TUNEL STUPICA NA CESTI IZMEĐU MAKARSKE I VRGORCA Učinkovito Rješenje Složenog PRIPREMIO: Branko Nadilo Problema

GRADILIŠTE Građevinar 5/2014

TUNEL STUPICA NA CESTI IZMEĐU MAKARSKE I VRGORCA Učinkovito rješenje složenog PRIPREMIO: Branko Nadilo problema

Nastavak je radova odlagan zbog usklađivanja s puštanjem lik problem za stanovništvo, posebno u promet tunela Sv. Ilija, gradnje novog lukobrana u Makarskoj za one koje svakodnevno zbog posla i rokovima održavanja državne ceste na dionici Makarska – ili trgovine putuju na toj relaciji jer su umjesto tridesetak kilometara morali Gornje Igrane prelaziti više od 80 s jedne ili više od 120 kilometara s druge strane.

Uvod

Početak je jedne neobične građevinske priče bio 25. listopada 2010. u nedjelju u 20.20 sati, kada se na državnu cestu D512 Makarska – Ravča, zapravo spoju Jadranske turističke ceste (D8) i ceste što spaja Šestanovac i Metković (D62), na ulazu u prijevoj Stupica s primorske strane, survala stijena veličine kuće, ka- miona ili autobusa (ovisno o izvješćima). U trenutku odrona golemog kamena cestom su prolazila tri vozila, dva iz smjera Makarske i jedno iz Vrgorca, ali srećom nitko nije ozlijeđen. Putnici u automobilu iz Vrgorca čuli su vrlo jak tutanj, a prošli su nepunu minutu prije odrona. Cesta je odmah zatvorena za sav promet, a vozila preusmjerena na ceste Makarska – Plo- Ceste u priobalju i zaleđu Makarskog primorja če – Vrgorac ili Makarska – Šestanovac – Ravča – Vrgorac. Nije se znalo dokad će starstva mora, prometa i infrastruktu- Stoga se odmah pristupilo sanaciji i us- cesta biti zatvorena jer se čekalo mišlje- re od 7. srpnja 2011., uoči privremenog postavljanju izravne veze s tim inače nje stručnjaka budući da se pretpostav- puštanja ceste u promet, rečeno je da prometno slabo povezanim područjem. ljalo kako bi svako raščišćavanje prijetilo stijena ima više od 300 m3, što bi zna- No ipak je najbolje da krenemo ispočet- opasnošću od novog urušavanja. čilo da je težila najviše 900 tona jer se ka. Dvadesetak godina prije na tom je pre- smatra da je težina prostornog metra djelu zvanom Stupica, inače potpuno u kamena između dvije i pol do tri tone. Biokovo kao prometna barijera skladu s imenom jednoj od najopasni- jih prometnih točaka u Hrvatskoj, zbog Kamena je gromada u predjelu Biokovo kao najduža dalmatinska pla- odrona golemih gromada kamenja po- zvanom Stupica probila zaštitnu nina, a ujedno s vrhom Sveti Jure (1762 stavljena zaštitna čelična ograda. Me- m) i među najvišima u Hrvatskoj (viša je đutim sada je žica popucala pod veli- čeličnu ogradu te zauzela samo Dinara odnosno Sinjal – 1831 m), kom težinom i kamena je gromada zau- oba prometna traka, uništila oduvijek je bila prometna barijera izme- zela oba prometna traka, razbila banki- bankinu, a dio se strovalio niz đu primorja i zaobalja. Komunikacija se nu, a dio se strovalio niz padinu. O težini padinu sa zaleđem obavljala karavanskim pu- stijene bilo je mnogo različitih verzija, u tovima i stazama koje su vodile dolina- rasponu od 400 do 1400 tona, ovisno o ma rijeka ili planinskim prijevojima. No tome tko ih je izgovorio ili napisao. Ipak Zatvaranje ceste što spaja primorski i prometnice su u tom krškom i slabo prema priopćenju ondašnjega Mini- dio s biokovskim zaobaljem bio je ve- naseljenom kraju bile također velika ri-

GRAĐEVINAR 66 (2014) 5 445 Građevinar 5/2014 GRADILIŠTE jetkost, a jedina je poznata rimska cesta a pritom je u Kozicama bio postavljen i pa je preko Gornjih Igrana, Dugih Njiva povezivala Salonu i Naronu preko Trilja spomenik koji je srušen nakon II. svjet- i Kljenka spojena s Ravčom, odnosno s (Tilurium) i Runovića (Novae). Do grad- skog rata. Srećom sačuvan je natpis iz osuvremenjenim Napoleonovim putom nje prve suvremene ceste, zvane "Na- kojeg se, između ostalog, može doznati i s Vrgorcem. poleonov put", prošlo je zaista mnogo ime projektanta: "Vladajući Franjo Josip U međuvremenu se prometna poveza- stoljeća, a gradio ju je od 1806. do 1809. I cesar Austrijski, buduć namjesnikom nost zabiokovlja znatno poboljšala jer slavni francuski maršal Auguste Mar- barun Gavril Rodić, kotarskim poglava- je u proteklih nekoliko godina autocesta mont. Povezivala je Knin, Trilj, Ugljane, rom vitez Ivan Lužaro, nacrtana bi po stigla do Vrgorca, a izgrađen je i spoj Kreševo, Katune, Šestanovac, Žeževicu, vitezu Ivanu Blondainu, ova cesta pro- za Ploče i državnu granicu s Bosnom i Grabovac, Turiju, Vrgorac i Metković te zvana barun Rodić, sudjelovanjem puka Hercegovinom. Znatno je poboljšana i išla dalje prema Dubrovniku i Albaniji. sagrađena, otvorena g. 1878". povezanost s primorjem nakon što je To je uostalom trasa i sadašnje osu- prošle godine uoči glavne turističke se- vremenjene ceste. Razlozi što se cesta Cesta je baruna Rodića 1975. zone pušten u promet tunel Sv. Ilija koji spaja autocestu s Jadranskom turistič- gradila u Zabiokovlju bili su ponajprije temeljito rekonstruirana i vojne naravi jer su primorjem vladali kom cestom, odnosno Zagvozd i Bašku francuski protivnici – Englezi i Rusi. asfaltirana te dograđena s Vodu. Upravo je dovršetak tog tunela na Prva je izravna veza koja je povezala drugim prometnim trakom, ali i neki način utjecao i na sanaciju stanja podbiokovlje i Dalmatinsku zagoru, za- znatno produžena sve do Ravče na prijevoju Stupica, ali će o tome poslije pravo Tučepe preko prijevoja Saranač biti nešto više govora. Inače treba do- s Kozicama odnosno Napoleonovim dati da je planiran još jedan tunel koji bi putom, izgrađena tek 1878. i bila je ta- Valja reći da je za nešto više od deset- zabiokovlje spajao s cestom D8 pokraj kođer potaknuta vojnim razlozima. Na- ljeća izgrađen i drugi spoj zabiokovlja s Drvenika. Nije međutim poznato koliko ime, odmah nakon njezine gradnje to je primorjem, od Šestanovaca preko pri- će na to utjecati sadašnja gospodarska bio pravac kojim je krenuo dio austro- jevoja Dubci, na sjeveroistočnom dijelu kriza. ugarskih snaga u zauzimanje Bosne Biokova. Te su dvije ceste bile sve do Potrebno je još nešto pridodati i o Bio- i Hercegovine (više od 8000 vojnika i danas glavne veze prostora u zaleđu kovu, vrletnoj planini prepunoj vrtača ili 2000 zaprega konja i mazgi s naoruža- Biokova s obalnim područjem. One su u ponikvi od kojih su neke izrazito duboke, njem i opremom). međuvremenu osuvremenjene i asfalti- čak i više od 100 m, a neke urušene, dok Cesta je nazvana Rodićevom cestom rane, pa je primjerice cesta preko Dubca ih se dio nastavlja u duboke jame. Taj se odnosno Cestom baruna Rodića pre- i Šestanovaca dugo vremena bila glav- specifičan oblik površinskog krša ina- ma barunu Gabrijelu (Gavrilu) Rodiću na cesta najjužnijega dijela Hrvatske s če naziva i mrežasti krš. Prostire se na (1812.-1890.), rodom iz Gvozda (neg- unutrašnjošću i Zagrebom kao glavnim području gradova Makarska i Vrgorac te dašnjeg Vrginmosta), a sahranjenom u središtem. Cesta je baruna Rodića 1975. općina Brela, Baška Voda, Tučepi, Podgo- Beču uz nazočnost cara Franje Josipa. temeljito rekonstruirana i asfaltirana te ra, Zagvozd, Zadvarje i Šestanovac. Pro- Bio je iznimno sposoban i višestruko dograđena s dva prometna traka. Ujed- teže se od prijevoja Dubci na zapadu do odlikovan vojnik koji je zbog svojih voj- no je znatno produžena i izmijenjena prijevoja Saranač na istoku i od prijevoja ničkih zasluga stekao i naslov baruna. Neko je vrijeme bio pobočnik bana Je- lačića pa je 1848. sudjelovao i u poho- du na Mađare (proslavio se u bitkama kod Pákozda i Schwechata). Generalski je čin stekao 1859., a potom se osobito istakao vojnom vještinom u bici s Talija- nima 1866. kod Custozze. Osim po cesti, koju je gradio kao guverner Kraljevine Dalmacije sa sjedištem u Zadru (1870.- 1881.), posebno se istakao i smiriva- njem tzv. Krivošijskog ustanka 1869. u Boki kotorskoj. Cesta je od Kozica preko Staze za Ma- karsku građena dvije godine, a gradile su je pionirska i inženjerijska vojska uz dragovoljnu pomoć okolnog pučanstva. Svečano je otvorena 30. svibnja 1878., Mjesto odrona velike kamene gromade

446 GRAĐEVINAR 66 (2014) 5 GRADILIŠTE Građevinar 5/2014

Štoviše, odron i tunel koji je poslije uz njega izgrađen krajnji su dio puta koji se na istoku i na strmim padinama Biokova vidi iz središta Makarskog primorja jer cesta upravo potom skreće u zavoj. Taj je dio Rodićeve ceste ujedno granica Par- ka prirode. Inače je Županjskim planom prostornog uređenja Splitsko-dalmatin- ske županije predviđeno da prijevoj Stu- pica u općini Podgora postane zaštićeni krajolik zbog svoga cjelokupnog ekosu- stava te relikata i endema. No igrom je slučaja i prije zaštite krajobraz s primorske strane znatno izmijenjen. Valja još dodati da je upravo na tom dijelu, i nešto istočnije prema Dračevici, bio epicentar niza potresa 1962., a najjači je bio IX. stupnja na Mercallijevoj odnosno 6,5 po Richterovoj ljestvici. Pogled iz Makarske na dio biokovskih stijena Do odrona je došlo na početku Turija iznad Župe na sjeveru do makar- Glavni se ulaz u Park prirode Biokovo prijevoju Stupica, točno na skog poluotoka Osejava na jugu. U masiv nalazi na šestom kilometru ceste Ma- se Biokova u širem smislu ubrajaju i pla- karska – Vrgorac (predio Staza), gdje devetom kilometru ceste od nine Rilić i Sutvid koje se nadovezuju na počinje jednotračna cesta, duga 23 km, Makarske, a na tom je mjestu jugoistoku te Vrgorsko gorje s hrptima ujedno i najviša u Hrvatskoj. ili u njegovoj blizini bio 1962. Šibenika, Mihovila i Matokita. Na Biokovu postoje posebni geomorfo- epicentar niza potresa Gotovo je cijelo područje uže planine loški rezervati i rezervati šumske vege- 1981. proglašeno parkom prirode, a ima tacije, poput šuma bukve i jele, crnoga površinu od 196 km2 i nadmorsku visinu dalmatinskog bora i primorske bukve, ali Kako je državna cesta D512 najkraća od 200 do 1762 m. Granica se prostire i posebno zaštićeni botanički rezervati. veza Makarske i Vrgorca te iznimno zna- cestom od prijevoja Dubci i nastavlja čajna za lokalno stanovništvo tijekom iznad naselja i zaselaka Makarskog pri- Pripreme za sanaciju cijele godine, ali i za turističke potrebe u morja te vrgoračkom cestom do Gornjih ljetnom razdoblju jer omogućuje vezu s Igrana, pa cestom do Kozica i potom Rekli smo već da je do odrona velike čvorom Ravča na autocesti A1, smjesta prema sjeverozapadu do Zagvozda, stijene došlo na početku prijevoja Stu- se pristupilo geološkim i geotehničkim odakle preko brojnih kota i vrhova do- pica s makarske strane, inače točno na istražnim radova, ali i izradi idejnog rje- lazi na početnu točku u prijevoju Dubci. devetom kilometru ceste od Makarske. šenja te glavnog projekta obnove.

Odronjena kamena gromada snimljena iz pravca Vrgorca Kamena gromada s makarske strane

GRAĐEVINAR 66 (2014) 5 447 Građevinar 5/2014 GRADILIŠTE

razmatrale nekoliko varijanti rješenja, ponajprije sanaciju postojećeg zasjeka s odronom i ublažavanjem pokosa te iskopavanje dodatnih stotinjak tisuća kubika stijenske mase. Bila je u planu i gradnja zaštitne galerije s vertikal- nom barijerom radi sprječavanja odrona prema zgradama u Podgori. Treća se varijanta odnosila na zaobilaženje zatrpanog dijela trase i gradnju tunela, što se pokazalo najbržom, najjeftini- jom i najsigurnijom varijantom. No i u gradnji je tunela bilo različitih ideja, pa se razmatrala i izrada armiranobeton- ske galerije, zapravo lažnog tunela koji bi osiguravao promet, ali i tunela razli- čite duljine, od 230 m kojim se zaobilazi mjesto sadašnjeg odrona, do 1300 m s kojim bi se u cijelosti riješili svi prometni problemi kroz prijevoj Stupica. Na kraju je zbog brzine i potrebe da se cesta što prije pusti u promet odabrano rješenje s kraćim tunelom s ulaznim i izlaznim galerijama te barijerama za zaštitu od odrona. Ta je varijanta, ali bez galerija koje su odbačene zbog uštede vremena, konačno i izvedena. Prije početka bilo kakvih radova trebalo je cjelovito sanirati pokos na Stupici, a posao vrijedan 2,8 milijuna kuna (bez PDV-a) na natječaju Hrvatskih cesta dobila je tvrtka Geotech d.o.o. iz Rijeke. Trebalo je s istočne i zapadne strane od Dio padine s koje se odlomila kamena gromada (S. M. Kovačević: Dani podzemne gradnje 2011.) planiranog ulaza u tunel izraditi zašti-

Dionica prometnice od Makarske do prijevoja Stupica većim dijelom prolazi padinama u teškoj planinskoj katego- riji terena, ali se na njoj tek u posljed- njih nekoliko godina obavljaju sanacije i zaštita šire brdske padine. Ipak je teška kategorija terena omogućavala samo zahvate u užem koridoru postojeće ceste. Stručnjaci su temeljito pregledali padinu s koje se stijena odlomila i ustanovili da ima stijenskih masa u nestabilnim uvjetima i poremećene ravnoteže te da bi promet ispod njih bez sanacije bio vrlo nesiguran. Analizirano je i područje rasprostiranja odrona koje je stiglo do dalekovoda što prolazi iznad Podgore, ali ga srećom nije oštetilo, baš kao ni Zone stijenske mase na mjestu odrona: A) nestabilna, B) nesigurna ravnoteža C) ravnoteža blizu okolne osamljene kuće. Potom su Hr- granice popuštanja, D) stabilna, ali s nestabilnim blokovima (S. M. Kovačević: Dani podzemne vatske ceste u suradnji sa stručnjacima gradnje 2011.)

448 GRAĐEVINAR 66 (2014) 5 GRADILIŠTE Građevinar 5/2014

tu od odrona kako 27 milijuna, a 20 milijuna za zaštitu ljudi i bi se zaštitila pro- imovine u blizini radova tijekom i nakon metnica i barem izvođenja radova na tunelu. Za nadzor je dijelom osiguralo također izabran Institut IGH, a za glavnog radnike i strojeve. je nadzornog iinženjera određen Pero Ka- Izvedene su za- radjole, dipl. ing. građ. (vrijednost radova štitne mreže i ot- 1,8 milijuna kuna, a svi su navedeni iznosi klonjeni nestabilni bez PDV-a). kameni blokovi. Potom je uslijedilo Hrvatska je Vlada donijela projektiranje i izvo- odluku o građenju u slučaju đenje. Projektiranje je povjereno Insti- neposredne opasnosti za ljude i tutu IGH d.d. (ugo- imovinu, a dopuštena je gradnja voreni iznos 0,94 tunela s dodatnom zaštitom milijuna kuna), a pokosa glavni je projektant sanacije bio mr. sc. Vjekoslav Dorić, dok Sve je to učinjeno zahvaljujući tome što je tunel projektirao je Vlada Republike Hrvatske, na sjed- Darko Šarić, dipl. ing. nici održanoj 10. ožujka 2011., donijela građ. Za izvođača odluku o građenju u slučaju neposred- je odabran Viadukt ne opasnosti za ljude i imovinu koje je d.d., a vrijednost je uzrokovao odron kamenog materijala ugovora bila 47 mi- na državnoj cesti D512, a dopuštena je lijuna kuna, s tim da gradnja tunela s dodatnom zaštitom je za radove na tu- pokosa na ulazu i izlazu. Naime, naše Geološko-alpinističko kartiranje i snimanje nestabilnih blokova nelu bilo predviđeno građevinsko zakonodavstvo predviđa

Trasa tunela s označenim nestabilnim blokovima

GRAĐEVINAR 66 (2014) 5 449 Građevinar 5/2014 GRADILIŠTE takvu mogućnost, dakle i prijašnji Za- kon o prostornom uređenju i gradnji (čl. 238.) i sadašnji Zakon o gradnji (čl. 119.). Glavnim je projektom bio predviđen prijelaz oštećene i "ugrožene" lokacije kra- ćim tunelom, s nizom zahvata zaštite, osiguranja i konsolidacije veće padin- ske zone u ukupnoj dužini od približno 500 m. Previđena je dužina novog tunela Stupica iznosila 185 m, a pokosi predusjeka na ulasku u tunel i izlasku iz njega štitili su se galerijama (ulazna 30 m i izlazna 15 m). Rekli smo već da je u međuvremenu odlučeno da se zbog brzine i rokova umjesto galerije gradi samo tunel u ukupnoj dužini od 230 m, a projektanti izvedbenog projekta bili su Matko Babić, dipl. ing. građ. (cestovni dio), Maruška Bulić, dipl. ing. građ. (geo- tehnički projekt) i Marijan Šteković, dipl. ing. građ. (barijere za zaštitu od odrona) Rušenje dijela nestabilnih blokova iz Viadukt Projekta d.o.o. i Viadukt Kon- strukcije d.o.o. Za izradu su glavnog projekta prove- deni istražni radovi radi uvida u stanje potencijalno nestabilnih blokova i zona na pokosima, posebno iznad portala budućeg tunela. Ipak ti istražni radovi nisu bili stvarna podloga za cjelokupno inženjersko-geološko i alpinističko kartiranje potencijalno nestabilnih i la- bilnih blokova i zona. Stoga je projektom bilo predviđeno izraditi cjelokupno kartiranje radi potvrde ili korekcije pro- jektiranog rješenja. Stoga su stručnja- ci Građevinskog fakulteta iz Zagrebu, u suradnji s tvrtkom Octopus iz Rijeke i AIGA-om (Studio di Associato di Geo- logia Applicata ed Ambientale) iz Italije obavili potrebno geološko-alpinističko kartiranje i inženjersko-geološka sni- manja te odredili nestabilne blokove s Postavljanje čeličnih žičanih barijera fotodokumentacijom. Analizom rezultata i simulacijom tra- Ujedno je mjerenjem vibracija probnog rasvjeta, a bile su ugrađene i barijere jektorija mogućih gibanja nestabilnih miniranja određena utjecajna brzina vi- te obavljen veći dio zaštite pokosa. Na- blokova te činjenicom da je umjesto bracija koja je inače kontinuirano mje- mjeravalo se s radovima nastaviti od- ulazne i izlazne galerije predviđena rena pri iskopu predusjeka i tunela. mah nakon glavne turističke sezone, ali izvedba dužeg tunela, bilo je nužno Iskop je na ulaznom predusjeku zapo- se od toga odustalo u nekoliko navrata. promijeniti broj, raspored, kapacitet i čeo 15. travnja, radovi na iskopu tunela Tunel, ali i cesta D512, ipak su zatvore- visinu barijera za zaštitu od odrona. 4. svibnja, a proboj je ostvaren 29. lip- ni za promet od 10. veljače do 1. lipnja Zaključeno je da se sigurnost od odro- nja 2011. Tunel je u privremeni promet 2014. kako bi se ugradila sekundarna na može postići kombinacijom sustava pušten 9. srpnja 2011., dakle 237 dana obloga, obavio završetak zaštite pokosa tzv. udvajanih barijera i pridržavanjem nakon odrona. Bila je ugrađena primar- i u cijelosti izgradio kolnik u dužini od većih potencijalno nestabilnih blokova. na podgrada i postavljena privremena 500 m.

450 GRAĐEVINAR 66 (2014) 5 GRADILIŠTE Građevinar 5/2014

Zaštita blokova mrežama i čeličnom užadi Urušeni i nasuti dio ceste

Posjet gradilištu mlaznog betona. Vrlo su važni bili rado- armaturne mreže, mlaznog betona te ge- vi na trasi, posebno na zaštiti nestabil- otehničkih sidara i rešetkastih nosača. Prvi je naš sugovornik za dogovor o nih kamenih blokova i zona, neovisno o posjetu gradilištu sadašnje, druge faze tome je li ih se obaralo ili su zaštićeni U pedesetak je dana izbušen tunel mrežama za zaštitu s ojačanom čelič- tunela Stupica, bio glavni nadzorni in- dug 230 m, ugrađena je podgrada ženjer Pero Karadjole, sudionik brojnih i nom užadi, a građene su i posebne ba- složenih cestograđevnih projekata, koji rijere protiv odrona. Ugrađeni su i defor- s armaturnom mrežom i mlaznim nam je i pripremio osnovne informacije, meri, inklinometri, klinometri i cracmetri betonom te geotehničkim sidrima a s njim smo i obišli cijelo gradilište. On kako bi se mogli pratiti pomaci stijenske i rešetkastim nosačima vodi nadzornu službu u kojoj su još i Da- mase. rio Molk, dipl. ing. građ., za građevinske radove i Ognjen Rako, dipl. ing. el., za elektrotehničke te Stjepan Mandić, dipl. ing. geod. za geodetski nadzor. Uspjeli smo se dogovoriti da se na gradilištu nađemo sredinom svibnja na redovi- tom tjednom sastanku svih sudionika na koji su bili pozvani čak i projektanti iz Zagreba. No igrom slučaja bio je to jedan od najhladnijih dana ovog proljeća, nakon kojega su se snijegom i zabijelili vrhovi Biokova, pa je zbog jake bure bila zatvorena dionica Sv. Rok – Posedarje, zbog čega je otpao širi sastanak. Ipak uspjeli smo razgovarati sa svim sudionicima u građenju, jer su uz glav- noga nadzornog inženjera bili nazočni i glavni inženjer investitora Mislav Vuč- ković, dipl. ing. građ., i njegov suradnik Hrvoje Drmić, dipl. ing. građ., ali i inže- njer gradilišta za drugu fazu Davor Crn- ković, dipl. ing. građ. Najprije smo razgovarali o prvoj fazi radova u kojoj su nas sudionici sastanka upo- Početak bušenja tunela znali sa svim što je obavljeno od sredine travnja do početka srpnja 2011. godine. U pedesetak je dana izbušen tunel u du- Radove na proboju izvedbi prodgrade Tada je obavljen iskop tunelskih zasjeka žini od 230 m čija je posebnost iznimno tunela vodio je dr. sc. Josip Šintić s po- sa zaštitom portalnih pokosa ugradnjom mali nadsloj i u koji je ugrađena podgrada moćnikom Ivanom Sesarom, dipl. ing. geotehničkih sidara, armaturne mreže i za stabilizaciju podzemnog iskopa, poput rud. Postavljena je i rasvjeta na prila-

GRAĐEVINAR 66 (2014) 5 451 Građevinar 5/2014 GRADILIŠTE

vodnja i kolnička konstrukcija te geo- tehnički radovi na novoj i staroj trasi. Jedino su za elektrotehničke radove i zaštitu od odrona (u što su uključene barijere, rušenje i učvršćivanje nestabilnih blokova) bili angažirani podizvo- ditelji, poput Elektroenergetike d.o.o iz Zagreba i Octopusa d.o.o. iz Rijeke. Većina je Viaduktovih radnika na gradi- lište dolazila autobusima iz Omiša, gdje su izvodili tunelske radove na obilaznici Omiša, a drugi su dolazili iz Velikog Pro- loga s gradilišta spojne dionice auto- ceste i ceste za Ploče. Proboj je tunela obavljen s obje strane, a tunelski su se radovi obavljali svakodnevno puna 24 sata (osim blagdana) sve do završetka primarne podgrade. Na pokosima se ra- dilo radnim danima od 7 do 17 sati, a za zemljane radove i do 19 sati, s tim što Bušenje tunelske cijevi je ponekad bila uvedena i druga smjena koja je radove izvodila tijekom noći. Na zima tunela, ali i privremena rasvjeta preko stijena. Uostalom to je i bila svo- gradilištu je prosječno bilo 35 djelatni- u tunelu. Izvedeni su svi radovi kolnič- jevrsna gradilišna cesta i spoj između ka, ali ih je u završnom mjesecu bilo i po ke konstrukcije (osim završnog sloja tunelskih portala. pedesetak. asfalta) te zaštitne i odbojne ograde, a Na sastanku nije bilo inženjera gradili- Ing. Badovinac posebno hvali tvrtku Oc- postavljena je i vertikalna i horizontal- šta iz prve faze Darka Badovinca, mag. topus, koja je bila uključena i u kartira- na signalizacija te odbojne ograde (New ing. aedif., jer je nakon što je tunel pri- nje područja, a koja je specijalizirana za Jercy) prema projektu privremene regu- vremeno pušten u promet prebačen na izradu barijera, rušenje nestabilnih blo- lacije prometa. Izvedeni su također i svi novo gradilište – u luku Ploče gdje je kova i sidrenje potencijalno nestabilnih radovi gradnje i opremanja te stavljanja glavni inženjer nove luke za suhe rasu- blokova te zaštitu pokosa geotehničkim u funkciju trafostanice koja je izgrađe- te terete. Naknadno smo s njim kontak- sidrima. Oni su također radili od 7 do na nedaleko zapadnog portala na na- tirali telefonom i e-mailom i doznali da 17 sati (i duže kada se dan produžio), a puštenom dijelu ceste s odronom. Inače su sve radove prve faze izvodili radnici radili su radnim danom, nerijetko i vi- taj je dio ceste nasut velikim količina- Viadukta, a u to su bili uključeni radovi kendom. U početku ih je bilo osam, a na ma iskopanog materijala, uglavnom iz na proboju tunela, primarna podgra- kraju dvadesetak. Octopus se na ovom predusjeka, čime je omogućen i prijelaz da, zemljani radovi (iskop, nasip…), od- gradilištu dokazao da je u stanju izvesti

Trenutak proboja tunelske cijevi Uređivanje tunela za privremeno puštanje u promet

452 GRAĐEVINAR 66 (2014) 5 GRADILIŠTE Građevinar 5/2014

načni završetak tunela i zaštite pokosa, ali i kolnika u približnoj dužini od 500 m. Predviđeni su bili i radovi hidroizolacije tunela s izvedbom sekundarne beton- ske obloge, ali i odvodnje. U planu su nadalje bili i dodatni asfalterski radovi, posebno ugradnja završnog sloja, ali i postavljanje zaštitne i odbojne ograde. Posebno se inzistiralo na preostalim radovima zaštite na prilazima tunelu, kao i postavljanju prometne opreme i rasvjete u tunelu. Većina je tih radova za našeg posjeta bila već završena ili pred završetkom. Nitko od naših sugo- vornika nije sumnjao da će rok otvara- nja prometa zakazan za 1. lipnja 2014. biti u cijelosti ispunjen, iako najviše problema ima sa zaštitom pokosa pokraj tunelskog portala na vrgoračkoj strani. U to potpuno vjeruje i inženjer gradilišta Prilaz gradilištu s makarske strane za drugu fazu radova Davor Crnković. Inače i u drugoj se fazi radi kao i prije radove u skladu sa zahtjevima i pravili- nekoliko navrata, ponajprije zbog uskla- svakim radnim danom od 7 do 17 sati. ma struke te u predviđenim rokovima. đivanja s puštanjem u promet tunela Moguće je i produženje radnog vremena Sve u svemu, zaključio je ing. Darko Ba- Sv. Ilija, otvorenog, kao što smo rekli, u slučaju potrebe. dovinac, svi su surađivali najviše koliko početkom ljeta prošle godine. Htjelo se se moglo. Ponekad su zbog skučenosti naime olakšati prometne teškoće sta- Octopus je dokazao da je u prostora i kratkoće rokova pomalo sme- novništvu zabiokovlja. Osim toga, kroz stanju izvesti radove u skladu tali jedni drugima, ali i sve je uspješno tunel Stupica stalno se dovozio kameni prevladano. materijal za gradnju novog lukobrana u sa zahtjevima i pravilima struke, Zanimalo nas je zašto su radovi na za- Makarskoj pa bi njegovo zatvaranje bilo a sve je oduševila činjenica da vršetku tunela nastavljeni tek nakon tri zaustavilo radove. Pokušalo se i uskla- jedan od vlasnika često radi godine iako se u početku najavljivalo da diti rokove s redovitim betermentom zajedno s radnicima će se nastaviti odmah u rujnu, nakon državne ceste na dionici Makarska – glavne turističke sezone. To nam je po- Gornje Igrane. drobno rastumačio ing. Mislav Vučković U drugoj je fazi radova, započetoj po- I naši su sugovornici bili puni hvale za koji je istaknuo da su radovi prekidani u četkom veljače 2014., predviđen ko- tvrtku Octopus iz Rijeke, a posebno su

Zapadni portal tunela Stupica Radovi druge faze u tunelu

GRAĐEVINAR 66 (2014) 5 453 Građevinar 5/2014 GRADILIŠTE

Radovi na istočnom portalu tunela Uređivanje istočnog portala tunela Stupica oduševljeni činjenicom da jedan od vla- ljudi koji su se bavili slobodnim penja- potencijalno opasno mjesto odrona te snika Eris Marotti (drugi je Boris Čok) njem. da su za samo tri mjeseca uspjeli probiti često radi zajedno sa svojim radnici- i osposobiti tunel dug 230 m za redovit ma, što je, vjerujemo, pravi kuriozitet i Umjesto zaključka promet. Štoviše, taj je tunel bio u upora- na razini Hrvatske. To nas je potaknulo bi dvije i pol godine, a dugo je bio i jedina da telefonski kontaktiramo toga neo- Svi su se naši sugovornici uključeni u veza s primorjem za stanovnike u zale- bičnog vlasnika. Od njega smo dozna- sanaciju odrona na početku prijevoja đu Biokova, ali i za mnoge turiste koji su li da je tvrtka osnovana 1989. i da se Stupica s primorske strane odlikovali dolazili iz pravca Bosne i Hercegovine. uglavnom sastojala od alpinista koji su velikom susretljivošću i spremnošću da Često čujemo raznovrsne, ponekad i se bavili pranjem prozora na visoko- nam pomognu jer su nas opremili broj- neutemeljene prigovore, ali smo zato gradnjama. Danas su specijalizirani za nim crtežima i fotografijama. Međutim, vrlo škrti u pohvalama. Činjenica da je geotehničke radove, posebno za zaštitu iako to nigdje izričito ne govore, svi su za samo tri mjeseca iskopan tunel i us- stijenskih pokosa uz postojeće i pro- primjetno vrlo ponosni što su bili sudio- postavljena prometna veza primorja sa metnice u gradnji, što rade pocinčanim nici jednoga neobičnog projekta i što su zaleđem bila je, primjerice, zapažena i čeličnim mrežama, zategama od čelične u kratkom roku uspjeli sanirati i zaštiti na You Tubeu, a na to nas je upozorio užadi, mlaznim betonom, geotehničkim sidrima, geosinteticima te ozelenjiva- njem i hidrosjetvom. Bave se i drugim radovima na visinama, posebno na kulturnim spomenicima, ali i na sana- cijama betonskih i čeličnih konstrukcija poput mostova, dimnjaka, bunara, vodosprema i tankova otpadnih voda, na neboderima i zgradama te industrij- skim postrojenjima. Trenutačno imaju 55 zaposlenih, među kojima su i četiri građevinska inženjera. Posao koji obavljaju na tunelu Stupica za njih je ponešto složeniji od drugih zbog velikog otklona. Kada smo Erisu Marottiju spomenuli kako smo čuli da radi zajedno sa svojim radnicima, re- kao nam je da to ipak nije uvijek. Kao iskusan i dugogodišnji slobodni penjač popne se onda kada se radi o složeni- jim i zahtjevnijim poslovima. Inače su u tvrtki uglavnom zaposleni alpinisti i Zaštita pokosa pokraj istočnog portala

454 GRAĐEVINAR 66 (2014) 5 GRADILIŠTE Građevinar 5/2014

Dio nasute ceste s odronom ing. Mislav Vučković. Naime, snimak je Nakon potpunog osposobljavanja tu- Kozica, dakle dio koji je zapravo pro- vožnje kroz tunel nedugo nakon pušta- nela i zaštite odrona, očekuje se da metno zanemaren nakon što je iz- nja u promet postavio jedan slovački će početi pripreme za projektiranje građen novi spoj s Ravčom. Sasvim je turist koji često ljetuje na Makarskom preostala dva tunela s kojima bi se u razumljivo da je taj pravac napušten primorju, oduševljen činjenicom da se cijelosti riješili prometni problemi u zbog brojnih krivina, ali mnogi vjeruju tim putem nije mogao provesti prije prijevoju Stupica. Naime, svojedobno da bi se promet pojačao i samo po- samo nekoliko mjeseci, a da još nikakvi je zbog rokova jedan dugačak tunel, laganjem asfaltnog sloja. Mnogi su radovi nisu bili započeli. Svoju je snim- koji bi potpuno riješio sve teškoće ve- također uvjereni, posebno oni u za- ku popratio i ushićenim uzvikom: "Bravo zane uz prijevoj zamijenjen s tri ma- padnom dijelu zabiokovlja, da bi im Chorvatsko"! nja, a prvi je omogućio otvaranje pro- more tako bilo bliže, a dobro bi došlo meta. Sada kad promet bude sasvim i stanovnicima rijetkih i slabo nase- Slušamo često raznovrsne, siguran, preostali se tuneli mogu ljenih zaselaka. Osim toga, otvorio bi se na prijevoju Saranač novi ulaz u čak i neutemeljene prigovore, mirnije i u skladu s mogućnostima i projektirati i graditi. Park prirode Biokovo (koji je bio već ali smo škrti u pohvalama, no Valja još dodati da stanovnici zabi- otvoren, ali je potom zatvoren), što bi, treba istaknuti da je za samo okovlja, posebno oni u sastavu gra- kako se vjeruje, moglo turistički malo tri mjeseca iskopan tunel i da Vrgorca, priželjkuju i očekuju da oživjeti ovo slabo naseljeno područje. uspostavljena prometna veza se konačno asfaltira dionica ceste Treba vjerovati da će i to jednom biti baruna Rodića od Gornjih Igrana do ostvareno.

GRAĐEVINAR 66 (2014) 5 455