Analiza sustava kategoriziranja i nagrađivanja sportaša u Republici Hrvatskoj

Trstenjak, Ela

Undergraduate thesis / Završni rad

2019

Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Polytechnic of Međimurje in Čakovec / Međimursko veleučilište u Čakovcu

Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:110:499812

Rights / Prava: In copyright

Download date / Datum preuzimanja: 2021-09-28

Repository / Repozitorij:

Polytechnic of Međimurje in Čakovec Repository - Polytechnic of Međimurje Undergraduate and Graduate Theses Repository MEĐIMURSKO VELEUČILIŠTE U ČAKOVCU

MENADŽMENT TURIZMA I SPORTA

ELA TRSTENJAK

ANALIZA SUSTAVA KATEGORIZIRANJA I NAGRAĐIVANJA SPORTAŠA U REPUBLICI HRVATSKOJ

ZAVRŠNI RAD

ČAKOVEC, 2019. MEĐIMURSKO VELEUČILIŠTE U ČAKOVCU

MENADŽMENT TURIZMA I SPORTA

ELA TRSTENJAK

ANALIZA SUSTAVA KATEGORIZIRANJA I NAGRAĐIVANJA SPORTAŠA U REPUBLICI HRVATSKOJ

ANALYSIS OF CATEGORIZING SYSTEMS AND AWARDS IN THE REPUBLIC OF CROATIA

ZAVRŠNI RAD

Mentor:

Tomislav Hublin, mag. cin.

ČAKOVEC, 2019.

Zahvala:

Zahvaljujem se svom mentoru Tomislavu Hublinu, mag. cin, što je svojim znanjem, strpljenjem i potporom upotpunio pisanje ovoga završnoga rada i tako mi omogućio da prođem još jednu stepenicu u nizu svojega obrazovanja. Također, zahvaljujem se svojoj predivnoj obitelji koja je bila uz mene i pružila mi potporu kad god je to bilo potrebno.

Ovaj rad posvećujem sebi kao dokaz da se uz puno odricanja tijekom ovih godina može postići i više nego što se očekuje. Završetkom prvoga dijela studija nadam se i vjerujem da će mi se pružiti nove prilike i izazovi te da ću s više želje i truda upotpuniti svoje uspješno školovanje.

Još jednom velika HVALA svima! SAŽETAK

Ovim radom nastoji se ukazati na to što je kategorizacija sportaša, zašto je ona sportašima bitna te koje sve kategorije postoje. U radnji su predstavljene kategorizacije sportaša te su istaknuti uvjeti potrebni za njihovo dobivanje. Također, opisan je postupak dobivanja pisanoga dokumenta svrstavanja u kategoriju Hrvatskoga olimpijskoga odbora ili Hrvatskoga paraolimpijskoga odbora. Objašnjene su prednosti sportaša studenta na visokim učilištima. Koje su njihove povlastice i mogućnosti prilikom samoga studija i polaganja ispita, novčanih povlastica te povlastica vezanih uz smještaj studenata.

U posebnom poglavlju završnoga rada nalazi se prikaz najuspješnijih sportaša u Republici Hrvatskoj za 2018. godinu u kategoriji žena, muškaraca, najbolje ženske i muške ekipe te najboljega trenera. Razlog isticanja ovog dijela hrvatskog sporta je taj što su pobjednici u svakoj kategoriji dobro poznati javnosti. Međutim, na listama za najboljega sportaša nalaze se i oni sportaši koji su manje poznati, no ne i manje važni. U radnji je predstavljena usporedba sredstava koja se ulažu u promicanje hrvatskoga sporta, danas u odnosu na prijašnje godine. Sve te informacije nalaze se u „Nacionalnom programu sporta 2019. – 2026.“, strateškom aktu planiranja Republike Hrvatske u području sporta.

U sljedećem poglavlju ovoga rada prikazane su liste kategoriziranih sportaša za određene sportove. Osim prikaza osnovnih informacija provedena je i njihova međusobna usporedba. Za usporedbu odabrani su sportovi igrani reketima, tenis i badminton. Razlog izbora upravo tih sportova je taj što ih svrstavamo u slične sportove. Provedeno istraživanje pokazalo je da to ipak nije moguće. Što zbog broja registriranih igrača u Hrvatskoj, a što zbog iznosa koji se dobije pobjedom na određenom turniru. To nas usmjerava na primijećen problem analize stručnosti kadrova, odnosno trenera u Republici Hrvatskoj. U radnji je prikazana analiza problema te prijedlog uklanjanja nedostataka.

Ključne riječi: Kategorizacija sportaša; Sportaš; Najuspješniji; HOO; HPO; Nacionalni program sporta

SADRŽAJ

SAŽETAK ...... 0

1. UVOD ...... 6

2. SUSTAV SPORTA I KATEGORIZACIJA SPORTAŠA U REPUBLICI HRVATSKOJ ..... 7

3. UVJETI ZA OSTVARENJE KATEGORIZACIJE SPORTAŠA ...... 12

4. KATEGORIZACIJA SPORTAŠA S INVALIDITETOM ...... 13

5. POTPORE, NAGRADE, DRUGA PRAVA PARAOLIMPIJSKOG ODBORA ...... 14

6. NAKNADE, NAGRADE I PRAVA VRHUNSKIH SPORTAŠA ...... 16

6.1. Odluke o kriterijima dodjele novčanih nagrada za vrhunska sportska postignuća ...... 17 6.2. Značaj kategorizacije sportaša tijekom školovanja ...... 18 7. IZBOR NAJUSPJEŠNIJIH SPORTAŠICA, SPORTAŠA, EKIPA I TRENERA REPUBLIKE HRVATSKE...... 19

8. USPOREDBA KATEGORIZIRANIH SPORTAŠA TENISA I BADMINTONA ...... 25

9. NACIONALNI PROGRAM SPORTA 2019.-2026...... 28

10. ZAKLJUČAK ...... 31

11. LITERATURA ...... 33

PRILOZI ...... 35

Ela Trstenjak Analiza sustava kategoriziranja i nagrađivanja sportaša u Republici Hrvatskoj

1. UVOD

Cilj ovoga rada je provesti analizu pravilnika kojima se definira kategorizacija sportaša, prikazati financijske i ostale potpore koje ostvaruju kategorizirani sportaši. Izvršiti usporedbu broja kategoriziranih sportaša prema sportovima i kategorijama u kojima se sportaši nalaze. Prikazati činjenice o tome koliko je teško doći do određenoga stadija profesionalnoga sportaša. Koliko je potrebno odricanja, znanja i vještina da se stekne ne samo status kategoriziranog sportaša u Republici Hrvatskoj, već i status profesionalnoga sportaša koji zarađuje za život. Također, sam sustav nagrađivanja na određenim sportskim natjecanjima razlikuje se od sporta do sporta. On isto tako ovisi o tomu radi li se o individualnom ili ekipnom sportu. Veoma često javnost pojam sportaša ne povezuje s osobom koja treba trenirati s maksimalnim intenzitetom da bi ostvarila zadani cilj te s vremenom srušila postavljene barijere u fizičkom i psihičkom smislu. Velik broj sportaša uz svakodnevno treniranje pronalazi vremena za redovno školsko obrazovanje, nevezano uz smjer sporta. No, također puno sportaša odluči slijediti svoj životni put te donesu odluku o školovanju. Upisuju srednje škole i fakultete vezane uz sportsko odjeljenje. Njihovim upisom u obrazovnu ustanovu ostvaruju određene povlastice. O takvim povlasticama govori ovaj završni rad. Na gotovo svim fakultetima kategorizacija sportaša bitno olakšava način studiranja i polaganja ispita. Upravo zbog te činjenice završavanje studija i profesionalno bavljenje sportom u današnje vrijeme puno je češće i lakše. Kombiniranjem sportske discipline kojom se bavi sportaš upotpunjuje s kondicijskim treninzima te se na taj način priprema za sportsko natjecanje. Svaki od sportaša ima trenera koji ih svojim znanjem podučava novim vještinama te ih time poboljšava na raznim područjima. Veliki je to povezani lanac koji se sastoji od sportaša koji je glavni pokretač svega te na kojem se nalazi najveći teret za postizanje vrhunskih rezultata te samim tim i dobivanja mogućnosti svrstavanja u određenu kategoriju sportaša i naravno, dobivanja određenih nagrada za rad i trud. Također, trener bez kojega se vrhunski rezultat vrlo teško postiže te potpora koja se nalazi oko samoga sportaša. Naravno da je u današnje vrijeme bez financijskih potpora, državnih ili klupskih, gotovo nemoguće postati profesionalni sportaš. Provedenom analizom financijskih podataka u pojedini sport, u radnji su istaknuti najprihvatljiviji sustavi nagrađivanja za pojedini odabrani sport.

Međimursko veleučilište u Čakovcu Stranica 6

Ela Trstenjak Analiza sustava kategoriziranja i nagrađivanja sportaša u Republici Hrvatskoj

2. SUSTAV SPORTA I KATEGORIZACIJA SPORTAŠA U REPUBLICI HRVATSKOJ

„Sportaš, odnosno, sportašica u smislu Zakona o sportu (2016) Republike Hrvatske je osoba koja se priprema i sudjeluje u sportskim natjecanjima kao član pravne osoba koja obavlja sportsku djelatnost sudjelovanja na sportskim natjecanjima, kao osoba koja obavlja samostalnu sportsku djelatnost sudjelovanja na sportskim natjecanjima.„ Postati profesionalnim sportašem nikada nije bilo jednostavno. Razni su to oblici tjelesnoga vježbanja kojima čovjek pokušava poboljšati svoje tjelesne sposobnosti te mentalno blagostanje. Kontinuiranim i napornim treninzima i stalnim odricanjem postižu se rezultati koji sportaša svrstavaju u određenu kategoriju po sustavu HOO. „Kategorizacija hrvatskih sportaša je zakonski utemeljena javna ovlast HOO-a u razvrstavanju sportaša od I. do VI. kategorije, ovisno koji je rezultat ili poredak ostvario na međunarodnom sportskom natjecanju, isključivo pod jurisdikcijom odgovarajućih sportskih institucija. Osnova kategorizacije su kriteriji za svaki sport pojedinačno, olimpijski i neolimpijski. Kategorizirani sportaši upisuju se u Registar koji ustrojava i vodi HOO“. ( HOO, 2019). Kao sastavni dio pravilnika sportaši se svrstavaju u pojedine sportske kategorije na temelju ostvarenja rezultata utvrđenih u „Kriterijima kategorizacije sportaša“. U tim kriterijima utvrđeno je koje se discipline, odnosno sportske grane, razvrstavaju i dolaze u obzir kod selekcije sportaša u određenu kategoriju.

Uzimajući u obzir kriterije za razvrstavanje sportaša u III. kategoriju prihvaća se ostvaren rezultat u apsolutnoj i općoj kategoriji na prvenstvu koje se odvija na nacionalnoj razini te uvjet da rezultat s predmetnog natjecanja bude priznat je da se odvija u okviru službenoga natjecanja, a ne kao zbroj svih rezultata u različitim kategorijama u skladu sa sustavom natjecanja određenoga sporta. Kao dokaz rezultata ostvarenoga po kriterijima potrebno je priložiti i Pravilnik o sustavu natjecanja ili drugi odgovarajući opći akt koji dokazuje navedeno uz sam zahtjev za kategorizaciju sportaša. Kategorizacija sportaša se na temelju opće i apsolutne kategorije može steći samo u seniorskoj kategoriji. Samo ako se na listi nacionalnoga prvenstava nalazi više od 50 % sportaša seniorske konkurencije, kako je to unaprijed navedeno. Ukoliko se na ljestvici rezultata u apsolutnoj ili općoj kategoriji nalaze sportaši koji po svojoj dobnoj kategoriji pripadaju veteranima, njihovi se rezultati ne uzimaju kao važeći za kategorizaciju ni vezano uz prava na kategorizaciju,

Međimursko veleučilište u Čakovcu Stranica 7

Ela Trstenjak Analiza sustava kategoriziranja i nagrađivanja sportaša u Republici Hrvatskoj

niti vezano uz ukupan broj natjecatelja u toj konkurenciji. (Pravilnik o kategorizaciji sportaša, 2019)

Podijelivši sportaše u kategorije, sportaše koji se nalaze u I., II., ili III. kategoriji smatramo vrhunskim sportašima Republike Hrvatske. Sportaši razvrstani u IV. kategoriju smatraju se vrsnim sportašima Hrvatske, dok su sportaši u V. I VI. kategoriji nazvani darovitim sportašima Hrvatske.

a) Sportaš Hrvatske I. kategorije, (vrhunski sportaš), b) Sportaš Hrvatske II. kategorije, (vrhunski sportaš), c) Sportaš Hrvatske III. kategorije, (vrhunski sportaš), d) Sportaš Hrvatske IV. kategorije, (vrsni sportaš), e) Sportaš Hrvatske V. kategorije, (daroviti sportaš), f) Sportaš Hrvatske VI. kategorije, (daroviti sportaš).

(Pravilnik o kategorizaciji sportaša, 2019)

Unatoč kvalitetno postavljenoj koncepciji u svakom području sporta kao djelatnosti koja je propisana Zakonom o sportu, djelatnost i područje sporta u Hrvatskoj, slično kao i u drugim europskim zemljama, obuhvaća nekoliko različitih segmenata: tjelesnu i zdravstvenu kulturu, natjecateljski sport, sportsku rekreaciju, kineziterapiju i sport osoba s invaliditetom (Bartoluci i Škorić, 2009)

a) Tjelesna i zdravstvena kultura

Tjelesna i zdravstvena kultura prema Bartoluciu (2004) i njegovim suradnicima obuhvaća sportske, obrazovne i rekreacijske aktivnosti djece predškolskoga, osnovnoškolskoga i srednjoškolskoga uzrasta te studenata, a provodi se pod vodstvom stručnjaka na području odgoja i obrazovanja (učitelja predškolskoga odgoja i razredne nastave te profesora tjelesnoga odgoja, tj. profesora kineziologije). Uvođenjem tjelesne i zdravstvene kulture, djeca školske dobi upoznaju se s raznim sportovima te smatram da je to dobra baza za nastavak ozbiljnijega bavljenja sportom te ulaska u profesionalizam. Razvijanje koordinacije, sportskih navika te svijesti o zdravom načinu života potrebni su kod svakog djeteta.

Međimursko veleučilište u Čakovcu Stranica 8

Ela Trstenjak Analiza sustava kategoriziranja i nagrađivanja sportaša u Republici Hrvatskoj

b) Natjecateljski sport

Natjecateljski dio u svakom sportu važan je segment za građenje osobnoga karaktera sportaša, za prihvaćanje poraza i pobjede kao dio sporta. Uz natjecanje, sportaš osigurava zabavu sebi , promatračima, TV gledateljima i drugim sudionicima. To ga svrstava u najmasovnije područje sportske djelatnosti. Natjecateljski sport pruža upoznavanje novih ljudi diljem cijeloga svijeta, stjecanje novih prijateljstava ili jednostavno upoznavanje sebe kao osobe. Na temelju toga, razvijen je i masovni sportski turizam koji je danas sve popularniji u cijelom svijetu. Turisti posjećuju razne sportske događaje i time stječu nova iskustva te postaju dio šire sportske zajednice.

c) Sportska rekreacija

Sportska rekreacija nastala je u popunjavanju slobodnoga vremena prema vlastitom izboru i sklonostima u kojoj vide svrhu unaprjeđenja zdravlja ili aktivnoga odmora. U konačnici dolazi do poboljšanja kvalitete načina življenja. To je jedino područje u sportu u kojem sami sebi biramo u koje vrijeme, kojem obliku i na kojem mjestu ćemo trenirati. Sportskom rekreacijom mogu se baviti ljudi različite životne dobi, što tom segmentu sporta osigurava masovnost i atraktivnost. Ponekad se sportskom rekreacijom počinju baviti profesionalni sportaši nakon završetka njihove profesionalne karijere ili ozljede koja im ne dopušta nastavak intenzivnoga bavljenja sportom.

d) Kineziterapija i sport osoba s invaliditetom

„Obuhvaća aktivnosti pod stručnim nadzorom, vezane za programe unaprjeđenja životnih funkcija i zdravlja osoba oštećena zdravlja, osoba s funkcionalnim smetnjama i osoba s invalidnošću.“ (Bartoluci; Škorić, 2009). Iznimna razlika koja postoji između kineziterapije i sporta osoba s invaliditetom i ostalih djelatnosti je u tome što je program koncipiran za svakog pojedinca posebno, dok je u ostalim djelatnostima sustav programiran za cijelu skupinu. Taj vid sportske aktivnosti znatno olakšava napredak pojedinca. Također, poboljšava narušenu kvalitetu života te omogućuje pojedincu ispunjavanje svakodnevnih zadataka i obveza. Kao temeljna karakteristika svih četiri segmenta sportske djelatnosti je linijski sustav organizacije i upravljanja koji je prisutan i u temeljnoj organizaciji Hrvatskoga olimpijskoga odbora. Kao što je već navedeno, HOO je najviša sportska udruga u Hrvatskoj u kojoj su obvezno udruženi nacionalni

Međimursko veleučilište u Čakovcu Stranica 9

Ela Trstenjak Analiza sustava kategoriziranja i nagrađivanja sportaša u Republici Hrvatskoj

sportski savezi, sportski savezi i udruge županija te sportske udruge gradova i općina po vertikalnom sustavu. (Bartoluci, M. i suradnici, 2004)

Slika 1: Piramidalni sustav organizacije hrvatskoga sporta

Izvor: Bartoluci, M. i Škorić, S. (2009.). Menadžment u sportu. Zagreb.

Načini plaćanja rada u sportskoj djelatnosti prema Bartoluci; Škorić, (2009) mogu biti sljedeći:

a) plaća po vremenu – množenjem broja sati rada s dogovorenom cijenom rada dobiva se mjesečni iznos plaće. Takav način plaće najčešće se povezuje s plaćama administrativno- tehničkoga osoblja i dio menadžmenta, no ne i za plaće sportaša, trenera i menadžera. b) plaća po učinku – osnovicom ostvarenoga učinka proizvoda ili usluga dobiva se mjesečni iznos plaće. Smatra se akordnim sustavom nagrađivanja koji uzima u obzir uloženo radno vrijeme. Taj rad mjerljiv je pri izravnom radu kao što su sportski rezultati ili tržišni učinci. c) premijska plaća – oblik plaće po učinku kod koje se ostvaruje posebna premija za bolji učinak od prosječnoga te je primjenjiv u sportu gdje se dobiva plaća po učinku i premija za ostvareni rezultat.

Međimursko veleučilište u Čakovcu Stranica 10

Ela Trstenjak Analiza sustava kategoriziranja i nagrađivanja sportaša u Republici Hrvatskoj

d) nagrađivanje u formi pokrića određenih troškova, oblik je plaće koji se odnosi na pokrivanje troškova pojedinca kao što su troškovi hrane, prijevoza, stambenoga pitanja i slično. Najčešće je prisutan kod vrhunskog amaterskoga sporta gdje igrač nije u radnom odnosu u klubu i ne prima redovnu mjesečnu plaću. e) kolektivni ugovori su ugovori koji predstavljaju zaključne sporazume u pisanoj formi između poslodavca i sindikata koji uređuju ne samo osnovna pitanja iz radnog odnosa nego i temeljne kriterije za utvrđivanje plaća zaposlenika. f) vrhunske plaće i zarade poseban su oblik plaća koje ostvaruju vrhunski umjetnici, književnici, pjevači i sportaši, a temeljene su na njihovim vlastitim dostignućima tih pojedinaca. (Perec, 2016). U svakom je sportu, ovisno o njegovoj popularnosti, uspjehu sportaša i volji menadžerskog vodstva zastupljen određeni oblik plaće. Vrlo je bitno koja je volja menadžerskog vodstva i ustrajnosti da uzme karijeru sportaša u svoje ruke. Upravo zbog toga njihova važnost nije sporna te je potrebno kvalitetno definirati njihove zadaće tijekom cijele karijere.

Međimursko veleučilište u Čakovcu Stranica 11

Ela Trstenjak Analiza sustava kategoriziranja i nagrađivanja sportaša u Republici Hrvatskoj

3. UVJETI ZA OSTVARENJE KATEGORIZACIJE SPORTAŠA

Uvjet svrstavanja od I. do IV. kategorije na svjetskim i europskim prvenstvima, kupovima, Masters, Grand Prix i Grand Slam turnirima potrebno je provođenje doping- kontrole. Uvjet za dobivanje dobivanja V. i VI. kategorije je sudjelovanje u nacionalnoj ekipi na međunarodnim natjecanjima, a ostvareni rezultat mora se ostvariti u prvoj polovini plasmana toga natjecanja. Nastupom sportaša ili nacionalnih ekipa stvara se uvjet za priznavanje rezultata u kategoriziranju sportaša na Svjetskom prvenstvu u kojem se natječu sportaši s najmanje tri kontinenta i petnaest zemalja. Vezano uz svjetski kup, Grand Slam, Grand Prix i Masters turnira natjecatelji moraju biti s najmanje dva kontinenta i deset zemalja na kojem sportaš postigne plasman uključujući najmanje dvije pobjede u pojedinačnim borbama ili nastupima kao preduvjet za svrstavanje u kategorizaciju sportaša. Isto tako, kategorizaciju sportaša mogu dobiti oni sportaši koji na temelju postignutoga godišnjega poretka na kraju sezone međunarodnoga sportskoga saveza ili natjecateljske sezone, ali samo oni sportaši čiji međunarodni sportski savez ima dogovorenu metodu vođenja ukupnoga poretka na rang-listi. Također, temelj za kategorizaciju može biti osvajanje određenih bodova na međunarodnim turnirima seniorske konkurencije, a posebno i u kategoriji mlađih seniora ako je tako utvrđeno u kriterijima tog sporta, pod drugim nazivom natjecanja „A“ kategorije. Svake godine vijeće HOO na temelju prijedloga nacionalnoga sportskoga saveza utvrđuje kriterije za stjecanje II. i III. kategorije pojedinoga sporta. (Pravilnik o kategorizaciji sportaša, 2019)

Međimursko veleučilište u Čakovcu Stranica 12

Ela Trstenjak Analiza sustava kategoriziranja i nagrađivanja sportaša u Republici Hrvatskoj

4. KATEGORIZACIJA SPORTAŠA S INVALIDITETOM

Prema pravilniku o kategorizaciji sportaša (Zakon o sportu Hrvatskoga paraolimpijskoga odbora, 2007) , Hrvatskom paraolimpijskom odboru povjerena je javna ovlast za utvrđivanje kategorizacije sportaša s invaliditetom te izdavanje rješenja o kategorizaciji. Kategorizacija sportaša s invaliditetom pojavljuje se u svim sportovima u Republici Hrvatskoj. Kao temelj za kategorizaciju traženi su sportski rezultati koji su pod službenom ovlasti Nacionalnoga sportskoga saveza kojega priznaje Hrvatski paraolimpijski odbor. Isto kao i kod kategorizacije sportaša, postoji mogućnost dobivanja kategorizacije praćenjem poretka sportaša utvrđenom metodologijom.

Kategorije u koje se sportaš s invaliditetom može svrstati su:

a) Sportaš Hrvatske I. kategorije b) Sportaš Hrvatske II. kategorije c) Sportaš Hrvatske III. kategorije d) Sportaš Hrvatske IV. Kategorije

Sportaši koji se nalaze u kategorijama od I. do III. smatraju se vrhunskim sportašima Republike Hrvatske. Ostali sportaši koji posjeduju IV. kategoriju, smatraju se vrsnim sportašima. Ispunjavanjem posebnoga obrasca, sportaš šalje zahtjev za razvrstavanje u određenu kategoriju Hrvatskom paraolimpijskom odboru. Podatci koji se nalaze u ispunjenom obrascu moraju biti ovjereni od sportske udruge, odnosno kluba i nacionalnoga sportskoga saveza s invaliditetom ako je on formiran. Ukoliko on nije formiran, ovjeru provodi Hrvatski paraolimpijski odbor. Uz zahtjev obvezno se dostavlja dokumentacija o rezultatu koji je bio osnova podnošenja zahtjeva. Također, uz dokumentaciju rezultata prilaže se i zapisnik s natjecanja, službeni izvještaj natjecanja te službeni zapisnik nacionalnoga saveza ili HPO-a i diploma. Nadležna služba koja je primila zahtjev temeljem ocjene usklađenosti kriterija i zahtjeva donosi rješenje svrstavanja u određenu kategoriju. Rok za odlučivanje odgovara li zahtjev kriterijima ulaska u kategorizaciju je trideset dana od dana primitka zahtjeva. Ako se utvrdi da zahtjev nije u skladu s odredbama koje se traže, zatražit će se od podnositelja zahtjeva da izmjeni zahtjev u roku ne dužim od trideset dana. Kada je zahtjev odobren, pravo koje

Međimursko veleučilište u Čakovcu Stranica 13

Ela Trstenjak Analiza sustava kategoriziranja i nagrađivanja sportaša u Republici Hrvatskoj

sportaš ima na svrstavanje u kategoriju stupa na snagu s prvim danom sljedećeg mjeseca. Opisani postupak i proces dobivanja kategorizacije odnosi se i na ostale sportaše, a ne samo na sportaše s invaliditetom. U ekipnim natjecanjima može se odlučiti o svrstavanju u određenu kategoriju ovisno o broju članova ekipe odlukom Međunarodnoga sportskoga saveza koji upravlja tim sportom. (http://skr.rs/hnU)

Kao što određena prava imaju profesionalni sportaši, neka od prava imaju i sportaši amateri. Sportska udruga sportašu amateru može pružiti besplatno korištenje opreme i objekata, podmiriti putne troškove, troškove prehrane i smještaja u smještajnim jedinicama te nadoknaditi izgubljenu zaradu u svezi sa samim natjecanjem. Također, udruge mogu nagraditi sportaša za postignute rezultate, davati mu novčanu potporu i opremu te mu omogućiti stručno usavršavanje sukladno sa zakonom i odredbama Pravilnika. (http://skr.rs/hnU)

5. POTPORE, NAGRADE, DRUGA PRAVA PARAOLIMPIJSKOG ODBORA

„Pod potporama i nadoknadama u smislu ovog Pravilnika podrazumijevaju se:

a) sportska stipendija, b) stipendija za redovno školovanje na srednjim, višim i visokim školama, c) nadoknada za troškove stanovanja, d) nadoknada za izgubljenu plaću, e) nadoknada troškova školovanja i stručnoga usavršavanja, f) nadoknada putnih troškova na pripremama i natjecanjima, g) nadoknada troškova smještaja i prehrane na pripremama i natjecanjima, h) nadoknada troškova pojačane prehrane i vitaminizacije, i) nadoknada troškova specifične sportske opreme, j) nadoknada troškova lokalnoga prijevoza - naknada za sportska ostvarenja“. (http://skr.rs/hnU)

Sportašu koji je svrstan u određenu kategoriju može se omogućiti besplatno korištenje stručno-pedagoških usluga i usluga drugih stručnih djelatnika u školskoj udruzi i nacionalnom sportskom savezu. Vrhunskim sportašima koji se školuju na sveučilištima može se osigurati pravo studiranja i polaganja ispita pod uvjetima koji su drugačiji nego

Međimursko veleučilište u Čakovcu Stranica 14

Ela Trstenjak Analiza sustava kategoriziranja i nagrađivanja sportaša u Republici Hrvatskoj

što su to uvjeti za studente bez kategorizacije temeljeni u skladu sa Zakonom o visokim učilištima. Također, imaju pravo na smještaj u studentskom domu ako je to potrebno prema odlukama Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta te mogućnost prava korištenja stana u vlasništvu sportske udruge.

Školska stipendija isplaćuje se za njihovo sportsko usavršavanje koje isplaćuje Hrvatski paraolimpijski odbor onima koji su svrstani u kategorije paraolimpijskih kandidata, u skladu s propisanim općim pravima. Sportaš na temelju vjerodostojnih isprava, na svoj žiro-račun prima mjesečnu naknadu. Također, sportaši imaju pravo na mirovinsko osiguranje te zdravstvenu zaštitu.

„Športska udruga tj. klub može nekategoriziranim športašima osigurati pravo na:

a) nadoknadu putnih troškova na pripremama i natjecanjima b) nadoknadu troškova smještaja i prehrane na pripremama i natjecanjima c) besplatno korištenje objekata, opreme i rekvizita d) stručne usluge stručno-pedagoških i drugih stručnih djelatnika u sportskoj udruzi.“ (http://skr.rs/hnU)

Prednost kategoriziranoga sportaša I. kategorije utemeljena pravilnikom o kategorizaciji sportaša HPO (2007) je u tome što ostvaruje pravo na naknade i potpore četiri uzastopne godine. To pravo ostvaruje samo ukoliko aktivno sudjeluje u obavljanju sportskih dužnosti. Sudjelovanje na natjecanjima te uzastopni treninzi, preduvjet su dobivanja navedenih novčanih i ostalih potpora tijekom četiri godine. Niža kategorija kategorizacije sportaša, kategorija II., ostvaruje pravo na naknade i potpore u trajanju od dvije godine.

Kao što profesionalizam nije česta pojava, primjeri se pronalaze u atraktivnijim i poznatijim sportovima kao što su rukomet, nogomet ali i nekim pojedinačnim sportovima kao što su skijanje, tenis, hrvanje i streljaštvo. Dobro je znano to da je dug i naporan put koji sportaš treba proći da bi ostvario uvjete potrebne za ulazak u određenu kategoriju. Svaki profesionalni sportaš započeo je svoju uspješnu karijeru kao amater. Međutim, među amaterima postoje sportaši koji često ostvaruju odlične rezultate i po obujmu sportskih obveza izjednačavaju se s profesionalnim sportašima. Upravo zbog toga potreban je profesionalni odnos u svakom sportu kako bi se ostvarili vrhunski rezultati.

Međimursko veleučilište u Čakovcu Stranica 15

Ela Trstenjak Analiza sustava kategoriziranja i nagrađivanja sportaša u Republici Hrvatskoj

Svaki kategorizirani sportaš može izgubiti svoju kategorizaciju. „Sportaš gubi status kategoriziranog sportaša: ako je pravomoćno osuđivan, za kazneno djelo navedeno u članku 13. Zakona o športu, ako se dokaže da je postigao rezultat koji je bio osnova za razvrstavanje primjenom nedopuštenih sredstava ili postupaka (doping), kada bez opravdanoga razloga odbije nastupiti za nacionalnu selekciju (reprezentaciju) ako je u nju izabran, od strane nadležnog tijela, ako se naknadno utvrdi da dokumentacija za stjecanje statusa kategoriziranoga sportaša u skladu s člankom 7. ovog Pravilnika, nije bila istinita ili ima drugih bitnih smetnji za utvrđivanje statusa kategoriziranoga sportaša.“ (http://skr.rs/hnU)

6. NAKNADE, NAGRADE I PRAVA VRHUNSKIH SPORTAŠA

Postignuća koja pojedini sportaš postigne vežu se uz vrhunski sport u kojem se nalazi velika odgovornost te usmjerenost prema određenom cilju. U svakom sportu postoje odnosi između sportaša, trenera, sudaca i ostalih sportskih djelatnika te specifične tehnološke i provedbene tehnike traženoga procesa. Svaka država ima veliku korist od profesionalnoga sporta upravo zato što privlači veliku medijsku pozornost na globalnoj razini. Pri ostvarenju znatnoga rezultata i zadanoga cilja veliki je poticaj vezan uz novčane i druge nagrade za koje se sportaš borio.

Državne nagrade u Republici Hrvatskoj dijele se u dvije kategorije. Prva i najbitnija državna nagrada za sport je „Franjo Bučar“. Druga, ne i manje bitna je „Državna nagrada za sportska postignuća“. Državna nagrada za sport „Franjo Bučar“ najviše je priznanje koje država dodjeljuje sportašima za njihova iznimna postignuća. Nagrada se dodjeljuju fizičkim i pravim osobama.

Nagrada „Franjo Bučar“ dijeli se na:

a) nagrada za životno djelo, b) godišnja nagrada.

Jednom godišnje nagrada za životno djelo mogu primiti tri osobe ili ekipe, a godišnju nagradu njih petnaest. Dobitnici godišnjih nagrada dobivaju nagradu u iznosu koji se kreće oko dvadeset tisuća kuna neto, dok dobitnici nagrada za životno djelo dobivaju iznos od oko pedeset tisuća kuna. Iznosi nagrada određeni su prema Pravilniku o Državnoj nagradi za sport „Franjo Bučar“. Državnu nagradu za vrhunska sportska

Međimursko veleučilište u Čakovcu Stranica 16

Ela Trstenjak Analiza sustava kategoriziranja i nagrađivanja sportaša u Republici Hrvatskoj

postignuća dodjeljuje Vlada Republike Hrvatske iz državnoga proračuna u novcu. Dobivaju je sportaši, sportske ekipe, treneri te stručne osobe sportaša kao što su izbornik, sportski liječnik, fizioterapeut i slično. O dodjeli nagrada odlučuje Nacionalni sportski savez. Sportaši koji ulaze u kriterij dobivanja nagrade su sportaši koji su osvajači zlatne, srebrne i brončane medalje na olimpijskim, paraolimpijskim igrama, igrama gluhih te osvojene medalje na svjetskim i europskim seniorskim prvenstvima u olimpijskim i paraolimpijskim sportovima te disciplinama gluhih. Također, ako sport nije olimpijski ili paraolimpijski moguće je dobiti nagradu samo ako je osvojeno prvo mjesto na svjetskim i europskim seniorskim prvenstvima. Za sportove koji imaju dugu tradiciju ili ako njihovo osvajanje ima veliki međunarodni značaj. Vrativši se u povijest, novčane nagrade za postignute rezultate međunarodnoga značaja počele su se dodjeljivati od 2003. godine. Odluke o nagradama najprije su se donosile putem rasprava i odluke Vlade te na kraju i uredbom. (Vuković, 2012)

6.1. Odluke o kriterijima dodjele novčanih nagrada za vrhunska sportska postignuća

Prema spomenutim kriterijima za dodjeljivanje novčanih nagrada, osvajači zlatnih medalja na olimpijskim i paraolimpijskim igrama nagrađuju se sa 160.000,00 kuna u pojedinačni sportovima, odnosno 130.000,00 kuna kao član ekipe u određenom momčadskom sportu. Prvom i drugom Odlukom o kriterijima za dodjelu novčane nagrade za vrhunska sportska postignuća došlo je do znatnoga povećanja iznosa za zlatnu medalju na olimpijskim i paraolimpijskim igrama. Iznos nagrade povećan je za 48.000,00 kuna te sad iznosi 208.000,00 kuna. Nagrada za momčadske sportove iznosi 169.000,00 kuna po igraču.

„Sportaš koji osvoji medalju na olimpijskim igrama, paraolimpijskim igrama i svjetskim seniorskim prvenstvima u olimpijskim i paraolimpijskim sportovima i disciplinama, kao državno priznanje za poseban doprinos ugledu Republike Hrvatske, ostvaruje na vlastiti zahtjev pravo na trajnu novčanu naknadu ukoliko ispunjava sljedeće uvjete:

a) ima hrvatsko državljanstvo, b) ima prebivalište u Republici Hrvatskoj, c) ima navršenih 45 godina života,

Međimursko veleučilište u Čakovcu Stranica 17

Ela Trstenjak Analiza sustava kategoriziranja i nagrađivanja sportaša u Republici Hrvatskoj

d) nije pravomoćno osuđen za kazneno djelo za koje je propisana kazna zatvora u trajanju dužem od pet godina“ (Vuković, 2012)

Plaća za osvojenu medalju na olimpijskim i paraolimpijskim igrama prema objavljenoj statistici Državnoga zavoda za statistiku iznosi 150 % prosječne neto plaće zaposlenih u pravnim službama u Republici Hrvatskoj. Nešto manji postotak iznosi za zlatnu medalju na svjetskim seniorskim prvenstvima u olimpijskim i paraolimpijskim sportovima i disciplinama. Prosječna plaća iznosi 125 % neto plaće zaposlenih u pravnim službama u Republici Hrvatskoj. Za osvojenu brončanu medalju na olimpijskim igrama i paraolimpijskim igrama ili drugo mjesto, odnosno srebrnu medalju na svjetskim seniorskim prvenstvima neto plaća iznosi 100 % prosjeka u sektorima pravnih osoba. Kao zadnji uvjet dobivanja trajne novčane naknade u iznosu od 75 % prosjeka zaposlenih u pravnim službama je osvajanje brončane medalje na svjetskim seniorskim prvenstvima u olimpijskim i paraolimpijskim disciplinama i sportovima. Ako sportaš osvoji više olimpijskih medalja, može odabrati samo jedan uspjeh koji će se razmatrati za primanje trajne novčane naknade. Važno je znati da dobivena trajna novčana naknada nije nasljedna, a gubi se kad sportaš više ne ispunjava tražene uvjete. (Vuković, 2012)

6.2. Značaj kategorizacije sportaša tijekom školovanja

Razradom tko je zapravo kategorizirani sportaš dolazi se do pojma tko je student sportaš na visokim učilištima Republike Hrvatske. Rektorski zbor Republike Hrvatske (2016) smatra studenta – sportaša, kategoriziranim sportašem, kategoriziranim sportašem s invaliditetom, kategoriziranim gluhim sportašem, zatim članom nacionalne sveučilišne ekipe ili sveučilišnoga sportskoga kluba te člana reprezentacije u određenom sportu.

Status studenta sportaša utvrđuje se na početku akademske godine na temelju službenoga dokumenta njegovoj kategorizaciji. Dokument treba biti valjan od dana upisa na visoko učilište pa sve do kraja akademske godine ili barem djelomično tijekom godine. Ako se kategorizacija dobije tijekom studiranja, kada je akademska godina već počela, sportaš ima pravo tražiti posebne uvjete studiranja na tom učilištu. Također, studentu sportašu omogućuje se da pojedinu studijsku godinu studira u trajanju od dvije akademske godine. Ako student smatra da mu je potreban mentor ili tutor kako bi pratio njegov rad i pomagao mu pri studiranju, može ga zatražiti od ustanove. U slučaju opravdanih razloga nemogućnosti dolaska na redovne termine ispita ili kolokvija, student sportaš može

Međimursko veleučilište u Čakovcu Stranica 18

Ela Trstenjak Analiza sustava kategoriziranja i nagrađivanja sportaša u Republici Hrvatskoj

zatražiti polaganje po dogovoru s predmetnim nastavnikom izvan ispitnih termina. Student sportaš ima pravo na dobivanje već spomenute stipendije na temelju posebnih pravilnika visokih učilišta. Stipendiju sportaš student može dobiti samo ako nije stipendiran iz drugih izvora državnoga proračuna. (Rektorski zbor, 2016)

Prema sustavu Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, učenici koji su svrstani u kategoriju sportaša po odredbama Zakona o sportu imaju određene povlastice. Oni su posebno daroviti u različitim sportovima te im to omogućava da polaganje ispita imaju po dogovoru. Također, u mogućnosti su da im školovanje bude za polovinu dulje od propisanog trajanja upisanog programa. (Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, 2018)

7. IZBOR NAJUSPJEŠNIJIH SPORTAŠICA, SPORTAŠA, EKIPA I TRENERA REPUBLIKE HRVATSKE

Hrvatski olimpijski odbor izabire najuspješniju sportašicu i najuspješnijeg sportaša, najuspješniji ženski i muški ekipu, najveće nade hrvatskoga sporta, najuspješnijega trenera i najuspješnijega promicatelja Republike Hrvatske u svijetu za proteklu godinu. Uzimajući u obzir da je Republika Hrvatska zemlja s 4,2 milijuna stanovnika, tek nešto veća od Berlina, slovi kao najmoćnija sportska nacija na svijetu. Ekonomski druga najgora zemlja u Europskoj uniji, no među top pet najuspješnijih zemalja u sportskim uspjesima u cijelom svijetu. Samim tim, vrlo je teško odabrati tko je onaj najbolji u cijeloj državi. Svake godine organizira se svečanost za proglašenje i dodjelu nagrada sportašima na „Dan hrvatskog sporta“. Kao dan održavanja svečanosti odabran je 17. siječnja, a to je dan kada je 1992. godine Međunarodni olimpijski odbor službeno priznao Hrvatski olimpijski odbor (http://skr.rs/hn0)

Na popisu nominiranih sportašica za 2018. godinu, osim onih najpoznatijih sportskih imena, nalaze se i ona manje medijski popraćene. U seniorskoj konkurenciji mnoge sportašice ostvarile su izvanredne rezultate, bilo u olimpijskim ili neolimpijskim sportovima. Rezultate koje su postigle kreću se u individualnoj disciplini na svjetskim i europskim prvenstvima. To je još jedan dokaz tvrdnje da naša država slovi kao sportska nacija.

Međimursko veleučilište u Čakovcu Stranica 19

Ela Trstenjak Analiza sustava kategoriziranja i nagrađivanja sportaša u Republici Hrvatskoj

Zanimljivo je to što su se na popisu našli sportovi koji nisu vrlo popularni na području Hrvatske te sportovi u koje se više ulaže zato što su također i svjetski vrlo poznati i razvijeni. Atletika kao kraljica sporta, ipak je prevladala te je kao slavodobitnica za 2018. godinu kao najuspješnija sportašica bila je Sandra Perković. Na popisu nominiranih sportašica Hrvatske za 2018. godinu našle su se:

1. SANDRA PERKOVIĆ - atletika/olimpijski sport; 1. mjesto na Europskom prvenstvu u bacanju diska i 1. mjesto u bacanju diska na Mediteranskim igrama 2. SNJEŽANA PEJČIĆ - streljaštvo/olimpijski sport; SP - 3. mjesto u disciplini trostav 3x40 3. KRISTINA TOMIĆ - taekwondo/olimpijski sport; EP - 1. mjesto u kategoriji do 49 kg i MI - 2. mjesto u kategoriji do 49 kg 4. MIRELA KARDAŠEVIĆ - ronjenje/neolimpijski sport; SP - 1. mjesto u disciplini dinamika bez peraja, SP - 2. mjesto u disciplini dinamika s jednom perajom i SP - 4. mjesto u disciplini dinamika bi-fins, 5. INES MARIČIĆ - kuglanje/neolimpijski sport; SP - 1. mjesto u sprintu, SP - 2. mjesto u kombinaciji, SP - 2. mjesto u kombinaciji 1x120+1x40 i SP - 3. mjesto pojedinačno, 6. NIKOLINA ŠUSTIĆ STANKOVIĆ - atletika/olimpijski sport-neolimpijska disciplina; SP - 1. mjesto u ultra maratonu na 100 km, 7. MIRNA BOSAK - kuglanje/neolimpijski sport; SP - 2. mjesto u sprintu i SP - 3. mjesto u kombinaciji, 8. CARROLINA BAJRIĆ - boćanje/neolimpijski sport; SP - 2. mjesto u disciplini bližanje i izbijanje u krug, 9. ALESANDRA HASSANI - karate/olimpijski sport; EP - 2. mjesto u kategoriji do 55 kg, 10. LUCIJA BABIĆ – sambo/neolimpijski sport; SP - 2. mjesto u disciplini sportski sambo. (http://skr.rs/hn0)

Uz popis nominiranih sportašica, našao se i popis nominiranih sportaša. Konkurencija je bila velika, no odabrano je njih deset.

1. LUKA MODRIĆ - nogomet/olimpijski sport; SP - 2. mjesto s hrvatskom reprezentacijom. Pojedinačna priznanja: Najbolji nogometaš SP-a 2018., Najbolji svjetski

Međimursko veleučilište u Čakovcu Stranica 20

Ela Trstenjak Analiza sustava kategoriziranja i nagrađivanja sportaša u Republici Hrvatskoj

nogometaš u izboru FIFA-e, Najbolji europski nogometaš u izboru UEFA-e i osvajač Zlatne lopte kao najbolji svjetski nogometaš u izboru magazina France Football. Prvi nogometaš u povijesti koji je osvojio četiri prestižna naslova najboljega u istoj godini, 2. IVAN KVESIĆ - karate/olimpijski sport; SP - 1. mjesto u kategoriji do 84 kg i EP - 2. mjesto u kategoriji do 84 kg, 3. PETAR GORŠA - streljaštvo/olimpijski sport; SP - 2. mjesto u disciplini zračna puška 10 m i SP - 2. mjesto u disciplini trostav 50 m, 4. MARIN RANTEŠ - biciklizam/olimpijski sport; SK - ukupno 1. mjesto u disciplini BMX Freestyle, 5. MIRAN MARIČIĆ - streljaštvo/olimpijski sport; SP - 3. mjesto u disciplini zračna puška 10 m, 6. MARIN ČILIĆ - tenis/olimpijski sport; GRAND SLAM - 2. mjesto na Australian Openu, DAVIS CUP - 1. mjesto s hrvatskom teniskom reprezentacijom, 7. TONI KANAET - taekwondo/olimpijski sport-neolimpijska kategorija; EP - 1. mjesto u kategoriji do 74 kg, 8. LOVRE BREČIĆ - taekwondo/olimpijski sport-neolimpijska kategorija; EP - 1. mjesto u kategoriji do 63 kg, 9. GORAN ČOLAK - ronjenje/neolimpijski sport; SP (bazeni) - 1. mjesto u disciplini dinamika s jednom perajom, SP (bazeni) - 1. mjesto u disciplini statika, SP (bazeni) - 1. mjesto + svjetski rekord u disciplini dinamika bi-fins, 10. IVAN ŠARIĆ - šah/neolimpijski sport; EP - 1. mjesto.

Osvajač svega navedenoga i najbolji igrač 2018. godine u Republici Hrvatskoj bio je Luka Modrić. (http://skr.rs/hn0)

Mnogo je vrhunskih sportskih ekipa koje su pridonijele razvitku hrvatskog sporta. Na listi najboljih ženskih ekipa našle su se:

1. HRVATSKA KARATE REPREZENTACIJA - olimpijski sport - neolimpijski uvjet; (Ana-Marija Bujas Čelan, Marina Barac, Ana Lenard, Alesandra Hassani); EP - 3. mjesto u disciplini borbe, 2. HRVATSKA SAMOSTRELSKA REPREZENTACIJA - olimpijski sport - neolimpijska disciplina; (Nikolina Krivanek, Sanja Komar, Valentina Pereglin); EP - 1. mjesto u disciplini samostrel field,

Međimursko veleučilište u Čakovcu Stranica 21

Ela Trstenjak Analiza sustava kategoriziranja i nagrađivanja sportaša u Republici Hrvatskoj

3. HRVATSKA ODBOJKAŠKA REPREZENTACIJA - olimpijski sport; (Nikolina Božičević, Bernarda Brčić, Božana Butigan, Beta Dumančić, Samanta Fabris, Sanja Gamma, Vedrana Jakšetić, Dinka Kulić, Rene Sain, Martina Šamadan, Elena Vukić, Antonia Volmut); MI - 1. mjesto. Hrvatska karate reprezentacija proglašena je najboljom sportskom ekipom Hrvatske. (http://skr.rs/hn0)

Na listi najuspješnije muške ekipe našli su se brojni sportovi. Neki od njih su:

1. HRVATSKA NOGOMETNA REPREZENTACIJA - olimpijski sport; (Lovre Kalinić, Danijel Subašić, Dominik Livaković, Tin Jedvaj, Vedran Ćorluka, Dejan Lovren, Šime Vrsaljko, Josip Pivarić, Ivan Strinić, Domagoj Vida, Duje Ćaleta-Car, Milan Badelj, Filip Bradarić, Mateo Kovačić, Luka Modrić, Ivan Rakitić, Marcelo Brozović, Ante Rebić, Ivan Perišić, Mario Mandžukić, Andrej Kramarić, Marko Pjaca); SP - 2. mjesto, 2. HRVATSKA TENISKA REPREZENTACIJA - olimpijski sport - neolimpijski uvjet; (Marin Čilić, Borna Ćorić, Ivan Dodig, Mate Pavić, Franko Škugor); Davis Cup - 1. mjesto, 3. HRVATSKA RUKOMETNA REPREZENTACIJA - olimpijski sport - neolimpijska disciplina; (Mario Lacković, Tomislav Lauš, Filip Goričanec, Ivan Jurić, Josip Leko, Matej Semren, David Henigman, Lucijan Bura, Josip Matezović, Dominik Marković); SP - 2. mjesto u rukometu na pijesku, 4. HRVATSKA STRELJAČKA REPREZENTACIJA - olimpijski sport - neolimpijski uvjet; (Petar Gorša, Miran Maričić, Marin Čerina); EP - 2. mjesto u disciplini zračna puška 10 m, 5. VATERPOLSKA REPREZENTACIJA - olimpijski sport; (Marko Bijač, Marko Macan, Loren Fatović, Luka Lončar, Maro Joković,Ivan Buljubašić, Ante Vukičević, Andro Bušlje, Lovre Miloš, Josip Vrlić, Anđelo Šetka, Javier Garcia Gadea, Ivan Marcelić); EP - 3. mjesto, 6. HRVATSKA SAMOSTREL REPREZENTACIJA - olimpijski sport - neolimpijska disciplina; (Andrej Krstinić, Domagoj Pereglin, Marijan Kajfeš); EP - 1. mjesto u disciplini samostrel field,

Međimursko veleučilište u Čakovcu Stranica 22

Ela Trstenjak Analiza sustava kategoriziranja i nagrađivanja sportaša u Republici Hrvatskoj

7. HRVATSKA STRELJAČKA REPREZENTACIJA - olimpijski sport - neolimpijski uvjet; (Petar Gorša, Miran Maričić, Andrija Mikuljan); SP - 5. mjesto u disciplini zračna puška 10 m, 8. HRVATSKA STRELJAČKA REPREZENTACIJA - olimpijski sport; (Giovanni Cernogoraz, Josip Glasnović, Anton Glasnović); SP - 5. mjesto u disciplini trap - 125 letećih meta, 9. HRVATSKA STRELIČARSKA REPREZENTACIJA – olimpijski sport- neolimpijska disciplina; (Domagoj Buden, Ivan Markeš, Mario Vavro); EP – 3. mjesto/Seniori/Ekipa – složeni luk, 10. HRVATSKA RUKOMETNA REPREZENTACIJA – olimpijski sport; (Ivan Stevanović, Mirko Alilović, Zlatkko Horvat, Ivan Čupić, Manuel Štrlek, Lovro Mihić, Željko Musa, , , Marko Mamić, Stipe Mandalinić, , Igor Karačić, Luka Cindrić, , Luka Stepančić); EP – 5. mjesto/Seniori/Ekipa, 11. HRVATSKA BILJARSKA REPREZENTACIJA – neolimpijski sport; (Michel Bartol, Roberto Bartol, Ante Šola, Tomislav Šušić); EP - 3. mjesto/Seniori/Ekipa, 12. HRVATSKA RUKOMETNA REPREZENTACIJA – olimpijski sport; (Matej Ašanin, Josip Božić-Pavletić, Bruno Butorac, Josip Ereš, Tin Kontrec, Halil Jaganjac, Lovro Jotić, David Mandić, Petar Medić, Ante Kaleb, Valentino Ravnić, Marin Šipić, Ivan Sršen, Mate Šunjić, Leon Šušnja, Jakov Vranković); MI - 1. mjesto/Seniori/Ekipa Hrvatska nogometna reprezentacija proglašena je kao najbolja momčad Republike Hrvatske za 2018. godinu. (http://skr.rs/hn0)

Sportski par, štafeta ili posada također je jedna od kategorije koja se nagrađuje. Na listi nominiranih našli su se:

1. MARTIN SINKOVIĆ I VALENT SINKOVIĆ - veslanje/olimpijski sport; SP - 1. mjesto u dvojcu bez kormilara, EP - 1. mjesto u dvojcu bez kormilara i SK - 2. mjesto ukupno u dvojcu bez kormilara

2. ŠIME FANTELA I MIHOVIL FANTELA - jedrenje/olimpijski sport; SP - 1. mjesto u klasi 49-er 3. ANA MARINOVIĆ - kuglanje/neolimpijski sport; SP - 2. mjesto u mješovitim parovima - Tandem Mix

Međimursko veleučilište u Čakovcu Stranica 23

Ela Trstenjak Analiza sustava kategoriziranja i nagrađivanja sportaša u Republici Hrvatskoj

4. MATEO NAČINOVIĆ I CARROLINA BAJRIĆ – boćanje/neolimpijski sport; SP - 3. mjesto u mješovitim parovima - mješovita štafeta 5. NIVES JELOVICA I TANJA GRUBIŠA - boćanje/neolimpijski sport; SP - 3. mjesto u disciplini ženski parovi klasično 6. DARIJAN ŽIVOLIĆ I MARINO JAMBROVIĆ I HRVOJE MILIČEVIĆ - boćanje/neolimpijski sport; EP - 3. mjesto u disciplini štafetno izbijanje 7. NENAD TADIĆ I ALEN GUŠTIN - boćanje/neolimpijski sport; EP - 3. mjesto u disciplini muški parovi 8. DOMAGOJ BUDEN I AMANDA MLINARIĆ - streličarstvo/olimpijski sport - neolimpijska disciplina; EP - 3. mjesto mješovitih parova discipline složeni luk (http://skr.rs/hn0)

Također, jedna od kategorija u kojoj se dodjeljuje nagrada je ona za najuspješnijega sportskoga promicatelja Republike Hrvatske u svijetu. Tu nagradu u 2018. godini osvojila je Hrvatska nogometna reprezentacija zbog osvojenog 2. mjesta na Svjetskom nogometnom prvenstvu. Ovakvim rezultatom Hrvatska nogometna reprezentacija pokazala je cijelom svijetu tko je zapravo mala država za koju većina ljudi u svijetu nikad nije čula, ni znala gdje se nalazi.

Uz profesionalne sportaše koji su svojim radom i trudom omogućili postizanje ovih rezultata, i treneri su oni koji zaslužuju nagrade za svoj postignuti rad. Nominirani za najuspješnijeg hrvatskog trenera su:

1. ZLATKO DALIĆ – nogomet 2. EDIS ELKASEVIĆ – atletika 3. IVAN DRVIŠ – ronjenje 4. TONI TOMAS – taekwondo 5. EDO FANTELA – jedrenje 6. NIKOLA BRALIĆ – veslanje 7. SINIŠA VITEZ – streljaštvo 8. ESAD GARIBOVIĆ – karate 9. ŽELJKO KRAJAN – tenis 10. DAVORIN KULJAŠEVIĆ – šah

Međimursko veleučilište u Čakovcu Stranica 24

Ela Trstenjak Analiza sustava kategoriziranja i nagrađivanja sportaša u Republici Hrvatskoj

Zlatko Dalić odabran je kao najuspješniji hrvatski trener 2018. godine. (http://skr.rs/hn0)

8. USPOREDBA KATEGORIZIRANIH SPORTAŠA TENISA I BADMINTONA

Na temelju podataka preuzetih iz HOO (2019) od ukupno 78 olimpijskih i neolimpijskih sportova odabrana su dva olimpijska sporta za usporedbu. To su tenis i badminton zato što oba pripadaju skupini olimpijskih sportova te se kod oba sporta koristi reket kao osnovni rekvizit u igri. Tenis je sport koji se ubraja u top pet najbolje plaćenih sportova u Republici Hrvatskoj. Stoga je vrlo popularan i atraktivan, što dokazuje i broj aktivnih sportaša. Zbog karaktera igre ovim sportom mogu se baviti sportaši bez obzira na spol i životnu dob. Za usporedbu s tenisom odabran je badminton, sport koji nije toliko popularan i dobro plaćen u Hrvatskoj. Podatci broja registriranih igrača u Hrvatskoj za 2019. godinu svih teniskih klubova zajedno broje čak 1854 registriranih igrača po podatcima preuzetim sa službenih stranica Hrvatskoga teniskoga saveza (2019). Radeći usporedbu s registriranim igračima badmintona u Republici Hrvatskoj dolazimo do zaključaka da je ipak vidljiva znatna razlika. U 2019. godini registrirano je 1077 igrača, no to je ipak 431 igrač više no što je to bilo 2015. godine. (CBA, 2019)

Kao što je vidljivo na listi najboljih sportskih trenera našao se upravo teniski trener. To je potvrda da uz kvalificirane i dobro plaćene trenere igrači dolaze do odličnih sportskih rezultata. Od toliko registriranih igrača u oba sporta ipak su se istakli oni najbolji. U tenisu, ističe se 25 kategoriziranih sportaša od kojih su jedanaest u prve tri kategorije, u IV. ih se nalazi dvoje, a u V. i VI. dvanaest. Detaljnije se može iščitati u grafikonu 1. S druge strane, u badmintoni ih se istaklo čak trideset i osam. U prve tri kategorije ih je samo šestero, u IV. petnaest, a u V. i VI. sedmero. Detaljnije u grafikonu 2. Uspoređujući turnire na kojima su dobivene kategorizacije, većinom su to turniri na nacionalnim natjecanju kod oba sporta. Kod badmintona ulazak u III. kategoriju dobiva se samom pojavom na Svjetskom prvenstvu bez da se osvoji neki plasman. Isto tako više od 2/3 osvajača kategorije u badmintonu dobiveno je u parovima što i stvara logiku brojke

Međimursko veleučilište u Čakovcu Stranica 25

Ela Trstenjak Analiza sustava kategoriziranja i nagrađivanja sportaša u Republici Hrvatskoj

kategoriziranih sportaša. U tenisu je samo polovina sportaša osvojila kategorizaciju sportaša u kategoriji parova. (http://skr.rs/h3y)

Grafikon 1: Kategorizacija sportaša RH 2019. godine u badmintonu

Kategorizacija sportaša RH 2019. godine - BADMINTON

I. II. III. IV. V. VI. KATEGORIJ KATEGORIJ KATEGORIJ KATEGORIJ KATEGORIJ KATEGORIJ A A A A A A Broj kategoriziranih 0 0 6 15 10 7 sportaša

Izvor: http://skr.rs/h3y (Preuzeto: 12. kolovoza, 2019.)

Međimursko veleučilište u Čakovcu Stranica 26

Ela Trstenjak Analiza sustava kategoriziranja i nagrađivanja sportaša u Republici Hrvatskoj

Grafikon 2: Kategorizacija sportaša RH 2019. godine u tenisu

Kategorizacija sportaša RH 2019. godine - TENIS

II. III. IV. V. VI. I. KATEGORIJA KATEGORIJA KATEGORIJA KATEGORIJA KATEGORIJA KATEGORIJA Broj kategoriziranih 3 1 7 2 4 8 sportaša

Izvor: http://skr.rs/h3y (Preuzeto: 12. kolovoza, 2019.)

Na temelju popisa registriranih sportaša možemo zaključiti da je više ljudi zainteresirano za treniranje tenisa što zbog svojih idola, što zbog ljubavi prema samom sportu ili zato što jednoga dana žele dobro zarađivati upravo od tog sporta. Uzevši podatke „Price money-a“ Wimbledona sa službene teniske stranice (Tennis 365, 2019), i usporedivši s podatcima „Price money“ All England Open turnira (All England Open, 2019) koji je u istom rangu, lako je za zaključiti da je novčana razlika pobjednika turnira jako velika. (Tablica 1 i Tablica 2)

Tablica 1: Novčane nagrade na pojedinih teniskim turnirima

Izvor: http://skr.rs/hnS (Preuzeto: 24. srpnja, 2019.)

Međimursko veleučilište u Čakovcu Stranica 27

Ela Trstenjak Analiza sustava kategoriziranja i nagrađivanja sportaša u Republici Hrvatskoj

Tablica 2: Novčane nagrade na „All England Open“ badmintonskom turniru

Izvor: http://skr.rs/hnl (Preuzeto: 10. rujna, 2019.)

9. NACIONALNI PROGRAM SPORTA 2019.-2026.

Nacionalnim programom sporta 2019.-2026., (2019), točnije prvim strateškim aktom planiranja Republike Hrvatske u području sporta postavljeno je 6 općih i 19 posebnih ciljeva koji se žele postići u periodu od 7 godina. Ovim dokumentom želi se osigurati preduvjeti za razvoj sporta. Iz godine u godinu sve se više novac iz državnog proračuna prosljeđuje u svrhe sporta. Veliki rast izdvajanja vidljiv je u periodu od 2012. do 2017. godine. Iz državnog proračuna za 2012. godinu za sport izdvojeno je 190.416.549,66 kuna. U 2017. godini došlo je do povećanja novčanih izdvajanja u iznosu od 261.110.765,00 kuna. Puno je sportova u pitanju pa se taj iznos i dalje mora povećavati kako se ne bi ostalo kod toga da se u neke sportove ulaže puno više nego u druge. Žalosno je to što najvjerojatnije nikada neće doći do jednakosti ulaganja u sportove. Stoga je vidljivo koliko je saveza, klubova i igrača i kategoriziranih sportaša u top pet najbrojnijih sportova po broju registriranih klubova i sportaša u HOO-u u 2017. godini.

Međimursko veleučilište u Čakovcu Stranica 28

Ela Trstenjak Analiza sustava kategoriziranja i nagrađivanja sportaša u Republici Hrvatskoj

Tablica 3: Pet najbrojnijih olimpijskih sportova prema broju registriranih sportaša i klubova u HOO-u u 2017. godini

Olimpijski Klubovi Sportaši Kategorizirani sportovi sportaši Sport Broj Sport Broj Sport Broj Ekipni Nogomet 1.559 Nogomet 128.274 Nogomet 300 Rukomet 342 Košarka 32.050 Rukomet 221 Košarka 218 Rukomet 14.687 Odbojka 191 Odbojka 186 Vaterpolo 3.200 Vaterpolo 153 Vaterpolo 70 Odbojka 11.239 Košarka 119 Pojedinačni Karate 167 Streljaštvo 14.971 Atletika 227 Streljaštvo 141 Karate 8.500 Taekwondo 154 Taekwondo 125 Plivanje 7.182 Plivanje 121 Tenis 116 Judo 5.200 Veslanje 95 Jedrenje 115 Atletika 3.995 Karate 91

Izvor: http://skr.rs/hnK (Preuzeto: 1. rujna, 2019.)

Na temelju podataka iz tablice 3 možemo primijetiti da se na prvom mjestu s najvećim brojem klubova u Republici Hrvatskoj za 2017. godinu nalazi nogomet. Također, nogomet se na prvom mjestu kao olimpijski, ekipni sport našao i s brojem klubova te kategoriziranih sportaša, što je i očekivano. Najpopularniji sport na svijetu, najpopularniji je i u Hrvatskoj te tako broji 300 kategoriziranih sportaša. Ova brojka opravdana je s obzirom da se njime bavi 1.559 sportaša. Na prvom mjestu pojedinačnih sportova po broju klubova u Hrvatskoj našao se karate. Karate broji 167 klubova, no po broju igrača našao se na drugom mjestu. Znatno je manje popularan sport što se primijeti i pri broju kategoriziranih sportaša. Na popisu kategoriziranih sportaša za 2017. godinu zabilježeno ih je njih 81. Na listi sportova s najviše klubova, igrača i kategoriziranih sportaša našli su se rukomet, košarka, odbojka i vaterpolo. To su sportovi koji se masovno treniraju te su oduvijek bili popularni. Neočekivano je da se na popisu našao vaterpolo, no ipak je podneblje to koje je omogućilo masovnost treniranja vaterpola. (http://skr.rs/hnK)

Međimursko veleučilište u Čakovcu Stranica 29

Ela Trstenjak Analiza sustava kategoriziranja i nagrađivanja sportaša u Republici Hrvatskoj

Tablica 4: Pet najbrojnijih neolimpijskih sportova prema broju registriranih sportaša i klubova u HOO-u u 2017. godini

Neolimpijski Klubovi Sportaši Kategorizirani sportaši sportovi Sport Broj Sport Broj Sport Broj Sportski ribolov 496 Boćanje 4.892 Ronjenje 83 Boćanje 377 Kickboxing 4.751 Kuglanje 61 Planinarstvo 345 Šah 4.089 Boćanje 56 Ribolov na moru 292 Kuglanje 3.507 Kickboxing 34 šah 207 Pikado 2.612 Šah 26

Izvor: http://skr.rs/hnK (Preuzeto: 1. rujna, 2019.)

Uspoređujući neolimpijske sportove međusobno, na prvom mjestu po broju klubova našao se sportski ribolov. Reljef Republike Hrvatske vrlo je pogodan za bavljenje ovim sportom te tako ovaj sport ima 496 klubova. Puno je klubova, no ne i toliko igrača da bi se našao na popisu prvih pet sportova s najviše igrača. Isto tako, reljef je taj koji omogućava bavljenje planinarstvom te ribolovom na moru. Registrirano je 345 planinarskih i 292 morsko - ribolovnih klubova u Hrvatskoj. Zanimljivo je to što se ni jedan od ovih sportova nije našao na popisu s više od 26 kategoriziranih sportaša. Ronjenje je sport s najviše kategoriziranih sportaša neolimpijskih sportova te ima nešto manje kategoriziranih sportaša nego karate koji je peti na listi olimpijskih pojedinačnih sportova. (http://skr.rs/hnK)

Međimursko veleučilište u Čakovcu Stranica 30

Ela Trstenjak Analiza sustava kategoriziranja i nagrađivanja sportaša u Republici Hrvatskoj

10. ZAKLJUČAK

Kao jedna od najbrže rastućih djelatnosti, sport predstavlja slobodno kretanje pojedinca u zatvorenim i otvorenim prostorima radi unaprjeđenja sposobnosti, stvaranja zdravih životnih navika te radi unaprjeđenja načina života. Sport je rasprostranjen ne samo po broju uključenih sudionika već i po popularnosti te postajanjem kao predmet brojnih istraživanja. Pokazivanjem truda i želje, pruža se mogućnost postavljanja ciljeva koji su se postigli ili će se tek jednoga dana ostvariti. Kao dokaz kvalitete samih igrača vidi se kod kategorizacije sportaša koja prikazuje koliko je koji igrač u pojedinom sportu dobar i kvalitetan. Uz to kao dokaz uspješnosti pojedinaca prikazuje se na raznim dodjelama nagrada od koji su dvije najpopularnije nagrade „Nagrada za životno djelo“ te godišnja nagrada „Franjo Bučar“. Svrstavajući igrače u kategorije dobivaju se povlastice kao što su sportska stipendija, stipendija za redovno školovanje na srednjim, višim i visokim školama, nadoknada putnih troškova na pripremama i natjecanjima, nadoknada troškova smještaja i prehrane na pripremama i natjecanjima i još mnogo toga što je propisano HOO i HPO. Svjesni smo da će veća i manja popularnost sportova biti uvijek prisutna, no ulaganje u sportove trebalo bi biti još i veće. Iz godine u godinu sve su veći novčani iznosi koji se izdvaja za svrhe hrvatskoga sporta iz državnoga proračuna, ali to bi trebalo biti još i više.

Cilj rada je prikazati koliko Republika Hrvatska, kao takva, ima kvalitetnih kategoriziranih igrača, ali ne samo to, već koliko registriranih igrača ima u pojedinom sportu koji promiču svoj sport ne samo u Republici Hrvatskoj, već i predstavljaju svoju zemlju cijelom svijetu. Lako je zaključiti da se u ekipnim sportovima nalazi više kategoriziranih sportaša te isto tako i u sportovima koji su među najpopularnijima u svijetu. Sportovi koji su sastavljeni od više disciplina te sportovi koji su podijeljeni na više starosnih kategorija ili kategorija po masi tijela također broje puno kategoriziranih sportaša. I reljef je taj koji omogućuje bavljenje sportom i dobivanje kategorizacije kod ribolova, planinarenja i ronjenja. Ovdje je prikazan trud i odricanje koje se isplati da se dođe do zadanoga cilja. Na kraju, uvijek slijedi i neka nagrada. U ovom radu ukazano je i na one loše strane sporta, kao što su nedovoljna ulaganja u sport te degradacija sportova. Kao što se kaže, na mladima svijet ostaje, stoga je znatno olakšano studiranje na visokim učilištima studentima sportašima. Učilišta pomažu studentima sportašima da mogu što

Međimursko veleučilište u Čakovcu Stranica 31

Ela Trstenjak Analiza sustava kategoriziranja i nagrađivanja sportaša u Republici Hrvatskoj

jednostavnije obavljati studijske obveze i polagati ispite uz dogovor s predmetnim profesorima. Upravo zbog toga, sve je više profesionalnih sportaša na fakultetima. Takav pozitivan odnos prema studentima sportašima sigurno će pridonijeti daljnjem razvoju hrvatskoga sporta.

Međimursko veleučilište u Čakovcu Stranica 32

Ela Trstenjak Analiza sustava kategoriziranja i nagrađivanja sportaša u Republici Hrvatskoj

11. LITERATURA

1. Bartoluci, M. i suradnici (2004). „Menadžment u sportu i turizmu“, Zagreb, Kineziološki fakultet, Ekonomski fakultet. 2. Bartoluci, M.; Škorić, S. (2009). „Menadžment u sportu“, Zagreb, Odjel za izobrazbu trenera, Društvenog veleučilišta u Zagrebu, Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

3. CBA (2019.), „Popis registriranih i licenciranih u Savezu“, (Zadnja verzija: 10. rujna, 2019.) https://www.cba.hr/upisnik/igraci (Preuzeto: 1. kolovoza, 2019.). 4. HOO, Najuspješniji 2018., http://skr.rs/hn0 (Datum objave: 19. prosinca 2018.). 5. HOO, Pravilnik o kategorizaciji sportaša – pročišćen tekst, Zagreb, (2019.) http://skr.rs/hne (Preuzeto: 12. kolovoza, 2019.) 6. HOO, Kategorizacija sportaša (2019.) http://skr.rs/h3y (Preuzeto: 12. kolovoza, 2019.) 7. HPO, Pravilnik o kategorizaciji sportaša s invaliditetom, Zagreb, (2007.) http://skr.rs/hnU (Preuzeto: 12. kolovoza, 2019.) 8. Narodne novine (2019.), Zakon o sportu, Fizičke osobe u sustavu sporta, https://www.zakon.hr/z/300/Zakon-o-sportu (10. rujna, 2019.) 9. Narodne novine, Zakon o sportu – „Analiza stanja“, Hrvatski sabor (2019.), „Nacionalni program športa 2019. – 2026., http://skr.rs/hnK (Preuzeto: 1. rujna, 2019.) 10. Narodne novine (2018.) Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, Praćenje i ocjenjivanje učeničkih postignuća, http://skr.rs/h32 (Preuzeto: 12. rujna. 2019.) 11. Perec, T. (2016.), „Profesionalizam u sportu; Prednosti i nedostaci“, prvostupnički rad, Međimursko veleučilište u Čakovcu, Čakovec. 12. Rektorski zbor (2016.), „Pravilnik rektorskog zbora o studiranju studenata sportaša na visokim učilištima Republike Hrvatske“ http://skr.rs/hnE (Preuzeto: 12. kolovoza, 2019.)

13. THO (2019.) „Popis registriranih igrača, https://hts.hr/popis-registriranih- igraca/ (Preuzeto: 20. kolovoza, 2019.)

Međimursko veleučilište u Čakovcu Stranica 33

Ela Trstenjak Analiza sustava kategoriziranja i nagrađivanja sportaša u Republici Hrvatskoj

14. Vuković. A.(2012.), „Državne nagrade i trajne novčane naknade; Sportske mirovine za vrhunska sportska postignuća u Republici Hrvatskoj“, Pravni fakultet u Splitu, Split.

Međimursko veleučilište u Čakovcu Stranica 34

Ela Trstenjak Analiza sustava kategoriziranja i nagrađivanja sportaša u Republici Hrvatskoj

PRILOZI

POPIS TABLICA

Tablica 1: Novčane nagrade na pojedinih teniskim turnirima Tablica 2: Novčane nagrade na „All England Open“ badmintonskom turniru Tablica 3: Pet najbrojnijih olimpijskih sportova prema broju registriranih sportaša i klubova u HOO-u u 2017. godini Tablica 4: Pet najbrojnijih neolimpijskih sportova prema broju registriranih sportaša i klubova u HOO-u u 2017. godini

POPIS GRAFIKONA

Grafikon 1: Kategorizacija sportaša RH 2019. godine u badmintonu Grafikon 2: Kategorizacija sportaša RH 2019. godine u tenisu

POPIS SLIKA

Slika 2: Linijski sustav organizacije hrvatskog sporta

Međimursko veleučilište u Čakovcu Stranica 35