegium Musicum ralna konzulica Ljiljana Pancirov i kon- ravnopravno funkcionirati u novom je- Catholicum” uz soliste na violini i klaviru. zulica za kulturu, znanost i obrazovanje ziku. Zoltan Gatai, profesor u Hrvatsko- Program je završen kazališnom predsta- Katja Bakija. ■ mađarskom obrazovnom centru “Mi- vom “Raskošno cvjetaju moje ruže” (ri- roslav Krleža” i prevoditelj na mađarski djela Trenk iliti divlji baron autorskog ENG The fourth annual Matrix Croatica Festival, organised by the Pécs branch of the Matrix Croat- trojca Tahira Mujičića, Borisa Senkera i ica, was held at the August Šenoa Croatian Club and at the Croatian Theatre in Pécs, Hungary. Nine Škrabe upozorio je u svom izlaga- Participating were the MC branches in Osijek, Subotica, Tuzla and the host branch in Pécs. 23 MATICA lipanj-srpanj/june-july 2010.

_Matica 06-07_2010.indd 23 7/12/10 4:05:31 PM OBITELJSKI HOTEL “SKRADINSKI BUK” U SKRADINU VLASNIŠTVO DRAGE ŽURE, POVRATNIKA IZ NJEMAČKE Među deset najboljih malih hotela u Hrvatskoj

“Nisam se pokajao zbog povratka jer sam od samog odlaska odavde sanjao povratak. Kad sam dobio priliku kupiti ruševnu hotelsku zgradu u rodnome gradu, ni trenutka nisam oklijevao. Spremio sam kovčege i vratio se”, kaže Drago Žura

Napisala i snimila: Jadranka Klisović mo, to što vlasnik uspijeva hotel držati bila nimalo blistava. U zimskom razdo- otvorenim tijekom cijele godine jer to ne blju najbrojniji su mu gosti pirotehni- biteljski hotel “Skradin- uspijeva ni većim hotelima u razvikanim čari koji su angažirani na razminiranju ski buk” u Skradinu, ne- turističkim mjestima. Izvan ljetne sezone na području županije, te športaši iz Slo- daleko od Šibenika, vla- Skradin je prazan, bez posebno privlač- venije. Česti gosti ovog hotela su repre- sništvo povratnika iz nih događaja. Unatoč tome, hotel “Skra- zentacija veslača iz Slovenije i tamošnji Njemačke Drage Žure, dinski buk” koji raspolaže s 29 soba, pro- kajakaši. U ostatku godine najbrojniji Ouvršten je među deset najboljih malih stranim restoranom, caﬀe barom i ima tri gosti su iz Njemačke, Engleske, Austri- hotela u Hrvatskoj, što je bio dovoljan terase, uspijeva u onome o čemu mnogi je, Nizozemske... razlog za posjet. Pravo je čudo, smatra- hotelijeri mogu samo sanjati. U rad obiteljskog hotela Drago je Drago Žura, inače rođeni Skradi- uključio suprugu Nadu, rodom iz oko- njanin, kupio je 1998. devastirani hotel lice Vrgorca, te starijeg sina koji će na- “Skradinski buk” ili točnije ono što je od staviti obiteljski posao. Tijekom cijele njega ostalo nakon rata i dugog boravka godine zapošljava 12 stalno zaposlenih prognanika u njemu. Ušteđevinu steče- djelatnika, a ljeti ih je nešto više. nu u skoro tri desetljeća dugome radu u Njemačkoj uložio je u kupnju, obno- “NEMA TIH NOVACA…” vu i opremanje hotela. Marljivim radom, Upitan za krizu i njezin odraz na poslo- trudom, znanjem i praksom stečenom u vanje hotela, Drago Žura priznaje kako Njemačkoj pokazao je da se i u teškim zapravo krizu nije ni osjetio. Očito je tri- uvjetima može puno postići. desetogodišnje iskustvo u njemačkom Od samog početka uspješno posluje ugostiteljstvu bilo korisno pa je dokazao iako situacija na početku, priznaje, nije da se i u kriznim gospodarskim vreme-

Obiteljski hotel “Skradinski buk” u Skradinu, vlasništvo povratnika iz Njemačke Drage Žure, uvršten je među deset najboljih malih hotela u Hrvatskoj

24 MATICA lipanj-srpanj/june-july 2010.

_Matica 06-07_2010.indd 24 7/10/10 9:54:43 AM Povratnici Drago i Nada Žura Hotel je ime dobio po obližnjem 42 me- tra visokom slapu na rijeci Krki i platou oko njega s kojeg se pruža jedinstveni pogled na zelenu rijeku i - Skradinski buk. Tu su i stare obnovljene mlini- ce, vodenice i stu- pe koje turisti rado posjećuju i upijaju dašak povijesti. Krka ima i atraktivni ka- nima može ne samo opstati, već i posti- njon koji je vidljiv s zati zapažene rezultate i dobiti vrijed- gornje terase hotela na priznanja. “Skradinski buk”. Skradin Prisjećajući se svojih početaka, Žura priznaje da je nailazio na mnogobrojne teškoće koje je postupno sve uspješnije zemljišta. Grad je pronašao parcelu od odavno vapi za kvalitetnim smještajem. svladavao. - Nisam se pokajao zbog po- 180 metara četvornih, što je “Elektri” pre- Osim “Skradinskog buka”, u Skradinu vratka jer sam od samog odlaska odavde više. Naš sugovornik kaže kako je spre- nema drugih hotela, tek nešto malo soba sanjao povratak. Kad sam dobio priliku man otkupiti spomenutu parcelu pa će u privatnom smještaju. kupiti ruševnu hotelsku zgradu u rodno- se, vjerojatno, problem uskoro riješiti na Nacionalni park “Krka” koji svoj vo- me gradu, ni trenutka nisam oklijevao. zadovoljstvo svih triju strana. deni ulaz ima upravo u Skradinu za- Spremio sam kovčege i vratio se. Danas Zbog nedostatka prostorno-planske služuje kvalitetniju turističku ponudu. ovaj hotel nema cijenu. Nema tih nova- dokumentacije Žura nije uspio ostvariti Godišnje ovaj park posjeti oko 700.000 ca za koje bi ga prodao jer ga ne doživ- projekt gradnje podzemne garaže i do- posjetitelja. Mnogi bi se vjerojatno za- ljavam samo kao materijalno dobro. On gradnje hotela za još 30 soba. U izra- držali i dulje da je više raspoloživih ho- je za mene puno više od toga. Ovdje su du projekta utrošio je 20.000 eura, ali telskih kreveta. ■ moji korijeni, ovdje se osjećam najbolje bez planova nema realizacije, a Skradin i najpotpunije iako mi ni u Njemačkoj nije bilo loše. Ja sam se, naime, iz Nje- Krka – Skradinski buk mačke vratio kao bogat čovjek. Hotel sam kupio za gotovinu i gotovinom ga obnavljao i dotjerivao - iskreno će Žura koji je u poznatome skijaškom centru Garmisch-Partenkirchenu držao restoran s dvjesto sjedećih mjesta. Prije toga, deset godina je vodio poznati restoran “Croatia” u Münchenu.

IMA I PROBLEMA Od samog povratka u rodni slikoviti gra- dić na Krki, Žuri problem stvara poveća trafostanica koja se nalazi na samo pet metara udaljenosti od vrata njegova hotela. Otada neuspješno traje njegova bor- ba za premještanjem trafostanice koja svojim radom stvara buku zbog koje gosti negoduju, a i izgleda neugledno. Po- kušavao je s Gradom Skradinom i “Elek- trom” dogovoriti njezino premještanje na drugu lokaciju i iskazivao spremnost za ﬁnanciranje tog zahvata, ali zasad nema pomaka. Direktor “Elektre” pristao je na premještanje, ali tek kada Grad Skradin ENG Skradinski buk, a family-operated hotel in the town of Skradin near Šibenik, owned by Drago osigura 16 četvornih metara zamjenskog Žura, a returnee from Germany, has been named in a list of the top ten small hotels in Croatia. 25 MATICA lipanj-srpanj/june-july 2010.

_Matica 06-07_2010.indd 25 7/10/10 9:54:43 AM O KNJIZI ADAMA ETEROVICHA “CROATIAN FISHERMEN  OYSTERMEN” HRVATSKI RIBARI  UZGAJIVAČI OŠTRIGA Lujzijanski Dalmatinci poznati po oštrigama

Plaquemines Parish je poluotok, smješten uz obale Mississippija, poznat u cijeloj Americi po izvrsnim oštrigama koje već 140 godina uzgajaju hrvatski doseljenici iz Dalmacije. Zbog izlijevanja nafte u Meksičkom zaljevu naši ribari trpe goleme štete

uzgaja oštrige. Ta se tradicija prenosila s ovog područja su poznate u cijeloj Ame- koljena na koljeno. Dječaci su započinja- rici zbog svoje kvalitete i veličine. Po- li baviti se oštrigama zajedno sa svojim dručje je naseljeno od početka 19. sto- očevima, na parcelama u moru, gdje su ljeća, a ako izuzmemo hrvatske pomorce se ‘tereni’ dijelili sporazumno, jer more koji su dolazili na jedrenjacima još u 18. nije ni u čijem vlasništvu. stoljeću, jedna od najstarijih zajednica je baš naša dalmatinska jer je tu već UZGAJIVAČI ŽALE ZA PROŠLIM oko 140 godina. VREMENIMA U posljednjih 60 godina došlo je do ve- DUBLJANA VIŠE U SAD-u NEGO U likih promjena u proizvodnji oštriga, o DUBI čemu u knjizi priča ‘Captain Pete’ Vuj- Adam Eterovich u svojoj knjizi opisu- novich i sjeća se starih neudobnih bro- je svjedočanstva onih koji su svoj ži- dova koje su zamijenili lagani, alumi- vot proveli na delti Mississippija. Jedan nijski. Ali, unatoč razvoju tehnologije, od njih je bio i Marko Cibilich, rođen u mreže se i dalje moraju krpati ručno i Dubi 1897. godine. Njegovo bezbrižno to svatko mora naučiti. Stariji uzgajiva- djetinjstvo bilo je prekinuto dolaskom či žale za prošlim vremenima, unatoč te- susjeda Ante Cibilicha iz Louisiane, uz- žim uvjetima rada, jer je bilo manje trke gajivača oštriga. Markovi roditelji su se za novcem, što ide na štetu potrošača. dogovorili s Antom da pri povratku u Sada se, naime, oštrige beru puno bli- Ameriku povede sa sobom i Marka, koji Napisala: Branka Bezić Filipović že naseljenim mjestima, a i drže se pre- je tada imao samo 14 godina. Htjeli su dugo u hladnjacima, što može ugroziti ga izvući iz bijede i osloboditi četiri go- edavno je izašla još jedna ljudsko zdravlje. dine služenja vojske, ali sve je to bilo sla- knjiga koju je o Hrvatima Plaquemines Parish je poluotok, ba isprika dječaku koji je naprasno na- u Americi napisao Adam smješten uz obale Mississippija, čije su pustio roditeljski dom i kojeg je majka Eterovich iz San Carlosa 2/3 površine pod močvarom. Oštrige s ispratila riječima: “Sinko, hoću li te igda u Kaliforniji. Knjiga nosi Nnaslov “Croatian Fishermen – Oyster- men” (Hrvatski ribari – uzgajivači oštri- ga), gdje na skoro 600 stranica govori o pomorcima, brodograditeljima i ribljim restoranima u Sjedinjenim Američkim Državama, te o uzgajivačima oštriga. Osim u Eterovichevoj knjizi, oni su se nedavno našli i u središtu pozornosti američke javnosti jer je njihova uzgajali- šta u Louisiani ugrozilo izlijevanje nafte u Meksički zaljev, nakon havarije platforme Deepwater Horizon u vlasništvu British Petroleuma. Naime, sjeverozapadni vje- trovi su odvukli naftu prema obali Loui- siane u Plaquemines Parish, gdje već tra- dicionalno treći i četvrti naraštaj Hrvata s dalmatinskih otoka i Dube na Pelješcu 26 MATICA lipanj-srpanj/june-july 2010.

_Matica 06-07_2010.indd 26 7/10/10 9:54:49 AM više vidit?” Majčino pitanje Dubu jer ju je održa- je bilo realno jer su mnogi vala na životu nov- Dubljani otišli u Ameriku, cima koji su odatle ostavljajući trudne žene i stizali, ali ju je isto- malu djecu, koje su uzdr- vremeno i uništila. žavali uzgajajući oštrige, a U Dubu se još samo povratak kući dogodio bi vraćaju umirovljeni- im se kad su već dobili unu- ci pa je usamljeni pri- ke. Marko Cibilich je u Louisiani proveo mjer Damira Slavicha, koji je napustio čitav svoj život, a već je na dolasku vi- Louisianu i nastavio živjeti u Dubi kao dio da su mnogi njegovi mještani tije- tridesetpetogodišnjak, bio vrlo uočljiv. lom bili u Americi, a dušom u Dubi sa Slavich je rekao da od svog restorana, svojima najdražima. koji je otvorio u malome mjestu svo- Duba danas ima pedesetak stanov- jih predaka, ne očekuje veliku zaradu, nika. Dubljana ima više u New Orlean- ali da je s tim zadovoljan jer je tu nje- su, nego u Hrvatskoj. Amerika je spasila gov dom. ■

ENG Adam Eterovich’s book Croatian Fishermen – Oystermen delves, on just under 600 pages, into the lives of the Croatians of Louisiana — oyster farmers, seamen, shipbuilders and the pro- prietors of fish restaurants.

ISELJENIČKE VIJESTI

HRVATI U MIMOHODU U POVODU DVA STOLJEĆA ARGENTINE ARGENTINA – U povodu proslave 200. obljetnice Argentine održan je veliki mimohod u kojemu je sudjelovala i tamošnja hrvatska zajednica. U hrvatskoj de- legaciji sudjelovali su članovi i direktori Hrvatskoga međudruštvenog odbora u Argentini, Ansambla hrvatske glazbe i plesova Jorgovan, Ansambla hrvatskih plesova Proljeće, Omladinskog društva hrvatskih katoličkih studenata, Hrvatskoga katoličkog centra „Sv. Nikola Tavelić“, Male škole i ostali sudionici koji su potomci Hrvata. U mimohodu su publici pokazane izvorne narodne nošnje iz različitih hrvatskih regija, a tipične hrvatske pjesme izveo je Ansambl SUSRET S HRVATIMA NEW Jorgovan. Hrvatske plesove YORKA predstavili su članovi ansam- SAD - Na poticaj i u organizaciji riječ- bala Jorgovan i Proljeće. U tre- ke podružnice Hrvatske matice iselje- nucima kada je hrvatska dele- nika, u New Yorku je u radnom posjetu gacija prolazila ispred glavne boravila zamjenica župana Primorsko- pozornice, dan je i povijesni goranske županije Nada Turina Đurić i pregled naseljavanja Hrva- Rajna Miloš, samostalna stručna surad- ta u Argentini, uz spominja- nica. Važna pitanja za iseljenike ovog nje značajnih osoba hrvatsko- kraja bila su na dnevnom redu njihovih ga podrijetla koje su zadužile radnih susreta, kao i razgovori s člano- svoju novu domovinu. (Lilia- vima Upravnog odbora Islands Medi- na Matijašević) cal Assistence Societyja (IMAS). IMAS je najmlađa udruga otočana utemeljena prije deset godina kao dobrotvorna i ODRŽAN 36. KANADSKOHRVATSKI FOLKLORNI FESTIVAL neprofitna organizacija, osnovana u KANADA - Za Dan pobjede, kanadski državni blagdan, 22. i 23. svibnja u Hamil- New Yorku, s ciljem da unaprijedi pru- tonu, u Ontariju, održan je 36. kanadsko-hrvatski folklorni festival hrvatske mla- žanje zdravstvenih usluga stanovnici- deži istočne Kanade za hrvatske folklorne skupine, članice Kanadsko-hrvatsko- ma otoka Cresa, Lošinja, Suska, Unija, ga folklornog saveza. Festival je organizirao Hrvatski narodni dom iz Hamiltona, Ilovika i Srakana. U organizaciji krč- najstarija hrvatska kulturna udruga u Kanadi utemeljena 1928. godine, koja na kih klubova susret se održao u klubu taj način slavi 80. obljetnicu postojanja. Pokrovitelj festivala je, kao i prijašnjih Rudar, a nazočili su iseljenici Primor- godina, Kanadsko-hrvatski folklorni savez. Na festivalu su se s domaćinom, Hr- sko-goranske i Istarske županije. (Va- vatskim narodnim domom iz Hamiltona, okupile 22 folklorne skupine. nja Pavlovec) 27 MATICA lipanj-srpanj/june-july 2010.

_Matica 06-07_2010.indd 27 7/10/10 9:54:53 AM JUBILEJI HRVATSKIH KATOLIČKIH MISIJA U NJEMAČKOJ Četrdeset godina ispovijedanja vjere na materinskom jeziku

Život hrvatskoga čovjeka u tuđini bio bi znatno teži da nije bilo hrvatskih katoličkih misija koje su tijekom desetljeća služile kao mjesta okupljanja, obnavljanja vjere, njegovanja običaja, tradicije i hrvatskoga jezika. Tri takva duhovna središta u Njemačkoj, misije u Augsburgu, Koblenzu i Darmstadtu, proslavile su nedavno svoje 40. obljetnice

Proslava 40. obljetnice je i rektor i župnik Geis koji je istaknuo utemeljenja i djelovanja kvalitetnu suradnju između misije i te Hrvatske katoličke misije Augsburg njemačke župe. Misno slavlje uveličao je zbor bogoslova Hercegovačke franje- vačke provincije iz zagrebačke Dubrave, koji su došli u Augsburg s magistrom fra Ljubom Kurtovićem, kao i mješovi- ti misijski zbor pod vodstvom s. Verene Rupčić. Nakon misnog slavlja kanonik Heinrich blagoslovio je nove misijske prostorije. Slavlje je nastavljeno pod obli- žnjim šatorom uz objed i duhovno-kulturni program. Hrvatska katolička misija Augsburg službeno je osnovana 30. travnja 1970. godine za Hrvate u cijeloj biskupiji Au- gsburg. Njezin prvi voditelj je bio salva- torijanac o. Lovro Đuro Globan. Nakon njega pastoralna skrb u misiji je povje- rena hercegovačkim franjevcima. Misiju AUGSBURG - Hrvatska katolička misija Sve je na početku pozdravio o. Či- su nakon o. Globana vodili: o. Stipe Biš- Augsburg proslavila je na blagdan Ma- lić koji je u ime vjernika uputio zahva- ko, o. Stanko Banožić, o. Ivan Prusina i rije Majke Crkve, 24. svibnja, 40. obljet- lu Bogu za 40 godina postojanja misi- o. Ante Pranjić, a danas je vodi o. Ivan nicu utemeljenja i djelovanja. Svečano je, kao i domaćoj njemačkoj Crkvi koja Čilić. Godine 1985. u misiju dolaze ča- misno slavlje tim je povodom služeno je pomagala doseljenicima osnivanjem sne sestre franjevke hercegovačke pro- u crkvi sv. Sebastijana, a predvodio ga je misija u kojima su mogli slaviti Boga vincije. (Adolf Polegubić) kanonik Harald Heinrich u ime Bisku- na svome jeziku. Prigodnu riječ uputio pije Augsburg u zajedništvu s nacionalnim ravnateljem Njemačke biskupske konferencije za dušobrižništvo katolika drugih materinskih jezika mons.Wolf- gangom Miehlom, vikarom Hercego- vačke franjevačke provincije Uznesenja Marijina sa sjedištem u Mostaru dr. fra Miljenkom Štekom, rektorom crkve sv. Sebastijana župnikom vlč. Florianom Geisom, voditeljem misije fra Ivanom Čilićem te s još nekoliko hrvatskih i nje- mačkih svećenika. Misnom slavlju nazočio je i generalni konzul Republike Hrvatske iz Münchena Mnoštvo Vladimir Duvnjak, kao i gradonačelnik vjernika u Augsburgu Augsburga Hermann Weber. 28 MATICA lipanj-srpanj/june-july 2010.

_Matica 06-07_2010.indd 28 7/10/10 9:54:55 AM bl. Alojzija Stepinca. Vlč. Zadravec je još jednom od srca zahvalio svojim predča- snicima voditeljima misje: vlč. Vjekosla- vu Ivanoviću, mons. Alojziju Petroviću i vlč. Tinu Šipošu te svima koji su djelova- li u misiji. Misno slavlje uveličao je misijski zbor pod vodstvom Ive Lesice uz orguljsku pratnju Karla Heusera. Misija u Koblenzu utemeljena je 1. lipnja 1970., a prostire se istočnom po- lovicom trierske biskupije te obuhvaća područje uz Rajnu od Bonna do Main- za, uz Mosel do Zella te pokrajine Eifel, Hunsrück i Westerwald. Prvim upravi- teljem misije imenovan je vlč. Vjekoslav Ivanović, svećenik Skopske biskupije. Na- kon šesnaest mjeseci upravu misije je 1. listopada 1971. preuzeo vlč. Alojzije Pe- trović, svećenik Zagrebačke nadbisku- pije. Naslijedio ga je mr. vlč. Tin Šipoš, Proslava 40. tadašnji svećenik Varaždinske biskupi- obljetnice je. Nakon odlaska vlč. Šipoša u kartuzi- djelovanja Hrvatske janski samostan u Njemačkoj, vodite- katoličke ljem misije postao je prije tri godine vlč. misije Stjepan Zadravec koji djeluje do danas. Koblenz (Adolf Polegubić)

KOBLENZ - Hrvatska katolička misija Crkveni zbor HKM Darmstadt na obilježavanju 40. obljetnice Hrvatske Koblenz proslavila je u nedjelju 27. lip- katoličke misije Darmstadt nja 40. obljetnicu djelovanja. Svečano misno slavlje u crkvi sv. Franje u Koblenzu umjesto bolešću spriječenoga varaž- dinskog biskupa mons. Josipa Mrzljaka predvodio je generalni vikar Varaždinske biskupije mons. Ivan Godina u zajedniš- tvu s domaćinom voditeljem misije vlč. Stjepanom Zadravcem, u ime Biskupi- je Trier mons. dr. Martinom Lörschom, delegatom za hrvatsku pastvu u Njemač- koj fra Josipom Bebićem, domaćim nje- mačkim župnikom vlč. Günterom Mar- mannom, bivši voditeljem misije mons. Alojzijem Petrovićem, voditeljem HKM Proslava uz promociju monografije Saarbrücken fra Vislavom Krijanom, te DARMSTADT - Još prošle godine, prilikom četrdesete obljetnice HKM Darmstadt, s još četiri svećenika. voditelj misije fra Josip Klarić sa svojim suradnicima odlučio je na poseban način Sve je na početku pozdravio vlč. Za- proslaviti ovaj veliki jubilej. Nakon pomnih priprema, sredinom lipnja održano je dravec rekavši kako se misija za proslavu svečano obilježavanje 40. obljetnice HKM Darmstadt, i to dvodnevnom duhov- 40. obljetnice spremala zavjetnim hodo- nom obnovom, promocijom monografije koja je izrađena posebno za ovu prigo- čašćem u Rim i Trier, duhovnom obno- du, te svečanim misnim slavljem na blagdan sv. Antuna Padovanskog. Posebna vom, molitvom i susretima. “S ponosom redakcija na čelu s voditeljem misije fra Josipom Klarićem nakon višemjesečnog mogu istaknuti kako je naša zajednica rada izdala je monografiju pod naslovom “Hrvatska katolička misija u Darmstadtu bila počašćena u ožujku ove godine kad 1969. - 2009.”. Četverodnevno slavlje zaključeno je svečanom euharistijom koju su nam je papa Benedikt XVI. poslao svoj predvodili dr. fra Ante Vučković i fra Josip Klarić. U prepunoj crkvi blagoslovljena apostolski blagoslov i čestitku u povo- su djeca i ljiljani, a propovijedao je gost iz Splita, fra Ante Vučković. (Edi Zalić) du 40. obljetnice misije.” Misija je toga dana za svoga drugog ENG Three Croatian Catholic mission in Germany — in the towns of Augsburg, Koblenz and zaštitnika uz sv. Franju Asiškoga uzela Darmstadt, recently celebrated their 40th anniversaries. 29 MATICA lipanj-srpanj/june-july 2010.

_Matica 06-07_2010.indd 29 7/10/10 9:54:56 AM GODIŠNJA SKUPŠTINA NACIONALNE FEDERACIJE AMERIČKIH HRVATA NFCA Skup krovne hrvatsko-američke organizacije u Pittsburghu

Novi Izvršni odbor NFCA čine: John P. Kraljic (predsjednik), Joe Brigich (izvršni dopredsjednik), Jelena Rudela (rizničarka), Bill Vergot (tajnik), Tom Steich i Ed Andrus. Tri regionalna dopredsjednika su Zvonko Labas za istok, Frank Jerbich za centar i Jim Kresnik za zapad SAD-a

Delegati Godišnje skupštine Nacionalne federacije američkih Hrvata (NFCA) s hrvatskom veleposlanicom u SAD-u Kolindom Grabar Kitarović

Tekst: Uredništvo ve goste i poveli ih u obilazak izvrsnog su se javile u građenju novih katoličkih (izvor NFCA, prijevod S. Šeravić) HBZ-ova muzeja koji prikazuje povi- crkava u Bosni i Hercegovini. jest HBZ-a i njegovu središnju (pove- acionalna federacija ame- zujuću) ulogu u životu hrvatsko-ame- STARI I NOVI CILJEVI ričkih Hrvata (NFCA) ričke zajednice. Tijekom javne sjednice hrvatska velepo- održala je svoju 17. po Zasjedanje je započelo izlaganjem slanica u SAD-u, Kolinda Grabar Kitaro- redu godišnju skupštinu predsjednika Stevea Rukavine o posti- vić, dala je pregled dosadašnjega nacio- delegata, u Pittsburghu. gnućima NFCA tijekom protekle go- nalnog i inozemnog razvoja Hrvatske i NMnogi predstavnici koji su sudjelovali u dine. Predsjednik Rukavina osvrnuo se pozitivnu procjenu hrvatsko-američkih radu zasjedanja predstavljali su hrvatske na mnogobrojne visokorangirane susre- odnosa u protekloj godini. Veleposlanica zajednice iz svih Sjedinjenih Američkih te koje su NFCA predstavnici proteklih je zahvalila NFCA i njezinim članovima Država, uključivši Kaliforniju, Floridu, mjeseci imali s članovima Kongresa i nji- na ključnoj ulozi koju su oni i organiza- Illinois, Maryland, Michigan, Minne- hovim osobljem, kao i s dužnosnicima cija odigrali permanentno potičući ame- sotu, Nebrasku, New York, Ohio, Penn- State Departmenta za vanjsku politiku, rički Kongres da pomogne Hrvatskoj u sylvaniju i Washington, DC. uključujući novoga američkog veleposla- pristupanju u NATO-u. S obzirom na to NFCA program započeo je razgle- nika u Hrvatskoj Jamesa Foleya. Između da je Hrvatska postala članica NATO-a, dom središnjice Hrvatske bratske zajed- ostaloga, predsjednik Rukavina je govo- veleposlanica je također sugerirala da nice, najveće hrvatsko-američke organi- rio o uspjesima koje je NFCA postigao hrvatski Amerikanci razmotre promje- zacije i utemeljitelja NFCA. Djelatnici pri pomaganju Vrhbosanskoj nadbisku- nu cilja svojih aktivnosti na druge sadr- HBZ-a pozdravili su delegate i njiho- piji u Sarajevu u uklanjanju prepreka koje žaje koji su važni Republici Hrvatskoj 30 MATICA lipanj-srpanj/june-july 2010.

_Matica 06-07_2010.indd 30 7/10/10 9:54:57 AM na Rudela (Kalifornija) izabrana je za rizničarku, Bill Vergot iz Pittsburgha je ponovno izabran za tajnika, Tom Steich (Maryland) izabran je za zastupnika i Ed Andrus (Pennsylvania) kao at-large oﬃ- cer. Uz to, zastupnici NFCA također su izabrali tri regionalna dopredsjednika: Zvonka Labasa (dopredsjednik za istok, Maryland), Franka Jerbicha (dopredsjednik za centar iz Illinoisa) i Jima Kresnika (zapad, iz Nebraske). Dosadašnji predsjednik Steve Rukavina iz Philadelphie ostat će član Izvršnog odbora na mjestu neposrednoga bivšeg predsjednika. Ostali članovi odbora su: John Balaich (Minnesotta), Tony Butala (Pennsylva- Kušanje nia), Tony Dizdar (Ohio), Bernard Lu- hrvatskih vina ketich (Pennsylvania), Marie McGuc- kin (Illinois), Anne Pavlich (Maryland), i hrvatsko-američkoj zajednici. U tom Novi Upravni odbor je nakon toga iza- Ed Pazo (Pennsylvania), Mijo Radocaj smislu veleposlanica je navela pomoć u brao novi Izvršni odbor koji čine: John (Ohio), Joseph Rukavina (Minnesotta), uvođenju Hrvatske u program oslobo- P. Kraljic iz New Yorka (predsjednik), Charles Stefanec (Missouri), Lovro Vr- đenja od američkih viza i u pitanjima Joe Brigich iz HBZ-a ponovno je iza- bos (Florida) i Edward Yambrusic (Was- koja se odnose na eliminaciju dvostru- bran za izvršnog dopredsjednika, Jele- hington, DC). ■ kog oporezivanja. Sudionici su također čuli izlaganje Organizacija sa 130.000 članova bivšega američkog veleposlanika u Hr- NFCA je nacionalna krovna organizacija hrvatsko-američ- vatskoj Roberta Bradkea, koji se prisjetio kih grupa koja zajednički predstavlja gotovo 130.000 čla- svog boravka u Zagrebu. Veleposlanik je nova. Za dodatne informacije obratite se NFCA središnjici slušateljima iznio detalje o posjetu bivše- na broj: (301) 208-6650 ili na e-mail: NFCAhdq@verizon. ga američkog predsjednika Georgea W. net. Za novosti NFCA, važne članske prijavnice i informa- Busha Hrvatskoj 2009. godine. cije te druge hrvatsko-američke novosti posjetite internet- sku stranicu NFCA: www.nfcaonline.com. Uz ova dva veleposlanička izlaganja, dr. Justin Vujevich (sin dr. Marion Vuje- vich, počasne konzulice RH) je govorio o Prigodom posjeta HBZ-u Hrvatsko-američkome kulturnom i eko- nomskom savezu (Croatian American Cultural and Economic Alliance – CA- CEA) “Fondu anđela”. CACEA skuplja novac za složene medicinske zahvate po- trebne teško oboljelima u Hrvatskoj. Do sada je Fond dodijelio tri donacije.

KAKO OČUVATI CRKVU SV. NIKOLE? Mark Fatla i Mark Masterson iz Sjever- noga savjetodavnog vijeća (Northside leadership Council) također su napra- vili prezentaciju u vezi s inicijativom za očuvanju crkve sv. Nikole u Pittsburghu. Riječ je o najstarijoj hrvatsko-američ- koj katoličkoj župi u SAD-u. Istaknuli su potrebu da se ta povijesna građevi- na restaurira jer je u kritičnom stanju i da se eventualno pretvori u useljenič- ki muzej. ENG The Cultural Foundation of the National Federation of Croatian Americans (NFCA) held its Tijekom zasjedanja, zastupnici 17th annual Assembly of Delegates in Pittsburgh. The numerous delegates participating in the NFCA su izabrali novi Upravni odbor. work of the annual session represent Croatian communities from across the United States. 31 MATICA lipanj-srpanj/june-july 2010.

_Matica 06-07_2010.indd 31 7/10/10 9:54:58 AM VIJESTI HR

Hrvati na markama svijeta SPLIT – U povodu Dana grada Splita, splitski ured Hrvatske nizator povijesnog susreta latinoameričkih predsjednika s matice iseljenika ove godine je priredio DVD Hrvati na mar- Johnom Kennedyjem. kama svijeta, u suradnji s filatelistom Pjerom Baranovićem i Tu je i legendarni igrač baseballa Roger Maris (podrijetlom hrvatskim iseljenicima. DVD je predstavljen splitskoj publi- Maras iz Senja), kojemu su marku posvetile Sjedinjene Ame- ci u Gradskoj knjižnici Marka Marulića. Na predstavljanju je, ričke Države. On je potukao rekord igrača Babea Rutha kada uz autore, govorila u ime grada Ivana Vidjak Bjedov, pred- je 1961. godine postigao 61 “home run”. stojnica ureda gradonačelnika. Pošta Čilea posvetila je marku Spomeniku hrvatskom ise- DVD je podijeljen na nekoliko ljeniku u Punta Arenasu, a au- dijelova u kojima su predstav- strijska Hrvatskome kulturnom ljeni Hrvati iz područja znano- društvu u Gradišću. sti, umjetnosti, politike, špor- Da bi DVD bio zanimljiv široj puta, glazbe, a nama su svakako blici, a ne samo filatelističkoj, do- najznačajniji naši iseljenici. Na dane su i fotografije vezane uz samom vrhu treba staviti po- određene ličnosti. Sve je popra- štansku marku Argentine, po- ćeno glazbom. svećenu utemeljitelju dakti- Ova tema je bila već obrađena u loskopije, Ivanu Vučetiću. U skromnijem obliku 2003. godine drugoj zemlji Južne Amerike, u povodu 50. obljetnice osnut- u Boliviji, objavljena je marka ka splitske Matice, a kako je po- Simonu Martiniću, utemeljite- budila zanimanje iseljenika, oni lju filatelije u toj zemlji. Fran- su je s vremenom punili novim cisco Orlic Bolmarcich dobio je materijalima. Nadamo se da će marku Kostarike jer je kao pred- tako biti i ubuduće. Na dan predsjednik te države pomogao u stavljanja otvorena je i prigodna njezinu razvoju 60-tih godina izložba maraka predstavljenih u prošlog stoljeća, a bio je i orga- DVD-u. (Branka Bezić)

sku maticu iseljenika. Bila je to prigo- Susret s djecom iz Usore da da im voditeljica Odjela za školstvo Lada Kanajet Šimić uruči priznanja i simbolične nagrade za sudjelovanje na Matičinu natječaju Zlatna ribica. Naime, već sedam godina HMI, pod vodstvom voditeljice podružnice Rije- ka Vanje Pavlovec, organizira nagrad- ni natječaj literarnih i novinarskih radova za učenike hrvatskih dopunskih škola, kao i za učenike koji uče hrvatski jezik u drugim oblicima organizi- ranoga učenja materinskoga jezika u inozemstvu. Ovaj natječaj ima potporu Ministar- stva znanosti, obrazovanja i športa RH. Na ovogodišnji natječaj odazva- lo se 540 učenika iz 16 država i to: BiH, Crne Gore, Francuske, Italije, Ka- nade, Makedonije, Nizozemske, Nje- ZAGREB - Skupina djece iz Usore, BiH, tom Kovačevićem, posjetili pohvaljeni mačke, Norveške, Rumunjske, Slovač- i ove je godine sudjelovala u Danima i nagrađeni učenici: Ana-Maria Brkić, ke, SAD-a, Srbije, Švicarske, Švedske i Ante Kovačića i 24. susretu Ivice Kič- Magdalena Jelić, Katarina Joskić, Hr- Velike Britanije. manovića, dvodnevnoj smotri dječ- voje Katić, Rebeka Jurišić, Mato Joskić, Među 62 učitelja-mentora, i ove je go- jega literarnog i novinarskog stvara- Marina Perić i Josipa Jurišić. dine zadanim temama djecu iz Usore laštva. Zagreb su od 31. svibnja do 2. Osim ove manifestacije, učenici su po- vodio njihov učitelj Anto Kovačević. lipnja, zajedno sa svojim učiteljem An- sjetili Uredništvo Modre laste te Hrvat- (Lada Kanajet Šimić)

32 MATICA lipanj-srpanj/june-july 2010.

_Matica 06-07_2010.indd 32 7/10/10 9:54:59 AM ODRŽANI HRVATSKOAMERIČKI DANI U CHICAGU Veliki događaj za Hrvate u Chicagu

U sklopu Hrvatsko-američkih dana obilježene su dvije važne obljetnice - 20. godina postajanja AMAC-a (Savez društava bivših studenata i prijatelja Sveučilišta u Zagrebu) te proslava 20. godišnjice djelovanja CAA (Hrvatsko-američke udruge) koja je aktivno lobirala za Hrvatsku

Napisala: Renee Pea Hrvatska zastava na glavnome gradskom trgu u Chicagu d 14. do 17. svibnja, šestu godinu zaredom, organizirani su Hrvatsko-ame- rički dani u organizaciji svih hrvatskih društava, Oškola i župa grada Chicaga i General- nog konzulata RH. S Uredom gradona- čelnika dogovoreno je da se drugi petak u svibnju obilježava kao Hrvatsko-ame- rički dan, te je kao takav ušao u kulturni program grada. Hrvatsko-američki dani sastojali su se od niza različitih kulturno-umjetničkih događaja. Program je započeo na glavnome gradskom trgu Daley Plazi 14. svibnja ranojutarnjim dizanjem američke i hrvatske zastave, te zastave grada Chicaga. Službeni dio programa počeo je pjeva- njem hrvatske i američke himne u izvedbi članova hrvatskih folklornih grupa Presveto Srce Isusovo, Hrvatska loza i klub Stepinac, uvodnim pozdravom Joh- na Vodopića, predsjednika organizacijskog odbora Hrvatsko-američkih dana i Tonyja Peraice, uglednog odvjetnika i političara iz Chicaga. Uvodno je govorio i vijećnik Gradskog vijeća, Alderman James Balcer te veleposlanica Kolinda Grabar-Kitarović. Nakon toga tri folklorne grupe izve- le su bogat program plesova i pjesama iz svih krajeva Hrvatske, a uz njih se kratkim nastupom predstavio Srđan Bulat, perspektivan klasični gitarist iz Splita.

“DID YOU KNOW?” Program je pratilo nekoliko stotina ljudi, bili su prisutni i predstavnici politič- kog i društvenog života grada, medija te drugih generalnih konzulata koji se nalaze u Chicagu. U sklopu ovog dana postavljeni su 33 MATICA lipanj-srpanj/june-july 2010.

_Matica 06-07_2010.indd 33 7/10/10 9:55:00 AM Hrvatski dan uljepšali su nastupi naših folkloraša Nastup gitarista Srđana Bulata Hrvatski štandovi na trgu

štandovi na kojima se prezentirao hr- sjednik AMAC-a iz Quebeca. ru. Srđan Bulat je inače dobitnik mno- vatski turizam, dijeljene su brošure i in- Istoga dana održana je i proslava 20. gobrojnih međunarodnih priznanja i na- formacije o Hrvatskoj, koje je dostavila godišnjice djelovanja CAA-a. Ta lobi- grada. Program koncerta sastojao se od Hrvatska turistička zajednica. Na 10 ve- stička udruga od svoga osnivanja 1990. djela Sanza, Aguada, Albeniza, Turina i likih panoa bili su izloženi plakati iz ra- godine predano je radila na priznanju Papandopula od kojeg je izvedena sklad- znih dijelova Hrvatske, te posebno izra- Republike Hrvatske kao nezavisne i su- ba “Tri hrvatska plesa”. Dvorana Interna- đene slikovne informacije s upitom “Did verene države, za vrijeme Domovinskog tional House of the University of Chicago you know?” o Janici Kostelić, kravati, psu rata skupljala je sredstva za obranu i slala bila je popunjena do zadnjeg mjesta, a Dalmatincu, torpedu, Meštroviću i skul- humanitarnu pomoć te lobirala za ulazak hrvatska i američka publika bila je odu- pturi Indijanci, Marku Polu, Penkali, koje Hrvatske u Partnerstvo za mir i NATO i ševljena ovim koncertom. su izradili i postavili članovi AMAC-a, uskoro u EU. Svečanoj proslavi nazočili Ana i Darko Peterčić. su članovi CAA-a iz SAD-a te istaknuti KNJIGA “CROATIANS OF Poseban štand bio je postavljen za članovi hrvatske zajednice Chicaga i Illi- CHICAGOLAND” knjige Hrvatskoga etničkog instituta noisa. U sklopu proslave dodijeljene su Promocija knjige “Hrvati Chicaga” od- iz Chicaga, kao i za prodaju hrvatskih jubilarne plakete i zahvalnice za 20 go- nosno “Croatians of Chicagoland”, au- suvenira i nakita tvrtke Heart of Cro- dina rada i zalaganja svojim članovima torice Marije Dugandžić Pašić, održana atia. Društvo Hrvatska žena, grana br. te pojedinim istaknutim hrvatskim inje 17. svibnja. To je prva publikacija ta- 1 Chicago je prodavalo i dijelilo hrvat- stitucijama i pojedincima za njihov do- kve vrste u Chicagu i ona prati Hrvate ske proizvode koji su donirani General- prinos zajedničkom cilju. od kada su se počeli doseljavati u Chica- nom konzulatu RH u Chicagu posebno Dan poslije održan je koncert Srđa- go u 18. stoljeću do danas. Uz promociju za ovu prigodu. na Bulata, mladoga hrvatskoga gitarista knjige održana je i dodjela nagrade Ple- iz Splita koji je posebno zbog obilježa- ter, što je zapravo priznanje Organizacij- OBLJETNICE AMAC-a I CAA-a vanja Hrvatsko-američkih dana doputo- skog odbora Hrvatsko-američkih dana Dvije velike godišnjice obilježene su 15. vao iz Hrvatske, uz potporu MVPEI-ja, te hrvatske zajednice Chicaga u cjelini svibnja - proslava 20. godišnjice posta- odnosno Odjela za kulturu Samostalne za čuvanje i promicanje hrvatskog iden- janja AMAC-a (Savez AMAC-a /Almae službe za Hrvate u inozemstvu i kultu- titeta i hrvatske baštine. Ovaj događaj Matris Alumni Croaticae/ je Savez dru- štava bivših studenata i prijatelja Sveuči- lišta u Zagrebu) i proslava 20. godišnjice djelovanja CAA, odnosno Hrvatsko- američke udruge koja je vrlo aktivno lobirala za Hrvatsku. Na proslavi AMAC-a nazočnima se obratila predsjednica Vlasta Brusić-Kau- fman. Ona se u svom govoru osvrnula na protekli rad i aktivnosti njihove udruge te je pročitala pismo odnosno čestitku He- lene Jasne Mencer, predsjednice Saveza Almae Matris Alumni Croaticae. Saže- tak o povijesti te o radu i zalaganju pojedinih članova udruge iznio je počasni predsjednik i osnivač udruge Vjekoslav Franetović. Skup je pozdravio i počasni Generalna konzulica Renee Pea, autorica knjige Marija Dugandžić i Nevenka Jurković predsjednica Hrvatske Žene Chicago gost iz Kanade, prof. Ante Padjen, pred- 34 MATICA lipanj-srpanj/june-july 2010.

_Matica 06-07_2010.indd 34 7/10/10 9:55:00 AM održan je u Kulturnom centru Chicaga, a na promociji su sudjelovali neke važ- nije ličnosti Chicaga i SAD-a. Program je vodila Anne Kavanagh, voditeljica televizije Fox News u Chica- gu. Prisutne je pozdravila u ime Gene- ralnog konzulata RH Chicago konzul gerant Renee Pea, zahvalivši ujedno gra- donačelniku Richardu M. Daleyu za sve što je učinio za Hrvate Chicaga. Naime, Chicago je jedan od gradova u Ameri- ci u kojemu se cijeni etnička različitost, koji potiče i njeguje kulturnu raznolikost te običaja svojih sugrađana. U ime Vele- Organizatori Hrvatskih dana poslanstva RH u SAD-u prisutnima se obratila vlp. Kolinda Grabar-Kitarović su svoju pripadnost hrvatskom narodu dere, Jana voda i licitarska srca. Gosti su koja je najavila skori posjet predsjednice vrlo često i rado javno isticali: Bill Kur- imali prilike pogledati dio izložbe ‘Hr- Vlade Republike Hrvatske Jadranke Ko- tis (Kuretich), legendarni TV-novinar vati u Americi’ Vladimira Novaka koji sor Washingtonu te istaknula razgovor i voditelj CBS-a, Toni Kukoč, bivši koje godinama fotograﬁrao hrvatske ise- između premijerke Kosor i predsjednika šarkaš Chicago Bullsa, Bill Rancic, TV- ljenike diljem SAD-a, a u knjizi Croati- Obame u kojemu je on spomenuo Hrva- voditelj i biznismen, Chris Zorich, biv- ans of Chicagoland korištene su i neke te Chicaga. Veleposlanica Grabar-Kita- ši igrač Chicago Bearsa, radijski voditelj njegove fotograﬁje. Tijekom službenog rović uručit će i jedan primjerak knjige John Jurković, David Diehl, igrač New dijela programa nastupio je i Srđan Bu- predsjedniku Obami. York Giantsa, poznat po tetovaži hrvat- lat, mladi splitski gitarist koji je odsvi- Gradonačelnik Daley govorio je o skoga grba na ruci i Mary Matalin, po- rao “Tri hrvatska plesa” Borisa Papan- svome odrastanju u Bridgeportu, dijelu litička komentatorica dopula. Chicaga koji su među ostalima naseli- CNN-a koja je radila Procjenjuje se da je li Hrvati te o ulozi koju su Hrvati imali u Uredu predsjedni- na ovome događaju bilo u izgradnji Chicaga. Članica američkog ka Busha i bila savjet- između 500 i 700 gosti- Kongresa Jan Schakowsky u svome je nica Dicka Cheneya. ju, uključujući i pred- govoru naglasila kako smatra da je Hr- Ujedno, uručena stavnike političkog i vatska vrlo progresivna država s obzi- je i posebna nagrada društvenog života gra- rom na to da su predsjednica Vlade, ve- “Vinodolski zakonik” da, medija, te drugih leposlanica u SAD-u i konzul gerant u koju dodjeljuje Hr- generalnih konzulata Chicagu žene, te da bi se Amerika tre- vatsko-američka od- koji se nalaze u Chi- bala ugledati na Hrvatsku u tom pogle- vjetnička komora za cagu. Televizijske kuće du. Nakon pozdravnih govora, autorica posebna dostignuća u ABC i CBS su snima- knjige Marija Dugandžić Pašić, inače biv- pravu i pravnoj zna- le dio programa, te je ša producentica na CNN-u, govorila je nosti. Ove godine po- obavijest o ovom i osta- o knjizi, povijesti Hrvata u Chicagu te o sthumno je dodijelje- lim priredbama Hrvat- nekoliko obitelji koje su tu od početaka, na obitelji pokojnog sko-američkih dana a koje knjiga prati tijekom nekoliko na- Michaela Bilandica, objavljena u nekoliko raštaja i koje su unatoč tome uspjele sa- jedinoga gradona- tiskanih medija. Ovaj čuvati hrvatski jezik i tradiciju. čelnika Chicaga hr- događaj organiziran je vatskog podrijetla te predsjednika Vr- u suradnji autorice knjige Marije Du- URUČENE NAGRADE ‘PLETER’ hovnog suda države Illinois. gandžić Pašić i Organizacijskog odbo- Nakon kratkoga glazbenog programa, ra Hrvatsko-američkih dana, svih hr- veleposlanica Kolinda Grabar-Kitaro- KUŠANJE HRVATSKIH vatskih župa, škola i hrvatskih društava vić uručila je nagradu ‘Pleter’, priznanje SPECIJALITETA grada Chicaga, Hrvatske žene, Hrvatsko- hrvatske zajednice Chicaga za čuvanje Nakon službenog dijela programa gosti ga etničkog instituta, Generalnog kon- i promicanje hrvatskog identiteta i hr- su mogli kušati hrvatske specijalitete i zulata RH Chicago te MVPEI-ja, Odjela vatske baštine. Dobitnici su Hrvati pr- kolače, degustirati hrvatsko vino i istar- za kulturu Samostalne službe za Hrvate vog ili drugog naraštaja, javne osobe koje sko maslinovo ulje te su dijeljene Baja- u inozemstvu i kulturu. ■

ENG For the sixth year running Chicago has been home to the Croatian-American Days, organised by Croatian associations, schools and parish- es and the Croatian General Consulate. This year’s event featured cultural and business programmes and the promotion of Croatia as a tourism destination on the central city square, including a concert by Split-based guitarist Srđan Bulat, celebrations of the 20th anniversaries of the CAA and AMAC (the Association of Alumni and Friends of Croatian Universities), and the promotion of the book Croatians of Chicagoland. The Croatian- American Days are held to be the event of the year, if not of the decade, in the Croatian community of Chicago. 35 MATICA lipanj-srpanj/june-july 2010.

_Matica 06-07_2010.indd 35 7/10/10 9:55:02 AM KNJIGA FOTOGRAFIJA MLADIH AUTORA IZ PUNTA ARENASA Fotograﬁje čileanskih Hrvata

čileanskom Punta Arenasu je objavljena zanimljiva, U knjizi su objavljene 64 fotografije,f t fij a razlogl jje bibbilal znatiželjatiž lj trojezična (španjolsko/englesko/hrvatska) knjiga autora i želja da pridonesu svojim radom očuvanju identite- Ufotografija pod naslovom Huellas y Rastros de Cro- ta Hrvata u pokrajini Magallanes. Na fotografijama su Hrvati atas en Punta Arenas, što je prevedeno kao Otisci i trago- u raznim situacijama, na poslu, kod kuće, s djecom, a svi na vi Hrvata u Punta Arenasu, autora Jorgea Subiabre Matia- neki način izražavaju ljubav prema udaljenoj zemlji odakle cha i Tatiane Alfaro Chavez. Jorge, koji vuče naše korijene, su došli njihovi preci. Unatoč udaljenosti, vremenskoj i ze- je grafički dizajner, fotograf i pisac, a koautorica Tatiana je mljopisnoj, Hrvati su u Čileu sačuvali svoje korijene iako su fotografski tehničar. Oboje su već imali uspjeha na izlož- im imena i prezimena poprimila španjolski oblik. Na kraju bama fotografija. i sami autori kažu da je takozvani ‘naraštaj bez djedova’ sa- Knjiga obiluje crno-bijelim fotografijama Hrvata, najčešće čuvao nešto što ima cijela hrvatska zajednica na jugu Či- bračkog podrijetla, a u uvodu su objavljeni stihovi Pepite lea: ljubav koja prelazi s koljena na koljeno rušeći vremen- Turine (1907. - 1986.), u kojima kaže: ske granice. S druge strane, svatko tko vidi ove fotografije podsjetit će se vlastitih predaka. Došli su čistog srca, da promijene život jer htjeli su postići Potaknut uspjehom prve knjige, Jorge Subiabre Matiacha nešto drugo. Radišni i časni učinili su dostojanstvenom ovu priprema i sljedeću, zbog koje se uputio na otok Navarino praznu zemlju, šibani klimatskim prilikama, samoćom i u Puerto Williamsu, glavnome gradu pokrajine Antarctica udaljenosti. Bili su neznani sanjari koji su ukorijenili svoje snove gdje također ima Hrvata. (Branka Bezić Filipović) u domovini koja nije bila njihova. U ovoj domovini kojoj su pomogli da stasa i od koje su očekivali mnogo, a dali su sve: čak i djecu da ju nastane?? 36 MATICA lipanj-srpanj/june-july 2010.

_Matica 06-07_2010.indd 36 7/10/10 9:55:05 AM U POVODU STOTE OBLJETNICE HRVATSKIH NOVINA  TJEDNIKA GRADIŠĆANSKIH HRVATA Riznica kulturnoga blaga gradišćanskih Hrvata

Bez ikakve dvojbe Tajednik Gradišćanskih Hrvatov, koji izlazi pod geslom Sloga je moć, može se smatrati prvorazrednim kulturnim dobrom gradišćanskih Hrvata i hrvatskoga naroda uopće, procjenjuje akademik Nikola Benčić

Napisala: Vesna Kukavica Snimke: Arhiva Hrvatskih novina

večana proslava stoljetnog jubileja Hrvatskih novina, tjednika koji objavljuje Hrvatsko štam- parsko društvo iz Željeznoga, započela je u tome gradišćan- Sskom središtu 25. lipnja, na dan kada Re- publika Hrvatska slavi Dan državnosti. Dvojezična glavna škola Veliki Borištof, na čelu sa Štefanom Zvonarićem, Rudi- jem Berlakovićem i Georgom Horvatom, priredila je izložbu i slavljeničku multi- medijsku prezentaciju Stoljeće Hrvatskih novina. Slavlje će se nastaviti nizom te- matskih priredbi u rujnu i listopadu diljem Austrije, kao i u zapadnougarskim središtima toga lista i to u Juri i Šopro- nu, gdje će biti postavljene spomen-ploče pokretaču gradišćanskohrvatske novin- ske scene i njegovim sljedbenicima. Za- vršnica slavlja iščekuje se krajem ove godine u srednjoeuropskoj metropoli Beču na predstojećem simpoziju posvećenom tim jedinstvenim novinama.

Naslovnica posebnog broja Hrvatskih novina posvećenih stotoj obljetnici

PRVI UREDNIK MARTIN MERŠIĆ ST. Naraštaji čitatelja koji danas žive u Od 1. siječnja 1910. te novine, zahvalju- samo 50-ak naselja (od nekadašnjih go- jući prvome uredniku Martinu Merši- tovo 200), od Gradišća do drugih razvi- ću st., na materinskome jeziku redovito jenijih pokrajina Austrije, ali i oni iz 14 stižu u hrvatske obitelji koje su izbje- naselja u zapadnoj Mađarskoj i iz preo- gle na panonsko područje pred turskim stala 4 gradišćanskohrvatska naselja oko osvajačima sredinom drugog tisućljeća. slovačke Bratislave, primaju Hrvatske no- Desetljećima nakon proljeća europskih vine kao glavni medij uz pomoć kojeg naroda Meršić okuplja intelektualce i teče slojevita općedruštvena komuni- među gradišćanskim Hrvatima zagovara kacija naših sunarodnjaka. Stoga se bez prednosti suživota s domicilnim stanov- ikakve dvojbe Tajednik Gradišćanskih ništvom u novoj domovini te osvješta- Hrvatov, koji izlazi pod geslom Sloga je Prvi urednik Hrvatskih novina, legendarni Martin Meršić st. va sunarodnjake za očuvanje vlastitoga moć, može smatrati prvorazrednim kul- kulturnog naslijeđa. turnim dobrom gradišćanskih Hrvata i 37 MATICA lipanj-srpanj/june-july 2010.

_Matica 06-07_2010.indd 37 7/10/10 9:55:06 AM Glavni urednik Hrvatskih novina Petar Tyran

Predstavništvo Hrvatskog štamparskog društva u slavljeničkom raspoloženju: Antonel Pranjić, Ingrid Klemenčić, Klaus Čenar, Rita Jandrišić, Ivica Mikula, Silke Bilišić i Rudi Berlaković

hrvatskoga naroda uopće, procjenjuje iz tih zemalja poput Ivice Mikule u ime telje i nakladnike Hrvatskih novina koje akademik Nikola Benčić. nakladnika HŠTD-a, mons. Egidija Živ- danas moderno uređuje Petar Tyran, kovića, Jurice Čenara, Mirka Berlakovi- ističe bivši urednik i afirmirani kulturi NACIONALNI TREZOR ća, Roberta Hajszana, Freda Hergovića, djelatnik Robert Sučić koji smatra da u GRADIŠĆANSKIH HRVATA Gabriele Novak-Karall, mladoga Mihae- uvjetima globalizacije još snažnije tre- U virtualnom prostoru nužno je sva gola Hirschlera, najmlađeg istraživača no- ba poticati mlade da nastave njegovati dišta tjednika digitalizirati i učiniti ih vinstva u Gradišću Marina Berlakovića, vlastitu tradicionalnu kulturu uz pomoć dostupnim korisnicima različitih profi- Jozefine Daničove, Branke Pavić Blaže- novinstva na materinskome jeziku kako la, od znanstvenika do pukih znatiželj- tin i drugih. bi uspješnije oblikovali suvremene zna- nika. Riječ je o nekoj vrsti našega nacio- Suvremeno doba je izbrisalo granice čajke identiteta sljedećih naraštaja gra- nalnog trezora u kojemu su pohranjeni i među tim susjednim zemljama (Austri- dišćanskih Hrvata. zapamćeni događaji iz svakidašnjice, kao jom, Mađarskom i Slovačkom) pa su se i ona važna društvena, politička, kultur- svi ogranci naše autohtone manjine na TRI IZAZOVA HN-A na, vjerska te gospodarska kretanja među srednjoeuropskom prostoru našli, nakon Tyranovim suradnicima i čitateljima če- pripadnicima gradišćanskih Hrvata u burne povijesti, ponovno u ujedinjenoj stitku je uputila u povodu visoke obljet- Austriji, Mađarskoj i Slovačkoj, procje- Europi čime se u trećem tisućljeću otva- nice ravnateljica HMI-ja Katarina Fuček njuju istaknuti intelektualci i urednici raju još izazovnije teme za autore, čita- (koju u prilogu donosimo u cjelini).

S izložbe o Hrvatskim Naše novine/Kršćanske hrvatske novinama u Velikom novine/Naš tjednik/Hrvatske no- Borištofu vine - pokrenute 1910., nakon prvog urednika Martina Merši- ća st. uređivali su najugledniji intelektualci iz pojedinih razdoblja među kojima su bili: Šte- fan Pinezić, Lovre Barilić, An- drija Prikosović, Ivan Pauković, Ignac Horvat, Lovre Karall, Mate Frežin, Franjo Leopold, Robert Wohlrab. Nakon Drugoga svjetskog rata uredništvo su vodili i dali izniman doprinos razvitku novina: Fric Bintinger, Feri Sučić, Ro- bert Sučić, Tome Schneider, Ju- rica Čenar, Tome Schneider. Od 1983. do danas Hrvatske novine uređuje Petar Tyran, koji ih je uz tiskano izdanje čitateljima pri- bližio i na Internetu.

38 MATICA lipanj-srpanj/june-july 2010.

_Matica 06-07_2010.indd 38 7/10/10 9:55:11 AM Čestitka Hrvatske matice iseljenika Poštovani glavni uredniče, gospodine Tyran! - Dragi članovi, čitatelji i podupiratelji Hrvatskoga štamparskog društva i Hrvatskih no vina! - U ime Hrvatske matice iseljenika šaljem vam najiskrenije čestitke u povodu stogodiš - njeg jubileja jedinstvenoga gradišćanskohrvatskog tjednika – najstarijih novina na hr - vatskome jeziku na srednjoeuropskome panonskom tlu. Naraštaji gradišćanskih Hrva ta sudionici su, bilo kao autori tekstova i fotografija - bilo kao oni o kojima se piše, u stvaranju tisuća i tisuća zanimljivih članaka o životu hrvatske autohtone zajednice, koji su objelodanjeni u gotovo pet tisuća svezaka te jedinstvene serijske publikacije – koja je uspješno prevladala sve izazove s kojima su se tijekom nekoliko desetljeća suočava- - li gradišćanski Hrvati u Austriji i oni koji žive u susjednim zemljama kao dio te naše et ničke grane tj. gradišćanski Hrvati u Slovačkoj i Mađarskoj. Od kada je u Austriji prije 89 godina ustrojena savezna pokrajina Burgenland, čije je ime preporoditelj Mate Meršić Miloradić preveo na hrvatski jezik izrazom Gradišće, gradišćanski Hrvati su, uz svoj tjednik, ostvarili niz društvenih i kulturnih pretpostavki za očuvanje i razvitak vlastitog identiteta u sklopu većinskoga austrijskog društva – u koje su se doselili još prije pola tisućljeća. Nova geopolitička cjelina, unatoč prirodnim - procesima integracije pa i asimilacije, iznjedrila je kvalitetne projekte u posljednjih de - vet desetljeća, a osobito na prijelazu iz 20. u 21. stoljeće, kada su se u srednjoj Euro pi među Gradišćancima afirmirale mnogobrojne udruge i pojedini individualni stvaratelji, ali i ustanove gradišćanskih Hrvata. Među institucionalnim oblicima djelovanja i ustanovama izdvajam tek neke poput Pedagoške akademije iz Željeznoga (Eisenstadt), - Dvojezične gimnazije u Borti (Oberwart), Znanstvenog instituta u Željeznome, Panon - skog instituta u Pinkovcu (Güttenbach), Hrvatskoga kulturnog i dokumentarnog cen tra u Željeznome ili, pak, Hrvatskoga kulturnog društva u Željeznome i Hrvatskoga aka- demskog kluba iz Beča i dr. Posebne čestitke iskazujem aktualnome glavnom uredniku, diplomiranom slavistu i an- - Godišnje redovito izlazi 54 broja Hr- glistu, književniku i agilnome političkom djelatniku iznimne publicističke erudicije Pe vatskih novina, a za rast naklade i kva- tru Tyranu koji stoljetni tjednik moderno uređuje punih dvadeset i sedam godina i koji litete lista te ažurno internetsko izdanje ga je uspješno povezao s digitalnom erom čovječanstva. Na taj su način Hrvatske novi- potrebno je, prema riječima aktualnoga ne, koje su počele izlaziti davne 1910. u Juri/Györu (Mađarska), a kasnije nastavile svoj put u Željeznome (Gradišće) – uspjele osigurati čitateljstvo među najmlađim naraštaji- urednika Tyrana, osigurati znatno veća - ma našijenaca u europskim zemljama – koji bi trebali učiniti kvalitetnije iskorake u eu - ﬁnancijska izdvajanja mjerodavnih tijela ropsko društvo znanja i umrežiti mnogobrojnu hrvatsku zajednicu koja danas živi u ze Gradišća, grada Beča i Savezne austrij- mljama Europske unije i povezati njihove mrežne publikacije. ske vlade slijedom odredbi iz članka 7. Primjetan kulturni trag gradišćanskih Hrvata, nerijetko visokih estetskih dosega, može Državnog ugovora iz 1955., te Zakona o se kronološki brižno pratiti sa stranica stoljetnih Hrvatskih novina. Taj hrvatski tjednik narodnim grupama iz 1976. uređivali su samozatajni i afirmirani intelektualci, ponajbolji sinovi među gradišćanskim Pred krugom intelektualaca i čitate- Hrvatima - koje danas predstavlja urednik Tyran. Svima njima dugujemo najiskrenije ljima koji danas podupiru Hrvatske no- izraze zahvalnosti što su, u sklopu većinskoga njemačkog jezika, nastavili stvarati svoja vine tri su izazova. Prvi se ogleda u mo- djela na materinskome jeziku i nisu dopustili da im se jezično blago utopi u nimškome gućnosti prelaska na standardni hrvatski oceanu – kako je znao govoriti preporoditelj Miloradić. Uz Hrvatske novine, s ponosom ističem kao ravnateljica Hrvatske matice iseljenika, jezik, ističe ﬁlolog dr. R. Hajszan. Drugi - se prepoznaje u borbi s novim mediji- kako je i vaša cjelokupna nakladnička djelatnost na materinskom jeziku u Austriji uzor ma, jer mnogi pojedinci miris tiska zana, vrlo bogata i raznovrsna, osobito ona koju potpisuju nakladnici kakav je Znanstve- ni institut iz Beča i Željeznoga. mjenjuju on-line izdanjem budući da „i S druge strane, svjesna sam kako je hrvatska autohtona manjina u Austriji, dakle ne ona elektronskimi i tiskanimi mediji obliku- migracijska već autohtona, posljednjih desetljeća, nakon nekoliko stoljeća, ugrožena u jemo naš vlašći hrvatski kosmos i u nje- svom opstanku i mogla bi se unatoč davnim vapajima preporoditelja, slavnog pjesnika ga integriramo sve ča nam je moguće“, Mate Meršića Miloradića, „utopit u nimškom oceanu“. - kaže voditelj Redakcije za narodne gru- Molim Vas, glavni uredniče, ustrajte u razvijanju kvalitete Hrvatskih novina u klasično pe u ORF-u F. Hergović. Treći izazov je me i digitalnome izdanju. Jezik ima središnje značenje za svaku manjinu i neupitno je, i daljnji razvitak novinstva gradišćanskih za Vas i za nas u matičnoj zemlji, da Europska unija kao planetarna višejezična zajednica Hrvata u trima zemljama EU-a i pokre- bez premca treba njegovati to bogatstvo različitosti koje se fascinantno očitava na stra- tanje dnevnoga lista na materinskome je- nicama tjednika s najstarijom tradicijom na panonskom tlu - Hrvatskih novina. ziku, što ne bi, nakon izlaska iz recesije, Vaša Katarina Fuček, ravnateljica Hrvatske matice iseljenika smio biti problem zemljama EU-a bu- dući da je svaki sedmi Europljanin pri- padnik neke nacionalne manjine, kaže ENG The gala celebration of the one hundredth anniversary of the Hrvatske novine (Croatian News), a print weekly issued by the Croatian community of Gradišće (Burgenland, Austria) and dugogodišnji uspješni urednik Hrvat- published in Eisenstadt, kicked off with an exhibition at the bilingual head school in the town skih novina Petar Tyran. ■ of Veliki Borištof (Groszwarasdorf). 39 MATICA lipanj-srpanj/june-july 2010.

_Matica 06-07_2010.indd 39 7/10/10 9:55:13 AM HMI NA MEĐUNARODNOME JEZIČNOM SKUPU U SKOPLJU Hrvatsko-makedonske usporedbe

Lada Kanajet Šimić predstavila je u izlaganju pod nazivom Uloga Hrvatske matice iseljenika u očuvanju hrvatskoga jezika i kulture HMI te njezine programske sadržaje koji su namijenjeni učenju hrvatskoga jezika i kulture

stitucija obiju država. Hrvatsku stranu te njezine programske sadržaje koji su su predstavljali izlagači s čak šest sveu- namijenjeni učenju hrvatskoga jezika i čilišta te dviju institucija (Ministarstvo kulture. Posebno su istaknuti programi znanosti, obrazovanja i športa i Hrvat- za djecu i mladež u kojima su aktivno ska matica iseljenika). Zagrebačko sve- sudjelovala i djeca iz hrvatske manjine učilište predstavljao je Filozofski fakul- u Republici Makedoniji - Mala škola hr- tet (Odsjek za kroatistiku i Croaticum vatskoga jezika i kulture i Hrvatski dani – Centar za hrvatski kao drugi i strani za djecu, mladež, učitelje i roditelje. Sa- jezik), Učiteljski fakultet – Zagreb i Od- držajno, oba se programa temelje na ra- sjek u Čakovcu te Fakultet organizacije i dioničkome obliku rada te je u izlaganju informatike u Varaždinu. Riječko, split- bilo riječi o karakteristikama i predno- sko i zadarsko sveučilište predstavljali su stima radionica u odnosu na klasične Marija Bošnjak predstavlja Hrvatski njihovi ﬁlozofski fakulteti; osječko njegov oblike nastave. internetski tečaj Učiteljski fakultet, a Sveučilište Jurja Do- Marija Bošnjak i Zrinka Kolaković brile u Puli Odjel za humanističke zna- predstavile su u izlaganju Načela e-učenja Napisala i snimila: Lada Kanajet Šimić nosti. Na skupu je sudjelovao viši struč- inojezičnoga hrvatskoga: HiT od A do Z ni suradnik pri Upravi za međunarodnu dosadašnji rad na projektu Hrvatski in- a Filozofskome fakultetu suradnju MZOŠ-a Staša Skenžić. ternetski tečaj za početnike HiT-1, što je “Blaže Koneski” Sveuči- Program skupa obuhvatio je četiri zajednički projekt Hrvatske matice iselje- lišta sv. Ćirila i Metoda tematske cjeline: Hrvatski i makedonski nika, Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilišno- u Skoplju održan je 14. - kao strani jezici; Hrvatski i makedonski ga računskog centra Srce. Simboličnim 15. svibnja 2010. Među- kao manjinski i nasljedni jezici; Jezični, dodatkom u nazivu izlaganja HiT od A Nnarodni skup Prvi, drugi, ini jezik: hr- nacionalni i kulturni identitet manjina te do Z autorice su naznačile skorašnji kraj vatsko-makedonske usporedbe. Skup se Jezik u obrazovnome sustavu. izrade tečaja te da će sam tečaj biti obo- održao u organizaciji spomenutoga fa- Voditeljica Odjela za školstvo, zna- gaćen i Abecedom Hrvatske, popisom i kulteta te Filozofskog fakulteta Sveuči- nost i šport HMI-ja Lada Kanajet Šimić kratkim opisom pojmova koji se odno- lišta u Zagrebu, a pod pokroviteljstvom predstavila je u izlaganju pod nazivom se na Hrvatsku. Očekuje se da će HiT-1 Nacionalne zaklade za znanost, visoko Uloga Hrvatske matice iseljenika u oču- biti ponuđen korisnicima tijekom aka- školstvo i tehnologijski razvoj Republi- vanju hrvatskoga jezika i kulture HMI demske godine 2010./2011. ■ ke Hrvatske. Kratka Otvorenju su nazočili prof. dr. Emilija priredba Crvenkovska, predsjednica Programskog koju su pripremili odbora; Tomislav Trenevski, predstojnik studenti Katedre za makedonski jezik Filozofskog hrvatskoga fakulteta “Blaže Koneski”; prof. dr. Zrinka jezika na Filozofskom Jelaska, prodekanica za znanost i među- fakultetu B. narodnu suradnju Filozofskog fakulteta Koneski u Zagrebu i predsjednica Programskog odbora; Ivana Perić Sutlić, savjetnica za kulturu pri Veleposlanstvu RH te Snje- žana Trojačanec, predsjednica Zajednice Hrvata u Republici Makedoniji. Na skupu je sudjelovalo 40-ak jezič- ENG A representative of the CHF joined the other participants at the First, Second, Other Lan- nih i drugih stručnjaka iz velikog broja guage: Croatian-Macedonian Comparisons international meeting, held at the Blaže Koneski Fac- obrazovnih, znanstvenih i državnih in- ulty of Philology of the Sts Cyril and Methodius University in Skopje. 40 MATICA lipanj-srpanj/june-july 2010.

_Matica 06-07_2010.indd 40 7/10/10 9:55:15 AM UMJETNICA MONIKA ROGLIĆ, POVRATNICA IZ SADA I NJEZIN NEIZVJESTAN OSTANAK U DOMOVINI Monikini odlasci i povratci

Monika je na fakultetu u Salemu diplomirala psihologiju te njemački i španjolski jezik. Uz to, dobitnica je sveučilišne nagrade Silver Key Award za izvrsne rezultate na studiju i za uzoran volonterski rad

sam prvo naučila njemački, a ne materinski jezik”, priča nam Monika. Dok je Monika odrastala u Frankfurtu, njezina starija sestra živjela je kod majčinih roditelja u Moslavini. I to je česta i žalosna sudbina gastarbajterske djece.

GASTARBAJTERSKO DIJETE U ZAGREBU Otac nakon nekoliko godina nalazi posao kao učitelj u dopunskoj nastavi koja je početkom 70-ih započela u Frankfurtu. “Tata me je često vodio na nastavu. Tako sam još u predškolskoj dobi odlično na- učila i latinicu i ćirilicu”, uz smiješak će Monika. Kao desetogodišnjakinja Moni- ka mora napustiti rodni grad, školu, pri- jatelje… Roditelji su odlučili da se s majkom vrati u domovinu, u Zagreb. “Bio je to za mene šok. Jednostavno sam imala osjećaj da ne pripadam ovdje.” Vrijeme liječi rane i presađena biljčica počela je puštati korijene u novoj sredini. Zagreb je sve više postajao njezin grad. Nakon završene Srednje pedagoške škole nastavlja školovanje na Pedagoškoj akademiji, a zatim počinje raditi kao odgajateljica u zagrebačkim vrtićima. Svestrana Mo- nika vodi razne kreativne, dvojezične i Monika Roglić

Napisao: Hrvoje Salopek No, krenimo redimo. Iako smo rekli Snimke: Zbirka M. Roglić, Hrvoje Salopek da je Monika Zagrepčanka, ona je rođe- na 1968. u Frankfurtu, gradu na Majni, kao tipično gastarbajtersko dijete. Otac ivot Monike Roglić, četrde- Jure Karamatić i majka Margita sredinom setogodišnje Zagrepčanke, 60-ih iskoristili su nove pogodnosti slo- prožet je iseljeničko-povrat- bodnog putovanja iz tadašnje Jugoslavije ničkim iskustvima kao rijet- i krenuli trbuhom za kruhom u Njemač- ko koji. Svestrana umjetni- ku, zemlju koja je tada silno gospodar- Žca, intelektualka, poliglotkinja za sebe ski napredovala. Otac, po struci učitelj, skromno kaže da je domaćica. Iznimno unajmljuje restoran i bavi se ugostitelj- je zanimljiva sugovornica čija životna stvom, a majka, krojačica, pomaže su- priča govori o mnogim novim počeci- prugu i uz to radi sve i svašta. “Očev san ma, iseljeničkim blagodatima i nostal- je bio sagraditi kuću u rodnoj Dalmaci- gijama te povratničkim nadama i razo- ji. Roditelji su radili po cijele dane, a na čaranjima. mene su pazili uglavnom susjedi. Tako 41 MATICA lipanj-srpanj/june-july 2010.

_Matica 06-07_2010.indd 41 7/10/10 9:55:16 AM Monika s kćerkom Majom na Sa suprugom i kćerkom na otvorenju izložbe u HMI-u otvaranju izložbe u SAD-u

glazbene programe. životu u SAD-u. Imala sam sjajne učite- je fakultet u obližnjem Salemu. Godine Jedan od mnogobrojnih Monikinih lje i školske kolege. Većina ih je iz latino- 2005. diplomira psihologiju te njemač- hobija je ples pa nije čudo da je upra- američkih zemalja, a oni imaju vrlo sli- ki i španjolski jezik. No, to nije sve, uz vo na jednome zagrebačkom plesnja- čan karakter našemu. Odlično smo se to stječe sveučilišnu nagradu Silver Key ku upoznala budućeg supruga Davora slagali.” Monika u najkraćem roku zavr- Award za izvrsne rezultate na studiju i Roglića, za kojeg se 1995. udala. Godi- šava školu i za samo godinu i pol stječe za uzoran volonterski rad. nu dana poslije na svijet dolazi kćerkica diplomu za napredni engleski. Zatim se Ponovno obitelj Roglić mijenja adre- Maja. Suprug Davor, mladi perspektiv- Roglići sele u grad Beverly u državi Ma- su, ovaj put se sele u obližnji North An- ni programer, dobiva od jedne američke ssachusetts. Ni tamo se Monika ne miri s dover gdje su na kredit kupili lijepu kuću tvrtke primamljivu ponudu za posao u klasičnom ulogom domaćice, već upisu- na jezeru. U novoj sredini Monika po- SAD-u. “Ja sam u međuvremenu obolje- la od bolesti štitnjače, tzv. Graves. Pati- la sam od depresija pa smo i zbog moje bolesti odlučili promijeniti sredinu. Uz to, nismo imali riješeno stambeno pitanje,” priča Monika. Stoga mladi brač- ni par s trogodišnjom kćerkicom kreće 1999. preko ‘Velike bare’. Odredište je grad Providence na istočnoj obali, nedaleko od Bostona.

PREKO ‘VELIKE BARE’ “Zamislite, dolaskom u Ameriku depresi- je su nestale”, kaže Monika i dodaje kako joj je glavobolju tada stvaralo nezna- nje engleskoga. Ali mlada Zagrepčanka uskoro upisuje tečaj engleskog za strance koji pohađa dok je mala Maja u vrti- ću, a Davor na poslu. “To je bio odličan Subotnja potez. Tri sata dnevno pohađala sam je- hrvatska škola u Arlingtonu zičnu nastavu i sve vezano uz prilagodbu 42 MATICA lipanj-srpanj/june-july 2010.

_Matica 06-07_2010.indd 42 7/10/10 9:55:18 AM staje aktivna članica američko-hrvatske udruge New England Friends of Croatia iz Arlingtona. “Počela sam volontirati kao učiteljica u subotnjoj hrvatskoj školi. Na nastavi se okupljalo oko 50-ero djece. Organizirali smo i razne prigodne pri- redbe, izlete, piknike itd. Za djecu sam napisala i knjižicu s pjesmama na hrvatskom.” Monika također piše i za odrasle - eseje i kratke priče na engleskom. No, to je samo djelić Monikinih umjetničkih aktivnosti. Ona svira klavir, pjeva, pleše, Monikine fotografije na sklada, slika, fotograﬁra, kreira odjevne izložbi u Matici predmete i oslikava svilu… Međutim, uz sav taj lijepi i zanimljivi život Moni- Izložba “Čežnja za zavičajem” ki nešto silno nedostaje – a to je domo- U Hrvatskoj matici iseljenika u Zagrebu upriličena je 19. svibnja izložba hrvatske vina. “Strašno sam patila od nostalgije. iseljenice Monike Roglić, koja se u domovini predstavila u slici, fotografiji i svili. Toliko sam se željela vratiti da je i moj Izložbu nazvanu Čežnja za zavičajem nazočnima je predstavila Ljerka Galic nena- suprug, koji se ondje odlično snašao, metljivim razgovorom s umjetnicom. Prisutnima je predstavila njezin rad te de- pristao da se preselimo u Zagreb. Vrati- setogodišnje izbivanje iz domovine. li smo se prošle godine u rujnu.” Dojmljiva izložba predstavljena je u tri segmenta. U slikama pod nazivom Ko- rijeni izloženo je sedamnaest ulja na platnu koja predstavljaju impresionistič- BAJKA O ŽIVOTU U DOMOVINI ke meditacije o ljubavi i nostalgiji za rodnim krajem. U Bojama ljubavi (domovi- Došavši u Zagreb Monikina se bajka ne) oslikana svila predstavljena je šalovima koji su inspirirani bojama, mirisima o toliko žuđenom životu u domovini i zvukovima Dalmacije, te ‘pušlekima’ zagrebačkoga Dolca. Dvadesetak fotogra- postupno pretvarala u nešto neželjeno. fija nazvanih Tkanje života govore o sociološko-kulturološkoj situaciji te bilježe “Počeli su se gomilati problemi. Kuću u uspomene. Fotografije pričaju priču Monikine obitelji i njezina okruženja. Svoje Americi, koju smo namjeravali prodati stihove inspirirane ljubavlju i domoljubljem kazivala je autorica izložbe Monika Roglić. (Željka Lešić) kako bismo kupili stan u Zagrebu, nismo uspjeli prodati zbog recesije. U Zagrebu smo još uvijek podstanari. Maja, koja je stambenog pitanja, za mene ovdje nema u struci, kao odgajateljica u nekom od odrasla u Americi, se teško aklimatizira života. Kako sada stvari stoje, morat ću zagrebačkih vrtića. “Možda mi je suđeno i želi se vratiti. Suprug, kojeg je njego- se i ja vratiti”, slušamo žalosnu konsta- da živim u tuđini i tugujem za domovi- va američka tvrtka pozvala natrag, već taciju mlade povratnice. Nevjerojatno nom”, rezignirano će Monika. Nadamo se vratio. A ja sam obišla bezbroj vrti- je da tako darovita, kreativna, obrazo- se da ipak neće biti tako. Možda Moni- ća tražeći posao kao odgajateljica – ne- vana osoba koja odlično govori nekoli- kina iseljeničko-povratnička priča ipak uspješno. Bez prihoda i bez riješenoga ko svjetskih jezika ne može naći posao dobije sretan kraj. ■

Proslava trećeg rođendana u Frankfurtu

Otac Jure Karamatić s razredom dopunske nastave u Njemačkoj

ENG Monika Roglić is an artist whose life is imbued by her departures to the emigration and re- turns to the homeland. She was born in Frankfurt, Germany, has lived recently in the USA, and currently resides Zagreb where she has organised an exhibition of her works at the CHF headquarters. 43 MATICA lipanj-srpanj/june-july 2010.

_Matica 06-07_2010.indd 43 7/10/10 9:55:20 AM HBZ: ODLIČNI REZULTATI ŠKOLARINSKE ZAKLADE Rekordne 263 stipendije

U 52. godini uspješnog djelovanja akademske godine 2009./2010. Školarinska zaklada HBZ-a SAD-a i Kanade dodijelila je rekordne 263 stipendije pa je Matičina ravnateljica čestitala zajedničarima na uspješnom djelovanju te jedinstvene zaklade

Vodstvo HBZ-a na klada tako da je ondašnjem Fondu špor- čelu s predsjednikom Bernardom Luketichem ta i prosvjete doznačen iznos od 4.000 dolara za pomoć studentima zajedniča- rima tj. članovima pomlatka HBZ-a. Tu su ideju među članstvom naše najstarije fraternalističke organizacije na sjeverno- američkom kontinentu zagovarali Filip Vukelić i Stjepan Brkić, urednici Zajedni- čara, koji su predložili članstvu da novac koji bi potrošili za slanje božićnih čestit- ki rodbini i prijateljima daju Školarin- skoj zakladi. Zajedničar, glavno službe- no glasilo HBZ-a, zauzvrat je objavljivao imena svih darovatelja i njihove božić- ne pozdrave prijateljima i rodbini. Na- knadno je osnovan poseban odbor koji su činili članovi Glavne uprave i drugi zajedničari, a koji je državnoj vlasti pre- Napisala: Vesna Kukavica skoj zakladi - stoji u čestitci ravnatelji- dočio nacrt rada Školarinske zaklade tj. ce Hrvatske matice iseljenika Katarine Scholarship Foundation i 27. lipnja 1958. brazovanje mladih je- Fuček koja je upućena glavnome pred- godine dobio radnu dozvolu. Prema toj dan je od glavnih cilje- sjedniku HBZ-a Bernardu M. Luketi- dozvoli svi su darovatelji od poreza na va Hrvatske bratske za- chu i svim zajedničarima koji su svojim prihod (Income tax) mogli odbiti svotu jednice SAD-a i Kanade prilozima omogućili razvitak Školarin- doznačenu Zakladi. Već tijekom prvog (HBZ), koja pune 52 go- ske zaklade. desetljeća djelovanja Glavnog fonda Ško- Odine s uspjehom stipendira učenike i Osnivanje Školarinske zaklade zapo- larinske zaklade otvoreno je pet poseb- studente, čime na najbolji način pove- čelo je na 9. konvenciji HBZ-a prije više nih fondova za novčane priloge zajedni- ćava socijalnu pokretljivost američkih od pola stoljeća, točnije 1955. te odlu- čara dobrotvora, a danas ih ima ukupno Hrvata na društvenoj ljestvici najrazvi- kom Glavnog odbora u ožujku 1956. U 78. Novac za Školarinsku zakladu priku- jenije zemlje svijeta i to preko Škola- Zajednici je utemeljena Školarinska za- pljao se svake godine u sklopu tzv. bo- rinske zaklade HBZ-a/CFU Scholarship žićne kampanje za Školarinsku zakladu. Foundation. Velebna središnja zgrada U Zajednici su bili zadovoljni radom pa Posljednjih pedesetak godina imo- HBZ-a u Pittsburghu su u Zajedničaru često izvještavali o re- vina Školarinske zaklade iz glavnoga zultatima te jedinstvene fraternalističke Općeg fonda i fondova specijalnih za- akcije. Školarinskom zakladom HBZ-a/ klada stalno je rasla i omogućavala je u CFU Scholarship Foundation upravlja prosjeku dodjelu 250 stipendija godiš- glavni predsjednik HBZ-a Bernard M. nje. U akademskoj godini 2009./2010. Luketich s timom koji čine izvršni taj- Školarinska zaklada HBZ-a je dodijeli- nik i blagajnik Edward W. Pazo, te me- la, unatoč krizi, rekordne 263 stipendi- nadžeri Joseph M. Brigich, Ruth E. Zofc- je, čija je ukupna vrijednost 200,000.00 hak, dr. Marion Vujevich, Bernadette M. američkih dolara. Luketich-Sikaras, Robert Luketic, Mic- - Kako se u lipnju bliži 52. rođen- hael Namesnik i Paul J. Lucas. ■ dan najučinkovitijega hrvatskoga fra- ternalističkoga obrazovnog programa ENG In its 52nd year of successful activity, in the current 2009/2010 academic year, the Scholar- u iseljeništvu, koristim prigodu iskazati ship Foundation of the CFU of the USA and Canada has awarded a record 263 scholarships, and it is a particular pleasure to congratulate you personally and all those who in any way contrib- vam iskrene čestitke na rezultatima koje uted to the affirmation of this fraternal education program, says director of CHF Katarina Fuček postižete iz godine u godinu u Školarin- to Mr. Bernard M. Luketich, president of CFU. 44 MATICA lipanj-srpanj/june-july 2010.

_Matica 06-07_2010.indd 44 7/10/10 9:55:21 AM AUSTRALIJA: U GEELONGU ODRŽAN TREĆI FESTIVAL HRVATSKOGA KULINARSTVA Kulinarske delicije prema receptima iz bakinih doseljeničkih kovčega

Festival hrvatskoga kulinarstva u organizaciji Hrvatskoga kulturnog društva “Kardinal Stepinac” iz Geelonga održan je početkom lipnja u istoimenome domu jednoga od najstarijih i najuglednijih hrvatskih društava u Victoriji

Ekipa vrsnih kuhara Članice Lada iz Geelonga pripremila je pravu gozbu hrvatskih tradicionalnih jela

Tekst i snimke: Hrvatski vjesnik i članovi Folklornoga ansambla “Lado” je do crnoga i bijeloga rižota, pašticade iz Geelonga za glazbeno-plesni nastup, s njokima, škampa na buzaru, bakala- a Festivalu je bilo oko 450 kao i raspjevani dvojac sastava “Gola gi- ra, purice s mlincima, kiseloga kupusa gostiju, među kojima su tara” Mirko Oršulić i Ivica Jurišić. s kobasicama, sarme i punjenih papri- bili mnogi poznati uzva- Kako je u pozdravnome govoru na- ka, kolača… nici. Spektakularnu večer, glasila Milka Mimi Šimunić, predsjed- Koordinatorica Festivala Tonka Dev- koja je protekla u znaku nica Hrvatskoga kulturnog društva, ovaj čić Šarić, ujedno i njegova utemeljiteljica, Ntradicionalnoga hrvatskoga gostoprim- festival priređen je treći put kako bi mul- bila je s razlogom ponosna na punu dvo- stva te u izobilju kulinarskih slastica, vina tikulturnoj zajednici Geelonga i Victorije, ranu i mnogobrojne ugledne goste. - Po- i glazbe, obilježili su svojim odabranim pa i cijele Australije, predstavio tradici- nosni smo jer je ovdje veliki broj mladih specijalitetima profesionalni kuhari Suzi onalnu hranu, običaje i kulturu hrvat- ljudi zbog kojih ovaj festival i treba oču- Knežević, Ino Kuvačić, Seka Hentak, Alen ske doseljeničke zajednice i matice iz vati. Zahvalni smo i našim bakama koje Njokoš i Ruža Ražov. koje su potekli. su nam sačuvale i prenijele ovo veliko ku- Buru oduševljenja izazvala je popu- Ostatak večeri protekao je u gužvi linarsko bogatstvo iz domovine, a koje larna australska TV-zvijezda Catriona oko hrvatskih kuhara i njihovih pomoć- naša udruga sada s uspjehom prenosi i Rowntree, čije je voditeljsko umijeće cije- nica jer su se svi gosti utrkivali tko će pri- na najmlađe članove i članice. ■ loj večeri dalo dodatni sjaj. Njoj uz rame bila je i suvoditeljica programa Sladja- ENG The third Croatian Culinary Festival, organised by the Cardinal Stepinac Croatian Culture na Jakovljević, a pljeskom su nagrađeni Association of Geelong, was held in early June at the association’s community centre. 45 MATICA lipanj-srpanj/june-july 2010.

_Matica 06-07_2010.indd 45 7/10/10 9:55:22 AM MÖHLIN KRAJ BASELA: 3. EUROPSKO NOGOMETNO PRVENSTVO HRVATSKIH KLUBOVA IZ ISELJENIŠTVA Titula europskog prvaka - domaćinu!

Uz domaćina NK Dinama iz Möhlina te Croatije iz Züricha, sudjelovali su i NK Velebit iz Švedske, Croatia Villefranche iz Francuske, Cro Vienna iz Austrije, tri Croatije iz Njemačke - iz Stuttgarta, Berlina i Mülheima, te klub hrvatske manjine iz Slovenije

Predstavnici nogometnih udruga Hrvatskoga nogometnog saveza govorio gost iz Zagreba, Pero Šarić. - Dragi športski prijatelji, pozdrav- ljam vas u ime Hrvatskoga nogometnog saveza, u ime naših čelnika, predsjednika Vlatka Markovića i tajnika Zori- slava Srebrića. Ovo je veliko druženje Hrvata u Europi. HNS će i dalje davati poticaj ovom natjecanju, a vi to oprav- dajte na terenu. Zahvaljujem Dinamu, Luki Samardžiji i Luki Pejiću za njihov trud uložen u organizaciju. Neka pobijedi onaj tko bude bolji - rekao je Ša- rić te u ime HNS-a predao i prigodan dar gradonačelniku općine Möhlin koji je na ovu gestu odgovorio riječima - U ime općine Möhlin najljepše zahvaljujem. Ponosni smo da ste Möhlin izabrali za mjesto održavanja ovog turnira. Nekoliko riječi je pred okupljenim sudi- Napisala: Sonja Breljak cha, još i NK Velebit iz Švedske, Croa- onicima izrekao i hrvatski konzul Stan- tia Villefranche iz Francuske, tri kluba ko Lipnjak, zamjenik veleposlanika RH edavno je u Möhli- iz Njemačke, Croatia iz Stuttgarta, Cro- nu nedaleko od Base- atia iz Berlina i Croatia iz Mülheima te Smotra klubova prije natjecanja la u Švicarskoj održano Cro Vienna iz Austrije i klub hrvatske dvodnevno nogometno manjine iz Slovenije. Pobjeda je ovoga natjecanje hrvatskih klu- puta pripala domaćinu natjecanja, NK Nbova iz iseljeništva. Ova treća europska Dinamu iz Möhlina. nogometna fešta klubova Hrvata izvan domovine dogodila se nakon dvije ta- VELIKO DRUŽENJE HRVATA U kve održane u prošlosti, najprije 2006. u EUROPI Essenu gdje je pobjedu slavio NK Čelik Ponajprije su, u subotnje jutro koje je u iz Beča te u Göteborgu gdje je 2008. go- Möhlinu osvanulo maglovito i prohlad- dine trijumﬁrao NK Velebit iz Götebo- no, ekipe svečano postrojene, odsvirana rga. Ove godine organizator je bio NK je hrvatska nacionalna himna te uprili- Dinamo iz Möhlina čiji je športski direk- čeno i nekoliko pozdravnih govora do- tor Luka Rakitić, otac našega poznatog maćina, organizatora i pokrovitelja te nogometaša Ivana Rakitića te Udruga predstavnika hrvatske diplomacije u Švi- hrvatskih nogometnih klubova Švicar- carskoj. Sudionike i uzvanike pozdravili ske uz pokroviteljstvo i potporu Hrvat- su u ime domaćina i organizatora Luka skoga nogometnog saveza. Pejić i Luka Samardžija, tajnik i predsjed- Na trećem susretu najuspješnijih no- nik domaćina i organizatora NK Dina- gometnih klubova hrvatskih iseljenika u ma iz Möhlina, te pozvali na fer igru i Europi sudjelovali su, uz domaćina NK toleranciju tijekom dva dana nogomet- Dinama iz Möhlina te Croatije iz Züri- nih susreta i druženja. Zatim je u ime 46 MATICA lipanj-srpanj/june-july 2010.

_Matica 06-07_2010.indd 46 7/10/10 9:55:24 AM u Bernu. - Najvažnije je da se Hrvati druže, njeguju kulturu i jezik. A i veliki broj uspješnih športaša i značajnih ljudi je potekao iz iseljeništva. Želim vam dobru zabavu, dobro druženje, ali i da date sve od sebe i pokažete pravi hrvatski nogomet, kako Hrvati igraju i tko je od njih bolji te što možemo Europi dati u području športa i kulture.

POVJERENJE HNS-a Klubovi sudionici natjecanja Na kraju je Ivica Dusparić, predsjednik Europskoga nogometnog vijeća hrvat- Croatia Zürich te Hrvati iz Slovenije, a u domaćinu Europskoga nogometnog na- skih klubova i Udruge klubova Švicar- skupini C - NK Dinamo, Croatia Mülhe- tjecanja hrvatskih klubova iz iseljeništva ske, rekao - Zadovoljstvo mi je da mogu im i Cro Vienna. Prva mjesta po skupi- 2012. godine. pozdraviti predstavnike udruga hrvat- nama zauzeli su prvoga dana natjecanja skih nogometnih klubova, te sve klu- Croatia Stuttgart, Croatia Zürich i NK DOVIĐENJA U AUSTRIJI! bove i njihove predstavnike iz Švedske, Dinamo Möhlin. Drugi su bili NK Ve- - Ja sam zadovoljan organizacijom i do- Francuske, Slovenije, Austrije, Njemač- lebit, Cro Vienna i Croatia Berlin, a tre- maćinom. Tereni su bili izvrsni, uvjeti za ke i Švicarske. Naša udruga je nedav- ći Croatia Mülheim, Hrvati Slovenije i natjecanje dobri. Ovakva natjecanja smo no proslavila 15 godina djelovanja. Ovo Croatia Villefranche. utemeljili na svim kontinentima. Ovo je je drugo veliko natjecanje kojemu smo Drugi dan natjecanja donio je razrje- treće po redu u Europi, a imali smo i jed- domaćini. Zahvaljujem HNS-u na iska- šenje dvojbe tko je najbolji od prvaka po no svjetsko u Zagrebu. Drugo svjetsko bi zanom povjerenju u organizaciji, opći- skupinama jer su samo oni imali šansu da trebalo biti dogodine u Zagrebu. Odavde ni Möhlin te Dinamu iz Möhlina i svi- se u nastavku natjecanja bore za jedno od na svjetsko prvenstvo ide pobjednik, kao ma koji su se odazvali ovom natjecanju. prva tri mjesta, što je natjecateljski model i pobjednik s prošloga europskog natje- Želim da pobijedi sretniji i spretniji te koji se nije baš svidio svim sudionicima. canja. Ostali kontinenti ﬁnanciraju sami da sve protekne u športskom duhu i u Titula pobjednika Trećega europskoga organizaciju natjecanja, a europsko na- fear playu. Ovim proglašavam natjeca- nogometnog prvenstva klubova hrvatskih tjecanje podupire HNS. Hrvatski nogo- nje otvorenim. Neka igre počnu. iseljenika i prijelazni pehar Hrvatskoga metni savez ﬁnancira troškove smješta- Uslijedila su cjelodnevna nogomet- nogometnog saveza pripao je NK Dina- ja svih sudionika, pokale, medalje i sva na natjecanja po skupinama. U skupini mu iz Möhlina. Druga je Croatia iz Züri- odličja. Dugujemo veliku zahvalnost lju- A natjecali su se prvoga dana NK Vele- cha, a treća Croatia iz Stuttgarta. Daljnji dima koji su svojevremeno osnivali klu- bit, Croatia Stuttgart te Croatia Villefran- poredak je: FC Velebit, SD Croatia Berlin, bove i davali im ime Croatia u vrijeme che, u skupini B su bili Croatija Berlin, Cro Vienna, ZHDS Slovenija, Croatia Vi- kada se to nije smjelo. U tim najtežim llefranche i na začelju Croatia Mülheim. danima su pronosili ovo slavno ime, dr- Za najboljeg vratara izabran je Alen Bu- žali do svoje domovine. Danas imamo kvić iz kluba Croatia Stuttgart. Najbolji našu Hrvatsku koja im pomaže i želi ih igrač je Ivan Božić iz NK Dinamo Mö- povezati. Želimo da to bude jedan inte- hlin, a najbolji strijelac je Andreas Ka- gracijski proces u sredinama u kojima kić iz FC Velebit s postignutih pet golo- žive, a da ipak nikada ne zaborave svoju va. Pehar za fair play je otišao u ruke SD domovinu. Hrvatska ima mali broj sta- Croatije iz Berlina. Svi klubovi primili su novnika, a ipak je svjetska nogometna i pehar za sudjelovanje, knjige i zahval- velesila, struktura naših igrača je iz cije- nice. Nagrade, priznanja i pehare uručili log svijeta i to je taj integrativni faktor. I su predstavnici HNS-a, domaćina, orga- to je motiv za daljnje organiziranje ova- nizatora, Udruge hrvatskih nogometnih kvih natjecanja. Moramo biti sretni kada klubova Švicarske te hrvatske diplomacije, vidimo kako se vesele ovi mladi ljudi i konzul Stanko Lipnjak i generalni konzul kako vole svoje dvije domovine - rekao Zlatko Dalić. Na kraju dodjele pehara i nam je na kraju Pero Šarić, povjerenik priznanja predana je i zastava Hrvatsko- Hrvatskoga nogometnog saveza za ise- ga nogometnog saveza Ljubi Marjaniću, ljeništvo u HNS-u, uz pozdrav - Dovi- predstavniku Austrije odnosno Beča kao đenja u Austriji! ■

ENG A two-day football (soccer) tournament pooling Croatian emigrant clubs was recently held in Möhlin, a town in Switzerland near Basel. This was the third consecutive European football festival gathering clubs from the emigrant communities. The tournament was won by the home club NK Dinamo of Möhlin. 47 MATICA lipanj-srpanj/june-july 2010.

_Matica 06-07_2010.indd 47 7/10/10 9:55:25 AM OBLJETNICA MILWAUKEE CFU TAMBURITZANS “Proslavljamo 25 godina naše hrvatske tradicije uz glazbu i ples”

Tijekom 25 godina postojanja u Milwaukee CFU Tamburitzans svirale su i plesale stotine djece naših iseljenika, a u organizaciju rada uključivale su se cijele obitelji i to u nekoliko naraštaja

Mladi članovi obitelji Pešut nastavljaju burice, obrazovanja, uživanja i zabave!” folklornu tradiciju svojih roditelja Čestitkama su se pridružili i Joseph M. Brigich, dopredsjednik CFU-a, Edward W. Pazo, tajnik i rizničar, te mnoge udruge i pojedinci. Program koncerta u povodu proslave obljetnice bio je iznimno bogat. Pred- stavili su se najmanji članovi, početnici, srednji i veliki ansambl, a kao gosti nastupili su Graničari Adult Tamburitzans i Milwaukee CFU Alumni. Nakon koncerta, u skladu s tradicijom, svi sudionici iznimno su se dobro zabavljali uz grupu Tamburitza Rroma iz Chicaga.

U PODRUMU KUĆE OBITELJI JURKOVIĆ Plesno-tamburašku skupinu Milwau- kee CFU Tamburitzans osnovala je grupa entuzijasta 1985. godine, u podrumu Napisala: Srebrenka Šeravić ćenost Milwaukee CFU Tamburitzans i kuće obitelji Jurković. Na početku su Snimke: Arhiva Milwaukee CFU Tamburitzans želim zahvaliti svima koji su sudjelova- im nedostajale i narodne nošnje i tam- li u očuvanju hrvatske glazbe, kulture i bure, no želja za formiranjem folklorne od geslom “Proslavljamo 25 naslijeđa. Čestitam svima vama, člano- grupe i ljubav prema hrvatskoj kultur- godina naše hrvatske tradi- vima Milwaukee CFU Tamburitzans, jer noj tradiciji, plesovima, pjesmi i tam- cije uz glazbu i ples” folklo- vi proslavljate 25 godina sviranja tam- buraškoj glazbi bila je toliko snažna da raši, članovi Milwaukee CFU Tamburitzans iz Milwaukee- CFU Tamburitzans iz Milwaukeeja Pja, SAD, proslavili su svoj srebrni jubilej društva. Svečani koncert održan je u Nathan Hale High School u mjestu West Allis u Wisconsinu, a proslavi su nazočili mnogobrojni uglednici, članovi Hrvat- ske bratske zajednice (HBZ) kojoj ova grupa pripada, mnogi bivši članovi, roditelji i podupiratelji. Posebnu čestitku uputio im je predsjednik HBZ-a, Bernard M. Luketich: “Prigodom srebrne obljetnice Milwau- kee CFU Tamburitzans, vjerujem da je važno istaknuti sve učitelje, roditelje i podupiratelje koji su pridonijeli uspje- hu ove organizacije. Da bi se postigao uspjeh i dugovječnost, svaki ansambl treba udružene snage i talente svih pojedinaca. S ponosom ističem veliku posve- 48 MATICA lipanj-srpanj/june-july 2010.

_Matica 06-07_2010.indd 48 7/10/10 9:55:27 AM Tamburaški orkestar

uskoro prerastaju u mnogobrojan, dobro u Milwaukee CFU Tamburitzans svirale nizaciju. Milwaukee CFU Tamburitzans opremljen i kvalitetan folklorni ansambl. su i plesale stotine djece naših iseljeni- imaju i ubuduće velike planove. U 2011. Već 1986. godine dolaze u Hrvatsku na ka, a u organizaciju rada uključivale su godini namjeravaju organizirati još jed- 14-dnevnu turneju i uspješno sudjeluju se cijele obitelji i to u nekoliko narašta- nu turneju po Hrvatskoj. Uz srdačne če- u CFU Junior Festivalu koji se toga ljeta ja. Spomenimo posebno obitelj Rudyja stitke prigodom 25. godišnjice djelova- održavao u Zagrebu. Od tada do danas Pešuta, koja s nevjerojatnim entuzijaz- nja društva, Hrvatska matica iseljenika Milwaukee CFU Tamburitzans djeluju mom desetljećima uspješno sudjeluje u upućuje ovim vrijednim promicateljima kao iznimno uspješna folklorna skupina, aktivnostima svoga društva. Na sveča- hrvatske tradicijske kulture iskrenu do- održavaju mnogobrojne folklorne nastu- nom koncertu nastupilo ih je čak petero, brodošlicu u našu domovinu! ■ pe za hrvatsko-američku zajednicu, od- a svi su bili uključeni i u zahtjevnu orga- laze na gostovanja, ugošćavaju folklorne grupe iz Hrvatske, te svakih pet, šest ENG The folklorist members of the Milwaukee CFU Tamburitzans of Milwaukee, USA, marked godina odlaze na turneju u “stari kraj”, u their silver anniversary under the motto “Celebrating 25 Years of Our Croatian Tradition in Mu- Hrvatsku. Tijekom 25 godina postojanja sic and Dance.” ISELJENIČKE VIJESTI

VEČER VENEZUELE U SPLITU SPLIT – U Splitu je podružnica HMI-ja održala priredbu pod nazivom Večer Venezuele. Venezuelski polaznici tečaja hrvatskog jezika na Filozofskom fakultetu u Splitu, Erika, Vivijan i Hector, u cjelovečernjem programu pokušali su zanimlji- vim predavanjima i pjesmom prikazati najvažnije kulturo- loške elemente Venezuele. Uz puno novih spoznaja izneseni su i podaci o Hrvatima u Venezueli, njihovu radu i aktivnostima. Danas se, prema neslužbenim procjenama, smatra HRVATSKI CENTAR U VANCOUVERU kako u Venezueli živi oko 5.000 potomaka hrvatskih iselje- KANADA - Euharistijsko slavlje, 20. lipnja, u koncelebraciji nika. I na kraju, kako župnika fra Jure i uz nazočnost oko tristo Hrvata, predvo- bi program bio pot- dio je fra Dujo Boban, voditelj Hrvatske katoličke misije u pun, Splićanima je Vancouveru. Misa je bila posvećena duhovnim zvanjima. ponuđen i venezu- Fra Dujo je, uz ostalo, istaknuo kako je sv. Nikola Tavelić elski kulinarski spe- pisao i propovijedao da bez bosanskih franjevaca u Bosni cijalitet „Pan de ja- i Hercegovini ne bi bilo katoličke vjere. Pohvalio je fra Ju- mon“ kako bi gosti rinu hrabrost i spremnost što se odlučio izgraditi Hrvatski i nepcem osjetili lje- centar jer se niti jedan prethodni voditelj Hrvatske katolič- potu Venezuele, a ke misije u Victoriji nije usudio pokrenuti i voditi tako za- priredila ga je Turi- htjevan projekt. Centar, koji vrijedi dva milijuna dolara, iz- stičko-ugostiteljska gradili su vlastitim sredstvima Hrvati Victorije i Vancouvera škola u Splitu. (Josip i njihovi prijatelji. Lasić) 49 MATICA lipanj-srpanj/june-july 2010.

_Matica 06-07_2010.indd 49 7/10/10 9:55:28 AM HRVATSKE ŽUPANIJE: ŠIBENSKOKNINSKA Od Dinare do Kornata

Podno Dinare izvire rijeka Krka koja u svome donjem toku čini jedan od najatraktivnijih nacionalnih parkova zbog niza sedrenih barijera preko kojih se stvaraju slapovi, a atraktivan je i otok Visovac s franjevačkim samostanom

Kornati

Piše: Zvonko Ranogajec

ibensko-kninska županija je XV. po službenom redoslijedu među hrvatskim županijama, a sadašnji naziv dobila je tek 1997. godine kada joj je pripo- Šjen teritorij Knina. Knin je od 1992. do 1997. godine bio u sastavu dotadašnje Zadarsko-kninske županije, koja prela- skom Knina u Šibensku županiju dobiva naziv Zadarska županija, a Šibenska dobiva novi naziv Šibensko-kninska žu- ne sa 112.891 stanovnikom na 18. mje- verozapadu i Splitsko-dalmatinskom na panija. stu u Hrvatskoj. Prema gustoći naselje- jugoistoku, dok na sjeveroistoku graniči Po površini je Šibensko-kninska žu- nosti od 38 stanovnika po četvornom s Bosnom i Hercegovinom. Na spome- panija s 2.994 km četvorna deveta među kilometru, Šibensko-kninska županija nutom prostoru smjenjuju se različite re- hrvatskim županijama i zauzima 5,29 po- je na predzadnjem 20. mjestu među hr- ljefne cjeline. Krajnji sjeveroistočni dio sto hrvatskog teritorija, dok je po broju vatskim županijama i ima veću gustoću zauzima najviša hrvatska planina Di- stanovnika prema popisu iz 2001. godi- jedino od Ličko-senjske županije. De- nara, na sjeveru su krajnji južni obron- mografski pokazatelji prilično su nepo- ci Velebita, središnji dio čini krški plato Šibenska katedrala sv. Jakova voljni jer je natalitet 9 promila, a morta- presijecan kanjonima rijeke Krke, Či- litet 12, što znači da dolazi do prirodnog kole i dijelom Zrmanje, dok su razvede- pada stanovništva. na obala i akvatorij s nizom otoka turi- Broj stanovnika ove županije sustav- stičko-ekološki najvredniji dio županije. no je rastao do 1991. godine kada je bilo Podno Dinare s istoimenim vrhom od 214.658 stanovnika, no Domovinski rat 1.831 metrom izvire rijeka Krka koja u je prouzročio nasilne migracije i seljenja svome donjem toku čini jedan od naj- pa je prema zadnjem popisu broj sma- atraktivnijih nacionalnih parkova zbog njen za 10.000, iako je imigracija Hrva- niza sedrenih barijera preko kojih se ta s Kosova na područje županije done- stvaraju slapovi, od Roškog pa do Skra- kle poboljšala demografsku sliku. Uz 88 dinskog buka, a atraktivan je i otok Vi- posto Hrvata, ima 9 posto Srba. sovac s franjevačkim samostanom. Ni- zvodno od Skradina je četvrto po veličini RAZVEDENA OBALA jezero u Hrvatskoj, Prokljansko s 11 km Šibensko-kninska županija graniči s dvi- četvornih površine. U Krku se u sklopu je susjedne županije, Zadarskom na sje- nacionalnog parka ulijeva Čikola koja 50 MATICA lipanj-srpanj/june-july 2010.

_Matica 06-07_2010.indd 50 7/10/10 9:55:32 AM prolazi plodnim Petrovim poljem, dok Slapovi na Krki – Skradinski buk je u gornjem toku Krke Kninsko i Ko- sovo polje južno od Knina. Atraktivan je i gornji tok rijeke Zrmanje s impresiv- nim kanjonom. Razvedenu obalu čini niz turističkih naselja, od Draga na sjeverozapadu pa do Rogoznice na jugoistoku. Niz većih otoka su Murter, Žirje, Zlarin, Kaprije, Prvić i Krapanj, a poseban niz čini Nacional- ni park Kornati. On je značajan po iznimnim reljefno-krajobraznim ljepotama, geomorfološkim svojstvima i sačuvano- me morskom ekosustavu. Na površni od 220 km četvornih nalazi se 89 otoka, hri- di i grebena s približno 238 km obalne crte. Najveći su kornatski otoci Kornat, Žut, Piškera, Levrnaka i Kurba Vela. U Šibenskoj županiji nalazi se jugoistočni dio Parka prirode Vransko jezero, koji je poznat po ornitološkoj raznovrsno- sti močvarne ﬂore i faune. Središnje naselje županije je grad Ši- kih metala radi i danas, ali smanjenim ciji. Za vrijeme Domovinskog rata bio benik, najstariji hrvatski grad na Jadra- kapacitetom, dok je TEF prestao raditi. je središte pobunjenih Srba, a oslobađa- nu nastao u idealnim uvjetima najzašti- Grad danas razvija uslužne djelatnosti i njem postaje simbol hrvatske pobjede i ćenije prirodne luke. Grad se prvi put posebno turizam. Najznačajniji spome- zbog mnogobrojnih novih mladih use- spominje 1066. godine u darovnici hr- nik je katedrala sv. Jakova pod zaštitom ljenika demografski vrlo potentan grad. vatskog kralja Petra Krešimira. Više od UNESCO-a, a zaštitni znak je tvrđava sv. Od industrije značajna je proizvodnja četiri stoljeća, sve do 1797. godine, Šibe- Mihovila s koje se pruža odličan pogled gipsanih ploča, vijaka, kao i ribogojili- nik je bio pod Venecijom, a zatim dolazi na Šibenik i susjedni akvatorij. šte. Drniš podno Promine i u središtu u sastav Habsburške monarhije. Šibenik Petrova polja poznat je po najkvalitetni- je imao veliku ulogu u Domovinskom KNIN – HRVATSKI KRALJEVSKI jem pršutu i siru te građevinskoj indu- ratu kada je doživio i značajna razaranja GRAD striji (vapno, cijevi, ljepilo, kamen), dok u kojima su stradala industrijska postro- Knin je srednjovjekovno središte hrvat- je Skradin središte nautičkog turizma na jenja aluminijske industrije, no spriječio skih vladara i biskupijsko središte. S dva ušću Krke u Prokljansko jezero i isho- je namjeru agresora da tu iziđe na more kilometra dugim obrambenim zidovima, dište turističkog smjera prema NP Krki. i razdvoji hrvatski teritorij. Tvornica la- najveće je obrambeno zdanje u Dalma- Vodice su, s druge strane, ishodište prema NP Kornati. Primošten je poznat, uz Otočić Visovac Tvrđava u Kninu turizam i najbolju marinu u Dalmaciji, po proizvodnji autohtone sorte vina “ba- bić”. Pirovac i Rogoznica središta su ku- pališnog turizma. Otok Krapanj je naj- niži naseljeni otok na Jadranu, a poznat je po spužvarstvu, dok je Zlarin znača- jan po koraljima. Šibensko-kninsku županiju čini 5 gradova i 15 općina. Gradovi su: Šibenik s 37.060 stanovnika 2001. godine, Knin s 11.128 st., Vodice sa 6.116 st., Drniš s 3.332 st. i Skradin sa 619 st., dok su op- ćine: Bilice, Civljane, Ervenik, Kijevo, Ki- stanje, Promina, Biskupija, Pirovac, Pri- mošten, Rogoznica, Ružić, Tribunj, Tisno, Murter-Kornati i Unešić. ■

ENG Šibenik-Knin County adopted its present name in 1997 when it was merged with the Knin area. The county capital is the town of Šibenik, the oldest Croatian settlement on the Adriatic seaboard, situated in the ideal conditions of its most protected natural harbour. 51 MATICA lipanj-srpanj/june-july 2010.

_Matica 06-07_2010.indd 51 7/10/10 9:55:35 AM PREDSTAVLJEN “HRVATSKI PRAVOPIS” BABIĆA I MOGUŠA Suvremeni normativni jezikoslovni priručnik

“Riječ je o jedinstvenome pravopisnom priručniku u kojemu su ujedinjeni zahtjevi uporabne prakse suvremenoga hrvatskog jezika s hrvatskim pravopisom i jezičnom tradicijom”, istaknuo je u ime nakladnika ravnatelj Školske knjige, profesor Ante Žužul

Napisala: Vesna Kukavica Snimke: Hina snom priručniku u kojemu su ujedinjeni zahtjevi uporabne prakse suvremenoga ovi Hrvatski pravopis au- hrvatskog jezika s hrvatskim pravopi- tora akademika Stjepana som i jezičnom tradicijom, suvremenim Babića i Milana Moguša lingvističkim spoznajama te znanstve- predstavljen je u dvora- nim i normativnim odredbama Vijeća ni Školske knjige u Za- za normu hrvatskoga standardnog je- grebuN 27. svibnja 2010. U nazočnosti zika nastalima usuglašavanjem stajališta mnogobrojne publike knjigu su predsta- hrvatskih jezikoslovaca - istaknuo je u vili, uz autore, njezini recenzenti dr. San- ime nakladnika ravnatelj Školske knji- dra Hamm, dr. Nataša Bašić i dr. Mario ge, profesor Ante Žužul. Grčević. Novo pravopisno izdanje ima Prema mišljenju recenzentice Nata- ukupno 453 stranice na kojima su pre- še Bašić, riječ je o priručniku u kojemu gledno raspoređene dvije cjeline: Pra- su “autori sačuvali odlike svoga dosadaš- vopisna pravila i Pravopisni rječnik. U njeg rada, sustavnost i jednoznačnost te Pravopisnim pravilima uz uvod i pred- razvojni smjer hrvatskog pravopisa - što govor obrađena su poglavlja o jeziku i ga hrvatskog jezika oko kojeg se pojav- je svrha svakoga dobrog pravopisa”. pismu, glasovima i glasovnim skupovi- ljuju dvojbe o načinu pisanja, primjeri- Hrvatski pravopis priručnik je nami- ma, jednačenju i gubljenju glasova, veli- ce riječi s glasom j, riječi i oblici koji se jenjen korisnicima u Republici Hrvatskoj ka i mala početna slova, pisanje stranih jednako pišu a razlikuju se samo nagla- te svim onim pojedincima i skupinama riječi, sastavljeno i rastavljeno pisanje ri- skom, zatim riječi za koje postoji kole- korisnika bilo gdje u svijetu koji se slu- ječi, kratice, razgoci te pravopisni i po- banje bilježe li se kao složenice, polu- že hrvatskim standardnim jezikom ili sebni znakovi. U Pravopisnom rječniku, složenice ili odvojeno kao dvije riječi, ga žele naučiti. zbog ograničenog opsega, uz predgovor te tuđice i proširenije kratice. je obrađen samo onaj dio rječničkog bla- - Riječ je o jedinstvenome pravopi- PREMA PREPORUCI MINISTARSTVA ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I ŠPORTA U sastavljanju ovoga Hrvatskoga pravopisa autori Babić i Moguš za temeljno su polazište uzeli prethodne priručnike poput Hrvatskog pravopisa autora Babića, Finke i Moguša te Hrvatskoga školskog pravopisa autorskoga trojca Babić, Ham, Moguš koji je, do ovoga izdanja, jedini hrvatski pravopisni priručnik usklađen s odredbama Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika, jedinstven i prema preporuci koju je za njegovu uporabu izdalo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa. Osnovno obilježje svakome pravopisu daju odredbe o načinu pisanja pojedinih riječi s obzirom na glasove od kojih su sastavljene te na njihove oblike i Milan Moguš i skupove riječi. Sadašnji hrvatski pravopis Stjepan Babić po svojoj je naravi fonološko-morfono- 52 MATICA lipanj-srpanj/june-july 2010.

_Matica 06-07_2010.indd 52 7/10/10 9:55:36 AM Milan Moguš, Stjepan Babić,, Sanda Ham i direktor JEDNOSTAVAN I JASAN Školske knjige Ante Žužul tijekom predstavljanja. S obzirom na to da je pravopis jedini uistinu normativni jezikoslovni priručnik, a norma se najbolje utemeljuje i odmjerava uporabom u obrazovnom sustavu, jedna je od najvažnijih odlika Hrvatskoga pravopisa i to da je svojim primjerenim op- segom, jednostavnim stručnim nazivljem i jasnoćom pravila prihvatljiv i sa struč- noga i s pedagoškoga gledišta, dodao je suautor akademik Milan Moguš. Budući da pravopisna pitanja u hrvatskoj znanstvenoj i kulturnoj javnosti neprestano izazivaju nesporazume i spo- loški: fonološki u sklopu jedne riječi, a u pravopisu se ipak nalazi i određen broj rove, nadamo se da je Hrvatskim pravo- morfonološki među riječima, istaknula riječi kojima, prema spomenutim nače- pisom autora Stjepana Babića i Milana je recenzentica dr. Sandra Hamm. lima usustavljenosti, nije mjesto u pra- Moguša u izdanju Školske knjige postav- Pravopisnim pravilima normira se vopisu. U pravopisu se nalazi nekoliko ljena čvrsta osnovica hrvatske pravopi- pisanje riječi i oblika riječi čiji je način izrazito gramatičkih poglavlja i dosta ri- sne norme koja će svim korisnicima hr- pisanja dvojben, a pravopisni rječnik ječi čiji se oblici odnose na gramatičke vatskoga standardnog jezika, kojima je posebna je vrsta rječnika koji obuhva- zakonitosti i pravila. Njihovo je uvršta- on materinski jezik ili ga prihvaćaju kao ća samo onaj dio rječničkoga blaga hr- vanje u Pravopisna pravila i Pravopisni svoj književni jezik, omogućiti valjanu, vatskoga jezika oko kojega se pojavljuju rječnik potaknuto željom autora da ovaj osmišljenu i kreativnu uporabu rječnič- dvojbe u načinu pisanja. Zbog ograniče- pravopisni priručnik učine što funkci- koga blaga hrvatskoga jezika ujedinjeno- nog opsega i načela njegove usustavlje- onalnijim u svim oblicima i načinima ga i normiranoga ovim iznimnim jezi- nosti, u pravopisni rječnik ne mogu se njegove primjene, rekao je suautor aka- koslovnim djelom, zaključio je recenzent unijeti sve riječi koje bi se u njemu tre- demik Stjepan Babić. dr. Mario Grčević. ■ bale naći, no dvojbe oko načina pisanja svake od njih moguće je riješiti dosljed- ENG The Hrvatski pravopis (Croatian Orthography) is a handbook targeted to users in Croatia nom primjenom pravopisnih pravila te and to all those individuals and groups of users around the world who use the Croatian literary analogijom s navedenim primjerima. No, standard or wish to learn it.

Otvorena Zavičajna galerija Crnobori u Banjolama BANJOLE - Veliki istarski slikar Josip je ostavio, vrlo često i darivao, svo- Crnobori, iako posthumno, vratio se ja mnogobrojna djela. kući u svoje rodne Banjole retros- Nakon velike retrospektivne izložbe pektivnom izložbom u novootvo- njegovih djela u zagrebačkoj Gale- renoj Zavičajnoj galeriji “Crnobori”. riji Klovićevi dvori, velika želja Josi- Izložba i Galerija svečano su otvore- pa Crnoborija bila je da se svojim ne 11. lipnja u nazočnosti načelnika stvaralaštvom predstavi i u zaviča- Gorana Buića, njegovih suradnika ju. Bilo je nekoliko pokušaja da se Andreja Badera i Helge Može Gla- izložba održi u Puli ili Medulinu, ali van, kustosice Koraljke Jurčec Kos, ta nastojanja nisu urodila plodom. te voditeljice pulske podružnice Hr- Konačno, na inicijativu pulske po- vatske matice iseljenika. družnice HMI-ja, u dogovoru s labin- Josip Crnobori je slikar i umjetnik skim umjetnikom Vinkom Šainom, koji je zbog svoga ranog odlaska u te uz potporu Poglavarstva Labina i emigraciju (1946.) kratko bio prisutan u hrvatskom slikarstvu. Ministarstva kulture RH, održana je izložba u Labinu 1999. Njegovim povratkom u domovinu (1998.), nakon 53 godi- godine. Ista izložba održana je 2004. godine u Trstu, u or- ne dugog iseljeništva, počela je valorizacija njegova opusa i ganizaciji središnjice i pulske podružnice HMI-ja i Hrvatske zasluženi povratak u korpus hrvatske umjetnosti. zajednice u Trstu, te zalaganjem obitelji Murković koja je Više od pet desetljeća svoga iseljeničkog života proveo je autora upoznala još u Argentini. Danas, otvaranjem Zavi- većim dijelom u Argentini i posljednjih dvadesetak godina čajne galerije “Crnobori” u Banjolama, slikar Josip Crnobori u SAD-u, u New Yorku. Najviše se družio i djelovao u krugu (1907. - 2005.) nastavlja živjeti među nama u svojim djeli- hrvatskih iseljeničkih zajednica i katoličkih misija, u kojima ma, na ponos budućim naraštajima. (Ana Bedrina) 53 MATICA lipanj-srpanj/june-july 2010.

_Matica 06-07_2010.indd 53 7/10/10 9:55:37 AM U BERLINU VEĆ 109 GODINA DJELUJE TAMBURAŠKI ORKESTAR SASTAVLJEN OD NJEMAČKIH GLAZBENIKA Jedinstveni “Tamburaschenchor Wellebit 1902”

Tri vrijedna tamburaška instrumenta orkestru je nedavno poslao hrvatski ministar kulture Božo Biškupić, a veleposlanik RH u Berlinu Miro Kovač obećao je kako će se potruditi da “Wellebit” uskoro prvi put gostuje u Hrvatskoj

“Wellebit 1902”

Horst Budde, Tekst: Uredništvo (izvor: DW – S. Filipović, S. voditelj je svima zanimljivo. Tamburice svira- Wellebita, u Breljak) Snimila: Sonja Breljak orkestru svira ju, recimo ‚Vesela je Šokadija‘, i kada više od 40 srce to voli, sve ide automatski, nema j ti vilo Velebita”, “Zvijez- godina veze tko svira. Može svirati i Turčin ili da tjera mjeseca”, “Poto- bilo tko drugi. S njima mi je zabavno čić maleni”, “Slušaj mati”... jer kod njih vlada prava njemačka dis- dug je popis starih pje- ciplina. Kada voditelj orkestra kaže ‚ti- sama čiji zvuci svakoga šina‘, tu se ni muha više ne čuje”, priča “Očetvrtka odzvanjaju berlinskom četvrti nam Đurđica. Tegel. Međutim, članovi orkestra nisu Hrvati ni Berlinci hrvatskih korijena, KAD NIJEMCI ZASVIRAJU ‚VESELA kako bi se opravdano pomislilo, već do- JE ŠOKADIJA‘ maći Nijemci. Orkestar “Wellebit” ima Henning Witt u orkestru već 36 godina 17 članova, uglavnom u trećoj životnoj svira tamburicu. Prvo je želio učiti svira- dobi, prate note i sviraju na tamburica- ti gitaru, ali otkako je u ruke uzeo tam- ma, mandolinama, gitari i kontrabasu hr- buricu, više nikada nije dohvatio gitaru. vatsku melodiju, a pjesmom ih prati Hr- “Predstavlja mi zadovoljstvo svakog tjed- vatica Đurđica Brozičević. Đurđica već na dolaziti na probe. Sastajemo se svakog 40 godina živi u Berlinu, a tri desetljeća četvrtka na večer od sedam do devet i tri- pjeva s orkestrom “Wellebit”. deset. Zapanjujuće je to što tijekom svih “Mnogi su me već pitali kako je to ovih godina članovi orkestra nikada ne moguće da pjevam s Nijemcima. To propuštaju probe, osim ako su bolesni ili 54 MATICA lipanj-srpanj/june-july 2010.

_Matica 06-07_2010.indd 54 7/10/10 9:55:38 AM ako otputuju na godišnji odmor. Člano- vi naše grupe se odlično slažu!” Najstariji član orkestra “Wellebit” je 84-godišnja Adelheid Salchow koja od svoje osme godine svira mandolinu. Svi- ra u tri berlinska orkestra, a posljednjih deset godina i u “Wellebitu”. Godinama ja sa svojim mužem predavala u glaz- benoj školi i tužna je, kaže, što je danas sve manje muzikalnih naraštaja. “Danas je teško jer djeca imaju računala i sluša- lice u ušima. Ako nešto i sviraju, onda je to gitara. Odsviraju nekoliko akorda, nešto malo otpjevaju i to je to. U orkestru više nitko ne želi svirati!” Veleposlanik RH Miro Kovač je nedavno Wellebitu predao tri instrumenta, dar ministra kulture Bože Biškupića Pjevačica Đurđa Brozičević PROBLEMI S POMLATKOM njihove nastupe u crkvama tijekom Bo- O ovom problemu svjedoči i Horst Bud- žića.” Orkestrom je oduševljen i naš sljede, voditelj orkestra “Wellebit”. Tradici- deći sugovornik: “Sasvim sam iznenađen ju sviranja tamburice prije 51 godinu da ljudi koji nikada nisu bili u Hrvatskoj preuzeo je od svoga oca. Tamburicu je i koji ne govore hrvatski već toliko deset- počeo svirati s 12 godina, a u orkestru ljeća njeguju hrvatsku glazbu i kulturnu danas svira na sto godina starom kon- baštinu. To je nešto što čovjek ne može trabasu. “Prije 15 godina u orkestru smo opisati riječima. To je nešto iznenađuju- imali samo stare, originalne hrvatske in- će, to je jedinstveno, ne samo u Njemač- strumente koji su u Berlin doneseni pri- koj, već možda i u Europi.” je sto godina. Međutim, nekoliko naših članova je umrlo, neki su orkestar na- POZIV FRA PETRA ČIRKA pustili, tako da nas je ostalo još samo Veleposlanik Republike Hrvatske u Ber- sedmero. Kako bismo sačuvali tradici- linu Miro Kovač obećao je kako će se po- ju i naš orkestar, morali smo prihvatiti truditi da “Wellebit” uskoro prvi put na- i druge instrumente, tako da smo učla- stupi i u Hrvatskoj. Tajnik veleposlanstva “Tamburaschenchor nili svirače mandoline i gitare. To je pri- Daniel Glunčić kaže: “Moramo na tome Wellebit 1902” hvatljivo jer se mandolina i gitara svira- poraditi vrlo ozbiljno i intenzivno da to i Prvi berlinski tamburaški orkestar “Tam- ju i u Dalmaciji.” ostvarimo. Ovi ljudi trebaju vidjeti oda- buraschenchor Wellebit 1902” osnovao Na jednu od otvorenih proba “Welle- kle je ta glazba koju oni sviraju, odakle je je spomenute 1902. godine Franjo Kr- bita” nedavno se zaputilo desetak članova njezino podrijetlo i kako ljudi žive na tim znar, hrvatski doseljenik iz Like, zajedno zbora Hrvatske katoličke misije iz Berlina prostorima. Mislim da smo dužni tako s njemačkim prijateljima Ottom Grun- koji pjevaju u crkvi svetog Bonifacija. A nešto organizirati.” A najstariji član or- dmannom i braćom Eduardom i Fran- s njima, dakako, i fra Petar Čirko. Prigo- kestra, 84-godišnja Adelheid u šali poru- zom Beinlichom. Orkestar, koji je tada nosio ime “Tamburica-Orchester” imao du nije propustio ni Daniel Glunčić, taj- čuje: “Neka veleposlanik požuri, i ja bih je 12 članova. Za potrebe orkestra na- nik Veleposlanstva RH. Gosti su ispunili željela ići i vidjeti Hrvatsku!” bavljeni su instrumenti i notni zapisi prostoriju na čijim je zidovima fotograﬁ- Da su prvi rezultati već vidljivi, po- iz Zagreba. Orkestar je postao vrlo po- jama prikazana duga povijest “Wellebita”. tvrđuju i tri vrijedna instrumenta koje je pularan u Berlinu nakon 1. svjetskog Spontano su svi zajedno zapjevali. Druže- hrvatski ministar kulture Božo Biškupić rata. Tako je, primjerice, nastupio i na nje uz ugodan razgovor i pjesmu potra- nedavno poslao orkestru “Wellebit”. To otvorenju Međunarodne radioizložbe jalo je puna tri sata. Zajednički zaključak su darovi kojima se izražava zahvalnost (Funkausstellung) u Berlinu 1925. godi- je bio: “Ovo moramo uskoro ponoviti!” i priznanje njihovu radu. A posebno su ne. O popularnosti tamburaške glazbe Što hrvatski gosti kažu o svojim dojmovi- zadovoljni pozivom fra Petra Čirka, hr- svjedoči i činjenica da je tada u Berli- ma? “Jako mi se sviđa! Orkestar poznajem vatskog svećenika u Berlinu, da nastupe nu djelovalo čak šest tamburaških or- već sedam, osam godina kada su nastupa- na svečanom koncertu u povodu obilje- kestara. Tijekom Hitlerova režima svi li u Muzeju europske kulture u Dahlemu. žavanja 40- godišnjice Hrvatske katoličke su orkestri zabranjeni. Nakon 2. svjet- ■ skog rata ponovno se osniva “Tambu- Tada sam ih upoznala i od tada pratim misije u listopadu ove godine. rica-Orchester” koji je tijekom burno- ga poslijeratnog razdoblja u Berlinu ENG The Tamburaschenchor Wellebit 1902 is an all-ethnic-German tamburitza orchestra that opstao do danas. has been active in Berlin for the past 109 years. The singers of the Croatian Catholic Mission in Berlin recently visited the group. 55 MATICA lipanj-srpanj/june-july 2010.

_Matica 06-07_2010.indd 55 7/10/10 9:55:39 AM POVIJESNE OBLJETNICE Demokratske promjene u Hrvatskoj 1990. godine

Nakon što je ustavnim amandmanima 25. srpnja 1990. uklonjeno ideološko socijalističko nazivlje i znakovlje, završilo je jedno poglavlje hrvatske povijesti, a započelo drugo, koje je pak završeno uspostavom potpune državne samostalnosti

šaji gospodarske i političke stabilizacije zajedničke države pod vodstvom save- znog premijera Ante Markovića izjalo- vili su se u Miloševićevim “događanjima naroda” i mitingaškom pokretu za Veliku Srbiju. Savez komunista Jugoslavije, polu- stoljetni hegemon državne vlasti, raspao se na 14. izvanrednom kongresu, održa- nom od 20. do 22. siječnja 1990. u Beo- gradu. Na kongresu su se sukobila dva oprečna stajališta: velikosrpska koncepcija centralizirane jugoslavenske države s jedne strane i reformistička koncepcija političkog pluralizma, suverenosti republika i tržišnih odnosa u gospodarstvu s druge strane. Kongres je napustila delegacija slovenskih komunista, a zatim je to učinila i hrvatska partijska delegacija pod vodstvom Ivice Račana. Komunisti u Hrvatskoj proglasili su se Strankom demokratskih promjena i legalizirali stvaranje višestranačja. Re- publički sekretar za pravosuđe i upra- Konstituiranje višestranačkog Sabora 30. svibnja 1990. dr. Franjo Tuđman govori Piše: Željko Holjevac (umjesto Izvršnog vijeća Sabora), a riječi na Prvom općem “republički sekretar” zamijenjene su ri- Saboru HDZ-a rvatski sabor donio je 25. ječju “ministar”. Amandmani su bili prvi srpnja 1990. amandma- korak u normativnoj razgradnji komuni- ne od 44. do 64. na Ustav stičkog naslijeđa i uspostavi građansko- SRH, kojima je izbrisana demokratskoga poretka u Hrvatskoj. odrednica “socijalistič- Hka” u nazivu države, tada još federalne STVARANJE VIŠESTRANAČJA jedinice u sastavu Jugoslavije. Republi- U okolnostima sloma socijalizma u Istoč- ka Hrvatska je proglašena nositeljem noj Europi i nestanka blokovske podje- političkog i gospodarskog suvereniteta. le svijeta raspadom Sovjetskoga Saveza, Umjesto grba i zastave sa socijalističkim odnosno u ozračju gospodarskoga i po- obilježjima (crvenom zvijezdom), oza- litičkoga rastrojavanja Jugoslavije poslije konjen je povijesni hrvatski grb, čija se Titove smrti i nastupa velikosrpskih sna- osnovica sastoji od 25 crvenih i bijelih ga pod vodstvom Slobodana Miloševića polja, te crveno-bijelo-plava trobojnica i njegovih pristaša poslije pojave Memo- s povijesnim hrvatskim grbom u sredi- randuma SANU, utemeljene su u Hrvat- ni. Uvedene su institucije predsjednika skoj 1989. prve građanske političke stran- Republike (umjesto predsjednika Pred- ke: Hrvatska socijalno-liberalna stranka sjedništva) i Vlade Republike Hrvatske i Hrvatska demokratska zajednica. Poku- 56 MATICA lipanj-srpanj/june-july 2010.

_Matica 06-07_2010.indd 56 7/10/10 9:55:41 AM vu Ivan Fumić uručio je 5. veljače 1990. broj malih izbornih jedinica u kojima se pu i europeizacija Hrvatske, utemeljenje novoosnovanim strankama u Hrvatskoj birao jedan zastupnik. U Društveno-po- poretka pravne države i modernizacija rješenje o slobodnom djelovanju. Nakon litičko vijeće Sabora biralo se 80, u Vi- državne uprave, duhovna obnova, kor- toga je Sabor SR Hrvatske donio Zakon o jeće općina 115, a u Vijeće udruženog jenite promjene u vlasničkim odnosima izboru i opozivu odbornika i zastupnika, rada 156 zastupnika. Ukupno se birao i gospodarstvu, demografsko oživljava- koji je propisivao većinski sustav pri utvr- 351 saborski zastupnik. HDZ je osvojio nje, povratak i uključivanje iseljeništva, đivanju rezultata, a predsjednik Sabora 42% glasova birača i 58% zastupničkih nužnost promjena u javnim službama, dr. Anđelko Runjić 22. veljače 1990. ras- mjesta u Saboru. SKH-SDP je dobio 26% moralna obnova i etika rada. Povijesno pisao je izbore za novi sastav toga pred- glasova i 30% saborskih mandata, Koa- saborsko zasjedanje pratilo je u slavlje- stavničkog i zakonodavnog tijela. licija narodnog sporazuma 15% glasova ničkom raspoloženju mnoštvo građana i 21 mandat, a ostatak je pripao manjim okupljenih pred sabornicom na Marko- POBJEDA HDZ-A POD VODSTVOM strankama, neovisnim kandidatima i na- vu trgu, koji su oduševljeno pozdravljali DR. TUĐMANA cionalnim manjinama. pobjedu demokracije i pad komunistič- U Hrvatskoj su 22. i 23. travnja i 6. i 7. kog sustava. Narodno slavlje proširilo se svibnja 1990. održani slobodni višestra- EUROPEIZACIJA HRVATSKE po čitavoj Hrvatskoj, a 30. svibanj obi- nački izbori, prvi poslije 1938. godine. U U Zagrebu je 30. svibnja 1990. održa- lježavao se sljedećih desetak godina kao dva kruga birali su se članovi općinskih na prva sjednica višestranačkog Sabo- Dan državnosti. skupština i saborski zastupnici. Sudjelo- ra u nazočnosti zagrebačkog nadbisku- Na zajedničkoj sjednici bivšega i no- vale su 33 registrirane političke stranke, pa i kardinala Franje Kuharića i mnogih voga Izvršnog vijeća Sabora Hrvatske 1. a na izbore je izašlo 80-ak posto birača s drugih uglednika iz domovine i hrvat- lipnja 1990. obavljena je mirna predaja pravom glasa, što je potvrdilo želju hr- skoga iseljeništva. Za predsjednika Sa- vlasti. Izvršne ovlasti primio je od An- vatskih građana za demokracijom. Uz vladajući SKH-SDP, najveće izglede za pobjedu imali su kandidati centrističke Koalicije narodnog sporazuma i Hrvat- ske demokratske zajednice. Programske razlike među glavnim favoritima bile su znatne. Dok su se reformirani komunisti zauzimali za demokratizaciju političkog života i liberalizaciju gospodarskih odnosa u jugoslavenskom državnom sklopu, a prvaci Koalicije narodnog sporazuma, dr. Savka Dabčević Kučar i Miko Tripalo bili za “nastavak hrvatskog pro- Predsjednik Sabora dr. Žarko Svečarsko jutro Dana hrvatske državnosti počelo ljeća iz 1971. godine”, Hrvatska demo- Domljan predaje dr. Franji je misom u zagrebačkoj Katedrali, u nazočnosti kratska zajednica, prozvana “strankom Tuđmanu predsjedničku lentu državnog vodstva i časništva Sabora, 30. svibnja 1990. opasnih namjera”, najjasnije je poruči- la biračima: “Odlučimo sami o sudbini bora izabran je dr. Žarko Domljan, a tuna Milovića novi predsjednik Stjepan svoje Hrvatske.” Iako je izborni sustav za predsjednika republičke vlade Stje- Mesić. U Saboru je 6. lipnja 1990. bivši trebao pomoći održanju komunista na pan Mesić. Za predsjednika Predsjedniš- predsjednik dr. Anđelko Runjić predao vlasti, suočeni s kaotičnim rastakanjem tva Hrvatske izabran je dr. Franjo Tuđ- vodstvo parlamenta novom predsjedni- Jugoslavije i prijetećim velikosrpskim man. Članovi Predsjedništva postali su ku dr. Žarku Domljanu. Predsjedništvo pretenzijama, hrvatski birači su u dva dr. Krešimir Balenović, akademici Du- SR Hrvatske donijelo je 20. lipnja 1990. izborna kruga dali povjerenje upravo šan Bilandžić i Dalibor Brozović, te Jo- odluku da će se hrvatska država otad HDZ-u pod vodstvom dr. Franje Tuđ- sip Manolić, Antun Vrdoljak i Milan Vuč- zvati samo Republikom Hrvatskom, a mana. Izbornoj pobjedi pridonijela je i ković kao predstavnik hrvatskih Srba. Izvršno vijeće Sabora Vladom Repu- Tuđmanova zamisao o hrvatskoj pomi- U nastupnom govoru predsjednik Tu- blike Hrvatske. Nakon što je ustavnim rbi i ujedinjenju svih pozitivnih stru- đman je najavio “neke najbitnije nepo- amandmanima 25. srpnja 1990. uklo- ja hrvatske politike. Kad su 12. svibnja sredne zadaće koje stoje pred novom njeno ideološko socijalističko nazivlje 1990. objavljeni službeni rezultati dvo- demokratskom vlasti Hrvatske”: dono- i znakovlje, završilo je jedno poglavlje kružnih izbora, trijumfalni pobjednik s šenje novog ustava Republike Hrvatske, hrvatske povijesti, a započinjalo drugo, natpolovičnom većinom u svim sabor- uređenje novoga ustavnog položaja Hr- koje je završeno uspostavom potpune skim domovima (Društveno-političko vatske u Jugoslaviji, uključivanje u Euro- državne samostalnosti. ■ vijeće, Vijeće općina i Vijeće udruženog rada) bio je HDZ. Višestranački izbori 1990. provedeni ENG On July 25th 1990 Croatian Parliament adopted amendments 44 to 64 to the Constitution of what was then the Socialist Republic of Croatia, removing the heading “socialist” in the coun- su prema većinskom sustavu. To znači try’s name, then still a part of the Yugoslav federation. The amendments also declared the poda je Hrvatska bila podijeljena na veći litical and economic sovereignty of the Republic of Croatia. 57 MATICA lipanj-srpanj/june-july 2010.

_Matica 06-07_2010.indd 57 7/10/10 9:55:42 AM PREDSTAVLJENA KNJIGA “BRUNO BUŠIĆ” ANĐELKA MIJATOVIĆA Svjedočanstvo ljubavi za Hrvatsku

“Lik i djelo Bruna Bušića su neoboriv dokaz o kontinuitetu hrvatske borbe protiv Jugoslavije”, rekao je odvjetnik Jonjić, dodavši kako je Brunu Bušića “ubila Jugoslavija i njezin komunistički režim”

Autor knjige Anđelko Mijatović i Dražen Budiša

Tekst i snimke: Hina ši kako je Brunu Bušića “ubila Jugoslavi- rata bila potrebna partizanska osveta”, ja i njezin komunistički režim”. upitao je Budiša te dodao kako sadašnji njiga Anđelka Mijatovića Prema riječima akademika Jelčića, predsjednik (Josipović) daje izjave u ko- “Bruno Bušić - Prilog istra- Bušić se izražavao na univerzalan na- jima se ispričava za naše navodno sudje- živanju života i djelovanja čin pogađajući specijalan cilj. U svojim lovanje u zlodjelima u BiH. Podsjetivši (1939. - 1978.), objavljena noveletama Bruno Bušić pokazao je da da živimo u državi koja još uvijek nije u nakladi Školske knjige, posjeduje nesporan književni talent te podignula ni jednu optužnicu za ubije- Kpredstavljena je 19. svibnja u Zagrebu. bi u nekim drugim okolnostima vjero- ne hrvatske političke emigrante, Dražen O knjizi su govorili predsjednik Uprave jatno postigao zapažen književni uspjeh, Budiša je istaknuo kako je ova Hrvatska Školske knjige Ante Žužul, odvjetnik To- ocijenio je Jelčić. Napomenuo je kako bi nastajala u borbi protiv režima koji je na- mislav Jonjić, akademik Dubravko Jelčić, ova knjiga trebala biti poticaj da se Bušić stao 1945. godine. urednik knjige Dražen Budiša, publicist istakne našoj školskoj mladeži na način Knjigu “Bruno Bušić - Prilog istraži- Ivan Bekavac i autor. koji je zasigurno zaslužio. vanju života i djelovanja (1939. - 1978.)” “Bruno Bušić je otvoreno i smisle- Budiša smatra kako proces sazrije- u kojoj je autor obradio život hrvatskoga no tražio i otkrivao istinu te svjedočio vanja hrvatske nacije još nije gotov jer publicista i novinara objavila je Školska ljubav za Hrvatsku, a pokušao je sva hr- još uvijek živimo u ideološkim podjela- knjiga. Povjesničar Anđelko Mijatović vatska sektaštva pretvoriti u zajednič- ma iz prošlosti. “Kako može bivši pred- (1939.) objavio je nekoliko knjiga, među ki plamen”, rekao je Žužul. Istaknuo je sjednik (Mesić) izjaviti da je na kraju kojima i knjigu “Krbavska bitka”. ■ kako stalno treba govoriti o onima koji su zbog ljubavi darovali svoj život za Domovinu. ENG Anđelko Mijatović’s book Bruno Bušić - Prilog istraživanju života i djelovanja (1939 - 1978) / “Lik i djelo Bruna Bušića su neobo- Bruno Bušić – A Contribution to Research into His Life and Work, published by Školska knjiga, was presented in Zagreb this May 19th. Presenting the book were Školska knjiga CEO Ante Žužul, at- riv dokaz o kontinuitetu hrvatske borbe torney Tomislav Jonjić, Croatian Academy of Sciences & Arts member Dubravko Jelčić, the book’s protiv Jugoslavije”, rekao je Jonjić, dodav- editor Dražen Budiša, publicist Ivan Bekavac and the author. 58 MATICA lipanj-srpanj/june-july 2010.

_Matica 06-07_2010.indd 58 7/10/10 9:55:43 AM RAZGOVOR: FRA IVAN PENAVA, HRVATSKI SVEĆENIK U WÜRZBURGU “I kud god idem sa mnom je Hrvatska”

Svećenik po svojemu sakramentu svetoga reda dobiva milost voditi vjernike, tumačiti im vjeru i posvećivati ih. Ja sam to i do sada znao, ali otkad sam zaređen otkrivam sve to u praksi

Razgovarala: Željka Lešić Snimke: “Foto Fra Ivan Penava zajedno na misi, a opet taj susret Badrov”, Mihael Sokol sa živim Bogom svatko doživljava u sebi na drukčiji, svoj način. a naš mjesečnik “Ma- ticu” razgovarali smo Zašto ste baš odabrali s fra Ivanom Pena- franjevački red? vom, koji je na posli- - Mogu reći da je on zapravo jediplomskom studi- odabrao mene. S obitelji sam redo- Zju u Njemačkoj. U intervjuu mladi vito sudjelovao u nedjeljnoj misi u franjevac govori o svome duhov- našoj župnoj crkvi koju vode fra- nom pozivu, domoljublju i no- njevci konventualci. Moj stariji stalgiji koja ga obuzima u izvan- brat Zvonimir je bio ministrant, domovinstvu. a sestra Zrinka je pjevala u zboru, Ivan je rođen u Zagrebu 1982. pa smo moj mlađi brat Mislav i ja godine u obitelji Šimuna i Kate isto tako počeli ministrirati. Kako Penave. Nakon završetka osnov- sam često sudjelovao na duhovne škole prijavio se u malo sje- nim vježbama koje su organizira- menište franjevaca konventualaca, li franjevci, tako sam jednostavno gdje je proveo četiri godine poha- poželio kod njih i ostati. đajući Nadbiskupsku klasičnu gi- mnaziju na Šalati. Nakon novici- Je li Vam neki franjevac uzor? jata i teološkog studija, položio je Koji? 2007. godine svoje svečane redov- - Kad sam bio ministrant imali ničke zavjete i zaređen je za đako- smo redovite tjedne susrete na kona. Tada odlazi u Njemačku kako jima je p. Josip Blažević pričao o bi započeo poslijediplomski stu- životima mnogih svetaca, poseb- dij, a sljedeće godine je zaređen no djece koja su živjela kršćanski za svećenika. i sveto, te nam je posuđivao ro- mane o prvim kršćanima. To mi- - Moj hobi je čitanje pustolovnih romana i knjiga o Do- nistrantsko druženje i razgovori s njim potaknuli su me na movinskom ratu. Volim upoznavati nove ljude i nove oblike svećenički poziv. Toliko sam često bio u samostanu da je p. kršćanske duhovnosti. U slobodno vrijeme rado se vozim bi- Josip taj moj zanos nazvao “klosteroﬁlia” – zaljubljenost u sa- ciklom i idem u kino. Povremeno pišem članke za naš mje- mostan. Čak je meni i još jednome ministrantu Hrvoju napi- sečnik “Veritas”, a na Internetu pišem i svoj blog na stranici sao na papiriću nešto poput liječničkog recepta za “klaustro- dnevnikmladogsvecenika.blog.hr - kaže fra Ivan. ﬁliju” i dao nam da to ponesemo kući.

Kada ste osjetili Božji poziv? Kako je slijedio put do zaređenja? - O Božjem pozivu sam prvi put počeo razmišljati u še- - Nakon gimnazije u Zagrebu slijedila je godina novicijata stom razredu osnovne škole kada je nama ministrantima o u samostanu na Cresu koja je bila usmjerena prema pripremi tome govorio jedan bogoslov. Zatim su uslijedila ministrant- za redovnički život u sklopu franjevačkog reda i nije izravno ska druženja, natjecanja u kvizu i nogometu, te zajednička lje- povezana sa svećeničkim ređenjem. Tako su zapravo redov- tovanja i duhovne vježbe u našemu creskom samostanu. Kao nički i svećenički poziv na jedan način odvojeni. Ja sam prvo ministrant sam svakog dana mogao vidjeti kako stotine i ti- postao redovnik, a onda sam se u sklopu svoga redovničkog suće ljudi sa strahopoštovanjem i dubokim osjećajima dolaze poziva polako počeo pripremati za svećeničko ređenje. Po- u crkvu jer se u sakramentima događa nešto posebno. Uvijek slije novicijata uslijedio je moj petogodišnji studij teologije u me privlačila ta misterioznost u crkvenoj liturgiji jer toliki su Zagrebu, nakon kojeg su došli đakonsko i svećeničko ređenje. 59 MATICA lipanj-srpanj/june-july 2010.

_Matica 06-07_2010.indd 59 7/10/10 9:55:43 AM Fra Ivan prigodom služenja Sv. mise

Blagoslov majke Kate i oca Šimuna

Otkrivao sam studirajući nove duhovne bilo teško studirati, a svećeničko ređenje zajednicu s drugim srednjoeuropskim i životne horizonte te sam družeći se s sam doživio kao nešto što sam odavno provincijama. Njemačku sam upoznao drugim studentima vjernicima i nevjer- očekivao. Kao kad očekujete da vam no- preko godišnjih europskih susreta bogo- nicima uz njihova pitanja i razmišljanja vac sjedne ne račun – znate da je novac slova. Za vrijeme ljetnih odmora bio sam otkrivao svoje svećeništvo. već uplaćen, ali svejedno morate čekati dva puta po mjesec dana u Njemačkoj i dan ili dva kako bi banka to proknjiži- jedanput u Švicarskoj. Nakon završetka Tko Vas je zaredio i kako ste se la. Tako sam se i ja osjećao svih tih de- studija provincijal mi je predložio studij osjećali nakon zaređenja? set godina, kao na čekanju nečega što je u Njemačkoj, što sam prihvatio. - Za svećenika me zaredio 21. lip- već tu, u meni, ali trebam još dobiti po- nja 2008. godine kardinal Josip Boza- tvrdu od Boga i drugih ljudi. Tijekom poslijediplomskog studija nić u zagrebačkoj katedrali. Cijeli teološ- djelujete i u Hrvatskoj katoličkoj ki studiji doživljavao sam kao nešto već Nakon završetka studija odlazite misiji Würzburg. Predstavite nam apsolvirano, nešto što već znam jer sam na poslijediplomski studij u tu našu vjersku zajednicu. bio ministrant, jer sam već vidio mno- Njemačku. Zašto u Njemačku? - Hrvatsku katoličku misiju Würz- ge svećenike i jer sam već puno toga u - Naša franjevačka provincija sv. Je- burg vodi p. Paško Mandurić, a ja mu crkvi i samostanu proživio. Zato mi nije ronima povezana je na poseban način u pomažem koliko mogu. Misija obuhva- ća oko 300 vjernika koji stanuju u samo- Fra Ivan Penava me gradu i još oko 900 u cijeloj pokra- (desno) sa subraćom jini Unterfranken. Pater Paško redovito obilazi obitelji te ljude koji su u bolnici i zatvoru. Posebno svečano se slave blag- dani sv. Nikole, sv. Antuna i Majčin dan kada nastupa i mali dječji zbor, a na Du- hovski ponedjeljak se organizira veliko hrvatsko hodočašće u svetište Marien- thal. U misiji p. Paško služi još misu u gradu Schweinfurtu, a osim toga odlazi i u Bad Merghenteim gdje također ima oko 300 Hrvata.

Kako provodite vrijeme u Njemačkoj i koliko Vam nedostaje domovina? - U samostanu preko tjedna redovi- to služim svete mise i slušam ispovijedi, te sam s braćom na zajedničkoj molitvi i obrocima, a pomažem i jednoj njemač- koj ﬁlijali. Na fakultetu slušam preda- 60 MATICA lipanj-srpanj/june-july 2010.

_Matica 06-07_2010.indd 60 7/10/10 9:55:45 AM vanja i seminare, što je vezano uz moj S djecom prigodom proslave poslijediplomski studij. Slobodno vri- sv. Ante u Würzburgu jeme provodim u druženju s bogoslo- vima i hrvatskim prijateljima koje sam upoznao preko misije. S njima gledam športske utakmice hrvatskih reprezen- tacija i razgovaram o prilikama u Hrvat- skoj. Tako se u njihovu društvu osjećam kao u Hrvatskoj. U stalnom sam kontak- tu i s p. Paškom, a preko Interneta pratim domovinske vijesti. Ipak poželim u situaciji kada moram nešto kupiti ili kada hodam gradom da mogu s nekim razgo- varati na hrvatskom jeziku odnosno da sam u Hrvatskoj gdje me svi razumiju i gdje se bez problema mogu izraziti na hrvatskom. Ponekad me uhvati sjeta pa odslušam nekoliko domoljubnih pjesama na Youtoubeu. Prije nekoliko godina sam pročitao pjesmu “Hrvatska” Dra- ge Ivaniševića i u njoj nalazim duboku

utjehu i inspiraciju kad razmišljam o sebi nima o prvim kršćanima. Danas gledam kao Hrvatu u tuđini. Pjesma je prediv- na svećeništvo kao na “avanturu duha” na, a dva stiha su mi se posebno urezala jer ja u ispovijedi i razgovorima o vjeri u pamćenje: “Hrvatska je riječ koju na- dotičem dubine duše svakog čovjeka i učih od majke i ono u riječi mnogo du- to u svakog čovjeka na neponovljiv na- blje od riječi i ono dublje s Hrvatskom čin. Svećenik bi trebao biti informiran me veže” te drugi stih: “Te ja kao Hrvat o novim duhovnim pokretima u sklopu brat sam sviju ljudi. I kud god idem sa Crkve, ali i o novim oblicima nekršćan- mnom je Hrvatska.” skih duhovnosti jer nam sve to pokazuje kako i danas ljudi na različite načine tra- Budući da se mladi rijetko že svoj put k Bogu. Upravo čitam knjigu odlučuju za svećenički poziv, što “Svećeniče, upoznaj svoje dostojanstvo” biste poručili neodlučnima? u kojoj autor Ivan Bodrožić piše: “Ređe- - Poručio bih im neka dođu kod nas nje kojim se prenosi milost svećeništva u samostan pokušati živjeti redovnič- kreativan je Božji zahvat preko Crkve kim i svećeničkim životom. Dok ne po- iz kojeg svećenik crpi svoju kreativnost, kušaju nikad neće znati je li to za njih ili kojom se služi Duh Sveti.” Hoću reći da nije. Naši bogoslovi u Zagrebu na Sve- svaki vjernik po sakramentima krštenja, tom Duhu organiziraju “dane otvore- krizme, a i ženidbe dobiva Božju milost nih vrata” kada se može doći i nekoli- za kršćansko djelovanje u ovome svijetu ko dana s njima živjeti. O tome se više jer preko sakramenata Duh Sveti krea- može pronaći na internetskoj stranici: tivno djeluje u njima. Svećenik po svo- www.ofmconv.hr. jemu sakramentu svetoga reda dobiva Što za Vas znači svećenički poziv? milost voditi vjernike, tumačiti im vje- - Na početku je za mene svećenič- ru i posvećivati ih. Ja sam to i do sada ki poziv bila “životna avantura” o kojoj znao, ali otkad sam zaređen otkrivam sam čitao u životopisima svetaca i roma- sve to u praksi. ■

ENG An interview with Fra’ Ivan Penava, a young member of the Franciscan order, pursuing his postgraduate studies in Germany. Ivan discusses his spiritual calling, patriotism and the nostal- Polaganje ruku kardinala Bozanića gia he is overcome with when abroad. 61 MATICA lipanj-srpanj/june-july 2010.

_Matica 06-07_2010.indd 61 7/10/10 9:55:46 AM HMI: PREDSTAVLJENA KNJIGA HRVATI U VOJVODINI U POVIJESTI I SADAŠNJOSTI - OSNOVNE ČINJENICE Vojvođanski Hrvati i dodiri kultura

“Riječ je o jezgrovitom priručniku koji nastoji sustavno i sažeto obraditi događaje među vojvođanskim Hrvatima tijekom proteklih pola tisućljeća bivanja na tim prostorima”, rekla je ravnateljica HMI-ja Katarina Fuček

Katarina Fuček, Mario Bara, Tomislav narod živi u vojvođanskim dijelovima Žigmanov i Željko Holjevac Srijema, Bačke i Banata, a uz hrvatsko ime odaziva se i na nekoliko regional- nih i subetničkih imena poput Bunjev- ca i Šokca, rekla je Matičina ravnateljica Katarina Fuček. U knjizi su posebnu pozornost po- budili zanimljivi životopisi istaknutih osoba poput akademika Josipa Rudića Aljmaškog iz 18. stoljeća, bana Josipa Jelačića Bužimskoga, biskupa Ivana An- tunovića i preporoditelja te književnika Ilije Okruglića Srijemca iz 19. stoljeća, velikana hrvatske moderne književno- sti Antuna Gustava Matoša te glazbenika i jezikoslovca Josipa Andrića, glaso- vitoga nuklearnog ﬁzičara Gaje Alage iz 20. stoljeća. Od živućih velikana znanosti knjiga nam obraća pozornost na najcitiranijega hrvatskog znanstvenika današnjice Paška Rakića iz Rume koji je vodeći neuroznanstvenik svijeta s ame- ričkom adresom. Uz to, iz Vojvodine su među književnim osobnostima suvre- Napisala: Vesna Kukavica menoga doba istaknuti svestrani umjet- Snimio: Hrvoje Salopek nik Petko Vojnić Purčar i pjesnikinja Ja- sna Melvinger. onograﬁja Hrvati u Vojvodini u povijesti NARODNI PREPOROD HRVATA U i sadašnjosti - osnov- JUŽNOJ UGARSKOJ ne činjenice autorskog - Somborac Mario Bara, znanstveni no- dvojca Marija Bare i vak zagrebačkog Instituta za migracije i MTomislava Žigmanova, kojoj je naklad- narodnosti, izvrsno je opisao migracije nik Zavod za kulturu vojvođanskih Hr- hrvatskoga stanovništva u Vojvodini. Po- vata u Subotici, svečano je predstavljena javom prvoga glasila na narodnom je- u Hrvatskoj matici iseljenika u Zagre- ma tijekom proteklih pola tisućljeća bi- ziku 1870., Bunjevačkih i šokačkih novi- bu 10. lipnja. Uz pozdravne riječi Kata- vanja na tim prostorima u suživotu naši- na, pod pokroviteljstvom biskupa Ivana rine Fuček, ravnateljice Hrvatske mati- jenaca s više različitih etničkih skupina. Antunovića, započeo je narodni prepo- ce iseljenika, nazočnima su se obratili Iskustvo dodira kultura, integracijski i rod Hrvata u južnoj Ugarskoj kao povi- recenzent dr. sc. Željko Holjevac s Fi- asimilacijski procesi te interkulturalni jesni proces koji je, prema autorovu mi- lozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagre- fenomeni u vojvođanskih Hrvata obra- šljenju, tekao odvojeno od preporodnih bu, te autori. đeni su na stotinjak stranica i ilustrira- strujanja u Hrvatskoj iako se na njih na - Riječ je o jezgrovitom priručniku ni nizom izabranih ilustracija. Hrvati u različite načine naslanjao. Poslije raspa- koji nastoji sustavno i sažeto obraditi Vojvodini su sastavni dio hrvatskoga da Austro-Ugarske promijenile su se ge- događaje među vojvođanskim Hrvati- naroda, koji kao autohtoni manjinski opolitičke okolnosti, odnosno nastala je 62 MATICA lipanj-srpanj/june-july 2010.

_Matica 06-07_2010.indd 62 7/10/10 9:55:48 AM nova država – Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, od 1929. Kraljevina Jugosla- vija. U tom je okviru i u okolnostima koje je on pretpostavljao nastavljeno po- litičko, kulturno i vjersko organiziranje Hrvata u Bačkoj, Srijemu i Banatu. Ne- stankom jugoslavenske monarhije 1941. požar Drugoga svjetskog rata zahvatio je i Hrvate u tim krajevima. Srijem je tada bio u NDH, Bačka je pripojena Mađar- skoj, a Banat je došao pod njemačku S predstavljanja u Hrvatskoj upravu. Poslije Drugoga svjetskog rata, matici iseljenika obilježenog ljudskim stradanjima i ma- terijalnim razaranjima, započelo je raz- doblje povijesti Hrvata u Vojvodini kao prava u posljednje vrijeme. Posebno se ske političke scene. Opis završava Hrvat- autonomnoj pokrajini u sastavu Srbije, osvrće na ostvarivanje prava na njegova- skim narodnim vijećem kao manjinskim tada jedne od republika u sklopu soci- nje kulture, informiranje i obrazovanje samoupravnim tijelom, odabranom lite- jalističke Jugoslavije. Referirajući se na na hrvatskom jeziku, službenu upora- raturom od 50 naslova o vojvođanskim osnovna iskustva vojvođanskih Hrvata iz bu hrvatskog jezika i pisma u Vojvodi- Hrvatima i opsežnim popisom sadaš- tog razdoblja, ne zaboravljajući ni otiske ni i političko organiziranje tamošnjih njih hrvatskih institucija, ustanova, or- hrvatskog proljeća 1971., Mario Bara za- Hrvata. Ističe također činjenicu da je ganizacija i udruga u Vojvodini, zaklju- vršava svoj pregled slomom socijalizma i informiranje na hrvatskom jeziku elek- čio je dr. Željko Holjevac. nagovještajem najnovijeg razdoblja, čiju troničkim medijima počelo krajem 1990. Monograﬁja Hrvati u Vojvodini oci- obradu ostavlja za neku buduću prigodu, na Radio Subotici i da je Teološko-kate- jenjena je kao važan korak u postavljanju naglasio je dr. Željko Holjevac. hetski institut Subotičke biskupije jedi- visokih standarda u produkciji stručne i na višeškolska ustanova na hrvatskom znanstvene literature na manjinskim je- AKTUALNI POLOŽAJ jeziku. Zatim se osvrće se na djelovanje zicima u ovome dijelu svijeta. VOJVOĐANSKIH HRVATA Demokratskog saveza Hrvata u Vojvo- Prigodni glazbeni program, improvi- Tomislav Žigmanov u knjizi se ponaj- dini, političke stranke iz 1990. godine, u zacije na bunjevačke teme, izveli su Pere više bavi naravi i činiteljima aktualnog kontekstu recentne pluralizacije manjin- i Dragana Ištvančić. ■ položaja vojvođanskih Hrvata kao nacionalne i vjerske manjine u isto vrijeme. ENG Hrvati u Vojvodini u povijesti i sadašnjosti - osnovne činjenice (Croatians in Vojvodina in the Raščlanjuje formalno-pravni okvir i pi- Past and Present: The Basic Facts), a monograph by authors Mario Bara and Tomislav Žigmanov, tanje ostvarivanja i uživanja manjinskih was promoted at the Zagreb headquarters of the Croatian Heritage Foundation. ISELJENIČKE VIJESTI

HRVATSKA SUSRET MINISTRANATA DJEČJA CROMIN U WIDNAUU ŠKOLA U ŠVICARSKA - U Widnauu (Kan- BEČU ton St. Gallen) je održan kra- AUSTRIJA - Hr- jem svibnja CroMin, susret mi- vatsku dječju nistranata i malih pjevačkih školu u Beču zborova hrvatskih katoličkih ove godine misija iz Švicarske. Susret je uspješno je po- započeo svetom misom na ko- hađalo 135 učenika. Školska godina završena je joj su koncelebrirali svi misio- svečanom predajom učeničkih knjižica i kazališ- nari, a predvodio ju je fra Ante nom predstavom „Jaje”, a u izvedbi dječjeg ka- Pranjić iz Ticina. Nakon kratke zališta „Branka Mihaljevića” iz Osijeka. U Hrvat- stanke i nakon mise, nastupili skoj dječjoj školi održava se dopunska nastava su mali pjevački zborovi. Sva- na hrvatskom jeziku koju vodi Mirela Marijan- ki zbor je izveo po tri pjesme. čić, a njezin rad financira Ministarstvo znano- Kviz znanja uslijedio je odmah sti, obrazovanja i športa RH. Nastava se održava nakon nastupa zborova. Prekrasan proljetni dan omogućio je nesmeta- na pet nastavnih mjesta u Beču, većinom u 3. no održavanje i športskih natjecanja. Na kraju treba spomenuti i bespri- okrugu u osnovnim školama. Učenici je poha- jekornu organizaciju domaćina ovog susreta HKM St. Gallen na čelu s fra đaju jedanput tjedno dva školska sata. Mićom Pinjuhom. (Ivan Ivić) 63 MATICA lipanj-srpanj/june-july 2010.

_Matica 06-07_2010.indd 63 7/10/10 9:55:49 AM LEGENDELEGGENNDEE O RRODIJAKUODID JAAKUU ĆĆIPIIPI  PPRIČERRIČE IIZZ KKNJIGENJJIGGE PPETRAETRAA MILOŠAMILOŠLOŠA O ŽIVOTUŽIVOTO U DDUVANJSKOGUVANJ GASTARBAJTERA Garancija za lažne diplome

ao što se sudbina igrala s ma. Poslije se rekonstrukcijom događa- radi svoj posao. Jer, u propisima jedno- Rodijakom Ćipom, a Gale ja došlo do sljedećeg objašnjenja: Boš- stavno nije to područje tretirano. s ljudima, tako se Boškan kan se u zatvoru domogao neke odluke S jednim poslom dolazi i drugi, govo- igrao sudbinom. Tu je oso- o pomilovanju iz Beograda, one kojom rio je Boškan kad je prošlo vrijeme ula- binu mogao naslijediti od je Tito smanjivao kazne zatvorenicima. znih viza. On je kao vrsni životni stra- Kviše svojih predaka, ali je svoj jedinstveni Na temelju tog dokumenta Boškan je teg shvatio jednu stvar: treba biti tamo stil igre doradio u jednom slavonskom napravio potvrde o pomilovanju i po- gdje ima novca. U konkretnom slučaju, gradu, gdje mu je obitelj odselila za vri- slao ih zatvorskim vlastima u Zenicu kada je na tisuće ljudi otišlo po novac u jeme rata, pa se vratila nakon nekoliko iz Beograda. Njemačku, to je značilo da treba ostati godina. Tu je Boškan stekao stanovitu Kad su Boškanovi prijatelji bili već u zavičaju gdje je stizalo više milijuna školsku naobrazbu tako da je bio najško- iza granice, vlasti su se dosjetile preva- maraka godišnje. Samo lud čovjek ne lovaniji Glavičanin, ali je isto tako stekao re, pa su sigurnosne službe dugo pozi- bi mogao odvojiti za sebe koliko treba, lijepe manire i gospodsko ponašanje. Bio vale na saslušanja našeg Boškana, ali on mozgao je Boškan, kad je otvarao ured je darežljiv i druželjubiv, fin i uvijek ve- zbog toga nije imao trajnijih posljedica. za prodaju zanatskih diploma. seo, uljudan i pažljiv prema svakom su- Naprotiv, Boškan je dobio posao voza- Gastarbajteri su ubrzo shvatili da je i govorniku. Nikamo nije išao bez odijela, ča u općini. Tu je mogao dugo ostati da u Njemačkoj važna diploma. I zbog više kravate i šešira. Pravi gospodin. nije bilo njegovih lijepih manira, elo- klase na radnom mjestu i porad veće za- Jedini njegov problem bio je novac, kventnosti i darežljivosti. Svi su ga toli- rade. A pošto se radilo uglavnom o neš- bolje kazati, sklonost prema trošenju. ko voljeli da je jednoglasno izabran za kolovanim ljudima koji su razmjerno Nismo kazali da je Boškan uvijek častio sekretara partijske organizacije. I taj po- brzo učili poslove, uskoro se pojavilo ljude, siromašne zato što su siromašni, a sao je dobro obavljao, no greška je bila mnogo kandidata za zidarsku, tesarsku, bogate zato što su bogati. Osim toga, vo- u nepoznavanju pravila o plaćanju čla- bravarsku… diplomu. Škole su organi- lio se viđati u višem društvu i, naravno, narine. Pa kad se nakupilo više nepla- zirale ispite, ali pošto je to trajalo predu- mnogo putovati, što je iziskivalo mno- ćenih mjeseci, bio je prozvan na jednoj go, morala se polagati godina za godinu go novca. Već kao svršeni srednjoško- sjednici. Pošto je Boškan bio istinolju- i budući da mnogi nisu imali ni osnov- lac mogao se zaposliti, ali kad je sraču- biv čovjek, priznao je iskreno da ne plaća nu školu, u pomoć je priskočio Boškan. nao koliko može zaraditi za radni vijek, članarinu zato što nije član partije, te da Za samo sat vremena, koliko je trebalo vidio je kako bi njegovi rashodi mora- nije znao da onaj tko nije član, ne može za ispisivanje diploma, mogla se dobiti li biti puno veći od prihoda. Osim toga, biti sekretar partije. svjedodžba i osmogodišnje škole. Ako ubijala ga je izvjesnost, sigurna spoznaja Tada je Boškan dobio otkaz s posla imaš srednju, govorio je Boškan, osnov- da će za mjesec dana rada dobiti sasvim i prvi put dospio u novine uz komentar na se podrazumijeva. izvjesnu svotu novca. I to mizernu. A to- novinara kako svima takvima ubuduće Posao je cvjetao na Boškanovo zado- liko puno novaca ima na ovom svijetu. I ne bi trebalo biti mjesta u Savezu komu- voljstvo. On je davao dvogodišnju garan- toliko kuća, a nijedna nije njegova, go- nista. A Boškan je krenuo u svijet, “na ciju za svoje svjedodžbe i diplome. Ako tovo se čudio Boškan. I već s devetnaest ispašu”, kako je on prekrstio uzrečicu o nekoga njemačke vlasti uhite zbog nje- godina domogao se prvih novaca i prve odlasku u svijet “trbuhom za kruhom”. gove diplome, Boškan je bio spreman kuće. Predstavio se općinskim čelnicima Prva mu je “ispaša” bila na firmi WEIS po toj garanciji čovjeku vratiti novac. A kao student agronomije, te je dobio sti- – FREITAG kada je upisao čak devetoro pošto se to nije događalo, Boškanove su pendiju, a dopisivanjem nula na dogo- lažne djece i više mjeseci dobivao dječ- diplome smatrane boljim od “državnih” voreni iznos, podigao je za ono vrijeme ji doplatak. Kada su ga na saslušanju pi- i ravne njemačkim. No, budući da se taj golemi novac. tali zašto je to učinio, iskreno je priznao posao ne može raditi tajno, dospio je glas Nakon presude dobio je svoj dom, kako se nadao da ga neće otkriti. Kao i o tome i do ušiju vlasti. kako je zvao Kazneno-poprani dom u sve ostalo, tako je i izgon Boškan doži- Što mogu pomoći, druže Obrene? – Zenici. Tu je usavršio svoj talent za falsifi- vio samo kao jednu zanimljivu epizodu uljudno i veselo je upitao Obrena koji ciranje dokumenata položivši diplomski koja mu je dala nove poticaje, za nove se jedne večeri pojavio na vratima Boš- rad na lažnom dokumentu o pomilova- poslove. A prvi je stigao s ulaznim viza- kanova ureda. nju dvojice političkih zatvorenika. Zna se ma, što je radio skupa s Galom. Otvorio Boškan se nije prepao Obrenova upa- da su, ubrzo nakon što je Boškan napu- je Boškan ured gdje su se mogli dobiti da u njegov ured. Diplome su skrive- stio zenički zatvor, iz njega izašla i spo- njemački radni papiri. Vlasti su dvojile ne, a nadao se da ga nisu odali oni što menuta dvojica političkih zatvorenika, što s tim Boškanovim papirima uraditi, su ih kupovali. Osim toga, znakovito premda su tu trebali ostati još godina- da bi na kraju pustili čovjeka da na miru je bilo to što je Obren stigao sam. Da- 644 MATICAMATATICAIC lipanj-srpanj/june-julylippanjnjj srpanp j/jjjj/jununen july 2012010.010.0

_Matica 06-07_2010.indd 64 7/10/10 9:55:50 AM kle, došao je porad marke počele stizati, nistička zajednica ima i najpametnije svog posla, uostalom onda je to postao na- ljude na svitu. Pitam se šta će pametnu zato ga je Boškan po- čin njegovanja brat- čoviku škola? Šta će, na primjer, vama zdravio pitanjem: Što stva i jedinstva. Ta su druže, Obrene, škola i školovanje kad mogu pomoći!? Znao interesna prijateljstva ste pametan čovik? Vama triba samo dije Boškan za Obre- ponekad prerastala u ploma koju vi već imate – polaska Boš- nove ambicije da ode prava, ljudska, pa su kan Obrenu. na viši položaj, ali i za se neki hvalili kako Lepo zboriš, lepo zboriš, momče. njegovu nedarovitost im Mile i Ostoja bez Možda si baš u pravu. Imam ja nekog za školu. Imao je samo ikakve protuusluge sinovca, pametna, bre, da popizdiš. Na- četiri razreda tečaja. sređuju ono što u prosto rastura, ali neće u školu da mu Odavno je Boškan tu Gradu ne bi mogli jebeš sele. vidio mogućnost da se sami srediti. Da imam diploma, ja bi mu sada na- sprijatelji sa Srbima i Kada to znamo, pisa – poče tvrditi Pazar Boškan. – a kako to ne bilo kakvim, već onda nam nije teš- vam se zove sinovac? jednim od čelnih ljudi ko razumjeti zašto Obren kao i ja – reče šef policije na- u Gradu. se Boškan odavno kon kratke zbunjenosti. Da bi čitatelji bolje razumjeli Boš- želio sprijateljiti s Obrenom i zašto mu Možda je i rođen istog datuma kao kanovu potragu za prijateljem Srbinom, se čak obradovao. Uzdao se Boškan u i vi? – priupita Boškan uvjeren da svje- ovdje ću podsjetiti da je svaki Glaviča- svoje pretpostavke o nerazmjeru Obre- dodžba zapravo treba njemu, šefu po- nin imao prijatelja Ciganina i prijatelja novih ambicija i sposobnosti, a on je tu, licije. Srbina u gradu. Prijatelj Ciganin zvao se Boškan, koji bi sve to mogao dovesti u Kako, bre, znaš?! E, baš je tako, isti pokovac, pošto se radilo o kovačima. A ravnotežu. Diplomom! dan rođeni, isto se zovemo, ista imena isključivo Cigani su radili taj posao, se- A kako ti meni možeš pomoći? – očeva… Baš smešno. ljacima prijeko potreban. Jer svakom je osmjehnu se Obren, što je Boškan pro- Ako je tako, druže Obrene, onda domaćinu trebalo skovati motiku, kramp, tumačio dobrim znakom. ćemo naći jednu diplomu. nož, vile, lopatu, lemiš, ralo, crtalo… Ko- Čovik more uvik pomoć čoviku – Čuj, ni reči nikome o tomu! – upo- valo se tu prijateljstvo sa Salkom, Feri- reče Boškan. Jerbo, more bit da ti ne- zori šapatom Obren. zom, Mujom, Feridom, Abidom, Šaba- maš ono što ja imam i da ja nemam ono Bez brige, druže Obrene. To sve spada nom…, dobrim majstorima i po pravilu što ti imaš. u poslovnu tajnu. Barem s moje strane. čestitim ljudima koji su svojim pošte- A šta to ti imaš što ja nemam? Di- A s vaše, možete kazati nekim ljudima njem željeli izbrisati sve priče o cigan- plome i svjedodžbe? za mene. Takvima koji su poput vašeg skim “nestašlucima”. Imam i to, druže Obrene. Evo pogle- sinovca – reče Boškan mašajući se za I dok su s odlaskom u Njemačku ko- dajte, reče Boškan i pruži mu svoju vla- obrazac jedne diplome. pnila ta prijateljstva s Ciganima, jer se stitu diplomu srednje škole. Može li srednja trgovačka ili upravi- njihova roba mogla za male novce naba- Nisam mislio na ovu, već na lažne di- teljska? – upita Obren. viti u Njemačkoj, dotle je porasla potreba plome koje prodaješ – reče Obren vra- Može, naravno. Može sve što želi- za prijateljima Srbima. Glavičani, odre- ćajući Boškanu svjedodžbu. te. Ali, kad malo bolje promislim, mož- da Hrvati, dobro su znali da u gradskoj Nisu lažne, druže Obrene. Prave su. da ne bi bilo loše ni diploma više škole? vlasti radi i mnogo Hrvata, čak su, zbog Znači, ti priznaješ šverc diploma- Možda viša ekonomska? Šta velite, dru- većine stanovništva bili i na nekim čel- ma? že Obrene? nim pozicijama, ali su također znali da Nije to šverc, druže Obrene, već po- Čuj, da to ne bi bilo malo previše, im oni malo mogu pomoći. Valja ti više štena trgovina. Ja čoviku diplomu, a čo- ta viša?! jedan prijatelj Srbin, nego stotinu prija- vik meni novac. Naravno, ako je dobar Za pametna čovika ništa nije previše, telja Hrvata, govorili su Glavičani. A to čovik, onda može i bez novca. druže Obrene. Uostalom, najbolje bi bilo je posebice dolazilo do izražaja na počet- Mogu li ja to pogledat? Kako to izgle- dvi diplome. I za srednju i za višu, pa što ku “pasoškog doba”. Naravno, rijetki su da? sinovcu zatreba. Što o tome mislite? Hrvati, možda oni gradski, imali priliku Na žalost, nemam više kod sebe. Evo Ti si, bre, stvarno pametan čovek. “sprijateljiti” se sa Srbinom na visokom primetni. Znaš, strah me policije. Ima Oćeš da te predložim za Partiju? položaju, ali su i obični službenici, pa čak svakakvih ljudi. Ma, ni govora, druže Obrene. Možda i srpski seljaci jako puno mogli pomoći Da, to je kažnjivo. kad malo sazrijem. Već ću ja vama javiti preko svojih veza na sudu, u školi, bol- A ne bi tribalo bit. Jerbo, koliko naša kad me želja povuče. nici, općini… Više nego hrvatski profe- socijalistička država, druže Obrene, dad- Početak prijateljstva s Obrenom, toli- sori ili inspektori. Doduše, ta prijatelj- ne novca za školovanje ljudi? Puno i ko željenim od strane Boškana, učvršćen stva nisu bila bez interesa, ali, Bože moj. puno. A po meni nepotribno. je pršutom i vinom što je častio Boškan. Bez toga ne ide. Do “pasoša” se prijatelj- Kako nepotrebno? No, ta će se investicija pokazati veoma stvo održavalo na naturalnim proizvo- Mi svi znamo, druže Obrene, i to piše isplativom, a Obren i Boškan tako posta- dima pršutima, jajima, siru…, a kad su u bukvaru da naša socijalistička i komu- še osuđenici na prijateljstvo. ■ 65 MATICAMMATATICAC lipanj-srpanj/june-julylipipanjn srsrpanpanj/junee july 2012010.10.

_Matica 06-07_2010.indd 65 7/10/10 9:55:51 AM GOVORIMOG O V O RRII MO HHRVATSKIRVR V O promidžbi hrvatskoga jezika

ediji su idealno sredstvo za pro- zaposlenici Sveučilišta u Gdanjsku. Želja mladih micanje proizvoda, ideja i sta- za znanjem hrvatskoga toliko je jaka da sam za jališta. Trebali bi biti i idealno svoga boravka u tome gradu i izvan nastave stal- sredstvo za promicanje kvali- no bila okružena onima koji nisu htjeli propustiti tetnoga normiranoga književ- priliku da vježbaju hrvatski jezik i da mi pokažu Mnog jezika. Na žalost, u Hrvatskoj ne samo što nije koliko su već naučili. Za razliku od naših medija, tako, nego je posve suprotno. Na jezično izražava- njih zanima što točno pripada normiranome hr- nje prosječnoga čovjeka najviše utječe televizija, a vatskome književnom jeziku, a što je u tom idio- jezik koji televizijskim programima usvajaju gle- mu neprihvatljivo. datelji sve manje je normirani književni jezik, i to No nije samo želja za znanjem hrvatskoga ono doslovce iz mjeseca u mjesec. Uporaba hrvatskih Piše: Sanja Vulić što nas može oduševiti u poljske mladeži. Na mene riječi stalno se smanjuje na svim programima, pa je iznimno dubok dojam ostavio veliki nacional- i na nacionalnoj televiziji. Ta je pojava u tolikoj mjeri uhvatila ni ponos mladih Poljakinja i Poljaka, složnost u promicanju maha da i spikeri u informativnim emisijama izgovaraju rije- nacionalne dobrobiti, njihova ljubav prema domovini, pošto- či s naglascima koji se kreću u rasponu od izrazito lokalnih do vanje vlastite nacionalne povijesti, narodnih velikana, kultur- onih koje su propisivali hrvatski ‘vukovci’ početkom 20. stolje- noga naslijeđa, a naravno i vlastitoga jezika. Sve su to lijepe i ća. Tako umjesto pozitivnoga djelovanja na gledatelje, televizij- hvalevrijedne osobine koje većina današnjih mladih Hrvatica ski programi, kao i mnogobrojni drugi mediji, pridonose raza- i Hrvata, na žalost, ne posjeduje. Hrvatsku studentsku mladež ranju hrvatske jezične norme. gotovo da i ne zanimaju naše temeljne nacionalne vrijednosti. Unatoč takvome ‘maćehinskom’ odnosu u domovini, hr- Rado ih zamjenjuju bilo kakvim ispraznim inozemnim pomo- vatski jezik u svijetu postupno ipak stječe ugled. Ugodno me darstvima pa nije začudno što i komunikacija na hrvatskome iznenadio prošlomjesečni posjet Sveučilištu u Gdanjsku. Tamo, jeziku postaje sve primitivnija, a ponekad je posve potisne en- u poljskom dijelu Baltika, tako rado uče hrvatski jezik da su u gleski jezik. Kao da se u Zagrebu postupno vraćamo na stanje ovoj akademskoj godini na preddiplomskom i diplomskom prije hrvatskoga narodnog preporoda kada je naša inteligencija studiju ukupno imali čak stotinu i troje studenata kroatistike. međusobno komunicirala na njemačkome, mađarskome, latin- Njima prof. dr. Agnieszka Spaginska drži predavanja iz pred- skome, francuskome..., samo ne na hrvatskome. Ali tada smo meta Opisna gramatika hrvatskoga jezika, dok se za njihovo imali zdravi puk koji je govorio hrvatski. Sada, kada nam se i praktično znanje jezika brine dvoje lektora: Agnieszka Bielin- puk “pogospodio”, tko će sačuvati hrvatski jezik od relativizacije ska i Dubravko Vencl. Niti jedno od to dvoje lektora ne plaća i obezvređenja? Jedini je lijek u vraćanju dostojanstva lijepome država Hrvatska, nego su kao lektori hrvatskoga jezika stalni hrvatskome normiranome književnom jeziku. ■ Pjesme Hrvatima izvan domovine DUBROVNIK - Zbirka pjesama Ivice je dijaspora - rekao je don Ivica Pervan. Jurjevića “Pjesme Hrvatima izvan do- Sam Jurjević kaže kako je nadahnu- movine” predstavljena je 10. lipnja u će pronašao u obiteljskim motivi- organizaciji Hrvatske matice iseljenika ma koje baštini od djetinjstva jer mu Dubrovnik i udruge Hrvatska dijaspo- je u emigraciji u Argentini živio djed ra iz Zagreba u prostorima ureda HMI- kojeg nikad nije upoznao, a u Nje- Dubrovnik. Tom prigodom otvorena mačkoj mu je 29 godina radio otac. je i izložba najstarijega živućeg sli- - Senzibiliziran sam za ljude kojima ne- kara hrvatske naive, Ivana Večenaja. što nedostaje i žive izvan svoje postoj- Ivica Jurjević je predsjednik udruge bine. Nije lako biti emigrant, ali nije lako Hrvatska dijaspora koja je utemeljena biti ni misionar, o kojima sam tiskao 2002. godine s ciljem promicanja hrvatske kulture među Hr- pjesme u mojoj drugoj zbirci ili hrvatski branitelj kojima se vatima koji žive izvan domovine, a o njegovoj zbirci je don obraćam u trećoj zbirci. Uskoro ću objaviti još dvije zbirke Ivica Pervan rekao da sadrži raznolikost ideja i analiza. pjesama. U prvoj pišem o hrvatskim pomorcima i riječnim - On se prisjeća poput ljudi koji su otišli “trbuhom za kru- brodarima, a u drugoj o Majci Božjoj - kraljici Hrvata – naja- hom” izvan domovine i poput ljudi koji su ostali tu dijele- vio je Ivica Jurjević svoje nove pjesničke projekte. ći udes svog naroda. Svojim jednostavnim stilom, bez du- Moderator promocije bila je Maja Mozara, voditeljica du- gih rečenica, bez zamršenoga misaonoga govora, govori o brovačke podružnice Hrvatske matice iseljenika, a glazbe- jednostavnim stvarima, a istodobno znakovitim i važnim, ni prinos poetskom druženju dali su Dario Čagalj i Viktor kako za pojedince kao što je on, tako i za zajednicu kakva Lenert. (Marko Giljača; snimio: Zvone Pandža) 66 MATICA lipanj-srpanj/june-july 2010.

_Matica 06-07_2010.indd 66 7/10/10 9:55:52 AM NOVE KNJIGE

GOSPIĆKOSENJSKA BISKUPIJA U povodu 10. obljetnice osnutka Gospićko-senjske biskupije, objavljena je mo- nografija - spomenica pod nazivom “Gospićko-senjska biskupija - povijest i sadaš- njost”. Urednik spomenice i autor dvaju poglavlja je gos- pićko-senjski biskup dr. Mile Bogović, a ostala poglavlja su napisali mons. Mile Pecić, mons. mr. Tomislav Šporčić i mons. mr. Tomislav Rogić. U prvom poglavlju biskup Bogović daje povijesni pregled Senjske biskupije i Mo- druške ili krbavske biskupije. Mons. Pecić piše o poslje- dicama agresije na Republiku Hrvatsku na krvavi Uskrs 1991. godine kao kontinuitetu stradanja i razaranja koja su Hrvati već proživjeli u Drugome svjetskom ratu. Pecić opisuje stradanja, ljudska i materijalna, u okupiranim župama, u župama na udaru topništva i posebno stradanja u okupiranome Slunjskom dekanatu. U trećem dijelu monografije mons. Šporčić ističe da je osnivanje nove biskupije bilo povezano s pitanjem kako oživjeti pastoralo djelovanje i obnoviti vjerski život na velikom prostoru koji pokriva 15-ak posto državnog teritorija RH. U četvrtom poglavlju spomenice mons. Rogić piše o pastoralnom radu s mladeži u biskupiji.

GRAMATIKA HRVATSKOGA JEZIKA Gramatika hrvatskoga jezika dr. Dragutina Raguža je po- ČETVRTI SVEZAK EDICIJE “HRVATSKA I pravljeno i izmijenjeno izda- EUROPA” nje njegove Praktične hrvat- Četvrti svezak “Moderna hrvatska kultura: od preporoda ske gramatike iz 1997. godine, do moderne (XIX. stoljeće)” edicije “Hrvatska i Europa”, koja je zahvaljujući svojoj velikoga izdavačkog pothvata Hrvatske akademije zna- praktičnosti i odličnim tuma- nosti i umjetnosti (HAZU) i Školske knjige, predstavljen čenjima imala dobar uspjeh je u zagrebačkoj Preporodnoj dvorani palače Narodno- i stigla na mnoga sveučilišta ga doma. Glavni urednik četvrtoga sveska, akademik diljem svijeta. Kako sam autor Mislav Ježić, rekao je kako edicija “Hrvatska i Europa” kaže na svojoj mrežnoj strani- ima posebno mjesto u hrvatskoj kulturi jer ima zadaću ci “u ovoj novoj verziji gramatike ispravljeni su propusti tu kulturu predstaviti međunarodnoj kulturnoj javno- iz prvog izdanja te su prerađeni i prošireni neki njezi- sti. Ježić je istaknuo kako je u dugome 19. stoljeću hr- ni dijelovi, dok su neka poglavlja posve promijenjena”. vatskoj kulturi najprije prijetilo iščeznuće, a tradicijama Slijedom uspjeha prvoga izdanja, ova verzija gramatike hrvatskog kraljevstva ukinuće, da bi iznenada došlo do zasigurno će koristiti širokom krugu korisnika, ponajpri- preporoda i javile se snage koje ih dižu iz pepela te Hr- je učenicima srednjih škola, nastavnicima, studentima, vatsku uvode u tokove modernizacije na europskome lektorima te svima drugima koji imaju teškoća s upo- kontinentu. Trima prethodnim svescima edicije “Hrvat- trebom suvremenoga hrvatskog jezika. “Pišući ovu gra- ska i Europa” bio je glavni urednik akademik Ivan Supi- matiku, mislili smo i na strance (osobito na strane stu- čić, koji je pokrenuo i osmislio ediciju. Prvi svezak “Sred- dente) koji su već stekli početno znanje iz hrvatskoga nji vijek (VII. - XII. stoljeće)” objavili su HAZU i izdavačka jezika; njima će ona, nadamo se, biti od velike koristi” kuća AGM, 1997. godine. (iz Predgovora). (L. K. Šimić)

67 MATICA lipanj-srpanj/june-july 2010.

_Matica 06-07_2010.indd 67 7/10/10 9:55:53 AM GLAZBA+ Snimke: HINA

Massimo oduševio zagrebačku publiku - Osjećam se fantastično i nadam se da ćete se i vi tako osjećati jer ću vas nastojati zaraziti glazbom. Pripre- mili smo vam puno lipih pjesama - riječi su kojima je Massimo Savić započeo svoj akustični koncert u in- Matija Dedić i Gabi Novak timnoj, ali emocionalno razdraga- noj atmosferi kazališta Kerempuh. apsolutni pobjednici Porina Classic Dva i pol sata publika je uživala u, prema Massimovim riječima, sofisti- U Šibenskom kazalištu održana je dodjela diskografske nagrade Porin Cla- ciranom tulumu. Prepuna dvorana ssic Instituta hrvatske glazbene industrije. Drugu godinu se Porin za kate- za koju se neuspješno pokušavala goriju klasike i jazza dodjeljuje upravo u Šibeniku. U glazbenom programu u posljednji trenutak dobiti karta Porina Classic na šibenskim kazališnim daskama, uz domaće glazbenike, svoj više, pjevala je s Massimom njego- su doprinos dali Matija Dedić, Pavao Mašić i Valentina Fijačko, zatim Gabi ve najveće hitove poput “Mi nismo Novak i Ante Gelo, jedinstveni pijanist svjetskoga glasa Maksim Mrvica, te sami”, “Odjednom ti” i “Sjaj u tami”. Anđelko Krpan i Dijana Grubišić Čiković. Apsolutni pobjednici u kategorija- Jedan od najoriginalnijih muških ma jazz glazbe bili su Matija Dedić i Gabi Novak, osvojivši Porine za najbo- vokala u Hrvatskoj pokazao je svoju lju jazz skladbu, izvedbu i album. glazbenu širinu raznovrsnim repertoarom u kojem su se izmjenjivale blues, jazz i pop pjesme, a svojom specifičnom interpretacijom hito- va velikana Franka Sinatre, Johna Lennona, Charlieja Richa i Elvisa Presleyja, Massimo je u potpunosti oduševio publiku.

Šokačka rapsodija peti put u Lisinskom Nakon koncerata u Beču i Budimpešti, najveći tamburaški orkestar na svijetu, svoj peti koncert pod nazivom “Šokačka rapsodija” održao je u prepunoj Koncertnoj dvorani “Vatroslav Lisinski”. Dojmljivi koncert je u prvom dijelu programa ponudio izbor najpopularnijih skladbi s dosadašnjih koncerata, dok je u drugom dijelu Hrvatski tamburaški orkestar (100 tamburaša) izveo neke od najpopularnijih pjesama legendarnih Beatlesa i Abbe. Za kraj koncerta i ove je godine rezerviran nezaobilazan bećarac. Koncert tamburaškog orkestra, koji je ušao u Guinessovu knjigu rekorda kao najveći tamburaški orkestar na svijetu, izmamio je buran pljesak oduševljene publike. (Ž. L.) 68 MATICA lipanj-srpanj/june-july 2010.

_Matica 06-07_2010.indd 68 7/10/10 9:55:55 AM zabavna Jole 1 - Bagrem bijeli Hit Records Jelena Rozga & Željko Samardžić 2 - Ima nade Hit Records & Tonika Jasmin Stavros 3 - Žene Hit Records Mate Bulić - 4 Neretva Hit Records Leo 5 - Bolji nego ja Hit Records Sandi Cenov 6 - Zbog jedne Lane Hit Records Neda Ukraden 7 - Da se nađemo na pola puta Hit Records Davor Gobac zvijezda večeri Jelena Rozga & klapa Iskon 8 - Ostavit ću svitlo U sklopu humanitarne akcije “Studenti za studente” koju organizira udruga stu- Tonika & Hit Records denata Index, na zagrebačkom Jarunu održan je Studentfest na kojemu su na- Vedrana Vukojević 9 - Zabranjeno stupile mnogobrojne studentske grupe, ali i poznati rock sastavi, a čiji je prihod Nema od prodaje ulaznica namijenjen humanitarnoj organizaciji Dora, koja već 18 go- Zlatko Pejaković dina stipendira siromašne studente. Zvijezda večeri bio je Davor Gobac sa svo- 10 - Siromah sam, nije me sramota jom grupom Psihomodo pop. Hit Records

Zlatna medalja hrvatskom zboru Amaterski mješoviti pjevački zbor Co- llegium pro musica sacra sudjelovao je na Festi choralis u Bratislavi, Međuna- rodnom festivalu zborova. Zbor je postigao veliki uspjeh osvojivši svojim na- pop&rock stupom u akustičnoj Dvorani ogledala Gibonni 1 - Toleranca u Primacijalnoj palači zlatnu medalju. Jubilarni Splitski Dallas Priznanje je uručio voditeljici zbora Ivi Toše Proeski Juras predsjednik međunarodnoga ži- festival 2 - Još uvijek sanjam da smo zajedno rija, ugledni slovački glazbeni pedagog Hit Records Milan Pazúrik. Collegium pro musica sa- Nostalgični program “Retrospektive” Tony Cetinski 3 - Dobra ti noć bivša ljubavi cra iz Zagreba natjecao se, prema svojoj obilježio je drugu večer jubilarnog Hit Records osnovnoj vokaciji, u kategoriji duhov- “Splitskog festivala” čijom su scenom Nina Badrić ne i crkvene glazbe s repertoarom koji vladali pripadnici starije festivalske gar- 4 - Znam te ja je uključivao skladbe starijih i novijih de. Zrinkinu su izvedbu “Ča je bilo tega Hit Records razdoblja glazbene povijesti. više ni” prekidali pljeskom, a toplo je Teška industrija 5 - Dolje južno ispraćena i pjesma “Di si bija kad je gr- Hit Records milo” Đorđija Peruzovića, “Skalinada” Maja Vučić Petra Graše koji je zamijenio Olivera... 6 - Bit će ti žao Tereza Kesovija jedina je u večeri “Re- Menart trospektive” izvela novu pjesmu “Nima Franka Batelić 7 - Na tvojim rukama više one pisme”. Prvi splitski festival odr- Hit Records žan je 1960. godine, tek kao poprat- Feminnem ni dio programa ljetne modne revije 8 - Lako je sve “More-Revija-Split”, koja se održavala Croatia Records/Campus na bazenima omladinskoga školskog Luka Belani 9 - Guarded by Angels kluba POŠK. Aquarius Records 69 T.B.F. MATICA lipanj-srpanj/june-july 2010. 10 - Fantastična (unplugged) Menart

_Matica 06-07_2010.indd 69 7/10/10 9:55:59 AM CRORAMA Snimke: HINA

Otvoreno “25. zagrebačko histrionsko ljeto” Ovogodišnje “25. zagrebačko histrionsko ljeto” otvoreno je koncertom “Moj Zagreb, tak imam te rad”, a izvođači Zlatko Vitez, Arsen Dedić, Jadranka Gra- čanin, Sanja Marin, Vid Balog, Branko Bulić Bula i Zvonimir Presečki & Band Histrion pjevali su pjesme sa zagrebač- kim motivima. Umjetnički ravnatelj Hi- striona Zlatko Vitez podsjetio je kako su Histrioni tijekom 25 godina izveli tisu- ću predstava s više od 5.000 nastupa. Dodao je i kako su izveli 35 premijer- nih predstava. “Izvodili smo uspješnice Marije Jurić Zagorke, Augusta Šenoe, Miroslava Krleže, Tituša Brezovačkoga i nepoznatih zagrebačkih kajkavskih autora”, rekao je te dodao kako su Histri- oni posebno njegovali kajkavski jezik i hrvatsku kulturu.

“Ronioci na kiši” osvojili Cest is d’Best ponovno Grand Prix Animafesta oduševio Zagrepčane Estonski film “Ronioci na kiši” autorskog dvojca Olge i Prii- Najstariji i najbolji ulični festival u Hrvatskoj završio je u ta Paerna, melankolična i humoristična priča o ljudskim od- Zagrebu uz koncert klasične glazbe na Zrinjevcu i ple- nosima i apatiji svakidašnjeg života, osvojio je Grand Prix som više od 200 plesača na Žuja performer placu (Trgu kratkometražnog izdanja Svjetskog festivala animiranog bana Josipa Jelačića). U festivalskom programu 14. me- filma Animafesta, čiji je natjecateljski dio završio dodjelom đunarodnoga uličnog festivala Cest is d’Best sudjelovalo nagrada u kinu “Europa”. Dvadeseti svjetski festival animi- je više od 450 profesionalnih i amaterskih izvođača (cir- ranog filma zagrebačkoj publici ponudio je presjek najbo- kusanti, glazbenici, likovni umjetnici, čistači, konobari, lje suvremene svjetske animacije. Završio je programom “bebi maratonci”, plesači, biciklisti, učitelji hrvatskoga “Best of Animafest” s nagrađenim filmovima iz natjecatelj- znakovnog jezika, kuhari i drugi). skih programa.

70 MATICA lipanj-srpanj/june-july 2010.

_Matica 06-07_2010.indd 70 7/10/10 9:56:04 AM Međunarodni dječji festival u Šibeniku Varaždinska lutkarska scena s predstavom Miševi i mačke naglavačke zatvorila je 50. međunarodni dječji festival u Šibeniku. “Festival je u potpunosti ispunio naša očekivanja”, rekao je direktor festivala i ravnatelj šibenskog kazališta Dra- gan Zlatović. Na jubilarnom festivalu ove su godine sudjelovali izvođači iz 23 države. Bili su to najbolji izvođači koji su na festivalu nastupili u proteklih deset godina, a među njima su i ansambl Oplasteatro iz Italije, Teater Grupen Batina iz Danske, Vaskakas Babszinhaz iz Mađarske, plesna skupina Inis Eagla School U svečanome of Irish Dancing iz Irske i kazalište Sun Ergos iz Kanade. mimohodu 44. đakovačkih vezova 3.500 folkloraša U sklopu 44. đakovačkih vezova u Đakovu je održana središnja priredba te smotre folklora - svečani mimohod, u kojemu je središtem grada prodefiliralo oko 3.500 sudionika iz 60 folklornih skupina iz zemlje i inozemstva. U nastavku mimohoda gradom su prošle i 44 svatovske zaprege te 44 konjani- ka. Ovogodišnje gostujuće skupine dolaze iz SAD-a, Kanade, Nje- mačke, Vojvodine i BiH. Prolazeći tijekom dvosatnog mimohoda gra- 14. Dreft Fashion Week dom u narodnom ruhu, svaka skupina predstavila je folklor i običaje U balonu kraj Boćarskog doma u Zagrebu održana je tradicionalna modna revi- svoga kraja. Nakon završetka sve- ja 14. Dreft Fashion Week. U tri dana publici su se predstavili mnogobrojni do- čanog mimohoda, u đakovačkoj maći i inozemni modni kreatori. Najboljom dizajnericom proglašena je Marina katedrali je održano misno slavlje Prevolšek, koja je dobila nagradu “Manda”, a istu nagradu za najbolju mladu di- za sudionike smotre koje je pred- zajnericu osvojila je Zjena Glamočanin. Iva Kastrapeli izabrana je za najbolju ma- vodio nadbiskup Srakić. nekenku Fashion Weeka. 71 MATICA lipanj-srpanj/june-july 2010.

_Matica 06-07_2010.indd 71 7/10/10 9:56:05 AM PRIJAM TORONTO METROSCROATIJE U KUĆU SLAVNIH KANADSKOG NOGOMETA Veliko priznanje legendarnome hrvatskom klubu

Joe Pavičić je istaknuo da će ime nogometnog kluba Croatia biti zlatnim slovima upisano u analima kanadskog športa, kao značajan prilog razvoju nogometa i afirmaciji hrvatskog imena

Legendarna momčad ponovno na okupu

Napisala: Ana Bačić

rvatski nogomet u ise- ljeništvu doživio je vjerojatno jedan od najve- ćih priznanja nedavnom inauguracijom tima Me- Htros Croatia iz Toronta u Kuću slavnih kanadskog nogometa (Hall of Fame). “Nikada nisam imao slađe pobjede”, rekao je okupljenoj publici u Hrvatskoj dvorani crkve Presvetog Trojstva u Oa- kvilleu Bob Iarusi, bivši igrač Metros- Croatije i sadašnji športski komentator na torontskim radiovalovima. Bob, kao i mnogi drugi ondašnji igrači koji su s Metro-Croatijom osvojili naslov prvaka Sjevernoameričke lige 1976. godine Ivica Grnja smatra to svojim najvećim športskim uzima riječ uspjehom. U vrijeme dok su u Kanadi 72 MATICA lipanj-srpanj/june-july 2010.

_Matica 06-07_2010.indd 72 7/10/10 9:56:07 AM Slavna utakmica protiv Minnesote - Cukon u akciji, u pozadini Blašković i Eusebio Tim koji je pobijedio Sjeverno američki turnir 1976.

nogomet još uvijek zvali “football”, Me- ma u Kuću slavnih održana je u subotu sjetivši se slavnih dana, Grnja je ocijenio tros-Croatia uspjela je okupiti nekoliko 5. lipnja u Liberty Grand u blizini stadio- ondašnju publiku Metros-Croatije važ- izvrsnih igrača, od kojih su nekoliko došli na u Torontu i za tu su se priliku okupili nim čimbenikom u postizanju uspjeha iz Hrvatske s dozvolom ondašnjeg HNS- njih osmero igrača iz originalnog tima jer gdje god je klub igrao, pratila ga je a da nastave karijeru u inozemstvu. Među iz 1976. Svečani naslov “Team of Distin- mnogobrojna publika. njima su bili Grnja, Lukačević, Blašković, ction” primio je Duško Bezić. Cukon, Bilečki te su se pridružili ostalim Dan uoči prijma u Nogometnu kuću NEZABORAVNA POBJEDA NAD igračima Metros-Croatije podrijetlom iz slavnih priređen je svečani banket u or- MINNESOTOM ostalih etničkih zajednica. Tako su pod ganizaciji nogometnog kluba Toronto Specijalni gosti večeri bili su Dick Be- hrvatskim imenom zaigrali reprezenta- Croatia gdje se okupilo oko 400 gosti- zić i Bruce Thomas koji su bili original- tivac Brazila Ferriera, nekoliko Talijana ju i ljubitelja nogometa, predstavnika ni pregovarači i stvaratelji unije dvaju ti- i njemački reprezentativac i bivši igrač ovdašnjih klubova te uzvanika iz druš- mova Toronto Metros i Toronto Croatije Bayerna Wolfang Sunholtz te najslavniji tvenog i političkog života hrvatske za- sredinom sedamdesetih godina nakon pojedinac i kapetan pobjedničkog tima jednice u Ontariju. Banketu su nazočili čega je uslijedila godina velikih uspje- Eusebio - portugalski reprezentativac i veleposlanica RH u Ottawi Vesela Mr- ha čija je kruna bila naslov prvaka Sje- nogometna superzvijezda. đen-Korać i generalni konzul u Missis- vernoameričke nogometne lige. Uz re- “To je bez sumnje bila najveća po- saugi Ljubinko Matešić. Zvijezde večeri miniscencije igrača, kao što je Bruno bjeda u mojoj karijeri, a Metros-Croa- bili su spomenuti igrači iz originalne po- Pilaš, Marino Perani, i anegdote iz dana tia bio je najbolji tim u kojem sam ikad stave, a među njima i Grnja, trener hr- velikih pobjeda, večer se bližila kraju. S igrao - čak bolji od proslavljenog New vatske mlade reprezentacije koji je ovom publikom su podijelili svoje uspomene York Cosmosa za koga je u isto vrije- prigodom doputovao iz Hrvatske. Pod- na neočekivanu pobjedu kada su igrači me igrao slavni Pele”, ističe proslavljeni i vodstvo kluba bili zatečeni pobjedom golman Metrosa Željko Bilečki, koji je u ﬁnalu nad Minnesotom u Seattlu pa prošloga tjedna imao priliku sresti Eu- su morali kupovati odijela za svečano sebija na večeri. proglašenje prvaka Sjevernoameričke lige, dok je vodstvo favoriziranog kluba DOVOLJNO JE REĆI - EUSEBIO Minnesote kupilo pobjednički šampa- “Bila mi je čast vidjeti Eusebija u druš- njac i prije pobjede te su ga nakon gu- tvu ostalih igrača iz slavne postave 1976.”, bitka 3 : 0 dobrovoljno poslali timu Me- kaže sadašnji predsjednik kluba Toronto tros-Croatije. Croatije Joe Pavičić koji je postao slav- U završnoj riječi Joe Pavičić je ista- ni nasljednik Metrosa. “Svakako smo ga knuo da će ime nogometnog kluba Cro- nastojali zadržati do subotnjeg progla- atia biti zlatnim slovima upisano u ana- šenja i ulaska u Kuću slavnih, ali je on lima kanadskog športa, kao značajan na žalost morao ići jer je dobio posebni prilog razvoju nogometa, a svima uklju- poziv predsjednika Mandele i dobrovolj- čenima u nogomet to je još jedno pri- no se pridružio promotorima Svjetskoga Inauguracija Metros Croatije okupila znanje i potpora za ustrajnu aﬁrmaciju nogometnog prvenstva u Južnoj Africi”, je brojne kanadske Hrvate hrvatskog imena. ■ napominje Pavičić iza koga je uzbudljivi vikend s puno obveza, ali i nezaboravnih trenutaka koji su uveli hrvatski nogomet ENG Croatian football (soccer) in the emigrant communities has seen was is probably one of its greatest recognitions with the recent induction of Toronto’s Metros Croatia club into the Cana- u Kanadi na zasluženo mjesto u povijesti dian Soccer Hall of Fame & Museum. In 1976 this Croatian club won the champion’s title in the ovoga športa. Svečana ceremonija prij- North American League. 73 MATICA lipanj-srpanj/june-july 2010.

_Matica 06-07_2010.indd 73 7/10/10 9:56:08 AM IZ ŠPORTA Snimke: HINA

CIBONA PREOKRETOM DO NASLOVA Dugo se u Draženovom domu nije tako emotivno slavilo, košarkaši Cibone pamtit će dugo ovaj 16. naslov hrvatskog prvaka u košarci nakon što su u pe- toj finalnoj utakmici pobijedili Zadar s 95-73. Igrači se nisu dali s terena, navi- jači s tribina, glazba iz zvučnika... Slavlje je, zapravo, započelo već u posljed- njoj četvrtini u koju su “vukovi” ušli s 20 razlike protiv demoraliziranih Zadrana. Gosti su u Zagreb došli svjesni da su svoju prigodu propustili u na Višnjiku. Perasovićeva je momčad prva u domaćem prvenstvu uspjela u finalu preokre- nuti zaostatak 0-2 i sa tri pobjede u nizu doći do naslova. Bio je to ujedno i prvi trofej ove sezone, cibosi su naplatili i izgubljeno finale Kupa protiv Zagreba i, posebno, frustrirajući poraz u finalu NLB lige protiv Partizana u prepunoj Areni. Po treći su put u povijesti hrvatskih prvenstava Zadar i Cibona igrali petu uta- kmicu, dva su finala otišla na stranu “vukova”, a serija je neodoljivo podsjećala na 2007. godinu kada su se Zagrepčani uspjeli izvući ispod “giljotine u Jazina- ma” u četvrtoj utakmici i komotno riješili petu, odlučujuću.

FILEWICH  KANADSKI HRVAT NOVI “MEDVJED” Nekoć velika nada Pittsburgh Penguin- sa Jonathan Filewich novo je pojačanje Medveščaka. Zagrepčani su tako nastavili pojačavati napad svoje momčad, a 25-godišnji kanadski Hrvat trebao bi dati dodatan impuls na ledu. Filewich je lani igrao za prvaka Ebela Red Bull ROBERT KOVAČ PREKINUO Salzburg. Odličnom juniorskom karije- KARIJERU rom u WHL-u dogurao je do nastupa za Braća Kovač više ne igraju nogomet. Kanadu na juniorskom SP-u 2002. godi- Nakon što se prije više od godinu dana ne. Tamo je osvojio srebro, a uz Mikea od nogometa oprostio stariji brat Ko- Cammallerija, Mareka Svatoša i Alek- vač, Niko, istu je odluku donio i Robert, sandera Frolova i Tomaša Plekaneca koji je zadnju sezonu nastupao za za- bio ponajbolji igrač turnira. grebački Dinamo. Iako je postojala mo- Filewich, još jedan novopridošli član di- gućnost da Robert još jednu godinu jaspore, o svom dolasku u Zagreb kaže: igra u zagrebačkom klubu, nakon ne- “Iznimno sam sretan zbog dolaska u koliko dana promišljanja Robert je od- Medveščak. Vrlo sam dobro upoznat luku o definitivnom odlasku iz nogo- s klubom, a o navijačima i atmosferi u meta priopćio svom kumu, sportskom Domu sportova sam se prilike uvjeri- direktoru Dinama Zdravku Mamiću. ti u prošloj sezone. Veselim se dolasku Robert Kovač igrao je u najvećim eu- u svoju zemlju, sada ću konačno imati ropskim klubovima Juventusu, Bayer- prilike vidjeti sve ljepote o kojima su mi nu, Bayeru iz Leverkusena, dortmun- kod kuće pričali.” Novi “medvjed” posje- dskoj Borussiji, igrao je na europskim duje i hrvatsku putovnicu, ali zbog na- i svjetskim prvenstvima kao hrvatski stupa za juniorsku reprezentaciju Ka- reprezentativac i sigurno je navikao nade, za Hrvatsku bi mogao zaigrati na pristojniji nogometni ugođaj nego tek na SP-u 2014. godine. što ga je zatekao u Dinamu. 74 MATICA lipanj-srpanj/june-july 2010.

_Matica 06-07_2010.indd 74 7/10/10 9:56:10 AM DELEGACIJA HNSa POSJETILA HRVATE U JOHANNESBURGU Delegacija HNS-a u sastavu Slaven Bilić, selektor reprezentacije, Aljoša Asano- vić, trener i Zorislav Srebrić, glavni tajnik HNS-a, koja je boravila u JAR-u tijekom Svjetskog prvenstva posjetila je humanitarnu komunu ‘Mother of Peace’ osno- vanu 1989. godine, a koja skrbi o 30-ak djece bez roditelja. Tom je prigodom delegacija napuštenoj djeci uručila hrvatske dresove, lopte, kao i druge prepoznat- ljive suvenire hrvatske reprezentacije. Treba istaknuti kako s institucijom ‘Mother of peace’ dugi niz godina intenzivno surađuje i naša iseljenica, Nevenka Višić, podrijetlom iz Sinja, voditelj Hrvatske katoličke misije u Johanesburgu fra Ivica Srčić, kao i brojni drugi Hrvati s toga područja. Prigodom boravka u Johanne- sburgu, delegacija HNS-a je posjetila HKM sv. Jeronima i njezinog voditelja fra. Ivicu Strčića, gdje se družila s iseljenim Hrvatima. (Ž.L.)

BLANKI POBJEDA S 203 cm! Blanka Vlašić posljednjih je sezona po- bjeđivala konkurenciju i s desetak cen- timetara prednosti, no ove je sezone dobila dostojnu suparnicu. Na mitingu Dijamantne lige u Rimu naša je naj- bolja atletičarka preskočila najviše ove sezone, 203 centimetra, istu je visinu svladala i Chaunte Howard-Lowe, tako- đer iz drugog puta. No, zbog manjeg broja pokušaja na prethodnoj visini od 201 cm, koju je Blanka svladala iz prve, a Howard iz trećeg pokušaja, pobjeda je, ponovno, pripala našoj visašici. Bila je to treća Blankina pobjeda ove sezone na mitinzima Dijamantne lige, na- nizala je 27-godišnja Splićanka Dohu, Oslo i Rim. I svaki joj je put “za vratom” bila Amerikanka, koja inače ima najbolji skok sezone, 204 cm preskočila je na mitingu u Cottbusu. Kao i u Dohi, Vlašić - Dragi putnici, s lijeve strane vidimo ranokršćansku baziliku, a odmah i Howard bile su izjednačene na vrhu iza se nalazi restoran “Šime” s odličnim jelima po izuzetno niskim (tada 198cm), no naša je atletičarka sla- cijenama kojeg svakako trebate posjetiti! vila zbog manjeg broja skokova. 75 MATICA lipanj-srpanj/june-july 2010.

_Matica 06-07_2010.indd 75 7/10/10 9:56:12 AM _Matica 06-07_2010.indd 76 7/10/10 9:56:12 AM