Nakon Potresa Okrivio Je Građane Da Ne Održavaju Svoje Nekretnine, A

#1076 Samostalni srpski tjednik

Petak 31/07/2020 10 kn/100 din/1.20 € 3120

Kad naš grad tone Nakon potresa okrivio je građane da ne održavaju svoje nekretnine, a nakon kolapsa gradske odvodnje izjavio da su poplavu u stanovima imali zato što su ‘radili po sistemu sam svoj majstor’. Milan Bandić se sve više politički utapa str. 2. Novosti Tjednik za racionalnu manjinu piše 2 #1076, petak, 31. srpnja 2020. Milorad Krstulović RABLJENA SEDMICA

Za posljedice potresa i Ni u Osijeku nezavisni Ivica Vrkić ne kani predsjednik, istodobno, covid−19 uspoređu- poplave Zagrepčani su si, prema gradonačelniku, opet na izbore, u Splitu hdz, navodno, traži je s karijesom i zaziva uvođenje izvanrednog sami krivi (Foto: Slavko zamjenu Andri Krstuloviću Opari, a s stanja. No neovisno o stavu vrijednog nei- Midžor/pixsell) Bandićem nitko neće, potrošio je silnu zali- menovanog izvora, Ustavni je sud suočen hu političkih savezništava i s njim u ovom s tridesetak ustavnih tužbi građana zbog času nitko ne želi. E sad, ono ozbiljnije pi- odluka Stožera civilne zaštite, o čemu će, tanje je tko će umjesto njih. Zasad se najoz- najavio je njegov predsjednik Miroslav Še- biljnijim kandidatom čini Tomislav Toma- parović, odlučivati ‘odmah nakon povratka šević u Zagrebu, a njegove će šanse dobrim s godišnjih odmora’, jer sve prije toga bilo dijelom ovisiti o spremnosti lijeve političke bi prebrzo. To nije rekao Šeparović, nego scene da stane iza njega. No to je ionako bu- zaključujemo mi. duća politička tema, a ovdje smo samo odlu- čili kratko informirati o tome kako će veliki Hrebak gradovi dobiti nove čelne ljude. Dobar povod za prozivanje stožera bio je Bandić s kvalitetnim upravljanjem gradom, koliko Predsjednik i slučaj Darija Hrebaka, gradonačelnika s izraženom gradonačelnikovom potrebom Bjelovara te hsls-ova čelnika i zastupni- Sve aktualne zagrebačke priče počinju i za- za samopromocijom. Dogodine su lokalni iz- Dok se metropola obnavlja i ne obnavlja, dok ka. On je izašao iz samoizolacije, otišao vršavaju s Milanom Bandićem, još uvijek bori, bit će zanimljivo vidjeti jesu li iskustva traju nagađanja o novim gradonačelnicima, na testiranje, a Krunoslav Capak, ravna- gradonačelnikom. ‘Zato što su građani radili neuspješne borbe s posljedicama poplave država pluta u polulegalnom stanju. Činje- po sistemu sam svoj majstor imali su popla- i potresa, udružena sa svim ostalim što su nica je da predsjednik Zoran Milanović vu u svojim stanovima’, zaključio je ovih proživjeli u njegovu mandatu, Zagrepča- skreće pažnju da je ponašanje Stožera ci- dana. Kao što su već zapazili novinari, slične nima dovoljni da ga pošalju u političku mi- vilne zaštite, vrhovne vlasti u Hrvata, na je riječi izgovorio i prije četiri mjeseca, kada rovinu. Ili će još jednom odigrati na krivu rubu legalnosti. Znamo već to, ali sada je je metropolu zadesio gadan potres. Samo kartu. Tj. na Milana Bandića. Jednu od lošijih aktualizirano. Milanović je nekidan u pro- što su Zagrepčani tada, po gradonačelni- političkih karata u Hrvata. gramu N1 televizije zapazio da je ovo prvi kovim riječima, bili krivi jer ne održavaju put ‘da ovako nešto gledamo... Otpočetka go- svoje nekretnine. Premda ga nije mudro Blagus vorim da je ovo situacija koja se pretvorila u podcijeniti, Bandić se čini politički gotov. izvanredno stanje, živimo u njemu, a nismo Konačno. Propali su mu dealovi s hdz-om, iz Kad smo već kod poplave, jednog od njezi- to uskladili s Ustavom. Kad bi se to učinilo, sdp-a je odavno izletio, a ni građani, kako se nih junaka Tihomira Blagusa privela je ne vidim ulogu predsjednika, nego Vlade i čini, nisu oduševljeni njegovom mahnitom policija. Blagus je, javljaju mediji, provalio energijom utrošenom na poziranje i fontane u zgradu Hrvatskih voda i podigao branu, Živimo u izvanrednom stanju, a nismo to uskladili s umjesto na rješavanje konkretnih problema. nakon čega je bujica prestala divljati po Tr- Ustavom – Zoran Milanović Nećemo nagađati, ali ne bismo se kladili na nju. No zaposleni u resoru ministra Davora (Foto: Sanjin Strukić/pixsell) dugu političku budućnost prvog među Za- Božinovića očito gledaju drugačije na Bla- grepčanima. gusov čin, pa su ga priveli. Točnije, iritiralo Održavanje tanke većine u eri korone – Dario Kako bilo, u ovom je času Zagreb tema ih je što ih je snimao dok su provodili očevid Hrebak (Foto: Patrik zbog posljedica potresa i poplave. Kvali- u zgradi Hrvatskih voda. Njega je očito iriti- Macek/pixsell) tetna obnova porušenog nije počela, jer je ralo što je bio prisiljen raditi posao državnih i hdz pričekao da prođu izbori, pa tek sada lokalnih vlasti, no, kao što znamo, policijska telj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, ozbiljno krenuo s procedurom donošenja iritiranost je najopasnija. potpisao mu je mišljenje kojim mu je do- zakona o obnovi. A on je, u međuvremenu, pušten dolazak na konstituiranje Sabora. postao tema žestoke ideološke rasprave – o Gradonačelnici Gdje je, u skladu s povlaštenim statusom, tome kako i kome treba pomoći. Te treba li glasao na novu Vladu. Bit će ovo zanimljiv uopće pomagati. Priča se i o poplavi, pod- Ako je vjerovati u upućenost prijestolničkih mandat, održavanje tanke većine u eri ko- sjeća se da je glavni sustav odvodnje zagre- glasila, dogodine bi na lokalnim izborima rone čini se ogromnim izazovom. A kako bačkog centra izgrađen na prijelazu iz 18. u moralo biti većih promjena. U Rijeci se du- ionako nemamo neku tradiciju ravnoprav- 19. stoljeće. O tome koliko se grad od tada gogodišnji gradonačelnik Vojko Obersnel nosti građana, suradnje poput ove dueta širio ne treba vjerojatno govoriti ni ljudima više ne namjerava kandidirati, a upitno je Hrebak & Capak nikoga, zapravo, neće koji nikad nisu vidjeli Zagreb. Dva stoljeća ima li njegov sdp dovoljno jaku zamjenu. uzrujavati. Kako se to lijepo veli – znamo grad je rastao, razvijao se, bubrio, a sustav gdje živimo. odvodnje ostajao je isti. Stručnjaci ukazuju Sabora... Nije normalno da grupa ljudi koja i na dotrajalost cijevi, nekontroliranu urba- nije birana od naroda određuje koliko ljudi Savjetnici nizaciju, mješoviti sustav odvodnje u kojem smije biti na svadbi. Ja sam za to da idemo u su udružene oborinske i otpadne vode, loše inicijalnu odluku dvotrećinskom većinom. Damir Krstičević nije znao ili nije htio crpne pumpe zbog kojih poplave stvaraju Vlada treba punomoć za to koliko će ljudi valjano ispuniti imovinsku karticu, dobio je problem na istim lokacijama kao i prije 50 biti na svadbi, ja bih im dao da mogu. Kome dva stana kao branitelj, pozdravljao je ratnog godina. O lošoj infrastrukturi danas se ne se građani mogu žaliti na rješenje o samoi- zločinca Mirka Norca i... eno ga u timu bi govorilo da se Zagrebom proteklih deset- zolaciji? To morate pitati pravne stručnjake, Andreja Plenkovića. Krstičević i Mate ljeća upravljalo kao ozbiljnim gradom. No ali u principu nikome’. Granić su mu savjetnici-volonteri, dok će vodio ga je i vodi ga populist kojem je iznad Iz Vlade su, očekivano, minorizirali zna- mu akademik Zvonko Kusić biti posebni svih gradskih problema stvaranje predodžbe čaj njegovih opaski, uobičajeni neimenova- savjetnik za društvena pitanja. Proslavio se o sebi kao samoprijegornom borcu za grad, ni izvor zapazio je kako je neuobičajeno da faktičkom legalizacijom ustaškog pozdrava, čovjeku koji ne spava da bi građani imali šteta je izgubiti takvog čovjeka. A ‘Glas Kon- miran san. Sada se vidi da Bandićev manjak Što je napravio, napravio cila’ preuzelo je novo uredništvo. Bit ćemo je – Vojko Obersnel (Foto: slobodnog vremena nema neke osobite veze Goran Kovačić/pixsell) skeptični dok se ne pokaže drugačije.

Zamjenice glavnog Kolumnisti Tena Erceg, Milan Gavrović, Tajnica redakcije Štampa Tiskara ‘Zagreb’, Zagreb Samostalni Tiraža 6500 IMPRESSUM urednika Marinko Čulić, Boris Dragan Grozdanić, Vedrana Bibić Tamara Opačić Dežulović, Viktor Ivančić, Tomislav Jakić, Mirna Jasić Grafički urednici Godina xXI / Zagreb | petak, 31/07/2020 srpski tjednik Novosti su financirane Izdavač i Andrea Radak Sinan Gudžević, Gašić, Nenad Jovanović, Ivica Družak, sredstvima Savjeta za Srpsko narodno vijeće Izvršni urednici Boris Rašeta Vladimir Jurišić, Davor Darko Matošević nacionalne manjine Vlade Republike Hrvatske. Za izdavača Goran Borković (Portal Redakcija Konjikušić, Saša Kosanović, Dizajn Novosti), Petar Glodić Paulina Arbutina, Anja Kožul, Igor Lasić, Parabureau / Igor Dragana Jeckov (Kronika), Boris Postnikov Mašenjka Bačić, Jerko Bojan Munjin, Srećko Pulig, Stanišljević & Damir Redakcija i Aneta Vladimirov (Kultura) Bakotin, Dragana Bošnjak, Hrvoje Šimičević, Alem Bralić, Nikola Đurek Gajeva 7, 10 000 Zagreb ilustracija naslovnice t/f 01/4811 198, 4811 281 Glavni urednik Redaktorica Darija Milan Cimeša, Zoran Ćurin (ilustrator) i Borivoj [email protected] #1076 Nikola Bajto Mažuran-Bučević Daskalović, Ivica Đikić, Dovniković (karikaturist) Alem Ćurin www.portalnovosti.com Novosti Tjednik za racionalnu manjinu 3 kolumna #1076, petak, 31. srpnja 2020.

ARITMETIKA POLITIKE Deformirane reforme

h, reforme, reforme. Nema u hrvatskom političkom bogoštov- lju riječi koja se upotrebljava češće od nje, počevši od dokazanih neoliberala do navodne ljevice. Ali nitko od njih nikada nije stavio Ena papir barem nekoliko suvislih rečenica koje bi objasnile što te navodno čudotvorne reforme dođavola znače. Neki su napravili i prava mala čudesa u politici pozivajući se na tu presvetu riječ, ali čak ni čuvari tog bo- gotvornog pečata nisu htjeli odati u čemu je zapravo štos. Zato si morao čitati između redaka, što, srećom, nije bilo osobito teško. Da, naši reformisti žele neki drukčiji kapi- Piše Marinko Čulić talizam, u kojem će se država povući na zadnje linije obrane svojih interesa, a navodno spasonosno privatno poduzetništvo dobit federalist Miroslav Škoro, spomenutih Ministar financija Zdravko Marić i premijer Andrej će zraka koji mu, kao, nedostaje. Tu su za- dvadesetak milijardi sigurno bi se istopilo Plenković (Foto: Patrik Hrvatska je uz govornicima takvih tvrdnji pale kao zrele barem na polovicu). E, ali sada imaš jedan Macek/pixsell) kruške u krilo najave da se bat povlači iz paradoks koji je nemoguće zaobići. Ako je dobar honorar istarske duhanske industrije, a Meggle iz Hrvatska pomogla uz pristojan honorar idući naniže socijalnom skalom one kopne slavonske mljekarske prerade. Oni su, na- evropskim federalistima da napokon počnu ili čak sasvim nestaju. pritekla u pomoć ravno, proglašeni žrtvama tobožnje porezne micati štetočinski austerity s tla eu-a, kod To je nešto kao socijalni darvinizam ugra- represije, malone poreznog totalitarizma kuće kao da je zaustavila sve satove. Škrtački đen u temelje države, a time već zalazimo u vodećim evropskim hrvatske države, ali se nitko ne pita kako austerity i dalje ostaje dio službene politike, područje samoproždirućeg kapitalizma, kao te i druge bjelosvjetske zvijezde današnjeg čak zakovan u doktrinarne zvijezde otprili- što je samoproždiruća i ova kuknjava oko zemljama da se kapitalizma izdržavaju u drugim zemljama, ke kao katolička religija ili domovinski rat. odlaska Megglea i bat-a, uz obavezno leleka- pogotovo onim skandinavskim, u kojima Što je zapravo taj nesretni austerity dobro se nje da je to dokaz ‘antipoduzetničke klime’, napokon otarase je taj porezni ‘totalitarizam’ još i puno veći. zna iz nedavne evropske prošlosti, to je odbi- koju navodno dokazuje bodljikava žica koja Tu je mjesto da se udjene jedan slatki janje bogatog evropskog sjevera da pomogne se raznim birokratskim barijerama postavlja štetne politike detaljčić. Hrvatska uopće ne spada u te po- siromašnijem jugu da izađe iz krize, čemu je pred strane investitore. Evo, nudim stranice rezno grabežljive, skupe države, naprotiv, glavni ton davala Njemačka, pa sada od toga ovih novina da se jave svi strani investitori radikalne štednje, prema meni dostupnim evropskim statisti- ipak oprezno odustaje, ali se tu ubacio glavni koji su preuzeli hrvatsku energetsku, ban- kama smjestila se negdje u sredinu. Dakle, današnji evropski ‘škrtac’, Nizozemska. Ona karsku, farmaceutsku, medijsku, turističku ali taj je austerity, ima jeftinijih, ali ima i skupljih, a vidi vraga, jeste veliki uplatitelj u evropski budžet, ali i druge industrije da nas obavijeste o tim ba- među njima je debeli prstohvat najbogati- je istodobno, iako relativno mala, i najveći rijerama. Neće se javiti nitko jer tih barijera vidi vraga, kod kuće jih zemalja Evropske unije. Kako sada to? izvoznik poslije Njemačke u ostale zemlje jednostavno nije bilo, naprotiv, spomenuti Nisam ekonomist nego politolog, ali lako eu-a, a to sigurno ne bi radila da joj se ne su se investitori u hrvatsku ekonomiju uvu- ostavila na snazi mi je zbrojiti dva i dva, a moralo bi biti lako isplati. Ili, malo drukčije rečeno, ne bi radila kli lako kao u mekani kravlji sir, otprilike i svima drugima. Te bogate i budžetski za- kada bi relativno siromašni jug iskorištavao onakav kakav u hrvatskim trgovinama nudi, htjevne zemlje ne ubiru poreze zato da bi bogati sjever, dok sada, sasvim suprotno, sje- ili je dosad nudio, razmaženi Meggle. Ovo njima punile vanjske i unutrašnje zašivene ver iskorištava jug. nije kraj priče, čelična metla radikalne šted- džepove (sjetite se primjera nekih tamoš- nje mete i drugdje gdje ne bi smjela. Ima, do- njih ministara koji su morali posramljeno ada to preslikate na Hrvatsku, duše, izuzetaka. Navodno pijano rastrošno otići zbog obične čokoladice kupljene o dr- dobivate isto. Ovdje imućni zdravstvo trenutno je na poštedi zbog više žavnom trošku), nego zato da se taj novac slojevi i njihovi politički i nego očitih razloga vezanih uz koronavirus. tzv. socijalnim transferima vrati u džepove medijski propagatori uporno Ali zato dodatno fasuje lokalna samouprava, građana, koji time postaju platežno sposob- tvrde da ti imućniji uzdrža- kojoj slijedom najavljenih poreznih reformi niji kupovati ono što se proizvede u njiho- vaju, čak ‘hrane’ slojeve ispod sebe, iako ne predstoji značajno smanjenje budžetskih vim zemljama, što znači da postaju ugrađeni Kmoraš biti nikakav marksist nego naprosto isplata, ali se nju i dalje smatra parazitom motor privrednog napredovanja svojih na- s dovoljno zrna soli u glavi da shvatiš kako je koji treba srezati. Ne, doduše, županije, jer vodno preskupih zemalja. To su, uostalom, upravo obratno. Oni ispod hrane one iznad, su one utvrde hdz-a, a ni sdp nije za to zbog morale preko volje priznati i neke vodeće iz jednostavnog razloga što jedini stvaraju koalicijskog partnera ids-a. No zato će dobiti financijske institucije sadašnjeg kapitali- novu vrijednost i, ako nema nekakvih re- po repu općine ako se nisu u stanju samofi- stičkog svijeta, čime su priznale da je dosa- volucionarnih prevrata, pristaju da se dio te nancirati, jer ih je, kao, previše. dašnja politika famozne radikalne štednje nove vrijednosti prelije u džepove njihovih Da, duplo ih je više nego u Sloveniji, ali (austerity) doživjela kolaps. Pa se tragom poslodavaca. To je maksimalno pojednostav- i Hrvatska je duplo veća zemlja, pa se vidi toga ovih dana u Bruxellesu prvi put i javila ljena i ujedno maksimalno točna definicija da je i to zapravo nategnuto histeriziranje. ideja zajedničkog fonda solidarnosti, istina kapitalizma, koja je oduvijek vrijedila, a je- Osim toga, namjerno se prelazi preko toga mukotrpno i s još neizvjesnom perspekti- dino novo je to da se i unutar kapitalističkog da općine služe nekakvim vražjim životnim vom na što će to izaći. tabora počinje u najnovije doba shvaćati da potrebama građana, pa bi ubuduće ionako Sada, međutim, slijedi još jedan zgodan nešto s njom nije u redu. Nije u redu to da odbačeni Ličani, Slavonci ili otočani morali detaljčić. Hrvatska podržava spomenuti teret očito zakonomjernih kapitalističkih putovati možda i stotinjak kilometara do fond, što je razumljivo jer joj se odande smi- kriza snose samo siromašniji, dok one boga- prve preostale općine za nekakav gruntov- ješi lijepih dvadesetak milijardi eura, a usto tije jedva dotiče, zbog čega se u sve većem ni izvadak ili čak za potvrdu o cijepljenu sigurno i zbog briselskog miljenika Andreja broju zemalja uvodi tzv. progresivno opore- psa. Pa dobar vam put, pseći podanici, dok Plenkovića, koji se kao desnocentristički zivanje imućnih. Ali ne i u Hrvatskoj. Ovdje se budete drndali malobrojnim preostalim federalist pridružio struji u eu-u koja napo- je već uhodano, a najave govore da će se ta autobusnim i još malobrojnijim željeznič- kon počinje dominirati (da je na nedavnim deformirana reforma i nastaviti, da porezne kim linijama, pokušajte se sjetiti koga ste hrvatskim izborima pobijedio desni kon- olakšice uživaju najviše oni imućniji, dok zaokružili na nedavnim izborima. ■ Novosti Traju dogovori oko sudjelovanja piše Jerko Bakotin Tjednik za racionalnu manjinu potpredsjednika Vlade Borisa Miloševića na 4 Politika #1076, petak, 31. srpnja 2020. obilježavanju 25. obljetnice operacije ‘Oluja’

približavanjem 25. obljetnice ‘Oluje’ rastu pritisci na čelnike srpske zajednice da prvi put sudjeluju na obilježavanju u Kninu, unatoč tome što hrvatske vlasti nikada nisu pokazale spremnost da se suoče Ss naličjem ratne pobjede, tijekom i nakon koje su pobijene stotine civila, spaljene ti- suće kuća, a približno dvjesto tisuća građana Smirivanje srpske nacionalnosti je prognano i izbjeglo pred Hrvatskom vojskom. Za navedeno ni u Hrvatskoj ni u Haagu nikada nije kažnjen nitko važan – ili jedva tko uopće – dok u javnosti uglavnom ne postoji svijest o žr- tvama i uništenju srpske zajednice, štoviše, odlazak Srba čak se i proslavlja. Premda je još Stjepan Mesić kao predsjednik govorio o nespornosti zločina za vrijeme i nakon ‘Olu- ‘Oluje’ je’, a njegov nasljednik Ivo Josipović 2010. otkrio spomen-obilježje pobijenim civilima u selu Varivode, narednih se godina sve sve- Odluka o prvom dolasku u Knin na obilje- lo na neuvjerljive prigodne izjave državnih predstavnika i protokolarne geste nižeran- giranih dužnosnika. Kao izaslanik predsjed- žavanje ‘Oluje’ za čelnike srpske zajednice nice Kolinde Grabar-Kitarović, Nikica Valentić je 2016. bio na komemoraciji u Va- rivodama i Gošiću, dok je predsjednica više nije jednostavna. ‘Kada sam rekao da se za puta tijekom mandata izražavala žaljenje zbog srpskih žrtava. Međutim, nakon što je Jadranka Kosor krajem 2011. otišla s čela to moraju stvoriti pretpostavke, htio sam hdz-a u čijoj je dotadašnjoj vladi bio sdss- ov Slobodan Uzelac, nakon što su 2012. u Haagu oslobođeni generali Ante Gotovina naglasiti da bi bilo dobro da se spomenu i Mladen Markač, nakon što je predsjednik hdz-a postao Tomislav Karamarko te nakon šatoraške revolucije, Hrvatskom žrtve i da ne bude poruka mržnje kao što se ponovno raširio duh šovinizma. Žalilo se što i Vukovar nije oslobođen ratom, na ulicama se masovno izvikivao ustaški posu ‘nismo dovršili posao’ i slične. Ne radi zdrav. sdp-ova vlada ‘Oluju’ je 2015. obilje- žila vojnom paradom i duhom trijumfalizma, militarizma i isključivosti. Naredne 2016. sa se o uvjetovanju, nego dogovoru da ne ču- službene govornice u Kninu ‘predstavnik branitelja’ pukovnik Ivica Glavota ovako je govorio: ‘Ispričavam se svima kojima ni- jemo ratne poruke i poruke bez empatije’, smo bili u stanju pomoći od srbočetničkih hordi. Najviše se ispričavam tebi narode, jer nismo dovršili posao do kraja, pa sad moraš kaže Boris Milošević Boris Milošević i Milorad Pupovac (Foto: Emica Elvedji/Pixsell) trpjeti ovakva sranja u vlastitoj domovini.’ Opća klima u društvu jasno je poručivala: u Hrvatskoj nema mjesta sjećanju na srpske žrtve i egzodus, a možda je upitno i do kada će se trpjeti i same preostale Srbe. U tom je kontekstu razumljivo da odluka o prvom dolasku (jer Uzelac unatoč nekim medijskim tvrdnjama nije bio takvom prigodom u Kninu) na obilježavanje Olu- je za čelnike srpske zajednice nije nimalo laka. Neizravne su pozive proteklih dana putem medija upućivali i premijer Andrej Plenković, i hdz-ovac Davor Ivo Stier, i predsjednik države Zoran Milanović. Ek- stremno desna oporba oličena u Miroslavu Škori i Zlatku Hasanbegoviću smatra da u Kninu ‘treba biti cijela vlada’, što je skoro zahtjev za privođenjem srpskih predstavnika. Rečeni su pozivi i pritisci u prvom redu usmjereni prema potpredsjedniku Vlade za društvene djelatnosti i ljudska prava Borisu Miloševiću. Gostujući u utorak na N1 televiziji, Milošević je istaknuo da razgovori o dolasku u Knin još uvijek traju te da će sdss odluku donijeti najkasnije početkom idućeg tjedna, ali i da hdz i sdss razgovaraju ‘otvoreno, na način na koji nikada do sada nismo razgovarali’. U medijima se nagađa da bi kao protu-gestu za dolazak u Knin izaslanik Vlade ili netko od ministara mogao otići na komemoraciju srpskim civilima pobijenim u Gruborima, a sam Plenković je rekao da se ‘razgovara o mogućnosti obilježavanja srpskih stradanja’. Milošević tvrdi da u sdss-u eventualni dolazak u Knin ne uvjetuju takvom protu-gestom. — Kada sam rekao da se za dolazak u Knin moraju stvoriti pretpostavke, htio sam na- Novosti Tjednik za racionalnu manjinu 5 Politika #1076, petak, 31. srpnja 2020.

glasiti da bi bilo dobro da se spomenu žrtve i Kninska tvrđava – obilježavanje ‘Oluje’ 2018. da ne bude poruka mržnje kao što su ‘nismo godine (Foto: Hrvoje dovršili posao’ i slične koje su se mogle čuti Jelavić/Pixsell) sa govornice. Ne radi se o uvjetovanju, nego dogovoru da ne čujemo ratne poruke i poru- sudovima u Hrvatskoj ni u Haagu nije do- ke bez empatije – kaže Milošević za Novosti. bio sudski epilog u vidu osuđujuće presude. U spomenutom je televizijskom inter- Zbog zavjere šutnje naime nije progovorio vjuu naglasio da, uza punu svijest o tome nitko od svjedoka smaknuća i paljenja kuća. da je ‘Olujom’ uspostavljen ustavno-pravni U Gruborima danas ne živi nitko. Eventual- poredak i o značaju te akcije za Hrvatsku, no bi predstavnik Vlade mogao sudjelovati u ne može zaboraviti ubijene civile i zapalje- komemoriranju žrtava u Varivodama i Goši- ne kuće, egzodus i ljude čiji je povratak op- ću gdje mještani organiziraju komemoracije struiran te da to sjećanje čini dio njegovog krajem rujna – dodaje Teršelič. identiteta i osjećaja većine hrvatskih Srba. Ističe da je upitno bi li se to moglo oka- ‘Bilo moj odlazak, bilo neodlazak u Knin za rakterizirati kao napredak, s obzirom da su mnoge će značiti pogrešku. Za mene i za ve- 2010. u Varivodama bili prisutni Josipović i ćinu Srba ‘Oluja’ je teško pitanje i traumatič- ministar Radovan Fuchs. no iskustvo. Ako odem, to će biti s iskrenom — Pitanje je hoće li organizatori uopće zvati namjerom poboljšanja atmosfere u društvu, predstavnike Vladinih institucija, jer neko- položaja srpske zajednice i položaja svih koji liko godina unatrag zbog porasta govora mr- žele pomirenje i dijalog’, istaknuo je. Milo- žnje i isključivosti, posebice prema Srbima, šević smatra da ‘ova vlada i parlamentarna to nisu činili. No svakako bi mogli govoriti većina mogu jamčiti smanjenje tenzija i po- o vrlo važnom pomaku kad bi na komemo- djela’, dok su dosadašnji narativi oko 5. kolo- raciju došao premijer Andrej Plenković voza težili razdvajanju društva. Suzdržano je – kaže Teršelič. komentirao Milanovićevu izjavu da je pitanje ‘hoće li kolege iz sdss-a imati želudac za ovoreći o sjećanju na rat dolazak u Knin’. Predsjednik države je rekao u Hrvatskoj, povjesničar sa i da na ‘Oluju’ Hrvatska može biti ponosna zagrebačkog Filozofskog fa- svjesni da su razdvojena kolektivna sjeća- unatoč ‘pogrešakama kojih smo svjesni i za kulteta Branimir Janković nja Hrvata i Srba u Hrvatskoj dugoročno Radu na koje je plaćena cijena’. Nije jasno na kakvu ističe da je ono rascijepljeno neodrživa. U prilog njihovom pomirenju, cijenu Milanović misli, s obzirom na sudsku ‘između trijumfa i traume, pobjede i gubitka. ističe, ide to što su u javnosti i dalje prisut- dijaloškom praksu i službeno sjećanje u Hrvatskoj. Mi- GSlužbeno komemoriranje Vukovara prolazi na sva pitanja oko ‘Oluje’ – od pitanja njene lošević je rekao da ‘izjave predsjednika nisu u znaku traume, a ‘Oluje’ u znaku trijumfa. legitimnosti i preduvjeta za okončanje rata, sjećanju ne pomogle situaciji’, no da on ima želudac za U pravilu je praćeno antagonističkom poli- preko odlaska i povratka Srba, ratnih zločina svaku vrstu geste koja bi poboljšala atmosfe- tikom povijesti koja ne uzima u obzir isku- nad srpskim civilima i haških presuda, do doprinosi ni ru u društvu. Od gesti je, istaknuo je, važnije stvo Srba u Hrvatskoj, za koje je pak ‘Oluja’ komemoriranja i hrvatskih i srpskih žrtava raditi na dijalogu, pomirenju i pravdi za sve traumatično mjesto pamćenja.’ 1991. i 1995. trijumfalistička žrtve bez obzira na nacionalnost. — Imamo dva razdvojena i međusobno su- — Postoje određeni temelji na kojima se — Bilo bi dobro da stvaramo zajedničke nara- protstavljena kolektivna sjećanja te bismo može graditi. Gledajući višedesetljetni proslava ‘Oluje’, tive, da obilježavanjima ne slavimo rat, nego trebali raditi na dijaloškom, odnosno za- rad na pomirenju Njemačke i Francuske ili mir, i da obilježavanja iskazuju empatiju za jedničkom sjećanju. Jedna od spona od koje iznimne teškoće u Sjevernoj Irskoj, ne treba ali ni traumatsko pobijeđene. Od toga smo sigurno daleko, a možemo krenuti jest ta da smo zbog rata i imati iluzija koliko je tu posla za svaku novu kada ćemo to doživjeti… možda ne tako brzo tolikih žrtava, kao i odlaska sugrađana srp- generaciju. Treba početi, odnosno nastaviti obilježavanje na – zaključio je za Novosti. ske nacionalnosti, zapravo svi na gubitku raditi na tome. Svaki je iskorak dobrodošao. Predsjednik sdss-a Milorad Pupovac – kaže Janković. Kod nas su i mali koraci velike pobjede – za- način na koji se kaže da medijski ili politički pritisci da se Međutim, u postjugoslavenskim druš- ključuje povjesničar. netko od predstavnika Srba pojavi u Kninu tvima postoje političke i društvene snage Govoreći o konkretnim koracima, Teršelič to čini u Srbiji, ‘radi pojavljivanja’ nisu produktivni. kojima suočavanje s prošlošću ne samo da ističe kako bi vlasti za početak mogle usvoji- — Takvi su pritisci daleko od neophodne svi- nije u interesu, nego za vlastite kratkoročne ti dopune Zakona o zaštiti vojnih i civilnih smatra povjesničar jesti o tome kakva je odgovornost ondašnjih probitke forsiraju crno-bijela sjećanja na rat invalida rata, a onda i novi zakon o pravima vlasti za to što se dogodilo sa Srbima, koje i raspiruju netrpeljivost. svih civilnih žrtava rata. Branimir Janković su bile posljedice za njih i čitavu Hrvatsku. — Radi se i o političkim instrumentaliza- — Četiri izdanja Knjige nestalih koje je u Rezultate mogu postići samo razgovori sa cijama teškog ratnog iskustva u jednona- suradnji s udrugama i udruženjima obitelji priliku da se s tim prestane, i da se, kao što sviješću o tome što bi taj dolazak trebao cionalne i nacionalističke svrhe, bilo da se i nadležnim institucijama iz drugih postju- su se države međusobno priznale, priznaju donijeti. U kontekstu godišnjice ‘Oluje’ odvijaju u formi trijumfa, bilo traume. Radu goslavenskih zemalja pripremila Uprava za i stradanja nastala nastojanjima tih država. primarno pitanje je kako se vratiti obnovi na dijaloškom sjećanju stoga ne doprinosi ni zatočene i nestale, s imenima i prezimenima Kao što smo mi priznali Hrvatsku, očekuje- kulture mira, a ne kulture rata i duha mili- trijumfalistička proslava ‘Oluje’, ali ni trau- svih čija sudbina još nije riješena bile su domo i da Hrvatska prizna stradanje građana tarizma kakav se nametnuo od 2011. Kako se matsko obilježavanje na način na koji se to bar korak u pravom smjeru. Važan bi iskorak srpske nacionalnosti i da osudi i distancira vratiti poštivanju i priznavanju i hrvatskih čini u Srbiji – dodaje Janković. bila objava podataka o ubijenima. Svaki je se od politika koje su ih uzrokovale. Ukoliko i srpskih žrtava te kako se distancirati od Po njegovom su mišljenju ipak mnogi trenutak dobar za okretanje stranice i iz- se radom ove Vlade stvore pretpostavke za onih koji su uzrokovali te žrtve i koji snose gradnju povjerenja – kaže Vesna Teršelič. zajedničko nastupanje, mi ćemo sigurno biti odgovornost za zločine. Kako postići da Srbi Bez obzira na to što iz Srbije često dola- na mjestima gdje su stradavali Hrvati, Srbi osjete da pravde ima i za njih i njihova stra- Ukoliko se radom ze po svojoj jednostranosti identične po- ili netko treći – kaže Pupovac. danja – ističe Pupovac. ruke kakve upućuju hrvatski predstavnici, Istaknuo je i da, kao što je sdss spreman Vesna Teršelič, direktorica Documente ove Vlade stvore predstavnici srpske zajednice u Hrvatskoj doprinijeti jačanju kulture mira, poštivanja – Centra za suočavanje s prošlošću, kaže da napravili su daleko više kada je u pitanju su- žrtava i utvrđivanja sudbine nestalih, od ove je otvoren poziv čelnicima srpske zajedni- pretpostavke očavanje s prošlošću i izgradnja zajedničkog Vlade očekuje značajne iskorake i po drugim ce ‘dobrodošao, u svakom slučaju bolji od sjećanja na devedesete no što je to napravila simboličkim pitanjima. To su micanje iz jav- ignoriranja’. za zajedničko druga strana. nog prostora i sa službenih komemoracija — No bez obzira na (ne)odazivanje neće rije- — Mi jesmo na takvoj poziciji. Sve izjave pozdrava ‘Za dom spremni’ i omogućavanje šiti probleme nasljeđa inzistiranja samo na nastupanje, mi sjećanja na komemorativnim skupovima ravnopravnosti ćirilici ‘u skladu s najboljom proslavi pobjede bez uključivanja pomena Srpskog narodnog vijeća, organiziranim europskom tradicijom, našim Ustavom i za- za žrtve ubijene tijekom i nakon ‘Oluje’. Ne ćemo sigurno biti povodom stradanja u ‘Oluji’, sadržavale su konima’. znam kad će, ako ikada, biti moguće osmi- dijelove kojima se prisjećamo stradanja pri- — Time bi se Srbima omogućilo da se osjećaju sliti i dogovoriti višednevni protokol obilje- na mjestima gdje su padnika hrvatskog naroda – nedužnih civila, kao ravnopravni građani i priznati manjin- žavanja unutar koga bi se slavila pobjeda i ali i onih koji su poginuli kao pripadnici po- ski narod u Hrvatskoj – zaključuje čelnik komemorirale žrtve – kaže Teršelič. stradavali Hrvati, licijskih ili vojnih snaga. Našu smo poziciju sdss-a. Što se eventualne posjete Vladinih izasla- iskazali i odlascima u Vukovar i na Ovčaru, U Hrvatskoj je, međutim, još uvijek sla- nika Gruborima tiče, zapitala se koga bi oni Srbi ili netko treći, što nam nije teško iako nismo praćeni u tom bo prisutna svijest o tome da su pustošenje mogli sresti u Gruborima, s obzirom da sela nastojanju i iako smo doživljavali otpore. četvrtine državnog teritorija, a naročito više nema nakon što je 25. kolovoza 1995. ističe predsjednik Za razliku od prisutnih politika sjećanja i progon i izbjeglištvo stotina tisuća ljudi izbrisano. komemorativnih praksi u Hrvatskoj i dru- nenadoknadiv gubitak za zemlju – pa i za — Zločin u Gruborima, gdje su pripadnici atj sdss-a Milorad gim zemljama bivše Jugoslavije, pa i u Srbiji, većinsko stanovništvo. Na potezu je, dakle, Lučko na brutalan način ubili šestero srp- sjećanje ne vidimo kao priliku za nastavak hrvatska strana – odnosno Plenković i nje- skih civila u dobi od 40 do 90 godina, pred Pupovac ili opravdavanje ratnih politika, nego kao gova Vlada. ■ Novosti Likovi i djela najistaknutijih kandidata i piše Hrvoje Šimičević Tjednik za racionalnu manjinu članova Domovinskog pokreta 6 politika #1076, petak, 31. srpnja 2020.

Tako se, dakle, brusi umjerena pozicija Domovinskog pokreta u Saboru. O većini njihovih zastupnika već smo ispisali krat- ke biografske crte. No dobro je znati i širu postavu ove političke opcije, čisto da se vidi s kakvim kadrovima Škoro namjerava obli- kovati priču o centrističkoj desnici. Jer, izgu- bljenu priliku da sudjeluju u vlasti, u dp-u će u narednim godinama nastojati kompen- Traljavi zirati i terenskim radom, pod uvjetom da se prije toga ne raspadnu. Prvi test su lokalni izbori sredinom slje- deće godine. Tada će bojno polje revizionista, lažova i huškača neminovno biti Vukovar jer već su pokazali da ne prežu ni od prijetnji nasiljem. Ivana Mujkić, zamjenica grado- načelnika Ivana Penave koja se našla na Škorinoj listi, najavila je mogućnost nere- centaršut da ako se uskoro ne održi uredan popis sta- novništva kojim bi točno bio utvrđen broj osoba koje u tom gradu žive. Drugi razlog Urnebesna je nedavno puštena priča za moguće nerede je usporeno rješavanje pitanja zločina i nestalih. U oba slučaja, naime, javno bi ispaštali lokalni Srbi. Ako ih prema o centrističkom pozicioniranju popisu i dalje bude dovoljno za provedbu dvojezičnosti to će biti okarakterizirano kao prijevara. Prikrivanje zločina krimen Domovinskog pokreta. Kad Miroslav je koji im Penavini ljudi ionako predbacuju godinama. Sada će to raditi još intenzivnije, uz mantru o suučesništvu ‘hrvatsko-srpske Škoro i njegova družina dokazanih koalicije’ na vlasti. Ulični legitimitet Penavi će vjerojatno davati Stipo Mlinarić Ćipe sa Škorine li- ultradesničara kažu da streme centru, ste. Mlinarić je vukovarski veteran i bivši logoraš koji će s Danijelom Spajićem ući u Sabor kao zamjena za Maria Radića i to znači da centar nastoje pomjeriti na Krešimira Bubala. Mlinarić se u zadnje vrijeme profilirao i kroz nastupe u Bujici. Marni je branitelj uslika Za dom spremni svoju huškačku marginu u insignijama hos-a, i smatra da kritičari toga pozdrava žele kompromitirati cijeli Do- eđu urnebesnijim ideja- sastaviti vladu mimo ustavne prakse. Pored Ponavljanjem zapaljivih laži, oni rade na movinski rat. Nedavno je uputio i prijetnju. ma koje su na hrvatskoj Vidović Krišto su stajali Miroslav Škoro i normalizaciji ekstremizma prema srpskoj ‘Ako ih sada pustimo da obračunaju s hos-om, političkoj sceni osvanule politički tajnik Mario Radić, potvrđujući manjini u Hrvatskoj, kao prirodnom nastav- oni će sutra reći da je i zng bila paravojna pa nekoliko zadnjih godina, da se radi o stavu cijeloga pokreta. Novosti ku retorike koju su promovirali u predizbor- će udariti i na njih! Oni bi išli dalje… Ići će nalazi se nedavna najava su potom raskrinkale tvrdnju kao notornu noj kampanji. Tada su, među ostalim, tvrdili dokle god mogu i ako im mi to dopustimo’, Domovinskog pokreta da će se ‘pozicioni- budalaštinu: odluka Ustavnog suda je bila da velikosrbi vladaju Hrvatskom, uspoređi- poručio je, dajući do znanja kakav će sadržaj Mrati na političkom centru’. Nakon što su po sušta suprotnost onoga što je tvrdila Vido- vali srpske zastupnike s krajiškim silovate- imati poruke sa saborske govornice. objavi prvih izbornih rezultata Hrvatsku vić Krišto. Posebnim izbornim jedinicama ljima i ratnim zločincima te govorili da je U Vukovarskim antisrpskim protestima obišli prizori njihovih tronutih lica, šoki- zapravo su spomenutom odlukom zacemen- službena istina o Jasenovcu dvojbena. Nebit- istaknuo se i Damir Markuš, koji je iz hsp- ranih spoznajom da će biti nepotrebni za tirana manjinska prava koja im Domovinski no je pritom da se radi o odvratnim lažima; a prešao u Škorin pokret. Markuš je 2013. sastavljanje vlade, shvatili su da trebaju ne- pokret negira nepismenim čitanjem ustav- ključno je da one kolaju javnim prostorom i godine u ime hos-a podržao prosvjed protiv što poduzeti oko činjenice da ih dobar dio nosudskih odluka. da podgrijavaju međuetničke tenzije. Da je ćirilice, nazvavši uvođenje dvojezičnosti ‘na- javnosti percipira kao družinu plitkoumnih Nakon značajne medijske eksponiranosti, dp ušao u vladu, takva bi retorika poslužila stavkom velikosrpske agresije na podmukli huškača. Puštena je tako ideja o rebrandingu. ta je sluzava laž dogmizala i do govornice Sa- kao izlika za provođenje antimanjinske dr- način’. Još je tada zazivao ‘Hrvatsku po mjeri ‘Domovinski pokret nije širio mržnju ni pre- bora. Odande ju je proširio Milan Vrkljan, žavne politike. Ovako je spao na opozicijsku Hrvata, a ne lopova, udbaša i četnika’. Ne- ma kome. Sada ćemo se još jasnije pozicio- zastupnik Domovinskog pokreta, liječnik sudbinu proizvođača javne netrpeljivosti davno je za Milorada Pupovca ustvrdio nirati tako da desnije od nas budu i Hrvatski kojeg je prije nekoliko godina zastara spasi- prema omraženoj manjini. da stalno potiče mržnju, sugerirajući i da je suverenisti i Most’ – rekao je neimenovani la od neizvjesnog pravorijeka za optužbu o Na početku novog parlamentarnog sa- povezan s oštećenjem nadgrobnog spome- član Domovinskog pokreta Novom listu. iznudi mita od pacijenta. Ako je na početku stava vidjeli smo kako se gradi taj narativ. nika Markuševa suborca. Neistomišljenike Jedan dan nakon te izjave, Karolina Vi- bilo ikakve dvojbe koja je mogla proizaći kao Još prije laži o Ustavu, počelo je opetovano u javnom prostoru Markuš naziva ‘pasjim dović Krišto je na konferenciji za novinare rezultat pravne neukosti njihovih zastupni- naglašavanje ‘srpsko-hrvatske koalicije’ u skotovima, kretenima i štakorima’. poručila da su predstavnici srpske manjine ka, Domovinski pokret i Vrkljan do toga su vladi, koju u Hrvatskoj desnica ionako go- Na listi u 10. izbornoj jedinici je bio i ge- na izborima odabrani protuustavno. Dokaz trenutka morali biti svjesni da pričaju be- dinama forsira kao ultimativnu nacional- neral Jozo Ribičić koji se protivi Istanbul- za tu tvrdnju pronašla je u odluci Ustavnog smislice, ali su svejedno nastavili inzistirati nu izdaju. Na takvim temeljima, pojedinci skoj konvenciji i tvrdi da je Ante Pavelić suda iz 2011. godine. Tamo su, po njoj, neu- na njima. Tu leži i odgovor na urnebesnu poput Hrvoja Zekanovića usprotivili su ‘pokušao uspostaviti kakvu-takvu Hrvat- stavnima proglašene 11. i 12. izborne jedini- priču o centrističkom pozicioniranju Domo- se aktualnom izbornom zakonu, odnosno sku’. Dolazak izbjeglica s Bliskog Istoka ce za tzv. dijasporu, odnosno za nacionalne vinskog pokreta. Kad Škoro i družina kažu manjinskim pravima koja proizlaze iz njega. manjine, što je ona protumačila kao dokaz da streme centru, to znači da centar nastoje Miroslav Škoro rekao je da neće podržati vla- Ćirilica kao nastavak velikosrpske agresije – Damir Markuš (Foto: da Andrej Plenković zapravo namjerava pomjeriti na svoju huškačku marginu. du iz istih razloga, odnosno zato što neće biti Igor Kralj/pixsell) promjena izbornog zakonodavstva. Nasrće se pritom i na antifašizam. Prije nekoliko dana Vidović Krišto je zatražila izvještaj o Vladinom izdvajanju 100 tisuća kuna za komemoraciju u Srbu, dok je tamoš- nji ustanak nazvala ‘genocidnim pokoljem’. Njen zahtjev prisnažio je zastupnik Ante Prkačin. Čovjek koji samoga sebe naziva pripadnikom ustaške vojske, poručio je da spomenik u Srbu treba ukloniti i ukinuti obljetnicu bez razmišljanja, ali da se to neće desiti zbog ‘neprincipijelne’ opet – srp- skohrvatske koalicije na vlasti. Zlatko Ha- Proslavila se najavom sanbegović je, k tome, optužio partizane nereda u Vukovaru – Ivana Mujkić (Foto: za posljedice zadnjih prirodnih nepogoda u Davor Javorović/pixsell) centru Zagreba. Novosti Tjednik za racionalnu manjinu 7 politika #1076, petak, 31. srpnja 2020.

po njemu ‘razbija nacionalne vrijednosti Istanbulskoj te je neuspješno pokušala sku- Udarne pesnice Domovinskog pokreta (Foto: i kulturu domicilnog stanovništva, tako i Ponavljanjem za- piti referendumske potpise za rušenje tog Željko Lukunić/pixsell) opće nesigurnosti u državama koje su po- dokumenta. Tu je i Ante Raos, još jedan pro- klekle pred udarom liberalnih ideologija paljivih laži, članovi tivnik Istanbulske. Raos piše o nizu proble- hrvatskog naroda da svoju slobodu i pravo na koje promoviraju neprirodan stav prema ma s kojima se suočavaju invalidi, a usputno državu izbori i obrani bez obzira na ikakve društvu i državi.’ Pozdrav Za dom spremni Domovinskog pokre- se obračunava i sa srpskom manjinom. Ma- kalkulacije i računice svjetskih moćnika’. mu je ‘uistinu povijesni’, ‘prikazali ga kao njinska prava naziva trgovinom, a borbu za Na izborima je kandidirana i Ana Lederer, pozdrav star 70-ak godina ili kao pozdrav ta rade na normali- njihovo ostvarenje ‘prosjačenjem’. Njemu bivša intendantica zagrebačkog hnk i ne- star stoljećima’. ‘Danas će zabraniti taj po- (Miloradu Pupovcu, op. a.) je važan njegov kadašnja zamjenica Hasanbegovića u Mi- zdrav, a sutra bi’ – tvrdi on, – mogli prijeći zaciji ekstremizma bilten. Njemu je važna dvojezična ploča u nistarstvu kulture. Lažno je svojevremeno na himnu, zastavu ili grb. Ribičić predlaže i Vukovaru, a ne tko je razorio Vukovar. Ali optužila Olivera Frljića za protuzakonite detaljno istraživanje Jasenovca da bi se utvr- prema srpskoj to je tako, nacionalne manjine osigurale su prijestupe u vođenju riječkog hnk-a, prem- dile dobro poznate ultradesničarske teze o zakon za sebe kako bi uživale sve blagodati da je Državna revizija utvrdila niz prijestupa navodnom postratnom logoru. manjini u Hrvat- ovoga i ovakvog sustava, a najbolje im ide u zagrebačkom kazalištu dok ga je ona vodi- Domovinski pokret na listu je stavio i kre- trgovina – tko da više’ – poručio je Raos. la. Ima tu i niz bivših pravaša, a među njima mu braniteljskog aktivizma. Tamo su bila skoj, kao prirodnom Na listi Domovinskog pokreta je bila cijela su najistaknutiji zadarski Danijel Kotlar, i imena Zorice Gregurić i Tanje Polić ekipa koja se u svađi Brune Esih i Hasanbe- koji je kao šef lokalnog hsp-a svojedobno Marković, koje su nasrtale na hrt zbog nastavku retorike govića priklonila na stranu potonjeg. Naji- čestitao ‘onima koji slave’ 10. travnja. U dru- sufinanciranja filma o zločinima u Dvoru na staknutiji je Tomislav Jonjić, odvjetnik i goj prigodi je sudjelovao u mimohodu ljudi Uni, kao i havc za vrijeme Hrvoja Hriba- koju su promovirali dugogodišnji urednik časopisa Politički za- s ustaškim odorama i slikom Ante Pavelića. ra. Gregurić je, slično kao i Vidović Krišto, tvorenik, apologet ustaškog pokreta i ndh, Poznatiji članovi na listi su Robert Pau- izjavila da je protuustavan svaki pokušaj u predizbornoj koju je u publicističkim radovima gotovo re- letić i Josip Jović. Njihov rad u medijima kriminalizacije pozdrava Za dom spremni. dovno nazivao ‘hrvatskom državom’. Ustaše savršeno se uklapa u ideologiju Domovin- Kad je Agencija za elektroničke medije kampanji su za Jonjića ‘hrvatski rodoljubi’, ‘junaci’ i skog pokreta i pridruženih stranaka. Prvi je oduzela koncesiju Z1 televiziji zbog ispada ‘branitelji’ suprotstavljeni ‘jugoslavenskom nekoć uređivao Slobodni tjednik, koji je u Marka Juriča o navodnim četnicima koji ferenduma. Prvi je razlog rušenje manjin- teroru’, dok je bitka za Odžak, u kojoj su ratu huškao na Srbe objavljivanjem lažnih navodno stoluju u zagrebačkoj pravoslavnoj skih prava, a drugi može biti preispitivanje ustaše 1945. pružale zadnji jači otpor parti- popisa ‘četnika’, ‘kos-ovaca’ i ‘unutrašnjih crkvi, Polić Marković i ona su u zajedničkom dokumenata poput Istanbulske konvencije. zanima te predstavlja važan dio proustaške neprijatelja’. Drugi je bivši komunistički pismu poručile da je u toj emisiji prikazana Zahvaljujući Karamarkovoj vlasti koja je blo- mitologije, ‘kristalno čist izraz odlučnosti komesar u Slobodnoj Dalmaciji ali zadnjih istina s kojom se neki očito boje suočiti. ‘Ne kirala svaku suvislu kurikularnu reformu, trideset godina provodi u prokazivanju an- pačajte se u slobodu govora jer je to naš hr- neki kadrovi na listi Domovinskog pokre- tihrvata, komunjara i srpskih ekstremista. vatski govor i naše hrvatsko pravo i dužnost ta svojevremeno su imali važne pozicije Budući da su odabrani kao kandidati za po- ukazati upravo na vašu neukost, primitivi- u obrazovnom sustavu Hrvatske. Hrvoje litičke funkcije, logično je zaključiti da je zam, četništvo, želju za klanjem i ubijanjem’, Šlezak bio je državni tajnik u Ministar- ovo najbolje što Domovinski pokret može poručile su Gregurić i Polić Marković, kan- stvu obrazovanja, a Nevenka Lončarić ponuditi. Na listu su dospjeli i utajivači po- didatkinje Škorinog Domovinskog pokreta. Jelačić viša savjetnica u Agenciji za odgoj reza, lokalni općinski dužnosnici optuživani Uz demoniziranje Srba, otežavanje abor- i obrazovanje, zadužena za građanski odgoj za pronevjeru javnog novca, profesionalni tusa, uskraćivanje prava gejevima i borba i obrazovanje. odvjetnici hrvatskog nacionalizma i brojni protiv takozvane ‘rodne ideologije’ svje- Bivša diplomatkinja Tuga Tarle s liste drugi pojedinci sličnih profila. Spomenuti tonazorske su srčike ove političke druži- Domovinskog pokreta slala je svojevreme- vinovnici Domovinskog pokreta dovoljan ne. Obrazovni i fundamentalistički aspekt no pismo Unicefu, optužujući ga da nameće su pokazatelj budućih podviga Škorinih pi- programa Domovinskog pokreta prenesen neke nove paradigme obitelji kroz seksual- tomih ‘centrista’. ■ je iz Hrasta, minorne strančice ekstremnih nu orijentaciju i rodni identitet. Ivana Ma- Stručnjakinja za film i tv vjerskih ideja. Odande je dobrim dijelom rić iz Centra za prirodno planiranje obitelji – Zorica Gregurić (Foto: kopiran i koncept zazivanja olakšanog re- bila je stručna suradnica inicijative Istina o Davor Puklavec/pixsell) Novosti Propast industrije Igor Lasić Tjednik za racionalnu manjinu 8 ekonomija #1076, petak, 31. srpnja 2020.

Prilikom svakog zatvaranja neke sestrinske fi rme i otvaranja nove, s palube biva spran određeni iznos prikazanih novčanih gubitaka, a bogme i dio radnika. Ovaj ćemo najmučniji dio skratiti: danas u Brodotrogiru d.d. ima još oko 50 zaposlenih, u Hrvatskoj brodogradnji Trogir Brodotrogir d.o.o oko 120, u Hullu oko 80. Ako se tome pri- doda oko 80 radnika u fi rmi Brodotrogir Crui- se d.o.o. koja nije izravno vezana za temeljni Brodotrogir d.d. nego je dio Končarove glavne tvrtke Kermas, dolazimo do ukupnog broja od oko 340 preostalih škverana. Sad su na trećini od broja zatečenog u trenutku privatizacije. bez posade Ta privilegirana trećina danas skapava u iščekivanju svakog idućeg minimalca, te se suočava s pritiskom oko potpisivanja novih Broj radnika trogirskog škvera pao je s ugovora. Jer, upravo je izmjena radnih prava i obaveza jedan od bitnih smislova tog preta- kanja iz fi rme u fi rmu. U novim ugovorima tisuću ljudi, koliko je tamo radilo prije koje smo dobili na uvid, ima i novih detalja tih prava, ustvari više – obaveza. Ali, da i to kažemo, nismo ih dobili od uprave kojoj smo privatizacije, na današnjih 340, uglavnom se obratili, i koja se ni ovaj put nije osvrnula na naš upit – adresiran lično na direktora – niti suhoparnom odbijeni- zaposlenih na minimalcu i razmještenih com. Svedimo i bez njih odnose na bitno: od radnika se traži da pristanu na bezuvjetni rad na terenu. U zemlji ili inozemstvu, prema sva- po raznim sestrinskim fi rmama koje se kom poslovnom cilju gazde Danka. A toga je bilo i ranije, ne nužno u brodogradnji i povre- menoj kooperaciji s drugim brodograditeljima neprestano otvaraju i gase. Svaki prelazak ili vršiteljima remonta, npr. na sjevernom Ja- dranu, nego i s građevinskim radovima koje Končar provodi na svom turističkom kom- radnika u novu fi rmu znači potpisivanje pleksu Medena u Trogiru. Možda je baš takva kombinatorika razlog druge nove ugovorne obaveze koja se pojavlju- novog ugovora, a novi ugovori obično nose je u kontekstu nasukavanja Hulla. Od radnika se najednom traži da kao tajne čuvaju infor- sve veće radne obaveze macije o poslovanju poduzeća i kad jednom Foto: Ivana Ivanović/ odu iz škvera. Ne traži se to od menadžera ili inženjera, nego od zavarivača i cjevara, insta- više gotovo uopće latera i bravara. S druge strane, možda se misli i da i ne gradi velike brodove, nego na detalje poput onog što ga je krajem prošlog umjesto njih proizvodi nove tzv. mjeseca obznanila jedna škveranka-sindika- sestrinske firme. Niču takve u listkinja. Ona je na društvenim mrežama krat- škveru svako malo, po njima se ko otpisala trogirskom gradonačelniku pretače ono malo preostalog ljudstva i fi nancija, koji se netom pohvalio donošenjem Ba zatim ih nakon par sezona već nema. Umjesto novog gradskog prostornog plana. U kojem iz- njih u isti ciklus kreću neke druge, i tako re- među ostalog, veli on, ni za milimetar nije pro- dom. Stare ne stiže ni dohvatiti ruzina, no već mijenjena namjena prostora škvera. Ali ona skončavaju u rezalištu. I čini se da je taj model ga je zatim priupitala što onda na škverskoj ambalažiranja poslovanja naročito omiljen u opremnoj obali rade novosagrađeni pontoni hrvatskoj brodogradnji. Samo malo dalje, u još i vezovi s – jahtama. A dobro je znana Konča- većem splitskom škveru događa se još veća slič- rova strast prema svakom biznisu u vezi jahti. na aktivnost stalnog prekivanja tvrtki-satelita. Nije skrivao da bi njima, njihovom remontu i Ali, ajde, držat ćemo se ovom prilikom Tro- marinama, rado podredio gradnju velikih bro- gira, jer odatle nakon dužeg vremena dopire dova kao onaj primarno propisani, obvezujući i jedna pozitivna vijest. Država će brodogra- core business Brodotrogira. dilištu potpisati kreditna Gradonačelnik je radnici odgovorio da slu- jamstva od preko 60 milijuna eura, za gradnju čaj slobodno prijavi nadležnim inspekcijama naručenih dvaju polarnih kruzera. To je dakle ako tu nalazi nešto nezakonito. Ipak, nije ta pozitiva koja će ublažiti agoniju škvera, a do Uglavnom, nije sasvim jasno kojoj će točno navodimo samo za one koji svemu usprkos i spram škverskog radništva cinična samo tro- kraja ćemo teksta, nažalost, nastaviti s drugim fi rmi u Trogiru država povjeriti svoje garancije dalje vjeruju u dobre namjere izvršne vlasti girska gradska vlast, niz hrvatskih vlada ili vijestima s iste adrese, sve crnjima od crnjih. za kredit. Nije jasno ni gdje će tad službeno biti -a kad je posrijedi hrvatska brodogradnja. Europska komisija. Suštinski nije drukčije ni Državna jamstva u načelu su poželjan mo- uposleni oni još nerazjureni radnici. Porazgo- U ono vrijeme svih je približno tisuću radni- vodstvo Sindikata metalaca Hrvatske, vodeći ment u brodogradnji, čak uvjet, za sve škvero- varali smo o tome s nekima od njih, ali imena ka bilo zaposleno u istoj krovnoj fi rmi Brodo- radnički predstavnik u hrvatskoj brodogradnji ve koji mogu održavati proizvodnju. U svijetu im nećemo objaviti. Končar im redovito ispla- trogir d.d. Te godine 2016. osniva se u njezinu koji kronično prepasivno svjedoči propasti te nema iole potentnije nacionalne brodogra- ćuje minimalce s osjetnim zakašnjenjem, i sklopu d.o.o. imena Trogir Piping u koji biva djelatnosti u ovoj zemlji već jako dugo, i ne đevne djelatnosti bez ovakve ili onakve, no malne svaki mjesec pokreće se tamo postupak preseljen manji dio radnika, no Piping uskoro pokazuje nikakvu namjeru da se promijeni. svakako spasonosne pomoći države. Pustimo mirenja, kao već samo formalni ritual obave- zapada u probleme. Naredna godina porađa Tako ni njima nije poznato gdje će završiti sad pitanje zbog čega je ova ili neka druga dr- zne zakonske procedure. Isto se zbivalo i u Brodotrogir Outfi t d.o.o. dok Piping odlazi u preostali radnici iz Hulla i Hrvatske brodo- žava uopće morala privatizirati brodogradnju proteklim mjesecima nakon primanja držav- stečaj, da bi se isto namjeravalo 2019. i s Out- gradnje Trogir d.o.o. kojoj se navodno isto kao navodno pretežak uteg za javne fi nancije, ne krizne pomoći tvrtkama za radničke plaće. fi tom. Ali već 2018. osnovan je Brodotrogir sprema gašenje. Dio će valjda otići u Cruise, ako će je i dalje potpomagati. Dok se čeka is- Nakon objave podatka o državnoj potpori Hull d.o.o. dio će se zavesti pod Usluge, a dio poslati na hod spomenutog aktualnog jamstva, radije uslijedio je odnedavno novi val interne selidbe Sad je na redu Hull, mada još nije prihvaćen ulicu. A potom se ne zna ni tko bi više bio no- promotrimo u kakvom su stanju trogirski na- ljudstva, no možda je najbolje da taj proces prijedlog za otvaranje predstečajnog postupka sitelj koncesije na brodograđevnu luku, ako vozi danas. A i zbog toga što postoji određena ilustriramo prethodnim njegovim izdanji- nad njim, no radnicima se naturaju novi ugo- se ugasi Hrvatska brodogradnja Trogir kao do- razlika između Končara i - ma. Recimo, prije četiri godine bili su još na vori, i planira se njihova selidba u najnoviju sadašnji koncesionar. Ali u ovoj su se zemlji , vlasnika Brodosplita. Potonji uporno for- okupu takoreći svi škverani koje je Končar sestrinsku fi rmu Brodotrogir Usluge d.o.o. i ovoj nesretnoj brodogradnji već uplaćivala sira poslovni optimizam bez mnogo realnog zatekao pri kupnji Brodotrogira, tri godine Ako je netko dobio morsku bolest već zbog jamstva, te razna druga javna sredstva, čak pokrića, osim što je ipak riječ o stanovitom ranije. Prvih pet godina trošila su se naime iščitavanja ovolikih pretumbavanja, međutim, na račune kvazisestrinskih fi rmi registriranih industrijalcu-metalurgu. Pa makar bio i kralj pogolema javna sredstva za restrukturiranje bolje je da se odmah iskrca s ove medijske rute, na Kajmanskim i Djevičanskim otocima. I ni- šarafa umjesto tankera ili kruzera. Danko je nakon privatizacije. Monitoring efekata re- jer mu u nastavku plovidbe neće biti bolje, na- koga očito ni ubuduće neće zasmetati ovakvo Končar pak više investitor općeg tipa, što se strukturiranja još traje, i Europska komisija protiv. Tek dolazimo do potresnijih njezinih lagano potapanje Brodotrogira, samo dok nije dalo osjetiti i na stanju Brodotrogira. bi ga trebala nadzirati do 2022. godine. Ali to detalja. naglo i politički burno. ■ Novosti Tjednik za racionalnu manjinu 9 kolumna #1076, petak, 31. srpnja 2020.

UGOVOR S ĐAVLOM Makarski memento

je bilo: dvije grupe dra- govoljaca s makarske rivijere otišle su u Bosnu i Hercegovi- nu, gdje je bila uspostavljena linija ratišta. Jedna veća grupa, nekoliko stotina makarskih boraca, uputila se Oprema jugoistoku Bosne i Hercegovine, pridru- živši se tamo dragovoljcima iz drugih krajeva Dalmacije i Hercegovine, a nešto kasnije druga, manja jedinica od sedamdesetak makarskih boraca, zauzela je položaj malo južnije, blizu granice s Hrvatskom, u dubrovačkom zaleđu. U bitkama protiv četnika i njihovih pomagača poginulo ih je ukupno više od tristo pedeset, Spomenik partizanima iz toga kraja, po- Ostaci Augustinčićeva spomenika za dragovoljce pa su im zahvalni stanovnici rodnog kraja poginulima na Sutjesci i drugdje za Onoga rata, poginule u borbama s četnicima Boris Dežulović digli lijepe spomenike: jedan kameni, na mje- podignut je 1972., a srušen točno dvadeset – Gradac (Foto: Ploce.com) stu pogibije, u Bosni i Hercegovini, a drugi od godina kasnije, 12. siječnja 1992. Pripadnici bronce, na makarskoj rivijeri, u središtu mjesta Treće imotske bojne u po bijela dana vezali su koje mogu utjecati na to da se nađe i kazni na obali mora, kao spomen na sve makarske ga sajlom i povukli kamionom. Mještanima počinitelj, ne zato što je meni drago da će ga Nakon tri hiljade dragovoljce poginule u borbi za slobodu. su ljubazno objasnili da je riječ o zapovijedi se kazniti, nego da se pokaže da to nije u redu, Od ta dva spomenika danas nema nijednog. iz stožera. Tadašnji mjesni župnik fra i da to ne bi činili i drugi!’ izjavio je predsjednik spomenika srušenih Jedan je srušen u po bijela dana, oboren s po- imao je pak ambiciozan plan: umjesto Udruge ratnika Kobac . stolja i raskomadan, drugi je u po bijela dana brončanog partizana na vrhu desetmetarskog ‘Ovo je za mene tragedija, nakon dvadeset u sveopćoj, gluhoj razbijen maljem. obeliska trebao je niknuti veliki kameni križ. osam godina opet nas ubijaju i pucaju u srce Tu, od tog trenutka, prestaje svaka upadlji- Iz nekog razloga, križ nikad nije podignut. i glavu preko spomen obilježja, što normalan i slijepoj šutnji, va sličnost njihovih priča. Augustinčićev partizan i dandanas, gotovo ljudski um ne može napraviti!’ bjesnio je rat- Iako je, baš poput onoga drugog, podignut trideset godina kasnije, raskomadan leži u ni zapovjednik Kobac . ‘To tridesete godine kao spomenik dragovoljcima s makarske ri- podnožju kamenog obeliska u središtu mjesta, je teroristički čin, a tko ga je počinio zna se: vijere – poginulima u borbama s četnicima, na obali mora. Zbunjeni turisti fotograﬁ raju i mladi Srbi iz Trebinja. Sada jedino od državnih sistematskog u ratu za slobodu – rušenje jednog od ta dva pitaju, a mještani vrte glavama – neki posra- institucija možemo tražiti da zaštiti spomen spomenika popraćeno je gluhom šutnjom i mljeni, neki ponosni, neki ponosni iz jednih, obilježje Kobcima, a od predstavnika srpske memoricida srušen veličanstvenim ignoriranjem. Nikad nije ob- drugi iz suprotnih razloga. Potpisom slavnog zajednice da se ograde i osude takve čino- novljen i ostaci mu i danas leže u podnožju. autora, svojom monumentalnošću, javnošću i ve svojih građana, što bi imalo dobar odjek’, je, eto, tri hiljade i Jedva se itko ikad javno pobunio zbog rušenja, sudbinom, brončani partizan iz Gradca u tih je predložio je predsjednik Udruge 156. brigade jedva se itko ikad javno pobunio zbog zabora- tridesetak godina, umjesto herojskoj epopeji -a . ‘To je zapravo tragi- prvi. I odjednom – va, jedva ga itko ikad uopće spomene. partizana, postao tako spomenik njihovim čan čin, stvar kulture i civilizacijskog dosega Iako je, baš poput onoga drugog, podignut spomenicima. I dalje u golemim brončanim i poštovanja prema poginulima, bez obzira šok i nevjerica kao spomen na dragovoljce s makarske ri- komadima ležeći pod slijepim postoljem u na to za koju stranu govorimo!’ rezigniran je vijere – poginule u borbama s četnicima, u centru turističkog mjesta, danas je živ spomen makarski gradonačelnik . ‘Ovaj ratu za slobodu – rušenje drugog spomenika na tri hiljade spomenika organizirano i sustav- čin osuđujem kao pripadnik 156. brigade, a izazvalo je, međutim, tektonski šok i nevje- no rušenih, miniranih, razbijanih, devastira- kao predsjednik Gradskog vijeća imam pravo ricu: potresne fotograﬁ je njegovih ostataka nih, spaljenih i uništenih slavnih devedesetih. reći, i mislim da je tako, da to osuđuju svi naši objavili su svi mediji, bijesni građani traže da sugrađani iz kojih je iznikla 156. brigada. Sada se krivci pronađu i najoštrije kazne, novinski je prije par dana u dubro- ovu stvar treba shvatiti ozbiljno i podići na komentatori, udruge veterana i predstavnici vačkom zaleđu, u kamenoj višu razinu!’ prijetio je predsjednik makarskog političkih stranaka natječu se u izljevima pra- hercegovačkoj pustoši Slivni- Gradskog vijeća . vednog gnjeva, a lokalni funkcioneri već su u ce kraj Ravnog, netko u po bi- ‘Bio sam šokiran kada sam saznao da su kri- općinskom proračunu pronašli novac i počeli s jela dana maljem srušio četiri ževi razbijeni. Tražim da se počinitelji kazne, planovima za obnovu: već do kraja ovog teksta bijela mramorna križa, podignuta u spomen svjedoci smo da su naučili rušiti crkve i križe- spomenik će biti obnovljen i svečano otkriven, Ona četiri pripadnika Postrojbe za posebne ve. Nažalost, mi nismo kao oni, ali možemo uz dojmljive spomene i opomene. namjene ‘Kobac’ 156. brigade iz Makarske, napraviti pet puta više križeva nego što ih oni Nagradno pitanje za čitatelje glasi: koji od poginulima u operacijama na južnom rati- sruše. Sram ih bilo!’ vidno uzbuđen izjavio je ova dva spomenika treba biti obnovljen? Onaj štu 1992. – upravo onih dana dok su njihovi donačelnik Baške Vode i županijski vijećnik podignut za makarske borce koji su poginuli suborci u Gradcu kamionom i sajlom ratovali -a . ‘Dignitet i žrtva poginu- u borbama s četnicima na jugoistoku Bosne protiv brončanog partizana. lih branitelja, koji su najzaslužniji za obranu do- i Hercegovine, ili onaj koji je podignut za Nakon tri hiljade spomenika srušenih u sve- movine, ne smiju biti ni na koji način oskvrnuti, makarske borce koji su na jugoistoku Bosne i općoj, gluhoj i slijepoj šutnji, tridesete godine i svaka vrsta devastacije spomenika podignutih Hercegovine poginuli u borbama s četnicima? sistematskog memoricida srušen je, eto, tri njima u čast zaslužuje oštru osudu!’ priopćili su Ili nijedan? Ili oba? hiljade i prvi. pak iz Ministarstva hrvatskih branitelja. Vi ste – naravno da jeste – do nagradnog pi- I odjednom – šok i nevjerica. Sramotan, kukavički i zločinački čin? Tra- tanja odavno već shvatili da je jedan od dva ‘To je sramotan, kukavički i zločinački čin gedija? Terorizam? Kazna za počinitelje? Gu- spomenika u ovoj priči podignut za antifašiste gubitnika i barbara koji se ne mogu pomiriti bitnici i barbari? Normalan ljudski um to ne poginule u Drugom svjetskom ratu: samo s s činjenicom da je Republika Hrvatska samo- može napraviti? Ponovno ubijanje? Ne dira makarske rivijere, samo na Sutjesci, poginulo stalna, neovisna i demokratska država, po- se u grobove? Nepisano pravilo? Mi nismo kao ih je više od tri stotine i pedeset! Na vidljivoj bjednica u Domovinskom ratu!’ požurili su oni? Sram ih bilo? Poštovanje prema poginuli- značenjskoj ravni, od onog drugog razlikuje objaviti iz Koordinacije udruga proizašlih iz ma? Oskvrnuti dignitet žrtve? Stvar kulture i se samo po tome što već točno dvadeset osam Domovinskog rata Makarskog primorja. ‘Ne- civilizacijskog dosega? godina leži raskomadan i neobnovljen. Riječ je, shvatljivo mi je da se netko može dirati u križ! Stvar kulture i civilizacijskog dosega?!? prepoznali ste ga, o spomeniku palim borcima Prošli smo sva ratišta i uvijek se znalo da se ‘Ajde?’ dodao je na koncu manje poznati u Gradcu kraj Makarske, djelu velikog hrvat- ne dira u grobove i križeve, što je nepisano jedan hrvatski novinar u svojoj redovnoj ko- skog kipara . pravilo. Želim poručiti svim razinama vlasti lumni u Novostima. ■ Novosti Docentica na Odsjeku za etnologiju i kulturnu razgovarao Dragan Grozdanić Tjednik za racionalnu manjinu antropologiju zagrebačkog Filozofskog fakulteta Foto Marko Prpić/pixsell 10 Intervju #1076, petak, 31. srpnja 2020. Tihana Rubić Sigurnost radnih mjesta i plaća standard je ljudskih i radničkih prava Sigurnost koja se stalno provlači kao nostalgija prema bivšem sistemu nije zanemariva i to je nešto čemu ljudi teže, ali godinama nije dolazila do izražaja zbog pejorativnih karakteristika koje su se upisivale u termin socijalizma u Hrvatskoj. No s vremenom su pojmovi radništva, kolektivizma i solidarnosti dobili na značenju koje biva sve pozitivnije

akon što je zeleno-lijeva sad prava prilika da se neke nove vrijednosti opcije Možemo!, nadam se da se može dobro koalicija okupljena oko upišu u naše društvo. A te vrijednosti vidim u strukturirati i u gradu Zagrebu, gdje se od njih Što biste nas primjerice upitali da provo- platforme Možemo! na obliku znanja, intelektualnog rada i zalaganja tek očekuju veće stvari. dite takvo istraživanje? nedavnim izborima dobi- za socijalnu i humanističku perspektivu na Pitala bih vas koliko su vaša radna i privat- la čak sedam mandata, u tržištu rada. Iako nije sve mjerljivo isključivo Smjene kriza na sfera prožimajuća sad i prije pandemije. Saboru je za očekivati veće zalaganje za numeričkim pokazateljima pa se tako temi Što su prednosti i nedostaci za vas ove no- Npolitike koje se tiču socijalno-ekonom- nezaposlenosti i marginalnim skupinama vonastale situacije. Svakodnevne situacije skog položaja radničke klase. Budući da često pristupa samo kroz statistiku, treba Kakve će, po vama, biti ekonomske i so- istraživali bismo promatranjem. Pitala bih su povod ovom razgovoru vama bliske reći da se iza tih brojki krije heterogena pri- cijalne posljedice aktualne pandemijske vas također je li vam cijela situacija oko pan- teme radništva, neformalne ekonomije i ča o stvarnim življenim iskustvima ljudi, što krize? demije stvorila nove razine neizvjesnosti ili suvremene nezaposlenosti, čije ste istra- može dati smjernice za donošenje političkih Teško je još govoriti o učincima, ali za sada imaginiranja budućnosti ili vas je učvrstila živanje pretočili i u knjigu ‘Nezaposleni odluka. Radništvo je danas posebno kom- u medijskom diskursu možemo vidjeti na u nekim vašim uvjerenjima ili pak u odnosu u gradu – antropologija rada i neformalne pleksan pojam koji se smjenom generacija koji se način posljedično imaginira buduć- prema budućnosti. ekonomije’, kako vi na to gledate? jako resemantizirao, odnosno promijenio je nost, što je i tema kojom ćemo se u okviru Nove političke skupine i usmjerenja na svoje dominantne konotacije. Istraživanje etnologije i kulturne antropologije nadalje političkoj sceni koje u svojim programima koje sam provodila o nezaposlenosti i radni- baviti. U istraživačkom smislu osim aktu- Recimo da nas je pandemija učvrstila u ističu ekološki održiv razvoj i participativnu cima koji su 1990-ih masovno bili otpuštani alne, zanimljive su i postpandemijske faze. našem položaju neizvjesnosti. Što i kako demokraciju osobno su mi bliske. Pokazuje iz velikih socijalističkih poduzeća u procesu Dosadašnja moja istraživanja pokazala su dalje? se da mjera nekog grada ili države može biti tranzicije, pokazalo je da je tijekom tih godi- da je puno opipljivije govoriti o velikim U tom slučaju bilo bi zanimljivo otkriti i spremnost na digitalnu transformaciju sa na, ali i dvijetisućitih, dominirala negativna rezovima i periodizacijama. S obzirom na koji vam mehanizmi ili aspekti života ipak socijalnom komponentom koju uz određen percepcija radništva, kolektivizma i solidar- temu neformalne ekonomije i neformal- daju osjećaj sigurnosti, sreće, zadovoljstva, postotak solidarne ekonomije donose lijeve nosti, pojmova uz koje su se snažno vezale nih mehanizama preživljavanja u smislu uspjeha. Čovjek ne može stalno konfliktno stranke. Ljudi oko koalicije Možemo! osim asocijacije na bivši socijalistički sistem s ko- različitih društvenih odnosa, takvi nefor- i negativno funkcionirati ili biti stalno u što dolaze iz organizacija civilnog društva, jim smo htjeli radikalno raskinuti u tranzi- malni sustavi mogu amortizirati razdoblja strahu. Morate se uhvatiti za nešto što vam što je njihov društveni i iskustveni kapital, cijskom procesu. S vremenskim odmakom i postpandemijske krize. Treba tek vidjeti daje osjećaj digniteta i sigurnosti. Takvo što okupili su i brojne pojedince iz akademskog smjenom generacija, ali i transformacijama kako će se na svakodnevnoj praktičnoj, a primijetila sam kod skupine dugotrajno ne- svijeta, koji inače nemaju dovoljnu javnu vid- na tržištu rada, ti su pojmovi dobili ipak na onda i diskurzivnoj razini stvari mijenjati zaposlenih. Iako su oni načelno društveni ljivost sa svojim istraživačkim iskustvima i značenju koje konačno biva sve pozitivni- ili održavati. Trebat će pratiti koja su se isku- i ekonomski gubitnici, istovremeno nisu znanjima. Kako se kod nas često govori da se je, iz čega tumačim i uspon sindikata nakon stva na mikrorazini u svakodnevnom životu izgubljeni i besperspektivni jer sebe nalaze struka slabo koristi i uvažava, čini mi se da je svjetske financijske krize iz 2008. Što se tiče pojedinca promijenila. u različitim drugim sferama života. Oni su Novosti Tjednik za racionalnu manjinu 11 Intervju #1076, petak, 31. srpnja 2020. istovremeno i bake i djedovi, kolege u parku Neformalna se ekonomija cijelo vrijeme koji najbolje boćaju, dobri susjedi. Postoje pokazala perzistentnom, ona postoji u različite razine vašeg identiteta koje mogu svim državama i po nekim procjenama u u određenim društvenim situacijama izra- nekim zemljama čini i do 30 posto bdp-a. zito doći do izražaja pa tako ljudi sami daju Iako je teško pronaći mjerljive parametre smisao vlastitom postojanju. tog neregistriranog rada, postoje alati u po- dručju javnih financija uz pomoć kojih se može aproksimativno odrediti koliki udio Premijer Plenković je danima prije izbora ekonomije takav rad zahvaća. S obzirom ponavljao kako Hrvatska danas ima više na pad mogućnosti na formalnom tržištu zaposlenih nego prije početka pandemije, rada uslijed pandemije, za očekivati je da no podaci Eurostata iz svibnja pokazuju će neformalna ekonomija imati puno više da je Hrvatska bila među pet zemalja eu-a mogućnosti za razvoj – ljudi će se nastojati s najvećim rastom nezaposlenosti u od- snaći na nekoj dogovornoj osnovi ili na osno- nosu na prethodni mjesec. Bilo je 44.000 vi poznanstva. Iako snalaženje u sferi nefor- nezaposlenih više nego lani u isto vrijeme, malne ekonomije ima negativne reperkusije odnosno ukupno 169.000 nezaposlenih. na makrorazini za javne financije, nije za Također, zaposlenost mladih na najvećem očekivati da će nezaposleni pojedinac sjediti je udaru aktualne krize? kod kuće i čekati da dobije kakav posao koji Imamo smjene kriza. Možda bismo se tre- možda nikad neće stići. bali prisjetiti krize na tržištu rada koju smo osjetili ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, Rad od kuće kojoj su doprinijele velike brojke iseljavanja mladih, što je usput smanjilo formalnu statistiku registriranih nezaposlenih. No ogro- Analitičari kažu da nas čeka teška jesen? man odljev mladih iz zemlje pokazao je i Ako su vam zatvorene mogućnosti da u tendenciju nemogućnosti prvog ili kasnijeg okviru formalnog obrta obavljate određene zaposlenja. Mladi su pritom kontinuirano djelatnosti, vjerojatno ćete ih moći i dalje jedna od najugroženijih skupina na tržištu obavljati neregistrirane, što nema zakonski rada, jednako kao i žene i stariji od pedeset i pravni, ali ima društveni legitimitet. Kod godina ili primjerice Romi kao marginalizi- nas vlada nepovjerenje u formalne sustave rana manjina. Također, velik broj nezaposle- moći i donositelje odluka i ono je vertikal- nih, što se također najviše odrazilo na mlade, no, ali i horizontalno, što znači uvjerenost stigao je s velikom svjetskom financijskom da će se svi po prilici nastojati snaći na neki krizom iz 2008. koja je svoje prve ekonom- drugi način, što nije samo motivirano finan- ske i socijalne reperkusije imala u Hrvatskoj cijskom dobiti. tijekom 2010. i 2011. godine. Moj istraživač- ki interes unatrag nekoliko godina fokusiran je na stariju populaciju, pri čemu nije riječ Kakav je vaš stav u vezi rada od kuće koji formalno o umirovljenicima, nego o onima se jako proširio u pandemiji? Sve je više koji su na tržištu rada percipirani kao stariji poslodavaca koji na taj način kontroliraju radnici koji se suočavaju s različitim oblici- svoje radnike, dočim dolazi do njihove ma diskriminacije. atomizacije? Rad od kuće trebao bi postojati kao zakonska mogućnost jer su mnoge prednosti takvog U povodu Praznika rada kazali ste da se rada. Ali ne samo u smislu financijske zarade prekarnost toliko udomaćila da je posta- za poslodavce, već i oko organizacije vlasti- la normalna pojava i da su vaši studenti tog rada i vremena, ali i boljitka u ekološkom rođeni 2000-ih prekarnu poziciju već smislu. No on se ipak ne smije zloupotre- snažno osjetili na vlastitoj koži, pri čemu, bljavati u smislu monitoringa koji prelazi upozorili ste, ni ne zamišljaju da bi se ona razumne okvire. Riječ je o novom poglavlju mogla promijeniti... isplativiju radnu snagu i to za poslove koji i za sindikate, o čemu trebaju povesti raču- Mladi i mladost su zapravo u deklarativnom ne osnažuju profesiju za koju studiraju. U Kako će se u uvjetima pandemije kretati na. Rad od kuće još nije na toj razini proble- smislu kategorije koje nalazimo i u bivšem nekim velikim korporacijama, poput po- neformalna ekonomija – riječ je o sivoj matiziran jer donedavno nije postojao kao političkom sustavu, imali smo u tom smislu zivnih centara, cijeli odjeli su zamijenjeni zoni rada koja nije oporezovana? masovnija pojava. i praznik – Dan mladosti. U ovom novom studentima. Međutim, mi imamo upisane sustavu u retoričkom smislu govori se o redovne studente od kojih se očekuje da svoj mladima na kojima svijet ostaje, međutim radni dan posvete studiju i knjizi. U takvoj S obzirom na Jednom ste kazali da smo društvo koje na tržištu rada i prije zdravstvene krize uo- njihovoj prekarnoj poziciji trebat će reagira- je prednost dalo kolektivizmu naspram čavamo niz problema: što se tiče fakulteta, ti i fakulteti, za koje je nužno da se nametnu pad mogućnosti individualizmu. Proizlaze li iz toga i neke svjedočimo tome da mladi na tržištu rada u obrani studija i studiranja. konzervativne vrijednosti: protivljenje participiraju u izuzetno prekarnoj poziciji. na formalnom nekih aktera pobačaju, dominacija Crkve Poslodavci su prepoznali studente kao naj- i slično? U vašem istraživanju između redaka tržištu rada uslijed Problem nastaje kad tradicija, bila ona seo- može se naslutiti određena nostalgija za ska, etnološka ili crkvena, dolazi u raskorak Poslodavci su razdobljem socijalizma, barem kad je ri- pandemije, za sa standardima ljudskih prava koji su vrlo ječ o ondašnjoj regulaciji radnih odnosa i jasni na europskoj i svjetskoj razini. U tom prepoznali studente prilikama za zaposlenje. Kakvu paralelu očekivati je da smislu ne treba težiti konzervativnim vri- između dva sistema možete povući? jednostima, nego vidjeti koji su ekonomski kao najisplativiju Iako su se zadnja tri desetljeća na tržištu rada će neformalna i politički standardi postavljeni u razvijeni- dogodile ogromne promjene, stava sam da mojim društvima, pri čemu najbolje primjere radnu snagu. U žemo i trebamo izvući najbolje iz oba – bivšeg ekonomija možemo pronaći u nordijskim zemljama. i sadašnjeg – politička sistema. Sigurnost koja Ondje vlada vrlo visoka osviještenost na po- takvoj njihovoj se stalno provlači kao nostalgija prema bivšem imati puno više dručju ljudskih prava u svim sferama života, sistemu nije zanemariva i to je nešto čemu od školstva preko javnog prostora do poli- prekarnoj poziciji ljudi teže, ali nije dolazila do izražaja dugi niz mogućnosti za tičkog sustava. Čini mi se da se mi krećemo godina zbog pejorativnih karakteristika koje negdje između kolektivnih i tradicionalnih trebat će reagirati su se upisivale u termin socijalizma u Hrvat- razvoj – ljudi će se vrijednosti, pri čemu ipak stremimo ka indi- skoj. Umjesto da se povuku neke vrijednosti vidualizmu. Usmjeravajući se prema domi- i fakulteti, za koje po sebi, mi smo radikalno željeli raskinuti s nastojati snaći na nantnim vrijednostima na razini standarda bivšim sistemom. Također, tek smo nedavno ljudskih prava, ne bismo trebali zapostaviti je nužno da se spoznali da vrijednost sigurnosti radnika na nekoj dogovornoj ni kulturni identitet i druge specifičnosti radnom mjestu i sigurnost plaća nije tekovina dokle god nisu u raskoraku s tim navedenim nametnu u obrani socijalizma, već standard ljudskih i radničkih osnovi ili na osnovi standardima, poput prava manjina i drugih prava koja su, na koncu, upisana u Ustavu kao građanskih prava. Trebamo se svakako voditi studija i studiranja temeljnom dokumentu države. poznanstva ustavnim i ljudskim pravima. ■ Novosti Kozmetička smjena na čelu glasila Marinella Matejčić, Tjednik za racionalnu manjinu koje promovira historijski mrak udruga PaRiter iz Rijeke 12 #1076, petak, 31. srpnja 2020. INTRIGATOR

Miklenić je dakle trebao biti najuren odavno, zato što je godinama širio i promovirao historijski mrak. No čini se da su motivi za ova- Miklenićeva kvu odluku sasvim drugačiji. Iako je službeno razriješen na vlastiti zahtjev, tjednik Nacional još je uoči izbora najavio Bozanićev plan da ga se riješi. Nekoliko izvora bliskih Kaptolu obja- snilo je da se razlog krije u Miklenićevoj oštroj KRATKO I JASNO ostavka predizbornoj kritici , najavi - ova gubitka izbora i posrednom podržavanju Mosta i Domovinskog pokreta. Zamjereno mu je i što se prije toga na unutarstranačkim izbo- Zaustavimo rima svrstao na stranu radikalne struje -a. i ostavština ■ Hrvoje Šimičević seksualno Problem Glasa Koncila, u kojem je Miklenić marno sparivao teologiju i politički ekstremizam, puno je dublji nasilje od jednog seta skandaloznih članaka

duge i teške uređivač- Ministrica Nakon samo jednog poziva ženama da ke politike u Glasu Koncila, iskustva seksualnog uznemiravanja i na- smijenjen je . silja objavljuju na mrežama pod oznakom Svećenika koji je godinama u oblacima #ženeujavnomprostoru, na površinu su uređivao kaptolsko glasilo izašla masovna svjedočanstva koja nisu razriješio je kardinal . Novi čelni ljudi Hrvatskog novi- anonimna. Kako to komentirate? Nurednik je , dosadašnji narskog društva i Sindikata no- Prema našim podacima, objavljeno je preko Miklenićev zamjenik. Kao prvi čovjek Gla- vinara Hrvatske 4.000 svjedočanstava s hashtagom #ženeu- sa Koncila, Miklenić je obilato promovirao i traže stvaranje javnomprostoru, dok je komentara preko klerikalni nacionalizam, predstavljajući pre- zakonskog okvira za osiguranje 1.600.000. Očito je da je seksualno uznemi- ciznu mjeru intelektualnog i moralnog po- slobodnog rada novinara, bez pritisaka stotina ravanje u javnim prostorima i institucijama štenja vrha Katoličke crkve u Hrvatskoj. Ako Dsudskih tužbi kojima ih političari i drugi moć- toliko rašireno i nasušna je potreba razgo- Red vjere, red feljtona o pak postoji historijska pravda, njegov dugo- Jasenovcu – Glas Koncila nici sistematski zasipaju, ušutkuju i fi nancijski varati o tome. Nevjerojatno je da nekoliko godišnji mandat bit će upamćen isključivo ugrožavaju, ministrica kulture i (odnedavno) iskrenih svjedočanstava pokreće takvu lavi- zbog činjenice da je dosadni vjerski bilten bolesti najdetaljnije su razrađene upravo u medija smatra da je nu, ali smo zahvalne svakoj ženi koja je, bilo pretvorio u depandansu fi loustaškog šunda. Glasu Koncila. Novinari i povjesničari po- pravni okvir u Hrvatskoj – dobro postavljen. anonimno, bilo pod imenom i prezimenom, Uoči njegove smjene Jutarnji list je obja- put , ‘U prošlom mandatu smo ukinuli djelo teš- ispričala svoju priču. Moramo razgovarati o vio tekst u kojem je problematizirao raspoja- i spomenutog ondje su tiskali kog sramoćenja. Tužbe nisu dobre, mi smo tome kako bi se nasilje prekinulo, kako bi sani revizionizam novinara - prve rezultate ekstenzivnih ‘istraživanja’, se kao Vlada u više navrata oko toga odredili’, goruća tema došla u diskurs, kako bi ukazali koji je nedavno pisao seriju tekstova a zapravo neistina i manipulacija, i to ne- rekla je ministrica u razgovoru za N1. Tvrdi da seksualno nasilje nije normalno, koliko o Jasenovcu. No problem Glasa Koncila, u koliko godina prije osnivanja Društva za također da među stručnjacima ne postoji god mi bile i bili odgojeni da su ženska tijela kojem je Miklenić marno sparivao teologiju istraživanje trostrukog logora Jasenovac. konsenzus oko toga je li potrebno da Vijeće javno vlasništvo. Cilj kampanje je otvoriti i politički ekstremizam, puno je dublji od Feljtoni su uključivali najizravnije negi- za elektroničke medije rješava sporove ili ih prostor za artikuliranje frustracije, da ukaže- jednog seta skandaloznih članaka. ranje genocida nad Srbima i Romima. Pod treba prepustiti sudstvu. mo na raširenost problema. Nije normalno da Novosti su zadnjih godina u nekoliko okriljem Kaptola i Josipa Bozanića izbruše- U otvorenom pismu u kojem su iznijeli djevojke moraju jedna drugoj čuvati leđa dok navrata upozoravale da je upravo ovaj me- na je također izmišljotina o poslijeratnom svoje zahtjeve i očekivanja od nove Vlade i se presvlače na tjelesnom odgoju, da deseto- dij bio nulti pacijent najnovije epidemije logoru smrti na području ustaškog logora. ministarstva, Sever i Zovko podsjećaju na 905 godišnjakinje razmjenjuju iskustva o tome javnog fi loustaštva. Sve aktualne teorije o Riječ je o desecima, ako ne i stotinama čla- aktivnih tužbi protiv novinara i medija, od ko- kako nositi šrafciger da bi se mogle obraniti. Jasenovcu kao radnom logoru, zabavištu, naka ovih i drugih autora, koji su naknadno jih tužitelji potražuju skoro 68 miliona kuna. tvorničkom kompleksu i nekoliko stotina ukoričeni i objavljeni u raznim izdanjima Europska federacija novinara () zajedno je ljudi koji su ondje skončali zbog zaraznih Glasa Koncila. s 25 organizacija potpisala pismo Europskoj U objavama se vidi da nasilje nad ženama komisiji sa zahtjevom da se poduzmu mje- počinje već u ranoj dobi? re za rješavanje prijetnji brojnim tužbama Tako je, velik broj žena se javlja s pričama iz čiji je broj u porastu u cijeloj Uniji. Uzroci su djetinjstva – tek su u zreloj dobi osvijestile da postojanje kaznene odredbe o kleveti, zlou- su zapravo bile žrtve pedofi lije. Zemlja koja BORDOLINE SVEMIRSKA VIJEST poraba građanskih tužbi za klevetu ili zaštitu se diči sintagmama kao što je ‘zaštita života’ ugleda te nedostatak međunarodnog prava izuzetno malo čini da se zaštite životi žena. -a. je predložio niz mjera za povoljnije demokratsko okruženje u cijeloj Uniji. ‘Stoga očekujemo prijedlog mjera kako bi se smanjio Što institucionalno i pojedinačno napra- pritisak na novinarke i novinare u Hrvatskoj’, viti da se stvari promijene? istaknuli su u pismu. Podsjetili su da nije Važno je razgovarati o temi seksualnog uzne- donesen novi Zakon o medijima ni Zakon o miravanja, važno je osvijestiti da se ono do- Hrvatskoj radioteleviziji, a da su Zakon o au- gađa i da je toliko integrirano u kulturološke torskom pravu i srodnim pravima kritizirale obrasce, koje je nužno mijenjati. Ključno je gotovo sve relevantne strukovne organizacije. raditi na edukaciji, kako roditelja tako i djece, Ministrica odgovara na kritike podatkom i to kroz specifi čne obrazovne programe koji da je novi Zakon o elektroničkim medijima trebaju biti integrirani u školski kurikulum, na čitanje trebao ići – taman kad je krenula kao i raditi na implementaciji ratifi cirane Kon- epidemija koronavirusa. ‘Nismo smatrali vencije Vijeća Europe o zaštiti žena od nasilja. primjerenim u to vrijeme upućivati zakon u Nije normalno da se već godinama u javnom čitanje. S jedne strane zbog krize koja je imala prostoru vrti priča o ‘rodnoj ideologiji’ koja je negativne posljedice po medije, s druge strane navodno u Konvenciji o borbi protiv nasilja jer sva rješenja treba razmotriti u kontekstu nad ženama, umjesto da se svim raspoloživim nove situacije’, kazala je Obuljen Koržinek. resursima radi na tome da se ona implemen- Tužbe se u međuvremenu množe, a zakoni tira kako bismo nasilje prevenirali, propisno — SVIMA U GALAKSIJI: GOSTIMA S DRUGIH PLANETA DAJE SE NA ZNANJE DA DO čekaju zbog ‘nove situacije’. kažnjavali i pružili podršku žrtvama. DALJNJEGA NE PUTUJU NA ZEMLJU ZBOG PANDEMIJE! ■ Nenad Jovanović ■ Anja Kožul Novosti Libertarijanski komesari ponovno turpijaju Tjednik za racionalnu manjinu po mozgovima 13 #1076, petak, 31. srpnja 2020.

Globalno rastuća egzistencijalna nesigur- nost, međutim, ima svoje ishodište upravo LEKSIKON u ekonomiji koju određuju nekretninski Imovinska biznis i kreditorski te osiguravateljski dije- TRANZICIJE lovi fi nancijske industrije. Tamo se ponaj- više ispružio notorni krupni kapital, uro- divši gentrifi kacijom gradskih centara. Naše elite pružale su mu ruku kroz napuštanje Nepotizam inkvizicija svih iole upotrebljivijih javnih, a socijalnih stambenih politika. Ipak, čini se da su barem ; riječ latinskog Najnoviji ideološki lov na vještice Fokus, gradonačelnik Svete Nedelje. I još: inkvizitori s misijom trgovanja vještičjim izvora (nepos; nećak) kojom usmjeren je na zagrebačku sirotinju ‘Ako ste socijalni slučaj, a imate neke nekret- egzistencijama ostali u izrazitoj saborskoj se označavaju rođačka i prija- koja bi trebala primiti pomoć za obnovu nine u vlasništvu, tu nešto ne štima.’ manjini, ravnamo li se po startu navedene teljska interesna umrežava- nakon potresa iako navodno spava na , nesuđeni zastupnik koalicije Fokus- zakonodavne procedure. nja i instaliranja, to jest prak- pustim milijunima Pametno-, spominje pak pogrešku ispo- ■ Igor Lasić se kada osobe na političkim pozicijama moći, maganja ‘nekoliko tisuća privilegiranih vla- Nodlučivanja i utjecaja zapošljavaju članove uoči dugo išče- snika skupih nekretnina u centru Zagreba’. vlastite obitelji, zemljake ili bliske odane kivane saborske rasprave o Još precizniji bio je ekonomski komentator prijatelje na radna mjesta i položaje u držav- Zakonu o obnovi Zagreba i , kazavši da takav jedan nim i javnim institucijama ili kompanijama, okolice nakon potresa, u jav- sumnjivac, ako ‘i nema nikakvih prihoda, što potonjim donosi privilegije, određene nom prostoru zahuktao se može lako prodati iznimno vrijednu nekret- tipove sigurnosti i materijalne benefi cije. lov na vještice koje prijete da otmu glavne ninu (...) te se preseliti u neki stan koji nije u Napenavljen U tom je smislu fenomen nepotizma vrlo Nzakonske benefi te iz te priče, dakako o troš- centru grada’ i tako dalje, smjer – periferija. srodan i blizak nekim drugim socijalnim ku poštenih hrvatskih poreznih obveznika. No pružimo priliku i drugoj školi gledanja devijacijama o kojima smo već pisali u ovoj A vještice, kao što je poznato, najbolje se na ovo pitanje, onoj koja ne demonizira pre- na popisivače rubrici (npr. klijentelizam i korupcija). utjelovljuju u liku neugledne babe. I udo- ostalu sirotinju u donjogradskim blokovima. Nepotizam se najčešće manifestira u po- vice pritom, jer je znano i da takve u pravilu Onoj koja prezrenim bakicama ne zazidava popis stanovništva u Hrvatskoj dručju politike, preko stranačkih umrežava- dosta rano isprate muža vragu na istinu. Pa balkone poput nije ni počeo, a kamoli završio, vuko- nja rodbine i prijatelja sa svrhom ojačavanja dok neki od vodećih domaćih medija pri- i ne istjeruje ih iz tzv. štakornjaka po uzo- varski gradonačelnik pozicija. Dodatak neprihvatljivoj praksi po- premaju infografi ke u kojima će zloglasnim ru na novinara , koji je to već sada tvrdi da će biti lažan, ka- litički posredovanog zapošljavanja rođaka i spodobama docrtati metlu i dlakavu bradavi- činio još prije desetak godina. I koja zna da kvim smatra i onaj iz 2011. godine. prijatelja na državnim, javnim poslovima i cu navrh nosa, razmotrimo u kakvoj su šteti uopće ne postoje statistike o imovinskom ‘To će biti nevjerodostojan popis’, rekao je u poduzećima, jest i to da se ona često pro- zatečene ovaj put. stanju žitelja centra glavnog grada, e da bi IPenava za Jutarnji list, tvrdeći da je to plod vodi bez obzira na (ne)posjedovanje profe- Najčešći moment prijepora u rečenom se prozivalo izdvojene kategorije. Ta zašto trgovine -a i -a, stranke koja je sionalnih kvalifi kacija i formalnih kriterija istjerivanju načistac bio je: tko će točno biti liberali ne predlože razvrstavanje tog sta- zatražila da se na područjima naseljenima stručnosti za ta radna mjesta. To su ishodiš- primatelji javnofi nancijske pomoći za obno- novništva po visini imovine, pa da zaista nacionalnim manjinama vodi računa o ime- ni konteksti koji su rezultirali raširenim vu? Sudeći po neformalnom, ali odlučnom javna pomoć ne ode u ruke onima koji imaju novanju popisivača iz redova nacionalnih fenomenom problematično imenovanim identifi ciranju, to su odreda prijetvorne in- realno mnogo? A to nisu penzioneri kakvi manjina kako bi se pripadnici manjina slo- uhljebljivanje. dividue koje posjeduju stan u zagrebačkom tamo jedva plaćaju i režije. bodno mogli izjasniti o svojoj nacionalnoj i Političku fi guru tzv. uhljeba neki će li- centru samo zato da bi dočekale neka budžet- Zato što bi im tako propala istinska strate- verskoj pripadnosti. beralni i desno orijentirani mediji i portali ska sredstva za njegovo renoviranje. Potres gija u pozadini brige za javne fi nancije. Sek- Penava za to nema sluha, već unapred obilato zlorabiti i naširoko distribuirati u im je ustvari dobra izlika, jer su desetljećima tor nekretnina treba u cijelosti prepustiti negira rezultate popisa u slučaju da pokažu tranziciji, nekritički i neselektivno je šireći, sebično izbjegavale ulagati u održavanje svo- tržištu, naročito tamo gdje dežurni mešetari da Srba u Vukovaru još uvek ima više od tre- nimalo slučajno, na sve zaposlene u javnim je basnoslovno vrijedne nekretnine. traže bolje izglede, u centrima velikih gra- ćine, čime bi i dalje imali pravo na službenu i državnim službama. Provodi se time so- Napretek je primjera u kojima ih oprezniji dova. To je politički stav raširen u čitavom upotrebu svog jezika i pisma, koje im je do cijalno-klasna hajka i ideološka demoniza- među nama spremno raskrinkavaju. ‘Moraju svijetu, pa se ni jedina nečija nekretnina ne sada bilo uskraćeno. A to nije nemoguće, cija radnica i radnika koji nisu neposredno ljudi naučiti biti odgovorni sami za svoj stan promatra kao dom sa svim što uz to ide, nego jer su iz grada na Dunavu, u kojem Penava izloženi kapitalističkoj kompetitivnosti i i imovinu’, istaknuo je u jednom intervjuu kao imovinski zalog u npr. inače sve gore kao gradonačelnik nije stvorio uslove za ‘zdravoj slobodnotržišnoj utakmici’. Stoga , saborski zastupnik stranke osiguranome mirovinskom dobu života. egzistenciju, trbuhom za kruhom jednako je antagonizam: opravdano ozloglašena odlazili i Srbi i Hrvati. Zato i ne može biti društveno-politička nepodopština u vidu siguran da će se novim popisom okončati nepotizma na jednoj, te medijska fabrika- priča o ćirilici koja mu je trn u oku, što je cija navodno sveprisutnog ‘uhljebizma’ na pokazao i prilikom napuštanja -a, kada drugoj strani, jedan od putokaza koji nas je popis stanovništva naveo kao ‘ključni i upućuje na nastajanje i oblikovanje općeg prijelomni’ razlog. ideološkog profi la naše tranzicije. Nova -ova vlada je u svom programu Pored rodbinskih i prijateljskih veza, do navela da će osigurati primenu odredbi Usta- nepotizma može doći i u kombinaciji s mo- va, Ustavnog zakona o pravima nacionalnih tivima podmićivanja, vraćanja usluga ili lo- manjina i Zakona o službenoj upotrebi jezi- biranjima. Nepotizam nije mlada povijesna ka i pisma nacionalnih manjina, što podra- pojava. Klasični elementi koji ga defi niraju u zumeva i dvojezičnost u Vukovaru. suvremenom smislu te riječi prisutni su već u ‘Na nečiji poziv opet se mogu podići ten- Papinskoj Državi, današnjem Vatikanu (riječ zije, pa me ništa ne bi iznenadilo, ali je ipak je o kadrovskim politikama pojedinih papa realnije da do objave rezultata popisa sta- i visokopozicioniranih dužnosnika te insti- novništva neće biti činjeno ništa oko tog tucije), kasnom srednjem vijeku i renesansi pitanja’, rekao je Penava za Jutarnji. U su- (stoga i latinsko-talijansko porijeklo pojma). protnom, scenario je dobro uvežban 2013., Iako nije isključivo tranzicijski fenomen kada je -ova vlada postavila dvojezične – poznat je naime kao nerijetka praksa i iz ploče nakon čega je usledilo njihovo razbi- vremena režimâ tzv. realnog socijalizma janje i nasilje u režiji tzv. Stožera za odbra- – do njegove je eskalacije kod nas došlo u nu hrvatskog Vukovara, či ji je vođa kasnije protekla dva-tri desetljeća. Nepotizam je postao Penavin savetnik. opravdano čest motiv novinarskih istraži- Tenzije će izostati samo u slučaju da broj vanja. Detaljan i koristan uvid u fenomen, Srba ne pređe onu famoznu granicu od 33,33 kao i popis reprezentativnih nepotističkih odsto, što bi za Penavu i njegove istomišlje- afera u državama nastalim na prostoru soci- Lijeni dimnjak čeka nike bilo verodostojno pa makar među po- jalističke Jugoslavije, moguće je pronaći na: nevidljivu ruku tržišta – Zagreb (Foto Sanjin pisivačima bili i Srbi. https://sh.wikipedia.org/wiki/Nepotizam Strukić/) ■ Dragana Bošnjak ■ Hajrudin Hromadžić Novosti U sjećanje na generala Svetozara Ora (1926. – 2020.) piše Ivo Lučić Tjednik za racionalnu manjinu 14 Sat historije #1076, petak, 31. srpnja 2020.

Svetozar Oro (Veličani, Popovo polje, 24. veljače 1926. – Beograd, 23. svibnja 2020.) Da je Tito čuo Miloševića, jezik bi mu iščupao! Novosti donose dijelove kazivanja nedavno preminulog generala Svetozara Ora, koji je s 15 godina stupio u partizane, u jna ostao cijeli radni vijek, a do kraja života Titov sljedbenik: ‘Kaže Slobo, tome Hodži i svim tim da im jebem mater. Ma rekoh, šta to ti kažeš? Kaže, to što čuješ. Rekoh, da te čuje, Tito bi ti jezik iščupao! Tako smo se Slobodan Milošević i ja rastali. Nikad se više nijesmo sastali’ U sjećanje na generala Svetozara Ora (1926. – 2020.) piše Ivo Lučić Novosti Tjednik za racionalnu manjinu 15 Sat historije #1076, petak, 31. srpnja 2020.

ezapaženo je prošla vijest da se taj bataljon prepolovio, ali se Nijem- oči, izišo je: Kako se ti zoveš? Tako i tako. Je da je u 95. godini u Beogradu ci nijesu probili, nego je zarobljen njihov li sigurno? Jes sigurno. Izvadi pištolj i ubije Nacionalizam umro general Svetozar Oro korpus. I to su u Hercegovini teško primili. ga na licu mjesta. Osuđen je na godinu dana (Veličani, Popovo polje, 24. Teško je kad sve crne knjige jedne bitke dođu zatvora jer je uzurpirao vlast. Morali smo progovorio veljače 1926. – Beograd, 23. u jedno mjesto. Bilo je jedno poginuti u sre- pokazati da ne može svak uzeti vlast u svoje svibnja 2020.). S 15 godina stupio je u parti- dini rata, a drugo poginuti na pragu slobode. ruke, ali to se dešavalo. Poslije se vratio u kroz partiju Nzane i ostao u jna cijeli radni vijek. Obavljao Doneseš glavu do slobode i onda je izgubiš. četu. Ne mogu se s jednog Gazimestana izgovara- je brojne visoke vojne dužnosti te neko vri- Postojnu smo relativno lako slomili. Išli ti riječi koje je izgovorio Milošević, a da one jeme boravio u diplomaciji. U mirovinu je smo do sela Zagon, zapadno, koje je utvr- Logori protiv ne zapale plamen. Ustvari, to je bila objava otišao 1986. s dužnosti načelnika političke đeno branilo prilaze Postojni. Bilo proljeće, rata svim jugoslovenskim narodima: zna- uprave jna. Odbio je Miloševića i do kraja otapaju se snjegovi, ravnice pune vode... ga- huka ustanka ćete vi ko smo mi! Mi u jna nijesmo znali života ostao Titov sljedbenik. Na dan na- zili smo do pojasa, bogami jedno kilometar. kakvi su odnosi u Srbiji. Ivica Stambolić pada na Dubrovnik s drugovima je osnovao Granate padaju u vodu i eksplodiraju kad Kod nas u Popovu nijesu bili loši odnosi iz- je bio vrlo stabilna ličnost, uzeo je njega Društvo za istinu o Jugoslaviji i nob-u. dođu do dna. Jedino ako te metak pogodi di- među Srba i Hrvata, nego su u otporu pre- kao svoj kadar i mi smo mislili da će slijedit Razgovarali smo u njegovu stanu u maloj rektno padaš. Ja sam bio u jurišnom poretku ma Turcima bili dobri odnosi između njih. Ivicu. Međutim, on je u prvom redu išao zgradi u tihom središtu bloka u Novom Be- i kad smo se dohvatili prvih kuća, odmah su Nema ni jednog primjera da je ubio Srbin na to da osvoji vlast u Beogradu, a poslije ogradu ravno prije godinu dana, 18. srpnja se predavali. Tu smo zarobili jedan bataljon Hrvata zato što je Hrvat ili obrnuto. Prvo Beograda ide prema Srbiji, a poslije Srbije 2019. Sjedio je u obično namještenoj dnev- talijanskih crnokošuljaša koji su bili u sasta- ubistvo počinili su četnički nastrojene snage Jugoslaviju. Imao je svoju procjenu, a imao noj sobi nasuprot televizora manjeg ekrana vu njemačkih snaga. protiv Hrvata poslije Prvog svjetskog rata. je i advokata koji je bio nezajažljiv, to je s katodnom cijevi, a među slikama na zidu Kuhari su počeli da spremaju da se nešto Onda je došao Drugi svjetski rat, ljudi su na bila supruga. posebno je isticao pejzaž rodnog mu Popo- jede, jer svaka četa je imala svoju pokretnu strašnu prevaru pobacani u jame, a zločine Taj nacionalizam je progovorio, i to kroz va polja, koji je naslikao sin Dragan. Bio je kuhinju, a žene iz toga sela nisu dale da iko su izvršili ustaše što su došli sa strane. Či- partiju, što je bilo potpuno tuđe, da se u bistre svijesti i govorio odlučno. Ponekad se kuha nego one. To je bila milina jedna. U njenica je da su stvorili konfrontaciju prema Armiji nisu mogli snaći, a ja sam tada od- nije mogao sjetiti nekog imena ili bi zbog kući u kojoj smo bili, muž i žena uzeli mo- svim Hrvatima, znamo kako se to tragično lazio iz Armije u penziju. Kad je Ljubljana zamora malo skratio rečenicu. Govorio je tiku i kopaju nešto. Čujem udari motika u završilo. zaustavila miting, našli su izlaz da zakažu hercegovačkim dijalektom kao da je jučer kantu. Izvadiše kantu, iz nje slovenačku za- U početku su bacani u jame jer su Srbi, jer 14. kongres, i da, polazeći od činjenice da je otišao iz Popova polja, samo bi rijetko pustio stavu, kaže, zakopali smo je prije 20 godina. je to bila politika, ali kasnije su bacani jer su u jugoslovenskoj partiji najviše Srba, srp- poneki sistemski ekavizam. Nekoliko puta Plaču i razvijaju zastavu. bili ustanici, antifašisti. Šta je bio cilj Jase- skom većinom osvoje vlast. To je bio smisao je zastao, orošenih očiju i stisnutog grla, i novca i drugih logora? Konkretna borba pro- 14. kongresa i dalje je poznato. čekao da prođe iznenadna navala emocija. Uzeli zakon tiv oslobodilačkih pokreta. Presija na narod Ovo su neki dijelovi njegovih kazivanja. ubijanjem i klanjem trebala je da zaustavi Odbio sam u svoje ruke huk ustanka, i da se kaže: Nama se ne isplati Da sam bio boriti, vidiš, pobiše nam ljude. Pobili su one Miloševića Mesna obramba u Zagonu je tražila da im s Kozare; nijesu one s Manjače. A Manjača je sujevjeran, predamo talijanske fašiste, iako je bilo na- bila srpska i četnička. Nijesu ih pobili zato Milošević je mislio da ću podržati njega ređenje da sve zarobljenike odmah šaljemo što su bili lojalni. Nijesu na Kozari samo Srbi u politici. Bože sačuvaj, ja sam podržavao zaglavio bih u sabirne centre da se nikome ništa ne desi. ubijani, nije Osman Karabegović Srbin jugoslovensku politiku, koja je zajednič- Postrojiše Talijane, narediše da se skinu i koji je bio na čelu Kozare. Nijesu braća Ma- ka, koja nam treba. Jednom sam se našao Kad je došao rat ‘41., imao sam 15,5 godina. sve ih postreljaše. Naočigled. Komandant žar, čuveni komandanti; bili su Hvati. U s njim kod Petra Gračanina u ck. Bio je Svi smo morali u zbjeg zbog ustaškog pro- njihov kaže, mi smo dvadeset godina njih Beogradu, ubijeno je 100 hiljada ljudi. Nije- predsjednik ck Srbije, ali je bio bog i batina. gona 23. juna, koji je bio kao grom iz vedra držali ovdje. Bili su rigorozni prema talijan- su zato što su bili Srbi, nego zato što su bili Odbacio je Stambolića i ide, gotovo. Išla je neba. Onda je došao septembar, ustanak, i skim fašistima. protiv okupatora. hajka protiv Fadila Hodže i svih rukovo- ja sam krenuo. Kako sam otišao u junu, više Kad smo oslobodili Bled, kod Radovljice dilaca na Kosovu, da ih se izbaci iz partije. nikad nijesam došao kući. vidimo kako mještani tjeraju batinama jed- Titova politika Veli Slobo, sad ćemo mi njima jebat mater. Kad smo oslobodili Sarajevo, u aprilu nog čovjeka, nemaju oružja. To je bio mjesni Doslovno tako. Kome, Slobo? Kaže, tome 1945. bio sam komesar čete sa 18 godina. špijun, prebili su ga, tako je umro. Za nevje- solidarnosti Hodži i svim tim da im jebem mater. Ma Imali smo predah u jednoj seljačkoj kući. rovati. Kažu, dosta je nama bilo tih denun- rekoh, šta to ti kažeš? Kaže, to što čuješ. Re- Baka, domaćica, gatala nam je u grah i meni cijanata koji su trpali u zatvore u Begunju. Ono što se dogodilo ‘41. stvorilo je grdnu i koh, da te čuje, Tito bi ti jezik iščupao! Šta rekla: Mladiću, želim vam sve najbolje, ali Prije, između Sanskog Mosta i Jesenica u opasnu podjelu. Mi smo poveli ustanak da bi bi? Jezik bi ti iščupao. Mi smo imali toliko ovde vam kaže da nećete dugo. Da sam bio našoj koloni su prepoznali jednog domaćeg se snošljivo moglo živjeti. Na Sutjesci, najve- muke, kad Šiptar u toku rata pljune na Šva- sujevjeran, vjerovatno bih negdje zaglavio. ustašu, mještanina. Ulećeli u kolonu, nije se ličanstvenijoj bici koja je postojala, u 10. her- be, mi smo rekli da je bacio bombu, samo Naprotiv, preživio sam i oslobođenje Sara- ništa bunio, i izveli ga na prijeki sud. To su cegovačkoj brigadi imali smo skoro jednak da bismo ih što više poistovetili sa nama, i jeva i oslobođenje Postojne i oslobođenje bile teške stvari. omjer Srba, Hvata i muslimana. Imali smo tako smo skupili i formirali Prvu šiptarsku Trsta, i izišo na Karavanke... sve pješke. I Bio sam komesar čete kad smo se vratili u svijest da moramo živjeti zajedno. Mješovit brigadu u istoriji sa nama, a ti to?! Rekoh, vratio se pješke! Sarajevo 1946. Komandir je bio Miloš Jovo- brak se nama rodio u nor-u. Kad je Mostar to nije ni lijepo ni pošteno. Nije mu bilo Iznad Avtovca, na Miholjačama, Švabe vić, vrlo bistar mladić, završio podoficirsku oslobođen, kad je skinuta feredža, to je bio milo, ali sam ga stjero u škripac. Tako smo i četnici su minobacačima tukli po nama. školu bivše Jugoslavije u Bileći. Krenuo u sasvim novi svijet. Toliko čvrstih mostova i se Slobodan Milošević i ja rastali. Nikad se Meni se pritužilo da pravim veliku nuždu i Kalinovnik da obiđe svoje i prepoznao čovje- ličnih veza. Da u partizanima nijesmo tako više nijesmo sastali. mislim, ima da mi ovo bude posljednje (smi- ka koji mu je ubio brata. Pao mu je mrak na radili, ne bi niko preživio, bili bismo daleko Međutim, da Tuđman ne bi zaostao za je se). Tu su poginuli neki drugovi i tu su od pobjede, dalje nego od boga. To su parti- Miloševićem koji se vozio u maršalovom sahranjeni, ja nisam ni ranjen. I evo dogurao zani, to je najveličanstvenija stvar koja je automobilu, on je stvorio neke uniforme da do ovih dana, do 94-e. Šta je bio cilj mogla biti. više liči na Tita. To su male karijerne pobude Titova politika solidarnosti razvijanja koje skupo koštaju narod. Zavadiš narode i Za strelicom: Trst Jasenovca i drugih slabije razvijenih bila je mnogo ispravna. A pogine ti 250 hiljada ljudi u međusobnim ona je smetala razvijenim dijelovima. Ljudi ratovima, a za oslobođenje Jugoslavije smo Ostalo je zabilježeno da je marš od Sarajeva logora? Konkretna božiji, prosto nemoguće na što je ličila ta izgubili 305 hiljada ljudi ili 30 divizija. do Trsta u aprilu 1945. sa više od 600 kilome- Priština 1945. Stvorili smo povjerenje Šip- tara bio najduži u jednoj turi u nor-u. Kako borba protiv tara. Išao sam s načelnikom Generalštaba Istina uvijek smo to izdržali, to bog otac zna. Na Grmeču Stanom Potočarom na Kosovo u lov na smo ušli u visoki snijeg. Bihać je ispred nas oslobodilačkih međede i naizmjenice svaki dežurali s po ostaje istina oslobodila jedna dalmatinska divizija, bio je jednim Šiptarom na čeki. Upozoravali nas, pun leševa, ljudskih i konjskih. pokreta. Presija na nemoj, pa Šiptar... Bio sam siguran da se Onog dana kad je napadnut Dubrovnik, mi Od Plaškog preko Srpskih Moravica, kiša ništa neće desiti načelniku Generalštaba. smo donijeli odluku da osnujemo Društvo je ljuštila. Težak marš bio, ali se gazilo. Sva- narod ubijanjem Šiptari su takvi kako se s njima radi. Srbi za istinu o Jugoslaviji i nob-u. Istina uvijek ko 500 metara si imo Titovu sliku i kraj nje nemaju nikakva iskustva da vladaju nekim, ostaje istina. Okupili smo prvog dana sve strelica ‘Trst’ (zastaje, oči mu se zasuzile). i klanjem trebala ni da vladaju sobom poslije stotina godina vodeće jugoslovenske kadrove kojima je sta- Ne znam kako smo prošli preko Mašuna pod Turcima. On misli kad Šiptaru rekne, lo do tih odnosa. Stavove i poruke s jednog između Prezida i Šent Petra, današnje Pivke, je da zaustavi huk ima da trči. Ma nemoj bre. okruglog stola smo poslali predsjednicima to je bila kiša, šuma... Oslobodili smo Šent Jugoslovenski narodi nikakvih problema republika s pismom da se rešavaju problemi Petar, čak smo gladni našli vruć hleb koji su ustanka, i da se kaže: nemaju jedni s drugima, ali imaju problema koji se javljaju na tom prostoru, koji je i dalje nam ostavili Švabe (smije se). s ekstremima. Ekstremi koji sahranjuju Sr- ostao potpuno zajednički jer rodbinu imaju Mi smo Hercegovci najviše stradali kod Nama se ne isplati biju i Hrvatsku su srpski nacionalizam koji najmanje u tri-četiri republike. Društvo vodi Ilirske Bistrice. Nevesinjski bataljon 10. bri- je iskazan kroz četništvo i hrvatski nacio- brigu oko tradicije koja je bila na nivou Ju- gade je ostao u opkoljavanju neprijateljske boriti, vidiš, pobiše nalizam koji je iskazan kroz ustaštvo. Pošto goslavije, kao Kuće cvijeća i Dana ustanka, grupacije u Bistrici, baš na glavnom pravcu su to dva najjača naroda na ovom prostoru, a koja simbolizira najveći istorijski uspjeh njihovog proboja. Strašno su se tukli, mislim nam ljude njihovi nacionalizmi truju čitav prostor. naših naroda. ■ Novosti Novosti u selu na Ćićariji koje ima dvanaestak piše / foto Davor Konjikušić Tjednik za racionalnu manjinu stanovnika i osam antifašističkih spomenika 16 Reportaža #1076, petak, 31. srpnja 2020.

rgudac je simbol antifašističke borbe i glavni centar oružanog ustanka naroda Istre. To selo ima čak osam antifašističkih partizanskih spomenika i upravo zbog toga izgleda kao da se nalazi u nekoj Brgudac, selo Bdrugoj državi, onoj koja se takvih spomenika ne stidi, već se njima ponosi. Nalazi na 747 metara nadmorske visine i jedino je selo na Ćićariji koje danas nema adekvatan vodovod. U njega vodi samo jedan put, koji se kružno okreće i posjetitelje vodi natrag odakle su krenuli, prema spomeniku palim borcima za ponosno na nob slobodu čiju je petokraku nedavno u crveno ofarbala Udruga antifašista Buzet. — Ta petokraka nikada nije bila crvena, ali Ovo ćićarijsko selo bilo je centar oružanog ća da radimo. Ako je žele crvenu, neka bude crvena, to je valjda zbog obljetnice, 75. go- dišnjice pobjede nad fašizmom. I hoćemo ustanka naroda Istre i mjesto odakle je pre- dole tablu da nam stoji, na cesti da piše selo nob-a – dobacuje nam u prolazu jedan mje- štanin koji je izašao u jutarnju šetnju. ko 90 posto Istrijana otišlo u partizane. Go- U gradovima su noći već odavno tople i sparne, a ovdje su jutra čak i ljeti hladna, dok se temperatura spušta i do deset stupnjeva. dine 1944. bombardirali su ga Nijemci i ka- Jutros je bilo dobrih četrnaest, dovoljno da požalimo što sa sobom nismo ponijeli de- blju jaknu. Hodamo selom i uživamo u miru. snije u njemu izvršili pokolj. Brgudac danas Iako izolirana, sva kamena sela u kršu uvijek imaju specifičan, neodoljiv šarm. U ovo subotnje jutro najveći šušur je oko butige, ima čak osam antifašističkih spomenika, a bijelog kombija pretvorenog u pokretnu trgovinu koja u selo dolazi svake srijede i subote iz Buzeta. Puštamo ljude da obave na onom palim borcima za slobodu peto- nabavku i nastavljamo šetati prateći kartu

Spomen-dom prvog svih spomenika. partijskog savjetovanja Najprije nailazimo na spomen-ploču po- kraka je nedavno obojena u crveno kph za Istru stavljenu na mjestu osnivanja narodnoos- Novosti Tjednik za racionalnu manjinu #1076, petak, 31. srpnja 2020. KRONIKA Borba za gole živote Žalimo što je početkom 1990-ih antifašizam bačen pod noge od onih koji su vodili nacionalne pokrete na prostoru bivše Jugoslavije i što su posljedice toga strašne, a nisu trebale, morale niti smjele biti, rekao je Milorad Pupovac u Srbu

organizaciji Saveza anti- ustanak protiv strane okupacije i teroristič- slavi ustanak protiv okupatora i onih koji rekao je da su 27. jula 1941. ljudi s područja fašističkih boraca i antifaši- kog režima koji je došao na vlast voljom i su uveli teror. jugoistočne Like ustali protiv ustaškog sta rh i Srpskog narodnog milošću stranih okupatora’. — Svi oni koji tvrde da je Jasenovac radio i režima i okupatorske vlasti te se borili vijeća, u Srbu je obilježena — Ovo društvo ne smije postati društvo nakon rata znaju da je to notorna laž. Oni za najviše vrijednosti moderne evropske 79. godišnjica ustanka naro- laži. Kada to govorim, imam na umu i koje hrvatska Vlada plaća, ta politička i svjetske politike – vrijednosti slobode, da Hrvatske. Zbog epidemiološke situacije, novi sastav Hrvatskog sabora. Čut ćemo u strašila koja pokušavaju gubitnike iz Dru- bratstva i jednakosti. Uskupu su prisustvovale samo delegacije, njemu bez sumnje nove glasove s lijevoga gog svjetskog rata pretvoriti u pobjednike, — Žalimo što je početkom 1990-ih anti- bez uobičajenog dolaska velikog broja krila, ali čut ćemo i desničarski povijesni idu na dušu onima koji se nemaju snage fašizam bačen pod noge od onih koji su antifašista iz Hrvatske, BiH i Srbije. Pred revizionizam u njegovom najogoljenijem oduprijeti – kazao je Mesić. Dodao je da vodili nacionalne pokrete na prostoru 60-ak okupljenih donačelnica Općine Gra- izdanju. Predstavnicima istine u Saboru i nakon izbora ‘u Saboru više nema nekih bivše Jugoslavije i što su posljedice toga čac Rajka Rađenović zahvalila je svima u javnome životu uopće želim da ne posu- političkih strašila’, ali da ‘tek trebamo strašne, a nisu trebale, morale niti smjele onima koji su došli. stanu – poručio je Habulin. Bivši predsjed- vidjeti hoće li sada biti dovoljno političkog biti, jer smo svi platili tešku cijenu – rekao — Svjesni smo da ne možemo živjeti od nik Stjepan Mesić rekao je da se u Srbu otpora takvima’. Predsjednik Savjeta snv-a je Pupovac. U svom je govoru rekao da su prošlosti niti u prošlosti, ali ne možemo ni Podno spomenika u Srbu i saborski zastupnik Milorad Pupovac ljudi prije 79 godina pobunili ‘jer su režimi koračati naprijed bez poštovanja onih koji koji su do toga vremena uspostavljeni u su nam omogućili da živimo slobodno. Kraj- porobljenoj Evropi, prije svega nacistički, nje je vrijeme da se prestanemo iscrpljivati fašistički pa i ustaški, mnoge ljude a prije i dijeliti oko ideoloških tema jer su, koliko svega Židove, Rome, Slavene različitih na- god ih neki osporavali, antifašističke vrijed- cionalnosti, među njima Srbe u Hrvatskoj, nosti duboko utkane u temelje ove države. antifašiste i komuniste, sveli na goli život’. Da smo energiju koju trošimo na teme - Ustali su u obrani gologa života jer je crnih i crvenih, usmjerili na energiju pro- do njih došao glas stradanja u Gudovcu, gresa, gospodarski razvoj, jačanje pravne i Veljunu, Glini i Jadovnom, gdje su zavr- socijalne države, ne bi danas imali masovno šavali mnogi njihovi susjedi i rođaci već iseljavanje mladih, obrazovanih pa i cijelih u šestom mjesecu 1941. Ustali su, ali vrlo obitelji – rekla je Rađenović. Želimir Bra- brzo su primili ideju koja ih je odmakla od la, izaslanik Antifašističke lige rh, istakao borbe za goli život i koja ih je pretvorila u je kako je datum godišnjice ustanka do 1991. borce za slobodu, jednakost i bratstvo. Do društvo obilježavalo kao svoj najznačajniji kraja 1941., od 7000 pripadnika partizan- praznik, uz Dana Republike. skog pokreta, polovica njih su bili Ličani. — Veliki je značaj osnivanja Prvog parti- Nećemo ih brojati po nacionalnosti jer se zanskog odreda u Sisku, no pravi masovni, oni tako nisu brojali, a ni mi ovdje to ne narodni ustanak poveli su zajedno Hrvati činimo – rekao je Pupovac. i Srbi pod vodstvom Josipa Broza Tita — Ljudi koji ustali u odbrani golog živo- i komunističke partije, protiv režima ta, unatoč strahovitom iskustvu koje je dovedenog na talijanskim kamionima ostajalo iza Luburićevih jedinica, a koje i dovučenog na njemačkim tenkovima su u periodu od 1. do 3. jula u selima kao kako bi uspostavili takozvanu ndh. Ustaše što su Gornja i Donja Suvaja, Osredak, Bu- su došle na vlast voljom okupatora, bez banj, Nebljusi, Boričevac ostavili stotine ikakve demokratske legitimacije. Jedini im ubijenih žena i djece – dodao je on i potom je program bio zločin – kao politika i kao istaknuo da su u osvetničkoj reakciji onih svakodnevna praksa. Koliko god nazovi po- koji su bili pročetničke orijentacije stradali vjesničari od 90-ih godina naovamo tvrdili i nedužni civili Hrvati u Brotnji, Boričevcu da je uspostava te tvorevine izraz povijesne i nekoliko drugih sela. težnje hrvatskoga naroda, to nije istina, Na cesti podno spomenika i ove godine jer ona nije bila ni hrvatska ni nezavisna, okupili su se pripadnici proustaške stranke nego je bila samo ustaška – rekao je Brala i A-hsp predvođeni Draženom Kelemin- dodao kako u ovim vremenima krize, pod cem. Zatražili su zabranu obilježavanja sve jačim pritiskom revizionističkih snaga, obljetnica ustanka, pri čemu su ustanike i Evropska unija pridonosi revizionizmu nazvali četnicima. Keleminec je i ove godi- i pokušajima da Drugi svjetski rat dobiju ne zaprijetio kako je Pupovcu ovo ‘zadnja oni koji su ga izgubili. Predsjednik saba-e godina da dolazi slaviti u Srb’ i da ‘hrvatska Franjo Habulin istaknuo je da ustanak u Vlada plaća sramotno slavljenje četničkih Srbu ‘nije bio četnički ustanak protiv hr- zločina’. Iz zadarske policije poručili su da vatske države kako to papagajski ponavljaju su oba skupa prošla ‘bez većih izgreda’. desničari i njihovi kvazi povjesničari, nego ■■ Vaska Radulović Obilježena obljetnica prve oružane akcije 79. godišnjica jednog od najsvirepijih KRONIKA banijskih partizana zločina nad Srbima u ndh 2 Novosti #1076, petak, 31. srpnja 2020.

— Pratim sve komemoracije stradalih u Drugom svjetskom ratu, jer to je najmanje što mi živi danas možemo učiniti za one Grabovački koji su položili živote za našu slobodu. Često dolazim u ovaj kraj, pa sam tako nedavno zajedno s ruskim veleposlanikom u rh posadio drvo prijateljstva u Petrinji, a uskoro će u ovom banijskom gradiću biti ustanak i odmazda postavljen spomenik Juriju Gagarinu. Kad god dođem u Grabovac, u mom srcu istovremeno se miješaju ponos i tuga. Poti- čem iz antifašističke obitelji. Moji roditelji Ustanici pod vodstvom Vasilja Gaćeše su se odmah 1941. priključili partizanima. Majka je preživjela Srijemski front, a otac je poginuo tri mjeseca nakon mog rođenja. prije 79 godina napali su zgradu općine i U spomen na roditelje i njihove poginule drugove obilazim stratišta i spomenike jer to dugujem svojim korijenima – kaže nam željezničke stanice u Banskom Grabovcu. Karafilipović. Nema kiše, oluje ili korone koja može spriječiti Miloša Brankovića da preskoči Ustaše su potom masakrirali 1.285 ljudi obilježavanje ustanka u Grabovcu. Lako

suradnji sa Srpskim narod- koliko gradova i općina, položili su vijence su napali zgradu općine i željezničke nim vijećem, predstavnici na spomen-obilježje u Banskom Grabovcu. stanice u Banskom Grabovcu. U toj akciji organizatora ovogodišnjeg Usprkos kiši i mjerama protiv korona viru- zaplijenjeno je više od 50 pušaka, itekako obilježavanja 79. godišnjice sa, događaju je prisustvovalo više desetina potrebnih u prvim danima ustanka. Neko- prve oružane akcije banij- građana. Saša Umičević, petrinjski paroh, liko dana kasnije ustaše su, ne samo radi skih partizana, ali i grabovačke tragedije, održao je parastos u spomen na žrtve. odmazde, već kao dio smišljenog plana USaveza antifašista antifašističkih boraca Prije 79 godina, u noći s 23. na 24. srpnja, istrebljenja Srba, u Banskom Grabovcu rh i izaslanstva antifašističkih udruga ne- 42 ustanika pod vodstvom Vasilja Gaćeše zvjerski masakrirali 1.285 ljudi privedenih iz cijele Banije. Iliju Slijepčevića (92) iz Klasnića ništa nije spriječilo da i ove godine oda počast grabovačkim žrtvama. — Kada se dogodio ovaj zločin imao sam 12 godina, dakle, dovoljno da ga dobro upam- tim. Dobro se sjećam kada se mojim selom munjevito pronio glas da je u Banskom Gra- bovcu pružen otpor ustašama i žandarima Miloš Branković i da je započeo narodni ustanak. Moj najstariji brat Ćiro je odmah krenuo u šumu ga je prepoznati jer uvijek nosi nekakav tražiti partizane kao i većina muškaraca iz detalj koji govori o njegovom antifašistič- Klasnića. Ćiro je završio u Sedmoj banijskoj kom opredjeljenju. Zatekli smo ga u stavu diviziji. Dvije godine kasnije, u Četvrtoj ‘mirno’ ispred spomenika, a u rukama je ofanzivi, moga oca Lazu i još šest mještana pridržavao veliku zvijezdu. Klasnića ustaše su ubili pred školom. Niti — Ovu partizansku zvijezdu napravio jedan od njih nema grob. Eto, zato dolazim sam od drveta te sam je obojio u boju krvi svake godine u Banski Grabovac i dolazit ću proletera. Neka svi vide tko sam, što sam dok sam živ – kaže Ilija Slijepčević. Andrija i kako razmišljam. Ova moja petokraka Karafilipović, glavni tajnik Koordinacije govori šest jezika, pa je svatko može hrvatskih društava prijateljstva, ovaj put je razumjeti. Nikakva priča nije potrebna – došao s nekolicinom drugova. uvjerava nas Miloš Branković. Vijenci za žrtve ■■Vladimir Jurišić

svjetskog rata, kako u Jasenovcu tako i na drugim lokacijama u koje svakako spada i Glina, bit će to spor ali siguran put suprot- Ruža za sve žrtve stavljanja revizionizmu. Vjerujem da će Grad Glina vratiti ploču koja je uklonjena a mjestu gdje je nekad staja- — Posljedice revizionizma koji u nas traje primjećujem male korake koji vode u ispred Spomen Doma, te da će započeti la pravoslavna crkva u Glini, već gotovo 30 godina ne mogu biti uklo- pravom smjeru. Ako se postupno nastavi proces vraćanja naziva Spomen Dom na obilježena je 79. godišnjica njene preko noći, ali u posljednje vrijeme priznavati patnju i stradanja iz Drugog objekt podignut na mjestu zločina – rekla jednog od najsvirepijih je Vesna Teršelič. zločina nad Srbima u ndh. — Iako je od zločina prošlo gotovo 80 Tih nesretnih dana između 24. srpnja i 8. godina, čini se da su ocjene o ovim do- Nkolovoza 1941., mnogi stanovnici Korduna gađajima, ali i službeni i politički odnos i Banije srpske nacionalnosti, povjerovali prema njima sve upitniji, umjesto da su pozivu ustaške vlasti kako će sačuva- je obrnuto. Glina je višestruko stradala ti živote ako se okupe u crkvi Rođenja u ratu devedesetih, a živote su izgubili ne- Presvete Bogorodice i prijeđu na katoličku dužni civili, jednako hrvatski i srpski. Kad vjeru. Ne sluteći zamku, mnogi su nosili i u ruci držim ružu i polažem je na stratištu, hrvatske barjake. Umjesto obreda pokršte- jednako mislim na sve žrtve. Prije šest go- nja, zvjerski je ubijeno više od 1.000 ljudi, dina bio je pokušaj zabrane komemoracije što u crkvi, što izvan nje, pa se ovaj zločin na ovom mjestu od strane lokalnih vlasti. svrstava među najveće. Godinu – dvije kasnije komemoracija — Na ovom mjestu teško je govoriti, ali je je glasnim povicima ometana od strane još teže šutjeti – poručio je svojevremeno revizionista. Kao kruna svega, usred Aleksandar Tolnauer, predsjednik Gline podignut je i biskupovom rukom Savjeta za nacionalne manjine rh, a ova blagoslovljen, tzv. Križ istine, spomenik njegova misao po tko zna koji put potvrdi- vojnicima Wehrmachta i pripadnicima la se na svetom i tužnom mjestu neka- oružanih snaga ndh – spomenula je, dašnje crkve Sv. Bogorodice. Duboko su između ostalog Dragana Jeckov. šutjele i glasno govorile Vesna TeršeliČ ■■Vladimir Jurišić iz Antifašističke Lige rh i saborska zastu- Duboka šutnja i glasan pnica sdss-a Dragana Jeckov. govor – Glina Nikola Grba, donačelnik Saborskog KRONIKA iz redova nacionalnih manjina 3 Novosti #1076, petak, 31. srpnja 2020. Sudbina nam MANJINSKI ZASTUPNIK de, ceste i posao. Što mislite da je posao Čizmom po Ustavu zastupnika Hrvatskog sabora osim toga? za Borisa Miloševića nisu ostale Da mogu živjeti u miru, da ne moraju je zajednička nikakve zastare. Niti poslovne niti svako malo slušati da ih netko vrijeđa i da ratne. Zato molim da tog mladog im govori gdje im je mjesto – poručio je čovjeka oni koji su u jednom tre- Milorad Pupovac. nutku posrnuli u životu, neki lakše, Nitko ovdje nema proble neki teže, ostave na miru. Da radi posao za Hitno donijeti Ikoji je izabran. I da se nosi sa svojom savje- šću, rekao je u svom govoru predsjednik ma sa svojom nacionalnom sdss-a Milorad Pupovac i zaradio pljesak ‘mliječni paket’ dijela zastupnika u Hrvatskom saboru. ragana Jeckov govorila Na sjednici Sabora glasalo se o povje- je o posljedicama gašenja pripadnošću, pa svima renju novoj, 15. vladi koju vodi aktualni posljednje velike mljekare premijer Andrej Plenković. Raspravu, koja na istoku Hrvatske nakon prethodi glasanju, zastupnici Domovin- odlaska Megglea iz Osijeka. zajedno nastojimo pobolj skog pokreta Miroslava Škore iskoristili Jeckov je iznijela podatak da će svih 160 su za napad na koaliciju hdz-a i sdss-a, Dzaposlenih dobiti otkaze te da će se 280 posebno na Miloševića, koji će u novoj kooperanata naći u velikim problemima. šati životne uvjete vladi obnašati dužnost potpredsjednika Rekla je da se radi o osobama srednje stručne spreme, kemijskim tehničari- akvo je trenutačno broj- ma, tehničarima poljoprivredne struke čano stanje među pripad- Osim vas, tko je još politički predstav- i upravnim referentima. Među njima nicima srpske zajednice u nik zajednice na razini općine te kako ima pedesetak onih koji imaju više od 50 općini čiji ste donačelnik, surađujete međusobno, ali i s drugima? godina. Iako su im obećane otpremnine, tj. u Saborskom i okolnim Kao donačelnik Saborskog, predsjednik starijima od 50 će biti izrazito teško naći naseljima: Begovcu, Blatima i Ličkoj ovdašnjeg ogranka sdss-a te vijećnik i pot- posao za nastavak normalnog života i rad- KJesenici? predsjednik vsnm-a općine i Karlovačke nog odnosa, a to podrazumijeva otplatu Prema popisu stanovništva iz 2011., opći- županije, mogu potvrditi da nitko od nas njihovih kredita. na je imala 645 stanovnika, od čega onih nema problema vezanih uz svoju nacio- Ona je ukazala na važnost mljekarske srpske nacionalnosti 170 ili 26 posto. nalnu pripadnost. Predsjednik vsnm-a industrije rekavši da nije riječ samo o No, zapravo je ovdje živjelo petstotinjak Saborskog je Đorđe Momčilović kojem proizvodnji mlijeka i mesa nego o negativ- ljudi, među kojima i 130 Srba. Danas je je ovo drugi mandat, a zamjenica mu je nim učincima na preživljavanje ruralnog građana naše nacionalnosti, a i svih osta- Milica Čikara; svi se trudimo poboljšati prostora, gdje govedarstvo i mljekarstvo lih, upola manje. Tako u Blatima živi 17 životne uvjete ovdje svima, jer nam je i imaju ključnu ulogu. pripadnika zajednice, u Begovcu jedana- sudbina zajednička. — Potrebno je hitno donošenje mliječ- est, u Ličkoj Jesenici 55, a u Saborskom nog paketa kako bi se u najkraćem roku svega četvero. U svim tim naseljima zaustavio proces rastakanja sela i postavila bilo je oko 220 povratnika, no desetak Kako se zajednica nosila s prvim valom solidna baza za održiv rast – objasnila je njih prodalo je svoja imanja i ponovno pandemije korona-virusa i možete li i da- saborska zastupnica. Kazala je da manjim i napustilo Hrvatsku, a više od stotinu njih lje računati na pomoć naših krovnih orga- srednje velikim obiteljskim gospodarstvi- dosad je umrlo. nizacija i institucija? I od čega inače ljudi žive, kako i čime privređuju za život? Pustite Miloševića da radi svoj posao – Milorad Pupovac Dosad je ovdje bilo malo oboljelih od (Foto: Patrik Macek/pixsell) Kako se nosite s infrastrukturnim pro- Covida−19, što i nije čudno s obzirom na to blemima i koje ostale poteškoće muče da je uglavnom riječ o osobama starije dobi zaduženog za manjinska pitanja i ljudska zajednicu? koje se ne kreću puno među mnoštvom prava. Za sada je položaj ovdašnje zajednice ljudi i time ne povećavaju mogućnost — Boris Milošević ne sjedi tamo gdje treba. dobar, radi se na cestama i javnoj rasvjeti, zaraze; eventualno ih jedanput mjesečno Mi nemamo ništa protiv niti jedne manji- pa je u posljednje dvije godine novcem eu netko od nas odvozi do Plaškog ili Ogulina ne. Tu smo liberalnije od mnogih stranaka i ostalih fondova asfaltirano oko tri kilo- po mirovinu i u kupnju namirnica. Budući koje se svrstavaju lijevo, ali hrvatska vlada metra putova u Ličkoj Jesenici, a rasvjeta da ovdje i nema baš puno mogućnosti za ne bi smjela biti izglasana glasovima nacio- je dovršena u svim trima naseljima. U pronalazak posla, mlađi koji su ionako nalnih manjina – rekao je zastupnik Mi- Jesenicama i Begovcu saniran je i vodovod, otišli trbuhom za kruhom više se uglav- lan Vrkljan, na čije se izlaganje potom a nedostatke vodoopskrbe u Blatima po- nom ne vraćaju ovamo. Tako je u svim referirao Pupovac. kušat ćemo riješiti u sljedeće dvije godine našim naseljima registrirano svega pet — Svi smo se dužni pozivati na Ustav i u suradnji s Hrvatskim vodama. Nedavno opg-ova, registriranih obrta nema, a ni svatko onaj koji nas ovdje želi učiti ratnom je prihvaćen projekt asfaltiranja 1.150 bavljenje turizmom nije razvijeno u mjeri ili tobožnjem domovinskom patriotizmu, metara puta u Begovcu vrijedan gotovo da bi garantiralo dobar život, posebice ako zaboravi ustavni patriotizam, zabo- pola milijuna kuna. Pored toga, iz svih ove godine kada je turista ionako malo ili ravio je temelj svake, pa i ove zemlje. Tko mjesta triput tjedno prometuje autobusna nimalo. Sa svim organizacijama i institu- god prije ustavnog patriotizma stavi nešto Osječka mljekara zaslužuje da radi linija za Ogulin i Plaški, no putnika je malo cijama zajednice i dalje dobro surađujemo, drugo, stavio je čizmu na Ustav. Stavio (Foto: Dubravka Petrić/pixsell) pa postoji mogućnost da bude ukinuta. A pogotovu stoga jer nitko ne zna što nam je čizmu na ovo mjesto, na ovaj dom i na što se odnosa na nacionalnoj osnovi tiče, budućnost nosi. ovu zemlju – rekao je Pupovac. Osvrnuo ma treba vratiti ulogu glavnih nositelja mogu reći da su dobri. se i na izlaganje Hrvoja Zekanovića, proizvodnje mlijeka i mesa. zastupnika Kluba Hrvatskih suverenista. — Podsjećam da su neke europske zemlje Sljedeće bi se godine trebala zbiti dva, Zekanović je novu vladu nazvao hrvatsko- poput Slovenije, Poljske, Češke ili Slovač- za zajednicu iznimno važna događaja srpskom trgovačkom koalicijom i zbog ke u potpunosti samoodržive po pitanju – lokalni izbori i popis stanovništva. toga zaradio opomenu. proizvodnje mlijeka. Naša proizvodnja je Pripremate li se za njih? — Trebali biste znati da je pripisivanje toliko mala da nas prestiže i Luksemburg Pripremamo, naravno: to su za nas doista karaktera trgovačkog političkog pona- koji na površini jedne manje hrvatske važni događaji i bitni zadatci, jer o njima šanja pripadnicima etničkih, vjerskih ili županije proizvodi više od 400.000 tona ovisi naša budućnost i zastupljenost na rasnih manjina od 1930-ih godina pa do mlijeka. Do kraja godine imamo vremena lokalnim razinama vlasti. U ovom smo 1945. rezultiralo politikom istrebljenja naći strateškog partnera koji je spreman mandatu pored mene, donačelnika, u Židova, Roma i slavenskog stanovništva preuzeti tvornicu i nastaviti s proizvod- Općinskom vijeću imali dvojicu vijećnika, u znatnom dijelu tadašnje okupirane njom, a svi mi, posebno struka, moramo predstavnika naše zajednice, a nadamo se Europe. I kada to govorite, budite svjesni poduzeti ozbiljne korake, spasiti radna da će tako ili još bolje biti i nakon popisa da stvarate tlo za takvu sudbinu i takvu mjesta i opg-ovce koji taj posao znaju do- stanovništva te lokalnih izbora koji bi priču o ljudima koji s time nemaju ništa. bro raditi – rekla je Dragana Jeckov u ime trebali biti održani u proljeće 2021. Oni pregovaraju o svojim pravima, o tome kluba sdss-a. ■■M. Cimeša da im se obnove kuće, da imaju vodovo- ■■T. Opačić, A. Kožul Solidarnom akcijom pojedinaca KRONIKA i institucija pružena pomoć 4 Novosti #1076, petak, 31. srpnja 2020. stradalima u požaru

INFO Lijek za nesreću Reducirane godišnjice Bogdanu Petroviću je nabavljen materijal bog problema uzrokovanih pandemijom, institucije Krnjaka odlučile su ograniče- za gradnju nove kuće i on je počeo no obilježavati godišnjice iz Drugog svjetskog rata. — Zaključeno je da se godišnjice formira- pripreme za lijevanje betonske deke Znja triju kordunaških partizanskih odreda

za socijalna i humanitarna pitanja snv-a. Akcijom i odazivom ljudi zadovoljan je i predsjednik vsnm-a Grada Vrbovskog Milan Vukelić. — Osim što su snv, ali i sdss donirali po 3.000 kuna, u akciji koju smo pokrenu- li s snv-om skupili smo preko 18.000 kuna. Akciju je organizirao i Mjesni odbor Moravice i tu smo skupili preko 31.000 kuna. Petroviću je nabavljen materijal za gradnju nove kuće i on je, nakon što je raskrčio zgarište, počeo pripreme za lijevanje betonske deke. Hvala svima koji su pomogli u vrijeme kad je solidarnost bila potrebna, a ova akcija jeste i dokaz da naše institucije funkcioniraju. vsnm Vrbovskog bio je također uključen u podje- Polaganje vijenaca na lu humanitarnih paketa. Ovih dana stiglo Debeloj Kosi nam je i zvono za crkvu Sv. Ilije koje će biti postavljeno za crkvenu slavu – rekao na području naše općine kao i komemo- je Vukelić za Novosti. Zahvalnost poje- racija u Ivanović jarku održe bez većeg dincima i institucijama koji su pomogli okupljanja naroda i u skladu s pojačanim izražava i sam Petrović koji se ovih dana epidemiološkim mjerama. Vijence i primarno bavi ‘papirologijom’, odnosno svijeće položit će i zapaliti delegacije spo- skupljanjem svih dozvola i atesta za menutih općinskih srpskih organizacija gradnju. i potomci stradalih – rekao je zamjenik načelnika općine Krnjak Ilija Matijević. Kuća Petrovićevih ide tanovnici gorskokotarskih u obnovu Tako će 79. godišnjice formiranja Drugog Moravica, ali i drugih dijelova i Trećeg kordunaškog partizanskog odre- zemlje, kao i srpske institucije je prikupio Mjesni odbor Moravice. da Gornji Skrad i Trupinjak biti održane pokazali su se u humanitarnoj — Akcija je značajna zato što pokazuje istog dana, u petak, 7. avgusta. Kome- akciji prikupljanja sredstava za proaktivnost lokalnih vijeća srpske moracija za 380 nevinih civilnih srpskih Bogdana Petrovića. Njegovu je kuću nacionalne manjine i važnost međusobne žrtava ubijenih u Ivanović jarku održana Su Moravicama u kojoj je živio s majkom, institucionalne suradnje. Ovakve akcije je u srijedu 29. jula. početkom aprila progutala vatrena stihija. potiču solidarnost i omogućavaju da se Vijenci i svijeće položeni su na Debeloj Vatra je uništila i svu njegovu ušteđevinu, kroz relativno kratko vrijeme uspiju kosi u ponedjeljak 27. jula gdje je istog tako da je ostao bez ičega, pa s majkom od donekle umanjiti negativne posljedice datuma prije 79 godina formiran Prvi nesreće živi u stanu svog rođaka. Srpsko nesretnih događaja, pri čemu je takve kordunaški partizanski odred Debela narodno vijeće odmah je nakon požara događaje važno je gledati u kontekstu Kosa. Bio je to odgovor mještana Krnjaka Petroviću doniralo 3.000 kuna inter- socijalne države. S jedne strane pozitivno i okolice na brojne ustaške zločine. Prvi ventne pomoći, a onda je u suradnji sa je što su zajednica i snv pomogli čovjeku komandant je bio Stanko Opačić-Ćanica Vijećem srpske nacionalne manjine Grada u nevolji, ali je negativno što za ovakve a politički komesar Većeslav Holjevac- Vrbovskog od 1. juna do 1. jula organiziralo probleme ne postoji sistemsko rješenje i Veco. Odred je brojao tridesetak slabo humanitarnu akciju s ciljem osiguravanja što po tko zna koji put svjedočimo sporoj i naoružanih, a prva akcija napada na poštu sredstava za obnovu kuće. Sakupljeno je neadekvatnoj stambenoj politici u Hrvat- u Tušiloviću 2. avgusta nije bila uspješna Novi krov za Petra oko 18.000 kuna uz čak 31.000 kuna koju skoj – rekla je Tatjana Dragičević iz Odjela Panjkovića što ipak nije pokolebalo borce. U isto vrijeme su u desetak kilometara udaljenom — Kuća, visoka prizemnica, inače je Šljivnjaku, također formirana građena prije 1968. a sad kad obnavljam četiri manja kordunaška partizanska Zima pod novim krovom kuću, od mene se traže uvjerenja i za sep- odreda pod vodstvom narodnog heroja Ro- tičku jamu koja mora biti u sklopu kuće, berta Domanija, koji su se kasnije spojili Zahvaljujući zajedničkoj akciji snv-a i vsnm-a Ličko senjske županije, 84-godišnji za strujni sat i statiku… kao da na tom s odredom na Debeloj kosi. Prva uspješna Petar Panjković iz ličkog sela Raduč, općina Lovinac, ovu će zimu dočekati pod mjestu kuće nikad nije bilo. Očekujem da akcija odreda Debela kosa i pobjeda ostva- novim krovom. Petar koji je slabije pokretan, živi sam u trošnoj kući s vrlo niskim papire dobijem u roku od tri mjeseca, ali rena je 31. avgusta 1941. oslobođenjem primanjima. Bezuspješno se godinama obraćao za pomoć općini Lovinac pa su se i kad ih dobijem, do zime koja ovdje pada Perjasice, zajedno sa prije nekoliko dana srpske institucije uključile kako bi mu pomogle. rano, moći ću završiti eventualno etažu i formiranim Perjasičkim odredom čiji je — Petar Panjković nam se duže vremena obraćao jer mu je prokišnjavao krov. to ako jesen bude suha i topla. Teško da će politički komesar bio Izidor Štrok. Odred Zbog toga smo za 7.500 kuna svojih sredstava nabavili materijal, a snv je izdvojio kuća ove godine pod krov – kaže Petrović je na početku sredstva za ugradnju – rekao je Stanko Momčilović, predsjednik vsnm Ličko- i dodaje da će dimenzije nove kuće biti imao 13 vojničkih i nekoliko lovačkih senjske županije. Za taj posao našao je ljude iz lokalne sredine koji su sredinom manje od prethodne. Izgorjela kuća imala pušaka, a tridesetak boraca nisu imali jula obavili radove. je dužinu od 16 metara, a nova će imati nikakvog vojničkog niti borbenog iskustva. — Za ugradnju je ostao jedan lim koji je nam je dostavljen isječen po pogrešnim devet. Nepuna tri mjeseca nakon formiranja, dimenzijama, ali su to majstori sredili pa će posao ovih dana biti završen do kraja Petrović radi kao mašinovođa teretnih 20. oktobra, odred postaje Prva četa Pr- – rekao je Momčilović, ističući da je Petru ranije, opet u suradnji s Odjelom za soci- vlakova, pa se obnovom kuće i papirolo- vog kordunaškog partizanskog bataljona; jalna i humanitarna pitanja snv-a i županijskog vijeća osiguran štednjak na drva. gijom može baviti u pauzi između dvije sa 55 boraca. Nakon odreda Debela Kosa — Taj štednjak Petar je dobio lani, kao i još dvoje ljudi koji su u sličnoj situaciji na vožnje, što otežava njegov pothvat. Ipak, uslijedio je niz formiranja ostalih odreda području županije, rekao je Momčilović. nada se da će obnovljena kuća uskoro biti u mjestima Korduna i podno Petrove pod krovom. gore čiji je broj ubrzo narastao na 15. ■■Nenad Jovanović ■■M. Cimeša #1076, petak, 31. srpnja 2020. ПРИВРЕДНИК

чи да ће Милошевић као потпредсједник Владе улица, наводно је свега њих тридесетак које од #143 Велика очекивања за друштвене дјелатности и људска права бити настанка нису мењале називе (ту је Крунска улица Издаје Српско ијетко када се у повијести хрватског пар- надређен министрима здравства, образовања, апсолутни рекордер, са чак 12 различитих назива привредно ламентаризма догодило да се предизборне знаности, културе, информирања, мировинског које је променила). Деведесетих је тај тренд на- друштво Р анализе у толикој мјери разликују од постиз- сустава, рада, социјале и спорта. Широка је то стављен, али му је Београд ипак у односу на остале ’Привредник’ борне реалности као што је то био случај с по- палета закона и прописа, али и процеса које та новонастале државе, где су готово сви знакови сљедњим парламентарним изборима. Готово да министарства покривају, а Милошевић ће имати социјализма и антифашистичке борбе избрисани, Утемељено и није постојао политички аналитичар који након израван утјецај на законе који из тих сектора у великој мери одолевао. Одолева и данас. 1898. избора није видио слагање нове владе из редова долазе пред владу и одлазе у Хрватски сабор. Овим најављеним симболичким потезом не би већине хдз-а и ултрадесног Домовинског покрета Хрватска је земља у којој се лако газе људска било уклоњено комплетно старо наслеђе, конти- Мирослава Шкоре. Не, дакако, из неке велике љу- права свих грађана, а додатно припадника на- нуитет и видљивост историје не би били наруше- бави премијера Андреја Пленковића према ради- ционалних мањина, што је, нажалост, тужна сва- ни, који се по престоничким улицама и даље могу калној десници, него из чисте политичке нужности кодневица. Зато је мотрење побољшања стања ишчитати. Поруке које нам шаљу називи улица не и опстанка на позицији предсједника хрватске људских права, проведбе договорених процеса би у великој мери биле измењене, већ само поруке владе. Но већ су излазне анкете, а онда и коначни и унапрјеђења постојећих политика важно, пого- које шаљу политичке структуре изменом назива резултати показали да Пленковић може одахнути тово када се то ради из самог центра управљања улица. Ово је радије очајнички покушај да се вла- и да му голем изборни успјех омогућава да бира државом. Иако Хрватска на папиру има изразито стито име упише на карти града. А једини начин партнере по својој вољи. Одахнули су и бројни високу разину заштите права припадника наци- за то тренутно је изгледа преименовање, јер све- симпатизери сдп-а, унаточ катастрофалном по- оналних мањина, њихова проведба у стварности доци смо да би изградњом нових тргова и улица разу те странке. Страх од Домовинског покрета трајан је изазов, уз половичне резултате, а однос овај процес ишао неупоредиво спорије. Лакше је учинио је Пленковића прихватљивим избором у према мањинским правима у значајном дијелу оставити траг у простору давши име неком већ очима многих којима хдз није први избор. друштва је негативан. Но чињенице да је Плен- постојећем, него створити нови. Лакше је потпи- Умјесто бескрајне политичке постизборне тра- ковић с лакоћом остварио премоћ на изборима сати се на нешто, него нешто створити. Лакше је кавице налик оној какву је изазвао Мост у својим унаточ отвореној сурадњи с представницима несрећном Котежу избрисати Хрватску улицу него славним данима, добили смо постизборну ка- националних мањина и да се представници изградити канализацију (коју, уосталом, трећина милицу. Наиме, нова је влада имала већину већ мањина након десет година поновно укључују Београда данас нема), скинути таблу у Поречкој и у девет сати ујутро, дан након одржаних избора. у извршну власт на разини владе, сигнализирају Сплитској него побољшати услове градског прево- Пленковић је након неколико телефонских по- да се схваћање положаја националних мањи- за, једноставније је и брже заменити таблу у некој зива био сигуран да има већину и да ће Шкору на у друштву нормализира. Сада је прилика да улици него окречити оронуле фасаде у њој. Доду- морати гледати само у ријетким појављивањима се добивени алат искористи и остваре сви они ше, статистички је у тим улицама морало да буде и у Сабору. Мастерплан Мирослава Шкоре и клике кључни циљеви мањинских заједница који годи- оних који су у личним документима ове топониме окупљене око њега тиме је спектакуларно пропао. нама, а неки и десетљећима, нису били ријешени. некад имали као своје место становања, а не као Пленковић је остао премијер, а Шкоро и његових Изборна математика гурнула је представнике улицу, који су остали без стана у неким од тих гра- 15 заступника постали су чланови дебатног клуба националних мањина у сам центар државне по- дова и до данданас нису повратили права на њега, Хрватског сабора, својеврсног ријалити шоуа за за- литике – вријеме је за озбиљан рад и резултате. који су у околини тих места оставили оно што су баву домаће јавности. Шкорино даљње политичко ■■Душан Цветановић годинама градили, пријатеље, сигурност, албуме дјеловање тиме је постало можда најбесмисленији са породичним фотографијама... Статистички у политички пројект у посљедњих 20 година. Ћорсокаци историје тим градовима би још увек могли да живе и неки Хрватска је у влади умјесто Шкоре и његових Срби (додуше, управо као статистичка грешка), па партнера суверениста, Руже Томашић и Златка еоград не мења имена улица названих по је овај потез заиста збуњујући и тешко објашњив Хасанбеговића, добила – Бориса Милошевића, хрватским градовима, како се прошле не- кад се све узме у обзир. а мањински заступници су постали њезин кљу- Б деље рашчуло по медијима и друштвеним Ако су се, уосталом, у међувремену и појави- чан дио. У варљивој изборној игри националне мрежама. Покренута је тек иницијатива, додуше ли заслужни грађани, битни датуми, топоними, мањине су избјегле маргинализацију какву су им једног од кључних градских поглавара, замени- угледници који су дали допринос у културном, предвиђале све релевантне анкете и добиле нову ка градоначелника (за кога велики део грађана привредном, друштвеном, спортском и научном прилику за активан утјецај на политике владе. верује да је управо он градоначелник, а по ре- развоју... чија имена и називе треба уписати на Иако им противници спочитавају мањак избор- зултатима анкета званичном градоначелнику мапу, има Србија и ‘остатак Србије’, како се попу- ног легитимитета, представници мањина имају у не знају ни име), али та иницијатива још увек ларно зове све што није Београд. Трећина грађа- влади што радити. Изборни закон и број заступ- није усвојена. Дакле – предлог. И то предлог да на Србије живи на адреси без назива улице, три ника националних мањина у Хрватском сабору су се преименују улице које носе називе по топо- милиона грађана нема ни назив улице ни кућни питања која су ионако у рукама хрватских грађана нимима из бивше сфрј, читаве бивше сфрј, а не број. Изгледа да је популарније разбацивати се и на њима је, а не на представницима мањина, да само Хрватске. Србија до сада није имала, барем престоничким таблама него решити тај велики мијењају правила игре уколико их сматрају лоши- не озбиљнијих, проблема са идентитетом. Није административни проблем. Изгледа да није по- ма. Андреј Пленковић на овим је изборима први посезала за другим и другачијим као референт- пуларно чак ни едуковати шалтерске службенике, пут добио легитимитет својих бирача за коали- ном вредношћу за изградњу сопствене слике. упознати их са овом статистичком чињеницом, цију с припадницима националних мањина, јер је Није се поредила, постављала ‘насупрот’ нечега па да се не чуде и саблажњавају сваки пут кад им након отворене сурадње у прошлој влади и најаве и некога да би могла себе да дефинише. неко саопшти да нема назив улице у својој адреси. да ће се та сурадња наставити поновно освојио Називи тргова, улица, паркова, мостова, уста- Ипак, Београд је увек био отворен град, отуд неупитну потпору хдз-овог бирачког тијела. нова... мењали су се одувек, још су се имена фа- и толики отпор новонајављеним променама на- Избор сдсс-овог Бориса Милошевића на мје- раона брисала и преисписивала нова да би се зива улица. Толики отпор да су дежурни тумачи сто потпредсједника Владе за друштвена пи- прилагодила симболика простора. Учесталост друштвених аномалија ово назвали спуштањем тања и људска права теоретски је савршен алат преименовања зависила је од пренапучености ролетни и успротивили се чак и именовању јед- за рјешавање оних проблема који су од интереса историјског тренутка, тежњи оних који одлучују не престоничке улице по атентатору на Анту Па- свих припадника националних мањина. У том о овом питању да каналишу, укалупе колектив- велића. Тек то је посебан проблем, како рекоше. погледу, простор за излике да се нешто не може но сећање, да га обликују и усмере у правцу за Објаснили су нам да ‘давање улице том човеку зна- драстично је сужен. Националне мањине дио су који мисле да је идеолошки подобан, користан чи да Београд подржава узимање правде у своје извршне власти Републике Хрватске и располажу или друштву или за изградњу њихове сопствене руке, да слави крвну освету, убице и насилнике’. извршним полугама за рјешавање конкретних слике и статуса у том друштву (зависи од тога Да се они питају, онда би ове промене морале бити друштвених проблема, како припадника наци- верујемо ли у њихова образложења или верује- много темељније, а бројне престоничке улице би оналних мањина тако и свих грађана Републике мо искуству и интуицији). Јавни простор обилује имале да престану да величају ‘убице и насилнике’. Хрватске. Умјесто да чекају на аудијенцију код симболичким потенцијалом за изградњу колек- Да се они питају. И да нису селективни. предсједника владе у неком од ходника Банских тивног културног идентитета и усмеравањем Београд изгледа нема право које други градови двора, сада ће имати уред у њима, а од уреда начина на које се прошлост памти. Користили су у региону имају. Оно што негде другде није ни премијера дијелит ће их неколико врата. Многа то они који су надлежни за тај простор одвајкада. невиђено ни неуобичајено, у Београду је – скан- мањинска питања која се рјешавају на разини Уосталом, није данашња власт започела са том далозно, шовинистички, срамно... Једино са чим министарстава сада ће бити пуно лакше рјешива. праксом. Након Другог светског рата тренд про- се у овим редовима можемо сложити је да је – Функција потпредсједника владе без портфеља, глашавања тренутног стања вечном истином је непотребно. Али и занемарљиво кад су укупна иако можда звучи као почасна, отвара врата ак- највише узео маха. Тадашња победничка идеоло- слика Београда и космополитски дух овог града тивном дјеловању и остваривању конкретних ре- гија бескомпромисно је брисала претходну и ис- у питању. Пар улица са топонимима из суседних зултата. Потпредсједници владе усклађују рад писивала по таблама у улицама, испод споменика земаља, које год оне биле, неће београдске улице министарстава и брину се о проведби програма и скулптура, на прочељима зграда свој монопол ни улепшати ни наружити, немају ту моћ. у подручјима за која су задужени. У пракси то зна- на истину. У Београду, који данас има око 8.600 ■■ Оливера Радовић

ПРИВРЕДНИК 3 #1076, petak, 31. srpnja 2020.

U Hrvatskoj je 1991. godine bilo 19 gradskih naselja gdje Olujom odneseni su Srbi bili većina

priredio gradovi Nikola Lunić Ukupno stanovništvo promatranih gradskih naselja u Hrvatskoj svelo se sa 46.303 stanovnika 1991. godine na 11.517 stanovnika 2001. godine ili za preko 75 posto manje stanovnika srpske nacionalnosti u tim naseljima

straživanje u sklopu projekta ‘Raspored naselje- Prema popisu stanovništva 1991. godine, u Hrvat- dalmatinskom zaleđu četiri, na Kordunu i Baniji po nosti i kretanje srpskog stanovništva u Hrvatskoj skoj je sa statusom gradskog naselja bilo 19 naselja tri, u Slavoniji dva i u Gorskom kotaru jedno. Udio I (1880 – 2011)’, koje je sprovelo Vijeće srpske naci- u kojima je srpsko stanovništvo bilo većinsko (udio srpskog stanovništva u njima 1991. godine kreće se onalne manjine Grada Zagreba, pružilo je detaljniji od preko 50 posto). Gradska naselja s većinskim srp- u rasponu od 54,28 posto u Hrvatskoj Kostajnici do uvid u kretanje stanovništva u Hrvatskoj po gradskim skim stanovništvom (1991. godine) raspoređena su 97,97 posto u Kistanjama. Najveće gradsko naselje naseljima, kroz presjek od 12 provedenih cenzusa. širom Hrvatske: najviše ih je u Lici – šest, zatim u među njima je Knin sa 9.867 stanovnika srpske narodnosne pripadnosti, potom Borovo sa 5.146 stanovnika, Glina sa 4.831 stanovnikom i Gračac sa 3.906 stanovnika srpske narodnosne pripadnosti. U svim tim gradskim naseljima 1991. godine živjelo je 46.303 srpskih stanovnika. Najveću zastupljenost srpskog stanovništva od preko 90 posto imaju četiri gradska naselja: Donji Lapac, Gračac, Kistanje i Plaški, a s više od 70 posto zastupljenosti ima ukupno 12 gradskih naselja, od čega najviše u Lici (pet) i dalmatinskom zaleđu (četiri). Prosjek zastupljenosti stanovnika srpske narodnosne pripadnosti u svim naseljima iznosi 73,64 posto. Prema popisu stanovništva 2001. godine, stanje u ovim gradskim naseljima se drastično promijenilo, kao rezultat etničkog čišćenja provedenog tokom rata devedesetih godina prošlog stoljeća. U svim naseljima udio srpskog stanovništva se drastično smanjio. Samo su dva naselja zadržala status većin- skog srpskog naselja, ali na nešto nižoj razini (Borovo i Plitvica Selo). U posljednjoj koloni Tablice 1 vidljivo je u kojem razmjeru se udio srpskog stanovništva pojedinih gradskih naselja smanjio u navedenom 10-godiš- njem međupopisnom razdoblju. To su nedvojbeno kataklizmički razmjeri, jer se broj srpskih stanovnika u njima smanjio prosječno za više od 75 posto, a u nekima i znatno više. Tako na primjer u tri gradska naselja (Benkovac, Lički Osik i Obrovac) preko 90 posto, u sedam gradskih naselja (Glina, Gračac, Hrvatska Kostajnica, Knin, Okučani, Plitvica Selo i Topusko) između 80 i 90 posto, a u sedam naselja (Donji Lapac, Dvor, Gvozd, Kistanje, Korenica, Plaški i Vojnić) između 70 i 80 posto. Ukupno stanovniš- tvo ovih naselja svelo se sa 46.303 stanovnika 1991. godine na 11.517 stanovnika 2001. godine ili za preko 75 posto manje stanovnika srpske nacionalnosti u promatranim gradskim naseljima. Sasvim je realno pretpostaviti da je u ovoj popisnoj dekadi to smanjenje bilo još i veće. Ostaje da vidimo što će sljedeće godine pokazati novi popis stanovništva i koliko će se još smanjiti brojka od 185 hiljada Srba, koliko je zabilježeno na posljednjem popisu iz 2011. godine. ■

Kretanje srpskog stanovništva u gradskim naseljima u kojima je 1991. godine bilo većinsko i stanje 2001. godine ПРИВРЕДНИК 4 #1076, petak, 31. srpnja 2020.

Bivši predsjednik Udruženja Srba iz Milojko Budimir Hrvatske, autor knjige ‘Putevima srpskih stradanja’

razgovarao Brojni problemi Bojan Munjin izbjeglica još nisu riješeni Uprkos pomacima ostvarenim kroz proces regionalne saradnje, i dalje su aktuelna pitanja dospjelih a neisplaćenih penzija, dinarske i devizne štednje, oduzetih stanarskih prava... Posebno zabrinjava izostanak adekvatnog odgovora nadležnih institucija rh na porast broja incidenata zasnovanih na nacionalnoj osnovi i proisteklih iz govora mržnje

Foto Medija centar Beograd ПРИВРЕДНИК 5 #1076, petak, 31. srpnja 2020.

vake godine početkom augusta Milojko Bu- dimir odlazi u crkvu sv. Marka u Beogradu i Preko 42.000 Drama srpskih izbjeglica može se mjeriti i nji- Spali svijeću za sve stradale izbjeglice nakon hovom respektabilnom obiteljskom imovinom akcije Oluja, a sjeća se i svih onih desetina hiljada izbjeglica i prognanika i stoljetnim materijalnim i duhovnim naslijeđem nesretnika koji su bili prisiljeni na tegoban egzodus koje su pod pritiskom morali napustiti. sa svojih ognjišta. Ovaj nekadašnji kustos kninske iz rh nije povratilo Lako je zaključiti da su Srbi iz čitave Hrvatske, koji tvrđave o tome je nedavno napisao knjigu ‘Putevi- se sada nalaze u izbjeglištvu, mnogo toga stvorili ma srpskih stradanja’ s pitanjem koje su vjerojatno stanarsko pravo, svojim radom i zalaganjem. Zato prognani Srbi iz nebrojeno puta sebi postavili izbjeglice iz Hrvatske: Hrvatske s pravom očekuju da im se vrati njiho- Ima li nade da se vrate oni koji su morali pobjeći da odnosno pravo na va uništena i opljačkana imovina, koja se prema bi sačuvali gole živote? Budimir je bio dugogodišnji nezvaničnim podacima procjenjuje na oko 30 mi- predsjednik Udruženja Srba iz Hrvatske, s kojim je i korištenje stana lijardi eura. Ta imovina, na primjer, uključuje oko danas intenzivno vezan i koje ove godine obilježava 600.000 hektara zemljišta, od kojeg 320.000 hek- tri burne i tegobne decenije svoga postojanja. i otkup pod istim tara najplodnije zemlje i oko 120.000 hektara pod šumom, vinogradima i voćnjacima. Takođe i oko 18 uslovima, pa je time miliona kvadratnih metara građevinskog prostora, Udruženje Srba iz Hrvatske osnovano je u Beo- od čega 14 miliona kvadratnih metara stambenog gradu godinu dana prije raspada Jugoslavije. Je srpska populacija i četiri miliona kvadratnih metara poslovnog pro- li među motivima osnivanja bio i predosjećaj o stora. Tu je oko 400.000 poljoprivrednih mašina, budućim ružnim događajima? diskriminisana u 64.000 motornih vozila, oko 440.000 opremljenih Udruženje Srba iz Hrvatske osnovano je na Vi- spavaćih i dnevnih soba, kuhinja i trpezarija, kao i dovdan 1990. godine, kao nevladina, nestranač- odnosu na ostale 760.000 raznih kućnih aparata i tehničkih uređa- ka i društveno-humanitarna organizacija. Ono je ja. Zatim oko 980.000 grla krupne stoke, oko 18 formirano u vremenu političkih proturječnosti u građane rh miliona čokota vinove loze, osam miliona stabala sfrj, kada na scenu u Hrvatskoj dolaze zagovor- voćaka i oko 120.000 košnica pčela... Od posebne nici otvorenih separatističkih težnji, dok su recidivi preko formiranja plavih šljemova u okviru Savjeta važnosti za ovu problematiku trebao je biti Bečki iz Drugog svjetskog rata u međuvremenu dobili bezbjednosti Ujedinjenih nacija. Obavijestili smo sporazum o sukcesiji, od 29. juna 2001. godine, koji takav zamah da su među Srbima izazvali mnoge javnost da su se uprkos dolasku un-ovih mirovnih je potpisalo svih pet država sljednica bivše sfrj, zebnje i strahove. Udruženje Srba je nastalo u ci- snaga u Hrvatskoj događala ubistva, paljenje kuća a Hrvatski sabor ga je ratificirao 3. marta 2004. lju ukazivanja na opasnost i na posljedice takve i uništavanje imovine. U prvoj polovini 1992. rad Posebno je bio važan Aneks G ovog ugovora koji politike, pa je ono pokušalo i da sugeriše važnost Udruženja se odvijao u prikupljanju humanitarne reguliše privatnu imovinu i stečena prava i Aneks mirnog rješavanja naslijeđenih političkih suko- pomoći za oko 200.000 pristiglih izbjeglica u Sr- E koji reguliše penzije. Nažalost, Bečki sporazum je ba. Postojeća istorijska građa o radu Udruženja biji, od domaćih donacija, ali i od srpskih klubova ostao mrtvo slovo na papiru i zato su bila brojna je svjedok ovakvog njegovog djelovanja. Tako je i humanitarnih organizacija u inostranstvu. Tako naša reagovanja na nepoštovanje ovog sporazu- Udruženje odmah nakon formiranja poslalo pismo su aktivisti društva ‘Nikola Tesla’ iz Züricha, pored ma. Zbog svega toga mnogi povratnici ponovno Evropskom parlamentu u Strasbourgu s molbom odjeće, obuće i novca, poklonili i dva sanitarna vo- napuštaju Hrvatsku i vraćaju se u Srbiju, kamo su da uputi delegaciju u Hrvatsku radi uvida u položaj zila i nekoliko tona lijekova i sanitarne opreme za i prethodno izbjegli. Srba koji su do donošenja hrvatskog Ustava 1990. bolesne i iznemogle. imali prava konstitutivnog naroda, a ne nacional- Očuvati identitet ne manjine. Pod pritiskom hrvatskih vlasti Srbi su već 1990. počeli napuštati svoje poslove, stanove i Kako ste djelovali sredinom 1990-ih, kada je izbje- kuće, tako da je do kraja 1991. iz Hrvatske izbjeglo glica iz Hrvatske u Srbiji bilo najviše? Pitanje stanarskog prava za Srbe izbjegle iz Hr- oko 125.000 Srba. S obzirom na to da je u operaciji Oluja iz Hrvat- vatske vuklo se godinama na raznim domaćim i ske protjerano oko 220.000 Srba, Udruženje se u međunarodnim adresama? Protiv rata prvom trenutku obratilo svojim podružnicama i Preko 42.000 izbjeglica i prognanika iz Republike zavičajnim klubovima za prikupljanje hrane i dru- Hrvatske nije povratilo stanarsko pravo, odnosno gog materijala. Udruženje je pokrenulo inicijati- pravo na korištenje stana i otkup pod istim uslovi- Tko su bili pomagači Udruženja u njegovim hu- vu za popis izbjeglica, a Vlada Srbije je formirala ma, što predstavlja stečeno imovinsko pravo koje manitarnim akcijama? Krizni štab za njihov prihvat. Pristupilo se akciji je postojalo u doba bivše sfrj, pa je time srpska Udruženje je uspješno sarađivalo s Crvenim krstom spajanja porodica i regionalnom grupisanju izbje- populacija diskriminisana u odnosu na ostale gra- sfrj i Srbije te Međunarodnim Crvenim krstom glica prema onim mjestima, naročito u Vojvodini, đane Republike Hrvatske. Pokazalo se dalje da je iz Ženeve u Beogradu. Posebno srdačna saradnja u kojima su od ranije živjeli njihovi kolonizovani Program stambenog zbrinjavanja, koji je inicirala ostvarena je sa Srpskom pravoslavnom crkvom u rođaci. Udruženje je sačinilo i prioritetan plan pod hrvatska vlada, bio čista prevara i svi oni koji su u zajedničkim naporima da se ugroženim Srbima u nazivom Pokret za povratak izbjeglica. Formiran je tome sudjelovali morali bi povući određene kon- Hrvatskoj pruži pomoć u očuvanju nacionalnog i Odbor za povratak koji je obavio mnoge konsulta- sekvence. Prema podacima Ministarstva regional- vjerskog identiteta. Udruženje je zaista cijenilo nacije s predstavnicima izbjeglica, s podružnicama i nog razvoja rh, srpskim povratnicima prema tom pore spc-a da se na ekumenskim principima dvije zavičajnim klubovima i s čelnim ljudima spc-a. U programu od 2006. do 2011. godine dodijeljeno je hrišćanske crkve nađe razumijevanje u rješavanju međuvremenu, delegacija Udruženja posjetila je u ukupno 1.409 stanova. Pružena im je opcija da pri- složenih pitanja srpsko-hrvatskih odnosa. Takođe, više navrata njemačku, francusku, kanadsku i am- hvate program stambenog zbrinjavanja sa statu- da bi se izbjeglo uništavanje kulturnog blaga Srba u basadu Velike Britanije i ukazala na težak položaj som zaštićenog najmoprimca, što u prevodu znači Hrvatskoj, u više navrata organizovano je njegovo preostalih Srba u Hrvatskoj zbog diskriminacijskih da njima još uvijek nije omogućen otkup stana. Za spašavanje i u tome je aktivnu ulogu imalo i Srp- zakona prema Srbima i stalnih opstrukciju povrat- mogućnost otkupa dobivenog stana potrebno je sko kulturno društvo ‘Zora’, koje je osnovano 1989. ka izbjeglih Srba. da zaštićeni najmoprimac ima status stranca sa u Kistanjama kod manastira Krka. Sve prenijeto stalnim boravkom. Prema našim informacijama, kulturno blago u Srbiji je restaurirano i zaštićeno do sada je potpisano vrlo malo ugovora za takav od propadanja. Kako su izgledali kontakti Udruženja s instituci- otkup stana. jama Republike Srbije u to vrijeme? Poslije upornog zalaganja našeg Udruženja da se Kako je Udruženje reagiralo na početak rata u donese državni program za trajno rješavanje pro- Kada danas pogledate historijski pejzaž egzodu- nekadašnjoj Jugoslaviji? blema prognanih i izbjeglih lica u Srbiji, Ministar- sa Srba iz Hrvatske u posljednjih 30 godina, što Organizovano je više protestnih skupova, od stvo građevinarstva Srbije je augusta 1997. godine vidite? kojih se izdvaja skup 11. septembra 1991. na Trgu izradilo Program za trajno rješavanje problema Definitivno vidim neadekvatan pristup pravima Republike u Beogradu na kojem je bilo prisutno prognanih i izbjeglica. To je bio prvi ozbiljan i cje- srpskih izbjeglica iz Hrvatske u njihovoj matičnoj oko 80.000 ljudi. O postojanju logora u Pakračkoj loviti dokument u kome je naveden broj izbjeglica zemlji svih ovih godina. Uprkos brojnim pomaci- Poljani, Marinom Selu i drugdje naše udruženje je i prognanika, kao i njihovo procentualno učešće u ma ostvarenim kroz proces regionalne saradnje, upoznalo javnost vrlo brzo preko knjige ‘Stradanje stanovništvu Srbije, teritorijalna rasprostranjenost, i dalje su aktuelna neriješena pitanja dospjelih a srpskog naroda na području Zapadne Slavonije’. S starosna struktura, obrazovanje i njihovi planovi za neisplaćenih penzija, dinarske i devizne štednje, olakšanjem je na početku rata dočekano potpisiva- budućnost. Udruženje je takođe podržalo Program oduzetih stanarskih prava, izostanak obnove više nje primirja u Ženevi između Vlade sfrj i Hrvatske, za integraciju izbjeglica i prognanika u srj koji je od 10.000 srušenih srpskih kuća u područjima gdje ali se to primirje nije poštovalo. Udruženje je reago- sačinio Ekonomski fakultet u Beogradu, a tek je nije bilo ratnih dejstava, kao i povrata oduzetog valo i na rješenje arbitražne komisije Evropske za- vlada Zorana Đinđića, maja 2002. godine, donije- poljoprivrednog zemljišta. Ono što je posebno zajednice, tzv. Badinterove komisije, koja je donijela la Nacionalnu strategiju za rješavanje izbjegličke brinjavajuće je izostanak adekvatnog odgovora odluku da sfrj više ne postoji i tim aktom pravno problematike... Konačno, Udruženje Srba iz Hrvat- nadležnih institucija Republike Hrvatske na porast je podržana secesija Slovenije i Hrvatske. S druge ske iniciralo je i osnivanje Asocijacije izbjegličkih i broja incidenata zasnovanih na nacionalnoj osnovi strane, izrazili smo zahvalnost Cyrusu Vanceu koji drugih udruženja Srba iz Hrvatske koja do danas i proisteklih iz govora mržnje, kao i odsustvo zaštite se zalagao za mirno rješenje sukoba u Hrvatskoj, okuplja 32 takva udruženja. srpskog jezika i pisma. ■ ПРИВРЕДНИК 6 #1076, petak, 31. srpnja 2020.

Mladi ljudi hrvatske nacionalnosti govore o svom Oluja se shvaćanju vojno- redarstvene akcije iz 1995. godine

piše Tatjana instrumentalizira Dragičević ‘I Hrvatima i Srbima je zajedničko to da su emocije vezane uz Oluju vrlo snažne i još svježe, što se očigledno iskorištava u političkim govorima i predizbornim kampanjama’, ocjenjuje Nikolina Marković

dje si bio ‘91., pitanje je koje se i dandanas, ma- obuhvaćala, izazvala jako malo zločina’, smatra F. Nikolina Marković kar i u šali, postavlja gotovo svima, pa i onima P. ‘Odlazak Srba iz Hrvatske posljedica je odluke G koji su rođeni godinama nakon devedesetpr- srpskih vojnih vlasti, što je i dokazano na Haškom ve. Dvadeset i pet godina nakon rata u Hrvatskoj se tribunalu. Kada je u pitanju Domovinski rat, smeta gotovo isključivo komemoriraju žrtve hrvatske naci- me što Srbi kreću od ‘95. i zaboravljaju na događaje onalnosti i slavi se ratna pobjeda nad Srbima, koje se iz ‘91., u kojima je bilo puno hrvatskih žrtava’, dodaje. naziva agresorima. S druge strane, u Srbiji se isključi- Iako smatra da su Srbi iz Hrvatske na kraju također vo komemoriraju žrtve srpske nacionalnosti i slave se bili žrtve, F. P. ističe: ‘Kakav narod, takva vlast. Srbi ljudi koji se u Hrvatskoj smatraju ratnim zločincima. su prihvatili nerealnu priču, slijedili su Miloševićevu Kada su ovo prevladavajući društveni stavovi, onda politiku i uzeli oružje u ruke s ciljem da demontiraju nije ni čudno da su nove generacije osuđene na život Hrvatsku i pripoje je Velikoj Srbiji. To je otpočetka u ‘duelu’ dvaju naroda. Prošle su godine u ovo vrije- bilo osuđeno na propast. Srbi su uvijek provlačili tezu me i na ovom mjestu o ‘Oluji’ i Domovinskom ratu o svojoj ugroženosti na Kosovu, u Slavoniji, BiH i Hr- govorili mladi srpske nacionalnosti, ove smo godine vatskoj, a zapravo su bili većina u državnom aparatu. riječ dali mladima hrvatske nacionalnosti. Htjeli smo Opravdano je govoriti o velikosrpskoj agresiji zato saznati njihova razmišljanja o sukobu 1991. – 1995. što je očuvanje Jugoslavije bilo paravan za stvaranje koji na neki način traje sve do danas. Velike Srbije.’ Što se tiče prezentiranja Domovinskog F. P., porijeklom iz Drniša, a danas živi i radi u rata u obrazovnom, medijskom i političkom pro- Zagrebu, uzroke Domovinskog rata vidi u raspadu storu, smatra da se radi o tendencioznom pristupu. Jugoslavije i u nacionalizmu, prvenstveno srpskom ‘Slična je to priča kao svojevremeno s nob-om. Svi su ‘jer su Srbi u bivšoj državi djelovali s pozicije moći’, u pravu i nitko tu nije bio negativac’, zaključuje F. P. posebno u ‘represivnom državnom aparatu’. ‘Da nije Nikolina Marković (28), inženjerka tekstilne teh- bilo Slobodana Miloševića i jna koja je podupira- nologije, rođena je u srednjoj Bosni, iz koje se po za- la njegovu politiku, do rata ne bi došlo. Do rata je vršetku rata 1996. zajedno s obitelji preselila u Knin. i predizbornim kampanjama’, zaključuje Nikolina i došlo prije svega zbog povijesnih interesa Srbije za U Kninu je živjela do odlaska na studij u Zagreb, gdje dodaje da je upravo zato protiv stroge interpretacije širenjem na Hrvatsku i druge jugoslavenske repu- danas živi i radi. ‘Moja percepcija Domovinskog rata i karakterizacije spomenutih događaja. blike’, obrazlaže F. P. ‘Oluja za mene osobno znači može se svesti na iskustvo življenja u Kninu, u gradu Branka Vierda (34), magistra prava, odlučila se oslobođenje moje kuće i apsolutno je legalna vojna u koji je u relativno kratkom periodu došlo jako puno profesionalno baviti ovom temom te radi kao koor- operacija. Iako je bilo zločina, smatram da nije isto ljudi iz različitih sredina. Upravo zato što sam odrasla dinatorica Programa pravde i Programa pomirenja u ubije li se 8.000 ljudi kao u Srebrenici ili nekolicina u takvoj sredini tema Domovinskog rata nije mi bila Inicijativi mladih za ljudska prava. Rodila se u Rijeci, kao u Gruborima. Ne želim obezvrijediti niti jed- u fokusu ni u jednom periodu života, iako se možda odrasla je u Dubrovniku, a sada živi i radi u Zagrebu. nu žrtvu, ali Oluja je, s obzirom na teritoriji koji je očekuje suprotno›, objašnjava Nikolina. ‹Iz atmosfere Ona smatra da svaki rat, pa tako i ratovi devedesetih, grada u kojem postoji puno različitih životnih priča znači ubojstva, silovanja, mučenja, logore, razdvaja- Branka Vierda stvorio se i moj odnos prema Domovinskom ratu, nja od obitelji, uništenje domova, paljenje zemlje... koji je poprilično pojednostavljen. Zapravo se svodi ‘Glavno legitimiranje Domovinskog rata proizlazi iz na poštivanje svačije perspektive’, kaže Nikolina. Za argumenta da je hrvatska nezavisnost nastala zbog stvaranje takve percepcije rata Nikolina zaslužnima Domovinskog rata. Međutim, važno je istaknuti da smatra svoje roditelje koji joj nikad nisu tumačili rat- je Hrvatska međunarodno priznata i zbog potpisi- ne događaje, kao i većinu učitelja i nastavnika koji su vanja mira s jna u Sarajevu i tome treba posvetiti s oprezom pristupali toj temi i nisu je nametali. ‘Jasno puno veću pažnju u javnom prostoru’, komentira mi je da neki moji prijatelji i poznanici imaju različita Branka. Otkako se intenzivnije bavi kulturom sjeća- iskustva, ali ja imam tu sreću da su me događaji po- nja i pravima civilnih žrtava rata, smatra da je Oluju taknuti nacionalnom netrpeljivošću zaobišli, što ne nemoguće promatrati kao uspješnu vojnu operaciju i znači da se nisu događali’, ističe Nikolina. Razgovor o neophodnu metodu za pripojenje teritorija Republici ratu izaziva joj nelagodu upravo zato što je odrastala Hrvatskoj. ‘Nema proslave pobjede i domovinske u okruženju u kojem Domovinski rat i Oluja imaju zahvalnosti dok nema kolektivne svijesti o zločinima sasvim suprotno značenje za različite ljude. ‘Oluja počinjenima za vrijeme i nakon Oluje i dok prava svih za mene i ostale pripadnike hrvatskog naroda znači žrtava nisu zadovoljena ili barem na adekvatan način oslobođenje Hrvatske, a za pripadnike srpskog naro- komemorirana. Taj dio, to naličje Oluje prepušte- da zločin i zato konstantno insistiranje na iznošenju no je kolektivnom zaboravu. Ne smije se pristati na stavova i mišljenja s jedne i druge strane u javnom različito vrednovanje nečijeg života ovisno o tome i medijskom prostoru samo prenaglašava razlike i koje je rase, klase ili etniciteta’, govori Branka. Pri- iznova budi bujicu nekontroliranih emocija’, smatra tom ističe da je iznimno važno govoriti o tome da Nikolina. ‘Ono što je svima zajedničko je to da su je odgovornost za zločine individualna i da se treba emocije vezane uz ta vremena vrlo snažne i još svježe, snažno odupirati diskursu koji teret krivnje svaljuje što se očigledno iskorištava u političkim govorima na čitave narode. ■ ПРИВРЕДНИК 7 #1076, petak, 31. srpnja 2020.

je nova Hrvatska sljedbenica ustaškog ndh koja Kako Srbima ne sprema ništa dobro, pojedini su hrvatski srednjoškolski političari tu propagandu pojačavali nebuloznim udžbenici u antisrpskim i proustaškim izjavama.’ Hrvatskoj Autori udžbenika koji je izdala Freska smatraju i Srbiji Između da ‘nastojanja jna da razdvoji sukobljene strane i obrađuju rat spreči ratne sukobe nisu dala rezultata. Masovni devedesetih i napadi hrvatskih paravojnih jedinica na jna, opsa- Oluju? da kasarni i poziv hrvatskim oficirima i vojnicima da napuste oružane snage i stave se na raspolaga- piše Maša nje Hrvatskoj, označili su novu fazu u ratu’. Alfini Samardžija autori ističu da jna prihvaća velikosrpsku ideju i da povijesti je ‘pod izlikom stvarala tzv. tampon zone, odnosno sprječavala djelovanje legalnih tijela Republike Hrvatske’. Opis same operacije Oluja možda najbolje pokazuje koliko su oprečna tumačenja hrvatske i srpske strane. Autori Freske za Oluju pišu: ‘Posle neuspelih pregovora u Ženevi Hrvatska je izvela i istorije avgusta 1995. oružanu akciju Oluja unutar koje je došlo do planiranog etničkog čišćenja Srba sa prostora Like, Korduna, Banije i Dalmacije (preko 200.000 ljudi).’ U Hrvatskoj ova akcija ima pot- Dok za autore analiziranih hrvat- puno drugačije značenje pa autori Školske knjige pišu: ‘Oluja je imala iznimno pozitivan psihološki učinak na građane Hrvatske. Nakon četiri godine skih udžbenika Oluja, očekiva- rata i jalova primirja, napetost je popustila. U samo 48 sati, kao čudom, nastupio je mir. Pobjeda u operaciji Oluja omogućila je početak povratka pro- no, ima pozitivnu konotaciju, uz gnanika, gospodarskog oporavka, kao i prometno povezivanje Hrvatske. Dan oslobođenja Knina, 5. kolovoza, danas se slavi kao praznik – Dan pobjede primjedbu da je ‘zabilježeno više i domovinske zahvalnosti.’ Dok u srpskim udžbenicima autori tvrde da su se u Hrvatskoj dogodili egzodus Srba i etničko či- slučajeva kriminalnog ponašanja’, šćenje, u Alfinom udžbeniku piše da su ‘odlazak organizirale vlasti rsk-a koje su širile uvjerenje da je s Hrvatima suživot nemoguć. Godinama su ras- autori srpskih udžbenika tvrde pirivali strah pred hrvatskom državom koju mnogi Srbi, napose nakon petogodišnjeg rata i pod teretom krivnje zbog sudjelovanja u pobuni, i dalje da se radilo o etničkom čišćenju, nisu željeli prihvatiti kao svoju. Osim toga, u rsk- u je opće stanje bilo izuzetno teško, pa se među srpskim stanovništvom širio osjećaj besperspek- a izbjegavaju događaje koji tivnosti, što je olakšalo njegovu odluku da krene u izbjeglištvo’. Školska knjiga ipak upozorava: ‘Pri kraju rata i nakon Oluje na oslobođenom području, srpskoj strani ne idu u prilog koje je trebala kontrolirati hrvatska vojska, zabi- lježeno je više slučajeva kriminalnog ponašanja. etog augusta obilježit će se 25 godina od voj- matizirali. U srpskom udžbeniku koji izdaje Klett taj Riječ je o višestrukim ubojstvima srpskih civila te ne operacije Oluja. I ove godine Hrvatska i je događaj drugačije interpretiran: ‘Među Srbima u pljačkanju i uništavanju imovine izbjeglih Srba. PSrbija obilježit će taj dan s potpuno različitim Hrvatskoj ponovna pojava ustaških simbola budila Premda su pojedinci za takvo ponašanje pravno povodom i narativom. Hrvatski političari i dužno- je strah od ponavljanja genocida iz vremena ndh. sankcionirani, opći je dojam da hrvatska vlast nije snici veličat će pobjedu i oslobođenje teritorija, a Mogućnost obnove države u kojoj bi bio ugrožen prikladno reagirala na opisane pojave.’ srpski govoriti o danu stradanja i progona srpskog njihov fizički opstanak izazvala je snažan otpor Zločini koje je počinila srpska strana u Hrvatskoj stanovništva iz Hrvatske. Ni jedni ni drugi najvje- srpskog naroda. Strahovanja su porasla kada je u srpskim su udžbenicima potpuno zanemareni. U rojatnije neće spomenuti zločine ‘svojih’ ni žrtve Hrvatski sabor 22. decembra 1990. godine izgla- Freskinom udžbeniku za Vukovar piše samo to da ‘onih drugih’. sao novi ustav, kojim je promenjen status Srba u su za njega vođeni žestoki sukobi. Autorica udžbe- O ratu devedesetih i u Hrvatskoj i u Srbiji uči Hrvatskoj. Srbi su postali nacionalna manjina bez nika za Klett ratne zločine je stavila na jednu hrpu, se na satovima povijesti u osnovnim i srednjim prava na samoopredeljenje.’ Autori Školske knjige bez ikakvog konteksta: ‘Najstrašniji primeri etnič- školama. Uzevši u obzir da gimnazijalci imaju naj- pokušali su dati odgovor na pitanje zašto su se kog čišćenja i masovnih zločina nad zarobljenicima opširniji program i da se od njih očekuje da postanu pobunili Srbi u Hrvatskoj. Naglasili su da je bila i civilnim stanovništvom zabeleženi su u Pakracu, buduća intelektualna snaga, provjerili smo s ka- riječ o pobuni dijela Srba. U obzir uzimaju i hrvatski Gospiću, Ovčari kod Vukovara, Kravici, Skelanima, kvim će znanjem o ratu i Oluji izaći iz srednjoškol- nacionalizam: ‘Na tijek zbivanja nimalo povoljno Bratuncu, Medačkom džepu, Ahmićima, Goraždu, skih klupa. Najbolji način za to jeste da zavirimo u nisu utjecali nastupi pojedinih hrvatskih političara. Srebrenici i drugim mestima.’ udžbenike koje su odobrila resorna ministarstva. Među članovima Hrvatske demokratske zajednice, Treba naglasiti da je ratu devedesetih u hrvat- Za potrebe ovog teksta analizirali smo udžbenike ali i u drugim strankama, određen je broj političara skim udžbenicima posvećeno puno više prostora, za završne razrede gimnazije: u Hrvatskoj su to na srpski nacionalizam i nacionalnu mržnju bio ali često s velikom dozom pristranosti. U srpskim ‘Koraci kroz vrijeme 4’ autora Krešimira Erdelje i spreman odgovoriti jednakim sredstvima. I dok udžbenicima potpuno su izbjegli događaje koji Igora Stojakovića izdavačke kuće Školska knjiga su Miloševićevi pijuni plašili Srbe izmišljajući kako srpskoj strani ne idu u prilog. U svim udžbenicima i ‘Povijest 4’ autora Miroslava Akmadže, Marija uočljiv je manjak konteksta i izbjegavanje ulaženja Udžbenici za završne Jareba i Zdenka Radelića izdavačke kuće Alfa, a razrede gimnazije u u detaljnije opise događaja. u Srbiji dva udžbenika pod nazivom ‘Istorija’, je- Hrvatskoj i Srbiji Ako je povijest učiteljica života, onda mladi, dan potpisuju Radoš Ljušić i Ljubodrag Dimić za sudeći po udžbenicima povijesti, neće puno pro- izdavačku kuću Freska, a drugi Mira Radojević za fitirati. Prepušteni su tumačenjima nastavnika izdavačku kuću Klett. povijesti, koji mogu biti subjektivni u interpreta- Započet ćemo s donošenjem novog Ustava cijama. Osnovne i srednje škole danas pohađaju Republike Hrvatske 22. decembra 1990. i prvim učenici koji su rođeni nakon rata i o njemu, osim srpskim pobunama. U hrvatskom udžbeniku iz- u školi, uče i od svojih roditelja, okoline, društva, davačke kuće Alfa apostrofirano je da je novim medija. I dalje u našim društvima dominira stav da Ustavom ‘Hrvatska definirana kao nacionalna dr- smo ‘mi’ žrtve, a ‘oni drugi’ zločinci. Dominantne žava hrvatskog naroda i država pripadnika naroda i političke struje diktiraju javni diskurs. Obrazova- manjina, a na prvom mjestu su navedeni Srbi. Svim nje, nažalost, nije iz toga izuzeto, nego je itekako građanima i pripadnicima manjina jamčile su se ispolitizirano. Izgleda da istina i suosjećanje prema ravnopravnost, demokratska i nacionalna prava’. drugima na ovim našim prostorima još nisu dobili Provođenje tih prava u praksi autori nisu proble- institucionalnu snagu i potvrdu. ■ ПРИВРЕДНИК 8 #1076, petak, 31. srpnja 2020.

ovogodišnji odmor proveo je na Korani, skupljajući Mladi golman snagu za naporan rad i treninge koji ga očekuju u pojačanje ppd-u Zagreb, koji kao trener vodi poznati hrvatski ppd-a Zagreb reprezentativac Igor Vori. U rukometu je do sada prošao sve selekcije, od piše Milan Potpuno najmanjih i najmlađih ‘pjetlića’ preko kadeta i juniora Cimeša do sada seniorskog reprezentativca Srbije. — Pozivan sam i za A selekciju Srbije i nalazim se na selektorovom spisku. No nije bilo sportske sreće. Nisam debitirao u službenoj utakmici zbog povre- de skočnog nožnog zgloba, a sada zbog prestan- ka takmičenja uslijed pandemije koronavirusa. Na posvećen svojevrsnom prisilnom odmoru sam više od četiri mjeseca. Radio sam na fizičkoj spremi, ali je sve to malo u odnosu na to kako se radi kada smo u punom takmičarskom pogonu. Znam da nisam prvi ili drugi već treći-četvrti golman reprezentacije, pa se moram još dokazivati. Šteta je što je Srbiji birokratskom odlukom zbog pandemije onemogućeno učestvovanje rukometu na Svjetskom prvenstvu. Novi selektor Srbije je Špa- njolac Antoni Gerona i vjerujem da ću pod njegovim vodstvom službeno debitirati u reprezentaciji Srbije Na meni je da se dokazujem i – priča Todor Jandrić. Šabac je prešao 2018., nakon evropskog juni- odličnim obranama namećem orskog prvenstva u Sloveniji. Dobro je i mar- U ljivo trenirao, klub se plasirao u regionalnu seha ligu. Dobro je branio, pa i u nekoliko utakmica u toj ligi baš protiv Zagreba i tu su ga Zagrepčani treneru, kaže rukometni zapazili, razgovarali s njim i načelno i neobavezno dogovorili suradnju, da bi ugovor s ppd-om potpisao ovog maja. Živjet će i raditi u Zagrebu, ali Karlovac golman Todor Jandrić koji u mu znači mnogo jer je na Kordunu provodio mnoga nezaboravna dječačka ljeta. — Smisao mog života sada je rukomet i tome sam ppd Zagreb dolazi iz šabačke potpuno posvećen. Otkako je pandemija, rukomet mi mnogo nedostaje i jedva čekam da krenemo s treninzima i utakmicama – dodaje naš sugovornik. Metaloplastike te se nada Jandrić ima dvojno, srpsko i hrvatsko državljanstvo, a na pitanje kako bi odlučio kada bi dobio poziv selek- tora i Srbije i Hrvatske, odnosno za koju bi reprezen- da će uskoro debitirati i u taciju igrao, nije nam odgovorio jer o toj mogućnosti nije razmišljao. No rekao nam je da polaže velike nade u reprezentaciju Srbije u kojoj se s novim selektorom reprezentaciji Srbije stvara jedna nova ekipa u kojoj, vjeruje, može naći svoje mjesto. Najvažnije mu je da ga zaobiđu ozljede, a odnose između Hrvatske i Srbije unazad trije proslavio 22. rođendan. Roditelji i njegova obitelj koje su u rukometu kao kontaktnom sportu česte. deset godina moglo bi se reći da su zategnuti žive u Obrovcu kod Bačke Palanke, na lijevoj obali Upravo ga je distorzija skočnog zgloba onemogućila Z kao strune nekog žičanog instrumenta. Ovo Dunava. Ima stariju sestru Milicu i mlađu Miru, oca da debitira za A selekciju Srbije. U novoj sredini u Za- se većinom odnosi na političke odnose, dok su oni Slavišu i majku Anđelku koja je rođena u Njemač- grebu osjeća se odlično. Suigrači su ga lijepo i srdačno ekonomski, kulturni i sportski uglavnom bili dobri i koj, dok su mu baka i djed tamo radili. prihvatili, a većinu poznaje otprije. na visokom nivou. Poprilično je primjera koji to do- Todor je visok i kršan mladić: sa dva metra visine, — Plan mi je da se što prije i bolje uklopim u novu kazuju. Jedan od takvih je onaj Todora Jandrića 105 kilograma i rukama kao elise vjetrenjače upravo sredinu i ekipu te da što više i što bolje igram. U dalj- koji će od takmičarske sezone 2020./2021. braniti gol je rođeni rukometni golman. Maturirao je u srednjoj njoj budućnost želio bih da zaigram u njemačkoj ligi, rukometaša ppd-a Zagreb, inače višestrukog šampi- Poljoprivrednoj školi u Futogu, novosadskom pred- u Kielu ili u francuskoj ligi. Nastup na Olimpijadi je ona Hrvatske. građu, gdje je stekao zvanje veterinarskog tehničara. također velika želja svakog sportaša. Golmani mogu Jandrić je rukometni reprezentativac Srbije. Po Krenuo je i na studij, ali je rukomet prevagnuo. nastupati i do 40 godina i takvih je primjera dosta. majci je porijeklom iz Karlovca, gdje mu žive baka i U Zagreb dolazi iz šabačke Metaloplastike, legen- Samo neka je zdravlja. Na meni je da se dokazujem djed. Rođen je 1998. godine u Novom Sadu i nedavno darnog višestrukog šampiona sfrj, sr Jugoslavije, i odličnim obranama namećem treneru – zaključuje Sicg, Srbije i Evrope, kluba poznatog po bivšem igraču Todor Jandrić. i sadašnjem treneru Veselinu Vujoviću koji je do- Mladom golmanu želimo sreću i kasnije odlazak u nedavno trenirao upravo zagrebački ppd i slovensku neki svjetski poznati klub. Na kraju je imao potrebu reprezentaciju. da se zahvali treneru Nebojši Stojinoviću, svom ruko- — Rukomet sam sasvim slučajno počeo trenirati. metnom ocu, koji mu je u Šapcu tolerirao i pogreške Bili smo djeca i igrali smo fudbal, a ja sam odmah, na utakmicama jer su one, kako kaže, sastavni dio ni sam ne znam zašto, stao na gol. Trener Dragan svake igre. ■ Petrović odmah me je iz fudbala preselio u rukometni sport, a trener Aleksandar Savić rekao mi je da imam rukometnog potencijala i neka ostanem u rukometu. I tako, od prvog rukometnog treninga sam u tom sportu. Bilo je to prije jedanaest godina, IMPRESSUM upravo koliko sam i ja tada bio star. Kako sam tada Godina XIII / Zagreb | petak, 31/07/2020 stao na gol, tako sam i sada golman i ne žalim zbog toga – s osmijehom na licu priča simpatični Todor #143 Jandrić. ПРИВРЕДНИК Prvi klub za koji je zaigrao bio je nekadašnji vrlo Izdavač Grafički urednik poznati Sintelon iz Bačke Palanke. Potom prelazi u Srpsko privredno društvo Darko Matošević ’Privrednik’ i Srpsko narodno vijeće Dizajn novosadsku Vojvodinu, gdje je ostao četiri godine. Glavni urednik novosti Parabureau / Nakon toga dolazi u Šabac i Metaloplastiku gdje je, Nikola Bajto Igor Stanišljević kako kaže, proveo predivne dvije godine u trenira- urednik privrednika & Damir Bralić Nikola Lunić nju, igranju i uživanju u svakodnevnom životu. Ove Privrednik se financirane sredstvima redaktor Andrea Radak Savjeta za nacionalne manjine Vlade godine iz Šapca se preselio u Zagreb. U Karlovac, kod redakcija Republike Hrvatske.

bake i djeda, i u obližnje selo Mlakovac kod Tušilovića, Paulina Arbutina, Dušan Redakcija na rijeci Korani, dolazit će kada god bude mogao. I Cvetanović, Slađana Čanković, Preradovićeva 18, Bojan Munjin, Dijana Savić, 10 000 Zagreb Olivera Radović, Maša t/f ++385 1 4854 478 Po majci je porijeklom iz [email protected] Karlovca – Todor Jandrić Samardžija i Dragana Zečević www.privrednik.hr Inicijativa Građanski odgoj i obrazovanje KRONIKA (good) okupila stručnjake za 5 Novosti #1076, petak, 31. srpnja 2020. obrazovanje nacionalnih manjina

jagnozom depresije – rekla je ravnateljica talijanske srednje škole. Tanja Novotni Golubić ocijenila je da je najveći izazov nastave na daljinu kako postići jednakost i pravednost za sve, ako znamo da je to teško ostvariti i u normal- Prepušteni nim uvjetima. Ona smatra da su djeca koja imaju poteškoće u učenju dobila najmanju podršku. — Roditelji su morali preuzeti prevelik teret u trenutku kada je primarno zadržati zdravlje i posao te voditi djecu kroz nastavu. Nisu se svi roditelji mogli jednako samima sebi uključiti zbog razine obrazovanja, a kva- liteta obrazovanja ovisi i o materijalnim uvjetima. Škole nisu samo mjesta u kojima Najveći izazov nastave na daljinu je se djeca obrazuju; često predstavljaju mjesto sigurnosti za djecu, gdje će ona pojesti topli obrok i rasti skupa s vršnjaci- postići jednakost za sve, ako znamo da je ma – objasnila je Novotni Golubić. Jitka Stanja Brdar, savjetnica za nastavu na češkom jeziku, podsjetila je da to teško ostvariti i u normalnim uvjetima, među 9.500 Čeha, ima hiljadu učenika, a kao jedan od glavnih problema zajednice istaknula je udaljenost od Češke. Česi ne rečeno je na raspravi o obrazovanju na mogu slušati i gledati češku televiziju kao druge manjine čije matice graniče s Hrvatskom. Teško im je doći do živog manjinskim jezicima i pismima izvornog jezika jer je ovaj kojim se Česi služe zastario i prilagodio se hrvatskom ožete zamisliti kakve vora koji je moderirala Nina Čolović Iako je talijanska nacionalna manjina jeziku. Brdar smatra da bi učenicima, ali je kvalitete internet u iz Srpskog narodnog vijeća, također su na vrijeme plasirala školski program na i drugim govornicima, pomoglo kada bi povratničkim ruralnim podijeljena iskustva izrade novih kuri- televiziji, organizaciju nastave na daljinu javni televizijski servis emitirao filmove sredinama. Djeca su kuluma i podrške nastavnicima za rad u pratili su brojni problemi. Debora Radolo- češke kinematografije. Milica Stojanović iz išla iza štale hvatati predstojećoj školskoj godini. Govorilo se o vić kazala je da su škole, prije svega nastav- Vukovara iznijela je da su učitelji u nastavi signal da skinu zadaću, a onda su ga opet pripremi udžbenika i nastavnih materijala nici i drugo stručno osoblje, bili prepušteni na daljinu odradili jedno i pol radno vrije- Mlovila na brdu oko kuće kako bi je poslali. te o poteškoćama u provedbi nastavnih sami sebi. Kada su se obratili Ministarstvu me, ako ne i dvostruko. Što se tiče srpske Njihovi roditelji u većini nisu obučeni modela A, B i C. obrazovanja za savjet, rečeno im je ‘vi ćete manjine, smatra da su najbolje odrađeni da materijale šalju u digitalnom obliku U razmjeni iskustava, mišljenja i plano- se sami snaći’. satovi od prvog do četvrtog razreda osnov- učiteljima – ovakvo iskustvo učenika va za jesen, pored Koprenice, sudjelovale — Učenici i nastavnici bačeni su u vatru. ne škole u virtualnim učionicama. pripadnika srpske nacionalne manjine u su Višnjica Sesvečan, nastavnica srpskog Morali su se izvući iz situacije koja nije — Naši učenici su gledali rts, ali ti sadržaji nastavi na daljinu, koji pohađaju nastavni jezika i kulture, Maja Burger, nastavni- bila sjajna. Sada učimo iz svojih greša- se uglavnom ne poklapaju. Mi imamo drugi model C, iznijela je Natalija Koprenica, ca-mentorica i suautorica kurikuluma češ- ka. Ubuduće nam treba pravilnik, etički plan i program: kad mi radimo realizam, savjetnica za nastavu na srpskom jeziku i koga jezika i kulture, Patrizia Pitacco, kodeks ponašanja. Roditelji su nas zvali u Srbiji se već uči moderna. Tako da smo ćiriličnom pismu, u razgovoru o obrazova- savjetnica za nastavu na talijanskom u bilo koje doba dana, čak i vikendom. vrebali one sadržaje koji učenicima mogu nju na manjinskim jezicima i pismima u jeziku, Debora Radolović, ravnateljica Smatram da su i učitelji tome doprinijeli poslužiti. Mi smo se samoorganizovali, kontekstu stihijske organizacije nastave u sš Dante Alighieri u Puli, Gianfranca jer stavljali su termin za predavanje ma- imamo kamere i studio, ali nemamo to gde uvjetima pandemije. Šuran, savjetnica za nastavu na talijan- terijala do ponoći, pa je nastao mali kaos. plasirati – rekla je Stojanović dodajući da je Stručnjake iz područja obrazovanja skom jeziku, Tanja Novotni Golubić, Mislim da je bilo najteže maturantima i obrazovanje na srpskom jeziku i ćiriličnom tri nacionalne manjine: srpske, češke i zamjenica župana Bjelovarsko-bilogorske učenicima u nižim razredima osnovne pismu u konstantnim problemima. Podsje- talijanske, okupila je inicijativa Građanski županije i Milica Stojanović, voditeljica škole. Nikad nismo imali toliko djece s di- tila je da još uvijek nije registrirana nijedna odgoj i obrazovanje (good) u petak 24. Odbora za obrazovanje Zajedničkog vijeća srpska škola, da su voditelji nastave svedeni Nastava na daljinu (Foto: jula na Zoom aplikaciji. Tokom razgo- općina u Vukovaru. Goran Stanzl/pixsell) na dva sata tjedno, a da se u školskim od- borima ne poštuje nacionalna struktura učenika. Osim toga, srpska zajednica nema kurikulum za specifične nacionalne sadržaje i nisu prevedeni svi udžbenici za gimnazije i srednje stručne škole.

atalija Koprenica se nado- vezala na položaj učenika pripadnika srpske manjine rekavši da oni koji pohađa- ju nastavu po modelu C u ruralnim sredinama žive u teškim socio- Nekonomskim uvjetima: učenici su i putnici, vrlo rano kreću u školu, a vraćaju se kasno. Kad se vrate kući, čekaju ih poslovi s roditeljima. Nastava iz srpskog se odvija sedmi sat kad su djeca već dekoncentrirana i pospana. Svi sudionici razgovora složili su se da se model C mora bolje zakonski definirati jer je praksa pokazala da se nastava jezika po tom modelu tretira kao izborni predmet, a ponegdje se traži i suglasnost roditelja na početku svake školske godine. Zaključeno je da je za sve manjine važno da djeca osta- nu u sustavu obrazovanja na manjinskom jeziku i pismu te da kroz svoje obrazovanje prođu cijelu vertikalu. Nina Čolović na kraju je iznijela viđenje da interes nacionalnih manjina u obrazovanju treba podići iznad manjina, staviti ga u jednaki fokus poput dominantnog obrazovanja i tako se izboriti za svu djecu. ■■Anja Kožul Ministarstvo poljoprivrede odobrilo Svečano u u mjestu Općine Sokolovac KRONIKA novac za projekte 6 Novosti #1076, petak, 31. srpnja 2020. Novac za opg-ove INFO Pokrili partizansku Poljoprivrednicima s područja bolnicu

lanovi Vijeća srpske nacio- Pakraca i Lipika dodijeljena su sredstva nalne manjine Požeško-slavonske županije uz podršku članova uaba Pakrac-Lipik u visini do šezdeset hiljada kuna dali su svoj doprinos spreča- vanju od propadanja zemunice partizan- mehanizacije i opreme, nabavku plasteni- Čske bolnice na Begovači kod Pakraca. Prije ka i kupovinu poljoprivrednog zemljišta. nekoliko dana postavili su novi krov na Pored ovoga, moguće je ulagati u cijeli niz zemunicu kako ne bi prokišnjavala. drugih prihvatljivih aktivnosti, ali je vid- — Zahvaljujemo se Srpskom narodnom ljiv veliki interes i potreba poljoprivredni- vijeću za donaciju sredstava za pokrivanje ka za ulaganje u mehanizaciju – rekao je zemunice, a posebna zahvala ide Aneti Ivanović. Vladimirov – rekao je za Novosti Nikola Istaknuo je da će tim sredstvima vla- Ivanović, predsjednik županijskog vsnm-a. snici opg-ova, uglavnom mlađi ljudi iz — Radna akcija obnove zemunica i uređenja Kusonja, Pakraca, Šeovice, Kukunjevca i cijelog područja oko njih koju smo planirali Japage, proširiti svoja gazdinstva. zajedno s Omladinskom mrežom Srba u — Veliki doprinos u procesu dali su su- Hrvatskoj bila je predviđena za dan uoči radnici Centra za razvoj snv-a s kojima Vidovdana. Kako je tih dana u Pakracu i smo intenzivno surađivali. Osim što su Lipiku bilo dosta testiranja na korona virus, pomagali u pisanju najvećeg dijela proje- odlučili smo da akciju odložimo, a da sada kata, zajednički smo organizirali besplatno obavimo ono najnužnije. Na radovima oko savjetovanje za poljoprivrednike koji su postavljanja krova radilo je desetak ljudi – iskazali interes za ovaj natječaj. Vjerujem kazao je Ivanović. Uskoro će biti prilike da da će ovogodišnji rezultati svakako biti po- se dodatno uredi okolina betonskih zemu- ticaj i drugim mladim poljoprivrednicima. nica. Ivanović je podsjetio na značenje ove Da oni koji još nisu registrirali opg-ove, Sastanak lokacije jer je Begovača mjesto komande lasnici Obiteljskih poljopri- s poljoprivrednicima konkuriraju za dodjelu sredstava, a ostali vrednih gospodarstava na po- da se 2021. uključe kad bude raspisan novi dručju Pakraca i Lipika mogu vrijednosti indeksa razvijenosti, dakle natječaj – rekao je Ivanović koji je s dobit- biti zadovoljni rezultatima najnerazvijenijim općinama i gradovima nicima upriličio radni sastanak. Programa za financiranje pro- u kojima živi preko pet posto pripadnika Izrazio je zadovoljstvo i rezultatima jekata lokalne infrastrukture i ruralnog nacionalnih manjina. Za sredstva mogu natječaja za komunalnu infrastrukturu na Vrazvoja na područjima naseljenim pripad- konkurirati i dobiti ih svi stanovnici tih kojem su mogle aplicirati jedinice lokalne nicima nacionalnih manjina. Ministarstvo sredina. samouprave. Općina Pakrac dobila je sred- poljoprivrede je odobrilo desetak proje- U izjavi za Novosti Nikola Ivano- stva za projekt namijenjen nacionalnim kata za male opg-ove s područja Pakraca i vić, zamjenik gradonačelnice Pakraca i manjinama, dok je Lipik dobio sredstva Lipika, a radi se o iznosima od po 60.000 predsjednik vsnm-a Požeško slavonske za asfaltiranje dionice puta prema selu kuna, dobivenima nakon jednostavne Šeovica. županije, izrazio je zadovoljstvo što je ove Krov na zemunici procedure provođenja i izvještavanja o godine sredstva dobilo više gospodarstava — Najviše raduje što je općina Brestovac utrošku sredstava. nego ranije jer je u prethodne dvije godine dobila sredstva za izgradnju drvenog Prve psunjske čete, mjesto velikog narod- Program financiranja projekata rezultat sredstva ukupno dobilo šest opg-ova. mosta koji spaja sela Orljavac i Podsreće, a nog zbjega i prve organizirane partizanske je suradnje hdz-a, Kluba zastupnika — Odobreni projekti su uglavnom usmje- koji će mještanima ovog potonjeg sela s službe saniteta u Slavoniji. sdss-a i Kluba zastupnika nacionalnih reni na sadnju trajnih nasada, odnosno 30-ak stanovnika, omogućiti kraći put do — Begovača je i predivno mjesto za planinare, manjina u Hrvatskom saboru. Namije- nabavku sadnica oraha i šljiva, proširenje Brestovca i Požege gdje se nalaze potrebne tako i za one koji se mogu dovesti do same njen je jedinicama lokalne samouprave osnovnog stada, pri čemu se uglavnom službe i ustanove – rekao je Ivanović. lokacije i uživati u pogledu na obronke Psu- koje ulaze u prve četiri skupine prema radi o ovcama, nabavku nove i rabljene ■■N. Jovanović nja i naselja zapadne Slavonije i Moslavine. Nadamo se da će lokalne vlasti steći sliku o značenju Begovače i dati doprinos njenoj revitalizaciji – zaključio je Ivanović. ■■N. J. Slava u Malom Pogancu Komemoracija Malom Pogancu u Opštini Malog i Velikog Poganca, Sokolovca i dru- zagrebački đakon Aleksandar Lukić. u Vojakovcu Sokolovac, tradicionalno je gih okolnih sela, vodio je nadležni veliko- Ovogodišnja crkvena kuma bila je Marija proslavljena slava mjesne cr- poganački paroh Branislav Todorović. Mandić zajedno sa svojom porodicom dok organizaciji Vijeća srpske kve Sv. Prokopija. Prigodnu U vršenju službe pomagali su mu još je za kumu iduće godine izabrana Brankica nacionalne manjine Grada crkvenu službu na kojoj se velikobršljanski sveštenik Milomir Gvojić Radmilović. Križevaca, u Vojakovcu je odr- okupio veliki broj pravoslavnih vjernika iz i varaždinski paroh Uglješa Pilinger te — Nakon trokratnog ophoda oko svetog žana komemoracija žrtvama U hrama uslijedilo je osvećenje slavskog ustaških zločina iz Drugog kolača i žita koje je pripremila kuma svjetskog rata. Ove godine, zbog epidemio- današnjeg slavlja Marija Mandić iz Srije- Uloških mjera, komemoraciji su prisustvovali ma sa svojom porodicom, a za narednu samo članovi križevačkog vsnm-a i potomci godinu da kumuje javila se gospođa žrtava. Obiđena su spomen obilježja u Brankica Radmilović sa svojom porodi- Vojakovačkom Osijeku, Velikim Sesvetama com iz Sokolovca. Čast je još veća što nam i Vojakovačkom Kloštru. U zločinu koji se u svečanom slavlju priključio načelnik je tokom augusta 1941. zadesio veći dio opštine Sokolovac, gospodin Vlado Bak- krajiških sela podno Kalnika, stradalo je više šaj. Poslije liturgijskog slavlja uslijedila od 100 osoba srpske, te nešto manji dio sta- je trpeza ljubavi koju su priredili mješta- novnika hrvatske i jevrejske nacionalnosti. ni da bi dostojanstveno proslavili svog Većina ljudi pobijena je u logorima Jadovno zaštitnika Sv. Prokopija. – rekao je paroh i Jasenovac dok je nekolicina živote izgubila Todorović. na kućnim pragovima. Ostatak stanovništva ■■Z. V. protjeran je u Srbiju gdje su kao izbjeglice Slava mjesne crkve proveli cijelo vrijeme rata. Sv. Prokopija ■■Z. V. зво добио средства уаба Вараждинске жупаније обиљежила KRONIKA Министарства спољних послова важан датум 7 Novosti #1076, petak, 31. srpnja 2020. Републике Србије Бесплатне читанке ИНФО Гимназија Читанке за српски језик добиће око распродана а упис у први разред Српске 250 ђака првих и других разреда православне опште гимна- зије у Загребу пријавила су се 24 ученика, тако да смо већ у средњих школа у Вуковару и Даљу љетном испитном року испу- нили план уписа, изјавио је за Новости ченици првих и других вредан 300.000 динара потписао је радних свески, школских торби за ђаке Здиректор гимназије Слободан Лалић. разреда средње школе с председник Заједничког већа општина прваке и пакете школског прибора те — Радује нас чињеница да је од уписаних подручја Вуковарско-сремс- Срђан Јеремић. набавку школских лектира за библио- ученика њих десеторо из Загреба, међу ке и Осјечко-барањске — Заједничко веће општина у сегменту теке и бесплатне екскурзије, ове године њима и они који живе у сусједству, што жупаније који похађају образовања пружа максималну подрш- смо одлучили да средства од Управе за значи да су препознали гимназију као наставу на српском језику и писму по ку школовању наше деце на свим ниво- дијаспору искористимо како би помо- образовну установу која испуњава њи- Умоделу ‘А’, почетком идуће школске има. Средства од Управе за дијаспору гли деци средњошколског узраста која хова очекивања. Остали ученици долазе године добиће бесплатне читанке за добијали смо и ранијих година, али смо након основне школе своје образовање из Книна, Грачаца, Топуског, Глине, предмет ‘Српски језик’. Средства за их углавном користили за децу предш- настављају на српском језику и пис- Хрватске Костајнице и других мјеста. набавку читанки обезбедило је Заје- колског узраста наших вртића. Будући му односно по моделу ‘А’ – истакао је Ученика из Славоније нема, тако да је дничко веће општина кроз пројекат да смо ове године вртиће снабдели Јеремић. најисточније мјесто одакле нам долази према Министарству спољних послова потребним дидактичким материјалом У пет средњих школа на подручју Ву- нетко од њих Дежановац код Дарувара – Републике Србије – Управе за сарадњу с и опремом, а децу основних школа коварско-сремске и Осјечко-барањске казао је Лалић. дијаспором и Србима у региону. Уговор интензивно помажемо кроз куповину жупаније, у школској години 2020/2021. — Чињеница да је остварен план уписа уписано је око 500 ученика, а читанке значи да јесенског рока неће бити, али за српски језик добиће око 250 ученика, ће се наћи неко мјесто за оне који из оп- односно сви ученици првих и других равданих разлога нису могли прикупити разреда Гимназије Вуковар, Економске, документацију или оне који започињу Струковне и Техничке школе Николе школску годину у некој другој гимна- Тесле у Вуковару и Средње школе у зији, а онда желе прећи у нашу – рекао Даљу. Средства која ће из Републике Ср- је Лалић, додајући да ће наставничко бије стићи на рачун Заједничког већа вијеће уважавати такве молбе. општина, биће уплаћена Издавачком До краја јула завршит ће формални предузећу ‘Просвјета’ које ће наручене дио уписа који се и ове године проводе читанке испоручити до почетка нове електронским путем, а ученици ће школске године. добити упуте за добивање мјеста у уче- — Мислим да ће то бити финансијско ничким домовима с обзиром да Гимна- олакшање за њихове родитеље, али зија уз остале бенефиције осигурава и сигурно и подстрек тој деци да чувају смјештај за ученике изван Загреба. свој национални идентитет – закључио — Настава почиње 7. септембра, а ми Читанке ће испоручити је Јеремић. смо припремљени за одвијање наставе ‘Просвјета’ ■■Д. Б. класичним путем уз придржавања свих епидемиолошких мјера, али и за он-лајн наставу у случају да се епидемијска ситу- жили смо на скромнији начин. Иако ација погорша – нагласио је Лалић. Он се је од те ноћи, са 12. на 13. српња 1943., осврнуо и на успјехе овогодишње гене- прошло већ 77 година и сигурно су рације матураната на државној матури. успомене изблиједјеле, такав подвиг — Ученици су и овај пут остварили Обиљежен заслужује да га се спомиње и данас. добре резултате, а осим у српском Напасти злогласну казнионицу језику, јако су добри били у енглеском усред непријатељског територија и и кемији – рекао је Лалић и додао да су ослободити заточенике стварно под- сви уписали жељене факултете, осим пад хрватске сјећа на заузимање Бастиље с којом се двоје ученика који даљње школовање овај догађај датумски поклапа. Лепог- желе наставити у иноземству. лава је била хрватска Бастиља, у њој ■■Н. Ј. су чамили антифашисти који су били непријатељи усташког режима ндх. Изложба слика Бастиље Вјешто осмишљен напад подузели су партизани Калничког партизанског са 16. ‘Ђоле’ другу антифашистичких одреда и 12. славонске бригаде, једини- бораца и антифашиста це састављене од Славонаца, Пригора- организацији Пододбора скд Вараждинске жупаније ца и Подраваца. Након што ‘Просвјета’ Дарда и Ликовне (уаба), ни пандемија коро- је казнионица ослобођена, политички радионице ‘Петар Добровић’, на вируса није спријечила заточеници су пуштени и већином су одржана је изложба слика са 16. у активностима. Како и приличи једној се придружили Народно-ослободилач- сазива Међународне ликовне одУ најактивнијих антифашистичких ком покрету, док су окорјели крими- колоније ‘Ђола 2019’ у просторијама По- удруга у Хрватској, одржан је скуп налци враћени у ћелије. Удодбора у Дарди. На изложби је предста- посвећен сјећању на знамениту битку Напад на Лепоглаву био је увертира вљено тридесетчетверо аутора, плус двоје у којој је ослобођена казнионица у за скоро ослобађање осталих већих гра- ученика, и исто толико умјетничких сли- Лепоглави. дова у околици попут Новог Марофа, ка. Учесници колоније били су академ- Скупу су поред чланова жупанијске Лудбрега, Копривнице и стварања ски и афирмирани аматерски сликари, уабе, присуствовали и други лепоглав- слободне Подравске републике. студенти те ученици основних и средњих ски грађани антифашистичке оријен- Без обзира што лепоглавске улице школа, који су својим сликама обогатили тације. Уз полагање вијенаца, цијели више не носе називе по 12. бригади умјетнички фонд дарђанске Ликовне догађај увеличан је пригодним гово- или маршалу Титу, задатак нас анти- радионице, а дио тих радова представљен рима. О каквом се важном повијесном фашиста је да подсјећамо на славне је на изложби. Свим присутнима испред догађају радило, говорио је Миливој тренутке наше прошлости – рекао је Ликовне радионице добродошлицу и Дретар, предсједник уаба Вараждинске Дретар. захвалност на одазиву исказала је води- Жупаније. ■■З. Витановић тељица радионице магистрица ликовне — Без обзира на потешкоће, годишњи- умјетности Рада Марковић. цу првог ослобођења Лепоглаве обиље- Окупљени на скупу ■■Ј. Н. Обиљежено Гаврилово – храмовна Похваљени ђаци ош Андрија Палмовић KRONIKA слава у западнославонском селу у Расињи 8 Novosti #1076, petak, 31. srpnja 2020.

трговали, дружили, па би и запјевали – рекао је Тодоровић и пожелио да се Stogodnjak обновљена традиција настави, као и да Субоцка ожи- се храм покуша обновити. — Уочи храмовне славе наши су акти- (540) висти очистили околину цркве која је због претпоставке да се налази у мин- ски сумњивом подручју, низ година 31. 7. – 7. 8. 1920: kako je Hrvatska вјела за славу била напуштена – рекао је за Новости dočekala izgnanike iz Rijeke? Sra- домаћин, предсједник вснм-а Града motno! A, čini se, najgore u Zagrebu. Липика Дарко Дерењ. Иако су већ на 20 O tome novine pišu: ‘Niti od strane метара од цркве још увијек постављена vlade, niti od strane gradske općine, Црква светог Архангела упозорења на опасност од мина, паро- a niti od strane samog građanstva хија је након прегледа добила потврду ne posvećuje se bjeguncima upravo да је околина цркве сигурна, након чега nikakva pažnja, baš kao da su kakav Гаврила годинама је била је лани организирана велика радна ак- tuđi narod, a ne ljudi naše krvi i ција. У њој су уз помоћ градских власти našeg jezika – Hrvati, Jugoslaveni, Липика учествовали активисти Вијећа, koji su radi svojeg hrvatskog, odno- напуштена због сумње да Просвјете и Удруге антифашиста, чис- sno jugoslavenskog osvjedočenja тећи коров око цркве, док је багером prepatili strašne i neizrecive muke, ископано коријење стабала. Дерењ је te pljačkom D’Annunzijevih ardita су у близини остале мине подсјетио је и на тужну ратну прошлост uništeni i sasvim upropašteni. Zar овог села два километра удаљеног од je taj nemar prema njima zahval- ред оштећеном црквом ак вјерника тог краја, међу којима су Пакраца у којем је прије рата живјело nost naroda i države? Gdje je naša Светог Архангела Гаврила били Никола Ивановић, предсједник преко 400 становника. dužnost prema bjeguncima? Teškim у селу Субоцка код Липика, вснм Пожешко пакрачке жупаније и — Већ 1991. у село улази Хрватска војска, а bolom u duši gledaju naši bjegunci 26. јула прослављена је Милан Козловић, предсједник вснм-а становници који су избјегли, годинама i nemar naše štampe prema njima. храмовна слава Гаврило- Пакраца. Обред је служио пакрачки након тога одлазе у Аустралију, док их Na banskoj stolici sjedi istarski во. Обреду и дружењу у организацији парох Ђорђе Теодоровић уз саслужење дио остаје у Србији и БиХ. У селу је након bjegunac dr. Laginja koji se isprva Ппакрачке парохије Српске православне ђакона Благоје Ђукића, након чега се рата обновљено 50 кућа, 2006. је стигла pobrinuo samo za istarske bjegunce, цркве, пакрачког пододбора ‘Просвјете’ Теодоровић обратио вјерницима. и струја, али се људи нису враћали јер су a sada je njemu i svim njegovim pri- и градског Вијећа српске националне — На храмовним славама народ се се скућили у земљама у које су избјегли, stašama mnogo preče i važnije hoće мањине Липика присуствовало је 60- увијек окупљао. Људи су се упознавали тако да их данас у селу живи пет-шест. li povjerenstvo za prosvjetu i vjere Ипак слави је присуствовао и дио не- zadržati dr. Bazala i hoće li u na- кадашњих, сада расељених становника čelničku stolicu sjesti ovaj ili onaj… – рекао нам је Дерењ. Говорећи о свеобух- Sramota i škandal! Ali tako ne smije ватној обнови цркве, Дерењ је рекао да се ostati, jer taj skrajnji nemar prema покушавају наћи средства за ту намјену. bjeguncima jedno je zločinstvo pre- — спц је у преговорима с дијаспором и ma tom dijelu našeg naroda, a prema тако ћемо покушати наћи средства да се kojem mora da nas veže ne samo храм барем заштити од даљњег пропа- ljubav i priznanje, već i imperativna дања. Очекујем да се обновљена тради- dužnost da mu svim silama pomo- ција настави и сљедећих година – закљу- gnemo…’ pišu uz ostalo zagrebačke чио је Дерењ. Свој допринос очувању ‘Novosti’, još jednom podsjećajući традиција дали су и чланови пододбора da ‘na stotine naših jugoslavenskih ‘Просвјете’ Западна Славонија са сједиш- obitelji, prognanih iz Rijeke, dolazi тем у Пакрацу који су у ношњама отпје- i u druge dijelove Hrvatske, gdje вали више народних пјесама тог краја. također ne nalaze nikakva saučešća, ■■Н. Ј. niti bratske pomoći…’ Вјерници поново испред цркве – Субоцка * Simo Marković, jedan od komuni- stičkih vođa, rekao je na skupu u Zagrebu, osvrćući se na događaje u Rijeci i izgon Jugoslavena iz toga grada, ‘da je svejedno da li se jugoslaven- sko pučanstvo nalazi pod Italijom ili Ученици интервјуи- Jugoslavijom, jer i ondje i ovdje vlada kapitalistička klasa, pa tako narod samo mijenja jaram…’ Odgovorili su mu, vrlo žestoko, riječki bjegunci-radnici, napisavši: ‘Ako je tako рали пилота zašto gospodin Marković ne pođe na Rijeku? Vidio bi tada da li bi ondje бог запажених резултата из Опћине и Жупаније. Мирела Јанко- — Душко Радмиловић из Великих mogao govoriti onako kako to govori постигнутих у оквиру наставе вић, Андреја Радмиловић и Милан Грабичана замолио ме да примим u Zagrebu! U okupiranom područ- на даљину, Општина Расиња Грубачевић урадили су тако и интервју основце у вези интервјуа о летењу у ju Jugoslaveni se ne mogu služiti у Копривничко-крижевачкој с пилотом спортских зракоплова из Ве- Копривничко-крижевачкој жупанији. svojim jezikom, moraju tajiti svoju жупанији, похвалила је учени- ликог Поганца Миланом Павковићем Пристао сам и дошли су код мене њих narodnost, ne smiju se udruživati, ке Основне школе Андрија Палмовић у који их је упознао с многим појединос- троје. Као прави новинари, имали ne smiju držati sastanke ni skupšti- ЗРасињи. Ученици и ученици 7. разреда тима из свијета зракопловства. Интервју су припремљена питања. Послије ne, ne mogu imati svoje škole, ne расињске школе на даљину су учество- је био дио школског задатка писаног на сам их одвео на аеродром и показао smiju čitati hrvatske novine i knjige, вали у писању разних пројектних тема српском језику. полетно-слетну стазу, хангар и авион. ne smiju se dopisivati, jednom Тог дана нисмо летјели ради метео- riječju ne smiju niti glasa dati o sebi, увјета који нису били повољни. Све у a povrh toga proganjani su, materi- свему, одрадили су новинарски посао jalno i duševno uništavani, tjerani na стручно – истакнуо је пилот Милан robiju i u tamnice, pljačkani, a često Павковић. i ubijani. Jugoslavenski radnici osim Поред споменутих ученика, исказао što su tamo ekonomski izrabljivani се Милорад Витановић, полазник 6. od talijanske kapitalističke vlade, разреда. Он је написао краћи осврт под izrabljivani su i uništavani i nacio- насловом ‘Моје школовање на даљи- nalno proganjani od nacionalista, a ну’ гдје је је указао на своја искуства с to baš ovdje, u Jugoslaviji, ne bi bili. наставом у којој је морао учествовати Dakle, ‘jaram’ nije svejednak, već je путем интернета као и други његови ondje dvostruk…’ пријатељи и пријатељице. Милан Павковић покрај авиона ■■З. В. ■■Đorđe Ličina Novosti Tjednik za racionalnu manjinu 17 Reportaža #1076, petak, 31. srpnja 2020.

lobodilačkog odbora 1942. godine, kada je Spomen-ploča palim borcima i podsjećanju na ‘narodnu u selu održano i javno glasanje. Put nastav- revoluciju zbratimljenih ljamo dalje do spomenika gdje je formirana naroda Jugoslavije’ Četvrta istarska partizanska (kraška) četa, a pored kojeg je i spomen-ploča partizan- kojim sjedimo ispred njegove kuće tik uz skim kuririma. Selom dominira nedavno Spomen-dom. obnovljena zgrada nekadašnje škole, a danas Problem komunela je i u činjenici da su Spomen-dom prvog partijskog savjetovanja kao vlasnici kuća ili zemljišta upisane obite- kph za Istru, održanog u prosincu 1943. Na lji, a ne pojedinačni članovi. Mještani rješe- istoj zgradi nalazi se i spomen-ploča o prvoj nje vide možda u tome da se umjesto udruge, školi na hrvatskom jeziku nakon talijanske koja ne može zakonski raspolagati zajednič- okupacije, jer je nakon uspostave fašističke kom imovinom, osnuje mjesni odbor koji diktature 1924. bilo zabranjeno učenje na bi onda postao vlasnik komunela i koji bi hrvatskom jeziku, a domicilno hrvatsko mogao na primjer naplaćivati eksploataciju stanovništvo tretirano je kao građani tre- šume i novac ulagati u lokalni razvoj. ćeg reda. Dolazimo i do velikog spomenika U Brgudac vikendom, pogotovo u proljeće palim borcima i žrtvama fašističkog terora, i jesen, dolazi velik broj planinara koji sve okruženog mirisnom lavandom. Preostale češće parkiraju gdje god stignu, što počinje dvije spomen-ploče odnose se na žrtve po- nervirati mještane. Mnogi od njih zato ko- ginule u bombardiranju i strijeljanju. riste rana jutra za šetnju i uživanje u tišini. Geografska izoliranost Brgudca bila je I to je, čini se, svima zajedničko – ljudi ov- pogodna za partizansku aktivnost, tako da dje vole mir i svoje selo. Druga zanimljiva je ovo selo bilo glavno sjecište partizanskih stvar je da su mnogi od njih umjetnici koji putova, centar oružanog ustanka i mjesto su nakon završenog fakulteta došli ovamo i, odakle je preko 90 posto Istrijana otišlo u poput krajobraznog arhitekta Petra Bande vot ovdje i njihov odlazak u vrtić i školu. U partizane. Kapitulacijom Italije u rujnu koji proizvodi nadaleko poznatu maštovitu Lanišću ima samo četvero djece do četvrtog A je, svega se sjećam, 1943. kontrolu nad ovim teritorijem preu- keramiku, donijeli odluku o ostanku. razreda, dok ostali putuju u školu u Buzet. zimaju njemačke jedinice, koje u operaciji Ovdje ode jedna žarulja od rasvjete i onda i bombardamenta ‘Braunschweig’ u travnju i lipnju 1944. go- ekada su u Brgudcu posto- moramo čekati da crkne još negdje kako bi dine u nekoliko navrata pale i bombardiraju jale zajedničke radne akcije, je došli zamijeniti, jer nam kažu kako im i kada su tu Brgudac i ubijaju ukupno 56 civila, mahom brinulo se zajednički o sve- se ne isplati dolaziti na Ćićariju samo zbog žena i djece, koji se nisu na vrijeme uspjeli mu, ali danas nakon rata i jedne žarulje – objašnjava Saša Siteh, koji u mitraljali. Tada ih pridružiti zbjegu. Sudbina Brgudca zadesila promjene sustava mještani svemu vidi pomake koji se dešavaju s novom je i brojna druga sela na ćićarijskoj visoravni, kažu da svatko gleda svoj osobni interes. načelnicom Lanišća Robertom Medicom. je bilo osamnaest poput široj javnosti najpoznatijeg strada- NAsfaltiranu cestu do sela svojevremeno je A tu dolazimo i do jedne specifičnosti ove nja u selu Lipa, gdje se nalazi Memorijalni izgradila jna zbog, kako lokalna priča kaže, općine. Na zadnjim izborima većina istar- ubijenih, mahom centar Lipa pamti. Ovi događaji iz 1944. generala i rođenog Brgučanina Milana skih građana glasala je za ids i Restart, dok obilježili su povijest spaljenih sela Žejana, Klobasa. Vlastitim sredstvima napravljen su općine Lanišće i Sv. Petar u Šumi u kojoj žena i djece – govori Malih i Velih Muna, Vodica, Dana, Trstenika, je vodovod koji crpi vodu iz lokalnog izvo- je, kako kažu, 160 časnih sestara, većinski Rašpora, Račje Vasi i Brgudca. ra, ali isti zahtijeva adekvatnu sanaciju jer glasale za hdz. Riječ je i o animozitetu koji Nada Brajković i Brgudac je bio stočarsko selo s preko 400 je voda danas bakteriološki neispravna. U desetljećima traje između Brgudca i Lanišća, stanovnika koji su se bavili zajedničkim uz- odnosu na razdoblje samoupravljanja, kada a započeo je nepotrebnim ubojstvom sveće- dodaje kako se i gojem stoke, tako da su u jednom trenutku je zajednički interes bio prepoznat i kada nika Miroslava Bulešića 1947. zbog odbi- imali preko 3000 grla, te prodajom drva i su većinu stvari ljudi napravili dogovorno i janja krštenja brgudačke partizanske djece. danas sjeća lica proizvodnjom krbunice, drvenog ugljena, putem samodoprinosa, danas velik problem Bulešić je 2013. proglašen blaženikom, dok koji su žene noseći u košarama na glavi pje- nastaje već onda kada treba zamijeniti pum- katoličkog svećenika u partizanima Šimu njemačkog pilota šice transportirale u Opatiju i tamo proda- pu za vodu. O spomenicima se danas uglav- Milanovića, koji je ubijen 1943., Katolička vale. Danas u selu službeno živi stalnih 12 nom brinu udruge antifašista, ali i lokalni crkva nikada nije priznala kao svoga, a ka- koji je u niskom letu stanovnika i osmero onih koji najveći dio stanovnici. moli učinila blaženikom. vremena provode ovdje. Među njima jedan — Više nema generacije koja je držala do spo- Nacističkih i fašističkih zločina danas na Brgudac ispustio od aktivnijih je Saša Siteh koji se ovamo menika i sjećanja. Nije da mi ne držimo, ali je se odlično sjeća devedesetogodišnja Nada preselio sa suprugom. Smatra da je danas to danas drugačije. Stavimo i mi vijence, ali Brajković, koja je 1944. imala četrnaest smrtonosni teret najveći problem ove zajednice pitanje ko- nema više onih koji su u njemačkim zločini- godina i koja je kasnije postala partizanski munela, seoskih dobara koja su specifičan ma izgubili svoje bližnje. Školu je obnovila kurir za bolnicu Ljubicu. jednu djevojčicu koja je imala navršena tek oblik zajedničkog vlasništva. Naime, još u općina, a sada se ide u obnavljanje crkve. Od — A je, svega se sjećam, i bombardamenta i tri mjeseca. Sjećam se da smo noću partiza- 19. stoljeću mještani Ćićarije kupili su od dvadesetak ljudi, većina nas je mlađih. I mi kada su tu mitraljali. Tada ih je bilo osamna- nima nosili hranu. Bilo je jako teško i puno Austro-Ugarske Monarhije zemlju koju su smo godinama vikendom dolazili u Brgudac est ubijenih, mahom žena i djece. Sjećam se naših Istrijana je stradalo. A to vaše pitanje zajednički koristili i međusobno nasljeđivali. i onda smo shvatili da nam se ne isplati plaća- i da smo bježali u šumu i tamo boravili po tri o razlici između Lanišćana i Brgučana, pa Zbog nedorečenosti hrvatskih zakona država ti podstanarstvo u gradu i da ćemo se ovamo mjeseca jer smo se bojali da će nas poubijati. da, potpuno smo drugačiji, oni su kajkavci, je zajednička zemljišta, nekadašnje komune- preseliti. Do moje firme u Rijeci treba mi 40 Znam da smo u šumi brali jako puno malina. a mi smo čakavci – uz smijeh nam govori le, počela upisivati kao javno zemljište, tre- minuta vožnje. Najbolje mi je zimi jer tada Jedno jutro sadili smo krompir i moj otac je baka Nada. tirajući komunele kao zemljišne zajednice. nema nikoga. Djece nema u selu – ne znam dobro primijetio da će biti bombardiranja, Dodaje kako se i danas sjeća lica njemač- — Bio je to neki vid socijalističkog uprav- kako bi netko s djecom organizirao svoj ži- i odmah su pale prve bombe koje su ubile kog pilota koji je u niskom letu ispustio ljanja. Sve pašnjake i šumu otkupili su smrtonosni teret na ovo selo. Nakon rata sa mještani sela i to vlasništvo nitko nikada suprugom je živjela u Puli, da bi se u miro- nije dirao, ni Austro-Ugarska ni Jugoslavija. vini vratila natrag u Brgudac. Kada je došla Hrvatska, ispalo je da se pre- A to je jedno lijepo, ali netipično selo. Kao ma važećem zakonu ovaj vid vlasništva ne i većina drugih ćićarijskih sela, godinama je može upisati i zamislite, sada je kao vlasnik ostalo zatvoreno prema vanjskim utjecaji- upisana nepostojeća porezna općina Brgu- ma, što je doprinijelo i njihovom nestanku. dac. Iza sebe imamo spor za koji smo dobili Danas na cijeloj teritoriji općine Lanišće prvostupanjsku presudu u našu korist, što živi tek 329 stanovnika, a općinski prora- znači da je sud uvažio da se zemljište mora čun iznosi 1,7 milijuna kuna. Riječ je o eko- vratiti selu. Međutim, tada se u medijima nomski i demografski devastiranom kraju počelo pisati kako smo najbogatiji zemljo- kojem nadu daju tek povratak spomenutih posjednici u Hrvatskoj i počeli su se javljati mladih obitelji i potencijalni razvoj turizma. oni koji nisu htjeli dati novac za tužbu. One Iako daleko od razvijene Istre, nekretnine koji su tužili državu sada su tužili oni koji u su ovdje na cijeni, što neće olakšati povra- tome prije presude nisu htjeli sudjelovati. tak, dapače, dodatno će ga zakomplicirati. U međuvremenu, država se dva puta žalila O teškom životu Brgučana govori i jedini na presudu i ona je na kraju oborena. Tako spomenik koji nije partizanski, a nalazi se sada imamo spor koji se nikada neće riješiti. izvan sela i na njemu piše: ‘Do ove gorice Škola, vodosprema, šuma, put – sve je upi- ispraćali smo svoje najdraže kad su šli delat sano na nepostojeću poreznu općinu Brgu- u tuđinu, kad su šli va soldačiju. Tu smo se

dac i zbog toga ne možemo imati adekvatan Nada Brajković 1944. je pozdravili, tu se dosti suza prolilo, ali se bo- infrastrukturni razvoj – objašnjava Siteh s imala 14 godina gme i puno vina popilo.’ ■ Novosti Svijet na početku 21. stoljeća piše Tomislav Jakić Tjednik za racionalnu manjinu 18 Politika #1076, petak, 31. srpnja 2020. Era neodgovornosti Izvorište neodgovornog ponašanja na međunarodnoj političkoj sceni nedvojbeno su Trumpove Sjedinjene Države. Sve američke optužbe na račun Rusije i Kine, a na red će kad-tad doći i eu, počivaju na tvrdnjama izrečenima bez predočenja ikakvih čvrstih dokaza

akon višegodišnjeg najavlji- li time Evropa došla u energentsku ovisnost vanja britanski je parlament o Americi, to kao da nikoga ne zanima. Tu objavio rezultate ‘neovisnog’ Washington igra na sve ili ništa i najavljuje istraživanja o utjecaju Rusije sankcije za 120 evropskih tvrtki što rade na na politička zbivanja u Uje- plinovodu, a to je već ekstremno neodgovor- dinjenom Kraljevstvu. Ključni se zaključak no i opasno. Ostaje da se vidi hoće li objek- Nsvodi na sljedeće: ‘To što su nam do sada tivno razjedinjena, a formalno ujedinjena govorili (a riječ je o britanskoj vladi i oba- Evropa imati snage oduprijeti se trgovcu iz vještajnim službama) kako nema dokaza da Bijele kuće kojemu su iz unutarnjopolitič- se Rusija miješala u naše izbore, nikako ne kih razloga, uoči izbora, potrebna krizna ža- znači da tih dokaza nema. To samo znači da rišta ne bi li se pokazao kao jak predsjednik. oni koji su to trebali učiniti, te dokaze nisu O tome je li neodgovorno (i užasno opasno) ni tražili.’ Iz čega slijedi decidirana tvrdnja: gurati dobar dio svijeta na kurs konfron- Rusija se itekako miješa(la), pa i u referen- tacije bilo s Rusijom, bilo s Kinom, a zbog dum o tzv. Brexitu, a vlada je temeljito pod- (mogućeg) vlastitog uspjeha na izborima, cijenila opasnost toga miješanja. suvišno je i razmišljati. Ima li za sve to ikakvih dokaza? Nema, jer Kao što je gotovo suvišno baviti se ‘trum- tvrdnja kako dokazi sigurno postoje, ali ih se pijadama’ u kontekstu pandemije. Trump je nije ni tražilo, nije ama baš nikakav dokaz. krizu najprije podcjenjivao (baš kao i bra- Da ne bi bilo zabune, utvrdimo gradivo: bi- zilski predsjednik Bolsonaro i britanski lateralni odnosi Velike Britanije i jedne od premijer Johnson), onda je uzeo na sebe da najmoćnijih država svijeta – a Rusija to jest, naciju upućuje što i kako da radi, sto tisuća mada primat u nošenju titule supersile ima- mrtvih proglasio je unaprijed ‘dobro obav- ju Sjedinjene Države – dovode se u pitanje ljenim poslom’, da bi sada ‘mudro’ prorekao samo zbog tvrdnje kako dokaza o ruskome kako će biti još lošije prije no što postane miješanju u britanska politička zbivanja si- bolje, a nošenje maske kao zaštite od ‘kine- gurno ima, ali, eto, nisu pronađeni. Ili dru- skog virusa’, čemu se uporno opirao, pro- gim riječima: mada nemamo dokaza o vašem glasio ‘patriotskim činom’. Pritom i dalje miješanju, mi znamo da se vi miješate, a to pregovara s farmaceutskim tvrtkama koje što dokaza nema, znači samo da ih se nije ni traže cjepivo protiv Covida−19, ne bi li ga tražilo. Činilo nam se nužnim to prezentira- Ista matrica upotrijebljena je kada je Mike Pompeo i Donald osigurao za svoju zemlju (za ostatak svijeta, Trump (Foto: Yuri Gripas/ ti ovako opširno, naprosto da bi se shvatilo Britanija optuživala Rusiju zbog pokuša- abaca/pixsell) koga briga). I ne prekida agitiranje protiv kako je svijet na početku 21. stoljeća ušao u ja atentata na bivšeg ruskog obavještajca Svjetske zdravstvene organizacije koja bi eru neodgovornosti. Sergeja Skripala i njegovu kćer. Nikada ima značajnu ulogu. Tko ne nasjedne na upravo u postojećim uvjetima trebala biti Objaviti takav izvještaj, s takvim tvrdnja- nijedan čvrst dokaz nije predočen, u sa- jedno, nasjest će na drugo. Pa onda britan- krovna organizacija za borbu protiv pan- ma i zaključcima, smatralo bi se još ne tako moj medijsko-propagandnoj prezentaciji ska vlada revidira raniju odluku i praktički demije i za koordiniranje te borbe (kao što davno ne samo neozbiljnim nego i krajnje cijeloga slučaja bilo je niz u najmanju ruku izbaci Huawei s tržišta Ujedinjenog Kraljev- je svojedobno predlagao kineski predsjed- neodgovornim, s potencijalno opasnim čudnih i upitnih pojedinosti, Skripalovi stva, a Mike Pompeo po dolasku u London nik!). Neodgovorno? Bez i najmanje dvojbe. posljedicama. Dodamo li, međutim, tome (koji nisu umrli, mada se inicijalno tvrdilo pohvali Britance zbog te odluke, upadajući u A na domaćoj sceni, tek u naznakama, ne- činjenicu kako je izvještaj objavljen upravo kako su na umoru) misteriozno su nekamo pravu frojdovsku zamku. Kaže on, bez da ga odgovorno je hvaliti se uvjerljivom većinom uoči posjeta šefa američke diplomacije Mi- nestali, ali se podatak da su ih ruski agenti je itko pitao, kako je to odlična odluka koju ostvarenom na parlamentarnim izborima, kea Pompea Londonu, stvar postaje jasnija, po nalogu Putina pokušali ubiti bojnim Britanci nisu donijeli zato što je to Washin- pri čemu je relativni pobjednik tih izbora mada ne i manje opasna. Dapače, postaje još otrovom danas koristi i provlači kroz publi- gton od njih tražio, nego zato što su pametni osvojio tek 16,7 posto glasova od ukupnog opasnija. Izvorište neodgovornog ponaša- cistiku (ali i politiku!) kao dokazana činje- (!). I opet krajnje neodgovorno zaoštravanje broja onih što ih obuhvaća biračko tijelo. Ne- nja na međunarodnoj, ali i na nacionalnoj nica. Pritom je, zbog te nedokazane priče, odnosa s Kinom što ga Amerikanci nameću odgovorno je odbijati suočiti se s rastućom političkoj sceni, nedvojbeno su Trumpove Britanija već tada zahladila svoje odnose s i saveznicima. A da će ono imati posljedice, plimom povijesnog revizionizma zbog koje Sjedinjene Države. Sve američke optužbe, Rusijom, a Amerika uvela dodatne sankcije vidi se po načinu na koji je Kina (promptno ćemo imati nekoliko generacija odgojenih najprije na račun Rusije, sada sve više Kine, Rusiji (slijedila ju je, mada ne oduševljeno, i recipročno) reagirala na američku odluku o i ‘obrazovanih’ u neznanju o prošlosti vla- ali na red će doći – nemojmo o tome imati i eu). Neodgovorno? U najmanju ruku. I zatvaranju kineskog konzulata u Houstonu: stite zemlje. Neodgovorno je oslanjati se na nikakvih iluzija – i Evropska unija, počivaju neodgovorno i opasno. osim floskule o ‘zaštiti američkog intelek- režime poput Orbanovog i dobrohotno za- na tvrdnjama izrečenima bez predočenja Amerika vodi harangu protiv kineskog tualnog vlasništva’, ni tu sad nije ponudio tvarati oči pred očitim pretenzijama njegove ikakvih čvrstih dokaza. ‘Mi smatramo’, ‘naša komunikacijskog diva Huaweija. Svakome nikakve konkretne razloge i dokaze. Mađarske prema dijelovima hrvatskog teri- obavještajna zajednica je uvjerena’, ‘ako sposobnom za još iole logično zaključivanje Jednako tako, bez ikakvih dokaza, čak torija. Neodgovorno je odnose sa susjednom nisu oni, a tko bi drugi’, to su formulacije što razlog je jasan. Huawei je na svjetskom tr- protivno notornim činjenicama koje ih BiH svesti na odnose s Hrvatima u toj zemlji. se javnosti izluđenoj, ali i dezorijentiranoj žištu opasan konkurent Amerikancima. Pa demantiraju, Amerikanci su upeli sve sile Neodgovorno je ne priznavati promašaje iz prividom potpune informiranosti putem ćemo, kažu vašingtonski stratezi, zaboraviti da spriječe realiziranje projekta plinovoda prošlosti, tipa privatizacije i pretvorbe. Ne- društvenih mreža, nude umjesto dokaza. U sve tlapnje o slobodnom tržištu, o konku- Sjeverni tok 2 kojim bi ruski plin dolazio odgovorno je, a u krajnjoj konzekvenci i prijevodu: tako je kako mi kažemo, ne zato renciji koja potiče kvalitetu i tome slično, i u Njemačku, ali i u Evropu, tvrdeći kako bi opasno, nemati razrađenu dugoročnu viziju što imamo dokaze za svoje tvrdnje nego zato posegnut ćemo za najjačim oružjem kako time bila zapečaćena energentska ovisnost unutarnje i vanjske politike (i supstituirati što to mi kažemo! U malo sofisticiranijoj bismo konkurenta eliminirali – proglasit Evrope o Rusiji. Brojke govore nešto drugo, je borbom za osvajanje i ostanak na vlasti). verziji: naravno da imamo dokaze, ali ih u ćemo ga prijetnjom za nacionalnu sigurnost, ali koga briga za brojke. Amerikanci traže tr- Jest, neodgovorno je, neozbiljno i opasno, interesu nacionalne sigurnosti ne možemo a usput ćemo lansirati i priče o štetnosti za žište za svoj ukapljeni plin (skuplji od rusko- ali barem po tome Hrvatska je dio svijeta u objaviti, pa nam morate vjerovati na riječ. zdravlje mreže 5G u kojoj upravo Huawei ga!) pa stoga konkurenta valja eliminirati. Bi kojemu živimo. ■ Novosti Sporovozno formiranje piše Zoran Daskalović Tjednik za racionalnu manjinu parlamenta i vlade u Srbiji 19 Regija #1076, petak, 31. srpnja 2020. Vučić sam na svijetu Vučiću se nikad nakon izbora nije žurilo da u funkciju stavi parlament i vladu, a sada je u poziciji da mora odlučiti hoće li se naprednjaci osamiti na vlasti ili će je formirati sa sps-om i spas-om, što bi pak značilo da opoziciju u parlamentu, makar formalnu, neće imati

rpski parlament konstituirat će se izborne utakmice, ali i podršku za odluke i drugim političkim strankama, pa i u sps-u i bi eventualno zaživjelo u procesu formira- sljedećeg tjedna, a vladu će izabra- politike suprotne onima koje će provoditi spas-u dok čekaju da Vučić odluči hoće li biti nja vlasti ne može na kraće staze ugroziti ti u drugoj polovici kolovoza. Za naprednjaci. U tom bi slučaju Vučićevi na- dio vlasti ili opozicija. I ono malo što se do Vučićevu poziciju, ali u dužem razdoblju dio srpske javnosti kilavo konsti- prednjaci već na predsjedničkim izborima za javnosti iz sns-a probije, poput zagovaranja može se izroditi u političke sukobe koji se tuiranje parlamenta i još kilavije dvije godine bitno okljaštrili svoj koalicijski dijela njegovih čelnika da sami, bez sps-a i masovnim strankama-pokretima, kakav je formiranje vlade samo su dodatni dokazi da potencijal i Vučić bi se kao njihov kandidat spas-a, formiraju vladu, može se tumačiti i i sns, najčešće o glavu obijaju na izborima. Ssu Vučićevi naprednjaci zatrli višestranačje natjecao sam protiv svih. Ako se sns odluči kao Vučićevo trbuhozborenje i priprema te- Vučićevo stalno odlaganje najavljenog po- i parlamentarizam u Srbiji. Srpska napredna već sada osamiti na vlasti, dodatno će po- rena za proglašavanje odluke koju je već do- vlačenja s funkcije predsjednika sns-a suge- stranka na izborima je osvojila dvotrećinsku gurati povezivanje i okrupnjavanje opozi- nio. Slično je i s naprednjačkim licitiranjem rira da itekako pazi kad će i ako će nekome većinu, a ipak će potrošiti skoro čitavo ljeto cijske scene, prvo one izvanparlamentarne, kandidata za budućeg premijera i članove drugome prepustiti neposrednu kontrolu da zaokruži zakonodavnu i izvršnu vlast. ali s vremenom i njezino makar djelomično vlade jer malo tko može proći na te funkcije stranačke organizacije i hijerarhije, jer iz Srpskim medijima nije promaklo da je hdz povezivanje s parlamentarnom opozicijom bez Vučićevog blagoslova. nje crpi glavninu svoje političke moći i kao nakon relativne izborne pobjede i s najta- koja to nije željela biti, ali bi odlukom na- No prošloga je tjedna medijsku pažnju pri- predsjednik države, čije su ustavne ovlasti njom mogućom parlamentarnom većinom prednjaka bila izbačena iz vlasti i htjela – ne vukla vijest da je Vučić u jeku konzultacija minorne u odnosu na moć i utjecaj koje sada to ekspresno obavio, iako su izbori u Hrvat- htjela morat će hodati opozicijskom stra- o konstituiranju parlamenta i izboru vlade stvarno ima u sustavu vlasti i svim njezinim skoj održani tjedan dana kasnije nego u Sr- nom ulice. obavio razgovor sa svojim prethodnikom institucijama. biji. No mediji istovremeno podsjećaju da se U izbornoj noći, proglašavajući trijumfal- na funkciji predsjednika stranke i države Vučić je i ovih dana još jednom najavio po- apsolutnom lideru naprednjaka Aleksandru nu izbornu pobjedu, Vučić je najavio da će Tomislavom Nikolićem. Moguće je da je vlačenje s dužnosti stranačkog predsjednika. Vučiću i u prošlosti nakon izbornih pobjeda pokušati u vladu uvrstiti i pojedine člano- taj razgovor bio rutinski, kao što tvrdi Niko- Gotovo je sigurno da će se to dogoditi tek nije žurilo da u funkciju stavi parlament i ve opozicijskih stranaka koje nisu uspjele lić, ali moguće je i da je Vučić u razgovoru s nakon što se uvjeri da slaganjem novog par- vladu. I do sada je postizborno razdoblje ko- preskočiti izborni prag. I do sada je praktici- njim testirao neka od svojih rješenja kako lamenta i vlade nije izazvao veće pukotine u ristio da na tihoj vatri lagano peče ne samo rao uključivanje nestranačkih pojedinaca i bi izbjegao negativne unutarstranačke re- stranci i raspirio nezadovoljstvo među njezi- potencijalne koalicijske partnere nego i stra- prebjega iz drugih stranaka u vladin kabinet, akcije, jer u ovome trenutku veći politički nim članovima, ali i u vrh stranke doveo oda- načke suradnike koji se natječu za funkcije ali tom političkom kozmetikom nije uspije- lomovi u sns-u mogli bi ugroziti njegovu ne mu ljude. Kako je već uoči izbora najavio u vlasti. Vučić tim roštiljanjem partnera i vao prodati priču o pluralnoj vlasti, štoviše, vlast više nego sve ono što poduzima raz- značajno pomlađivanje naprednjačkih ljudi suradnika održava i učvršćuje svoju osobnu dodavao je dokaze o autoritarnom karakteru mrvljena i razjedinjena opozicija. Nikolić u tijelima vlasti i brojnije kadrovske promje- političku moć u stranci i državi. svoje vlasti jer je toliko moćan da može, kao je po svoj prilici još uvijek utjecajan među ne u vladi i parlamentu, mora odlučiti tko će No ovaj put za njega su stvari postale nekad Tuđman u hdz-u, odlučivati i mimo naprednjacima, pa Vučiću ne bi valjalo da se biti novi ljudi u vlasti, ali i zbrinuti one koji složenije nego što su bile poslije svih dosa- volje i interesa svoje stranke i njezinih čla- nađe među nezadovoljnicima i povede ih u iz nje odlaze kako bi izbjegao da se njihovo dašnjih izbora. Apsurdno je pritom da se u nova i čelnika. I to je vjerojatno jedan od kru- sukob s njim. Nezadovoljstvo u sns-u koje nezadovoljstvo gomila u sns-u. Njihovim složenijoj situaciji našao nakon najuvjerlji- pnijih razloga zbog kojih Vučić sporovozno zbrinjavanjem pokazao bi i da ne pušta olako vije naprednjačke izborne pojede i osvajanja ide u formiranje parlamenta i vlade. U srp- Opet je najavio povlačenje ljude niz vodu kad mu više nisu potrebni. To s dužnosti stranačkog dvotrećinske parlamentarne većine. Ishod skim medijima skoro da i nema informacija predsjednika – Aleksandar mu je pak važno ako doista želi u izvršnu izbora Vučića je doveo u poziciju da mora od- o tome što se u sns-u događa poslije izbora, Vučić (Foto: Miloš Tešić/ata vlast privući sposobne nestranačke i ljude lučiti hoće li njegov sns u parlamentu imati iako im ne promiču ni najmanja iskrenja u Images, pixsell) iz drugih stranaka, pogotovo sad kad se na makar formalnu opoziciju ili će vladu i ovaj primjeru liječnika iz zdravstvenog kriznog put formirati zajedno s Dačićevim socijali- štaba za borbu protiv koronavirusa pokazalo stima, zastupnicima nacionalnih manjina i da je suradnja s njim i više nego rizična jer i novopridošlom parlamentarnom strankom na njih navlači bijes i nezadovoljstvo koji su spas, odnosno sa skoro svim parlamentar- ponajprije usmjereni prema Vučiću i njego- nim zastupnicima i njihovim stranačkim vu stilu vladanja. klubovima. Ako se odluči za potonju verziju, Zbog svega toga, sporo formiranje parla- opoziciju u parlamentu neće imati. menta i vlade ovaj je put za Vučića i njego- Kako je spuštanjem izbornog praga nepo- vu stranku puno složenije i zahtjevnije od sredno prije izbora pokušao izbjeći situaciju vaganja je li politički isplativije nastaviti u kojoj se sada našao, Vučić je očito svjestan suradnju sa sps-om ili ga poslati u opoziciju, svih mana totalne kontrole zakonodavne i pa nastaviti vladati sam i na ne tako daleke izvršne vlasti koju mogu ostvariti njegovi predsjedničke izbore ići s drastično politički naprednjaci. Opoziciju u parlamentu neće prepolovljenim i sukobljenom društvom i imati, ali će je imati izvan parlamenta, i to biračkim tijelom. Rizik je tim veći zato što sve brojniju i raznorodniju jer se već počela će se vlast do sljedećih izbora morati izboriti širiti ne samo među izvanparlamentarnim s epidemijom koronavirusa i posljedicama opozicijskim strankama nego i među nevla- koje će ona ostaviti na ekonomiju zemlje, dinim organizacijama, društvenim pokre- a tu su i pregovori o normalizaciji odnosa tima, cehovskim udruženjima, skupinama s Prištinom, pristupni pregovori s eu-om i nezadovoljnih građana... Ako pak vladu mnoge druge prepreke o koje se vlast lako formira samo s predizbornim koalicijskim može saplesti. Pogotovo sada nakon što je partnerima, u prvo vrijeme će u Dačićevom najveći dio opozicije ostao izvan parlamenta sps-u i Šapićevom spas-u imati formalnu i efikasnu političku borbu s Vučićevim na- opoziciju, ali s vremenom će ih sve više gu- prednjacima može voditi samo na ulici, na biti kao partnere jer će se i oni radi političkog kojoj i brojni građani nezadovoljni vlašću preživljavanja okretati na opozicijsku stra- naprednjaka sve češće pokušavaju istjerati nu, gdje će tražiti nove partnere za sljedeće svoju političku pravdu. ■ Novosti Curenje metana na Antarktici ubrzat će Dubravka Stojanović, istoričarka Tjednik za racionalnu manjinu proces globalnog zagrijavanja 20 #1076, petak, 31. srpnja 2020. INTERNACIONALA

unosa nutrijenata u kratkom razdoblju bi dovelo do drastičnog pada njihove repro- dukcije i utjecalo na njihovo preživljavanje. Topljenje ‘Ako emisije stakleničkih plinova nastave rasti u skladu s dosadašnjom praksom, vrlo je mala šansa da polarni medvjedi opstanu bilo gdje u svijetu, osim možda na vrlo visokom Arktiku. Čak i ako emisije smanjimo na planeta umjerenije razine, izgubit ćemo, nažalost, KRATKO I JASNO dio te populacije, posebno one koja obitava Zbog katastrofalnih posljedica put najvjerojatnije nije utjecalo globalno na samom jugu’, upozorio je . - klimatskih promjena na Antarktici se zagrijavanje. No ni tu hipotezu neće moći , glavni autor studije koja je objavljena topi najveći ledenjak, Sibir se bori s testirati u kratkom roku jer je njihov daljnji u časopisu Nature Climate Change. Beograd će požarima, a znanstvenici upozoravaju rad usporila pandemija koronavirusa. ■ Tamara Opačić na izumiranje polarnog medvjeda Znanstvenici su ranije ovoga mjeseca upozorili i na opasnost od otapanja glečera biti osakaćen put u povijesti znanstvenici su Thwaites, koji se na zapadnom dijelu An- otkrili aktivno curenje metana s tarktike proteže na površini od 120.000 morskog dna na Antarktici. Budu- kvadratnih kilometara. Početkom godine Da li vas je iznenadila najava da će imena ći da je metan staklenički plin koji tim istraživača prvi je put uočio prisutnost beogradskih ulica po gradovima iz neka- grije planet mnogo više nego što tople vode u vitalnoj točki tog ledenjaka, Stručnjak dašnje države biti promenjena ako znamo to čini ugljični dioksid, riječ je o pojavi koja koji mnogi nazivaju glečerom sudnjeg dana. da taj trend traje godinama? Pće utjecati na ubrzavanje procesa globalnog Njegovim naglim otapanjem nivo svjetskih Ova vlast me uvek iznenadi. Bez obzira na zagrijavanja. Rizik od mogućnosti curenja mora podigao bi se za više od pola metra, na- za gušenje to što se od nje sve može očekivati, opet tog plina već dugo brine znanstvenike, koji kon čega bi se u ocean urušili i drugi lede- stane pamet kad krenu inicijative. Tačno su ranije ustanovili da ga pojedini mikroorga- njaci zapadne Antarktike, pa bi nivo ubrzo Mađarskoj vlast pre- je, imali smo mi razne masakre na imenima nizmi konzumiraju i tako sprječavaju njegov porastao za dva do tri metra. Posljedice toga mijera i njeni beogradskih ulica. Posle odlazak u atmosferu. No kako se navodi u bi za mnoge obalne gradove bile katastro- saveznici nastavljaju s guše- pada promenjeno je oko 900 imena, čime radu troje znanstvenika objavljenom prošlog falne. Posljednja mjerenja pokazala su da je njem nezavisnih medija. Proš- se prekrajala istorija Drugog svetskog rata. tjedna u časopisu The Royal Society, to nije temperatura mora na tom mjestu nešto već log je tjedna tako troje vodećih Najsmešnije je bilo što su uzeli i ulice gene- slučaj na Antarktici. ‘Nemamo dobre vijesti. od nula Celzijevih stupnjeva, što je za dva urednika i preko 70 novinara vodećeg portala rala Crvene armije, pa su onda to morali da Mikrobima je tamo trebalo više od pet godina stupnja toplije od prosječne temperature UIndex.hu dalo otkaz u znak prosvjeda zbog vrate kad se naljutio. Ali ovo je sada da se uopće počnu pojavljivati, a čak i tad je na tom dijelu. ‘To je jako loša vijest jer na smjene glavnog urednika , potpuno novo, jer je Beograd do sada odoleo metan nastavio ubrzano curiti s dna’, rekao je takvom području ledenjak neće moći op- zbog čega su i tisuće stanovnika Budimpešte i tokom 1990-ih i posle sačuvao jugoslo- za The Guardian , profesor stati’, rekao je , jedan od izašle na ulice. Prema Dullu i njegovim kole- venske toponime. Bili smo na to ponosni sa Sveučilišta države Oregon koji je sudjelo- znanstvenika koji je proveo istraživanje. gama, uprava tvrtke nastojala im je namet- govoreći da je bar tu zadržao otvorenost i vao u istraživanju. Nivo mora nije se mijenjao dvije tisuće nuti novi poslovni model koji bi uredništvu širinu. Kad, evo sad odjednom neko se setio Ogromne količine metana nalaze se pod godina, odnosno sve do industrijske revo- ostavio vrlo malo kontrole što se tiče etičkih da to smeta! Ovo čak nije ni nacionalizam. morskim ledom, a procjenjuje se da se na te- lucije i pojačanog korištenja fosilnih goriva, i profesionalnih standarda na portalu. Tom Jer nacionalizam ima svoju imperijalnu ritoriju Antartike nalazi četvrtina ukupnih što je utjecalo na porast emisije ugljičnog se planu Dull uporno opirao te je upućivao i dimenziju, on hoće nove prostore, on se prirodnih zaliha tog plina. Američka svemir- dioksida. Godišnja stopa porasta razine mora javne poruke o žestokim pritiscima na Index. širi. Ovo je samoizolovanje, iskakanje iz ska agencija je 2018. upozorila da na otprilike se udvostručila od 1990., a na tu U travnju je 50-postotni udio u tvrtki koja sopstvene geografi je i istorije. Neki kom- ubrzavanje procesa curenja utječe topljenje pojavu utjecala je činjenica da se Antarktika kontrolira Indexove prihode kupio pleks niže vrednosti, zatvaranje. Ukratko leda te da se takve pojave ranije nisu uzimale i Arktik zagrijavaju brže od ostatka svijeta. . Riječ je o biznismenu bliskom – samodestrukcija. u obzir prilikom izrade klimatskih projek- Na Arktiku su ove godine temperature do- Orbánu koji je već 2014. kupio jedan online cija. ‘Naši rezultati sugeriraju da se točnost segle rekordne razinu – u lipnju je u Sibiru medij koji je potom pretvoren u provladi- budućih globalnih klimatskih projekcija zabilježenu 38 Celzijevih stupnjeva. Takve nu platformu. Lako je moguće da Orbánovi Kako komentirate objašnjenje zamenika može poboljšati računanjem vremena koje temperature izazvale su brojne požare, zbog planovi neće stati na pacifi ciranju Indexa. gradonačelnika Gorana Vesića da, ako već će mikrobnim zajednicama trebati da reagi- čega su ruske vlasti u sedam regija morale Vlasnik druge preostale veće medijske grupe u tim gradovima nema beogradske ulice, raju na nove količine metana’, zaključili su proglasiti izvanredno stanje. koja nije pod kontrolom vlasti – riječ je o onda nema potrebe da ni Beograd ima uli- znanstvenici u časopisu The Royal Society. Ubrzano otapanje leda ostavlja utjecaj i na 24hu – u intervjuu Politicu ce koje nose imena tih gradova? Curenje metana s morskog dna u voda- brojne životinjske vrste. Ukoliko se global- požalio se da je Budimpešta pokrenula susta- On je to čak nazvao reciprocitetom, kao ma oko Antarktike ronioci su prvi put uočili no zagrijavanje nastavi postojećim tempom, vu kampanju diskreditiranja njegove tvrtke. da je u pitanju neka diplomatska taktika! 2011. u Rossovom moru. Kako bi detaljnije znanstvenici upozoravaju da bi polarni med- ‘Izlaze članci o tome da ne plaćam poreze, da Tipa – ako su mi oni odsekli prst, drugi ću proučili ovu pojavu, na isto mjesto su se vra- vjedi mogli izumjeti do kraja ovog stoljeća. sam loša osoba, da loše plaćam zaposlenike. odseći sam sebi. Često se ovde dešavalo da tili pet godina kasnije. Budući da se Rosso- Otapanje morskog leda prisililo bi te živo- Miješaju se u moj privatni život, stalno sam sebi nanesete najveću štetu pokušavajući vo more još uvijek nije značajnije zagrijalo, tinje da se presele na kopno, gdje bi ostale na -u’, kaže Varga, čiji Central Media Gro- da drugima nešto smestite. Jer koga briga istraživači smatraju da na taj proces ovaj bez dominantnog izvora hrane. Smanjenje up doseže 7,5 milijuna ljudi svakog mjeseca. kako se zovu ulice u Beogradu. Niko se neće Inače, 2016. je ugašen najveći opozicijski ni osvrnuti, ali će Beograd biti osakaćen, nje- list Népszabadság i to nakon objave serije gov pokušaj da bude veliki grad biće sasečen, članaka o korupcijskim aferama bliskih a grad sveden na palanku koja ne vidi preko Orbánovih suradnika. Potom je 2018. orga- plota. nizirano spajanje više od 400 medija u jedan konglomerat lojalan vlastima. Krajem 2019. Reporteri bez granica opisali su nivo kontrole Projektom ‘Ko je prvi počeo – istoričari medija od vlasti kao ‘do sada neviđen u zemlji protiv revizionizma’ tražili ste da se ulice članici Europske unije›. Sama je u borbi ne imenuju po zločincima. Da li je apel protiv erozije pravne države i liberalnih slo- stigao do institucija? boda u Mađarskoj i Poljskoj, raznim rezoluci- Naravno da nije. Nismo mi ni mislili da hoće, jama unatoč, do sada uglavnom iskazivala tek ali je nama, istoričarima iz zemalja bivše vlastitu bespomoćnost. Upitno je i hoće li biti Jugoslavije, bilo bitno da se oglasimo i da išta od povezivanja fi nancijske pomoći Unije javno kažemo vlastima da znamo zašto se za oporavak od krize uzrokovane pandemi- igraju istorijom, zašto je masakriraju čim im jom koronavirusa s održavanjem neovisno- zatreba da podignu emocije, da građanima sti sudstva, medijskih i građanskih sloboda. ponude strast umesto stvarnih rezultata. A Ukratko, lako je moguće da se mađarskim ta igra istorijom je jako opasna, videli smo Vrsta pred izumiranjem (Foto: Ulf Mauder/ / medijima spremaju još mračniji dani. 1990-ih do čega je dovela. ) ■ J. Bakotin ■ Dejan Kožul Novosti Američki predsjednik povlači sve Tjednik za racionalnu manjinu radikalnije poteze 21 #1076, petak, 31. srpnja 2020.

da ograniči predugo tolerirano korištenje te moći’, nastavlja list. Trump, međutim, ima druge planove: na- Trump protiv javio je surge, odnosno ‘navalu’ – riječ je o terminu koji se koristio u iračkom ratu – ko- rištenja saveznih policijskih snaga, izravno prijeteći gradovima kao što su Chicago ili Albuquerque u kojima su na vlasti demokra- gradova ti, navodno zbog toga što njima divlja ‘rulja’ te ‘pate od nasilnih zločina’. U predsjedniko- vom rječniku se također sve češće pojavljuje sintagma ‘lijevi anarhisti’, koji su navodno krivi za sve nerede. Osim toga, posljednjih je mjeseci intenzivirao sukob s Kinom. Donald Trump, ukratko, potiče kaos te po- kušava igrati na kartu zakona i reda – law and order, teorija urota i proizvodnje neprijatelja, Vlada Kantona Sarajevo dala je podršku ovogodišnjoj nadajući se da će tako preokrenuti opadaju- Povorci (Foto: Aleksandar ću podršku građana. Situacija, međutim, u Knežević/HaloPix/ ) samim Sjedinjenim Državama ne izgleda najbolje: broj preminulih od koronavirusa obezvrjeđuju i tjeraju na još veću margi- premašio je 150 tisuća, 30 milijuna Ameri- nu. To ne smije biti slučaj jer ljudska prava kanaca ostalo je bez posla, a pet milijuna bez moraju biti zagarantovana, a ne dovođena zdravstvenog osiguranja. S 330 milijuna sta- u pitanje svaki put kad se dogodi neki novi novnika bilježi približno 60 tisuća novih problem u društvu – rekla nam je slučajeva dnevno, dok Europska unija, koja , članica organizacionog odbora broji 446 milijuna građana, ima jedva sedam druge bh. Povorke ponosa, i dodala da pro- Slanjem pripadnika militarizirane Najnovije slike iz Portlanda tisuća dnevnih slučajeva. Trumpu se, ukrat- blem nisu nestali tokom epidemije. šokirale su naciju (Foto: savezne policije na prosvjednike Caitlin Ochs/Reuters/ ) ko, o glavu obija katastrofalno upravljanje — Nažalost, nasilje i diskriminacija su se pove- Trump potiče kaos i pokušava igrati krizom koronavirusa, a pritom su zemlju ćali. Doživljavamo nasilje i nejednak tretman na kartu proizvodnje neprijatelja, ves Matter), za koje je povod bilo policijsko pogodile još dvije simultane krize: ona eko- i u četiri zida, i na ulici, u javnim institucijama, nadajući se da će tako preokrenuti ubojstvo krajem svibnja. nomska koja sve više pogađa srednju klasu i u školama, u kaﬁ ćima, te je izlazak na ulicu opadajuću podršku građana ‘Savezni policajci u maskirnoj odjeći od- masovni prosvjedi zbog policijskog nasilja. nužna potreba borbe. U zadnjih pet mjeseci, vlače prosvjednike u zamagljene kombije Osim toga, nedavno su Trumpov bivši otkad je pandemija prisutna u našem društvu, s deset do petnaestpo- ili ih tuku palicama, ispaljuju na njih suza- savjetnik i njegova nećakinja svjedočimo nizu protesta i javnih događaja stotnim zaostatkom za vac ili granate za omamljivanje: najnovije objavili knjige u kojima ga pri- koji su održani. Smatramo da je i naše usta- u anketama o prefe- slike Portlanda šokirale su naciju. Mnogi kazuju kao ‘mentalno nesposobnog’. Pojedini vom zagarantovano pravo na slobodu okup- rencijama američkih birača na bi građani željeli vjerovati da se takvo na- anketni stručnjaci upozoravaju da Trumpa ljanja legitimno i neophodno, imajući u vidu predsjedničkim izborima 3. stu- silje događa samo u zemljama kao što je bio ne treba još otpisati: 2016. je New York Ti- u kakvom okruženju i atmosferi žive denoga, povlači sve radi- Čile pod , ali u stvarnosti su mes čak i na sam dan izbora šanse osobe u BiH – kazala je Huremović. Skalnije poteze. Nakon što se prije desetak slike iz Portlanda u potpunosti američke’, procijenio na 85 posto. No suočen Aktuelna vlada Kantona Sarajevo dala je dana u intervjuu konzervativnoj kući pisao je prije nekoliko dana Los Angeles sa šansom poraza, Trump je možda spreman podršku ovogodišnjoj Povorci iako tu vladu Fox News odbio izjasniti hoće li prihvatiti Times. Brojni pripadnici policijskih snaga navijestiti rat i samoj Americi. ‘Američki čine i članovi Stranke demokratske akcije izborne rezultate ukoliko pobijedi Biden – upotrijebljenih u Portlandu dio su granične predsjednik koji negdje u svijetu pokreće (), koja se prošle godine protivila nje- ‘Ja ne gubim, to su lažne ankete. Vidjet ću policije, koja je prijašnjih godina čak slana rat kako bi pobijedio na izborima koje već nom održavanju. Tada su tvrdili da se tim što ću odlučiti’, rekao je – američki je pred- u Irak i Afganistan. ‘Granična policija već drži izgubljenima – to je scenarij poznat po- okupljanjem ‘produbljuje jaz između ljudi sjednik poslao dodatne stotine pripadnika duže vremena nekontrolirano koristi svoju sjetiteljima kina. No američki predsjednik različitih shvaćanja’. Danas se pjeva druga militarizirane savezne policije u Portland u moć u mnogo većem opsegu no što većina koji, kako bi preokrenuo izbornu kampanju, pjesma. Međutim, važno je da podrška ne Oregonu, gdje još uvijek traju prosvjedi ve- građana sumnja. Upotreba specijalnih sna- prijeti ratom američkim gradovima? To je ne- bude samo deklarativna. Analiza -a BiH zani uz pokret Crni životi vrijede (Black Li- ga u Portlandu trebala bi natjerati Kongres viđeno’, piše njemački Der Spiegel. Potom je pokazala da su organizatori prošle godine dodaje: ‘Barem je tako bilo do sada.’ morali snositi sve dodatne troškove osigura- ■ Jerko Bakotin nja učesnika. U prijevodu, to je značilo do- datnih oko 60.000 konvertibilnih maraka PERSONA NON CROATA samo za betonske barijere i metalne ogra- Foto: YouTube de. U istraživanju se ističe da je to dodatna diskriminacija, a kao potvrdu za tu tvrdnju navodi se da je dan ranije u Sarajevu održan skup protiv prve Povorke, a koji nije imao Nije život slične troškove. U tekstu se podsjećaju i na slučaj u Makedoniji, gdje je država snosila sve dodatne troškove organizacije, odnosno četiri zida osiguranja. BiH obratio se -u Kantona Sa- po redu bosanskoher- rajevo kako bi saznao da li je organizatori- cegovačka Povorka ponosa, ma mise za Bleiburg i protesta antifašista ovoga puta pod sloganom koji su održani u maju ove godine naloženo ‘Nije život četiri zida’, održat bilo kakvo dodatno osiguranje. Odgovor je će se 23. augusta u Sarajevu. negativan, a isti taj je, navodi se u tek- Ako je ne spriječi epidemija korone, bit će stu, odbio organizacionom odboru druge Dto jedna od rijetkih povorka osoba Povorke ponosa da pruži informaciju da li koja će se održati ove godine. U kom broju, su za ovu godinu predviđene dodatne mjere. , nekadašnji nogometaš Partizana i Hajduka, potpisao je Dekla- to još ne znamo, ali u sarajevskom, odnosno Trenutno je na snazi zabrana okupljanja sto raciju o regionalnoj solidarnosti. ‘Uvijek sam ‘za’. Osim toga, Jugoslavija je bila i bh. slučaju situacija sa pandemijom je bila i više ljudi, pa se neka masovnost ne može ostala moja jedina domovina’, rekao je Prekazi u intervjuu za Slobodnu Dalmaciju. dodatna motivacija da se ona održi. očekivati. Organizatori pozivaju sve da se ‘Nažalost, te zemlje više nema, ali odnosi među ljudima mogu se svakako poboljša- — Ekstremne situacije poput pandemije pridržavaju epidemioloških mjera kao što ti. Treba raditi da se sutra, koristeći sve dopuštene načine, mladim ljudima u svim upravo pokazuju koliko je pitanje prava su držanje ﬁ zičke distance i nošenje zaštitne ovim državama poboljša život.’ osoba sekundarno te kako se upravo opreme. ■ T. O. kroz pandemiju i prava tih osoba dodatno ■ Dejan Kožul Novosti Pokretačice platforme Book&zvook u razgovarala Nada Beroš Tjednik za racionalnu manjinu povodu audioizdanja Desničina romana Foto Vedran Peteh 22 intervju #1076, petak, 31. srpnja 2020. ‘Proljeća Ivana Galeba’ Lana Deban i Ljubica Letinić Sigurne smo da je Desnica svoj roman pisao slušajući ga Desnica je bio i glazbenik i to se u njegovoj rečenici čuje, čuje se i na razini ulomka i tematskih cjelina i cijelog trajanja ‘Proljeća Ivana Galeba’. I zato je taj roman, kao malo koji, zaslužio da bude prvi čitan naglas. Naročito smo ponosne zahvaljujući na prvom mjestu glumcu Zoranu Čubrilu koji je volio taj tekst i u svakom smislu pokazao da ga je dostojan

itanje’ audioknjiga na neki na- na slijepima, iznenade se kad shvate da nije došle da istisnu klasična tiskana izdanja, one djarmio vlastitu naciju, i kasnijeg iskupljenja čin sliči vožnji bicikla ‘bez ruku’. samo to, često se oduševe, zanesu, postanu su naprosto drugi način čitanja, specifični koje se ogleda u konkretnoj, a zatim i u elek- Bravuroznost se stječe vježba- pasionirani slušači, uživaju u finesama tog doživljaj knjige. One nemaju korice i bijele troničkoj glazbi, pa i avangardnoj dramskoj njem. Dok su ruke zaposlene žanra. To iskustvo slušanja knjiga na našem margine po kojima možete pisati bilješke, produkciji 1970-ih i 1980-ih, mi smo crpile na primjer sjeckanjem luka na jeziku htjele smo podijeliti sa svim onim lju- ni mirisa otisnutog papira, ali imaju neke zanimanje za radijski mikro i makroraster. kuhinjskoj dasci, a oči suze, uši su zaposlene dima koje u tramvaju viđamo sa slušalicama inačice tih iskustava i neka druga iskustva, Shvatile smo, radeći za tu utvrdu vladajuće Ččuđenjem dječaka koji potajice, u mraku sobe, na ušima, sa starijima, s malenima koji još ne svojstvena samo carstvu uha. političke, medijske i javne norme, da joj naj- promatra strogog djeda u spavaćici dok moli mogu čitati sami, njihovim roditeljima koji veće bogatstvo leži u arhivskim deponijima. pred bizantinskom ikonom, češkajući list od obaveza ne stižu čitati, pa s putnicima, re- Slušanje je Mi smo tamo otkrile uporište, referencu, jedne noge palcem druge. Tu i mnoge druge kreativcima ili hobistima čije su ruke zauzete slušale smo audioradove koji bude poštova- scene prisjećanja iz polifonijskog romana nekom rutinom. Pomislile smo da mlađoj delikatan čin nje prema njihovim autorima, smionom i ‘Proljeća Ivana Galeba’ Vladana Desnice, generaciji, koja je ionako stalno slušalicama rafiniranom korištenju izražajnih sredstava tu ‘tiraniju nehotične memorije’ ostarjelog vezana uz mobitele, ponudimo kvalitetan tog medija, na tim smo radovima izoštravale violinista Ivana Galeba u bolesničkoj postelji, sadržaj kroz medij koji im je blizak, umjesto Dugogodišnje ste suradnice, posvećeni- uho za kadriranje i finese koje je moguće izre- dočarava nam glas glumca Zorana Čubri- što ih optužujemo da su nezainteresirani za ce radija i njegovateljice njegovih žilavih ći samo medijem zvuka. No svijet je otada la u najnovijem audioizdanju platforme knjige, lijeni čitati. A zapravo smo sami odgo- formi, u obrani njegovih subverzivnih značajno promijenjen i ubrzan, promijenio Book&zvook čije su pokretačice i autorice vorni za njihovo hiperstimulirano okruženje potencijala. Kako biste opisale tu svoju se i radio, trajno gušen teretom profitnog ili novinarka i urednica Ljubica Letinić i dram- u kojem se njihovi mozgovi razvijaju druga- rabotu, kao borbu protiv vjetrenjača ili političkog interesa, on živi nošen inercijom ska ton-majstorica Lana Deban. čije, ono nisu naučeni da usredotoče pažnju. kao ‘igru staklenim perlama’? tog previranja i automatizmom playlista. A tu Audioknjiga u tom smislu može biti korisna Oboje. To da se igramo vjetrenjačama u naravi su već dahovi sasvim iščezli. No mi smo s tom kao alat za treniranje koncentracije od ma- je našeg posla. Za te iščezavajuće posrednike, tradicijom ostale u trajnom dijalogu, nosimo Nastojite li audioknjigama podilaziti pre- lih nogu. Djeca vole slušati, ona predškolske za zvukove ili glas, potreban je zrak. Bez nje- je sa sobom i u ovakav projekt sofisticirane zaposlenim pa i lijenim čitateljima ili, na- dobi sposobna su usredotočeno poslušati govog gibanja ne bismo čuli kako zvuči drve- mobilne tehnologije. protiv, ohrabriti one koji više ne mogu audiopriču u trajanju do 20 minuta, dakle će, pa ni vjetrenjače, kao što ni ljudskog glasa gutati knjige kao nekad, poput starijih i pratiti radnju od početka do kraja. Pritom ne bi bilo bez izvornog daha. A to su već perle slabovidnih čitatelja? još mogu raditi i nešto drugo, crtati ili slaga- koje smo otkrile kad smo zakoračile u tada još Postoji duga tradicija audioknjiga za Htjele smo ‘pòdići’ svakome tko bi mogao ti kocke. To je izvrstan trening za pamćenje analogni svijet radija. Od romantične ideje s slijepe čitatelje. Vaša su se izdanja pak pronaći zadovoljstvo u takvom načinu čita- i učenje. Napominjemo to često, audioknji- njegovih početaka, preko zastrašujuće vizije približila formi radijske drame. To je nja. Mnogi misle da je audioknjiga namijenje- ge nisu zamjena za knjigu niti su među nas tog medija kao sredstva kojim je Hitler po- osobito došlo do izražaja u romanu Vla- Novosti Tjednik za racionalnu manjinu 23 intervju #1076, petak, 31. srpnja 2020.

dana Desnice ‘Proljeća Ivana Galeba’, s posebno komponiranom glazbom Mara Marketa, ‘drami’ koja traje punih 17 sati, no slušatelj je nagrađen svakom njezi- nom minutom. U ovaj projekt unijele smo sve svoje znanje koje smo stekle radeći dramsku i dokumen- tarnu radioprodukciju. Tih 20 godina bavile smo se adaptacijom teksta u medij zvuka i u tim smo pokušajima izbrusile svoju paletu radiofonskih tehnika i upustile se u niz aku- stičkih eksperimenata. Tu smo naučile razumjeti i tretirati tekst tj. glas kao instrument, šumove kao glazbu, glazbu kao teksturu, a sav akustički prostor kao pozornicu. Zvuk je magičan, prostor mašte, zvuk je od sna – tako su govorili naši radiofonski učitelji. Glasovi viču, šapuću, prijete, miluju, zavode, zapo- vijedaju, mole, oni su odraz unutrašnjosti, ljudskosti u njenom vrlo čistom obliku. U vezi tih glasova zanima nas svaki fonološki višak, ritam govora, izmjena slogova, into- nacija, kadenca, melodija i akcent. Sada, sa svim tim čime smo ovladale u mediju zvuka, knjige radimo, valjda i nesvjesno, na način koji to sve anticipira. Stalo nam je da naše knjige dobro zvuče, kako to kaže i slogan, da budu akustički ugodne, jer je takvo slušanje delikatan i intiman čin. Čim ste pokrili svoje uši, vi ste se povukli iz svijeta. Kroz audio- knjigu taj blizak odnos s ljudskim glasom dolazi snažno do izražaja. Taj goli glas koji iz neposredne blizine dodiruje membrane vašeg uha zapravo cijelo vrijeme balansira na finoj liniji sugestivnosti, bježeći od mo- notonije, a ostavljajući slušatelju prostora za te su i vaše zapažene emisije na Trećem vlastitu nadogradnju. programu Hrvatskog radija. Je li se u toj Lana, koliko se vaše radijsko iskustvo vr- Prvi put surađivale ste s VSNM-om Gra- paralizirajućoj atmosferi rodio zametak hunske ton-majstorice moglo razigrati na da Zagreba na Ćopićevoj ‘Ježevoj kućici’. ideje o platformi Book&zvook? platformi Book&zvook? Što može mikro- Nedavno objavljeno izdanje u produkciji U Hrvatskoj ste probile led u ovom poslu. Hvala vam na tom pitanju. To je bilo naj- fon, a ne može kamera? Transonice, audioknjiga ‘Proljeća Ivana Jeste li imale neke uzore? ružnije razdoblje u mom profesionalnom Zvuk je na neki način oduvijek bio oko Galeba’, vrhunski je roman koji nisu ima- Prototip digitalne biblioteke audioknjiga za životu. Dijelim osjećaj neugode sa svima mene, od djetinjstva kad smo brat i ja raz- le prilike čitati brojne generacije stasale mobitele prije nas napravio je beogradski koji su doživjeli degradaciju s motivom pra- matali tatine magnetofonske vrpce po dnev- nakon devedesetih. Taj žanrovski rijedak pisac i muzičar Vladimir Arsenijević, no zne ideološke i političke osvete. Nisam bila nom boravku do umjetničke akademije u primjer romana-eseja u hrvatskoj i srpskoj taj je projekt bio prije svog vremena. Iz tog jedina, to je česta praksa. Došla sam na Treći Bostonu gdje sam otkrila odsjek zvuka i književnosti secira suvremene i svevreme- poduhvata preuzele smo nekoliko vrijednih program 2008., sita majušnog novinarstva paralelno se bavila zvukom, fotografijom, ne teme i usto zvuči suvremeno! Upravo naslova, Kiševu ‘Grobnicu za Borisa Davido- javnog radija, zrela da se okušam u urednič- videom i instalacijom. Tamo sam o zvuku vaše audioizdanje Desnicu predstavlja kao viča’ u interpretaciji Mikija Manojlovića kim konceptima na marginama hrt-a, koje naučila razmišljati kao o plastičnom mediju prvoklasnog suvremenog pisca. i divan roman Srđana Valjarevića u oča- sam zatim razvijala zdušno. Motivirala me koji se može podvrgnuti postupcima iz dru- Mi smo u Srpskom narodnom vijeću i Vijeću ravajućoj interpretaciji pokojnog Nebojše snažno činjenica što sam ušla u redakciju na gih umjetničkih disciplina. Naučila sam da srpske nacionalne manjine Grada Zagreba Glogovca. No audioknjiga kao zasebna čijim su kolegijima još sjedili Giga Gračan, to što me zanima ima ime i povijest, otkrila pronašle izuzetnog partnera i presretne smo forma već desetljećima ima svoju publiku. Snješka Knežević, Ljiljana Filipović i sam mnoge umjetnike, od Johna Cagea što smo s njima dobile priliku uvesti u digi- U zadnjih par godina taj segment izdavaš- Danijel Dragojević. Mogu reći da sam na nadalje. Ta znanja bila su inspirativna, kao i talno doba dvije monumentalne, a zanema- tva na zapadu bilježi nagli rast zahvaljujući Trećem programu usavršila pismo, jezik tonski studio u kojem je bilo moguće igrati rene književne figure našeg jezika, iz ne tako razvoju tehnologije koja je omogućila da au- i dijalekte toga što se zove radio. Promje- se medijem do krajnjih granica i profesori davnog, ali ipak iz prošlog stoljeća, kao prva dioknjige nosimo u džepu, da jednim klikom nom vlasti 2016. promijenila se i koncepcija koji su poticali kreativnost i eksperiment. izdanja naše edicije klasika za djecu i odrasle. preuzmemo nekoliko sati audiozapisa u me- Trećeg jer je percipiran kao neotitoistička Po povratku u Zagreb imala sam sreće na ra- Briga o ritmu i zvuku jezika u ‘Ježevoj kući- moriju svog telefona i prepustimo se slu- utvrda, što je bila besmislica. Ukinuti su svi diju zateći generaciju ton-majstora i redate- ci’ je gotovo samorazumljiva jer je u stihu i šanju u bilo kojem trenutku. Aplikacije za ciklusi koje sam uređivala, tom su zgodom lja zaslužnih za ono po čemu je Radio Zagreb rimi, lako je vidljiva, tako prirodna, da nam slušanje pamte gdje smo stali, omogućuju da ukinute i emisije Katarine Luketić, Bori- bio prepoznatljiv, međunarodno priznat i se skoro čini da je to jezik sam, a ne Branko unosimo bilješke, da ubrzamo ili usporimo sa Postnikova i Hajrudina Hromadžića. nagrađivan. Delka Lambaša, Krešimir Ćopić, pa smo skloni zanemariti koliko je on reprodukciju, da slušamo u offline modu itd. Meni nije teško padalo što me nova garni- Osman, Mladen Rutić i Vito Gospodne- velik pisac. Slična pažnja usmjerena na zvuk Dakle, slušanje knjiga je postalo komforno, tura ne vidi u svom timu, ali jest to što sam tić stvarali su jezikom radiofonije u studi- i ritam pisma ogleda se i u polifonijskom ro- a s manjkom smo vremena shvatili da vrije- stagnirala i imala stigmu jugoslavenskog fa- jima koji su tada još mirisali na analogiju, manu Vladana Desnice. Tu je knjigu on pi- me koje smo gubili, npr. u prijevozu do po- natika koji je i zaslužio da šuti. No baš je u to montirali magnetofonsku vrpcu škarama sao dvadeset godina ne zato da bi promijenio sla, možemo iskoristiti, da ono može postati vrijeme oživljavao moj alternativni radijski i ljepilom. Iako nam današnja digitalna uvjerenja vlastitog lika, već zato da bi obliko- ugodno. Kako audioknjige na hrvatskom je- život. S kustoskim kolektivom blok ostva- tehnologija nudi beskrajne mogućnosti u vao skladan zvuk svake njegove misli. Desni- ziku nemaju mjesto na svjetskim servisima, rila sam mnoga fm emitiranja putem antene manipulaciji zvukom, važno je to iskustvo ca je bio i glazbenik i to se u njegovoj rečenici morale smo izgraditi platformu na kojoj bi ih koju smo instalirali na krovu njihove gale- dodira s vrpcom, osjećaj zvuka pod prstima čuje, čuje se i na razini ulomka i tematskih se moglo slušati, izgraditi sustav za njihovu rije na Trešnjevci, s udrugom Skribonauti i oslanjanje na sluh. Od svojih sam radijskih cjelina i cijelog trajanja. Sigurne smo da je distribuciju. Podršku za taj koncept dobile provodila sam radionice u kaznionici, gdje roditelja naučila da mi u suštini manipulira- on svoj roman pisao slušajući ga. I zato je taj smo u Ministarstvu kulture, pa smo s tim i smo interni zatvorski razglas pretvarali u jući zvukom, manipuliramo ljudskom pod- roman, kao malo koji, zaslužio da bude prvi vlastitim sredstvima, u suradnji s tvrtkom stanicu za emitiranje programa koji su pro- sviješću. Na radiju je zahvaljujući urednici čitan naglas. Osim toga, vrijedi čuti bogat je- Undabot, izgradile Book&zvook. izvodili sami zatvorenici. U to vrijeme, eto, Katji Šimunić započela i moja suradnja s zik tog teksta koji ne spada ni u svoje ni u ovo meni je bilo lakše napraviti radio u zatvoru Damirom Bartolom Indošem i Tanjom naše vrijeme, jer pripada svim vremenima i Veličina nego na svom radnom mjestu. Znala sam da Vrvilo u kojoj smo kroz ciklus ‘Šahtofonija’ zato zvuči suvremeno, kao i iskustveni luk moram izmisliti novi posao. Lana i ja blisko imali priliku performans uvesti u prostor i eruditski uvid Ivana Galeba. Mi smo naro- Radio Zagreba surađujemo od 2008., kad smo za Treći pro- radiofonije i obrnuto, baviti se binauralnim čito ponosne na ovo izdanje zahvaljujući na gram zajedno uređivale ciklus o fenomenu zvukom i sklapati nove zvučne konstrukcije. prvom mjestu glumcu Zoranu Čubrilu koji je čujnog, izgradile smo međusobno estetsko Book&zvook sublimacija je tih iskustava, a volio taj tekst i u svakom smislu pokazao da Ljubice, vaša dugogodišnja novinarska i i ljudsko povjerenje, u međuvremenu po- opet i novi izazov. I tu se izražavamo u zvu- ga je dostojan. Rad na ‘Proljećima’ iscrpio nas urednička karijera ovjenčana je s nekoli- stale majke, pa smo s tom svojom djecom i ku, no audioknjiga zasebna je forma sa svoje strahovito, ali je svaka minuta posvećena ko važnih nagrada. Pa ipak, one nisu bile mi još malo očvrsnule i narasle. I shvatile da jim zakonitostima i mogućnostima. Tu je, toj knjizi bila predivna. I odvojile smo se od dovoljne za prepoznavanje vaših inovativ- bi im trebalo snimiti lektiru. Sagledale smo naravno, i novi aspekt poduzetništva, nova nje s težinom kojom se odvajamo od svega nih radijskih iskoraka u vlastitoj kući – u sve okolnosti i ohrabrile se za novu etapu tehnologija, izgradnja aplikacije, izgradnja što je lijepo, ali zadovoljne jer je prepuštamo ‘revizionističkoj reformaciji’ 2016. ukinu- puta. Ideja nam nikad nije manjkalo. nečeg novog. drugima. ■ Novosti Interes za proučavanjem sfrj piše Srećko Pulig Tjednik za racionalnu manjinu prošao je put klatna 24 Društvo #1076, petak, 31. srpnja 2020.

jednoj, građanskoj strani. I socijalizam, odnosno komunizam i anarhizam na drugoj, radničkoj. Zbog toga za nas i danas vrijedi da mi na razaranje Jugoslavije gledamo zavisno od širih ideoloških ‘naočala’ koje nosimo. A sve te epohalne ideologije, uz sve promjene Gdje je nestala kroz koje je kapitalističko društvo u zadnjim decenijama prošlo, puno su šire od ‘srpstva’, ‘hrvatstva’, ‘slovenstva’ itd. Zato kada se pitamo kako gledati na razaranje Jugoslavije, mi se ustvari pitamo i iz koje ideološke pozicije vidimo taj događaj. On je za nas, rekli smo, ‘mračni raspad’, kontrarevolucija koja Jugoslavija? je pokušala opovrgnuti revoluciju koja joj je prethodila. Jer za nas nisu sve ideologije iste. I nisu na jednak način rođene, odnosno Kao da je ono što se događalo u sfrj umrle. Vjerojatno bi najtočnije bilo reći kako one u kapitalističkom društvu ciklički sla- be i obnavljaju se. Tako da ne možemo reći istovremeno beskonačno udaljeno, a opet kako je njihovo pojavljivanje i nestajanje jednokratan čin. Tako sada devedesete godine možemo po- i prisutno i aktualno. Problem možemo kušati shvatiti ne samo kao vrijeme nacionalizma, već i kao vrijeme specifičnog pokušaja obnove kapitalizma. Jer kapitalizam smo u formulirati i ovako: ako se raspala jedna ovom krajevima već imali, i to u više držav- nih formacija. No ono što je povijesno novo u zadnjem pokušaju njegove restauracije jest država, je li se raspalo i društvo koje je ona to da je državno uveden, takoreći dekretiran, bez da je postojala buržoazija u pravom smislu te riječi. Točnije, postojali su oni, nazovimo činila, u svim svojim segmentima? ih neprecizno jugoslavenskom srednjom kla- som, koji su buržoazijom, od sveg srca, željeli očelo je s nekoliko, a sada već nujemo kao primarne s obzirom na političke i neka dinamika mijenjanja te fiksno određe- postati, a ta je želja kao fantazija o dioničar- mnogo institucija pravi svoje ar- ideologije kao sekundarne? Pa je onda u tom ne pozicije nije poželjna, pa čak ni zamisliva. stvu ili o nečem puno gorem i špekulativnom hive jugoslavenske humanistike. slučaju bitnije je li netko Srbin ili Hrvat od Točnije, nju su zamišljali marksisti, koji su zahvatila i dio radničke klase, no sredstva za Zavisno od struke, skupljaju se toga ima li konzervativnu, socijalističku ili društvo uvijek doživljavali kao rascijepljeno, proizvodnju oni nisu imali. Zato je država, od- društvenoznanstvena, filozofska fašističku ideologiju. Ratna svakodnevica podijeljeno po logici rada na gospodare i sluge, sudnim procesom ‘pretvorbe’, na pravi alke- i slična djela i prave digitalne arhive knjiga i 1990-ih daje za pravo zastupnicima ove teze, točnije na buržuje i proletere, čiji odnos je di- mijski način pretvorila društveno u državno Pčasopisa, pa čak i novinske periodike. Interes jer je često nacionalno ‘izjašnjavanje’ bilo pi- namičan i može se mijenjati. Pojedinac može vlasništvo. Ali ne s namjerom da zadrži vla- za proučavanjem Jugoslavije, naročito one so- tanje života i smrti, dok za političke ideologije na razne načine napustiti svoju klasu. Zato je sništvo nad većim dijelom proizvodnje. Već cijalističke, prošao je put klatna. Od brisanja naoko nitko nije pitao. Ili barem ne odmah. Ili marksizam glavna neprijateljska ideologija da nastupi kao protokapitalist, onaj tko će i bacanja građe s jedne strane do ponovnog barem one nisu odmah nepomirljivo dijelile ovoj ‘hrvatskoj’, koja u sebi ima realizirani u procesu stvaranja kapital-odnosa u svim ispisivanja i skupljanja s druge. To nas odavno društvo. No je li tome bilo baš tako? Jesu li pojam društvene pomirbe. Interesantno je sferama društva, kao ‘nuspojavu’ stvoriti i više ne čudi, jer nam sve govori kako će ovaj ‘dani ponosa i slave’, kako govori npr. hrvatska da se takva natražnjačka ideologija ‘obogo- novu buržoaziju, za koju čuva društveno bo- ‘zagrobni’ život Jugoslavije potrajati i nadži- domovinska ideologija, uistinu bila vremena tvorenja’ nacije događala u trenutku kada je gatstvo, da bi joj ga onda u procesu privatizaci- vjeti sada živuće generacije i njihove interese. velikog jedinstva, pozitivne euforije? Ukrat- nacionalna politika, u kontekstu neoliberal- je predala. No za bajku o ‘kapitalizmu u jednoj Jer, imamo se čega ‘sjećati’. ko, nedostižnog uzora vremena ‘kada se nine globalizacije, epohalno gubila na značenju. zemlji’ nedostajao je svjetsko-povijesni kon- Na djelu je, govoreći jezikom psihologije, smo dijelili’ ako smo bili pripadnici iste etnije? I tu je sadržan paradoks nacionalističke kontekst. Glupost Tuđmanova i drugih postsoci- za mnoge trauma i nošenje s njom. Ona se Očito je da dva raspada o kojima govorimo trarevolucije, da ona nastupa u trenutku kada jalističkih sistema bila je u uvjerenju kako generacijski prenosi, preoblikuje, ali još nije možemo samo mehanički dijeliti jedan od počinje velika razgradnja nacija. će zapad mirno gledati kako on stvara svojih na vidiku njezin nestanak. Proces se može, drugoga, dok su u stvarnosti oni bili itekako 200 familija kojima će predati proizvodnju, a manje psihološki, a više sistemski, opisati i povezani. Nisu samo nacije ispoljavale želju ostojali su već takvi trenuci u onda možda i državu, na upravljanje. Istina je kao svojevrsno odjeljivanje događanja povijesti. da postanu ‘samobitnima’. I klase su imale povijesti, već je Marx pisao o da je zapad nudio šok-terapiju, privatizaciju Kao da je ono što se događalo u sfrj istovre- nešto za reći. Tako je zaboravljeni ‘klasik’ njima, kada nastupa šarada sta- i slobodno tržište kao panaceju, univerzalni meno beskonačno udaljeno, a opet i prisutno i Zlatko Canjuga autor politološkog teksta rih uniformi, obnovljenih svi- lijek za sve. Uostalom, on je to, naročito u aktualno. Problem možemo formulirati i ova- u kojemu se razrađuje Tuđmanova doktrina jetlih tradicija itd., a ustvari se angloameričkim uzor-zemljama, već primi- ko: ako se raspala jedna država, je li se raspalo o društvu staleža. Za nju je karakteristično da jedno društvo u sebi raspada. Ostajući bez jenio na sebe. No ono što nije rekao svojim i društvo koje je ona činila, u svim svojim se- tvrdi kako je naše društvo hijerarhijski ustro- Pmaterijalne osnove svoje samoreprodukci- novim poslušnim klijentima jest da mu ‘do- gmentima? Očito da ne, jer ‘kraj komunizma’ jeno. I to pretkapitalistički, iako se spominju je, koju uništava, takvo društvo nudi nacio- maće buržoazije’ neće dugo trebati, osim kao ili ‘mračni raspad’, kako je o tome pisao fran- poslodavci i radnici, ali uz mnoge druge pro- nalizam kao jedinu ‘zamjensku ideologiju’ nužnih, ali nestajućih posrednika. Domaća cuski filozof Alain Badiou, predstavlja nedo- izvoljno nabrojane staleže. I sve to navod- za one stvarne, koje i dalje određuju našu lumpenburžoazija koja je bila sposobna samo gađaj. Puka činjenica da su prestale postojati no ne dira u njegovu beskonfliktnu cjelinu. epohu kao kapitalističku. A te ideologije su za lumpenrazvoj, tj. za rentijersko razaranje mnoge evropske države koje su sebe zvale Svatko ima svoje određeno mjesto u društvu konzervativizam, liberalizam i fašizam na firmi i špekulativnu privredu, zamijenjena socijalističkima još ne predstavlja apsolutni je nakon 1990-ih kompradorskom. A to znači poraz ideje socijalizma. No to jest izgubljena onom koja je za neki postotak u poslovima bitka. Jedna etapa za koju smo odgovorni, ako posredovala između stvarnih velikih vlasnika i nismo krivi, kako je svoju poziciju opisao u centrima kapitalske moći i proizvođača u jugoslavenski sociolog Rastko Močnik. nas. I politička kasta gurala se u tu klasu. Svi Dijalektičko je pitanje koliko mi koji smo su htjeli, i još uvijek žele, neku rentu, udio u živjeli u Jugoslaviji možemo govoriti o dva nekretninama ili, ako baš mora, u proizvodnji. raspada. Jedan bi bio onaj socijalističkog ure- No ni to se nije pokazalo dugoročnije održi- đenja države i društva. A drugi, koji je odmah vom strategijom, jer globalna buržoazija u ušao u prvi plan i pomeo pitanje epohalnog formiranju sve više gubi nacionalna obilježja, uređenja, jest raspad jedne višenacionalne ali se grupira u centrima moći, te sve manje zajednice. Pitanje je koliko se ta dva raspada treba svoje lokalne predstavnike. Ona počinje mogu odvajati, a da se pritom ne čini veliko vladati direktno. A mi možemo birati svoje nasilje nad historijskim činjenicama. Jer mi predstavnike u parlamentu da se svađaju možemo kao Srbi, Hrvati, Slovenci itd. pitati, kako uopće sačuvati gradove i sela od propasti, kako to brojni autori danas i čine, kako su ti zapuštenosti i napuštenosti. A za proizvodnju narodi prošli u socijalističkoj Jugoslaviji. No u smislu privrede ima tko će se brinuti. Tko će pitanje je govorimo li mi pod istim imenom o otvarati i zatvarati pogone, kako već odgovara istim narodima. Točnije, kako im pristupamo. firminoj ‘poslovnoj politici’, kao da se ona ne Da li identitetski, kao etničkoj zajednici koja koordinira u centrima kapitalske moći, koji Izgubljena je bitka, ali to ima svoj jezik, pismo, vjeru, tradiciju, kul- ne znači apsolutni poraz sele proizvodnje, ali ne i upravljanje, po glo- turnu autonomiju itd., a te vrijednosti vred- ideje socijalizma busu, kako im taj tren odgovara. ■ Novosti Tjednik za racionalnu manjinu 25 kolumna #1076, petak, 31. srpnja 2020.

MAKSIMIR I MIROGOJ Vučić, ne Ardern

obio sam u dva dana nekoli- su javile, najmanje pedeset muslimana u nesuvislije ide svakako njegova najnovija ko poziva da potpišem peti- džamiji u gradu Christchurch. Tada je imala izjava od prije nekoliko dana, prema kojoj ciju za oduzimanjem titule 38 godina. Glavu je pokrila mahramom, e je u junu i julu ove godine u Novom Pazaru počasnog građanina Novog da bude sa vjernicima za vrijeme njihove umrlo manje ljudi nego u istim mjesecima Pazara predsjedniku Srbije molitve u parku. Kao predsjednica vlade, tih prošle godine, i to za cijelih 16 posto. Obja- Aleksandru Vučiću. dana je otvorila jednu sjednicu riječima na snio je i zašto: ljudi se ove godine više paze! DNeću da potpišem! Molim buduće poziva- arapskom: es-selamu alejkum. Nije ona time I ne samo u Pazaru, kaže da je u cijeloj Srbiji če, ako ih bude, da mi poziv ne šalju. Kad se prešla na islam, ali su muslimani Novog Ze- smrtnost ove godine manja nego prošle godi- radi o peticijama, potpisao bih jednu, odmah, landa dobili poruku da imaju njenu podršku ne. Pri tome, počasnom građaninu nije ni u lakoruko i slasno, ako bi se pojavila. Potpisao i saučešće. Oni koji se širom svijeta nazivaju petu došlo da spomene brojke, da spomene bih peticiju za oduzimanje zvanja počasne ljudi dobre volje primili su ovakav postupak izvor za te brojke. I čega se to ljudi paze, pa građanke Novog Pazara premijerki Novog premijerke s velikim odobravanjem. manje umiru? Da nije možda smrti, prečasni Zelanda Jacindi Ardern. Ona je za one Aleksandar Vučić je imao 25 godina kada počasni građanine Pazara? Njegovo lakon- koji ne znaju, isto počasna građanka Novog je u svojstvu poslanika u Skupštini Save- sko objašnjenje je posao za par malo žešćih Pazara, evo se danas na njen 40. rođendan zne Republike Jugoslavije, za govornicom instituta. On govori o procentima za juli navršilo 15 mjeseci od njenog proglašenja. izjavio da će Srbi za jednog ubijenog Srbina ove godine kao da smo u pola avgusta, a jula piše Sinan Gudžević Potpisao bih da joj se zvanje oduzme, jer ubiti stotinu muslimana. Pri tome, taj jedan ima još cijela četvrtina mjeseca. Pazarci koji nema ona šta da biva u društvu sa Vučićem. hipotetički ubijeni Srbin, ne mora ni biti podatke o smrtnosti pouzdano znaju, pre- Kad je Ardern postala počasnom građankom, gradonačelnik Pazara Nihat Biševac kazao Kad se radi je kako je ona ‘šireći toleranciju i razume- vanje mnogim liderima dala primer kako o peticijama, se u jednoj zemlji poštuju građanska prava i kako se u nemilim događajima pokazuje potpisao bih jednu, saosećajnost i zaštita žrtava’. Znam, Nihate, odmah, lakoruko da su tvoje riječi iskrene, znam i tebe, Nihate, od djetinjstva te znam, i znam tvoju pleme- i slasno, ako bi se nitost, ali Jacindi nije mjesto uz Vučića. Nije nikako, ne ide. Znam, ona je stavila pojavila. Potpisao mahramu na glavu kad je otišla da iskaže saučešće muslimanima grada Christchurcha, bih peticiju za nakon što je onaj zločinac ubio njih pedeset za vrijeme namaza džume. Ta mahrama je oduzimanje njoj donijela i zlatni ključ grada Pazara. Ta mahrama joj je donijela i ključeve mnogih zvanja počasne kuća i srca po šarenom svijetu. No znaš i sam da nisu baš svi po svijetu odobrili tu mahra- građanke Novog mu na njenoj mormonskoj glavi. Femini- stice nisu nikako. Te potlačenost žene, te Pazara premijerki simbol neravnopravnosti, to pa to i sve to. Osjetljiv sam na šamije i mahrame ženske, rastao sam u zajednici koja ih je nosila. Potla- ubijen muslimanskom rukom, ne, već ta Jacinda Ardern, premijerka Novog Zelanda Novog Zelanda, na saučešću čenost žene je zahtjevnija tema, mahramom kazna čeka stotinu muslimana, ako i jedan muslimanima u Christchurchu, Jacindi Ardern. na glavi premijerke Novog Zelanda ona se Srbin pogine od nekog metka ili bombe is- marta 2019. (Foto: Screenshot) nije ni povećala ni gurnula pod ćilim. paljenih rukom pripadnika tzv. međuna- Potpisao bih da joj Premijerka Novog Zelanda, a počasna gra- rodne zajednice. Prijetnju je tadašnji član neraženi su. Tonu u zemlju od srama, bježe đanka Novog Pazara načinila je jedan video Srpske radikalne stranke Vučić uputio me- masovno u Goliju planinu, u sela, na Ribarić- se zvanje oduzme, snimak u kojem je u dva minuta uspjela đunarodnoj zajednici. Valjalo bi reći da je ko jezero. Ali javno, nijedan ljekar, nijedan nabrojati sve što je kao predsjednica vlade današnji počasni građanin Novog Pazara to statističar, nijedan službenik kome su ti po- jer nema ona šta postigla za dvije godine. Taj je video dostu- izrekao 20. jula 1995, devetog dana nakon daci dostupni ne diže glas. Jedan, koga sam pan na internetu. Premijerka u tome snim- sablasnog zločina koji je na muslimanskim pitao, rekao mi je da je ovo vrijeme kao ono da biva u društvu ku govori brzo, kao najbolji južnoamerički zarobljenicima počinila srpska vojska u Sre- iz pitanja i odgovora Radio Jerevana. I dao mi reporteri, ne baš egzaltirano kao Víctor brenici. primjer: Pitanje za Radio Jerevan: ‘Čuo sam sa Vučićem Hugo Morales, kad ono opisuje drugi Ma- da se kod nas više ne proizvode kreveti u radonin gol Engleskoj u Meksiku, ali joj vadeset godina kasnije on onim količinama kakve su bile ranije. Je ti to je količina riječi u jedinici vremena velika, će, sada već na funkciji pred- istina?’ Radio Jerevan odgovara: ‘U principu kao u kakva opuštenog rappera, no opet ja- sjednika vlade Srbije, dobiti da. A zašto bi se proizvodilo? Inteligencija sno, a tečno. I tačno. Vodeći računa o tome povelju počasnog građani- spava na ružama, aktivisti se odmaraju na da ne uzima vrijeme slušaocu i gledaocu, na Novog Pazara. Valja se svojim lovorikama, radnici, seljaci i vojnici ona, specijalista za umijeće komunikacije, držati istine: Aleksandar Vučić nije tražio budni čuvaju mir, klasni neprijatelj ne spava, u ta je dva minuta uglavila kolosalan ka- Dda bude počasni građanin Pazara, grada u a ostatak sjedi.’ talog mjera, akcija, boljitaka, izdvajanja za kojem muslimanska zajednica čini možda Čini se da ne spava ni Vučić, počasni gra- zdravstvo, za školstvo i sve ono što se može i tri četvrtine stanovništva. Vučić se nije đanin Novog Pazara. On je neprekidno, to- zvati društvenim napretkom. Pri tome go- prijavio na konkurs za počasnog građanina, liko neprekidno da se to može zaokružiti vorenju iz njena lica izbija odgovornost za nije aplicirao, ništa od toga ni ne postoji, na vazda, to jest stalno, na televiziji, svaki ono što kazuje. I radost pri kazivanju istine njemu je počasno građanstvo dodijeljeno. čas krene u katalogiziranje svojih držav- zrači iz njenoga lica. Svijete, ovo je učinila Oni koji su mu ga dali i danas su na vlasti nodruštvenih poduhvata, zasluga i uspjeha. moja vlada za dvije godine pod mojim ruko- u Pazaru. Onda su tvrdili da mu to zvanje Ali njegovi katalozi se ne provjeravaju, oni vođenjem, učinila je za ovu našu zemlju na daju za njegove zasluge što je za ‘kratko se uzimaju aksiomski, te najbolji u regiji, te Pacifi ku. Sve je to provjerljivo, ni u jedan po- vreme urađeno mnogo konkretnih stvari bolji od Njemačke, te bolnica u Pazaru takva datak nema sumnje. Njena vlada je suzbila u infrastrukturi’. da joj ravne nema u vascijeloj ujedinjenoj i ovu virusnu epidemiju. I niko na širokom Malo je prostora da se navede šta je sve Njemačkoj, te nikoga majka nije rodila da svijetu ne vrti sumnjičavo glavom na riječi ovih godina izlazilo iz ograde zubne premi- umije tako efi kasno otvarati autoputeve, laburističke političarke, koja je, neka bude i jera pa predsjednika Srbije Vučića. Srbija, li- pogone itd., riječju nikad niko nigdje kao to rečeno, istupila iz mormonske crkve zbog der u regionu, Srbija pobijedila virus corona, on. Još da ga samo dahije sandžačke i dahije homofobije koju ova zagovara. Srbija, zemlja s najvećim privrednim rastom beogradske ostave na miru. Jacinda Ardern je otišla na sljedeću džumu u Evropi, samo je mali katalog narcističke Eto, uz njega takvog, samog na svijetu, poslije zločina u kojem je ubijeno, agencije poremećenosti političarske ličnosti. U naj- nije mjesto Jacindi Ardern. ■ Novosti Iz osobne ostavštine Konstantina Koče Popovića piše Tihomir Ponoš Tjednik za racionalnu manjinu (1/3) 26 Feljton #1076, petak, 31. srpnja 2020.

onstantin Koča Popović legendarna je pojava Na- rodnooslobodilačke borbe i socijalističkog razdoblja jugoslavenske povijesti. Malo je njih koji su svojom biografijom uspore- Ž danov nije Kdivi s Kočom Popovićem. Rođen je 1908. u bogatoj beogradskoj obitelji, s četiri godine s njome se seli u Švicarsku, školuje se kod dominikanaca. Prvo je naučio čitati i pisati francuski, tek kasnije srpski. Kočina je biografija mnogima dobro poznata. Školovao se u Parizu, bio je darovit književnik, zajedno s hteo da naše Markom Ristićem pripadnik beogradskog nadrealističkog kruga. Mlad je shvatio da književnošću neće promijeniti svijet, ali komunističkim djelovanjem bi, možda, i mogao. Književnost je stavio u drugi plan, revolucionarnu djelatnost u prvi. U Ko- munističku partiju Jugoslavije primljen je jedinice učestvu- 1933. Sudionik je Španjolskog građanskog rata, u republikanskoj vojsci stekao je čin poručnika i ratno iskustvo koje će koristiti u Drugom svjetskom ratu. Sudjelovao je i u sukobu na književnoj ljevici boreći se za partijsku liniju, zajedno s Milovanom Đi- lasom i Edvardom Kardeljom, a protiv ju u borbama Miroslava Krleže. No za razliku od ostalih pravovjernih partijskih kritičara Krleže, on mu nije zanijekao književnu vrijednost i važnost. Ratnu je slavu iskovao u Drugom svjetskom ratu. Bio je zapovjednik Posavskog par- za oslobođenje tizanskog odreda, zatim prvi zapovjednik Prve proleterske brigade, pa Prve proleterske divizije, pa Prvog proleterskog korpusa, potom je bio načelnik Glavnog štaba za Sr- biju, a kraj rata, kao general, dočekao je na mjestu zapovjednika Druge armije. Poslije rata nastavlja vojnu karijeru, nakon pokuša- Beograda ja bijega Arse Jovanovića u Sovjetski Savez 1948. godine postaje načelnik Generalštaba, a 1953. taj intelektualac i ratnik postaje ministar vanjskih poslova. I kao što su ga mno- ‘Tek kad je Ždanov na svojoj koži gi smatrali najboljim Titovim generalom, tako ga mnogi smatraju i najboljim Titovim ministrom vanjskih poslova. Na funkciji je uvideo da je otpor Nemaca mnogo ostao 12 godina. Nakon pada Rankovića postao je potpredsjednik federacije, a po- jači nego što je pretpostavljao, složio se sljednja politička dužnost bila mu je ona člana Predsjedništva sfrj. Ostavku je dao i u političku mirovinu otišao u jesen 1972. da u borbi učestvuju i naše jedinice’, godine, nakon sloma srpskih liberala. Od svih jugoslavenskih komunista Popo- vić je vjerojatno bio najbliže idealu komu- napisao je Koča Popović 1948., kad su nista-internacionalista. Pozornost javnosti ponovno je privukao koncem osamdesetih. Godine 1988. objavljeni su njegovi ratni se zaoštrili odnosi sa sssr-om. Novosti u zapisi ‘Beleške uz ratovanje’, a sljedeće je Aleksandar Nenadović objavio ‘Razgo- vore s Kočom’. Popović pozornost javnosti tri nastavka donose izbor iz pisane privlači i nedvosmislenom osudom Slobo- dana Miloševića i njegove politike. O Mi- loševiću je govorio kao o ‘pacovu’ zbog kojega ostavštine ovog intelektualca i ćemo ‘biti u krvi do kolena’. Mrski su mu bili nacionalisti, kako Milošević tako i Tuđman (smatrao je da je Milošević svojom naciona- partizanskog generala, koja je dio Legata lističkom politikom omogućio uspjeh Franje Tuđmana i hdz-a na izborima u Hrvatskoj 1990. godine). Nije volio ni Dobricu Ćosi- Koče Popovića i Leposave Perović ća za kojega je zaključio da je ‘Srbenda’. Za sebe je govorio da nije Srbenda, da je Srbin po rođenju, a inače Jugoslaven. Umro je u pohranjenog u Istorijskom arhivu Grada Beogradu 20. listopada 1992., točno na 48. obljetnicu oslobođenja toga grada u Drugom svjetskom ratu. Koča Popović u mladosti je Beograda, a odnosi se na događaje bio književnik i ratnik, u zrelim godinama političar i diplomat, a u starosti čovjek razo- čaran u sistem koji je stvarao i u koji je, po poput završetka Drugog svjetskog svemu sudeći, ipak i dalje vjerovao. Koča Popović i njegova druga, nevjenča- na supruga Leposava Lepa Perović Istorij- rata, sukoba sa sssr-om i smjene skom arhivu Grada Beograda ostavili su velik legat. Više od 60 arhivskih kutija Kočine ostavštine, više od 40 kutija ostavštine Lepe srpskih liberala Perović, gotovo 8.000 knjiga, osobne stvari, Novosti Tjednik za racionalnu manjinu 27 Feljton #1076, petak, 31. srpnja 2020.

Tito i Koča Popović za vrijeme ostavku i povukao se iz politike. Popović je se uobičajeno predstavljalo. Nasuprot raši- dezertera. Takva priprema operacija, u kom- bitke na Sutjesci, 1943. (Foto: Wikimedia) bilješke zapisivao u blokove malog formata. renoj slici o borbenoj i visokomotiviranoj binaciji s energičnim otporom neprijatelja, Pisao je sitnim rukopisom, često na francu- vojsci, bilješke Koče Popovića otkrivaju niz rezultirala je velikim gubicima. Popović ne fotografije. Tek je mali dio te ostavštine bio skom jeziku, a mnoge su bilješke popraćene problema s kojima se on kao zapovjednik navodi brojke, ali piše da su ‘gubici osetni, objavljen prije proljeća 2005. godine, kad crtežima, uglavnom ženskih glava. Druge armije suočavao. Disciplina je bila čak veći nego nepr.(ijateljski). Gubici uticali je postala dostupna javnosti. Taj mali dio Iz njegovih bilješki nastalih pri kraju problematična, odnos prema oružju aljkav, na moral; nastala izvesna apatija, pa i kod odnosi se na Drugi svjetski rat i objavljen je rata (to su jedine bilješke objavljene prije a ni motivacija, barem povremeno i barem rukovodilaca’, a kod tih rukovodilaca vojno u Kočinim ‘Beleškama uz ratovanje’. Potpi- 2005. godine u ‘Beleškama uz ratovanje’) u dijelu jedinica, nije bila na osobito visokoj znanje je ‘vrlo malo’. Suočavao se i s logistič- snik ovih redaka je prije 15 godina nekoliko jasno je da stanje u tadašnjoj Jugoslavenskoj razini. U bilješci od 13. ožujka 1945. godine kim i tehničkim poteškoćama jer ‘vojnici ne dana u Istorijskom arhivu Grada Beograda armiji nije bilo ni izbliza onakvo kakvim Popović piše da se disciplina sporo učvršćuje. primaju oružje – p. m. (puškomitraljezi) ne istraživao ostavštinu Legata Koča Popović Potrebno je provesti ‘vojničke mere, bezu- dejstvuju (od 12 – 10 ne dejstvuje)’. – Lepa Perović. Istražen je tek dio kutija Ko- slovno potčinjavanje’. Da mnogo toga nije Veljača i prodor u istočnu Bosnu očito su čine ostavštine, točnije one čiji se sadržaj Za prelazak Drine u bilo organizirano na zadovoljavajućoj razini bili tegobni za Jugoslavensku armiju. Ne odnosi na razdoblja u kojima su se zbivali jasno je i iz njegovih rečenica u kojima piše samo zbog velikih napora nego i zbog toga važni i dramatični događaji, poput završetka veljači 1945. Popović da je ‘obavezno stvoriti odgovornost prema što se sve odvijalo ‘bez urednog snabdeva- Drugog svjetskog rata, sukoba sa sssr-om, oružju, protiv familijarnosti na dužnosti’. U nja’. Dapače, ‘bez uredne evakuacije ranje- burnih vanjskopolitičkih zbivanja sredinom lapidarno bilježi ‘ne- nastavku spominje ‘propisno pozdravljanje nika. Uopšte bez dovoljno transportnih sred- pedesetih godina (Beogradska i Moskovska i raportiranje. Naš vojnik ne voli anarhiju stava, artilj.(erija) sva prebačena na konjsku deklaracija, mađarska i sueska kriza), razdo- organizovan – strah i samo treba probuditi postojeće tradicije’. vuču, no i tu velike teškoće zbog velikog blja srpskih liberala i drugo. Spletom okol- Problemi nisu postojali samo na razini vojni- procenta uginulih konja (nedostatak stoč- nosti, gotovo ništa od istraženog u ovih 15 od Bosne – mnogo ka, postojali su i na razini zapovjednika i to, ne hrane), nedostatak municije, veza slaba’. godina nije objavljeno, tek jedan nevelik čini se, na visokoj razini. Komandant Druge Poseban problem bilo je neiskustvo voj- članak u ‘Vjesniku’ u proljeće 2005. godine. dezertera (strelja- armije spominje ‘nedovoljnu pripremu ope- nika. Narodnooslobodilačka vojska prodrla U osobnim bilješkama Koče Popovića racija i nedovoljnu upornost’. je u kasno ljeto i ranu jesen u Srbiju nakon mnogo toga nema, ali štošta ima. Primjeri- nje)’. Ne navodi broj- teških borbi. Bila je to strateška odluka, a za ce, njegove zabilješke vođene krajem rata ne a je problema bilo i da Popo- nju su postojala najmanje dva razloga. Jedan govore mnogo. Nema bilješki koje se odnose ke, ali piše da su ‘gu- vić u ožujku nije bez razloga je spajanje sa sovjetskom Crvenom armijom na razdoblje neposredno nakon završetka takve pojave bilježio jasno i zajedničko izvođenje operacija oslobođe- rata, a što bi zbog onoga što se u domaćoj jav- bici osetni, čak veći je pročita li se nešto ranija nja Srbije, u kojima je Crvena armija dala nosti uobičajeno naziva pojmom ‘Bleiburg i bilješka od 22. veljače. Tada velik doprinos. Drugi je razlog stanovništvo križni put’ i zločina počinjenih neposredno nego nepr.(ijateljski). je bio u istočnoj Bosni i to je vrijeme pre- Srbije. Naime, nakon sloma ustanka u Srbiji nakon rata bilo zanimljivo. No zato njegove Dlaska Drine. Za taj prelazak Drine Popović u jesen 1941. godine ona je bila relativno osobne bilješke otkrivaju zašto je u listopa- Gubici uticali na lapidarno bilježi ‘neorganizovan – strah od mirna, a to znači da je u njoj bilo mnogo du 1972. godine, na sastanku na kojem je Bosne – mnogo dezertera (streljanje)’. Iz mladića koji nisu bili mobilizirani ili se nisu Tito srušio liberalno vodstvo Srbije, Koča moral; nastala izve- tih nekoliko riječi zaključuje se da prelazak priključili nijednoj od brojnih međusobno Popović, iako je to vodstvo simpatizirao i Drine nije dobro vojno planiran ni izveden, zaraćenih vojski. Taj ljudski potencijal bio podržavao, šutio. Tajnu njegove šutnje krije sna apatija, pa i kod da psihološka priprema nije bila zadovo- je za partizane iznimno važan. Da bi ostva- iscrpan zapis nastao dan prije početka tog ljavajuća, a nije se oklijevalo primijeniti rili političke, ali i teritorijalne ciljeve, bila višednevnog sastanka nakon kojega je dao rukovodilaca’ ni najteže disciplinske mjere – strijeljanje im je potrebna velika vojska, mnogo veća Novosti Tjednik za racionalnu manjinu 28 Feljton #1076, petak, 31. srpnja 2020.

Bio je sudionik Španjolskog građanskog rata, a ratnu Za jugoslavenske je je slavu iskovao u Drugom svjetskom ratu – Koča komuniste raskid Popović (Foto: Wikimedia) sa sssr-om i Stalji- Popović je ostavio zapis o tome. Njega je 18. ožujka u 14 sati posjetio Barkiv, zadu- nom drugo herojsko žen za vojne instruktore. I ‘zadržao se 15 minuta. Saopštio mi da po naređ.(enju) mi- razdoblje. Ono prvo, nistra – odlaze. Rekao mi i koja je zvanična formulacija za to: neljubazni odnosi prema razdoblje rata i nob- sovj.(etskim) savjetnicima, što čini njihovo dalje zadržavanje ovde necelishodnim. a, bilo je ključno za U razgovoru rekao je da se očevidno radi o drugim, dubljim razlozima’. Tih 15 minuta stvaranje države, bilo je sasvim dovoljno da Popović i Barkiv popričaju i o politički manje važnim, ali ži- ovo drugo bilo je votno ne tako nevažnim pitanjima. Barkiv je zamolio Popovića da njegovu vilu ustupe ključno za emanci- Sidoroviču (sovjetskom vojnom atašeu u Jugoslaviji), a kazao je i da ‘misli da ne treba paciju partije, po- nikakav ispraćaj’. Popović je 20. kolovoza 1948. napisao sljedično i države zabilješku ‘iz razgovora sa P’ (pri čemu nije jasno tko je P). U drugoj točki te bilješke ot- nego što je bila do tada, a jedina koja je mogla Mnogima uopće nije bilo jasno zašto se u po- nje vojske u Albaniju i ulogu jugoslavenskih kriva da su ozbiljne razlike između Sovjeta i dati velik broj vojnika bila je Srbija. Zapad- četkom 1945. godine bore protiv Nijemaca. komunista u grčkom građanskom ratu i sve- Jugoslavena postojale još za vrijeme rata i to no od nje, posebno u Bosni i Hercegovini i Karakterističan i iz vizure običnog, nedavno mu tome pridodao nekoordinaciju vanjske u pitanju vođenja velikih i ključnih vojnih Hrvatskoj, golem broj ljudi bio je uključen mobiliziranog vojnika logičan stav je glasio: politike sa sovjetskom vanjskom politikom. operacija. Popović piše da ‘gen.(eral) Žda- u različite vojske i jedva da se još koga mo- ‘Zašto se tući protiv Nemaca kada odlaze iz Koncem veljače Sovjetski Savez pojačao je nov nije hteo da naše jedinice učestvuju u glo mobilizirati. Posljedica toga je masovna naše zemlje?’ pritisak na Jugoslaviju i odbio je produžiti borbama za oslobođenje Beograda. Njega se mobilizacija u Srbiji u kasnu jesen 1944. i trgovinski ugovor. O odnosima dviju drža- politička strana cele stvari nije uopšte ticala, početkom 1945. godine, ali većina mobili- rugo proučavano razdoblje u on uopšte nije bio u stanju da ju razume... ziranih nije prošla zadovoljavajuću vojnu Istorijskom arhivu Grada Be- Tek kad je Ždanov na svojoj koži uvideo da obuku. Osim toga, partizani mijenjaju način ograda odnosilo se na 1948. Popović se osvrnuo je otpor Nemaca mnogo jači nego što je pret- ratovanja. Dotadašnji primarno partizanski, i rezoluciju Informbiroa. S postavljao, složio se da u borbi učestvuju i gerilski način ratovanja zamjenjuje klasični obzirom na važnost tih do- i na oslobodilačku naše jedinice’. frontovski način za koji ni iskusne jedini- gađaja za jugoslavenske komuniste, Koča Sudjelovanje Crvene armije u borbama za ce, borci i zapovjednici nisu bili dovoljno DPopović je o tome ostavio neočekivano malo ulogu Crvene ar- oslobođenje Jugoslavije bila je važna točka spremni. Posljedica svega toga bili su veliki zapisa. Za jugoslavenske komuniste Drugi sukoba Tito – Staljin. Sovjetska strana udarala gubici, posebno na Srijemskom frontu. U to svjetski rat i Narodnooslobodilačka borba mije u Jugoslaviji je tamo gdje su jugoslavenski komunisti bili doba, koncem veljače 1945. godine, glavni- koja je prerasla u socijalističku revoluciju najponosniji – na njihov ratni put. Sovjeti su nu Popovićeve Druge armije činile su manje bili su ishodišna točka njihove vlasti, a za i na to što o tome ratovanje jugoslavenskih komunista od 1941. iskusne divizije iz Srbije. vlast im je ključna bila državna nezavisnost. do 1945. omalovažavali, oduzimali mu svaku Na sve se to u bilješkama osvrnuo Koča No sve do raskida sa Sovjetskim Savezom govore ‘novopečeni važnost, a u tome su im sekundirale ostale ko- Popović. U već spomenutoj analizi od 22. ve- 1948. Jugoslavija je bila najvjerniji sljedbe- munističke partije okupljene u Informbirou, ljače, u odjeljku ‘stanje u našim jedinicama’ nik Staljinovog i staljinističkog sssr-a. Ju- ‘teoretičari’ gotovo čija je ratna biografija bila često jedva spome- bilježi da su sve pretrpjele velike gubitke, goslavija je bila izrazito staljinizirana zemlja, na vrijedna u usporedbi s ratnom biografijom a ‘gotovo bez ikakvog iskustva morale (su) takav je bio stil vladavine kpj i u tome je svih partija zemalja kpj. Osim toga, Moskva je jugoslavenskim biti bačene u teške borbe’. Mladići su doista daleko odmaknula u usporedbi s drugim ze- komunistima spočitavala da negiraju oslobo- nepripravni poslani u borbu. ‘Vojnici ne po- mljama koje su postale ili su, poput Čehoslo- narodne demokrati- dilačku ulogu Crvene armije u Jugoslaviji. U znaju oružje, ne znaju da nišane, česti zastoj vačke, tek postajale potpuno sovjetiziranim trećoj točki bilješke Popović se osvrnuo na tu autom.(atskog) oružja (zašto?)’, piše Popović zemljama. Za jugoslavenske je komuniste je’. Očito ga itekako ulogu Crvene armije u Jugoslaviji i na to što o i malo dalje dodaje ‘mogli su se borci naučiti raskid sa Sovjetskim Savezom i Staljinom tome govore ‘novopečeni ‘teoretičari’ gotovo da nišane’. drugo herojsko razdoblje. Ono prvo bilo je smeta što partije svih partija zemalja narodne demokratije’. O I rukovodioci su trpjeli velike gubitke, a ključno za stvaranje države, ovo drugo bilo njima Popović piše da ‘oni oslobodilačku ulo- oni mladi nisu dobili dovoljnu pomoć sta- je ključno za emancipaciju partije, posljedič- koje jedva da su se gu Crvene armije ističu naknadno, kada se to rijih. Popović je prigovorio i zbog ‘odsustva no i države. Nakon posjeta Milovana Đilasa, već desilo. A mi smo je isticali za vreme borbe, političkog rada’. Nije spomenuo političkog Edvarda Kardelja i Vladimira Bakarića borile u Drugom svojom borbom. Oni je ističu sada, naknadno komesara, ali jasno je da je ta kritika izre- Moskvi u veljači 1948. godine bilo je jasno rečima. A mi smo je isticali onda, u borbi, na čena na račun političkog komesara Druge da mnogo toga u odnosima dviju država i svjetskom ratu lek- delu. Pa koje od ovoga dvoga predstavlja veće armije Blaža Lompara. Posljedica svega partija nije u redu. Staljin je ponizio jugo- priznanje Crvenoj armiji?’ Očito ga itekako toga su ‘delim.(ična) apatija, delim.(ično) slavensku delegaciju iskoristivši protiv nje cije drže kpj, koja se smeta što partije koje jedva da su se borile u opadanje morala i borbenosti, gubljenje jugoslavenske vanjskopolitičke ambicije ve- Drugom svjetskom ratu lekcije drže kpj, koja svake perspektive’, a i disciplina je slaba. zane uz moguću balkansku federaciju, sla- iskalila u ratu se iskalila u ratu. ‘Mi smo dokazali onda, na delu, za vreme va i partija Politbiro ck kpj raspravljao je borbe, pa i u vreme kada je Crvena armija na tajnoj sjednici 1. ožujka i tada je prvi put bila u teškom položaju, da verujemo u nju – postavljeno pitanje politike sssr-a i nastaju- jasno, zato što smo verovali u sssr (nečitko) ćih ‘ideoloških razmimoilaženja’. Politbiro u oslobodilačku ulogu njegove armije... Oni je na toj sjednici zaključio da politika pre- nam kažu: da, vi ste mogli to i to da posti- ma Sovjetskom Savezu ostaje ista, ali i ‘da gnete tada i tada zato što je Crvena armija smo dužni da bdijemo nad interesima naše prethodno postigla to i to tada i tada... Je li zemlje’. Za tajnu sjednicu Politbiroa ubrzo to tačno? Tačno je. A u čemu je onda razlika je saznala sovjetska ambasada u Beogradu. između njih i nas? U tome što smo mi to tvr- Član Politbiroa Sreten Žujović Crni o sve- dili i iz toga izvukli praktične konzekvence mu je obavijestio ambasadora Lavrentije- onda, a što to oni tvrde sada, pošto u svoje va. Žujović je zbog svog priklanjanja sovje- vreme nisu izvukli iz svog tadašnjeg stava tima i suradnje s njima završio u zatvoru, iz nikakve praktične konzekvence. To je jedno. kojega je pušten 1950. i potom djelomično Drugo oni ne vide da ovakvim negiranjem rehabilitiran, čak je nakon pada Aleksandra sami sebi skaču u usta. Jer, ako se svi naši Rankovića 1966. ponovno bio primljen u uspesi imaju tumačiti na bazi uspeha Crve- Partiju. Sljedeći važni datumi bili su 18. i 19. ne armije – što je potpuno pravilno – zašto Većeslav Holjevac ožujka 1948. – u samo dva dana Sovjetski to nije onda važilo i za njih?’ pisao je Koča i Koča Popović u oslobođenom Zagrebu, Savez je iz Jugoslavije povukao sve svoje, i Popović. ■ 11. svibnja 1945. civilne i vojne, instruktore. (Nastavlja se) Novosti Tjednik za racionalnu manjinu 29 kolumna #1076, petak, 31. srpnja 2020. TV RAŠETANJE Bandićeva laguna

u socijalizmu, farsičnost samoupravljanja, Ćirilica / Otvoreno, transsistemsku koruptivnost ljudi i režima. Pavle Pavlović, kritički raspoložen radnik Happy / , ( ), na televiziji prozove direktora koji o trošku poduzeća gradi vilu; 22. srpnja, 22:00 fi rma Pavlu ponudi stan kako bi povukao U pretprošlim Novostima napisali smo da bi izjavu i on na taj ugovor s vragom pristane. pojedinim gostima ‘Ćirilice’ bolje odgovarao Kako to obično biva, vrag nešto kasnije do- kauč nego fotelja, ali u ovoj emisiji kauč bi lazi po svoje. Premda je fi lm kritika sustava dobro došao svima osim Pink Panterice - slijeva (predmet opservacije je birokracija Ćirković, jedine normalne osobe u stu- koja buja gazeći sve pred sobom), on zapravo diju koji je sačinjavao klub Srba na steroidima, dokazuje teze najopasnijeg jugoslavenskog među kojima je najšašaviji – - disidenta, Đilasa, koji je točno – rekao da bi, postoji li pakao, službeni dva desetljeća prije otkrio postojanje ‘nove jezik u njemu zacijelo bio hrvatski. klase’ koja je u socijalizmu zamijenila bur- Boris Rašeta ni da trepne, premda je to retorika na žoaziju. To su rutinirani upravljači ‘društve- razini ‘Der Stürmera’, antisemitskog glasila nom imovinom’ (ideje naše, benzin vaš) koji . Neka nam na ovome u svojim rukama imaju moć pomoću koje U Zagrebu svaki jači pljusak mjestu bude dozvoljeno primijetiti da je za sebe prisvajaju društveno bogatstvo, ali izazove potop (Foto: Luka Stanzl/PIXSELL) Za poplavu u recimo upotrebljavao riječi za razliku od klasičnih kapitalista, nemaju tipa ‘glede’, ‘nu’, ‘opazke’, ‘tvornice’, ‘kotači’ poduzetnički rizik. U jeziku socijalizma to bak se ponovno testirao, ponovno je nega- Zagrebu Milan itd., koristio je dakle ‘jezik pakla’ (pogledati: se zvalo ‘otuđena sila’. Ta ista ‘nova klasa’ i tivan’, tvrdio je Božinović, no Gregoret je ‘Tesla – prepiska sa rodbinom’), a na tom je danas vlada Hrvatskom – oni ne daju javna bila uporna pokušavajući doznati može li Bandić opet je jeziku napisao sve svoje pjesme. poduzeća, Podravku i tisuću drugih jer tu to učiniti bilo tko. ‘Ako ima razlog, može optužio – građane! No i da nije, takvim narativima nije mjesto u leži moć, šansa za zapošljavanje stranačkih se obratiti epidemiološkom zavodu i testi- civiliziranim medijima. Put u pakao popločan ljudi, prijatelja, simpatizera, klijenata, tu rati se. Ne možete predvidjeti sve životne Umjesto da se je – Marić to zna kao i mi – takvim ‘odjecima i su blagajne. A sve je to začeto u socijalizmu, situacije’, rekao je Božinović nakon duljeg reagovanjima’... Taman kad se dohvatiš daljin- samo je sada legitimacija dobila nacionalni natjeravanja s voditeljicom, čija upornost ‘razboli’ i povuče, skog, prebaciš s Happy -a na , dočeka te predznak. Da na -u ne prevladavaju moz- nikad nije prelazila u dosadnu sebeljubivu ‘Otvoreno’, čijoj gošći, novopečenoj saborskoj govi jedne dimenzije, pustili bi – u svojoj agresivnost, što je mjera oko koje bi svatko on i dalje stoji zastupnici, ne bismo preporučivali kauč (zato antisocijalističkoj groznici – ciklus fi lmova trebao nastojati, čak i unatoč činjenici da što je žena), no nismo imali volje predugo , Žike , živimo u zemlji u kojoj političari nisu po- kano klisurina i gledati tu verbalnu logoreju sastavljenu od , , , znati kao fanatici istine. Mnogi lažu čim ustrajno ponavljanih laži, očitih zabluda i Puriše Đorđevića i drugih kritički orijenti- zinu, neki lažu i kad šute, jedni zaobilaze prkosi, izazivajući priprostog šovinizma. Daljinski u ruke i Tre- ranih autora, pa ogadili djeci bivši sistem i istinu iz koristoljublja, drugi iz užitka, laž ći, ili Klasik, ili History, kako bi se izbjeglo državu njihovim vlastitim uracima (surovi- je njihov habitat, pa ih treba natjeravati, ali sve neotesanijim samotrovanje! jim i boljim od ičega što je kasnije nastalo). je ipak važno da sve skupa ne ispadne kao Umjesto gnjeva ovdje je korisnija analiza. No kad bi postojao vremeplov, komunisti razmetanje novinara, dizanje spomenika izjavama gnjev Taj tip gostiju nacionalnih debatnih formata, bi svojoj djeci mogli prikazati slike današ- vlastitoj borbenosti i sl. viktimomana kompulzivno fokusiranih na nje postsocijalističke stvarnosti (Srbije, Hr- Zagrepčana prošlost, bilo bi pogrešno opisati kao žrtve vatske, BiH, Makedonije, Crne Gore) i reći: N1 uživo, Drugoga svjetskog rata. No bilo bi još pogreš- Evo, djeco, to su male, kriminalne, mafi jaš- koji ovakvog nije izostaviti ih s tog popisa, jer oni to jesu. U ke, korumpirane kompradorske državice čiji 27. srpnja, 08:20 tom smislu prikladnije bi im bilo gostovanje predsjednici ne mogu dalje od ograde Bijele vlastodršca, u ‘ kalendaru’, ‘Povijesti četvrtkom’ i slič- kuće, stanovništvo im izumire, industriju Svi su za sve krivi, jedino on nikad ni za nim emisijama. Njihovi diskursi truju javni su uništili, a telekome i banke rasprodali... što. On je međutim uvijek za sve zaslužan, elementarnu prostor gurajući ove narode u sferu patolo- Jeste li se za to borili? nikad nitko drugi. Nakon pretvaranja Ilice gije. Poviješću pritrujeni narodi propadaju, u lagunu, za poplavu je opet nepogodu, dožive dok kapital, uglavnom strani – suvremen do Danas, optužio – građane! ‘Ljudi su u potrazi za bola – uzima sve što vrijedi. Potom se isti ovi egzistencijom i pretvaranjem suterena i jednom u stoljeću urednici pitaju zašto propadamo, a odgovor 24. srpnja, 18:30 podruma u stambeni prostor napravili sebi je jednostavan: zato, brate, što namećete ta- medvjeđu uslugu. I kada dođe do velikih kve teme i takve goste! Ne možeš uspijevati u dobro je, uzorno, vo- poplava i kiša, ti sutereni i podrumi koji su 2020., a živjeti u 1940-ima. Okrenite se svo- dila polemičan intervju s - ljudi sami gradili poplave, ali ćemo svejed- me vremenu i temama koje život znače (a ne . Bila je uporna u nastojanju da no vidjeti što možemo napraviti’, rekao je smrt) i ne dajte spodobama etera jer će oteti dobije odgovor na centralno pitanje: Može pa nastavio: ‘Ja ne mogu dijeliti pare kako budućnost našoj djeci onako kako ju je gene- li svaki građanin Hrvatske, poput se sjetim i pomagati kako se sjetim. Mislim racija naših očeva, prešućivanjem, otela nama. (liberala kojemu je epidemiolo- da se radi o minimalnim štetama.’ Milan ginja odredila samoizolaciju, a Bandić dvostruki je optuženik Ureda za Pavle Pavlović, omogućio da ode u Sabor kako bi suzbijanje korupcije i organiziranog krimi- glasao za vladinu većinu koja ima točno 76 naliteta – uglavnom zato što je dijelio pare Klasik , ruku pa nijedna ne smije nedostajati), na- kako se sjetio. Šteta je minimalna iz njego- zvati dotičnoga i reći – halo, mogu li malo va, milijunaškog rakursa, ali golema onima 23. srpnja, 01:00 van iz samoizolacije? ‘Ne bih rekao da je koji žive od plaće. Svoju je imovinu – a ona Capak napravio nešto drugo od onoga što je milijunska – prepisao na suprugu i kćer. Kad čovjek gleda kritičke jugoslavenske fi l- se u takvim situacijama radi. Čest je slu- Umjesto da se ‘razboli’ i povuče, prekasno, move iz 1970-ih i 1980-ih, kroz glavu mu čaj pomoraca koji se jave epidemiološkom ali još uvijek nekako na vrijeme, on i dalje prolazi samo jedno pitanja: Pa što se, dovra- zavodu i traže testiranje jer hoće napustiti stoji kano klisurina i prkosi, izazivajući sve ga, tu uopće promijenilo? ‘Pavle Pavlović’ Hrvatsku. Capak je samo dao mišljenje što neotesanijim izjavama gnjev Zagrepčana (sjajnog, lepršavog srpskog režisera to u praksi znači. Gospodin Hrebak kao ne- koji ovakvog vlastodršca, elementarnu ne- ) prikazuje svemoć upravljača gativan u tom trenutku nije zarazan. Hre- pogodu, dožive jednom u stoljeću. ■ Novosti Tjednik za racionalnu manjinu 30 Kritike #1076, petak, 31. srpnja 2020.

100 godina Erica Olja Savičević Rohmera, ciklus na Ivančević: Trećem programu Divlje i tvoje htv-a (Fraktura, Zaprešić 2020.)

piše Damir Radić ‘Zelena zraka’ nagrađena je Zlatnim lavom i nizom drugih nagrada Nenametljivi piše Marko Pogačar Zbirka nosi jasan velikan feministički naboj Rohmer inzistira na obič- Čitati žene! bibliografiji Olje Savičević bav svedena na neko apstraktno ili konkretno Ivančević, sada već prilično dvoje (’Ljubavnici, kao i obično’), rasuta kroz nosti jer ga ponajprije zani- opsežnoj, otpočetka se u rela- preverovsku baladu (’Ljubavi nema u velikom tivno pravilnom ritmu izmje- gradu’) ili antropomorfizirana u šarmantnoj njuju pjesničke i prozne knjige. paraboli (’lj’). Zbirka nosi i jasan feministički maju svakodnevni dijelovi Tako je, nakon uspjelog romana ‘Pjevač u noći’ naboj. Mimo strateški odlično postavljenih –U ne računajući nekoliko u međuvremenu žalaca poput ‘Ne čitaš žene’, usmjerene na objavljenih slikovnica – na red došla zbirka književni patrijarhat, izbija njen feminizam života tzv. običnih ljudi zavodljivog, istovremeno otvorenog i tajan- mahom odozdo, ponekad od tamo gdje ga na stvenog naslova ‘Divlje i tvoje’. U posljednje prvi pogled ne očekujemo. Raste iz tradicije psežan ciklus filmova velikana Jedan od vrhunskih primjera Rohmerove tri pjesničke knjige, uključujući heteroni- snažnih žena iz pozadine koje pokreću vid- francuske i svjetske kinema- poetike jest nedavno prikazana ‘Zelena zra- mni ‘Puzzlerojc’, autorica je skrojila speci- ljivi svijet, ali i onih brkatih muškaraca, koji tografije Erica Rohmera na ka’, 1986. nagrađena Zlatnim lavom i nizom fični ‘podžanr’ – prepoznatljivi, uglavnom odbijaju igrati uobičajenu ulogu: izrabljivačka htv-u 3 svakako je jedan od drugih nagrada. Snimljen na 16mm vrpcu s kraći prozni fragment koji integrira lirsku se shema načinje iznutra, njezinim vlastitim kulturnih događaja godine. malom ekipom suradnika i većinom s natur- refleksiju, konfesionalne vedute i obiteljsku sredstvima. Feminizam ove knjige ipak je pri- Rohmer, najstariji od novovalovaca, najve- ščicima, uradak u središte postavlja lik mlade genealogiju – kojim je baratala veoma suvere- je svega u djeci; jednako u sinovima i kćerima, Oći je dio svog opusa organizirao u tri ciklusa: Parižanke (Marie Rivière) koja ljetne pra- no, što je rezultiralo i time da se spomenute posvete i poslanice kojima predstavljaju još prvi je nazvao ‘Moralne priče’ i realizirao ga znike dočekuje sama, ne znajući kamo da ide knjige čitaju kao svojevrsna labavo uvezana jedan jasno uokviren motivski niz. između 1962. i 1972. s kreativnim vrhuncima i s kim. Razgovori s prijateljicama, odlazak trilogija. Sada je prvi put, stavimo li u zagrade Izravnost, jednostavnost te taksativna u filmovima ‘Moja noć kod Maud’ (1969.) i na vikend u provinciju s jednom od njih i rane, tinejdžerske pjesme, pred nama svezak struktura izlaganja koje dominiraju sveskom ‘Claireino koljeno’ (1970.), drugi ‘Komedije i razgovorno druženje s ugodnim ljudima, no dosljedno ispisan stihom. rezultiraju dvojakim učinkom. S jedne strane izreke’ između 1980. i 1987. s najvišim dome- i relativno brz povratak u Pariz, pa odlazak u Četrdeset pet pjesama doneseno je u jed- postignuta je komunikativnost i prijemči- tima u filmovima ‘Pauline na plaži’ (1982.) i planine kod bivšeg dečka kojeg ni ne susreće nom bloku, izvedbeno ujednačeno (kratak vost izraza, te uspješno posredovan vibran- ‘Zelena zraka’ (1986.), te treći, najkraći, ‘Priče nego se odmah vraća kući, zatim odlazak na stih, selektivno korištenje interpunkcije, tni, opipljivi vitalizam koji se probija i kroz četiriju godišnjih doba’ između 1990. i 1998. more i upoznavanje s novom prijateljicom veliko slovo na početku retka) te naslovljeno pjesme koje ga naizgled uopće ne obećavaju. Ono što odlikuje veliku većinu Rohmerovih te nezadovoljstvo ponuđenom prilikom za redom upečatljivim, često tezičnim naslovi- S druge može se steći dojam svojevrsne in- radova jest, kako je svojedobno sročio Bru- druženje s muškarcima, novi povratak – ono ma. Motivski se autorica kreće manje-više u fantilizacije, pretjeranog otvaranja karata či- no Kragić, zaokupljenost ‘tenzijom želje i je što čini njeno ljeto, a ključni trenutak zbi- prethodno zacrtanim koordinatama, razvi- tatelju; iznošenje pjesme pred njega na plad- njezina potiskivanja’, što podupiru narativne va se kad u blizini plaže slučajno (slučajnost jajući dalje, istražujući i nadopisujući vlasti- nju, bez da osjeti da mu pružaju ikakav otpor, strukture ‘u kojima važno mjesto imaju dije bitan element Rohmerova svijeta) naču- te kućne teme – pogotovo od ‘Kućnih pravila’ čime mu se na neki način oduzima onaj čita- gresije svjetovnih iskušenja i ‘prazna mjesta’ je razgovor skupine starijih ljudi o rijetkom naovamo. Potonje je, ugrubo, moguće razlo- teljski užitak u otključavanju. Autorici je bez odnosno trenuci šutnje i samoće kojima se prirodnom fenomenu pojave zelene zrake žiti na nekoliko jezgri. Prva i temeljna ona sumnje (ujedno vjerujem i bez kalkulacije) sugerira mogućnost samospoznaje’. prilikom zalaska Sunca na moru. Kao dje- je eksplicite ispisana ili između redaka pro- uspjelo poeziju pretvoriti u kanal kojim će Također, Rohmer je izraziti realist, ali one vojačko koljeno za protagonista ‘Claireina vučena himna svojim neposredno prošlima njezina nježna i snažna vizija svijeta stići do vrste koja ne teži izražajnijim stilskim po- koljena’, zelena zraka će za protagonisticu kao i onima koji su još uvijek tu; tihi, svake kruga čitatelja koji je danas kod nas teško za- stupcima; njegov realizam nije ‘poetski’ niti eponimnog filma biti simbol sublimnog, ali pompe lišeni spomenik koji protagonistica misliv, no ponekad nauštrb samih pjesničkih je naturalističan, ili u najmanju ruku nije ‘soč- u ovom slučaju i potencijalno metafizičkog, podiže onim izmorenim, snažnim ženama postupaka, onog za pjesništvo specifičnog, pa na’ varijanta tih mogućnosti, nego je krajnje a svakako nečeg lijepog što vraća vjeru u i brkatim, šutljivim muškarcima koji nam i same metafore. Primjerice pjesmi ‘Dvadeset ‘običan’. Rohmer, moglo bi se reći, inzistira smisao egzistencije. Pritom Rohmer taj mo- prethode i njihovom vremenu, koje nam i drugo stoljeće’ mogao bi ovaj čitatelj, slažući na običnosti jer ga ponajprije zanimaju sva- tiv plasira nenametljivo, ničim ne remeteći sve brže izmiče. Ono je potopljeno u sepiju, se s njezinim duhom, elanom i političkom kodnevni, ‘nedogađajni’ dijelovi života tzv. nego tek blago oplemenjujući ultimativno ali ona nije pjesnički pasatistička. Paradi- oštricom, potpisati bezmalo svaki redak, ali običnih ljudi koji su gotovo beziznimno, čak i realistički kontekst svog djela. A realizam gmatski se sažima u dužoj pjesmi ‘Pošten njezin pjesnički način mu izmiče. kad su izrazito fizički privlačni, lišeni glamu- pak ostvaruje bez fiksnog plana – npr. dugi, posao’. Lik oca predstavlja središnju, vidljivu Ove će pjesme svakako imati svoju pu- ra, a ako imaju karizmu, onda je ona diskretna. improvizirani razgovori prate se uglavnom ili nevidljivu os ovih pjesama, primjerice u bliku i dobro je, gotovo nužno da je imaju, a ‘Običnost’ je tako dominanta njegovih likova dugim kadrovima s povremeno pokretnom tekstu ‘Kuhanje graha’, a prijelaz s oca na neki njihovi reci i naslovi mogli bi prerasti (i ambijenata), no to nipošto ne znači da su kamerom, ali kad mu zatreba, Rohmer bez vlastitog sina izveden je posebno dirljivo. u one tihe no ipak glasne pjesničke refrene, oni nužno prosječni, upravo suprotno, svo- problema pravi rez i scenu nastavlja kratkim Blisko je uvezan niz odrastanja lirske juna- moguće mantre i lozinke sitnoga ali čvrstog jim (eksplicitnim verbalnim) propitivanjem kadrovima, whitmanovski ne dozvoljavajući kinje i reci posvećeni izgubljenim ratnim go- otpora. Nizu vrlo dobrih pjesama (poput raznih tema umno su vrlo aktivni, a emotiv- formi da određuje sadržaj (diktat forme prak- dinama, kao i ljudima koji su ih učinili takvim. ‘Vijek’, ‘Mlada pjesnikinja odgovara na pita- no senzibilni. Njegov je pak stil ekonomičan, ticiraju mnogi poklonici dugog kadra danas), Pjesmama poput ‘Perunike’ ili ‘Beskrajno nje odakle crpi inspiraciju’, ‘Dječak spava’, s preljevom suptilnosti, ali suptilnosti koja nego uspostavlja ‘spontan’, otvoren odnos ljeto’ defiliraju male mržnje, obijesni susjedi, ‘Pohvala žarkom trenutku’ i drugih) unatoč, ne skreće pozornost na sebe eteričnošću ili između njih. Doista, ‘Zelena zraka’ fascinan- spržena predgrađa, izbjeglice i nešto velike nižepotpisani se čitatelj ipak priklanja do- drugačijim ‘profinjenim’ stilizacijama, nego tno demonstrira autentičnu poetiku realizma smrti. Njima izravno kontriraju eksplicitne sadašnjim autoričinim – pjesničkim kao i jednostavno nenametljivo postoji. jednog od velikih klasika filmske povijesti.■ ljubavne pjesme, bez obzira na to bila ta lju- proznim – knjigama. ■ Novosti Direktor Motovun Film Festivala Tjednik za racionalnu manjinu 31 Kultura #1076, petak, 31. srpnja 2020.

PREPORUKE: GLAZBA Igor Mirković Želimo da se neka mala Phoebe Bridgers: Punisher čarolija ipak dogodi

(Dead Oceans, 2020.) otov un Film Festival ove se godine raspršio na ne- Drugi samostalni studijski album mlade koliko strana. Što za vas kantautorice Phoebe Bridgers, poznate i znači novo promišljanje po suradnjama s Lucy Dacus i Julien Ba- i realiziranje kulturnih ker u Boygenius te Conorom Obrestom događaja poput mff-a 2020.? u Better Oblivion Community Center, im- MSve radimo s idejom da je važno da festivala presivna je kolekcija atmosferičnih folk bude. Jednako kao što se moramo ponašati pjesama. ‘Punisher’ zvuči kao da je nesvje- odgovorno i paziti na sebe i druge, moramo se sno rađen da poprati ovu godinu jer njegova truditi da kao društvo iz ove nevolje izađemo zavaravajuća sporost i stihovi fokusirani na u dobrom mentalnom stanju. Tu vidimo važ- svakodnevne detalje kao da skrivaju pu- samih pjesama. Ispod svih tih delikatnih, nu ulogu kulture. Show must go on, život ne žući napadaj panike. Za razliku od većine ali bogatih i očigledno promišljenih aran- smije stati, zato smo uvažili savjete epidemi- žmana kriju se lijepa fi ngerpicking gitara i niz ologa i okrenuli koncept naglavce. Još počet- stihova koji nude kroniku malih životnih kom krize, kad smo danima smišljali što nam situacija. ‘Beginners’ nije tip albuma koji će je činiti, zaključili smo da nas čeka jedrenje po Foto: Željko Lukunić/pıxsell ikome promijeniti život, no tim je zapravo olujnom moru i da moramo biti spremni na životniji. Mali album o malim stvarima za sva moguća prilagođavanja u hodu. Tako smo Ideja je da festival krene iz Motovuna, pro- male živote. Taman. odlučili da će naš program ove godine putovati. putuje Istru, nastavi Hrvatskom i završi u Zagrebu. Bit ćemo u Vrsaru, Svetvinčentu, Grožnjanu, Vodnjanu, Balama, Rovinju, Po- Bob Dylan: Koliko je organizacijski, ali i fi nancijski reču, Tinjanu, Kaštelir Labincima, Bujama i bilo izazovno prekrojiti program? Buzetu, zatim u Rijeci, Šibeniku, Karlovcu, Rough and Rowdy Prošle smo godine imali najveću oluju ikada Splitu, Dubrovniku. Veliko bi fi nale trebalo – a festival radim od prvog dana i pamtim ih biti u Zagrebu u Laubi od 27. kolovoza do 6. Ways sve. Nad Istrom je te noći sijevnulo nekoli- rujna. Tu ćemo prikazati sve fi lmove (15 du- ko tisuća munja, vjetar je prijetio da nam gih i 24 kratka), dodijeliti nagrade i potruditi (Columbia, 2020.) sruši platna, grad je nekoliko minuta bio u se da to po svemu bude dostojan završetak potpunom mraku, bez struje. Unatoč svemu, festivala. Baš kad se učinilo da će Bob Dylan karijeru uspjeli smo održati svjetsku premijeru fi lma na folk naslonjenih kantautora, Bridgers završiti bez još jednog albuma originalnog ‘Tusta’. Priključili smo se na agregat, obrisa- ovdje jako puno polaže na produkciju i di- materijala, ukazao se ‘Rough and Rowdy li stolice i krenuli po kiši. Nakon manje od Što biste izdvojili od ovogodišnjih naslova? zajn zvuka. Pjesme su jednostavne struk- Ways’, njegov prvi album autorskih pjesa- pola sata kiša se smirila i sve se to pretvorilo Festival otvaramo pretpremijerom krasnog turom, ali bogate teksturalnim detaljima, ma još od 2012. U međuvremenu je izdao u jednu od najemotivnijih projekcija ikad – fi lma ‘Tereza 37’, po scenariju Lane Barić, aranžerskim i instrumentalnim umecima tri albuma obrada pjesama koje je u pedese- upravo zato jer je njezino održavanje visilo koja ujedno igra i glavnu ulogu, a redatelj je koji komplimentiraju tematiku i proširuju tima proslavio Frank Sinatra i taj potez je o niti. Želim vjerovati da i s aktualnom ne- Danilo Šerbedžija. Tu je najpoznatiji fi lm njihovu atmosferu. ‘Punisher’ je prekra- voljom možemo napraviti isto. Morali smo ‘Asistentica’ australske redateljice Kitty sna, suptilna i iznad svega melankolična program prevrtati sto puta, naravno da to Green, ultimativni fi lm Me Too ere. Snažne i ploča koja na trenutke podsjeća na pažljivo košta i živaca i energije. Ali mi smo ovo od originalne priče stižu nam i iz susjedstva – iz suzdržanu tugu jednog od njezinih kanta- početka doživjeli kao neku vrstu ‘natrag u Srbije nam dolazi najnagrađivaniji fi lm sezo- utorskih heroja, neprežaljenog Elliotta garažu’ izazova, kao situaciju u kojoj s deva- ne ‘Ajvar’ Anamarie Rossi, te ‘Moj jutarnji Smitha. Baš kao i on ili kolegice i kolega stiranim budžetom moramo napraviti da se smeh’ Marka Đorđevića, a iz Bugarske iz spomenutih projekata, Bridgers stva- neka mala čarolija ipak dogodi. višestruko nagrađivani ‘U krugu’ Stefana ra izrazito lijepu i ugodnu atmosferu. To Komandareva. Želim skrenuti pozornost istovremeno ne znači i lagano slušanje jer na našu kratkometražnu selekciju, čiji će apsolutno svaka sekunda zrači ogromnim, Karavana mff obići će podosta mjesta i u pobjednik i ove godine konkurirati za go- premda pažljivo balansiranim emocional- Istarskoj županiji. Gdje će se sve fi lmovi dišnju nagradu Europske fi lmske akademije. nim nabojem. moći pogledati? ■ Anja Kožul Christian Lee Hutson: Beginners KVADRAT imao dozu suptilnog metahumora. Kao da Film Jasmile (Anti, 2020.) je Dylan itekako svjestan kakvu reputaciju Žbanić ‘Quo vadis, ima njegov glas, pogotovo u novije vrijeme, Aida?’ o genocidu u Kantautor Christian Lee Hutson izdao pa je tim činom poručio da namjerno obra- Srebrenici uvršten je dva slabo zapažena samostalna albuma đuje pjesme koje je proslavio baš legendarni je u glavni natjeca- početkom desetih. Krajem desetljeća je Glas. Na ‘Rough and Rowdy Ways’ taj mo- teljski program ponovno izronio kao koautor, producent ment metahumora nije nestao, dapače, mož- ovogodišnjeg i instrumentalist na albumima spomenu- da je još naglašeniji. Nije, naravno, prvi put Venecijanskog tih projekata Boygenius i Better Oblivion da Dylanove pjesme sadrže brojne reference festivala. Osamna- Community Center čija je Phoebe Bridgers na književnost, glazbu, fi lm ili povijesne est izabranih i producirala ovaj album. Prva stvar koju događaje, no ovdje se snažnije osjeti da au- fi lmova borit će se ćete zapaziti kod ‘Beginners’ je neobična tor kroz crni humor važe vlastitu povijesnu za Zlatnog lava sličnost Hutsonova glasa s onim Paula ulogu. Za divno čudo, album nikad ne skreće početkom septem- Simona. No pjesme na ‘Beginners’ daleko u nesvjesni egotrip, nego funkcionira, po- bra. su od poletnosti Simonovih najpoznatijih gotovo u briljantnoj sedamnaestminutnoj ■ B. P. radova. Prije bi ih se zbog izvrsnih gudač- ‘Murder Most Foul’, kao svojevrsni rekvijem kih aranžmana Nathaniela Walcotta iz za popularnu kulturu dvadesetog stoljeća. Bright Eyes moglo opisati kao kombinaciju S obzirom na sva aktualna događanja, čini kasnih The Beatles i Sufjana Stevensa. se da taj čin simboličkog opraštanja jedne Sve navedeno ne znači da Hutson ne posje- od najvećih fi gura baby boom generacije od duje vlastiti autorski rukopis. Dapače, ove njezinog kulturnog utjecaja nije mogao stići reference više opisuju atmosferu i estetiku u bolje vrijeme. negoli očigledno duboko osobnu tematiku ■ Karlo Rafaneli Foto: Deblokada Dobre stare novine

Poštovani čitatelji, pozivamo Vas da se pretplatite na Novosti.

Pretplata za Hrvatsku za mjesec dana Pretplata za inozemstvo iznosi za iznosi 32 kune, za 2 mjeseca 64, za 3 mjesec dana 64 kn, za dva mjeseca 128, mjeseca 96 kuna, a za 6 mjeseci 192 za tri 192, za 6 mjeseci 384, a za godinu kune. Za godinu dana pretplata iznosi dana 768 kuna po važećem srednjem 384 kune. tečaju Hrvatske narodne banke.

Molimo da uplatu obavite na: Molimo da uplatu obavite na: IBAN HR8423600001101506511 IBAN HR8423600001101506511 U rubriku Poziv na broj upišite svoj OIB. SWIFT: ZABAHR2X

Molimo da uplatnicu ili fotokopiju uplatnice obavezno pošaljete na adresu NOVOSTI, Gajeva 7, 10000 Zagreb, ili na tel/fax: 01 4811-281 ili na e-mail: [email protected]