Shs 1,000 Dhonka Ekifaananhie kya Pulezidenti - Munda

AAGAF’ENOGAF’ENOOlupapulo Olwokuntwiiko Mu Busoga Vol. 1 No.22 Mmande Nkazaluya (November) 02-08, 2020 BIZUUSE l Eky’atabula Salaamu ni Kadaga l Bilimu Isaac Musumba Isebantu yasiimye yaakyaza omugaiga Madhvani

Pg Kyabazinga ni Madivani 2 Ebisaanizo n’ebifa ku by’okuwandiisa Pg 8 ab’esimbyewo okw’okulonda kwa 2020-2021 2 AGAF’ENO, Mmande Nkazaluya (November) 02-08, 2020 Amakobo

Kyabazinga ni Madivani

Isebantu Yasiimye Yaakyaza Omugaiga Madhvani mukombe Mayur babalambuuzaku faamu okubeegaitaku okutwala Nga bamaze okubairiza Madhvani ku ya Kyabazinga okwidwire Abagenhi baamaze Busoga mu buntongi. ebyaibwe oluvainhuma lwa Lw’okusatu nga ebintu eby’okuboneraku Ba Madhvani bali ku Idi Amin eyabinga abayindi 21 March 2020 eby’endhaghulo. babalambuuzaku bantu ab’ebitiisa kamaala okumutoola ku bukulembeze Oyakyaliire ku Isebantu gha bwa Uganda mu 1979, Mayur Ba Madhvani baasangaire bakyaliireku Isebantu mu lubiri Busoga, William Gabula inho olw’okweghayo kwa faamu ya mu biseera bino. Yebuviireku, yalondebwa okuba oghundi ku Nadiope IV ghale mu lubiri e Kyabazinga okwiza engulu Omulangira Edward Columbus bakwanaganhia emirimu mu Budhumbula mu minisipaali Busoga nga e kiketezo ekiriisa Wambuziokuva isaza lya kampuni yaibwe eya Kakira ey’eKamuli mu disitulikiti eye Kyabazinga Uganda. Baavireeyo boona Bulamogi. Sugar (KSW). Kamuli. beeyama okukubiriza abantu okwidwire ebintu Mayur Madhvani n’akulira Nga nagikulira, kampuni Nga agherekeirwaku okukola n’ekirala batwale eikukubira ly’amakolero ga agifuire esinga kufulumya mugandaghe Kamresh, omulamwa gwa Isebantu mu Madhvani agali n’ekitebe sukaali mu buvanduba bwa Mayur yabaireku mu maiso kuba eitaka lya Busoga eby’okuboneraku ekikulu e Kakira mu Idhindha. Afirika, yatandiika okukola kafubo ni Kyabazinga lyaamaku inho emere. N’omwana omufungiriro nkani akanughirirwamu okutumbula eby’endhaghulo. amsanalaze, okukola ebya Kyabazinga yakakaisa nkoma mu baana ba Muljibhai eby’enkulankulana mu insuwa, okuzimba, n’ebindi abagenhibe ati Madhvani (1894 - 1958) Busoga. kamaala okubigaita ku Obwakyabazinga bwaniriza eyatandiikagho Madhvani by’obulimi’ Abagenhi baamaze oyo yeenayeena asobola group mu 1930. Amakobo Mmande Nkazaluya (November) 02-08, 2020 AGAF’ENO, 3 Eky’atabula Salaamu ni Kadaga Bya Musasi Ghaife e’nsonga enho Kadaga yagy’ikatiliza bweyali ku upiika gha Palamenti mukolo gw’omubaka omukazi ya Uganda era Ogh’e Buyende, Veronika o’mubaka omukazi Kadooko era yakoba ku ogha disitulikiti Salaamu mulwatu. Sey’e Kamuli, Rt. Hon. Rebecca Alitwala Kadaga ni Bw’eyamukobaku akole muna’ FDC Salaamu Night ogugwe nga Issentebe Musumba b’ali baniina mu alekere Kadaga ky’eyayeta kirala aye buti b’ayawukana okuwalampa abakozi, Salaamu oti ba kigwo. y’anhiiga era y’amukoba amuleke akole nga bw’abona. Ghaire nga bano b’asooka by’agya okwikaikana nga kw’awukana m’ubya bibiina b’awukaine oti mbulubuusi. eby’obufuzi wagati gha 1996-2006, nga Salaamu Okuva’awo Empalana yesoiga FDC ng’ate Kadaga y’abantu bano ejiire ng’ekula yalemela mu NRM, bombi era okulonda kw’ali kukaali bali oti kabaani kundongo n’akutuuka, engambo nga kumpi bulikimu dh’atandika okubitabita mbu bakyigabana olw’omukwano Salaamu ayenda kuvugania gw’ebaalinagwo. Kadaga, eky’atuukiriire bweyamaze okwewandiisa. Mu 2011, ghaaliwo ekya’ igumiza omukwano Khidhukirwe nti gwaibwe era b’atandika Musumba onho mu 2014 okubitanga batyo kubuli ekitongole kya Advocates mukolo, era okwiramu Coalition for Development okulonda e Kamuli mu 2012 and Environment scorecard, kwatuuka nga bali kitole inho. kyamuta kw’aabo Omukwano guno gukobebwa abakulembeze ab’akoola nti era n’ekyavaaku ni obulungi einho mubiketezo Kadaga okuwagira Salaamu bya Gavumenti aye ekyo bw’eyavugania kubwa tikyalobela bandi kukoba mbu Issentebe gha LC5 e Kamuli. yali akola bubi. Felix Isabirye, omutyamye Okugezaku Okugooba ow’e Bulopa-Kamuli, Salaamu K’ubwa Issentebbe akoba ati Kadaga yateerawo ghe Kamuli Salaamu omubiri mukalulu Ghaire nga obukakafu yali kano era y’akoba abalonzi abuziira, Salaamu yasubiriza bamulonde nti aidha kukola mbu mwine n’eyaali einhuma bulungi. Olwo Salaamu era w’olukwe olw’aagezaku yawangula bubi owa NRM, okumuwakankula mu yafesi Thomas Ndimukika Kategere oy’obwa Issentebe ghe eyali tabonagho maama Kamuli. Era nga ay’ogeramu Kadaga nga abasoga abasinga n’abolupapula lw’amakobo bw’ebamweeta. olwa Observer gyebuvireku, Ba kakensa b’olupapulo Salaamu yakoba mbu luno olwa Agafeno y’aavayo yesimbe ku Kadaga bakuleiteire ensonga lwaki lw’akuba yagezaku okukola Kadaga yayawukana kye yayeta ’okukozesa ekifo ni Salaamu n’okutuka kye okumugogabaganya m’u okwesimbagho kukifo ekilala. yafessi ni mubyobufuzi bya Busoga. Engeri Salaamu Gy’eyagemamu Ab’akoozi Ku “Tosobola kutoolagho Disitulikiti Salaamu... bwoba olikulingila abantu ab’asobola Nga affuse Issentebe gha okukulembera Kamuli.” LC5 e Kamuli, kikobebwa Musumba bweyakoba. mbu engeri Salaamu gy’eyali “Lwaki ontolagho?” Salaamu mwitooke. Kino ky’amufula bakoba nti oyo ag’ezaaku agemamu emirimo gye, Salaamu Mukazi Ow’ekiwaago bweyayongeraku: “Kale nga okuba nti yena ayendha obutamubonagho amukyaawa omw’ali n’okukalakat’anga bw’asazegho okukola atyo, Abamwidhi okuva okubonebwagho kubanga era afuuka mulabewe. ab’akozi ba gavumenti, zena kanesimbegho kukifo obuto bakoba mbu Salaamu akoba nti ebisaniizo yena Nti ensonga eno yandiba kyanhiiza inho mwine ky’abakazi e Kamuli kyene Musumba okuva eira nga abilina. Abalingirira ensoga kw’edho edhavilaku bano Kadaga. Khidukirwa nti tubone.” gh’akiwaago era t’omunigira d’ebyobufuzi mu Busoga okw’awukana. 4 AGAF’ENO, Mmande Nkazaluya (November) 02-08, 2020 Amakobo Eky’atabula Salaamu ni Kadaga Kadaga Sole candidature Aye olw’okuba nti polojekiti bano ba Musumbi bona bamalirivu, Isaac Musumba Salaamu n’omu ku aize ku bwa namunigina bantu aba’awakanya era okuvuganya Martin Muzaale ab’amenhyewo ‘Kadaga e Buzaaya. Sole candidate polojekiti,” abawagizi aba Kadaga Okwendha Okukola ab’e Kamuli gyebaali Ebyafayo no kulagaku batandiseewo nga benda Kadaga gw’ebakazaaku erina lya Waire nga mukwewandisa “Maama wa Kamuli” Kadaga yakobye ati Salaamu ab’itemu ng’ezira azira lugendo kuba mbu amuvugainia. abantu b’amukyagha ira, Ekya Sole Candidature mbu era okukakasa kino, Polojekiti kyanize Salaamu abalonzi baidhye nga mbu ela yasigala nga akivumilila bamukuba ebigwo okuviira okutuuka bw’eyasalawo irala mu 2006, era okuva yakooba nti yesimbegho olwo tairanga, Salaamu mwene. ayendhainho okukola Eyasooka okumenhawo ni ebyabafayo era kino mwene Deborah Mwesigwa, eyakoba y’akyogera nga y’akamala ati tikisoboka kuba Maama okwewandisa. by’akozeku bimala, leka “Kino tikibangagho n’abato bagemeku enkasi. era kiidha kusigala mu Owa NUP, Musaayimuto by’afaayo bya Kamuli. Bridget Babirye ow’emyaka B’akobanga mbu Kadaga 23 gyonka, yeena y’egaise ku tibamweesimbaku aye nze Salaamu balwanise Kadaga, nkikoze,” Salaamu, eyaliku era ng’akoba ati amaani g’ali Omubaka wa Bugabula South nago ga kavunza kato, era (1996-2006) bweyakobye. yeena yewandisiisa. Yakobye ati n’agho n’agho Kadaga Ok’ulwala Kwa Kadaga ni Isaac Musumba akulembeireku, nti n’ekiseera Okw’egwaniza Ekifo Kya ekintu akigemyeeku oghundi. Siipika Salaamu y’amaliriza nga akoba mbu okweeta Kadaga Gy’ebuvileku eriiso lya Busoga eirala eihnuma awo, Kadaga kibi. Yabuza mbu ekisubi bw’eyalwala lw’amukuba bw’ekirigwaaku, Busoga kundiri, b’anabyabufuzi terisigala bwaamw’ibbanga. bainhe mbu batandika okw’etegeka nga bayiiya nga “N’ekiseera ab’ayaaka bw’ebanatambuzaamu e kintu tutuumire ekigaali nga singa munaibwe aba avilewo. bukaali, Busoga eb’e Ensondha edhesigika dhikoba n’abaghala ab’amaanhi mbu, mwine inho ebisela abandi,” Salaamu ebyo, Isaac Musumba mbu bweyakobye. baali bamusubiza oguffo Kidukirwe nti Salaamu ni ogw’ Omumyuuka wa Kadaga b’ali b’amukwano Siipika mu palamenti. Era inho nga b’etaagana ni bweyakuba k’umatu mbu b’aluganda, aye yebyaava Musumba yasigala nga omukwano okutabuka aw’ominga. abasinga babaire tiibaidhi Bini bw’ebyaagwa era Agafeno ekuwaireku Kadaga mumatu. fitina edhindi k’unsoga lwaki buti yakulirairala ela kikobwebwa tibalagagana musota. nti wano dhuzi yavayo lwaatu Aye ife nga Olupapula yabikoba abalonzi be kamuli olwiidye okuzimba Busoga, badheme kuwa Musumba tusaaba abantu bano baile kada ya NRM aye Martin ghalala nga bw’egubaire Muzaale Mugabi Kisule era tusobola okuzimba Busoga. boona bw’ebakola. Amakobo Mmande Nkazaluya (November) 02-08, 2020 AGAF’ENO, 5

ELECTORAL COMMISSION EBISAANIZO N’EBIFA KU BY’OKUWANDIISA AB’ESIMBYEWO OKW’OKULONDA KWA 2020-2021

Ekiti Emyaka Obusoomi Omuwendo Essente Ekiseera eky’abakozi Ekiseera Ekifo ky’abeesimbyewo ogw’abamusemba edhisasulwa okulekulira eky’okwewandiisa Pulezidenti Emyaka 18 “A” Level oba Abalonzi 100 okuva 20,000,000/- Ng’okwewandiisa kukaali 2nd – 3rd November Kololo n’okuja waigulu eky’agayaga mu bituntu (2/3) kutuuka 2020 Independence ebya disitulikiti dha Ground Uganda Omubaka wa Emyaka 18 “A” Level oba Abalonzi 10 mu buli 3,000,000/- Ng’ebula enaku 90 12th - 13rd October Ku bitebe bya Paliamenti n’okuja waigulu eky’agayaga konsityuwense okwewandiisa 2020 disitulikiti Issentebe wa LC5 / Emyaka “A” Level oba Abalonzi 50 200,000/- Ng’ebula ennaku 30 21st Sept – 1st October Ku bitebe bya Issentebe wa City 18n’okuja ekyaagayaga okuva mu bitundu okwewandiisa 2020 disitulikiti waigulu 2/3 okuva mu Magombolola/ Divizoni Issentebe wa Nga taika wansi Wazira Abalonzi 20 okuva 100,000/- Ng’abula ennaku 30 21st Sept – 1st October Ku bitebe bya Munisipali wa myaka 30 bwegerese mu kitundu okwewandiisa 2020 disitulikiti ng’ate taswiisa 75 Issentebe wa City Nga taika wansi Wazira Abalonzi 20 okuva 50,000/- Ng’ebula ennaku 30 21st Sept – 1st October Ku Bitebe bya Division wa myaka 30 gwegerese mu kitundu okwewandiisa 2020 disitulikiti ng’ate taswiisa 75 Issentebe Nga taika wansi Wazira Abalonzi 20 okuva 50,000/- Ng’ebula ennaku 30 21st Sept – 1st October Ku bitebe bya w’Eggombolola, wa 30 ng’ate bwegerese mu kitundu okwewandiisa 2020 disitulikiti Town Council/Div taswiisa 75

Issentebe wa Emyaka 18 Wazira Abalonzi 5 okuva mu 50,000/- Ng’ebula ennaku 30 21st Sept – 1st October Ku bitebe bya disitulikiti/City/ n’okuja waigulu bwegerese kitundu okwewandiisa 2020 disitulikiti Division niba Kansala Ba Kansala ba Emyaka 18 Wazira Abalonzi 5 okuva mu 50,000/- Ng’ebula ennaku 30 21st Sept – 1st October Ku bitebe bya Munisipali n’okuja waigulu bwegerese kitundu okwewandiisa 2020 Disitulikiti Ba Kansala ba Emyaka 18 Wazira Abalonzi 5 okuva mu 20,000/- Ng’ebula ennaku 30 21st Sept – 1st October Ku bitebe Divizoni n’okuja waigulu bwegerese kitundu okwewandiisa 2020 by’Amasaza Ba Kansala Emyaka 18 Wazira Abalonzi 5 okuva mu 20,000/- Ng’ebula ennaku 30 21st Sept – 1st October Ku Bitebe ab’Amagombolola n’okuja waigulu bwegerese kitundu okwewandiisa 2020 by’Amasaza

Guardian Ssozi: Akakiiko kongera okubiriza buli gwekigemaku mu by’okulonda okwekeneenhia bukalamu ebiragiro eby’okugoberera mu kaseera akookusunsulamu abanesimbagho n’okuma abo boona boona abali kwenigira mu byokulonda obutagemwa nakusansanhia kaghuuka ka iseseba omukambwe nkani COVID-19. Mwebale inho! Ku lwa Kibbumba n’ensi yange.

Bya isentebe ogh’akakiiko akakulira eby’okulonda mu ighanga, Omulamuzi Simon Mugenyi Byabakama 6 AGAF’ENO, Mmande Nkazaluya (November) 02-08, 2020 Amakobo Ensitaano mu kalulu Salaamu Musumba ni ak’omukiise omukazi Sipiika Kadaga ogh’e Kamuli bali kweeniola

Bya musasi ghaife “Kino tikibangagho era kiidha kusigala mu kalulu ak’Omuba- byafaayo bya Kamuli. ka omukazi owa B’akobanga mbu Kadaga disitulikiti y’e tibamweesimbaku aye nze Kamuli kutuuse nkikoze,” Salaamu, eyaliku Aokunhuma, empologoma Omubaka wa Bugabula South enkazi ibiri okuli Salaamu (1996-2006) bweyakobye. Musumba owa FDC ni Sipiika Yaidhiire mu mmotoka Alitwala Kadaga bwebeghan- ye ya kampeyini eya bbulu diisisa okuvuganhia ku kifo gyeyatimbaku ebifananhi bye kino. n’amainha ag’Amagombolola Bombi b’eghandiisisa 15 ag’e Kamuli, nga ku Kamuli Youth Centre bwefuugha obugombe. ku lw’okuna, buli muntu Yakobye ati n’agho y’awera nga bw’ali n’agho Kadaga n’amaanhi okuwangula akulembeireku, nti n’ekiseera mwiine n’enkoone enhwe. ekintu akigyemyeeku Kadaga n’eyasoose oghundi, y’amaliriza ati okwewandiisa ku saawa okweeta Kadaga eriiso lya 5 edh’enkyo, bweyamaze Busoga eirala kibi, yabuza y’ayandhula manifesito ye ati ekisubi bwekirigwaaku omuli okwongera okusakira Busoga terisigala n’okuweereza abantu ab’e mw’abbanga. Kamuli abamutairemu “N’ekiseera abayaaka obwesige okuviira irala mu tutuumire ekigaali nga 1998. bukaali, Busoga eb’e “Ndha kwongera n’abaghala ab’amaanhi okulwanirira abandi,” Salaamu eidembe n’okusoma bweyakombye. okw’omwana omughala, Salaamu ni Kadaga enkulankulana omuli b’ali b’amukwano inho okusaka amaadhi amayondho, nga b’etagana b’aluganda, okuzimba amasomero aye yebyaava omukwano n’okuta Kamuli ku maapu,” okutabula toidhi tiidhi, ea buli Kadaga bweyakobye, olwo tibalagagana musota. y’ayolekera ku Kamuli Mu 2012, Kadaga n’eyali Girls Boarding pulaimale, einhuma w’obuwanguzi bwa gyeyagabwire abawagizi be Salaamu obwa isentebe gha ekiighulo makeke. LC5, aye baagya okutuuka Kadaga yakobye ati mu 2016 nga beerekwire. Salaamu azira lugendo kuba Kadaga amanhiibwa abantu b’amukyaghakyagha ng’omuntu aidhi okukozesa ira, era okukakasa kino, entebe y’Obwa Sipiika abalonzi baidhie nga okusakira Kamuli ni Busoga, bamukuba ebigwo okuviira era buli kiddha mu bajeti irala mu 2006, era okuva olwo y’Eigganga afuba okubona tairanga mu Palamenti. ng’abantu be bafunamu. Salaamu yeena yatuuse Kadaga yakobye ati ku ssaawa 8 edh’egulo era okutoolaku ng’abalonzi olw’amaze okwewandiisa bakobye bati bbe, taidha y’akaga ng’akoba nga kwisa mukono kubaweereza. bwaidhye okukola ekyafaayo mu by’obufuzi obwa Kamuli. Amakobo Mmande Nkazaluya (November) 02-08, 2020 AGAF’ENO, 7 E Bugabula E Bugabula North Minisita Kizige yakatiire ey’amaserengeta Bugabula North, Minisita Moses Kizige olw’agwa tiyaize, olutalo y’alulekera John Teira (NRM), George Mulindwa (namunigina), Flavia Annita Omondi (Na- munigina), Francis Adepo (FDC), Geoffrey Byekwaso kisa kinegula E(NUP), Edward Kitimbo (namunigina), Samson Kawuzi (namu- nigina) ni Julius Ntende. Ikumi namulala baidhie Moses Kizige kusuuza Kate Kasoga

Bya Urban Mukembo Paasita Andrew Muwanguzi Bugabula South (NUP), Jude Walubo kisa kinegula, anti (FDC) NI Sanon Dhizaala ab’eghandiisisa bali (namunigina). 11 okuli n’Omukazi Abandi ni Issentebe wa Emusaayi muto Prossy Nsooli LC5, Tomas Ndimukika ey’akava e Canada, ng’ono Katgere (Namunigina), yeyeta “kaana ka mbaati.” Godfrey Lwalanda Abandi abali mu lwokaano (namunigina), Ibanda Dhizaala kuliku Omubaka Henry (namunigina), Phoola Maurice Kibalya yebaanazaku Luwangula (NUP), Michael erya Kate kasoga (NRM), Kitamirike (namunigina) ni Anira Flavia Omondi Byekwaso Geoffrey Teira John Kawuzi samson Robert Gwaivu (namunigina). Minisita Musumba aize avuganhie ng’azira kibiina

Bya Musasi Ghaife

inisita w’eby’ama- yumba n’ebibuga, Pr Andrew Muwanguzi Godfrey Lwalanda Balibonaki Daniel MIsaac Isanga agaayuire am- ateeka ga NRM, bw’aize niyeghandiisa okuvugan- hia ng’azira kibiina ku ky’omukiise wa Buzaaya e Kamuli. Musumba b’amukuba Isanga Musumba Isaac mu kamyufu, nga Muzaale yamubisa bubi inho kyoka yaweziiza waire 6,500, kyokka tiyamatira era akoba ati yasukuulikaine mbu “b’am- b’amwiiba n’okwira. wiiba,” n’okwiira ng’azira Ekizibu ky’ali nakyo kibiina. Dhizaala sanon Tomas Kategere Ndimukika n’okuba nga ate ab’eghan- Abandi abaidhye kuliku Kirenda Samuel Isabirye diisisa nga benda ekifo Nichlas Kafembe(namunigi- kino bali 10, nga bano kuli- na), Shamim Talyaka (NUP), ku Martin Mugabi Muzaale Abian Joseph Wakabi (DP), eyamughangula, gaitaku Paul Kintu Bamisibule (na- n’abandi 9. munigina), Moses Luvunya Musumba yaba mu Mugenyi (namunigina), Prossy Palamenti okuviira irala mu Naikoba Kanakutanda (ANT) 1998 okutuusa mu 2012 ng’ono yavuganiaku Kadaga Muzaale bweyamutoolayo, mu 2012 ni Samuel Kirenda kyokka mu 2016 yamwirira Isabirye (namunigina). era y’amughangula era Kino kiraga nti akalulu yairayo. ak’e Buzaaya kaidha kubaamu Nsooli Prossy Kasayi Kibalya Henry Maurice Kuluno yasinie abantu enkalu, kuba buli eyaize Naikoba Ndhatike b’amwiima obululu era ti- amaanhi ag’ewulira. Kanakutanda 8 AGAF’ENO, Mmande Nkazaluya (November) 02-08, 2020 Mbago Izaghula Patrick Bamwise Okulima n’okwaya bimufiire Ali n’ebikaadho yiika 250, ente enzungu omkombe e Busoga 20, ebigogo yiika 10, dduuma yiika 25

Bya Urban Mukembo Bamwise yatandika ENTADIKWA YALIMU okulima emyaka 52 einhuma, OBUZIBU wetuba twogera ku oluvainhuma olwa Lataaghe, bagaiga abavundu Wilberforce Kakaire eyalki Bamwise yakobeire abafune ssente mu omulimi okunafuwa. Agaffeno ati okulima yakutandiikiriza ng’akozesa kulima n’okwaaya Yamugemya ente okulima amasinde, Bmu Busoga, Patirck Bamwise obuvunanhizibwa okutambuza meeni y’asimbamu ow’e Mbaale mu Igoloza ery’e faamu eno mu 1972, era yaja ebidhandhali, soyabiini, Buyengo mu disitulikiti ey’e okufa mu 1985 nga Bamwise amaido, enhanhansi Idhindha tituyinza kumubuusa afunie obumanhirivu. n’empindi. maiso. Kino kitegeeza nti obulimi Yamala yangira mu Bamwise buti n’omu ku bwa Bamwise buzaale, kibiina ekya National bagaiga abavundu mu Busoga, n’ensonga lwaki nabuti Farmers Association (UNFA) era okulima kw’amazeemu ak’ayoola essente mu kulima eky’amutendeka okukozesa emyaka 52 kumukoleire n’okwaaya. essente empyaka n’enkaire. obukodyo ni tekinologiya Mzee Kakaire yalimanga Alin ni yiika edhisoba mu ow’omulembe , eby’auyamba ppamba, emmwaanhi, emboli, einho okutumbula faamu ye. 250 edh’ebikadho, yiika 10 muwogo, omuwemba, Awo weyava y’anggira mu edh’ebigogo, ente enzungu obulo n’ebkadho nga ti kitongole ekya NAADS kyona edh’amata 15, olusuku bingi, Bamwise byeyamala ky’amwongeramu amagezi, olw’emiyembe ni ovakedo n’agaziya era buti faamu kweyagaita n’okugula loole yiika 10, muwogo yiika 5, ye n’esinga obunene mu eyasooka okutambuza yiika dha duuma 10 n’embooli disitulikiti ey’e Idhindha. yiika 5. ebikadho okubitwaala e Ebikadho yabitandika Kakira. Okusobola okutambuza n’obuuma buno bu jjagale Bizinesi yagemayo obulungi emirimo, mukono, mweyava ng’endhogera ey’ennaku dhino Bamwise yagula ebirumuka y’agula jjagale edhikozesa bw’eri, y’ayongera okugula eby’endhawulo okuli loole amasanhaleze, nga biseera loole eyindi ni kakalkita Tata edhisomba ebikadho , ebyo nga sukalaiggulu ali ku nga dhirima n’okusomba kalakita edhirima ne pikaapu katale. edhisiiba nga dhivuvuumira ebikadho. Baaba we yaja okufa mu faamu eno gyeyatuuma Mu biseera byo kalakita mu 1985 nga faamu dh’ali dhigula 200,000 nga ekulankulaine, era mu 2008 , Buyengo Bamala Kulabako b’akafaana essente. Farm. Pulezidenti Museveni bweyali alambula abalimi mu Busoga, “Nnatandiika ni yiika 15 Mu bufunze, Omuloodi yamukyaalira era y’amuwa edh’ebikadho, edh’agaziwa ono afuna obukaire emmotoka kabangali n’ebaasa dh’atuuka mu 30 ng’ate mu obusoba mu 150 omwaaka, enzito ya bukaire 10. biseera ebyo by’ali ku katale,” okuva mu polojekiti dhE. Bamwise bweyakombye. Mbago Izaghula Mmande Nkazaluya (November) 02-08, 2020 AGAF’ENO, 9

Mutabane we Jacob (CDA). byebongeramu malaisensi ni (grafting) n’okudhitunda, ndoboozi ng’ate ku mayumba Kazindula , 35, gw’ayegereisa Bano b’amutendeka sukaaliggulu. okukozesa ebigimusa, kuliku agattanka agakuuma obulimi n’obulunzi yakobye okukozesa tekinologiya owa okukungula amaadhi, amaadhi. ati buti faamu eno yafuuka nnakavundira, okuwoolera Ebikaadho okwetolooza ebirime (crop Kazindula yakobye ati mu polojekiti ya femire, nti nga okw’omulembe n’okulwanisa Eyatandiika ni yiika rotation) , okugaitagaita masamba basimamu enkoko Baaba bw’agitambwiiza era ebiwuuka. 15 , buti ali na 250 obulunzi n’obulimi (mixed (basins) edhigema amaddhi, boona n’abaana kibakakataku farming) n’ebindi. Kuno yagaitaku n’okugula n’omusobyo, era eittaka ly’asigala nga okugyenda n’okugiwa ebika eby’emwaanhi ebiyaaka ng’abikungula mu Mu busa obw’ente, iwolu, meeni ebirime omuli ebiseera, ebe ya lubeerera nga nga Clono nga buli ndokwa mitendera bw’atwaala bakolamu omuuka n’ebigogo by’anhirira. n’abaliirawo balijaagaana. egula 300/-, bwedhaatukanga e Kakira okwetoloola gwebeeta bigas, nga guno omwaka. gufumba emmere, okwaasa OKUSOOMOZEBWA OKUKOZESA okunoga n’okutunda ng’adhisa kase. Munio yakobye ati mu amataala n’kuvaamu Ebizibu by’afuna kuliku TEKINOLOGOYA ebigimusa byeyayuwa mu Mu yiika 25 edha bufunze, afunamu obukaire obwiire okukyukakyuka KW’AMUKOLERA bigogo ni mwiiva. dduuma, Bamwise 150 n’omusobyo. , n’endoboozi edhitera Mu 2010, eitaka bweryaali amakungula sooka kugabunga okulemeraku eibbanga einene. oti likairikamu, Bamwise MANAGEMENT Okugasa abantu (SOCIAL mu byaagi, olwo meeni IMPACT) Kino kigayaaza okusimba yatandika okukozesa y’amusa y’atunda akawunga. Faamu ya Buyengo , kabiri ebirime biba tekinologiya ow’okulima Ebikuta ebiva ku duduma Bamala Kulabako Farmers Ffaamu eno yafuuka bikeerwanaku akasana kaidha, ng’alitaamu ebigimusa Group, etambuzibwa ku esonga, era okusinziirira emirembe gy’abula. ebivundu , omw’ava yiika 4 biriisa ente enzungu, enkoko n’embuzi. mutindo gwa bizinesi ya ku Isentebe wa LC3 e Ekizibu ekindi kya n’ekitundu edh’eiva omw’ali Famire, nga Bamwise ni Buyengo, James Hamba, ne kebeji byeyalima ku miwendo edh’ebirime ENKOKO Dairekita, meeni mukyalawe, eyambye ebyalo ku by’emere edhikyukayuka, n’akatale mutala. Margaret Bamwite y’aba kuba buli kirime kiriku. Bamwise era ayaya akayira kaidhula olw’abalimi Eiva ly’abala inho Issentebe. “Tugigulaku abangi okwingira mu bizinesi. ly’adhulira kulitwaala mu enkoko edh’enyama n’edhamagi 500. Abaana baibwe niba emere, abantu baidha butale obunene nga Idhindha, mmemba, era buli ku b’ayega era b’airayo b’aata By’afuniemu Dhibiika ttule edh’amagi Iganga ne . nkomerero ya mwaaka byebeese mu nkola,” Hamba 40 olunaku, ate amasikolindo Bamawise akoba ati Mw’alimu endhagi, baidha b’abadhulira amagoba bweyakobye, ate George y’ayayuwa mu masamba alimutoola ku kulima bbiringanya, katunkuma, agakoleibwa b’agagabana.. Bamuswankwire ow’e kodhi magombe, kuba sukuma wiki n’ebindi bingi , agandi y’agatunda 5,00 Buwabuzi y’akobye ati ensawo. Emmanuel Kasami ni afuniemu ebintu bingi okuli ng’ate biri ku katale. Maneja, Herbert Bamwite ”Faamu eyo ni gyenayegeraku n’okusomesa abaana, nga buti The droppings made Omwo yafunangamu wabya ntambula ate Joel okusimba emiyembe, era famire yaidhula madigguli. organic manure which we wagati wa obukaire 8-10. Bamwite wabya mateeka. ndhifuniemu.” applied in the sambas and “Nzimbye amayumba Mu 2005,, Musevenmi vegetable gardens. General purpose/ OKUKUUMA OBUTONDE ag’ebeeyi nguze ebibandha bweyabuulira enjiri ya overseer/ Spervisor ni Allan bingi ,, ndi n’ebyuma Polojekiti eno engiza (CONSERVATION “Bonna Baggagawale” Bawutu ng’ate Mustafa bya bbando n’amayumba obukaire akakaire kalala PRACTICES) omw’ali kulima ebibala, Kawuba ni Col Samuel g’abapangisa manfi,’ n’emitwalo 20 buli mwezi. Bamwise yayawulaku yiika 8 Mwesigwa n’abakugu Ku faamu kuliku emiti bweyakobye. y’asimba emiyembe. ab’ebuzibwaaku. edh’ebika eby’endhawulo , ENTE ENZUGU ekikuuma obutonde obw’ensi Emma Kasami alina Emiyembe dhivaamu Kuliko bina mmemba Bachelors Degree mu Bamwise yatdnika n’ente nga bulungi. ensawo 35-40, bw’agaita ku abandi 30. Education, Jacob Kazindula ensonga 2, dheyatunda yiika 5 edha ovakedo ayoola Ebiwuusu eby’ebikadho (Public Adm & Mgt), y’agula enzungu 2 edh’amata. Bakungu ku kakiiko byoona biyamba okukuuma obukaire 35-40. akafuzi bafuna omusaala Joel Bamwite (Law & Buti enungu dhiri 15, eobutonde ng’ate soya, gwa 500,000 buli mwezi, Business Admin), Tabitha EMWAANHI edhivaamu amata agaleeta ebidhandali n’ebigwa ate abakozi ab’olubeerera Kawudha Muna maghango 40, 000/- olunaku, n’akakaire mw’ekowe ero byongera Ku isamba Lata n’abeekibbaluwa basasulwa (akola ku Paliment), John kalala n’emitwalo 20, emyezi omuuka gwa nitrogen we lyeyaleka, Bamwise 50,000/- -200,000/-. Bosco Musota (Political yaja ng’agaziya okuva 7 gavaamu 8,400,000/- mw’itaka. Science) n’abandi kamaala. mu yiika 5 y’aja mu Okudhiriisa , Kazindula Obuyiiya Okugamagana akoba ati b’alim yiika n’enkyukakyuka y’obwiire 30, ng’ayambibwaku Ebifaananhie bya Urban edh’ebigada 4 , kwebagaita Mu buyiiya bwebakozesa (climate change), Bamwise aba NAADS n’aba Coffee kuliku okugaita endokwa Mukembo Development Authority ebikoola eby’ebikaadho yasima naikontookufukirira m 10 AGAF’ENO, Mmande Nkazaluya (November) 02-08, 2020 Amakobo Ebibuga Sheyang ni Idhindha bisaze omukago Gwakutumbula eby’enkulankulana

kibuga Idhindha kimaze okuta ekinkumu ku ndagaano ey’enko- Tuli n’eisuubi tuti lagana ghagati waakyo n’ekibu- okwegaita kuno kwidha ga kya bu Kyaina (China) ekya ESheyanga. Enkolagana eno esuubirwa kuleeta obwesige eri okutumbula eby’ekulakulana n’obu- kombe mu bibuga byombi. ebibuga byombi, n’okukola Omokubiriza ogh’olukiiko olukulu ebiidha okuganula lw’eighanga nkani palimenti Rebecca Alitwala Kadaga aviireyo yaasaaka abantu ab’omubibuga ekibuga Sheyang olwokwewayo okuyambaku ekibuga Idhindha bino. Tweyama okukola ekyakafuulibwa site okwekulankulania. byetuteekeirwa okukola Kadaga okwogera bino nga aligho ng’omudhulizi ku mukolo ogwokutaaku okubona nga ebirubirirwa omukono ku ndagaano eidha okuvangania ebibuga byombi ghale ku by’omuvangano guno palimenti ku Mande nga 26 Ogweikumi 2020. bituukibwaku Omukago guno guli ku bibala by’omuvangano gwa Busoga Kadaga - Titus Kisambira gwaliku nga omuyima waagwo. Kadaga yakobye ati omukago guno babaire bagulindiriire inho kuba gwakuyambaku inho mu byenkulakulana. empyaka eri enkolagana enungi ‘’Enkolagana eno etuukibwaku olwaleero ebairegho,’’ Youwei bweyakobye. bughanguzi bwa nkolagana ey’ekikungu Ye omubaka gha Bukyaina mu enungi ghagati gha Bukyaina ni Yuganda. Yuganda, Zheng Zhu Qiang akoba ati kya Titusobola kwerabira nti Bukyaina kitiibwa okweboneraku nga omukwano n’ensi eyasooka okutaagho enkolagana gw’ebibuga byombi gutongozebwa. ghagati ghaayo ni Uganga oluvainhuma ‘’Omwezi ogweikumi gwa ndaghulo lwa Yuganda okufuna ameefuga,’’ atyo inho eri ensi dhombi kuba yuganda ni Kadaga bweyakobye. Bukyaina mwedhafunira obwetwaze Ate nga meeya gha Idhindha, Titus nkani ameefuga nga Kyaina yeefuga Kisambira akoba ati ebibuga byombi nga 1 ogw’eikumi ate Yuganda nga ni Busoga okutwaliza aghalala biidha 9. N’ebindi kamala omuli amakolero, kuganhulwa mu nkolagana eno. ‘’Tuli oby’obusuubuzi, ate nga n’abantu okuva n’eisuubi tuti okwegaita kuno kwidha mu Sheyang bali mu Yuganda nga mu kuleeta obwesige eri ebibuga byombi, kibangirizi ky’amakolero e Kapeeka,’’ n’okukola ebiidha okuganula abantu atyo omubaka bweyakobye. ab’omubibuga bino. Tweyama okukola Minisita ogha gavumenti edh’ebitundu byetuteekeirwa okukola okubona nga yeena yabairegho ng’omudhurizi era ebirubirirwa by’omuvangano guno yaakoba ati okwiza obukulembeze mu bituukibwaku.’’ bantu kiyambyeku Yuganda okutodagho Ate meeya gha Sheyang, Jiang ebibuga 10 era Idhindha nga ghakaili Youwei akoba ati kya isanhu inho nakubita myezi gighera ena, etandiise okubona nga ekintu ekitwaire entangama okwegaita ghano e Yuganda ni nga ebibuga byombi bikikolerera kimaze kumutendera ogwensi yoona yoona. kyatukibwaku. Era yeeyamye ati minisitule eya ‘’Twidha kuta ekinusi kuby’ensoma, gavumenti edh’ebitundu yaakuyambaku eby;obulamu, eby’emizaanho, omukago guno okugya mumaiso n’eby’obughangwa. Tuganwirwamu inho kulow’okutumbula eby’enfuna, emyaka kamala era buti bwetutongoiza eby’obughangwa, n’ebyenkulankulana enkolagana kyakutondagho ensuula ghagati ogh’amaghanga goombi. Eby’obusubuzi Mmande Nkazaluya (November) 02-08, 2020 AGAF’ENO, 11 Amaira ga gaali mwosi

myaka gibaire kamaa- Nga bakulembeirwamu ghano eby’amatano era adairekita, Migereko yakobye URC nga akoba ati emighendo la bukya nga entam- eyaliku minisita Daudi n’okubifulumya mu ighanga. ati babaire n’okusoomozebwa gyaibwe mikalamu, bula ya gaali mwosi Migereko, abasuubuzi bano Buno bughanguzi bwa okutambuza eby’amatano eby’maguzi biidha kutuukira nkani tuleeni mu bakoba bati entambula ya maanhi era twenda kasitooma okuva munsi ediiri ni ga mu biseera, era n’engudho EIdhindha ekoma kukozesebwa gali mwosi ekeikereza ebisale baife bategeere nga tuli isemyalo nga Mombasa edhibaire dhifa olw’ebimotoka oluvainhuma lwa gaali lwere by’entambula kyebaviire beetegefu okubatambuliza yebatoola eby’amaguzi ebizito ebibitaku dinaaba okufuuka ekifulukwa. Wabula bagyeyunira. ebyamatano byaibwe kamaala byaibwe. Yakobye ati mu tidikaafa mangu. olumalirira lwa gavumenti ’Ekitongole ekya gaali era n’ebizitogha,’’ Daudi bino mulimu ekitongole Era CEO gha bondi eno y’eighanga okuvaayo n’enkola mwosi mu Uganda ekya Migereko atya bweyakobye. eky’engudo okuyiiganhia eya Suppliers World Tom ey’ okwiza engulu entambula URC kyekikoze kya mpereza Era bweyabaire nga ebimotoka byebakozesa nga Kalumula yeena yakobye ati ya gali mwosi ekyali eky’ama- ya mughendo inho. Kireese abaagho ku mukolo babataaku eikanga ku buzito empereza eno yakuyambaku kolero, empereza yetubaire twetaaga ogwokutuusa eby’amatano bwebali n’okuvugira ku mukukendeeza omwiduzo abasuubuzi abaleeta era nga nuughirira okumala ebyasoose ghale ku Supliers ngudo. kuba gaali mwosi etwala eby’amatano byaibwe okuva entangama. Ekendeeza World mu Idhinda ghaali nga Wabula yaviireyo ebintu kamaala okusingaku enda gha Uganda mu Kenya. ku bisale eby’okwingiza isentebe ogh’olukiiko lwa b yaatendereza ekitongole kya entambula y’emotoka

Isentebe wa ekitogole ekyobulabuzi Eng Daudi Migereko nga atongoza gaali mwosi mu Suppliers World UCD

Bita Olusoga Mmande Nkazaluya (November) 02-08, 2020 AGAF’ENO, 13 Ebibuuzo eby’okwegezaamuku 1. a) Maliriza ensambodhino ghaifo. (obubunero 05) i. Atalimwino ……………………………… ii. Kiyinikibi …………………………………. iii. Obitaeghala ……………………………… iv. Ataidikiita …………………………………. v. Gwolikobera amaira ………………………

(b) Ensambo dhino ghaifo dhitwegeresaki? (obubunero 10) i. Gwaigulira okwota; n’akunhagaeziiko ii. Gwoghonia eigere; n’alikusambya. iii. Ab’amizia bangi ; bazimaya embwa. iv. waisonsole atafiire ; alwa y’atuuka ku kyengera. v. Bitambite; tiruba lugendo.

(c) Inhonhola amakulu ag’ebisoko bino ghaifo. (obubonero 05) i. Okusambisa emereebigere. ii. Okusimawuma. iii. Okuba ekitimuguunha. v. Kantono ajiire e kaliro .( mubiseera 4. Kola namba 1 (a) oba (b) mu kitundukino. iv. Okwekiika emberi. ebyabise) a) Ku mitwe egikughereibwa , londaku v. Okukuuma ensuku edh’ebigogo. mulala ogughandiike ku emboozi 2. a) Maliriza enfanaani odhino ghaifo (b) Ghandiika sentensi dhino mugulaama yabigambo ghagatigha 300 – 350 ( .(obubonero 05) omutuufu.(obubonero 05) obubonero 40). i. Mukanu oti …………………………… i. Omwano eno mulungi eno . ii. Mubi oti ……………………………… ii. Omusaadha guno balungi . i. Ghandiika emboozi kumaka amayondo. iii. Kikalangafu oti ……………………….. iii. Abasaadha gwidhye. ii. Olunaku lwotalyerabira munsi eno. iv. Mugumu oti iii. Ebintu ebiretera eisomero okwetebwa ……………………………………… Ovaagha. eirungi. v. Kubita mubwangu oti iv. Epikipiki alikuvuga omulenzi. iv. Engeri yebatyoboolamu eidembe …………………………….. ly’abaana. ( C ) Idhuzaamu ebigambo ebituufu (b) Ita ebikoiko bino ghaifo. (obubonero 05) ebitukaanira mu mabanga agalagiibwa ghaifo ( obubonero 05) (b) Ghandiika ngabwolagiirwa mu bigambo i. Kantulintuli amaiso munaana. 100 -150 . Londaku emitwe ebiri . ( ii. Aghazira Babirye , Kawuudha takukolera i. Erikopita erikubita ………………… obubonero 40 ) mulimo naire. kunhumba. iii. Bagalya bagalya . ii. Kasaadha ava ……………katale. i. Ghandiika ekighandiiko ekikugemaku iv. Ghansimaadhi ,ghagatimmere , iii. Baidha kumugherekeraku ng’omuntu. ghaigulumuliro. …………………….Idhindha. ii. Ghandiikira omukulu ow’eisomerolyo v. Saalaabingasaala , saala tagemasaala. iv. Recheal alikweya ………………luya. ebaluwa nga omusaba okukugha ekifo 3. a) Ghandiika sentensi dhino ghaifo nga v. Aviirire ……………….idhuuka kwisomerolye. odhiiza mubiseera nga bwolagiibwaku okwidhaghano. iii. Ghandiika ekirango kulunaku nkomerero yabulindhala. (obubonero 05) lw’ekidhaguzo ekigya okubaawo i. Omwana yaghandiika. (mubiseera (d) Mubuli sentensi gha eriina ery’aghalala kw’isomero lyaimwe ebyabuti) .(obubonero 05) iv. Wefaananirizeku eyesimbyegho ii. Yowaana yavuma bbaabba we .(mubiseera i. Nkoko , mbaati ,sekooko , n’obugiibwa. okukikirira abantu mu lukiiko ebyabita) ii. Menza ,situulu , desike ,nikabadha . olweighanga olukulu, oinongole abantu iii. Jowani yakubye omwana .(mubiseera iii. Lufaafa ,lumbugu , lubembe ni by’ogya okubakolera ghoobanga obisemu . ebiriidha) kafadhanga. iv. Omwana alambaire .(mubiseera iv. Nsaka ,nsuwa ,ni sigiri. ebyankabita) v. Miiko ,misumaali , bitiiyo n’obusolo. BIKANZE GHANO 14 AGAF’ENO, Mmande Nkazaluya (November) 02-08, 2020 Ebyemizaanho

Busoga United mu kisaawe Mutombora ayenda Busoga United ebaire kughangula bikopo iimu ya Vipers SC ebaire eperereza omukuumi tembonagho gha goolo Joel Mutakubwa abayambeku mu miti singa Fabien Mutombora yabalumwikeku. Ghabula incent Zziwa Bogere abaire ambusa yali wankizo nga baghangula omulundi ono yalwire yaikirizaganhia ni bakamaabe Tera endagano ya myaka esatu yaagitaku omukono. yeegaise ku amaiso ate ng’omupiira empaka dha copa coca Maroons FC ku ngweghulira, Akoba mbu cola mu 2017. Ayeikho Ghano gheyasinzire yategeza nti “ Byempangwire ndagano ya myaka tigya mu sitailo ye. Agho yamusomosa ku tiimu mbighangwire, bingi byenkayega aye mu myaka gino esatu Vebiri (2). Okuyuga okuli ku nga ndi n’okwebereramu. enkulu mu 2018 aye babaire nenda ebikopo tuyoole buyoole.” Busoga United n’obutamugha Omutendesi Charles Ayeikho bamusendeza luti oti kikere Mutombora gha myaka 22. Yeegaita ku Vipers Sports mipiira nekimughaliriza ali ku Maroons antegeera okuva lweyavaagho. Yazaanha Club mu 2018 ng’ava mu Lydia Ludic Académic FC eya ontambulamu. inho era ndi n’eisuubi nti nda emipiira ena (4) gyonka sizoni Burundi. “Nze nenda kukyanga kusamba.” egheire ng’ava kuntebe. Abayambyeku okughangula Super 8 cup ni Uganda kapiira kukisaaghe aye Zziwa ekitone kye pulimiya liigi mu myaka ebiri gy’amazegho. omutendesi Abbey Kikomeko akikuliiza ku Jinja SS ng’era Kitara olwingiire Supa Liigi ebulukwiime - titwidhie kudonda

uno gwabaire mulundi gwakubiri nga Kitara FC egezaaku okwidha mu Liigi ya Supa. Ogwasoka bakubwa tiimu ya Paidha Black Angeles e Lugogo mu 2018. Ghabula baakubye Kiboga Young/Mbale GHeroes goolo 1-0 kulw’okusatu ku FUFA Technical Center e Njeru. Batyo baaba nga basomoseibwa omulundi gwaibwe ogusooka era beeyunga ku UPDF FC ni MYDA FC mu liigi eya babinwera. Buti ghano pulezidenti ghaibwe Godfrey Bamwenda ghasinzire yakoba ati abababuusa amaiso banuune u ivu kuba tiyabaire nsobi okwidha mu liigi enkulu. “Titwidha kusalwaku. Ketwidye, titwilayo era tulin’osigala mu liigi.” “Tikiidha kuba kyangu aye ndi mumativu nti omusomesa ghaife Mark Twinamatisko ali n’obusobozi obusigaza tiimu ghaigulu.” Brian Mayanja neyatebye goolo eyababisisagho Ebyemizaanho Mmande Nkazaluya (November) 02-08, 2020 AGAF’ENO, 15 Fufa eghaire abakyala obukaire 735

uli tiimu y’abakyala Women Super Liigi (FWSL)’’ esamba omupiira baakufuna obukaire ana (40) ogwebigere buli tiimu. Abasambira mu yakufuna ensako kibindha eky’okubiri ekya Bokuva mu kibiina ekirungamya ‘’FUFA Women Elite Liigi omuzaanho gw’omupiira (FWEL)’’ baakafuna kavu gha mu Uganda ekya FUFA. bukaire ikumi nabutaanu (15) kakugabibwa okutandiika ono era yaghereiza kusikiriza abakazi b’enhigire Ensako enho yakubayambaku buli tiimu olwo aba mu liigi olw’okutaanu nga 30 omwezi sente edikununkiriza mu mupiira, okutumbula okweidhabulula mukasera edh’ebiketezo bafune busatu ogweikumi era buli kiraabu mu kawumbi akalala omutindo gwa liigi ni tiimu kano aka COVID-19 (3) buli kirabu. Mu mupiira ya kukafunira ku mukandala n’obukaire lunaana n’ataanu. deighanga taaku ni mukukuba n’okwetegekera sizoni ogw’omumukyanga buli tiimu gwayo ogwa banka. Ghabula FUFA ekoba eti empenda edhinaayambaku eidha. Abavuganhia mu ya kubukaayo n’akakaire. FIFA n’eghomye empiiya edh’asigairegho omupiira ogw’abakazi liigi ey’okuntwiko ‘’FUFA Akabbola kano omutwe mu kaghefube dhakukozesebwa mu okwingiza sente.

Ebimeeza bya Peace Proscovia Kyampiyoni Liigi Ekibinja A Tiimu P W D L GD PTs Kafulu gh’omupiira Bayern 1 1 0 0 4 3 Lokomotiv 1 0 1 0 0 1 Salzburg 1 0 1 0 0 1 ogwengalo tiimu ya A.Madrid 1 0 0 1 -4 0 Ekibinja B Tiimu P W D L GD PTs australia emwongeire Shakhtar 1 1 0 0 1 3 M’gladbach 1 o 1 o o 1 Inter Milan 1 0 1 0 0 1 R.Madrid 1 0 0 1 -1 0 endagaano Ekibinja C afulu mu kukyanga omupiira gwa netball era nga ni Tiimu P W D L GD PTs kaputeni gheighanga Uganda - Peace Proscovia ali Man.City 1 1 0 0 2 3 kumudigido namasanhu mereere. Amasanhu gaiririire Olympiacos 1 1 0 0 1 3 tiimu ye eya Sunshine Coast Lightning okuva mu Marseille 1 0 0 1 -1 0 KAustralia okumwongera endagaano yamwaka mulamba paka 2021. FC Porto 1 0 0 1 -2 0 Oluvainhuma olw’okugjmusimba nga nekinkumu agunieku, Peace yakobye ati “ndi musanhufu inho era kyakitibwa eri nze okughebwa Ekibinja D omwaka ogundi mulamba. Okuzhanhiraku ghano ku Sunshine Coast Tiimu P W D L GD PTs kimpaire omukisa okwega ebintu bingi nokutumbula ekitone kyange.” Atalanta 1 1 0 0 4 3 “Ndi gha mukisa okuzaanhira mu tiimu enenda eti era zeena nda Liverpool 1 1 0 0 1 3 kubagha kyebansubiramu.” Ajax 1 0 0 1 -1 0 Midtylland 1 0 0 1 -4 0 Omukyala ono ogh’emyaka 30 omutindo gwe gubaire gusebengereire Ekibinja E ghabula omutendesi Kylee Byrne asuubira ati buli kintu kiidha kutereera. Tiimu P W D L GD PTs Krasnodar 1 0 1 0 0 1 Peace Proscovia yabeegaitaku mu 2018 ng’ava mu Loughborough Rennes 1 0 1 0 0 1 Lighting eya Bungereza. Goolo 134 deyabatebeire bwebabaire Chelsea 1 0 1 0 0 1 bamalira mu kifo ekyokusatu sizoni egheire. Sevilla 1 0 1 0 0 1 Ebyemizaanho Afcon, Mckinstry ayingwire tiimu enkakali

ganda yakwambalagana ni South Sudan ghagati gh’enaku edhomwezi nga 9 ni 17 mu Novemba mu kusunsulamu abanakuba mu mpaka da Africa Cup 2021. UOkwetegekera olutabaalo luno kuja mumaiso era omutendesi gha Uganda Johnathan Mckinstry yatemiiza ira kubasambi be abagukyangira ebunayira. Kubano kuliku ba golokiipa 2, abazibizi 6, abaghughitani 4 nabayiizi b’amagoolo 8.

Banamukisa mukaaga kwaabo abasambira kubutaka naabaja okwongerwa mu kibinja kino oluvainhuma lw’okwekenezebwa.

Abagemi b’egoolo: Dennis Onyango (Mamelodi Sundowns, South Africa), Magoola (Al Hilal Omdruman, Sudan) Elvis Bwomono Okello omuzibizi Abazibizi: (Ostersunds FK, Sweden), Nicolas asabira mu Wakiro Wadada (Azam FC, Tanzania), Timothy Denis Awany ttimu ya (Sport Club Ironi Ashdod, Israel), (TP Mazembe, Southend mu Democratic Republic of Congo), Alex Kakuba (CD Cova Piedade, Bungereza Portugal), Elvis Bwomono (Southend United, England) omu kubazanyi bebayise ku ttimu ye gwanga Abaghughutani: Allan Kyambadde (El Gouna, Egypt), Allan Okello (Paradou, Denis Onyanga Algeria), golokiipa wa Uganda Cranes Michael Azira (Chicago Fire, USA), (Misr Lel Makasa, Egypt)

Àbateebi: (, Turkey), William Kizito Luwagga (Hapoel, Israel), Uche Ikpeazu (Wycombe Wanderers, England), Edirisa Lubega (Paide Linnameeskond, Estonia),

Derrick Nsibambi (Smouha, Egypt), Emmanuel Arnold Okwi (Ittihad Alexandria, Egypt), Alexis Bbakka (UMEA, Sweden), Fahad Bayo (Ironi Ashdod, Israel)

Published by Manifesto Publications Limited P. O Box 29134 Kampala