PRAVOPIS CRNOGORSKOGA JEZIKA I RJEČNIK CRNOGORSKOGA JEZIKA (pravopisni rječnik)

2009

1 SADRŽAJ

SADRŽAJ ...... 2 RIJEČ PRIREĐIVAČA ...... 3 PRVI DIO: PRAVOPISNA PRAVILA ...... 7 I. PISMA ...... 8 II. VELIKA I MALA POČETNA SLOVA ...... 10 III. SASTAVLJENO I RASTAVLJENO PISANJE RIJEČI ...... 16 IV. RASTAVLJANJE I PRENOŠENJE RIJEČI U NAREDNI RED ...... 23 V. SKRAĆENICE ...... 25 VI. PISANJE RIJEČI STRANOGA PORIJEKLA ...... 30 VII. CRNOGORSKA (I)JEKAVICA ...... 33 VIII. FONEMI Ć, Đ, Ś, Ź ...... 37 IX. JEDNAČENJE SUGLASNIKA PO ZVUČNOSTI ...... 39 X. JEDNAČENJE SUGLASNIKA PO MJESTU TVORBE ...... 40 XI. GUBLJENJE SUGLASNIKA ...... 41 XII. PRELAZAK L U O ...... 43 XIII. ALTERNACIJE SUGLASNIKA K/G/H : Č/Ž/Š I K/G/H : C/Z/S ...... 46 XIV. NEPOSTOJANO A ...... 51 XV. JOTOVANJE ...... 53 XVI. REČENIČNI ZNACI ...... 56 XVI. PRAVOPISNI ZNACI ...... 77 DRUGI DIO: PRAVOPISNI RJEČNIK ...... 86

2 RIJEČ PRIREĐIVAČA

Odlukom Vlade Crne Gore, donijetom na sjednici održanoj 24. 01. 2008, formiran je trinaestočlani Savjet za standardizaciju crnogorskog jezika. Savjet su činili Branko Banjević (predsjednik Savjeta), književnik i predsjednik Matice crnogorske, dr Rajka Glušica, profesor na Filozofskom fakultetu u Nikšiću, Milorad Stojović, književni kritičar, Mirko Kovač, književnik i akademik, Mladen Lompar, književnik i akademik, Rajko Cerović, književni kritičar, Čedo Vuković, književnik i akademik, Zuvdija Hodžić, književnik i akademik, dr Milenko A. Perović, profesor na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu, dr Zorica Radulović, profesor na Filozofskom fakultetu u Nikšiću, dr Tatjana Bečanović, docent na Filozofskom fakultetu u Nikšiću, dr Igor Lakić, docent na Institutu za strane jezike u Podgorici i dr Adnan Čirgić, saradnik na Filozofskom fakultetu u Nikšiću.

Savjet je imao zadatak da do početka nove školske 2008/9. godine izradi pravopis crnogorskog jezika s pravopisnim rječnikom i gramatiku crnogorskog jezika. Rad Savjeta odvijao se tokom cijele 2008. godine dijelom zbog izuzetne obimnosti, složenosti i delikatnosti posla standardizacije crnogorskog jezika, a dijelom zbog toga što su početne i neznatne koncepcijske razlike među članovima Savjeta oko bitnih pitanja samoidentifikacije crnogorskog jezika u međuvremenu postale nepremostive. Apelovanja na pojedine članove Savjeta da, zbog izuzetnog duhovnog i političkog značaja uspješne i naučno validne standardizacije, pokažu spremnost za traženje kompromisnih rješenja kojima bi vrijeme moralo biti najbolji sudija nijesu urodili plodom.

Zbog toga je ministar prosvjete i nauke Crne Gore odlučio da zatraži od Savjeta da dostavi finalne verzije materijala koje su pripremili i formira Radnu grupu sa zadatkom da pripremi finalnu verziju prijedloga Pravopisa, Gramatike i Rječnika crnogorskog jezika, a na osnovu materijala koje je dostavilo Ministarstvo prosvjete i nauke. U tročlanu radnu grupu izabrani su dr Milenko A. Perović (predsjednik Radne grupe), profesor Univerziteta u Novom Sadu, dr Josip Silić, profesor emeritus Sveučilišta u Zagrebu, i dr Ljudmila Vasiljeva, redovni profesor Univerziteta Ivana Franka u Lavovu. Radna grupa svoj zadatak nije shvatila kao izradu treće koncepcije standardizacije, nasuprot dvjema koje su ponudile dvije grupe unutar Savjeta za standardizaciju crnogorskog jezika, ali ni kao prosti kompromis te dvije koncepcije. Uzevši za svoj radni predložak koncept pravopisa koji je u ime dijela Savjeta podnio akademik Branko Banjević, a čiju je radnu verziju sačinio Adnan Čirgić, Radna grupa ga je mijenjala, dopunjavala ili se restriktivno odnosila prema nekim njegovim konkretnim rješenjima na temelju onoga stanovišta o unutrašnjoj logici crnogorskog jezika koje se može braniti valjanim naučnim argumentima. Radna grupa je slično postupila i s rječnikom, uzevši za radni predložak verziju rječnika koji je u ime dijela Savjeta podnijela prof. Rajka Glušica. Radna grupa je zaključila da konačnu verziju pravopisa crnogorskog jezika s pravopisnim rječnikom nužno mora pratiti dodatna publikacija. U toj publikaciji Radna grupa bi “položila račun” o principima standardizacije kojima se rukovodila u izradi pravopisa i rječnika, ali i ponudila konkretne naučne argumente na osnovu kojih se odlučila za odgovarajuća rješenja niza spornih pitanja.

3 Napokon, da bi se slijedila logika standardizacije jezika, bilo je neopodno da se pravopis izvodi iz gramatike. Međutim, urgentnost potrebe za standardizacijom crnogorskog jezika nametnula je obrnutu logiku: da se najprije izađe u javnost s pravopisom i rječnikom, s jasnom sviješću da se u njima anticipiraju neka bitna gramatička rješenja. Zbog toga je zaključak Radne grupe da poslije publikovanja pravopisa i rječnika, a na temelju javne naučne rasprave, treba pristupiti izradi gramatike crnogorskog jezika.

prof. dr Milenko A. Perović

prof. dr Josip Silić

prof. dr Ljudmila Vasiljeva

4 PREDGOVOR

Sticanje državne nezavisnosti i donošenje novoga Ustava kojim se crnogorski jezik definiše kao službeni jezik u Crnoj Gori uslovili su potrebu izrade novoga pravopisa crnogorskoga jezika kao obaveznog na nivou države. Dosadašnji pravopisi koji su bili službeni u Crnoj Gori nijesu uvažavali opštecrnogorske jezičke osobitosti, kao što ih nije uvažavala ni nekadašnja srpskohrvatska standardnojezička norma. Kako se u crnogorskome jeziku mogu izdvojiti tri sloja: 1. opšteštokavski jezički sloj (koji je zajednički bosanskome, crnogorskom, hrvatskome i srpskom jeziku), 2. opštecrnogorski (koine) jezički sloj (zajednički svim crnogorskim govornim predstavnicima), 3. dijalektalne jezičke osobine (koje se tiču crnogorskih mjesnih govora), mi smo kodifikovali sve osobine savremenoga crnogorskoga jezika koje pripadaju prvom i drugom sloju. I u tome je bitna razlika između ovoga i dosadašnjih zvaničnih pravopisa u Crnoj Gori koji su osobine iz drugoga sloja tretirali kao dijalektalne. Praksa je pokazala da je u Crnoj Gori, i pored nametnutih atipičnih oblika kao obaveznih u službenoj komunikaciji, ortoepija ipak pobijedila ortografiju. Samim tim, svi preživjeli oblici, kao što su recimo produkti tzv. jekavskoga jotovanja, novom crnogorskom normom kodifikovani su kao obavezni. Crnogorski govori spadaju među dobro izučene govore u slavističkome svijetu, a to je izuzetno važan olakšavajući faktor za kodifikaciju naših markantnih jezičkih obilježja. Ti govori počeli su se proučavati još od polovine XIX vijeka i njihovo izučavanje nastavljeno je do naših dana. Proučavaoci crnogorskih govora publikovali su u svojim monografijama i studijama obilje jezičkoga materijala, koje je, između ostaloga, poslužilo i kao osnov u izradi ovoga pravopisa. Kako je crnogorski jezik naddijalektalnog tipa, prilikom njegove kodifikacije lako je bilo izvršiti selekciju dijalektalnih i normativnih oblika. Crnogorski književni jezik tradicionalno se razvijao na narodnim osnovama i kao takav dosegao vrhunce u pisanoj riječi već na početku XIX vijeka. O spontanome uvođenju narodnoga jezika u književnost rječito govori i zalaganje za narodni jezik Ivana Antuna Nenadića 1768. godine. Kako se u savremenoj normativistici smatra da govorni uzus treba da bude jedan od osnovnih modela u jezičkoj standardizaciji, glavna načela postavljena u priručniku Piši kao što zboriš (CDNK, Podgorica, 1993) Vojislava Nikčevića: 1. Piši kao što zboriš, a čitaj kako je napisano!, 2. Drži se upotrebne norme crnogorske „općene pravilnosti“! i 3. Tuđe piši kao svoje! smatrali smo u potpunosti validnim i iskoristili smo ih kao polazišnu osnovu za ovaj pravopis. Ta načela verifikovana su i od uglednih lingvističkih imena na međunarodnome naučnom skupu Norma i kodifikacija crnogorskoga jezika (Institut za crnogorski jezik i jezikoslovlje, , 2005). Pravopis crnogorskoga jezika uvažio je dosadašnju crnogorsku pravopisnu tradiciju i usvojio samo najnužnije inovacije kako se ne bi naišlo na otpor od strane njegovih korisnika. Svojim rješenjima on se uklapa u crnogorsku pisanu tradiciju, ali isto tako uvažava i savremeno stanje kao i one oblike koji su produkt jezičkoga razvoja (bilo da je riječ o spontanome jezičkom razvoju bilo o planskome preusmjeravanju razvojnoga toka crnogorskog jezika). Takođe, sve jezičke osobine koje su preživjele dugo nametanu tuđu standardnojezičku normu i, kao takve, i dalje ostale markantan dio savremenoga crnogorskog jezika ovđe su obuhvaćene kao standardne. Prilikom izrade ovoga pravopisa držali smo se rješenja iz Pravopisa srpskohrvatskog književnog jezika (MS-MH, Novi Sad - Zagreb, 1960), kako bismo olakšali njegovu upotrebu korisnicima koji su se posljednjih pedesetak godina pridržavali toga pravopisa kao službenog. Stoga u odnosu na pravopis o kome je riječ u ovome nije promijenjeno ništa što se nije moralo mijenjati. Osim toga uzeli smo u obzir i najbolja rješenja iz Pravopisa bosanskoga jezika Senahida Halilovića (Preporod, Sarajevo, 1996), Pravopisa crnogorskoga jezika Vojislava P. Nikčevića (Crnogorski PEN centar, Cetinje, 1997), Pravopisa hrvatskoga jezika Lade Badurine, Ivana Markovića i Krešimira Mićanovića (Matica hrvatska, Zagreb, 2007) i Pravopisa srpskoga jezika R. Simića,

5 Ž. Stanojčića, B. Ostojića, B. Ćorića i M. Kovačevića (Unireks, Nikšić - Beograd, 1993), naročito u dijelu koji se tiče opšte (štokavske) norme, dok smo rješenja za posebnu crnogorsku standardnojezičku normu usklađivali s našom pravopisnom tradicijom, ali i sa savremenim uzusom. Iako prevelika fleksibilnost u pravopisima može biti nepoželjna, jer nerijetko vodi pravopisnoj anarhiji, sadašnje društvene okolnosti u Crnoj Gori nametnule su potrebu normiranja izvjesnoga broja dubletnih i alternativnih oblika koji kao takvi zaista funkcionišu u savremenoj crnogorskoj pisanoj i govornoj praksi. Kad su u pitanju takvi normativni oblici koji dubletno funkcionišu u savremenom jeziku, treba primat davati onima što su autohtoni i koji predstavljaju naše prepoznatljivo jezičko obilježje ne bi li se kao takvi zadržali. Međutim, mogućnost upotrebe i jednih i drugih oblika kao normativnih stvoriće uslove da se spontanim jezičkim razvojem do donošenja narednoga pravopisa uvidi koji će od tih dubleta nastaviti da funkcionišu, a koji će pripasti istoriji crnogorskoga jezika. Ovaj pravopis zasnovan je na sljedećim pravopisnim načelima: 1. Model za crnogorsku standardnojezičku normu je zajednički, opšti (koine) jezički sloj koji pripada svim autohtonim crnogorskim građanima. 2. Ovim pravopisom će se u Crnoj Gori poštovati pravilo: Piši kao što zboriš, a čitaj kako je napisano. (O tome će se načelu govoriti kada bude trebalo opisati ortoepiju crngoroskog standardnog jezika. U to se uključuje i tačka 5.) 3. Ijekavica je normativna, u skladu s crnogorskom tradicijom i savremenom upotrebom. 4. Opštecrnogorski fonemi ć, đ, ś i ź, nastali jekavskim jotovanjem, dio su crnogorske standardnojezičke norme. Glasovi ś i ź imaće svoje grafeme (u azbuci i abecedi). 5. Kodifikovaće se standardni crnogorski četvoroakcenatski sistem sa dužinama. Ti će se problemi riješiti u opisu ortoepije standardnog crnogorskog jezika. 6. Pravopisom crnogorskoga jezika neće se sprovoditi jezička arhaizacija niti će se njime normirati lokalizmi, dijalektizmi i provincijalizmi, koji su izvan opšte savremene upotrebe u Crnoj Gori. 7. U svemu ostalome, osim ako drukčije ne nalaže savremena crnogorska jezička praksa, neće se odstupati od Pravopisa srpskohrvatskoga književnoga jezika (MS-MH; 1960), koji je do sada bio u upotrebi u Crnoj Gori. 8. U primjerima tipa biзa, зera i slično (u skladu s tačkom 7 u Pravopisnim pravilima, odjeljak Pisma) з je leksičke prirode. Zato se stavlja u popis samostalnih glasova (fonema) crnogorskoga fonološkog sistema. 9. Kada je riječ o odnosu fonema i grafema, treba razlikovati foneme ǯ , ӡ , ĺ i ń i grafeme dž, đ, lj i nj u latinici. Sadašnja pravopisna neujednačenost u Crnoj Gori sama po sebi dovoljno je jasan pokazatelj neophodnosti donošenja novoga pravopisa. Zajedničku pravopisnu normu u okviru tzv. srpskohrvatskoga jezika najprije su napuštili Hrvati, zatim Srbi i naposljetku Bošnjaci. Naša namjera nije uvođenje bilo kakvih bespotrebnih radikalnih promjena. Trudili smo se da pravopisna pravila budu kratka, precizna i jasna, a podrobnija objašnjenja data su samo u slučajevima koji se bitnije razlikuju od dosadašnjih pravopisnih rješenja. Takođe, smatrali smo nemogućim povratak nekim starijim periodima jezičkoga razvoja, pa smo se stoga bazirali samo na osobinama iz savremenoga crnogorskoga jezika i potrudili se da za njih utvrdimo što je moguće bolja pravopisna rješenja. Koliko su ona zaista dobra, pokazaće njihova upotreba.

6 PRVI DIO: PRAVOPISNA PRAVILA

7 I. PISMA

1. U savremenoj upotrebi u Crnoj Gori ravnopravna su dva pisma: latinica i ćirilica. 2. I latinica i ćirilica su slovna pisma. Sastoje se od 32 slova (grafema). U ćirilici je dosljedno sprovedeno načelo da svaki fonem ima poseban grafem za obilježavanje. Prema tome, ćirilica se sastoji od 32 monografa (jednoslova). Latinica ima 29 monografa (jednoslova) i 3 digrafa (dvoslova). Digrafi su: dž, lj i nj. 3. Slova standardne crnogorske abecede (latinice) i azbuke (ćirilice), poređana ustaljenim nizom, izgledaju ovako:

LATINICA ЋИРИЛИЦА 1. A a 17. Lj lj 1. А а 17. Н н 2. B b 18. M m 2. Б б 18. Њ њ 3. C c 19. N n 3. В в 19. О о 4. Č č 20. Nj nj 4. Г г 20. П п 5. Ć ć 21. O o 5. Д д 21. Р р 6. D d 22. P p 6. Ђ ђ 22. С с 7. Dž dž 23. R r 7. Е е 23. Ć ć 8. Đ đ 24. S s 8. Ж ж 24. Т т 9. E e 25. Š š 9. З з 25. Ћ ћ 10. F f 26. Ś ś 10. З´ з´ 26. У у 11. G g 27. T t 11. И и 27. Ф ф 12. H h 28. U u 12. Ј ј 28. Х х 13. I i 29. V v 13. К к 29. Ц ц 14. J j 30. Z z 14. Л л 30. Ч ч 15. K k 31. Ž ž 15. Љ љ 31. Џ џ 16. L l 32. Ź ź 16. М м 32. Ш ш

3. a. Ovom popisu slova (grafema) dodaje se i slovo (grafem) З з ( u latinici) i S s (u ćirilici). 4. Glasovi a, e, i, o, u su samoglasnici (vokali), a svi ostali glasovi su suglasnici (konsonanti), s tim što glas r može biti i samoglasnik i suglasnik u zavisnosti od položaja u riječi. U funkciji samoglasnika r se nalazi: 1. u inicijalnom položaju nekih riječi ispred suglasnika, npr.: rđa, rzati, rz, rt; 2. u medijalnom položaju u riječi između suglasnika, npr.: prst, krst, smrtan, srp, srpski; 3. ispred vokala o koji je nastao od l, npr.: groce, utro, umro, zatro; 4. iza samoglasnika na

8 početku drugoga dijela složenice ako iza njega slijedi suglasnik, npr.: porvati se, zarzati, zarđati. I vokalno i konsonantsko r obilježava se istim slovom (grafemom). Kao glas se obilježava ovako: ṛ. 5. Suglasnik ź je uveden u crnogorski standard kako se ne bi narušio glasovni sistem crnogorskoga jezika, čiji je on prepoznatljiv i markantan dio. Stoga se on mora naći i u Pravopisu crnogorskoga jezika. O kodifikaciji fonema i grafema ź nije odlučila frekventnost njegove upotrebe, već činjenica da se radi o opštem i uobičajenom (samostalnom) glasu u crnogorskome jeziku. Iako je broj leksema u kojima se javlja fonem ź ograničen, istraživanja su pokazala da je areal njegovoga prostiranja i upotrebe u Crnoj Gori identičan s arealom na kojem se javlja suglasnik ś, što znači da je opšteprisutan na cijelome crnogorskom jezičkom terenu. Fonem ź je vrlo čest u crnogorskoj toponomastici, pa je i to jedan od razloga da se prihvati kao dio standarda. 6. Suglasnik ś je, i pored činjenice da je u posljednjih 150 godina zvanična ortografska i ortoepska norma zabranjivala njegovu upotrebu, i dalje ostao opšteprisutno markantno crnogorsko jezičko obilježje, pa takva njegova upotreba obavezuje na uvođenje ovoga fonema i grafema u crnogorski standardni jezik. 7. Pošto je suglasnik з (afrikata dz) u crnogorskim govorima tokom XX vijeka alternirao sa z u gotovo svim leksemima u kojima se javljao, nema razloga da se uvrštava u standardnu crnogorsku azbuku i abecedu (kao fonem morao bi alternirazi sa c). Većina riječi u kojima je ovaj glas bio prisutan, poput: biзa, biзin, bronзin, зinзula, зanovijet, зipa, obзovina, зera, Boroзan, Burзan(ović) i sl., danas ima suglasnik z. Npr.: biza, bizin, bronzin, Burzanović, Zano, zera i sl. 8. Veliki latinički dvoslovi dž (џ), lj (љ) i nj (њ) upotrebljavaju se na dva načina. Ako je cijela riječ u kojoj se neki od ovih dvoslova javlja napisana velikim slovom, onda se i pomenuti dvoslovi upotrebljavaju s velikim oblikom oba dijela, npr.: DŽEM, LJETO, NJEDRA. U svim ostalim slučajevima (koji zahtijevaju upotrebu velikoga slova) samo se prvi dio ovih digrafa piše velikim slovom, npr.: Ljeto je na pomol;. Dokazano je da ti stihovi nijesu Njegošev;. Džan ulica je jedna od rijetkih u Podgorici kojoj nije promijenjeno ime.

9 II. VELIKA I MALA POČETNA SLOVA

9. Velikim početnim slovom pišu se jednočlana i višečlana lična imena, prezimena, nadimci i atributi koji su sastavni dio imena: Marko, Vojislav, Balša, Stefan, Pavle, Ivo, Marija, Milica, Aleksandra, Jovićević, Petrović, Kusovac, Kustudić, Brajović, Mijušković, Lekić, Pulević, Osmanagić, Maśa, Mika, Zeko, Medo, Petar Prvi, Vladimir Dukljanski, Petar Cetinjski, Ričard Lavlje Srce, Plinije Mlađi i sl. Napomena: Odredbeni djelovi uz strana prezimena pišu se velikim početnim slovom ukoliko se ime izostavlja, npr.: Ferdinand de Sosir ali De Sosir, Leonardo da Vinči ali Da Vinči, Šarl de Gol ali De Gol. 10. Ako zajedničke imenice stoje u službi vlastitoga imena, pišu se velikim početnim slovom: Ne, Vladiko, ako boga znadeš! Godine 1918. Kralj je zbačen s prijestola. 11. Ako je vlastito ime u funkciji kojom se ne označava ime određene ličnosti, onda se ono piše malim početnim slovom: ford (automobil) : Ford (vlastito ime); rendgen (uređaj) : Rentgen (vlastito ime); kulon (jedinica mjere) : Kulon (vlastito ime), arapin (vrsta konja) : Arapin (etnik) i sl. 12. Velikim početnim slovom piše se prva riječ u rečenici: Položio sam vozački ispit! Sljedeće neđelje putujemo u Ameriku. Dođite nam opet. 13. Imena božanstava, svetaca, mitoloških bića i sl. pišu se velikim početnim slovom, bilo kad je riječ o monoteističkim bilo o politeističkim božanstvima: Zevs, Mars, Perun, Vesna, Afrodita, Palada, Jehova, Alah, Isus, Muhamed, Isus Hrist, Buda, Lucifer, Duh Sveti, Sveti Petar Cetinjski, Sveta Trojica, Gospa Marija, Blažena Ozana, Minotaur, Pegaz, Herkul i sl. Ako se imenica bog upotrebljava kao zajednička, piše se malim početnim slovom. Samim tim, ona se u množini uvijek piše malim početnim slovom. Npr.: Oni su poštovali boga Zevsa. Grčki bogovi stanovali su na Olimpu. Monoteisti vjeruju u jednoga boga. Slavili su boga Sunca. Kad se imenicom bog ukazuje na jednoga određenog boga, onda se ona piše velikim početnim slovom: Hrist se tada obrati Bogu. Papa je izaslanik Boga. U islamskom svijetu nema likovnih predstava Boga. 14. Zajedničke imenice kojima se označava zanimanje ili titula pišu se malim početnim slovom, osim u slučaju koji je opisan u tački 10. Npr.: kralj Nikola, vladika Danilo, Omer-paša Latas, Mahmut-paša Bušatlija, serdar Škrnjo Kusovac, pop Milo i sl.

10 15. Velikim početnim slovom pišu se i vlastita imena životinja, građevinskih objekata i sl. Npr.: Šarac, Jabučilo, Lesi, Džeki, Ćetalj, Zekna, Šarulja, Mrkulja, Sivonja, Bijelka; Kraljičin most, Vezirov most, Latinska ćuprija, Hadžijin most, Banja, Lijepa Kata, Sahat-kula, Crkva Svetoga Đorđa, Džamija Osmanagića i sl. Ako se pak tim nazivima može označiti bilo koja životinja ili bilo koje zdanje, onda oni prestaju biti vlastita imena, pa se samim tim pišu malim početnim slovom. Npr.: Oni su namjeravali da podignu sahat-kulu, ali ih je rat spriječio. Ljepši je šarov od mrkova (kad se misli na bilo koju životinju šarene odnosno boje). 16. Imena životinjskih i biljnih vrsta u crnogorskome jeziku pišu se malim početnim slovom, npr.: mačka, pas, konj, krava, koza, ruža, lipa, dub, cer, jorgovan i sl. Međutim, ukoliko se te vrste imenuju latinskim nazivima, prva riječ toga naziva piše se velikim početnim slovom. Npr.: Tilia sp. (lipa), Galium aparine (prilipača), Abies alba (jela), Asplenium ruta muraria (kamenjača), Pinus nigra (crni bor), Felis leo (lav), Vicia montenegrina, Verbascum durmitoreum, Centaurea nicolai, Viola nicolai i sl. 17. Velikim početnim slovom pišu se i imena: a. naroda i njihovih pripadnika: Crnogorac, Crnogorka, Crnogorci, Srbin, Srpkinja, Hrvati, Hrvatica, Bošnjak, Bošnjaci, Njemci, Talijani, Amerikanci, Turci, Kinezi, Mađari, Albanci, Makedonci, Makedonka itd. b. država, pokrajina, gradova, sela, zaselaka: Crna Gora, Rusija, Bosna i Hercegovina, Sjedinjene Američke Države, Srbija, Hrvatska, Japan, Dalmacija, Boka, Sandžak, Vojvodina, Cetinje, , Podgorica, , Nikšić, , Žabljak, , Donji Kuči, , Orja Luka, Donje Polje, Pod Ostrog, Zagarač, Śenica, Zaljut itd. Kao što se iz primjera vidi, ova imena pišu se velikim početnim slovom svake riječi iz njihovoga naziva, osim veznika i prijedloga, koji se pišu malim početnim slovom u svim slučajevima osim kad se nađu na počeku naziva. c. stanovnika kontinenata, država, pokrajina, gradova, sela, ostrva: Evropljani, Australijanci, Crnogorci, Rusi, Japanci, Bokelji, Dalmatinci, Cetinjani, Kotorani, Podgoričani, Bjelopoljci, Kuči, Zagarčani, Crmničani i sl. 18. Prisvojni pridjevi izvedeni od vlastitih imena pišu se dvojako: a. ako su izvedeni dodavanjem nastavaka -ov/-ev i -in, pišu se velikim početnim slovom: Ivanov, Petrov, Brankov, Lukin, Vjerin, Vesnin, Matijin, Perovićev, Rešetarov, Crnogorčev, Zadraninov, Srbinov, Turčinov i sl. b. ako su izvedeni dodavanjem nastavka -ski, pišu se malim početnim slovom (osim ako nijesu prva riječ u sastavu vlastitog imena ili imena institucije): crnogorski, srpski, američki, kineski, crmnički, śenički, cetinjski, vukovski, njegoševski i sl. 19. Velikim početnim slovom samo prve riječi u višečlanom nazivu (ukoliko ostale same po sebi ne zahtijevaju veliko slovo) pišu se:

11 a. imena planina, , kanjona, dolina, nacionalnih parkova, jezera, mora, rijeka, ostrva, šuma: Šar planina, Paštrovačka gora, Pivski kanjon, Đerdapska klisura, Biogradska gora, Kakaricka gora, Śenički do, Paśi potok, Velja Śerina, Zgrade Śagovića, Skadarsko jezero, Jadransko more, Sredozemno more, Crno jezero, Kečina jama, Panonska nizija, Nacionalni park „Lovćen“, Apeninsko poluostrvo, Morača, , Cijevna, Tološka šuma, Ćemovsko polje itd. b. opšteprihvaćena simbolična imena za određene geografske pojmove: Bliski istok, Divlji zapad, Stari kontinent. c. imena institucija, društava, saveza, političkih stranaka, crkava i vjerskih zajednica, posebnih škola u nauci i umjetnosti: , Ministarstvo kulture Crne Gore, Univerzitet Crne Gore, Filozofski fakultet Univerziteta Crne Gore, Privredni sud u Podgorici, Osnovni sud u Nikšiću, Matica hrvatska, Liberalni savez Crne Gore, Crnogorska pravoslavna crkva, Islamska zajednica, Katolička crkva, Red sestara maloga Isusa, Institut za crnogorski jezik i jezikoslovlje „Vojislav P. Nikčević“, Crnogorski PEN centar, Dukljanska akademija nauka i umjetnosti, Praški lingvistički kružok, Aleksandrijska škola itd. Ako se umjesto punoga naziva koristi samo jedan njegov dio, taj se dio piše velikim početnim slovom, jer zamjenjuje puni naziv (bez obzira na to što se on u punom nazivu piše malim početnim slovom): Moram poći u Akademiju - (kad se zna o kojoj akademiji je riječ). I on je član Instituta - (misli se na jedan određeni institut) i sl. d. imena magistrala, graničnih prijelaza, autoputeva: Magistrala Beograd – Bar, Jadranska magistrala, Granični prijelaz Božaj, Granični prijelaz Šćepan Polje, Autoput Beograd – Zagreb itd. e. imena gradskih četvrti, ulica, bulevara i ostalih djelova naseljenih mjesta: Stari aerodrom, Zabjelo, Blok VI, Preko Morače, Stara varoš, Drpe Mandića, Bulevar kralja Nikole, Ulica slobode, Hercegovačka ulica, Bulevar Save Kovačevića, Grudska mahala i sl. Imenice ulica, bulevar i sl. kad se nađu na početku naziva uvijek se pišu velikim početnim slovom, npr. Ulica bratstva i jedinstva, Ulica moskovska, Bulevar Lenjina. U svim ostalim slučajevima pišu se malim početnim slovom. f. nazivi umjetničkih djela, knjiga, udžbenika, novina, časopisa, filmova, radio-televizijskih emisija, pjesama, zakona, molitava, deklaracija, kongresa, konferencija, sporazuma i sl.: Bijeli anđeo, Gorski vijenac, Luča mikrokozma, Pobune uma, Lelejska gora, Stari zavjet, Na Drini ćuprija, Pravopis crnogorskoga jezika, Lingua Montenegrina, Matica, Almanah, Kad jaganjci utihnu, Art magazin, Veče na školju, Noć skuplja vijeka, Deklaracija Crnogorskog PEN centra o ustavnom položaju crnogorskoga jezika, Očenaš, Berlinski kongres, Versajski mir, Bečki književni dogovor, Dejtonski sporazum itd. g. imena međunarodnih, državnih i vjerskih praznika:

12 Nova godina, Praznik rada, Prvi maj, nezavisnosti, Međunarodni dan borbe protiv side, Dan državnosti, Dan Republike, Božić, Uskrs, Bajram, Kurban-bajram, Veliki petak, Trojčindan, Ilindan, Badnje veče i sl. Pridjevi izvedeni od ovih naziva pišu se uvijek malim početnim slovom: novogodišnji, božićni, prvomajski, uskršnji, bajramski, ilinski, petrovdanski, miholjski i sl. h. imena katedri na fakultetima, posebnih odsjeka i nastavnih predmeta: Katedra za crnogorski jezik, Odsjek za hrvatski jezik i književnost, Istorija crnogorskoga jezika, Likovno vaspitanje, Sociologija kulture, Srpska književnost, Književnost prosvjetiteljstva i sl. i. nazivi istorijskih događaja: Bitka na Carevom Lazu, Kosovski boj, Prvi svjetski rat, Prvi krstaški rat, Bitka na Fundini, Drugi balkanski rat, Bitka za , Vučedolska bitka, Prvi srpski ustanak, Francuska revolucija, Oktobarska revolucija i sl. 20. Nazivi književnih i umjetničkih pokreta, perioda u razvoju književnosti, razdoblja u razvoju društva pišu se malim početnim slovom: humanizam i renesansa, barok, klasicizam, prosvjetiteljstvo, romantizam, pokret socijalne literature, moderna, reformacija, protivreformacija, srednji vijek, kameno doba, paleolit, novi vijek, četrnaesti vijek, dvadeseto stoljeće i sl. 21. Nazivi pripadnika pojedinih pravaca, pokreta i učenja uvijek se pišu malim početnim slovom bez obzira na osnovu iz koje su izvedeni: vukovci, ilirci, partizani, komunisti, četnici, mladogramatičari, strukturalisti, marksisti, socijalisti itd. 22. Prva riječ u upravnom govoru (poslije dvotačke i navodnika) piše se velikim početnim slovom: Vladika Danilo otpišuje: „Od vladike i svijeh glavarah Selim-paši otpozdrav na pismo“. Kada viđeh vitešku nevolju, zabolje me srce, progovorih: „Što, pogani, od ljudi činite? Što junački ljude ne smaknete?“ 23. Ako je upravni govor prekinut umetnutom rečenicom, pa se zatim nastavlja, prva riječ u nastavku piše se malim početnim slovom (osim ako ona sama po sebi ne zahtijeva upotrebu velikoga slova): „Nećemo posustati“, rekoše oni, „makar svi izginuli do posljednjega.“ „Ja te tvoje ideje“ – ljutnu se Avram – „prosto zamišljam kao harem starih žena, koje odavno ne mogu poslužiti ničemu.“ 24. U pisanoj komunikaciji, iza naslova kome se obraća obično se stavlja zarez ili uzvičnik. Ako se pismo ne nastavlja u istom redu, iza toga zareza ili uzvičnika prva riječ se piše velikim početnim slovom: Poštovani, Obraćam Vam se radi... Poštovani!

13 Primio sam Vaše pismo... Ako se obraćanje nastavlja u istom redu, onda se prva riječ iza zareza piše malim početnim slovom: Poštovani, obraćam Vam se... 25. Imenice zemlja, mjesec, sunce pišu se na dva načina: a. Kad označavaju vasionska tijela, pišu se velikim početnim slovom: Ona je uvijek pratila Mjesečeve mijene. Koliko ima planeta u Sunčevom sistemu? Dugo je trebalo da čovječanstvo sazna da se Zemlja okreće oko sopstvene ose. b. U svim drugim značenjima, pišu se malim početnim slovom: Prevarilo ih je decembarsko zubato sunce. Kad smo ih viđeli, sunce nas je ogrijalo. On ne gleda ni sunca ni mjeseca. Nijesmo se gledali dva mjeseca. To je ničija zemlja. 26. Imena vjerskih pripadnika pišu se malim početnim slovom: hrišćanin, musliman, pravoslavac, katolik, budisti, adventisti, protestanti, suniti, šiiti i sl. 27. Ukoliko se imenicama srbi, turci, latini i sl. označavaju nazivi vjerskih pripadnika, a ne nacionalna ili narodnosna pripadnost, one se redovno pišu malim početnim slovom. Npr.: Sto putah sam gleda Crnogorce, gleda turke, a gleda latine (Ovdje se na Crnogorce ne gleda s gledišta naziva vjerskih pripadnika) Otišli su na stanak turcima... Kosa mlada na groblje junačko, siplje li se bulah ka srpkinjah? Da je bješe srbin ugrabio, ako hoćah glave obrtati... No uteci u Kotor latini... Pokolji se na drum sa turcima, četrnaest pośeci turakah... U suprotnom, ako se ovim imenicama iskazuje etnička ili nacionalna pripadnost, one se obavezno pišu velikim početnim slovom. Npr.: Zna Dušana rodit Srpka, zna dojiti Obiliće... Al' heroju topolskome, Karađorđu besmrtnome, sve prepone na put bjehu, k cilju dospje velikome: diže narod, krsti zemlju, a varvarske lance sruši, iz mrtvijeh Srba dozva, danu život srpskoj duši.

14 28. Imena stručnjaka iz pojedinih naučnih oblasti, bez obzira na to da li naziv u njihovoj osnovi sadrži neko vlastito ime, pišu se malim početnim slovom: montenegristi, kroatisti, srbisti, balkanolozi, turkolozi, albanolozi, romanisti, njegošolog, šekspirolog, biolog, botaničar, toponomastičar i sl. Napomena: Nazivi profesija, zanimanja, titula i sl. upotrebljavaju se i u muškom i u ženskom rodu u zavisnosti od toga da li se odnose na osobe muškoga ili ženskoga pola, npr.: predśednik – predśednica, autor – autorka/autorica; doktor – doktorica/doktorka i sl. 29. Pri učtivome obraćanju i obraćanju iz poštovanja jednoj osobi upotrebljavaju se zamjenice vi i vaš, koje se u tom slučaju uvijek pišu velikim početnim slovom: Poštovana, Primio sam Vaše pismo. Gospodine ministre, Molim Vas da mi odgovorite... 30. Ukoliko je riječ o službenoj komunikaciji s nekom ustanovom ili ako je učtivo obraćanje (obraćanje iz poštovanja) usmjereno prema većem broju lica, tada se zamjenice vi i vaš pišu malim početnim slovom: Poštovana gospodo, čast mi je razgovarati s vama. 31. U obraćanju pojedincu, kad takvo obraćanje ne podrazumijeva bilo koju vrstu distanciranoga odnosa, može se iz poštovanja pisati Ti i Tvoj: Primio sam Tvoje pismo. Drago mi je što ću napokon upoznati Tvoju zemlju. 32. Velikim početnim slovom piše se svaka riječ u titulisanju svjetovnih i duhovnih velikodostojnika: Vaše Veličanstvo, Vaša Svetosti, Njegova Ekselencija, Vaša Milosti, Njegova Svetost i sl.

15 III. SASTAVLJENO I RASTAVLJENO PISANJE RIJEČI

33. U crnogorskom jeziku riječi se pišu sastavljeno, rastavljeno i polurastavljeno u zavisnosti od značenja koje imaju u pojedinim oblicima, kao i u zavisnosti od akcenta. Tako se govori o: rastavljenom pisanju zasebnih riječi (koje su odvojene razmacima, odnosno bjelinama); sastavljenom pisanju – kad nastaju složenice koje uglavnom imaju zajednički akcenat i polurastavljenom pisanju polusloženica (s crticom). Složenicom se smatraju dvije ili više međusobno povezanih riječi koje najčešće imaju i zajednički akcenat i jedinstveno značenje (različito od onoga što ga imaju kao posebne riječi). Npr.: nizbrdo, međutim, odoka, uoči, Borovdo, Podmaine i sl.

IMENICE 34. Imenice sastavljene od dva i više djelova koje označavaju naseljena mjesta pišu se na tri načina: a. Ako su ti djelovi u potpunosti srasli izmijenivši svoja zasebna značenja i posebne akcente u novo zajedničko značenje i jedinstveni akcenat, pišu se sastavljeno. Npr.: Danilovgrad, Titograd, Carigrad, Lenjingrad, Petrograd, Beograd, Borovdo, Krivošije, Pacpolje, Sokobanja, i sl. b. Ako njihovi sastavni djelovi imaju novo zajedničko značenje, ali su očuvali poseban akcenat, bez obzira na to da li se mijenjaju svi djelovi, onda se takve imenice uvijek pišu rastavljeno. Npr.: Bijelo Polje, Rudo Polje, Kosovi Lug, Orja Luka, Novi Sad, Donja Brela, Južna Amerika; Herceg Novi (Herceg Novoga, Herceg Novome), Ivanić Grad (Ivanić Grada, Ivanić Gradu), Han Pijesak (Han Pijeska, Han Pijesku), Hong Kong, Adis Abeba, San Marino, Los Anđeles i sl. 35. Imena stanovnika mjesta čiji se nazivi pišu rastavljeno pišu se uvijek sastavljeno. Npr.: Bjelopoljac, Bjelopoljci, Novosađani, Novosađanka, Orjolučani, Južnoamerikanci, Hercegnovljanin, Hercegnovljanka i sl. 36. I zajedničke imenice sastavljene od više djelova koji su stekli novi zajednički akcenat i novo značenje, postavši tako složenicama, pišu se uvijek sastavljeno. Npr.: jugozapad, śeveroistok, kućepazitelj, lovočuvar, polukrug, polubrat, veleprodaja, derikoža, konjokradica, fotoaparat, kilogram, parametar, autosugestija i sl. 37. Ako djelovi zajedničkih imenica čine svaki za sebe posebnu akcenatsku cjelinu, pri čemu se u promjeni mijenja samo posljednji dio, takve imenice se pišu s crticom između sastavnih djelova: kremen-kamen, rak-rana, Rh-faktor, radio-stanica, alaj-barjak, radio-amater, auto-cesta, đul-nevjesta, foto- reporter i sl. 38. Prefiksi i riječca ne uvijek se pišu sastavljeno s imenicama: nesoj, nečovjek, neljudi, neprijatelj, neznalica, neznanje, nebriga, nerad, bezdušnik, beskućnik, predstraža, suvlasnik, pobratim, kontrareformacija i sl. 39. Prijedlozi po, prije i poslije uz imenicu podne pišu se na dva načina:

16 a. Kad se želi označiti u cjelosti vrijeme prije ili poslije 12 sati, tada se ovi prijedlozi pišu zajedno s imenicom podne: popodne, prijepodne, poslijepodne. Npr.: Cijelo poslijepodne proveo je u krevetu. Čekao sam Vas cijelo prijepodne. Uvijek su zajedno popodne. b. Ako se misli na bilo koji period prije odnosno poslije 12 sati, tada se prijedlozi o kojima je riječ pišu odvojeno od imenice podne: Viđećemo se poslije podne. Planirao sam da dođem prije podne. 40. Između imena/prezimena i nadimaka nikad se ne stavlja crtica: Josip Broz Tito, Svetozar Vukmanović Tempo, Jovan Jovanović Zmaj, Savić Marković Štedimlija i sl. 41. Dvostruka prezimena pišu se s crticom između njih, npr.: Ivana Brlić-Mažuranić, Milena Božović-Petrović i sl. 42. Ako titula i zvanje dolaze iza ličnoga imena, pri čemu se u deklinaciji mijenja samo titula – zvanje, ali ne i ime, onda se između njih piše crtica. Npr.: Milić-barjaktar, Husein-beg, Bećir-beg, Smail-aga, Omer-paša, Kostreš-harambaša, Gavran-kapetan i sl. Ako se te titule upotrebljavaju samo iz poštovanja, kad ne označavaju stvarno titulisanje, tada se mogu pisati sastavljeno s imenom uz koje stoje – bez crtice između njih. Takvo oslovljavanje bilo je vrlo frekventno u minulim vremenima, npr.: Ivanbeg, Bećiraga, Osmanaga, Fazlibeg i sl. 43. Nazivi vjerskih praznika sastavljeni od imena sveca, tj. prisvojnoga pridjeva izvedenoga iz toga imena, i imenice dan pišu se sastavljeno, osim kad i prvi i drugi dio toga naziva ima zasebne nastavke u promjeni: Nikoljdan, Aranđelovdan, Trojčindan, Mitrovdan, Petkovdan, Petrovdan, Ilindan, Spasovdan i sl. A u promjeni: Nikoljdana/Nikolja dne, Ilindana/Ilina dne, Đurđevdana/Đurđeva dne, Mitrovdana/Mitrova dne itd.

ZAMJENICE 44. Zamjeničke složenice, nastale međusobnim srastanjem zamjenica ili srastanjem zamjenica i priloga, pri čemu su sastavni djelovi izgubili nekadašnja posebna značenja i akcenat i stekli novo zajedničko značenje i zajednički akcenat – uvijek se pišu sastavljeno.Npr.: štošta, koješta, kojeko, kojekakav, koječiji, kojekoliki, kojekoji, đekoji, svakakvi i sl. Takvi ostaju i u promjeni: koječega, kojekoga, kojekome, kojekakvima, svakakvome i sl. 45. Zamjenice se pišu zajedno i s prijedlozima onda kad uz taj prijedlog gube zamjeničko značenje, a složenica dobija novo priloško značenje. Npr.: stoga, zato, potom, pritom, uto.

17 Ali ako nije došlo do pomjeranja značenja, već zamjenice čuvaju svoje značenje, tada ih treba pisati odvojeno od prijedloga uz koji stoje. Treba, dakle, praviti razliku među sljedećim primjerima: Bilo je nevrijem, pa stoga nijesam mogao doći. – Skini paučinu s toga zida. Imali su konje, pa ih zato nije mogao stići. – Ja ne marim za to što oni pričaju. 46. Zamjenice s riječcom god (gođ) različito se upotrebljavaju u zavisnosti od značenja koje uz navedenu riječcu dobijaju: a. Ako uz riječcu god (gođ) dobijaju značenje neodređenih zamjenica, te zamjenice se tada pišu sastavljeno s riječcom god (gođ): kogod/kogođ (=neko), štogod/štogođ (=nešto). Npr.: Neka kogođ dođe da mu ruku da. Hoćemo li štogod pričati ili da se razilazimo? b. Ako uz navedenu riječcu zamjenice dobiju značenje opštih zamjenica, onda se one pišu odvojeno od te riječce: ko god/ko gođ, što god/što gođ, čiji god/čiji gođ i sl. Npr.: Ko god im dođe, oni ga lijepo dočekaju. Što gođ im rečeš, oni će te poslušati. 47. Opšte i odrične zamjenice niko, ništa, ničiji, nikakav, iko, išta, ikakav, ičiji, ikolik i sl. pišu se sastavljeno u svim slučajevima osim u promjeni u prijedložnim konstrukcijama, npr.: ni od koga, ni sa kim, ni od čega, ni o kome, i od čega, ni o čemu, ni na čiji, i o kome, ni na što, ni za koga i sl.

PRIDJEVI 48. Pridjevi sastavljeni od dva dijela, bez obzira na to kojoj vrsti riječi ti djelovi pripadali, pišu se sastavljeno ako takva složenica ima zajedničko (jedinstveno) značenje. Na njihovo sastavljeno pisanje ne utiče okolnost jesu li nastali prostim srastanjem sastavnih djelova ili pomoću infiksa. Npr.: plavobijeli, śeverozapadni, jugoistočni, bezuman, predobar, antiratni, samonikli, maloumni, dobrodušan, pseudonaučni, plavook, naučnoistraživački, trospratni, šestočlani, svijetložuti, tamnocrveni, poluprazan, danonoćni, prednjonepčani, književnoistorijski i sl. 49. Pridjevi izvedeni od višečlanih toponima, čija se imena pišu rastavljeno ili s crticom, pišu se uvijek sastavljeno. Npr.: bjelopoljski, orjolučki, donjokrajski, hercegnovski, novosadski, južnoafrički, gornjośenički, bokokotorski, lješkopoljski, malocucki i sl. 50. Kod pridjeva složenih od višecifrenih brojeva pridjev se spaja samo sa posljednjim brojem: dvadeset petogodišnji, četrdeset dvodnevni i sl. 51. Pridjevi složeni s riječcom ne uvijek se pišu sastavljeno s njom: nevelik, nepoznat, neiskusan, nezreo, neobrazovan, neznaven, nevidljiv, nedorastao, neslavan i sl. 52. Prisvojni pridjevi izvedeni iz dvostrukih prezimena uvijek se pišu s crticom među tim prezimenima. Npr.: Karadžić-Belićev, Karadžić-Daničićev, Broz-Ivekovićev, Anić-Silićev, Bojl-Mariotov i sl.

18 53. Dvočlani pridjevi u kojih je svaki član zadržao svoje značenje u okviru zajedničkoga značenja koje imaju u određenoj kontekstualnoj upotrebi pišu se s crticom između tih djelova. Npr.: crnogorsko-hrvatski (odnosi), englesko-ruski (rječnik), grčko-turska (koalicija), crnogorsko-turski (rat) i sl.

BROJEVI 54. Brojevi 11-19, 20, 30, 40, 50, 60, 70, 80, 90, 200, 300, 400, 500, 600, 700, 800, 900 pišu se sastavljeno: jedanaest, dvanaest, sedamnaest, dvadeset, četrdeset, šezdeset, devedeset, dvjesta, petsto, šeststo, devetsto itd. Ali: dvije stotine, tri stotine, devet stotina itd. 55. Drugi višečlani brojevi pišu se rastavljeno: trideset šest, osamdeset jedan, trideset drugi, dvadeset osmii, pet hiljada dvjesta dvadeset dva, trista dvadeset peti i sl.

GLAGOLI 56. Glagoli složeni s prefiksima pišu se uvijek sastavljeno s njima, npr.: podići, prošetati, uskočiti, predvoditi, pročitati, zajaukati, zaplakati, nasmijati se, zakukati, progovoriti i sl. 57. Riječca ne piše se odvojeno od glagola: ne bih, ne tražim, ne znam, ne vidim, ne viđesmo, ne biste, ne znajući i sl. Izuzetak od toga pravila čine samo sljedeći oblici: neću – nećeš - neće / nećemo – nećete - neće; nemoj / nemojmo, nemojte; nemam – nemaš - nema / nemamo – nemate – nemaju; nedostajali – nedostaje. 58. Množinski oblici glagola biti u aoristu uvijek se pišu sastavljeno: bismo – biste - biše. 59. U složenim glagolskim oblicima glavni i pomoćni glagol pišu se odvojeno jedan od drugoga: a. Perfekat: čitao sam, vidio sam, čuo je, viđeli ste, znali su itd. b. Pluskvamperfekat: bijahu viđeli/su bili viđeli, bio sam stigao/bijah stigao, bijasmo čuli/smo bili čuli itd. c. Futur I: ću viđeti, će znati, ću čitati, moći ću, doći ću, reći ćemo itd. Međutim, u futuru glagola na –ti, u slučajevima kad se ispred njih ne koristi subjekat, javlja se dvojaka upotreba: i. Najčešće se tada pomoćni i glavni glagol izgovaraju kao jedna riječ, pa se tako i pišu: čitaću, znaću, govorićemo, trčaće, plakaćete itd. U tim slučajevima futur je prosti glagolski oblik.

19 ii. Iako je takva upotreba u Crnoj Gori vrlo rijetka, u navedenom slučaju dešava se da se glavni glagol (u infinitivu) upotrebljava bez krajnjega –i i da se kao takav piše odvojeno od pomoćnoga glagola: čitat ću, znat ćemo, govorit ćete, plakat ćete, smijat će se i sl. Takva upotreba karakteristična je u Boki Kotorskoj, pa je stoga ne treba isključiti iz standardnojezičke norme. Međutim, u jednom tekstu se ne mogu naizmjenično upotrebljavati i jedni i drugi oblici futura. d. Futur II: budem vidio, budem došao, budete stigli, budu śeli, budeš mogao, bude pośekao i sl. e. Potencijal: bih mogao, bi pjevao, biste kupili, bismo znali itd. 60. Izrazi tipa: htio-ne htio, rekla-kazala, mogao-ne mogao, peri-deri, hoćeš-nećeš, idi mi-dođi mi i sl. uvijek se pišu polusastavljeno, s crticom između sastavnih djelova.

PRILOZI 61. Velik broj priloga nastao je srastanjem posebnih riječi u jednu riječ, što je podrazumijevalo i promjenu posebnih značenja sastavnih djelova. Takvi su recimo: nizbrdo, zaredom, akobogda, naizgled i sl. 62. Prilozi se pišu sastavljeno u slučajevima kad su oba njegova sastavna dijela (bez obzira na to kojoj vrsti riječi ti sastavni djelovi pripadali) u potpunosti srasla u jednu riječ i poprimila novo zajedničko značenje i zajednički akcenat. Npr.: ikad, ikako, ikoliko, iđe, svuđ, svukud(a), katkad, đekad, ponekad, kudikamo, štaviše, ionako, niđe, neđe, nikad, nikoliko, nizašto, nedovoljno, nelijepo, ponekad, počesto, poveliko, suviše, nipošto, dovde, donde, dotle, otkud, donekle, odnekle, odavno, odnedavno, odskoro, odnekud, odjedanput, odozgo, nadaleko, naopako, nadugo, naširoko, napamet, bestraga, prek(o)śutra, prekjuče, onomadne, onomlani, preklani, śutradan, smjesta, uglas, naglas, izreda, odreda, doveče, spolja, nizbrdo, akobogda, ujesen, naveliko, naprečac i sl. 63. Ako je neki od sastavnih djelova sačuvao svoje posebno značenje, tada se ti djelovi pišu rastavljeno. Npr.: Ni kad budu zahtijevali, neće im se dati. U koliko sati ćete stići? Ne pada mi na pamet. Nestao je bez traga. I otac mu je bio trgovac na veliko. Pao mu je kamen na ruku. Odgovarao je s mjesta. 64. Tako se i svi priloški izrazi čiji sastavni djelovi nijesu srasli pišu rastavljeno: preko dana, preko noći, na proljeće, na primjer, za inat, s leđa, bez sumnje, od juče, od lani, do juče, do śutra, od zimus, ma kad, na koliko, ma đe, bilo kad, bilo đe, đe bilo, kako bilo, na lešo, na crno, na bijelo, u potpunosti, u cjelosti, u redu, za stalno i sl. 65. Prilozi tipa od tada pišu se rastavljeno, a prilozi tipa otad sastavljeno: a. rastavljeno: za sada, od sada, od tada, do kada, do tada itd. b. sastavljeno: zasad, otkad, dokad, dosad, dotad i sl.

20 66. Priloški izrazi sastavljeni od dva značenjski suprotna priloga koji čuvaju svoje posebne akcente pišu se s crticom. Npr.: brže-bolje, gore-dolje, jednom-dvaput, kad-tad, kako-tako, danas-śutra, koliko-toliko, pošto-poto, tamo-ovamo, plus-minus, lijevo-desno i sl.

PRIJEDLOZI 67. Prijedlozi nastali potpunim srastanjem sastavnih djelova pišu se sastavljeno. Npr.: navrh, dovrh, ispod, iznad, poviše, između, izvan, nadomak, nakraj, sadno, podno, povrh, uprkos, uoči, potkraj, posred, uime, umjesto, namjesto, naprema, naspram, porad(i), zarad(i), uoči i sl 68. Ako imenički dio tih prijedloga zadrži svoju imeničku funkciju, onda se on piše odvojeno od prijedloga ispred njega. Npr.: Popeo se na vrh brda. Pogledaj me u oči. U ime koga vi govorite? Pogledajte u vrh ovoga koplja. 69. Ako dva prijedloga stoje jedan uz drugi, ali svaki čuva svoje značenje, pišu se odvojeno: do pred, do potkraj, do ispod, do nakraj, do iznad i sl. Npr.: Pjevali smo do pred zoru. Stigli smo do pred kuću, ali dalje nijesmo mogli ići. Živjela je do potkraj zime.

UZVICI 70. U zavisnosti od toga kako se izgovaraju i što se njima želi predstaviti, uzvici se pišu na dva načina: sastavljeno ili pomoću crtice. a. Ako se uzvici izgovaraju duže vremena ili otežu bez prekida, tada se pišu sastavljeno. Npr.: oooj, eeej, joooj, heeej i sl. b. Uzvici koji se udvajaju ili uzastopno ponavljaju pišu se s crticom među sastavnim djelovima. Npr.: mac-mac, av-av, ha-ha-ha, mljac-mljac, ku-ku, kuku-kuku, le-le, he-he-he i sl.

RIJEČCE I VEZNICI 71. Veznici i riječce sastavljeni od više djelova, koji su u izgovoru potpuno srasli, pišu se sastavljeno. Npr.: kamoli, negoli, iako, doli, nekmoli, otkad, otkako, otkuda, premda, stoga, dakako, premda itd. 72. Složeni dopusni veznik iako uvijek se piše sastavljeno za razliku od grupe i ako u pogodbenom značenju. Npr.: Doći ćemo iako se nijesmo najavili. - Primićemo vas i ako se ne budete najavili. Nije nimalo zahladilo iako je palo dosta kiše. - I ako bude kiše, žito se više ne može oporaviti. 73. Riječca li piše se na dva načina: a. uz nepromjenljive riječi ispred sebe stvara složenicu, pa se, samim tim, piše sastavljeno s njima: kamoli, nekmoli, negoli i sl.

21 b. upitna riječca li uvijek se piše odvojeno od riječi koja joj prethodi: da li, đe li, jesu li, hoćete li, možeš li, nije li i sl.

22 IV. RASTAVLJANJE I PRENOŠENJE RIJEČI U NAREDNI RED

74. Ukoliko se neka riječ ne može ispisati/otkucati u jednom redu, onda se jedan njezin dio prenosi u sljedeći red, a na kraju prvoga dijela riječi, uz njega, stavlja se crtica (-). 75. Suglasnici ili suglasnički skupovi (bez samoglasnika uz njih) nikad se ne prenose u naredni red. Nije, dakle, dozvoljeno prenošenje i rastavljanje riječi tipa: boles-t, bole-st, gleda-h, topo-t, rado-st, rados-t, čas-t, ča-st, bla-nš, blan-š, he-nd, hen-d i sl. 76. Kao ni suglasnik, tako se ni jedan samoglasnik ne prenosi u sljedeći red, pa je pravopisno nedopustivo prenošenje tipa: gleda-o, posa-o, žen-a, st-o, bolj-e, trčat-i, čitanj-e i sl. 77. Jednosložne riječi, ukoliko ne mogu biti ispisane u jednome redu, ne prenose se rastavljene u naredni red, već se prenosi cijela riječ. Nije dozvoljeno prenošenje tipa: sa-t, da-n, to-p, ti-p, če-p, ja-d, je-d, k-os, n-os, r-og i sl. 78. Latinički digrafi (dvoslovi) lj, nj i dž ne rastavljaju se jer predstavljaju oznaku za jedan glas. Nije, dakle, dopušteno rastavljanje i prenošenje riječi na sljedeći način: rastin-je, pol-je, hod-ža, san-jati, pid-žama, mud-žahedin, hand-žar, iman-je, bol-je, vol-jeti i sl. Ukoliko latiničko nj i dž nijesu u funkciji digrafa, već predstavljaju dva posebna slova u kontaktu, prenošenje je dozvoljeno. Npr.: in-jekcija, kon-jugacija, kon-junktiv, kon-juracija, nad-živjeti, nad-žnjevati i sl. 79. Riječ se ne može prenositi u sljedeći red tako da u gornjem redu ispred crtice ostane samo jedan grafem. Tako se ne prenose strukture tipa o-tac, e-lemenat, a-van, o-van i sl. 80. Bilo kakav niz cifara (bilo da je riječ o višecifrenim brojevima, kodovima, lozinkama, datumima, školskim godinama i sl.) ne treba rastavljati na kraju reda, već u novi red prenijeti niz u cjelosti. 81. Konsonantske grupe st, št, ž kad nijesu na granici dva morfema ne treba rastavljati, već cijelu grupu prenijeti u naredni red: po-sti, ko-sti, pla-sta, mo-šti, pla-šta, ku-pa-li-šte, daždi-ti, za-žditi i sl. 82. U naredni red prenosi se onaj dio riječi koji može činiti slog(ove). Npr.: pro-ricati, iš-čitavati, mlati-ti, mla-dost, bo-rac, pje-vač, pra-vopis i sl. 83. Ukoliko se u riječi koja se prenosi nalaze samoglasnički skupovi, oni se mogu prenijeti: a. tako da jedan od samoglasnika ostane u gornjem redu, a drugi se prenosi u naredni red, npr.: nosi-oci, mja-ukati, uči-onica, jedana-est, skaka-onica, ba-uk, di-oba, za-obići, Eti-opija i sl. b. tako da oba samoglasnika ostanu u gornjem redu, npr.: nosio-ci, mjau-kati, zao-bići, Etio-pija, zao-bilaziti, zao-va, učio-nica i sl. 84. Suglasnik koji se nalazi između dva samoglasnika u riječi prenosi se u naredni red. Npr.:

23 govo-riti, na-laziti, odgo-varati, pre-laziti, pro-nalazač i sl. 85. Suglasničke grupe dozvoljeno je prenositi na više načina: a. Ukoliko je riječ o suglasničkim grupama na granici između prefiksa i osnovne riječi u složenicama, moguće ih je razdvojiti tako da jedan konsonant ostane u gornjem, a drugi se prenosi u naredni red. Npr.: nad-živjeti, raž-džilitati, raz-viti, od-govoriti, pred-viđeti, raz-rijediti, od-vući, uz-viknuti, od-govoriti i sl. b. Suglasničke grupe dozvoljeno je prenijeti u naredni red tako da se dio riječi koji se ne prenosi završava samoglasnikom. Npr.: slu-žba, dru-žba, ze-mlja, kle-tva, pje-sma, va-zdan, gro-žđe i sl. Međutim, ako dio riječi koji se prenosi počinje suglasničkom grupom teškom za izgovor, takvo prenošenje nije dozvoljeno. U tom slučaju se suglasnička grupa razbija prenošenjem samo jednoga suglasnika. Dakle, prenošenje tipa bra-tski, gra-dski, bo-rba nije dozvoljeno. Umjesto njega ispravno je: bor-ba, sun-ce, brat-ski, korot-ni, grad-ski, ljud-ski, kar-lovački, voj-ska, car-stvo, pal-ma, žal-ba i sl. 86. Riječi sa vokalnim r mogu se prenositi tako da u naredni red ide dio iza toga vokalnog r. Npr.: kr-vavi, kr-stiti, pr-vijenac, hr-vatski, dr-veni, vr-šnjaci, gr-liti, hr-liti, mr-viti, vr-lina, vr-njački i sl. 87. Riječi stranoga porijekla u crnogorskom jeziku rastavljaju se na isti način kao i domaće (u skladu s prednjim pravilima). 88. Polusloženice se rastavljaju kao i sve druge riječi. Ali ako polusloženicu treba rastaviti i prenijeti u drugi red na mjestu đe se njezini sastavni djelovi spajaju crticom, onda se jedna crtica piše na kraju gornjega reda, a druga prenosi i u naredni red. Npr.: Bećir- rak- gore- Ivan- -aga -rana -dolje -beg

24 V. SKRAĆENICE

89. Skraćenica je naziv za svaku pri izgovoru ili pisanju skraćenu riječ ili skraćeni skup riječi. Riječi i skupovi riječi skraćuju se u skladu s određenim pravilima, osim u rijetkim izuzecima kad su ta pravila narušena drukčijom tradicionalnom upotrebom. 90. Riječi, skupovi riječi i višečlani nazivi skraćuju se na više načina. Pišu se s tačkom na kraju ili bez nje, sastavljeno ili rastavljeno, velikim ili malim slovima, a sve to u skladu s pravilima koja se odnose na pojedinačne kategorije. 91. Skraćenice se čitaju na dva načina. a. Ako je riječ o skraćenim početnim djelovima riječi ili skupova riječi, te ako se skraćenicom obuhvata početni i završni dio riječi, tada se čitaju kao da je napisan puni naziv. Npr.: prof. (čita se: profesor), god. (čita se: godina), ž. r. (čita se: ženski rod), itd. (čita se: i tako dalje), dr (čita se: doktor), mr (čita se: magistar) i sl. b. Ako su pak skraćenicama označena početna slova ili početni slogovi višečlanih naziva, one se čitaju na dva načina: i. Ukoliko skraćenica sadrži u sebi samoglasnik, ona se čita onako kako se i piše. Npr.: CANU, JAT, JAZU, MUP, MINA, NIN i sl. Ovo pravilo ne obuhvata skraćenice s nagomilanim suglasničkim grupama teškim za izgovor, npr. UNDP, UNHCR i sl. Takve skraćenice čitaju se prema nazivima slova od kojih su sastavljene (kao i one iz naredne stavke, koje se sastoje samo od suglasnika ili samo od samoglasnika), ali se ne mogu miješati nazivi slova iz različitih jezika. Npr.: DVD se čita ili di-vi-di ili de-ve-de, UNDP se čita ili u-en-de-pe ili ju-en-di-pi i sl. U deklinaciji ovih skraćenica nastavak se od njih odvaja crticom bez bjelina. ii. Ukoliko se skraćenice sastoje samo od konsonanata ili samo od vokala, one se čitaju prema nazivima slova od kojih su sastavljene. Npr.: CG (ce-ge), EU (e-u), UAE (u-a-e), CDNK (ce-de-en-ka), DNK (de-en-ka), RNK (er-en-ka), SDPCG (es-de-pe-ce-ge) i sl. Ova pravila imaju svoje izuzetke u onim slučajevima koje je ustalila duga upotrebna tradicija. Tako se npr. BiH čita kao [be-i-ha], SAD kao [es-a-de].

SKRAĆIVANJE S TAČKOM 92. Skraćenice nastale uzimanjem samo prvoga konsonanta iz riječi koja se skraćuje uvijek se pišu s tačkom na kraju (osim primjera opisanih u tački 100). Npr.: č. - čitaj r. - razred g. - godina v. - vijek l. - lice v. - viđeti t. - tačka m. - mjesto

25 93. Skraćenice nastale uzimanjem početnoga konsonantskog skupa u riječi pišu se s tačkom na kraju. Npr.: br. - broj mj. - mjesto sv. - sveska šk. - školski str. - strana fr. - francuski čl. - član grč. - grčki mn. - množina st. - stoljeće 94. Ako su skraćenice nastale uzimanjem prvoga sloga ili uzimanjem prvoga sloga i početnoga konsonanta ili konsonantskog skupa iz drugoga sloga riječi koja se skraćuje, iza njih se takođe piše tačka. Npr.: ul. - ulica čak. - čakavski umj. - umjesto štok. - štokavski god. - godina kajk. - kajkavski ar. - arapski tur. - turski arh. - arhitekta lat. - latinski arh. - arhaično gimn. - gimnazija uč. - učenik komp. - komparativ up. - uporediti dem. - deminutiv jed. - jednina gen. - genitiv prof. - profesor alb. - albanski 95. Skraćenice nastale uzimanjem prva dva sloga i suglasnika do vokala iz trećega sloga pišu se s tačkom na kraju: augm. - augmentativ upor. - uporediti hipok. - hipokoristik imperf. - imperfekat superl. - superlativ akad. - akademik 96. Skraćenice za skupove riječi koje su nastale uzimanjem samo prvoga slova ili početnoga suglasničkog skupa iz tih riječi pišu se s tačkom poslije svake skraćene riječi i razmakom (bjelinom) između skraćenih djelova. Npr.: m. r. - muški rod v. d. - vršilac dužnosti ž. r. - ženski rod s. r. - svojom rukom sr. r. - srednji rod i sl. - i slično n. d. - navedeno djelo i dr. - i drugo p. n. e. - prije nove ere šk. g. - školska godina o. m. - ovoga mjeseca n. r. - na ruke o. g. - ove godine

26 Od navedenoga pravila odstupa nekoliko skraćenica koje se obilježavaju na tradicionalan način uprkos rečenim pravopisnim pravilima: tj. - to jest itd. - i tako dalje npr. - na primjer 97. Neke višesložne riječi skraćuju se tako što se uzme početni konsonant ili slog i dva ili više konsonanata iz sredine riječi. Npr.: stsl. - staroslovenski rkp. - rukopisni rkt. - rimokatolički sh. - srpskohrvatski impf. - imperfekt(ivni) tzv. - takozvani stcsl. - starocrkvenoslovenski pf. - perfekt(ivni)

SKRAĆIVANJE BEZ TAČKE 98. Skraćenice koje nastaju kontrakcijom pišu se bez tačke na kraju, bez obzira na to da li se njome obuhvata samo početno i završno slovo ili početno slovo i nekoliko slova s kraja riječi. Npr.: gdin - gospodin gđa - gospođa rn - račun dr - doktor mr - magistar Između sastavnih djelova tih skraćenica ne piše se crtica. 99. Iza skraćenica koje se završavaju na samoglasnik nikad se ne piše tačka, osim ako je u pitanju skraćenica za lično ime koje počinje samoglasnikom. 100. Skraćenice koje označavaju mjerne jedinice međunarodno su prihvaćene i pišu se bez tačke na kraju: mm - milimetar t - tona cm - centimetar ml - mililitar dm - decimetar dcl - decilitar m - metar l - litar km - kilometar dkl - dekalitar mg - miligram kl - kilolitar g - gram hl - hektolitar dg - decigram s - sekund kg - kilogram h - sat (čas) dkg - dekagram d - dan

27 a - ar J - džul ha - hektar V - volt A - amper W - vat Hz - herc °C - stepen Celzijusa 101. Skraćenice kojima se označavaju strane svijeta pišu se velikim slovima bez tačke na kraju: J - jug I - istok Z - zapad Ś - śever 102. Skraćenice za višečlane nazive pišu se velikim slovima bez obzira na to da li se ti nazivi u punom obliku pišu velikim ili malim početnim slovima. Iza takvih skraćenica ne piše se tačka. Npr.: MC (Matica crnogorska) ICJJ (Institut za crnogorski jezik i jezikoslovlje) CPC (Crnogorska pravoslavna crkva) CNP (Crnogorsko narodno pozorište) DANU (Dukljanska akademija nauka i umjetnosti) ULUCG (Udruženje likovnih umjetnika Crne Gore) CDNK (Crnogorsko društvo nezavisnih književnika) CANU (Crnogorska akademija nauka i umjetnosti) UN (Ujedinjene nacije) HAZU (Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti) JF (Južnoslovenski filolog) MS (Matica srpska) MH (Matica hrvatska) SKG (Srpski književni glasnik) SKZ (Srpska književna zadruga) NIN (Nedeljne informativne novine) MUP (Ministarstvo unutrašnjih poslova) MIP (Ministarstvo inostranih poslova) MID (Ministarstvo inostranih djela) CG (Crna Gora) 103. Skraćenice (simboli) za hemijske elemente pišu se uvijek velikim početnim slovom i bez tačke. Npr.: Al - aluminijum K - kalijum S - sumpor Ca - kalcijum Fe - gvožđe H - vodonik

28 104. Latinske skraćenice. Za skraćenice iz latinskoga jezika važe ista pravila koja su navedena za skraćenice iz crnogorskoga jezika. Npr.: m. - masculinum (muški rod) f. - femininum (ženski rod) n. - neutrum (srednji rod) s. v. - sub voce (kod riječi) a. a. - ad acta (među spise) l. c. - loco citato (na navedenom mjestu) m. p. - manu propria (vlastitom rukom) o. c. - opus citatum (navedeno djelo) s. a. - sine anno (bez oznake za godinu) s. l. - sine loco (bez oznake za mjesto) dr sc. - doctor scientiarum (doktor nauka) dr med. - doctor medicinae (doktor medicine) 105. Napomene: a. Neke se skraćenice (mimo navedenih pravila) tradicionalno pišu samo velikim slovima, npr.: L. S. - locus sigilli (mjesto pečata) M. P. - mjesto pečata N. N. - nomen nescio (ime ne znam); upotrebljava se kad je ime i prezime nepoznato ili se ne želi saopštiti. N. B. - nota bene (bilješka) P. S. - post scriptum (poslije napisanoga) A. D. - anno Domini (ljeta Gospodnjega; nove ere) b. Ukoliko se skraćenice pišu velikim slovima, a jedna od riječi u njoj počinje nekim od digrafa (lj, nj, dž), onda se taj digraf piše velikim slovima oba sastavna dijela: LJ, NJ, DŽ. c. Ukoliko se skraćenicom označava neki višečlani naziv koji ima u sebi prijedloge ili veznike, ti veznici i(li) prijedlozi ne ulaze u skraćenicu (osim po izuzetku: ZZZ = Zavod za zapošljavanje, BiH). Npr.: ICJJ (Institut za crnogorski jezik i jezikoslovlje) CANU (Crnogorska akademija nauka i umjetnosti) IHJJ (Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje) d. Vlastita imena skraćuju se pisanjem tačke poslije prvoga slova u imenu. Radi preciznosti dozvoljeno je imena skraćivati poslije prvoga sloga ili prvoga konsonantskog skupa. Npr.: A. Jovićević, S. Brković, Vuk Stef. Karadžić, Vl. Popović i sl.

29 VI. PISANJE RIJEČI STRANOGA PORIJEKLA

106. Crnogorski jezik je bogat leksikom stranoga porijekla koja se ovđe tokom duge istorije ustalila u međusobnim prožimanjima, uticajima i susretima Crnogoraca s okolnim bližim i daljim narodima i njihovim jezicima. Tako crnogorski jezik obiluje romanizmima, turcizmima, grecizmima, a u novije vrijeme sve su prisutniji anglicizmi. 107. Ne treba svu leksiku stranoga porijekla koja je ušla u crnogorski jezik smatrati tuđicama. Takva leksika može se podijeliti u dvije grupe. Prvu grupu čine riječi stranoga porijekla koje su se tokom duge upotrebe ustalile u crnogorskome jeziku u toj mjeri da ih govornici doživljavaju kao domaću leksiku. Npr.: košulja, čarapa, kralj, car, ura, bazen, šah, džemper, kaput, majstor, papir, komšija, boja, džem i sl. Takve riječi koje su u potpunosti prilagođene fonološkome i morfološkom sistemu crnogorskoga jezika nazivaju se pozajmljenice (a ne tuđice). Riječi za koje je očigledno da su stranoga porijekla i koje najčešće imaju adekvatan domaći sinonim smatraju se tuđicama. Takve su npr.: biznis, imidž, šoping, konverzacija, meni, kul, apdejt, daunloudovati i sl. Ukoliko za takvu leksiku postoje adekvatne domaće riječi, poželjno je umjesto nje koristiti domaću riječ. Tako se npr. između konverzacije i razgovora treba svakako opredijeliti za razgovor; između posla i biznisa primat treba dati poslu i sl. Ukoliko pak tuđice nemaju adekvatan domaći sinonim, nije ih potrebno prevoditi i nasilno zamjenjivati domaćom riječju ili izrazom; naročito ne u slučaju kad je takva leksika u potpunosti inkorporirana u crnogorski rječnički fond i kao takva poznata većini govornika. Takve su npr. riječi: hamburger, sendvič, hot-dog, kompjuter, projektor, kauboj i sl. One tada prestaju biti tuđice i postaju pozajmljenice. 108. Leksika stranoga porijekla, bilo da je riječ o zajedničkim ili vlastitim imenicama ili pak o kakvoj drugoj vrsti riječi, piše se u skladu s našim jezičkim zakonitostima. Sve tuđice u crnogorskome jeziku podliježu zakonima fonetske transkripcije. Dakle, pišu se onako kako se izgovaraju u skladu s mogućnostima koje daje naša standardna azbuka i abeceda. 109. Iako se riječi stranoga porijekla u crnogorskome jeziku pišu onako kako se izgovaraju, ponekad je potrebno istaći i njihov izvorni oblik iz jezika od kojega potiču. U tim slučajevima se iza oblika koji je napisan fonetski - strana riječ u izvornome obliku stavlja u zagrade. Npr.: Šekspir (Shakespeare), Gete (Goethe), Makijaveli (Machiavelli), Pšemislav (Przemysłav), Džon (John), Budimpešta (Budapest), Beč (Wien), Rim (Roma), Fjodor Mihajlovič Dostojevski (Фëдор Михайлович Достоевский), Novi Meksiko (New Mexico), intermeco (intermezzo), Štrosmajer (Strossmayer) i sl. 110. Odredbeni djelovi uz strana imena ostaju nepromijenjeni. Npr.: a. uz prezimena: Leonardo da Vinči, Leonarda da Vinčija, Leonardu da Vinčiju; Ludvig van Betoven, Ludviga van Betovena, Ludvigu van Betovenu; Ferdinand de Sosir, Ferdinanda de Sosira, Ferdinandu de Sosiru itd., b. uz vlastita imena: Don Žuan, Don Žuana, Don Žuanu; fra Petar, fra Petra, fra Petru; mister Džek, mister Džeka, mister Džeku; Ledi Dajana, Ledi Dajane i sl., c. u stranim geografskim nazivima: Rio de Žaneiro, Rio de Žaneira, Rio de Žaneiru; San Marino, San Marina, San Marinu; Sao Paolo, Sao Paola, Sao Paolu i sl. 111. Nazivi gradova, država, regija, kontinenata pišu se u obliku u kojem se tradicionalno upotrebljavaju u crnogorskome jeziku, bez obzira na to kako se oni izvorno izgovaraju ili pišu. Npr.:

30 Beč, Bukurešt, Carigrad, Lavov, Petrograd, Budimpešta, Kijev, Rim, Varšava, Albanija, Rusija, Engleska, Grčka, Švedska, Španija itd. 112. Onomastiku koja potiče sa srpskoga (ekavskog) jezičkog područja ne treba ijekavizovati već je pisati u izvornom obliku (bez obzira na to da li je riječ o antroponimiji ili toponimiji). Npr.: Svetlana, Leposava, Vera, Senka, Zvezdan, Zvezdana, Belka; Beograd, Bela Palanka, Leposavić, Bela Crkva, Suva Reka, Beli Potok, Bežanija, Belo Polje itd. 113. Na geografskim kartama, atlasima i mapama strani toponimi se mogu pisati dubletno: i u izvornom i izgovornom obliku. Npr.: New York (Njujork), Wien (Beč), Los Angeles (Los Anđeles), Rio de Janeiro (Rio de Žaneiro), Pennsylvania (Pensilvanija), Perugia (Peruđa), Bologna (Bolonja) i sl. 114. Strane toponime i antroponime u poštanskome saobraćaju treba pisati u izvornome obliku. 115. Kurzivom treba obilježavati i svaku stranu riječ koja je iz ma kog razloga napisana izvorno u tekstu pisanom na crnogorskome jeziku.

PROMJENA STRANIH IMENA MUŠKA IMENA 116. Muška strana imena koja se završavaju na suglasnik mijenjaju se kao i crnogorske imenice prve vrste, tj. kao i crnogorska imena na suglasnik (tipa Nenad, Ivan, Goran). Npr.: Šekspir – Šekspira – Šekspiru – Šekspira; Bergman – Bergmana – Bergmanu; Isak – Isaka – Isaku; Hamlet – Hamleta – Hamletu i sl. 117. Muška strana imena s nenaglašenim finalnim vokalom -a mijenjaju se po promjeni imenica treće vrste, kao i crnogorska muška imena na -a. Npr.: Vojtila – Vojtile – Vojtili – Vojtilu – Vojtila; Spinoza – Spinoze – Spinozi – Spinozu; Dobrica – Dobrice – Dobrici – Dobricu i sl. 118. Strana muška imena s nenaglašenim vokalom –o na kraju mijenjaju se kao i crnogorska muška imena tipa Vlado, Pero; dakle, prema promjeni imenica prve vrste. Npr.: Pikaso – Pikasa – Pikasu - Pikasa; Patroklo – Patrokla – Patroklu; Đakomo – Đakoma – Đakomu – Đakoma; Pablo – Pabla – Pablu – Pabla i sl. 119. Strana muška imena s naglašenim i nenaglašenim –i u finalnom položaju mijenjaju se kao i imenice prve vrste s tim što se između osnovnoga oblika i padežnih nastavaka dodaje epentetsko j radi izbjegavanja hijata (zijeva). Npr.: Verdi – Verdija – Verdiju – Verdija – Verdi - Verdijem; Aligijeri – Aligijerija – Aligijeriju – Aligijerija – Aligijeri - Aligijerijem; Kenedi – Kenedija – Kenediju – Kenedija; Kami – Kamija – Kamiju; Platini – Platinija – Platiniju i sl. Na isti način mijenjaju se i latinska i grčka imena s krajnjim -je (lat. -ius; grč. -ios), npr.: Ovidije – Ovidija – Ovidiju; Vergilije – Vergilija – Vergiliju; Julije – Julija – Juliju; Polibije – Polibija – Polibiju i sl.

31 120. Muška strana imena koja se završavaju na nenaglašeno -e ili -u mijenjaju se kao i imenice prve vrste, ali zadržavaju to -e ili -u u promjeni. Npr.: Dante – Dantea – Danteu – Dantea – Dante – Danteom; Hajne – Hajnea – Hajneu; Rilke – Rilkea – Rilkeu – Rilkea – Rilke – Rilkeom i sl. Nehru – Nehrua – Nehruu – Nehrua – Nehru – Nehruom; Baku – Bakua – Bakuu i sl. 121. Strana muška imena s naglašenim finalnim -o, -e ili -u mijenjaju se kao i crnogorske imenice prve vrste, s tim što zadržavaju to -o, -e ili -u i u promjeni. Npr.: Dego – Degoa – Degou; Didro – Didroa – Didrou; Igo – Igoa – Igou; Ruso – Rusoa – Rusou itd. Malarme – Malarmea – Malarmeu; Rene – Renea – Reneu; Merime – Merimea – Merimeu itd. Pompidu – Pompidua – Pompiduu; Manitu – Manitua – Manituu i sl. 122. Strana prezimena iz slovenskih jezika s finalnim -ov/-ev ili -in (kad se odnose na muška imena) mijenjaju se najčešće kao imenice prve vrste (ali je moguća i pridjevska promjena npr. Jesenjinim umj. Jesenjinom po ugledu na naše npr. Markom Miljanovim). Npr.: Čehov – Čehovom; Karpov – Karpovom; Mendeljejev – Mendeljejevom; Vasiljev – Vasiljevom; Turgenjev – Turgenjevom; Jesenjin – Jesenjinom; Nikitin – Nikitinom i sl. 123. Strana prezimena iz slovenskih jezika (koja se odnose na muška imena) s finalnim –ski mijenjaju se kao pridjevi. Npr.: Dostojevski – Dostojevskog(a) – Dostojevskom(e) – Dostojevskim; Nemirovski – Nemirovskog(a) – Nemirovskom(e) – Nemirovskim; Čomski – Čomskog(a) – Čomskom(e) – Čomskim; Stefanovski – Stefanovskog(a) – Stefanovskom(e) – Stefanovskim i sl. 124. Dvosložna muška lična imena na -a hipokorističkoga porijekla tipa Bora, Čeda, Đura, Laza, Meha, Mita, Vaja, Sreta, Vasa i sl. nepoznata su i strana u crnogorskome jeziku pa ih u tom obliku ne treba upotrebljavati jer su protivna crnogorskoj tradicionalnoj i savremenoj jezičkoj praksi. [Toga su svojevremeno bili svjesni i nosioci tih imena kao izvanjci u Crnoj Gori, pa su svoja imena i njihove hipokoristike oblički usklađivali s crnogorskim jezikom poput Laza Kostića u časopisu Glas Crnogorca.] Ipak, ukoliko je riječ o poznatim ličnostima čija su se imena ustalila u Crnoj Gori u navedenome obliku, nije ih u nominativu zabranjeno upotrebljavati u obliku s krajnjim -a. Međutim, u promjeni se ta imena ponašaju kao da pripadaju imenicama prve vrste, tj. kao da su s krajnjim -o. Npr.: Boro – Bora – Boru – Bora; Lazo – Laza – Lazu – Laza i sl., a ne: Bora – Bore – Bori – Boru i sl. Tako je i u oblicima prisvojnih pridjeva izvedenih od njih ispravno samo Lazov, Borov, Vasov, Sretov, Mehov i sl., a ne Lazin, Sretin, Borin, Mehin itd. 125. Dvosložna muška lična imena na -e hipokorističkoga porijekla tipa Rade, Đole, Toše i sl. mijenjaju se kao i imena pobrojana u tački 123. Npr.: Đole – Đola – Đolu; Rade – Rada – Radu itd.

ŽENSKA IMENA 126. Ženska strana imena koja se završavaju na nenaglašeni samoglasnik -a morfološki se u potpunosti uklapaju u sistem crnogorskih ženskih imena, pa se tako i mijenjaju, po promjeni imenica treće vrste. Penelopa – Penelope – Penelopi; Silvija – Silvije – Silvije; Varja – Varje – Varji; Martina – Martine – Martini i sl.

32 127. Strana ženska imena koja se završavaju na konsonant ili na bilo koji vokal osim nenaglašenoga -a ne mijenjaju se, već zadržavaju oblik nominativa u svim padežnim odnosima. Npr.: Ines – od Ines – sa Ines – o Ines; Karmen – od Karmen – sa Karmen – o Karmen; Meri – od Meri – sa Meri – o Meri; Sindi – od Sindi – sa Sindi – o Sindi i sl. 128. Strana prezimena iz slovenskih jezika (kad se odnose na ženska imena) s finalnim -ska, -ova/-eva, -ovna/-evna mijenjaju se uvijek kao pridjevi. Npr.: a. -ska: Spaginjska – Spaginjske – Spaginjskoj; Mihajlovska – Mihajlovske – Mihajlovskoj; Ivanovska – Ivanovske – Ivanovskoj i sl. b. -ova/-eva: Navratilova – Navratilove – Navratilovoj; Kostadinova – Kostadinove – Kostadinovoj; Vasiljeva – Vasiljeve – Vasiljevoj itd. c. -ovna/-evna: Petrovna – Petrovne – Petrovnoj; Mihajlovna – Mihajlovne – Mihajlovnoj; Nikolajevna – Nikolajevne – Nikolajevnoj itd.

33 VII. CRNOGORSKA (I)JEKAVICA

129. U crnogorskome jeziku normativan je samo (i)jekavski izgovor. Nekadašnji slogovi koji su se bilježili grafemom jat (ï) ukoliko su bili kratki zamijenjeni su sa je, a dugi slogovi sa ije. Ili, drukčije rečeno, crnogorsko se ije javlja u položajima đe se u ikavskome izgovoru upotrebljava dugo i, a u ekavskom dugo e (npr.: vrijeme – vrime – vreme); a crnogorsko je se javlja na mjestima ikavskoga kratkog i i ekavskoga kratkog e (npr. pjesma – pisma – pesma). Međutim, navedeno pravilo ima izuzetke, a u ovome poglavlju kategorijalno su objašnjeni oni izuzeci koji su danas pravopisno značajni, dok se u Rječniku na kraju Pravopisa donose rješenja za pojedinačne riječi. 130. Slogovi s jatom ispred o (koje je nastalo od nekadašnjega l) i ispred j umjesto ije/je imaju i. Npr.: vidjeti (viđeti): vidio (

1. bijasmo 1. bjesmo 2. bijaste 2. bjeste 3. bijahu 3. bjehu 133. Dvosložni alternant jata (ije) uvijek se krati u množinskim oblicima imenica koji su nastali pomoću infiksa -ov- ili -ev-. Npr.:

34 lijek – ljekovi snijeg – snjegovi mijeh – mjehovi vijek – vjekovi svijet – svjetovi dio – djelovi 134. Ukoliko je riječ o množinskim oblicima imenica (nastalim pomoću infiksa -ov- ili -ev-) s dvosložnim alternantom jata (ije) ispred kojega se nalazi dvočlana suglasnička grupa čiji je drugi član r, taj se dvosložni alternant skraćuje sa e. Npr.: brijeg – bregovi drijen – drenovi trijem – tremovi brijest – brestovi 135. Imenica pripovijetka u nominativu jednine upotrebljava se samo u ovom obliku. 136. Nekadašnji prijedlog prě (prï) u funkciji prefiksa ima različite glasovne vrijednosti u zavisnosti od toga da li predstavlja sastavni dio složenoga glagola, imenice ili pridjeva: a. Kao sastavni dio glagola taj se prefiks izgovara samo kao pre-. Npr.: prelaziti, predlagati, prevariti, prelomiti, predvojiti, preskočiti, prenijeti, presaditi, prepeći i sl. b. Kao sastavni dio imenica pomenuti prefiks ima dvostruku izgovornu vrijednost - kao prije- i kao pre-. Oblik prije- bio je dominantan u crnogorskim govorima. Međutim, pod uticajem višedecenijske službene upotrebe jezičke norme atipične za Crnu Goru u crnogorskom jeziku ustalio se kraći lik toga prefiksa, pa su u savremenoj standardnojezičkoj normi u imenicama o kojima je riječ dozvoljena oba prefiksa: i prije- i pre-. Npr.: prijedlog – predlog, prijevod – prevod, prijelom – prelom, prijekor – prekor, prijenos – prenos, prijevoz – prevoz, prijepis – prepis, prijestup – prestup, prijesad – presad, prijeplet – preplet i sl. c. Prefiks o kojemu je riječ se u pridjevima dvojako upotrebljava: 1. Ako je riječ o pridjevima koji su izvedeni od glagola, taj se prefiks upotrebljava isključivo kao pre-. Npr.: prekrojen, preśečen (presječen), preoran, prebačen, prevaren, preveden, prepečen, pretučen, prepolovljen i sl. 2. Pridjevi izvedeni od imenica s prefiksom prije- odnosno pre- izgovaraju se kao i imenice od kojih su izvedeni. I tu je, dakle, dozvoljena dubletna upotreba, npr.: prijekorni – prekorni, prijestupni – prestupni, prijedložni – predložni, besprijekorni – besprekorni, prijevozni – prevozni i sl. 137. Glasovni skup rje u savremenome crnogorskom jeziku različito se upotrebljava. U zavisnosti od konteksta u kojem se nalazi taj se glasovni skup izgovara i piše kao rje ili uprošćeno kao re. 138. Ukoliko se glasovni skup rje nalazi u inicijalnome položaju u riječi, on se upotrebljava samo kao rje. Npr.: rječnik, rješenje, rječica, rjeđi, rječit, rječitost, rječina, rješavati, rječnički, rječotvorje, rješavanje, rješiv, rješivost i sl. Oblici tipa rečnik, rešenje, ređi, rečit i sl. predstavljaju lokalizme, pa samim tim njihova upotreba u standardnome crnogorskom jeziku nije dozvoljena.

35 139. Kad se glasovni skup rje nalazi iza nekog samoglasnika u riječi, upotrebljava se kao i kad se nađe u inicijalnome položaju, tj. samo kao rje. Npr.: korjenčić, izgorjeti, sagorjeti, pregorjeti, zagorjeti, narječje, prorjeđivati, okorjelost, korjenit, korjenčić, nerješiv, starješina, sporječkati i sl. I u ovome slučaju ekavski likovi navedenih riječi imaju status lokalizama, pa ne mogu biti dio crnogorske standardnojezičke norme. 140. Glasovni se skup rje u položaju iza suglasnika različito upotrebljava, kao rje i kao re. Ukoliko je to rje nastalo kraćenjem od rije, pri čemu i rje i suglasnik ispred njega pripadaju istome morfemu, kao u primjerima opisanim u tački 133 (drijen – drenovi) ili npr. u slučajevima tipa vrijeme – vremena; strijela – strelica; ždrijebe – ždrebica i sl., ono se tada i izgovara i piše uprošćeno, kao re. Imenica ogrijev tradicionalno se upotrebljava samo u tome obliku (a ne kao ogrjev ili kao ogrev), pa je jedino kao takvu treba smatrati pravilnom u crnogorskome standardnom jeziku. 141. Ukoliko se glasovni skup rje nađe iza suglasnika ne čineći s njim isti morfem, tada se on upotrebljava samo kao rje. Npr.: protivrječiti, razrjeđivati, razrješavati, protivrječan, odrješivost, razrješiv, protivrječnost i sl. 142. Ekavizmi tipa upotrebiti, preduprediti, razrediti, unaprediti, upotrebljen, predupređen, unapređen i sl., koji su krajem XX vijeka Crnoj Gori nametani kao dio standardnojezičke norme, predstavljaju lokalizme u crnogorskome jeziku i, kao takvi, ne mogu biti pravopisno dozvoljeni. Jedino su ispravni ijekavski likovi tih riječi, npr.: upotrijebiti, upotrijebljen, preduprijediti, preduprijeđen, unaprijediti, unaprijeđen, razrijediti, razrijeđen i sl. 143. Prilozi prije i poslije u funkciji prefiksa ne skraćuju se. Npr.: poslijeratni, poslijepodnevni, poslijepraznični, prijepodnevni i sl. 144. Jedino je opšteprisutni i dominantni oblik svijetlo pravopisno dozvoljen, i kad se njime označava pridjev i imenica. Npr.: Boj ne bije svijetlo oružje, već boj bije srce u junaka. Ugasite svijetlo! Tako se pišu i složenice tipa: svijetloplav, svijetlozelen, svijetlocrven i sl. 145. Nekoliko riječi koje su u crnogorskome jeziku očuvale glasovnu skupinu ije, uprkos višedecenijskim pravopisnim zabranama, treba upotrebljavati kao jedino dozvoljene jer su u tom obliku opšteprisutne, dominantne i prepoznatljive. To su sljedeće riječi: zasijedanje, zasijedati, presijedanje, presijedati, presijecanje, presijecati, kolosijek itd. 146. Odrični oblik glagola jesam glasi: 1. nijesam 1. nijesmo 2. nijesi 2. nijeste 3. nije 3. nijesu

36 Pošto je taj oblik dominantan u crnogorskome jeziku i predstavlja njegovo markantno obilježje, on je jedino pravopisno ispravan. Nasuprot tome, oblici nisam – nisi – nije / nismo – niste – nisu u crnogorskome jeziku imaju dijalektalni karakter i, kao takvi, pravopisno nijesu preporučljivi. 147. Posljednjih decenija ustalili su se kraći oblici zamjeničko-pridjevske promjene na –ih, -im, -ima. Npr.: velikih, lijepih, dobrih, vaših, naših, svojih, našima, njihovima, tuđim, voljenim, lijepim i sl. S obzirom na takvu njihovu upotrebu, treba ih smatrati obilježjem savremene crnogorske standardnojezičke norme. 148. Iako se zna da se prostor na kojemu se upotrebljava odrični oblik nijesam poklapa s prostorom na kojem se upotrebljavaju oblici zamjeničko-pridjevske promjene u instrumentalu jednine i genitivu, dativu, instrumentalu i lokativu množine (-ijeh, -ijem, -ijema), višedecenijska nametnuta zajednička standardnojezička norma rezultirala je nestajanjem (iako ne potpunim) takvih oblika iz crnogorske pisane prakse. S obzirom na to da su se oni u određenoj mjeri očuvali u pisanome jeziku (naročito u naučnome i beletrističkom stilu), a znatno više u govornom, dozvoljeno je takve oblike upotrebljavati pored već prihvaćenih dominantnih kraćih oblika -ih, -im, -ima. Dozvoljeno ih je upotrebljavati na više načina: a. uzastopnim ređanjem dužih oblika ili naizmjeničnom upotrebom skupine kraćih i dužih oblika; b. ređanjem dužih i kraćih oblika jednih za drugim. 149. Ekavizmi tipa sledeći, poslednji, usled, naslednik, nasleđe, sledbenik, redosled, ozleda, pozleda, ozledni i sl., koji su krajem XX vijeka nametani kao ispravni, pravopisno nijesu dozvoljeni. Umjesto njih, preporučuju se kao jedino ispravni jekavski oblici pomenutih riječi. Npr.: sljedeći, posljednji, usljed, nasljednik, nasljeđe, sljedbenik, redosljed, ozljeda, pozljeda, ozljedni i sl. Napomena: U crnogorskome jeziku oblici sljedeći i slijedeći nijesu sinonimi. Prvi ima pridjevsku funkciju (npr.: Vidimo se sljedećega ljeta!), a drugi je glagolski prilog sadašnji glagola slijediti (npr.: Stigli smo slijedeći njihov automobil). Kada se s i j distanciraju glasom l, ne dolazi do jotovanja. Zato se piše sljedeći, a ne šljedeći; nasljednik, a ne našljednik; nasljedstvo, a ne našljedstvo; sljedbenik, a ne šljedbenik; nasljednik, a ne našljednik; posljednji, a ne pošljednji i sl. Ovđe treba izuzeti imenicu šljeme kao tradicionalni naziv.

37 VIII. FONEMI Ć, Đ, Ś, Ź

FONEMI Đ I Ć S obzirom na to da crnogorski govorni predstavnici jasno razlikuju glasove ć i đ i da ih u govoru i pisanju nikada ne miješaju (poput nekih bosanskih, hrvatskih i srpskih govornih predstavnika koji, takođe, potiču sa štokavskoga terena), ovđe nije potrebno ukazivati na razlike među njima, već su u razmatranje uzeti samo oni slučajevi u kojima su ta dva glasa nastala kao produkt tzv. jekavskoga jotovanja. 150. Uz regresivne (nejotovane) sekvence tje i dje u crnogorskome jeziku opšteprisutne su i progresivne (jotovane) skupine će, đe. Takvi jotovani oblici se gotovo bez alternative upotrebljavaju u crnogorskoj književnosti do treće decenije XX vijeka, a u govornome jeziku su ostali i do naših dana. 151. Sekvenca dje se u savremenome crnogorskom jeziku upotrebljava kao đe. Primjeri su brojni: đe, đed, đedovina, prađed, đeca, vrijeđeti, viđelo, viđelica, neviđelica, neđelja, poneđeljak, đever, viđeti, đetić, zađesti, uđesti, nađesti, śeđeti, stiđeti se, šteđeti, ovđe/ođe, onđe, iđe/igđe, niđe/nigđe, đetinjast, đetinjiti, pođetinjiti, đeveriti, đeveričić, đeverična, đevojka, zađevojčiti se, đeljati itd. U Pravopisnom rječniku takvi se oblici rješavaju dubletno, tj. uz njih se navode nejotovani oblici gdje, djed, djedovina itd. 152. I grupa tje u crnogorskome jeziku se upotrebljava kao će. Tako se upotrebljavaju oblici tipa ćerati, ćeranje, poćera, poćernica, zaćerati, doćerati, ućerivač, lećeti, polećeti, uzlećeti, nadlećeti, izlećeti, ulećeti, vrćeti, zavrćeti, žućeti, požućeti, lipćeti, capćeti i sl. Prihvata se i oblik išćerati jer se uvriježio u komunikaciji. Uz te jotovane oblike mogući su i nejotovani oblici kao dubletni: tjerati, tjeranje, potjernica itd. U skladu s tim mogući su i dubletni oblici tipa tjelesa : ćelesa, tjeme : ćeme, tjesnoća : ćesnoća, utjeha : ućeha, htjeti : šćeti i sl. 153. I sekvenca cje upotrebljava se u jotovanom obliku će. Takva je upotreba: ćepalo, ćepanica, ćepkati, išćepkati, ćepnuti, ćevanica, ćedilo i sl. I ti se oblici upotrebljavaju dubletno s oblicima na cje, npr.: ćepkati : cjepkati, ćevanica :cjevanica, išćepkati :iscjepkati itd. 154. Potencijalni su i dubleti tipa cjelivati : ćelivati, iscjelivati : išćelivati, cjelina : ćelina, cjelishodnost : ćelishodnost, cjelishodan : ćelishodan, cjenovnik : ćenovnik, cjelokupan : ćelokupan, cjenkati se : ćenjkati se, cjelokupnost : ćelokupnost, cjelodnevni : ćelodnevni, cjelovečernji : ćelovečernji i sl. 155. Glasovna skupina cvje upotrebljava se isključivo kao će u toponimima i antroponimima: Ćetna, Ćetko, Ćetković, Ćetalj, Ćetni do, Ćetale glavice, Ćetna polja, Ćetuljina dolina i sl.

FONEMI Ś I Ź

38 156. Fonemi ś i ź glavno su razlikovno obilježje između crnogorskoga i ostala tri štokavska standardna jezika (bosanskoga, hrvatskog i srpskog). S obzirom na to da čine markantno obilježje crnogorskoga savremenog jezika, da su se održali u upotrebi kao opšteprisutni crnogorski glasovi uprkos višedecenijskoj ortografskoj i ortoepskoj normi koja ih je tretirala kao dijalektalne, oni su dio standardnojezičke norme. 157. Fonemi ś i ź u crnogorskome jeziku dvojakoga su porijekla. Nastali su kao produkt jotovanja, kao u primjerima tipa: śever, śenokos, śenica, śekira, pośeći, śen, śedalo, uśeka, preśeći, śetiti se, śekirati se, śednik, śednica, śeđeti, śekirica, pośeklica, śenina, śetan, zaśesti, zaśeda, guśenica, śeme, śeverozapad; źenica, iźesti, iźeden, iźelica, koźavina, koźi i sl. Takvi su primjeri u dubletnom odnosu sa sjever, sjenokos, sjenica, sjekira, posjeći, sjen, sjedalo, usjeka, presjeći, sjetiti se, sjekirati se, sjednik, sjednica, sjeđeti, sjekirica, posjeklica, sjenina, sjetan, zasjesti, zasjeda, gusjenica, sjeme, sjeverozapad, zjenica, izjesti, izjeden, izjelica, kozjevina, kozji i sl. Fonemi ś i ź u primjerima tipa Miśo, Daśko, Maśo, Veśo, Muśo, Maśa, Śota, Śagovići, Śuma, Źana, Źagora, Źajo, muś, guś, iś, śago, śecati, śeka, śera, śerpati, śerpača, źato nijesu rezultat jotovanja. 158. Tako je i sa ś u topinimima: Śeče, Śečica, Śečina, Śečište, Śedivrana, Śenica, Śemetni do, Śenička kosa, Śenički do, Śenište, Śenokos, Śenokosni brijeg, Śenožeta, Śerogoška glavica, Śerkovi, Śerina, Śekirica, Gubiśeme, Paśi brijeg, Orlośed, Paśa jama, Peśov pristranak, Paśa ulica, Paśi nugo, Paśi potok, Ośečenica, Preśeka, Daśin drijen, Zgrade Śagovića, Paśaka, Prośeno brdo, Guśenica, Paśi kuk, Paśa aluga, Pośečeni do i sl. 159. Glas ź u crnogorskom jeziku ima vrijednost fonema, što dokazuje suodnos źenica : ženica. 160. U crnogorskim antroponimima i toponimima ź nije u suodnosu sa zj. Upor.: Źagora, Źajo, Koźa, Koźa glavica, Koźa greda, Koźa kućišta, Koźa pećina, Koźa putina, Koźa rupa, Koźača, Koźak, Koźe borine, Koźi bor, Koźi krš, Koźi rt, Koźi vrh i sl.

39 IX. JEDNAČENJE SUGLASNIKA PO ZVUČNOSTI

161. Suglasnici se po zvučnosti dijele na zvučne i bezvučne. Svi oni imaju svoje parnjake suprotne po zvučnosti, osim suglasnika f, h i c. Kad se suglasnici različiti po zvučnosti nađu jedni pored drugih, prvi od njih mijenja svoju zvučnost upravljajući se prema drugome suglasniku. Ako je drugi suglasnik zvučan, onda se i prvi mijenja u svoj zvučni parnjak. I obrnuto, ako je drugi bezvučan, prvi suglasnik zamjenjuje se svojim bezvučnim parnjakom. 162. Ovo pravilo ne obuhvata sonante (v, j, l, lj, m, n, nj, r) koji, iako su svi zvučni, ne utiču na promjenu zvučnosti kontaktnih fonema. 163. Tabela zvučnih i bezvučnih suglasničkih parnjaka u savremenome crnogorskom standardnom jeziku izgleda ovako:

Zvučni b g d đ z ž ź dž - - -

Bezvučni p k t ć s š ś č f h c

164. Bilo koji od suglasnika iz navedenih dviju kolona, kad se nađe u kontaktu sa suglasnikom koji mu je suprotan po zvučnosti, prelazi u svoj parnjak. Npr.: vrapca (

40 X. JEDNAČENJE SUGLASNIKA PO MJESTU TVORBE

166. Jednačenjem suglasnika po mjestu tvorbe dolazi do promjena u dvijema kategorijama: a. Konsonanti s i z u položaju ispred prednjonepčanih suglasnika alterniraju sa š i ž. b. Suglasnik n ispred suglasnika b pod određenim uslovima alternira sa m. 167. Jednačenje s, z > š, ž pred prednjonepčanim suglasnicima vrši se: a. u složenicama, na granici između prefiksa i osnove, npr.: iščupati ( š, ž ne vrši se: Ako se suglasnici s i z nađu na kraju prefiksa u složenicama čija osnova počinje prednjonepčanim suglasnicima lj i nj. Upor.: sljuštiti, sljubiti, izljubiti, razljutiti, raznjihati i sl. Ako se suglasnici s i z nađu ispred lj i nj koji su nastali kao produkt jotovanja. Upor.: posljednji, sljedeći, sljepoća, sljepački, snjegovit, bijesnjeti, snježanica i sl. 169. U prostim riječima i izvedenicama suglasnik n ispred suglasnika b alternira sa m. Npr.: zelembać, stambeni, prehrambeni, odbrambeni i sl. 170. Ukoliko se suglasnik n nađe ispred b ili kojega drugog usnenoga suglasnika na kraju prvoga dijela složenice, jednačenje se ne vrši. Npr.: vanbračni, čukunbaba, vanbrodski, izvanpartijski, jedanput, odjedanput, stranputica, crvenperka itd.

41 XI. GUBLJENJE SUGLASNIKA

171. Kad se jednačenjem suglasnika ili u tvorbi riječi nađu dva ista suglasnika jedan pored drugoga, dolazi do gubljenja jednoga od njih. 172. Gubljenje suglasnika javlja se u složenicama pri udvajanju dva ista suglasnika s kraja prefiksa i početka osnove riječi. Npr.: bežični (

42 181. Suglasnici d i t gube se iz grupa st, zd, št, žd kad se te grupe nađu ispred suglasnika b, k, l, lj, m, n ili nj. Npr.: radosna, bolesna, liska, bolesnik, boravišni, godišnji, pozorišni, nužni, svjetlosni, tazbina, izvrsna, zaliska, očvrsnuti, korisnik, strasno, vlasnik, srasla, odrasla, bolešljiv, usmeno i sl. 182. Suglasničke grupe st i nt ostaju neizmijenjene u pridjevima stranoga porijekla izvedenim nastavkom -ni i imenicama koje su izvedene nastavkom -kinja. Npr.: protestni, azbestni, lingvistkinja, komunistkinja, delinkventni, studentkinja i sl. 183. Suglasnik t ne gubi se pred sufiskom -ski i -stvo. Npr.: bratstvo, hrvatstvo, kmetstvo, zanatstvo, bratski, kmetski, zanatski, hrvatski i sl. 184. U prilozima i pridjevima s nastavkom -ski početno s iz toga nastavka gubi se ako se nađe iza suglasnika č, ć, š i ž. Npr.: junački, hajdučki, đevojački, podgorički, nikšićki, mladićki, plemićki, lupeški, siromaški i sl. 185. Suglasnik s iz nastavka -stvo: a. gubi se kad se nađe poslije suglasnika š ili ž, npr.: lupeštvo, siromaštvo, društvo, mnoštvo, viteštvo, mnogoboštvo i sl., b. čuva se kad se nađe iza suglasnika ć na kraju osnove. Tada i ć i s ostaju neizmijenjeni, npr.: preimućstvo, pokućstvo, punomoćstvo, mladićstvo i sl.

43 XII. PRELAZAK L U O

186. U prošlosti crnogorskoga jezika glas l koji se nalazio na kraju sloga (i na kraju riječi) prelazio je u o. Kasnije se ta promjena prestala vršiti, pa danas ima riječi na čijem se kraju (ili na kraju kojeg sloga) nalazi neizmijenjeno l. Npr.: gledao, pepeo, veo, dioba nasuprot: bokal, ždral, glagol, žurnal, ovalni, stalni i sl. 187. Prelazak l u o dosljedno je izvršen na kraju oblika jednine muškoga roda radnog glagolskog pridjeva. Npr.: znao ( o dosljedno je izvršena u imenicama ženskoga roda s nastavkom – nica: učionica (

44 193. Prelazak l u o izvršen je u svim padežima osim nominativa jednine i genitiva množine imenica s nastavkom -lac u značenju vršioca radnje. Takve su imenice tipa: molilac, nosilac, gledalac, čitalac, rušilac, rukovodilac, talac, pregalac, davalac i sl. Npr.: spasilac – spasioca – spasiocu – spasioca – spasioče – spasiocem – spasiocu / spasioci – spasilaca – spasiocima – spasioce – spasioci – spasiocima – spasiocima, molilac – molioca – moliocu – molioca – molioče – moliocem – moliocu / molioci – molilaca – moliocima – molioce – molioci – moliocima – moliocima i sl. Ima imenica toga tipa u kojima nije izvršena promjena l > o. Takve su npr.: tkalac – tkalca – tkalcu, znalac – znalca – znalcu, nevaljalac – nevaljalca – nevaljalcu, strijelac – strijelca – strijelcu / strijelci i sl. Napomena: Pravopisno nijesu dozvoljeni oblici nominativa jednine tipa gledaoc, rukovodioc, nosioc, imaoc te genitiva množine gledaoca, nosioca, imaoca, rukovodioca, koji su nastali analogijom prema ostalim padežnim oblicima, u kojima je izvršena promjena l u o. Iako su ti oblici rasprostranjeni u pojedinim crnogorskim govorima, treba ih smatrati dijalektalnim jer promjena l u o nije obuhvatala taj suglasnik na početku sloga (gle-da-lac), već se on kasnije razvio analoškim putem. 194. Imenice s nastavkom -lac koje ne znače vršioca radnje čuvaju na kraju sloga neizmijenjeno l u svim padežima. Npr.: bijelac – bijelca – bijelcu / bijelci, palac – palca – palcu / palci, žalac – žalca – žalcu / žalci, kolac – kolca – kolcu / kolci, feudalac – feudalca – feudalcu / feudalci, kozalac – kozalca – kozalcu / kozalci i sl. 195. Prelazak l u o gotovo je dosljedno izvršen na kraju nominativa jednine pridjeva muškoga roda. Npr.: cio, čio, kiśeo, veseo, zao, debeo, okrugao, mio i sl. Nekoliko pridjeva se u nominativu jednine muškog roda upotrebljava u dubletnome obliku, s neizmijenjenim i sa izmijenjenim l na kraju. Npr.: smjel – smio, topal – topao, podal – podao. Pridjevi bijel i ohol uvijek se upotrebljavaju samo u tom obliku (s neizmijenjenim l na kraju). 196. Suglasnik l s kraja osnove pridjeva koji se u nominativu jednine završavaju nastavcima -an/- ni, -na, -no javlja se dvojako: a. U nekim pridjevima očuvano je l u navedenom položaju, npr.: stalni, stalan, stalna, stalno; silni, silan, silna, silno; pohvalni, pohvalan, pohvalna, pohvalno; nezahvalni, nezahvalan, nezahvalna, nezahvalno; koralni, koralan, koralna, koralno; lokalni, lokalan, lokalna, lokalno i sl. b. U drugim slučajevima l je priješlo u o, npr.: misaon, misaoni, misaona, misaono; osion, osioni, osiona, osiono; smisaoni, smisaona, smisaono i sl. 197. Pridjevi s nastavkom -ski i osnovom s krajnjim l upotrebljavaju se dvojako: a. U najvećem broju primjera suglasnik l se očuvao, i to dosljedno u svim pridjevima izvedenim od imenica koje čuvaju taj glas u finalnoj poziciji (bez obzira na to da li su te imenice domaćega ili stranog porijekla – v. t. 196), npr.:

45 sokolski, konzulski, generalski, balski, školski, kolski, fudbalski, italski, admiralski, glagolski i sl. b. U manjem broju slučajeva izvršena je glasovna promjena prelazak l u o, npr.: vlasteoski, anđeoski, seoski (oblik selski s nepromijenjenim l upotrebljava se jedino ako je sastavni dio naziva, npr. Novo Selo – novoselski, Donje Selo – donjoselski), konavoski (

46 XIII. ALTERNACIJE SUGLASNIKA K/G/H : Č/Ž/Š I K/G/H : C/Z/S

198. Alternacija suglasnika k, g i h u č, ž i š naziva se prva palatalizacija, a alternacija suglasnika k, g i h u c, z i s druga palatalizacija ili sibilarizacija.

PALATALIZACIJA 199. Kad se suglasnici k, g i h nađu ispred e kao nastavka za oblik ili dijela nastavka za tvorbu riječi, prelaze u č, ž i š. Npr.: konjanik : konjaniče junak : junače drug : druže vrag : vraže duh : duše vlah : vlaše vući : vučem tući : tučem ruka :ručetina noga : nožetina 200. Suglasnici k, g i h ispred vokala i kao nastavka za oblik ili dijela nastavka za tvorbu riječi prelaze u č, ž i š. Npr.: junak : junačina ruka : ručica stog : stožina knjiga : knjižica đevojka(djevojka) : đevojčina (djevojčina) prah : prašina muha : mušica uho : uši 201. Palatalizacija nije obuhvatila suglasnike k, g i h ispred vokala e u akuzativu množine imenica s osnovom na te suglasnike jer se oni u vrijeme vršenja ove glasovne promjene nijesu nalazili pred navedenim samoglasnikom. Npr.: junake, oblake, učenike, ruke, muke, kuke, krčage, prijedloge, zaloge, zadruge, maljuge, orahe, svrhe, snahe i sl. 202. Palatalizacija se ne vrši u prisvojnim pridjevima izvedenim nastavkom –in od imenica ženskoga roda. Npr.: Milkin, Ankin, Lenkin, Darkin, Jovankin, Zorkin, Dragin, Gogin, Zagin, Mihin, crnkin, tetkin, Crnogorkin, kruškin, bakin i sl. Od toga pravila odstupaju pridjevi na -in izvedeni od imenica majka i đevojka (djevojka) koji se upotrebljavaju dubletno: majkin i majčin; đevojkin (djevojkin) i đevojčin (djevojčin).

47 SIBILARIZACIJA 203. Sibilarizacija (alternacija k : c, g : z, h : s) vrši se u sljedećim kategorijama: a. u nominativu, dativu/instrumentalu/lokativu množine imenica muškoga roda s finalnim k, g ili h u osnovi, npr.: junak: junaci – junacima momak: momci – momcima konjanik: konjanici – konjanicima sirak: siraci – siracima nalog: nalozi – nalozima brlog: brlozi – brlozima prijedlog: prijedlozi – prijedlozima duh: dusi – dusima (ali i: duhovi – duhovima) almanah: almanasi – almanasima orah: orasi – orasima Napomena: Kod imenica poput izdatak, gubitak, boljitak, pregradak i sl. poslije izvršene sibilarizacije vrši se i gubljenje suglasnika, pa se u navedenim padežima u krajnjem razultatu dobijaju sljedeći oblici: izdatak: izdatci>izdaci – izdatcima>izdacima gubitak: gubitci>gubici – gubitcima>gubicima boljitak: boljitci>boljici – boljitcima>boljicima b. u dativu/lokativu jednine imenica ženskoga roda s finalnim k, g ili h u osnovi, npr.: ruka – ruci muka – muci struka – struci đevojka – đevojci noga – nozi podloga – podlozi briga – brizi knjiga – knjizi svrha – svrsi c. u imperativu glagola čija se osnova završava suglasnikom k, g ili h, npr.: peći: peci reći: reci teći: teci strići: strizi leći: lezi 204. Međutim, radi očuvanja osnove, odnosno iz semantičkih razloga ili zbog teškoće izgovora koja bi bila izazvana sibilarizacijom pojedinih konsonantskih grupa ta glasovna promjena se ne vrši dosljedno u svim navedenim kategorijama. a. Suglasnici k, g i h s kraja osnove vlastitih imenica ženskoga roda u dativu/lokativu ostaju nepromijenjeni: Milka – Milki

48 Mika – Miki Jovanka – Jovanki Milanka – Milanki Draga – Dragi Zaga – Zagi Blaga – Blagi Goga – Gogi Miha – Mihi b. Sibilarizacija se ne vrši u dativu/lokativu jednine zajedničkih imenica stranoga porijekla s osnovom na k, g i h te uopšte kod imenica s tom osnovom ako bi se poslije izvršene glasovne promjene izgubilo ili izmijenilo značenje riječi: freska – freski frizerka – frizerki maska – maski droga – drogi doga – dogi aga – agi sluga – slugi duga – dugi psiha – psihi epoha – epohi snaha – snahi maćeha – maćehi c. Suglasnici k, g i h kad se nađu u grupama ck, čk, ćk, zg i sh ispred vokala i u dativu/lokativu jednine imenica ženskoga roda ne podliježu sibilarizaciji jer bi se u rezultatu dobijenom poslije takve promjene izgubilo značenje riječi ili bi se stvorile suglasničke grupe teške za izgovor (npr.: mačka – mački>mačci ili tezga – tezgi>tezzi>tezi). Zato su pravopisno jedino dozvoljeni oblici tipa: kocka – kocki bocka – bocki mačka – mački tačka – tački bočka – bočki kučka – kučki praćka – praćki voćka – voćki srećka – srećki tezga – tezgi rozga – rozgi mazga – mazgi Pasha – Pashi Napomena: Suglasnik k iz konsonantske grupe čk na kraju osnove imenica muškoga roda u nominativu množine uvijek podliježe sibilarizaciji: cvrčak – cvrčci tračak – tračci

49 oblačak – oblačci zaključak – zaključci sobičak – sobičci d. Suglasnik k iz suglasničke grupe tk u dativu/lokativu jednine nekih imenica ženskoga roda ne alternira sa c da ne bi došlo do semantičkih pomjeranja riječi (tipa tetka – tetki>tetci>teci; motka – motki>motci>moci): tetka – tetki čestitka – čestitki rešetka – rešetki dośetka – dośetki krletka – krletki zagonetka – zagonetki patka – patki šutka – šutki butka – butki četka – četki motka – motki Ali je pravopisno dozvoljeno i: pripovijetka – pripovijeci, bitka – bici i sl. jer u takvim slučajevima ne dolazi do izmjene značenja riječi. e. Suglasnik k u dativu/lokativu imenica ženskoga roda koje znače nacionalnu, narodnosnu, konfesionalnu ili državnu pripadnost ne alternira sa c: Crnogorka – Crnogorki Bosanka – Bosanki pravoslavka – pravoslavki muslimanka – muslimanki Bjelopoljka – Bjelopoljki Indonežanka – Indonežanki Talijanka – Talijanki 205. Suglasnici k, g i h ispred vokala i u dativu i lokativu geografskih imena ponašaju se dvojako. Iako nema strogoga pravila po kojemu bi se moglo odrediti kad navedeni suglasnici alterniraju sa c, z i s a kad ostaju neizmijenjeni, jer o tome odlučuje ponajviše dosadašnja tradicionalna upotrebna praksa, moglo bi se reći: a. Ako je riječ o dobro poznatim našim i stranim geografskim nazivima u kojima poslije izvršene alternacije suglasnika ne bi došlo do promjene značenja, suglasnici k, g i h u navedenim padežima alterniraju sa c, z i s, npr.: Rijeka – Rijeci Banjaluka – Banjaluci Lika – Lici Palanka – Palanci Afrika – Africi Amerika – Americi b. Ukoliko je riječ o geografskim nazivima kojima bi se poslije izvršene alternacije izmijenilo značenje, sibilarizacija navedenih suglasnika se ne vrši, npr.:

50 Boka – Boki Kostarika – Kostariki Meka – Meki Volga – Volgi Krka – Krki 206. Suglasnik k u grupama sk i šk u dativu/lokativu jednine imenica ženskoga roda pravopisno je dozvoljeno upotrebljavati u dubletnom obliku – i neizmijenjen i sibilarizacijom izmijenjen u c – jer tako nalaže upotrebna praksa, npr.: praska: praski – prasci ljuska: ljuski – ljusci guska: guski – gusci puška: puški – pušci kruška: kruški – krušci vaška: vaški – vašci

51 XIV. NEPOSTOJANO A

207. Nepostojano a je a koje se u nekim oblicima javlja, a u nekima ne. Upor.: pas – psa, novac – novca, momak – momka i sl. To a je kratko. Dugo a nije nepostojano a. Upor: bardak -bardaka, junak- junaka, težak- težaka i sl. 208. Nepostojano a se javlja u nominativu jednine i genitivu množine imenica muškoga roda, npr.: momak – momaka pas – pasa sastanak – sastanaka vrabac – vrabaca trupac – trupaca U svim ostalim padežima i u jednini i u množini nepostojano a se gubi. Npr.: momka, momcima; psa, psima; vrapca, vrapcima i sl. 209. Nepostojano a javlja se u genitivu množine imenica ženskoga i srednjeg roda sa suglasničkom grupom na kraju osnove. Npr.: guska – gusaka tikva – tikava olovka – olovaka tačka – tačaka mačka – mačaka tetka – tetaka koplje – kopalja staklo – stakala sedlo – sedala jedro – jedara stegno – stegana 210. U nominativu jednine pridjeva neodređenoga vida u muškom rodu javlja se nepostojano a između dva krajnja suglasnika u osnovi. U svim ostalim oblicima to a se gubi. Npr.: dobar (dobri, dobra, dobro) kršan (kršni, kršna, kršno) sitan (sitni, sitna, sitno) plodan (plodni, plodna, plodno) Nepostojano a se javlja u određenim slučajevima i pri građenju složenih glagola prefiksima. Npr.: izagnati, razagnati, podastrijeti, odazvati, odašiljati i sl. 211. I u nekim glagolskim oblicima javlja se nepostojano a, npr.: jesam – jesmo nijesam – nijesmo strkao – strkla rekao – rekla pošao – pošla

52 212. U primjerima koji slijede nije rezultat nepostojanog a, nego rezultat odgovarajućih distribucija. Upor.: izagnati, razagnati, podastrijeti, izabrati, odazvati, odašiljati i sl. 213. Istu pojavu imamo i u primjerima tipa sa sestrom, sa snahom, sa svekrvom, sa svekolikom vojskom, sa svitom, sa stepenica, sa strane; sa zapada, sa zida, sa zvijerima, sa zeljem, sa Zdravkom, sa zastave; sa špijunom, sa šatora, sa štekera, sa šnajderom, sa śetom, sa śemena, sa śevera, sa Śotom, sa źenice, sa Źagom, sa ženom, sa želuca i sl., đe riječ počinje sa s, z, š, ž, ś i ź. Tako je i sa sa mnom – nasuprot s tobom, s njim i sl. Tako je i s distribucijom k u dodiru s k, g ili h. Upor.: ka kući, ka klubu, ka kapiji, ka komandi, ka kapetanu, ka Kosti, ka Klimentima, ka klačnici, ka konju, ka kolu; ka gradu, ka gnijezdu, ka gostima, ka gazdi, ka Gvozdenu, ka govedima, ka hridi, ka haustoru i sl. Prethodnom pravilu odgovara i pravilo da se prijedlozima s finalnim suglasnikom z, ispred riječi koje počinju sa s ili z, distribucijski dodaje a. Upor.: kroza selo, niza stranu, uza stranu, niza stube, uza stube, niza zid, kroza zid, uza zid, kroza zube i sl. Ispred riječi s početnim suglasnikom š, ś ili ž navedeni prijedlozi upotrebljavaju se dubletno, tj. sa a i bez a na kraju i bez njega. Upor.: kroza šumu/kroz šumu, uza štrike/uz štrike, kroza školu/kroz školu, niza šljeme/niz šljeme, kroza žbunje/ kroz žbunje, kroza žito/kroz žito, kroza śeme/kroz śeme, uza Śenicu/uz Śenicu i sl.

53 XV. JOTOVANJE

214. Nenepčani i zadnjonepčani suglasnici u kontaktu sa sonantom j u određenim kategorijama alterniraju s prednjonepčanim suglasnicima. 215. Ta glasovna promjena vrši se u sljedećim morfološki i tvorbeno uslovljenim okolnostima: a. pri komparaciji, dodavanjem nastavka -ji na osnovu pridjeva, npr.: d > đ: mlad – mlađi t > ć: krut – krući l > lj: bijel – bjelji n > nj: crn – crnji s > š: visok – viši z > ž: nizak – niži k > č: jak – jači g > ž: drag – draži h > š: tih – tiši b > blj: grub – grublji p > plj: skup – skuplji v > vlj: suv – suvlji b. u oblicima prezenta: d > đ: glodati – glođem t > ć: metati – mećem l > lj: klati – koljem n > nj: žnjeti – žanjem s > š: disati – dišem z > ž: nizati – nižem k > č: skakati – skačem g > ž: strugati – stružem h > š: njihati – njišem b > blj: zobati – zobljem p > plj: kapati – kapljem m > mlj: hramati – hramljem

54 c. u trpnom pridjevu i imperfektu glagola čija se prezentska osnova završava na i a infinitivna na i ili e, npr.: d > đ: graditi – građen; građah t > ć: mlatiti – mlaćen; mlaćah l > lj: soliti – soljen; soljah n > nj: hraniti – hranjen; hranjah s > š: kositi – košen; košah z > ž: paziti – pažen; pažah b > blj: globiti – globljen; globljah p > plj: zatupiti – zatupljen; tupljah v > vlj: slaviti – slavljen; slavljah m > mlj: lomiti – lomljen; lomljah d. u instrumentalu jednine imenica ženskoga roda koje se završavaju na suglasnik, npr.: glad – glađu, so – solju, smrt – smrću, vlast – vlašću, zob – zoblju, krv – krvlju i sl. e. pri građenju zbirnih imenica s nastavkom -je, npr.: prut – pruće, grozd – grožđe, korijen – korijenje, kamen – kamenje, grob – groblje, grm – grmlje, snop – snoplje, klas – klaśe, os – ośe i sl. Napomena: Suglasnici s i z, koji su se u ovoj kategoriji dosljedno jotovali u ś i ź na cijelom crnogorskom jezičkom prostoru, pod uticajem doskorašnje standardnojezičke norme zamijenjeni su regresivnim oblicima sa sj i zj. S obzirom na to da su u savremenome crnogorskom jeziku takvi regresivni oblici opšteprisutni i obični, neophodno ih je prihvatiti kao normativne, npr.: osje, klasje, brezje i sl. f. pri građenju pridjeva s nastavkom –ji, npr.: govedo – goveđi, june – juneći, bivo – bivolji, krava – kravlji, brav – bravlji, koza – koźi, pas – paśi i sl. Napomena: Kao i u prethodnoj stavci, suglasnici s i z su se i u toj kategoriji dosljedno jotovali, ali su se iz istih razloga u crnogorskome jeziku u novije vrijeme ustalili regresivni likovi navedenih riječi (npr.: kozji, pasji). S obzirom na to da su takvi regresivni likovi potvrđeni savremenim uzusom, neophodno im je dati normativni status. g. pri građenju imperfektivnih glagola, npr.: dosaditi – dosađivati, zabraniti – zabranjivati, sniziti – snižavati, skratiti – skraćivati, dodijeliti – dodjeljivati, iskoristiti – iskorišćavati, zaposliti – zapošljavati i sl. 216. Suglasnici k, g, h i c (u finalnom položaju u imenicama) koji su se jotovali sa j iz nastavka -je, -ji i -ju dali su grupe čj, žj i šj. Npr.: čovjek – čovječji, bog – božji, stog – ostožje, orah – orašje, zec – zečji, lice – naličje i sl.

55 217. Rezultati dobijeni tzv. jekavskim jotovanjem su opšteprisutni u crnogorskome jeziku i zbog toga su savremenom crnogorskom standardnojezičkom normom propisani kao normativni. Npr.: t > ć: ćerati, vrćeti, polećeti d > đ: đevojka, đed, viđeti l > lj: ljepota, ljetovati, ljeto n > nj: njedra, njegovati, nježan s > ś: śekira, śeme, śever z > ź: źenice, iźesti, iźelica 218. Takvo se jotovanje ne događa kada labijali b, p, m i v prethode glasu j. Upor: bježat, a ne blježati; objesiti, a ne obljesiti; pjesma, a ne pljesma; trpjeti, a ne trpljeti; mjera, a ne mljera; mjesto, a ne mljesto; vjera, a ne vljera; živjeti a ne življeti.

56 XVI. REČENIČNI ZNACI

219. Pod rečeničnim znacima podrazumijeva se interpunkcija. Rečenični znaci koriste se radi jasnijeg iznošenja misli; pomoću njih se rastavlja pisani tekst na pasuse, rečenice i rečenične djelove. Kao što se u govoru prilikom iznošenja misli koriste pauze, varira intonacija i slično, tako se u pisanome tekstu koriste interpunkcija ili rečenični znaci. 220. Rečenični ili interpunkcijski znaci su: tačka . zarez , tačka-zarez ; dvotačka : trotačka ... upitnik ? uzvičnik ! crta – navodnici „“ »« "" polunavodnici ' ' , ’ ›‹ zagrade ( ) / / [ ] { } kosa crta /

TAČKA 221. Tačka je interpunkcijski znak koji se piše na kraju svake izjavne rečenice, bez obzira na to da li je potvrdna ili odrična, prosta, proširena ili složena. Npr.: Pao je snijeg. Crna Gora je obnovila nezavisnost. Ma koliko se trudili, teško ćete ga nadmašiti. 222. Ukoliko se naslov i podnaslov nekog djela pišu u istom nizu, jedan za drugim, iza njih se stavlja tačka. Npr.: Gorski vijenac. Istoričesko sobitije pri svršetku XVII. vijeka. Polje jadikovo. Crnogorske narodne tužbalice. Izbor priredio Branko Banjević, Zagreb, 2007. 223. Tačka se stavlja iza naslova ako u istome redu iza njega slijedi tekst. Npr.: Crnogorski govori. Crnogorski govori organski se pribrajaju istome genetski određenom sistemu kojemu i srpski, hrvatski i bosanski štokavski govori... Crnogorska/zetska redakcija. Crnogorska/zetska redakcija (lat. redactio – popravak, popravljanje) predstavlja tip staroslovenskoga jezika izgovoren na crn. (zetski) način... 224. U svim ostalim slučajevima (izuzev onih koji su opisani u t. 220 i 221) iza naslova se ne piše tačka.

57 225. Tačka se (kao i zarez) može pisati i iza imena autora i naslova knjige pri navođenju bibliografskih jedinica. Npr.: Mladen Lompar. Vrijeme u kojemu sam prošlost, Crnogorsko društvo nezavisnih književnika, Podgorica, 2006. Dragoje Živković. Istorija crnogorskog naroda. Tom I, Cetinje, 1989. 226. Tačka se nikad ne piše na kraju rečenice iza upitnika, uzvičnika ili iza trotačke kojom se obilježava nezavršeni tekst.

ZAREZ 227. Zarez je rečenični znak. Njime se označavaju različiti unutarrečenični odnosi. Njime se od ostalih rečeničnih djelova odvajaju oni djelovi koji predstavljaju određenu cjelinu, djelovi koji se dodaju kao naknadno objašnjenje nekom prethodnom dijelu ili određeni dio koji se posebno ističe. Dakle, zarezima se označava ređanje (nizanje), naknadno dodavanje, suprotnost ili isticanje. 228. Rečenični djelovi (zasebne riječi ili skupovi riječi) koji se ređaju (nižu) pri nabrajanju odvajaju se zarezom. Npr.: Tada su nas vezali, ćerali, palili, gonili da primimo što srcu ne primismo svom.... Ne bješe već domaće rati ni boja, ne bješe pokliči: ko je vitez, ni viteza na domaći boj, ne čujaše se koleža ni tužbanje, ne viđaše se lica muškoga ni ženskoga ogrebotinah krvava i nagrđena, ni glave crnom kapom ni crnom mahramom pokrivene, ni perčina muškoga ni kose ženske ostrižene, ne oblivaše se zemlja, drvo i kamen krvlju vaše braće i ne kipjaše bratska krv iz ustah vašijeh, ne kukahu majke za svojijem sinovima, ni sestre za svojom braćom ošišane, ni sirote udovice za svojijem muževima ogrebane ni žalosna đečica za svojijem roditeljima suzam oblivena. 229. Pridjevi se u nizu odvajaju zarezima u zavisnosti od odnosa u kojima se nalaze. a. Ako se pridjevi nalaze u nezavisnom odnosu, onda se odvajaju zarezima. Npr.: Dočekala nas je na kućnom pragu vedra, vesela i nasmijana. Oko vrata viđela se dotrajala, načeta, zaprljana košulja. b. Kad stoje u zavisnom odnosu, pridjevi se ne odvajaju zarezima. Tada se jednim pridjevom bliže određuje ono što se kazuje drugim. Npr.: Nosio je stare vojničke cokule. Duge jesenje kiše su nepodnošljive. Niz leđa bijaše puštila dugu bujnu crnu kosu. 230. Zarezima se pri nabrajanju odvajaju i imenice i glagoli. Npr.: Protiv njih se bijahu urotili suša, glad, žeđ, nebo, zemlja. Bio je ljubitelj knjige, filma, dobre muzike. Mašine su tutnjale, lomile, razbijale sve pred sobom u paramparčad. 231. Kad se između rečeničnih članova koji se nabrajaju nalazi veznik, između njih se ne stavlja zarez. Npr.: I Crnogorci i Brđani bijahu spremni da se odazovu na svaki njegov poklič. Tvoji putevi već su zvuk i zrak. Putovalo se čim se moglo – na konju, kolima ili pješke.

58 Dim i pepeo i zaklano polje vatreno i ubijeno. Zato ga je mrzio i progonio i ubio pijukom pravo u čelo. 232. Ukoliko se rečenični članovi u nabrajanju žele posebno istaći, tada se mogu odvajati zarezima iako se među njima nalaze veznici. Npr.: Nije imao nikoga: ni oca, ni majke, ni sestre, ni brata. Neko mora poći – ili vi, ili oni, pa odlučite. Koji li bi se Njeguš našao da javnim ili potajnim načinom takvomu bezakoniku po svojti, ili po hajteru, ili po mitu drži partu, takvi od gospoda Boga vsedržitelja da bude proklet i ga sila Božija žestoko i nemilostivo porazi kako hulitelja vjere Hristove i razoritelja zakona hristijanskoga. I lobanja snova puca, i kost pršti, i krcka, i pucketa, i varnice iz zavrtnja sijevnu, i peku raskravljenu skramu snova, i vrte ponova. 233.Ako se među rečeničnim djelovima nalazi suprotni veznik kojim se označava stvarna suprotnost, onda se iza riječi koja prethodi tome vezniku obavezno piše zarez. Npr.: Bio je uvijek namršten, ali dobrodušan. A mi nemamo dva, nego jedan zakon božji, koji ne dopušta da se zakonite žene ćeraju, a namjesto njih naložnice uzimaju. Majka mu je stara, ali vitalna. Ukoliko nije riječ o stvarnoj suprotnosti, tada se ispred tih veznika ne piše zarez. Npr.: Jedan ali vrijedan. Zgodan a dobroćudan, odgovarao je svakome. 234. Kad se veznik nego upotrebljava između rečeničnih djelova da označi bilo kakvo poređenje, ispred njega se ne piše zarez. Npr.: Bolje grob nego rob. Jutro je pametnije nego veče. 235. Kad se ipred veznika nego ili već nalazi rečenični dio koji počinje izrazom ne samo, ispred njih (veznika nego i već) se obavezno piše zarez jer je riječ o posebnom isticanju onoga što se nalazi iza tih veznika. Npr.: Bili su ne samo ljepši, nego i pametniji. Oteli su im sve – ne samo zemlju, nego i kuću. Nastupilo je ne samo zlo vrijeme, već su se i ljudi iskvarili. 236. Zarezima se odvajaju podaci koji se iznose u istom nizu pri navođenju bibliografskih jedinica. Npr.: Mirko Banjević, Pobune uma, M&B, Podgorica, 2003. Vukić Pulević & Novica Samardžić, Fitonimi i zoonimi u toponimiji Crne Gore, DANU, Podgorica, 2005. Žarko L. Đurović, Bard crnogorskoga jezika, Institut za crnogorski jezik i jezikoslovlje, Cetinje, 2005. 237. Ukoliko se pri datiranju ime mjesta i datum nalaze u istom nizu, između njih se obavezno piše zarez. Npr.: Cetinje, 4. VII 2007. Na Cetinju, 4. jula 2007.

59 Isto tako se zarez piše između naziva mjesta i datuma u slučajevima kad datum nije iskazan brojčano već je umjesto njega navedeno ime nekog praznika. Npr.: Cetinje, na Lučindan 2007. U Baru, na Petrovdan 1943. Podgorica, o Malome Gospođinu dne 1896. 238. Zarezom se odvajaju rečenični djelovi koji se naknadno dodaju, odnosno koji su u samostalnom odnosu prema rečenici, bez obzira na to da li se takvi djelovi nalaze na početku ili na kraju rečenice, ili su pak u nju umetnuti. Ako se takvi rečenični djelovi nalaze na početku rečenice, zarez se piše iza njih. Ukoliko su umetnuti u rečenicu, onda se od nje s obje strane odvajaju zarezima, tj. zarez se tada piše i ispred i iza toga rečeničnog dijela. Kad se takav rečenični dio nalazi na kraju, zarez se piše ispred njega. U skladu s tim, zarezom se odvajaju: a) vokativi: Veliki Ostroški Vasilije Sveti, Nek ti je slava! Dojadiše nam ovi krševi kleti – Skapa nam i dijete i vo i krava. Najposlije još nešto da vam kažem i izbistrim, o braćo i narode crnogorski i brdski! Narode moj, stado moje, prelaziš u marvu, zaboravio si ime svoje, izgubio si jezik svoj... Napomena: Iza vokativa u ustaljenim frazama nikad se ne piše zarez. Npr.: Bože pomozi! Oprosti (mi) bože! Bože (me) sačuvaj! Sačuvaj (me) bože! Ajme Gospe mila! (upotrebljava se u Boki) Neka đavole! b) rečenični djelovi koji se nalaze iza to jest ili tj. jer predstavljaju naknadno objašnjenje, npr.: Ukoliko se mjesne rečenice nalaze u inverziji, tj. ispred glavne rečenice, one se tada od njih redovno odvajaju zarezima. Ove bi se rečenice mogle upotrijebiti i bez navedenoga veznika, to jest kao naporedne rečenice. c) uzvici i riječce ili izrazi kojima se iskazuje subjektivni stav govornog lica prema onome što se rečenicom iznosi: Ah, kad si divljački mučen, rovitim drumom vučen, padaše rumena rosa... Oh, da mi je znati! Uostalom, on je sve uradio kako treba. Naravno, svi smo znali da nas je slagao.

60 Oni su se, međutim, dośetili o čemu je riječ. U najkraćem, on je bio najuspješniji vladar iz dinastije Petrovića. On je, nesumnjivo, posljednji koji bi nam nanio štetu. Međutim, ako iza ovakvih riječi i izraza slijedi enklitika, iza njih se nikad ne piše zarez. Npr.: I napokon je stala kiša. (Nasuprot: I napokon, stala je kiša.) Valjda će sami uspjeti da dovrše taj posao. Napomena: Enklitike se ne pišu iza zareza. d) bilo koji rečenični dio koji je dodat ili umetnut u nju: Svi glavari su bili na zboru, osim jednoga. Svi glavari, osim jednoga, bili su na zboru. Tu se i danas naziru ostaci nekakve tvrđave, vjerovatno iz turskoga vremena. e) apozicije i apozitivi, kao i nazivi titula i zvanja kad se, kao naknadno dodati, nalaze iza imenice na koju se odnose: A on, siromah i neugledan, ustručavao se da im protivurječi. Ostarjela i iznemogla, ona nije mogla nastaviti put. Dugo su posmatrali svod, zvjezdan i beskrajan. Mihailo Stevanović, lingvista, rođen je u Zgradama Śagovića. Sava Kovačević, narodni heroj, poginuo je na Sutjesci. Napomene: Atributivi se (osim kad označavaju titule i zvanja) nikad ne odvajaju zarezima. Npr.: Đevojka je ječam žito klela. Otišli su u Srijem zemlju. Takođe, ako se titule i zvanja nalaze ispred imenica na koje se odnose, iza njih se nikad ne piše zarez. Npr.: Lingvista Mihailo Stevanović podrobno je opisao jugoistočnu skupinu crnogorskih govora. Crnogorski kralj Nikola zbačen je s prijestola 1918. godine.

UPOTREBA ZAREZA IZMEĐU NEZAVISNIH REČENICA 239. Sastavne (kopulativne) rečenice koje se upotrebljavaju s veznicima se ne odvajaju zarezima. Npr.: Spalili su im kuće i oćerali sav mal pred sobom. Vi slobodu svoju ne poznajete i poznati je ne hoćete. Nikad se ne gledamo niti pitam za njih. Dobro su se obukli pa im nije hladno. 240. Ako se sastavnim rečenicama koje su vezane veznicima nešto naročito ističe, one se ipak odvajaju zarezima. Npr.: Ni što snio, ni pričat umijem. Niti grmi, nit' se zemlja trese, Niti bije more o mramorje.

61 Cijeloga vijeka radio je za njih, i živio je za njih, i sve im je dao, a oni su sve zaboravili. 241. Ukoliko veznici pa i te vezuju dvije sastavne rečenice, pri čemu se drugom iznosi nešto što se vrši poslije radnje iskazane prvom rečenicom, tada se između njih piše zarez. Npr.: Tu hiljade bjehu nevoljnika, svi u ljuta gvožđa poputani, te građahu principu brodove. Raspre śeme posijaše grko, te s njim pleme srpsko otrovaše... Razbolio se, pa nije mogao doći na posao. 242. Sastavne rečenice koje se upotrebljavaju bez veznika uvijek se odvajaju zarezima. Npr.: Iza tuče vedrije je nebo, iza tuge vedrija je duša, iza plača veselije poješ. Veliki Vojvodo, mjero svoga doba, Nema za te smrti, nema za te groba. Krcnu kolac njekoliko puta, zviznu pala njekoliko puta, zadrhtaše ta vješala tanka, al ne pisnu Crnogorčad mlada. Putnik mirno putovaše, trgovac slobodno trgovaše, rabotnik svoju rabotu veselo rabotaše i čoban svoju stoku bez straha pasijaše i Bogom blagoslovena tišina na sve strane prebivaše. 243. Zaključne (konkluzivne) rečenice se uvijek odvajaju zarezima, bez obzira na to da li su vezane veznicima ili se upotrebljavaju bez njih. Npr.: Vrijedno je radio, sigurno će položiti ispit. Uložili su sav trud u tu zemlju, izvući će korist iz nje. Dobro je spavao, moći će, dakle, dobro da radi. Cijelu noć je padala kiša, biće ustao potok. 244. Suprotne (adversativne) rečenice se uvijek odvajaju zarezima. Npr.: Zla nadživjeh tvoja svakolika, a s najgorim hoću da se borim. Nijesmo ih htjeli primiti, već smo im otpisali da nam se ne primiču. Nikad me nije htio poslušati, nego je uvijek radio po svome. 245. Kao i suprotne, i isključne (ekskluzivne) rečenice se uvijek odvajaju zarezima. Npr.: Nije govorio ništa, samo je gledao negđe u daljinu. Cijelo društvo se veselilo, jedino je on bio śetan. Svi su se radovali njegovome uspjehu, jedino je on bio ravnodušan. 246. Rastavne (disjunktivne) rečenice koje se vezuju veznicima volja i bilo uvijek se odvajaju zarezima. Npr.: Volja ti uzmi, volja ti ostavi.

62 Volja ti gledaj film, volja ti čitaj novine. U svakom slučaju biće vam lijepo, bilo da odete s nama, bilo da ostanete ovđe. On je uvijek nezadovoljan, bilo da radi, bilo da ne radi. 247. Rastavne rečenice koje su vezane veznikom ili upotrebljavaju se sa zarezom i bez njega. a. Ukoliko se rastavnom rečenicom želi naglasiti suprotnost ili različitost, tada se ispred veznika ili obavezno piše zarez. Npr.: Il' češ konja dati na razmjenu, Il' ćemo ga na silu oteti. Ili grmi il' se zemlja trese, Ili bije more o bregove? b. Ukoliko se rastavnim rečenicama s veznikom ili posebno ne ističe ni suprotnost ni različitost, tada se ne odvajaju zarezom. Npr.: Neđeljom nikad nije radio, ili je śedio kod kuće ili je šetao s društvom. Nikad nije bio sam, ili je bio s društvom ili s roditeljima.

UPOTREBA ZAREZA U ZAVISNO-SLOŽENIM REČENICAMA 248. Namjerne (finalne) rečenice kada stoje u prirodnom, uobičajenom redu, iza glavne rečenice, ne odvajaju se zarezom. Npr.: On je žurio ne bi li stigao prije nas. Učinjeli su sve što su mogli kako bi ih izmirili. Dali su nam i nešto para da nam se nađu u nuždi. 249. Ukoliko se namjerne rečenice nalaze u inverziji, ispred glavne rečenice, iza njih se redovno piše zarez. Npr.: Francuskoga da ne bi brijega, aravijsko more sve potopi! Da bi mogli prezimiti silnu stoku, oni moraju pribaviti i sijena i lista. 250. Izrične (deklarativne) rečenice su kao rečenice koje iskazuju sadržaj glagola glavne rečenice u tijesnoj vezi s njom, pa se stoga nikad ne odvajaju zarezom. Npr.: Paleolog poziva Murata Da zakopa Grke sa Srbima. Poručio nam je da ga čekamo. 251. Zavisno-upitne rečenice se od glavnih nikada ne odvajaju zarezom. Npr.: Kazujte nam što ste radili. Nijesu razmišljali kako će ih primiti. Pitao ih je jesu li ikad viđeli ljepši prizor od toga. U primjerima kao što su recimo: Kazuj, babo, jesi li vještica. Kaž', vladiko, što ti vezir piše

63 zarezi ispred zavisno-upitnih rečenica prisutni su radi označavanja vokativa, a ne zbog odnosa među rečenicama. 252. Vremenske (temporalne) rečenice se u položaju iza upravne rečenice ne odvajaju zarezom. Npr.: Čekaćemo vas dok se ne vratite. Ona bi postavljala ručak čim nas ugleda u dvorištu. Došli su čim su se probudili. 253. Vremenska rečenica se u položaju iza glavne može odvajati zarezom samo onda kad se upotrebljava kao naknadno dodato objašnjenje već određenoga značenja. Npr.: Njegoš je pjesmu „Pozdrav rodu na Novo ljeto“ napisao 1. januara 1847. godine, kad je datirao i „Posvetu prahu oca Srbije“. Živjela je u Kotoru sve do lani, kada se upisala na fakultet u Podgorici. 254. Ukoliko se vremenska rečenica nalazi ispred glavne rečenice, ona se od nje uvijek odvaja zarezom. Npr.: Čim nas ugleda u dvorištu, ona bi postavljala ručak. Kad je stigao kući, bilo je kasno. Kad je trebalo da ih ostavim, uvijek bi me uhvatila neka tuga. 255. Mjesne rečenice se ne odvajaju zarezom od glavne rečenice ukoliko se glavna nalazi na prvom mjestu. Npr.: Oni će poći đe gođ ih vi pošaljete. Tražili su tragove kuda je prošla njihova prijethodnica. Otišli su tamo odakle su davno svi pobjegli. 256. Ukoliko se mjesne rečenice nalaze u inverziji, tj. ispred glavne rečenice, one se tada od njih redovno odvajaju zarezima. Npr.: Đe vojska prođe, tu trava ne niče. Đe je nekad bila obrađena svaka stopa, sad se šire drače i trnjine. 257. Kad mjesna rečenica predstavlja naknadno dodato objašnjenje već određenoga značenja iz glavne rečenice, ona se od nje odvaja zarezom iako nije u inverziji. Npr.: Voljeli su da ljetuju na Lovćenu, đe im je gnijezdo. Dojahaše do šume, odakle nastaviše pješke. 258. Iako uzrok prethodi posljedici, za uzročne (kauzalne) rečenice se smatra da su u prirodnom redu kad se nalaze iza glavne rečenice. Pošto su u tome položaju u tijesnoj vezi s glavnom rečenicom, od nje ih ne treba odvajati zarezima. Npr.: Nijesu se mnogo trudili jer su znali da im neće ispoštovati trud. Zidovi bijahu potamnjeli pošto su imali ognjište u kući. 259. Ukoliko se pak uzročne rečenice nalaze u inverziji, tada se redovno od glavne odvajaju zarezima. Npr.: Budući da su im svi proizvodi kvalitetni, nije mi žao za njih izdvojiti novac. Kako se đed uvijek lako ljutio, morali smo pred njim birati riječi. Pošto smo znali koliko je bolestan, začudismo se njegovom dobrom raspoloženju.

64 260. Posljedične (konsekutivne) rečenice se gotovo nikad ne upotrebljavaju u inverziji, ali se i u uobičajenom nizu (kad se nalaze iza glavne rečenice) odvajaju zarezima. a. Ukoliko je posljedična rečenica s veznikom da u tijesnoj vezi s glavnom, tj. ako je njezina zavisnost jače istaknuta, tada se od glavne ne odvaja zarezima. Npr.: Vikali su toliko da su nam bubne opne popucale. Glas im je bio tako snažan da se fenjer pred njima gasio. Ne budi jabuka da te svak glođe, niti budi čemerika da te niko ne obiduje. b. Ako je zavisnost takvih posljedičnih rečenica (s veznikom da) od glavne manje izražena, tada se one odvajaju zarezom. Npr.: A on je izuzetno pošten, da mu niko ništa ne može prigovoriti. Petar je bio čovjek od zanata, da ga niko nije mogao nadmašiti. Da su navedene posljedične rečenice u slaboj zavisnosti od glavne rečenice, najbolje se vidi po tome što bi se bez ikakve promjene značenja mogle upotrijebiti i bez navedenoga veznika, tj. kao naporedne. Npr.: A on je izuzetno pošten, niko mu ništa ne može prigovoriti. – Petar je bio čovjek od zanata, niko ga nije mogao nadmašiti. c. Posljedične rečenice s veznicima te ili pa mogu se od glavne odvajati zarezima kad je zavisnost jače istaknuta. Npr.: Nijesam više imao što tražiti tamo, pa sam otišao kući. Pala je velika kiša, te se nije moglo izaći napolje. 261. Uslovne (kondicionalne) rečenice se u uobičajenom redu (kad stoje iza glavne rečenice) ne odvajaju zarezom. Npr.: Ne bi tako pričao da si vidio što i mi. Nemojte da vas čekamo śutra ako smo se dogovorili. Lakše će ti biti ako nam se pridružiš. 262. Ukoliko se uslovne rečenice rečenice dodaju kao naknadno objašnjenje, one se odvajaju zarezom i kad se nalaze iza glavne rečenice. Npr.: Imali su kuću, ako se to kućom moglo zvati. Pamtićemo i vratićemo sve što su nam napravili, ako se to uopšte može vratiti. 263. Kad se uslovne rečenice nalaze u inverziji, tada se iza njih obavezno piše zarez. Npr.: Da ne bješe pod onim imenom, Ne šćaše se bojat od uroka. I ako ve ne nažene vaše samovoljstvo na veliki vašu nesreću i sramotu, nemojte me zvati mojijem imenom. Ako bi se ko našao u narodu našemu da ne primi ove moje potonje riječi i preporuke za istinite ili ako ne bi sve tako poslušao kako ova knjiga izgovara, nego bi kakvu smutnju i razdor među narodom usudio se činiti slovom ili djelom, toga svakoga, koji gođ on bio, mirski ili duhovni, ja na smrtni čas moj vječnome prokletstvu i anatemi predajem, kako njega, tako i njegov rod i porod, da mu se trag i dom iskopa i utre! 264. Uz dopusne (koncesivne) rečenice koje se nalaze iza glavne rečenice zarez se piše u zavisnosti od veznika kojim su povezane s glavnom rečenicom.

65 a. Dopusne rečenice s veznikom iako ne odvajaju se zarezom ako se nalaze iza glavne rečenice. Npr.: Uvijek nas je čekao iako je bio stariji od svih. Nije pokazivao nikakvu tugu ni strah iako je znao da mu se bliži kraj. b. Dopusne rečenice koje se za glavnu vezuju ostalim veznicima (ako i, mada, premda, makar) odvajaju se zarezima i kad se nalaze iza nje. Npr.: Došli su, mada nijesu bili sigurni kako će ih primiti. Daćemo sve od sebe, makar nam to bilo posljednje. 265. Dopusne rečenice se u inverziji uvijek odvajaju zarezima. Npr.: Ako su ga kraste nagrdile, zdrave su mu oči ostanule. Iako ga danas nazivaju Nemanjin grad, to je samo turska tvrđava Depedogen. Premda je tada bio teško ranjen, ipak je uspio da se brzo izliječi. 266. Kad odnosne (relativne) rečenice stoje iza glavnih, one se odvajaju zarezom ili se upotrebljavaju bez njega – zavisno od njihove službe. a. Kad odnosne rečenice imaju atributsku službu, tj. kad određuju nepoznati pojam, one se od glavne rečenice ne odvajaju zarezima. Npr.: Nadao se da se neće zaboraviti žrtve boraca koji su dali život za svoju zemlju. Dodijelili su im onu kuću što je niko nije htio uzeti. b. Ako odnosne rečenice imaju apozitivnu funkciju, tj. ako se odnose na već određeni pojam, one se redovno od glavne odvajaju zarezom. Npr.: Nadao se da se neće zaboraviti žrtve naših boraca, koji su život dali za svoju zemlju. Dodijelili su im onu staru kuću, što je niko nije htio uzeti. 267. Kad se odnosne rečenice nalaze u inverziji, redovno se od glavnih odvajaju zarezima. Npr.: Ko to kuca alkom na vratima, alka mu se o glavu slomila. Čije su ovce, toga je i planina. 268. Odnosne rečenice koje počinju zamjenicama ko i što, a imaju subjekatsku ili objekatsku funkciju, redovno se odvajaju zarezima kad se nalaze u inverziji. U suprotnom, ako se takva odnosna rečenica nalazi iza glavne rečenice, ona se od nje ne odvaja zarezom. Npr.: Ko drugome jamu kopa, sam u nju upada. Ko rano rani, dvije sreće grabi. Što možeš danas završiti, ne ostavljaj za śutra! Što tražili, ono su i našli. Dvije sreće grabi ko rano rani. Ne ostavljaj za śutra (ono) što možeš danas završiti.

269. Kad se zavisne rečenice u složenoj, bilo da su raznovrsne ili iste vrste, nižu jedna za drugom, one se redovno odvajaju zarezima bez obzira na mjesto na kojemu se nalaze. Npr.: Molio bih vas, ako možete, ako vam nije problem, da izdvojite malo vremena za njega.

66 Koji li se nađe neposlušan i samovoljan da ikakvu smutnju ili neslogu čini, takvoga ostavljam pod žestokijem prokletstvom, da mu Bog smuti srce i mozak, da ga sila Božija porazi, da njegov dom ostane pust. Kad ustaneš, ako se śetiš, probudi me. 270. Umetnute rečenice se kao naknadno dodata obavještenja uvijek odvajaju zarezima od ostalih rečeničnih djelova. Npr.: Vaš odgovor, koji ste mi poslali na pisma gospodina kapitana od cirkula, ja sam ponapravio i poslao u Kotor. Oni neće osporavati, ako išta znaju, službenu upotrebu opštecrnogorskih jezičkih obilježja. 271. Rečenični dio koji počinje glagolskim prilogom, kad se nađe na početku rečenice, uvijek se od preostaloga dijela rečenice ili čitave rečenice koju određuje odvaja zarezom. Npr.: Izučavajući crnogorske govore, zaključio je da su glasovi ś i ź neophodni dio crnogorskoga standardnog jezika. Trudeći se da svijetu iznese dostignuća savremene montenegristike, učestvovao je na brojnim međunarodnim skupovima slavista. Ukoliko se rečenični dio koji počinje glagolskim prilogom naknadno dodaje, on se odvaja zarezom i u slučaju kad se ne nalazi na početku rečenice. Npr.: Toga jutra, krenuvši prema stanici, ośeti jak bol u grudima. Svim učesnicima je poželio sreću, opomenuvši ih još jednom da budu pažljivi.

TAČKA-ZAREZ 272. Tačka-zarez se piše između dvije relativno samostalne rečenice koje su najčešće složene ili je makar jedna od njih složena. U takvim slučajevima se značenje rečenice ne bi izmijenilo ni kad bi se umjesto tačke-zareza upotrijebila samo tačka. Npr.: I vi tako učiniste; kuluk i praviteljstvo postaviste, da zakonik carstvuje i da je svaki zakoniku podložen. Čašu meda jošt niko ne popi, što je čašom žuči ne zagrči; čaša žuči ište čašu meda, smiješane najlakše se piju. 273. Tačka-zarez se može pisati i umjesto zareza ako je potrebno posebno naglasiti razliku među rečenicama koje se u složenoj javljaju bez veznika. Npr.: Odlazili su svakoga jutra na rijeku; slušali su njezine šumove; posmatrali su jutarnje sunce kako se presijava u valovima; ćutali su. Misli im nijesu bile jasne; riječi su im se nezgrapno kotrljale iz grla; no svi smo poznavali njihovu dobrodušnost. 274. Tačka-zarez se često upotrebljava iza rečenica koje se nižu jedna za drugom. Npr.: U svom pravopisnom priručniku Vojislav Nikčević je jasno istakao sljedeća tri načela: piši kao što zboriš, a čitaj kako je napisano; drži se upotrebne norme crnogorske „općene pravilnosti“; tuđe piši kao svoje. 275. Pri nizanju različitih rečeničnih djelova, naročito ako se u okviru tih djelova javljaju zarezi, neophodno je između njih pisati tačku-zarez. Npr.: Najčešći veznici nezavisno-složenih rečenica su: i, pa, te, ni, niti; a, ali, već, nego; i, dakle, sigurno; samo, samo što, jedino, jedino što, već, već što; ili, volja, bilo.

67 DVOTAČKA 276. Iza rečeničnoga dijela poslije kojega slijedi nabrajanje redovno se piše dvotačka. Npr.: Petrovići su Crnoj Gori dali sedam vladara: vladiku Danila, vladiku Savu, vladiku Vasilija, vladiku Petra Svetoga, vladiku Petra II, knjaza Danila i kralja Nikolu. U okviru te ekskurzije obilazi se nekoliko gradova crnogorskih: Cetinje, Podgorica, Kotor, Perast, Rijeka Crnojevića, Nikšić i Pljevlja. Navedene rečenice ne bi izgubile svoj smisao ni kad bi stajale bez dijela koji se nalazi iza dvotačke. U takvim slučajevima se ispred nabrajanja redovno piše dvotačka. 277. Međutim, ukoliko djelovi koji se nižu ili nabrajaju stoje u čvršćoj vezi s rečenicom koja im prethodi, kad informacija koja se rečenicom iznosi ne bi bila potpuna bez toga dijela, ispred nabrajanja se ne piše dvotačka. Npr.: Donijeli su nam knjige, sveske, pribor za pisanje i sve što nam je bilo potrebno za tu školsku godinu. Oni bi uvijek obišli Cetinjski manastir, Vlašku crkvu, spomenik na Orlovom kršu i Njegošev mauzolej. Ukoliko je i u ovakvim slučajevima pojam za kojim slijedi nabrajanje određen riječima kao što su npr. sljedeći, ovi, ovakvi i sl., ispred nizanja ili nabrajanja se redovno piše dvotačka. Npr.: Sastavne rečenice vezuju se sljedećim veznicima: i, pa, te, ni, niti. 278. Ispred nizanja ili nabrajanja koje slijedi ispod nekog naslova kao što je: Sadržaj, Literatura, Bibliografija, Popis lica i sl. dvotačka se nikad ne piše. 279. Prilikom skraćivanja bibliografskih jedinica u tekstu, dvotačka se može pisati između godine izdanja i broja stranice koja se citira ili na koju se poziva. Npr.: Nikčević 2006: 259 – umjesto Milorad Nikčević, Fonemi ś, ź, з, ć i đ u crnogorskome standardnom jeziku u knjizi Komparativna filološka odmjeravanja, Osijek – Cetinje, 2006, str. 259. Banjević 2007 : 314 – umjesto Branko Banjević, Crnogorski kao službeni jezik, Matica, br. 29/30, Matica crnogorska, Cetinje – Podgorica, 2007, str. 314. 280. Dvotačka se može stavljati iza prvog dijela rečenice ako drugi dio predstavlja objašnjenje prvog dijela ili ako proističe iz njega. Npr.: Oduzeli su im sve: koliko su prije ponosno gazili zemljom, toliko im je sad bilo mučno i izići iz kuće. Kad onamo imaš što viđeti: Mujo Alić, turski kavazbaša, odveo nam Ružu Kasanovu... Sreća se je stara okrenula: u Karuče, na kraju Crmnice, od petnaest hiljada turakah ne puštiše živa nijednoga. 281. Dvotačka se redovno piše ispred navođenja tuđih misli u upravnom govoru. Npr.: Pa viknuli cijelu narodu: „Pogledajte onoga kokota!“ Puče jedna i čovjek pokliče:

68 „Ko je vitez, ko je dobri junak! Povede se roblje crnogorsko!“ Ako je u pitanju indirektni govor, dvotačka se pred njim nikad ne piše.

TROTAČKA 282. Trotačka je rečenični znak kojim se označava nezavršenost ili isprekidanost rečenice i misli. Mogu se nalaziti na kraju rečenice i u sredini. Npr.: Ne... ne... śed'te, da i jošt zborimo! Al' heroju topolskome, Karađorđu besmrtnome, Sve prepone na put bjehu... k cilju dospje velikome. Dobili smo sve što nam je potrebno: ogrijev, zimnicu, garderobu... 283. Ukoliko se u navođenju nečiji tekst ne prenosi u cjelosti, izostavljeni dio označava se trima tačkama. One se mogu naći na početku, na kraju i u sredini rečenice, zavisno od toga koji je njen dio izostavljen. Npr.: Tu se odmah pomutismo grdno, pobismo se ognjem iz pušakah... …Proklet bio svaki Crnogorac koji bi dobjegšeg čoeka, i na...vjeru, nevjernoj tragi iz ove slobodne zemlje predavao. Došli smo da pokažemo neprijatelju naše vjere, našega imena i naše predrage slobode – da smo Crnogorci, da smo narod, narod voljan, narod koji dragovoljno za svoju slobodu bori se... 284. Ukoliko se u navođenju neke rečenice ili teksta izostavlja središnji dio, umjesto njega se piše trotačka, koja se najčešće stavlja u zagrade. Npr.: „Rasprava o Srpskoj gramatici Đura Špadijera, prvome udžbeniku maternjega jezika napisanom u Crnoj Gori na principima Karadžićeve reforme jezika i pravopisa (...), izazvana je veoma negativnijem prikazom koji je u Književnom listu objavio mladi profesor Mirko Mijušković (...), što je tek nakon završene Velike škole u Beogradu svoju kulturnu i javnu djelatnost započinjao na Cetinju.“ [Viđeti: V. Nikčević, Crnogorski jezik, Tom II, Matica crnogorska, Cetinje, 1997, str. 504.] 285. Ukoliko se iza neke uzvične ili upitne rečenice prekida tekst koji se sastoji od nekoliko rečenica, tada se ispred trotačke može staviti uzvičnik ili upitnik. Ukoliko je riječ o tekstu koji se prekida iza izjavne rečenice, na njenom kraju se ispred trotačke ne piše tačka. Npr.: Ali znate da je nagrada slobodnog junaka – odbrana slobode i milog otečestva... Pokliči se onoj narugasmo: Kakvo roblje sasred Crne Gore?... Mračnu zatrpaše jamu što jadno boli na srcu. I nestade ti kao i mnogi!...

69 UPITNIK 286. Upitnik se piše na kraju upitne rečenice. Npr.: Rekao sam ti da dođeš, zar se ne śećaš? O, ko će da rashladi dugi i teški put? 287. Iza upitnih rečenica u nabrajanju upitnik se može pisati na dva načina: a. iza svake upitne rečenice koja se niže ili nabraja, npr.: Što s' u obraz śetno neveselo? Al' nijesi snahu isprosio? Al' ti nije po ćudi đevojka? Ali žališ tri tovara blaga? b. na kraju posljednje u nizu upitnih rečenica, npr.: Što ne čuva mladu glavu, ljudska vilo, što krvnika njom nasladi, bratska diko? 288. Ako se upitnik piše u zagradi unutar rečenice, njime se tada iskazuje sumnja u vjerodostojnost onoga što se iznosi u rečeničnom dijelu uz koji takav upitnik stoji. Npr.: Rođen je 1856. (?) godine. Bila je to užasna borba u kojoj je stradalo 325 (?) vojnika. 289. Iza zavisno-upitnih rečenica upitnik se ne piše. Npr.: Kazuj, babo, jesi li vještica. Pitali su ga da li može preplivati zaliv.

UZVIČNIK 290. Uzvičnik se piše na kraju uzvičnih rečenica. Npr.: Puštite ih, amanat vi Božji! Uhvatite ga! Zabranjeno nošenje oružja! 291. Uzvičnik se piše i iza riječi, izraza ili cijelih rečenica koje se izgovaraju u nekom uzbuđenju ili afektu, kao i iza retoričkih pitanja. Npr.: U pamet se dobro, Crnogorci! Rat! Rat! Hoće da se rati! Svuda je pala tmina! Ko izdao, braćo, te junake, rđa mu se na dom rasprtila; za njegovim tragom pokajnice sve kukale, dovijek lagale!

70 Stani! 292. Na početku pisma, iza imena lica kome se obraćamo može se pisati uzvičnik. Nastavak pisma tada se prenosi u sljedeći red i obavezno počinje velikim početnim slovom. Npr.: Poštovani profesore! Obavještavam Vas da se sljedeće neđelje održava.... Kosta! Potrešen sam viješću. Molio bih te da njegovoj porodici preneseš izraze mog dubokog saučešća. 293. Uzvičnik se može pisati iza vokativa koji se nalazi na početku rečenice ukoliko je posebno naglašen. Tada se, prirodno, nastavak rečenice piše velikim početnim slovom. Npr.: Braćo! Spremite se za pokret! Đeco! Slušajte me! Gospode! Smiluj se! 294. Iza rečeničnog dijela čiji se sadržaj želi posebno naglasiti može se pisati uzvičnik. U tom slučaju se uzvičnik piše između zagrada, a naredna riječ malim početnim slovom. Npr.: Iako akademik (!), on nikad nije savladao ni osnovna pravopisna pravila! Oni mu nikad nijesu dozvolili da u tom časopisu odgovori na pomenuti Petrovićev pamflet, iako su imali zakonsku dužnost (!) da to učine. U tom kontekstu može se umjesto samog uzvičnika upotrebljavati u zagradama i latinski uzvik sic! Npr.: On je i bosanski i crnogorski i hrvatski jezik smatrao regionalno-konfesionalnim (sic!) varijetetima srpskoga jezika! 295. Kad se uzvičnom rečenicom istovremeno postavlja i pitanje, na njenom kraju se piše i upitnik i uzvičnik. Ta dva znaka pišu se i iza upitnih rečenica koje se izgovaraju povišenim tonom jer se njima izražava čuđenje. Npr.: Kakav fišek na poklon veziru, Samovoljni kaurski hajduče?! Jeste li vi poluđeli?! Koga mislite zavarati?! Zaista?! 296. Ukoliko se čuđenje odnosi na određeni rečenični dio, tada se iza toga dijela mogu u zagradama pisati upitnik i uzvičnik. Npr.: Njegoša je smatrao dijalektalnim piscem u okviru srpskoga jezika (?!) iako je i sam pisao o ogromnoj ulozi koju je Njegošev jezik imao u pobjedi Vukove jezičke reforme. U tome rječniku mogu se naći i riječi kao što je npr. kostjela (?!), sjenina (?!) za koje nema potvrda u bilo kojem crnogorskom govoru!

CRTA 297. Crta se može upotrebljavati umjesto zareza da se označi duža pauza od one koja se označava zarezima. Npr.:

71 Srž je šibala mlazom – jetkim krvavim sokom. 298. Crtom se označava onaj rečenični dio koji se želi naročito istaći. Npr.: Žena oskudnih čari može biti ministar spoljnih poslova, može biti vladarka, čak i slavna glumica, ali sekretarica – ne! Noć pogana podmukla pritisla prigušen krik spržila golemi Brijest – snagu, povijest. Uronio zeleni hlad u jezivu noć – u nepovrat. 299. Crta se piše ispred rečeničnog dijela kojim se iznosi neka neočekivana informacija ili nešto što je suprotno dijelu rečenice koji mu prethodi. Npr.: Vatra je gutala sve, sijeno je gorjelo, krov se rušio, plakale su žene i đeca – on je samo odsutno gledao u daljinu. U Lovćenu odjeknu glas prignječen, tmuo – niko ga nije čuo. 300. Crtom se mogu označavati umetnute piščeve riječi u upravnom govoru. Npr.: Ja te tvoje ideje – ljutnu se Avram – prosto zamišljam kao harem starih žena koje odavno ne mogu poslužiti ničemu. Što bi marilo – rekoše oni – da nam se i vi pridružite? Tebe sam – veli – dobro zapamtio! 301. Kad je umetnute rečenice potrebno naročito istaći, onda se umjesto zareza koriste crte. Npr.: Nalik na kamen stao je putnik – u srcu je gorio plamen – gleda sumorno čovjek u modri prostor prazni... Onda bi uklapao svoje nadahnuće – koliko može da stane – u prostor okvira, držeći se ideje ugravirane na žutoj pločici. 302. Nerijetko se u dijalozima umjesto navodnika piše crta. U tom slučaju umjesto izvodnika (drugoga dijela navodnika) ne piše se crta osim ako iza navedene rečenice slijedi piščev govor. Npr.: – Ne slušajte ga, molim Vas – obrati mi se Zečica sa sobnih vrata. – To je razlog zbog kojega niko u njegovoj sobi nije izdržao više od dva dana. – A što, čoče, da ga ne pokvarim?! – Živko, bolje bi Vam bilo da se primirite i zaspete. Znate da Vas ujutro čeka izuzetno naporno snimanje. Uostalom, nijeste Vi jedini na ovom odjeljenju... – demonstrativno zalupi vratima. – Viđi, ne obraćaj pažnju. Mali je napuštio prije dvije neđelje. – U redu je, Živko. Možete nastaviti priču, ali budimo malo tiši – rekoh.

72 303. Crta se može pisati umjesto zareza između rečenica koje se ne vezuju veznicima kad se želi istaći granica među njima. Npr.: Čini ono čega se svi mladi pisci moraju plašiti – stvara tendencionalnu književnost. Par godina kasnije autori će u ogledalima muza spoznati iskrivljene refleksije – jedni će se povući i pisati sve rjeđe i opreznije; drugi će dublje gaziti po krajnostima smatrajući da nije riječ o njihovoj devijaciji, već o tehnološkim nedostacima ogledala. Osvanuo je kišan Božić – još jedna nerodna godina. 304. Kad se naslovi ili podnaslovi nižu jedan za drugim u istom redu, između njih se redovno piše crta. Npr.: Za Crnogorsku enciklopediju Dukljanske akademije nauka i umjetnosti Vojislav P. Nikčević napisao je sljedeće jedinice: - Crnogorski jezik. – Crnogorski književni i standardni jezik. – Crnogorska/zetska redakcija. – Pravopisi u Crnoj Gori. – Gramatike u Crnoj Gori. – Filologija u Crnoj Gori. – Lingvistika u Crnoj Gori. – Crnogorski govori. – Crnogorski interdijalekat/naddijalekat (koine). – Crnogorska ijekavica. – Crnogorska pisma. – Abeceda (latinica). – Kraljevstvo Slovjena (Ljetopis, Barski rodoslov) Popa Dukljanina. – Glagoljica. – Azbuka (ćirilica). – Dvorska kancelarija Vojislavljevića. – Dvorska kancelarija u Kotoru. – Bokokotorska pisarska škola. – Marijino (Marijinsko) jevanđelje. – Miroslavljevo jevanđelje. – Varsameleon. – Gligorije (Grigor/ije). – Ilovička krmčija. – Dukljanske povelje. – Zetske povelje. – Vranjinske povelje. Napomena: Crte u kucanome (štampanom) tekstu uvijek treba odvajati bjelinama s obje strane teksta koji se njima odvaja. Potvrda za to pravilo nalazi se u svim dosad navedenim primjerima.

NAVODNICI 305. Navodnici su interpunkcijski znaci koji se mogu obilježavati na više načina: „“ ili « » ili " ". Najčešće se upotrebljava prvi navedeni oblik. 306. Kad se tuđe misli navode tačno onako kako ih je neko izgovorio ili napisao, one se redovno označavaju navodnicima. Ako se navodi cijela rečenica ili pasus, onda se ispred navoda stavlja dvotačka. Npr.: Dubravko Škiljan je svojevremeno izjavio: „Najbliži tome da se izdvoji kao poseban jezik nije hrvatski nego crnogorski – onoga trenutka kada u svoj standardni jezik uvedu meko š i ž kao posebne foneme (...), oni će napraviti puno odlučniji korak nego što su sve promjene učinjene ovdje u svrhu razdvajanja jezika. Jer, to je nešto što čvrsto definira jezičnu strukturu, broj ili sistem fonema”. Napomena: Ako je ono što se navodi sastavni dio rečenice iz piščeva teksta, onda se tačka piše iza znakova izvoda. Ukoliko se navodi upitna ili uzvična rečenica, onda se upitnik ili uzvičnik piše ispred znakova navoda, a poslije njih se tačka nikad ne piše. Npr.: Na Cetinju se tada pjevalo: „Sa Lovćena vila kliče – oprosti nam, Dubrovniče!“ 307. Među navodnike se stavlja i tuđi tekst koji je kraći od rečenice. Ako takav navod stoji na početku rečenice, on se obavezno piše velikim početnim slovom prve riječi, a ispred toga se stavlja trotačka. U ostalim slučajevima, piše se onako kako stoji u tekstu koji se navodi. Npr.: Stjepan Ivšić je potpisao Novosadski dogovor „s napomenom da izjava u 4. t. Zaključaka ne smije služiti za propagandu ekavskog izgovora na dosadašnjem književnom ijekavskom području“. „...Pao je spomenik živi – Brijest veliki“, naglašava u svojoj poemi Mirko Banjević.

73 308. Ako se navođenje tuđih misli prekida umetnutom piščevom rečenicom, onda se i prije i poslije toga prekida stavljaju znaci navoda. Tačka se u tom slučaju piše ispred završnog navodnika. Npr.: „Dođite“ – rekoše oni – „čim se probudite.“ „Neka“ – odbrusi starina – „i gore sam ja muke podnosio od ovih.“ 309. Navodnicima se često obilježavaju i riječi koje se upotrebljavaju u ironičnom ili podrugljivom značenju. Npr.: Kakva vam je ova „pośeklica“! Taj se „jedinstveni zajednički srpskohrvatski jezik“ raspao prije države koja ga je nametnula. U svojoj „borbi protiv ekavizacije“ on se potrudio da dodijeli normativni status oblicima kao što su: rečnik, sledbenik, doslednost, ozleda, upotrebiti i sl. Ukoliko se uz takve riječi i izraze upotrebljava odrednica takozvani ili tzv., one se ne označavaju navodnicima. Npr.: Taj se tzv. jedinstveni zajednički srpskohrvatski jezik raspao prije države koja ga je nametnula. 310. Nazivi knjiga, časopisa, novina, preduzeća i sl. obilježavaju se navodnicima. Npr.: Radoje Radojević objavljivao je svoje tekstove u brojnim časopisima i listovima: „Stvaranje“, „Život“, „Kritika“, „Glasnik cetinjskih muzeja“, „Politika“, „Vjesnik u srijedu“ itd. Roman „Davidova zvijezda“ Zuvdije Hodžića objavljen je u izdanju Duksa u Podgorici 2001. godine. Časopis „Lingua Montenegrina“ registrovan je 2007. godine. 311. Ukoliko je riječ o nazivima poznatih knjiga, časopisa, pjesama i sl., navodnici se najčešće ne upotrebljavaju. Npr.: Gorski vijenac je nenadmašno djelo crnogorske književnosti. Istoriji crnogorskoga naroda Dragoja Živkovića pripada čelno mjesto u crnogorskoj istoriografiji. Napuklo sunce je prva zbirka poezije Branka Banjevića. U svakom broju Matice nalazi se po jedan njegov tekst. Nesumnjivo je da je Smrt Smail-age Čengića napisao Ivan Mažuranić. Bio je jedan od osnivača časopisa Almanah. Biblioteka Luča je na najbolji način izvršila promociju crnogorske književnosti. 312. Navodnicima se označavaju imena i prezimena ličnosti koja su sastavni dio naziva škola, biblioteka, nevladinih organizacija i drugih javnih institucija. Npr.: Centralna narodna biblioteka Crne Gore „Đurđe Crnojević“ – Cetinje Gradska biblioteka „Radosav Ljumović“ – Podgorica Kulturno-umjetničko društvo „Njegoš“ – Cetinje Gimnazija „Petar I Petrović-Njegoš“ – Danilovgrad 313. U svim navedenim slučajevima umjesto navodnika se u novije vrijeme, iz praktičnih razloga, u štampanom tekstu upotrebljavaju iskošena slova (kurziv, italik) koja ih u potpunosti mogu zamijeniti. Npr.: Pobune uma Mirka Banjevića O postanku i razvoju crnogorske nacije Sava Brkovića Neka – odbrusi starina – i gore sam ja muke podnosio od ovih. Centralna narodna biblioteka Crne Gore Đurđe Crnojević – Cetinje

74 POLUNAVODNICI 314. Ako je potrebno citirati (pod navodnicima) rečenicu čiji se djelovi već nalaze pod navodnicima, onda se takvi djelovi prilikom citiranja označavaju polunavodnicima. Npr.: Savo Brković u svojoj knjizi O postanku i razvoju crnogorske nacije ističe: „Nije teško zapaziti iz prvog pisma Ilariona Ruvarca da i on smatra da su Zetu i Hercegovinu osvojili 'stari Srbi', misli valjda na Nemanjiće, a da bi to izrazio on se služi terminom 'ovladaše' 'u krvavim bojevima i ratovima'. A ondašnje Crnogorce koji su se još koji vijek ranije oformili kao jedna narodnosna – etnička zajednica, a u njegovo vrijeme uglavnom i kao nacionalna, bez obzira na izvjesne anahronizme u njihovoj svijesti, ne bez tendencije dijeli na Brđane, Crnogorce i mlade Hercegovce (sigurno misli na crnogorske krajeve Goliju, Pivu, Drobnjake i dr.) i kaže 'da su većim delom porekla vlaškoga' jer su, kako on tvrdi, 'stari Srbi' 'koji negda u bolja vremena ovladaše Zetom i Hercegovinom u krvavim bojevima i ratovima koje izginuli koje izumrli'“.

ZAGRADE 315. Zagrade mogu biti oble ( ), kose / /, uglaste [ ] i vitičaste { }. Njima se obilježavaju oni rečenični djelovi koji se zbog nečega jače odvajaju od ostalog dijela rečenice. Iza posljednje riječi u oblim zagradama tačka se piše samo u dva slučaja: 1. ako je u pitanju skraćenica i 2. ako se u takvoj zagradi nalazi cijela rečenica ili neki veći tekst. Ipak, ako je riječ o čitavoj rečenici ili tekstu, onda ih je preporučljivije pisati u kosim ili uglastim zagradama. 316. Zagradama se može odvajati rečenični dio koji predstavlja naknadno dodato objašnjenje. Npr.: Iskošena slova (kurziv, italik) mogu u svemu zamijeniti navodnike. Kobilji Do u Katunskoj nahiji nazvan je po „travi“ kobiljači (a ne po domaćoj životinji kobili), a izvor Međeđak u Pivi po međeđoj lijeski ili međetki (a ne po životinji međedu). 317. Ukoliko se prilikom citiranja ispušta neki rečenični dio, cijela rečenica ili nekoliko rečenica, onda se umjesto njih pišu tri tačke koje se obavezno nalaze među oblim zagradama. Npr.: U Glasu Crnogorca (br. 80, 27. XI 1919, str. 4) objavljen je članak u kome se govori o nasilnoj ekavizaciji crnogorskoga jezika: „Čitavom svijetu, a naročito srpskom narodu u Ugarskoj, poznat je onaj zloglasni tzv. Aponijev školski zakon, po kome su đeca svih nemađarskih naroda u državi morala u školama učiti mađarski - i protiv koga se cio obrazovani svijet zgražao i bunio. (...) Ali ono što danas radi beogradski cincarin Davidović u školama u Crnoj Gori mnogo je gadnije i sramnije od onoga što je činio Aponij. Davidović je (...) zabranio da se u crnogorskim školama predaje crnogorska istorija! Pa još je i to prema onome što slijedi! On je, čujte, zabranio da se u Crnoj Gori govori južnim dijalektom! U školama se mora predavati đeci samo istočnim dijalektom. (...) Tako Rijeka Crnojevića sad nosi ime 'Reka', Bjelopavlići zovu se 'Belopavlići', Bjelice pak 'Belice', Pješivci se zovu 'Pešivci' itd.“ 318. Prilikom navođenja tuđega teksta može se u zagradama donijeti i ime autora i bibliografska jedinica iz koje je citat preuzet. Npr.: Milorad Nikčević ističe: „Kako Njegoš može biti pjesnik srpskoga naroda i jezika kad Srbi moraju da ga čitaju s rječnikom?!“ (Milorad Nikčević, Fonemi ś, ź, з, ć, đ u crnogorskom standardnom jeziku, Zbornik radova sa međunarodnoga naučnog skupa Norma i kodifikacija crnogorskoga jezika, Institut za crnogorski jezik i jezikoslovlje, Cetinje, 2005, str. 119)

75 U tom slučaju može se upotrijebiti bilo koji oblik zagrada, ali su najčešće oble i uglaste. 319. Ukoliko se u okviru teksta koji se nalazi u zagradama javi potreba ponovnoga korišćenja zagrada, tada se upotrebljava neki drugi tip. Tako se najčešće smjenjuju oble i uglaste zagrade. Npr.: Podržavajući zahtjeve crnogorskih jezikoslovaca za normiranje opšteprisutnih glasova ś i ź, Josip Silić kaže: „U fonološkoj je konstelaciji nastaloj nakon preraspodjele (morfo)fonema u okviru alternacije ije//je//e//i i pojave tipa źenica i śenica pogrešno proglašavati dijalektalnima. [Ono što je dijalektalno u jednome standardnom jeziku (istoga jezičnog sustava) ne mora biti dijalektalno u drugome standardnom jeziku. O toj činjenici suvremena sociolingvistika mora voditi računa]“. Ukoliko se u okviru teksta koji se nalazi u zagradama više puta javlja potreba korišćenja novih zagrada, onda se one međusobno kombinuju tako da se u okviru teksta odvojenog jednom vrstom zagrada ne javljaju zagrade iste vrste. 320. Ukoliko se pored nečijeg imena u tekstu piše i godina njegova rođenja i smrti, ili ako se pored naziva nekog djela piše godina izdanja, onda se taj podatak redovno odvaja zagradama. Npr.: Petar I Petrović-Njegoš (1747–1830) s nepomućenim moralnim, duhovnim i državničkim autoritetom srećno je vladao Crnom Gorom. Iako je Njegoš u pjesmi Misao (1844) razmatrao problematiku koja je stara koliko i sama filozofija, u njoj je realizovao tvorevinu visoke umjetničke vrijednosti.

KOSA CRTA 321. Kosom crtom se odvajaju stihovi kada se pišu u istom redu. U takvoj upotrebi u štampanom tekstu kosu crtu treba redovno odvajati bjelinama s obje strane kako bi se razlikovala od kose crte kao pravopisnog znaka koji se upotrebljava bez bjelina. Npr.: O Stambole, zemaljsko veselje, / kupo meda, goro od šećera, / banjo slatka ljudskoga života, / đe se vile u šerbet kupaju! Nećemo! Ne gubimo mi ime svoje kod uvora! / Zalud na nas vojštiše paše i generali. / Skliješteni u kršu izgledasmo vam mali - / al' vaše dobićemo čete, ostati vrh timora! 322. Za razdvajanje strofa, kad se stihovi navode u jednom redu, koriste se dvije kose crte. I ovđe se (kao u primjerima iz tačke 319) u štampanom tekstu dvije crte s obje strane odvajaju bjelinama, a među njima nema razmaka. Npr.: Nebom se uzvitlaše puste tice / Živi stub leleka sa suncem se srete / leleka što uvis odnese ti lice / kad loza tužnjave kamenjar oplete // I ti ode od usta do usta / A htjeli su da ti ime zakopaju / htjeli su da nam te izvade iz usta / psi mučki koji sunce komadaju. O Crnogorci / O Crnogorci // Tako vi svega što vi je najmilije / tako vi ovoga i onoga svijeta / tako vi duše i obraza / tako vi jučerašnjice i śutrašnjice / tako vi dana današnjega // Tako vi vaše đece / tako vi neba i mora na njinim rukama / tako vi dana na njinome licu / tako vi sunca u njinome glasu // Ne budite tuđa metla i lopata / ne ližite tuđe šake / ne obijajte tuđe pragove / ne dajte se varati / ne dajte se kupovati / ne budite tuđa sreća / vrćite se sebi i svome // Tako vi ljeba i vode / tako se lako s dušom rastajali / tako vi zemlje u koju ćete // Ne režite jedan na drugoga / ne pijte krv jedan drugome / ne kopajte jamu jedan drugome / ne radite za svoju pogibiju // e vi sve ponesoše / e vi mozak popiše / e vi strv poginu / e ve iskopaše iz amina / da vi nema ni imena ni pomena // Pod svoje nebo / Na okup oko svoga sunca / O Crnogorci / O Crnogorci.

76 SLOVA U FUNKCIJI REČENIČNIH ZNAKOVA 323. Umjesto navodnika često se upotrebljavaju iskošena slova (italik; kurziv), koja u svemu zamjenjuju taj rečenični znak. O tome je bilo riječi u tački 311. 324. Iskošenim slovima često se piše rečenični dio koji se želi naročito istaći. Npr.: Rekao sam da mi kupite knjigu, a ne svesku! Ipak, to su samo dinari, ne euri! 325. Naslovi i podnaslovi, riječi u rječnicima, istaknuti dio u rečenicama koje se pišu iskošenim slovima i sl. u štampanom se tekstu često obilježavaju boldovanim (izrazito crnim) slovima. Npr.: Rekao sam da mi kupite knjigu, a ne svesku! Fonemski – koji se odnosi na fonem. 326. Rečenični dio koji se ističe može se pisati razmaknutim slovima. Npr.: To je ipak samo p j e s m a. Tražio je s v e, a dobio n i š t a. 327. Rečenični dio koji se posebno ističe ili naglašava može se pisati i velikim slovima. Npr.: Njegošev jezik je CRNOGORSKI jezik.

77 XVI. PRAVOPISNI ZNACI

328. Pravopisni znaci su: tačka . zarez , dvotačka : trotačka ... crta – crtica - zagrada ( ) zvjezdica * apostrof ' znak jednakosti = znakovi porijekla < > akcenti ` ´ ˆ ̀ ̀ oznaka dužine ¯ kosa crta / paragraf §

TAČKA 329. Tačka se piše iza pojedinih skraćenica. Npr.: i sl. npr. itd. prof.

Primjeri za pisanje tačke kao pravopisnog znaka iza skraćenica nalaze se u tačkama 92-97. Napomena: Ukoliko iza skraćenice koja se piše s tačkom slijedi neki interpunkcijski znak, tada se piše i tačka i interpunkcijski znak koji za njom slijedi, a između njih se nikad ne stavlja razmak. 330. Iza rednih brojeva označenih arapskim ciframa redovno se piše tačka. Npr.: Rođen je 18. januara 1935. u Stubici. Marko je osvojio 2. mjesto na takmičenju. 331. Ukoliko se iza rednog broja označenog arapskim ciframa nađe neki interpunkcijski znak, iza njega se ne piše tačka. Npr.: Od školske 1863/64. godine u Crnoj Gori počinje kontinuirana primjena Vukove reforme jezika i pravopisa. Viđeti strane 8, 9, 10. i 11. Radoje Radojević (1922–1978) se u brojnim svojim radovima kritički odnosio prema nenaučnome tretmanu činjenica iz crnogorske istorije, etnologije, jezika, književnosti i drugih oblasti.

78 332. Ukoliko je redni broj označen rimskom cifrom, iza njega se ne piše tačka. Npr.: Petar II Petrović-Njegoš rođen je na Njegušima 1. XI 1813. Futur II je složen i ličan glagolski oblik. 333. Ako se rimskom cifrom označava redni broj nekog poglavlja iza kojega slijedi tekst, iza takvoga rednog broja se redovno piše tačka. Npr.: I. Sintaksa VI. Upotreba velikog slova 334. Između brojeva kojima se označava vrijeme (sati i minuti) može se pisati tačka. Tada se između brojeva i tačke ne ostavlja praznina (razmak; bjelina) u štampanom tekstu. Npr.: Autobus za Cetinje polazi u 20.30. Čekajte me u 12.15 ispred Puškinovog spomenika. 335. Tačka se piše i iza slova kojim se označava novo poglavlje u tekstu, ako iza toga slova u istom redu slijedi tekst. Npr.: A. Predistorijsko razdoblje B. Istorijsko razdoblje A. Fonologija B. Morfologija C. Sintaksa

ZAREZ 336. Zarezom se kao pravopisnim znakom označavaju decimalni brojevi. Npr.: Litar benzina prodaje se za 1,03 eura. U Podgorici je danas bilo 42,3 °C u hladu. U ovom slučaju se ni s jedne ni s druge strane zareza u štampanom tekstu ne ostavljaju praznine (bjeline). Napomena: Ukoliko se decimalni brojevi nižu jedan za drugim, tada se umjesto zareza između njih piše tačka-zarez kako bi se izbjegle nejasnoće zbog nagomilavanja zareza. Npr.: 1,5; 2,4; 12,6; 18,9; 14,3

DVOTAČKA 337. Dvotačka se kao pravopisni znak upotrebljava između brojeva kojima se označava neki odnos. U tom slučaju izgovara se kao naprema i redovno se u štampanome tekstu odvajaju prazninama (bjelinama) s obje strane. Npr.: Pobijedili smo na utakmici 2 : 1. Naši vode 3 : 1. 338. Između brojeva kojima se označava vrijeme (sati i minuti) mož se pisati dvptačka. Tada se između brojeva i dvotačke ne ostavlja praznina (razmak; bjelina) u štampanom tekstu. Npr.: Autobus za Cetinje polazi u 20:30.

79 Čekajte me u 12:15 ispred Puškinovog spomenika.

TROTAČKA 339. Trotačka se upotrebljava umjesto izostavljenoga, nedovršenoga ili nedorečenog teksta na kraju rečenice. Npr.: Grade se mostovi, šire ulice, podižu nove biblioteke, niču zgrade na svakom koraku...

CRTA 340. Kao pravopisni znak crta se upotrebljava između brojeva ili riječi da označi odnos od – do. Npr.: U zetskom periodu (1183–1360) dolazi do potiskivanja crnogorskoga jezika i latinice iz zvanične upotrebe. Simo Matavulj (1852–1908) je u crnogorskome kulturno-prosvjetnom, a mnogo više u književnom i političkome životu, ostavio duboke i trajne tragove. Mi svakodnevno propješačimo 5–6 kilometara. Voz Beograd – Bar gotovo nikad ne stiže na vrijeme. Zbog sniježnih nameta put Kolašin – Mojkovac nije prohodan. Prvo predavanje je 10:15–11:00. Napomena: Kao što se iz navedenih primjera vidi, crta se kad stoji uz brojeve ne odvaja od njih bjelinama. Međutim, kad se nalazi među riječima, ona se od njih s obje strane odvaja bjelinama. 341. U slučajevima u kojima se crta upotrebljava da označi odnos od – do (viđeti t. 340) prijedlog od se nikad ne piše. Ukoliko je taj prijedlog ipak upotrijebljen ispred prvog broja ili riječi, pravopisno nije dozvoljeno upotrebljavati crtu među njima. 342. Crtom se između dva pojma može označiti i odnos naprema ili protiv. Tada se ona od tih pojmova redovno odvaja bjelinama. Npr.: Utakmica Budućnost – Partizan završena je neriješeno. Proučavao je odnos zelenaši – bjelaši.

CRTICA 343. Crtica se kao pravopisni znak nikad ne razdvaja bjelinama (razmacima) od djelova koje povezuje. 344. Crticom se spajaju: a. sastavni djelovi polusloženica: Crnogorsko-primorska mitropolija crno-bijela tehnika spomen-dom radio-televizija radio-aparat b. dvostruka prezimena:

80 Durković-Jakšić Brlić-Mažuranić Petrović-Njegoš c. sastavni djelovi pojedinih fraza: danas-śutra rekla-kazala manje-više brže-bolje hoćeš-nećeš d. djelovi onomatopejskih izraza: kuc-kuc tik-tak hop-cup kre-kre e. slovni i brojčani dio u složenicama i izvedenicama koje su od takvih djelova sastavljene: U Crnogorskom PEN centru je objavljeno jubilarno izdanje Gorskog vijenca povodom 150-godišnjice prvoga izdanja. Proces ekavizacije crnogorskoga jezika je 20-ih godina XX vijeka bio naročito izražen. 345. Rastavljanje riječi na slogove označava se crticama između sastavnih djelova. Npr.: ka-bi-net pi-sa-ti śe-đe-ti će-ra-ti 346. Crticom se obilježavaju prefiksi, sufiksi i infiksi. a. Prefiksi se uvijek pišu s crticom na kraju, npr.: od-, za-, pri- i sl. b. U obilježavanju sufiksa crtica se piše ispred njih, npr.: -ar, -ac i sl. c. Infiksi se označavaju crticom s obje strane, npr.: -o-, -ev-, -n- itd. 347. Pri prenošenju riječi u naredni red crtica se piše iza dijela koji ostaje u gornjem redu. Ukoliko se prenosi polusloženica na mjestu đe se spajaju njeni sastavni djelovi, onda se crtica piše na kraju gornjega i početku donjeg reda. Npr.: ko- śed- radio- plavo- lica nik -amater -bijeli 348. Crtica se piše između ličnog imena i titule ili zvanja u slučajevima kad se mijenja samo titula ili zvanje, a ne i ime. Primjeri su navedeni u t. 42.

ZAGRADA 349. Zagradama se obilježava onaj dio riječi čijim se izostavljanjem dobija dubletni ili alternativni oblik. Npr.: počev(ši), osnov(a), crnogorskog(a), ti(je)m, mog(a) i sl.

81 350. Zagradama se može obilježavati i dio riječi čijim se izostavljanjem mijenja njeno značenje. Npr.: i(li), (za)raditi, a(li), (ne)radnik, (ne)čovjek, (ne)soj i sl. 351. Pri označavanju novog poglavlja iza broja ili slova se umjesto tačke može stavljati zagrada. Npr.: 1) Imenice a) Književost 2) Zamjenice b) Jezik

ZVJEZDICA 352. Umjesto brojčanih oznaka za obilježavanje fusnota prilikom davanja dodatnih objašnjenja može se koristiti zvjezdica (kao u tački 58). Npr.: Azbučna molitva Konstantina Prezvitera* ______*Konstantin Prezviter bio je savremenik Klimentov. Vatroslav Jagić ga dovodi u vezu sa širenjem ćirilice u bugarskim zemljama početkom X vijeka. 353. Zvjezdicom se u jezikoslovlju obilježava neki pretpostavljeni ili rekonstruisani oblik riječi. U tom slučaju se zvjezdica uvijek piše ispred riječi. Npr.: sunce < *slъnьce alъkati < *olk- početi < *počęti 354. Zvjezdicom se u rječnicima često obilježavaju riječi koje normativno nijesu preporučljive. Za razliku od rekonstruisanih ili pretpostavljenih riječi, ovđe se zvjezdica piše iza takvih oblika. Npr.: škatula*, pjat*, teneća*, zahod* i sl. 355. Poglavlja ili zasebne cjeline u tekstu mogu se razdvajati pomoću nekoliko vodoravno nanizanih zvjezdica (kao između tačaka 322. i 323. u ovoj knjizi).

APOSTROF 356. Apostrof se kao pravopisni znak koristi za označavanje ispuštenog glasa ili grupe glasova u riječi, uglavnom u beletrističkome stilu. Npr.: Pope Mićo, drž' ti ovo pismo, te pročita' da znamo što piše. Pomoz' Bože, jadnijem Srbima, i ovo je neko znamenije! Bjež' o'tle! 357. Ima slučajeva u kojima se apostrofom ne obilježava izostavljeni glas u riječi. Apostrof se ne piše: a. iza prijedloga s:

82 Došao je s bratom. S njim nije lako izdržati. b. iza krnjeg infinitiva: Hoćah ubit jednu kukavicu, a žā mi je fišek oštetiti. Crnu Goru pokorit ne mogu... c. iza krnjeg glagolskog priloga sadašnjeg: trčeć, plačuć, gledajuć, noseć, ćerajuć i sl. d. u stihovima đe se sekvenca ije izgovora kao je radi dužine stiha. U takvim slučajevima je pravopisno preporučljivo pisati ije iako se izgovara je: Vrijeme zemno i sudbina ljudska, dva obraza najviše ludosti... Zaplakala stara majka Džaferbegova, Džafer-beže, ludo dijete, što mi dovede... e. umjesto asimilovanoga samoglasnika: Sto putah sam ovđena śedio i grijā se mirno sprama sunca; a pod sobom munje i gromove gledā, slušā đeno cijepaju; gledā jekom grada stravičnoga đe s' poda mnom jalove oblaci... Momci divni, isto kā zvijezde... Ovakvi samoglasnici se, kao što se vidi u primjerima, najčešće obilježavaju znakom za dužinu. 358. Ukoliko se u oznaci za kalendarsku godinu, koja se iskazuje brojčano, izostave prve dvije cifre, umjesto njih se piše apostrof. Npr.: Podgorica je stradala u užasnom bombardovanju '44. godine. Rođen je '39. godine u Pljevljima. Ukoliko se ispred takve oznake za godinu nalazi neki drugi pravopisni znak, onda se apostrof ne piše. Tako se najčešće obilježavaju školske godine. Npr.: Završio je gimnaziju školske 1963/64. godine.

ZNAK JEDNAKOSTI 359. Znak jednakosti je pravopisni znak koji se stavlja između riječi ili izraza koji imaju isto značenje. Npr.: šija = vrat pirun = viljuška s njim = sa njim

83 360. Znak jednakosti koristi se i u matematici, npr.: 10 + 10 = 20 Napomena: Znak jednakosti odvaja se bjelinama s obje strane. ZNAKOVI PORIJEKLA 361. Znakovi porijekla su > i <. Prvi (>) označava da je riječ s njegove desne strane potekla od riječi s lijeve strane. Takav znak čita se kao dalo je. Drugi (<) označava da riječ s lijeve strane potiče od riječi s desne strane ovoga znaka. Takav znak čita se kao potiče od. Npr.: reka < rekao *desętь > deset Napomena: U matematici se upotrebljavaju isti takvi znakovi, ali s drugačijim značenjem i izgovaraju se kao manje (<) i veće (>). Npr.: 4 < 5 (4 je manje od 5) 10 > 9 (deset je veće od devet)

AKCENTI I ZNAK ZA DUŽINU 362. Akcenti su pravopisni znakovi koji se pišu iznad naglašenih vokala. Akcenti se bilježe u stručnim tekstovima i rječnicima, a u ostalim tekstovima samo u slučaju kad bi bez označavanja akcenta bilo nejasno značenje riječi (npr. slučajevi homonimije). Crnogorski standardni jezik ima četiri akcenta (dva silazna i dva uzlazna) i nenaglašene dužine. Sva četiri akcenta i nenaglašene dužine imaju svoje znakove: - kratkosilazni śe  dnica , pa  s, gra  d - dugosilazni pâs, grâd, nôs - kratkouzlazni slobòda, òtac, žìvot - dugouzlazni znánje, národ, gláva - dužina kâžē, o blīkā, ònāj 363. Oznaka za dužinu se, osim u jezikoslovnim djelima, nerijetko stavlja i u beletrističkim i drugim tekstovima kad je potrebno ukazati na razliku između oblika genitiva množine i genitiva jednine. Npr.: Nema seljakā. – Nema seljaka. Ni danā nema više. Ni dana nema više.

KOSA CRTA 364. Kosa crta piše se između riječi i izraza sinonimnog značenja i izgovara se kao odnosno. Npr.: Dukljani/Zećani/Crnogorci su drevni narod koji je stvarao Duklju/Zetu/Crnu Goru. Turcizmi/orijentalizmi su prisutni i u Njegoševom jeziku. 365. Kosom crtom mogu se obilježavati i razlomci. Npr.: 1/3, 5/6, 3/2, 2/3

84 366. U označavanju godina ili razdoblja kosa crta se piše između brojeva ili riječi kojima se obilježavaju dva uzastopna perioda. Npr.: Za početak prihvatanja Vukove jezičke reforme u Crnoj Gori uzima se školska 1863/64. godina. Crnogorska književnost XVIII/XIX vijeka Konačili su u noći 24/25. decembra. Tuđemilska bitka 1042/43. godine Rok završetka radova je jun/jul 2009. godine. 367. Kosa crta se piše da označi odnos između dviju mjernih jedinica i čita se kao na. Npr.: Pri brzini od 150 km/h nije lako kontrolisati vozilo. Śever je duvao brzinom od 100 m/s. 368. U određivanju adrese stanovanja kosa crta se piše između kućnog broja i sprata na kojem se nalazi stan. Broj sprata se tada redovno obilježava rimskom cifrom. Npr.: Ulica crnogorskih serdara 5/IV Trg Božane Vučinić 23/II 369. Kosa crta se u telefonskim brojevima piše između pozivnoga broja grada ili države i telefonskog broja. Npr.: 020/232-498 041/232-509 Napomena: U svim navedenim slučajevima se kosa crta uvijek piše uz riječi ili brojeve uz koje stoji; nikad se ne odvaja bjelinama, odnosno razmacima u štampanom tekstu.

PARAGRAF 370. Pravopisni znak za pragraf upotrebljava se da zamijeni riječ tačka, član ili paragraf. Npr.: U § 3. Pravopisa crnogorskoga jezika Vojislava P. Nikčevića stoji: „Jezik crnogorski se piše dvama ravnopravnijem pismima: abecedom (latinicom) i azbukom (ćirilicom)“.

85 86 DRUGI DIO: PRAVOPISNI RJEČNIK

87 A ađutantski a (skr. ar) aerobik, nom. mn. aerobici A (skr. amper) aerodinamika, dat. jed. aerodinamici a. a. (skr. lat. ad acta, među spise) aerodrom abeceda aerofobija abolicija aeroklub abolicijski (abolicioni) aeromiting, nom. mn. aeromitinzi abolicioni (abolicijski) aeronautika, dat. jed. aeronautici A - bomba (skr. atomska bomba) aeronavigacija A. D. (skr. Anno Domini, ljeta Gospodnjeg) aerotransport adet afekat (afekt), gen. jed. afekta, gen. mn. afekata adherencija afekt (afekat), gen. jed. afekta, gen. mn. afekata adherentan, adherentna, odr. vid adherentni afekatski adhezija afiks, gen. mn. afikasa/afiksa adhezioni (adhezijski) aforističar, vok. jed. aforističaru/aforističare, instr. jed. aforističarom/aforističarem adhezijski (adhezioni) aforističarka, dat. jed. aforističarki, gen. mn. Adis Abeba aforističarki adjektiv aforistočarov (aforističarev) admiral aforistički admiralski aforizam, gen. jed. aforizma, gen. mn. aforizama adolescent, gen. mn. adolescenata afr. (skr. afrički) adolescentkinja Afrika, dat. Africi adolescentski Afrikanac, gen. jed. Afrikanca, vok. jed. Afrikanče, adsorbovati, prez. adsorbujem, gl. pril. sad. nom. mn. Afrikanci, gen. mn. Afrikanaca adsorbujući, gl. im. adsorbovanje Afrikančev adsorpcija Afrikanka, dat. jed. Afrikanki, gen. mn. Afrikanki adventist (adventista), gen. jed. adventista Ag (skr. argentum, srebro) adventista (adventist), gen. jed. adventiste aga, dat. jed. agi; vok. jed. aga/ago, gen. mn. aga adventistički aginica, vok. jed. aginice adventistkinja aginičin advokat agencija advokatica agencijski advokatičin agent, gen. mn. agenata advokatski agentski advokatstvo, gen. mn. advokatstava/advokatstva agilnost, gen. jed. agilnosti, instr. jed. agilnošću/ ađutant, gen. mn. ađutanata agilnosti

88 agitacija akc. (skr. akcenat) agitacijski (agitacioni) akcenat (akcent), gen. jed. akcenta, gen. mn. agitacioni (agitacijski) akcenata agnostičan, agnostična, odr. vid agnostični akcenatski agnostički akcent (akcenat), gen. jed. akcenta, gen. mn. akcenata agnostik, vok. jed. agnostiče, nom. mn. agnostici akcentolog, vok. jed. akcentolože, nom. mn. agonija akcentolozi, agresija akcentologija agresivnost, gen. jed. agresivnosti, instr. jed. akcentološkinja agresivnošću/agresivnosti akcentuacija agrokultura akcija agronom akcionar, vok. jed. akcionaru/akcionare, instr. agronomija jed. akcionarom/akcionarem agronomka, dat. jed. agronomki, gen. mn. akcionarka, dat. jed. akcionarki, gen. mn. agronomki akcionarki agrotehnika, dat. jed. agrotehnici akcioni (akcijski) ahromazija (akromazija) akcijski (akcioni) AIDS (skr. acquired immune deficiency aklimatizacija syndrome) aklimatizacioni (aklimatizacijski) ajkula aklimatizacijski (aklimatizacioni) Ajnštajn (vlast. ime) ako li ajnštajnijum (hem. elemenat) akobogda ajvan (hajvan) akontacija ajvar, instr. jed. ajvarom akontacijski (akontacioni) akademac, gen. jed. akademca, vok. jed. akontacioni (akontacijski) akademče, gen. mn. akademaca (učenik ili student akribičan, akribična, odr. vid akribični akademije) akribičnost, gen. jed. akribičnosti, instr. jed. akademački akribičnošću/akribičnosti akademičarka (učenica ili studentkinja škole), akribija dat. jed. akademičarki, gen. mn. akademičarki akrobat (akrobata), gen.jed. akrobata ak. (skr. akuzativ) akrobata (akrobat), gen. jed. akrobate akademija akrobatski akademijski akromazija (ahromazija) akademik, vok. jed. akademiče, nom mn. akademici akropola (akropolj), gen. jed. akropole akademkinja akropolj (akropola), gen. jed. akropolja, instr. jed. akropoljem a kamoli akropoljski

89 akrostih, nom. mn. akrostisi / akrostihovi Albanac, gen. jed. Albanca, vok. jed. Albanče, gen. aksiom mn. Albanaca aksiomatski Albančev aksiomski Albanija akt, gen. jed. akta, nom. mn. akti/akta, gen. mn. Albanka, dat. jed. Albanki, gen. mn. Albanki akata Albankin aktivist (aktivista), gen.jed. aktivista albanski aktivista (aktivist), gen. jed. aktiviste alegorija aktivistkinja alegorijski aktualan (aktuelan), aktualna, odr. vid aktualni Aleksandrija aktuelan (aktualan), aktuelna, odr. vid. aktuelni Aleksandrijska škola aktualizacija (aktuelizacija) aleksandrijski aktuelizacija (aktualizacija) aleksandrinac (stih), gen. jed. aleksandrinca, gen. aktualnost (aktuelnost), gen. jed. aktualnosti, mn. aleksandrinaca instr. jed. aktualnošću/aktualnosti Aleksandrinac (vlast. ime), gen. jed. aktuelnost (aktualnost), gen. jed. aktuelnosti, Aleksandrinca, vok. jed. Aleksandrinče, gen. mn. instr. jed. aktuelnošću/aktuelnosti Aleksandrinaca akustičnost, gen. jed. akustičnosti, instr. jed. Aleksandrinčev akustičnošću/akustičnosti Aleksandrinka, dat. jed. Aleksandrinki, gen. mn. akustika, dat. jed. akustici Aleksandrinki akvarel Aleksej, vok. Alekseju, instr. Aleksejem akvarelist (akvarelista), gen. jed. akvarelista Aleksejev akvarelista (akvarelist), gen. jed. akvareliste alem-kamen, gen. jed. alem-kamena akvarelistkinja alga, dat. jed. algi, gen. mn. algi akvarelski alhemija akvarijum alhemijski .al (internetski domen Albanije) alfa-zraci Al (skr. aluminijum) Alibaba (vlast. ime) alibi, gen. jed. alibija, nom. mn. alibiji, gen. mn. alaj-bajrak (alaj-barjak), nom. mn. alaj-bajraci alibija alaj-barjak (alaj-bajrak), nom. mn. alaj-barjaci Aligijeri, gen. Aligijerija alaliti (halaliti), prez. alalim, gl. pril. sad. alaleći, alimentacija gl. im. alaljenje alimentacijski (alimentacioni) alapača alimentacioni (alimentacijski) alarm, gen. mn. alarma alka, dat. jed. alci, gen. mn. alki alatka, dat. jed. alatki, gen. mn. alatki alkoholičar, vok. jed. alkoholičaru/alkoholičare, alb. (skr. albanski) instr. jed. alkoholičarom/alkoholičarem

90 alkoholičarka, dat. jed. alkoholičarki, gen. mn. amandman, gen. jed. amandmana alkoholičarki, Amazonac, gen. jed. Amazonca, vok. jed. Almanah (časopis) Amazonče, gen. mn. Amazonaca almanah, nom. mn. almanasi Amazončev Alpe (Alpi), gen. mn. Alpa/Alpi amazonka (ratoborna žena) , dat. jed. amazonki, Alpi (Alpe), gen. mn. Alpi gen. mn. amazonki Alpinac, gen. jed. Alpinca, vok. jed. Alpinče, gen. Amazonka (vlast. ime), dat. jed. Amazonki, gen. mn. Alpinaca mn. Amazonki alpinčev ambar alpinist (alpinista), gen. jed. alpinista ambicija alpinista (alpinist), gen. jed. alpiniste ambicioznost, gen. jed. ambicioznosti, instr. jed. ambicioznošću/ ambicioznosti Alpinka (vlast. ime), dat. jed. Alpinki, gen. mn. Alpinki ambijenat (ambijent), gen. jed. ambijenta, gen. mn. ambijenata alpinka (životinja), dat. jed. alpinki, gen. mn. alpinki ambijent (ambijenat), gen. jed. ambijenta, gen. mn. ambijenata alpinski amblem alpski americij (americijum) altruist (altruista), gen. jed. altruista americijum (americij) altruista (altruist), gen. jed. altruiste američki (amerikanski) altruističan, altruistična, odr. vid altruistični Amerika, dat. jed. Americi altruistički Amerikanac, gen. jed. Amerikanca, vok. jed. altruistkinja Amerikanče, gen. mn. Amerikanaca aluminij (aluminijum) Amerikančev aluminijski (aluminijumski) Amerikanka, dat. jed. Amerikanki, gen. mn. aluminijum (aluminij) Amerikanki aluminijumski (aluminijski) Amerikankin alva (halva) amerikanski (američki) Alžirac, gen. jed. Alžirca, vok. jed. Alžirče, gen. mn. amfiteatar, gen. jed. amfiteatra, gen. mn. Alžiraca amfiteatara Alžirčev amonijački Alžirka, dat. jed. Alžirki, gen. mn. Alžirki amonijak, nom. mn. amonijaci aljkavac, gen. jed. aljkavca, vok. jed. aljkavče, gen. Amper (vlast. ime) mn. aljkavaca amper (mjerna jedinica) aljkavčev ampermetar, gen. jed. ampermetra, gen. mn. a. m. (skr. ante meridiem, prije podne) ampermetara .am (internetski domen Jermenije) ampersekunda amajlija amputacija amputacijski (amputacioni)

91 amputacioni (amputacijski) anglista (anglist), gen. jed. angliste anacionalan, anacionalna, odr. vid. anacionalni anglistički anahron, anahrona, odr. vid anahroni anglistika, dat. jed. anglistici anahronistički anglistkinja anahronizam, gen. jed. anahronizma, gen. mn. angloamerički anahronizama anglosaksonski anarhija Aničin anarhist (anarhista), gen. jed. anarhista animalist (animalista), gen. jed. animalista anarhista (anarhist), gen. jed. anarhiste animalista (animalist), gen. jed. animaliste anarhistički animalistički anarhistkinja animalistkinja antrop. (skr. antropološki) animozitet anatemnik, vok. jed. anatemniče, nom. mn. Anka, dat. Anki anatemnici Ankin Andaluzija (top.) anon. (skr. anonimno) andaluzijski ansambl, gen. jed. ansambla, vok. jed. ansamble, Andalužanin, nom. mn. Andalužani nom. mn. ansambli, gen. mn. ansambala Andalužanka, dat. jed. Andalužanki, gen. mn. antarktički Andalužanki Antarktik Ande (Andi), gen. Anda/Andi antialkoholičar, vok. jed. antialkoholičaru/ Andi (Ande), gen. Andi antiakloholičare, instr. jed. antialkoholičarom/ Andrej, vok. Andreju, instr. Andrejem antialkoholičarem Andrejev antialkoholičarka, dat. jed. antialkoholičarki, Andrija Kačić Miošić (vlast. ime) gen. mn. antialkoholičarki Andrijevica antibebi pilula andrijevički antibiotik, nom. mn. antibiotici Anđa (Anđe), vok. Anđe/Anđo antibirokratski Anđe (Anđa), vok. Anđe antifašist (antifašista), gen. jed. antifašista anđelski (anđeoski) antifašista (antifašist), gen. jed. antifašiste anđeo, gen. jed. anđela, vok. jed. anđele/anđelu, antifašistkinja nom. mn. anđeli antihrist, vok. jed. antihriste anđeoski (anđelski) antologičar, vok. jed. antologičaru/antologičare, a nekmoli instr. jed. antologičarom/antologičarem aneksija antologičarka, dat. jed. antologičarki, gen. mn. antologičarki aneksijski (aneksioni) antologija aneksioni (aneksijski) antologijski anglist (anglista), gen. jed. anglista

92 antrop. (skr. antropološki) apsorbovati (apsorbirati), prez. apsorbujem, gl. pril. sad. apsorbujući, gl. im. apsorbovanje antropogeograf apsorpcija antropogeografija apstinent, gen. jed. apstinenta, gen. mn. antropolog, vok. jed. antropolože, nom. mn. apstinenata antropolozi apstinirati, prez. apstiniram, gl. pril. sad. antropologija apstinirajući, gl. im. apstiniranje antropološkinja apstrahirati (apstrahovati), prez. apstrahiram, ANUBiH (skr. Akademija nauka i umjetnosti Bosne i gl. pril. sad. apstrahirajući, gl. im. apstrahiranje Hercegovine) apstrahovati (apstrahirati), prez. apstrahujem, aor. (skr. aorist) gl. pril. sad. apstrahujući, gl. im. apstrahovanje aoristni apstrakcija aparatčik, vok. jed. aparatčiče, nom. mn. apstraktan, apstraktna, odr. vid apstraktni aparatčici apsurd apel arabeska, dat. jed. arabesci, gen. mn. arabeski aperitiv Arabija apelacioni (apelacijski) arabijski apelacijski (apelacioni) arabist (arabista), gen. jed. arabista apeninski arabista (arabist), gen. jed. arabiste Apeninsko poluostrvo arabistkinja aplikacija aranđel (arhanđel) aplikacijski (aplikacioni) aranđelski (arhanđelski) aplikacioni (aplikacijski) Arap apostol Arapov apostolski Arapkinja apotekar, vok. jed. apotekaru/apotekare, instr. jed. apotekarom/apotekarem Arapkinjin apotekarka, dat. jed. apotekarki, gen. mn. arapski apotekarki arbitar, gen. jed. arbitra, vok. jed. arbitre, instr. jed. aprioran, apriorna, odr. vid. apriorni arbitrom, gen. mn. arbitara apsces, gen. jed. apscesa arčiti (harčiti), prez. arčim, gl. pril. sad. arčeći, gl. im. arčenje apsolutist (apsolutista), gen. jed. apsolutista Argentinac, gen. jed. Argentinca, vok. jed. apsolutista (apsolutist), gen. jed. apsolutiste Argentinče, gen. mn. Argentinaca apsolvent, gen. jed. apsolventa, gen. mn. Argentinka, dat. jed. Argentinki, gen. mn. apsolvenata Argentinki apsolventkinja argumenat (argument), gen. jed. argumenta, apsolventski gen. mn. argumenata apsorbirati (apsorbovati) prez. apsorbiram, gl. argument (argumenat), gen. jed. argumenta, pril. sad. apsorbirajući, gl .im. apsorbiranje gen. mn. argumenata

93 arh. (skr. arhaizam) artista (artist), gen. jed. artiste arh. (skr. arhitekt) Art magazin arhaizirati (arhaizovati), prez. arhaiziram, gl. artistkinja pril. sad. arhaizirajući, gl. im. arhaiziranje asfalt arhaizovati (arhaizirati), prez. arhaizujem, gl. asfaltirati, prez. asfaltiram, gl. pril. sad. pril. sad. arhaizujući, gl. im. arhaizovanje asfaltirajući, gl. im. asfaltiranje arhanđel (aranđel) asimilacija arhanđelski (aranđelski) asimilacijski (asimilacioni) arheol. (skr. arheološki) asimilacioni (asimilacijski) arhiđakon asimilator, vok. jed. asimilatore, instr. jed. arhiepiskopija asimilatorom arhijerej, vok. jed. arhijereju, instr. jed. arhijerejem asimilatorka, dat. jed. asimilatorki, gen. mn. asimilatorki arhitekt (arhitekta), gen. jed. arhitekta, gen. mn. arhitekata asimilatorski arhitekta (arhitekt), gen. jed. arhitekte, gen. mn. asistent, gen. jed. asistenta, gen. mn. asistenata arhitekata asistentkinja arhiv asistentski arijevka, dat. jed. arijevki, gen. mn. arijevki asket (asketa), gen. jed. asketa aristokrat (aristokrata), gen. jed. aristokrata asketa (asket), gen. jed. askete aristokrata (aristokrat), gen. jed. aristokrate asocijalan, asocijalna, odr. vid asocijalni aristokratkinja asonanca, gen. mn. asonanci aristokratija aspekat (aspekt), gen. jed. aspekta, gen. mn. aristokratski aspekata Aristotel aspekt (aspekat), gen. jed. aspekta, gen. mn. aspekata aristotelovac, gen. jed. aristotelovca, vok. jed. aristotelovče, gen. mn. aristotelovaca aspirant, gen. jed. aspiranta, gen. mn. aspiranata aristotelovčev aspirator aristotelovka, dat. jed. aristotelovki, gen. mn. astal, gen. jed. astala aristotelovki Astek, vok. jed. Asteče, nom. mn. Asteci, gen. mn. aristotelovski Asteka arsenovodonik, nom. mn. arsenovodonici astma, gen. mn. astma / astmi arteriosklerotičan, arteriosklerotična, odr. vid astmatičan, astmatična, odr. vid astmatični arteriosklerotični astmatičar, vok. jed. asmatičaru/asmatičare, arterioskleroza instr. jed. astmatičarom/asmatičarem artikulacija astmatičarka, dat. jed. astmatičarki, gen. mn. astmatičarki artikulacijski (artikulacioni) astmatični artikulacioni (artikulacijski) astr. (skr. astronomski) artist (artista), gen. jed. artista

94 astrofizičar, vok. jed. atletičar, vok. jed. atletičaru/atletičare, instr. jed. astrpofizičaru/astrofizičare, instr. jed. atletičarom/atletičarem astrofizičarom/astrofizičarem atletičarka, dat. jed. atletičarki, gen. mn. atletičarki astrofizičarka, dat. jed. astrofizičarki, gen. mn. atletski astrofizičarki atmosfera astrofizika, dat. jed. astrofizici atoksičan, atoksična, odr. vid atoksični astrol. (skr. astrološki) atrijum astrolog, vok. jed. astrolože, nom. mn. astrolozi atrofija astrologija Au (skr. aurum, zlato) astrološki audijencija astrološkinja auditorijum astromagazin augm. (skr. augmentativ) astron. (skr. astronomski) Aurelije (vlast. ime), gen jed. Aurelija, vok. jed. asura (hasura) Aurelije, instr. jed. Aurelijem .at (internetski domen Austrije) Aurelijev atak, gen. jed. ataka, nom. mn. ataci, gen. mn. ataka Australija ataše, gen. jed. atašea, vok. jed. atašeu, nom. mn. Australijanac, gen. jed. Australijanca, vok. jed. atašei, gen. mn. atašea Australijanče, gen. mn. Australijanaca ateist (ateista), gen. jed. ateista Australijančev ateista (ateist), gen. jed. ateiste Australijanka, dat. jed. Australijanki, gen. mn. ateistkinja Australijanki atelje, gen. jed. ateljea, nom. mn. ateljei, gen. mn. australijski ateljea Austrija atentator, vok. jed. atentatore, instr. jed. Austrijanac, gen .jed. Austrijanca, vok. jed. atentatorom Austrijanče, gen. mn. Austrijanaca atentatorka, dat. jed. atentatorki, gen. mn. Austrijančev atentatorki Austrijanka, dat. jed. Austrijanki, gen. mn. atentatorski Austrijanki Atina austrijanski (austrijski) Atinjanin, nom. mn. Atinjani austrijski (austrijanski) Atinjanka, dat. jed. Atinjanki, gen. mn. Atinjanki Austrougarska, gen. jed. Austougarske, dat. jed. Atinjankin Austrougarskoj atipičnost, gen. jed. atipičnosti, instr. jed. austrougarski atipičnošću/ atipičnosti aut, nom. mn. auti atlantski autentičnost, gen. jed. autentičnosti, instr. jed. Atlantski okean autentičnošću/autentičnosti atlet (atleta), gen. jed. atleta auto, nom. mn. auti atleta (atlet), gen. jed. atlete autobiograf

95 autobiografija Autonomna Pokrajina Vojvodina autobiografkinja autoportret autobiografski autopraonica autobravar, vok. jed. autobravaru/autobravare, autoput instr. jed. autobravarom/autobravarem autoradionica autodidakt, gen. jed. autodidakta, gen. mn. autostop autodidakta autostoper, vok. jed. autostoperu, instr. jed. autodjelovi autostoperom autoelektričar, vok. jed. autoelektričaru/ autostoperka, dat. jed. autostoperki, gen. mn. autoelektričare, instr. jed. autoelektričarom/ autostoperki autoelektričarem autosugestija autogol, gen. jed. autogola autsajder, vok. jed. autsajderu, instr. jed. autogram autsajderom autohipnoza avan, gen. jed. avana, gen. mn. avana autohton, autiohtona, odr. vid autohtoni avangarda autohtonost, gen. jed. autohtonosti, instr. jed. avangardist (avangardista), gen. jed. autohtonošću/autohtonosti avangardista autokefalan, autokefalna, odr. vid autokefalni avangardista (avangardist), gen. jed. autokefalija avangardiste autokefalnost, gen. jed. autokefalnosti, instr. jed. avangardistkinja autokefalnošću/ autokefalnosti avangardan, avangardna, odr. vid avangardni autoklub avanturist (avanturista), gen. jed. avanturista autokratija avanturista (avanturist), gen. jed. avanturiste autokratski avanturistički autokritičan, autokritična, odr. vid autokritični avanturistkinja autokritika, dat. jed. autokritici avenija autolakirer, vok. jed. autolakireru, instr. jed. averzija autolakirerom avet, gen. jed. aveti, instr. jed. aveti/aveću autolimar, vok. jed. autolimaru/autolimare, instr. jed. autolimarom/autolimarem avetinja automehaničar, vok. jed. automehaničaru/ avetinjski automehaničare, instr. jed. automehaničarom/ Avganistan autiomehaničarem Avganistanac, gen. jed. Avganistanca, vok. jed. automobilist (automobilista), gen. jed. Avganistanče, gen. mn. Avganistanaca automobilista Avganistančev automobilista (automobilist), gen. jed. automobiliste Avganistanka, dat. jed. Avganistanki, gen. mn. Avganistanki automobilistkinja avganistanski auto-moto-društvo Avgust (vlast. ime)

96 avgust (mjesec) aždajin Avgustin (vlast. ime) avijacija avijatičar, vok. jed. avijatičaru/avijatičare, instr. B jed. avijatičarom/avijatičarem B (skr. bor) avijatičarka, dat. jed. avijatičarki, gen. mn. avijatičarki .ba (internetski domen Bosne i Hercegovine) avijatika, dat. jed. avijatici baba aviomaterijal babac, gen. jed. bapca, gen. mn. babaca aviomehaničar, vok. jed. aviomehaničaru/ babaroga, dat. jed. babarogi aviomehaničare, instr. jed. aviomehaničarom/ babica aviomehaničarem babičin avion babine avlija bablji avlijski babura Avnoj (AVNOJ) (skr. Antifašističko vijeće bacač, gen. jed. bacača, vok. jed. bacaču, instr. jed. narodnog oslobođenja Jugoslavije) bacačem Avram (vlast. ime) bacačica azbest bacačičin azbestni bacil azbučni baciti (bačiti), prez. bacim, gl. prid. trp. bačen azbuka, dat. jed. azbuci bačiti (baciti), prez. bačim, gl. prid. trp. bačen Azijac (Azijat), vok. jed. Azijče, instr. jed. Bačka Topola (top.) Azijcem, nom. mn. Azijci, gen. mn. Azijaca Bačko Dobro Polje (top.), gen. jed. Bačkoga Azijčev Dobrog Polja Azijat (Azijac), vok. jed. Azijate, instr. jed. Bačkopoljac, nom. mn. Bačkopoljci, gen. mn. Azijatom, nom. mn. Azijati, gen. mn. Azijata Bačkopoljaca Azijatov Bačkopoljčev Azijka (Azijatkinja), dat. jed. Azijki, gen. mn. Bačkopoljka, dat. jed. Bačkopoljki, gen. mn. Azijki Bačkopoljki Azijatkinja (Azijka), dat. jed. Azijatkinji, gen. mn. Bačkopoljkin Azijatkinja bačva, gen. mn. bačava azijski Badnjak (Badnji dan) azil badnjak (drvo), gen. jed. badnjaka, nom. mn. azilant, gen. jed. azilanta, gen. mn. azilanata badnjaci azilantkinja Badnje veče, gen. jed. Badnje večeri azilski Badnji dan aždaja badža

97 bagaž, gen. jed. bagaža, instr. jed. bagažem balavčad, gen. jed. balavčadi, instr. jed. bagerist (bagerista), gen. jed. bagerista balavčađu/ balavčadi balavče, gen. jed. balavčeta bagerista (bagerist), gen. jed. bageriste bageristkinja balavčev bahanalija balavica bahatost, gen. jed. bahatosti, instr. jed. bahatošću/ balavičin bahatosti balavost, gen. jed. balavosti, instr. jed. balavošću/ bajagi balavosti bajalica balčak, gen. jed. balčaka, nom. mn. balčaci, gen. mn. balčaka bajonet Balkan bajpas Balkanac, gen. jed. Balkanca, vok. jed. Balkanče, bajrak (barjak), nom. mn. bajraci gen. mn. Balkanaca bajraktar (barjaktar), vok. jed. Balkančev bajraktaru/bajraktare, instr. jed. bajraktarom/bajraktarem Balkanka, dat. jed. Balkanki, gen. mn. Balkanki Bajram (prazn.) balkanski baka, dat. jed. baki Balkanski rat (ist.) bakica, vok. jed. bakice Balkansko poluostrvo bakičin balski bakin Balša (vlast. ime) bakrač, gen. jed. bakrača, instr. jed. bakračem Balšići (vlast. ime) bakroreščev baltički bakrorezac, gen. jed. bakroresca, vok. jed. Baltičko more bakrorešče, instr. jed. bakrorescem, gen. mn. Baltik (top.) bakrorezaca baltoslovenski baksuz balsam (balzam), gen. jed. balsama baksuzan, baksuzna, odr. vid baksuzni balsamovati (balzamovati), prez. balsamujem, baksuzluk, nom. mn. baksuzluci gl. pril. sad. balsamujući, gl. im. balsamovanje baktati se, prez. bakćem se, imper. bakći se, gl. balzam (balsam), gen. jed. balzama pril. sad. bakćuću se, gl. im. baktanje balzamovati (balsamovati), prez. balzamujem, bakterijski gl. pril. sad. balzamujući, gl. im. balzamovanje bakteriolog, vok. jed. bakteriolože, nom. mn. bambus bakteriolozi Banaćanin, nom. mn. Banaćani bakteriologija Banaćaninov bakteriološkinja Banaćanka, dat. jed. Banaćanki, gen. mn. bal Banaćanki balavac, gen. jed. balavca, vok. jed. balavče, gen. Banaćankin mn. balavaca Banat

98 bančin (bankin) barjaktar (bajraktar), vok. jed. bandera barjaktaru/barjaktare, instr. jed. barjaktarom/barjaktarem bandoglav, bandoglava, odr. vid bandoglavi barok bandoglavac, gen. jed. bandoglavca, vok. jed. bandoglavče, gen. mn. bandoglavaca bas, nom. mn. basovi bandoglavčev basist (basista), gen. jed. basista bandoglavka, dat. jed. bandoglavki, gen. mn. basista (basist), gen. jed. basiste bandoglavki basistkinja banica basketbol, gen. jed. basketbola baničin basna Banija bastadur Banijac, gen. jed. Banijca, vok. jed. Banijče, gen. bastaduran, bastadurna, odr. vid bastadurni mn. Banijaca Baš-Čelik, gen. jed. Baš-Čelika, vok. jed. Baš- Banijčev Čeliče Banijka, dat. jed. Banijki, gen. mn. Banijki bašibozučki bankin (bančin) bašibozuk, nom. mn. bašibozuci banuti, prez. banem bašta (geogr.) baštica Banjanin, nom. mn. Banjani baštovan Banjaninov baštovanka, dat. jed. baštovanki, gen. mn. Banjanka, dat. jed. Banjanki, gen. mn. Banjanki baštovanki Banja Luka (Banjaluka), gen. jed. Banje Luke batačić (dem. od batak) Banjaluka (Banja Luka), gen. jed. Banjaluke batačina (augm. od batak) Banjalučanin, nom. mn. Banjalučani batak, gen. jed. bataka, nom. mn. bataci Banjalučaninov batal (neprom. prid.) Banjalučanka, dat. jed. Banjalučanki, gen. mn. batal rabota, gen. jed. batal rabote Banjalučanki bataljon Banjalučankin baterijski banjalučki batli (srećan) Baošići (vlast. ime; top.) bauljati, prez. bauljam, gl. pril. sad. bauljajući, gl. bapski im. bauljanje baraba bazd, gen. jed. bazda barapski bazdjeti (bažđeti), prez. bazdim, impf. bažđah, gl. pril. sad. bazdeći, gl. prid. rad. bazdio/bazdjela barečina bazen barijum bazilika, dat. jed. bazilici barjak (bajrak), gen. jed. barjaka, nom. mn. barjaci baždarina

99 bažđeti (bazdjeti), prez. bazdim, impf. bažđah, Beograđanka, dat. jed. Beograđanki, gen. mn. Beograđanki gl. prid. rad. bazdio/bažđela Beograđankin b.b. (skr. bez broja) bepčad, gen. bepčadi, instr. bepčađu/bepčadi bdjeti, prez. bdim/bdijem, impf. bđeh, imper. bdi/bdij, gl. prid. rad. bdio/bdjela, gl. im. bdjenje bepče, gen. bepčeta .be (internetski domen Belgije) berač, vok. jed. beraču, instr. jed. beračem bebica beračica bebičin beračičin bebisiterka, dat. jed. bebisiterki, gen. mn. berićet bebisiterki berber (berberin), vok. jed. berberu, instr. jed. Bećir-beg, vok. jed. Bećir-beže berberom, nom. mn. berberi Beč, instr. Bečom berberin (berber), vok. jed. berberine, instr. jed. berberinom, nom. mn. berberi bečiti, prez. bečim, impf. bečah, gl. pril. sad. bečeći, gl. im. bečenje Berlin Bečlija, gen. jed. Bečlije, vok. jed. Bečlijo Berlinac, gen. jed. Berlinca, vok. jed. Berlinče, gen. mn. Berlinaca Bečlijin Berlinčev Bečlijka, dat. jed. Bečlijki, gen. mn. Bečlijki Berlinka, dat. jed. Berlinki, gen. mn. Berlinki Bečlijkin Berlinkin Bečki književni dogovor Berlinski kongres (istor.) Bečki kongres (istor.) berza beg, vok. jed. beže, nom. mn. begovi, gen. mn. begova berzanski begovica besan (koji je bez sna), besana, odr. vid besani begovičin besavjestan, besavjesna, odr. vid besavjesni bejzbol bescijenje, gen. jed. bescijenja, instr. jed. bescijenjem bekhend (tenis) besciljan, besciljna, odr. vid besciljni Belgijanac, gen. jed. Belgijanca, vok. jed. Belgijanče, gen. mn. Belgijanaca bescvjetnica Belgijančev bescvjetnički Belgijanka, dat. jed. Belgijanki, gen. mn. besjeda (beśeda) Belgijanki besjediti (beśediti), prez. besjedim, impf. Belgijankin besjeđah, gl. prid. rad. besjedio/besjedila belgijski besjednica (beśednica), nom. mn. besjednice Beograd besjedničin (beśedničin) beogradski besjednički (beśednički) Beograđanin, nom. mn. Beograđani besjednik (beśednik), vok, jed. besjedniče, nom. mn. besjednici Beograđaninov

100 besjedništvo (beśedništvo), gen. mn. bespomoćan, bespomoćna, odr. vid bespomoćni besjedništava/ besjedništva bespomoćnost, gen. jed. bespomoćnosti, instr. beshljebica jed. bespomoćnošću/ bespomoćnosti beskamatni besposlen (bespošljen), besposlena, odr. vid beskičmenjak, vok. jed. beskičmenjače, nom. mn. besposleni beskičmenjaci besposličar, vok. jed. besposličaru/besposličare, besklasan, besklasna, odr. vid besklasni instr. jed. besposličarom/besposličarem beskompromisan, beskompromisna, odr. vid besposličariti, prez. besposličarim, gl. pril. sad. beskompromisni besposličareći, gl. im. besposličarenje beskonačan, beskonačna, odr. vid beskonačni besposličarka, dat. jed. besposličarki, gen. mn. besposličarki beskonačnost, gen. jed. beskonačnosti, instr. jed. beskonačnošću/ beskonačnosti bespotreban, bespotrebna, odr. vid bespotrebni beskraj, instr. jed. beskrajem bespošljen (besposlen), bespošljena, odr. vid bespošljeni beskrajan, beskrajna, odr. vid beskrajni bespovratan, bespovratna, odr. vid bespovratni beskrajnost, gen. jed. beskrajnosti, instr. jed. beskrajnošću/beskrajnosti bespredmetan, bespredmetna, odr. vid bespredmetni beskrupulozan, beskrupulozna, odr. vid beskrupulozni bespredmetnost, gen. jed. bespredmetnosti, beskrupuloznost, gen. jed. beskrupuloznosti, instr. jed. bespredmetnošću/ bespredmetnosti instr. jed. beskrupuloznošću/ beskrupuloznosti besprekoran (besprijekoran), besprekorna, beskrvan, beskrvna, odr. vid beskrvni odr. vid besprekorni beskrvnost, gen. jed. beskrvnosti, instr. jed. besprijekoran (besprekoran), besprijekorna, beskrvnošću/beskrvnosti odr. vid besporijekorni beskućnički besprekornost (besprijekornost), gen. jed. besprekornosti, instr. jed. besprekornošću/ beskućnik, vok. jed. beskućniče, nom. mn. besprekornosti beskućnici besprijekornost (besprekornost), gen. jed. besmisao, gen. jed. besmisla besprijekornosti, instr. jed. besprijekornošću/ besmislen, besmislena, odr. vid besmisleni besprijekornosti besmislenost, gen. jed. besmislenosti, instr. jed. besprimjeran, besprimjerna, odr. vid besmislenošću/besmislenosti besprimjerni besmrtan, besmrtna, odr. vid besmrtni bespuće, gen. jed. bespuća, instr. jed. bespućem besmrtnički besputica besmrtnik, vok. jed. besmrtniče, nom. mn. besraman, besramna, odr. vid besramni besmrtnici besramnica besmrtnost, gen. jed. besmrtnosti, instr. jed. besramničin besmrtnošću/besmrtnosti besramnički bespameće, gen. jed. bespameća, instr. jed. bespamećem besramnik, vok. jed. besramniče, nom. mn. besramnici bespametan, bespametna, odr. vid bespametni bestidnica besplatan, besplatna, odr. vid besplatni bestidničin

101 bestidnički beśednik (besjednik), vok. jed. beśedniče, bestidnik, vok. jed. bestidniče, nom. mn. nom. mn. beśednici bestidnici beśedništvo (besjedništvo), gen. jed. bestjelesan, bestjelesna, odr. vid bestjelesni beśedništva, gen. mn. beśedništava/ beśedništva bestjelesnost, gen. jed. bestjelesnosti, instr. jed. bezakonik, vok. jed. bezakoniče, nom.mn. bestjelesnošću/ bestjelesnosti bezakonici bestraga (uzvik) bezakonje, gen. jed. bezakonja, instr. jed. bezakonjem, nom. mn. bezakonja bestrva (pril.) bezazlen, bezazlena, odr. vid bezazleni bestseler, instr. jed. bestselerom bezazlenost, gen. jed. bezazlenosti, instr. jed. besubjekatski bezazlenošću/bezazlenosti besuđe, gen. jed. besuđa, instr. jed. besuđem bezbjedan, bezbjedna, odr. vid bezbjedni besvijest, gen. jed. besvijesti, instr. jed. besviješću/ bezbjednostan, bezbjednosna, odr. vid besvijesti bezbjednosni besvjesnost, gen. jed. besvjesnosti, instr. jed. besvjesnošću/besvjesnosti bezbjednost, gen. jed. bezbjednosti, instr. jed. bezbjednošću/bezbjednosti besvjestan, besvjesna, odr. vid besvjesni bezbrižan, bezbrižna, odr. vid bezbrižni beščasnik, vok. jed. beščasniče, nom. mn. beščasnici bezbrižnost, gen. jed. bezbrižnosti, instr. jed. bezbrižnošću/bezbrižnosti beščastiti, prez. beščastim, impf. beščašćah, gl. prid. trp. beščašćen, gl. pril. sad. beščasteći, gl. im. bezbrojan, bezbrojna, odr. vid bezbrojni beščašćenje bezbrojnost, gen. jed. bezbrojnosti, instr. jed. beščašće, gen. jed. beščašća, instr. jed. beščašćem, bezbrojnošću/bezbrojnosti nom. mn. beščašća bezdan, gen. jed. bezdana, nom. mn. bezdani beščednost, gen. jed. beščednosti, instr. jed. bezdušan, bezdušna, odr. vid bezdušni beščednošću/beščednosti bezdušnost, gen. jed. bezdušnosti, instr. jed. bešćutan, bešćutna, odr. vid bešćutni bezdušnošću/bezdušnosti bešćutnost, gen. jed. bešćutnosti, instr. jed. bezemljaš, vok. jed. bezemljašu, instr. jed. bešćutnošću/bešćutnosti bezemljašem Beška, dat. Beški bezgrešan, bezgrešna, odr. vid bezgrešni bešuman, bešumna, odr. vid bešumni bezgrešnost, gen. jed. bezgrešnosti, instr. jed. bešumnost, gen. jed. bešumnosti, instr. jed. bezgrešnošću/bezgrešnosti bešumnošću/bešumnosti bezimen, bezimena, odr. vid bezimeni beśeda (besjeda) bezimenost, gen. jed. bezimenosti, instr. jed. beśediti (besjediti), prez. beśedim, impf. bezimenošću/bezimenosti beśeđah, gl. pril. sad. beśedeći, gl. prid. rad. bezličnost, gen. jed. bezličnosti, instr. jed. beśedio/beśedila, gl. im. beśeđenje bezličnošću/bezličnosti beśednica (besjednica), vok. jed. beśednice bezlistan, bezlisna, odr. vid bezlisni beśedničin bezloban, bezlobna, odr. vid bezlobni beśednički (besjednički) bezlobnost, gen. jed. bezlobnosti, instr. jed. bezlobnošću/bezlobnosti

102 bezmalo (pril.) bezubost, gen. jed. bezubosti, instr. jed. bezmirisan, bezmirisna, odr. vid bezmirisni bezubošću/ bezubosti bezmirisnost, gen. jed. bezmirisnosti, instr. jed. bezućešan (bezutješan), bezućešna, odr. vid bezmirisnošću/ bezmirisnosti bezućešni bezmjeran, bezmjerna, odr. vid bezmjerni bezućešnost (bezutješnost), gen. jed. bezućešnosti, instr. jed. bezmjernost, gen. jed. bezmjernosti, instr. jed. bezućešnošću/bezućešnosti bezmjernošću/bezmjernosti bezukusan, bezukusna, odr. vid bezukusni bezmliječan bezmliječna, odr. vid bezmliječni bezukusnost, gen. jed. bezukusnosti, instr. jed. bezmliječnost, gen. jed. bezmliječnosti, instr. jed. bezukusnošću/bezukusnosti bezmliječnošću/bezmliječnosti bezuman, bezumna, odr. vid bezumni beznačajan, beznačajna, odr. vid beznačajni bezumnica, vok. jed. bezumnice beznačajnost, gen. jed. beznačajnosti, instr. jed. beznačajnošću/beznačajnosti bezumničin bezobraština bezumnički bezobraznica, vok. jed. bezobraznice bezumnik, vok. jed. bezumniče, nom. mn. bezumnici bezobrazničin bezumnost, gen. jed. bezumnosti, instr. jed. bezobraznik, vok. jed. bezobrazniče, nom. mn. bezumnošću/bezumnosti bezobraznici bezobziran, bezobzirna, odr. vid bezobzirni bezustavan, bezustavna, odr. vid bezustavni bezobzirnost, gen. jed. bezobzirnosti, instr. jed. bezustavnost, gen. jed. bezustavnosti, instr. jed. bezobzirnošću/bezobzirnosti bezustavnošću/bezustavnosti bezočan, bezočna, odr. vid bezočni bezuspješan, bezuspješna, odr. vid bezuspješni bezočnica, vok. jed. bezočnice bezuspješnost, gen. jed. bezuspješnosti, instr. jed. bezuspješnošću/ bezuspješnosti bezočničin bezutješan (bezućešan), bezutješna, odr. vid bezočnički bezutješni bezočnik, vok. jed. bezočniče, nom. mn. bezočnici bezutješnost (bezućešnost), gen. jed. bezočnost, gen. jed. bezočnosti, instr. jed. bezutješnosti, instr. jed. bezočnošću/bezočnosti bezutješnošću/bezutješnosti bezosjećajan (bezośećajan) bezosjećajna, odr. bezvjerica vid bezosjećajni bezvjerje, gen. jed. bezvjerja, instr. jed. bezosjećajnost (bezośećajnost), gen. jed. bezvjerjem, nom. mn. bezvjerja bezosjećajnosti, instr. jed. bezosjećajnošću/ bezvjernik, vok. jed. bezvjerniče, nom. mn. bezosjećajnosti bezvjernici bezośećajan (bezosjećajan), bezośećajna, odr. bezvlašće, gen. jed. bezvlašća, instr. jed. vid bezośećajni bezvlašćem, nom. mn. bezvlašća bezośećajnost (bezosjećajnost), gen. jed. bezvodan, bezvodna, odr. vid bezvodni bezośećajnosti, instr. jed. bezośećajnošću/ bezośećajnosti bezvodnost, gen. jed. bezvodnosti, instr. jed. bezvodnošću/bezvodnosti bezrječan, bezrječna, odr. vid bezrječni bezvoljan, bezvoljna, odr. vid bezvoljni bezub, bezuba, odr. vid bezubi

103 bezvoljnost, gen. jed. bezvoljnosti, instr. jed. biciklistički bezvoljnošću/bezvoljnosti biciklistkinja bezvredniji (komp. od bezvrijedan) bičevan, bičevana, odr. vid bičevani bezvrijedan, bezvrijedna, odr. vid bezvrijedni bičevati, prez. bičujem, imper. bičuj, gl. pril. sad. bezvrijednost, gen. jed. bezvrijednosti, instr. jed. bičujući, gl. prid. trp. bičevan, gl. im. bičevanje bezvrijednošću/ bezvrijednosti bičić (dem. od bič i od bik) bezvučan, bezvučna, odr. vid bezvučni bidermajer, instr. jed. bidermajerom bezvučnost, gen. jed. bezvučnosti, instr. jed. bife, gen. jed. bifea, dat. jed. bifeu, instr. jed. bezvučnošću/bezvučnosti bifeom, nom. mn. bifei, gen. mn. bifea bežičan, bežična, odr. vid bežični BiH (skr. Bosna i Hercegovina) bežičnost, gen. jed. bežičnosti, instr. jed. BiH (Međunarodna auto-oznaka za Bosnu i bežičnošću/bežičnosti bežilan, bežilna, odr. vid bežilni Hercegovinu) bežilnost, gen. jed. bežilnosti, instr. jed. bh. (skr.bosanskohercegovački) bežilnošću/bežilnosti bijeda beživotan, beživotna, odr. vid beživotni bijedan, bijedna, odr. vid bijedni beživotnost, gen. jed. beživotosti, instr. jed. bijednost, gen. jed. bijednosti, instr. jed. beživotnošću/ beživotnosti bijednošću/bijednosti bežučan, bežučna, odr. vid bežučni bijednica, vok. jed. bijednice bežučnost, gen. jed. bežučnosti, instr. jed. bijedničin bežučnošću/bežučnosti bijednički bđeti, prez. bdim/bdijem, impf. bđah, imper. bdi/ bdij, gl. prid. rad. bdio/bđela, gl. im. bđenje bijednik, vok. jed. bijedniče, nom. mn. bijednici .bg (internetski domen Bugarske) bijeg, nom. mn. bjegovi Biblija (Sveto pismo) bijel, bijela, odr. vid bijeli biblijski bijelac, gen. jed. bijelca, vok.jed. bijelče, gen. mn. bijelaca bibliofil bijelčev bibliofilka, dat. jed. bibliofilki, gen. mn. bibliofilki Bijele Rudine (geogr.) bibliograf Bijeli Pavle (vlast. ime) bibliografija bijeliti (činiti bijelim), prez. bijelim, impf. bijeljah, bibliografkinja gl. pril. sad. bijeleći, gl. prid. trp. bijeljen, gl. im. bibliotečki bijeljenje biblioteka, dat. jed. biblioteci Bijelo Polje (vlast. ime) bicikl (biciklo), gen. jed. bicikla, nom. mn. bicikli, bijeljenje gen. mn. bicikala bijeljeti (postajati bijel), prez. bijelim, impf. biciklo (bicikl), gen. jed. bicikla, nom. mn. bicikla, bijeljah, gl. pril. sad. bijeleći, gl. im. bijeljenje gen. mn. bicikala bijes, nom. mn. bjesovi biciklist (biciklista), gen. jed. biciklista bijesan, bijesna, odr. vid bijesni biciklista (biciklist), gen. jed. bicikliste

104 bijesnjeti, prez. bijesnim, gl. pril. sad. bijesneći, birokrata (birokrat), gen. jed. birokrate gl. im. biješnjenje birokratija bilabijal birokratski bilabijalan, bilabijalna, odr. vid bilabijalni bisergrana bilijar, instr. jed. bilijarom/ bilijarem biserzubi bilijar-klub bista, gen. jed. biste, gen. mn. bista bilo čiji (čiji bilo) bistijerna bilo kakav (kakav bilo) bistrook, bistrooka, odr. vid bistrooki bilo koji (koji bilo) bistrouman, bistroumna, odr. vid bistoumni bilo koliki (koliki bilo) bistroumlje, gen. jed. bistroumlja, instr. jed. bilo što (što bilo) bistroumljem, nom. mn. bistroumlja Biljarda bistroumnost, gen. jed. bistroumnosti, instr. jed. biljeg, nom. mn. biljezi bistroumnošću/ bistroumnosti biljega, dat. jed. biljezi biti, prez. jesam/sam, jesi/si, jest(e)/je, jesmo/smo, jeste/ste, jesu/su; prez. budem, bilježiti, prez. bilježim, impf. bilježah, gl. pril. sad. budeš, bude, budemo, budete, budu; impf. bijah/ bilježeći, gl. prid. trp. bilježen, gl. im. bilježenje bjeh, bijaše/bješe, bijaše/bješe, bijasmo/bjesmo, bilježnica bijaste/bjeste, bijahu/ bjehu; aor. bih, bi, bi, bismo, biste, bi/biše bilježnički bitka, dat. jed. bici/bitki, gen. mn. bitaka bilježnik, vok. jed. bilježniče, nom. mn. bilježnici Bitka na Carevom Lazu (istor.) biljojed Bitka na Fundini (istor.) biobibliograf Bitka na Mojkovcu (istor.) biobibliografija Bitka na Sutjesci (istor.) biogeneza Bitka za Pljevlja (istor.) Biogradska gora bivo, gen. jed. bivola, nom. mn. bivoli biohemičar, vok. jed. biohemičaru/biohemičare, instr. jed. biohemičarom/biohemičarem bivolica, vok. jed. bivolice biohemičarka, dat. jed. biohemičarki, gen. mn. bivoličin biohemičarki biznismen biohemija bižuterija biohemijski bjanko mjenica biol. (skr. biološki) bjedniji (komp. od bijedan) biolog, vok. jed. biolože, nom. mn. biolozi bjegunac, gen. jed. bjegunca, vok. jed. bjegunče, biologija instr. jed. bjeguncem, gen. mn. bjegunaca biološki bjegunčev biološkinja bjegunica bionjača bjeguničin birokrat (birokrata), gen. jed. birokrata bjekstvo, gen. mn. bjekstava/bjekstva

105 bjelance, gen. jed. bjelanca/bjelanceta, nom. mn. bjelji (komp. od bijel) bjelanca, gen. mn. bjelanaca bjesnilo bjelančevina bjesnjeti, prez. bjesnim, gl. prid. rad. bjesnio/ bjelančevinast, bjelančevinasta, odr. vid bjesnjela, gl. pril. sad. bjesneći, gl. im. bješnjenje bjelančevinasti bjesomučan, bjesomučna, odr. vid bjesomučni bjelasati se, prez. bjelasam se, gl. pril. sad. bjesomučnica bjelasajući se, gl. im. bjelasanje bjesomučnik, vok. jed. bjesomučniče, nom. mn. bjelcat, bjelcata, odr. vid bjelcati bjesomučnici Bjelice (geogr.; crnogorsko pleme) bjesomučnost, gen. jed. bjesomučnosti, instr. jed. bjelilo bjesomučnošću/ bjesomučnosti bjelkast, bjelkasta, odr. vid bjelkasti bješnji (komp. od bijesan) bjelobrad, bjelobrada, odr. vid bjelobradi bježati, prez. bježim, impf. bježah, gl. pril. sad. bjelodan, bjelodana, odr. vid bjelodani bježeći, gl. im. bježanje bjeloglav, bjeloglava, odr. vid bjeloglavi blaćenje bjelogorica blagodet, gen. jed. blagodeti, instr. jed. blagodeću/ blagodeti bjelokos, bjelokosa, odr. vid bjelokosi blagodetan, blagodetna, odr. vid blagodetni Bjelopavlić, nom. mn. Bjelopavlići blagorječiv, blagorječiva, odr. vid blagorječivi Bjelopavlići (top.) blagorječivost, gen. jed. blagorječivosti, instr. jed. bjelopavlićki blagorječivošću/ blagorječivosti Bjelopoljac, gen. jed. Bjelopoljca, vok. jed. blagorodan, blagorodna, odr. vid blagorodni Bjelopoljče, gen. mn. Bjelopoljaca blagorodnost, gen. jed. blagorodnosti, instr. jed. Bjelopoljčev blagorodnošću/ blagorodnosti Bjelopoljka, dat. jed. Bjelopoljki, gen. mn. blagosiljati, prez. blagosiljam, gl. pril. sad. Bjelopoljki blagosiljajući, gl. im. blagosiljanje Bjelopoljkin blagosloviti, prez. blagoslovim, gl. prid. trp. bjelopoljski blagosloven/blagoslovljen Bjelorus blagovijesni (od Blagovijesti) Bjelorusov Blagovijesti Bjelorusija bjeloruski blagovremen, blagovremena, odr. vid blagovremeni Bjeloruskinja blagovremenost, gen. jed. blagovremenosti, instr. Bjeloruskinjin jed. blagovremenošću/ blagovremenosti bjelosvjetski blatiti, prez. blatim, impf. blaćah, gl. pril. sad. Bjeloši (vlast. ime) blateći, gl. prid. trp. blaćen, gl. im. blaćenje bjelouška, dat. jed. bjelouški, gen. mn. bjelouški blavor (lat. Ophisaurus apodus Pallas, vrsta guštera) Bjelova (vlast. ime) Blažena Ozana bjelutak, gen. jed. bjelutka, gen. mn. bjelutaka Blažo, gen. Blaža, vok. Blažo

106 Blažov bočiti se, prez. bočim se, impf. bočah se, gl. pril. blijed, blijeda, odr. vid blijedi sad. bočeći se, gl. im. bočenje blijedocrven, blijedocrvena, odr. vid bočka, dat. jed. bočki, gen. mn. bočki blijedocrveni boem, vok. jed. boemu blijedoplav, blijedoplava, odr. vid blijedoplavi bofl blijedozelen, blijedozelena, odr. vid blijedozeleni bog, vok. jed. bože, nom. mn. bogovi blijedjeti (blijeđeti), prez. blijedim, impf. Bog, vok. Bože bijeđah, gl. pril. sad. blijedeći, gl. prid. rad. bogami (uzv.) blijedio/blijedjela, gl. im. blijeđenje bogamu (uzv.) blijeđeti (blijedjeti), prez. blijedim, impf. blijeđah, gl. pril. sad. blijedeći, gl. prid. rad. bogatstvo, gen. mn. bogatstava/bogatstva blijedio/blijeđela, gl. im. blijeđenje boginja blijesak, gen. jed. blijeska, nom. mn. bogati (uzv.) blijesci/bljeskovi, gen. mn. blijesaka/bljeskova bogme (riječca) blijesnuti (bljesnuti), prez. blijesnem, aor. blijesnuh, gl. pril. proš. blijesnuvši bogobojaznost, gen. jed. bogobojaznosti, instr. jed. bogobojaznošću/bogobojaznosti bliještati, prez. bliještim, gl. pril. sad. bliješteći, gl. im. bliještanje bogobojažljiv, bogobojažljiva, odr. vid bogobojažljivi blizanac, gen. jed. blizanca, vok. jed. blizanče, gen. mn. blizanaca bogobojažljivost, gen. jed. bogobojažljivosti, instr. jed. bogobojažljivošću/ bogobojažljivosti blizančev bogojavljenski (od Bogojavljenje) bliznakinja Bogojavljenje, gen. jed. Bogojavljenja, instr. jed. bludnica Bogojavljenjem bludničin bogomrzac, gen. jed. bogomrsca, vok. jed. bludnički bogomršče, gen. mn. bogomrzaca bludnik, vok. jed. bludniče, nom. mn. bludnici bogomrščev bludjeti (bluđeti), prez. bludim, impf. bluđah, gl. bogoraditi, prez. bogoradim, impf. bogorađah, pril. sad. bludeći, gl. prid. rad. bludio/bludjela, gl. gl. pril. sad. bogoradeći, gl. im. bogorađenje im. bluđenje Bogorodica, vok. Bogorodice bluđeti (bludjeti), prez. bludim, impf. bluđah, gl. Bogorodičin pril. sad. bludeći, gl. prid. rad. bludio/bluđela, gl. im. bluđenje bogovjetan, bogovjetna, odr. vid bogovjetni Blumfild (vlast. ime) bogumil bljeđi (komp. od blijed) bogumilstvo, gen. mn. bogumilstava/bogumilstva bljesnuti (blijesnuti), prez. bljesnem, aor. bljesnuh, gl. pril. proš. bljesnuvši bohemist (bohemista), gen. jed. bohemista blještav, blještava. odr. vid blještavi bohemista (bohemist), gen. jed. bohemiste blještavost, gen. jed. blještavosti, instr. jed. bohemistkinja blještavošću/blještavosti bojler bočica Bojl-Mariotov zakon

107 Boka Kotorska bos. (skr. bosanski) Boka, dat. Boki Bosfor (vlast. ime) Bokelj, vok. jed. Bokelju, instr. jed. Bokeljom bosforski Bokeljev bosiljak, gen. jed. bosiljka/bosioka, vok. jed. Bokeljka, dat. jed. Bokeljki, gen. mn. Bokeljki bosiljče/bosioče Bokeljkin bostan bokokotorski Bostani (vlast. ime) Bokokotorski zaliv bosti, prez. bodem, imper. bodi, impf. bodijah, gl. prid. rad. bo/bola, gl. pril. sad. bodući, gl. prid. trp. bokser, vok. jed. bokseru, instr. jed. bokserom boden, gl. im. bodenje boksmeč, instr. jed. boksmečom boš. (skr. bošnjački) bokserice bošnjački bolandža Bošnjak, vok. jed. Bošnjače, nom. mn. Bošnjaci boleć, boleća, odr. vid boleći Bošnjakov bolesnica Bošnjakinja bolesničin Bošnjakinjin bolesnik, vok. jed. bolesniče, nom. mn. bolesnici bot. (skr. botanički/botanika) bolest, gen. jed. bolesti, instr. jed. bolešću/bolesti botaničar, vok. jed. botaničaru/botaničare, instr. bolestan, bolesna, odr. vid bolesni jed. botaničarom/botaičarem bolešljiv, bolešljiva, odr. vid bolešljivi botaničarka, dat. jed. botaničarki, gen. mn. botaničarki boleština boza bolnica Božić bolničar, vok. jed. bolničaru/bolničare, instr. jed. bolničarom/bolničarem Božićna ostrva bolničarka, dat. jed. bolničarki, gen. mn. Božićna pobuna (istor.) bolničarki božićni Boljevići (geogr.; crnogorsko pleme) božji boljitak, gen. jed. boljitka, nom. mn. boljici, gen. br. (skr. broj) mn. boljitaka brabonjak, gen. jed. brabonjka, nom. mn. bombon brabonjci, gen. mn. brabonjaka bombonjera brabonjčiti, prez. brabonjčim, impf. brabonjčah, boravišni gl. pril. sad. brabonjčeći, gl. im. brabonjčenje boravište bračni borilac, gen. jed. borioca, vok. jed. borioče, gen. Brajići (geogr.; crnogorsko pleme) mn. borilaca brakolomnica, vok. jed. brakolomnice boriočev brakolomničin Borka, dat. Borki brakolomnik, vok. jed. brakolomniče, nom. mn. Borkin brakolomnici

108 brakolomstvo, gen. mn. brakolomstava/ brbljivčev brakolomstva brbljivica, vok. jed. brbljivice branič, vok. jed. braniču, instr. jed. braničem brbljivičin branik, nom. mn. branici Brčeli (geogr.; crnogorsko pleme) branilac, gen. jed. branioca, vok. jed. branioče, gen. brčić, instr. jed. brčićem mn. branilaca brčkati, prez. brčkam, gl. pril. sad. brčkajući, gl. braniočev im. brčkanje branitelj, vok. jed. branitelju, instr. jed. Brda (geogr.) braniteljem brdski braniteljka, dat. jed. braniteljki, gen. mn. braniteljki brđanin, nom. mn. brđani branilački Brđanin, nom. mn. Brđani branilaštvo, gen. mn. branilaštava/branilaštva brđanski brašnav (brašnjav), brašnava, odr. vid brašnavi breme, gen. jed. bremena brašno bremenit, bremenita, odr. vid bremeniti brašnjav (brašnav), brašnjava, odr. vid brašnjavi bremenitost, gen. jed. bremenitosti, instr. jed. bremenitošću/bremenitosti bratanična bremenoša bratanić, vok. jed. brataniću, instr. jed. bratanićem breskovača brati, prez. berem, imper. , gl. pril. sad. berući breskva, gen. mn. bresaka Bratogošt (vlast. ime) brestov, brestova, odr. vid brestovi Bratonožić, gen. jed. Bratonožića, vok. jed. Bratonožiću, instr. jed. Bratonožićem, nom. mn. breza Bratonožići brezovik (brezova šuma), nom. mn. brezovici Bratonožići (geogr.; crnogorsko brđansko Brezovik (top.) pleme) brežić (dem. od brijeg), vok. jed. brežiću, instr. jed. bratoubica, vok. jed. bratoubico brežićem bratoubilački brežina (augm. od brijeg) bratoubistvo, gen. mn. brežuljak, gen. jed. brežuljka, nom. mn. brežuljci, bratoubistava/bratoubistva gen. mn. brežuljaka bratski bridak, britka, odr. vid britki bratstvenik, vok. jed. bratstveniče, nom. mn. bridjeti (briđeti), prez. bridim, impf. briđah, gl. bratstvenici pril. sad. brideći, gl. prid. rad. bridio/bridjela, gl. bratstvo, gen. mn. bratstava/bratstva im. briđenje bratučed briđeti (bridjeti), prez. bridim, impf. briđah, gl. pril. sad. brideći, gl. prid. rad. bridio/briđela, gl. im. bratučeda briđenje brav briga, dat. jed. brizi bravlji brijač, vok. jed. brijaču, instr. jed. brijačem brbljivac, gen. jed. brbljivca, vok. jed. brbljivče, brijačnica gen. mn. brbljivaca

109 brijeg, nom. mn. bregovi brojiti (brojati), prez. brojim, impf. brojah, gl. brijest, nom. mn. brestovi pril. sad. brojeći, gl. im. brojenje Brijestovo (vlast. ime) bronhijalni briješće, gen. jed. briješća, instr. jed. briješćem bronza brilijant, gen. mn. brilijanata bronzan, bronzana, odr. vid bronzani Britanac, gen. jed. Britanca, vok. jed. Britanče, gen. brstina mn. Britanaca brstiti, prez. brstim, impf. bršćah, gl. pril. sad. Britančev brsteći, gl. prid. trp. bršćen, gl. im. bršćenje Britanija brucoš, vok. jed. brucošu, instr. jed. brucošem Britanka, dat. jed. Britanki, gen. mn. Britanki brucoški Britankin brucoškinja brižan, brižna, odr. vid brižni brucoškinjin brižljiv, brižljiva, odr. vid brižljivi brus brižljivost, gen. jed. brižljivosti, instr. jed. brusiti, prez. brusim, impf. brušah, gl. pril. sad. brižljivošću/brižljivosti bruseći, gl. im. brušenje brk, nom. mn. brkovi/brci brušen, brušena, odr. vid brušeni broćiti se, prez. broćim se, impf. broćah se, gl. bruto dohodak, gen. jed. bruto dohotka, nom. pril. sad. broćeći se, gl. im. broćenje mn. bruto dohoci, gen. mn. bruto dohodaka broditi, prez. brodim, impf. brođah, gl. pril. sad. bruto težina brodeći, gl. im. brođenje brzak, gen. jed. brzaka, vok. jed. brzače, nom. mn. brodogradilišni brzaci brodogradilište brzinometar, gen. jed. brzinometra, gen. mn. brzinometara brodolomac, gen. jed. brodolomca, vok. jed. brodolomče, gen. mn. brodolomaca brzinomjer, instr. jed. brzinomjerom brodolomčev brzometan, brzometna, odr. vid brzometni brodolomnik, vok. jed. brodolomniče, nom. mn. brže-bolje brodolomnici bubamara, gen. jed. bubamare brodovlasnica, vok. jed. brodovlasnice bubreg, nom. mn. bubrezi brodovlasničin bubreščić (dem. od bubreg), vok. jed. bubreščiću, brodovlasnički instr. jed. bubreščićem brodovlasnik, vok. jed. brodovlasniče, nom. mn. bubrežni brodovlasnici bubrežnjak, gen. jed. bubrežnjaka, nom. mn. brodovlasništvo, gen. mn. brodovlasništava/ bubrežnjaci brodovlasništva bubuljičav, bubuljičava, odr. vid bubuljičavi brođenje bučati, prez. bučim, imper. buči, gl. pril. sad. brojati (brojiti), prez. brojim, gl. pril. sad. brojeći bučeći, gl. im. bučanje brojanica bućkati, prez. bućkam, gl. pril. sad. bućkajući, gl. im. bućkanje bućkuriš, instr. jed. bućkurišem

110 bućnuti, prez. bućnem, aor. bućnuh, gl. pril. proš. Bukureštanac, gen. jed. Bukureštanca, vok. jed. bućnuvši Bukureštanče, gen. mn. Bukureštanaca budak, gen. jed. budaka, nom. mn. budaci Bukureštančev budi bog s nama (budiboksnama) (uzv.) Bukureštanka, dat. jed. Bukureštanki, gen. mn. budiboksnama (budi bog s nama) (uzv.) Bukureštanki budilnik, nom. mn. budilnici Bukureštankin budist (budista), gen. jed. budista buldog, vok. jed. buldože, nom. mn. buldozi budista (budist), gen. jed. budiste buldožer, instr. jed. buldožerom budistički bulevar, instr. jed. bulevarom budistkinja Bulevar kralja Nikole budšto buljook, buljooka, odr. vid buljooki budući da buljuk, nom. mn. buljuci Budućnost (sport. klub) bumerang, nom. mn. bumeranzi bunjište, gen. jed. bunjišta, instr. jed. bunjištem, nom. mn. bunjišta Budvanin, nom. mn. Budvani buregdžija Budvaninov buregdžinica Budvanka, dat. jed. Budvanki, gen. mn. Budvanki burek, nom. mn. bureci Budvankin burleska, dat. jed. burlesci/burleski, gen. mn. budvanski burleski budzašto (riječca) buržoaski budžak, gen. jed. budžaka, nom. mn. budžaci buržoazija buđ, gen. jed. buđi, instr. jed. buđu/buđi butik, nom. mn. butici buđati, prez. buđam, gl. pril. sad. buđajući, gl. im. buva buđanje buzdovan, gen. jed. buzdovana bug. (skr. bugarski) .by (internetski domen Bjelorusije) Bugarin, nom. mn. Bugari Bugarinov C Bugarka, dat. jed. Bugarki, gen. mn. Bugarki C (skr. ugljenik) Bugarkin °C (skr. stepeni Celzijusovih) Bugarska, gen. Bugarske, dat. Bugarskoj ca /cca (skr. lat. circa - oko, otprilike) bugarski .ca (internetski domen Kanade) bujica cajtnot bukirati, prez. bukiram, gl. pril. sad. bukirajući, gl. im. bukiranje cakliti se, prez. caklim se, gl. pril. sad. cakleći se, gl. im. cakljenje bukureški cakum-pakum Bukurešt Canis lupus (lat. vuk)

111 CANU (skr. Crnogorska akademija nauka i umjetnosti) Cetinjski manastir carević, instr. jed. carevićem Cetinjsko pleme carica, vok. jed. carice CG (skr. Crna Gora) caričin cg (skr. centigram) carina .ch (internetski domen Švajcarske) carinarnica cicija carinički ciča carinik, vok. jed. cariniče, nom. mn. carinici cičati, prez. cičim, gl. pril. sad. cičeći, gl. im. carovati, prez. carujem, gl. pril. sad. carujući, gl. cičanje im. carovanje Ciganin, nom. mn. Cigani CD (skr. compact disc - kompakt disk) ciganiti, prez. ciganim, impf, ciganjah, gl. pril. sad. CD- ROM (skr. compact disc read-only ciganeći, gl. im. ciganjenje memory - kompakt disk) Ciganka, dat. jed. Ciganki, gen. mn. Ciganki ciganski CDNK (skr. Crnogorsko društvo nezavisnih književnika) cigla, gen. mn. cigala/cigli CE (skr. Council of Europe - Savjet Evrope) cijediti, prez. cijedim, impf. cijeđah, gl. pril. sad. CEEPUS (skr. Central Europeen Ehcange Program cijedeći, gl. prid. trp. cijeđen, gl. im. cijeđenje for University Studies) cijeđ, gen. jed. cijeđi, instr. jed. cijeđu/cijeđi (geogr.; crnogorsko pleme) cijena centarfor, instr. jed. centarforom cijeniti, prez. cijenim, impf. cijenjah, gl. pril. sad. centilitar, gen. jed. centilitra, gen. mn. centilitara cijeneći, gl. prid. trp. cijenjen, gl. im. cijenjenje centimetar (santimetar), gen. jed. centimetra, cijenjen, cijenjena, odr. vid cijenjeni gen. mn. centimetara cijepati, prez. cijepam, gl. pril. sad. cijepajući, gl. centurija im. cijepanje centurion cijetka, dat. jed. cijetki, gen. mn. cijetki cer cijev, gen. jed. cijevi, instr. jed. cijevlju/cijevi ceremonija Cijevna ceremonijalan, ceremonijalna, odr. vid cijevni ceremonijalni cik-cak cerov ciklični cerovina cilindar, gen. jed. cilindra, gen. mn. cilindara certifikat (sertifikat) cilindričan, cilindrična, odr. vid cilindrični cesta ciničan, cinična, odr. vid cinični Cetinjanin, nom. mn. Cetinjani cinik, vok. jed. ciniče, nom. mn. cinici Cetinjanka, vok. jed. Cetinjanko cinizam, gen. jed. cinizma, gen. mn. cinizama Cetinje, gen. Cetinja, instr. Cetinjem cio, cijela, odr. vid cijeli Cetinjski ljetopis cipancijeli, gen. cipancijeloga

112 cipcijeli, gen. cipcijeloga cjepanica (ćepanica) cirkulacija cjepidlačenje, gen. jed. cjepidlačenja, instr. jed. cirkusant, gen. mn. cirkusanata cjepidlačenjem cirkus cjepidlačiti, prez. cjepidlačim, impf. cjepidlačah, gl. pril. sad. cjepidlačeći, gl. im. cjepidlačenje cirkusantkinja cjepidlaka, dat. jed. cjepidlaci cirkusantski cjepkanje (ćepkanje), gen. jed. cjepkanja, instr. cirkuski jed. cjepkanjem cista cjepkati (ćepkati), prez. cjepkam, gl. pril. sad. cisterna (cistijerna) cjepkajući, gl. im. cjepkanje cistijerna (cisterna) cjepnuti (ćepnuti), prez. cjepnem, aor. cjepnuh, gl. pril. proš. cjepnuvši citoplazma, gen. mn. citoplazmi cjevčica citostatik, nom. mn. citostatici cjevovod civilizacija CKB (skr. Crnogorska komercijalna banka) civilizacijski (civilizacioni) cm (skr. centimetar) civilizacioni (civilizacijski) cmakati, prez. cmačem, gl. pril. sad. cmačući, gl. cjedilo (ćedilo) im. cmakanje cjelina CNP (skr. Crnogorsko narodno pozorište) cjelishodan, cjelishodna, odr. vid cjelishodni Co. (skr. kompanija) cjelishodnost, gen. jed. cjelishodnosti, instr. jed. COK (skr. Crnogorski olimpijski komitet) cjelishodnošću/cjelishodnosti CPC (skr. Crnogorska pravoslavna crkva) cjelivanje, gen. jed. cjelivanja, instr. jed. cjelivanjem crći (crknuti), prez. crčem/crknem, aor. crkoh, cjelivati, prez. cjelivam, gl. pril. sad. cjelivajući, gl. gl. prid. rad. crkao/crkla, gl. pril. proš. crkavši im. cjelivanje crepulja cjelodnevan, cjelodnevna, odr. vid cjelodnevni crevlja cjelokupan, cjelokupna, odr. vid cjelokupni crijep, nom. mn. crepovi cjelokupnost, gen. jed. cjelokupnosti, instr. jed. crijevni cjelokupnošću/cjelokupnosti crijevo cjelovit, cjelovita, odr. vid cjeloviti crkv. (skr. crkveni) cjelovitost, gen. jed. cjelovitosti, instr. jed. crkva, instr. jed. crkvom, gen. mn. crkava cjelovitošću/cjelovitosti cjenkati se (cjenjkati se), prez. cjenkam se, gl. Crkva Svetoga Đorđa pril. sad. cjenkajući se, gl. im. cjenkanje crknuti (crći), prez. crknem, aor. crknuh, gl. pril. cjenovnik, vok. jed. cjenovniče, nom. mn. rad. crknuo/crknula, gl. pril. proš. crknuvši cjenovnici crkovnjak (crkvenjak), gen. jed. crkovnjaka, cjenjkati se (cjenkati se), prez. cjenjkam se, gl. vok. jed. crkovnjače, nom. mn. crkovnjaci pril. sad. cjenjkajući se, gl. im. cjenjkanje crkovni (crkveni) cjepalo (ćepalo) crkveni (crkovni)

113 crkvenoslovenski crveniti (činiti crvenim), prez. crvenim, impf. crkvenjak (crkovnjak), vok. jed. crkvenjače, crvenjah, gl. pril. sad. crveneći, gl. im. crvenjenje nom. mn. crkvenjaci crvendać, gen. jed. crvendaća, instr. jed. Crmnička nahija crvendaćem Crna Gora Crveni krst crnac, gen. jed. crnca, vok. jed. crnče, gen. mn. Crveni polumjesec crnaca Crvenka (top.) crnački crvenobijel, crvenobijela, odr. vid crvenobijeli crnčiti, prez. crnčim, gl. pril. sad. crnčeći, gl. im. crvenokos, crvenokosa, odr. vid crvenokosi crnčenje crvenperka, dat. jed. crvenperki, gen. mn. Crni kuk (top.) crvenperki crniti (činiti crnim), prez. crnim, impf. crnjah, gl. crvenjeti (postojati crven), prez. crvenim, gl. pril. pril. sad. crneći, gl. im. crnjenje sad. crveneći, gl. pril. rad. crvenio / crvenjela, gl. Crno jezero im. crvenjenje Crno more crvotočan, crvotočna, odr. vid crvotočni crnobrad, crnobrada, odr. vid crnobradi crvotočnost, gen. jed. crvotočnosti, instr. jed. crvotočnošću/crvotočnosti Crnogorac, gen. jed. Crnogorca, vok. jed. Crnogorče, gen. mn. Crnogoraca csl. (skr.crkvenoslovenski) crnogorica Cuca, nom. mn. crnogorični Cuce (top.) Crnogorka, dat. jed. Crnogorki, gen. mn. cucki Crnogorki cunami, gen. jed. cunamija, nom. mn. cunamiji Crnogorska pravoslavna crkva curiti, prez. curim, gl. pril. sad. cureći, gl. im. crnogorski curenje Crnogorski PEN centar cvijeće, gen. jed. cvijeća, instr. jed. cvijećem crnogorsko-engleski rječnik cvijećnjak (cvijetnjak), nom. mn. cvijećnjaci Crnogorsko matematičko društvo cvijet, nom. mn. cvjetovi Crnogorsko narodno pozorište Cvijeta Crnogorsko primorje Cvijeti crnokošuljaš, vok. jed. crnokošuljašu, instr. jed. cvijetni crnokošuljašem cvijetnica crnomorski cvijetnjak (cvijećnjak), nom. mn. cvijetnjaci crnook, crnooka, odr. vid crnooki cviljeti, prez. cvilim, impf. cviljah, gl. pril. sad. crnorizac, gen. jed. crnorisca, vok. jed. crnorišče, cvileći, gl. prid. rad. cvilio/cviljela, gl. im. cviljenje gen. mn. crnorizaca cvjećar, vok. jed. cvjećaru/cvjećare, instr. jed. crnjeti (postajati crn), prez. crnim, gl. pril. sad. cvjećarom/cvjećarem crneći, gl. pril. rad. crnio / crnjela, gl. im. crnjenje cvjećara crpiti, prez. crpim, impf. crpljah, gl. pril. sad. cvjećarka, dat. jed. cvjećarki, gen. mn. cvjećarki crpeći, gl. im. crpljenje

114 cvjećarstvo, gen. mn. cvjećarstava/cvjećarstva čamiti, prez. čamim, impf. čamljah, gl. pril. sad. cvjetast, cvjetasta, odr. vid cvjetasti čameći, gl. im. čamljenje cvjetati, prez. cvjetam, gl. pril. sad. cvjetajući, gl. čamotinja im. cvjetanje čamovina cvjetonoša čangrizalo (džangrizalo) cvokotati, prez. cvokoćem, gl. pril. sad. čangrizati (džangrizati), prez. čangrizam, gl. cvokoćući, gl. im. cvokotanje pril. sad. gangrizajući, gl. im. čangrizanje cvrčak, gen. jed. cvrčka, vok. jed. cvrčku, nom. mn. čankoliz cvrčci, gen. mn. cvrčaka čapur, gen. jed. čapura cvrčati, prez. cvrčim, gl. pril. sad. cvrčeći, gl. im. čar, gen. jed. čari, instr. jed. čarju / čari cvrčanje čarati, prez. čaram, gl. pril. sad. čarajući, gl. im. cvrkutati, prez. cvrkućem, imper. cvrkući, gl. pril. čaranje sad. cvrkućući, gl. im. cvrkutanje čardak, gen. jed. čardaka, nom. mn. čardaci .cz (internetski domen Češće) čaroban, čarobna, odr. vid čarobni čarobnjak, gen. jed. čarobnjaka, vok. jed. Č čarobnjače, nom. mn. čarobnjaci čađ, gen. jed. čađi, instr. jed. čađu/čađi čarobnica, vok. jed. čarobnice čađav, čađava, odr. vid čađavi čarobničin čađavost, gen. jed. čađavosti, instr. jed. čaršav čađavošću/čađavosti čas, nom. mn. časovi čađiti (čađaviti), prez. čađim, impf. čađah, gl. pril. sad. čađeći, gl. im. čađenje časiti, prez. časim, gl. pril. sad. časeći, gl. im. čašenje čađaviti (čađiti), prez. čađavim, impf. čađavljah, gl. im. čađavljenje časopis čahura (čaura) časkom (časom) (pril.) čajnik, nom. mn. čajnici časom (časkom) (pril.) čak. (skr. čakavski) časovnik, nom. mn. časovnici čakavac, gen. jed. čakavca, vok. jed. čakavče, gen. čast, gen. jed. časti, instr. jed. čašću/časti mn. čakavaca častoljubiv, častoljubiva, odr. vid častoljubivi čakavizam, gen. jed. čakavizma, gen. mn. častoljubivost, gen. jed. častoljubivosti, instr. jed. čakavizama častoljubivošću/ častoljubivosti čakavka, dat. jed. čakavki, gen. mn. čakavki častoljublje, gen. jed. častoljublja, instr. jed. čakavski častoljubljem čakavština čaška, dat. jed. čaški, gen. mn. čaški čaklja, gen. mn. čakalja/čaklji čaura (čahura) čaktar, gen. jed. čaktara, instr. jed. čavrljati, prez. čavrljam, gl. pril. sad. čavrljajući, čaktarom/čaktarem gl. im. čavrljanje čamac, gen. jed. čamca, gen. mn. čamaca čedan, čedna, odr. vid čedni čamdžija

115 čednost, gen. jed. čednosti, instr. jed. čednošću/ češalj, gen. jed. češlja, instr. jed. češljem, nom. mn. čednosti češljevi Čedo, gen. Čeda češanj, gen. jed. češnja, instr. jed. češnjem, nom. čedomorka, dat. jed. čedomorki, gen. mn. mn. češnjevi čedomorki češati, prez. češem, gl. pril. sad. češući, gl. im. čedomorstvo, gen. mn. češanje čedomorstava/čedomorstva češće (komp. od često) Čedov četka, dat. jed. četki, gen. mn. četaka/četki čekaonica četrdeset čekrk, nom. mn. čekrci četrdesetak čelični četrdesetogodišnjak čelik četrdesetogodišnjakinja čelni (čeoni) četrdesetogodišnji čelist (čelista), gen. jed. čelista četrdesetogodišnjica čelista (čelist), gen. jed. čeliste četrdesetoro čelistkinja četrnaest čelnik, vok. jed. čelniče, nom. mn. čelnici četrnaestoro čeljad, gen. jed. čeljadi, instr. jed. čeljađu/čeljadi četvorica čeljade, gen. jed. čeljadeta četvorka, dat. jed. četvorci/četvorki, gen. mn. čemerika, dat. jed. čemerici četvorki čeoni (čelni) četvoro čepati, prez. čepam/čepljem, gl. pril. sad. četvoročasovni čepajući/čepljući, gl. im. čepanje četvoročlan, četvoročlana, odr. vid četvoročlani čepiti, prez. čepim četvorogodišnjak, vok. jed. četvorogodišnjače, čeprkati, prez. čeprkam, gl. pril. sad. čeprkajući, nom. mn. četvorogodišnjaci gl. im. čeprkanje četvorogodišnjakinja čerek, vok. jed. čereče, nom. mn. čereci četvorogodišnji čerečiti, prez. čerečim, gl. pril. sad. čerečeći, gl. četvorogodišnjica im. čerečenje četvoromjesečni česan, gen. jed. česna, gen. mn. česana četvoronedjeljni (četvoroneđeljni) česma, gen. mn. česama/česmi četvoroneđeljni (četvoronedjeljni) čest. (skr. čestica) četvoro-petoro čestica četvoropostotni čestitka, dat. jed. čestitki, gen. mn. čestitki četvorospratnica čestitost, gen. jed. čestitosti, instr. jed. čestitošću/ četvorostruk, četvorostruka, odr. vid čestitosti četvorostruki često četvorougao, gen. jed. četvorougla češ. (skr. češki)

116 četvorougaoni čitljivost, gen. jed. čitljivosti, instr. jed. čitljivošću/ četvrtak, gen. jed. četvrtka, nom. mn. četvrci, gen. čitljivosti mn. četvrtaka čkiljeti (čkiljiti), prez. čkiljim, impf. čkiljah, gl. četvrtfinale pril. sad. čkiljeći, gl. prid. rad. čkilio/čkiljela četvrtina čkiljiti (čkiljeti), prez. čkilim, impf. čkiljah, gl. pril. sad. čkileći, gl. prid. rad. čkiljio/čkiljela čežnja čl. (skr. član) čežnjivost, gen. jed. čežnjivosti, instr. jed. čežnjivošću/čežnjivosti čl. (skr. članak) čigra, gen. mn. čigri/čigara član, gen. jed. člana, nom. mn. članovi čiji bilo (bilo čiji) članak, gen. jed. članka, nom. mn. članci, gen. mn. članaka čiji drago čoban (čobanin), nom. mn. čobani čiji god (čiji gođ) čobanica, vok. jed. čobanice čiji, čija, čije čobaničin čiljeti, prez. čilim, impf. čiljah, gl. pril. sad. čileći, gl. im. čiljenje čobanin (čoban), nom. mn. čobani činilac, gen. jed. činioca, nom. mn. činioci, čoja gen. mn. činilaca čojstvo, gen. mn. čojstava/čojstva činiti, prez. činim, impf. činjah, gl. pril. sad. čineći, čovječan, čovječna, odr. vid čovječni gl. im. činjenje čovječanski činodjejstvo, gen. mn. činodjejstava/činodjejstva čovječanstvo, gen. mn. čovječanstava/ činovnica, vok. jed. činovnice čovječanstva činovničin čovječji činovnik, vok. jed. činovniče, nom. mn. činovnici čovječuljak, gen. jed. čovječuljka, vok. jed. činovništvo, gen. mn. činovništava/činovništva čovječuljče, nom. mn. čovječuljci, gen. mn. čovječuljaka čio, čila, odr. vid čili čučanj, gen. jed. čučnja, nom. mn. čučnjevi čist, čista, odr. vid čisti čučati, prez. čučim, gl. pril. sad. čučeći, gl. im. Čista Vlaka (top.) čučanje čistionica čučavac, gen. jed. čučavca, gen. mn. čučavaca čistunac, gen. jed. čistunca, vok. jed. čistunče, gen. čučnuti, prez. čučnem, aor. čučnuh, gl. pril. proš. mn. čistunaca čučnuvši čit. (skr.čitaj) čudak, gen. jed. čudaka, vok. jed. čudače, nom. mn. čitalac, gen. jed. čitaoca, vok. jed. čitaoče, gen. mn. čudaci čitalaca čudesan, čudesna, odr. vid čudesni čitanka, dat. jed. čitanci, gen. mn. čitanaka/čitanki čudesnost, gen. jed. čudesnosti, instr. jed. čitaonica čudesnošću/čudesnosti čitko (pril.) čudotvorac, gen. jed. čudotvorca, vok. jed. čudotvorče, gen. mn. čudotvoraca čitljiv, čitljiva, odr. vid čitljivi čudotvorka, dat. jed. čudotvorki, gen. mn. čudotvorki

117 čudovišan, čudovišna, odr. vid čudovišni ćesnac (tjesnac), gen. jed. ćesnaca čudovište, gen. jed. čudovišta, instr. jed. ćesnački (tjesnački) čudovištem, nom. mn. čudovišta ćesnoća (tjesnoća) čukunbaba ćesnogrudan (tjesnogrudan), ćesnogrudna, čukundjed (čukunđed) odr. vid ćesnogrudni čukunđed (čukundjed) ćešitelj (tješitelj), vok. jed. ćešitelju, instr. jed. čupavost, gen. jed. čupavosti, instr. jed. ćešiteljem čupavošću/čupavosti ćešiti (tješiti), prez. ćešim, gl. pril. sad. ćešeći, gl. čuvarkuća im. ćešenje čuvstvo, nom. mn. čuvstva, gen. mn. čuvstava/ ćešnji (tješnji) čuvstva Ćetalj čvornat, čvornata, odr. vid čvornati Ćetko čvornovat, čvornovata, odr. vid čvornovati Ćetković čvrst, čvrsta, odr. vid čvrsti Ćetale glavice Ćetna Ć Ćetna polja ćebe, gen. jed. ćebeta Ćetni do ćedilo (cjedilo) Ćetuljina dolina Ćekla ćevabdžija Ćeklići ćevabdžinica ćeklićki ćevap ćelav, ćelava, odr. vid ćelavi ćilibar, gen. jed. ćilibara ćelavac, gen. jed. ćelavca, vok. jed. ćelavče, gen. mn. Ćipur ćelavaca ćir. (skr. ćirilica) ćelaviti, prez. ćelavim, impf. ćelavljah, gl. pril. sad. ćirilica ćelaveći, gl. prid. trp. ćelavljen, gl. im. ćelavljenje Ćirilo ćelavost, gen. jed. ćelavosti, instr. jed. ćelavošću/ ćelavosti ćirilometodski Ćemovsko polje ćivot, gen. jed. ćivota ćepalo (cjepalo) ćorac (ćorak), gen. jed. ćorca, nom. mn. ćorci, gen. mn. ćoraca ćepanica (cjepanica) ćorak (ćorac), gen. jed. ćorka, gen. mn. ćoraka ćepkati (cjepkati), prez. ćepkam, gl. pril. sad. ćepkajući, gl. im. ćepkanje ćoraviti, prez. ćoravim, impf. ćoravljah, gl. pril. sad. ćoraveći, gl. im. ćoravljenje ćepnuti (cjepnuti), prez. ćepnem, aor. ćepnuh, gl. pril. proš. ćepnuvši ćosavac, gen. jed. ćosavca, vok. jed. ćosavče, gen. mn. ćosavaca ćerati (tjerati), prez. ćeram. gl. pril. sad. ćerajući, gl. im. ćeranje ćošak, gen. jed. ćoška, nom. mn. ćoškovi ćeskoba (tjeskoba) ćud, gen. jed. ćudi, instr. jed. ćuđu/ćudi

118 ćudljiv, ćudljiva, odr. vid ćudljivi dalekovidost (dalekovidnost), gen. jed. ćudljivac, gen. jed. ćudljivca, vok. jed. ćudljivče, dalekovidosti, instr. jed. gen. mn. ćudljivaca dalekovidošću/dalekovidosti ćudljivica, vok. jed. ćutljivice da li ćudljivičin Dalmacija ćudljivost, gen. jed. ćudljivosti, instr. jed. Dalmatinac, gen. jed. Dalmatinca, vok. jed. ćudljivošću/ćudljivosti Dalmatinče, gen. mn. Dalmatinaca ćuk, vok. jed. ćuče (fig. ćuku), nom. mn. ćukovi dalmatinac (pas), gen. jed. dalmatinca, gen. mn. dalmatinaca ćumur Dalmatinka, dat. jed. Dalmatinki, gen. mn. ćumurdžija Dalmatinki ćuran, gen. jed. ćurana dalmatinski ćurka, dat. jed. ćurci/ćurki, gen. mn. ćurki/ćuraka dalmatski (koji se odnosi na Dalmate) ćuriti, prez. ćurim, gl. pril. sad. ćureći, gl. im. dalji (komp. od dalek) ćurenje daljnji (pridjev) ćutati, prez. ćutim, gl. pril. sad. ćuteći, gl. im. ćutanje danak, gen. jed. danka, nom. mn. danci, gen. mn. danaka ćutkati, prez. ćutkam, gl. pril. sad. ćutkajući, gl. im. ćutkanje dandanas (pril.) ćutuk, nom. mn. ćutuci Dan državnosti (prazn.) Danilov krst (odlikovanje)

D Dan nezavisnosti (prazn.) danonoćni D (rimski znak za broj 500) Dan Republike (prazn.) dabogda (uzv.) Dante, gen. Dantea, dat. Danteu dabome (riječca) Danteov dadaist (dadaista), gen. jed. dadaista danteovski dadaista (dadaist), gen. jed. dadaiste DANU (skr. Dukljanska akademija nauka i dadaizam, gen. jed. dadaizma, gen. mn. dadaizama umjetnosti) dahtati, prez. dahćem/dašćem, gl. pril. sad. dahćući/ dašćući, gl. im. dahtanje darivalac, gen. jed. darivaoca, vok. jed. darivaoče, gen. mn. darivalaca daire darodavac, gen. jed. darodavca, vok. jed. dakako (riječca) darodavče, gen. mn. darodavaca dalaj lama, gen. jed. dalaj lame darovitost, gen. jed. darovitosti, instr. jed. dalekovid (dalekovidan), dalekovida, odr. vid darovitošću/darovitosti dalekovidi daska, dat. jed. dasci/daski, gen. mn. dasaka dalekovidan (dalekovid), dalekovidna, odr. vid daščica (dem. od daska) dalekovidni daščurina (augm. od daska) dalekovidnost (dalekovidost), gen. jed. dalekovidnosti, instr. jed. dalekovidnošću/ dat. (skr. dativ) dalekovidnosti

119 dati, prez. dam/dadem/dadnem, aor. delinkventkinja dah/dadoh, gl. prid. rad. dao/dala, gl. pril. proš. delirijum davši dem. (skr. deminutiv) davalac, gen. jed. davaoca, vok. jed. davaoče, gen. mn. davalaca demagog, vok. jed. demagože, nom. mn. davateljka, dat. jed. davateljki, gen. mn. davateljki demagozi davati, prez. dajem, gl. pril. sad. dajući, gl. im. demagogija davanje demagoški Da Vinči (Leonardo da Vinči) demagoškinja dcl (skr. decilitar) demanti, gen. jed. demantija, nom. mn. demantiji d. d. (skr. dioničarsko društvo) demilitarizacija .de (internetski domen Njemačke) demode (nepromj. prid.) debelokožac, gen. jed. debelokošca, vok. jed. demokrat (demokrata), gen. jed. demokrata debelokšče, gen. mn. debelokožaca demokrata (demokrat), gen. jed. demokrate debeo, debela, odr. vid debeli demokratija debi, gen. jed. debija, nom. mn. debiji demokratski decenija demonstrant, gen. mn. demonstranata defekt, gen. mn. defekata demonstrantkinja defetist (defetista), gen. jed. defetista dendi, gen. jed. dendija, nom. mn. dendiji defetista (defetist), gen. jed. defetiste denuncijant, gen. mn. denuncijanata defetistički denuncijantski defetistkinja depo, gen. jed. depoa, nom. mn. depoi defile, gen. jed. defilea, nom. mn. defilei deponija degenečiti, prez. degenečim, gl. pril. sad. degenečeći, gl. im. degenečenje derbi, gen. jed. derbija, nom. mn. derbiji degenek, gen. jed. degeneka, vok. jed. degeneče derište, gen. jed. derišta, instr. jed. derištem, nom. mn. derišta (fig. degeneku), nom. mn. degeneci desert degenerik, vok. jed. degeneriče, nom. mn. degenerici desetak (pril.) dejstvo (djejstvo), gen. mn. dejstava/dejstva desetka, dat. jed. desetki, gen. mn. desetki/desetaka dejstvovati (djejstvovati), prez. dejstvujem, gl. pril. sad. dejstvujući, gl. im. dejstvovanje desetogodišnjak, vok. jed. desetogodišnjače, nom. mn. desetogodišnjaci Dejtonski sporazum desetogodišnji dekl. (skr. deklinacija) desetogodišnjica Deklaracija Crnogorskog PEN centra o desetomjesečni ustavnom položaju crnogorskoga jezika desetoro delikt, gen. jed. delikta, gen. mn. delikata desetospratnica delinkvent, gen. mn. delikvenata

120 desetostruk, desetostruka, odr. vid desetostruka dijabetičar, vok. jed. dijabetičaru/dijabetičare, De Sosir (Ferdinand de Sosir) instr. jed. dijabetičarom/dijabetičarem despotija dijabetes despotski dijafilm despotstvo, gen. mn. despotstava/despotstva dijafragma, gen. mn. dijafragmi/dijafragma dešnjak, vok. jed. dešnjače, nom. mn. dešnjaci dijagram dešnjakinja dijak, gen. jed. dijaka, vok. jed. dijače, nom. mn. dijaci devetka, dat. jed. devetki, gen. mn. devetaka/devetki dijal. (skr. dijalekat) devedeset dijal. (skr. dijalekatski) devetnaest dijalekat (dijalekt), gen. jed. dijalekta, gen. mn. dijalekata devetoljetni dijalekatski devetoro dijalekt (dijalekat), gen. jed. dijalekta, gen. mn. devetsto (devet stotina) dijalekata devetstoti dijalektalan, dijalektalna, odr. vid dijalektalni devet stotina (devetsto) dijalektolog, vok. jed. dijalektilože, nom. mn. devijacija dijalektolozi devijacijski (devijacioni) dijalektologija devijacioni (devijacijski) dijalektološki dezavuisati, prez. dezavuišem, gl. pril. sad. dijalektološkinja dezavuišući, gl. im. dezavuisanje dijamantski dezen dijareja dezinfekcijski (dezinfekcioni) dijaspora dezinfekcioni (dezinfekcijski) dijeliti, prez. dijelim, impf. dijeljah, gl. pril. sad. dezinfikovati, prez. dezinfikujem, gl. pril. sad. dijeleći, gl. im. dijeljenje dezinfikujući, gl. im. dezinfikovanje dijeljenički dezodorans dijeljenik, vok. jed. dijeljeniče, nom. mn. dezorijentacija dijeljenici dezorijentisati, prez. dezorijentišem, gl. pril. sad. dijeljenje, gen. jed. dijeljenja, instr. jed. dijeljenjem dezorijentišući, gl. im. dezorijentisanje dijeta dg (skr. decigram) dijetalan, dijetalna, odr. vid dijetalni Didro, gen. Didroa dijete, gen. jed. djeteta/đeteta, nom. mn. Didroov djeca/đeca diftong, nom. mn. diftonzi dijevati se, prez. dijevam se, gl. pril. sad. dijevajući se, gl. im. dijevanje diftongizacija diletant, gen. mn. diletanata diftonški diletantski

121 dim. (skr. diminuendo) disko dimnjačar, vok. jed. dimnjačaru/dimnjačare, diskurs instr. jed. dimnjačarom/dimnjačarem disonanca, gen. mn. disonanca/disonanci dimnjak, gen. jed. dimnjaka, nom. mn. dimnjaci distanca, gen. mn. distanca/distanci dinja divizija dio, gen. jed. dijela, nom. mn. djelovi divljak, gen. jed. divljaka, vok. jed. divljače, nom. mn. divljaci dioba divljaka, dat. jed. divljaci, nom. mn. divljake, gen. dioni mn. divljaka dionica dizajn dioničar, vok. jed. dioničaru/dioničare, instr. jed. dizenterija dioničarom/dioničarem djeca (đeca) dipl. (skr. diplomirani) dječak (đečak), vok. jed. dječače, nom. mn. dipl. ek. (dipl.oec.) (skr. diplomirani ekonomista) dječaci dipl. ing. (skr. diplmirani inžinjer) dječica (đečica), vok. jed. dječice/dječico dipl. iur. (skr. diplomirani pravnik) dječji (đečji) diplomat (diplomata), gen. jed. diplomata dječkić (đečkić), vok. jed. dječkiću, instr. jed. diplomata (diplomat), gen. jed. diplomate dječkićem diplomatija dječko (đečko) dir. (skr. direktor) dječurlija (đečurlija), vok. jed. dječurlijo direktorica, vok. jed. direktorice djed (đed), gen. jed. djeda, nom. mn. djedovi djedov (đedov) direktoričin djedovina (đedovina) direktorijum djejstvo (dejstvo), gen. mn. djejstava/djejstva dirinčiti, prez. dirinčim, gl. pril. sad. dirinčeći, gl. djejstvovati (dejstvovati), prez. djejstvujem, gl. im. dirinčenje pril. sad. djejstvujući, gl. im. djejstvovanje dirljivost, gen. jed. dirljivosti, instr. jed. djelati, prez. djelam, gl. pril. sad. djelajući, gl. im. dirljivošću/ dirljivosti djelanje disajni djelatnik, vok. jed. djelatniče, nom. mn. djelatnici disertacija djelatnost, gen. mn. djelatnosti, instr. jed. disjunkcija djelatnošću/djelatnosti disjunktivan, diskunktivna, odr. vid disjunktivni djelce, gen. jed. djelca, gen. mn. djelaca/djelca disk, nom. mn. diskovi djelić, instr. jed. djelićem diskrecija djelilac, gen. jed. djelioca, vok. jed. djelioče, gen. mn. djelilaca diskrecijski (diskrecioni) djelimičan, djelimična, odr. vid djelimični diskrecioni (diskrecijski) djelitelj, vok. jed. djelitelju, instr. jed. djeliteljem disk-džokej djeliteljka, dat. jed. djeliteljki, gen. mn. djeliteljki disketa

122 djelo djevičanstvo, gen. mn. djelotvoran, djelotvorna, odr. vid djelotvorni djevičanstava/djevičanstva djelovati, prez. djelujem, gl. pril. sad. djelujući, gl. djevičin im. djelovanje djevičnjak djelovodnica, vok. jed. djelovodnice djevojački (đevojački) djelovodničin djevojaštvo (đevojaštvo), gen. mn. djelovodnički djevojaštava/ djevojaštva djelovodnik, vok. jed. djelovodniče, nom. mn. djevojčica (đevojčica), vok. jed. djevojčice djelovodnici djevojčin (đevojčin) djelovođa djevojčiti se (đevojčiti se), prez. djevojčim se, djelovotkinja gl. pril. sad. djevojčeći se, gl. im. djevojčenje djeljati (đeljati), prez. djeljem, gl. pril. sad. djevojka (đevojka), dat. jed. djevojci, gen. mn. djeljući, gl. im. djeljanje djevojaka djeljiv, djeljiva, odr. vid djeljivi djevovati (đevovati), prez. djevujem, gl. pril. sad. djevujući, gl. im. djevovanje djeljivost, gen. jed. djeljivosti, instr. jed. djeljivošću/djeljivosti .dk (internetski domen Danske) djenuti (đenuti), prez. djenem, aor. djenuh, gl. dkg (skr. dekagram) pril. proš. djenuvši dl (skr. decilitar) djetelina (đetelina) dlijeto djetetov (đetetov) dm (skr. decimetar) djetinjstvo (đetinjstvo), gen. mn. djetinjstava/ dne (u crkvenim praznicima) (o Mitrovu dne) djetinjstva DNK (skr. dezoksiribonukleinska kiselina) djetinjast (đetinjast), djetinjasta, odr. vid djetinjasti do maloprije (pril.) djetinjiti (đetinjiti), prez. djetinjim, gl. pril. sad. do, gen. jed. dola, nom. mn. dolovi djetinjeći, gl. im. djetinjenje djetlić (đetlić), instr. jed. djetlićem doajen, gen. jed. doajena djever (đever), vok. jed. djeveru, instr. jed. dobitak, gen. jed. dobitka, nom. mn. dobici, gen. djeverom, nom. mn. djeveri djeveričić (đeveričić), vok. jed. djeveričiću, mn. dobitaka instr. jed. djeveričićem dobjeći (dobjegnuti/dobježati), prez. djeverična (đeverična), dat. jed. djeverični dobjegnem, aor. dobjegoh (dobježe), gl. prid. rad. djeverovati (đeverovati), prez. djeverujem, gl. dobjegao/dobjegla, gl. pril. proš. dobjegavši pril. sad. djeverujući, gl. im. djeverovanje dobjegnuti (dobjeći/dobježati), prez. djeveruša (đeveruša) dobjegnem, aor. dobjegnuh, gl. pril. proš. dobjegnuvši djevica, vok. jed. djevice dobježati (dobjeći/dobjegnuti), prez. Djevičanska ostrva dobježim, aor. dobježah, gl. pril.proš. dobježavši djevičanski doboga (uzv.) dobrano (prilog)

123 dobričak, gen. jed. dobrička, vok. jed. dobričku, dodjeljivati, prez. dodjeljujem, gl. pril. sad. nom. mn. dobričci, gen. mn. dobričaka dodjeljujući, gl. im. dodjeljivanje dobročinitelj, instr. jed. dobročiniteljem dodna (pril.) dobročiniteljka, dat. jed. dobročiniteljki, gen. mn. dodrijeti, prez. dodrem, aor. dodrijeh, gl. prid. dobročiniteljki rad. dodro/dodrla, gl. pril. proš. dodrijevši dobročinstvo, gen. mn. doduše (riječca) dobročinstava/dobročinstva dođavola (uzv.) Dobroćanin, nom. mn. Dobroćani doga, dat. jed. dogi Dobroćanka, dat. jed. Dobroćanki, gen. mn. dogmatik, vok. jed. dogmatiče, nom. mn. Dobroćanki dogmatici dobroćudan, dobroćudna, odr. vid dobroćudni dogodine (pril.) dobroćudnost, gen. jed. dobroćudnosti, instr. jed. dogodovština dobroćudnošću/ dobroćudnosti dogorijevati, prez. dogorijevam, gl. pril. sad. dobrodošlica dogorijevajući, gl. im. dogorijevanje dobronamjeran, dobronamjerna, odr. vid dogorjeti, prez. dogorim, aor. dogorjeh, gl. prid. dobronamjerni rad. dogorio/dogorjela, gl. pril. proš. dogorjevši dobronamjernost, gen. jed. dobronamjernosti, dogradak, gen. jed. dogratka, nom. mn. dograci, instr. jed. dobronamjernošću/ dobronamjernosti gen. mn. dogradaka dobrota dohodak, gen. jed. dohotka, nom. mn. dohoci, gen. Dobrota (top.) mn. dohodaka dobrotvor, vok. jed. dobrotvore, instr. jed. dohvatiti, prez. dohvatim, aor. dohvatih, gl. prid. dobrotovorom trp. dohvaćen, gl. pril. proš. dohvativši dobrotvorka, dat. jed. dobrotvorki, gen. mn. dokon, dokona, odr. vid dokoni dobrotvorki doktorand, gen. mn. doktoranada/doktoranda dobrovoljac, gen. jed. dobrovoljca, vok. jed. dokučivost, gen. jed. dokučivosti, instr. jed. dobrovoljče, gen. mn. dobrovoljaca dokučivošću/dokučivosti Dobrsko Selo (geogr.; crnogorsko pleme) dokumenat (dokument), gen. jed. dokumenta, doc. (skr. docent) gen. mn. dokumenata doćeranost (dotjeranost), gen. jed. doćeranosti, dokument (dokumenat), gen. jed. dokumenta, instr. jed. doćeranošću/ doćeranosti gen. mn. dokumenata doćerati (dotjerati), prez. doćeram, aor. dolećeti (doletjeti), prez. doletim, aor. dolećeh, doćerah, gl. pril. proš. doćeravši gl. prid. sad. doletio/dolećela, gl. pril. proš. dolećevši doćerivač (dotjerivač), vok. jed. doćerivaču, instr. jed. doćerivačem doletjeti (dolećeti), prez. doletim, aor. doletjeh, gl. prid. rad. doletio/doletjela, gl. pril. proš. doćerivati (dotjerivati), prez. doćerujem, gl. doletjevši pril. sad. doćerujući, gl. im. doćerivanje dolijetati, prez. dolijećem, gl. pril. sad. dodatak, gen. jed. dodatka, nom. mn. dodaci, gen. dolijetajući, gl. im. dolijetanje mn. dodataka dolijevati (dolivati), prez. dolijevam, gl. pril. sad. dodijeliti, prez. dodijelim, aor. dodijelih, gl. pril. dolijevajući, gl. im. dolijevanje proš. dodijelivši, gl. prid. trp. dodijeljen

124 dolivati (dolijevati), prez. dolivam, gl. pril. sad. dosjetljiv (dośetljiv), dosjetljiva, odr. vid dolivajući, gl. im. dolivanje dosjetljivi dolje (pril.) dosjetljivac (dośetljivac), gen. jed. dosjetljivca, domazet vok. jed. dosjetljivče, gen. mn. dosjetljivaca domiljeti, prez. domilim, aor. domiljeh, gl. prid. dosjetljivka (dośetljivka), dat. jed. dosjetljivki, rad. domilio/domiljela, gl. pril. proš. domiljevši gen. mn. dosjetljivki dominikanac, gen. jed. dominikanca, vok. jed. dosjetljivost (dośetljivost), gen. jed. dominikanče, gen. mn. dominikanaca dosjetljivosti, instr. jed. dosjetljivošću/dosjetljivosti domodržnica doskora (doskoro) (pril.) domorodac, gen. jed. domoroca, vok. jed. domoroče, gen. mn. domorodaca doskoro (doskora) (pril.) domorotka, dat. jed. domorotki, gen. mn. dosl. (skr. doslovno) domorotki dosljedan, dosljedna, odr. vid dosljedni don (skr. svještenik=dominus) dosljednost, gen. jed. dosljednosti, instr. jed. donedavno (pril.) dosljednošću/dosljednosti donekle (pril.) dospijeće, gen. jed. dospijeća, instr. jed. dospijećem, nom. mn. dospijeća donijeti, prez. donesem, imper. donesi, aor. donesoh, gl. prid. rad. donio/donijela, gl. prid. trp. dospjeti, prez. dospijem, aor. dospjeh, gl. prid. donijet, gl. pril. proš. donijevši rad. dospio/dospjela, gl. pril. proš. dospjevši Don Kihot dostojanstvenost, gen. jed. dostojanstvenosti, instr. jed. dostojanstvenošću /dostojanstvenosti donosilac, gen. jed. donosioca, vok. jed. donosioče, gen. mn. donosilaca dośetiti se (dosjetiti se), prez. dośetim se, aor. dośetih se, gl. pril. proš. dośetivši se Donje Polje dośetka (dosjetka), dat. jed. dośetki, gen. mn. Donji Kuči dośetki/dośetaka donjoselski dośetljiv (dosjetljiv), dośetljiva, odr. vid d. o. o. (skr. društvo ograničene odgovornosti) dośetljivi doprijeti, prez. doprem, aor. doprijeh, gl. pril. dośetljivac (dosjetljivac), gen. jed. dośetljivca, proš. doprijevši/ doprvši, gl. prid. rad. vok. jed. dośetljivče, gen. mn. dośetljivaca dopro/doprla dośetljivka (dosjetljivka), dat. jed. dośetljivki, dopustiti (dopuštiti), prez. dopustim, aor. gen. mn. dośetljivki dopustih, gl. prid. trp. dopušten, gl. im. dopuštenje dośetljivost (dosjetljivost), gen. jed. dopuštati, prez. dopuštam, gl. pril. sad. dośetljivosti, instr. jed. dośetljivošću/dośetljivosti dopuštajući, gl. im. dopuštanje dotjeranost (doćeranost), gen. jed. dotjeranosti, dopuštiti (dopustiti), prez. dopuštim, aor. instr. jed. dotjeranošću/dotjeranosti dopuštih, gl. prid. trp. dopušten, gl. im. dopuštenje dotjerati (doćerati), prez. dotjeram, aor. dosje, gen. jed. dosjea, nom. mn. dosjei dotjerah, gl. pril. proš. dotjeravši dosjetiti se (dośetiti se), prez. dosjetim se, aor. dotjerivač (doćerivač), vok. jed. dotjerivaču, dosjetih se, gl. pril. proš. dosjetivši se instr. jed. dotjerivačem dosjetka (dośetka), dat. jed. dosjetki, gen. mn. dotjerivati (doćerivati), prez. dotjerujem, gl. dosjetki/dosjetaka pril. sad. dotjerujući, gl. im. dotjerivanje

125 dotle (pril.) Drenovičanka, dat. jed. Drenovičanki, gen. mn. dovde (pril.) Drenovičanki doveče (pril.) drenovina doviđenja (pozdrav) drenjina dovijek (dovijeka) (pril.) drijem dovijeka (dovijek) (pril.) drijemati, prez. drijemam/drijemljem, gl. pril. sad. drijemajući/drijemljući, gl. im. drijemanje dovraga (uzv.) drijemalac, gen. jed. drijemaoca, vok. jed. dovratak, gen. jed. dovratka, nom. mn. dovraci, drijemaoče, gen. mn. drijemalaca gen. mn. dovrataka drijemež, instr. jed. drijemežom dovući, prez. dovučem, aor. dovukoh, gl. prid. rad. dovukao/dovukla, gl. pril. proš. dovukavši drijen, nom. mn. drenovi doziđivati, prez. doziđujem, gl. pril. sad. driješiti, prez. driješim, gl. pril. sad. driješeći, gl. doziđujući, gl. im. doziđivanje im. driješenje dozivati, prez. dozivam, gl. pril. sad. dozivajući, dripac, gen. jed. dripca, vok. jed. dripče, gen. mn. gl. im. dozivanje dripaca dozrelost, gen. jed. dozrelosti, instr. jed. (geogr.; crnogorsko pleme) dozrelošću/ dozrelosti dr sc. (skr. doctor scientiarum=doktor nauka) dozreti, prez. dozrim, aor. dozreh, gl. prid. rad. drskost, gen. jed. drskosti, instr. jed. dozreo/dozrela (dozrio/dozrela) drskošću/drskosti dozrijevati, prez. dozrijevam, gl. pril. sad. druga, dat. jed. drugi, gen. mn. druga dozrijevajući, gl. im. dozrijevanje drugdje (drugđe) (pril.) dr (skr. doktor) drugđe (drugdje) (pril.) dr. (skr. drugi/drugo) Drugi balkanski rat (istor.) draga (geogr.), dat. drazi/dragi drukčije (pril.) dragocjen, dragocjena, odr. vid dragocjeni društvo, gen. mn. društava dragocjenost, gen. jed. dragocjenosti, instr. jed. drvored dragocjenošću/dragocjenosti drvorezac, gen. jed. drvoresca, vok. jed. drvorešče, drati, prez. derem gen. mn. drvorezaca dražestan, dražesna, odr. vid dražesni drvoreščev dremljivost, gen. jed. dremljivosti, instr. jed. drvorezački dremljivošću/dremljivosti drvosječa (drvośeča) dremljiv, dremljiva, odr. vid dremljivi drvośeča (drvosječa) dremnuti, prez. dremnem drzak, drska, odr. vid drski dremovan, dremovna, odr. vid dremovni državotvorac, gen. jed. državotvorca, vok. jed. drenovača državotvorče, gen. mn. državotvoraca drenov držeć, držeća, odr. vid držeći Drenovica (top.) dubinomjer, instr. jed. dubinomjerom Drenovičanin, nom. mn. Drenovčani

126 dubiti, prez. dubim, gl. pril. sad. dubeći, gl. im. dušmanin, nom. mn. dušmani dubljenje dušmanka, dat. jed. dušmanki, gen. mn. dušmanki dublet, gen. jed. dubleta duvač, vok. jed. duvaču, instr. jed. duvačem dubljenje duvačica, vok. jed. duvačice dubokouman, dubokoumna, odr. vid duvački dubokoumni duvaljka, dat. jed. duvaljci, gen. mn. duvaljki dubokoumnost, gen. jed. dubokoumnosti, instr. jed. dubokoumnošću/ dubokoumnosti duvan, gen. jed. duvana Dubrovačka Republika duvaniti, prez. duvanim, gl. pril. sad. duvaneći, gl. im. duvanjenje Dubrovačke ljetne igre duvankesa duduk, vok. jed. dududče, nom. mn. duduci duvanski dug, duga, odr. vid dugi duvati, prez. duvam, gl. pril. sad. duvajući. gl. im. duga, dat. jed. dugi duvanje dugovječan, dugovječna, odr. vid dugovječni duži (komp. od dug) dugovječnost, gen. jed. dugovječnosti, instr. jed. dužina dugovječnošću/ dugovječnosti dužnost, gen. jed. dužnosti, instr. jed. dužnošću/ dugovjek, dugovjeka, odr. vid dugovjeki dužnosti duh, vok. duše, nom. mn. dusi/duhovi dva, gen. dvaju, dat. dvama duhovan, duhovna, odr. vid duhovni dva puta (dvaput) Duhovi (crkv. praznik) dvaput (dva puta) duhovitost, gen. jed. duhovitosti, instr. jed. dvadeset duhovitošću/duhovitosti dvadeset dvogodišnji Duh Sveti dvadeset jedan Duka, dat. Duki dvadeseti dvadesetogodišnji Dukljanin, nom. mn. Dikljani dvadesetogodišnjica Dukljanka, dat. jed. Dukljanki, gen. mn. Dukljanki dvadesetoro Dukljanska akademija nauka i umjetnosti dvanaest duplijer dvanaesterac, gen. jed. dvanaesterca, gen. mn. dvanaesteraca dumdum (metak) dvanaestina Dupilo (geogr.; crnogorsko pleme) dvanaestogodišnjak, vok. jed. durati, prez. duram, gl. pril. sad. durajući, gl. im. dvanaestogodišnjače, nom. mn. duranje dvanaestogodišnjaci dušebrižnik, vok. jed. dušebrižniče, nom. mn. dvanaestogodišnjakinja dušebrižnici dvanaestogodišnji dušegupka, dat. jed. dušegupki, gen. mn. dušegupki/ dušegubaka dvaput (dva puta)

127 DVD (skr. digital video disc) dvosmislenost, gen. jed. dvosmislenosti, instr. jed. dvosmislenošću/dvosmislenosti dvije, gen. dviju, dat. dvjema dvośed (dvosjed) dvije hiljade dvośekli (dvosjekli) dviska (dvizica) dvośemeni (dvosjemeni) dvizica (dviska) dvotrećinski dvije stotine (dvjesta) dvjesta (dvije stotine) Dž dvjestogodišnji dvjestogodišnjica džaba (džabe) (pril.) dvocijevka, dat. jed. dvocijevci/dvocijevki, gen. džabaluk, nom. mn. džabaluci mn. dvocijevki džabe (džaba) (pril.) dvodjelan, dvodjelna, odr. vid dvodjelni džak, gen. jed. džaka, nom. mn. džakovi dvojezički (dvojezični) džakuzi, gen. jed. džakuzija, nom. mn. džakuziji dvojezični (dvojezički) džamadan, gen. jed. džamadana dvojezičnost, gen. jed. dvojezičnosti, instr. jed. džambodžet, gen. jed. džambodžeta dvojezičnošću/dvojezičnosti džamija dvojica Džamija Osmanagića dvojina džamijski dvojka, dat. jed. dvojci/dvojki, gen. mn. dvojaka/ džandar (žandar), vok. jed. džandaru/džandare, dvojki instr. jed. džandarom/džandarem dvojčica džangrizalo (čangrizalo) dvokolosiječan, dvokolosiječna, odr. vid džangrizav (čangrizav), džangrizava, odr. vid dvokolosiječni džangrizavi dvoličan, dvolična, odr. vid dvolični džangrizati (čangrizati), prez. džangrizam, gl. dvoličnost, gen. jed. dvoličnosti, instr. jed. pril. sad. džangrizajući, gl. im. džangrizanje dvoličnošću/dvoličnosti džapati se, prez. džapam se, gl. pril. sad. dvoljetka, dat. jed. dvoljetki, gen. mn. džapajući se, gl. im. džapanje dvoljetki/dvoljetaka džeferdar, vok. jed. džeferdaru/džeferdare, instr. dvoljetni jed. džeferdarom/džeferdarem dvonedjeljni (dvoneđeljni) džekpot dvoneđeljni (dvonedjeljni) dželat dvonožac, gen. jed. dvonošca, vok. jed. dvonošče, džep, gen. jed. džepa, instr. jed. džepom, nom. mn. gen. mn. dvonožaca džepovi dvosjed (dvośed) džeparac, gen. jed. džeparca, gen. mn. džeparaca dvosjekli (dvośekli) džeparoš, vok. jed. džeparošu, instr. jed. dvosjemeni (dvośemeni) džeparošem dvosmjeran, dvosmjerna, odr. vid dvosmjerni džepni džetset

128 džez đavo, gen. jed. đavola džez muzika đavolica, vok. jed. đavolice džezist (džezista), gen. jed. džezista đavoličin džezista (džezist), gen. jed. džeziste đavolisati, prez. đavolišem, gl. pril. sad. džezva, gen. mn. džezava/džezvi đavolišući, gl. im. đavolisanje džigerica đavolji džidža đe (gdje) džijudžicu đe bilo (gdje bilo) džilitati se, prez. džilitam se, gl. pril. sad. đe drago (gdje drago) džilitajući se. gl. im. džilitanje đeca (djeca) džilitnuti se, prez. džilitnem se, aor. džilitnuh se, đečica (dječica) gl. pril. proš. džilitnuvši se đečina (pej.) džin (div i piće) đečji (dječji) džin tonik đečurlija (dječurlija) džins đed (djed), gen. jed. đeda, nom. mn. đedovi džip đedov (djedov) džogirati, prez. džogiram, gl. pril. sad. đedovina (djedovina) džogirajući, gl. im. džogiranje đegod (gdjegod) džoint đekad (gdjekad) džojstik, nom. mn. džojstici đedo džokej, vok. jed. džokeju, instr. jed. džokejom đekoji (gdjekoji) džoker, vok. jed. džokeru, instr. jed. džokerom đekud (gdjekud) džomba đeljati (djeljati), prez. đeljem, gl. pril. sad. đeljući, džuboks gl. im. đeljanje džudo, gen. jed. džudoa đenuti (djenuti), prez. đenem, aor. đenuh, gl. džudist (džudista), gen. jed. džudista pril. proš. đenuvši džudista (džudist), gen. jed. džudiste đerdan, gen. jed. đerdana džudistkinja Đerdapska klisura džukac, gen. jed. džukca, vok. jed. džukče, nom. đesti, prez. đedem, gl. pril. sad. đedući, gl. im. mn. džukci, gen. mn. džukaca đedenje džul đešo, gen. jed. đeša džumbus đešto (gdješto) džungla, gen. mn. džugla/džungli đetelina (djetelina) đetetov (djetetov) Đ đetić, vok. jed. đetiću, instr. jed. đetićem đače, gen. jed. đačeta đetinjast (djetinjast), đetinjasta, odr. vid đetinjasti đak, vok. jed. đače, nom. mn. đaci

129 đetinjiti (djetinjiti), prez. đetinjim, gl. pril. sad. đubretarac, gen. jed. đubretarca, gen. mn. đetinjeći, gl. im. đetinjenje đubretaraca đetinjstvo (djetinjstvo), gen. mn. đetinjstava/ đubrište, gen. jed. đubrišta, instr. jed. đubrištem đetinjstva đubriti, prez. đubrim, gl. pril. sad. đubreći, gl. im. đever (djever), vok. jed. đeveru, instr. jed. đubrenje đeverom, nom. mn. đeveri đubrivo đeveričić (djeveričić) đul (ruža) đeverična (djeverična), dat. jed. đeverični đulad gen. jed. đuladi, instr. jed. đulađu/đuladi đeverovati (djeverovati), prez. đeverujem, gl. đule, gen. jed. đuleta pril. sad. đeverujući, gl. im. đeverovanje Đurađ, gen. Đurđa/Đurađa đeveruša (djeveruša) đurđevački đevojački (djevojački) đurđevak, gen. jed. đurđevka, gen. mn. đurđevaka đevojaštvo (djevojaštvo), gen. mn. đevojaštava/ đevojaštva Đurđevdan, gen. jed. Đurđevdana/Đurđeva dne đevojčica (djevojčica), vok. jed. đevojčice đurđevdanski đevojčin (djevojčin) Đuro, gen. Đura đevojčina (augm. od đevojka) Đurov đevojčiti se (djevojčiti se), prez. đevojčim se, gl. pril. sad. đvojčeći se, gl. im. đevojčenje đus (sok od narandže) đevojčura đuskati, prez. đuskam, gl. pril. sad. đuskajući, gl. im. đuskanje đevojka (djevojka), dat. jed. đevojci/đevojki, gen. mn. đevojaka đuture (pril.) đevovati (djevovati), prez. đevujum, gl. pril. sad. đuturum đevujući, gl. im. đevovanje đuveč, instr. jed. đuvečom đilkoš, vok. jed. đilkošu, instr. jed. đilkošem đuvegija đinđuva đipati, prez. đipam, gl. pril. sad. đipajući, gl. im. E đipanje ECTS (skr. European Credit Transfer System) đipiti, prez. đipim, aor. đipih, gl. pril. proš. đipivši edikt, gen. jed. edikta, gen. mn. edikata/edikta đirati, điram, gl. pril. sad. đirajući, gl. im. điranje đisati, prez. đisam, gl. pril. sad. đisajući, gl. im. Edinburg đisanje edinburški Đorđije efekat (efekt), gen. jed. efekta, gen. mn. efekata Đorđijev (Đorđijin) efekt (efekat), gen. jed. efekta, gen. mn. efekata Đorđijin (Đorđijev) efemernost, gen. jed. efemernosti, instr. jed. đubre, gen. jed. đubreta efemernošću/efemernosti đubretar, vok. jed. đubretaru/đubretare, instr. jed. egiptolog, vok. jed. egiptolože, nom. mn. đubretarom/đubretarem egiptolozi egocentričnost, gen. jed. ekscentričnosti, instr. jed. egocentričnošću/ egocentričnosti

130 egocentrik, vok. jed. egocentriče, nom. mn. ekskatedarski egocentrici eksces egoist (egoista), gen. jed. egoista ekselencija egoista (egoist), gen. jed. egoiste ekshumacija egoistkinja ekshumirati, prez. ekshumiram, gl. pril. sad. egzaktan, egzaktna, odr. vid egzaktni ekshumirajući, gl. im. ekshumiranje egzaktnost, gen. jed. egzaktnosti, instr. jed. ekskluzivan, ekskluzivna, odr. vid ekskluzivni egzaktnošću/egzaknosti ekskluzivist (ekskluzivista), gen. jed. egzarh, vok. egzarše, nom. mn. egzarsi ekskluzivista egzekucija ekskluzivista (ekskluzivist), gen. jed. egzekucijski (egzekucioni) ekskluziviste egzekucioni (egzekucijski) ekskluzivistički egzemplar, gen. jed. egzemplara, instr. jed. ekskluzivistkinja egzemplarom ekskurzija egzibicija eksperimenat (eksperiment), gen. jed. egzibicijski (egzibicioni) ekperimenta, gen. mn. eksperimenata egzibicioni (egzibicijski) eksperiment (eksperimenat), gen. jed. eksperimenta, gen. mn. eksperimenata egzil eksponat, gen. jed. eksponata egzistirati, prez. egzistiram, gl. pril. sad. egzistirajući, gl. im. egzistiranje eksponent, gen. mn. eksponenata egzotičnost, gen. jed. egzotičnosti, instr. jed. eksport egzotičnošću/egzotičnosti ekspresionist (ekspresionista), gen. jed. egzotika, dat. jed. egzotici ekspresionista eho, gen. jed. eha ekspresionista (ekspresionist), gen. jed. ekspresioniste ek. (skr. ekavski) ekspresionistički ekavac, gen. jed. ekavca, vok. jed. ekavče, gen. mn. ekspresionistkinja ekavaca eksproprijacija ekavčev ekstatičan, ekstatična, odr. vid ekstatični ekavka, dat. jed. ekavki, gen. mn. ekavki ekstaza ekcem eksterijer EKG (skr. elektrokardiogram, elektrokardiografija) ekstradohodak, gen. jed. ekstradohotka, nom. eklekticizam, gen. jed. eklekticizma, gen. mn. mn. ekstradohoci, gen. mn. ekstradohodaka eklekticizama ekstrahovati, prez. ekstrahujem, gl. pril. sad. eklektik, vok. jed. eklektiče, nom. mn. eklektici ekstrahujući, gl. im. ekstrahovanje ekol. (skr. ekološki) ekstrakt, gen. jed. ekstrakta, gen. mn. ekstrakata ekon. (skr. ekonomski) ekstraprofit ekonomist (ekonomista), gen. jed. ekonomista ekstravagancija ekonomista (ekonomist), gen. jed. ekonomiste

131 ekstravagantnost, gen. jed. ekstravagantnosti, instr. jed. emigrant, gen. jed. emigranta, gen. mn. emigranata ekstravagantnošću/ ekstravagantnosti emigrantkinja ekspresionist (ekspresionista), gen. jed. emigrantski ekspresionista enciklopedija ekspresionista (ekspresionist), gen. jed. ekspresioniste enciklopedijski ekstremist (ekstremista), gen. jed. ekstremista enciklopedist (enciklopedista), gen. jed. enciklopedista ekstremista (ekstremist), gen. jed. ekstremiste enciklopedista (enciklopedist), gen. jed. ekstremistkinja enciklopediste ekvivalenat (ekvivalent), gen. jed. ekvivalenta enciklopedistkinja ekvivalent (ekvivalenat), gen. jed. ekvivalenta, endogamija gen. mn. ekvivalenata endokrinologija ekvivalentan, ekvivalentna, odr. vid ekvivalentni endokrinolog, vok. jed. endokrinolože, nom. mn. elektroanalitički endokrinolozi elektroanaliza endoskopija elektrodinamika, dat. jed. elektrodinamici energetski elektroenergetski engl. (skr. engleski) elektroindukcija enigmatika, dat. jed. enigmatici elektrolitički enklitika, dat. jed. enklitici elektroliza entuzijast (entuzijasta), gen. jed. entuzijasta elektrostatika, dat. jed. elektrostatici entuzijasta (entuzijast), gen. jed. entuzijaste elektrotehničar, vok. jed. elektrotehničaru/ entuzijastkinja elektrotehničare, instr. jed. elektrotehničarom/ elektrotehničarem EP (skr. Evropsko prvenstvo) elektrotehnika, dat. jed. elektrotehnici EPCG (skr. Elekroprivreda Crne Gore) elektroterapija epentetski elemenat (element), gen. jed. elementa, gen. mn. elemenata epidemiolog, vok. jed. epidemiolože, nom. mn. element (elemenat), gen. jed. elementa, gen. mn. epidemiolozi elemenata epidemiologija Eliot eliotovski epidemiološki elokvencija epidemiološkinja elokventnost, gen. jed. elokventnosti, instr. jed. epika, dat. jed. epici elokventnošću/elokventnosti epilepsija embargo, gen. jed. embarga, nom. mn. embarzi epileptičan, epileptična, odr. vid epileptični embrio, gen. jed. embrija, nom. mn. embriji epileptičar, vok. jed. epileptičaru, instr. jed. emer. (skr. emeritus) epileptičarom/epileptičarem ergela

132 erudicija Etrurčev erudit (erudita), gen. jed. erudita Etrurka, dat. jed. Etrurki, gen. mn. Etrurki erudita (erudit), gen. jed. erudite Etrurkin .es (internetski domen Španije) etrurski esej, gen. jed. eseja, instr. jed. esejom, nom. mn. EU (skr. Evropska Unija) eseji eufem. (skr. eufemizam) esejist (esejista), gen. jed. esejista eufemistički esejista (esejist), gen. jed. esejiste eufemizam, gen. jed. eufemizma, gen. mn. esejistički eufemizama esejistkinja euro, gen. jed. eura, nom. mn. euri esencija evanđelje (jevanđelje), gen. jed. evanđelja, instr. esencijalan, esencijalna, odr. vid esencijalni jed. evanđeljem Eskimka, dat. jed. Eskimki, gen. mn. Eskimki evnuh, vok. jed. evnuše, nom. mn. evnusi esperantist (esperantista), gen. jed. esperantista evnuški esperantista (esperantist), gen. jed. esperantiste evolucija estetičar, vok. jed. estetičaru/estetičare, instr. jed. evolucijski (evolucioni) estetičarom/estetičarem evolucioni (evolucijski) estetika, dat. jed. estetici evoluirati, prez. evoluiram, gl. pril. sad. etc. (skr. et cetera = i tako dalje) evoluirajući, gl. im. evoluiranje etika, dat. jed. etici evr. (skr. evropeizam) etimolog, vok. jed. etimolože, nom. mn. etimolozi Evropa etimologija Evropejac, gen. jed. Evropejca, vok. jed. Evropejče, gen. mn. Evropejaca etimološki Evropejka, dat. jed. Evropejki, gen. mn. etimološkinja Evropejki etiologija Evropljanin, nom. mn. Evropljani etiološki Evropljanka, dat. jed. Evropljanki, gen. mn. Etiopija Evropljanki Etiopljanin, nom. mn. Etiopljani Evropska Unija Etiopljanka, dat. jed. Etiopljanki, gen. mn. evropski Etiopljanki Ezop etnički ezopovski etnik, nom. mn. etnici etnogenetički F etnogenetski f. (skr. lat. femininum, ženski rod) etnol. (skr. etnološki) fabrički Etrurac, gen. jed. Etrurca, vok. jed. Etrurče, gen. fabrikant, gen. jed. fabrikanta, gen. mn. mn. Etruraca fabrikanata

133 fajda (vajda) fatalista (fatalist), gen. jed. fataliste fajl fatalistički fakat (fakt), gen. jed. fakta, gen. mn. fakata fatalistkinja faks Faust faksirati, prez. faksiram, gl. pril. sad. faksirajući, faustovski gl. im. faksiranje Fe (skr. gvožđe) fakt (fakat), gen. jed. fakta, gen. mn. fakata federalist (federalista), gen. jed. federalista faličan, falična, odr. vid falični federalista (federalist), gen. jed. federaliste falsifikacija federalistički falsifikat federalistkinja falsifikator, vok. jed. falsifikatore, instr. jed. federalizam, gen. jed. federalizma, gen. mn. falsifikatorom federalizama falsifikatorka, dat. jed. falsifikatorki, gen. mn. Feketić (top.) falsifikatorki feljton, gen. jed. feljtona falsifikovati, prez. falsifikujem, gl. pril. sad. faksifikujući, gl. im. falsifikovanje feljtonist (feljtonista), gen. jed. feljtonista fam. (skr. familijarno) feljtonista (feljtonist), gen. jed. feljtiniste fanatičan, fanatična, odr. vid fanatični feljtonistički fanatik, vok. jed. fanatiče, nom. mn. fanatici feljtonistkinja fanatizam, gen. jed. fanatizma, gen. mn. feministički fanatizama feministkinja fantast (fantasta), gen. jed. fantasta feminizam, gen. jed. feminizma, gen. mn. fantasta (fantast), gen. jed. fantaste feminizama fantastičan, fantastična, odr. vid fantastični fenomenalan, fenomenalna, odr. vid fenomenalni fantazija fer (neprom. prid.) fascikla Ferdinand de Sosir (De Sosir) fascinantan, fascinantna, odr. vid fascinantni fer igra fascinirati, prez. fasciniram, gl. pril. sad. fascinirajući, gl. im. fasciniranje ferplej, instr. jed. ferplejom fašist (fašista), gen. jed. fašista fer potez fašista (fašist), gen. jed. fašiste ferije fašistički FIBA (skr. Svjetska košarkaška federacija) fašistkinja FIFA (skr. Svjetska fudbalska federacija) fašistoidan, fašistoidna, odr. vid fašistoidni fig. (skr. figurativno) fašizam, gen. jed. fašizma, gen. mn. fašizama fijasko, gen. jed. fijaska fatalan, fatalna, odr. vid fatalni film. (skr. filmski) fatalist (fatalista), gen. jed. fatalista filantrop

134 filantropija folk. (skr. folklorni) filol. (skr. filološki) folk (neprom. prid.) filolog, vok. jed. filolože, nom. mn. filolozi folk muzika filologija folklorist (folklorista), gen. jed. folklorista filološki folklorista (folklorist), gen. jed. folkloriste filoz. (skr. filozofski) folkloristkinja filozof fonem (fonema), gen. jed. fonema filozofija fonema (fonem), gen. jed. foneme filozofski fonetika, dat. jed. fonetici filter fonetski finalist (finalista), gen. jed. finalista fonologija finalista (finalist), gen. jed. finaliste fonološki finalistkinja fora (imen./nepromj. pridjev) finansije formalist (formalista), gen. jed. formalista finansijer. instr. jed. finansijerom formalista (formalist), gen. jed. formaliste firnajz formalistički fišek, nom. mn. fišeci formalistkinja fiz. (skr. fizički) formalnost, gen. jed. formalnosti, instr. jed. formalnošću/formalnosti fizika, dat. jed. fizici fotoaparat fiziol. (skr. fiziološki) fotogeničan, fotogenična, odr. vid fotogenični fiziolog, vok. jed. fiziolože, nom. mn. fiziolozi fotograf fiziologija fotomontaža fiziološki fotoreportaža fizioterapeut fotoreporter, vok. jed. fotoreporteru, instr. jed. fizioterapeutkinja fotoreporterom fizioterapeutski fotorobot fizioterapija fotosinteza fizioterapijski .fr (internetski domen Francuske) fjord fr. (skr. francuski) flauta fra (skr. fratar) flautist (flautista), gen. jed. flautista fragmenat (fragment), gen. jed. fragmenta, gen. flautista (flautist), gen. jed. flautiste mn. fragmenata fleka fragment (fragmenat), gen. jed. fragmenta, gen. FNRJ (skr. Federativna Narodna Republika mn. fragmenata Jugoslavija) fragmentaran, fragmentarna, odr. vid fragmentarni

135 Francuska, gen. jed. Francuske, dat. jed. funkcionalan, funkcionalna, odr. vid Francuskoj funkcionalni Francuska revolucija funkcioner, vok. jed. funkcioneru, instr. jed. francuski funkcionerom Francuskinja funkcionerka, dat. jed. funkcionerki, gen. mn. funkcionerki Francuz funkcionisati, prez. funkcionišem, gl. pril. sad. franjevac, gen. jed. franjevca, vok. jed. franjevče, funkcionišući, gl. im. funkcionisanje gen. mn. franjevaca fusnota franjevački fut. (skr. futur) franjevka, dat. jed. franjevki, gen. mn. franjevki futurist (futurista), gen. jed. futirista frapantan, frapantna, odr. vid frapantni futurista (futurist), gen. jed. futuriste frape, gen. jed. frapea, nom. mn. frapei futuristički fratar, gen. jed. fratra, vok. jed. fratre, instr. jed. fratrom futuristkinja fraza futurizam, gen. jed. futurizma, gen. mn. futurizama frazeologija frazeološki G frekvencija g (skr. gram) frekventan, frekventna, odr. vid frekventni g. (skr. godina) frekventnost, gen. jed. frekventnosti, instr. jed. frekventnošću/frekventnosti g. (gdin) (skr. gospodin) freska, dat. jed. freski/fresci, gen. mn. fresaka gaćnik (gatnjik), nom. mn. gaćnici fresko (nepromj. pridjev) gaditi se, prez. gadim se, gl. pril. sad. gadeći se, gl. im. gađenje fresko slikarstvo gadljivost, gen. jed. gadljivosti, instr. jed. frontmen gadljivošću/gadljivosti Fruška gora gadost, gen. jed. gadosti, instr. jed. FSCG (skr. Fudbalski savez Crne Gore) gadošću/gadosti fudbal gađati, prez. gađam, gl. pril. sad. gađajući, gl. im gađanje fudbaler gađenje fudbalski gajba, gen. mn. gajba/gajbi fundament, gen. jed. fundamenta, gen. mn. fundamenata gajiti, prez. gajim, gl. pril. sad. gajeći, gl. im. gajenje fundamentalist (fundamentalista), gen. jed. fundamentalista gala (nepr. prid.) fundamentalista (fundamentalist), gen. jed. gala večera fundamentaliste galanterija funkcija galanterijski galerija

136 galerijski gdje (đe) galijum gdje bilo (đe bilo) galiot gdje drago (đe drago) galvanometar, gen. jed. galvanometra, gen. mn. gdjegod (đegod) galvanometara gdjekad(đekad) galvanoskop gdjekoji (đekoji) gamad, gen. jed. gamadi, instr. jed. gdjekud (đekud) gamađu/gamadi gdješto (đešto) gama zraci gđa (skr. gospođa), gen. jed. gđe, dat. jed. gđi gangrena gđica (skr. gospođica), gen. jed. gđice, dat. jed. gangster, vok. jed. gangsteru, instr. jed. gangsterom gđici ganutost, gen. jed. ganutosti, instr. jed. gejzir, gen. jed. gejzira ganutošću/ganutosti gen. (skr. genitiv) garancija genealogija garda, gen. mn. garda/gardi genealoški garderober, vok. jed. garderoberu, insr. jed. general, vok. jed. generale garderoberom generalizacija garderoberka, dat. jed. garderoberki, gen. mn. garderoberki generalmajor, vok. jed. generalmajore, instr. jed. generalmajorom garsonjera generalpotpukovnik, vok. jed. gastroskopija generalpotpukovniče, nom. mn. gastroskopski generalpotpukovnici gatalac, gen. jed. gataoca, vok. jed. gataoče, gen. generalpukovnik, vok. jed. generalpukovniče, mn. gatalaca nom. mn. generalpukovnici gatalački generalski gatalica, vok. jed. gatalice generalštab gataličin genetika, dat. jed. genetici gataočev genijalac, gen. jed. genijalca, vok. jed. genijalče, gatar, vok. jed. gataru/gatare, instr. jed. gatarom/ nom. mn. genijalci, gen. mn. genijalaca gatarem genijalan, genijalna, odr. vid genijalni gatarev (gatarov) genijalnost, gen. jed. genijalnosti, instr. jed. gatarov (gatarev) genijalnošću/genijalnosti gatarica, vok. jed. gatarica genije, gen. jed. genija, instr. jed. genijem, nom. mn. geniji gataričin geodet (geodeta), gen. jed. geodeta gatnjik (gaćnik), nom. mn. gatnjici geodeta (geodet), gen. jed. geodete gazdaričin geofizika, dat. jed. geofizici gdin (g.) (skr. gospodin) geogr. (skr. geografski)

137 geol. (skr. geološki) gitarist (gitarista), gen. jed. gitarista geolog, vok. jed. geolože, nom. mn. geolozi gitarista (gitarist), gen. jed. gitariste geologija gitaristkinja geološki gl. (skr. glava) geološkinja gl. (glag.) (skr. glagol, glagolski) geom. (skr. geometijski) glačaonica geometar, gen. jed. geometra, gen. mn. geometara glad, gen. jed. gladi, instr. jed. glađu/gladi gerilac, gen. jed. gerilca, vok. jed. gerilče, gen. mn. gladac, gen. jed. gladca, gen. mn. gladaca gerilaca gladak, glatka, odr. vid glatki germanist (germanista), gen. jed. germanista gladnjeti, prez. gladnim. gl.pril. sad. gladneći, gl. germanista (germanist), gen. jed. germaniste im. gladnjenje germanistički gl. prid. trp. (skr. trpni glagolski pridjev) germanistika, dat. jed. germanistici glađi (glatkiji) (komp. od gladak) germanistkinja gl. im. (skr. glagolska imenica) germanizam, gen. jed. germanizma, gen. mn. gl. prid. rad. (skr. glagolski pridjev radni) germanizama gl. prid. trp. (skr. glagolski pridjev trpni) geslo, gen. mn. gesala/gesla gl. pril. proš. (skr. glagolski prilog prošli) gibak, gipka, odr. vid gipki gl. pril. sad. (skr. glagolski prilog sadašnji) Gibraltar glagoljica gibraltarski glagoljički Gibraltarski moreuz glasač, gen. jed. glasača, vok. jed. glasaču, instr. jed. gigant, gen. jed. giganta, gen. mn. giganata glasačem giljotina glasačica, vok. jed. glasačice gimn. (skr. gimnazija) glasački gimnastičar, vok. jed. gimnastičaru, instr. jed. glasit, glasita, odr. vid glasiti gimnastičarom glasitost, gen. jed. glasitosti, instr. jed. gimnastičarka, dat. jed. gimnastičarki, gen. mn. glasitošću/glasitosti gimnastičarki glasnik, vok. jed. glasniče, nom. mn. glasnici gimnastika, dat. jed. gimnastici glatkiji (glađi) (komp. od gladak) gimnazijalac, gen. jed. gimnazijalca, vok. jed. glavačke (prilog) gimnazijalče, gen. mn. gimnazijalaca glavnokomandujući, gen. jed. gimnazijalka, dat. jed. gimnazijalki, gen. mn. glavnokomandujućeg, dat. jed. gimnazijalki glavnokomandujućem ginekolog, vok. jed. ginekolože, nom. mn. glavobolja ginekolozi glavonožac, gen. jed. glavonošca, nom. mn. ginekologija glavonošci, gen. mn. glavonožaca ginekološki glavurda, gen. mn. glavurda/glavurdi ginekološkinja

138 gledalac, gen. jed. gledaoca, vok. jed. gledaoče, gluvonijemost, gen. jed. gluvonijemosti, instr. jed. gen. mn. gledalaca gluvonijemošću/ gluvonijemosti gledališni gmizavac, gen. jed. gmizavca, vok. jed. gmizavče, gledalište, gen. jed. gledališta, instr. jed. gen. mn. gmizavaca gledalištem gnijev (gnjev) gledaočev gnijezditi se, prez. gnijezdim se, gl. pril. sad. gleđ, gen. gleđi, instr. gleđu/gleđi gnijezdeći se, gl. im. gniježđenje gležanj, gen. jed. gležnja, nom. mn. gležnjevi, gen. gnijezdo, gen. mn. gnijezda mn. gležnjeva gnostik, vok. jed. gnostiče, nom. mn. gnostici gl. im. (skr. glagolska imenica) gnusan, gnusna, odr. vid gnusni glista gnječiti, prez. gnječim, gl. pril. sad. gnječeći, gl. glodati, prez. glođem, gl. pril. sad. glođući, gl. im. im. gnječenje glodanje gnjev (gnijev) glomazan, glomazna, odr. vid glomazni gnjezdast, gnjezdasta, odr. vid gnjezdasti glomaznost, gen. jed. glomaznosti, instr. jed. gnjida glomaznošću/glomaznosti gnjiljeti, prez. gnjilim, gl. pril. sad. gnjileći, gl. prid. glosarijum rad. gnjilio/gnjiljela, gl. im. gnjiljenje Gluhi Do (top.), gen. Gluhoga Dola gnjiti, prez. gnjijem, gl. pril. sad. gnjijući, gl. prid. Gluhodoljanin, nom. mn. Gluhodoljani rad. gnjio/gnjila Gluhodoljanka, dat. jed. Gluhodoljanki, gen. mn. gnjilež, gen. jed. gnjileži, instr. jed. Gluhodoljanki gnjileži/gnjiležju glumac, gen. jed. glumca, vok. jed. glumče, gen. gnjio, gnjila, odr. vid gnjili mn. glumaca go (nag), gola, odr. vid goli glumica, vok. jed. glumice go (u sportu), gen. jed. gola, nom. mn. golovi glumičin gobavac, gen. jed. gobavca, vok. jed. gobavče, gen. glupaviti (činiti glupim; postajati glup), prez. mn. gobavaca glupavim, gl. pril. sad. glupaveći, gl. im. gobavost, gen. jed. gobavosti, instr. jed. glupavljenje gobavošću/ gobavosti glupavost, gen. jed. glupavosti, instr. jed. god. (skr. godina) glupavošću/glupavosti god (gođ) gluv, gluva, odr. vid gluvi godišni (od godište) gluvać, gen. jed. gluvaća, instr. jed. gluvaćem godišnji (od godina) gluvlji (komp. od gluv) godišnjica gluvan, gen. jed. gluvana godište, instr. jed. godištem gluvjeti, prez. gluvim, gl. pril. sad. gluveći, gl. prid. goditi, prez. godim, gl. pril. sad. godeći, gl. im. rad. gluvio/gluvjela, gl. im. gluvljenje gođenje gluvoća gođ (god) gluvonijem, gluvonijema, odr. vid gluvonijemi gojazan, gojazna, odr. vid gojazni

139 gojaznost, gen. jed. gojaznosti, instr. jed. goropaditi se, prez. goropadim se, impf. gojaznošću/gojaznosti goropađah se, gl. pril. sad. goropadeći se, gl. im. gojiti, prez. gojim, gl. pril. sad. gojeći, gl. im. goropađenje gojenje gorosječa (gorośeča) golcat, golcata, odr. vid golcati gorostas golet, gen. jed. goleti, instr. jed. goleću/goleti gorośeča (gorosječa) Golija (top.) Gorski vijenac Golijanin, nom. mn. Golijani gorštački Golijaninov gorštak, gen. jed. gorštaka, vok. jed. gorštače, nom. Golijanka mn. gorštaci Golijankin Gospa Marija Goli otok gospodar, vok. jed. gospodaru/gospodare, instr. jed. gospodarom/gospodarem gologlavac, gen. jed. gologlavca, vok. jed. gologlavče, gen. mn. gologlavaca gospodski golosjemen (golośemen), golosjemena, odr. gospodstven, gospodstvena, odr. vid vid golosjemeni gospodstveni golosjemenjače (golośemenjače) gospodstvenost, gen. jed. gospodstvenosti, instr. jed. gospodstvenošću/ gospodstvenosti golośemen (golosjemen), golośemena, odr. vid golośemeni gospodstvo, gen. mn. gospodstava/gospodstva golośemenjače (golosjemenjače) gospoština golubarnik, nom. mn. golubarnici gost, gen. jed. gosta, gen. mn. gostiju/gosti golubiji (golublji) gostionica golublji (golubiji) gostiti, prez. gostim, impf. gošćah, gl. pril. sad. gosteći, gl. im. gošćenje gonetati, prez. gonetam, gl. pril. sad. gonetajući, gl. im. gonetanje gostoljubiv, gostoljubiva, odr. vid gostoljubivi gorak (grk), gorka, odr. vid gorki gostoljubivost, gen. jed. gostoljubivosti, instr. jed. gostoljubivošću/ gostoljubivosti gorčati, prez. gorčam, gl. pril. sad. gorčajući, gl. im. gorčanje gostopriman, gostoprimna, odr. vid gostoprimni gorči (komp. od gorak) gošćenje gorčiti (grčiti) (činiti nešto gorkim), prez. gotički gorčim, gl. pril. sad. gorčeći, gl. im. gorčenje gotika, dat. jed. gotici gorditi se, prez. gordim se, gl. pril. sad. gordeći gotovan, gen. jed. gotovana se, gl. im. gorđenje gotovanka, dat. jed. gotovanki, gen. mn. gorjeti, prez. gorim, gl. pril. sad. goreći, gl. prid. gotovanki rad. gorio/gorjela, gl. im. gorenje gotovost, gen. jed. gotovosti, instr. jed. goropad, gen. jed. goropadi, instr. jed. goropađu/ gotovošću/gotovosti goropadi goveče, gen. jed. govečeta goropadan, goropadna, odr. vid goropadni govedar, vok. jed. govedaru/govedare, instr. jed. govedarom/govedarem

140 govedarka, dat. jed. govedarki, gen. mn. Granični prijelaz Šćepan Polje govedarki (top.) goveđi grbavac, gen. jed. grbavca, vok. jed. grbavče, gen. mn. govornik, vok. jed. govorniče, nom. mn. govornici grbavaca gozba grbaviti (činiti grbavim, postajati grbav), prez. .gr (internetski domen Grčke) grbavim, impf. grbavljah, gl. pril. sad. grbaveći, gl. im. grbavljenje grabljivac, gen. jed. grabljivca, vok. jed. grabljivče, gen. mn. grabljivaca grbavost, gen. jed. grbavosti, instr. jed. grbavošću/grbavosti gracioznost, gen. jed. gracioznosti, instr. jed. gracioznošću/gracioznosti grči (komp. od grk) gradilišni grčiti (gorčiti), prez. grčim, gl. pril. sad. grčeći, gl. im. grčenje gradilište, instr. jed. gradilištem grditi, prez. grdim (činiti grdnim), impf. grđah, gl. gradski pril. sad. grdeći, gl. im. grđenje Građani (geogr.; crnmogorsko pleme) grdjeti (grđeti) (postajati grdan), prez. grdim, gl. građanka, dat. jed. građanki, gen. mn. građanki pril. sad. grdeći, gl. im. grđenje Grahovljanin, nom. mn. Grahovljani grđeti (grdjeti), (postajati grdan), prez. grdim, gl. pril. sad. grdeći, gl. im. grđenje Grahovljanka, dat. jed. Grahovljanki, gen. mn. Grahovljanki grebati (grepsti), prez. grebem Grahovo gregorijanski grahovski grehota Grahovsko polje grepsti (grebati), prez. grebem, gl. pril. sad. grebući graktati, prez. grakćem, gl. pril. sad. grakćući, gl. im. graktanje grešan, grešna, odr. vid grešni gram. (skr. gramatički) greška, dat. jed. grešci/greški, gen. mn. grešaka gramatičarka, dat. jed. gramatičarki, gen. mn. grešnica, vok. jed. grešnice gramatičarki grešničin gramziv, gramziva, odr. vid gramzivi grešnik, vok. jed. grešniče, nom. mn. grešnici gramzivac, gen. jed. gramzivca, vok. jed. grešnost, gen. jed. grešnosti, instr. jed. grešnošću/ gramzivče, gen. mn. gramzivaca grešnosti gramzivost, gen. jed. gramzivosti, instr. jed. grgotati, prez. grgoćem, gl. pril. sad. grgoćući, gl. gramzivošću/gramzivosti im. grgotanje grandiozan, grandiozna, odr. vid grandiozni grijalica grandioznost, gen. jed. grandioznosti, instr. jed. grijeh, nom. mn. grehovi/grijesi grandioznošću/ grandioznosti griješiti, prez. griješim, gl. pril. sad. griješeći, gl. grandoman im. griješenje grandomanija grip, gen. jed. gripa grandomanka, dat. jed. grandomanki, gen. mn. gristi, prez. grizem, gl. pril. sad. grizući, gl. im. grandomanki grizenje Granični prijelaz Božaj grk (gorak), grka, odr. vid grki

141 grko (prilog) guđenje grlce (groce) guđeti (gudjeti), prez. gudim, impf. guđah, gl. grmjeti, prez. grmim, impf. grmljah, gl. pril. sad. pril. sad. gudeći, gl. prid. rad. gudio/guđela, gl. im. grmeći, gl. im. grmljenje guđenje grohnuti (gronuti), prez. grohnem, aor. gugutati, prez. gugućem, gl. pril. sad. gugućući, grohnuh, gl. pril. proš. grohnuvši gl. im. gugutanje groce (grlce) guka, dat. jed. guki grohot gumno (guvno) gromovnik, vok. jed. gromovniče, nom. mn. gunđati, prez. gunđam, gl. pril. sad. gunđajući, gl. gromovnici im. gunđanje gronuti (grohnuti), prez. gronem, aor. gronuh, GUP (skr. generalni urbanistički plan) gl. pril. proš. gronuvši gusar, gen. jed. gusara, vok. jed. gusaru/gusare, groteska, dat. jed. grotesci/groteski, gen. mn. instr. jed. gusarom/gusarem groteski gusjenica (guśenica) groteskan, groteskna, odr. vid groteskni gusjeničar (guśeničar), vok. jed. gusjeničaru/ grotesknost, gen. jed. grotesknosti, instr. jed. gusjeničare, instr. jed. gusjeničarom/gusjeničarem grotesknošću/grotesknosti gusjeničav (guśeničav), gusjeničava, odr. vid grubiti (činiti grubim), prez. grubim, impf. gusjeničavi grubljah, gl. pril. sad. grubeći, gl. im. grubljenje gusjeničji (guśeničji) grubjeti (postojati grub), prez. grubim, impf. guska, dat. jed. gusci/guski, gen. mn. gusaka grubljah, gl. pril. sad. grubeći, gl. prid. rad. grubio/ guskica (hip.) grubjela, gl. im. grubljenje gust, gusta, odr. vid gusti grubost, gen. jed. grubosti, instr. jed. grubošću/grubosti gušći (komp. od gust) grudi, gen. grudi/grudiju guščar, vok. jed. guščaru/guščare, instr. jed. guščarom/guščarem grudobolan, grudobolna, odr. vid grudobolni guščarica grudobolnik, vok. jed. grudobolniče, nom. mn. grudobilnici guščetina (augm. od guska) Grudska mahala guščica (dem. od guska) grumen, gen. jed. grumena guščji grunuti, prez. grunem, aor. grunuh, gl. pril. proš. Guśenica (toponim) grunuvši guśenica (gusjenica) (zool.) gruvati, prez. gruvam, gl. pril. sad. gruvajući, gl. guśeničar (gusjeničar) vok. jed. guśeničaru/ im. gruvanje guśeničare, instr. jed. guśeničarom/guśeničarem gubavac, gen. jed. gubavca, vok. jed. gubavče, gen. guśeničav (gusjeničav), guśeničava, odr. vid mn. gubavaca guśeničavi gubitak, gen. jed. gubitka, nom. mn. gubici, gen. guśeničji (gusjeničji) mn. gubitaka guvno (gumno) gudjeti (guđeti), prez. gudim, impf. guđah, gl. pril. sad. gudeći, gl. prid. rad. gudio/gudjela gvardija gvožđa, dat. mn. gvožđima

142 gvožđar, vok. jed. gvožđaru/gvožđare, instr. jed. Halejeva kometa gvožđarom/gvožđarem halo (uzv.) gvožđara halva (alva) gvožđarija haljina gvožđe, gen. jed. gvožđa, instr. jed. gvožđem haljetak, gen. jed. haljetka, nom. mn. haljeci, gen. mn. haljetaka H Han Pijesak H (skr. vodonik) haos ha (skr. hektar) haps habati, prez. habam, gl. pril. sad. habajući, gl. im. hapsana habanje hapsiti, prez. hapsim, gl. pril. sad. hapseći, gl. im. habilitacija hapšenje habilitacijski (habilitacioni) harač, gen. jed. harača, instr. jed. haračem habilitacioni (habilitacijski) haračlija habzburški harambaša h. c. (skr. honoris causa - radi počasti) harčiti (arčiti), prez. harčim, gl. pril. sad. harčeći, gl. im. harčenje Hadžijin most harfa hafiz harfist (harfista), gen. jed. harfista hagiograf harfista (harfist), gen. jed. harfiste hagiografija harfistkinja hagiografski harmonija haiku, gen. jed. haikua harmonika, dat. jed. harmonici hajati, prez. hajem, gl. pril. sad. hajući, gl. im. hajanje harmonikaš, gen. jed. harmonikaša, vok. jed. harmonikašu, instr. jed. harmonikašem hajde (uzv.) harmonikašica, vok. jed. harmonikašice hajdučija harmonikašičin hajdučki hasura (asura) hajduk, vok. jed. hajduče, nom. mn. hajduci HAZU (skr. Hrvatska akadenija znanosti i hajduštvo, gen. mn. hajduštava/hajduštva umjetnosti) hajka, dat. jed. hajci, gen. mn. hajki He (skr. helijum) Hajla HE (skr. hidroelekrana) hajvan (ajvan) hedonist (hedonista), gen. jed. hedonista haker, vok. jed. hakeru, instr. jed. hakerom halaliti (alaliti), prez. halalim, gl. pril. sad. hedonista (hedonist), gen. jed. hedoniste halaleći, gl. im. halaljenje hegemonija halapljivost, gen. jed. halapljivosti, instr. jed. hegemonist (hegemonista), gen. jed. halapljivošću/halapljivosti hegemonista

143 hegemonista (hegemonist), gen. jed. herojstvo, gen. mn. herojstava/herojstva hegemoniste hidrant, gen. mn. hidranata hegemonistički hidrofobija hegemonizam, gen. jed. hegemonizma, gen. mn. hidžra hegemonizama higijena helijum higijeničar, vok. jed. higijeničaru/higijeničare, helikopter, instr. jed. helikopterom instr. jed. higijeničarom/higijeničarem hem. (skr. hemijski) higijeničarka, dat. jed. higijeničarki, gen. mn. hemičar, vok. jed. hemičaru/hemičare, instr. jed. higijeničarki hemičarom/hemičarem hijena hemičarka, dat. jed. hemičarki, gen. mn. hijerarhija hemičarki hijerarhijski hemija hijeroglif hemijski hiljada hemoroid hiljaditi se, prez. hiljadim se, impf. hiljađah se, gl. hendikep pril. sad. hiljadeći se, gl. im. hiljađenje hepiend hiljadu petsto (hiljadu pet stotina) herbarijum hiljadu pet stotina (hiljadu petsto) Herceg Novi, gen. Herceg Novoga, dat. Herceg hiljadugodišnji Novome hiljadugodišnjica Hercegnovljanin, nom. mn. Hercegnovljani himna, gen. mn. himni/himna Hercegnovljanka, dat. jed. Hercegnovljanki, gen. mn. Hercegnovljanki hiperbola hercegnovski hiperboličan, hiperbolična, odr. vid hiperbolični Hercegovac, gen. jed. Hercegovca, vok. jed. hiperprodukcija Hercegovče, gen. mn. Hercegovaca hipertrofija Hercegovačka ulica hipi, gen. jed. hipija, nom. mn. hipiji hercegovački hipik, vok. jed. hipiče, nom. mn. hipici Hercegovina hipnotički Hercegovka, dat. jed. Hercegovki, gen. mn. hipnotisati, prez. hipnotišem, gl. pril. sad. Hercegovki hipnotišući, gl. im. hipnotisanje hermafrodit hipnotizer, vok. jed. hipnotizeru, instr. jed. hermafroditski hipnotizerom heroika, dat. jed. heroici hipnoza heroin hipodrom heroina hipohondar, gen. jed. hipohondra, vok. jed. hipohondre, instr. jed. hipohondrom, gen. mn. heroizam, gen. jed. heroizma, gen. mn. heroizama hipohondara heroj, vok. jed. heroju, instr. jed. herojem

144 hipohondričan, hipohondrična, odr. vid hodočašće, gen. jed. hodočašća, instr. jed. hipohondrični hodočašćem hipohondrija hokej, instr. jed. hokejom hipok. (skr. od hipokoristik) hokejaš, vok. jed. hokejašu, instr. jed. hokejašem hipokoristik, nom. mn. hipokoristici Holandija hipokoristički holandski hipoteka, dat. jed. hipoteci Holanđanin, nom. mn. Holanđani hipotenuza Holanđanka, dat. jed. Holanđanki, gen. mn. hipotetičan, hipotetična, odr. vid hipotetični Holanđanki hipotetički Homer hipotetičnost, gen. jed. hipotetičnosti, instr. jed. homerski hipotetičnošću/ hipotetičnosti homonimija hirovitost, gen. jed. hirovitosti, instr. jed. homoseksualac, gen. jed. homoseksualca, vok. hirovitošću/hirovitosti jed. homoseksualče, gen. mn. homoseksualaca hirurg, vok. jed. hirurže, nom. mn. hirurzi, gen. mn. homoseksualan, homoseksualna, odr. vid hirurga homoseksualni hirurški homoseksualizam, gen. jed. homoseksualizma, histeričnost, gen. jed. histeričnosti, instr. jed. gen. mn. homoseksualizama histeričnošću/histeričnosti homoseksualka, dat. jed. homoseksualki, gen. histerija mn. homoseksualki histerik, vok. jed. histeriče, nom. mn. histerici homoseksualnost, gen. jed. homoseksualnosti, instr. jed. homoseksualnošću/ homoseksualnosti hitac, gen. jed. hica, nom. mn. hici, gen. mn. hitaca Hong Kong HIV (skr. Human Immunodefenciency Virus) hor hl (skr. hektolitar) horizont, gen. mn. horizonata hlad (lad) horor, instr. jed. hororom hlor horor film hlorisati, prez. hlorišem, gl. pril. sad. hlorišući, gl. hot-dog im. hlorisanje horovođa hljeb hospitacija hljepčić, instr. jed. hljepčićem hospitalizacija hobi, gen. jed. hobija, nom. mn. hobiji hospitalizovati, prez. hospitalizujem, gl. pril. sad. hoćeš-nećeš hospitalizujući, gl. im. hospitalizovanje hodočasnica, vok. jed. hodočasnice hospitovati, prez. hospitujem, gl. pril. sad. hodočasničin hispitujući, gl. im. hospitovanje hodočasnički .hr (internetski domen Hrvatske) hodočasnik, vok. jed. hodočasniče, nom. mn. HR (Međunarodna auto-oznaka za Hrvatsku) hodočasnici hramati, hramam/hramljem, gl. pril. sad. hramajući/hramljući, gl. im. hramanje

145 hranilac, gen. jed. hranioca, vok. jed. hranioče, gen. humanost, gen. jed. humanosti, instr. jed. mn. hranilaca humanošću/humanosti hranljiv (hranjiv), hranljiva, odr. vid hranljivi humka, dat. jed. humci, gen mn. hranjiv (hranljiv), hranjiva, odr. vid hranjivi humki/humaka / humka hrapavost, gen. jed. hrapavosti, instr. jed. humoreska, dat. jed. humoresci/humoreski, gen. hrapavošću/hrapavosti mn. humoreski hrčak, gen. jed. hrčka, vok. jed. hrčku, nom. mn. humorist (humorista), gen. jed. humorista hrčci, gen. mn. hrčaka humorista (humorist), gen. jed. humoriste hrišćanin, nom. mn. hrišćani humorističan, humoristična, odr. vid hrišćanka, dat. jed. hrišćanki, gen. mn. hrišćanki humoristični hrišćanstvo, gen. mn. hrišćanstava/hrišćanstva humoristički hrizantema humoristkinja hroničan, hronična, odr. vid hronični Husein-beg, vok. jed. Husein-beže hronika, dat. jed. hronici huškati, prez. huškam, gl. pril. sad. huškajući, gl. im. huškanje hronologija hvalisati se, prez. hvališem se/hvalisam se, gl. hronološki pril. sad. hvališući se/hvalisajući se, gl. im. hrpa hvalisanje hrv. (skr. hrvatski) hvalisavac, gen. jed. hvalisavca, vok. jed. hvalisavče, gen. mn. hvalisavaca Hrvat, gen. jed. Hrvata, vok. jed. Hrvate / Hrvatu, nom. mn. Hrvati hvalisavka, dat. jed. hvalisavki, gen. mn. hvalisavki Hrvatica, vok. jed. Hrvatice hvalisavost, gen. jed. hvalisavosti, instr. jed. Hrvatičin hvalisavošću/hvalisavosti Hrvatska, gen. Hrvatske, dat. Hrvatskoj hvalitelj, vok. jed. hvalitelju, instr. jed. hvaliteljem hrvatski hvaliteljka, dat. jed. hvaliteljski, gen. mn. Hrvatsko zagorje hvaliteljki htjeti (šćeti), prez. hoću, hoćeš, hoće, hoćemo, hvaliti, prez. hvalim, gl. pril. sad. hvaleći, gl. im. hoćete, hoće/ću, ćeš, će, ćemo, ćete, će; gl. prid. hvaljenje, gl. prid. trp. hvaljen rad. htio/htjela hvalospjev .hu (internetski domen Mađarske) hvat, gen. mn. hvati huliti, prez. hulim, gl. pril. sad. huleći, gl. im. hvataljka, dat. jed. hvataljci, gen. mn. hvataljki huljenje humanist (humanista), gen. jed. humanista I humanista (humanist), gen. jed. humaniste I (skr. istok) humanistički iako (vez.) humanistkinja ib. (ibid.) (lat. ibidem - na istom mjestu, u humanizam, gen. jed. humanizma, gen. mn. humanizama istom djelu, na istoj strani knjige)

146 ICJJ (skr. Institut za crnogorski jezik i igralište, instr. jed. igralištem jezikoslovlje) igranka, dat. jed. igranci, gen. mn. igranki/igranaka ići, prez. idem, impf. iđah, aor. idoh, gl. pril. sad. idući, gl. prid. rad. išao/išla ijed i d. ( skr. i dalje) ijedak, ijetka, odr. vid ijetki i dr. (skr. i drugi) ijediti, prez. ijedim, gl. pril. sad. ijedeći, gl. im. ijeđenje i sl. (skr. i slično) ijek. (skr. ijekavski) i te kako ijekavac, gen. jed. ijekavca, vok. jed. ijekavče, gen. i te koliko mn. ijekavaca ideal ijekavčev idealist (idealista), gen. jed. idealista ijekavica idealista (idealist), gen. jed. idealiste ijekavka, dat. jed. ijekavki, gen. mn. ijekavki idealistički ijekavština idealistkinja ikad (ikada) (pril.) ideja ikada (ikad) (pril.) identičan, identična, odr. vid identični ikakav, ikakva, ikakvo identičnost, gen. jed. identičnosti, instr. jed. ikako (pril.) identičnošću/identičnosti ikavac, gen. jed. ikavca, vok. jed. ikavče, gen. mn. identifikacija ikavaca identitet ikavčev ideolog, vok. jed. ideolože, nom. mn. ideolozi ikavka, dat. jed. ikavki, gen. mn. ikavki ideologija iko idiom ikoji idiot ikolik idiotizam, gen. jed. idiotizma, gen. mn. idiotizama ikoliko idolopoklonički ikonopisac, gen. jed. ikonopisca, vok. jed. idolopoklonik, vok. jed. idolopokloniče, nom. ikonopišče, gen. mn. ikonopisaca mn. idolopoklonici Ilindan, gen. Ilindana/Ilina dne iđe (igđe/igdje) ilindanski ie. (skr. indoevropski) ilinski igdje (igđe/iđe) ilirac, gen. jed. ilirca, vok. jed. ilirče, gen. mn. iliraca igđe (iđe/igdje) ilirski Igmanski marš (istor.) iluzija ignorant, gen. jed. ignoranta, gen. mn. ignoranata iluzionist (iluzionista), gen. jed. iluzionista igračka, dat. jed. igrački, gen. mn. igračaka iluzionista (iluzionist), gen. jed. iluzioniste igrališni im. (skr. imenica)

147 imati, prez. imam/imadem/imadnem, gl. pril. inače (pril.) sad. imajući inauguracija imenilac, gen. jed. imenioca, vok. jed. imenioče, inaugurisati, prez. inaugurišem, gl. pril. sad. gen. mn. imenilaca inaugurišući, gl. im. inaugurisanje imenjak, vok. jed. imenjače, nom. mn. imenjaci indeks, gen. mn. indeksa / indekasa imetak, gen. jed. imetka, nom. mn. imeci, gen. mn. indicija imetaka indiferentnost, gen. jed. indiferentnosti, instr. jed. Imovinski zakon Valtazara Bogišića indiferentnošću/ indiferentnosti imper. (skr. impetariv) indigo papir imperfekat (imperfekt), gen. jed. imperfekta, Indijac, gen. jed. Indijca, vok. jed. Indijče, gen. mn. gen. mn. imperfekata Indijaca imperfekt (imperfekat), gen. jed. imperfekta, Indijanac, gen. jed. Indijanca, vok. jed. Indijanče, gen. mn. imperfekata gen. mn. Indijanaca impf. (skr. imperfekat) Indijančev imperija Indijanka, dat. jed. Indijanki, gen. mn. Indijanki imperijalist (imperijalista), gen. jed. indijanski imperijalista Indijčev imperijalista (imperijalist), gen. jed. imperijaliste Indijka, dat. jed. Indijki, gen. mn. Indijki implementacija indijski implementirati, prez. implementiram, gl. pril. individua sad. implementirajući, gl. im. implementiranje individualac, gen. jed. individualca, vok. jed. imponovati, prez. imponujem, gl. pril. sad. individualče, gen. mn. individualaca imponujući, gl. im. imponovanje individualist (individualista), gen. jed. import individualista impotencija individualista (individualist), gen. jed. individualiste impozantan, impozantna, odr. vid impozantni individualistkinja impozantnost, gen. jed. impozantnosti, instr. jed. impozantnošću/ impozantnosti indoevropski impresija Indokina impresionist (impresionista), gen. jed. Indonezija impresionista Indonežanin, nom. mn. Indonežani impresionista (impresionist), gen. jed. Indonežanka, dat. jed. Indonežanki, gen. mn. impresioniste Indonežanki impresionistički inf. (str. infinitiv) impresionistkinja infantilan, infantilna, odr. vid infantilni improvizator, vok. jed. improvizatore, instr. jed. infarkt improvizatorom infocentar, gen. jed. infocentra, gen. mn. impulsivan, impulsivna, odr. vid impulsivni infocentara imućan, imućna, odr. vid imućni

148 infopult intermeco, gen. jed. intermeca infracrven, infracrvena, odr. vid infracrveni internacionalist (internacionalista), gen. jed. infuzija internacionalista ing. (inž.) (skr. inženjer/inžinjer) internacionalista (internacionalist), gen. jed. internmacionaliste injekcija internet inicijacija internist (internista), gen. jed. internista inkognito (pril.) internista (internist), gen. jed. interniste inkompatibilan, inkompatibilna, odr. vid internistkinja inkompatibilni INTERPOL (skr. International Criminal inkunabula inodug Police Organization) inopartner, vok. jed. inopartneru, instr. jed. interpretatorka, dat. jed. interpretatorki, gen. mn. inopartnerom interpretatorki inovjerac, gen. jed. inovjerca, vok. jed. inovjerče, intervju, gen. jed. intervjua, nom. mn. intervjui gen. mn. inovjeraca intravenozni inovjerčev intriga, dat. jed. intrigi, gen. mn. intriga inovjerka, dat. jed. inovjerki, gen. mn. inovjerki invencija inovjernik, vok. jed. inovjerniče, nom. mn. inventivan, inventivna, odr. vid inventivni inovjernici inž. (ing.) (skr. inžinjer/inženjer) insajder inženjer (inžinjer), vok. jed. inženjeru, instr. jed. insekt (insekat), gen. jed. insekta, gen. mn. inženjerom insekata inžinjer (inženjer), vok. jed. inžinjeru, instr. jed. insekat (insekt), gen. jed. insekta, gen. mn. inžinjerom insekata inženjerka (inžinjerka), dat. jed. inženjerki, gen. insektarijum mn. inženjerki insert inžinjerka (inženjerka), dat. jed. inžinjerki, gen. instant lutrija mn. inžinjerki instinkt, gen. jed. instinkta, gen. mn. instinkta / inzulin instinkata iole (pril.) instr. (skr. instrumental) ionako (pril.) instrument, gen. jed. instrumenta, gen. mn. iotkud (pril.) instrumenata IQ (skr. koeficijent inteligencije) intelekt, gen. jed. intelekta, gen. mn. intelekata Ir (skr. iridijum) intelektualac, gen. jed. intelektualca, vok. jed. intelektualče, gen. mn. intelektualaca iridijum intelektualčev iron. (skr. ironično) intelektualka, dat. jed. intelektualki, gen. mn. ISBN - Međunarodni standardni knjižni broj intelektualki iscijediti, prez. iscijedim, aor. iscijedih, gl. prid. inteligencija trp. iscijeđen, gl. pril. proš. iscijedivši

149 iscijeliti, prez. iscijelim, gl. prid. trp. iscijeljen, gl. iskašljavati, prez. iskašljavam, gl. pril. sad. pril. proš. iscijelivši, gl. im. iscjeljenje iskašljavajući, gl. im. iskašljavanje iscjeđivati, prez. iscjeđujem, gl. pril. sad. iskipjeti, prez. iskipim, aor. iskipjeh, gl. prid. rad. iscjeđujući, gl. im. iscjeđivanje iskipio/iskipjela, gl. pril. proš. iskipjevši iscjelivati, prez. iscjelivam, gl. pril. sad. iskon, gen. jed. iskona iscjelivajući, gl. im. iscjelivanje iskorijeniti, prez. iskorijenim, gl. prid. trp. iscjeljenje, gen. jed. iscjeljenja, instr. jed. iskorijenjen iscjeljenjem iskoristiti, prez. iskoristim, gl. prid. trp. iskorišćen iscjeljivati, prez. iscjeljujem, gl. pril. sad. iskorišćavati, prez. iskorišćavam, gl. pril. sad. iscjeljujući, gl. im. iscjeljivanje iskorišćavajući, gl. im. iskorišćavanje iscjeljivost, gen. jed. iscjeljivosti, instr. jed. iskorjenjiv, iskorjenjiva, odr. vid iskorjenjivi iscjeljivošću/iscjeljivosti iskorjenjivač, vok. jed. iskorjenjivaču, instr. jed. iscjepkati (išćepkati), prez. iscjepkam, gl. pril. iskorjenjivačem proš. iscjepkavši iskorjenjivati, prez. iskorjenjujem, gl. pril. sad. iscrpiti, prez. iscrpim, gl. prid. trp. iscrpljen iskorjenjujući, gl. im. iskorjenjivanje iscrpljenost, gen. jed. iscrpljenosti, instr. jed. iskosa (pril.) iscrpljenošću/iscrpljenosti iskra, gen. mn. iskara/iskri iscrpsti, prez. iscrpem, gl. prid. rad. iscrpao/iscrpla, gl. prid. trp. iscrpen iskraj (pred.) iscrtati, prez. iscrtam iskrsnuti, prez. iskrsnem iscuriti, prez. iscurim iskušenica, vok. jed. iskušenice iscvjetati, prez. iscvjetam iskušenik, vok. jed. iskušeniče, nom. mn. iskušenici iseljavati, prez. iseljavam, gl. pril. sad. iseljavajući, gl. im. iseljavanje iskušeništvo, gen. mn. iskušeništava/iskušeništva iseljeništvo, gen. mn. iseljeništava/iseljeništva Islamska vjerska zajednica ishod islužiti, prez. islužim, gl. prid. trp. islužen ishodišni isljedni ishodište, gen. jed. ishodišta, instr. jed. ishodištem isljednik, vok. jed. isljedniče, nom. mn. isljednici ishrana isljedništvo, gen. mn. isljedništava/isljedništva ishraniti, prez. ishranim, gl. prid. trp. ishranjen isljeđivanje, gen. jed. isljeđivanja, instr. jed. isijavati, prez. isijavam, gl. pril. sad. isijavajući, gl. isljeđivanjem im. isijavanje isljeđivati, prez. isljeđujem, gl. pril. sad. isisati, prez. isisam, gl. prid. trp. isisan isljeđujući, gl. im. isljeđivanje ISJ (skr. Institut za strane jezike) ismijati, prez. ismijem, gl. prid. trp. ismijan isjeckati (iśeckati), prez. isjeckam ismijavati, prez. ismijavam, gl. pril. sad. isječak (iśečak), gen. jed. isječka, nom. mn. ismijavajući, gl. im. ismijavanje isječci, gen. mn. isječaka ispasti, prez. ispadnem/ispanem, aor. ispadoh, iskamčiti, prez. iskamčim gl. prid. rad. ispao/ispala, gl. pril. proš. ispavši iskati, prez. ištem, gl. pril. sad. ištući isplesti, prez. ispletem, aor. ispletoh, gl. prid. rad. ispleo/isplela, gl. pril. proš. isplevši

150 ispljuvak, gen. jed. ispljuvka, nom. mn. ispljuvci, ispremještati, prez. ispremještam gen. mn. ispljuvaka ispreplesti, prez. isprepletem, aor. isprepletoh, ispod (pred.) gl. prid. rad. isprepleo/ispreplela, gl. pril. proš. ispodmukla (pril.) ispreplevši ispolijevati (ispolivati), prez. ispolijevam, gl. ispreplijetati, prez. ispreplijećem, gl. pril. sad. pril. sad. ispolijevajući, gl. im. ispolijevanje ispreplijećući, gl. im. ispreplijetanje ispolivati (ispolijevati), prez. ispolivam, gl. pril. ispresijecati, prez. ispresijecam sad. ispolivajući, gl. im. ispolivanje ispreskakati, prez. ispreskačem ispoljavati, prez. ispoljavam, gl. pril. sad. ispretati, prez. isprećem, gl. pril. sad. isprećući, gl. ispoljavajući, gl. im. ispoljavanje im. ispretanje ispomoć ispreturati, prez. ispreturam isponova (pril.) ispriječiti, prez. ispriječim, gl. prid. trp. ispriječen isporuka, dat. jed. isporuci isprijeko (pril.) isporučiti, prez. isporučim, gl. prid. trp. isporučen ispripovijedati, prez. ispripovijedam isporučivati, prez. isporučujem, gl. pril. sad. isprtiti, prez. isprtim isporučujući, gl. im. isporučivanje isprva (pril.) isposijecati, prez. isposijecam, gl. pril. sad. ispsovati, prez. ispsujem isposijecajući, gl. im. isposijecanje ispunjiv, ispunjiva, odr. vid ispunjivi isposnica, vok. jed. isposnice ispred (pred.) isposničin istačkati, prez. istačkam isposnički istaći (istaknuti), prez. istaknem, aor. istakoh isposnik, vok. jed. isposniče, nom. mn. isposnici (istače), gl. prid. rad. istakao/istakla, gl. pril. proš. ispovijedati, prez. ispovijedam, gl. pril. sad. istakavši ispovijedajući, gl. im. ispovijedanje istaknuti (istaći), prez. istaknem, aor. istaknuh, ispovijediti, prez. ispovijedim, gl. prid. trp. gl. pril. proš. istaknuvši ispovijeđen istesati, prez. istešem ispovijest, gen. jed. ispovijesti, instr. jed. isticanje, gen. jed. isticanja, instr. jed. isticanjem ispoviješću/ispovijesti Istambul ispovjedaonica isticati, prez. ističem, gl. pril. sad. ističući ispovjedni isteći, prez. istečem/isteknem, aor. istekoh, gl. ispovjednik, vok. jed. ispovjedniče, nom. mn. prid. rad. istekao/istekla, gl. pril. proš. istekavši ispovjednici istjerati (išćerati), prez. istjeram, gl. pril. proš. isprečivati se, prez. isprečujem se, gl. pril. sad. istjeravši isprečujući se, gl. im. isprečivanje istjerivati (išćerivati), prez. istjerujem, gl. pril. ispraćati, prez. ispraćam, gl. pril. sad. ispraćajući, sad. istjerujući, gl. im. istjerivanje gl. im. ispraćanje istočni ispratiti, prez. ispratim, gl. prid. trp. ispraćen Istočni front (istor.) ispravak, gen. jed. ispravka, nom. mn. ispravci, gen. mn. ispravaka istočnoevropski ispred (pred.) Istočno Rimsko Carstvo

151 istoimen, istoimena, odr. vid istoimeni istrijezniti, prez. istrijeznim, gl. prid. trp. istoimenost, gen. jed. istoimenosti, instr. jed. istriježnjen istoimenošću/istoimenosti istrunuti, prez. istrunem istor. (skr. istorijski) istupiti, prez. istupim istoričar, vok. jed. istoričaru/istoričare, instr. jed. isturati, prez. isturam istoričarom/istoričarem isturiti, prez. isturim istoričarka, dat. jed. istoričarki, gen. mn. isturpijati, prez. isturpijam istoričarki isušiti, prez. isušim, aor. isuših, gl. prid. rad. istorija isušio/isušila, gl. pril. proš. isušivši istorijski išarati, prez. išaram istoriograf iščarkati, prez. iščarkam istoriografija iščauriti se, prez. iščaurim se, gl. prid. trp. istoriografski iščauren istovjetan, istovjetna, odr. vid istovjetni iščašiti, prez. iščašim, gl. prid. trp. iščašen, gl. im. istovjetnost, gen. jed. istovjetnosti, instr. jed. iščašenje istovjetnošću/istovjetnosti iščeprkati, prez. iščeprkam, gl. prid. trp. isčeprkan istovremen, istovremena, odr. vid istovremeni iščekivati, prez. išekujem, gl. pril. sad. isčekujući, istovremenost, gen. jed. istovremenosti, instr. jed. gl. im. iščekivanje istovremenošću/ istovremenosti iščerupati, prez. iščerupam istoznačan, istoznačna, odr. vid istoznačni iščetkati, prez. iščetkam istoznačnost, gen. jed. istoznačnosti, instr. jed. iščezavati, prez. iščezavam, gl. pril. sad. istoznačnošću/istoznačnosti iščezavajući, gl. im. iščezavanje istraga, dat. jed. istrazi iščeznuti, prez. iščeznem istražitelj, vok. jed. istražitelju, instr. jed. iščibukati, prez. iščibukam istražiteljem iščiljeti, prez. iščilim, aor. iščiljeh, gl. prid. rad. istražiteljka, dat. jed. istražiteljki, gen. mn. iščilio / iščiljela istražiteljki iščistiti, prez. iščistim, gl. prid. trp. iščišćen istraživač, vok. jed. istraživaču, instr. jed. iščitati, prez. iščitam istraživačem iščuđavati, prez. iščuđavam, gl. pril. sad. istrebljivati, prez. istrebljujem, gl. pril. sad. iščuđavajući, gl. im. iščuđavanje istrebljujući, gl. im. istrebljivanje iščupati, prez. iščupam istrčati, prez. istrčim, aor. istrčah, gl. prid. rad. istrčao/istrčala, gl. pril. proš. istrčavši išćepkati (iscjepkati), prez. išćepkam, gl. pril. proš. išćepkavši istrći, prez. istrgnem, aor. istrgoh, gl. pril. proš. istrgavši, gl. prid. rad. istrgao/istrgla išćerati (istjerati), prez. išćeram, gl. pril. proš. išćeravši istresti, prez. istresem, gl. prid. trp. istresen išćerivač (istjerivač), vok. jed. išćerivaču, instr. istrgnuti, prez. istrgnem, aor. istrgnuh, gl. pril. jed. išćerivačem proš. istrgnuvši išćerivati (istjerivati), prez. išćerujem, gl. pril. istrijebiti, prez. istrijebim, gl. prid. trp. istrijebljen sad. išćerujući, gl. im. išćerivanje

152 išćuškati, prez. išćuškam izbjeći (izbjegnuti), prez. izbjegnem, aor. išetati, prez. išetam izbjegoh (izbježe), gl. prid. rad. izbjegao/izbjegla, gl. pril. proš. izbjegavši išibati, prez. išibam izbjegnuti (izbjeći), prez. izbjegnem, aor. išijas izbjegnuh, gl. prid. rad. izbjegnuo / izbjegnula, gl. iškolovati, prez. iškolujem pril. proš. izbjegnuvši išta, gen. ičega izbježiv, izbježiva, odr. vid izbježivi iśeckati (isjeckati), prez. iśeckam, gl. pril. proš. izblijedjeti (izblijeđeti), prez. izblijedim, aor. iśeckavši izblijedjeh, gl. prid. rad. izblijedio/izblijedjela, gl. pril. proš. izblijedjevši iśečak (isječak), gen. jed. iśečka, nom. mn. iśečci, gen. mn. iśečaka izblijeđeti (izblijedjeti), prez. izblijedim, aor. izblijeđeh, gl. prid. rad. izblijedio/izblijeđela, gl. ital. (skr. italijanski) pril. proš. izblijeđevši itd. (skr. i tako dalje) izbliza (pril.) itekakav (prid.) izbliže (pril.) i te koliko (pril.) izbočina Italijan (Talijan) izbočiti, prez. izbočim Italijanka (Talijanka) izbrijati, prez. izbrijem italijanski (talijanski) izd. (skr. izdanje) i te kako (itekako) (riječca) izdaleka (pril.) iukoliko (prilog) izdalje (pril.) Ivana Brlić-Mažuranić izdanak, gen. jed. izdanka, nom. mn. izdanci, gen. Ivanbeg mn. izdanaka Ivanić Grad izdatak, gen. jed. izdatka, nom. mn. izdaci, gen. mn. izdataka Ivan sedlo izdići, prez. izdignem, aor. izdigoh (izdiže), gl. Ivanjdan prid. rad. izdigao/izdigla, gl. pril. proš. izdigavši ivanjdanski izdignuti, prez. izdignem, aor. izdignuh, gl. prid. izaći, prez. izađem, aor. izađoh, imper. izađi, gl. rad. izdignuo/izdignula, gl. pril. proš. izdignuvši prid. rad. izašao/izašla, gl. pril. proš. izašavši izdejstvovati, prez. izdejstvujem izagnati, prez. izagnam izduvati, prez. izduvam izašto izgladnjelost, gen. jed. izgladnjelosti, instr. jed. izatkati, prez. izatkam izgladnjelošću izavreti, prez. izavrim izgladnjeti, prez. izgladnim, aor. izgladnjeh, gl. prid. rad. izgladnio/izgladnjela, gl. pril. proš. izažnjeti, prez. izažnjem izgladnjevši izbavitelj, vok. jed. izbavitelju, instr. jed. izglasa (pril.) izbaviteljem izgnanik, vok. jed. izgnaniče, nom. mn. izgnanici izbaviteljka, dat. jed. izbaviteljki, gen. mn. izbaviteljki izgnječiti, prez. izgnječim, gl. prid. trp. izgnječen izbiti, prez. izbijem

153 izgorijevati, prez. izgorijevam, gl. pril. sad. izlišan, izlišna, odr. vid izlišni izgorijevajući, gl. im. izgorijevanje izliv izgorjelost, gen. jed. izgorjelosti, instr. jed. izlivati (izlijevati), prez. izlivam, gl. pril. sad. izgorjelošću/izgorjelosti izlivajući, gl. im. izlivanje izgorjeti, prez. izgorim, aor. izgorjeh, gl. prid. rad. izlog, nom. mn. izlozi izgorio/izgorjela, gl. pril. proš. izgorjevši izložba, gen. mn. izložaba/izložbi izgrebati, prez. izgrebem, gl. prid. rad. izgrebao/izgrebala izludjeti (izluđeti), prez. izludim, aor. izludjeh, gl. prid. rad. izludio/izludjela, gl. pril. proš. izludjevši izgrepsti, prez. izgrebem, gl. prid. rad. izgrebao/izgrebla, gl. pril. proš. izgrebavši izluđeti (izludjeti), prez. izludim, aor. izluđeh, gl. prid. rad. izludio/izluđela, gl. pril. proš. izluđevši izgrijati, prez. izgrijem izlječenje izgristi, prez. izgrizem, aor. izgrizoh, gl. prid. rad. izgrizao/izgrizla, gl. pril. proš. izgrizavši izlječiv, izlječiva, odr. vid izlječivi izgruvati, prez. izgruvam izlječivati, prez. izlječujem, gl. pril. sad. izlječujući, gl. im. izlječivanje iziješan, iziješna, odr. vid iziješni izlječivost, gen. jed. izlječivosti, instr. jed. iziješnost, gen. jed. iziješnosti, instr. jed. izlječivošću/izlječivosti iziješnošću/iziješnosti izljubiti, prez. izljubim, gl. prid. trp. izljubljen izjedna (pril.) izljuštiti, prez. izljuštim, gl. prid. trp. izljušten izjednačavati, prez. izjednačavam, gl. pril. sad. izjedvačavajući, gl. im. izjednačavanje između (pred.) izjednačiti, prez. izjednačim, gl. prid. trp. izmijeniti, prez. izmijenim, gl. prid. trp. izjednačen, gl. im. izjednačenje izmijenjen izjelica (iźelica), vok. jed. izjelice izmijenjati, prez. izmijenjam izjesti (iźesti), prez. izjedem, aor. izjedoh, gl. izmijesiti, prez. izmijesim, gl. prid. trp. izmiješen prid. rad. izjeo/izjela, gl. prid. trp. izjeden, gl. pril. izmiješati, prez. izmiješam proš. izjevši izmiljeti, prez. izmilim, aor. izmiljeh, gl. prid. rad. izlapiti, prez. izlapim, gl. prid. trp. izlapljen izmilio/izmiljela, gl. pril. proš. izmiljevši izlapjelost, gen. jed. izlapjelosti, instr. jed. izmjena izlapjelošću/izlapjelosti izmjerljiv, izmjerljiva, odr. vid izmjerljivi izlazak, gen. jed. izlaska, nom. mn. izlasci, gen. mn. izlazaka izmusti, prez. izmuzem, aor. izmuzoh, gl. pril. proš. izmuzavši izlećeti (izletjeti), prez. izletim, aor. izlećeh, gl. prid. rad. izletio/izlećela, gl. pril. proš. izlećevši iznaći, prez. iznađem, aor. iznađoh, gl. prid. rad. iznašao/iznašla, gl. pril. proš. iznašavši izletjeti (izlećeti), prez. izletim, aor. izletjeh, gl. prid. rad. izletio/izletjela, gl. pril. proš. izletjevši iznad (pred.) izliječiti, prez. izliječim, gl. prid. trp. izliječen, gl. iznajmiti, prez. iznajmim, gl. prid. trp. iznajmljen im. izlječenje iznajmljivati, prez. iznajmljujem, gl. pril. sad. izlijetati, prez. izlijećem, gl. pril. sad. izlijećući, gl. iznajmljujući, gl. im. iznajmljivanje im. izlijetanje iznalazak, gen. jed. iznalaska, gen. mn. iznalazaka izlijevati (izlivati), prez. izlijevam, gl. pril. sad. iznebuha (pril.) izlijevajući, gl. im. izlijevanje

154 iznemoći, prez. iznemognem, aor. iznemogoh, izuzetak, gen. jed. izuzetka, gen. mn. izuzetaka, gl. prid. rad. iznemogao/iznemogla, gl. pril. proš. nom. mn. izuzeci iznemogavši izuzetan, izuzetna, odr. vid izuzetni iznemoglost, gen. jed. iznemoglosti, instr. jed. izuzetnost, gen. jed. izuzetnosti, instr. jed. iznemoglošću/iznemoglosti izuzetnošću/izuzetnosti iznenada (pril.) izvan (predl.) iznevjeriti, prez. iznevjerim izvanjezički (izvanjezični) iznijeti, prez. iznesem, aor. iznijeh/iznesoh, gl. izvanjezični (izvanjezički) prid. rad. iznio/iznijela, gl. prid. trp. iznijet/iznesen, gl. pril. proš. iznijevši izvanobičajan, izvanobičajna, odr. vid izvanobičajni iznova (pril.) izvanpartijski iznurenost, gen. jed. iznurenosti instr. jed. iznurenošću/iznurenosti izvanjac, gen. jed. izvanjca, vok. jed. izvanjče, gen. mn. izvanjaca iznutra (pril.) izvanji iznjihati, prez. iznjišem izvesti, prez. izvedem, aor. izvedoh, gl. prid. rad. izobila (pril.) izveo/izvela, gl. prid. trp. izveden, gl. pril. proš. izokola (pril.) izvevši izolacija izvesti, prez. izvezem, aor. izvezoh, gl. prid. rad. izolacijski (izolacioni) izvezao/izvezla, gl. prid. trp. izvezen, gl. pril. proš. izvezavši izolacioni (izolacijski) izvesti (dovršiti vezenje), prez. izvezem, aor. izopštiti, prez. izopštim, gl. prid. trp. izopšten, gl. izvezoh, gl. prid. rad. izvezao/izvezla, gl. prid. trp. im. izopštenje izvezen, gl. pril. proš. izvezavši Izrael izvidjeti (izviđeti), prez. izvidim, aor. izvidjeh, Izraelac, gen. jed. Izraelca, vok. jed. Izraelče, gen. gl. prid. rad. izvidio/izvidjela, gl. pril. proš. mn. Izraelaca izvidjevši Izraelčev izvidnica Izraelka, gen. mn. Izraelki, gen. mn. Izraelki izvidnik, vok. jed. izvidniče, nom. mn. izvidnici izraelski izviđač, vok. jed. izviđaču, instr. jed. izviđačem izraslica izviđačica, vok. jed. izviđačice izraslina izviđačičin izraštaj, instr. jed. izraštajem izviđački izreći, prez. izrečem/izreknem, aor. izrekoh, gl. izviđeti (izvidjeti), prez. izvidim, aor. izviđeh, gl. prid. rad. izrekao/izrekla, gl. pril. proš. izrekavši prid. rad. izvidio/izviđela, gl. pril. proš. izviđevši izreda (pril.) izvijati, prez. izvijem izređati, prez. izređam izvijavati, prez. izvijavam, gl. pril. sad. izvijavajući, gl. im. izvijavanje izreka, dat. jed. izreci izvijestiti, prez. izvijestim, gl. prid. trp. izviješten izricati, prez. izričem, gl. pril. sad. izričući, gl. im. izricanje izviniti se, prez. izvinim se, gl. im. izvinjenje izuti, prez. izujem izvinuti (saviti), prez. izvinem

155 izvinjavati se, prez. izvinjavam se, gl. pril. sad. jabanac, gen. jed. jabanca, vok. jed. jabanče, gen. izvinjavajući se, gl. im. izvinjavanje mn. jabanaca izviše (pred.) jabandžija izvjesnost, gen. jed. izvjesnosti, instr. jed. jabuka, dat. jed. jabuci izvjesnošću/izvjesnosti jabukovača izvjestan, izvjesna, odr. vid izvjesni jadac, gen. jed. jadca, nom. mn. jadci, gen. mn. izvjestilac, gen. jed. izvjestioca, vok. jed. jadaca izvjestioče, gen. mn. izvjestilaca jadika (bot.), dat. jed. jadici izvjetriti, prez. izvjetrim, gl. prid. trp. izvjetren jadikovka, dat. jed. jadikovci/jadikovki, gen. mn. izvolijevati, prez. izvolijevam, gl. pril. sad. jadikovki izvolijevajući, gl. im. izvolijevanje jaditi, prez. jadim, impf. jađah, gl. prid. trp. jađen, izvoznik, vok. jed. izvozniče, nom. mn. izvoznici gl. im. jađenje izvrgnuti, prez. izvrgnem jadnica, vok. jed. jadnice izvršavati, prez. izvršavam, gl. pril. sad. jadničin izvršavajući, gl. im. izvršavanje jadnik, vok. jed. jadniče, nom. mn. jadnici izvršilac, gen. jed. izvšioca, vok. jed. izvršioče, gen. Jadran mn. izvršilaca Jadranska magistrala izvrvjeti, prez. izvrvim, aor. izvrvjeh, gl. prid. sad. izvrvio/izvrvjela, , gl. pril. proš. izvrvjevši jadranski ižđeljati, prez. ižđeljem Jadransko more ižđikati, prez. ižđikam jađenje, gen. jed. jađenja, instr. jed. jađenjem ižđuskati, prez. ižđuskam jaglika (bot.), dat. jed. jaglici ižednjeti, prez. ižednim, aor. ižednjeh, gl. prid. jafa keks rad. ižednio/ižednjela, gl. pril. proš. ižednjevši jagnjad, gen. jagnjadi, istr. jagnjađu/jagnjadi iživjeti, prez. iživim, aor. iživjeh, gl. prid. rad. jagnje, gen. jed. jagnjeta iživio/iživjela, gl. prid. trp. iživljen, gl. pril. proš. iživjevši jagnjeći iživljavati se, prez. iživljavam se, gl. pril. sad. jagnjetina iživljavajući se, gl. im. iživljavanje jagnjica ižlijebiti, prez. ižlijebim, gl. prid. trp. ižlijebljen, gl. jahač, vok. jed. jahaču, instr. jed. jahačem im. ižljebljenje jahaći ižvakati, prez. ižvaćem, imper. ižvaći jahati, prez. jašem, gl. pril. sad. jašući, gl. im. iźelica (izjelica), vok. jed. iźelice jahanje iźesti (izjesti), prez. iźedem, imper. iźedi, aor. jahta, gen. mn. jahta/jahti iźedoh, gl. prid. rad. iźeo/iźela, gl. pril. proš. iźevši jaje, gen. jed. jajeta/jaja, nom. mn. jaja jak, jaka, odr. vid jaki J jalovica J (skr. jug) jalovost, gen. jed. jalovosti, instr. jed. J (skr. jod) jalovošću/jalovosti

156 jamac (jemac), gen. jed. jamca, vok. jed. jamče, ječmen gen. mn. jamaca ječmenica jamb jed. (skr. jednina) jamčiti (jemčiti), prez. jamčim, gl. pril. sad. jedanaest jamčeći, gl. im. jamčenje jedanaesterac, gen. jed. jedanaesterca, gen. mn. jampski jedanaesteraca januar jedanaesti janjičar, vok. jed. janjičaru/janjičare, instr. jed. jedanaestogodišnji janjičarom/janjičarem jedanaestomjesečni jarac, gen. jed. jarca, vok. jed. jarče, nom. mn. jarci/jarčevi, gen. mn. jaraca/jarčeva jedanaestorica jarad, gen. jaradi, instr. jarađu/jaradi jedanaestoro jarak, gen. jed. jarka, nom. mn. jarci, gen. mn. jaraka jedanput jarebica jednačina jarebičin jednocijevka, dat. jed. jednocijevci/jednocijevki, gen. mn. jednocijevki jarebičji jednoličan, jednolična, odr. vid jednolični jareći jednoličnost, gen. jed. jednoličnosti, instr. jed. jaruga, dat. jed. jaruzi jednolišnošću / jednoličnosti jasan, jasna, odr. vid jasni jednomjesečni jasle, gen. jasala jednook, jednooka, odr. vid jednooki jastreb jednopostotni jastrijeb jednoprocentni jastuk, nom. mn. jastuci jednosmjeran, jednosmjerna, odr. vid J A T (skr. Jugoslovenski aerotransport) jednosmjerni jauk, nom. mn. jauci jednosoban, jednosobna, odr. vid jednosobni jaukati, prez. jaučem, gl. pril. sad. jaučući, gl. im. jednostavan, jednostavna, odr. vid jednostavni jaukanje jedrenjak, gen. jed. jedrenjaka, nom. mn. jedrenjaci javnost, gen. jed. javnosti, instr. jed. jeftin, jeftina, odr. vid jeftini javnošću/javnosti jeftinoća JAZU (skr. Jugoslavenska akademija znanosti i jeka, dat. jed. jeci umjetnosti) jektati, prez. jekćem/jektim, gl. pril. sad. jazavičar, vok. jed. jazavičaru/jazavičare, instr. jekćući/jekteći, gl. im. jektanje jed. jazavičarom/jazavičarem jelovnik, nom. mn. jelovnici jed. (skr. jednina) jemac (jamac), gen. jed. jemca, vok. jed. jemče, je li gen. mn. jemaca ječam, gen. jed. ječma jemčiti (jamčiti), prez. jemčim, gl. pril. sad. ječati, prez. ječim, gl. pril. sad. ječeći, gl. im. jemčeći, gl. im. jemčenje ječanje jeres, gen. jed. jeresi

157 jeretičan, jeretična, odr. vid jeretični jugonostalgičar, vok. jed. jugonostalgičaru/ jeretik, vok. jed. jeretiče, nom. mn. jeretici jugonostalgičare, instr. jed. jugonostalgičarom/ jugonostalgičarem jestivost, gen. jed. jestivosti, instr. jed. jestivošću jugonostalgičarka, dat. jed. jugonostalgičarki, jevanđelje (evanđelje), gen. jed. jevanđelja, instr. gen. mn. jugonostalgičarki jed. jevanđeljem jugozapad Jevrej, vok. jed. Jevreju, instr. jed. Jevrejem jugozapadni Jevrejka, dat. jed. Jevrejki, gen. mn. Jevrejki jugoslovenski jezditi, prez. jezdim, gl. pril. sad. jezdeći, gl. im. ježđenje jul (juli) jezgrovitost, gen. jed. jezgrovitosti, instr. jed. juli (jul) jezgrovitošću/jezgrovitosti jun (juni) jezičak, gen. jed. jezička, nom. mn. jezičci, gen. mn. junaštvo, gen. mn. junaštava/junaštva jezičaka juni (jun) jezički (lingv.) junior, vok. jed. juniore, instr. jed. juniorom jezični (anatom.) juniorka, dat. jed. juniorki, gen. mn. juniorki jezikoslovac, gen. jed. jezikoslovca, vok. jed. jura jezikoslovče, gen. mn. jezikoslovaca jurisdikcija jezikoslovni Južna Amerika JF (skr. Južnoslovenski filolog) južni JMBG (skr. jedinstveni matični broj južnoslovenski građanina) južnjački Josip Broz Tito južnjak, vok. jed. južnjače, nom. mn. južnjaci još jon K jotovanje, gen. jed. jotovanja, instr. jed. jotovanjem K (skr. kalijum) jova (bot.) K (skr. kralj u šahu) Jovan Krstitelj kabare, gen. jed. kabarea, nom. mn. kabarei Jovanjdan, gen. jed. Jovanjdana/Jovanja dne kabriolet juče (pril.) kabrioletski jučerašnji (jučeranji) kad bilo (pril.) jučerašnjica kad drago (pril.) jučeranji (jučerašnji) kad god (kad gođ) (pril.) jug kadija, vok. jed. kadija/kadijo jugoistočni kadinica (žena kadijina), vok. jed. kadinice jugoistok kadiničin kadionica

158 kaditi, prez. kadim, impf. kađah, gl. pril. sad. kalajisati, prez. kalajišem, gl. pril. sad. kalajišući, kadeći, gl. pril. trp. kađen, gl. im. kađenje gl. im. kalajisanje kadšto (pril.) kalcifikacija kad-tad (pril.) kalcijum kađenje kalcijumkarbonat kafa (kava) kaleidoskop kafana (kavana) kalibar, gen. jed. kalibra, gen. mn. kalibara kafeni (kaveni) kalk, nom. mn. kalkovi kafanski (kavanski) kalkulacija kafedžija (kavedžija) kalkulacijski kafedžijin (kavedžijin) kalkulant, gen. jed. kalkulanta, gen. mn. kafedžijski (kavedžijski) kalkulanata kafedžinica (kavedžinica) kalkulantski kafedžiničin (kavedžiničin) kaloričan, kalorična, odr. vid kalorični kafić kaloričnost, gen. jed. kaloričnosti, instr. jed. kaloričnošću/kaloričnosti kaiš, instr. jed. kaišem, gen. mn. kaiša kalorija kajak, nom. mn. kajaci kalpak, gen. jed. kalpaka, nom. mn. kalpaci kajk. (skr. kajkavski) kaluđerica, vok. jed. kaluđerice kajkavac, gen. jed. kajkavca, vok. jed. kajkavče, gen. mn. kajkavaca kaluđeričin kajkavčev kalvinist (kalvinista), gen. jed. kalvinista kajkavka, dat. jed. kajkavki, gen. mn. kajkavki kalvinista (kalvinist), gen. jed. kalviniste kakadu, gen. jed. kakadua, nom. mn. kakadui kalvinistički kakao, gen. jed. kakaoa, instr. jed. kakaom kalvinistkinja Kakaricka gora kaljača kakav bilo (bilo kakav) kaljavost, gen. jed. kaljavosti, instr. jed. kaljavošću/kaljavosti kakav drago kamenoreščev kakav god / kakav gođ kamenorezac, gen. jed. kamenoresca, vok. jed. kakav-takav kamenorešče, gen. mn. kamenorazaca kako bilo kamenorezački kako god / kako gođ kamičak, gen. jed. kamička, nom. mn. kamičci, gen. kako kad mn. kamičaka kako-tako kamoli (vez.) kakotati, prez. kakoćem, gl. pril. sad. kakoćući, gl. kan (mongolska vladarska titula) im. kakotanje Kanada kal, gen. jed. kala kanadski

159 Kanađanin, nom. mn. Kanađani kapuljača Kanađanka, dat. jed. Kanađanki, gen. mn. karabinjer, gen. jed. karabinjera, vok. jed. Kanađanki karabinjeru, instr. jed. karabinjerom kanal Karadžić-Daničićev prijevod kanalčić, instr. jed. kanalčićem karakteristika, dat. jed. karakteristici kanarinac, gen. jed. kanarinca, vok. jed. kanarinče, karanfil gen. mn. kanarinaca karate, gen. jed. karatea, nom. mn. karatei kanarinka, dat. jed. kanarinki, gen. mn. kanarinki kardinal kancelar, vok. jed. kancelaru/kancelare, instr. jed. kardinalan, kardinalna, odr. vid kardinalni kancelarom/kancelarem kardiograf kancelarija kardiogram kancelarijski karijatida kandidat karijera kandidatkinja karijerist (karijerista), gen. jed. karijerista kandidatura karijerista (karijerist), gen. jed. karijeriste kandilo (kanđelo) karijeristički kanđelo (kandilo) karijeristkinja kandža, gen. mn. kandža/kandži karikaturist (karikaturista), gen. jed. kandžija karikaturista Kant-Laplasova teorija karikaturista (karikaturist), gen. jed. kanuti, prez. kanem karikaturiste kapak, gen. jed. kapka, nom. mn. kapci, gen. mn. karikaturistkinja kapaka Karlo Veliki kapaljka, dat. jed. kapaljci, gen. mn. kapaljki karneval kapati, prez. kapam/kapljem, gl. pril. sad. karnevalski kapajući/ kapljući, gl. im. kapanje Karpati kapetanica, vok. jed. kapetanice karpatski kapetaničin karta, gen. mn. karata kapetanija Kartagina kapitalan, kapitalna, odr. vid kapitalni Kartaginjanin, nom. mn. Kartaginjani kapitalist (kapitalista), gen. jed. kapitalista Kartaginjanka, dat. jed. Kartaginjanki, gen. mn. kapitalista (kapitalist), gen. jed. kapitaliste Kartaginjanki kapitalistički kartografija kapitalistkinja kartoteka, dat. jed. kartoteci kapitulacija kaseta kapitulacijski (kapitulacioni) kasetofon kapitulacioni (kapitulacijski) kasino (kazino)

160 kasno (pril.) kavedžijski (kafedžijski) kastel kavedžinica (kafedžinica) kašičica kavedžiničin (kafedžiničin) kašika, dat. jed. kašici kavez kaštel, nom. mn. kašteli kavga, dat. jed. kavzi, gen. mn. kavga/kavgi katalog, nom. mn. katalozi kavkaski kataloški Kavkaz katanac, gen. jed. katanca, gen. mn. katanaca Kavkažanin, nom. mn. Kavkažani katarka, dat. jed. katarci, gen. mn. katarki Kavkažanka, dat. jed. Kavkažanki, gen. mn. katarza, gen. mn. katarzi/katarza Kavkažanki katedra, gen. mn. katedara/katedri kazaljka, dat. jed. kazaljci, gen. mn. kazaljki kategoričan, kategorična, odr. vid kategorični kazati, prez. kažem, imper. kaži kategorički kazino (kasino) kategoričnost, gen. jed. kategoričnosti, instr. jed. kazivati, prez. kazujem, gl. pril. sad. kazujući kategoričnošću/ kategoričnosti kažiprst kategorija kažnjivost, gen. jed. kažnjivosti, instr. jed. kategorijalni (kategorijski) kažnjivošću/kažnjivosti kategorijski (kategorijalni) KBC (skr. Kliničko-bolnički centar) kategorizacija kćerka (šćerka/šćer/ćerka), dat. kćerki/kćerci, gen. mn. kćerki katkad (pril.) Kečina jama katolicizam, gen. jed. katolicizma, gen. mn. katolicizama kepec, gen. jed. kepeca, vok. jed. kepeče katoličanstvo, gen. mn. kepečev katoličanstava/katoličanstva keramika, dat. jed. keramici Katolička crkva kesa katolički kg (skr. kilogram) katolik, vok. jed. katoliče, nom. mn. katolici khz (skr. kiloherc) katolkinja KIC (skr. Kulturno-informativni centar) Katunska nahija kičmenjak, gen. jed. kičmenjaka, nom. mn. kava (kafa), gen. mn. kava kičmenjaci kavaljer, vok. jed. kavaljeru, instr. jed. kavaljerom kićenje, gen. jed. kićenja, instr. jed. kićenjem kavaljerski kijati, prez. kijam, gl. pril. sad. kijajući, gl. im. kijanje kavana (kafana) kijavica kaveni (kafeni) kikot, nom. mn. kikoti kavanski (kafanski) kikotati, prez. kikoćem, gl. pril. sad. kikoćući, gl. kavedžija (kafedžija) im. kikotanje kavedžijin (kafedžijin)

161 kilavac, gen. jed. kilavca, vok. jed. kilavče, gen. mn. kisjeliti (kiśeliti), prez. kisjelim, gl. pril. sad. kilavaca kisjeleći, gl. im. kisjeljenje kilavčev kiśelina (kisjelina) kilavost, gen. jed. kilavosti, instr. jed. kiśeli (kisjeli) kilavošću/kilavosti kiśeliti (kisjeliti), prez. kiśelim, gl. pril. sad. kiloherc kiśeleći, gl. im. kiśeljenje kilometar, gen. jed. kilometra, gen. mn. kilometara kiśeljača kilovatsat kiśeo, kiśela, odr. vid kiśeli kilovolt kititi, prez. kitim., gl. pril. sad. kiteći, gl. prid. trp. kin. (skr. kineski) kićen, gl. im. kićenje KK (skr. košarkaški klub) Kina kinđuriti se, prez. kinđurim se, gl. pril. sad. kl. (skr. klasa) kinđureći se, gl. im. kinđurenje klačnica kinematograf kladionica kinematografija kladioničar, vok. jed. kladioničaru/kladioničare, kineski instr. jed. kladioničarom/kladioničarem Kineski zid kladioničarka, dat. jed. kladioničarki, gen. mn. kladioničarki Kineskinja klanica Kinez klanični kinopredstava klas. (skr. klasično) kinoreklama klasicist (klasicista), gen. jed. klasicista kinosala klasicista (klasicist), gen. jed. klasiciste kinuti, prez. kinem klasicistički kiosk, nom. mn. kiosci, gen. mn. kioska klasicizam, gen. jed. klasicizma, gen. mn. kipćeti (kiptjeti), prez. kiptim, gl. pril. sad. klasicizama kipteći, gl. prid. rad. kiptio/kipćela, gl. im. kipćenje klasifikacija kipjeti, prez. kipim, gl. pril. sad. kipeći, gl. prid. klasifikacijski (klasifikacioni) rad. kipio/kipjela, gl. im. kipljenje klasifikacioni (klasifikacijski) kiptjeti (kipćeti), prez. kiptim, gl. pril. sad. klasje, gen. jed. klasja, instr. jed. klasjem kipteći, gl. prid. rad. kiptio/kiptjela, gl. im. kipćenje klečati, prez. klečim, gl. pril. sad. klečeći, gl. im. klečanje kirija klečećke (klečećki) (pril.) kiseonik klečećki (klečećke) (pril.) kišovitost, gen. jed. kišovitosti, instr. jed. kišovitošću/kišovitosti klen (drvo, riba), gen. jed. klena kisjeli (kiśeli) kleknuti, prez. kleknem kisjelina (kiśelina) klepetati, prez. klepećem, gl. pril. sad. klepećući, gl. im. klepetanje

162 kleptoman, vok. jed. kleptomane/kleptomanu kmetstvo, gen. mn. kmetstava/kmetstva kleptomanija knez, vok. jed. kneže, nom. mn. knezovi/kneževi kleptomanka, dat. jed. kleptomanki, gen. mn. knj. (skr. knjiga) kleptomanki knjeginja kleti, prez. kunem, impf. kunijah, gl. pril. sad. knjaz, vok. jed. knjaže kunući, gl. prid. trp. klet knjiga, dat. jed. knjizi klevetati, prez. klevetam/klevećem, imper. klevetaj / kleveći, gl. pril. sad. knjigovezac, gen. jed. knjigovesca, vok. jed. klevetajući/klevećući knjigovešče, gen. mn. knjigovezaca klevetnik, vok. jed. klevetniče, nom. mn. knjigoveznica klevetnici knjigovodstveni klicati, prez. kličem, gl. pril. sad. kličući, gl. im. knjigovodstvo, gen. mn. knjigovodstava/ klicanje knjigovodstva kliješta (mn. sr. r.), dat. kliještima knjigovođa kliknuti, prez. kliknem knjiš. (skr. knjiški) kliktati, prez. klikćem, gl. pril. sad. klikćući, gl. im. knjiški kliktanje knjiž. (skr. književni) klimavost, gen. jed. klimavosti, instr. jed. klimavošću/klimavosti književni klinički književnik, vok. jed. književniče, nom. mn. književnici klinika, dat. jed. klinici književnoistorijski kliše, gen. jed. klišea, nom. mn. klišei književnojezički klizač, vok. jed. klizaču, instr. jed. klizačem književnost, gen. jed. književnosti, instr. jed. klizaljka, dat. jed. klizaljci, gen. mn. klizaljki književnošću/književnosti klizav, klizava, odr. vid klizavi književnoteorijski klobuk, nom. mn. klobuci koalicijski (koalicioni) klopka, dat. jed. klopci, gen. mn. klopki koalicioni (koalicijski) klovn, nom. mn. klovnovi kobac, gen. jed. kopca, vok. jed. kopče, nom. mn. klub kopci, gen. mn. kobaca klupče, gen. jed. klupčeta ko bilo klupko, gen. jed. klupka kobiljača klupski Kobilji Do ključaonica kocka, dat. jed. kocki, gen. mn. kocaka ključati, prez. ključam, gl. pril. sad. ključajući, gl. kočanj, gen. jed. kočanja, instr. jed. kočanjem im. ključanje kočić (kolčić), instr. jed. kočićem km (skr. kilometar) kodifikacija kmet koeficijent, gen. jed., koeficijenta, gen. mn. kmetski koeficijenata

163 koegzistencija koliko god (koliko gođ) kofer (kufer) koliko-toliko ko god (opšta zamjenica) (ko gođ) kolokvijum kogod (neodređena zamjenica) (kogođ) kolonija kogođ (kogod) kolonijalan, kolonijalna, od. vid kolonijalni kojekad (pril.) kolonijalistički kojekakav (zam.) kolonijalizam, gen. jed. kolonijalizma, gen. mn. kojekako (pril.) kolonijalizama kojeko (zam.) kolonijski kojekoji (zam.) kolonist (kolonista), gen. jed. kolonista kojekud (pril.) kolonista (kolonist), gen. jed. koloniste koješta (zam.) kolor film koji bilo (bilo koji) (zam.) kolosijek, gen. jed. kolosijeka, nom. mn. kolosijeci koji drago (zam.) kolovođa, vok. jed. kolovođo/kolovođa koji god (zam.) (koji gođ) kolski kokodakati, prez. kokodačem, gl. pril. sad. koljenačke (pril.) kokodačući, gl. im. kokodakanje koljenčiti, prez. koljenčim, gl. pril. sad. kokošiji (kokošji) koljenčeći, gl. im. koljenčenje kokošji (kokošiji) koljence kolaboracija koljenica kolaboracionist (kolaboracionista), gen. jed. koljenični kolaboracionista koljeno kolaboracionista (kolaboracionist), gen. jed. koljenović, vok. jed. koljenoviću, instr. jed. kolaboracioniste koljenovićem kolaboracionistički komandant, gen. jed. komandanta, gen. mn. kolaboracionistkinja komandanata kolac, gen. jed. kolca/koca, nom. mn. kolci/koci/ komandantski kolčevi/ kočevi, gen. mn. kolaca/kolčeva Komani (geogr.; crnogorsko pleme) kolčić (kočić), instr. jed. kolčićem kombajn kolega, dat. jed. kolegi kombinacija kolegijum kombinatorički koleginica, vok. jed. koleginice kombinatorika, dat. jed. kombinatorici koleginičin komedija količnik, nom. mn. količnici komedijant, gen. jed. komedijanta, gen. mn. kolijevka, dat. jed. kolijevci, gen. mn. kolijevki komedijanata koliko bilo (bilo koliko) komedijantkinja koliko drago komedijantski

164 komedijaš, vok. jed. komedijašu, instr. jed. komšinica, vok. jed. komšinice komedijašem komšiničin komedijašica. vok. jed. komedijalice konačište, gen. jed. konačišta, instr. jed. komedijašičin konačištem komediograf konačiti, prez. konačim, gl. pril. sad. konačeći, gl. komentatorka, dat. jed. komentatorki, gen. mn. im. konačenje komentatorki konak, gen. jed. konaka, nom. mn. konaci, gen. mn. komercijalist (komercijalista), gen. jed. konaka komercijalista Konavli, gen. Konavala komercijalista (komercijalist), gen. jed. Konavljanin, nom. mn. Konavljani komercijaliste Konavljanka, dat. jed. Konavljanki, gen. mn. komercijalistički Konavljanki komercijalistkinja konavoski komičnost, gen. jed. komičnosti, instr. jed. koncentrisati, prez. koncentrišem, gl. pril. sad. komičnošću/komičnosti koncentrišući, gl. im. koncentrisanje komp. (skr. komparativ) koncept, gen. mn. koncepata kompaktan, kompaktna, odr. vid kompaktni konceptualan, konceptualna, odr. vid konceptualni kompaktnost, gen. jed. kompaktnosti, instr. jed. kompaktnošću/ kompaktnosti koncert, gen. mn. koncerata kompenzacija kondenzacija kompenzator kondenzat, gen. jed. kondenzata kompetencija kondenzator kompetentan, kompententna, odr. vid kondicional kompetentni kondukterka, dat. jed. kondukterki, gen. mn. kompetentnost, gen. jed. kompetentnosti, instr. jed. kondukterki kompetentnošću/ kompetentnosti konfesija kompenzovati, prez. kompenzujem, gl. pril. sad. konfesionalan, konfesionalna, odr. vid kompenzujući, gl. im. kompenzovanje konfesionalni kompilacija Koničanin, nom. mn. Koničani kompilator, vok. jed. kompilatore, instr. jed. Koničanka, dat. jed. Koničanki, gen. mn. kompulatorom Koničanki kompjuter, instr. jed. kompjuterom Konik (top.) kompjuterski konjuktivitis komplimenat (kompliment), gen. mn. konjugacija komplimenata konsekventan, konsekventna, odr. vid kompliment (komplimenat), gen. mn. konsekventni komplimenata konsonant, gen. mn. konsonanata komšija konsonantizam, gen. jed. konsonantizma, gen. komšijski mn. konsonantizama

165 konsonantski koordinirati, prez. koordiniram, gl. pril. sad. konstanta, gen. mn. konstanti koordinirajući, gl. im. koordiniranje konstantan, konstantna, odr. vid konstantni korektan, korektna, odr. vid korektni kontakt, gen. jed. kontakta, gen. mn. kontakata korektnost, gen. jed. korektnosti, instr. jed. korektnošću/korektnosti kontinenat (kontinent), gen. mn. kontinenata korektorica, vok. jed. korektorice kontinent (kontinenat), gen. mn. kontinenata korektoričin kontingent, gen. mn. kontingenata korektorka, dat. jed. korektorki, gen. mn. kontrastan, kontrastna, odr. vid. kontrastni korektorki kontroverza koreograf konvencija koreografija konvencionalan, konvencionalna, odr. vid. koreografkinja konvencionalni koreografski konvencionalnost, gen. jed. konvencionalnosti, instr. jed. konvencionalnošću/ konvencionalnosti korespondencija konzilijum korespondent, gen. mn. korespondenata konzistentan, konzistentna, odr. vid korespondentan, korespondentna, odr. vid konzistentni korespodentni konzistentnost, gen. jed. konzistentnosti, instr. jed. korespondentkinja konzistentnošću/ konzistentnosti korijen, nom. mn. korijeni konzorcijum korijenski konzul korijenje, gen. jed. korijenja, instr. jed. korijenjem konzulat korisnik, vok. jed. korisniče, instr. jed. korisnikom konzularni koristoljubac, gen. jed. koristoljupca, vok. jed. konzumirati, prez. konzumiram, gl. pril. sad. koristoljupče, gen. mn. koristoljubaca konzumirajući, gl. im. konzumiranje koristoljubivost, gen. mn. koristoljubivosti, instr. jed. konjanik, vok. jed. konjaniče, nom. mn. konjanici koristoljubivošću/ koristoljubivosti konjokradica korišćenje, gen. jed. korišćenja, instr. jed. korišćenjem konjovodac, gen. jed. konjovoca, vok. jed. konjovoče, gen. mn. konjovodaca korjenčić, instr. jed. korjenčićem kooperacija korjenit, korjenita, odr. vid korjeniti kooperativan, kooperativna, odr. vid korpulencija kooperativni korpulentnost, gen. jed. korpulentnosti, instr. jed. kooperirati, prez. kooperiram, gl. pril. sad. korpulentnošću/ korpulentnosti kooperirajući, gl. im. kooperiranje Korzika, dat. Korziki koordinacija Korzikanac, gen. jed. Korzikanca, vok. jed. koordinata Korzikanče, gen. mn. Korzikanaca koordinatni Korzikanka, dat. jed. Korzikanki, gen. mn. Korzikanki korzo, gen. jed. korza

166 kosac, gen. jed. kosca, vok. jed. košče, gen. mn. kožuh, nom. mn. kožusi kosaca Koźa glavica (top.) kosijer, instr. jed. kosijerom Koźa pećina (top.) Kosijeri (geogr.; crnogorsko pleme) Koźača (top.) kosmopolitkinja Koźak (top.) kosmopolit (kosmopolita), gen. jed. koźi (kozji) kosmopolita Koźi krš (top.) kosmopolita (kosmopolit), gen. jed. kosmopolite Koźi vrh (top.) kosmos kradljivac, gen. jed. kradljivca, vok. jed. kradljivče, gen. mn. kradljivaca Kosovi Lug (top.) kradljivica, vok. jed. kradljivice kost, gen. jed. kosti, instr. jed. košću/kosti, gen. mn. kostiju/kosti kradljivičin Kostreš-harambaša krajišnik, vok. jed. krajišniče, nom. mn. krajišnici kostriješiti, prez. kostriješim, gl. pril. sad. krajnik, nom. mn. krajnici kostriješeći, gl. im. kostriješenje krajnost, gen. jed. krajnosti, instr. jed. kostrijet, gen. jed. kostrijeti, instr. jed. krajnošću/krajnosti kostrijeću/kostrijeti krak, nom. mn. kraci koščat, koščata, odr. vid koščati krakati, prez. kračem, gl. pril. sad. kračući, gl. im. koščatost, gen. jed. koščatosti, instr. jed. krakanje koščatošću/koščatosti kraljica, vok. jed. kraljice košćela kraljičin koštani Kraljičin most koštunjav, koštunjava, odr. vid koštunjavi Kraljičina plaža Kotor krasnopis Kotoranin, nom. mn. Kotorani krasnorječiv, krasnorječiva, odr. vid Kotoranka, dat. jed.Kotoranki, gen. mn. krasnorječivi Kotoranki krasnoriječje (krasnorječje), gen. jed. kovčeg, nom. mn. kovčezi krasnoriječja, instr. jed. krasnoriječjem kovčežić, instr. jed. kovčežićem krasnorječje (krasnoriječje), gen. jed. krasnorječja, instr. jed. krasnorječjem koverat, gen. jed. koverta, gen. mn. koverata krasnorječivost, gen. jed. krasnorječivosti, instr. jed. koverta, gen. jed. koverte, gen. mn. krasnorječivošću/ krasnorječivosti koverti/koverata Krasovina kovrdža Krasovljanin, nom. mn. Krasovljani kovrdžav, kovrdžava, odr. vid kovrdžavi Krasovljanka, dat. jed. Krasovljanki, gen. mn. kozalac, gen. jed. kozalca, gen. mn. kozalaca Krasovljanki kozbaša kraški (od kras) kozji (koźi) kratkonog, kratkonoga, odr. vid kratkonogi

167 kratkosilazni kriminalistkinja kratkouzlazni krioce (krilce) kratkovidost, gen. jed. kratkovidosti, instr. jed. kriterijum kratkovidošću/kratkovidosti kriti, prez. krijem, gl. pril. sad. krijući kratkovječan, kratkovječna, odr. vid kritičarka, dat. jed. kritičarki, gen. mn. kritičarki kratkovječni kritičnost, gen. jed. kritičnosti, instr. jed. kratkovjek, kratkovjeka, odr. vid kratkovjeki kritičnošću/kritičnosti kratkovremen, kratkovremena, odr. vid kriv, kriva, odr. vid krivi kratkovremeni krivlji (komp. od kriv) krčevina krivokletnica, vok. jed. krivokletnice krčilac, gen. jed. krčioca, vok. jed. krčioče, gen. mn. krčilaca krivokletničin krčiti, prez. krčim, gl. pril. sad. krčeći, gl. im. krivokletnik, vok. jed. krivokletniče, nom. mn. krčenje krivokletnici krčkati, prez. krčkam, gl. pril. sad. krčkajući, gl. krivokletstvo, gen. mn. im. krčkanje krivokletstava/krivokletstva kreativnost, gen. jed. kreativnosti, instr. jed. krivotvorac, gen. jed. krivotvorca, vok. jed. kreativnošću/kreativnosti krivotvorče, gen. mn. krivotvoraca kreatorka, dat. jed. kreatorki, gen. mn. kreatorki krivotvorka, dat. jed. krivotvorki, gen. mn. krivotvorki kreč, instr. jed. krečom Krivošije (geogr.; crnogorsko pleme) krečan, krečna, odr. vid krečni Krivošijanin, nom. mn. Krivošijani krečana Krivošijanka, dat. jed. Krivošijanki, gen. mn. krečnjački Krivošijanki krečnjak, nom. mn. krečnjaci Krivošijankin krep papir krljušt, gen. jed. krljušti, instr. jed. krljušću/krljušti kretati, prez. krećem, gl. pril. sad. krećući, gl. im. krnjatak, gen. jed. krnjatka, nom. mn. krnjaci, gen. kretanje mn. krnjataka kreštati (kriještati), prez. kreštim, gl. pril. sad. kroatist (kroatista), gen. jed. kroatista krešteći, gl. im. kreštanje kroatista (kroatist), gen. jed. kroatiste kreštalica kroatistički krhko (pril.) kroatistkinja krijes, nom. mn. kresovi krompir kriještati (kreštati), prez. kriještim, gl. pril. sad. kriješteći, gl. im. kriještanje krotilac, gen. jed. krotioca, vok. jed. krotioče, gen. mn. krotilaca krilce (krioce), gen. jed. krilca/krilceta, gen. mn. krilaca/krilca krotiteljka, dat. jed. krotiteljki, gen. mn. krotiteljki kriminalist (kriminalista), gen. jed. kriminalista krotiti, prez. krotim, gl. pril. sad. kroteći, gl. im. kroćenje kriminalista (kriminalist), gen. jed. kriminaliste krotkost, gen. jed. krotkosti, instr. jed. krotkošću/ kriminalistika, dat. jed. kriminalistici krotkosti

168 Krstac, gen. Krsca kučka, dat. kučki, gen. mn. kučaka krstiti, prez. krstim, gl. pril. sad. krsteći, gl. im. kučkica krštenje Kučkinja krštenica kućerak, gen. jed. kućerka, nom. mn. kućerci, gen. krštenje, instr. jed. krštenjem mn. kućeraka krtola kućevlasnica, vok. jed. kućevlasnice krtost, gen. jed. krtosti, instr. jed. krtošću/krtosti kućevlasničin Kruščić (top.) kućevlasnički krupnook, krupnooka, odr. vid krupnooki kućevlasnik, vok. jed. kućevlasniče, nom. mn. krući (komp. od krut) kućevlasnici krut, kruta, odr. vid kruti kućić, gen. jed. kućića, instr. jed. kućićem kruška, dat. jed. krušci, gen. mn. krušaka kućiti se, prez. kućim se, gl. pril. sad. kućeći se, gl. im. kućenje krvnik, vok. jed. krvniče, nom. mn. krvnici kudravost, gen. jed. kudravosti, instr. jed. krvoločnica, vok. jed. krvoločnice kudravošću/kudravosti krvoločničin kudgod krvoločnik, vok. jed. krvoločniče, nom. mn. kud god (pril.) (kud gođ) krvoločnici kuđelja krvoločnost, gen. jed. krvoločnosti, instr. jed. krvoločnošću/krvoločnosti kuđeljast, kuđeljasta, odr. vid kuđeljasti krvolok, vok. jed. krvoloče, nom. mn. krvoloci kuđeljica krvomutnica kufer (kofer) krvomutnik, vok. jed. krvomutniče, nom. mn. kuhinja krvomutnici kuka, dat. jed. kuki krvopija, vok. jed. krvopijo kukavac, gen. jed. kukavca, vok. jed. kukavče, gen. krvoproliće, gen. jed. krvoprolića, instr. jed. mn. kukavaca krvoprolićem kukavica kržljavost, gen. jed. kržljavosti, instr. jed. kukavičji kržljavošću/kržljavosti kukavičluk, nom. mn. kukavičluci KSCG (skr. Košarkaški savez Crne Gore) kukurijek, nom. mn. kukurijeci ksenofobija kukurijekati (kukurikati), prez. kukuriječem, KUD (skr. kulturnoumjetničko društvo) gl. pril. sad. kukuriječući, gl. im. kukurijekanje kuditi, prez. kudim, impf. kuđah, gl. pril. sad. kukurikati (kukurijekati), prez. kukuričem, gl. kudeći, gl. pril. trp. kuđen, gl. im. kuđenje pril. sad. kukuričući, gl. im. kukurikanje Kuč, gen. jed. Kuča, nom. mn. Kuči Kula (top.) kučak, gen. jed. kučka, vok. jed. kučku, nom. mn. kultni kučci/kučkovi, gen. mn. kučaka/kučkova Kumova slama (astr.) Kuči (geogr.; crnogorsko brđansko pleme) kundak, gen. jed. kundaka, nom. mn. kundaci, gen. kučica mn. kundaka

169 kupka, dat. jed. kupki, gen. mn. kupki/kupaka l (skr. litar) kupoprodaja L (skr. lovac u šahu) kupoprodajni lat. (skr. latinski) Kuran l. c. (skr. lat. loco citato - na navedenome Kurban-bajram (prazn.) mjestu) kuriozitet, gen. jed. kurioziteta lok. (skr. lokativ) kuriozum L. S. (skr. lat. locus sigilli - mjesto pečata) kurirka, dat. jed. kurirki, gen. mn. kurirki labijal, gen. jed. labijala kurs, nom. mn. kursevi/kursovi labijalan, labijalna, odr. vid labijani Kuslevljeva kuća laborant, gen. jed. laboranta, gen. mn. laboranata kutak, gen. jed. kutka, nom. mn. kuci, gen. mn. laborantkinja kutaka laboratorija kuvar, vok. jed. kuvare/kuvaru, instr. jed. kuvarom/ kuvarem labiratorijski kuvarica, vok. jed. kuvarice labudica kuvaričin labudičin kuvati, prez. kuvam, gl. pril. sad. kuvajući, gl. im. labuđi kuvanje laburist (laburista), gen. jed. laburista kužina laburista (laburist), gen. jed. laburiste kv. (skr. kvalifikovani) lacmanin, nom. mn. lacmani kvalifikacija lacmanka, dat. jed. lacmanki, gen. mn. lacmanki kvalifikacijski (kvalifikacioni) laćati se, prez. laćam se, gl. pril. sad. laćajući se, kvalifikacioni (kvalifikacijski) gl. im. laćanje kvalitet lad (hlad) kvarat, gen. jed. kvarta, gen. mn. kvarata laički kvaziumjetnik, vok. jed. kvaziumjetniče, nom. laik, vok. jed. laiče, nom. mn. laici mn. kvaziumjetnici lajavac, gen. jed. lajavca, vok. jed. lajavče gen. mn. kvocati, prez. kvocam/kvočem, imper. lajavaca kvocaj/kvoči, gl. im. kvocanje lajavost, gen. jed. lajavosti, instr. jed. kvočka, dat. jed. kvočki, gen. mn. kvočaka lajavošću/lajavosti, kvragu (pril., uzvik) lajpciški (od Lajpcig) kvrčiti (se), prez. kvrčim (se), gl. pril. sad. kvrčeći lajtmotiv (se), gl. im. kvrčenje lak, laka, odr. vid laki kvrga, dat. jed. kvrgi, gen. mn. kvrga lak, nom. mn. lakovi kvržični lako (pril.) lakomislenost, gen. jed. lakomislenosti, instr. jed. L lakomislenošću 1 (skr. lice) lakovjeran, lakovjerna, odr. vid lakovjerni

170 lakovjernost, gen. jed. lakovjernosti, instr. jed. leksem (leksema) lakovjernošću/lakovjernosti leksema (leksem) lakši (komp. od lak) leksički lani (pril.) leksika, dat. jed. leksici lanjski leksikografija larpurlatist (larpurlatista), gen. jed. leksikologija larpurlartista leksikolog, vok. jed. leksikolože, nom. mn. larpurlatista (larpurlatist), gen. jed. leksikolozi larpurlartiste leksikološki larpurlatistički leksikološkinja larpurlatizam, gen. jed. larpurlatizma, gen. mn. larpurlartizama Lelejska gora (roman) lat. (skr. latinski) lelekati, prez. lelečem, gl. pril. sad. lelečući, gl. im. lelekanje latinist (latinista), gen. jed. latinista Leonardo da Vinči (Da Vinči) latinista (latinist), gen. jed. latiniste lepinja Latinska ćuprija leptir mašna lavičin leš, nom. mn. leševi lavirint, gen. mn. lavirinata lešina lažljivac (lažov), gen. jed. lažljivca, vok. jed. lažljivče, gen. mn. lažljivaca lešinar, vok. jed. lešinaru/lešinare, instr. jed. lešinarom/lešinarem lažljivost, gen. jed. lažljivosti, instr. jed. lažljivošću/lažljivosti let, nom. mn. letovi lažov (lažljivac) letač, vok. jed. letaču, instr. jed. letačem lebdjeti (lebđeti), prez. lebdim, gl. pril. sad. lebdeći, letak, gen. jed. letka, nom. mn. leci, gen. mn. letaka gl. prid. rad. lebdio/lebdjela, gl. im. lebđenje leteći lebđeti (lebdjeti), prez. lebdim, gl. pril. sad. lebdeći, letilica gl. prid. rad. lebdio/lebđela, gl. im. lebđenje letjeti (lećeti), prez. letim, impf. lećah, gl. prid. lećeti (letjeti), prez. letim, impf. lećah, gl. pril. sad. rad. letio/letjela, gl. im. lećenje leteći, gl. prid. rad. letio/lećela, gl. im. lećenje Lever Tara (top.) leći (legnuti), prez. legnem/ležem, aor. legoh (leže), imper. legni/lezi, gl. pril. proš. legavši ležaljka, dat. jed. ležaljci, gen. mn. ležaljki leći (ležati na jajima; donositi mlade na svijet) ležeći ledara ležećke ledi (im.) (ledi Dajana) liberal lednički licemjer, vok. jed. licemjeru, instr. jed. licemjerom lednik, nom. mn. lednici licemjeran, licemjerna, odr. vid licemjerni legenda, gen. mn. legendi/legenda licemjerje, gen. jed. licemjerja, instr. jed. licemjerjem Legija časti licemjerka, dat. jed. licemjerki, gen. mn. licemjerki leja

171 licenca, gen. mn. licenci/licenca liptjeti (lipćeti), prez. liptim, impf. lipćah, gl. pril. licitacija sad. lipteći, gl. prid. rad. liptio/liptjela, gl. im. lipćenje ličnost, gen. jed. ličnosti, instr. jed. ličnošću lirika, dat. jed. lirici liga, dat. jed. ligi lisac, gen. jed. lisca, vok. jed. lišče, gen. mn. lisaca liječiti, prez. liječim, gl. pril. sad. liječeći, gl. im. liječenje lisica lijegati, prez. liježem, gl. pril. sad. liježući, gl. im. lisičji lijeganje lišće lijek, nom. mn. ljekovi liti, prez. lijem, gl. pril. sad. lijući, gl. prid. trp. liven lijen, lijena, odr. vid lijeni litijum lijenost, gen. jed. lijenosti, instr. jed. Litvanija lijenošću/lijenosti Litvanac, gen. jed. Litvanca, vok. jed. Litvanče, lijenština gen. mn. Litvanaca lijep, lijepa, odr. vid lijepi Litvanka, dat. jed. Litvanki, gen. mn. Litvanki lijepak, gen. jed. lijepka, nom. mn. lijepci, gen. mn. litvanski lijepaka liturđija (liturgija) lijepiti, prez. lijepim, gl. pril. sad. lijepeći, impf. liturgija (liturđija) lijepljah, gl. im. lijepljenje livati, prez. livam, gl. pril. sad. livajući, gl. im. lijeska, dat. jed. lijesci/lijeski, gen. mn. livanje lijesaka/lijeska/lijeski lobanja lijevak, gen. jed. lijevka, nom. mn. lijevci, gen. mn. lijevaka lođa Lijeva Rijeka lojalnost, gen. jed. lojalnosti, instr. jed. lojalnošću/ lojalnosti lijevati, prez. lijevam, gl. pril. sad. lijevajući, gl. im. lijevanje lobi, gen. jed. lobija, nom. mn. lobiji lijevo (pril.) loćika, dat. jed. loćiki lijevo-desno (pril.) lok. (skr. lokativ) Lika, dat. Lici lokal Limljani (top.) lokalan, lokalna, odr. vid lokalni Lingua Montenegrina loman, lomna, odr. vid lomni lingvist (lingvista), gen. jed. lingvista lomljivost, gen. jed. lomljivosti, instr. jed. lomljivošću/lomljivosti lingvista (lingvist), gen. jed. lingviste lomnost, gen. jed. lomnosti, instr. jed. lipa lomnošću/lomnosti lipćeti (liptjeti), prez. liptim, impf. lipćah, gl. pril. lončar, vok. jed. lončaru/lončare, instr. jed. sad. lipteći, gl. prid. rad. liptio/lipćela, gl. im. lončarom/ lončarem lipćenje lonče, gen. jed. lončeta lipov lončić (dem. od lonac) Long Ajlend (ostrvo)

172 lopta, gen. mn. lopti luksuzan, luksuzna, odr. vid luksuzni lopuža lupeški lopužica lupeštvo, gen. mn. lupeštava/lupeštva Los Anđeles lupež, vok. jed. lupežu, instr. jed. lupežom lovac, gen. jed. lovca, vok. jed. lovče, gen. mn. lutka, dat. jed. lutki, gen. mn. lutaka lovaca Lužnica Lovćen Lužničanin, nom. mn. Lužničani Lovćenac (top.), gen. Lovćenca Lužničanka, dat. jed. Lužničanki, gen. mn. lovćenski Lužničanki lovćenački (od Lovćenac) lubenica Lj lubina ljaga, dat. jed. ljagi, gen. mn. ljaga luč, gen. jed. luča/luči, instr. jed. lučem/luči ljekar, vok. jed. ljekaru/ljekare, instr. jed. luča ljekarom/ljekarem lučevina ljekarka, dat. jed. ljekarki, gen. mn. ljekarki Lučindan, gen. jed. Lučindana/Lučina dne ljekovit, ljekovita, odr. vid ljekoviti lučki ljekovitost, gen. jed. ljekovitosti, instr. jed. ljekovitošću/ljekovitosti lučonoša ljenčariti, prez. ljenčarim, gl. pril. sad. ljenčareći, ludak, gen. jed. ludaka, vok. jed. ludače, nom. mn. gl. im. ljenčarenje ludaci, gen. mn. ludaka ljenčuga, dat. jed. ljenčugi, vok. jed. ljenčugo ludača ljeniji (ljenji) (komp. od lijen) ludački ljenivac, gen. jed. ljenivca, vok. jed. ljenivče, gen. ludjeti (luđeti), prez. ludim, impf. luđah, gl. pril. mn. ljenivaca sad. ludeći, gl. prid. rad. ludio/ludjela, gl. im. luđenje ljenivica, vok. jed. ljenivice ludnica ljenji (ljeniji) (komp. od lijen) ludnički ljepilo ludost, gen. jed. ludosti, instr. jed. ludošću/ludosti ljepljiv, ljepljiva, odr. vid ljepljivi luđeti (ludjeti), prez. ludim, impf. luđah, gl. pril. ljepljivost, gen. jed. ljepljivosti, instr. jed. sad. ludeći, gl. prid. rad. ludio/luđela, gl. im. ljepljivošću/ljepljivosti luđenje ljepook, ljepooka, odr. vid ljepooki luka, dat. jed. luci ljeporječiv, ljeporječiva, odr. vid ljeporječivi Luka, dat. Luki ljeporječivost, gen. jed. ljeporječivosti, instr. jed. Lukačevina (top.) ljeporječivošću/ ljeporječnosti lukavac, gen. jed. lukavca, vok. jed. lukavče, gen. ljepotica, vok. jed. ljepotice mn. lukavaca ljepotičin lukavstvo, gen. mn. lukavstava/lukavstva ljepši (komp. od lijep) luksuz ljepuškast, ljepuškasta, odr. vid ljepuškasti

173 ljestvica Ljubotinj (geogr.; crnogorsko pleme) Lješanska nahija Ljubotinjanin, nom. mn. Ljubotonjani lješnik, nom. mn. lješnici Ljubotinjanka, dat. jed. Ljubotinjanki, gen. mn. ljeti (pril.) Ljubotinjanki ljetni (ljetnji), ljetna, odr. vid ljetni ljubotinjski ljetnikovac (ljetnjikovac), gen. jed. ljetnikovca, ljućavina gen. mn. ljetnikovaca ljući (komp. od ljut) ljetnji (ljetni), ljetnja, odr. vid ljetnji ljudski ljetnjikovac (ljetnikovac), gen. jed. ljetnjikovca, ljudskost, gen. jed. ljudskosti, instr. jed. gen. mn. ljetnjikovaca ljudskošću/ljudskosti ljeto ljudstvo ljetopis ljuljaška, dat. jed. ljuljašci, gen. mn. ljuljaški Ljetopis Popa Dukljanina ljuska, dat. jed. ljusci, gen. mn. ljusaka ljetopisac, gen. jed. ljetopisca, vok. jed. ljetopišče, ljuščica gen. mn. ljetopisaca ljuštiti, prez. ljuštim, impf. ljušćah/ljuštah, gl. pril. ljetošnji sad. ljušteći, gl. prid. trp. ljušćen/ljušten, gl. im. ljetovališni ljušćenje/ljuštenje ljetovalište, gen. jed. ljetovališta, instr. jed. ljut, ljuta, odr. vid ljuti ljetovalištem ljutiti (se), prez. ljutim (se), impf. ljućah (se), gl. ljetovati, prez. ljetujem, gl. pril. sad. ljetujući, gl. pril. sad. ljuteći (se) gl. prid. trp. ljućen, gl. im. im. ljetovanje ljućenje ljevak, gen. jed. ljevaka, vok. jed. ljevače, nom. mn. ljutitost, gen. jed. ljutitosti, instr. jed. ljevaci ljutitošću/ljutitosti ljevakinja ljevica M ljevkast, ljevkasta, odr. vid ljevkasti M (skr. rimski znak za 1000) ljevoruk, ljevoruka, odr. vid ljevoruki m (skr. metar) ljigavost, gen. jed. ljigavosti, instr. jed. m. (skr. masculinum - muški rod) ljigavošću/ljigavosti m.p. (skr. manu propria - svojom rukom; ljubavnik, vok. jed. ljubavniče, nom. mn. svojeručno) ljubavnici M.P. (skr. mjesto pečata) ljubavnica, vok. jed. ljubavnice m.r. (skr. muški rod) ljubavničin m.s. (skr. među spise) ljubazan, ljubazna, odr. vid ljubazni ma čiji ljubičica mačad, gen. jed. mačadi, instr. jed. ljubimac, gen. jed. ljubimca, vok. jed. ljubimče, mačađu/mačadi gen. mn. ljubimaca mačak, gen. jed. mačka, vok. jed. mačku, nom. mn. ljubiteljka, dat. jed. ljubiteljki, gen. mn. ljubiteljki mačkovi/mačci, gen. mn. mačkova/mačaka ma čiji

174 mačiji (mačji) magnetski mačji (mačiji) magnezijum mačka, dat. jed. mački, gen. mn. mačaka mahagoni, gen. jed. mahagonija, nom. mn. maćeha, dat. jed. maćehi mahagoniji maći (maknuti), prez. maknem, aor. makoh mahati, prez. mašem, gl. pril. sad. mašući, gl. im. (mače), gl. prid. rad. makao/makla, gl. pril. proš. mahanje makavši mahinacija mada (vez.) mahnit (manit), mahnita, odr. vid mahniti Madrid mahnitost (manitost), gen. jed. mahnitosti, instr. Madriđanin, nom. mn. Madriđani jed. mahnitošću/mahnitosti Madriđanka, dat. jed. Madriđanki, gen. mn. mahovina Madriđanki mahuna mađ. (skr. mađarski) Maine (geogr.; crnogorsko pleme) Mađarska, gen. jed. Mađarske, dat. jed. Mađarskoj majica Mađar, vok. jed. Mađaru/Mađare, instr. jed. majka, dat. jed. majci, gen. mn. Mađarom/Mađarem majki/majka/majaka Mađarica, vok. jed. Mađarice majonez Mađaričin ma kad mađarski ma kakav ma đe (ma gdje) ma kamo mađijati, prez. mađijam, impf. mađijah, gl. pril. makar (riječca) sad. mađijajući, gl. im. mađijanje ma ko mađije ma koji Maestral, gen. Maestrala ma kolik maestro Makedonac, gen. jed. Makedonca, vok. jed. magacin (skladište) Makedonče, gen. mn. Makedonaca magacioner, vok. jed. magacioneru, instr. jed. Makedončev magacionerom Makedonka, dat. jed. Makedonki, gen. mn. magarac, gen. jed. magarca, vok. jed. magarče, gen. Makedonki mn. magaraca Makedonkin magarčiti, prez. magarčim, gl. pril. sad. makedonski magarčeći, gl. im. magarčenje Makijaveli, gen. Makijavelija magazin (časopis) makijavelist (makijavelista), gen. jed. ma gdje (ma đe) makijavelista magistar, gen. jed. magistra, gen. mn. magistara makijavelista (makijavelist), gen. jed. magisterijum makijaveliste magnet maknuti (maći), prez. maknem, aor. maknuh, gl. prid. rad. maknuo/maknula, gl. pril. proš. magnetni maknuvši

175 mal (metak, blago) gen. jed. mala Manastir Ostrog Mala Crna Gora (top.) mandaliti, prez. mandalim, gl. pril. sad. malčice (pril.) mandaleći, gl. im. mandaljenje malaksalost, gen. jed. malaksalosti, instr. jed. manekenka, dat. jed. manekenki, gen. mn. malaksalošću/malaksalosti manekenki malenkost, gen. jed. malenkosti, instr. jed. manijak, vok. jed. manijače, nom. mn. manijaci malenkošću/malenkosti manipulant, gen. jed. manipulanta, gen. mn. Mali Božić manipulanata maliciozan, maliciozna, odr. vid maliciozni manipulantkinja malicioznost, gen. jed. malicioznosti, instr. jed. manipulator, vok. jed. manipulatore, instr. jed. malicioznošću/malicioznosti manipulatorom Mali Iđoš (top.) manipulatorka, dat. jed. manipulatorki, gen. mn. manipulatorki malobrojnost, gen. jed. malobrojnosti, instr. jed. malobrojnošću/ malobrojnosti manit (mahnit), manita, odr. vid maniti malodušnost, gen. jed. malodušnosti, instr. jed. manitost (mahnitost), gen. jed. manitosti, instr. malodušnošću/malodušnosti jed. manitošću/manitosti malograđanin, nom. mn. malograđani manje-više (pril.) malograđanka, dat. jed. malograđanki, gen. mn. manjkati, prez. manjkam, gl. pril. sad. manjkajući, malograđanki gl. im. manjkanje malograđanski manjkavost, gen. jed. manjkavosti, instr. jed. manjkavošću/manjkavosti malograđanština marama malokad (pril.) Marica, vok. Marice malokrvnost, gen. jed. malokrvnosti, instr. jed. malokrvnošću/malokrvnosti Maričin malopređašnji marinac, gen. jed. marinca, vok. jed. marinče, gen. mn. marinaca malo prije (pril.) Markovina malouman, maloumna, odr. vid maloumni Markovljanin, nom. mn. Markovljani maloumnik, vok. jed. maloumniče, nom. mn. maloumnici Markovljanka, dat. jed. Markovljanki, gen. mn. Markovljanki maloumnost, gen. jed. mloumnosti, instr. jed. maloumnošću/maloumnosti marksist (marksista), gen. jed. marksista Malta marksista (marksist), gen. jed. marksiste malteški marljivost, gen. jed. marljivosti, instr. jed. marljivošću/marljivosti Maltežanin, nom. mn. Maltežani Marseljeza (francuska himna) Maltežanka, dat. jed. Maltežanki, gen. mn. Maltežanki maršal mamac, gen. jed. mamca, gen. mn. mamaca marva mana maska, dat. jed. maski, gen. mn. maski manastir (top.)

176 maslinov medij, gen. jed. medija, nom. mn. mediji maslinjak, nom. mn. maslinjaci mediokritet mast, gen. jed. masti, instr. jed. mašću/masti mediokritetski mastan, masna, odr. vid masni Mediteran, gen. Mediterana mastionica Mediteranac, gen. jed. Mediteranca, vok. jed. mastiti, prez. mastim, impf. mašćah, gl. pril. sad. Mediteranče, gen. mn. Mediteranaca masteći, gl. prid. trp. mašćen, gl. im. mašćenje Mediteranka, dat. jed. Mediteranki, gen. mn. mašinovođa Mediteranki maškarada mediteranski maškare mednjik (međnik), nom. mn. mednjici Maśa (hipok.) medovina mat. (skr. matematički) medvjed (međed) medvjedica (međedica) materijalist (materijalista), gen. jed. materijalista medvjedina (međedina) materijalista (materijalist), gen. jed. međaš, gen. jed. međaša, instr. jed. međašem materijaliste međed (medvjed) materijalistkinja međedica (medvjedica) materica međedina (medvjedina) materični međnik (mednjik), nom. mn. međnici Matica (časopis) međudnevica Matica (Matica crnogorska, Matica srpska, međugradski Matica hrvatska, Matica slovačka i sl.) međunarodni matica (pčela) Međuriječje (top.) matičin međusprat matine, gen. jed. matinea međutim (riječca) matrijarhat, gen. jed. matrijarhata međuvrijeme, gen. jed. međuvremena mazga, dat. jed. mazgi, gen. mn. mazgi megdan mazohist (mazohista), gen. jed. mazohista mehanika, dat. jed. mehanici mazohista (mazohist), gen. jed. mazohiste mek, meka, odr. vid meki MC (skr. Matica crnogorska) Meka, dat. Meki .me (internetski domen Crne Gore) meketati, prez. mekećem, gl. pril. sad. mekećući, meandar, gen. jed. meandra, gen. mn. meandara gl. im. meketanje mečka, dat. jed. mečki meko (pril.) mečiji (mečji) mekoća mečji (mečiji) meksički (meksikanski) med. (skr. medicinski) Meksikanac, gen. jed. Meksikanca, vok. jed. medievalan, medievalna, odr. vid medievalni Meksikanče, nom. mn. Meksikanaca

177 Meksikanka, dat. jed. Meksikanki, gen. mn. meteorološkinja Meksikanki metod (metoda), gen. jed. metoda meksikanski (meksički) metoda (metod), gen. jed. metode Meksiko metodičan, metodična, odr. vid metodični mekši (komp. od mek) metodičar, vok. jed. metodičaru/metodičare, mekušac, gen. jed. mekušca, gen. mn. mekušaca instr. jed. metodičarom/metodičarem melanholija metodolog, vok. jed. metodolože, nom. mn. melanholičan, melaholična, odr. vid melaholični metodolozi melem metodologija melioracijski (melioracioni) metodološki melioracioni (melioracijski) metodološkinja memoari meton. (skr. metonimijski) memla metrički menadžer, vok. jed. menadžeru, instr. jed. mezetluk, nom. mn. mezetluci menadžerom mezimac, gen. jed. mezimca, vok. jed. mezimče, meni, gen. jed. menija, nom. mn. meniji gen. mn. mezimaca meraklija mezimica, vok. jed. mezimice merino ovca mezimičin merino vuna mezimčad, gen. jed. mezimčadi, instr. jed. mezimčađu/mezimčadi mermer mg (skr. miligram) metaf. (skr. metaforički) Mg (skr. magnezijum) meton. (skr. metonimijski) MH (skr. Matica hrvatska) metaforičan, metaforična, odr. vid metaforični mijeh, nom. mn. mjehovi Mesopotamija mijena metak, gen. jed. metka, nom. mn. meci, gen. mn. metaka mijeniti se, prez. mijenim se, gl. pril. sad. mijeneći se, gl. im. mijenjenje metalostrugar, vok. jed. metalostrugaru/ metalostrugare, instr. jed. metalostrugarom/ mijenjati, prez. mijenjam, gl. pril. sad. mijenjajući, metalostrugarem gl. im. mijenjanje metalurgija mijesiti, prez. mijesim, gl. pril. sad. mijeseći, gl. prid. trp. miješen, gl. im. miješenje metalurški miješalica metamorfoza miješanje, gen. jed. miješanja, instr. jed. metati, prez. mećem, imper. meći, gl. pril. sad. miješanjem mećući, gl. im. metanje miješenje, gen. jed. miješenja, instr. jed. meteorolog, vok. jed. meteorolože, nom. mn. miješenjem meteorolozi miješati, prez. miješam, impf. miješah, gl. prid. trp. meteorologija miješan, gl. im. miješanje meteorološki

178 mikroorganizam, gen. jed. mikroorganizma, gen. minucioznost, gen. jed. minucioznosti, instr. jed. mn. mikroorganizama minucioznošću/ minucioznosti Milena Božović-Petrović miomirisan, miomirisna, odr. vid miomirisni milenijum MIP (skr. Ministarstvo inostranih poslova) Milenijum (most) mirnodopski milenijumski miroljubivost, gen. jed. miroljubivosti, instr. jed. Milić-barjaktar miroljubivošću/ miroljubivosti miligram Miroslavljevo jevanđelje milijarda, gen. mn. milijardi/milijarda misao, gen. jed. misli, instr. jed. mišlju/misli milijarder, vok. jed. milijarderu, istr. jed. misaon, misaona, odr. vid misaoni milijarderom mislilac, gen. jed. mislioca, vok. jed. mislioče, gen. milion mn. mislilaca milioner, vok. jed. milioneru, instr. jed. misterija milionerom misteriozan, misteriozna, odr. vid misteriozni milionerka, dat. jed. milionerki, gen. mn. misterioznost, gen. jed. misterioznosti, instr. jed. milionerki misterioznošću/ misterioznosti militarist (militarista), gen. jed. militarista mišićav, mišićava, odr. vid mišićavi militarista (militarist), gen. jed. militariste mišji militaristički Miśo (hipok.), gen. Miśa militaristkinja mitologija milosrđe, gen. jed. milosrđa, instr. jed. milosrđem mitološki milost, gen. jed. milosti, instr. jed. milošću/milosti mitraljezac, gen. jed. mitraljesca, vok. jed. milozvučje, gen. jed. milozvučja, instr. jed. mitralješče, gen. mn. mitraljezaca milozvučjem Mitrovdan, gen. Mitrovdana/Mitrova dne milozvučnost, gen. jed. milozvučnosti, instr. jed. mizantrop milozvučnošću/ milozvučnosti mizantropija miljeti, prez. milim, gl. pril. sad. mileći, gl. prid. mj. (skr. mjesec) rad. milio/miljela mj. (skr. mjesto) mimogred (pril.) mimoići, prez. mimoiđem, aor. mimoiđoh, gl. mjaukati, prez. mjaučem, gl. pril. sad. mjaučući, prid. rad. mimoišao/mimoišla, gl. pril. proš. gl. im. mjaukanje mimoišavši mjed (zastarj. bakar), gen. mjedi, instr. jed. mimoilaziti, prez. mimimoilazim, gl. pril. sad. mjeđu/mjedi mimoilazeći, gl. im. mimoilaženje mjehur mineral mjenica minđuše mjenični ministarka, dat. jed. ministarki, gen. mn. mjenjač, vok. jed. mjenjaču, instr. jed. mjenjačem ministarki mjenjačnica minuciozan, minuciozna, odr. vid minuciozni

179 mjerkati, prez. mjerkam, gl. pril. sad. mjerkajući, mladolikost, gen. jed. mladolikosti, instr. jed. gl. im. mjerkanje mladolikošću/mladolikosti mjerljiv, mjerljiva, odr. vid mjerljivi mladost, gen. jed. mladosti, instr. jed. mladošću/ mjerljivost, gen. jed. mjerljivosti, instr. jed. mladosti mjerljivošću/mjerljivosti mladunac, gen. jed. mladunca, vok. jed. mladunče, mjerni nom. mn. mladunci, gen. mn. mladunaca mjerodavan, mjerodavna, odr. vid mjerodavni mlađahan (mlađan), mlađahna, odr. vid mlađahni Mjesec (astr.), instr. Mjesecom mlađan (mlađahan), mlađana, odr. vid mlađani mjesec (vrem.), instr. jed. mjesecom mlađi (komp. od mlad) mjesečar, vok. jed. mjesečaru/mjesečare, instr. jed. mjesečarom/mjesečarem mlaznjak, nom. mn. mlaznjaci mjesečarka, dat. jed. mjesečarki, gen. mn. Mleci, gen. Mletaka mjesečarki Mlečanin, nom. mn. Mlečani Mjesečeve mijene Mlečanka, dat. jed. Mlečanki, gen. mn. Mlečanki mjesečina Mletačka Republika mjesni mletački mjestimičan, mjestimična, odr. vid mjestimični mliječ, gen. jed. mliječi, instr. jed. mliječju/mliječi mjesto mliječan (mlječan), mliječna, odr. vid mliječni mjestašče, gen. jed. mjestašca/mjestaščeta mliječnica mješanac, gen. jed. mješanca, vok. jed. mješanče, Mliječni put (Mlječni put) gen. mn. mješanaca mliječnost, gen. jed. mliječnosti, instr. jed. mješavina mliječnošću/mliječnosti mješovit, mješovita, odr. vid mješoviti mlijeko mješovitost, gen. jed. mješovitosti, instr. jed. mlivo mješovitošću/mješovitosti mljackati, prez. mljackam, gl. im. mljackanje mještanin, nom. mn. mještani mlječan (mliječan), mlječna, odr. vid mlječni mještanka, dat. jed. mještanki, gen. mn. mještanki Mlječni put (Mliječni put) .mk (internetski domen Makedonije) mljekadžija MK (Međunarodna auto-oznaka za Makedoniju) mljekar, vok. jed. mljekaru/mljekare, instr. jed. ml (skr. mililitar) mljekarom/mljekarem mlad, mlada, odr. vid mladi mljekara mladac, gen. jed. mladca, gen. mn. mladaca mljekarica, vok. jed. mljekarice mladež (omladina), gen. jed. mladeži, instr. jed. mljekaričin mladežju/mladeži mljeti, prez. meljem, gl. pril. sad. meljući, gl. im. mladićstvo, gen. mn. mladićstava/mladićstva mljevenje mladika, dat. jed. mladici mm (skr. milimetar) mladolik, mladolika, odr. vid mladoliki mn. (skr. množina)

180 MNE (međunarodna auto-oznaka za Crnu molba, gen. mn. molbi/molba Goru) molilac, gen. jed. molioca, vok. jed. molioče, gen. mnijenje, gen. jed. mnijenja, instr. jed. mnijenjem mn. molilaca mniti, prez. mnim/mnijem, gl. pril. sad. mnijući moliteljka, dat. jed. moliteljki, gen. mn. moliteljki mnogoboštvo, gen. mn. mnogoboštava/ moljac, gen. jed. moljca, vok. jed. moljče, gen. mn. mnogoboštva moljaca mnogobožac, gen. jed. mnogobošca, vok. jed. momački mnogobošče, gen. mn. mnogobožaca momak, gen. jed. momka, vok. jed. momče, gen. mnogobožački mn. momaka mnogocijenjeni momčad, gen. jed. momčadi, instr. jed. mnogočasovni momčađu/momčadi mnogogodišnji momčiti se, prez. momčim se, gl. pril. sad. momčeći se, gl. im. momčenje mnogopoštovani momenat (moment), gen. jed. momenta, gen. mnogo puta (pril.) mn. momenata mnogovjeki moment (momenat), gen. jed. momenta, gen. mnoštvo, gen. mn. mnoštava/mnoštva mn. momenata množilac, gen. jed. množioca, nom. mn. množioci, momentalno (pril.) gen. mn. množilaca monah, vok. jed. monaše, nom. mn. monasi moć, gen. jed. moći, instr. jed. moći/moću monahinja moći, prez. mogu/mognem, aor. mogoh (može), monarhist (monarhista), gen. jed. monarhista gl. prid. rad. mogao/mogla, gl. pril. proš. mogavši monarhista (monarhist), gen. jed. monarhiste moćnik, vok. jed. moćniče, nom. mn. moćnici monaški moćnost, gen. jed. moćnosti, instr. jed. moćnošću/ moćnosti monoftong, nom. mn. monoftonzi močvaran, močvarna, odr. vid močvarni monolog, nom. mn. monolozi moderna monološki modif. (skr. modifikovano) monoteist (monoteista), gen. jed. monoteista monoteista (monoteist), gen. jed. monoteiste modernist (modernista), gen. jed. modernista monoteistički modernista (modernist), gen. jed. moderniste monoteistkinja modernistkinja monoteizam, gen. jed. monoteizma, gen. mn. modistkinja monoteizama modreti (postajati modar), prez. modrim, gl. pril. monstrum sad. modreći, gl. im. modrenje monstruozan, monstruozna, odr. vid modrook, modrooka, odr. vid modrooki monstruozni moguć (mogućan), moguća, odr. vid mogući monstruoznost, gen. jed. monstruoznosti, instr. jed. mogućan (moguć), mogućna, odr. vid mogućni monstruoznošću / monstruoznosti Mojkovačka bitka montenegrist (montenegrista), gen. jed. MOK (skr. Međunarodni olimpijski komitet) montenegrista

181 montenegrista (montenegrist), gen. jed. motociklista (motociklist), gen. jed. montenegriniste motocikliste montenegristika, dat. jed. montenegristici motokros montenegristkinja motorist (motorista), gen. jed. motorista monument, gen. jed. monumenta, gen, mn. motorista (motorist), gen. jed. motoriste monumenata mototrka, dat. jed. mototrci monumentalan, monumentalna, odr. vid mozak, gen. jed. mozga monumentalni mm (skr. milimetar) monumentalnost, gen. jed. monumentalnosti, instr. jed. monumentalnošću/ monumentalnosti MMF (skr. Međunarodni monetarni fond) Morača (rijeka) mn. (skr. množina) Morača (geogr.; crnogorsko brđansko pleme) moždani Moračanin, nom. mn. Moračani m. r. (skr. muški rod) Moračanka, dat. jed. Moračanki, gen. mn. mr (skr. magistar) Moračanki mračiti (se), prez. mračim (se), gl. pril. sad. Moračankin mračeći (se), gl. im. mračenje moral mrav moralist (moralista), gen. jed. moralista mravinjak, nom. mn. mravinjaci moralista (moralist), gen. jed. moraliste mravojed moralistkinja mrestilište, gen. jed. mrestilišta, instr. jed. moratorijum mrestilištem moreuz mrežnjača morfijum mrijest, gen. jed. mrijesti, instr. jed. mriješću/mrijesti morfologija mrijestiti se, prez. mrijestim se, gl. pril. sad. morfološki mrijesteći se, gl. im. mriješćenje mornar, vok. jed. mornaru/mornare, instr. jed. mrijeti, prez. mrem, gl. pril. sad. mrući, gl. prid. mornarom/mornarem rad. mro/mrla, gl. im. mrenje Moskovljanin, nom. mn. Moskovljani mrknuti, prez. mrknem, aor. mrknuh, gl. pril. Moskovljanka, dat. jed. Moskovljanki, gen. mn. proš. mrknuvši Moskovljanki mrkočela moskovski mršaviti, prez. mršavim, impf. mršavljah, gl. pril. Moskva, gen. Moskve sad. mršaveći, gl. im. mršavljenje most, nom. mn. mostovi mrtac (mrtvac), gen. jed. mrca, gen. mn. mrtaca motika, dat. jed. motici mrtvac (mrtac), gen. jed. mrtvaca, gen. mn. mrtvaca motka, dat. jed. motki, gen. mn. motki mrtvački motociklist (motociklista), gen. jed. motociklista mrtvačnica Mrtvi Do (top.)

182 mrzan, mrzna, odr. vid mrzni Musorgski, gen. Musorgskog mrzjeti, prez. mrzim, gl. pril. sad. mrzeći, gl. prid. musti, prez. muzem, gl. pril. sad. muzući, gl. prid. rad. mrzio/mrzjela rad. muzao/muzla, gl. im. muzenje MS (skr. Matica srpska) muškarac, gen. jed. muškarca, vok. jed. muškarče, mucati, prez. mucam, gl. pril. sad. mucajući, gl. gen. mn. muškaraca im. mucanje muškost, gen. jed. muškosti, instr. jed. muškošću/ mucavost, gen. jed. mucajući, instr. jed. muškosti mucavošću/mucavosti muštuluk, nom. mn. muštuluci mučan, mučna, odr. vid mučni muštulugdžija mučenik, vok. jed. mučeniče, nom. mn. mučenici Muśo (hipok.) mučeništvo, gen. mn. mučeništava/mučeništva mutavac, gen. jed. mutavca, vok. jed. mutavče, mučilac (mučitelj), gen. jed. mučioca, vok. jed. gen. mn. mutavaca mučioče, gen. mn. mučilaca mutavost, gen. jed. mutavosti, instr. jed. mučitelj (mučilac), vok. jed. mučitelju, instr. jed. mutavošću/mutavosti mučiteljem muva mućkati, prez. mućkam, gl. pril. sad. mučkajući, muva (kategorija u boksu) gl. im. mućkanje muvati (se), prez. muvam (se), gl. pril. sad. mućak, nom. mn. mućkovi/mućci muvajući (se), gl. im. muvanje mućka, dat. jed. mućki, gen. mn. mućki muz. (skr. muzika; muzički) mudrac, gen. jed. mudraca, vok. jed. mudrače muzej, instr. jed. muzejom mudrost, gen. jed. mudrosti, instr. jed. mudrošću/ muzičar, vok. jed. muzičaru/muzičare, instr. jed. mudrosti muzičarom/muzičarem Muhamed, vok. Muhamede muzičarka, dat. jed. muzičarki, gen. mn. muhamedanac, gen. jed. muhamedanca, vok. jed. muzičarki muhamedanče, gen. mn. muhamedanaca muzički mukotrpan, mukotrpna, odr. vid mukotrpni muzikalan, muzikalna, odr. vid muzikalni mukotrpnost, gen. jed. mukotrpnosti, instr. jed. muzikolog, vok. jed. muzikolože, nom. mn. mukotrpnošću/ mukotrpnosti muzikolozi multiplikacija muzikologija Muljanin, nom. mn. Muljani muzikološki Muljanka, dat. jed. Muljanki, gen. mn. Muljanki muzikološkinja mumlati, prez. mumlam, gl. pril. sad. mumlajući, gl. im. mumlanje N mungos N (skr. azot) Muo, gen. Mula n. (skr. lat. neutrum - srednji rod) MUP (skr. Ministarstvo unutrašnjih poslova) Na (skr. natrijum) MIP (skr. Ministarstvo inostranih poslova) na primjer MID (skr. Ministarstvo inostranih djela) musl. (skr. muslimanski)

183 nabirati, prez. nabiram, gl. pril. sad. nabirajući, gl. nadijevati, prez. nadijevam, gl. pril. sad. im. nabiranje nadijevajući, gl. im. nadijevanje nabiti, prez. nabijem, gl. prid. trp. nabijen nadimak, gen. jed. nadimka, nom. mn. nadimci, nabolje (pril.) gen. mn. nadimaka nabrzinu (pril.) nadisati se, prez. nadišem se, imper. nadiši se nabreklost, gen. jed. nabreklosti, instr. jed. nadjačati, prez. nadjačam nabreklošću/ nabreklosti nadjenuti (nađenuti), prez. nadjenem nabreći (nabreknuti), prez. nabreknem, aor. nadjesti (nađesti), prez. nadjedem, aor. nabrekoh, gl. prid. rad. nabrekao/nabrekla, gl. nadjedoh, gl. prid. rad. nadjeo/nadjela, gl. pril. pril. proš. nabrekavši proš. nadjevši nabreknuti (nabreći), prez. nabreknem, aor. nadjunačiti, prez. nadjunačim nabreknuh, gl. prid. rad. nabreknuo/nabreknula, nadlećeti (nadletjeti), prez. nadletim, aor. gl. pril. proš. nabreknuvši nadlećeh, gl. prid. rad. nadletio/nadlećela, gl. pril. nabrojati (nabrojiti), prez. nabrojim proš. nadlećevši nabrojiti (nabrojati), prez. nabrojim nadletjeti (nadlećeti), prez. nadletim, aor. nabusitost, gen. jed. nabusitosti, instr. jed. nadletjeh, gl. prid. rad. nadletio/nadletjela, gl. pril. nabusitošću/ nabusitosti proš. nadletjevši nacionalist (nacionalista), gen. jed. nacionalista nadlijetati, prez. nadlijećem, gl. pril. sad. nadlijećući, gl. im. nadlijetanje nacionalista (nacionalist), gen. jed. nacionaliste nadničarka, dat. jed. nadničarki, gen. mn. nacionalizam, gen. jed. nacionalizma, gen. mn. nadničarki nacionalizama nadnijeti, prez. nadnesem, aor. nadnijeh, gl. prid. Nacionalni park „Lovćen“ trp. nadnesen/ nadnijet, gl. prid. rad. nacjepkati (naćepkati), prez. nacjepkam nadnio/nadnijela, gl. pril. proš. nadnijevši načetvoronožiti (se), prez. načetvoronožim (se) nadno (pred.) načisto (pril.) nadoći, prez. nadođem, aor. nadođoh, gl. prid. rad. nadošao/nadošla, gl. pril. proš. nadošavši načitanost, gen. jed. načitanosti, instr. jed. načitanošću/ načitanosti nadograđivati, prez. nadograđujem, gl. pril. sad. nadograđujući, gl. im. nadograđivanje naćepkati (nacjepkati), prez. naćepkam nadohvat (pril. i pred.) naćerati (natjerati), prez. naćeram nadolje (pril.) naćerivati (natjerivati), prez. naćerujem, gl. pril. sad. naćerujući, gl. im. naćerivanje nadomještati, prez. nadomještam, gl. pril. sad. nadomještajući, gl. im. nadomještanje naći, prez. nađem, aor. nađoh, gl. prid. rad. našao/ našla, gl. pril. proš. našavši nadrealist (nadrealista), gen. jed. nadrealista naćve, gen. naćava nadrealista (nadrealist), gen. jed. nadrealiste načistac (pril.) nadrealistički nadasve (pril.) nadrealistkinja naddruštveni nadrealizam, gen. jed. nadrealizma, gen. mn. nadrealizama nadesno (pril.) nadojiti, prez. nadojim, imper. nadoj, gl. prid. trp. nadojen

184 nadriljekar, vok. jed. nadriljekaru/nadriljekare, nagao, nagla, odr. vid nagli instr. jed. nadriljekarom/nadriljekarem naglas (pril.) nadstojatelj, vok. jed. nadstojatelju, instr. jed. naglasak, gen. jed. naglaska, nom. mn. naglasci, nadstojateljem gen. mn. naglasaka nadstojnik, vok. jed. nadstojniče, nom. mn. naglašavati, prez. naglašavam, gl. pril. sad. nadstojnici naglašavajući, gl. im. naglašavanje nadstojnica, vok. jed. nadstojnice nagluv, nagluva, odr. vid nagluvi nadstojničin nagluvost, gen. jed. nagluvosti, instr. jed. nadugačko (pril.) nagluvošću/ nagluvosti nadugo (pril.) nagnijezditi, prez. nagnijezdim, gl. prid. trp. naduvati (napuvati), prez. naduvam, gl. pril. trp. nagniježđen naduvan nagnječenost, gen. jed. nagnječenosti, instr. jed. naduvavati (napuvavati), prez. naduvavam, gl. nagnječenošću/nagnječenosti pril. sad. naduvavajući, gl. im. naduvavanje nagnječiti, prez. nagnječim, gl. pril. trp. nadušak (pril.) nagnječen nadvoje (pril.) nagoniti, prez. nagonim, gl. pril. sad. nagoneći, gl. im. nagonjenje nadvisivati, prez. nadvisujem, gl. pril. sad. nadvisujući, gl. im. nadvisivanje nagore (pril.) nadvožnjak, nom. mn. nadvožnjaci nagovijest, gen. jed. nagovijesti, instr. jed. nagoviješću/ nagovijesti nadvući, prez. nadvučem, aor. nadvukoh, gl. prid. rad. nadvukao/nadvukla, gl. prid. trp. nadvučen, nagovijestiti, prez. nagovijestim, gl. pril. trp. gl. pril. proš. nadvukavši nagoviješten nadzirati, prez. nadzirem, gl. pril. sad. nadzirući, nagraisati, prez. nagraišem, aor. nagraisah, gl. gl. im. nadziranje pril. proš. nagraisavši nadzornica, vok. jed. nadzornice nagrditi, prez. nagrdim, gl. prid. trp. nagrđen nadzorničin nagrdnost, gen. jed. nagrdnosti, instr. jed. nagrdnošću/ nagrdnost nadzornik, vok. jed. nadzorniče, nom. mn. nadzornici nagrđenost, gen. jed. nagrđenosti, instr. jed. nagrđenošću/nagrđenosti nadzvučni nagrđivati, prez. nagrđujem, gl. pril. sad. nadžnjeti, prez. nadžnjem, aor. nadžnjeh, gl. prid. nagrđujući, gl. im. nagrđivanje rad. nadžnjeo/nadžnjela, gl. pril. proš. nadžnjevši nagristi, prez. nagrizem, gl. prid. rad. nadžnjevati, prez. nadžnjevam, gl. pril. sad. nagrizao/nagrizla, gl. prid. trp. nagrizen, gl. pril. nadžnjevajući, gl. im. nadžnjevanje proš. nagrizavši nađenuti (nadjenuti), prez. nađenem, aor. nagusto (pril.) nađenuh, gl. pril. proš. nađenuvši naheriti, prez. naherim, gl. prid. trp. naheren nađesti (nadjesti), prez. nađedem, aor. nađedoh, gl. prid. rad. nađeo/nađela, gl. pril. proš. nahija nađevši naijediti se (najediti se), prez. naijedim se nadžak baba naime (riječca) naftni naiskap (pril.)

185 naizgled (pril.) nakučiti se, prez. nakučim se, aor. nakučih se, gl. naizmjenice (pril.) pril. proš. nakučivši se naizust (pril.) nalazak, gen. jed. nalaska, nom. mn. nalasci, gen. mn. nalazaka najamnik, vok. jed. najamniče, nom. mn. najamnici nalećeti (naletjeti), prez. naletim, aor. nalećeh, gl. prid. rad. naletio/nalećela, gl. pril. proš. najedanput (pril.) nalećevši najediti se (naijediti se), prez. najedim se nalećke (naleđuške) (pril.) najedno (pril.) naleđuške (nalećke) (pril.) najednom (pril.) naletjeti (nalećeti), prez. naletim, aor. naletjeh, najjači (sup. od jak) gl. prid. rad. naletio/naletjela, gl. pril. proš. naletjevši najjasniji (sup. od jasan) nalijepiti, prez. nalijepim, gl. prid. trp. nalijepljen najjednostavniji (sup. od jednostavan) nalijetati, prez. nalijećem, gl. pril. sad. nalijećući, najjeftiniji (sup. od jeftin) gl. im. nalijetanje najjužniji (sup. od južni) nalijevati, prez. nalijevam, gl. pril. sad. nakarađivati, prez. nakarađujem, gl. pril. sad. nalijevajući, gl. im. nalijevanje nakarađujući, gl. im. nakarađivanje nalijevo (pril.) nakinđuriti se, prez. nakinđurim se, gl. prid. trp. naliti, prez. nalijem, gl. prid. trp. naliven nakinđuren nalivati, prez. nalivam, gl. pril. sad. nalivajući, gl. nakiśelost (nakisjelost), gen. jed. nakiśelosti, im. nalivanje instr. jed. nakiśelošću/nakiśelosti naliv nakiśeo (nakisjeo), nakiśela, odr. vid nakiśeli nalivpero nakjuče (pril.) namaći (namaknuti), prez. namaknem, aor. nakjučerašnji namakoh (namače), gl. prid. rad. naknadiv (naknadljiv), naknadiva, odr. vid namakao/namakla, gl. pril. proš. namakavši naknadivi namaknuti (namaći), prez. namaknem, aor. naknadljiv (naknadiv), naknadljiva, odr. vid namaknuh, gl. prid. rad. namaknuo/namaknula, naknadljivi gl. pril. proš. namaknuvši nakonjče namijeniti, prez. namijenim, gl. prid. trp. namijenjen nakostriješenost, gen. jed. nakostriješenosti, instr. jed. nakostriješenošću/nakostriješenosti namastiti, prez. namastim, gl. prid. trp. namašćen nakostriješiti, prez. nakostriješim, gl. prid. trp. namirnica nakostriješen namjena nakratko (pril.) namjenski nakrivo (pril.) namjenjivati, prez. namjenjujem, gl. pril. sad. nakovrčati, prez. nakovrčam, aor. nakovrčah, namjenjujući, gl. im. namjenjivanje gl. pril. proš. nakovrčavši namjeravati, prez. namjeravam, gl. pril. sad. naksjutra (nakśutra) (pril.) namjeravajući, gl. im. namjeravanje nakśutra (naksjutra) (pril.) namjeriti, prez. namjerim namjernica, vok. jed. namjernice

186 namjerničin napasnik, vok. jed. napasniče, nom. mn. napasnici namjernik, vok. jed. namjerniče, nom. mn. napast, gen. jed. napasti, instr. jed. namjernici napašću/napasti namjesnica, vok. jed. namjesnice napetost, gen. jed. napetosti, instr. jed. napetošću/ namjesničin napetosti namjesnički napitak, gen. jed. napitka, nom. mn. napici, gen. mn. napitaka namjesništvo, gen. mn. namjesništava/namjesništva napokon (pril.) namjesnik, vok. jed. namjesniče, nom. mn. napola (pril.) namjesnici napoličar, vok. jed. napoličaru/napoličare, instr. namještati, prez. namještam, gl. pril. sad. jed. napoličarom/napoličarem namještajući, gl. im. namještanje napoličarka, dat. jed. napoličarki, gen. mn. namještenost, gen. jed. namještenosti, instr. jed. napoličarki namještenošću/namještenosti napolje (pril.) namračiti se, prez. namračim se naporedo (pril.) namrčiti se, prez. namrčim se naposljetku (pril.) namrštenost, gen. jed. namrštenošću, instr. jed. naprazno (pril.) namrštenošću/namrštenosti naprečac (pril.) namrtvo (pril.) napredak, gen. jed. napretka, nom. mn. napreci, namučenost, gen. jed. namučenosti, instr. jed. gen. mn. napredaka namučenošću/namučenosti napredan, napredna, odr. vid napredni namusti, prez. namuzem, aor. namuzoh, gl. prid. napregnuti, prez. napregnem, aor. napregnuh, gl. rad. namuzao/namuzla, gl. pril. proš. namuzavši pril. proš. napregnuvši nanijeti, prez. nanesem, aor. nanijeh, gl. prid. rad. naprijed (pril.) nanio/namijela, gl. pril. proš. nanijevši, gl. prid. trp. nanesen/nanijet naprimjer (riječ.) naniže (pril.) naprosjačiti se (naprośačiti se), prez. naprosjačim se nanovo (pril.) naprosto, pril. naoblačiti se, prez. naoblačim se naprośačiti se (naprosjačiti se), prez. naočare, gen. naočara, dat. naočarima naprośačim se naoko (pril.) naprotiv (riječca) naokolo (pril.) napući (napuknuti), prez. naopačke (pril.) napučem/napuknem, aor. napukoh (napuče), gl. naopako (pril.) prid. rad. napukao/napukla, gl. pril. proš. napukavši napaćenost, gen. jed. napaćenosti, instr. jed. napaćenošću/napaćenosti napuknuti (napući), prez. napuknem, aor. napuknuh, gl. prid. trp. napuknut, gl. pril. proš. napamet (pril.) napuknuvši, gl. prid. rad. napuknuo / napuknula napasnica, vok. jed. napasnice napustiti (napuštiti), prez. napustim, gl. prid. napasničin trp. napušten

187 napuštati, prez. napuštam, gl. pril. sad. naseljenik, vok. jed. naseljeniče, nom. mn. napuštajući, gl. im. napuštanje naseljenici napuštiti (napustiti), prez. napuštim, gl. prid. naseobina trp. napušten nasijati, prez. nasijem napuvati (naduvati) prez. napuvam nasijecati, prez. nasijecam, gl. pril. sad. napuvavati (naduvavati), prez. napuvavam, gl. nasijecajući, gl. im. nasijecanje pril. sad. napuvavajući, gl. im. napuvavanje nasijedati, prez. nasijedam, gl. pril. sad. naramak, gen. jed. naramka, nom. mn. naramci, nasijedajući, gl. im. nasijedanje gen. mn. naramaka nasilu (pril.) naramenica nasilnik, vok. jed. nasilniče, nom. mn. nasilnici narandža nasjeckati (naśeckati), prez. nasjeckam narandžast, narandžasta, odr. vid narandžasti nasjeći (naśeći), prez. nasiječem, imper. nasijeci, naravoučenije, gen. jed. naravoučenija, instr. jed. aor. nasjekoh (nasiječe), gl. prid. rad. naravoučenijem nasjekao/nasjekla, gl. pril. proš. nasjekavši naredan, naredna, odr. vid naredni nasjedjeti se (naśeđeti se), prez. nasjedim se, narednik, vok. jed. naredniče, nom. mn. narednici aor. nasjedjeh se, gl. prid. rad. nasjedio se/nasjedjela se, gl. pril. proš. nasjedjevši se narezak, gen. jed. nareska, nom. mn. naresci, gen. mn. narezaka nasjesti (naśesti), prez. nasjednem, aor. nasjedoh, gl. prid. rad. nasjeo/nasjela, gl. pril. proš. naricati, prez. naričem, gl. pril. sad. naričući, gl. nasjevši im. naricanje naslijediti, prez. naslijedim, gl. prid. trp. narijetko (pril.) naslijeđen narječje, gen. mn. narječja, instr. jed. narječjem naslijepo (pril.) narkoman, gen. jed. narkomana nasljedan, nasljedna, odr. vid nasljedni narkomanka, dat. jed. narkomanki, gen. mn. nasljednica, vok. jed. nasljednice narkomanki nasljedničin narodni nasljednički Narodni muzej nasljednik, vok. jed. nasljedniče, nom. mn. narodnost, gen. jed. narodnosti, instr. jed. nasljednici narodnošću/narodnosti nasljednost, gen. jed. nasljednosti, instr. jed. narodski nasljednošću/nasljednosti naručilac, gen. jed. naručioca, vok. jed. naručioče, nasljedstvo, gen. mn. nasljedstava/nasljedstva nom. mn. naručioci, gen. mn. naručilaca nasljeđe, gen. jed. nasljeđa, instr. jed. nasljeđem narudžba (narudžbina) nasljeđivati, prez. nasljeđujem, gl. pril. sad. narudžbina (narudžba) nasljeđujući, gl. im. nasljeđivanje naručje, gen. jed. naručja, instr. jed. naručjem nasmiješiti se, prez. nasmiješim se naruku (pril.) nasmjehivati se, prez. nasmjehujem se, gl. pril. nasamo (pril.) sad. nasmjehujući se, gl. im. nasmjehivanje naseljavati, prez. naseljavam, gl. pril. sad. nasmiješiti se, prez. nasmiješim se naseljavajući, gl. im. naseljavanje nasmrt (pril.)

188 naspram (pred.) nataknuti (nataći), prez. nataknem, aor. nasrtati, prez. nasrćem, gl. pril. sad. nasrćući, gl. natuknuh, gl. pril. proš. natuknuvši im. nasrtanje natčovječan, natčovječna, odr. vid natčovječni nasrtljivost, gen. jed. nasrtljivosti, instr. jed. natčovječanski nastrljivošću/nasrtljivosti natčovjek, vok. jed. natčovječe nastavak, gen. jed. nastavka, nom. mn. nastavci nateći, prez. nateknem/natečem, imper. nateci, nastavnica, vok. jed. nastavnice aor. natekoh, gl. prid. rad. natekao/natekla, gl. pril. nastavničin proš. natekavši nastavnik, vok. jed. nastavniče, nom. mn. natenane (pril.) nastavnici naticati se, prez. natičem se, gl. pril. sad. natičući nastranu (pril.) se, gl. im. naticanje nastreljivati, prez. nastreljujem, gl. pril. sad. natjerati (naćerati), prez. natjeram, aor. natjerah nastreljujući, gl. im. nastreljivanje gl. prid. sad. natjerao/natjerala, gl. pril. proš. natjeravši nastrići, prez. nastrižem, imper. nastrizi, aor. nastrigoh, gl. prid. rad. nastrigao/nastrigla, gl. natjerivati (naćerivati), prez. natjerujem, gl. pril. pril. proš. nastrigavši sad. natjerujući, gl. im. natjerivanje nasukati, prez. nasučem natkriliti, prez. natkrilim, gl. prid. trp. natkriljen nasuprot (pred.) natkriti, prez. natkrijem, gl. prid. trp. natkriven nasuvo (pril.) natkrivati, prez. natkrivam, gl. pril. sad. natkrivajući, gl. im. natkrivanje naški (pril.) .nato (internetski domen NATO-a) naštedjeti (našteđeti), prez. naštedim, aor. naštedjeh, gl. prid. rad. naštedio/naštedjela, gl. natpijevati se (natpjevavati se), prez. prid. trp. našteđen, gl. pril. proš. naštedjevši natpijevam se, gl. pril. sad. natpijevajući se, gl. im. natpijevanje našteđeti (naštedjeti), prez. naštedim, aor. našteđeh, gl. prid. rad. naštedio/našteđela, gl. prid. natpjevati, prez. natpjevam trp. našteđen, gl. pril. proš. našteđevši natpjevavati se (natpijevati se), prez. našućeti se (našutjeti se), prez. našutim se, aor. natpjevavam se, gl. pril. sad. natpjevavajući se, gl. našućeh se, gl. prid. rad. našutio/našućela, gl. pril. im. natpjevavanje proš. našućevši se natprirodan, natprirodna, odr. vid natprirodni našutjeti se (našućeti se), prez. našutim se, aor. natprirodnost, gen. jed. natprirodnosti, instr. jed. našutjeh se, gl. prid. rad. našutio/našutjela, gl. pril. natprirodnošću/natprirodnosti proš. našutjevši natrag (pril.) naśeckati (nasjeckati), prez. naśeckam natrijum naśeđeti se (nasjedjeti se), prez. naśedim se, natroje (pril.) aor. naśeđeh se, gl. prid. rad. naśedio se/naśeđela se, gl. pril. proš. naśeđevši se natruo (natrunuo), natrula, odr. vid natruli naśesti (nasjesti), prez. naśednem, aor. natrunuo (natruo), natrunula, odr. vid natrunuli naśedoh, gl. prid. rad. naśeo/naśela, gl. pril. proš. naturalist (naturalista), gen. jed. naturalista naśevši naturalista (naturalist), gen. jed. naturaliste nataći (nataknuti), prez. nataknem, aor. natakoh, gl. pril. proš. natakavši, gl. prid. rad. naučnik, vok. jed. naučniče, nom. mn. naučnici natakao/natakla naučnoistraživački

189 nauditi, prez. naudim navrvjeti, prez. navrvim, aor. navrvjeh, gl. prid. naugod (pril.) rad. navrvio/navrvjela, gl. pril. proš. navrvjevši nauštrb (pril.) nazadak, gen. jed. nazatka, nom. mn. nazaci, gen. mn. nazadaka navaditi, prez. navadim, gl. prid. trp. navađen nazdravlje (uzv.) navala nazirati, prez. nazirem, gl. pril. sad. nazirući, gl. navalica im. naziranje navalice (pril.) naznačavati, prez. naznačavam, gl. pril. sad. naveče (pril.) naznačavajući, gl. im. naznačavanje navesti, prez. navedem, aor. navedoh, gl. prid. nazrijeti, prez. nazrem, aor. nazrijeh, gl. prid. rad. rad. naveo/navela, gl. prid. trp. naveden, gl. pril. nazrio/nazrela, gl. pril. proš. nazrijevši proš. navevši nažalost (riječ.) navesti, prez. navezem, aor. navezoh, gl. prid. rad. nažao (pril.) navezao/navezla, gl. pril. proš. navezavši nažderati se, prez. nažderem se navići (naviknuti), prez. naviknem, aor. navikoh (naviče), gl. prid. rad. navikao/navikla, gl. pril. naživo (pril.) proš. navikavši N. B. (skr. lat. nota bene - bilješka) navijek (pril.) n. d. (skr. navedeno djelo) navijestiti, prez. navijestim, gl. prid. trp. n. e. (skr. nove ere) naviješten neandertalac, gen. jed. neandertalca, vok. jed. navika, dat. jed. navici neandertalče, gen. mn. neandertalaca naviknuti (navići), prez. naviknem, aor. nebitan, nebitna, odr. vid nebitni naviknuh, gl. pril. proš. naviknuvši nebriga, dat. jed. nebrizi naviljak, gen. jed. naviljka, nom. mn. naviljci, gen. mn. naviljaka necjelovit, necjelovita, odr. vid necjeloviti naviše (pril.) necjelovitost, gen. jed. necjelovitosti, instr. jed. necjelovitošću/necjelovitosti navještavati, prez. navještavam, gl. pril. sad. navještavajući, gl. im. navještavanje nečastivi, gen. jed. nečastivog navješćivati, prez. navješćujem, gl. pril. sad. nečist, gen. jed. nečisti, instr. jed. nečišću/nečisti navješćujući, gl. im. navješćivanje nečovječan, nečovječna, odr. vid nečovječni navještenje, gen. jed. navještenja, instr. jed. nečovjek, vok. jed. nečovječe navještenjem nečovještvo, gen. mn. nečovještava/nečovještva navlaka, dat. jed. navlaci neću, nećeš, neće, nećemo, nećete, neće navrat-nanos (pril.) nedaleko (pril.) navrćeti (navrtjeti), prez. navrtim, aor. navrćeh, nedisciplinovan, nedisciplinovana, odr. vid gl. prid. rad. navrtio/navrćela, gl. pril. proš. nedisciplinovani navrćevši nedjelo navrijeti, prez. navrem, aor. navrijeh, gl. pril. proš. navrijevši, gl. prid. rad. navro/navrla nedoćeran (nedotjeran), nedoćerana, odr. vid nedoćerani navrtjeti (navrćeti), prez. navrtim, aor. navrtjeh, gl. prid. rad. navrtio/navrtjela, gl. pril. proš. navrtjevši

190 nedoćeranost (nedotjeranost), gen. jed. neiscjeljivost, gen. jed. neiscjeljivosti, instr. jed. nedoćeranosti, instr. jed. neiscjeljivošću/neiscjeljivosti nedoćeranošću/nedoćeranosti neiscrpan, neiscrpna, odr. vid neiscrpni nedogled neiskorijenjen, neiskorijenjena, odr. vid nedokučiv, nedokučiva, odr. vid nedokučivi neiskorijenjeni nedokučivost, gen. jed. nedokučivosti, instr. jed. neiskorjenljiv (neiskorjenjiv), neiskorjenljiva, nedokučivošću/nedokučivosti odr. vid neiskorjenljivi nedonošče, gen. jed. nedonoščeta neiskorjenjiv (neiskorjenljiv), neiskorjenjiva, nedoraslost, gen. jed. nedoraslosti, instr. jed. odr. vid neiskorjenjivi nedoraslošću/nedoraslosti neiskusan, neiskusna, odr. vid neiskusni nedorastao, nedorasla, odr. vid nedorasli neistrebljiv, neistrebljiva, odr. vid neistrebljivi nedosljedan, nedosljedna, odr. vid nedosljedni neizbježan, neizbježna, odr. vid neizbježni nedosljednost, gen. jed. nedosljednosti, instr. jed. neizdrživ, neizdrživa, odr. vid neizdrživi nedosljednošću/nedosljednosti neizdržljiv, neizdržljiva, odr. vid neizdržljivi nedostatak, gen. jed. nedostatka, nom. mn. neizliječen, neizliječena, odr. vid neizliječeni nedostaci, gen. mn. nedostataka neizlječiv, neizlječiva, odr. vid neizlječivi nedostižnost, gen. jed. nedostižnosti, instr. jed. nedostižnošću/nedostižnosti neizlječivost, gen. jed. neizlječivosti, instr. jed. neizlječivošću/neizlječivosti nedotjeran (nedoćeran), nedotjerana, odr. vid nedotjerani neizmjenljiv (neizmjenjiv), neizmjenljiva, odr. vid neizmjenljivi nedotjeranost (nedoćeranost), gen. jed. nedotjeranosti, instr. jed. nedotjeranošću/ neizmjenjiv (neizmjenljiv), neizmjenjiva, odr. nedotjeranosti vid neizmjenjivi nedozrelost, gen. jed. nedozrelosti, instr. jed. neizmjeran, neizmjerna, odr. vid neizmjerni nedozrelošću/nedozrelosti neizmjeriv (neizmjerljiv), neizmjeriva, odr. vid nedrug neizmjerivi nedug neizmjerljiv (neizmjeriv), neizmjerljiva, odr. vid neizmjerljivi nedjelja (neđelja) neizreciv, neizreciva, odr. vid neizrecivi nedjeljni (neđeljni) neizračunljiv, neizračunljiva, odr. vid nedjeljnik (neđeljnik), vok. jed. nedjeljniče, neizračunljivi nom. mn. nedjeljnici neizrecivost, gen. jed. neizrecivosti, instr. jed. neđelja (nedjelja) neizrecivošću/neizrecivosti neđeljni (nedjeljni) neizvjesnost, gen. jed. neizvjesnosti, instr. jed. neđeljnik (nedjeljnik), vok. jed. neđeljniče, nom. neizvjesnošću/neizvjesnosti mn. neđeljnici neizvjestan, neizvjesna, odr. vid neizvjesni nehajan, nehajna, odr. vid nehajni nejač, gen. jed. nejači, instr. jed. nejačju/nejači nehat nejak, nejaka, odr. vid nejaki nehotice (pril.) nejasan, nejasna, odr. vid nejasni nehotičan, nehotična, odr. vid nehotični nekadašnji neiscjeljiv, neiscjeljiva, odr. vid neiscjeljivi

191 nekmoli (vez.) neocjenjiv (neocjenljiv), neocjenjiva, odr. vid neki (zamj.) neocjenjivi neko (gen. nekoga) neol. (skr. neologizam) nekolegijalan, nekolegijalna, odr. vid neolit nekolegijalni neoporeziv, neoporeziva, odr. vid neoporezivi nekoliko (pril.) neoprečan, neoprečna, odr. vid neoprečni nekompetencija neopredijeljen, neopredijeljena, odr. vid nekompetentan, nekompetentna, odr. vid neopredijeljeni nekompetentni neopredijeljenost, gen. jed. neopredijeljenosti, nekompetentnost, gen. jed. nekompetentnosti, instr. jed. neopredijeljenošću/neopredijeljenosti instr. jed. nekompetentnošću/nekompetentnosti neosjetan (neośetan), neosjetna, odr. vid nekorektan, nekorektna, odr. vid nekorektni neosjetni nekrolog, nom. mn. nekrolozi neosjetljiv (neośetljiv), neosjetljiva, odr. vid neosjetljivi nelijep, nelijepa, odr. vid nelijepi neosnovan, neosnovana, odr. vid neosnovani neljudi neosnovanost, gen. jed. neosnovanosti, instr. jed. neljudski neosnovanošću/neosnovanosti nemanje neosviješćen, neosviješćena, odr. vid nemalen, nemalena, odr. vid nemaleni neosviješćeni nemati, prez. nemam, gl. pril. sad. nemajući neośetan (neosjetan), neośetna, odr. vid. neośetni nemaština neośetljiv (neosjetljiv), neośetljiva, odr. nemilosrdan, nemilosrdna, odr. vid nemilosrdni neośetljiva nemilost, gen. jed. nemilosti, instr. jed. neotklonjiv, neotklonjiva, odr. vid neotklonjivi nemilošću/nemilosti neotrovan, neotrovna, odr. vid neotrovni neminovan, neminovna, odr. vid neminovni nepobijeđen, nepobijeđena, odr. vid neminovnost, gen. jed. neminovnosti, instr. jed. nepobijeđeni neminovnošću/neminovnosti nepobjedan, nepobjedna, odr. vid nepobjedni nemio, nemila, odr. vid nemili nepobjediv, nepobjediva, odr. vid nepobjedivi nemoć, gen. jed. nemoći, instr. jed. nemoću/nemoći nepobjedivost, gen. jed. nepobjedivosti, instr. jed. nepobjedivošću/nepobjedivosti nemoguće (pril.) nepodijeljen, nepodijeljena, odr. vid nemušti nepodijeljeni neob. (skr. neobično) nepodijeljenost, gen. jed. nepodijeljenosti, instr. jed. neocijenjen, neocijenjena, odr. vid neocijenjeni nepodijeljenošću/nepodijeljenosti neocijenjenost, gen. jed. neocijenjenosti, instr. jed. nepogrešiv, nepogrešiva, odr. vid nepogrešivi neocijenjenošću/neocijenjenosti nepogrešivost, gen. jed. nepogrešivosti, instr. jed. neocjenljiv (neocjenjiv), neocjenljiva, odr. vid nepogrešivošću/nepogrešivosti neocjenljivi nepokolebljiv, nepokolebljiva, odr. vid nepokolebljivi

192 nepokolebljivost, gen. jed. nepokolebljivosti, nepromjenjivost (nepromjenljivost), gen. jed. instr. jed. nepokolebljivošću/nepokolebljivosti nepromjenjivosti, instr. jed. nepromjenjivošću/ neporeciv, neporeciva, odr. vid neporevici nepromjenjivosti nepovrediv, nepovrediva, odr. vid nepovredivi neprosvijećen, neprosvijećena, odr. vid neprosvijećeni neprebrodiv, neprebrodiva, odr. vid neprebrodivi neprosvijećenost, gen. jed. neprosvijećenosti, instr. jed. neprosvijećenošću/neprosvijećenosti neprelazan, neprelazna, odr. vid neprelazni neranljiv (neranjiv), neranljiva, odr. vid neprelaznost, gen. jed. neprelaznosti, instr. jed. neranljivi neprelaznošću/neprelaznosti neranjiv (neranljiv), neranjiva, odr. vid neranjivi nepresušan, nepresušna, odr. vid nepresušni neraščlanljiv (neraščlanjiv), neraščlanljiva, odr. nepresušiv, nepresušiva, odr. vid nepresušivi vid neraščlanljivi neprimijećen, neprimijećena, odr. vid neraščlanjiv (neraščlanljiv), neraščlanjiva, odr. neprimijećeni vid neraščlanjivi neprimjenljiv (neprimjenjiv), neprimjenljiva, nerazlučiv, nerazlučiva, odr. vid nerazlučivi odr. vid neprimjenljivi nerazrješiv, nerazrješiva, odr. vid nerazrješivi neprimjenljivost, gen. jed. neprimjenljivosti, instr. jed. neprimjenljivošću/neprimjenljivosti nerješiv, nerješiva, odr. vid nerješivi neprimjenjiv (neprimjenljiv), neprimjenjiva, nesavladiv, nesavladiva, odr. vid nesavladivi odr. vid neprimjenjivi neslomiv, nesalomiva, odr. vid nesalomivi neprimjerenost, gen. jed. neprimjerenosti, instr. jed. nesoj, instr. jed. nesojem neprimjerenošću/neprimjerenosti nesrećan (nesretan), nesrećna, odr. vid nesrećni neprimjetan, neprimjetna, odr. vid neprimjetni nesrećnik (nesretnik), vok. jed. nesrećniče, nom. neprimjetnost, gen. jed. neprimjetnosti, instr. jed. mn. nesrećnici neprimjetnošću/neprimjetnosti nesrećnica (nesretnica), vok. jed. nesrećnice nepristrasan, nepristrasna, odr. vid nepristrasni nesrećničin (nesretničin) nepriznat, nepriznata, odr. vid nepriznati nesretan (nesrećan), nesretna, odr. vid nesretni neprocjenljiv (neprocjenjiv), neprocjenljiva, nesretnik (nesrećnik), vok. jed. nesretniče, nom. odr. vid neprocjenljivi mn. nesretnici neprocjenjiv (neprocjenljiv), neprocjenjiva, nesretnica (nesrećnica), vok. jed. nesretnice odr. vid neprocjenjivi nesavremen, nesavremena, odr. vid nesavremeni neprokuvan, neprokuvana, odr. vid neprokuvani nestand. (skr. nestandardno) neprom. (skr. nepromjenljiv) nesvijest, gen. jed. nesvijesti, instr. jed. nesviješću/ nepromijenjen, nepromijenjena, odr. vid nesvijesti nepromijenjeni nešto (gen. nečega) nepromjenljiv (nepromjenjiv), nepromjenljiva, odr. vid nepromjenljivi netačan, netačna, odr. vid netačni nepromjenljivost (nepromjenjivost), gen. jed. neto težina nepromjenljivosti, instr. jed. nervoza nepromjenljivošću/nepromjenljivosti nervozan, nervozna, odr. vid nervozni nepromjenjiv (nepromjenljiv), nepromjenjiva, odr. vid nepromjenjivi neučtiv, neučtiva, odr. vid neučtivi

193 neučtivost, gen. jed. neučtivosti, instr. jed. nevredniji (komp. od nevrijedan) neučtivošću/neučtivosti nezadovoljan, nezadovoljna, odr. vid neućerivost (neutjerivost), gen. jed. nezadovoljni neućerivosti, instr. jed. neućerivošću/neućerivosti nezahvalan, nezahvalna, odr. vid nezahvalni neurolog, vok. jed. neurolože, nom. mn. nezahvalnica, vok. jed. nezahvalnice neurolozi nezahvalničin neurologija nezahvalnik, vok. jed. nezahvalniče, nom. mn. neurološki nezahvalnici neuroza nezamjenljiv (nezamjenjiv), nezamjenljiva, neuspjeh, nom. mn. neuspjesi odr. vid nezamjenljivi neuspješan, neuspješna, odr. vid neuspješni nezamjenjiv (nezamjenljiv), nezamjenjiva, odr. neustavan, neustavna, odr. vid neustavni vid nezamjenjivi neustrašiv (neustrašljiv), neustrašiva, odr. vid nezaposlen (nezapošljen), nezaposlena, odr. neustrašivi vid nezaposleni neustrašljiv (neustrašiv), neustrašljiva, odr. vid nezapošljen (nezaposlen), nezapošljena, odr. neustrašljivi vid nezapošljeni neutjerivost (neućerivost), gen. jed. nezaposlenost (nezapošljenost), gen. jed. neutjerljivosti, instr. jed. nezaposlenosti, instr. jed. nezaposlenošću/ neutjerljivošću/neutjerljivosti nezaposlenosti neuveo, neuvela, odr. vid neuveli nezapošljenost (nezaposlenost), gen. jed. nezapošljenosti, instr. jed. nezapošljenošću/ neuvredljiv, neuvredljiva, odr. vid neuvredljivi nezapošljenosti neuvršten, neuvrštena, odr. vid neuvršteni nezasit, nezasita, odr. vid nezasiti nevaljalac, gen. jed. nevaljalca, vok. jed. nevaljalče, nezasitost, gen. jed. nezasitosti, instr. jed. gen. mn. nevaljalaca nezasitošću/nezasitosti nevaljalstvo, gen. mn. nevaljalstava/nevaljalstva nezavisan, nezavisna, odr. vid nezavisni nevaljalština nezdrav, nezdrava, odr. vid nezdravi nevažan, nevažna, odr. vid nevažni neznabožac, gen. jed. neznabošca, vok. jed. nevidjelica (neviđelica) neznabošče, gen. mn. neznabožaca nevidljiv, nevidljiva, odr. vid nevidljivi neznanac, gen. jed. neznanca, vok. jed. neznanče, gen. mn. neznanaca neviđelica (nevidjelica) neznanka, dat. jed. neznanki, gen. mn. neznanki nevinost, gen. jed. nevinosti, instr. jed. nevinošću/ nevinosti neznanje, gen. jed. neznanja, instr. jed. neznanjem nevjernik, vok. jed. nevjerniče, nom. mn. nezrelost, gen. jed. nezrelosti, instr. jed. nevjernici nezrelošću/ nezrelosti nevjerovatan, nevjerovatna, odr. vid ničiji nevjerovatni nići (niknuti), prez. niknem, aor. nikoh (niče), nevjesta gl. prid. rad. nikao/nikla, gl. pril. proš. nikavši nevješt, nevješta, odr. vid nevješti niđe (nigdje/nigđe) (pril.) nevrijedan, nevrijedna, odr. vid nevrijedni nigdje (nigđe/niđe) (pril.)

194 nigđe (niđe/nigdje) (pril.) N. N. (skr. lat. nomen nescio - ne znam imena) nihilist (nihilista), gen. jed. nihilista NOB (skr. Narodnooslobodilačka borba) nihilista (nihilist), gen. jed. nihiliste noć, gen. jed. noći, instr. jed. noću/noći nihilistkinja noćas (pril.) nijekati, prez. nijekam/niječem, gl. pril. sad. noćašnji nijekajući/niječući, gl. im. nijekanje noćivati, prez. noćivam, gl. pril. sad. noćivajući, nijesam, nijesi, nije, nijesmo, nijeste, nijesu gl. im. noćivanje nikad (pril.) noga, dat. jed. nozi, gen. mn. noga/nogu nikakav, gen. nikakva nogari nikako (pril.) nokaut niknuti (nići), prez. niknem, aor. niknuh, gl. prid. nokdaun rad. niknuo/niknula, gl. pril. proš. niknuvši nom. (skr. nominativ) niko, gen. nikoga Norveška, gen. Norveške, dat. Norveškoj nikogović, instr. jed. nikogovićem norveški nikoji Norvežanin, nom. mn. Norvežani nikolik Norvežanka, dat. jed. Norvežanki, gen. mn. nikoliko (pril.) Norvežanki Nikoljdan, gen. Nikoljdana/Nikolja dne nosilac, gen. jed. nosioca, vok. jed. nosioče, gen. Nikšić mn. nosilaca Nikšićanin, nom. mn. Nikšićani nosivost, gen. jed. nosivosti, instr. jed. nosivošću Nikšićanka, dat. jed. Nikšićanki, gen. mn. nostrifikacija Nikšićanki nostrifikovati, prez. nostrifikujem, gl. pril. sad. nikšićki nostrifikujući, gl. im. nostrifikovanje Nikšićko polje nov. (skr. novinarski) niotkud (pril.) Nova godina (prazn.) nipošto (pril.) novembar, gen. jed. novembra, gen. mn. novembara nisko (pril.) Novi Sad ništa (gen. ničega) novi vijek ništav Novi zavjet ništavan, ništavna, odr. vid ništavni novoizabran, novoizabrana, odr. vid nivo, gen. jed. nivoa, nom. mn. nivoi novoizabrani nizak, niska, odr. vid niski novoosnovan, novoosnovana, odr. vid nizašto (pril.) novoosnovani nizbrdo (pril.) novootvoren, novootvorena, odr. vid novootvoreni nizdlaku (pril.) novorođen, novorođena, odr. vid novorođeni nizija novorođenče, gen. jed. novorođenčeta .nl (internetski domen Holandije)

195 novosadski Njemica, vok. jed. Njemice Novosađanin, nom. mn. Novosađani Njemičin Novosađanka, dat. jed. Novosađanki, gen. mn. njen (njezin) Novosađanki njezin (njen) novost, gen. jed. novosti, instr. jed. nježan, nježna, odr. vid nježni novošću/novosti nježnost, gen. jed. nježnosti, instr. jed. nježnošću/ novostečen, novostečena, odr. vid novostečeni nježnosti novovjek, novovjeka, odr. vid novovjeki njihati, prez. njišem, gl. pril. sad. njišući, gl. im. nož, instr. jed. nožem, nom. mn. noževi njihanje npr. (skr. na primjer) Njujorčanin, nom. mn. Njujorčani NTV Montena Njujorčanka, dat. jed. Njujorčanki, gen. mn. Njujorčanki nudist (nudista), gen. jed. nudista Njujork (New York) nudista (nudist), gen. jed. nudiste njujorški nudistkinja njuška, dat. jed. njuški/njušci, gen. mn. nuditi, prez. nudim, gl. pril. sad. nudeći, impf. njuški/njušaka nuđah, gl. im. nuđenje NJ.V. (skr. Njegovo/Njezino Veličanstvo) nužan, nužna, odr. vid nužni nužnost, gen. jed. nužnosti, instr. jed. nužnošću/ O nužnosti O (skr. kiseonik) o. (skr. ostrvo) Nj oba, gen. obaju, dat. obama njedra (mn. sr. r.), gen. njedara obamrijeti, prez. obamrem, aor. obamrijeh, gl. njega, dat. jed. njezi prid. rad. obamro/obamrla, gl. pril. proš. Njegoš (vlast. ime) obamrijevši Njegoš (planina) obamrlost, gen. jed. obamrlosti, instr. jed. Njegoševo (top.) obamrlošću/ obamrlosti njegoševski obasjati, prez. obasjam njegovati, prez. njegujem, gl. pril. sad. njegujući, obasuti, prez. obaspem, imper. obaspi gl. prid. trp. njegovan obaveza njegovateljica, vok. jed. njegovateljice obavezan, obavezna, odr. vid obavezni njegovateljičin obavezati (se), prez. obavežem (se), gl. prid. trp. Njeguši obavezan njeguški obavijest, gen. jed. obavijesti, instr. jed. obaviješću/obavijesti Njemac, gen. jed. Njemca, vok. jed. Njemče, gen. mn. Njemaca obavijestiti, prez. obavijestim, gl. prid. trp. obaviješten, gl. im. obavještenje Njemačka, gen. Njemačke, instr. Njemačkom obaviještenost, gen. jed. obaviještenosti, instr. jed. njemački obaviještenošću/obaviještenosti

196 obaviti, prez. obavim, gl. prid. trp. obavljen objekat (objekt), gen. jed. objekta, gen. mn. obavijen, obavijena, odr. vid obavijeni objekata obavještajac, gen. jed. obavještajca, vok. jed. objekatski obavještajče, gen. mn. obavještajaca objekt (objekat), gen. jed. objekta, gen. mn. obavještajni objekata obavještavati, prez. obavještavam, gl. pril. sad. objeručke (pril.) obavještavajući, gl. im. obavještavanje obješenjački (pril.) obavještenje, gen. jed. obavještenja, instr. jed. obješenjak, vok. jed. obješenjače, nom. mn. obavještenjem obješenjaci obazrivost, gen. jed. obazrivosti. instr. jed. oblačan, oblačna, odr. vid oblačni obazrivošću/obazrivosti oblak, nom. mn. oblaci obdan (pril.) oblasni obeščastiti, prez. obeščastim, gl. prid. trp. oblast, gen. jed. oblasti, instr. jed. oblašću/oblasti obeščašćen, gl. im. obeščašćenje oblećeti (obletjeti), prez. obletim, aor. oblećeh, obeštećenje, gen. jed. obeštećenja, instr. jed. gl. pril. rad. obletio/oblećela, gl. pril. proš. obeštećenjem oblećevši obeštetiti, prez. obeštetim, gl. prid. trp. obletjeti (oblećeti), prez. obletim, aor. obletjeh, obeštećen, gl. im. obeštećenje gl. prid. rad. obletio/objetjela, gl. pril. proš. obezbjeđivati, prez. obezbjeđujem, gl. pril. sad. obletjevši obezbjeđujući, gl. im. obezbjeđivanje oblesaviti, prez. oblesavim, gl. prid. trp. obezbijediti, prez. obezbijedim, gl. prid. trp. oblesavljen obezbijeđen, gl. im. obezbjeđenje obličje, gen. jed. obličja, instr. jed. obličjem obezbijeđenost, gen. jed. obezbijeđenosti, instr. jed. obličke obezbijeđenošću/obezbijeđenosti oblijepiti, prez. oblijepim, gl. prid. trp. oblijepljen obezbjeđenje, gen. jed. obezbjeđenja, instr. jed. obezbjeđenjem obliti, prez. oblijem, gl. prid. trp. obliven obeznaniti se, prez. obeznanim se, gl. prid. trp. oblog, nom. mn. oblozi obeznanjen obloga, dat. jed. oblozi, gen. mn. obloga obezvrijediti, prez. obezvrijedim, gl. prid. trp. oblutak, gen. jed. oblutka, nom. mn. obluci, gen. obezvrijeđen mn. oblutaka obezvređivati, prez. obezvređujem, gl. pril. sad. obmanjivačica, vok. jed. obmanjivačice obezvređujući, gl. im. obezvređivanje obmanjivačičin obijest, gen. jed. obijesti, instr. jed. obiješću/obijesti obmanjivati, prez. obmanjujem, gl. pril. sad. obmanjujući, gl. im. obmanjivanje obijestan, obijesna, odr. vid obijesni obnevidjeti (obneviđeti), prez. obnevidim, aor. Obilića medalja obnevidjeh, gl. prid. rad. obnevidio/obnevidjela, obilježavati, prez. obilježavam, gl. pril. sad. gl. pril. proš. obnevidjevši obilježavajući, gl. im. obilježavanje obneviđeti (obnevidjeti), prez. obnevidim, aor. obilježiti, prez. obilježim, gl. prid. trp. obilježen obneviđeh, gl. prid. rad. obnevidio/obneviđela, gl. pril. proš. obneviđevši obilježje, gen. jed. obilježja, instr. jed. obilježjem obnoć (pril.) obje, gen. obiju, dat. objema

197 obnovitelj, vok. jed. obnovitelju, instr. jed. obveznik, vok. jed. obvezniče, nom. mn. obnoviteljem obveznici obnoviteljka, dat. jed. obnoviteljki, gen. mn. o. c. (skr. lat. opus citatum - navedeno djelo) obnoviteljki oceubica oboje oceubilački obojica oceubistvo, gen. mn. oceubistava/oceubistva obolijevati, prez. obolijevam, gl. pril. sad. ocijediti, prez. ocijedim, gl. prid. trp. ocijeđen obolijevajući, gl. im. obolijevanje ocijeniti, prez. ocijenim. gl. prid. trp. ocijenjen oboljelost, gen. jed. oboljelosti, instr. jed. oboljelošću/oboljelosti ocjena oboljenje, gen. jed. oboljenja, instr. jed. ocjenjivač, vok. jed. ocjenjivaču, instr. jed. oboljenjem ocjenjivačem obožavalac, gen. jed. obožavaoca, vok. jed. ocjenjivački obožavaoče, gen. mn. obožavalaca ocjenjivati, prez. ocjenjujem, gl. pril. sad. obožavati, prez. obožavam, gl. pril. sad. ocjenjujući, gl. im. ocjenjivanje obožavajući, gl. im. obožavanje ocrniti, prez. ocrnim, gl. prid. trp. ocrnjen obraćati, prez. obraćam, gl. pril. sad. obraćajući, očaj, instr. jed. očajem gl. im. obraćanje očajan, očajna, odr. vid očajni obradiv, obradiva, odr. vid obradivi Očenaš obradivost, gen. jed. obradivosti, instr. jed. obradivošću/obradivosti očerupati, prez. očerupam obradovati, prez. obradujem očetkati, prez. očetkam obrađivati, prez. obrađujem, gl. pril. sad. očevidac, gen. jed. očevica, vok. jed. očeviče, nom. obrađujući, gl. im. obrađivanje mn. očevici, gen. mn. očevidaca obraščić, instr. jed. obraščićem očevidan, očevidna, odr. vid očevidni obrazac, gen. jed. obrasca, gen. mn. obrazaca očev (očin) obreći, prez. obrečem/obreknem, aor. obrekoh očevina (obreče), gl. prid. rad. obrekao/obrekla, gl. pril. očin (očev) proš. obrekavši očinstvo, gen. mn. očinstava/očinstva obrijati, prez. obrijem očinji (očni/očnji) obronak, gen. jed. obronka, nom. mn. obronci, gen. mn. obronaka očni (očnji/očinji) obrtati, prez. obrćem, gl. pril. sad. obrćući, gl. im. očnji (očinji/očni) obrtanje očnjak, gen. jed. očnjaka, nom. mn. očnjaci, gen. obručiti, prez. obručim mn. očnjaka obrukati, prez. obrukam očuh, vok. jed. očuše, nom. mn. očusi obudovjeti, prez. obudovim, aor. obudovjeh, gl. oćelaviti, prez. oćelavim, gl. prid. trp. oćelavljen prid. rad. obudovio/obudovjela, gl. pril. proš. oćerati (otjerati), prez. oćeram obudovjevši oćoraviti, prez. oćoravim, gl. prid. trp. oćoravljen obuhvatati, prez. obuhvatam, gl. pril. sad. obuhvatajući, gl. im. obuhvatanje oćutati, prez. oćutim

198 odabirati, prez. odabiram, gl. pril. sad. odijelce odabirajući, gl. im. odabiranje odijelo odande (pril.) odijeljenost, gen. jed. odijeljenosti, instr. jed. odanost, gen. jed. odanosti, instr. jed. odijeljenošću/odijeljenosti odanošću/odanosti odijum odasipati, prez. odasipam/odasipljem, gl. pril. odioznost, gen. jed. odioznosti, instr. jed. sad. odasipajući/odasipljući, gl. im. odasipanje odioznošću/odioznosti odasvud (pril.) odjedanput (pril.) odavati, prez. odajem, gl. pril. sad. odajući, gl. im. odjednom (pril.) odavanje odjek, nom. mn. odjeci odavde (pril.) odjeljak, gen. jed. odjeljka, nom. mn. odjeljci, gen. odavno (pril.) mn. odjeljaka odavrijeti, prez. odavrem, aor. odavrijeh, gl. prid. odjeljenje, gen. jed. odjeljenja, instr. jed. rad. odavro/odavrla, gl. pril. proš. odavrijevši odjeljenjem odazov odjeljivati, prez. odjeljujem, gl. pril. sad. odbitak, gen. jed. odbitka, nom. mn. odbici, gen. odjeljujući, gl. im. odjeljivanje mn. odbitaka odjenuti (ođesti), prez. odjenem odbojka, dat. jed. odbojci, gen. mn. odlazak, gen. jed. odlaska, nom. mn. odlasci, gen. odbojaka/odbojki mn. odlazaka odbojnost, gen. jed. odbojnosti, instr. jed. odlećeti (odletjeti), prez. odletim, aor. odlećeh, odbojnošću/odbojnosti gl. prid. rad. odletio/odlećela, gl. pril. proš. odbornik, vok. jed. odborniče, nom. mn. odlećevši odbornici odleđivati, prez. odleđujem, gl. pril. sad. odbrambeni odleđujući, gl. im. odleđivanje odbrana odletjeti (odlećeti), prez. odletim, aor. odletjeh, odbraniti, prez. odbranim, gl. prid. trp. odbranjen gl. prid. rad. odletio/odletjela, gl. pril. proš. odletjevši odgajivač, vok. jed. odgajivaču, instr. jed. odgajivačem odlijepiti, prez. odlijepim, gl. prid. trp. odlijepljen odgajivačica, vok. jed. odgajivačice odliv odgajivačičin odlijevati (odlivati), prez. odlijevam, gl. pril. sad. odgonetati, prez. odgonetam odlijevajući, gl. im. odlijevanje odgristi, prez. odgrizem, aor. odgrizoh, gl. prid. odlivati (odlijevati), prez. odlivam, gl. pril. sad. rad. odgrizao/odgrizla, gl. pril. proš. odgrizavši odlivajući, gl. im. odlivanje odgrtati, prez. odgrćem, imper. odgrći odlivak (odljevak), gen. jed. odlivka, nom. mn. odgudjeti (odguđeti), prez. odgudim, aor. odlivci, gen. mn. odlivaka odgudjeh, gl. prid. rad. odgudio/odgudjela, gl. odljevak (odlivak), gen. jed. odljevak, nom. mn. pril. proš. odgudjevši odljevci, gen. mn. odljevaka odguđeti (odgudjeti), prez. odgudim, aor. odlomak, gen. jed. odlomka, nom. mn. odlomci, odguđeh, gl. prid. rad. odgudio/odguđela, gl. pril. gen. mn. odlomaka proš. odguđevši odluka, dat. jed. odluci

199 odmaći (odmaknuti), prez. odmaknem, aor. odr. vid (skr. određeni vid) odmakoh, gl. prid. rad. odmakao/odmakla, gl. odsjeći (odśeći), prez. odsiječem, aor. odsjekoh pril. proš. odmakavši (odsiječe), imper. odsijeci, gl. prid. rad. odsjekao / odmah (pril.) odsjekla, gl. pril. proš. odsjekavši odmaknuti (odmaći), prez. odmaknem, aor. odsjesti (odśesti), prez. odsjednem, aor. odmaknuh, gl. prid. rad. odmaknuo/odmaknula, odsjedoh, gl. prid. rad. odsjeo/odsjela, gl. pril. gl. pril. proš. odmaknuvši proš. odsjevši odmalena (pril.) odstupanje, gen. jed. odstupanja, instr. jed. odmaloprije (pril.) odstupanjem odmijeniti, prez. odmijenim, gl. prid. trp. odśeći (odsjeći), prez. odsiječem, imper. odsijeci, odmijenjen aor. odsjekoh (odsiječe), gl. prid. rad. odśekao/odśekla, gl. pril. proš. odśekavši odmiljeti, prez. odmilim, aor. odmiljeh, gl. prid. rad. odmilio/odmiljela, gl. pril. proš. odmiljevši odśesti (odsjesti), prez. odśednem, gl. prid. rad. odśeo/odśela, gl. pril. proš. odśevši odmjenjivati, prez. odmjenjujem, gl. pril. sad. odmjenjujući, gl. im. odmjenjivanje odsad (pril.) odnedavno (pril.) odsijedati, prez. odsijedam, gl. pril. sad. odsijedajući, gl. im. odsijedanje odnekle (pril.) odsijek, nom. mn. odsijeci odnekud (pril.) odsjaj, gen. jed. odsjaja, instr. jed. odsjajem odnjihati, prez. odnjišem odskakutati, prez. odskakućem, imper. odskakući odoka (pril.) odskitati, prez. odskitam/odskićem, imper. odolijevati, prez. odolijevam, gl. pril. sad. odskitaj/odskići odlijevajući, gl. im. odlijevanje odspavati, prez. odspavam odonda (pril.) odstajati, prez. odstojim odonud (pril.) odsto % (posto) odostrag (pril.) odstojanje odovud (pril.) odstrijel odozdo (ozdo) (pril.) odstupnica odozgo (ozgo/ozgor) (pril.) odsustvo, gen. mn. odsustava/odsustva odrastao, odrasla, odr. vid odrasli odsustvovati, prez. odsustvujem, gl. pril. sad. odreći, prez. odreknem/odrečem, aor. odrekoh odsustvujući, gl. im. odsustvovanje (odreče), gl. prid. rad. odrekao/odrekla, gl. pril. proš. odrekavši odsutan, odsutna, odr. vid odsutni odredba, gen. mn. odredaba odsutnost, gen. jed. odsutnosti, instr. jed. odsutnošću/odsutnosti odrezak, gen. jed. odreska, nom. mn. odresci, gen. mn. odrezaka odšale (pril.) odriješiti, prez. odriješim, gl. prid. trp. odriješen, odšetati, prez. odšetam gl. im. odrješenje odšiti, prez. odšijem, gl. prid. trp. odšiven odrijeti, prez. odrem/oderem, aor. odrijeh, gl. odštampati, prez. odštampam prid. rad. odro/odrla, gl. prid. trp. odrt, gl. pril. odšunjati, prez. odšunjam proš. odrijevši/odrvši

200 odumrijeti, prez. odumrem, aor. odumrijeh, gl. oglupaviti, prez. oglupavim, gl. prid. trp. prid. rad. odumro/odumrla, gl. pril. proš. oglupavljen odumrijevši ogluvjeti, prez. ogluvim, aor. ogluvjeh, gl. prid. oduvati, prez. oduvam rad. ogluvio/ogluvjela, gl. pril. proš. ogluvjevši oduvijek (pril.) ogoljelost, gen. jed. ogoljelosti, instr. jed. odvažnost, gen. jed. odvažnosti, instr. jed. ogoljelošću/ogoljelosti odvažnošću/odvažnosti ogoljeti, prez. ogolim, aor. ogoljeh, gl. prid. rad. odveć (pril.) ogolio/ogoljela, gl. pril. proš. ogoljevši odviše (pril.) ogorčenost, gen. jed. ogorčenosti, instr. jed. ogorčenošću/ogorčenosti odvrći (odvrgnuti), prez. odvrgnem, aor. odvrgoh (odvrže), gl. prid. rad. ogranak, gen. jed. ogranka, nom. mn. ogranci, gen. odvrgao/podvrgla, gl. pril. proš. odvrgavši mn. ogranaka odvrgnuti (odvrći), prez. odvrgnem, aor. ogrepsti, prez. ogrebem, aor. ogreboh, gl. prid. odvrgnuh, gl. prid. rad. odvrgnuo/odvrgnula, gl. rad. ogrebao/ogrebla, gl. pril. proš. ogrebavši pril. proš. odvrgnuvši ogrešenje, gen. jed. ogrešenja, instr. jed. odvojenost, gen. jed. odvojenosti, instr. jed. ogrešenjem odvojenošću/odvojenosti ogrijati, prez. ogrijem odvojiti, prez. odvojim, gl. prid. trp. odvojen ogrijev, gen. jed. ogrijeva odvojiv, odvojiva, odr. vid odvojivi ogrijevni ođesti (odjenuti), prez. ođenem ogrubiti (ogrubjeti), prez. ogrubim, aor. odžak, gen. jed. odžaka, nom. mn. odžaci ogrubih, gl. prid. rad. ogrubio/ogrubila, gl. pril. proš. ogrubivši, gl. prid. trp. ogrubljen ofajditi (ovajditi), prez. ofajdim, gl. prid. trp. ofajđen ogrubjeti (ogrubiti), prez. ogrubim, aor. ogrubjeh, gl. prid. rad. ogrubio/ogrubjela, gl. ofanziva pril. proš. ogrubjevši oficijelan, oficijelna, odr. vid oficijelni ogubaviti, prez. ogubavim, gl. prid. trp. oficijelnost, gen. jed. oficijelnosti, instr. jed. ogubavljen oficijelnošću/oficijelnosti oholost, gen. jed. oholosti, instr. jed. ohološću/ ofsajd oholnosti oftalmolog, vok. jed. oftalmolože, nom. mn. ohrapaviti, prez. ohrapavim, gl. prid. trp. oftalmolozi ohrapavljen oftalmologija ohromiti (ohromjeti), prez. ohromim, gl. prid. trp. ohromljen oftalmološki ohromjeti (ohromiti), prez. ohromim, gl. prid. oftalmološkinja rad. ohromio/ohromjela, gl. pril. proš. ohromjevši o. g. (skr. ove godine) ojađenik, vok. jed. ojađeniče, nom. mn. ojađenici ogladnjeti, prez. ogladnim, aor. ogladnjeh, gl. ojađenost, gen. jed. ojađenosti, instr. jed. prid. rad. ogladnio/ogladnjela, gl. pril. proš. ojađenošću/ojađenosti ogladnjevši ojagnjiti, prez. ojagnjim, gl. prid. trp. ojagnjen oglav, gen. jed. oglava ojužiti, prez. ojužim oglodati, prez. oglođem, imper. oglođi okapati, prez. okapam, gl. prid. sad. okapajući

201 okean omršaviti, prez. omršavim oklijevati, prez. oklijevam, gl. pril. sad. ondašnji oklijevajući, gl. im. oklijevanje ondje (onđe) (pril.) oko, nom. mn. oči, gen. mn. očiju/oči onđe (ondje) (pril.) okopavati, prez. okopavam, gl. pril. sad. onesvijestiti, prez. onesvijestim, gl. prid. trp. okopavajući, gl. im. okopavanje onesviješćen okorjelost, gen. jed. okorjelosti, instr. jed. onesvješćivati, prez. onesvješćujem, gl. pril. sad. okorjelošću/okorjelosti onesvješćujući, gl. im. onesvješćivanje okoštavati, prez. okoštavam, gl. pril. sad. onomadne (pril.) okoštavajući, gl. im. okoštavanje onomlani (pril.) okretati, prez. okrećem, imper. okreći, gl. pril. sad. okrećući, gl. im. okretanje onovremeni okrug, nom. mn. okruzi opanak, gen. jed. opanka, nom. mn. opanci, gen. mn. opanaka okračati, prez. okračam opančarica, vok. jed. opančarice oktobar, gen. jed. oktobra opaska, dat. jed. opasci/opaski, gen. mn. Oktobarska revolucija opaski/opaska Oktoih opčiniti, prez. opčinim, aor. opčinih, gl. prid. rad. okućnica opčinio/opčinila, gl. pril. proš. opčinivši okupacijski (okupacioni) Ophisaurus apodus Pallas (blavor) okupacioni (okupacijski) opijelo olabavljenost, gen. jed. olabavljenosti, instr. jed. opijum olabavljenošću/olabavljenosti opiti, prez. opijem, gl. prid. trp. opijen oličavati, prez. oličavam, gl. pril. sad. oličavajući, opklada gl. im. oličavanje oplakati, prez. oplačem, imper. oplači olimpijada oplakivati, prez. oplakujem, gl. pril. sad. olovka, dat. jed. olovci, gen. mn. olovaka oplakujući, gl. im. oplakivanje oluk, nom. mn. oluci oplaviti (oplavjeti), prez. oplavim, gl. prid. trp. olupina oplavljen o. m. (skr. ovoga mjeseca) oplavjeti (oplaviti), prez. oplavim, aor. oplavih, omaći (omaknuti), prez. omaknem, aor. gl. prid. rad. oplavio/oplavjela, gl. pril. proš. omakoh (omače), gl. prid. sad. omakao/omakla, oplavivši gl. pril. proš. omakavši oplijeviti, prez. oplijevim, gl. prid. trp. oplijevljen omađijati, prez. omađijam oportunist (oportunista), gen. jed. oportunista omaknuti (omaći), prez. omaknem, aor. oportunista (oportunist), gen. jed. oportuniste omaknuh, gl. prid. rad. omaknuo/omaknula, gl. oportunistkinja pril. proš. omaknuvši opovrgnuti, prez. opovrgnem omlitaviti, prez. omlitavim, gl. prid. rad. omlitavljen opozicija omorika, dat. jed. omorici opozicijski (opozicioni)

202 opozicioni (opozicijski) optimist (optimista), gen. jed. optimista opozvati, prez. opozovem optimista (optimist), gen. jed. optimiste opredijeliti, prez. opredijelim, gl. prid. trp. optimistkinja opredijeljen, gl. im. opredjeljenje optimizam, gen. jed. optimizma, gen. mn. opredijeljenost, gen. jed. opredijeljenosti, instr. jed. optimizama opredijeljenošću/opredijeljenosti optužba, gen. mn. optužbi/optužba opredjeljenje, gen. jed. opredjeljenja, instr. jed. optuženica, vok. jed. optuženice opredjeljenjem optuženičin opredjeljivati, prez. opredjeljujem, gl. pril. sad. opredjeljujući, gl. im. opredjeljivanje optuženik, vok. jed. optuženiče, nom. mn. optuženici opruga, dat. jed. opruzi opustjeli (opušćeli) opsada opustjelost (opušćelost), gen. jed. opustjelosti, opsjednutost, gen. jed. opsjednutosti, instr. jed. instr. jed. opustjelošću/opustjelosti opsjednutošću/opsjednutosti opustjeti (opušćeti), prez. opustim, aor. opservacija opustjeh, gl. prid. rad. opustio/opustjela, gl. pril. opservacijski (opservacioni) proš. opustjevši opservacioni (opservacijski) opušćeli (opustjeli) opservatorijum opušćelost (opustjelost), gen. jed. opušćelosti, opsežan, opsežna, odr. vid opsežni instr. jed. opušćelošću/opušćelosti opsijedati, prez. opsijedam, gl. pril. sad. opušćeti (opustjeti), prez. opustim, aor. opsijedajući, gl. im. opsijedanje opušćeh, gl. prid. rad. opustio/opušćela, gl. pril. proš. opušćevši opslužiti, prez. opslužim, gl. prid. trp. opslužen Oputne Rudine (geogr.) opsluživati, prez. opslužujem, gl. pril. sad. opslužujući, gl. im. opsluživanje oran, orna, odr. vid orni opskrbiti, prez. opskrbim, gl. prid. trp. opskrbljen organizatorka, dat. jed. organizatorki, gen. mn. organizatorki opstanak, gen. jed. opstanka, nom. mn. opstanci, gen. mn. opstanaka orij. (skr. orijentalizam) opstruirati, prez. opstruiram, gl. pril. sad. orijedak, orijetka, odr. vid orijetki opstruirajući, gl. im. opstruiranje orijediti, prez. orijedim, gl. prid. trp. orijeđen opširan, opširna, odr. vid opširni orijentacija opširnost, gen. jed. opširnosti, instr. jed. orijentalan, orijentalna, odr. vid orjentalni opširnošću/opširnosti orijentalist (orijentalista), gen. jed. orijentalista opšiti, prez. opšijem, gl. prid. trp. opšiven orijentalista (orijentalist), gen. jed. orijentaliste opštenje, gen. jed. opštenja, instr. jed. opštenjem orijentalistika, dat. jed. orijentalistici opšti orijentalistkinja opština orijentalizam, gen. jed. orijentalizma, gen. mn. opteretiti, prez. opteretim, gl. prid. trp. opterećen, orijentalizama gl. im. opterećenje orijentir, instr. jed. orijentirom opticaj, gen. jed. opticaja, instr. jed. opticajem

203 orijentisati, prez. orijentišem, gl. pril. sad. osjenčiti (ośenčiti) prez. osjenčim, gl. prid. trp. orijentišući, gl. im. orijentisanje osjenčen orjeđi (komp. od orijedak) osjetan (ośetan), osjetna, odr. vid osjetni Orja Luka osjetiti (ośetiti), prez. osjetim Orjen osjetljiv (ośetljiv), osjetljiva, odr. vid osjetljivi Orjolučanin, nom. mn. Orjoličani osjetljivost (ośetljivost), gen. jed. osjetljivosti, Orjolučanka, dat. jed. Orjolučanki, gen. mn. instr. jed. osjetljivošću/osjetljivosti Orjolučanki oskudan, oskudna, odr. vid oskudni Orjolučankin oskudica orkestar, gen. jed. orkestra, gen. mn. orkestara oskudijevati, prez. oskudijevam, gl. pril. sad. Orlośed (top.) oskudijevajući, gl. im. oskudijevanje oronulost, gen. jed. oronulosti, instr. jed. oskudnost, gen. jed. oskudnosti, instr. jed. oronulošću/oronulosti oskudnošću/oskudnosti oronuo, oronula, odr. vid oronuli oskupsti, prez. oskubem, aor. oskuboh, gl. prid. rad. oskubao/oskubla, gl. pril. proš. oskubavši ortografija oslijepiti, prez. oslijepim, gl. prid. trp. oslijepljen, ortografski gl. im. osljepljenje osamdeset osljepljenje, gen. jed. osljepljenja, instr. jed. osamdeset jedan osljepljenjem osamnaest osljepljivati, prez. osljepljujem, gl. pril. sad. osljepljujući, gl. im. osljepljivanje osamnaesti osmerac, gen. jed. osmerca, gen. mn. osmeraca osamnaestina osmijeh, nom. mn. osmijesi osamnaestočlani osmjehivati se, prez. osmjehujem se, gl. pril. sad. osamsto (osam stotina) osmjehujući se, gl. im. osmjehivanje osam stotina (osamsto) osmjehnuti se, prez. osmjehnem se osijedjelost (osijeđelost), gen. jed. osijedjelosti, osmogodišnjak, gen. jed. osmogodišnjaka, vok. instr. jed. osijeđelošću/osijeđelosti jed. osmogodišnjače, nom. mn. osmogodišnjaci osijedjeti (osijeđeti), prez. osijedim, aor. osmogodišnji osijedjeh, gl. prid. rad. osijedio/osijedjela, gl. pril. proš. osijedjevši osmoljetan, osmoljetna, odr. vid osmoljetni osijeđelost (osijedjelost), gen. jed. osijeđelosti, osmoljetka, dat. jed. osmoljetki, gen. mn. instr. jed. osijeđelošću/osijeđelosti osmoljetki osijeđeti (osijedjeti), prez. osijedim, aor. osmomjesečni osijeđeh, gl. prid. rad. osijedio/osijeđela, gl. pril. osmoro proš. osijeđevši osmosatni osjećaj (ośećaj), instr. jed. osjećajem osmovjekovan, osmovjekovna, odr. vid osjećajan (ośećajan), osjećajna, odr. vid osmovjekovni osjećajni osniježiti, prez. osniježim osjećati (ośećati), prez. osjećam, gl. pril. sad. osjećajući, gl. im. osjećanje osnovac, gen. jed. osnovca, vok. jed. osnovče, gen. mn. osnovaca

204 osobenost, gen. jed. osobenosti, instr. jed. oštećenje, gen. jed. oštećenja, instr. jed. osobenošću/osobenosti oštećenjem osobenjak, gen. jed. osobenjaka, vok. jed. oštrouman. oštroumna, odr. vid oštroumni osobenjače, nom. mn. osobenjaci oštroumnost, gen. jed. oštroumnosti, instr. jed. osobitost, gen. jed. osobitosti, instr. jed. oštroumnošću/oštroumnosti osobitošću/ osobitosti ošutiti, prez. ošutim ostanak, gen. jed. ostanka, nom. mn. ostanci, gen. Ośečenica (top.) mn. ostanaka ośećaj (osjećaj), instr. jed. ośjećajem ostarjelost, gen. jed. ostarjelosti, instr. jed. ostarjelošću/ostarjelosti ośećajan(osjećajan), ośećajna, odr. vid ośećajni ostatak, gen. jed. ostatka, nom. mn. ostaci, gen. mn. ośećati (osjećati), prez. ośećam, gl. pril. sad. ostataka ośećajući, gl. im. ośećanje ostavka, dat. jed. ostavci, gen. mn. ostavki ośenčiti (osjenčiti) prez. ośenčim, gl. prid. trp. ośenčen ostrožje, gen. jed. ostrožja, instr. jed. ostrožjem ośetan (osjetna), ośetna, odr. vid ośetni Ostrog ośetiti (osjetiti), prez. ośetim ostroški ośetljiv (osjetljiv), ośetljiva, odr. vid ośetljivi osuđenik, vok. jed. osuđeniče, nom. mn. osuđenici ośetljivost (osjetljivost), gen. jed. ośetljivosti, osvetiti, prez. osvetim, gl. prid. trp. osvećen instr. jed. ośetljivošću/ośetljivosti osvijestiti, prez. osvijestim, gl. prid. trp. otac, gen. jed. oca, vok. jed. oče, nom. mn. očevi, osviješćen, gl. im. osvještenje gen. mn. otaca osvijetliti, prez. osvijetlim, gl. prid. trp. osvijetljen, Otac, Sin i Sveti Duh gl. im. osvjetljenje otačastvo, gen. mn. otačastava/otačastva osvijetljenost, gen. jed. osvijetljenosti, instr. jed. osvijetljenošću/osvijetljenosti otadžbina osvjedočiti, prez. osvjedočim, gl. prid. trp. otcijepiti, prez. otcijepim, gl. prid. trp. otcijepljen, osvjedočen, gl. im. osvjedočenje gl. im. otcjepljenje osvješćivati, prez. osvješćujem, gl. pril. sad. otćušnuti, prez. otćušnem osvješćujući, gl. im. osvješćivanje otčepiti, prez. otčepim, gl. prid. trp. otčepljen, gl. osvještati, prez. osvještam, gl. pril. sad. im. otčepljenje osvještajući, gl. im. osvještanje otćušnuti, prez. otćušnem, aor. otćušnuh, gl. osvještavati, prez. osvještavam, gl. pril. sad. prid. rad. otćušnuo/otćušnula, gl. pril. proš. osvještavajući, gl. im. osvještavanje otćušnuvši osvještenje, gen. jed. osvještenja, instr. jed. oteći, prez. oteknem/otečem, aor. otekoh osvještenjem (oteče), gl. prid. rad. otekao/otekla, gl. pril. proš. otekavši osvjetljavati, prez. osvjetljavam, gl. pril. sad. osvjetljavajući, gl. im. osvjetljavanje oteklina osvježavati, prez. osvježavam, gl. pril. sad. oteti, pret. otmem, gl. prid. trp. otet osvježavajući, gl. im. osvježavanje otfikariti, prez. otfikarim, gl. prid. trp. otfikaren osvježiti, prez. osvježim, gl. prid. trp. osvježen otfrknuti, prez. otfrknem oštar, oštra, odr. vid oštri othraniti, prez. othranim, gl. prid. trp. othranjen

205 oticati, prez. otičem, gl. pril. sad. otičući, gl. im. otprije (pril.) oticanje otprtiti, prez. otprtim, gl. prid. trp. otprćen otići, prez. otiđem/odem, aor. otiđoh/odoh, gl. otputovati, prez. otputujem prid. rad. otišao/otišla, gl. pril. proš. otišavši otrijeti, prez. otrem, aor. otrijeh, gl. prid. rad. otijesniti, prez. otijesnim, gl. prid. trp. otiješnjen otro/otrla, gl. pril. proš. otrvši otjerati (oćerati), prez. otjeram otrovnica otješnjati, prez. otješnjam otrovničin otkad (pril.) otud (pril.) otkako (pril.) otupjelost, gen. jed. otupjelosti, instr. jed. otkinuti, prez. otkinem otupjelošću/otupjelosti otkos, gen. mn. otkosa otvrdnuti, prez. otvrdnem otkud (otkuda) (pril.) ovajditi (ofajditi), prez. ovajdim, gl. prid. trp. otmen, otmena, odr. vid otmeni ovajđen otmeno (pril.) ovalan, ovalna, odr. vid ovalni otmenost, gen. jed. otmenosti, instr. jed. ovas, gen. jed. ovsa otmenošću/otmenosti ovca, gen. mn. ovaca otpad ovdašnji otpadak, gen. jed. otpatka, nom. mn. otpaci, gen. ovdje (ovđe) (pril.) mn. otpadaka ovđe (ovdje) (pril.) otpadnica, vok. jed. otpadnice ovijati, prez. ovijem otpadničin ovijavati, prez. ovijavam, gl. pril. sad. ovijavajući, otpadnik, vok. jed. otpadniče, nom. mn. otpadnici gl. im. ovijavanje otpadništvo, gen. mn. otpdništava/otpadništva ovjekovječiti, prez. ovjekovječim, gl. prid. trp. otpečatiti, prez. otpečatim, gl. prid. trp. ovjekovječen, gl. im. ovjekovječenje otpečaćen ovlastiti, prez. ovlastim, gl. prid. trp. ovlašćen, gl. otperjati, prez. otperjam im. ovlašćenje otpetljati, prez. otpetljam ovlašćenje, gen. jed. ovlašćenja, instr. jed. ovlašćenjem otpisati, prez. otpišem, imper. otpiši ovlašćivati, prez. ovlašćujem, gl. pril. sad. otpiti, prez. otpijem ovlašćujući, gl. im. ovlašćivanje otpješačiti, prez. otpješačim ovseni otpjevati, prez. otpjevam ozdo (odozdo) (pril.) otplaćivati, prez. otplaćujem, gl. pril. sad. ozepsti, prez. ozebem, aor. ozeboh, gl. prid. rad. otplaćujući, gl. im. otplaćivanje ozebao/ozebla, gl. pril. proš. ozebavši otpozdrav ozgo (ozgor/odozgo) (pril.) otpozdraviti, prez. otpozdravim ozgor (ozgo/odozgo) (pril.) otpremiti, prez. otpremim, gl. prid. trp. ozlijediti, prez. ozlijedim, gl. prid. trp. ozlijeđen otpremljen označavati, prez. označavam, gl. pril. sad. otpremnina označavajući, gl. im. označavanje

206 ozlojediti, prez. ozlojedim, gl. prid. trp. ozlojeđen pakosnik, vok. jed. pakosniče, nom. mn. pakosnici ozlojeđenost, gen. jed. ozlojeđenosti, instr. jed. pakost, gen. jed. pakosti, instr. jed. ozojeđenošću/ozlojeđenosti pakošću/pakosti ozljeda, gen. mn. ozljeda pakostan, pakosna, odr. vid pakosni ozljedni palac, gen. jed. palca, nom. mn. palci/palčevi, gen. ozljeđivati, prez. ozljeđujem, gl. pril. sad. mn. palaca / palčeva ozljeđujući, gl. im. ozljeđivanje palačinka, dat. jed. palačinki, gen. mn. palačinki/ Ozrinići (geogr.; crnogorsko pleme) palačinka ožičica palata ožednjati, prez. ožednjam palatalan, palatalna, odr. vid palatalni ožednjeti, prez. ožednim, aor. ožednjeh, gl. prid. paleografija rad. ožednio/ožednjela, gl. pril. proš. ožednjevši paleolit oživljavati (oživljivati), prez. oživljavam, gl. pril. paleontolog sad. oživljavajući, gl. im. oživljavanje paleontologija oživljivati (oživljavati), prez. ožuvljujem, gl. paleontološki pril. sad. oživljivajući, gl. im. oživljivanje paleontološkinja paleozoik P palma, gen. mn. palmi/palma P (skr. pješak u šahu) pamet, gen. jed. pameti, instr. jed. pameću/pameti P (skr. fosfor) pamflet Pacifik pamfletist (pamfletista), gen. jed. pamfletista pacifist (pacifista), gen. jed. pacifista pamfletista (pamfletist), gen. jed. pamfletiste pacifista (pacifist), gen. jed. pacifiste pamtivijek, nom. mn. pamtivjekovi pacijent, gen. jed. pacijenta, gen. mn. pacijenata pancijer (pancir), instr. jed. pancijerom pacijentkinja pancir (pancijer), instr. jed. pancirom Pacpolje panegirik, nom. mn. panegirici pače, gen. jed. pačeta paničarka, dat. jed. paničarki, gen. mn. paničarki pačiji (pačji) panika, dat. panici pačji (pačiji) Panonska nizija paćenik, vok. jed. paćeniče, nom. mn. paćenici pansion paganin. nom. mn. pagani panslavist (panslavista), gen. jed. panslavista paganka, dat. jed. paganki, gen. mn. paganki panslavista (panslavist), gen. jed. panslaviste pajalica panslavistički pajati, prez. pajam, gl. pril. sad. pajajući, gl. im. pajanje panslavistkinja pakao, gen. jed. pakla panslavizam, gen. jed. panslavizma, gen. mn. panslavizama pakleni panter, vok. jed. panteru, instr. jed. panterom

207 pantljika, dat. jed. pantljici pastuv (pastuh), nom. mn. pastuvi papak, gen. jed. papka, nom. mn. papci, gen. mn. pašče, gen. jed. paščeta papaka pašenog, vok. jed. pašenože, nom. mn. pašenozi paradajz Paštrovačka gora paradoksalan, paradoksalna, odr. vid Paštrovići (geogr.; crnogorsko pleme) paradoksalni paśaka (divlja smokva) paramparčad, gen. jed. paramparčadi, instr. jed. paramparčađu/paramparčadi paśaluk (pasjaluk), nom. mn. paśaluci paramparče, gen. jed. paramparčeta paśi (pasji) paranoičan, paranoična, odr. vid paranoični Paśi potok paranoik, vok. jed. paranoiče, gen. mn. paranoici patak, gen. jed. patka, vok. jed. patku, nom. mn. patci, gen. mn. pataka paranoja patent, gen. jed. patenta, gen. mn. patenata parazitologija patetika, dat. jed. patetici parazitološki patka, dat. jed. patki, gen. mn. pataka parazitski patkica parče, gen. jed. parčeta patkičin pariski patrijarhalan, patrijarhalna, odr. vid patrijarhalni Pariz patrijarhat, gen. jed. patrijarhata Parižanin, nom. mn. Parižani patriot (patriota), gen. jed. patriota Parižanka, dat. jed. Parižanki, gen. mn. Parižanki patriota (patriot), gen. jed. patriote parlament, gen. jed. parlamenta, gen. mn. parlamenata patriotizam, gen. jed. patriotizma, gen. mn. patriotizama partija patriotski partijski paunica partnerka, dat. jed. partnerki, gen. mn. partnerki pauničin pas (pojas), gen. jed. pasa, nom. mn. pasovi pauk, vok. jed. pauče, nom. mn. pauci/paukovi pas, gen. jed. psa, nom. mn. psi, gen. mn. pasa paus papir pasjaluk (paśaluk), nom. mn. pasjaluci paviljon, gen. jed. paviljona pasji (paśi) Pavino Polje pastorak, gen. jed. pastorka, nom. mn. pastorci, gen. mn. pastoraka pavlaka, dat. jed. pavlaci pastorčad, gen. jed. pastorčadi, instr. jed. pazar pastorčađu/ pastorčadi pazarište pastorče, gen. jed. pastorčeta pazariti, prez. pazarim, gl. pril. sad. pazareći, gl. pastorka, dat. jed. pastorki, gen. mn. pastorki im. pazarenje pastrmka, dat. jed. pastrmki, gen. mn. pastrmki pazarni pastuh (pastuv), nom. mn. pastusi pazdrenovina pazdrijen

208 pazuho (pazuvo) pejor. (skr. pejorativno) pazuvo (pazuho) pejorativan, pejorativna, odr. vid pejorativni pažljiv, pažljiva, odr. vid pažljivi pejzaž, instr. jed. pejzažom pažljivost, gen. jed. pažljivosti, instr. jed. pendrek, nom. mn. pendreci pažljivošću/pažljivosti penzija pažnja, gen. mn. pažnja/pažnji penzionerka, dat. jed. penzionerki, gen. mn. Pb (skr. olovo) penzionerki pčela penzioni pčelar, vok. jed. pčelaru/pčelare, instr. jed. pepeliti, prez. pepelim, impf. pepeljah, gl. prid. pčelarom/ plečarem trp. pepeljen, gl. im. pepeljenje pčelarica, vok. jed. pčelarice pepeljati, prez. pepeljam pčelaričin Pepeljuga, dat. Pepeljugi pčelica per. (skr. perijski) pčeličin peraći pčelinjak, nom. mn. pčelinjaci Perast pčelinji Peraštanin, nom. mn. Peraštani pečurka, dat. jed. pečurci, gen. mn. Peraštanka, dat. jed. Peraštanki, gen. mn. pečuraka/pečurki Peraštanki peći, prez. pečem, impf. pecijah, gl. prid. trp. perf. (skr. perfekt) pečen, gl. im. pečenje perfekat (perfekt), gen. jed. perfekta, gen. mn. pedagog, vok. jed. pedagože, nom. mn. pedagozi perfekata pedagogija perfekt (perfekat), gen. jed. perfekta, gen. mn. pedagoški perfekata pedagoškinja perfektivan, perfektivna, odr. vid perfektivni pedantan, pedantna, odr. vid pedantni perika, dat. jed. perici pedeset period pedeset jedan perionica (praonica) pedeset peti perjanički pedesetak perjanik, vok. jed. perjaniče, nom. mn. perjanici pedeseti permanentan, permanentna, odr. vid permanentni pedesetogodišnjak, vok. jed. pedesetogodišnjače, nom. mn. pedesetogodišnjaci permanentnost, gen. jed. permanentnosti, instr. jed. permanentnošću/permanentnosti pedesetogodišnjakinja Peroj (top.) pedesetogodišnji peršun pedesetogodišnjica Peru, gen. Perua, dat. Peruu pedesetoro Peruanac, gen. jed. Peruanca, vok. jed. Peruanče, pelivan gen. mn. Peruanaca

209 Peruanka, dat. jed. Peruanki, gen. mn. Peruanki petorica Perućica petoro perut petorka, dat. jed. petorci, gen. mn. petorki perverzan, perverzna, odr. vid perverzni petosatni pesimist (pesimista), gen. jed. pesimista petospratnica pesimista (pesimist), gen. jed. pesimiste petougao, gen. jed. petougla, nom. mn. petouglovi pesimistkinja pet puta Peśov pristranak (top.) Petrarka, dat. Petrarki Petar Cetinjski petrarkist (petrarkista), gen. jed. petrarkista Petar Petrović Njegoš petrarkista (petrarkist), gen. jed. petrarkiste Petar Prvi petrarkistički peteljka, dat. jed. peteljci, gen. mn. peteljki Petrovdan, gen. Petrovdana/Petrova dne petnaest petsto (pet stotina) petnaesterac, gen. jed. petnaesterca, gen. mn. petstogodišnji petnaesteraca petstogodišnjica petnaestodnevan, petnaestodnevna, odr. vid pet stotina (petsto) petnaestodnevni pf. (skr. perfekt) petnaestogodišnjak, gen. jed. petnaestogodišnjaka, vok. jed. pihtije petnaestogodišnjače, nom. mn. pijan, pijana, odr. vid pijani petnaestogodišnjaci pijaca (pjaca) petnaestogodišnjakinja pijančiti, prez. pijančim, gl. im. pijančenje petnaestogodišnji pijanisimo (pianissimo), gen. jed. pijanisima petnaestogodišnjica pijanist (pijanista), gen. jed. pijanista petnaestorica pijanista (pijanist), gen. jed. pijaniste petnestoro pijanistkinja petočasovni pijanka, dat. jed. pijanci, gen. mn. pijanki petogodišnjak, gen. jed. petogodišnjaka, vok. jed. petogodišnjače, nom. mn. petogodišnjaci pijanstvo, gen. mn. pijanstava/pijanstva petogodišnjakinja pijesak, gen. jed. pijeska, nom. mn. pjeskovi petogodišnji pijuckati, prez. pijuckam, gl. pril. sad. pijuckajući, gl. im. pijuckanje petogodišnjica pijuk, nom. mn. pijuci petoljetka, dat. jed. petoljetki, gen. mn. petoljetki pijukati, prez. pijučem, gl. pril. sad. pijučući, gl. petomjesečni im. pijukanje petonedjeljni (petoneđeljni) pion petoneđeljni (petonedjeljni) pilot lovac, gen. jed. pilot lovca, vok. jed. pilot petopostotni lovče, gen. mn. pilot lovaca pingpong, nom. mn. pingponzi

210 pirinač, instr. jed. pirinčem pjeskovit, pjeskovita, odr. vid pjeskoviti pipak, gen. jed. pipka, nom. mn. pipci, gen. mn. pjeskovitost, gen. jed. pjeskovitosti, instr. jed. pipaka pjeskovitošću/pjeskovitosti pipaljka, dat. jed. pipaljci, gen. mn. pipaljki pjesma, gen. mn. pjesama Piper, nom. mn. pjesnik, vok. jed. pjesniče, nom. mn. pjesnici Piperi (geogr.; crnogorsko brđansko pleme) pjesnikinja Piperka, dat. jed. Piperki, gen. mn. Piperki pješački pipun pješadijski pisac, gen. jed. pisca, vok. jed. pišče, gen. mn. pisaca pješak, gen. jed. pješaka, nom. mn. pješaci pisak, gen. jed. piska, nom. mn. piskovi pješčan, pješčana, odr. vid pješčani pisaljka, dat. jed. pisaljci, gen. mn. pisaljki pješčina pisarka, dat. jed. pisarki, gen. mn. pisarki Pješivac, gen. jed. Pješivca, vok. jed. Pješivče, nom. pisati, prez. pišem, impf. pisah, gl. pril. sad. pišući, mn. Pješivci, gen. mn. Pješivaca gl. im. pisanje Pješivci, gen. jed. Pješivaca piskavost, gen. jed. piskavosti, instr. jed. Pješivčev piskavošću/piskavosti Pješivka, dat. jed. Pješivki, gen. mn. Pješivki piščev Pješivkin pitak, pitka, odr. vid pitki pjevanija piti, prez. pijem, gl. pril. sad. pijući, gl. im. pijenje .pl (internetski domen Poljske) pitkost, gen. jed. pitkosti, instr. jed. plaćenica, vok. jed. plaćenice pitkošću/pitkosti plaćeničin pitomac, gen. jed. pitomca, vok. jed. pitomče, gen. mn. pitomaca plaćenički plaćenik, vok. jed. plaćeniče, nom. mn. plaćenici Pivljanin, nom. mn. Pivljani plačljiv, plačljiva, odr vid plačljivi Pivljanka, dat. jed. Pivljanki, gen. mn. Pivljanki plafon Pivljankin plagijat, gen. jed. plagijata pivopija plagijator, vok. jed. plagijatore, instr. jed. plagijatorom pivski plagijatorka, dat. jed. plagijatorki, gen. mn. Pivski kanjon plagijatorki pjaca (pijaca) plahovit, plahovita, odr. vid plahoviti pjega, dat. jed. pjegi, gen. mn. pjegi plahovitost, gen. jed. plahivotosti, instr. jed. pjegavac, gen. jed. pjegavca, vok. jed. pjegavče, plahovitošću/plahovitosti gen. mn. pjegavaca plakati, prez. plačem, gl. pril. sad. plačući, gl. im. pjegavost, gen. jed. pjegavosti, instr. jed. plakanje pjegavošću/ pjegavosti plam (plamen) pjegica plamćenje, gen. jed. plamćenja, instr. jed. Pjeskovi (top.) plamćenjem

211 plamćeti (plamtjeti), prez. plamtim, impf. pleon. (skr. pleonazam) plamćah, gl. pril. sad. plamteći, gl. pril. rad. pleonazam, gen. jed. pleonazma, gen. mn. plamtio / plamćela, gl. im. plamćenje pleonazama plamen (plam) plesati, prez. plešem, imper. pleši, gl. pril. sad. plamičak, gen. plamička, nom. mn. plamičci, gen. plešući, gl. im. plesanje mn. plamičaka plesti, prez. pletem, impf. pletijah, gl. pril. sad. plamtjeti (plamćeti), prez. plamtim, impf. pletući plamćah, gl. pril. sad. plamteći, gl. prid. rad. pletići plamtio/plamtjela, gl. im. plamćenje plićak, gen. jed. plićaka, nom. mn. plićaci planetarijum plijen, nom. mn. pljenovi planinka, dat. jed. planinki, gen. mn. planinki plijeniti, prez. plijenim, impf. plijenjah, gl. pril. plastiti, prez. plastim, impf. plašćah, gl. pril. sad. sad. plijeneći, gl. im. plijenjenje plasteći, gl. im. plašćenje plijeviti, prez. plijevim, impf. plijevljah, gl. pril. plašt, gen. jed. plašta, instr. jed. plaštom, nom. mn. sad. plijeveći, gl. im. plijevljenje plaštovi Plinije Mlađi plata plitak, plitka, odr. vid plitki platica plitkouman, plitkoumna, odr. vid plitkoumni platni pločnik, nom. mn. pločnici plato, gen. jed. platoa, instr. jed. platoom, nom. mn. platoi plodnost, gen. jed. plodnosti, instr. jed. plodnošću/plodnosti plaviti, prez. plavim, impf. plavljah, gl. pril. sad. plaveći, gl. im. plavljenje plovidba, gen. mn. plovidaba/plovidba/plovidbi plavjeti, prez. plavim, impf. plavljah, gl. pril. sad. pluća (mn. sr. r.) plaveći, gl. prid. rad. plavio/plavjela, gl. im. plućni plavljenje plug, nom. mn. plugovi plavojka, dat. jed. plavojci/plavojki, gen. mn. plavojka/plavojki pluskvamperfekat (pluskvamperfekt), gen. jed. pluskvamperfekta, gen. mn. plavokos, plavokosa, odr. vid plavokosi pluskvamperfekata plavook, plavooka, odr. vid plavooki pluskvamperfekt (pluskvamperfekat), gen. pleća (mn. sr. r.) jed. pluskvamperfekta, gen. mn. pluskvamperfekata pleći (mn. ž. r.) plutonijum plećka, dat. jed. plećki, gen. mn. plećki plužni plehan, plehana, odr. vid plehani pljačka, dat. jed. pljački, gen. mn. pljački plemenik, vok. jed. plemeniče, nom. mn. plemenici pljačkati, prez. pljačkam, gl. pril. sad. pljačkajući, gl. im. pljačkanje plemenitost, gen. jed. plemenitosti, instr. jed. plemenitošću/plemenosti pljenidba, gen. mn. pljenidaba/pljenidba/pljenidbi plemenski pljeva plemić, vok. jed. plemiću, instr. jed. plemićem pljevaljski plemićki

212 Pljevlja, gen. Pljevalja, dat. Pljevljima pobjegnuti (pobjeći), prez. pobjegnem, aor. Pljevljak, gen. jed. Pljevljaka, vok. jed. Pljevljače, pobjegnuh, imper. pobjegni, gl. prid. rad. nom. mn. Pljevljaci pobjegnuo/pobjegnula, gl. pril. proš. pobjegnuvši Pljevljanka, dat. jed. Pljevljanki, gen. mn. poblijedjeti (poblijeđeti), prez. poblijedim, aor. Pljevljanki poblijedjeh, gl. prid. rad. poblijedio/poblijedjela, gl. pril. proš. poblijedjevši pljoska, dat. jed. pljosci/pljoski, gen. mn. pljoski/pljoska /pljosaka poblijeđeti (poblijedjeti), prez. poblijedim, aor. poblijeđeh, gl. prid. rad. poblijedio/poblijeđela, pljusak, gen. jed. pljuska, nom. mn. pljuskovi gl. pril. proš. poblijeđevši pljuvačka, dat. jed. pljuvački, gen. mn. pljuvački pobogu (uzv.) p. n. e. (skr. prije nove ere) pobolijevati, prez. pobolijevam, gl. pril. sad. po (pola/polovina) pobolijevajući, gl. im. pobolijevanje pobacati (pobačati), prez. pobacam pobolje (pril.) pobačati (pobacati), prez. pobačam Pobori (geogr.; crnogorsko pleme) pobačaj, instr. jed. pobačajem pobratimiti, prez. pobratimim, gl. prid. trp. pobratimljen pobaučke (pril.) pobrežje, gen. jed. pobrežja, instr. jed. pobrežjem pobijediti, prez. pobijedim, gl. prid. trp. pobijeđen Pobrežje (top.) pobijeljeti, prez. pobijelim, aor. pobijeljeh, gl. pobunjenik, vok. jed. pobunjeniče, nom. mn. prid. rad. pobijelio/pobijeljela, gl. pril. proš. pobunjenici pobijeljevši pocijepati, prez. pocijepam, gl. prid. trp. pobijesniti, prez. pobijesnim, gl. prid. trp. pocijepan pobiješnjen pocrnjeti, prez. pocrnim, aor. pocrnjeh, gl. prid. pobilježiti, prez. pobilježim, gl. prid. trp. rad. poctnio/pocrnjela, gl. pril. proš. pocrnjevši pobilježen pocrvenjeti, prez. pocrvenim, aor. pocrvenjeh, pobiti, prez. pobijem, gl. prid. trp. pobijen gl. prid. rad. pocrvenio/pocrvenjela, gl. pril. proš. pocrvenjevši pobjeći (pobjegnuti), prez. pobjegnem, aor. pobjegoh (pobježe), gl. prid. rad. počađati, prez. počađam pobjegao/pobjegla, gl. pril. proš. pobjegavši počesto (pril.) pobjediv (pobjedljiv), pobjediva, odr. vid početak, gen. jed. početka, nom. mn. počeci, gen. pobjedivi mn. početaka pobjedljiv (pobjediv), pobjedljiva, odr. vid početi, prez. počnem, imper. počni pobjedljivi početnik, vok. jed. početniče, nom. mn. početnici pobjednica, vok. jed. pobjednice Počijevka (top.), dat. Počijevci pobjedničin počinak, gen. jed. počinka, nom. mn. počinci, gen. pobjednički mn. počinaka pobjednik, vok. jed. pobjedniče, nom. mn. počinjati, prez. počinjem, gl. pril. sad. počinjući, pobjednici gl. im. počinjanje pobjeđivati, prez. pobjeđujem, gl. pril. sad. poćera (potjera) pobjeđujući, gl. im. pobjeđivanje poćerati (potjerati), prez. poćeram poćernica (potjernica)

213 poći, prez. pođem, aor. pođoh, gl. prid. rad. podići (podignuti), prez. podignem/podižem, pošao/pošla, gl. pril. proš. pošavši aor. podigoh (podiže), gl. prid. rad. podal (podao), podla, odr. vid podli podigao/podigla, gl. pril. proš. podigavši podalek, podaleka, odr. vid podaleki podignuti (podići), prez. podignem, aor. podignuh, gl. prid. rad. podignuo/podignula, gl. podalje (pril.) pril. proš. podignuvši podanik, vok. jed. podaniče, nom. mn. podanici podijeliti, prez. podijelim, gl. prid. trp. podijeljen podao (podal), podla, odr. vid podli podijeljenost, gen. jed. podijeljenosti, instr. jed. podastrijeti, prez. podastrem, aor. podastrijeh, podijeljenošću/podijeljenosti gl. prid. rad. podastro/podastrla, gl. pril. proš. podijum podastrijevši/podastrvši podjarmiti, prez. podjarmim, gl. prid. trp. podasuti, prez. podaspem, imper. podasuti podjarmljen podašiti (podšiti), prez. podašijem, gl. prid. trp. podjednak, podjednaka, odr. vid podjednaki podašiven podjela, gen. mn. podjela podatak, gen. jed. podatka, nom. mn. podaci, gen. mn. podataka podjetinjiti (pođetinjiti), prez. podjetinjim, gl. prid. trp. podjetinjen podbočiti (se), prez. podbočim (se), gl. prid. trp. podbočen podjezični podbradak, gen. jed. podbratka, nom. mn. podlac, gen. jed. podlaca, vok. jed. podlače, gen. podbraci, gen. mn. podbradaka mn. podlaca podbrežje, gen. jed. podbrežja, instr. jed. podlačev podbrežjem podlački podbuo, podbula, odr. vid podbuli podlaštvo, gen. mn. podlaštava/podlaštva podbulost, gen. jed. podbulosti, instr. jed. podliv podbulošću/podbulosti podlijevati (podlivati), prez. podlijevam, gl. pril. podbunuti, prez. podbunem sad. podlijevajući, gl. im. podlijevanje poddijalekat (poddijalekt), gen. jed. podlivati (podlijevati), prez. podlivam, gl. pril. poddijalekta, gen. mn. poddijalekata sad. podlivajući, gl. im. podlivanje poddijalekt (poddijalekat), gen. jed. podloga, dat. jed. podlozi poddijelakta, gen. mn. poddijalekata podmićivati, prez. podmićujem, gl. pril. sad. podđakon podmićujući, gl. im. podmićivanje Podgor (geogr.; crnogorsko pleme) podmititi, prez. podmitim, gl. prid. trp. podmićen Podgorica podmladak, gen. jed. podmlatka, nom. mn. Podgoričanin, nom. mn. Podgoričani podmlaci, gen. mn. podmladaka Podgoričanka, dat. jed. Podgoričanki, gen. mn. podmladiti, prez. podmladim, gl. prid. trp. Podgoričanki podmlađen podgorički podmukao, podmukla, odr. vid podmulki podgrijati, prez. podgrijem podmuklost, gen. jed. podmuklosti, instr. jed. podmuklošću/podmuklosti podgrijavati, prez. podgrijavam, gl. pril. sad. podgrijavajući, gl. im. podgrijavanje podnaslov

214 podnijeti, prez. podnesem, aor. podsticaj, instr. jed. podsticajem podnijeh/podnesoh, gl. prid. rad. podsticati, prez. podstičem, gl. pril. sad. podnio/podnijela, gl. pril. proš. podnijevši podstičući, gl. im. podsticanje podno (pred.) podstrekač, gen. jed. podstrekača, vok. jed. podnosilac, gen. jed. podnosioca, vok. jed. podstrekaču, instr. jed. podstrekačem podnosioče, gen. mn. podnosilaca podsvijest, gen. jed. podsvijesti, instr. jed. podočnjak, nom. mn. podočnjaci podsviješću/podsvijesti podoficir, vok. jed. podoficiru, instr. jed. podšišati, prez. podšišam, aor. podšišah, gl. prid. podoficirom rad. podšišao/podšišala, gl. prid. proš. podšišavši podosta (pril.) podšiti (podašiti), prez. podšijem, gl. prid. trp. Pod Ostrog (top.) podšiven podozrijevati, prez. podozrijevam, gl. pril. sad. podśećati (podsjećati), prez. podśećam, gl. pril. podozrijevajući, gl. im. podozrijevanje sad. podśećajući, gl. im. podśećanje podozrivost, gen. jed. podozrivosti, instr. jed. podśeći (podsjeći), prez. podsiječem, aor. podozrivošću/podozrivosti podśekoh (podsiječe), gl. prid. rad. podśekao/podśekla, gl. prid. trp. podśečen, gl. podrazumijevati, prez. podrazumijevam, gl. pril. pril. proš. podśekavši sad. podrazumijevajući, gl. im. podrazumijevanje podśetiti (podsjetiti), prez. podśetim podražavati, prez. podražavam, gl. pril. sad. podražavajući, gl. im. podražavanje podtekst podroban, podrobna, odr. vid podrobni podug, poduga, odr. vid podugi podrobnost, gen. jed. podrobnosti, instr. jed. podugačak, podugačka, odr. vid podugački podrobnošću/podrobnosti poduprijeti, prez. poduprem, aor. poduprijeh, gl. podrška, dat. jed. podršci, gen. mn. podrški prid. rad. podupro/poduprla, gl. prid. trp. poduprt, gl. pril. proš. poduprijevši/poduprvši podsjećati (podśećati), prez. podsjećam, gl. pril. sad. podsjećajući, gl. im. podsjećanje podvarak, gen. jed. podvarka, nom. mn. podvarci, gen. mn. podvaraka podsjeći (podśeći), prez. podsiječem, aor. podsjekoh (podsiječe), gl. prid. rad. podvig, nom. mn. podvizi podsjekao/podsjekla, gl. prid. trp. podsječen, gl. podvodač, gen. jed. podvodača, vok. jed. pril. proš. podsjekavši podvodaču, instr. jed. podvodačem podsjetiti (podśetiti), prez. podsjetim podvodačica, vok. jed. podvodačice podsmijavati, prez. podsmijavam, gl. pril. sad. podvodačičin podsmijavajući, gl. im. podsmijavanje podvožnjak, gen. jed. podvožnjaka, nom. mn. podsmijeh, nom. mn. podsmijesi podvožnjaci podsmjehivati se, prez. podsmjehujem se, gl. podvratak, gen. jed. podvratka, nom. mn. pril. sad. podsmjehujući se, gl. im. podsmjehivanje podvraci, gen. mn. podvrataka podstanar, vok. jed. podstanaru/podstanare, podvrći (podvrgnuti), prez. podvrgnem, aor. instr. jed. podstanarom/podstanarem podvrgoh (podvrže), gl. prid. rad. podstanarka, dat. jed. podstanarki, gen. mn. podvrgao/podvrgla, gl. pril. proš. podvrgavši podstanarki podvrgavati, prez. podvrgavam, gl. pril. sad. podstanarstvo, gen. mn. podstanarstava/ podrvgavajući, gl. im. podvrgavanje podstanarstva

215 podvrgnuti (podvrći), prez. podvrgnem, aor. pogrešnost, gen. jed. pogrešnosti, instr. jed. podvrgnuh, gl. prid. rad. podvrgnuo/podvrgnula, pogrešnošću/pogrešnosti gl. pril. proš. podvrgnuvši pogriješiti, prez. pogriješim podzidati, prez. podzidam pogubnost, gen. jed. pogubnosti, instr. jed. podziđivati, prez. podziđujem, gl. pril. sad. pogubnošću/pogubnosti podziđujući, gl. im. podziđivanje pohabati, prez. pohabam pođekad (pogdjekad) (pril.) pohara pođekoji (pogdjekoji) pohvala pođetinjiti (podjetinjiti), prez. pođetinjim, gl. pohvaliti, prez. pohvalim, gl. prid. trp. pohvaljen prid. trp. pođetinjen pohvatati, prez. pohvatam poenta, gen. jed. poente, gen. mn. poenta poimenice (pril.) poentirati, prez. poentiram poispremetati, prez. poispremećem, imper. poet. (skr. poetski) poispremeći poeta poispresijecati, prez. poispresijecam poetika, dat. jed. poetici poisprevrtati, prez. poisprevrćem, imper. poetski poisprevrći pogađati, prez. pogađam, gl. pril. sad. pogađajući, poistovjećivati, prez. poistovjećujem, gl. pril. gl. im. pogađanje sad. poistovjećujući, gl. im. poistovjećivanje pogan, gen. jed. pogani, instr. jed. poganju/pogani poistovjetiti, prez. poistovjetim, gl. prid. trp. poistovjećen poganština pojahati, prez. pojašem, imper. pojaši pogdjekad (pođekad) (pril.) pojeftiniti, prez. pojeftinim, gl. prid. trp. pogdjekoji (pođekoji) pojeftinjen pogibija pojesti, prez. pojedem, aor. pojedoh, gl. prid. rad. pogorjelac, gen. jed. pogorjelca, vok. jed. pojeo/pojela, gl. pril. proš. pojevši pogorjelče, nom. mn. pogorjelci, gen. mn. pojiti, prez. pojim pogorjelaca pojmiti, prez. pojmim pogorjeti, prez. pogorim, aor. pogorjeh, gl. prid. rad. pogorio/pogorjela, gl. pril. proš. pogorjevši pokajnica, vok. jed. pokajnice pogotovo (riječ.) pokajničin pogr. (skr. pogrdno) pokajnički pograničan, pogranična, odr. vid pogranični pokajnik, vok. jed. pokajniče, nom. mn. pokajnici pogrebnik, vok. jed. pogrebniče, nom. mn. pokisjeliti (pokiśeliti), prez. pokisjelim, gl. prid. pogrebnici trp. pokisjeljen pogrešan, pogrešna, odr. vid pogrešni pokiśeliti (pokisjeliti), prez. pokiśelim, gl. prid. trp. pokiśeljen pogrešiv (pogrešljiv), pogrešiva, odr. vid pogrešivi pokleknuti, prez. pokleknem pogrešljiv (pogrešiv), pogrešljiva, odr. vid poklič, instr. jed. pokličem pogrešljivi pokliknuti, prez. pokliknem pogreška, dat. jed. pogrešci, gen. mn. pogrešaka poklopac, gen. jed. poklopca, gen. mn. poklopaca

216 pokojnički politeizam, gen. jed. politeizma, gen. mn. pokoljenje, gen. jed. pokoljenja, instr. jed. politeizama pokoljnjem politikant, gen. jed. politikanta, gen. mn. pokora, gen. jed. pokore politikanata pokornost, gen. jed. pokornosti, instr. jed. politikantski pokornošću/pokornosti politikantstvo, gen. mn. politikanststava/ pokr. (skr. pokrajinski) politikanstva polivač, vok. jed. polivaču, instr. jed. polivačem pokretati, prez. pokrećem, imper. pokreći, gl. pril. sad. pokrećući, gl. im. pokretanje polivati (polijevati), prez. polivam, gl. pril. sad. polivajući, gl. im. polivanje pokrivač, gen. jed. pokrivača, instr. jed. pokrivačem polokati, prez. poločem, imper. poloči pokrivenost, gen. jed. pokrivenosti, instr. jed. polonijum pokrivenošću/pokrivenosti polovičan, polovična, odr. vid polovični pokućstvo, gen. mn. pokućstava/pokućstva poltron pokvarenjak, gen. jed. pokvarenjaka, vok. jed. polubrat pokvarenjače, nom. mn. pokvarenjaci poludjeti (poluđeti), prez. poludim, aor. pol (biol.) poludjeh, gl. prid. rad. poludio/poludjela, gl. pril. Polablje proš. poludjevši polako (pril.) poluđeti (poludjeti), prez. poludim, aor. poluđeh, gl. prid. rad. poludio/poluđela, gl. pril. polapski proš. poluđevši polazak, gen. jed. polaska, nom. mn. polasci, gen. polufinale mn. polazaka poluga, dat. jed. poluzi polaznik, vok. jed. polazniče, nom. mn. polaznici polugodišnji polećeti (poletjeti), prez. poletim, aor. poletjeh, gl. prid. rad. poletio/polećela, gl. pril. proš. polugodišnjica polećevši polugodište polemika, dat. jed. polemici polukrug, nom. mn. polukruzi policajac, vok. jed. policajče, gen. mn. policajaca polumjesec, instr. jed. polumjesecom policija polumrtav, polumrtva, odr. vid polumrtvi policijski poluostrvo poliglot (poliglota), gen. jed. poliglota polupismen, polupismena, odr. vid polupismeni poliglota (poliglot), gen. jed. poliglote poluprazan, poluprazna, odr. vid poluprazni polijegati, prez. poliježem polusloženica polijevati (polivati), prez. polijevam, gl. pril. sad. polutka, dat. jed. polutki, gen. mn. polutki polijevajući, gl. im. polijevanje poluvrijeme, gen. jed. poluvremena Polimlje polj. (skr. poljski) politeist (politeista), gen. jed. politeista Poljak, gen. jed. Poljaka, vok. jed. Poljače, nom. politeista (politeist), gen. jed. politeiste mn. Poljaci

217 Poljakinja pomorandža poljoprivreda pomrijeti, prez. pomrem, aor. pomrijeh, gl. prid. poljoprivredni rad. pomro/pomrla, gl. pril. proš. pomrijevši poljoprivrednik, vok. jed. poljoprivredniče, nom. pomusti, prez. pomuzem, aor. pomuzoh, imper. mn. poljoprivrednici pomuzi, gl. prid. rad. pomuzao/pomuzla, gl. pril. proš. pomuzavši Poljska, gen. jed. Poljske, dat. jed. Poljskoj ponajbolji poljski ponajgušći pomaći (pomaknuti), prez. pomaknem, aor. pomakoh (pomače), gl. prid. rad. ponajljepši pomakao/pomakla, gl. pril. proš. pomakavši ponajmlađi pomalo (pril.) ponajprije (pril.) pomak, nom. mn. pomaci ponajstariji pomaknuti (pomaći), prez. pomaknem, aor. ponajtješnji pomaknuh, gl. prid. rad. pomaknuo/pomaknula, ponajveći gl. pril. proš. pomaknuvši ponajviši pomastiti, prez. pomastim, gl. prid. trp. pomašćen ponajžešći pomesti, prez. pometem, gl. prid. rad. ponaosob (pril.) pomeo/pomela, imper. pometi, gl. prid. trp. ponedjeljak (poneđeljak), gen. jed. ponedjeljka, pometen, gl. pril. proš. pomevši nom. mn. ponedjeljci, gen. mn. ponedjeljaka pom. gl. (skr. pomoćni glagol) poneđeljak (ponedjeljak), gen. jed. poneđeljka, pomiješati, prez. pomiješam nom. mn. poneđeljci, gen. mn. poneđeljaka pomiljeti, prez. pomilim, aor. pomiljeh, gl. prid. poneđe (ponegđe/ponegdje) (pril.) rad. pomilio/pomiljela, gl. pril. proš. pomiljevši ponegdje (poneđe/ponegđe) (pril.) pomisao, gen. jed. pomisli, instr. jed. ponegđe (poneđe(/ponegdje) (pril.) pomišlju/pomisli ponekad (pril.) pomjerati, prez. pomjeram, gl. pril. sad. pomjerajući, gl. im. pomjeranje poneko (gen. ponekoga) pomjeriti, prez. pomjerim, gl. prid. trp. pomjeren ponešto (gen. ponečega) pomjestan, pomjesna, odr. vid pomjesni ponići (poniknuti), prez. poniknem, aor. ponikoh (poniče), gl. prid. rad. ponikao/ponikla, pomoć, gen. jed. pomoći, instr. jed. gl. pril. proš. ponikavši pomoću/pomoći ponijeti, prez. ponesem, gl. prid. trp. pomoći, prez. pomognem, aor. pomogoh ponesen/ponijet, aor. ponijeh/ponesoh, gl. prid. (pomože), gl. prid. rad. pomogao/pomogla, gl. rad. ponio/ponijela, gl. pril. proš. ponijevši pril. proš. pomogavši poniknuti (ponići), prez. poniknem, aor. pomoćnik, vok. jed. pomoćniče, nom. mn. poniknuh, gl. prid. rad. poniknuo/poniknula, gl. pomoćnici pril. proš. poniknuvši pomodreti, prez. pomodrim ponovo (pril.) pomorac, gen. jed. pomorca, vok. jed. pomorče, ponoć, gen. jed. ponoći, instr. jed. ponoću/ponoći gen. mn. pomoraca poočim

218 poodavno (pril.) posijecati, prez. posijecam, gl. pril. sad. popijevati, prez. popijevam, gl. pril. sad. posijecajući, gl. im. posijecanje popijevajući, gl. im. popijevanje posijedjeti (posijeđeti), prez. posijedim, aor. popijevka, dat. jed. popijevci, gen. mn. posijedjeh, gl. pril. sad. posijedio/posijedjela, gl. popijevaka/popijevki pril. proš. posijedjevši popiti, prez. popijem, gl. prid. trp. popijen posijeđeti (posijedjeti), prez. posijedim, aor. posijeđeh, gl. prid. rad. posijedio/posijeđela, gl. pop muzika, dat. jed. pop muzici pril. proš. posijeđevši poplaviti, prez. poplavim, gl. prid. trp. poplavljen posjeći (pośeći), prez. posiječem, imper. poplavjeti, prez. poplavim posijeci, aor. posjekoh (posiječe), gl. prid. rad. posjekao/posjekla, gl. pril. proš. posjekavši popola (pril.) posjed poprečke (pril.) posjednica, vok. jed. posjednice poprečan, poprečna, odr. vid poprečni posjedničin popriječiti, prez. popriječim posjednik, vok. jed. posjedniče, nom. mn. poprijeko (pril.) posjednici popunjavati, prez. popunjavam, gl. pril. sad. posjedništvo, gen. mn. popunjavajući, gl. im. popunjavanje posjedništava/posjedništva popuštiti, prez. popuštim posjedovati, prez. posjedujem, gl. pril. sad. porađati, prez. porađam posjedujući, gl. im. posjedovanje poraz, gen. jed. poraza posjedovni porđati, prez. porđam posjedjeti (pośeđeti), prez. posjedim, aor. posjedjeh, gl. prid. rad. posjedio/posjedjela, gl. porebarke (pril.) pril. proš. posjedjevši poreći, prez. porečem/poreknem, imper. poreci, posjekotina (pośekotina) aor. porekoh (poreče), gl. prid. rad. porekao/porekla, gl. pril. proš. porekavši posjeta poreski posjetilac, gen. jed. posjetioca, vok. jed. posjetioče, nom. mn. posjetioci, gen. mn. poreznik, vok. jed. porezniče, nom. mn. poreznici posjetilaca poricati, prez. poričem, gl. pril. sad. poričući, gl. posezati, prez. posežem, imper. poseži im. poricanje posisati, prez. posisam porijetko (pril.) poskok, nom. mn. poskoci porok, nom. mn. poroci poskupjeti, prez. poskupim, aor. poskupjeh, gl. porota prid. rad. poskupio/poskupjela, gl. pril. proš. porotnik, vok. jed. porotniče, nom. mn. porotnici poskupjevši porudžbina posl. (skr. poslovica) posao, gen. jed. posla, nom. mn. poslovi poslanički posebitost, gen. jed. posebitosti, instr. jed. poslanik, vok. jed. poslaniče, nom. mn. poslanici posebitošću/posebitosti poslanica posebnost, gen. jed. posebnosti, instr. jed. poslastičar, vok. jed. poslastičaru/poslastičare, posebnošću/posebnosti instr. jed. poslastičarom/poslastičarem

219 poslastičara (poslastičarnica) postiđivati se, prez. postiđujem se, postiđujući poslastičarnica (poslastičara) se, gl. im. postiđivanje poslati, prez. pošaljem/pošljem postignuti (postići), prez. postignem, aor. postignuh, gl. prid. rad. postignuo/poatignula, gl. poslijediplomski pril. proš. postignuvši poslijepodnevni postotak, gen. jed. postotka, nom. mn. postoci, poslovica gen. mn. postotaka poslovični postotni posluga, dat. jed. posluzi postrići, prez. postrižem, aor. postrigoh (postriže), gl. prid. rad. postrigao/postrigla, gl. poslužavnik, nom. mn. poslužavnici pril. proš. postrigavši poslužitelj, vok. jed. poslužitelju, instr. jed. posve (pril.) poslužiteljem posvetiti se, prez. posvetim se, gl. prid. trp. poslužiteljka, dat. jed. poslužiteljki, gen. mn. posvećen poslužiteljki posvojiti, prez. posvojim, gl. prid. trp. posvojen posljedica pošiljka, dat. jed. pošiljci, gen. mn. posljedični pošiljki/pošiljaka posljednji poštedjeti (pošteđeti), prez. poštedim, aor. posmatrač, vok. jed. posmatraču, instr. jed. poštedjeh, gl. prid. rad. poštedio/poštedjela, gl. posmatračem pril. proš. poštedjevši posmrče, gen. jed. posmrčeta pošteđeti (poštedjeti), prez. poštedim, aor. pošteđeh, gl. prid. rad. poštedio/pošteđela, gl. posni pril. proš. pošteđevši pospanost, gen. jed. pospanosti, instr. jed. poštenjačina pospanošću/pospanosti poštenjak, gen. jed. poštenjaka, vok. jed. posredništvo, gen. mn. posredništava/ poštenjače posredništva poštarka, dat. jed. poštarki, gen. mn. poštarki posrkati, prez. posrčem, imper. posrči pošto-poto (pril.) postanak, gen. jed. postanka, nom. mn. postanci, gen. mn. postanaka poštovalac, gen. jed. poštovaoca, vok. jed. poštovaoče, gen. mn. poštovalaca postariji poštovati, prez. poštujem, gl. pril. sad. poštujući, posthuman, posthumna, odr. vid posthumni gl. im. poštovanje postdiplomski Pośečeni do (top.) postići (postignuti), prez. postignem, aor. pośeđeti (posjedjeti), prez. pośedim, aor. postigoh (postiže), gl. prid. rad. pośeđeh, gl. prid. rad. pośedio/ pośeđela, gl. pril. postigao/postigla, gl. pril. proš. postigavši proš. pośeđevši postidjeti se (postiđeti se), prez. postidim se, pośeći (posjeći), prez. posiječem, imper. aor. postidjeh se, gl. prid. rad. postidio posijeci, aor. pośekoh (posiječe), gl. prid. rad. se/postidjela se, gl. pril. proš. postidjevši se pośekao/ pośekla, gl. pril. proš. pośekavši postiđeti se (postidjeti se), prez. postidim se, pośekotina (posjekotina) aor. postiđeh se, gl. prid. rad. postidio se/postiđela se, gl. pril. proš. postiđevši se

220 pośetilac (posjetilac), gen. jed. pośetioca, vok. potkopavati, prez. potkopavam, gl. pril. sad. jed. pośetioče, nom. mn. pośetioci, gen. mn. potkopavajući, gl. im. potkopavanje pośetilaca potkovica potajno (pril.) potkovičast, potkovičasta, odr. vid potkovičasti potamnjelost, gen. jed. potamnjelosti, instr. jed. potkožan, potkožna, odr. vid potkožni potamnjelošću/potamnjelosti potkrepljenje (potkrjepljenje), gen. jed. potamnjeti, prez. potamnim, aor. potamnjeh, gl. potkrepljenja, instr. jed.. potkrepljenjem prid. rad. potamnio/potamnjela, gl. pril. proš. potamnjevši potkrjepljenje (potkrepljenje), gen. jed. potkrjepljenja, instr. jed.. potkrjepljenjem potamo (pril.) potkupiti, prez. potkupim, gl. prid. trp. potanko (pril.) potkupljen potankost, gen. jed. potankosti, instr. jed. potkupljiv, potkupljiva, odr. vid potkupljivi potankošću/potankosti potmuo, potmula, odr. vid potmuli potcijeniti, prez. potcijenim, gl. prid. trp. potcijenjen potok, nom. mn. potoci potcjenjivati, prez. potcjenjujem, gl. pril. sad. potom (pril.) potcjenjujući, gl. im. potcjenjivanje potomak, gen. jed. potomka, vok. jed. potomče, potcrtati, prez. potcrtam nom. mn. potomci, gen. mn. potomaka potčiniti, prez. potčinim, aor. potčinih, gl. prid. potpadati, prez. potpadam, gl. pril. sad. rad. potčinio/potčinila, gl. pril. proš. potčinivši potpadajući, gl. im. potpadanje potčinjenost, gen. jed. potčinjenosti, instr. jed. potpasati se, prez. potpašem se, imper. potpaši potčinjenošću/potčinjenosti se poteći (potegnuti), prez. potegnem, aor. potpasti, prez. potpadnem, aor. potpadoh, gl. potegoh (poteže), gl. prid. rad. potegao/potegla, prid. rad. potpao/potpala, gl. pril. proš. potpavši gl. pril. proš. potegavši potpetica potegnuti (poteći), prez. potegnem, aor. potpiriti, prez. potpirim, gl. prid. trp. potpiren potegnuh, gl. prid. rad. potegnuo/potegnula, gl. pril. proš. potegnuvši potpitanje, gen. jed. potpitanja, instr. jed. potpitanjem potencijal potporučnik, vok. jed. potporučniče, nom. mn. potencijalan, potencijalna, odr. vid potencijalni potporučnici potentan, potentna, odr. vid potentni potpredsjednica (potpredśednica), vok. jed. poticati, prez. potičem, gl. pril. sad. potičući, gl. potpredsjednice im. poticanje potpredsjedničin (potpredśedničin) potjera (poćera) potpredsjednik (potpredśednik), vok. jed. potjerati (poćerati), prez. potjeram potpredsjedniče, nom. mn. potpredsjednici potjernica (poćernica) potpredśednica (predsjednica), vok. jed. potpredśednice potkivati, prez. potkivam, gl. pril. sad. potkivajući, gl. im. potkivanje potpredśedničin (potpredsjedničin) potklobučiti se, prez. potklobučim se potpredśednik (potpredsjednik), vok. jed. potpredśedniče, nom. mn. potpredśednici potkoljenica potprištiti se, prez. potprištim se

221 potpukovnik, vok. jed. potpukovniče, nom. mn. povraćati, prez. povraćam, gl. pril. sad. potpukovnici povraćajući, gl. im. povraćanje potpuvati, prez. potpuvam povratak, gen. jed. povratka, nom. mn. povraci, potraga, dat. jed. potrazi gen. mn. povrataka potreba povreda potreban, potrebna, odr. vid potrebni povrediv (povredljiv), povrediva, odr. vid. povredivi potrebit, potrebita, odr. vid potrebiti povredljiv (povrediv), povredljiva, odr. vid potrebitost, gen. jed. potrebitosti, instr. jed. povredljivi potrebitošću/potrebitosti povređivati, prez. povređujem, gl. pril. sad. pouzdanost, gen. jed. pouzdanosti, instr. jed. povređujući, gl. im. povređivanje pouzdanošću/pouzdanosti povrijediti, prez. povrijedim, gl. prid. trp. povelik, povelika, odr. vid poveliki povrijeđen povenuti, prez. povenem povrtati, prez. povrćem, imper. povrći, gl. pril. povezanost, gen. jed. povezanosti, instr. jed. sad. povrćući, gl. im. povrtanje povezanošću povrvjeti, prez. povrvim, aor. povrvjeh, gl. prid. povijesni rad. povrvio/povrvjela, gl. pril. proš. povrvjevši povijest, gen. jed. povijesti, instr. jed. poviješću/ pozavidjeti (pozaviđeti), prez. pozavidim, aor. povijesti pozavidjeh, gl. prid. rad. pozavidio/pozavidjela, gl. pril. proš. pozavidjevši poviti, prez. povijem, gl. prid. trp. povijen pozaviđeti (pozavidjeti), prez. pozavidim, aor. povjerenica, vok. jed. povjerenice pozaviđeh, gl. prid. rad. pozavidio/pozaviđela, gl. povjereničin pril. proš. pozaviđevši povjerenik, vok. jed. povjereniče, nom. mn. pozelenjeti, prez. pozelenim, aor. pozelenjeh, gl. povjerenici prid. rad. pozelenio/pozelenjela, gl. pril. proš. pozelenjevši povjereništvo, gen. mn. povjereništava/povjereništva pozitivist (pozitivista), gen. jed. pozitivista povjerilac, gen. jed. povjerioca, vok. jed. pozitivista (pozitivist), gen. jed. pozitiviste povjerioče, gen. mn. povjerilaca pozitivistički povjesnica pozitivistkinja povlaka, dat. jed. povlaci pozitivizam, gen. jed. pozitivizma, gen. mn. povlastiti, prez. povlastim, gl. prid. trp. povlašćen pozitivizama /povlašten pozlijediti, prez. pozlijedim, gl. prid. trp. povlašćenost (povlaštenost), gen. jed. pozlijeđen, gl. im. pozljeđenje povlašćenosti, instr. jed. povlašćenošću/ pozlijeđenost, gen. jed. pozlijeđenosti, instr. jed. povlašćenosti pozlijeđenošću/pozlijeđenosti povlaštenost (povlašćenost), gen. jed. pozljeda, gen. mn. pozljeda povlaštenosti, instr. jed. povlaštenošću/povlaštenosti pozljeđenje, gen. jed. pozljeđenja, instr. jed. pozljeđenjem povodac, gen. jed. povoca, nom. mn. povoci, gen. mn. povodaca pozljeđivati, prez. pozljeđujem, gl. pril. sad. pozljeđujući, gl. im. pozljeđivanje povorka, dat. jed. povorci, gen. mn. povorki

222 poznanica, vok. poznanice prav. (skr. pravni) poznanik, vok. jed. poznaniče, nom. mn. pravdoljubivost, gen. jed. pravdoljubivosti, instr. jed. poznanici pravdoljubivošću/pravdoljubivosti poznavalac, gen. jed. poznavaoca, vok. jed. pravednik, vok. jed. pravedniče, nom. mn. poznavaoče, gen. mn. poznavalaca pravednici pozvati se, prez. pozovem se, imper. pozovi se pravednost, instr. jed. pravednošću/pravednosti požnjeti, prez. požnjem, aor. požnjeh, gl. prid. pravičan, pravična, odr. vid pravični rad. požnjeo/požnjela, gl. pril. proš. požnjevši pravičnost, gen. jed. pravičnosti, instr. jed. požućeti (požutjeti), prez. požutim, aor. pravičnošću/pravičnosti požućeh, gl. prid. rad. požutio/požućela, gl. pril. pravobranilac, gen. jed. pravobranioca, vok. jed. proš. požućevši pravobranioče, nom. mn. pravobranioci, gen. mn. požutjeti (požućeti), prez. požutim, aor. pravobranilaca požutjeh, gl. prid. rad. požutio/požutjela, gl. pril. pravobranilački proš. požutjevši pravobranilaštvo, gen. mn. pravobranilaštava/ prababa pravobranilaštva pračovjek, vok. jed. pračovječe pravolinijski praćka, dat. jed. praćki, gen. mn. praćaka Pravopis crnogorskoga jezika pradjed (prađed), nom. mn. pradjedovi pravoslavac, gen. jed. pravoslavca, nom. mn. pradjedovski (prađedovski) pravoslavci prađed (pradjed), nom. mn. prađedovi pravoslavan, pravoslavna, odr. vid pravoslavni prađedovski (pradjedovski) pravoslavka, dat. jed. pravoslavki, gen. mn. Prag pravoslavki praistorija pravoslavlje, gen. jed. pravoslavlja, instr. jed. pravoslavljem praistorijski pravosuđe, gen. jed. pravosuđa, instr. jed. prajezik, nom. mn. prajezici pravosuđem prakolijevka, dat. jed. prakolijevci, gen. mn. pravovjernik, vok. jed. pravovjerniče, nom. mn. prakolijevki / prakolijevaka pravovjernici praonica (perionica) prazn. (skr. od praznik) praotac, gen. jed. praoca, vok. jed. praoče, nom. Praznik rada (prazn.) mn. praoci, gen. mn. praotaca praznina (praznoća) prapočetak, gen. jed. prapočetka, nom. mn. prapočeci, gen. mn. prapočetaka praznoća (praznina) prašak, gen. jed. praška, nom. mn. praškovi praznoglavac, gen. jed. praznoglavca, vok. jed. praznoglavče, gen. mn. praznoglavaca pratilac, gen. jed. pratioca, vok. jed. pratioče, gen. mn. pratilaca praznorječiv, praznorječiva, odr. vid praznorječivi pratljača praznovjeran, praznovjerna, odr. vid praunuče, gen. jed. praunučeta praznovjerni praunuk, vok. jed. praunuče, nom. mn. praunuci praznovjerica praunuka, dat. jed. praunuci

223 praznovjerje, gen. jed. praznovjerja, instr. jed. prećeranost (pretjeranost), gen. jed. praznovjerjem prećeranosti, instr. jed. Pražanin, nom. mn. Pražani prećeranošću/prećeranosti Pražanka, dat. jed. Pražanki, gen. mn. Pražanki prećerati (pretjerati), prez. prećeram Prčanj, gen. Prčanja prećerivati (pretjerivati), prez. prećerujem, gl. pril. sad. prećerujući, gl. im. prećerivanje Prčanjanin, nom. mn. Prčanjani preći, prez. pređem, aor. pređoh, gl. prid. sad. Prčanjanka, dat. jed. Prčanjanki, gen. mn. prešao/prešla, gl. pril. proš. prešavši Prčanjanki prećutati, prez. prećutim prebjeći (prebjegnuti), prez. prebjegnem, aor. prebjegoh (prebježe), gl. prid. rad. pred. (skr. predlog/prijedlog) prebjegao/prebjegla, gl. pril. proš. prebjegavši predah, nom. mn. predasi prebjeg, vok. jed. prebježe, nom. mn. prebjezi predak, gen. jed. pretka, nom. mn. preci, gen. mn. prebjegnuti (prebjeći), prez. prebjegnem, aor. predaka prebjegnuh, gl. prid. rad. predanost, gen. jed. predanosti, instr. jed. prebjegnuo/prebjegnula, gl. pril. proš. predanošću/predanosti prebjegnuvši predgrađe, gen. jed. predgrađa, instr. jed. preblijedjeti (preblijeđeti), prez. preblijedim, predgrađem aor. preblijedjeh, gl. prid. rad. predio, gen. jed. predjela preblijedio/preblijedjela, gl. pril. proš. preblijedjevši predistorija preblijeđeti (preblijedjeti), prez. preblijedim, predistorijski aor. preblijeđeh, gl. prid. rad. predjelni preblijedio/preblijeđela, gl. pril. proš. preblijeđevši predlog (prijedlog), nom. mn. predlozi preblizu (pril.) predložak, gen. jed. predloška, nom. mn. predlošci, gen. mn. predložaka preboljeti, prez. prebolim, aor. preboljeh, gl. prid. rad. prebolio/preboljela, gl. pril. proš. preboljevši predložiti, prez. predložim, gl. prid. trp. predložen prebrz, prebrza, odr. vid prebrzi prednost, gen. jed. prednosti, instr. jed. prebrojati (prebrojiti), prez. prebrojim prednošću/ prednosti prebrojiti (prebrojati), prez. prebrojim prednjonepčani precijediti, prez. precijedim, gl. prid. trp. predosjećaj (predośećaj), gen. jed. predosjećaja, precijeđen instr. jed. predosjećajem precijeniti, prez. precijenim, gl. prid. trp. predosjećati (predośećati), prez. predosjećam, precijenjen gl. pril. sad. predosjećajući, gl. im. predosjećanje precijepiti, prez. precijepim, gl. prid. trp. predosjetiti (predośetiti), prez. predosjetim, precijepljen predośećati (predosjećati), prez. predośećam, prečati (priječati), prez. prečam gl. pril. sad. predośećajući, gl. im. predośećanje prečica predośetiti (predosjetiti), prez. predośetim prečka, dat. jed. prečki, gen. mn. prečaka/prečki predradnica, vok. jed. predradnice predradničin

224 predradnik, vok. jed. predradniče, nom. mn. predverčernji predradnici predvidjeti (predviđeti), prez. predvidim, aor. predratni predvidjeh, gl. prid. rad. predvidio/predvidjela, gl. predsjednica (predśednica), vok. jed. pril. proš. predvidjevši predsjednice predviđeti (predvidjeti), prez. predvidim, aor. predsjedničin (predśedničin) predviđeh, gl. prid. rad. predvidio/predviđela, gl. pril. proš. predviđevši predsjednički (predśednički) predvodnik, vok. jed. predvodniče, nom. mn. predsjednik (predśednik), vok. jed. predvodnici predsjedniče, nom. mn. predsjednici predvojiti, prez. predvojim predsjedništvo (predśedništvo), gen. jed. predsjedništva, gen. mn. predsjedništava/ predznak, nom. mn. predznaci predsjedništva pređašnji predskazati, prez. predskažem, imper. predskaži prefiks predstava pregalac, gen. jed. pregaoca, vok. jed. pregaoče, predstavnik, vok. jed. predstavniče, nom. mn. gen. mn. pregalaca predstavnici pregalaštvo, gen. jed. pregalaštva, gen. mn. predstavništvo, gen. jed. predstavništva, gen. mn. pregalaštava/pregalaštva predstavništava/predstavništva pregaočev predškolski pregib predśednica (predsjednica), vok. jed. pregladnjelost, gen. jed. pregladnjelosti, instr. jed. predśednice pregladnjelošću/pregladnjelosti predśedničin (predsjedničin) pregladnjeti, prez. pregladnim, aor. pregladnjeh, predśednički (predsjednički) gl. prid. rad. pregladnio/pregladnjela, gl. pril. proš. pregladnjevši predśednik (predsjednik), vok. jed. predśedniče, nom. mn. predśednici pregled predśedništvo (predsjedništvo), gen. jed. pregledati, prez. pregledam predśedništva, gen. mn. predśedništava/ pregon (prijegon) predśedništva pregor (prijegor) predtakmičenje, gen. jed. predtakmičenja, instr. pregorijevati, prez. pregorijevam, gl. pril. sad. jed. predtakmičenjem pregorijevajući, gl. im. pregorijevanje predturski pregorjeti, prez. pregorim, aor. pregorjeh, gl. preduzeće, gen. jed. preduzeća, instr. jed. prid. rad. pregorio/ pregorjela, gl. pril. proš. preduzećem pregorjevši preduzeti, prez. preduzmem, imper. preduzmi pregradak, gen. jed. pregratka, nom. mn. pregraci, preduzetnik, vok. jed. preduzetniče, nom. mn. gen. mn. pregradaka preduzetnici pregristi, prez. pregrizem, aor. pregrizoh, gl. prid. preduzimač, vok. jed. preduzimaču, instr. jed. rad. pregrizao/pregrizla, gl. pril. proš. pregrizavši preduzimačem pregršt, gen. jed. pregršti, instr. jed. predveče (pril.) pregršću/pregrsti predvečerje, gen. jed. predvečerja, instr. jed. prehlada predvečerjem

225 prehladiti, prez. prehladim, gl. prid. trp. prelijetati, prez. prelijećem, imper. prelijeći, gl. prehlađen pril. sad. prelijetajući, gl. im. prelijetanje prehrambeni preliv prehrana prelom (prijelom) prekipjeti, prez. prekipim, aor. prekipjeh, gl. prid. preljuba rad. prekipio/prekipjela, gl. pril. proš. prekipjevši preljubnički prekjuče (pril.) preljubnik, vok. jed. preljubniče, nom. mn. prekjučerašnji preljubnici preklani (pril.) premac, gen. jed. premca, vok. jed. premče, gen. preklati, prez. prekoljem mn. premaca preklop premastan, premasna, odr. vid premasni preklopiti, prez. preklopim, gl. prid. trp. premaz preklopljen premijesiti, prez. premijesim, gl. prid. trp. prekomjeran, prekomjerna, odr. vid prekomjerni premiješen Preko Morače (top.) premio, premila, odr. vid premili prekookeanski premjeravati, prez. premjeravam, gl. pril. sad. premjeravajući, gl. im. premjeravanje prekor (prijekor), instr. jed. prekorom premjeriti, prez. premjerim prekoran (prijekoran), prekorna, odr. vid prekorni premještaj, gen. jed. premještaja, instr. jed. premještajem prekorijevati, prez. prekorijevam, gl. pril. sad. prekorijevajući, gl. im. prekorijevanje premještati, prez. premještam, gl. pril. sad. premještajući, gl. im. premještanje prekoriti, prez. prekorim premoć, gen. jed. premoći, instr. jed. prekovremeni premoću/premoći prekrst (prijekrst) preneraziti, prez. prenerazim, gl. prid. trp. preksinoć (pril.) preneražen preksjutra (prekśutra) (pril.) preneraženost, gen. jed. preneraženosti, instr. jed. preneraženošću/preneraženosti prekśutra (preksjutra) prenijeti, prez. prenesem, aor. prenijeh, gl. prid. prelaz (prijelaz) rad. prenio/prenijela, gl. prid. trp. prelazan, prelazna, odr. vid prelazni prenijet/prenesen, gl. pril. proš. prenijevši prelazak, gen. jed. prelaska, nom. mn. prelasci, gen. prenizak, preniska, odr. vid preniski mn. prelazaka prenoćišni prelećeti (preletjeti), prez. preletim, aor. prenoćište, gen. jed. prenoćišta, instr. jed. prelećeh, gl. prid. rad. preletio/prelećela, gl. pril. prenoćištem proš. prelećevši prenos (prijenos) preletjeti (prelećeti), prez. preletim, aor. preletjeh, gl. prid. rad. preletio/preletjela, gl. pril. prenosilac, gen. jed. prenosioca, vok. jed. proš. preletjevši prenosioče, gen. mn. prenosilaca prelijep, prelijepa, odr. vid prelijepi prenosivost, gen. jed. prenosivosti, instr. jed. prenosivošću/prenosivosti

226 preoblačiti (se), prez. preoblačim (se) preporučivati, prez. preporučujem, gl. pril. sad. preobražaj, gen. jed. preobražaja, instr. jed. preporučujući, gl. im. preporučivanje preobražajem preporučljiv, preporučljiva, odr. vid preporučljivi Preobraženje preporuka, dat. jed. preporuci preobući se, prez. preobučem se, aor. prepotentan, prepotentna, odr. vid prepotentni preobukoh se (preobuče se), gl. prid. rad. prepotentnost, gen. jed. prepotentnosti, instr. jed. preobukao se/preobukla se, gl. pril. proš. prepotentnošću/prepotentnosti preobukavši se prepravka, dat. jed. prepravci, gen. mn. preobuka, dat. jed. preobuci prepravki / prepravaka preobuti, prez. preobujem, gl. prid. trp. prepreka, dat. jed. prepreci, gen. mn. prepreka preobuven prepriječiti, prez. prepriječim, gl. prid. trp. preokret prepriječen preosjetljiv (preośetljiv), preosjetljiva, odr. vid prepući (prepuknuti), prez. prepuknem, aor. preosjetljivi prepukoh (prepuče), gl. prid. rad. preosjetljivost (preośetljivost), gen. jed. prepukao/prepukla, gl. pril. proš. prepukavši preosjetljivosti, instr. jed. preosjetljivošću/ prepuknuti (prepući), prez. prepuknem, aor. preosjetljivosti prepuknuh, gl. prid. rad. prepuknuo/prepuknula, preośetljivost (preosjetljivost), gen. jed. gl. pril. proš. prepuknuvši preośetljivosti, instr. jed. preośetljivošću/ prepun, prepuna, odr. vid prepuni preośetljivosti prerez preovladavati (preovlađivati), prez. preovladavam, gl. pril. sad. preovladavajući, gl. im. prerija preovladavanje prerijski preovlađivati (preovladavati), prez. presadnica (prijesadnica) preovlađujem, gl. pril. sad. preovlađujući, gl. im. preovlađivanje presaljati, prez. presaljam, gl. pril. sad. presaljajući, gl. im. presaljanje prepeći, prez. prepečem, aor. prepekoh (prepeče), gl. prid. rad. prepekao/prepekla, gl. pril. presedan, gen. presedana proš. prepekavši presjedjeti (preśeđeti), prez. presjedim, aor. prepijecati, prez. prepiječem, gl. pril. sad. presjedoh, gl. prid. rad. presjedio/presjedjela, gl. prepijecajući, gl. im. prepijecanje pril. proš. presjedjevši prepirka, dat. jed. prepirci, gen. mn. prepirki presjek, nom. mn. presjeci prepis (prijepis) preseljavati, prez. preseljavam, gl. pril. sad. preseljavajući, gl. im. preseljavanje prepisati, prez. prepišem, imper. prepiši preseljenje, gen. jed. preseljenja, instr. jed. prepiska, dat. jed. prepisci, gen. mn. prepiski preseljenjem prepjev, nom. mn. prepjevi presijecati, prez. presijecam, gl. pril. sad. preplet (prijeplet) presijecajući, gl. im. presijecanje prepletati (preplitati) presijedati, prez. presijedam, gl. pril. sad. presijedajući, gl. im. presijedanje prepona presjesti (preśesti), prez. presjednem, aor. preporučiti, prez. preporučim, gl. prid. trp. presjedoh, gl. prid. rad. presjeo/presjela, gl. pril. preporučen proš. presjevši

227 preskok, nom. mn. preskoci preteći, prez. preteknem/pretečem, aor. preskup, preskupa, odr. vid preskupi pretekoh (preteče), gl. prid. rad. pretekao/pretekla, gl. pril. proš. pretekavši preslan, preslana, odr. vid preslani preteći (pretegnuti), prez. pretegnem, aor. presoliti, prez. presolim, gl. prid. trp. presoljen pretegoh (preteže), gl. prid. rad. presniji (komp. od prijesan) pretegao/pretegla, gl. pril. proš. pretegavši presresti, prez. presretem/presretnem, aor. pretegnuti (preteći), prez. pretegnem, aor. presretoh, gl. prid. rad. presreo/presrela, gl. pril. pretegnuh, gl. prid. rad. pretegnuo/pretegnula, gl. proš. presrevši pril. proš. pretegnuvši prestar, prestara, odr. vid prestari pretek, nom. mn. preteci prestarjelost, gen. jed. prestarjelosti, instr. jed. pretencioznost, gen. jed. pretencioznosti, instr. jed. prestarjelošću/prestarjelosti pretencioznošću/pretencioznosti presti, prez. predem, impf. predijah, gl. pril. sad. pretendent, gen. jed. pretendenta, gen. mn. predući, gl. prid. rad. preo/prela pretendenata prestići (prestignuti), prez. prestignem, aor. preticati, prez. pretičem, imper. pretiči, gl. pril. prestigoh (prestiže), gl. prid. rad. sad. pretičući, gl. im. preticanje prestigao/prestigla, gl. pril. proš. prestigavši pretio, pretila, odr. vid pretili prestignuti (prestići), prez. prestignem, aor. pretlji (komp. od pretio) prestignuh, gl. prid. rad. prestignuo/prestignula, gl. pril. proš. prestignuvši pretjeranost (prećeranost), gen. jed. pretjeranosti, instr. jed. presto (prijesto), gen. jed. prestola pretjeranošću/pretjeranosti prestolonasljednica (prijestolonasljednica), pretjerati (prećerati), prez. pretjeram vok. jed. prestolonasljednice pretjerivati (prećerivati), prez. pretjerujem, gl. prestolonasljednik (prijestolonasljednik), pril. sad. pretjerujući, gl. im. pretjerivanje vok. jed. prestolonasljedniče, nom. mn. prestolonasljednici pretplaćivati, prez. pretplaćujem, gl. pril. sad. pretplaćujući, gl. im. pretplaćivanje prestoni (prijestoni) pretplatiti, prez. preplatiti, gl. prid. trp. pretplaćen prestonica (prijestonica) pretposljednji prestonički (prijestonički pretpostavljeni prestrog, prestroga, odr. vid prestrogi pretpostavka, dat. jed. pretpostavci, gen. mn. prestup (prijestup) pretpostavki prestupan (prijestupan), prestupna, odr. vid. pretpraznični prestupni pretprošli presvisnuti, prez. presvisnem pretprošlogodišnji presvlačiti, prez. presvlačim, gl. pril. sad. presvlačeći, gl. im. presvlačenje pretraga, dat. jed. pretrazi preša pretrnuti, prez. pretrnem prešno (pril.) pretrpjeti, prez. pretrpim, aor. pretrpjeh, gl. prid. rad. pretrpio/pretrpjela, gl. pril. proš. pretrpjevši Preśeka (top.) pretvoriv (pretvorljiv), pretvoriva, odr. vid preteča pretvorivi

228 pretvorljiv (pretvoriv), pretvorljiva, odr. vid prevreti, prez. prevrim/prevrijem, aor. prevreh, pretvorljivi gl. prid. rad. prevreo/prevrela. gl. pril. proš. pretvornost, gen. jed. pretvornosti, instr. jed. prevrevši pretvornošću/pretvornosti prez. (skr. prezent) pretvrd, pretvrda, odr. vid pretvrdi prezir preuzak, preuska, odr. vid preuski preziran, prezirna, odr. vid prezirni prevaga, dat. jed. prevazi prezirati, prez. prezirem, gl. pril. sad. prezirući, gl. prevagnuti, prez. prevagnem im. preziranje prevara (prijevara) prezreti, prez. prezrim, aor. prezreh, gl. prid. rad. prezreo/prezrela, gl. pril. proš. prezrevši prevarant, gen. jed. prevaranta, gen. mn. prevaranata preživar prevarantkinja prežvakati, prez. prežvaćem, imper. prežvaći prevaspitati, prez. prevaspitam prhnuti, prez. prhnem prevazići, prez. prevaziđem, aor. prevaziđoh, gl. pričalac, gen. jed. pričaoca, vok. jed. pričaoče, gen. prid. rad. prevazišao/prevazišla, gl. pril. proš. mn. pričalaca prevazišavši pričesni prevazilaziti, prez. prevazilazim, gl. pril. sad. pribilješka, dat. jed. pribilješci, gen. mn. pribilješki prevazilazeći, gl. im. prevazilaženje pribjeći (pribjegnuti), prez. pribjegnem, aor. previdjeti (previđeti), prez. previdim, aor. pribjegoh (pribježe), gl. prid. rad. previdjeh, gl. pril. rad. previdio/previdjela, gl. pril. pribjegao/pribjegla, gl. pril. proš. pribjegavši proš. previdjevši pribjegnuti (pribjeći), prez. pribjegnem, aor. previđeti (previdjeti), prez. previdim, aor. pribjegnuh, gl. prid. rad. pribjegnuo/pribjegnula, previđeh, gl. prid. sad. previdio/previđela, gl. pril. gl. pril. proš. pribjegnuvši proš. previđevši pričest, gen. jed. pričesti, instr. jed. previjan, previjana, odr. vid previjani pričešću/pričesti previjanost, gen. jed. previjanosti, instr. jed. pričešće, gen. jed. pričešća, instr. jed. pričešćem previjanošću/previjenosti prićerati (pritjerati), prez. prićeram prevod (prijevod) prićerivati (pritjerivati), prez. prićerujem, gl. pril. prevodilac, gen. jed. prevodioca, vok. jed. sad. prićerujući, gl. im. prićerivanje prevodioče, gen. mn. prevodilaca prići, prez. priđem, aor. priđoh, gl. prid. rad. prevodljiv, prevodljiva, odr. vid prevodljivi prišao/prišla, gl. pril. proš. prišavši prevoj (prijevoj), instr. jed. prevojem prid. (skr. pridjev) prevoz (prijevoz) pridijevati, prez. pridijevam, gl. pril. sad. prevozni (prijevozni) pridijevajući, gl. im. pridijevanje prevoziti, prez. prevozim, gl. pril. sad. prevozeći, pridjev gl. im. prevoženje pridjevski prevoznički pridobiti, prez. pridobijem, gl. prid. trp. prevoznik, vok. jed. prevozniče, nom. mn. pridobiven prevoznici pridoći, prez. pridođem, aor. pridođoh, gl. prid. rad. pridošao/pridošla, gl. pril. proš. pridošavši

229 pridonijeti, prez. pridonesem, aor. pridonijeh, gl. prijesto (presto), gen. jed. prijestola prid. sad. pridonio/pridonijela, gl. pril. proš. prijestolonasljednica (prestolonasljednica), pridonijevši vok. jed. prijestolonasljednice pridrijemati, prez. pridrijemam prijestolonasljednik (prestolonasljednik), pridjenuti (priđenuti), prez. pridjenem vok. jed. prijestolonasljedniče, nom. mn. priđenuti (pridjenuti), prez. priđenem prijestolonasljednici prigluv, prigluva, odr. vid prigluvi prijestoni (prestoni) prihvaćati (prihvatati), prez. prihvaćam, gl. prijestonica (prestonica) prid. sad. prihvaćajući, gl. im. prihvaćanje prijestonički (prestonički) prihvatati (prihvaćati), prez. prihvatam, gl. pril. prijetiti, prez. prijetim, impf. prijećah, gl. pril. sad. sad. prihvatajući, gl. im. prihvatanje prijeteći prije (pril.) prijetnja priječac, gen. jed. priječca, gen. mn. priječaca prijevara (prevara) priječati, prez. priječam prijevod (prevod) prijedlog (predlog), nom. mn. prijedlozi prijevor prijegon (pregon) prijevoz (prevoz) prijegor (pregor) prijevremen, prijevremena, odr. vid prijevremeni prijek, prijeka, odr. vid prijeki prikačiti, prez. prikačim, gl. prid. trp. prikačen prijeklad priključiti, prez. priključim, gl. prid. trp. prijeklet priključen prijeko (pril.) prikumak, gen. jed. prikumka, nom. mn. prikumci, gen. mn. prikumaka prijekor (prekor) pril. (skr. prilog) prijekoran (prekoran), prijekorna, odr. vid prijekorni prilazak, gen. jed. prilaska, nom. mn. prilasci, gen. mn. prilazaka prijekrst (prekrst) prilećeti (priletjeti), prez. priletim, aor. prilećeh, prijelaz (prelaz) gl. prid. rad. priletio/prilećela, gl. pril. proš. prijelom (prelom) prilećevši prijem priletjeti (prilećeti), prez. priletim, aor. priletjeh, gl. prid. rad priletio/priletjela, gl. pril. proš. prijemni priletjevši prijenos (prenos) priličan, prilična, odr. vid prilični prijenuti, prez. prijenem prilika, dat. jed. prilici prijeplet (preplet) prilog, nom. mn. prilozi prijesan, prijesna, odr. vid prijesni priloški prijeśek, nom. mn. prijeśeci priljepak, gen. jed. priljepka, nom. mn. priljepci, prijesnac, gen. jed. prijesnaca gen. mn. priljepaka prijesnica prilježan, prilježna, odr. vid prilježni prijesno prilježnost, gen. jed. prilježnosti, instr. jed. prilježnošću/prilježnosti

230 primaći (primaknuti), prez. primaknem, aor. pripovijetka, dat. jed. pripovijeci/pripovijetki, primakoh (primače), gl. prid. rad. gen. mn. pripovjedaka/pripovijetki primakao/primakla, gl. pril. proš. primakavši prirječni primaknuti (primaći), prez. primaknem, aor. prirodnjački primaknuh, gl. pril. proš. primaknuvši, gl. prid. rad. primaknuo/primaknula prirodnjak, vok. jed. prirodnjače, nom. mn. prirodnjaci primalac, gen. jed. primaoca, vok. jed. primaoče, gen. mn. primalaca prirodnjaštvo, gen. mn. prirodnjaštava/prirodnjaštva primj. (skr. primjedba) prisebnost, gen. jed. prisebnosti, instr. jed. primjećivati, prez. primjećujem, gl. pril. sad. prisebnošću/prisebnosti primjećujući, gl. im. primjećivanje priseći (prisegnuti), prez. prisegnem, aor. primjedba, gen. mn. primjedaba / primjedbi / prisegoh (priseže), gl. prid. rad. prisegao/prisegla, primjedba gl. pril. proš. prisegavši primjenljiv (primjenjiv), primjenljiva, odr. vid prisegnuti (priseći), prez. prisegnem, aor. primjenljivi prisegnuh, gl. prid. rad. prisegnuo/prisegnula, gl. primjenljivost, gen. jed. primjenljivosti, instr. jed. pril. proš. prisegnuvši primjenljivošću/primjenjivosti prisluškivač, gen. jed. prisluškivača, vok. jed. primjenjiv (primjenljiv), primjenjiva, odr. vid prisluškivaču, instr. jed. prisluškivačem primjenjivi prisluškivati, prez. prisluškujem, gl. pril. sad. primjer prisluškujući, gl. im. prisluškivanje primjerak, gen. jed. primjerka, nom. mn. primjerci, prismrdjeti (prismrđeti), prez. prismrdim, aor. gen. mn. primjeraka prismrdjeh, gl. prid. rad. prismrdio/prismrdjela, gl. pril. proš. prismrdjevši primjetan, primjetna, odr. vid primjetni prismrđeti (prismrdjeti), prez. prismrdim, aor. primjetnost, gen. jed. primjetnosti, instr. jed. prismrđeh, gl. prid. rad. prismrdio/prismrđela, gl. primjetnošću/primjetnosti pril. proš. prismrđevši primopredaja prisoj, instr. jed. prisojem primorje, gen. jed. primorja, instr. jed. primorjem prispijeće, gen. jed. prispijeća, instr. jed. Primorje (umjesto npr. Crnogorsko primorje) prispijećem prinijeti, prez. prinesem, aor. prinijeh/prinesoh, prispijevati, prez. prispijevam, gl. pril. sad. gl. prid. rad. prinio/prinijela, gl. pril. proš. prispijevajući, gl. im. prispijevanje prinijevši, gl. pril. trp. prinesen/prinijet prispjelost, gen. jed. prispjelosti, instr. jed. pripadnik, vok. jed. pripadniče, nom. mn. prispjelošću/prispjelosti pripadnici prispjeti, prez. prispijem, aor. prispjeh, gl. prid. pripadnost, gen. jed. pripadnosti, instr. jed. rad. prispio/prispjela, gl. pril. proš. prispjevši pripadnošću/pripadnosti pristranak, gen. jed. pristranka, nom. mn. pripjev pristranci, gen. mn. pristranaka pripovijedati, prez. pripovijedam, gl. pril. sad. pristrasan, pristrasna, odr. vid pristrasni pripovijedajući, gl. im. pripovijedanje prisukati, prez. prisučem, imper. prisuči pripovijesni prisustvo, gen. mn. prisustava/prisustva pripovijest, gen. jed. pripovijesti, instr. jed. prisvojiti, prez. prisvojim, gl. prid. trp. prisvojen pripoviješću/pripovijesti

231 prišt, nom. mn. prištevi privid prištedjeti (prišteđeti), prez. prištedim, aor. priviđati, prez. priviđam, gl. pril. sad. priviđajući, prištedjeh, gl. prid. rad. prištedio/prištedjela, gl. gl. im. priviđanje pril. proš. prištedjevši, gl. prid. trp. prišteđen priviknuti (privići), prez. priviknem, aor. prišteđeti (prištedjeti), prez. prištedim, aor. priviknuh, gl. prid. rad. priviknuo/priviknula, gl. prišteđeh, gl. prid. rad. prištedio/prišteđela, gl. pril. proš. priviknuvši pril. proš. prišteđevši, gl. prid. trp. prišteđen privilegija prišućeti se (prišutati se), prez. prišutim (se), privlačnost, gen. jed. privlačnosti, instr. jed. aor. prišućeh (se), gl. prid. rad. prišutio privlačnošću/privlačnosti (se)/prišućela (se), gl. pril. proš. prišućevši (se) privoljeti, prez. privolim, aor. privoljeh, gl. prid. prišutati se (prišućeti se), prez. prišitim (se) rad. privolio/privoljela, gl. pril. proš. privoljevši priteći (pritegnuti), prez. pritegnem, aor. privrednica, vok. jed. privrednice pritegoh (priteže), gl. prid. rad. pritegao/pritegla, gl. pril. proš. pritegavši privrednik, vok. jed. privredniče, nom. mn. privrednici priteći (priticati), prez. pritečem, aor. pritekoh (priteče), gl. prid. rad. pritekao/pritekla, gl. pril. privremen, privremena, odr. vid privremeni proš. pritekavši privrijediti, prez. privrijedim, gl. prid. trp. pritegnuti (priteći), prez. pritegnem, aor. privrijeđen pritegnuh, gl. prid. rad. pritegnuo/pritegnula, gl. pr. n. e. (skr. prije nove ere) pril. proš. pritegnuvši probisvijet priticati (priteći), prez. pritečem, gl. pril. sad. pritičući, gl. im. priticanje procenat, gen. jed. procenta, gen. mn. procenata pritijesniti, prez. pritijesnim, gl. prid. trp. procijediti, prez. procijedim, gl. prid. trp. pritiješnjen procijeđen pritiješnjen, pritiješnjena, odr. vid pritiješnjeni procijeniti, prez. procijenim, gl. prid. trp. procijenjen pritiješnjenost, gen. jed. pritiješnjenosti, instr. jed. pritiješnjenošću/pritiješnjenosti procijep (procjep) pritjerati (prićerati), prez. pritjeram procjena pritjerivati (prićerivati), prez. pritjerujem, gl. im. procjep (procijep) pritjerivanje proćerati (protjerati), prez. proćeram pritka, dat. jed. pritki, gen. mn. proćerivati (protjerivati), prez. proćeram, gl. pritka/pritaka/pritki pril. sad. proćerujući, gl. im. proćerivanje pritoka, dat. jed. pritoci prodavnica privatnik, vok. jed. privatniče, nom. mn. privatnici prodo, gen. jed. prodola privesti, prez. privedem, aor. privedoh, gl. prid. prodrijeti, prez. prodrem, aor. prodrijeh, gl. prid. rad. priveo/privela, gl. pril. proš. privevši rad. prodro/prodrla, gl. pril. proš. privezak, gen. jed. priveska, nom. mn. privesci, gen. prodrijevši/prodrvši mn. privezaka produbiti (produpsti), prez. produbim, gl. prid. privezati, prez. privežem, imper. priveži trp. produbljen privići (priviknuti), prez. priviknem, aor. produkcija privikoh (priviče), gl. prid. rad. privikao/privikla, produkt, gen. jed. produkta, gen. mn. produkata gl. pril. proš. privikavši

232 produpsti (produbiti), prez. produbem, aor. promijeniti, prez. promijenim, gl. prid. trp. produboh, gl. prid. rad. produbao/produbla, gl. promijenjen pril. proš. produbavši promiješati, prez. promiješam produžavati (produživati), gl. pril. sad. promiljeti, prez. promilim, aor. promiljeh, gl. produžavajući, gl. im. produžavanje prid. rad. promilio/promiljela, gl. pril. proš. produžetak, gen. jed. produžetka, nom. mn. promiljevši produžeci, gen. mn. produžetaka promjenljiv, promjenljiva, odr. vid promjenljivi produživati (produžavati), gl. pril. sad. promjenljivost, gen. jed. promjenljivosti, instr. jed. produžujući, gl. im. produživanje promjenljivošću/promjenljivosti profesorica, vok. jed. profesorice pronići (proniknuti), prez. proniknem, aor. profesoričin pronikoh (proniče), gl. prid. rad. progorjeti, prez. progorim, aor. progorjeh, gl. pronikao/pronikla, gl. pril. proš. pronikavši prid. rad. progorio/progorjela, gl. pril. sad. proniknuti (pronići), prez. proniknem, aor. progorjevši proniknuh, gl. prid. rad. proniknuo/proniknula, proja gl. pril. proš. proniknuvši projekat (projekt), gen. jed. projekta, gen. mn. propovijed, gen. jed. propovijedi, instr. jed. projekata propovijeđu/propovijedi projekt (projekat), gen. jed. projekta, gen. mn. propovijedati, prez. propovijedam, gl. pril. sad. projekata propovijedajući, gl. im. propovijedanje projektant, gen. jed. projektanta, gen. mn. propovijediti, prez. propovijedim projektanata propovijedni projektantski propovjedaonica prokleti, prez. prokunem, imper. prokuni propovjednik, vok. jed. propovjedniče, nom. mn. prokletstvo, gen. mn. prokletstava/prokletstva propovjednici prokuvati, prez. prokuvam prorđati, prez. prorđam prolećeti (proletjeti), prez. proletim, aor. prorijediti, prez. prorijedim, gl. prid. trp. prolećeh, gl. prid. rad. proletio/prolećela, gl. pril. prorijeđen proš. prolećevši prorijeđenost, gen. jed. prorijeđenosti, instr. jed. proletjeti (prolećeti), prez. proletim, aor. prorijeđenošću/prorijeđenosti proletjeh, gl. prid. rad. proletio/proletjela, gl. pril. prorjeđivati, prez. prorjeđujem, gl. pril. sad. proš. proletjevši prorjeđujući, gl. im. prorjeđivanje prolijetati, prez. prolijećem, gl. pril. sad. proročica, vok. jed. proročice prolijećući, gl. im. prolijetanje proročičin prolijevati (prolivati), prez. prolijevam, gl. pril. prorok, vok. jed. proroče, nom. mn. proroci sad. prolijevajući, gl. im. prolijevanje prosac, gen. jed. prosca, vok. jed. prošče, gen. mn. prolivati (prolijevati), prez. prolivam, gl. pril. prosaca sad. prolivajući, gl. im. prolivanje prosidba, gen. mn. prosidbi/prosidba proljećni prosijecati, prez. prosijecam, gl. pril. sad. proljetos (pril.) prosijecajući, gl. im. prosijecanje proljetošnji prosijed, prosijeda, odr. vid prosijedi prosijek, nom. mn. prosijeci

233 prosjak, vok. jed. prosjače. nom. mn. prosjaci protekcionist (protekcionista), gen. jed. prosječan, prosječna, odr. vid prosječni protekcionista prosjek, nom. mn. prosjeci protekcionista (protekcionist), gen. jed. protekcioniste proslijediti, prez. proslijedim, gl. prid. trp. proslijeđen protekcionistkinja prosljeđivati, prez. prosljeđujem, gl. pril. sad. protekcionizam, gen. jed. protekcionizma, gen. prosljeđujući, gl. im. prosljeđivanje mn. protekcionizama prospekat (prospekt), gen. jed. prospekta, gen. protestni mn. prospekata protivdokaz prospekt (prospekat), gen. jed. prospekta, gen. protivmjera mn. prospekata protivnapad prostodušnost, gen. jed. prostodušnosti, instr. jed. protivnik, vok. jed. protivniče, nom. mn. prostodušnošću/prostodušnosti protivnici prostrel (prostrijel) protivotrov prostrijel (prostrel) protivprirodan, protivprirodna, odr. vid prostrijeliti, prez. prostrijelim, gl. prid. trp. protivprirodni prostrijeljen protivreformacija prostrijeti, prez. prostrem, aor. prostrijeh, gl. protivrječan (protivurječan), protivrječna, odr. prid. rad. prostro/prostrla, gl. pril. proš. vid protivrječni prostrijevši/prostrvši protivrječiti (protivurječiti), prez. protivrječim prosuv, prosuva, odr. vid prosuvi protivudar prosvjećenje, gen. jed. prosvjećenja, instr. jed. prosvjećenjem protivurječan (protivrječan), protivurječna, odr. vid protivurječni prosvjećivati, prez. prosvjećujem, gl. pril. sad. prosvjećujući, gl. im. prosvjećivanje protivurječiti (protivrječiti), prez. protivurječim prosvjeta protivusluga, dat. jed. protivusluzi prosvjetar, vok. jed. prosvjetaru/prosvjetare, instr. jed. prosvjetarom/prosvjetarem protivvrijednost, gen. jed. protivvtijednosti, instr. jed. protivvrijednošću/protivvrijednosti prosvjetitelj, vok. jed. prosvjetitelju, instr. jed. prosvjetiteljem protivzakonit, protivtzakonita, odr. vid protivzakoniti prosvjetiteljka, dat. jed. prosvjetiteljki, gen. mn. prosvjetiteljki protjerati (proćerati), prez. protjeram prosvjetiteljstvo, gen. mn. prosvjetiteljstava/ protjerivati (proćerivati), prez. protjerujem, gl. prosvjetiteljstva pril. sad. protjerujući, gl. im. protjerivanje prosvjetni protuva prošlogodišnji prouzrokovati, prez. prouzrokujem prošlost, gen. jed. prošlosti, instr. jed. prošlošću/ providjeti se (proviđeti se), prez. prividim se, prošlosti aor. prividjeh se, gl. prid. rad. prividio se/prividjela se, gl. pril. proš. prividjevši se prošnja, gen. mn. prošnja/prošnji protein

234 proviđeti se (providjeti se), prez. providim se, prvomajski aor. proviđeh se, gl. prid. rad. providio prvorođeni se/proviđela se, gl. pril. proš. proviđevši se prvorotka, dat. jed. prvorotki, gen. mn. prvorotki provijati, prez. provijem prvosvještenik, vok. jed. prvosvješteniče, nom. provijavati, prez. provijavam, gl. pril. sad. mn. prvosvještenici provijavajući, gl. im. provijavanje P. S. (skr. lat. post scriptum - poslije napisanog) provokacija psalam, gen. jed. psalma, gen. mn. psalama provokator, vok. jed. provokatore, instr. jed. provokatorom Pseudo-Aristotel provrćeti (provrtjeti), prez. provrtim, aor. psihoanalitičar, vok. jed. psihoanalitičaru/ provrćeh, gl. prid. rad. provrtio/provrćela, gl. pril. psihoanalitičare, instr. jed. psihoanalitičarom/ proš. provrćevši psihoanalitičarem provreti, prez. provrim psihoanalitički provrtjeti (provrćeti), prez. provrtim, aor. psihoanaliza provrtjeh, gl. prid. rad. provrtio/provrtjela, gl. psiholog, vok. jed. psiholože, nom. mn. psiholozi pril. proš. provrtjevši psihološki prozaičnost, gen. jed. prozaičnosti, instr. jed. prozaičnošću/prozaičnosti psihološkinja prozaik, vok. jed. prozaiče, nom. mn. prozaici psihopat (psihopata), gen. jed. psihopata prozaist (prozaista), gen. jed. prozaista psihopata (psihopat), gen. jed. psihopate prozaista (prozaist), gen. jed. prozaiste psihoza proždrijeti, prez. proždrem, aor. proždrijeh, gl. psovati, prez. psujem, imper. psuj, gl. pril. sad. prid. rad. proždro/proždrla, gl. pril. proš. psujući, gl. im. psovanje proždrijevši/proždrvši psovka, dat. jed. psovci/psovki, gen. mn. psovki prsluk, nom. mn. prsluci pšenica prsa (mn. sr. r.), dat. prsima pšenični prvak, gen. jed. prvaka, vok. jed. prvače, nom. mn. pšeničnjak, nom. mn. pšeničnjaci prvaci Pt (skr. platina) prvenstvo, gen. mn. prvenstava/prvenstva ptica prvi ptičiji (ptičji) Prvi balkanski rat ptičji (ptičiji) Prvi maj PTT (skr. pošta, telegraf i telefon) Prvi svjetski rat pubilicistika, dat. jed. publicistici prvijenac, gen. jed. prvijenca, vok. jed. prvijenče, gen. mn. prvijenaca publicist (publicista), gen. jed. publicista prvijenstvo, gen. mn. prvijenstava/prvijenstva publicista (publicist), gen. jed. publiciste prvoborac, gen. jed. prvoborca, vok. jed. publicistički prvoborče, gen. mn. prvoboraca publicistkinja prvoklasnost, gen. jed. prvoklasnosti, instr. jed. puč, instr. jed. pučem, nom. mn. pučevi prvoklasnošću/prvoklasnosti

235 pući (puknuti), prez. puknem, aor. pukoh pustolovina (puče), gl. prid. rad. pukao/pukla, gl. pril. proš. pustolovka, dat. jed. pustolovki, gen. mn. pukavši pustolovki pućiti, prez. pućim puščani puding, nom. mn. pudinzi pušionica puk, vok. jed. puče, nom. mn. pukovi puška, dat. jed. pušci/puški, gen. mn. pušaka puknuti (pući), prez. puknem, aor. puknuh, gl. putničin prid. rad. puknuo/puknula, gl. pril. proš. puknuvši putopisac, gen. jed. putopisca, vok. jed. putopišče, puls gen. mn. putopisaca punkt, gen. jed. punkta, nom. mn. punktovi, gen. puvati, prez. puvam mn. punktova punoglavac, gen. jed. punoglavca, vok. jed. punoglavče, gen. mn. punoglavaca R punokrvan, punokrvna, odr. vid punokrvni r. (skr. razred) punokrvnost, gen. jed. punokrvnosti, instr. jed. rabat, gen. jed. rabata punokrvnošću/punokrvnosti rabotati, prez. rabotam, gl. pril. sad. rabotajući, gl. punoljetan, punoljetna, odr. vid punoljetni im. rabotanje punoljetnica, vok. jed. punoljetnice rabotnica, vok. jed. rabotnice punoljetničin rabotničin punoljetnički rabotnik, vok. jed. rabotniče, nom. mn. rabotnici punoljetnik, vok. jed. punoljetniče, nom. mn. racija punoljetnici racionalan, racionalna, odr. vid racionalni punoljetstvo, gen. mn. racionalist (racionalista), gen. jed. racionalista punoljetstava/punoljetstva racionalista (racionalist), gen. jed. racionaliste punomoćje, gen. jed. punomoćja, instr. jed. punomoćjem racionalistički punomoćnik, vok. jed. punomoćniče, nom. mn. racionalistkinja punomoćnici racionalizam, gen. jed. racionalizma, gen. mn. punomoćstvo, gen. mn. racionalizama punomoćstava/punomoćstva računaljka, dat. jed. računaljki/računaljci, gen. pupak, gen. jed. pupka, nom. mn. pupkovi mn. računaljki pupčan, pupčana, odr. vid pupčani računovodstvo, gen. mn. računovodstava/ računovodstva purist (purista), gen. jed. purista računovođa purista (purist), gen. jed. puriste radijator, instr. jed. radijatorom pustinjački radije (pril.) pustinjak, vok. jed. pustinjače, nom. mn. pustinjaci radijum pustinjaštvo, gen. mn. pustinjaštava/pustinjaštva radijus pustolov radikalan, radikalna, odr. vid radikalni

236 radinost, gen. jed. radinosti, instr. jed. radinošću/ ranilac, gen. jed. ranioca, vok. jed. ranioče, gen. mn. radinosti ranilaca radio, gen. jed. radija, instr. jed. radiom, nom. mn. ranoranilac, gen. jed. ranoranioca, vok. jed. radiji ranoranioče, gen. mn. ranoranilaca radioaktivan, radioaktivna, odr. vid radioaktivni ranoranilački radioaktivnost, gen. jed. radioaktivnosti, instr. ranjenik, vok. jed. ranjeniče, nom. mn. ranjenici jed. radioaktivnošću/radioaktivnosti ranjiv, ranjiva, odr. vid ranjivi radioamater, vok. jed. radioamateru, instr. jed. rascijepanost, gen. jed. rascijepanosti, instr. jed. radioamaterom rascijepanošću/rascijepanosti radioaparat rascijepati, prez. rascijepam, gl. prid. trp. Radio Crne Gore rascijepan radiodifuzija rascijepiti, prez. rascijepim, gl. prid. trp. radiodrama rascijepljen radiokomentator, vok. jed. radiokomentatore, rascijepljenost, gen. jed. rascijepljenosti, instr. jed. instr. jed. radiokomentatorom rascijepljenošću/rascijepljenosti radiologija rascjepkanost (rašćepkanost), gen. jed. rascjepkanosti, instr. jed. rascjepkanošću/ radiološki rascjepkanosti radionica rasjeckati (raśeckati), prez. rasjeckam, gl. prid. radiopredajnik, nom. mn. radiopredajnici trp. rasjeckan radioprenos (radioprijenos) rasjeći (raśeći), prez. rasiječem, aor. rasjekoh (rasiječe), gl. prid. rad. rasjekao/rasjekla, gl. pril. radioprijemnik, nom. mn. radioprijemnici proš. rasjekavši radioprijenos (radioprenos) rasedlati, prez. rasedlam radiostanica rasformirati, prez. rasformiram radiotelevizija rashod radnica, vok. jed. radnice rashodovati, prez. rashodujem radničin rasijavati, prez. rasijavam, gl. pril. sad. radnički rasijavajući, gl. im. rasijavanje radnik, vok. jed. radniče, nom. mn. radnici rasijati, prez. rasijem radosnica rasipati, prez. rasipam, gl. pril. sad. rasipajući, gl. im. rasipanje radost, gen. jed. radosti, instr. jed. radošću/radosti rasist (rasista), gen. jed. rasista radostan, radosna, odr. vid radosni rasista (rasist), gen. jed. rasiste rađati, prez. rađam, gl. pril. sad. rađajući, gl. im. rađanje rasistički raga, dat. jed. ragi rasistkinja rak rana raskalašan, raskalašna, odr. vid raskalašni ranac, gen. jed. ranca, gen. mn. ranaca raskalašnost, gen. jed. raskalašnosti, instr. jed. raskalašnošću/raskalašnosti rang lista

237 raskisjeliti (raskiśeliti), prez. raskisjelim, gl. raspodjela, gen. mn. raspodjela prid. trp. raskisjeljen raspoloživ (raspoložljiv), raspoloživa, odr. vid raskiśeliti (raskisjeliti), prez. raskiśelim, gl. prid. raspoloživi trp. raskiśeljen raspoložljiv (raspoloživ), raspoložljiva, odr. vid raskol, gen. jed. raskola raspoložljivi raskopčavati, prez. raskopčavam, gl. pril. sad. raspredati, prez. raspredam, gl. pril. sad. raskopčavajući, gl. im. raskopčavanje raspredajući, gl. im. raspredanje raskoš, gen. jed. raskoši, instr. jed. raspreći (raspregnuti), prez. raspregnem, aor. raskošju/raskoši raspregoh (raspreže), gl. prid. rad. raskraviti, prez. raskravim, gl. prid. trp. raspregao/raspregla, gl. pril. proš. raspregavši raskravljen raspregnuti (raspreći), prez. raspregnem, aor. raskrsnica raspregnuh, gl. prid. rad. raspregnuo/raspregnula, gl. pril. proš. raspregnuvši raskršće, gen. jed. raskršća, instr. jed. raskršćem raspresti, prez. raspredem, gl. prid. rad. raskućiti, prez. raskućim, gl. prid. trp. raskućen raspreo/rasprela, gl. pril. proš. rasprevši raskuvati, prez. raskuvam, gl. prid. trp. raskuvan rasprezati, prez. rasprežem, gl. pril. sad. raso, gen. jed. rasoli, instr. jed. raspolju/rasoli rasprežući, gl. im. rasprezanje raspar rasprostirati, prez. rasprostirem, gl. pril. sad. rasprostirući, gl. im. rasprostiranje rasparčati, prez. rasparčam rasprostrijeti, prez. rasprostrem, aor. raspasati, prez. raspašem, imper. raspaši rasprostrijeh, gl. prid. rad. rasprostro/rasprostrla, raspeće, gen. jed. raspeća, instr. jed. raspećem gl. pril. proš. rasprostrijevši/rastrostrvši raspeti (razapeti), prez. raspnem, aor. raspeh, gl. raspusni prid. rad. raspeo/raspela, gl. pril. proš. raspevši raspusnica, vok. jed. raspusnice raspikuća raspusničin raspisati, prez. raspišem, imper. raspiši raspusnički raspjevati (se), prez. raspjevam (se) raspusnik, vok. jed. raspusniče, nom. mn. rasplakati, prez. rasplačem, imper. rasplači raspusnici rasplamćeti (rasplamtjeti), prez. rasplamtim, raspusnost, gen. jed. raspusnosti, instr. jed. aor. rasplamćeh, gl. prid. rad. raspusnošću/raspusnosti rasplamtio/rasplamćela, gl. pril. proš. raspust rasplamćevši raspuštenica, vok. jed. raspuštenice rasplamsati, prez. rasplamsam raspušteničin rasplamtjeti (rasplamćeti), prez. rasplamtim, aor. rasmpamtjeh, gl. prid. rad. raspuštenik, vok. jed. raspušteniče, nom. mn. rasplamtio/rasplamtjela, gl. pril. proš. raspuštenici rasplamtjevši raspuštenost, gen. jed. raspuštenosti, instr. jed. rasplesti, prez. raspletem, aor. raspletoh, gl. prid. raspuštenošću/raspuštenosti rad. raspleo/rasplela, gl. pril. proš. rasplevši raspuvati, prez. raspuvam rasplet rastanak, gen. jed. rastanka, nom. mn. rastanci, gen. raspodijeliti, prez. raspodijelim, gl. prid. trp. mn. rastanaka raspodijeljen

238 rastegljaj, gen. jed. rastegljaja, instr. jed. rašćeretati se, prez. rašćeretam se rastegljajem rašćerivati (rastjerivati), prez. rašćerujem, gl. rastjerati (rašćerati), prez. rastjeram pril. sad. rašćerujući, gl. im. rašćerivanje rastjerivati (rašćerivati), prez. rastjerujem, gl. rašta (riječ.) pril. sad. rastjerujući, gl. im. rastjerivanje raśeckati (rasjeckati), prez. raśeckam rastrći (rastrgnuti), prez. rastrgnem, aor. raśeći (rasjeći), prez. rasiječem, aor. raśekoh rastrgoh (rastrže), gl. pri. rad. rastrgao/rastrgla, (rasiječe), gl. prid. rad. raśekao/raśekla, gl. pril. gl. pril. proš. rastrgavši proš. raśekavši rastresti, prez. rastresem, aor. rastresoh, gl. prid. Ravijojla rad. rastresao/rastresla, gl. pril. proš. rastresavši ravnomjeran, ravnomjerna, odr. vid ravnomjerni rastrgnuti (rastrći), prez. rastrgnem, aor. rastrgnuh, gl. prid. rad. rastrgnuo/rastrgnula, gl. ravnomjernost, gen. jed. ravnomjernosti, instr. jed. pril. proš. rastrgnuvši ravnomjernošću/ravnomjernosti rastrijebiti, prez. rastrijebim, gl. prid. trp. ravnopravan, ravnopravna, odr. vid ravnopravni rastrijebljen ravnopravnost, gen. jed. ravnopravnosti, instr. rastrijezniti, prez. rastrijeznim, gl. prid. trp. jed. ravopravnošću/ravnopravnosti rastriježnjen Ravno Selo (top.) rasturati, prez. rasturam, gl. pril. sad. rasturajući, razabirati, prez. razabiram, gl. pril. sad. gl. im. rasturanje razabirajući, gl. im. razabiranje rasuditi, prez. rasudim, gl. prid. trp. rasuđen razabrati, prez. razaberem, imper. razaberi rasukati, prez. rasučem, imper. rasuči razapeti (raspeti), prez. razapnem, imper. rasulo razapni rasvijetliti, prez. rasvijetlim, gl. prid. trp. razasijati, prez. razasijam rasvijetljen, gl. im. rasvjetljenje razastrijeti, prez. razastrem, aor. rastrijeh, gl. rasvjeta, gen. mn. rasvjeta prid. rad. razastro/razastrla, gl. prid. trp. razastrt, gl. pril. proš. razastrijevši /razastrvši rasvjetljenje, gen. jed. rasvjetljenja, instr. jed. rasvjetljenjem razasuti, prez. razaspem, imper. razaspi rasvjetni razbjeći se (razbjegnuti se), prez. razbjegnem se, aor. razbjegoh se (razbježe se), gl. prid. rad. raščepiti, prez. raščepim, gl. prid. trp. raščepljen razbjegao se/ razbjegla se, gl. pril. proš. raščeprkati, prez. raščeprkam razbjegavši se raščešati, prez. raščešem, imper. raščeši razbjegnuti se (razbjeći se), prez. razbjegnem raščišćavati, prez. raščišćavam, gl. pril. sad. se, aor. razbjegnuh se, gl. prid. rad. razbjegnuo raščišćavajući, gl. im. raščišćavanje se/razbjegnula se, gl. pril. proš. razbjegnuvši se raščistiti, prez. raščistim, gl. prid. trp. raščišćen razbojnik, vok. jed. razbojniče, nom. mn. razbojnici raščlaniti, prez. raščlanim, gl. prid. trp. raščlanjen razbojništvo, gen. mn. raščlanjivati, prez. raščlanjujem, gl. pril. sad. razbojništava/razbojništva raščlanjujući, gl. im. raščlanjivanje razbolijevati se, prez. razbolijevam se, gl. pril. rašćepkanost (rascjepkanost), gen. jed. sad. razbolijevajući se, gl. im. razbolijevanje rašćepkanosti, instr. jed. rašćepkanošću/rašćepkanosti rašćerati (rastjerati), prez. rašćeram

239 razboljeti se, prez. razbolim se, aor. razboljeh se, razlijetati se, prez. razlijećem se, imper. razlijeći gl. prid. rad. razbolio se/razboljela se, gl. pril. proš. se, gl. pril. sad. razlijećući se, gl. im. razlijetanje razboljevši se razlika, dat. jed. razlici razboritost, gen. jed. razboritosti, instr. jed. razlomak, gen. jed. razlomka, nom. mn. razlomci, razboritošću/razboritosti gen. mn. razlomaka razdijeliti, prez. razdijelim, gl. prid. trp. razdijeljen razljutiti se, prez. razljutim se, gl. prid. trp. razdijeljenost, gen. jed. razdijeljenosti, instr. jed. razljućen razdijeljenošću/razdijeljenosti razmaći (razmaknuti), prez. razmaknem, aor. razdio, gen. jed. razdjela razmakoh (razmače), gl. prid. rad. razdjeljak, gen. jed. razdjeljka, nom. mn. razdjeljci, razmakao/razmakla, gl. pril. proš. razmakavši gen. mn. razdjeljaka razmaknuti (razmaći), prez. razmaknem, aor. razdjeljiv, razdjeljiva, odr. vid razdjeljivi razmaknuh, gl. prid. rad. razmaknuo/razmaknula, gl. pril. proš. razmaknuvši razdjeljivost, gen. jed. razdjeljivosti, instr. jed. razdjeljivošću/razdjeljivosti razmaženost, gen. jed. razmaženosti, instr. jed. razmaženošću/razmaženosti razdriješiti, prez. razdriješim, gl. prid. trp. razdriješen razmetati se, prez. razmećem se, imper. razmeći se, gl. pril. sad. razmećući se, gl. im. razmetanje razdrijeti, prez. razdrem, imper. razdri, aor. razdrijeh, gl. prid. rad. razdro/razdrla, gl. pril. proš. razmetljivost, gen. jed. razmetjivosti, instr. jed. razdrijevši razmetljivošću/razmetljivosti razduvati, prez. razduvam razmiljeti, prez. razmilim, aor. razmiljeh, gl. prid. rad. razmilio/razmiljela, gl. pril. proš. razmiljevši razgnječiti, prez. razgnječim, gl. prid. trp. razgnječen razmirica razgnjeviti se, prez. razgnjevim se, gl. prid. trp. razmjer, instr. jed. razmjerom razgnjevljen raznijeti, prez. raznesem, aor. raznijeh, gl. prid. razgolićenost, gen. jed. razgolićenosti, instr. jed. rad. raznio/raznijela, gl. pril. trp. raznesen razgolićenošću/razgolićenosti /raznijet, gl. pril. proš. raznijevši razgorijevati se, prez. razgorijevam se, gl. pril. raznolikost, gen. jed. raznolikosti, instr. jed. sad. razgorijevajući se, gl. im. razgorijevanje raznolikošću/raznolikosti razgorjeti se, prez. razgorim se, aor. razgorjeh raznovrsnost, gen. jed. raznovrsnosti, instr. jed. se, gl. prid. rad. razgorio se/razgorjela se, gl. pril. raznovrsnošću/raznovrsnosti proš. razgorjevši se raznovrstan, raznovrsna, odr. vid raznovrsni razgovjetan, razgovjetna, odr. vid razgovjetni raznježenost, gen. jed. raznježenosti, instr. jed. razgrtati, prez. razgrćem, imper. razgrći, gl. pril. raznježenošću/raznježenosti sad. razgrćući, gl. im. razgrtanje raznježiti se, prez. raznježim se razlećeti se (razletjeti se), prez. razletim se, aor. razočarenje, gen. jed. razočarenja, instr. jed. razlećeh se, gl. prid. rad. razletio se/razlećela se, razočarenjem gl. pril. proš. razlećevši se razrijediti, prez. razrijedim, gl. prid. trp. razletjeti se (razlećeti se), prez. razletim se, razrijeđen, gl. im. razrjeđenje aor. razletjeh se, gl. prid. rad. razletio se/razletjela razrijeđenost, gen. jed. razrijeđenosti, instr. jed. se, gl. pril. proš. razletjevši se razrijeđenošću/razrijeđenosti različitost, gen. jed. različitosti, instr. jed. razriješiti, prez. razriješim, gl. prid. trp. razriješen različitošću/različitosti

240 razrjediv (razrjedljiv), razrjediva, odr. vid razvrći (razvrgnuti), prez. razvrgnem, aor. razrjedivi razvrgoh (razvrže), gl. prid. rad. razrjedljiv (razrjediv), razrjedljiva, odr. vid razvrgao/razvrgla, gl. pril. proš. razvrgavši razrjedljivi razvrgnuti (razvrći), prez. razvrgnem, aor. razrjeđenje, gen. jed. razrjeđenja, instr. jed. razvrgnuh, gl. prid. rad. razvrgnuo/razvrgnula, gl. razrjeđenjem pril. proš. razvrgnuvši razrjeđivanje, gen. jed. razrjeđivanja, instr. jed. razvrtjeti (razvrćeti), prez. razvrtim, aor. razrjeđivanjem razvrtjeh, gl. prid. rad. razvrtio/razvrtjela, gl. pril. proš. razvrtjevši razrjeđivati, prez. razrjeđujem, gl. pril. sad. razrjeđujući, gl. im. razrjeđivanje ražaliti se, prez. ražalim se razrješavati, prez. razrješavam, gl. pril. sad. ražalostiti se, prez. ražalostim se razrješavajući, gl. im. razrješavanje ražariti, prez. ražarim, gl. prid. trp. ražaren razrješenje, gen. jed. razrješenja, instr. jed. raženiti (se), prez. raženim (se), gl. prid. trp. razrješenjem raženjen razrješiv, razrješiva, odr. vid razrješivi ražestiti se, prez. ražestim se razrješivost, gen. jed. razrješivosti, instr. jed. rđa razrješivošću/razrješivosti rđav, rđava, odr. vid rđavi razrokost, gen. jed. razrokosti, instr. jed. rđati, prez. rđam, gl. pril. sad. rđajući, gl. im. razrokošću/razrokosti rđanje razuđenost, gen. jed. razuđenosti, instr. jed. realist (realista), gen. jed. realista razuđenošću/razruđenosti realista (realist), gen. jed. realiste razumijevati, prez. razumijevam, gl. pril. sad. razumijevajući, gl. im. razumijevanje realističnost, gen. jed. realističnosti, instr. jed. realističnošću/realističnosti razumjeti, prez. razumijem, aor. razumjeh, gl. prid. rad. razumio/razumjela, gl. pril. proš. realistkinja razumjevši realizam, gen. jed. realizma, gen. mn. realizama razvesti se, prez. razvedem se, aor. razvedoh se, realnost, gen. jed. realnosti, instr. jed. gl. prid. rad. razveo se/razvela se, gl. pril. proš. realnošću/realnosti razvevši se reći, prez. rečem/reknem, aor. rekoh (reče), razvlastiti, prez. razvlastim, gl. prid. trp. imper. reci, gl. prid. rad. rekao/rekla, gl. pril. proš. razvlašćen rekavši razvrat reč. (skr. rečenica) razvratnica, vok. jed. razvratnice redak, gen. jed. retka, nom. mn. reci, nom. mn. razvratničin redaka razvratnički redakcija razvratnik, vok. jed. razvratniče, nom. mn. red. br. (skr. redni broj) razvratnici redosljed razvrćeti (razvrtjeti), prez. razvrtim, aor. reformacija razvrćeh, gl. prid. rad. razvrtio/razvrćela, gl. pril. proš. razvrćevši reformator, vok. jed. reformatore, instr. jed. reformatorom

241 reformatorka, dat. jed. reformatorki, gen. mn. respektovati, prez. respektujem, gl. pril. sad. reformatorki respektujući, gl. im. respektovanje reisul-ulema restauracija region restaurator, vok. jed. restauratore, instr. jed. rekapitulacija restauratorom rekla-kazala rešetka, dat. jed. rešetki, gen. mn. rešetki/rešetaka rekreacija rešo, gen. jed. rešoa, nom. mn. rešoi rekreacijski (rekreacioni) retor (govornik), vok. jed. retore, instr. jed. retorom rekreacioni (rekreacijski) revizija rekvijem revnost, gen. jed. revnosti, instr. jed. remekdjelo revnošću/revnosti rendgen revnostan, revnosna, odr. vid revnosni rendgenolog, vok. jed. rendgenolože, nom. mn. revolucionar, vok. jed. rendgenolozi revolucionaru/revolucionare, instr. jed. rendgenologija revolucionarom/revolucionarem rendgenološki rezervisanost, gen. jed. rezervisanosti, instr. jed. rezervisanošću/rezervisanosti rendgenološkinja rezervist (rezervista), gen. jed. rezervista rendgenski rezervista (rezervist), gen. jed. rezerviste renesansa (istor.) rezidencija renome, gen. jed. renomea, nom. mn. renomei rezidencijalan, rezidencijalna, odr. vid Rentgen (vlast. ime) rezidencijalni rentgen (med. aparat) rezident, gen. jed. rezidenta, gen. mn. rezidenata reon rezime, gen. jed. rezimea, nom. mn. rezimei replika, dat. jed. replici rezistencija reporter, vok. jed. reporteru, instr. jed. rezistentan, rezistentna, odr. vid rezistentni reporterom režiserka, dat. jed. režiserki, gen. mn. režiserki reporterka, dat. jed. reporterki, gen. mn. reporterki reprezentacija ribnički reprezentativac, gen. jed. reprezentativca, vok. Ričard Lavlje Srce jed. reprezentativče, gen. mn. reprezentativaca riđokos, riđokosa, odr. vid riđokosi reprezentativka, dat. jed. reprezentativki, gen. riječ. (skr. riječca) mn. reprezentativki Riječanin, nom. mn. Riječani republikanac, gen. jed. republikanca, vok. jed. republikanče, gen. mn. republikanaca Riječanka, dat. jed. Riječanki, gen. mn. Riječanki republikanka, dat. jed. republikanki, gen. mn. riječca republikanki Riječka nahija riječni

242 rijedak, rijetka, odr. vid rijetki rođendan, gen. jed. rođendana rijediti, prez. rijedim, gl. prid. trp. rijeđen, gl. im. rojalist (rojalista), gen. jed. rojalista rijeđenje rojalista (rojalist), gen. jed. rojaliste Rijeka Crnojevića rojalistički rijeka, dat. jed. rijeci rojalistkinja riješiti, prez. riješim, gl. im. rješenje rokoko, gen. jed. rokokoa rijetko (pril.) .ro (internetski domen Rominije) rijetkost, gen. jed. rijetkosti, instr. jed. rom. (skr. romanski, romanizam) rijetkošću/rijetkosti romanist (romanista), gen. jed. romanista romanista (romanist), gen. jed. romaniste risanski romanistički riskantnost, gen. jed. riskantnosti, instr. jed. riskantnošću/riskantnosti romanistika, dat. jed. romanistici Ristić-Kangrgin rječnik romanistkinja Rišnjanin, nom. mn. Rišnjani romanizam, gen. jed. romanizma, gen. mn. romanizama Rišnjanka, dat. jed. Rišnjanki, gen. mn. Rišnjanki romanopisac, gen. jed. romanopisca, vok. jed. rječica romanopišče, gen. mn. romanopisaca rječit, rječita, odr. vid rječiti romansijer, gen. jed. romansijera, vok. jed. rječitost, gen. jed. rječitosti, instr. jed. romansijeru, instr. jed. romansijerom rječitošću/rječitosti romansijerka, dat. jed. romansijerki, gen. mn. rječnički romansijerki rječnik, nom. mn. rječnici romansijerski rjeđi (komp. od rijedak) ronilac, gen. jed. ronioca, vok. jed. ronioče, gen. rješavati, prez. rješavam, gl. pril. sad. rješavajući, mn. ronilaca gl. im. rješavanje ropski rješenje, gen. jed. rješenja, instr. jed. rješenjem ropstvo, gen. mn. ropstava/ropstva rješiv, rješiva, odr. vid rješivi Rovci (geogr.; crnogorsko brđansko pleme) rješivost, gen. jed. rješivosti, instr. jed. Rovčanin, nom. mn. Rovčani rješivošću/rješivosti Rovčanka, dat. jed. Rovčanki, gen. mn. Rovčanki rkt. (skr. rimokatolički, rimokatolik) .rs (internetski domen Srbije) rodoljub ršum, gen. jed. ršuma rodoljubivost, gen. jed. rodoljubivosti, instr. jed. rt, gen. jed. rta rodoljubivošću/rodoljubivosti RTCG (skr. Radio-televizija Crne Gore) rodonačelnik, vok. jed. rodonačelniče, nom. mn. rodonačelnici .ru (internetski domen Rusije) rodski ručak, gen. jed. ručka, nom. mn. ručkovi rođak, vok. jed. rođače, nom. mn. rođaci ručka, dat. jed. ručki/ručci, gen. mn. ručaka/ručki rođaka, dat. jed. rođaki Rudo Polje (top.)

243 ruka, dat. jed. ruci sačinjavati, prez. sačinjavam, gl. pril. sad. rukavac, gen. jed. rukavca, gen. mn. rukavaca sačinjavajući, gl. im. sačinjavanje rukovodilac, vok. jed. rukovodioče, gen. mn. saćerati (satjerati), prez. saćeram rukovodilaca saćerivati (satjerivati), prez. saćerujem, gl. pril. rukovodstvo, gen. mn. sad. saćerivajući, gl. im. saćerivanje rukovodstava/rukovodstva saći, prez. sađem, aor. sađoh, gl. prid. rad. rumeniti (činiti rumenim), prez. rumenim, gl. sašao/sašla, gl. pril. proš. sašavši prid. trp. rumenjen, gl. im. rumenjenje SAD (skr. Sjedinjene Američke Države) rumenjeti (postojati rumen), prez. rumenim sadašnji Rumun sadašnjost, gen. jed. sadašnjosti, instr. jed. Rumunija sadašnjošću/sadašnjosti Rumunka, dat. jed. Rumunki, gen. mn. Rumunki sadijevati, prez. sadijevam, gl. pril. sad. sadijevajući, gl. im. sadijevanje rumunski sadist (sadista), gen. jed. sadista Rus sadista (sadist), gen. jed. sadiste Rusija sadistički rus. (skr. ruski) sadistkinja ruski sadjejstvo, gen. mn. sadjejstava/sadjejstva Ruskinja sadrug, vok. jed. sadruže/sadrugu, nom. mn. ruskoslovenski sadruzi rusofil sađenuti (sađesti), prez. sađenem rušilac, gen. jed. rušioca, vok. jed. rušioče, gen. mn. sađesti (sađenuti), prez. sađedem, aor. sađedoh, rušilaca gl. prid. rad. sađeo/sađela, gl. pril. proš. sađevši rvati (se), prez. rvem (se), gl. im. rvanje saglasje, gen. jed. saglasja, instr. jed. saglasjem rvač, vok. jed. rvaču, instr. jed. rvačem saglasan, saglasna, odr. vid saglasni rvačica, vok. jed. rvačice saglasnost, gen. jed. saglasnosti, instr. jed. rvačicin saglasnošću/saglasnosti rzati, prez. ržem, gl. pril. sad. ržući, gl. im rzanje sagorijevati, prez. sagorijevam, gl. pril. sad. sagorijevajući, gl. im. sagorijevanje sagorjeti, prez. sagorim, aor. sagorjeh, gl. prid. S rad. sagorio/sagorjela, gl. pril. proš. sagorjevši S (skr. sjever) sagovornik, vok. jed. sagovorniče, nom. mn. S (engl. South, jug) sagovornici sahat-kula S (skr. sumpor) Sahat-kula (istor. objekt) S (skr. skakač u šahu) sajdžija sablast, gen. jed. sablasti, instr. jed. sablašću/sablasti sako, gen. jed. sakoa, nom. mn. sakoi sabrati, prez. saberem, imper. saberi sakriti, prez. sakrijem, gl. prid. trp. sakriven sač, gen. jed. sača, instr. jed. sačem, nom. mn. sačevi saldo, gen. jed. salda, nom. mn. saldi

244 salećeti (saletjeti), prez. saletim, aor. salećeh, gl. sanke prid. rad. saletio/salećela, gl. pril. proš. salećevši sankcionisati, prez. sankcionišem, gl. pril. sad. saletjeti (salećeti), prez. saletim, aor. saletjeh, gl. sankcionišući, gl. im. sankcionisanje prid. trp. saletio/saletjela, gl. pril. proš. saletjevši San Marino salijetati, prez. salijećem, gl. pril. sad. salijećući, santimetar (centimetar), gen. jed. santimetra gl. im. salijetanje sanjiv, sanjiva, odr. vid sanjivi sam samcat sanjivost, gen. jed. sanjivosti, instr. jed. samilost, gen. jed. samilosti. instr. jed. sanjivošću/sanjivosti samilošću/samilosti saobraćaj, gen. jed. saobraćaja, instr. jed. samilostan, samilosna, odr. vid samilosni saobraćajem samljeti, prez. sameljem, imper. samelji saobraćajac, gen. jed. saobraćajca, vok. jed. samodržac, gen. jed. samodršca, vok. jed. saobraćajče, gen. mn. saobraćajaca samodršče, gen. mn. samodržaca saobraćati, prez. saobraćam, gl. pril. sad. samokritičan, samokritična, odr. vid saobraćajući, gl. im. saobraćanje samokritični saopštavati, prez. saopštavam, gl. pril. sad. samoodbrana saopštavajući, gl. im. saopštavanje samoposluga, dat. jed. samoposluzi saopštenje, gen. jed. saopštenja, instr. jed. samostalan, samostalna, odr. vid samostalni saopštenjem samosvijest, gen. jed. samosvijesti, instr. jed. sapatnica, vok. jed. sapatnice samosviješću/samosvijesti sapatničin samosvojnost, gen. jed. samosvojnosti, instr. jed. sapatnički samosvojnošću/samosvojnosti sapatnik, vok. jed. sapatniče, nom. mn. sapatnici samotvor sapatništvo, gen. mn. sapatništava/sapatništva samoubica sapetost, gen. jed. sapetosti, instr. jed. samoubilački sapetošću/sapetosti samoubistvo, gen. mn. sapinjati, prez. sapinjem, gl. pril. sad. sapinjući, gl. samoubistava/samoubistva im. sapinjanje samouk, samouka, odr. vid samouki sapun samouvjeren, samouvjerena, odr. vid saputnica, vok. jed. saputnice samouvjereni saputničin samouvjerenost, gen. jed. samouvjerenosti, instr. jed. saputnički samouvjerenošću/samouvjerenosti saputnik, vok. jed. saputniče, nom. mn. saputnici samovolja saputništvo, gen. mn. saputništava/saputništva samozvanac, gen. jed. samozvanca, vok. jed. samozvanče, gen. mn. samozvanaca saradnica, vok. jed. saradnice san, gen. jed. sna, nom. mn. snovi saradničin sanatorijum saradnik, vok. jed. saradniče, nom. mn. saradnici sanduče, gen. jed. sandučeta sarađivati, prez. sarađujem, gl. pril. sad. sarađujući, gl. im. sarađivanje sanduk, nom. mn. sanduci Sarajevo

245 sarajevski savjest, gen. jed. savjesti, instr. jed. Sarajka, dat. jed. Sarajki, gen. mn. Sarajki savješću/savjesti Sarajlija savjestan, savjesna, odr. vid savjesni sarkofag, nom. mn. sarkofazi savjetnica, vok. jed. savjetnice sasjeći (saśeći), prez. sasiječem, aor. sasjekoh savjetničin (sasiječe), imper. sasijeci, gl. prid. rad. savjetnički sasjekao/sasjekla, gl. pril. proš. sasjekavši savjetnik, vok. jed. savjetniče, nom. mn. savjetnici sasijecati, prez. sasijecam, gl. pril. sad. savjetodavac, gen. jed. savjetodavca, vok. jed. sasijecajući, gl. im. sasijecanje savjetodavče, gen. mn. savjetodavaca sastanak, gen. jed. sastanka, nom. mn. sastanci, savjetodavan, savjetodavna, odr. vid gen. mn. sastanaka savjetodavni sastojak, gen. jed. sastojka, nom. mn. sastojci, gen. savjetodavčev mn. sastojaka savjetovanje, gen. jed. savjetovanja, instr. jed. sašiti, prez. sašijem, gl. prid. trp. sašiven savjetovanjem sat, gen. jed. sata, nom. mn. satovi (časovnici); gen. savremenik, vok. jed. savremeniče, nom. mn. jed. sata, nom. mn. sati (časovi) savremenici sat-dva savremenost, gen. jed. savremenosti, instr. jed. satjerati (saćerati), prez. satjeram savremenošću/savremenosti satjerivati (saćerivati), prez. satjerujem, gl. pril. sazvati, prez. sazovem, imper. sazovi sad. satjerujući, gl. im. satjerivanje sazvježđe, gen. jed. sazvježđa, instr. jed. saučesnica, vok. jed. saučesnice sazvježđem saučesničin sazvučje, gen. jed. sazvučja, instr. jed. sazvučjem saučesnički sažeći, prez. sažežem, aor. sažegoh (sažeže), gl. saučesnik, vok. jed. saučesniče, nom. mn. prid. rad. sažegao/sažegla, gl. pril. proš. sažegavši saučesnici sažetak, gen. jed. sažetka, nom. mn. sažeci, gen. mn. saučešništvo, gen. mn. sažetaka saučesništava/saučesništva sažeti, prez. sažmem, imper. sažmi sav (vas) sažetost, gen. jed. sažetosti, instr. jed. Sava Kovačević Mizara sažetošću/sažetosti saveznica, vok. jed. saveznice secesija savezničin secesionist (secesionista), gen. jed. secesionista saveznik, vok. jed. savezniče, nom. mn. saveznici secesionista (secesionist), gen. jed. secesioniste savezništvo, gen. mn. savezništava/savezništva secesionistički Savić Marković Štedimlija secesionistkinja sedamdeset savijutak, gen. jed. savijutka, nom. mn. savijuci, gen. mn. savijutaka sedamdesetogodišnjak, vok. jed. sedamdesetogodišnjače, nom. mn. Savino Selo (top.) sedamdesetogodišnjaci savjesnost, gen. jed. savjesnosti, instr. jed. sedamdesetogodišnji savjesnošću/savjesnosti

246 sedamdesetogodišnjica SFRJ (skr. Socijalistička Federativna Rerublika sedamnaest Jugoslavija) sedamnaestogodišnji shema (šema) sedamnaestoro shematski (šematski) sedam-osam shodan, shodna, odr. vid shodni sedamsto (sedam stotina) shvatati, prez. shvatam, gl. pril. sad. shvatajući, gl. sedam stotina (sedamsto) im. shvatanje sedmogodišnjak, vok. jed. sedmogodišnjače, shvatiti, prez. shvatim, gl. prid. trp. shvaćen nom. mn. sedmogodišnjaci .sl (internetski domen Slovenije) sedmogodišnjakinja sigurnost, gen. jed. sigurnosti, instr. jed. sedmogodišnji sigurnošću/sigurnosti sedmogodišnjica sijalica sedmomjesečni sijati, prez. sijem, gl. pril. sad. sijući, gl. im. sijanje sedmoro sijed, sijeda, odr. vid sijedi sedmospratnica sijeđeti (sijedjeti), prez. sijedim, gl. pril. sad. sijedeći, gl. prid. rad. sijedio/sijeđela gl. im. Sejšelska ostrva sijeđenje sekretarica, vok. jed. sekretarice sijelo, gen. jed. sijela sekretaričin sijeno, gen. jed. sijena sekundant, gen. jed. sekundanta, gen. mn. sijerak, gen. jed. sijerka sekundanata sijevati, prez. sijevam, gl. pril. sad. sijevajući, gl. sekund (sekunda), gen. jed. sekunda im. sijevanje sekunda (sekund), gen. jed. sekunde siktati, prez. sikćem, gl. pril. sad. sikćući, gl. im. sekundantski siktanje seljak, vok. jed. seljače, nom. mn. seljaci silicijum seljanka, dat. jed. seljanki, gen. mn. seljanki Silić-Pranjkovićeva Gramatika sentencija silnik, vok. jed. silniče, nom. mn. silnici seoba simbioza seoski simbolist (simbolista), gen. jed. simbolista separatist (separatista), gen. jed. separatista simbolista (simbolist), gen. jed. simboliste separatista (separatist), gen. jed. separatiste simbolizam, gen. jed. simbolizma, gen. mn. simbolizama separe, gen. jed. separea, nom. mn. separei simpozijum serdar, vok. jed. serdaru/serdare, instr. jed. serdarom/serdarem sinagoga, dat. jed. sinagogi sertifikat (certifikat) sinhroničan, sinhronična, odr. vid sinhronični servis (služba, usluga) sinhronija sestrična sinhronizacija sfera sinoć (pril.)

247 sinoćnji sječa (śeča) sinovac, gen. jed. sinovca, vok. jed. sinovče, gen. sječivo (śečivo) mn. sinovaca sjećanje (śećanje), gen. jed. sjećanja, instr. jed. sinovica, vok. jed. sinovice sjećanjem sinovičin sjećati (se) (śećati (se)), prez. sjećam (se), gl. sintaksa pril. sad. sjećajući (se), gl. im. sjećanje sintaksički sjeći (śeći), prez. siječem, imper. sijeci, impf. sijecijah, gl. prid. rad. sjekao/sjekla sipati, prez. sipam, gl. pril. sad. sipajući, gl. im. sipanje sjedalo (śedalo) sipljiv, sipljiva, odr. vid. sipljivi sjedećke (śedećke) (pril.) sipljivost, gen. jed. sipljivosti, instr. jed. sjediniti, prez. sjedinim, gl. prid. trp. sjedinjen, gl. sipljivošću/sipljivosti im. sjedinjenje sirće, gen. jed. sirćeta sjedište (śedište), gen. jed. sjedišta, instr. jed. sjedištem sirćetni sjednica (śednica) siročad, gen. jed. siročadi, instr. jed. siročađu/siročadi sjedničar (śedničar), vok. jed. sjedničaru/sjedničare, instr. jed. siroče, gen. jed. siročeta sjedničarom/sjedničarem siromah, vok. jed. siromaše, nom. mn. siromasi sjedničiti (śedničiti) siromaštvo, gen. mn. siromaštava/siromaštva sjednik (śednik), vok. jed. sjedniče, nom. mn. sirota sjednici sirovost, gen. jed. sirovosti, instr. jed. sjedjeti (śeđeti), prez. sjedim, impf. sjeđah, gl. sirovošću/sirovosti prid. rad. sjedio/sjedjela, gl. im. sjeđenje sisar, vok. jed. sisaru/sisare, instr. jed. sjekira (śekira) sisarom/sisarem sjekiracija (śekiracija) sisati, prez. sisam, gl. pril. sad. sisajući, gl. im. sjekiranje (śekiranje) sisanje sjekirica (śekirica) sisavac, gen. jed. sisavca, vok. jed. sisavče, gen. mn. sisavaca sjekutić, gen. jed. sjekutića, instr. jed. sjekutićem sistem, gen. jed. sistema sjeme (śeme), gen. jed. sjemena sistematičan, sistematična, odr. vid sistematični sjemenište (śemenište), gen. jed. sjemeništa, instr. jed. sjemeništem siže, gen. jed. sižea, nom. mn. sižei sjemenjača (śemenjača) sjahati, prez. sjašem, imper. sjaši sjenčiti, prez. sjenčim, gl. im. sjenčenje sjaj, gen. jed. sjaja, instr. jed. sjajem sjenka, dat. jed. sjenci, gen. mn. sjenka/sjenki sjajan, sjajna, odr. vid sjajni sjenokos (śenokos) sjajnook, sjajnooka, odr. vid sjajnooki sjenokosan (śenokosan), sjenokosna, odr. vid. sjeckati (śeckati), prez. sjeckam, gl. pril. sad. sjenokosni sjeckajući, gl. im. sjeckanje sjesti (śesti), prez. sjednem/sjedem, aor. sjedoh, sjeckavac (śeckavac), gen. jed. sjeckavca, gen. gl. prid. rad. sjeo/sjela, gl. pril. proš. sjevši mn. sjeckavaca

248 sjeta skućiti, prez. skućim, gl. pril. trp. skućen sjetan, sjetna, odr. vid sjetni skuvati, prez. skuvam sjetiti (se), prez. sjetim (se) s. l. (skr. lat. sine loco - bez oznake mjesta) sjev. (skr. sjeverni) slabost, gen. jed. slabosti, instr. jed. sjever (śever) slabošću/slabosti sjeverac (śeverac), gen. jed. sjeverca, gen. mn. slabovid (slabovidan), slabovida, odr. vid sjeveraca slabovidi sjeveriti (śeveriti), prez. sjeverim, gl. pril. sad. slabovidan (slabovid), slabovidna, odr. vid sjevereći, gl. im. sjeverenje slabovidni Sjeverna Amerika sladak, slatka, odr. vid slatki sjeverni (śeverni) sladokusac, gen. jed. sladokusca, vok. jed. sladokušče, gen. mn. sladokusaca Sjevernjača (Śevernjača) slastičar, vok. jed. slastičaru/slastičare, instr. jed. sjevernjak (śevernjak), gen. jed. sjevernjaka, slastičarom/slastičarem nom. mn. sjevernjaci slastičara (slastičarnica) sjutra (śutra) (pril.) slastičarnica (slastičara) sjutradan (śutradan) (pril.) slatkorječiv, slatkorječiva, odr. vid slatkorječivi sjutrašnji (śutrašnji) slatkorječivost, gen. jed. slatkorječivosti, instr. jed. sjutri dan (śutri dan) (pril.) slatkorječivošću/slatkorječivosti .sk (internetski domen Slovačke) slavist (slavista), gen. jed. slavista Skadar, gen. Skadra slavista (slavist), gen. jed. slaviste skadarski slavistički Skadarsko jezero slavistika, dat. jed. slavistici Skadranin, nom. mn. Skadrani slavistkinja Skadranka, dat. jed. Skadranki, gen. mn. sleći se (slegnuti se), prez. slegnem se, aor. Skadranki slegoh se (sleže se), gl. prid. rad. slegao se/slegla Skenderbeg se, gl. pril. proš. slegavši se skijati (se), prez. skijam (se), gl. pril. sad. skijajući sleđa (pril.) (se), gl. im. skijanje slegnuti se (sleći se), prez. slegnem se, aor. skije slegnuh se, gl. prid. rad. slegnuo se/slegnula se, gl. pril. proš. slegnuvši se skladišni slezena skladište, gen. jed. skladišta, instr. jed. skladištem slijed, nom. mn. sljedovi skladnost, gen. jed. skladnosti, instr. jed. skladnošću/skladnosti slijediti, prez. slijedim, gl. pril. sad. slijedeći, gl. im. slijeđenje Skopska Crna Gora slijegati, prez. sliježem, gl. pril. sad. sliježući, gl. skr. (skr. skraćeno; skraćenica) im. slijeganje skrinja (škrinja) slijep, slijepa, odr. vid slijepi skrob slijepac, gen. jed. slijepca, vok. jed. slijepče, gen. mn. slijepaca

249 slijetati, prez. slijećem, gl. pril. sad. slijećući, gl. smaknuti (smaći), prez. smaknem, aor. im. slijetanje smaknuh, gl. prid. rad. smaknuo/smaknula, gl. slijeva (pril.) pril. proš. smaknuvši SLO (Međunarodna auto-oznaka za Sloveniju) smeđokos, smeđokosa, odr. vid smeđokosi slobodoumnost, gen. jed. slobodoumnosti, instr. jed. smeće, gen. jed. smeća, instr. jed. smećem slobodoumnošću/slobodoumnosti smećkast, smećkasta, odr. vid smećkasti sloboština smijati se, prez. smijem se, gl. pril. sad. smijući slov. (skr. slovenski) se, gl. im. smijanje smijeh, nom. mn. smjehovi sluga, dat. jed. slugi, gen. mn. sluga/slugu smijeniti, prez. smijenim, gl. prid. trp. smijenjen slušaonica smiješak, gen. jed. smiješka, nom. mn. smiješci, sluškinja gen. mn. smiješaka služavka, dat. jed. služavki, gen. mn. služavki smiješan, smiješna, odr. vid smiješni sljedbenica, vok. jed. sljedbenice smiješno (pril.) sljedbeničin smion, smiona, odr. vid smioni sljedbenički smisao, gen. jed. smisla sljedbenik, vok. jed. sljedbeniče, nom. mn. smišljenost, gen. jed. smišljenosti, instr. jed. sljedbenici smišljenošću/smišljenosti sljedbeništvo, gen. mn. smjelost, gen. jed. smjelosti, instr. jed. sljedbeništava/sljedbeništva smjelošću/smjelosti sljedeći (prid.) smjerati, prez. smjeram, gl. pril. sad. smjerajući, sljedovati, prez. sljedujem, gl. pril. sad. sljedujući, gl. im. smjeranje gl. im. sljedovanje smjernost, gen. jed. smjernosti, instr. jed. sljeme (šljeme), gen. jed. sljemena smjernošću/smjernosti sljepački smjesa (smješa) sljepica smješa (smjesa) sljepičin smješkati se, prez. smješkam se, gl. pril. sad. sljepić, instr. jed. sljepićem smješkajući se, gl. im. smješkanje sljepilo smještaj, gen. jed. smještaja, instr. jed. smještajem sljepoća smještati, prez. smještam, gl. pril. sad. smještajući, gl. im. smještanje sljepoočnica smjeti, prez. smijem, gl. pril. sad. smijući sljez Smokovac (top.), gen. Smokovca sljubiti se, prez. sljubim se smrdljivac, gen. jed. smrdljivca, vok. jed. sljuštiti, prez. sljuštim, gl. prid. trp. sljušten smrdljivče, gen. mn. smrdljivaca smaći (smaknuti), prez. smaknem, aor. smakoh smrča (smreka) (smače), gl. prid. rad. smakao/smakla, gl. pril. proš. smakavši smrći se (smrknuti se), prez. smrknem se, aor. smrkoh se (smrče se), gl. prid. rad. smrkao Smail-aga se/smrkla se, gl. pril. proš. smrkavši se

250 smrdjeti (smrđeti), prez. smrdim, impf. smrđah, sniježiti, prez. sniježim, gl. pril. sad. sniježeći, gl. gl. prid. rad. smrdio/smrdjela im. sniježenje smrdljivac, gen. jed. smrdljivca, vok. jed. sniježnica smrdljivče, nom. mn. smrdljivci snimak, gen. jed. snimka, nom. mn. snimci, gen. smrdljivica, vok. jed. smrdljivice mn. snimaka smrdljivičin snishodljiv, snishodljiva, odr. vid snishodljivi smrđeti, prez. smrdim, impf. smrđah, gl. prid. rad. snošljivost, gen. jed. snošljivosti, instr. jed. smrdio/smrđela snošljivošću/snošljivosti smreka (smrča), dat. jed. smreci snoviđenje, gen. jed. snoviđenja, instr. jed. smrknuti se (smrći se), prez. smrknem se, aor. snoviđenjem smrkoh se, gl. prid. rad. smrknuo se / smrknula snuždenost, gen. jed. snuždenosti, instr. jed. se, gl. pril. proš. smrknuvši se snuždenošću/snuždenosti smršaviti, prez. smršavim snjegovit, snjegovita, odr. vid snjegoviti smrt, gen. jed. smrti, instr. jed. smrću/smrti Snješko Bijelić smrtnost, gen. jed. smrtnosti, instr. jed. snježanica smrtnošću/smrtnosti so, gen. jed. soli, instr. jed. solju/soli smrtonosnost, gen. jed. smrtonosnosti, instr. jed. sobarica, vok. jed. sobarice smrtonosnošću/smrtonosnosti sobaričin smuditi, prez. smudim, impf. smuđah, gl. pril. sad. smudeći, gl. im. smuđenje sobičak, gen. jed. sobička, nom. mn. sobičci, gen. mn. sobičaka smutljivac, gen. jed. smutljivca, vok. jed. smutljivče, gen. mn. smutljivaca socijaldemokrat (socijaldemokrata), gen. jed. socijaldemokrata smutljivica, vok. jed. smutljivice socijaldemokrata (socijaldemokrat), gen. jed. smutljivičin socijaldemokrate smuvati, prez. smuvam socijaldemokratski Sn (skr. kalaj) socijalist (socijalista), gen. jed. socijalista snabdijevati, prez. snabdijevam, gl. pril. sad. snabdijevajući, gl. im. snabdijevanje socijalista (socijalist), gen. jed. socijaliste snabdjeti (snabđeti), prez. snabdijem, aor. socijalistički snabdjeh, gl. prid. rad. snabdio/snabdjela, gl. pril. sociolog, vok. jed. sociolože, nom. mn. sociolozi proš. snabdjevši sociologija snabđeti (snabdjeti), prez. snabdijem, aor. snabđeh, gl. prid. rad. snabdio/snabđela, gl. pril. sociološki proš. snabđevši sociološkinja snaći, prez. snađem, aor. snađoh, gl. prid. rad. Sofokle, gen. Sofokla snašao/snašla, gl, pril. proš. snašavši soko, gen. jed. sokola, nom. mn. sokolovi snaha, dat. jed. snahi solfeđo, gen. jed. solfeđa snijeg, nom. mn. snjegovi solist (solista), gen. jed. solista snijevati, prez. snijevam, gl. pril. sad. snijevajući, gl. im. snijevanje solista (solist), gen. jed. soliste sniježan, sniježna, odr. vid sniježni solistički

251 solistkinja Split soliti, prez. solim, gl. pril. sad. soleći, gl. prid. trp. splitski soljen, gl. im. soljenje spodoba Solun spoljašnjost, gen. jed. spoljašnjosti, instr. jed. solunski spoljašnjošću/spoljašnosti Solunjanin, nom. mn. Solunjani spomenik, nom. mn. spomenici Solunjanka, dat. jed. Solunjanki, gen. mn. sporazumijevati se, prez. sporazumijevam se, Solunjanki gl. pril. sad. sporazumijevajući se, gl. im. sonant, gen. jed. sonanta, gen. mn. sonanata sporazumijevanje sonantski sporazumjeti se, prez. sporazumijem se, aor. sporazumjeh se, gl. prid. rad. sporazumio sonet se/sporazumjela se, gl. pril. proš. sporazumjevši sonetni (sonetski) se sonetski (sonetni) sporečkati se (sporječkati se), prez. sporečkam se sopstven, sopstvena, odr. vid sopstveni sporednost, gen. jed. sporednosti, instr. jed. Sotonići (geogr.; crnogorsko pleme) sporednošću/sporednosti spanać, gen. jed. spanaća, instr. jed. spanaćem sporječkati se (sporečkati se), prez. Spasovdan, gen. Spasovdana/Spasova dne sporječkam se spasilac, gen. jed. spasioca, vok. jed. spasioče. gen. sportist (sportista), gen. jed. sportista mn. spasilaca sportista (sportist), gen. jed. sportiste spasiti, prez. spasim, gl. prid. trp. spašen sportistkinja spašavati, prez. spašavam, gl. pril. sad. sportski spašavajući, gl. im. spasavanje sposobnost, gen. jed. sposobnosti, instr. jed. spavaonica sposobnošću/sposobnosti spavati, prez. spavam, gl. pril. sad. spavajući, gl. spotaći se (spotaknuti se), prez. spotaknem se, im. spavanje aor. spotakoh se (spotače se), gl. prid. rad. specijalist (specijalista), gen. jed. specijalista spotakao se/spotakla se, gl. pril. proš. spotakavši se specijalista (specijalist), gen. jed. specijaliste spotaknuti se (spotaći se), prez. spotaknem se, specijalistički aor. spotaknuh se, gl. prid. rad. spotaknuo specijalistkinja se/spotaknula se, gl. pril. proš. spotaknuvši se spikerka, dat. jed. spikerki, gen. mn. spikerki spram (pred.) spisatelj, gen. jed. spisatelja, vok. jedn. spisatelju, sprečavanje, gen. jed. sprečavanja, instr. jed. instr. jed. spisateljem sprečavanjem spisataljica, vok. jed. spisateljice spreći (spregnuti), prez. spregnem, aor. spregoh (spreže), gl. prid. rad. spregao/spregla, gl. pril. spisateljičin proš. spregavši spletka, dat. jed. spletki, gen. mn. spletki/spletaka sprega, dat. jed. sprezi Splićanin, nom. mn. Splićani spregnuti (spreći), prez. spregnem, aor. Splićanka, dat. jed. Splićanki, gen. mn. Splićanki spregnuh, gl. prid. rad. spregnuo/spregnula, gl. pril. proš. spregnuvši

252 spremnost, gen. jed. spremnosti, instr. jed. Sredozemlje, gen. Sredozemlja, instr. spremnošću/spremnosti Sredozemljem spriječenost, gen. jed. spriječenosti, instr. jed. Sredozemno more spriječenošću/spriječenosti Sremski front (istor.) spriječiti, prez. spriječim, aor. spriječih, gl. prid. srijeda trp. spriječen srijetati, prez. srijećem, gl pril. sad. srijećući, gl. sputanost, gen. jed. sputanosti, instr. jed. im. srijetanje sputanošću/sputanosti srodnost, gen. jed. srodnosti, instr. jed. s. r. (skr. svojom rukom, svojeručno) srodnošću/srodnosti s. r. (skr. srednji rod) st. (skr. stoljeće) sramotan, sramotna, odr. vid sramotni stadijum sramotnički stadion sramotnik, vok. jed. sramotniče, nom. mn. staklorezac, gen. jed. stakloresca, vok. jed. sramotnici staklorešče, gen. mn. staklorezaca srazmjer, gen. jed. srazmjera, instr. jed. staklorezački srazmjerom stalak, gen. jed. stalka, nom. mn. stalci, gen. mn. SRB (Međunarodna auto-oznaka za Srbiju) stalaka Srbija stalan, stalna, odr. vid stalni Srbijanac, gen. jed. Srbijanca, vok. jed. Srbijanče, staleški gen. mn. Srbijanaca stalež, gen. jed. staleža, instr. jed. staležom Srbijanka, dat. jed. Srbijanki, gen. mn. Srbijanki stalno (pril.) Srbin, nom. mn. Srbi stanac, gen. jed. stanca, gen. mn. stanaca srdačan, srdačna, odr. vid srdačni stanac kamen srdačnost, gen. jed. srdačnosti, instr. jed. srdačnošću/srdačnosti stanarka, dat. jed. stanarki, gen. mn. stanarki srdžba stand. (skr. standardno) srećan, srećna,odr. vid srećni stanica srećnica, vok. jed. srećnice stanični srećnik, vok. jed. srećniče, nom. mn. srećnici stani-pani središnji stanodavac, gen. jed. stanodavca, vok. jed. stanodavče, gen. mn. stanodavaca srednji vijek starac, gen. jed. starca, vok. jed. starče, gen. mn. srednjoevropski staraca srednjoškolac, gen. jed. srednjoškolca, vok. jed. Stara Crna Gora srednjoškolče, gen. mn. srednjoškolaca starački srednjoškolka, dat. jed. srednjoškolki, gen. mn. srednjoškolki Stara varoš srednjoškolski Stari aerodrom srednjovjekovni Stari zavjet sredovječan, sredovječna, odr. vid sredovječni starješina

253 starješinstvo, gen. mn. Stjepan Mitrov Ljubiša starješinstava/starješinstva sto (broj) starmali sto (dio namještaja), gen. jed. stola, nom. mn. starocrkvenoslovenski stolovi starocrnogorski STO (skr. Svjetska trgovinska organizacija) starodrevni sto deseti starogradski sto dvadeset starogrčki sto pet starolatinski sto posto starosjedilac (starośedilac), gen. jed. stoga (riječ.) starosjedioca, vok. jed. starosjedioče, gen. mn. stogodišnjak, vok. jed. stogodišnjače, nom. starosjedilaca mn. stogodišnjaci starosjedilački (starośedilački) stogodišnjakinja starosjediočev (starośediočev) stogodišnji staroslovenski stogodišnjica starośedilac (starosjedilac), gen. jed. stoicizam, gen. jed. stoicizma, gen. mn. stoicizama starośedioca, vok. jed. starośedioče, gen. mn. starośedilaca stoički starośedilački (starosjedilački) stoik, vok. jed. stoiče, nom. mn. stoici starośediočev (starosjediočev) stoljeće, gen. jed. stoljeća, instr. jed. stoljećem starozavjetni stopostotni statika, dat. jed. statici stoprocentni statističar, vok. jed. statističaru/statističare, instr. stospratnica jed. statističarom/statističarem stotina statističarka, dat. jed. statističarki, gen. mn. stovarišni statističarki stovarište, gen. jed. stovarišta, instr. jed. statistika, dat. jed. statistici stovarištem stažist (stažista), gen. jed. stažista stožer, instr. jed. stožerom stažista (stažist), gen. jed. stažiste stožina stažistkinja str. (skr. strana) Stega mitropolita Petra stradalnica, vok. jed. stradalnice steona stradalničin sticati, prez. stičem, gl. pril. sad. stičući, gl. im. stradalnički sticanje stradalnik, vok. jed. stradalniče, nom. mn. stihotvorac, gen. jed. stihotvorca, vok. jed. stradalnici stihotvorče, gen. mn. stihotvoraca stranac, gen. jed. stranca, vok. jed. stranče, gen. mn. stjenovit, stjenovita, odr. vid stjenoviti stranaca stjenovitost, gen. jed. stjenovitosti, instr. jed. stranputica stjenovitošću/stjenovitosti

254 stranputice (pril.) stvaralac, gen. jed. stvaraoca, vok. jed. stvaraoče, strast, gen. jed. strasti, instr. jed. strašću/strasti gen. mn. stvaralaca strastan, strasna, odr. vid strasni stvaralački strastven, strastvena, odr. vid strastveni stvaralaštvo, gen. mn. stvaralaštava/stvaralaštva strastvenost, gen. jed. strastvenosti, instr. jed. Stvaranje (časopis), gen. Stvaranja, instr. strastvenošću/strastvenosti Stvaranjem strašljivac, gen. jed. strašljivca, vok. jed. strašljivče, stvarnost, gen. jed. stvarnosti, instr. jed. gen. mn. strašljivaca stvarnošću/stvarnosti strašljivica, vok. jed. strašljivice subjekat (subjekt), gen. jed. subjekta, gen. mn. subjekata strašljivičin subjekt (subjekat), gen. jed. subjekta, gen. mn. strašljivost, gen. jed. strašljivosti, instr. jed. subjekata strašljivošću/strašljivosti subjekatski strelica subjektivan, subjektivna, odr. vid subjektivni strepnja subjektivizam, gen. jed. subjektivizma, gen. mn. strepjeti (strijepjeti), prez. strepim, gl. pril. sad. subektivizama strepeći, gl. im. strepljenje subjektivnost, gen. jed. subjektivnosti, instr. jed. stric, vok. jed. striče subjektivnošću/subjektivnosti strijela subpolaran, subpolarna, odr. vid subpolarni strijeljati, prez. strijeljam, gl. pril. sad. strijeljajući, sučelice (pril.) gl. im. strijeljanje sučeliti, prez. sučelim, gl. prid. trp. sučeljen strijeljanje, gen. jed. strijeljanja, instr. jed. strijeljanjem sučeljavati, prez. sučeljavam, gl. pril. sad. sučeljavajući, gl. im. sučeljavanje strijelac, gen. jed. strijelca, vok. jed. strijelče, gen. mn. strijelaca sudija, gen. jed. sudije strijepjeti (strepjeti), prez. strijepim, gl. pril. sad. sudijinica, vok. jed. sudijinice strijepeći, gl. im. strijepljenje sudionik, vok. jed. sudioniče, nom. mn. sudionici striko, gen. jed. strika sudstvo, gen. mn. sudstava/sudstva strog, stroga, odr. vid strogi suđe, gen. jed. suđa, instr. jed. suđem strogost, gen. jed. strogosti, instr. jed. suđenica, vok. jed. suđenice strogošću/strogosti suđeničin strujomjer, instr. jed. strujomjerom suđenički struktura suđenik, vok. jed. suđeniče, nom. mn. suđenici strukturirati, prez. strukturiram, gl. pril. sad. sugrađanin, nom. mn. sugrađani stukturirajući, gl. im. strukturiranje sugrađanka, dat. jed. sugrađanki, gen. mn. stsl. (skr. staroslovenski) sugrađanki student, gen. jed. studenta, gen. mn. studenata sujevjerje, gen. jed. sujevjerja, instr. jed. studentkinja sujevjerjem studentski sumanut, sumanuta, odr. vid sumanuti

255 sumanutost, gen. jed. sumanutosti, instr. jed. Sutomore sumanutošću/sumanutosti suv, suva, odr. vid suvi sumnja, gen. mn. sumnji/sumnja suveren, suverena, odr. vid suvereni sumnjati, prez. sumnjam, gl. pril. sad. sumnjajući, suverenost, gen. jed. suverenosti, instr. jed. gl. im. sumnjanje suverenošću/suverenosti sumnjiv, sumnjiva, odr. vid sumnjivi suvlasnica, vok. jed. suvlasnice sumnjivost, gen. jed. sumnjivosti, instr. jed. suvlasničin sumnjivošću/sumnjivosti suvlasnički sumračan, sumračna, odr. vid sumračni suvlasnik, vok. jed. suvlasniče, nom. mn. sumrak suvlasnici sunarodnica, vok. jed. sunarodnice suvoća sunarodničin suvomeđa sunarodnički suvoparan, suvoparna, odr. vid suvoparni sunarodnik, vok. jed. sunarodniče, nom. mn. suvota (ostava) sunarodnici sv. (skr. sveska) sunarodništvo, gen. mn. sunarodništava/ sunarodništva sv. (skr. sveti) sunasljednica, vok. jed. sunasljednice svadba, gen. mn. svadbi/svadba sunasljedničin svadbeni sunasljednički svagdašnji sunasljednik, vok. jed. sunasljedniče, nom. mn. svakakav sunasljednici svakidašnji sunasljedništvo, gen. mn. sunasljedništava/ svako (gen. svakoga) sunasljedništva svakojako (pril.) sunce svakovrstan, svakovrsna, odr. vid svakovrsni Sunce (astr.) svastika, dat. jed. svastici Sunčev sistem (astr.) svašta (svašto) (gen. svačega) suparnica, vok. jed. suparnice svašto (svašta) (gen. svačega) suparničin svemoguć, svemoguća, odr. vid svemogući suparnički sveska, dat. jed. svesci, gen. mn. svezaka/sveski suparnik, vok. jed. suparniče, nom. mn. suparnici svesti, prez. svedem, aor. svedoh, gl. prid. rad. suparništvo, gen. mn. suparništava/suparništva sveo/svela, gl. pril. proš. svevši superl. (skr. superlativ) sveštati, prez. sveštam, gl. pril. sad. sveštajući, gl. suptropski im. sveštanje surutka, dat. jed. surutki, gen. mn. surutki svetac, gen. jed. sveca, vok. jed. sveče, gen. mn. svetaca susjed Sveta Trojica susjedni Sveti Petar Cetinjski Sutivan

256 Sveto pismo (Biblija) svjetionik, nom. mn. svjetionici sveznajući svjetlosni svidjeti se (sviđeti se), prez. svidim se, aor. svjetlost, gen. jed. svjetlosti, instr. jed. svidjeh se, gl. prid. rad. svidio se/svidjela se, gl. svjetlošću/svjetlosti pril. proš. svidjevši se svjetlucati, prez. svjetlucam, gl. pril. sad. sviđeti se (svidjeti se), prez. svidim se, aor. svjetlucajući, gl. im. svjetlucanje sviđeh se, gl. prid. rad. svidio se/sviđela se, gl. svjetovni pril. proš. sviđevši se svjetski svijećnjak, nom. mn. svijećnjaci svlačionica svijest, gen. jed. svijesti, instr. jed. sviješću/svijesti svojeglav, svojeglava, odr. vid svojeglavi svijet, nom. mn. svjetovi svojeručan, svojeručna , odr. vid svojeručni svijetleći (svjetleći) svojevremen, svojevremena, odr. vid svojevremeni svijetlo, gen. mn. svjetala/svijetla svojevrstan, svojevrsna, odr. vid svojevrsni svijetloplav, svijetloplava, odr. vid svijetloplavi svojstvo, gen. mn. svojstava/svojstva svijetlozelen, svijetlozelena, odr. vid slijetlozeleni svrći (svrgnuti), prez. svrgnem, aor. svrgoh (svrže), gl. prid. rad. svrgao/svrgla, gl. pril. proš. svijetložut, svijetložuta, odr. vid svijetložuti svrgavši svijetljeti, prez. svijetlim, gl. pril. sad. svijetleći, gl. svrdlo, nom. mn. svrdla, gen. mn. svrdala/svrdla prid. rad. svijetlio/svijetljela svrgnuti (svrći), prez. svrgnem, aor. svrgnuh, gl. svilen, svilena, odr. vid svileni prid. rad. svrgnuo/svegnula, gl. pril. proš. svitac, gen. jed. svica, nom. mn. svici, gen. mn. svrgnuvši svitaca svrsishodan, svrsishodna, odr. vid svrsishodni svjećica svršenost, gen. jed. svršenosti, instr. jed. svjetleći (svijetleći) svršenošću/savršenosti svjedočanstvo, gen. mn. svjedočanstava/ svući (se), prez. svučem (se), aor. svukoh (se) svjedočanstva (svuče (se)), gl. prid. rad. svukao (se)/svukla (se), svjedočiti, prez. svjedočim, gl. pril. sad. gl. pril. proš. svukavši (se) svjedočeći, gl. im. svjedočenje svugdje (svugđe) (pril.) svjedok, vok. jed. svjedoče, nom. mn. svjedoci svugđe (svugdje) (pril.) svjesnost, gen. jed. svjesnosti, instr. jed. svjesnošću/svjesnosti Š svjestan, svjesna, odr. vid svjesni šah svještenik, vok. jed. svješteniče, nom. mn. svještenici šahist (šahista), gen. jed. šahista svještenstvo, gen. mn. svještenstava/svještenstva šahista (šahist), gen. jed. šahiste svještiti, prez. svještim šahistkinja svjet. (skr. svjetski) šaka, dat. jed. šaci šakačke (pril.) svjetiljka, dat. jed. svjetiljci, gen. mn. svjetiljaka/ svjetiljki šal

257 šala šegrt, nom. mn. šegrti šaljiv, šaljiva, odr. vid šaljivi šema (shema) šaljivdžija šematski (shematski) šaljivost, gen. jed. šaljivosti, instr. jed. šepavac, gen. jed. šepavca, vok. jed. šepavče, gen. šaljivošću/šaljivosti mn. šepavaca šampion šepavica, vok. jed. šepavice šampionat šepavičin šanac, gen. jed. šanca, nom. mn. šančevi, gen. mn. šepavost, gen. jed. šepavosti, instr. jed. šančeva šepavošću/šepavosti šapat, gen. jed. šapata šerijat, gen. šerijata šapnuti, prez. šapnem, imper. šapni šerijatski šaptač, vok. jed. šaptaču, instr. jed. šaptačem šesnaest šaptati, prez. šapćem, gl. pril. sad. šapćući, gl. im. šesnaesterac, gen. jed. šesnaesterca, gen. mn. šaptanje šesnaesteraca šaputati, prez. šapućem, gl. pril. sad. šapućući, gl. šesnaestina im. šaputanje šesnaestodnevni Šar planina šesnaestogodišnjak, vok. jed. Šaranci (geogr.; crnogorsko pleme) šesnaestogodišnjače, nom. mn. šarenjeti, prez. šarenim, gl. pril. sad. šareneći, gl. šesnaestogodišnjaci prid. rad. šarenio/šarenjela šesnaestogodišnjakinja šarka, dat. jed. šarki šesnaestogodišnjica šarmantan, šarmantna, odr. vid šarmantni šesnaestoro šarmantnost, gen. jed. šarmantnosti, instr. jed. šest šarmantnošću/šarmantnosti šestina šašavac, gen. jed. šašavca, vok. jed. šašavče, gen. šestočasovni mn. šašavaca šestogodišnjak, vok. jed. šestogodišnjače, nom. šašavica, vok. jed. šašavice mn. šestogodišnjaci šašavičin šestogodišnjakinja šatrovac, gen. jed. šatrovca, vok. jed. šatrovče, gen. šestogodišnji mn. šatrovaca šestogodišnjica šatrovački šestomjesečni šatrovčev šestodnevni Šćepan Mali šestoro Šćepan Polje (top.) šestosatni ščepati, prez. ščepam šestospratnica šćeti (htjeti), prez. hoću/ću, hoćeš/ćeš, hoće/će; hoćemo / ćemo, hoćete / ćete, hoće / šestougao, gen. jed. šestougla, nom. mn. će šestouglovi šćućuriti se, prez. šćućurim se šestougaoni

258 šestougaonik, nom. mn. šestougaonici škrinja (skrinja) šetati, prez. šetam, gl. pril. sad. šetajući, gl. im. škripati, prez. škripim šetanje škrtac (škrtica), gen. jed. škrca, vok. jed. škrče, šetnja, gen. mn. šetnja/šetnji gen. mn. škrtaca šezdeset škrtica (škrtac), vok. jed. škrtice šezdesetak škrtost, gen. jed. škrtosti, instr. jed. šezdesetina škrtošću/škrtosti šezdesetogodišnjak, vok. jed. Šlezvig-Holštajn šezdesetogodišnjače, nom. mn. šljem šezdesetogodišnjaci šljeme (sljeme), gen. jed. šljemena šezdesetogodišnjakinja šljivovača (šljivovica) šezdesetogodišnjica šljivovica (šljivovača) šezdesetoro šljučiji (šljučji) šićar (dobit) šljučji (šljučiji) šiljak, gen. jed. šiljka, nom. mn. šiljci, gen. mn. šljuka, dat. jed. šljuki šiljaka šljunak, gen. jed. šljunka šiljeg, nom. mn. šiljezi, gen. mn. šiljega šovinist (šovinista), gen. jed. šovinista šilježe, gen. jed. šilježa, instr. jed. šilježem šovinista (šovinist), gen. jed. šoviniste šipak, gen. jed. šipka, nom. mn. šipci, gen. mn. šipaka šovinistički šipka, dat. jed. šipci, gen. mn. šipaka/šipki šovinizam, gen. jed. šovinizma, gen. mn. šovinizama šipražje, gen. jed. šipražja, instr. jed. šipražjem šovinstkinja širokogrudost, gen. jed. širokogrudosti, instr. jed. širokogrudošću/širokogrudosti špan. (skr. španski) šiška, dat. jed. šiški, gen. mn. šišaka/šiški Španija šizofrenija Španac, gen. jed. Španca, vok. jed. Španče, gen. mn. Španaca šk. (skr. školski) Špankinja šk. g. (skr. školska godina) španski škola špekulacija školski špekulant, gen. jed. špekulanta, gen. mn. šved. (skr. švedski) špekulanata škiljeti (škiljiti), prez. škiljim, gl. pril. sad. škiljeći, špekulantkinja gl. im. škiljenje šperploča škiljiti (škiljeti), prez. škiljim, gl. pril. sad. škiljeći, gl. im. škiljenje špica Škotska, gen. Škotske, dat. Škotskoj špijati, prez. špijam, gl. pril. sad. špijajući, gl. im. špijanje Škot špijun Škotkinja

259 špijunirati, prez. špijuniram, gl. pril. sad. štokavština špijunirajući, gl. im. špijuniranje štošta (zamj.) špijunka, dat. jed. špijunki, gen. mn. špijunki štrajk, nom. mn. štrajkovi što bilo (šta bilo) štrajkač, vok. jed. štrajkaču, instr. jed. štrajkačem štaviše (riječ.) štrajkački štedionica štrajkbreher, instr. jed. štrajkbreherom štedjeti (šteđeti), prez. štedim, impf. šteđah, gl. štrajkovati, prez. štrajkujem, gl. pril. sad. pril. sad. štedeći, gl. prid. rad. štedio/štedjela štrajkujući, gl. im. štrajkovanje štedljivac, gen. jed. štedljivca, vok. jed. štedljivče, štreka, dat. jed. štreci/štreki gen. mn. štedljivaca šumadijsko-vojvođanski govori štedljivica, vok. jed. štedljivice šund literatura štedljivičin šupljoglav, šupljoglava, odr. vid šupljoglavi štedljivost, gen. mn. štedljivosti, instr. jed. štedljivošću/štedljivosti šupljoglavac, vok. jed. šupljoglavče, gen. mn. šupljoglavaca šteđeti, prez. štedim, impf. šteđah, gl. pril. sad. štedeći, gl. prid. rad. štedio/šteđela šupljoglavka, dat. jed. šupljoglavki, gen. mn. šupljoglavki šteta šura štetnica, vok. jed. štetnice šurjakinja (šurnjaja) štetničin šurnjaja (šurjakinja) štetnik, vok. jed. štetniče, nom. mn. štetnici Švajcarac, gen. jed. Švajcarca, vok. jed. Švajcarče, štetnost, gen. jed. štetnosti, instr. jed. gen. mn. Švajcaraca štetnošću/štetnosti Švajcarkinja štetočina Švajcarska, gen. Švajcarske, dat. Švajcarskoj štićenica, vok. jed. štićenice švaler, vok. jed. švaleru, instr. jed. švalerom štićeničin švalerka, dat. jed. švalerki, gen. mn. švalerki štićenički šved. (skr. švedski) štićenik, vok. jed. štićeniče, nom. mn. štićenici Švedska, gen. Švedske, dat. Švedskoj štirak, gen. jed. štirka Šveđanin, nom. mn. Šveđani Štitovo, gen. Štitova Šveđanka, dat. jed. Šveđanki, gen. mn. Šveđanki što bilo (bilo što) (zamj.) što drago (zamj.) što god (bilo što) (što gođ) (zamj.) Ś štogod (nešto) (štogođ) (zamj.) Ś (skr. śever) štok. (skr. štokavski) śeckati (sjeckati), prez. śeckam, gl. pril. sad. śeckajući, gl. im. śeckanje štokavac, gen. jed. štokavca, vok. jed. štokavče, gen. mn. štokavaca śeckavac (sjeckavac), gen. jed. śeckavca, gen. mn. śeckavaca štokavka, dat. jed. štokavki, gen. mn. štokavki śeča (sječa) štokavski

260 śečivo (sječivo) śenjati (predosjećati), prez. śenjam, gl. pril. sad. śeći (sjeći), prez. siječem, imper. sijeci, impf. śenjajući, gl. im. śenjanje sijecijah, gl. prid. rad. śekao/śekla śera (neoprana ovčja vuna) śedalo (sjedalo) śerepica śedećke (sjedećke) (pril.) śerepičin śedište (sjedište), gen. jed. śedišta, instr. jed. śerpača śedištem śerpati (brzo, ljutito govoriti), prez. śerpam, gl. śednica (sjednica) pril. sad. śerpajući, gl. im. śerpanje śedničar (sjedničar), vok. jed. śesti (sjesti), prez. śednem/śedem, aor. śedoh, śedničaru/śedničare, instr. jed. śedničarom/ gl. prid. rad. śeo/śela, gl. pril. proš. śevši śedničarem śever (sjever) śedničiti (sjedničiti), prez. śedničim śeverac (sjeverac), gen. jed. śeverca, gen. mn. śednik (sjednik), vok. jed. śedniče, nom. mn. śeveraca śednici śeveriti (sjeveriti), prez. śeverim, gl. pril. sad. śeđeti (sjedjeti), prez. śedim, impf. śeđah, gl. śevereći, gl. im. śeverenje prid. rad. śedio/śeđela, gl. im. śeđenje śeverni (sjeverni) śeka (soj, vrsta) Śevernjača (Sjevernjača) śekira (sjekira) śevernjak (sjevernjak), gen. jed. śevernjaka, nom. śekiracija (sjekiracija) mn. śevernjaci śekiranje (sjekiranje) Śota (hipok.) śekirica (sjekirica) śutra (sjutra) śeknuti, prez. śeknem śutradan (sjutradan) śekomaniti, prez. śekomanim, gl. pril. sad. śutrašnji (sjutrašnji) śekomaneći śutri dan (sjutri dan) śekomanka, dat. jed. śekomanki, gen. mn. śekomanki T śeme (sjeme), gen. jed. śemena śemenište (sjemenište), gen. jed. śemeništa, t (skr. tona) instr. jed. śemeništem T (skr. top u šahu) śemenjača (sjemenjača) t. (skr. tačka) śen (hlad) tabakera Śenica (toponim) tačan, tačna, odr. vid tačni Śeničanin, nom. mn. Śeničani tačka, dat. jed. tački, gen. mn. tačaka Śeničanka, dat. jed. Śeničanki, gen. mn. Śeničanki tačkast, tačkasta, odr. vid tačkasti Śenički do tačnost, gen. jed. tačnosti, instr. jed. śenokos (sjenokos) tačnošću/tačnosti śenokosan (sjenokosan), śenokosna, odr. vid. tad (tada) (pril.) śenokosni tada (tad) (pril.) tadašnji

261 tajanstven, tajanstvena, odr. vid tajanstveni tautološki tajanstvenost, gen. jed. tajanstvenosti, instr. jed. tavan, gen. jed. tavana tajanstvenošću/tajanstvenosti tavanica tajnovitost, gen. jed. tajnovitosti, instr. jed. tazbina tajnovitošću/tajnovitosti TBC (skr. tuberkoloza) takmičarka, dat. jed. takmičarki, gen. mn. takmičarki TE (skr. termoelektrana) takmičarski teatar, gen. jed. teatra, gen. mn. teatara takmičiti se, prez. takmičim se, gl. pril. sad. teatralan, teatralna, odr. vid teatralni takmičeći se, gl. im. takmičenje teatralnost, gen. jed. teatralnosti instr. jed. takođe (riječ.) teatralnošću/teatralnosti takoreći (riječ.) tečaj, gen. jed. tečaja, nom. mn. tečajevi takozvani teferič, gen. jed. teferiča, instr. jed. teferičem taksi (taxi), gen. jed. taksija, instr. jed. taksijem tefter, instr. jed. tefterom taksimetar, gen. jed. taksimetra, instr. jed. tegoban, tegobna, odr. vid tegobni taksimetrom, gen. mn. taksimetara tegobnost, gen. jed. tegobnosti, instr. jed. talac, gen. jed. taoca, vok. jed. taoče, gen. mn. talaca tegobnošću/tegobnosti talenat, gen. jed. talenta, gen. mn. talenata tehničarka, dat. jed. tehničarki, gen. mn. talentovanost, gen. jed. talentovanosti, instr. jed. tehničarki talentovanošću/talentovanosti tehnički Talijan (Italijan) tehnika, dat. jed. tehnici Talijanka (Italijanka), dat. jed. Talijanki, gen. tehnolog, nom. mn. tehnolozi mn. Talijanki tehnologija talijanski (italijanski) tehnološki talijum tehnološkinja talog, nom. mn. talozi tekovina taman, tamna, odr. vid tamni telefonist (telefonista), gen. jed. telefonista tamno (pril.) telefonista (telefonist), gen. jed. telefoniste tamnoplav, tamnoplava, odr. vid tamnoplavi telefonistkinja tamnosiv, tamnosiva, odr. vid tamnosivi telepatija tamnožut, tamnožuta, odr. vid tamnožuti telepatski tanan, tanana, odr. vid tanani teleskop tango, gen. jed. tanga teletina tanjir, instr. jed. tanjirom telad, gen. jed. teladi, instr. jed. telađu/teladi tanjirić, gen. jed. tanjirića, instr. jed. tanjirićem televizija tast televizor, instr. jed. televizorom tašta temelj, gen. jed. temelja, instr. jed. temeljem tautologija

262 temeljac, gen. jed. temeljca, gen. mn. temeljaca tesar, vok. jed. tesaru/tesare, instr. jed. tesarom/ temeljitost, gen. jed. temeljitosti, instr. jed. tesarem temeljitošću/temeljitosti teško (pril.) temperament, gen. jed. temperamenta, gen. mn. tetak, gen. jed. tetka, nom. mn. tetci/tetaka temperamenata tetka, dat. jed. tetki, gen. mn. tetaka temperamentnost, gen. jed. temperamentnosti, tetkić, gen. jed. tetkića, instr. jed. tetkićem instr. jed. temperamentnošću/temperamentnosti tetkin tenac, gen. jed. tenca, gen. mn. tenaca tetrijeb, nom. mn. tetrebovi/tetrijebi tendencija tezga, dat. jed. tezgi tendenciozan, tendenciozna, odr. vid tendenciozni težak, gen. jed. težaka, vok. jed. težače, nom. mn. težaci tendencioznost, gen. jed. tendencioznosti, instr. jed. tendencioznošću/tendecioznosti težak, teška, odr. vid teški teniser, vok. jed. teniseru, instr. jed. teniserom ticati, prez. tičem, gl. pril. sad. tičući, gl. im. ticanje teniserka, dat. jed. teniserki, gen. mn. teniserki Tihi okean tenkist (tenkista), gen. jed. tenkista tihookeanski tenkista (tenkist), gen. jed. tenkiste tigar, gen. jed. tigra, nom. mn. tigrovi teokratija tijelo teokratski tijesan, tijesna, odr. vid tijesni teolog, vok. jed. teolože, nom. mn. teolozi tijesto teologija tj. (skr. to jest) teološki tjelašce, gen. jed. tjelašceta teološkinja tjelesa(mn. sr. r.) teorema tjelesni tepih, nom. mn. tepisi tjelesnost, gen. jed. tjelesnosti, instr. jed. tjelesnošću/tjelesnosti tercijarni tjelohranitelj, vok. jed. tjelohranitelju, instr. jed. teritorija tjelohraniteljem terminologija tjeme, gen. jed. tjemena terminološki tjemenjača Termopile (mn. ž. r.) tjerati (ćerati), prez. tjeram termopilski tjeskoba (ćeskoba) terorist (terorista), gen. jed. terorista tjeskoban (ćeskoban), tjeskobna, odr. vid terorista (terorist), gen. jed. teroriste tjeskobni teroristički tjesnac (ćesnac), gen. jed. tjesnaca teroristkinja tjesnački (ćesnački) terorizam, gen. jed. terorizma, gen. mn. terorizama tjeskoba (ćeskoba) tjesnoća (ćesnoća)

263 tjesnogrudan (ćesnogrudan), tjesnogrudna, toponim odr. vid tjesnogrudni toponomastičar, vok. jed. toponomastičaru/ tjestenina toponomastičare, instr. jed. toponomastičarom/ tješitelj (ćešitelj), vok. jed. tješitelju, instr. jed. toponomastičarem tješiteljem toponomastika, dat. jed. toponomastici tješiti (ćešiti), prez. tješim, gl. pril. sad. tješeći, gl. totalan, totalna, odr. vid totalni im. tješenje totalitarist (totalitarista), gen. jed. totalitarista tješnji (ćešnji) totalitarista (totalitarist), gen. jed. totalitariste tkač (tkalac), gen. jed. tkača, vok. jed. tkaču totalitaristički tkalac (tkač), gen. jed. tkalca, vok. jed. tkalče, gen. totalitarnost, gen. jed. totalitarnosti, instr. jed. mn. tkalaca totalitarnošću/totalitarnosti tlo tračak, gen. jed. tračka, nom. mn. tračci, gen. mn. toalet(ni) papir tračaka tobdžija trad. (str. tradicionalno) tobdžijski tradicija tobolac, gen. jed. toboca/tobolca, gen. mn. tradicionalan, tradicionalna , odr. vid tobolaca tradicionalni točak, gen. jed. točka, nom. mn. točkovi tradicionalist (tradicionalista), gen. jed. toksični tradicionalista toksikolog, vok. jed. toksikolože, nom. mn. tradicionalista (tradicionalist), gen. jed. toksikolozi tradicionaliste toksikologija tragičan, tragična, odr. vid tragični toksikološki tragika, dat. jed. tragici toksikološkinja tragikomedija tolerancija tragikomičan, tragikomična, odr. vid tragikomični tolerantan, tolerantna, odr. vid tolerantni tragikomičnost, gen. jed. tragikomičnosti, instr. jed. tolerantnost, gen. jed. tolerantnosti, instr. jed. tragikomičnošću/tragikomičnosti tolerantnošću/tolerantnosti trafikantkinja Tološka šuma traktorist (traktorista), gen. jed. traktorista top traktorista (traktorist), gen. jed. traktoriste top. (skr. topinim) traktoristkinja topao, topla, odr. vid topli trajekt, gen. jed. trajekta, gen. mn. trajekata topionica transatlantski topiti, prez. topim, gl. pril. sad. topeći, gl. prid. trp. topljen, gl. im. topljenje transplantacija toplomjer, gen. jed. toplomjera, instr. jed. travka, dat. jed. travki, gen. mn. travki toplomjerom Travunija (istor.) topografija Travunjanin, nom. mn. Travunjani

264 Travunjanka, dat. jed. Travunjanki, gen. mn. tridesetogodišnjakinja Travunjanki tridesetogodišnji tre (uzv.) trijebiti, prez. trijebim, gl. pril. sad. trijebeći, gl. Trebješani im. trijebljenje trećorazredni trijem, nom. mn. tremovi treći trijezan, trijezna, odr. vid trijezni trećina trijezniti, prez. trijeznim, gl. pril. sad. trijezneći, trenerica, vok. jed. trenerice gl. im. triježnjenje treneričin trijeznost, gen. jed. trijeznosti, instr. jed. trijeznošću/trijeznosti trenerka, dat. jed. trenerci, gen. mn. trenerki trijumf trening, nom. mn. treninzi trinaest trenutak, gen. jed. trenutka, nom. mn. trenuci, gen. mn. trenutaka trinaesterac, gen. jed. trinaesterca, gen. mn. trinaesteraca trepćeti (treptjeti), prez. treptim, impf. trepćah, gl. pril. sad. trepteći, gl. prid. rad. treptio/trepćela, trinaestina gl. im. trepćenje trinaestodnevni trepetljika, dat. jed. trepetljici trinaestogodišnjak, vok. jed. treptati, prez. trepćem, gl. pril. sad. trepćući, gl. trinaestogodišnjače, nom. mn. trinaestogodišnjaci im. treptanje trinaestogodišnjakinja treptjeti (trepćeti), prez. treptim, impf. trepćah, trinaestogodišnji gl. pril. sad. trepteći, gl. prid. rad. treptio/treptjela, trinaestogodišnjica gl. im. trepćenje Trinaestojulski ustanak (istor.) tresak, gen. jed. treska, nom. mn. tresci, gen. mn. tresaka trinaestoro tresti, prez. tresem, imrf. tresijah/tresah, gl. prid. triptih (triptihon), nom. mn. triptisi rad. tresao/tresla triptihon (triptih) trešnja, gen. mn. trešanja trista (tri stotine) Trešnjevo tri stotine (trista) tretman, gen. jed. tretmana trivijalnost, gen. jed. trivijalnosti, instr. jed. trezven, trezvena, odr. vid trezveni trivijalnošću/trivijalnosti trezvenost, gen. jed. trezvenosti, instr. jed. trgnuti, prez. trgnem trezvenošću/trezvenosti trka, dat. jed. trci, gen. mn. trka trg. (skr. trgovački) trnokop Trg Republike trobojka, dat. jed. trobojci, gen. mn. trobojki tri trocijevka, dat. jed. trocijevki/trocijevci, gen. mn. trideset trocijevaka/trocijevki tridesetak tročlan, tročlana, odr. vid tročlani tridesetogodišnjak, vok. jed. trodijelan, trodijelna, odr. vid trodijelni tridesetogodišnjače, nom. mn. tridesetogodišnjaci

265 trodimenzionalan, trodimenzionalna, odr. vid truo, trula, odr. vid truli trodimenzionalni trupačke (pril.) trodnevni tu (pril.) trogodišnji tucanik, nom. mn. tucanici trogodišnjica tucanj, gen. jed. tucnja, nom. mn. tucnjevi Troja tuč (bronza) Trojanac, gen. jed. Trojanca, vok. jed. Trojanče, tući, prez. tučem, impf. tucijah, gl. prid. rad. gen. mn. Trojanaca tukao/tukla, gl. prid. trp. tučen Trojanka, dat. jed. Trojanki, gen. mn. Trojanki Tuđemilska bitka (istor.) Trojičindan, gen. Trojičindana/Trojičina dne tuđinac, gen. jed. tuđinca, vok. jed. tuđinče, gen. trojica mn. tuđinaca Trojica (top.) tuđinka, dat. jed. tuđinki, gen. mn. tuđinki trojka, dat. jed. trojci/trojki, gen. mn. tuđiti (se), prez. tuđim (se), gl. pril. sad. tuđeći trojaka/trojki (se), gl. im. tuđenje tromeđa Tulus-Lotrek tromjesečje, gen. jed. tromjesečja, instr. jed. tunika, dat. jed. tunici tromjesečjem tunjevina tromjesečni tupoglavac, gen. jed. tupoglavca, vok. jed. tronedjeljni (troneđeljni) tupoglavče, gen. mn. tupoglavaca troneđeljni (tronedjeljni) tupoglavost, gen. jed. tupoglavosti, instr. jed. tronožac, gen. jed. tronošca, gen. mn. tronožaca tupoglavošću/tupoglavosti trostrukost, gen. jed. trostrukosti, instr. jed. tur. (skr. turski) trostrukošću/trostrukosti turbulencija troškovnik, nom. mn. troškovnici turbulentnost, gen. jed. turbulentnosti, instr. jed. trotoar, instr. jed. trotoarom turbulentnošću/turbulentnosti trougao, gen. jed. trougla, nom. mn. trouglovi turist (turista), gen. jed. turista trpeljiv, trpeljiva, odr. vid trpeljivi turista (turist), gen. jed. turiste trpjeti, prez. trpim, impf. trpljah, gl. pril. sad. turistički trpeći, gl. im. trpljenje turistkinja trska, dat. jed. trsci/trski, gen. mn. trski Turjak trščani tužbalica trubač, vok. jed. trubaču, instr. jed. trubačem tužilica (žena koja tuži), vok. jed. tužilice trudbenik, vok. jed. trudbeniče, nom. mn. tužiličin trudbenici tužiti, prez. tužim, gl. pril. sad. tužeći, gl. im. trulež, gen. jed. truleži, instr. jed. truležju/truleži tuženje trulost, gen. jed. trulosti, instr. jed. tužilaštvo, gen. mn. tužilaštava/tužilaštva trulošću/trulosti tužilac, gen. jed. tužioca, vok. jed. tužioče, gen. mn. trunuti, prez. trunem tužilaca

266 tužiteljica (tužiteljka), vok. jed. tužiteljice ubažđeti se (ubazdjeti se), prez. ubazdim se, tužiteljka (tužiteljica), dat. jed. tužiteljki aor. ubažđeh se, gl. prid. rad. ubazdio se/ubažđela se, gl. pril. proš. ubažđevši se tužjeti (naricati), prez. tužim, gl. pril. sad. tužeći, gl. prid. rad. tužio/tužjela ubeutiti, prez. ubeutim, gl. prid. trp. ubeućen TV (skr. televizija; televizijski) ubica ubičin TVCG (skr. Televizija Crne Gore) ubijediti, prez. ubijedim, gl. prid. trp. ubijeđen TVNK (skr. Televizija Nikšić) ubijeđenost, gen. jed. ubijeđenosti, instr. jed. tvorac, gen. jed. tvorca, vok. jed. tvorče, gen. mn. ubijeđenošću/ubijeđenosti tvoraca ubilježiti, prez. ubilježim, gl. prid. trp. ubilježen tvorački ubistvo, gen. mn. ubistava/ubistva tvoraštvo, gen. mn. tvoraštava/tvoraštva ubjedljiv, ubjedljiva, odr. vid uvjedljivi tvorba ubjedljivost, gen. jed. ubjedljivosti, instr. jed. tvrdičluk, nom. mn. tvrdičluci ubjedljivošću/ubjedljivosti tvrdnja, gen. mn. tvrdnja/tvrdnji ubjeđenje, gen. jed. ubjeđenja, instr. jed. tvrdoglavac, gen. jed. tvrdoglavca, vok. jed. ubjeđenjem tvrdoglavče, gen. mn. tvrdoglavaca ubjeđivati, prez. ubjeđujem, gl. pril. sad. tvrdoglavka, dat. jed. tvrdoglavki, gen. mn. ubjeđujući, gl. im. ubjeđivanje tvrdoglavki ublijedjeti (ublijeđeti), prez. ublijedim, aor. tvrdoglavost, gen. jed. tvrdoglavosti, instr. jed. ublijedjeh, gl. prid. rad. ublijedio/ublijedjela, gl. tvrdoglavošću, odr. vid tvrdoglavosti prid. trp. ublijeđen, gl. pril. proš. ublijedjevši tvrdokoran, tvrdokorna, odr. vid tvrdokorni ublijeđeti, prez. ublijedim, aor. ublijeđeh, gl. prid. rad. ublijedio/ublijeđela, gl. prid. trp. ublijeđen, gl. tvrdokornost, gen. jed. tvrdokornosti, instr. jed. pril. proš. ublijeđevši tvrdokornošću, odr. vid tvrdokornosti ubog, uboga, odr. vid ubogi tzv. (skr. takozvani) ubojitost, gen. jed. ubojitosti, instr. jed. ubojitošću/ubojitosti U ubojnik, vok. jed. ubojniče, nom. mn. ubojnici U (skr. uran) ubrk (pril.) .ua (internetski domen Ukrajine) ubrzanost, gen. jed. ubrzanosti, instr. jed. ubaciti (ubačiti), prez. ubacim, gl. prid. trp. ubrzanošću/ubrzanosti ubačen ubrzo (pril.) ubacivati, prez. ubacujem, gl. pril. sad. ubacujući, gl. im. ubacivanje ubuđati se, prez. ubuđam se ubačiti (ubaciti), prez. ubačim, gl. prid. trp. UCG (skr. Univerzitet Crne Gore) ubačen ucijelo (pril.) ubajatiti se, prez. ubajatim se ucijeniti, prez. ucijenim, gl. prid. trp. ucijenjen ubazdjeti se (ubažđeti se), prez. ubazdim se, ucjena aor. ubazdjeh se, gl. prid. rad. ubazdio se/ubazdjela se, gl. pril. proš. ubazdjevši se ucjenjivač, vok. jed. ucjenjivaču, instr. jed. ucjenjivačem ucjenjivački

267 ucvijeliti, prez. ucvijelim, gl. prid. trp. ucvijeljen udaljavati (udaljivati), prez. udaljavam, gl. pril. uč. (skr. učenik) sad. udaljavajući, gl. im. udaljavanje udaljivati (udaljavati), prez. udaljujem, gl. pril. učenost, gen. jed. učenosti, instr. jed. sad. udaljujući, gl. im. udaljivanje učenošću/učenosti udavati, prez. udajem/udavam, gl pril. sad. učesnica, vok. jed. učesnice udajući/udavajući, gl. im. udavanje učesničin udavljenički učesnik, vok. jed učesniče, nom. mn. učesnici udesno (pril.) učestalost, gen. jed. učestalosti, instr. jed. udijeliti, prez. udijelim, gl. prid. trp. udijeljen učestalošću/učestalosti udijevati, prez. udijevam, gl. pril. sad. udijevajući, učestvovati, prez. učestvujem, gl. pril. sad. gl. im. udijevanje učestvujući, gl. im. učestvovanje udio, gen. jed. udjela učetvoro (pril.) uditi, prez. udim, gl. pril. sad. udeći, gl. im. uđenje učevan, učevna, odr. vid učevni udjeljivati, prez. udjeljujem, gl. pril. sad. učinak, gen. jed. učinka, nom. mn. učinci, gen. mn. udjeljujući, gl. im. udjeljivanje učinaka UDK (skr. univerzalna decimalna klasifikacija) učionica učiteljica, vok. jed. učiteljice udno (pril.) učiteljičin udovac, gen. jed. udovca, vok. jed. udovče, gen. mn. udovaca učmalost, gen. jed. učmalosti, instr. jed. učmalošću/učmalosti udovica, vok. jed. udovice učtiv, učtiva, odr. vid učtivi udovičin učtivost, gen. jed. učtivosti, instr. jed. udovoljavati, prez. udovoljavam, gl. pril. sad. učtivošću/učtivosti udovoljavajući, gl. im. udovoljavanje ućeha (utjeha), dat. jed. ućehi udovoljiti, prez. udovoljim, gl. prid. trp. udovoljen ućerati (utjerati), prez. ućeram udugo (pril.) ućerivati (utjerivati), prez. ućerujem, gl. pril. sad. ućerujući, gl. im. ućerivanje udvoje (pril.) ućešiti (utješiti), prez. ućešim, gl. prid. trp. udubiti se (udupsti se), prez. udubim se, gl. ućešen prid. trp. udubljen ućešiv (ućešljiv), ućešiva, odr. vid ućešivi udupsti se (udubiti se), prez. uduboh se, gl. prid. rad. udubao se/udubla se, gl. pril. proš. ućešljiv (ućešiv), ućešljiva, odr. vid ućešljivi udubavši se ućutati, prez. ućutim udvostručiti, prez. udvostručim, gl. prid. trp. ućutkati, prez. ućutkam, udvostručen ućutkavati, prez. ućutkavam, gl. pril. sad. udjenuti (uđenuti), prez. udjenem ućutkavajući, gl. im. ućutkavanje udjesti (uđesti), prez. udjedem, aor. udjedoh, gl. udadba, gen. mn. udadbi / udadba prid. rad. udjeo/udjela, gl. pril. proš. udjevši udalj (pril.) uđenuti (udjenuti), prez. uđenem udaljenost, gen. jed. udaljenosti, instr. jed. uđesti (udjesti), prez. uđedem, aor. uđedoh, gl. udaljenošću/udaljenosti prid. rad. uđeo/uđela, gl. pril. proš. uđevši

268 UEFA (skr. Evropska fudbalska zajednica uhapšeničin United European Football Assotiation) uho (uvo), nom. mn. uši ugarak, gen. jed. ugarka, nom. mn. ugarci, gen. mn. uhoda ugaraka uhoditi, prez. uhodim, gl. prid. trp. uhođen, gl. im. uglađenost, gen. jed. uglađenosti, instr. jed. uhođenje uglađenošću/uglađenosti uhodnik, vok. jed. uhodniče, nom. mn. uhodnici uglavnom (pril.) uigrati (se), prez. uigram se, gl. prid. trp. uigran uglednik, vok. jed. ugledniče, nom. mn. uglednici uime (pred.) ugljendioksid uinat (pril.) ugljenik, nom. mn. ugljenici uistinu (pril.) ugljenisati, prez. ugljenišem, gl. pril. sad. ujak, vok. jed. ujače, nom. mn. ujaci ugljenisavši, gl. im. ugljenisanje ujčevina ugljenmonoksid Ujedinjeni Arapski Emirati ugnijezditi se, prez. ugnijezdim se ujednačavati (ujednačivati), prez. ugnjetač, vok. jed. ugnjetaču, instr. jed. ujednačavam, gl. pril. sad. izjednačavajući, gl. im. ugnjetačem izjednačavanje ugnjetačica, vok. jed. ugnjetačice ujednačivati (ujednačavati), prez. ugnjetačičin ujednačujem, gl. pril. sad. ujednačujući, gl. im. ujednačivanje ugnjetački ujedno (pril.) ugnježđivati se, prez. ugnježđujem se, gl. pril. sad. ugnježđujući se, gl. im. ugnježđivanje ujna ugodnik, vok. jed. ugodniče, nom. mn. ugodnici ujesen (pril.) ugošćavati (ugošćivati), prez. ugošćujem, gl. ujutro (pril.) pril. sad. ugošćavajući, gl. im. ugošćavanje .uk (internetski domen Ujedinjenog Kraljevstva) ugošćivati (ugošćavati), prez. ugošćivam, gl. ukisjeliti (ukiśeliti), prez. ukisjelim, gl. prid. trp. pril. sad. ugošćivajući, gl. im. ugošćivanje ukisjeljen ugrijanost, gen. jed. ugrijanosti, instr. jed. ukiśeliti (ukisjeliti), prez. ukiśelim, gl. prid. trp. ugrijanošću/ugrijanosti ukiśeljen ugrijati, prez. ugrijem ukliještiti, prez. ukliještim, gl. prid. trp. ukliješten ugristi, prez. ugrizem, aor. ugrizoh, gl. prid. rad. ukočiti, prez. ukočim, gl. prid. trp. ukočen ugrizao/ugrizla, gl. pril. proš. ugrizavši ukoliko (vez.) ugroženost, gen. jed. ugroženosti, instr. jed. ugroženošću/ugroženosti ukorak (pril.) ugrušak, gen. jed. ugruška, nom. mn. ugrušci ukorijeniti, prez. ukorijenim, gl. prid. trp. ukorijenjen ugruvati (se), prez. ugruvam (se) ukoso (pril.) uhapsiti, prez. uhapsim, gl. prid. trp. uhapšen ukoštac (pril.) uhapšenik, vok. jed. uhapšeniče, nom. mn. uhapšenici Ukrajina uhapšenica, vok. jed. uhapšenice

269 Ukrajinac, gen. jed. Ukrajinca, vok. jed. Ukrajinče, uljetiti (se), prez. uljetim (se), gl. prid. trp. uljećen gen. mn. Ukrajinaca uljez Ukrajinka, dat. jed. Ukrajinki, gen. mn. Ukrajinki uljudnost, gen. jed. uljudnosti, instr. jed. ukrajinski uljudnošću/uljudnosti ukrasti, prez. ukradem, gl. prid. rad. ukrao/ukrala, umalo (pril.) gl. pril. proš. ukravši, gl. prid. trp. ukraden umanjenik, nom. mn. umanjenici ukrivo (pril.) umanjilac, gen. jed. umanjioca, gen. mn. ukrštati, prez. ukrštam umanjilaca ukućanka, dat. jed. ukućanki, gen. mn. ukućanki umetati, prez. umećem, impe. umeći, gl. im. ukusan, ukusna, odr. vid ukusni umetanje ukuvati, prez. ukuvam umijeće, gen. jed. umijeća, instr. jed. umijećem ul. (skr. ulica) umijesiti, prez. umijesim, gl. prid. trp. umiješen ulazak, gen. jed. ulaska, nom. mn. ulasci, gen. mn. umiješati se, prez. umiješam se ulazaka umiti, prez. umijem, gl. prid. trp. umiven ulećeti (uletjeti), prez. uletim, aor. ulećeh, gl. umivati, prez. umivam, gl. pril. sad. umivajući, gl. prid. rad. uletio/ulećela, gl. pril. proš. ulećevši im. umivanje uletjeti (ulećeti), prez. uletim, aor. uletjeh, gl. umjesto (pred.) prid. rad. uletio/uletjela, gl. pril. proš. uletjevši umješan, umješna, odr. vid umješni ulica umješnost, gen. jed. umješnosti, instr. jed. Ulica slobode umješnošću/umješnosti uličarka, dat. jed. uličarki, gen. mn. uličarki umjeti, prez. umijem, aor. umjeh/umjedoh, gl. ulijeniti se, prez. ulijenim se prid. rad. umio/umjela, gl. pril. proš. umjevši ulijepiti se, prez. ulijepim se umjetnica, vok. jed. umjetnice ulijetati, prez. ulijećem, gl. pril. sad. ulijećući, gl. umjetničin im. ulijetanje umjetnički ulijevati (ulivati), prez. ulijevam, gl. pril. sad. umjetnik, vok. jed. umjetniče, nom. mn. umjetnici, ulijevajući, gl. im. ulijevanje gen. mn. umjetnika ulivati (ulijevati), prez. ulivam, gl. pril. sad. umjetništvo, gen. mn. umjetništava/umjetništva ulivajući, gl. im. ulivanje umjetnost, gen. jed. umjetnosti, instr. jed. ulijevo (pril.) umjetnošću/umjetnosti ultrazvučni umnogome (pril.) ultrazvuk umnjak, nom. mn. umnjaci ULUCG (skr. Udruženje likovnih umjetnika umobolan, umobolna, odr. vid umobolni Crne Gore) umobolnica, vok. jed. umobolnice uludo (pril.) umobolničin Ulva lactica (lat. morska salata) umobolnik, vok. jed. umobolniče, nom. mn. umobolnici uljanik, gen. jed. uljanika, nom. mn. uljanici umrijeti, prez. umrem, gl. prid. rad. umro/umrla, uljepšati, prez. uljepšam, gl. prid. trp. uljepšan gl. pril. proš. umrijevši/umrvši

270 umući (umuknuti), prez. umuknem, aor. unutrašnjost, gen. jed. unutrašnjosti, instr. jed. umukoh (umuče), gl. prid. rad. umukao/umukla, unutrašnošću/unutrašnjosti gl. pril. proš. umukavši uob. (skr. uobičajeno) umuknuti (umući), prez. umuknem, aor. uobičajiti, prez. uobičajim, gl. prid. trp. uobičajen umuknuh, gl. prid. rad. umuknuo/umuknula, gl. pril. proš. umuknuvši uobličiti, prez. uobličim, gl. prid. trp. uobličen UN (skr. United Nations, Ujedinjene nacije) uoči (pred.) unakrst (pril.) uokolo (pril.) unapredak (pril.) uopšte (pril.) unaprijed (pril.) uostalom (riječ.) unaprijediti, prez. unaprijedim, gl. prid. trp. up. (skr. uporedi) unaprijeđen, gl. im. unapređenje uplesti, prez. upletem, aor. upletoh, gl. prid. rad. unapređenje, gen. jed. unapređenja, instr. jed. upleo/uplela, gl. prid. trp. upleten, gl. pril. proš. unapređenjem uplevši unazad (pril.) upletati (uplitati), prez. uplećem, gl. pril. sad. uplećući, gl. im. upletanje unazadak (pril.) uplitati (upletati), prez. uplićem, gl. pril. sad. unedogled (pril.) uplićući, gl. im. uplitanje unekoliko (pril.) upola (pril.) unesrećavati (unesrećivati), prez. upor. (skr. uporedi) unestrećavam, gl. pril. sad. unesrećavajući, gl. im. unesrećavanje uporedo (pril.) unesrećivati (unesrećavati), prez. unesrećujem, uporedan, uporedna, odr. vid uporedni gl. pril. sad. unesrećujući, gl. im. unesrećivanje upoređivati, prez. upoređujem, gl. pril. sad. unezvijerenost, gen. jed. unezvijerenosti, instr. jed. upoređujući, gl. im. upoređivanje unezvijerenošću/unezvijerenosti upornost, gen. jed. upornosti, instr. jed. unezvijeriti se, prez. unezvijerim se upornošću/upornosti unijeti, prez. unesem, aor. unijeh/unesoh, gl. uposlenost (upošljenost), gen. jed. uposlenosti, prid. rad. unio/unijela, gl. prid. trp. unesen/unijet, instr. jed. uposlenošću/uposlenosti gl. pril. proš. unijevši uposlenje (upošljenje), gen. jed. uposlenja, instr. unionist (unionista), gen. jed. unionista jed. uposlenjem unionista (unionist), gen. jed. unioniste uposliti, prez. uposlim, gl. prid. trp. upošljen unionistkinja upošljenost (uposlenost), gen. jed. upošljenosti, instr. jed. upošljenošću/upošljenosti unionizam, gen. jed. unionizma, gen. mn. unionizama upošljenje (uposlenje), gen. jed. upošljenja, instr. jed. upošljenjem univ. (skr. univerzitet) upotrebljiv, upotrebljiva, odr. vid upotrebljivi Univerzitet Crne Gore upotreba unuk, vok. jed. unuče, nom. mn. unuci upotrijebiti, prez. upotrijebim, gl. prid. trp. unuka, dat. jed. unuci upotrijebljen unutra (pril.) upoznati, prez. upoznam

271 upoznavati, prez. upoznajem, gl. pril. sad. usjedjeličin (uśeđeličin) upoznajući, gl. im. upoznavanje usjedjeti se (uśeđeti se), prez. usjedim se, aor. upreći (upregnuti), prez. upregnem, aor. usjedjeh se, gl. prid. rad. usjedio se/usjedjela se, upregoh (upreže), gl. prid. rad. upregao/upregla, gl. pril. proš. usjedjevši se gl. pril. proš. upregavši usklađenost, gen. jed. usklađenosti, instr. jed. upregnuti (upreći), prez. upregnem, aor. usklađenošću/usklađenosti upregnuh, gl. prid. rad. upregnuo/upregnula, gl. usisivač, gen. jed. usisivača, instr. jed. usisivačem pril. proš. upregnuvši Uskoci (top.), gen. Uskoka upravo (riječ.) uskočki uprijeko (pril.) uskogrud, uskogruda, odr. vid uskogrudi uprijekrst (pril.) uskogrudost, gen. jed. uskogrudosti, instr. jed. uprijeti, prez. uprem, aor. uprijeh, gl. prid. rad. uskogrudošću/uskogrudosti upro/uprla, gl. pril. proš. uprijevši/uprvši uskok, vok. jed. uskoče, nom. mn. uskoci uprkos (pred.) Uskrs (Vaskrs) upućenost, gen. jed. upućenosti, instr. jed. upućenošću/upućenosti uskršnji uputstvo, gen. mn. uputstava/uputstva usljed (pred.) urbanist (urbanista), gen. jed. urbanista usmrdjeti se (usmrđeti se), prez. usmrdim se, aor. usmrdjeh se, gl. prid. rad. usmrdio urbanista (urbanist), gen. jed. urbaniste se/usmrdjela se, gl. pril. proš. usmrdjevši se urbanistički usmrđeti se (usmrdjeti se), prez. usmrdim se, urbanistkinja aor. usmrđeh se, gl. prid. rad. usmrdio urbanizacija se/usmrđela se, gl. pril. proš. usmrđevši se urbanizovati, prez. urbanizujem, gl. pril. sad. uspjeti, prez. uspijem, aor. uspjeh, gl. prid. rad. urbanizujući, gl. im. urbanizovanje uspio/uspjela, gl. pril. proš. uspjevši urednik, vok. jed. uredniče, nom. mn. urednici uspijevati, prez. uspijevam, gl. pril. sad. uspijevajući, gl. im. uspijevanje urijetko (pril.) uspjeh, nom. mn. uspjesi urlik, nom. mn. urlici uspješan, uspješna, odr. vid uspješni urlikati, prez. urličem, gl. pril. sad. urličući, gl. im. urlikanje usplamćeti (usplamtjeti), prez. usplamtim, aor. usplamćeh, gl. prid. rad. usplamtio/usplamćela, urma, gen. mn. urma/urmi gl. pril. proš. usplamćevši urođenik, vok. jed. urođeniče, nom. mn. urođenici usplamtjeti (usplamćeti), prez. usplamtim, aor. urokljiv, urokljiva, odr. vid urokljivi usplamtjeh, gl. prid. rad. usplamtio/usplamtjela, gl. pril. proš. usplamtjevši .us (internetski domen Sjedinjenih Američkih Država) usput (pril.) USA (skr. United States of America) usrdnost, gen. jed. usrdnosti, instr. jed. usrdnošću/usrdnosti USD (skr. američki dolar) usrećilac, gen. jed. usrećioca, vok. jed. usrećioče, usedmoro (pril.) gen. mn. usrećilaca usjedjelica (uśeđelica) usrećitelj, vok. jed. usrećitelju, instr. jed. usrećiteljem

272 usrećiteljka, dat. jed. usrećiteljki, gen. mn. uticajan, uticajna, odr. vid uticajni usrećiteljki uticati, prez. utičem, imper. utiči, gl. pril. sad. usredsrijediti (se), prez. usredsrijedim (se), gl. utičući prid. trp. usredsrijeđen utisak, gen. jed. utiska, nom. mn. utisci, gen. mn. usredsrijeđenost, gen. jed. usredsrijeđenosti, instr. jed. utisaka usredsrijeđenošću/usredsrijeđenosti Utjeha (top.) usta (mn. sr. r.), gen. usta utjeha (ućeha), dat. jed. utjehi ustanak, gen. jed. ustanka, nom. mn. ustanci, gen. utjerati (ućerati), prez. utjeram mn. ustanaka utjerivati (ućerivati), prez. utjerujem, gl. pril. ustanik, vok. jed. ustaniče, nom. mn. ustanici sad. utjerujući, gl. im. utjerivanje ustavnost, gen. jed. ustavnosti, instr. jed. utješitelj (ućešitelj), vok. jed. utješitelju, instr. ustavnošću/ustavnosti jed. utješiteljem Ustav Republike Crne Gore utješiteljka (ućešiteljka), dat. jed. utješiteljki, ustrijeliti, prez. ustrijelim, gl. prid. trp. ustrijeljen gen. mn. utješiteljki ustrojiti, prez. ustrojim, gl. prid. trp. ustrojen utješiti (ućešiti), prez. utješim, gl. prid. trp. ustvari (riječ.) utješen ustupak, gen. jed. ustupka, nom. mn. ustupci, gen. utješiv (utješljiv), utješiva, odr. vid utješivi mn. ustupaka utješljiv (utješiv), utješljiva, odr. vid utješljivi ususret (pril.) uto (pril.) uš (vaš), gen. jed. uši, instr. jed. ušju/uši utorak (utornik), gen. jed. utorka, nom. mn. ušančiti, prez. ušančim, gl. prid. trp. ušančen utorci, gen. mn. utoraka ušestoro (pril.) utornik (utorak), nom. mn. utornici ušljiv (vašljiv), ušljiva, odr. vid ušljivi utroje (pril.) ušljivac (vašljivac), gen. jed. ušljivca, vok. jed. utučenost, gen. jed. utučenosti, instr. jed. ušljivče, gen. mn. ušljivaca utučenošću/utučenosti ušteđeti, prez. uštedim, aor. ušteđeh, gl. prid. rad. uvar (korisno) (pril.) uštedio/ušteđela, gl. pril. proš. ušteđevši uveče (pril.) ušteđevina uvenuti, prez. uvenem uštrb uvidjeti (uviđeti), prez. uvidim, aor. uvidjeh, gl. ušućeti (ušutjeti), prez. ušutim, aor. ušućeh, gl. prid. rad. uvidio/uvidjela, gl. pril. proš. uvidjevši prid. rad. ušutio/ušućela, gl. pril. proš. ušućevši uviđati, prez. uviđam, gl. pril. sad. uviđajući, gl. ušutjeti (ušućeti), prez. ušutim, aor. ušutjeh, gl. im. uviđanje prid. rad. ušutio/ušutjela, gl. prol. proš. ušutjevši uviđeti (uvidjeti), prez. uvidim, aor. uviđeh, gl. uśeđelica (usjedjelica) prid. rad. uvidio/uviđela, gl. im. uviđevši uśeđeličin (usjedjeličin) uvijek (pril.) uśeđeti se (usjedjeti se), prez. uśedim se, aor. uvijenost, gen. jed. uvijenosti, instr. jed. uśeđeh se, gl. prid. rad. uśedio se/ uśeđela se, gl. uvijenošću/uvijenosti pril. proš. uśeđevši se uvis (pril.) uticaj, gen. jed. uticaja, instr. jed. uticajem uvjerenost, gen. jed. uvjerenosti, instr. jed. uvjerenošću/uvjerenosti

273 uvjerenje, gen. jed. uvjerenja, instr. jed. uzetost, gen. jed. uzetosti, instr. jed. uvjerenjem uzetošću/uzetosti uvjerljiv, uvjerljiva, odr. vid uvjerljivi uzgred (pril.) uvjerljivost, gen. jed. uvjerljivosti, instr. jed. uzjahati, prez. uzjašem, imper. uzjaši uvjerljivošću/uvjerljivosti uzlećeti (uzletjeti), prez. uzletim, aor. uzlećeh, uvještiti se, prez. uvještim se gl. prid. rad. uzletio/uzlećela, gl. pril. proš. uvo (uho), nom. mn. uši uzlećevši uvojak, gen. jed. uvojka, nom. mn. uvojci, gen. mn. uzletjeti (uzlećeti), prez. uzletim, aor. uzletjeh, uvojaka gl. prid. trp. uzletio/uzletjela, gl. pril. proš. uzletjevši uvolača (zool.) uzlijetati, prez. uzlijećem, gl. pril. sad. uzlijećući, uvoznik, vok. jed. uvozniče, nom. mn. uvoznici gl. im. uzlijetanje uvrćeti (uvrtjeti), prez. uvrtim, aor. uvrćeh, gl. uzmaći (uzmaknuti), prez. uzmaknem, aor. prid. rad. uvrtio/uvrćela, gl. pril. proš. uvrćevši uzmakoh (uzmače), gl. prid. rad. uvreda uzmakao/uzmakla, gl. pril. proš. uzmakavši uvrijediti, prez. uvrijedim, gl. prid. trp. uvrijeđen uzmaknuti (uzmaći), prez. uzmaknem, aor. uzmaknuh, gl. prid. rad. uzmaknuo/uzmaknula, uvredljiv, uvredljiva, odr. vid uvredljivi gl. pril. proš. uzmaknuvši uvrijeđenost, gen. jed. uvrijeđenosti, instr. jed. uzmuvati (se), prez. uzmuvam (se) uvrijeđenošću/uvrijeđenosti uznijeti, prez. uznesem, aor. uznijeh, gl. prid. rad. uvriježenost, gen. jed. uvriježenosti, instr. jed. uznio/uznijela, gl. prid. trp. uznesen/uznijet, gl. uvriježenošću/uvriježenosti pril. proš. uznijevši uvriježiti se, prez. uvriježim se uzorak, gen. jed. uzorka, nom. mn. uzorci, gen. mn. uvrtjeti (uvrćeti), prez. uvrtim, aor. uvrtjeh, gl. uzoraka prid. rad. uvrtio/uvrtjela, gl. pril. proš. uvrtjevši uzr. (skr. uzrečica) uzao, nom. mn. uzlovi uzv. (skr. uzvik) uzak, uska, odr. vid uski uzvrćeti se (uzvrtjeti se), prez. uzvrtim se, aor. uzalud (pril.) uzvrćeh se, gl. prid. rad. uzvrtio se/uzvrćela se, gl. pril. proš. uzvrćevši se uzaludnost, gen. jed. uzaludnosti, instr. jed. uzaludnošću/uzaludnosti uzvičnik, nom. mn. uzvičnici uzastopce (pril.) uzvijati se, prez. uzvijam se, gl. pril. sad. uzvijajući se, gl. im. uzvijanje uzavreti, prez. uzavrijem/uzavrim uzvišenost, gen. jed. uzvišenosti, instr. jed. uzbrdo (pril.) uzvišenošću/uzvišenosti uzdanica uzvišenje, gen. jed. uzvišenja, instr. jed. uzdanički uzvišenjem uzdravlje (uzv.) uzvrtjeti se (uzvrćeti se), prez. uzvrtim se, aor. uzvrtjeh se, gl. prid. rad. uzvrtio se/uzvrtjela se, uzdrhtati, prez. uzdrhtim gl. pril. proš. uzvrtjevši se uzduž (pred.) užditi, prez. uždim/uždijem uzeti, prez. uzmem, imper. uzmi

274 užeći (užegnuti), prez. užežem, aor. užegoh vakuum (užeže), gl. prid. rad. užegao/užegla, gl. pril. proš. val, nom. mn. valovi užegavši valorizacija užegnuti (užeći), prez. užegnem, aor. užegnuh, gl. prid. rad. užegnuo/užegnula, gl. pril. proš. valovit, valovita, odr. vid valoviti užegnuvši valovitost, gen. jed. valovitosti, instr. jed. uželjeti (se), prez. uželim (se), aor. uželjeh (se), valovitošću/valovitosti gl. prid. rad. uželio (se)/uželjela (se), gl. pril. proš. valjak, gen. jed. valjka, nom. mn. valjci, gen. mn. uželjevši (se) valjaka užitak, gen. jed. užitka, nom. mn. užici, gen. mn. valjan, valjana, odr. vid valjani užitaka valjanost, gen. jed. valjanosti, instr. jed. uživjeti (se), prez. uživim (se), aor. uživjeh (se), valjanošću/valjanosti gl. prid. rad. uživio (se)/uživjela (se), gl. pril. proš. uživjevši (se) valjaonica užlijebiti, prez. užlijebim, gl. prid. trp. užlijebljen, valjda (riječ.) gl. im. užljebljenje vanadijum užljebljenje, gen. jed. užljebljenja, instr. jed. vanbračan, vanbračna, odr. vid vanbračni užljebljenjem vanbrodski užućeti (užutjeti), prez. užutim, aor. užućeh, gl. prid. rad. užutio/užućela, gl. pril. proš. užućevši vandal, gen. jed. vandala užutjeti (užućeti), prez. užutim, aor. užutjeh, gl. vandalizam, gen. jed. vandalizma, gen. mn. prid. rad. užutio/užutjela, gl. pril. proš. Užutjevši vandalizama vandalski V Van Gog V (skr. volt) vangradski v. (skr. vidi) vanila v. (skr. vijek) vanmaterični .va (internetski domen Vatikana) vannastavni vadičep, gen. jed. vadičepa, nom. mn. vadičepi/ vanparnični vadičepovi vanpartijski vaga, dat. jed. vagi, gen. mn. vaga vanredan, vanredna, odr. vid vanredni vagan, gen. jed. vagana, nom. mn. vagani vanstranački vagati, prez. vagam, gl. pril. sad. vagajući, gl. im. vanjski vaganje vapiti, prez. vapim, gl. pril. sad. vapeći vagon, gen. jed. vagona varalica vaistinu (arh.) varaličin vajda (fajda) varenika, dat. jed. varenici vajkada (pril.) varijacija vakcina varijanta, gen. mn. varijanata vakcinacija varijetet

275 varirati, prez. variram, gl. pril. sad. varirajući, gl. vaspitanje, gen. jed. vaspitanja, instr. jed. im. variranje vaspitanjem varivo, nom. mn. variva vaspitavati, prez. vaspitavam, gl. pril. sad. Varja vaspitavajući, gl. im. vaspitavanje varjača vaspitni varljivost, gen. jed. varljivosti, instr. jed. vaška, dat. jed. vaški/vašci varljivošću/varljivosti vašljiv (ušljiv), vašljiva, odr. vid vašljivi varnica vašljivac (ušljivac), gen. jed. vašljivca, vok. jed. varničav, varničava, odr. vid varničavi vašljivče, gen. mn. vašljivaca varoš, gen. jed. varoši, instr. jed. varoši/varošju vaterpolist (vaterpolista), gen. jed. vaterpolista varošanin, nom. mn. varošani vaterpolista (vaterpolist), gen. jed. vaterpoliste varošanka, dat. jed. varošanki, gen. mn. varošanki vaterpolo varoški vaterpolski Varšavljanin, nom. mn. Varšavljani vatrenost, gen. jed. vatrenosti, instr. jed. vatrenošću/vatrenosti Varšavljanka, dat. jed. Varšavljanki, gen. mn. Varšavljanki vatrogasac, gen. jed. vatrogasca, vok. jed. vatrogašče, gen. mn. vatrogasaca varšavski vatrogaščev varvari vatrostalan, vatrostalna, odr. vid vatrostalni varvarizam, gen. jed. vandalizma, gen. mn. vandalizama Vavilon vascijeli Vavilonija vaseljena vavilonski Vasilije, gen.Vasilija vazda (pril.) Vasilije Ostroški vazdan (pril.) Vasiljevdan, gen. Vasiljevdana/Vasiljeva dne vazdašnji vasiona vazduhoplovac, gen. jed. vazduhoplovca, vok. jed. vazduhoplovče, gen. mn. vazduhoplovaca Vaska, dat. Vaski vazduhoplovčev Vaskrs (Uskrs) vazduhoplovka, dat. jed. vazduhoplovki, gen. vaskolik, vaskolika, odr. vid vaskoliki mn. vazduhoplovki Vasojević, nom. mn. Vasojevići vazdušan, vazdušna, odr. vid vazdušni Vasojevići (geogr.; crnogorsko brdsko pleme) v. d. (skr. vršilac dužnosti) Vasojevka, dat. jed. Vasojevki, gen. mn. Vasojevki veče, gen. jed. večeri vaspitač, gen. jed. vaspitača, vok. jed. vaspitaču, večera instr. jed. vaspitačem večernji vaspitačica vedro, gen. mn. vedara vaspitačičin veketati, prez. vekećem, gl. pril. sad. vekećući, gl. vaspitački im. veketanje

276 velegrad, nom. mn. velegradi Venecijanac, gen. jed. Venecijanca, vok. jed. veleizdaja Venecijanče, nom. mn. Venecijanci veleizdajnički Venecijančev veleizdajnik, vok. jed. veleizdajniče, nom. mn. Venecijanka, dat. jed. Venecijanki, gen. mn. veleizdajnici Venecijanki velelepan (veleljepan), velelepna, odr. vid venecijanski velelepni Venera velelepnost (veleljepnost), gen. jed. veneričan, venerična, odr. vid venerični velelepnosti, instr. jed. velelepnošću/velelepnosti venuti, prez. venem, gl. pril. sad. venući veleljepan (velelepan), veleljepna, odr. vid veo, gen. jed. vela, nom. mn. velovi veleljepni veoma (pril.) veleljepnost (velelepnost), gen. jed. veleljepnosti, instr. jed. vepar, gen. jed. vepra, nom. mn. veprovi veleljepnošću/veleljepnosti verbalan, verbalna, odr. vid verbalni veleposjed verbalist (verbalista), gen. jed. verbalista veletrgovina verbalista (verbalist), gen. jed. verbaliste veličanstven, veličanstvena, odr. vid verbalistički veličanstveni verbalistkinja veličanstvenost, gen. jed. veličanstvenosti, instr. jed. veličanstvenošću/veličanstvenosti Verdi, gen. Verdija, instr. Verdijem veličanstvo, gen. mn. veličanstava/veličanstva Verdijev veličati, prez. veličam, gl. pril. sad. veličajući, gl. veresija im. veličanje Vergilije velik, velika, odr. vid veliki versifikacija Veliki medvjed (astr.) versifikator, vok. jed. versifikatore, instr. jed. Veliki petak (prazn.) versifikatorom velikodušan, velikodušna, odr. vid velikodušni veselost, gen. jed. veselosti, instr. jed. veselošću/veselosti velikodušnost, gen. jed. velikodušnosti, instr. jed. velikodušnošću/velikodušnosti veslač, vok. jed. veslaču, instr. jed. veslačem Velimlje (top.), gen. Velimlja, instr. Velimljem veslačica, vok. jed. veslačice Velimljanin, nom, mn. Velimljani veslačicin Velimljanka, dat. jed. Velimljanki, gen. mn. veslo, nom. mn. vesla, gen. mn. vesala Velimljanki Veśo (hipok.) Velimljankin vez. (skr. veznik) Velja Śerina (top.) vezati, prez. vežem, imper. veži, gl. pril. sad. veljeti, prez. velim, impf. veljah, gl. pril. sad. veleći vežući, gl. im. vezanje velter kategorija vezidba, gen. mn. vezidaba/vezidbi Venecija vezir Vezirov most

277 vezivati, prez. vezujem, gl. pril. sad. vezujući, gl. vijenac, gen. jed. vijenca, gen. mn. vijenaca im. vezivanje vijest, gen. jed. , instr. jed. viješću/vijesti veznik, nom. mn. veznici vijoriti se, prez. vijorim se, gl. pril. sad. vijoreći se, vibracija gl. im. vijorenje vibracijski (vibracioni) vijuga, dat. jed. vijugi/vijuzi vibracioni (vibracijski) vikati, prez. vičem, gl. pril. sad. vičući, gl. im. viceadmiral vikanje vidar, vok. jed. vidaru/vidare, instr. jed. vidarom/ vikend vidarem vilenjak, gen. jed. vilenjaka, vok. jed. vilenjače, vidarica, vok. jed. vidarice nom. mn. vilenjaci vidaričin vilica videoigra vilični videonadzor viljuška, dat. jed. viljuški/viljušci, gen. mn. viljušaka /viljuški videorekorder viola videoteka, dat. jed. videoteci violentnost, gen. jed. violentnosti, instr. jed. vidjeti (viđeti), prez. vidim, aor. vidjeh, gl. prid. violentnošću/violentnosti rad. vidio/vidjela, gl. pril. proš. vidjevši violina vidljivost, gen. jed. vidljivosti, instr. jed. vidljivošću/vidljivosti violinist (violinista), gen. jed. violinista vidokrug, nom. mn. vidokruzi violinista (violinist), gen. jed. violiniste vidovitost, gen. jed. vidovitosti, instr. jed. violinistkinja vidovitošću, odr. vid vidovitosti violončelo vidovnjak, gen. jed. vidovnjaka, vok. jed. VIP (skr. very important person) vidovnjače, nom. mn. vidovnjaci virtuoz, gen. jed. virtuoza viđati, prez. viđam, gl. pril. sad. viđajući, gl. im. viđanje virtuozan, virtuozna, odr. vid virtuozni viđelica virtuoznost, gen. jed. virtuoznosti, instr. jed. viđelo virtuoznošću/virtuoznosti viđeti (vidjeti), prez. vidim, aor. viđeh, gl. prid. visibaba rad. vidio/viđela, gl. pril. proš. viđevši visiti, prez. visim, gl. im. višenje vijadukt, gen. mn. vijadukata viski, gen. jed. viskija, nom. mn. viskiji vijalica visokokvalifikovan, visokokvalifikovana, odr. vijanje, gen. jed. vijanja, instr. jed. vijanjem vid visokokvalifikovani vijati, prez. vijem , gl. pril. sad. vijući, gl. im. visokoškolski vijanje visprenost, gen. jed. visprenosti, instr. jed. vijavica visprenošću/visprenosti vijeće, gen. jed. vijeća, instr. jed. vijećem višak, nom. mn. viškovi vijek, nom. mn. vjekovi višednevni višegodišnji

278 višemjesečni vjernica, vok. jed. vjernice višeslojan, višeslojna, odr. vid višeslojni vjernik, vok. jed. vjerniče, nom. mn. vjernici višestruk, višestruka, odr. vid višestruki vjerništvo, gen. mn. vjerništava/vjerništva višeznačnost, gen. jed. višeznačnosti, instr. jed. vjernost, gen. jed. vjernosti, instr. jed. višeznačnošću/višeznačnosti vjernošću/vjernosti višnjik, nom. mn. višnjici vjerodostojan, vjerodostojna, odr. vid viteštvo, gen. mn. viteštava/viteštva vjerodostojni vitez, vok. jed. viteže, nom. mn. vitezovi vjerodostojnost, gen. jed. vjerodostojnosti, instr. jed. vjerodostojnošću/vjerodostojnosti Vizantija vjeroloman, vjerolomna, odr. vid vjerolomni vizantijski vjerolomnički vizija vjerolomnik, vok. jed. vjerolomniče, nom. mn. vizionar, vok. jed. vizionaru/vizionare, instr. jed. vjerolomnici vizionarom/vizionarem vjerolomništvo, gen. mn. vjerolomništava/ vizionarka, dat. jed. vizionarki, gen. mn. vjerolomništva vizionarki vjerolomstvo, gen. mn. vjerolomstava/ vizit karta, gen. mn. vizit karata vjerolomstva vjedogonja vjeronauka, dat. jed. vjeronauci vjeđa vjerovatan, vjerovatna, odr. vid vjerovatni vjekovati, prez. vjekujem, gl. pril. sad. vjekujući, vjerovatno (pril.) gl. im. vjekovanje vjerovatnoća vjekovječan, vjekovječna, odr. vid vjekovječni vjesnica, vok. jed. vjesnice vjekovni vjesnički vjenčanica vjesnik, vok. jed. vjesniče, nom. mn. vjesnici vjenčanje, gen. jed. vjenčanja, instr. jed. vjenčanjem vješt, vješta, odr. vid vješti vjenčati, prez. vjenčam, aor. vjenčah, gl. pril. proš. vještac, gen. jed. vješca, vok. jed. vješče, gen. mn. vjenčavši vještaca vjenčavati, prez. vjenčavam, gl. pril. sad. vještačiti, prez. vještačim, gl. pril. sad. vještačeći, vjenčavajući, gl. im. vjenčavanje gl. im. vještačenje vjer. (skr. vjerski) vještački vještak, gen. jed. vještaka, vok. jed. vještače vjera vještakinja vjeran, vjerna, odr. vid vjerni vještica, vok. jed. vještice vjerenica, vok. jed. vjerenice vještičiji (vještičji) vjereničin vještičji (vještičiji) vjerenički vještičin vjerenik, vok. jed. vjereniče, nom. mn. vjerenici vještičina vjereništvo, gen. mn. vjereništava/vjereništva vjetar, gen. jed. vjetra, nom. mn. vjetrovi vjeridba, gen. mn. vjeridaba/vjeridbi

279 vjetrenjača vlasnica, vok. jed. vlasnice vjetrenjast, vjetrenjasta, odr. vid vjetrenjasti vlasničin vjetrina vlasnik, vok. jed. vlasniče, nom. mn. vlasnici vjetriti, prez. vjetrim, gl. pril. sad. vjetreći, gl. im. vlasništvo, gen. mn. vlasništava/vlasništva vjetrenje vlast, gen. jed. vlasti, instr. jed. vlašću/vlasti vjetrobran vlastela vjetromet vlasteoski vjetrometina vlastodrščev vjetromjer, gen. jed. vjetromjera, instr. jed. vlastodržac, gen. jed. vlastodršca, vok. jed. vjetromjerom vlastodršče, gen. mn. vlastodržaca vjetropir, vok. jed. vjetropire/vjetropiru, instr. jed. vlastoljubac, gen. jed. vlastoljupca, vok. jed. vjetropirom vlastoljupče, gen. mn. vlastoljubaca vjetropirka, dat. jed. vjetropirki, gen. mn. vlastoljubivost, gen. jed. vlastoljubivosti, instr. jed. vjetropirki vlastoljubivošću/vlastoljubivost vjetrovit, vjetrovita, odr. vid vjetroviti vlastoljupčev vjetrovitost, gen. jed. vjetrovitosti, instr. jed. Vlaška crkva vjetrovitošću/vjetrovitosti vlažnost, gen. jed. vlažnosti, instr. jed. vlažnošću/ vjetrovka, dat. jed. vjetrovci, gen. mn. vjetrovki vlažnosti vjeverica, vok. jed. vjeverice vo, gen. jed. vola, nom. mn. volovi vjeveričin vočić (dem. od vo), instr. jed. vočićem vjeveričji voćka, dat. jed. voćki, gen. mn. voćaka/voćki vježbališni voćnjak, nom. mn. vočnjaci vježbalište, gen. jed. vježbališta, instr. jed. vodarica vježbalištem vodaričin vježbanka, dat. jed. vježbanci, gen. mn. vježbanki vodijer, gen. jed. vodijera, instr. jed. vodijerom vježbaonica vodnik, vok. jed. vodniče, nom. mn. vodnici vkv. (skr. visokokvalifikovani) vodnjikavost, gen. jed. vodnjikavosti, instr. jed. vl. (skr. vlasnik) vodnjikavošću/vodnjikavosti vladalac, gen. jed. vladaoca, vok. jed. vladaoče, vododjelnica gen. mn. vladalaca Vodolija (hor. znak) vladar, vok. jed. vladaru/vladare, instr. jed. vladarom/vladarem vodomjer, gen. jed. vodomjera, instr. jed. vodomjerom vladarka, dat. jed. vladarki, gen. mn. vladarki vodonoša vladičanski vodoskok, nom. mn. vodoskoci vladičin vodozemac, gen. jed. vodozemca, vok. jed. vladika, dat. jed. vladici vodozemče, gen. mn. vodozemaca Vladimir Dukljanski vođa Vlah, vok. jed. Vlaše, nom. mn. Vlasi vođstvo, gen. mn. vođstava/vođstva

280 vojevati, prez. vojujem, gl. pril. sad. vojujući, gl. vozovođa im. vojevanje vožnja, gen. mn. vožnja/vožnji vojn. (skr. vojnički) v. r. (skr. vlastitom rukom, vlastoručno) vojničina vrabac, gen. jed. vrapca, vok. jed. vrapče, gen. mn. vrabaca vojnički vrač, instr. jed. vračem, nom. mn. vračevi/vrači Vojnik (top.) vračati, prez. vračam, gl. pril. sad. vračajući, gl. im. vojnik, vok. jed. vojniče, nom. mn. vojnici vračanje vojska, dat. jed. vojsci, gen. mn. vojski vraćati, prez. vraćam, gl. pril. sad. vraćajući, gl. im. vojskovođa vraćanje vojštiti, prez. vojštim, gl. pril. sad. vojšteći, gl. im. vradžbina vojštenje vrag, vok. jed. vraže, nom. mn. vragovi/vrazi vojvoda vragolanka, dat. jed. vragolanki, gen. mn. Vojvodina vragolanki vojvodstvo, gen. mn. vojvodstava/vojvodstva Vranići Vojvođanin, nom. mn. Vojvođani vrapčiji (vrapčji) Vojvođanka, dat. jed. Vojvođanki, gen. mn. vrapčji (vrapčiji) Vojvođanki vratar, vok. jed. vrataru/vratare, instr. jed. vojvođanski vratarom/vratarem vok. (skr. vokativ) vratnik, nom. mn. vratnici vokabular, gen. jed. vokabulara, instr. jed. Vražegrmci (top.), gen. Vražegrmaca vokabularom vražji vokalizam, gen. jed. vokalizma, gen. mn. Vrbas (top.) vokalizama vrbaski volan, gen. jed. volana Vrbašanin, nom. mn. Vrbašani volat, gen. jed. volta Vrbašanka, dat. jed. Vrbašanki, gen. mn. Volga, dat. Volgi Vrbašanki volonter, vok. jed. volonteru, instr. jed. vrćenje, gen. jed. vrćenja, instr. jed. vrćenjem volonterom vrćeti (vrtjeti), prez. vrtim, gl. pril. sad. vrteći, gl. volonterka, dat. jed. volonterki, gen. mn. im. vrćenje volonterki vrći (vrgnuti), prez. vrgnem, aor. vrgoh (vrže), Volt gl. pril. sad. vrgao/vrgla, gl. pril. proš. vrgavši volt (mj. jed.) vreća vosak, gen. jed. voska vrećetina voščić (dem. od voz), instr. jed. voščićem vrećica voštiti, prez. voštim, gl. pril. sad. vošteći, gl. prid. vredniji (komp. od vrijedan) trp. vošten/vošćen vrednoća voštani vrednovanje voz

281 vrednovati, prez. vrednujem, gl. pril. sad. vrljook, vrljooka, odr. vid vrljooki vrednujući, gl. im. vrednovanje vrpca, gen. mn. vrpca/vrpci vrelina vrsnica, vok. jed. vrsnice vrelo, gen. jed. vrela vrsničin vremenit, vremenita, odr. vid vremeniti vrsnik, vok. jed. vrsniče, nom. mn. vrsnici vremenski vrsta vremešan, vremešna, odr. vid vremešni vrstan, vrsna, odr. vid vrsni vreo, vrela, odr. vid vreli vršidba, gen. mn. vršidba/vršidbi/vršidaba vreti, prez. vrim, gl. pril. sad. vreći, gl. im. vrenje vršnjak, gen. jed. vršnjaka, vok. jed. vršnjače, nom. vrgnuti (vrći), prez. vrgnem, aor. vrgnuh, gl. prid. mn. vršnjaci rad. vrgnuo/vrgnula, gl. pril. proš. vrgnuvši vršnjakinja vrh, nom. mn. vrhovi vršilac, vok. jed. vršioče, gen. mn. vršilaca vrhunac, gen. jed. vrhunca, gen. mn. vrhunaca vrtati, prez. vrćem, gl. pril. sad. vrćući, gl. im. vrijedan, vrijedna, odr. vid vrijedni vrtanje vrijedjeti (vrijeđeti), prez. vrijedim, gl. pril. sad. vrtjeti (vrćeti), prez. vrtim, gl. pril. sad. vrteći, gl. vrijedeći, gl. im. vrijeđenje im. vrćenje vrijednica, vok. jed. vrijednice vrtlar, vok. jed. vrtlaru/vrtlare, instr. jed. vrijedničin vrtlarom/ vrtlarem vrijednik, vok. jed. vrijedniče, nom. mn. vrijednici vrtložni vrijedno (pril.) vrtoglavost, gen. jed. vrtoglavosti, instr. jed. vrtoglavošću/vrtoglavosti vrijednosni vrvjeti, prez. vrvim, gl. pril. sad. vrveći, gl. prid. vrijednost, gen. jed. vrijednosti, instr. jed. rad. vrvio/vrvjela vrijednošću/vrijednosti vtrlog, nom. mn. vtrlozi vrijeđati, prez. vrijeđam, gl. pril. sad. vrijeđajući, gl. im. vrijeđanje Vučedolska bitka (istor.) vrijeđeti (vrijedjeti), prez. vrijedim, gl. pril. sad. vučedolski vrijedeći, gl. prid. rad. vrijedio/vrijeđela, gl. im. vučjak, nom. mn. vučjaci vrijeđenje vučiji (vučji) vrijeme, gen. jed. vremena vučji (vučiji) vrijeslo, gen. mn. vrijesala Vučji Do vriježa Vujica vriježiti se, prez. vriježim se Vujičin vrisak, gen. jed. vriska, nom. mn. vriskovi/vrisci vuk, vok. jed. vuče, nom. mn. vukovi/vuci vriska, dat. jed. vrisci vukovac, gen. jed. vukovca, vok. jed. vukovče, gen. vrištati, prez. vrištim, gl. pril. sad. vrišteći, gl. im. mn. vukovaca vrištanje vukovski vrlet, gen. jed. vrleti, instr. jed. vrleću/vrleti vulg. (skr. vulgarno) vrljav, vrljava, odr. vid vrljavi

282 vulgarnost, gen. jed. vulgarnosti, instr. jed. zabrađivati, prez. zabrađujem, gl. pril. sad. vulgarnošću/vulgarnosti zabrađujući, gl. im. zabrađivanje zabrazditi, prez. zabrazdim, gl. prid. trp. Z zabražđen zabrđe, gen. jed. zabrđa, instr. jed. zabrđem Z (skr. zapad) zabreknuti, prez. zabreknem zabaciti (zabačiti), prez. zabacim, gl. prid. trp. zabačen zabridjeti (zabriđeti), prez. zabridim, aor. zabridjeh, gl. prid. rad. zabridio/zabridjela, gl. pril. zabačenost, gen. jed. zabačenosti, instr. jed. proš. zabridjevši zabačenošću/zabačenosti zabriđeti (zabridjeti), prez. zabridim, aor. zabačiti (zabaciti), prez. zabačim, instr. jed. zabriđeh, gl. prid. rad. zabridio/zabriđela, gl. pril. zabačen proš. zabriđevši zabadač, gen. jed. zabadača, vok. jed. zabadaču, zabrinutost, gen. jed. zabrinutosti, instr. jed. instr. jed. zabadačem zabrinutošću/zabrinutosti zabadača, gen. jed. zabadače zabrinjavati, prez. zabrinjavam, gl. pril. sad. zabavišni zabrinjavajući, gl. im. zabrinjavanje zabazdjeti (zabažđeti), prez. zabazdim, aor. zacenuti se, prez. zacenem se zabazdjeh, gl. prid. rad. zabazdio/zabazdjela, gl. zacijeliti, prez. zacijelim, gl. prid. trp. zacijeljen, pril. proš. zabazdjevši gl. im. zacjeljenje zabažđeti, prez. zabazdim, aor. zabažđeh, gl. zacijeniti, prez. zacijenim, gl. prid. trp. zacijenjen prid. trp. zabažđen, gl. prid. rad. zabazdio/zabažđela, gl. pril. proš. zabažđevši zacijukati, prez. zacijučem, imper. zacijuči zabezeknutost, gen. jed. zabezeknutosti, instr. jed. zacjeljivati, prez. zacjeljujem, gl. pril. sad. zabezeknutošću/zabezeknutosti zacjeljujući, gl. im. zacjeljivanje zabijeljeti se, prez. zabijelim se, aor. zabijeljeh zacrnjeti, prez. zacrnim, aor. zacrnjeh, gl. prid. se, gl. prid. rad. zabijelio se/zabijeljela se, gl. pril. rad. zacrnio/zacrnjela, gl. pril. proš. zacrnjevši proš. zabijeljevši se zacrvenjeti, prez. zacrvenim, aor. zacrvenjeh, gl. zabilješka, dat. jed. zabilješci, gen. mn. zabilježaka prid. rad. zacrvenio/zacrvenjela, gl. pril. proš. zacrvenjevši zabilježiti, prez. zabilježim, gl. prid. trp. zabilježen začađiti, prez. začađim, gl. prid. trp. začađen zablejati, prez. zablejim začamati, prez. začamam zabliještati, prez. zabliještim začamiti, prez. začamim zabludjeti (zabluđeti), prez. zabludim, aor. začas (pril.) zabludjeh, gl. prid. rad. zabludio/zabludjela, gl. začahuriti (začauriti), prez. začahurim, gl. prid. pril. proš. zabludjevši trp. začahuren zabluđeti (zabludjeti), prez. zabludim, aor. začauriti (začahuriti), prez. začaurim, gl. prid. zabluđeh, gl. prid. rad. zabludio/zabluđela, gl. pril. trp. začauren proš. zabluđevši začetak, gen. jed. začetka, nom. mn. začeci, gen. zaboga (uzv.) mn. začetaka zaboravnost, gen. jed. zaboravnosti, instr. jed. začeti, prez. začnem, imper. začni, gl. prid. trp. zaboravnošću/zaboravnosti začet začetnik, vok. jed. začetniče, nom. mn. začetnici

283 začin zadugo (pril.) začinjavati, prez. začinjavam, gl. pril. sad. zaduvaniti, prez. zaduvanim, gl. prid. trp. začinjavajući, gl. im. začinjavanje zaduvanjen začudo (pril.) zaduvanost, gen. jed. zaduvanosti, instr. jed. začuditi (se), prez. začudim (se), gl. pril. trp. zaduvanošću/zaduvanosti začuđen zaduvati (se), prez. zaduvam (se) začuđenost, gen. jed. začuđenosti, instr. jed. zađenuti (zadjenuti), prez. zađenem, gl. prid. začuđenošću/začuđenosti trp. zađenut začuti, prez. začujem, gl. pril. proš. začuvši zađesti (zadjesti), prez. zađedem, gl. prid. trp. zaćerivati (zatjerivati), prez. zaćerujem, gl. pril. zađeven sad. zaćerujući, gl. im. zaćerivanje zađevica zaćoriti (se), prez. zaćorim (se) zađevojčiti se (zadjevojčiti se), prez. zaćutati, prez. zaćutim zađevojčim se zaćutkivati, prez. zaćutkujem, gl. pril. sad. Zagarač, gen. Zagarača/Zagarča zaćutkujući, gl. im. zaćutkivanje Zagarčanin, nom. mn. Zagarčani zaćerivati (zatjerivati), prez. zaćerujem, gl. pril. Zagarčanka, dat. jed. Zagarčanki, gen. mn. sad. zaćerujući, gl. im. zaćerivanje Zagarčanki zadah, nom. mn. zadasi zagašivač, instr. jed. zagašivačem zadahtati, prez. zadahćem zaglađivati, prez. zaglađujem, gl. pril. sad. zadatak, gen. jed. zadatka, nom. mn. zadaci, gen. zaglađujući, gl. im. zaglađivanje mn. zadataka zaglibiti, prez. zaglibim, gl. prid. trp. zaglibljen zadihati (se), prez. zadišem (se) zaglupljivati, prez. zaglupljujem, gl. pril. sad. zadjenuti (zađenuti), prez. zadjenem, gl. prid. zaglupljujući, gl. im. zaglupljivanje trp. zadjenut zaglušenost, gen. jed. zaglušenosti, instr. jed. zadjesti (zađesti), prez. zadjedem, gl. prid. trp. zaglušenošću/zaglušenosti zadjeven zagluvjeti, prez. zagluvim, aor. zagluvjeh, gl. prid. zadjevojčiti se (zađevojčiti se), prez. rad. zagluvio/zagluvjela, gl. pril. proš. zagluvjevši zadjevojčim (se) zagnojiti, prez. zagnojim, gl. prid. trp. zagnojen zadnjonepčani zagone (prilog) zadojiti, prez. zadojim, gl. prid. trp. zadojen zagonetka, dat. jed. zagonetki, gen. mn. zadovijek (pril.) zagonetaka/zagonetki zadovoljština zagorčati, prez. zagorčam zadrhtati, prez. zadrhtim zagorčavati, prez. zagorčavam, gl. pril. sad. zagorčavajući, gl. im. zagorčavanje zadrijemati, prez. zadrijemam/zadrijemljem zagorijevati, prez. zagorijevam, gl. pril. sad. zadrijeti, prez. zadrem, aor. zadrijeh, gl. prid. rad. zagorijevajući, gl. im. zagorijevanje zadro/zadrla, gl. pril. proš. zadrijevši zagorjeti, prez. zagorim, aor. zagorjeh, gl. prid. zadrtost, gen. jed. zadrtosti, instr. jed. rad. zagorio/zagorjela, gl. pril. proš. zagorjevši zadrtošću/zadrtosti zagrađivati, prez. zagrađujem, gl. pril. sad. zadruga, dat. zadruzi zagrađujući, gl. im. zagrađivanje

284 zagraktati, prez. zagrakćem zahvala zagrčiti, prez. zagrčim zahvalnica zagrdjeti (zagrđeti), prez. zagrdim, aor. zahvalnost, gen. jed. zahvalnosti, instr. jed. zagrdjeh, gl. prid. rad. zagrdio/zagrdjela, gl. pril. zahvalnošću/zahvalnosti proš. zagrdjevši zahvaljivati, prez. zahvaljujem, gl. pril. sad. zagrđeti (zagrdjeti), prez. zagrdim, aor. zahvaljujući, gl. im. zahvaljivanje zagrđeh, gl. prid. rad. zagrdio/zagrđela, gl. pril. zahvatati, prez. zahvatam, gl. pril. sad. proš. zagrđevši zahvatajući, gl. im. zahvatanje Zagreb zainat (pril.) zagrebački zajamčiti (zajemčiti), prez. zajamčim, gl. prid. Zagrepčanin, nom. mn. Zagrepčani trp. zajamčen Zagrepčanka, dat. jed. Zagrepčanki, gen. mn. zaista (zaisto) (riječ.) Zagrepčanki zaisto (zaista) (riječ.) zagrijanost, gen. jed. zagrijanosti, instr. jed. zajedljivac, gen. jed. zajedljivca, vok. jed. zagrijanošću/zagrijanosti zajedljivče, gen. mn. zajedljivaca zagrijati, prez. zagrijem zajedljivica, vok. jed. zajedljivice zagrijavati, prez. zagrijavam, gl. pril. sad. zajedljivičin zagrijavajući, gl. im. zagrijavanje zajedljivost, gen. jed. zajedljivosti, instr. jed. zagristi, prez. zagrizem, aor. zagrizoh, gl. prid. zajedljivošću/zajedljivosti rad. zagrizao/zagrizla, gl. pril. proš. zagrizavši zajemčiti (zajamčiti), prez. zajemčim, gl. prid. zagrmjeti, prez. zagrmim, aor. zagrmjeh, gl. prid. trp. zajemčen rad. zagrmio/zagrmjela, gl. pril. proš. zagrmjevši zajmiti, prez. zajmim, gl. prid. trp. zajmljen zagrtač, gen. jed. zagrtača, vok. jed. zagrtaču, instr. jed. zagrtačem zajmodavac, gen. jed. zajmodavca, vok. jed. zajmodavče, gen. mn. zajmodavaca zagrtati, prez. zagrćem, gl. pril. sad. zagrćući, gl. im. zagrtanje zakačka, dat. jed. zakački, gen. mn. zakački zagudjeti (zaguđeti), prez. zagudim, aor. zakašljati, prez. zakašljem zagudjeh, gl. prid. rad. zagudio/zagudjela, gl. pril. zaklati, prez. zakoljem, imper. zakolji proš. zagudjevši zakleti, prez. zakunem, imper. zakuni zaguđeti (zagudjeti), prez. zagudim, aor. zaguđeh, gl. prid. rad. zagudio/zaguđela, gl. pril. zakopčati, prez. zakopčam proš. zaguđevši zakliktati, prez. zaklikćem zahladiti, prez. zahladi, gl. prid. trp. zahlađen zaklopčić, instr. jed. zaklopčićem zahladnjeti, prez. zahladnim zaključak, gen. jed. zaključka, nom. mn. zaključci, zahlađivati, prez. zahlađujem, gl. pril. sad. gen. mn. zaključaka zahlađujući, gl. im. zahlađivanje zakokodati, prez. zakokodačem zahtijevati, prez. zahtijevam, gl. pril. sad. Zakonik knjaza Danila zahtijevajući, gl. im. zahtijevanje zakonitost, gen. jed. zakonitosti, instr. jed. zahtjev zakonitošću/zakonitosti zahtjevan, zahtjevna, odr. vid zahtjevni zakonodavac, gen. jed. zakonodavca, vok. jed. Zahumlje (istor.) zakonodavče, gen. mn. zakonodavaca

285 zakonodavčev zalećeti se (zaletjeti se), prez. zaletim se, aor. zakonomjeran, zakonomjerna, odr. vid zalećeh se, gl. prid. rad. zaletio se/zalećela se, gl. zakonomjerni pril. proš. zalećevši se zakonotvorac, gen. jed. zakonotvorca, vok. jed. zaleći (zalegnuti), prez. zaležem/zalegnem, aor. zakonotvorče, nom. mn. zakonotvoraca zalegoh (zaleže), gl. prid. rad. zalegao/zalegla, gl. pril. proš. zalegavši zakorijeniti (se), prez. zakorijenim (se), gl. prid. trp. zakorijenjen zalegnuti (zaleći), prez. zalegnem, aor. zalegnuh, gl. prid. rad. zalegnuo/zalegnula, gl. pril. zakovrnuti, prez. zakovrnem proš. zalegnuvši zakorjenjivati (se), prez. zakorjenjujem (se), gl. zalelekati, prez. zalelečem pril. sad. zakorjenjujući (se), gl. im. zakorijenjivanje zaletjeti se (zalećeti se), prez. zaletim se, aor. zaletjeh se, gl. prid. rad. zaletio se/zaletjela se, gl. zakovrtati, prez. zakovrćem, gl. pril. sad. pril. proš. zaletjevši se zakovrćući, gl. im. zakovrtanje zaliha, dat. jed. zalihi zakovrdžati, prez. zakovrdžam zaliječiti, prez. zaliječim, gl. prid. trp. zaliječen, gl. zakriještati, prez. zakriještim im. zalječenje zakržljalost, gen. jed. zakržljalosti, instr. jed. zalijetati (se), prez. zalijećem se, gl. pril. sad. zakržljalošću/zakržljalosti zalijećući se, gl. im. zalijetanje zakržljati, prez. zakržljam zalijevati (zalivati), prez. zalijevam, gl. pril. sad. zakročiti, prez. zakročim zalijevajući, gl. im. zalijevanje zakrviti, prez. zakrvim zaliv zakučiti, prez. zakučim zalivati (zalijevati), prez. zalivam, gl. pril. sad. zalivajući, gl. im. zalivanje zakučivati, prez. zakučujem, gl. pril. sad. zakučujući, gl. im. zakučivanje zalizak, gen. jed. zaliska, nom. mn. zalisci, gen. mn. zalizaka zakukurijekati (zakukurikati), prez. zakukuriječem zalud (zaludu) (pril.) zakukurikati (zakukurijekati), prez. zaludjeti (zaluđeti), prez. zaludim, aor. zakukuričem zaludjeh, gl. prid. rad. zaludio/zaludjela, gl. pril. proš. zaludjevši zakupac, gen. jed. zakupca, vok. jed. zakupče, gen. mn. zakupaca zaludnik (zaludnjak), vok. jed. zaludniče, nom. mn. zaludnici zakupnica, vok. jed. zakupnice zaludnjak (zaludnik), vok. jed. zaludnjače, nom. zakupničin mn. zaludnjaci zakupnički zaludu (zalud) (pril.) zakuvati, prez. zakuvam zaluđeti (zaludjeti), prez. zaludim, aor. zaluđeh, zalagaonica gl. prid. rad. zaludio/zaluđela, gl. pril. proš. zaluđevši zalaziti, prez. zalazim, gl. pril. sad. zalazeći, gl. im. zalaženje zalječenje, gen. jed. zalječenja, instr. jed. zalječenjem zalazak, gen. jed. zalaska, nom. mn. zalasci, gen. mn. zalazaka zalječivati, prez. zalječujem, gl. pril. sad. zalječujući, gl. im. zalječivanje zam. (skr. zamjenica)

286 zamaći (zamaknuti), prez. zamaknem, aor. zamrći (zamrknuti), prez. zamrknem, aor. zamakoh, gl. prid. rad. zamakao/zamakla, gl. pril. zamrkoh (zanmrče), gl. prid. rad. proš. zamakavši zamrkao/zamrkla, gl. pril. proš. zamrkavši zamahati, prez. zamašem, imper. zamaši zamrijeti, prez. zamrem, aor. zamrijeh, gl. prid. zamak, gen. jed. zamka, nom. mn. zamkovi rad. zamro/zamrla, gl. pril. proš. zamrijevši zamaknuti (zamaći), prez. zamaknem, aor. zamrknuti (zamrći), prez. zamrknem, aor. zamaknuh, gl. prid. rad. zamaknuo/zamaknula, gl. zamrknuh, gl. prid. rad. zamrknuo/zamrknula, gl. pril. proš. zamaknuvši pril. proš. zamrknuvši zamesti, prez. zametem, aor. zametoh, gl. prid. zamuknuti, prez. zamuknem rad. zameo/zamela, gl. pril. proš. zamevši zanago (pril.) zametak, gen. jed. zametka, nom. mn. zameci, gen. zanatski mn. zametaka zanatstvo, gen. mn. zanatstava / zanatstva zametati, prez. zamećem, gl. pril. sad. zamećući, zanavijek (pril.) gl. im. zametanje zanijemjelost, gen. jed. zanijemjelosti, instr. jed. zamicati, prez. zamičem, gl. pril. sad. zamičući, gl. zanijemjelošću/zanijemjelosti im. zamicanje zanijekati, prez. zaniječem zamijeniti, prez. zamijenim, gl. prid. trp. zamijenjen zanijemiti (zanijemljeti), prez. zanijemim zamijesiti, prez. zamijesim, gl. prid. trp. zamiješen zanijemljeti (zanijemiti), prez. zanijemim, aor. zanijemljeh, gl. prid. rad. zanijemio/zanijemljela, zamiješati, prez. zamiješam, gl. prid. trp. gl. pril. proš. zanijemljevši zamiješan zanijeti, prez. zanesem, aor. zanijeh/zanesoh, gl. zamisao, gen. jed. zamisli, gen. mn. zamisli / prid. rad. zanio/zanijela, gl. pril. proš. zanijevši zamišlju zanovijet (bot.), gen. jed. zanovijeti, instr. jed. zamišljenost, gen. jed. zamišljenosti, instr. jed. zanovijeću/zanovijeti zamišljenošću/zamišljenosti zanovijetati, prez. zanovijetam, gl. pril. sad. zamjenica zanovijetajući, gl. im. zanovijetanje zamjeničin zanjihati, prez. zanjišem zamjenički zao, zla, odr. vid zli zamjenik, vok. jed. zamjeniče, nom. mn. zamjenici zaodjenuti (zaođenuti), prez. zaodjenem zamjenjivati, prez. zamjenjujem, gl. pril. sad. zaodjesti (zaođesti), prez. zaodjedem, aor. zamjenjujući, gl. im. zamjenjivanje zaodjedoh, gl. prid. rad. zaodio/zaodjela, gl. pril. zamjerati, prez. zamjeram, gl. pril. sad. proš. zaodjevši zamjerajući, gl. im. zamjeranje zaođenuti (zaodjenuti), prez. zaođenem zamjerka, dat. jed. zamjerci, gen. mn. zamjerki zaođesti (zaodjesti), prez. zaođedem aor. zamlaćivati, prez. zamlaćujem, gl. pril. sad. zaođedoh, gl. prid. rad. zaodio/zaođela, gl. pril. zamlaćujući, gl. im. zamlaćivanje proš. zaođevši zamorče, gen. jed. zamorčeta zaostalost, gen. jed. zaostalosti, instr. jed. zamomčiti (se), prez. zamomčim (se), gl. prid. zaostalošću/zaostalosti trp. zamomčen zaovica, vok. jed. zaovice zamorje zaovičin zamrcati, prez. zamrčem zaovičić, instr. jed. zaovičićem

287 zaovična zaposjesti, prez. zaposjedem, aor. zaposjedoh, zapad (strana svijeta) gl. prid. rad. zaposjeo/zaposjela, gl. pril. proš. zaposjevši Zapad (zapadne države) zaposjednuti, prez. zaposjednem Zapadno Rimsko Carstvo zaposijedati, prez. zaposijedam, gl. pril. sad. zapaliti, prez. zapalim, gl. prid. trp. zapaljen, gl. zaposijedajući, gl. im. zaposijedanje im. zapaljenje zaposlen (zapošljen), zaposlena, odr. vid zapaljenje, gen. jed. zapaljenja, instr. jed. zaposleni zapaljenjem zaposlenost (zapošljenost), gen. jed. zapamtiti, prez. zapamtim, gl. prid. trp. zapamćen zaposlenosti, instr. jed. zapečaćivati, prez. zapečaćujem, gl. pril. sad. zaposlenošću/zaposlenosti zapečaćujući, gl. im. zapečaćivanje zaposlenje (zapošljenje), gen. jed. zaposlenja, zapetost, gen. jed. zapetosti, instr. jed. zapetošću/ instr. jed. zaposlenjem zapetosti zaposliti, prez. zaposlim, gl. prid. trp. zapošljen zapeći, prez. zapečem, aor. zapekoh (zapeče), gl. zapošljavati, prez. zapošljavam, gl. pri. sad. prid. rad. zapekao/zapekla, gl. prid. trp. zapečen zapošljavajući, gl. im. zapošljavanje zapisničarka, dat. jed. zapisničarki, gen. mn. zapošljen (zaposlen), zapošljena, odr. vid zapisničarki zapošljeni zapjevati, prez. zapjevam zapošljenost (zaposlenost), gen. jed. zaplakati, prez. zaplačem, imper. zaplači, gl. pril. zapošljenosti, instr. jed. proš. zaplakavši zapošljenošću/zapošljenosti zaplamćeti (zaplamtjeti), prez. zaplamtim, aor. zapošljenje (zaposlenje), gen. jed. zapošljenja, zaplamćeh, gl. prid. rad. zaplamtio/zaplamćela, gl. instr. jed. zapošljenjem pril. proš. zaplamćevši zapośesti (zaposjesti), prez. zapośedem, aor. zaplamtjeti (zaplamćeti), prez. zaplamtim, aor. zapośedoh, gl. prid. rad. zapośeo/zapośela, gl. zaplamtjeh, gl. prid. rad. zaplamtio/zaplamtjela, pril. proš. zapośevši gl. pril. proš. zaplamtjevši zapośednuti (zaposjednuti), prez. zapośednem zaplavjeti (postati plav), prez. zaplavim, aor. zapośedati (zaposjedati), prez. zapośedam, gl. zaplavjeh, gl. prid. rad. zaplavio/zaplavjela, gl. pril. sad. zapośedajući, gl. im. zapośedanje pril. proš. zaplavješvi zapovijed (zapovijest), gen. jed. zapovijedi, zaplijeniti, prez. zaplijenim, gl. prid. trp. instr. jed. zapovijeđu/zapovijedi zaplijenjen zapovijediti, prez. zapovijedim zaplitati, prez. zaplićem, gl. pril. sad. zaplićući, gl. im. zaplitanje zapovijedni zapodjenuti (zapođenuti), prez. zapodjenem zapovijest (zapovijed), gen. jed. zapovijesti, instr. jed. zapoviješću/zapovijesti zapodjesti (zapođesti), prez. zapodjenem, aor. zapodjedoh, gl. prid. rad. zapodjeo/zapodjela, gl. zapovjednica, vok. jed. zapovjednice pril. proš. zapodjevši zapovjedničin zapođenuti (zapodjenuti), prez. zapođenem zapovjednički zapođesti (zapodjesti), prez. zapođenem, aor. zapovjednik, vok. jed. zapovjedniče, nom. mn. zapođedoh, gl. prid. rad. zapodio/zapođela, gl. pril. zapovjednici proš. zapođevši

288 zapovjedništvo, gen. mn. zapovjedništava/ zareći se, prez. zarečem se/zareknem se, aor. zapovjedništva zarekoh se (zareče se), gl. prid. rad. zarekao zapravo (riječ.) se/zarekla se, gl. pril. proš. zarekavši se zaprega, dat. jed. zaprezi zaređati, prez. zaređam zapreka, dat. jed. zapreci zarez zaprepašćen (zaprepašten), zaprepašćena, odr. zarudjeti (zaruđeti), prez. zarudim, aor. vid zaprepašćeni zarudjeh, gl. prid. rad. zarudio/zarudjela, gl. pril. proš. zarudjevši zaprepašćenje (zaprepaštenje), gen. jed. zaprepašćenja, instr. jed. zaprepašćenjem zaruđeti (zarudjeti), prez. zarudim, aor. zaruđeh, gl. prid. rad. zarudio/zaruđela, gl. pril. zaprepašten (zaprepašćen), zaprepaštena, odr. proš. zaruđevši vid zaprepašteni zarumeniti (činiti rumenim), gl. prid. trp. zaprepaštenje (zaprepašćenje), gen. jed. zarumenjen zaprepaštenja, instr. jed. zaprepaštenjem zarumenjeti, prez. zarumenim (postati rumen), zapretati, prez. zaprećem/zapretam, gl. pril. sad. aor. zarumenjeh, gl. prid. rad. zaprećući/zapretajući, gl. im. zapretanje zarumenio/zarumenjela, gl. pril. proš. zapričati (se), prez. zapričam (se) zarumenjevši zapriječiti, prez. zapriječim, gl. prid. trp. zarzati, prez. zaržem zapriječen zasad (pril.) zaprijeti, prez. zaprem, aor. zaprijeh, gl. prid. rad. zasebice (pril.) zapro/zaprla, gl. pril. proš. zaprijevši zasijati (obasjati), prez. zasijam zaprijetiti, prez. zaprijetim zasijati (pšenicu), prez. zasijem zapučiti, prez. zapučim, gl. prid. trp. zapučen zasijavati, prez. zasijavam, gl. pril. sad. zapustiti (zapuštiti), prez. zapustim, gl. prid. trp. zasijavajući, gl. im. zasijavanje zapušten zasijecati, prez. zasijecam, gl. pril. sad. zapustjeti, prez. zapustim, aor. zapustjeh, gl. prid. zasijecajući, gl. im. zasijecanje rad. zapustio/zapustjela, gl. pril. proš. zapustjevši zasijedati, prez. zasijedam, gl. pril. sad. zapušćeti (zapustjeti), prez. zapustim, aor. zasijedajući, gl. im. zasijedanje zapušćeh, gl. prid. rad. zapustio/zapušćela, gl. pril. proš. zapušćevši zasjeći (zaśeći), prez. zasiječem, aor. zasjekoh (zasiječe), imper. zasijeci, gl. prid. rad. zapuštiti (zapustiti), prez. zapuštim, gl. prid. trp. zasjekao/zasjekla, gl. pril. proš. zasjekavši zapušten zasjeda zapuvati, prez. zapuvam zasjenčiti, prez. zasjenčim, gl. prid. trp. zasjenčen zarasti, prez. zarastem, aor. zarastoh, gl. prid. rad. zarastao/zarasla, gl. pril. proš. zarastavši zasjeniti, prez. zasjenim, gl. prid. trp. zasjenjen zarašćivati, prez. zarašćujem, gl. pril. sad. zasjenjivati, prez. zasjenjujem, gl. pril. sad. zarašćujući, gl. im. zarašćivanje zasjenjujući, gl. im. zasjenjivanje zarđalost, gen. jed. zarđalosti, instr. jed. zasjesti (zaśesti), prez. zasjednem/zasjedem, zarđalošću/zarđalosti aor. zasjedoh, gl. prid. rad. zasjeo/zasjela, gl. pril. proš. zasjevši zarđati, prez. zarđam zasluga, dat. jed. zasluzi zasmijati (se), zasmijem (se)

289 zasmočiti, prez. zasmočim, gl. prid. trp. zasvođivati, prez. zasvođujem, gl. pril. sad. zasmočen zasvođujući, gl. im. zasvođivanje zasmrdjeti (zasmrđeti), prez. zasmrdim, aor. zasvrbjeti, prez. zasvrbim, aor. zasvrbjeh, gl. pril. zasmrdjeh, gl. prd. rad. zasmrdio/zasmrdjela, gl. rad. zasvrbio/zasvrbjela, gl. pril. proš. zasvrbjevši pril. proš. zasmrdjevši zaštedjeti (zašteđeti), prez. zaštedim, aor. zasmrđeti (zasmrdjeti), prez. zasmrdim, aor. zaštedjeh, gl. prid. rad. zaštedio/zaštedjela, gl. pril. zasmrđeh, gl. prid. rad. zasmrdio/zasmrđela, gl. proš. zaštedjevši pril. proš. zasmrđevši zašteđeti (zaštedjeti), prez. zaštedim, aor. zasniježiti, prez. zasniježim, gl. pril. proš. zasniježivši zašteđeh, gl. prid. rad. zaštedio/zašteđela, gl. pril. zasobice (pril.) proš. zašteđevši zast. (skr. zastarjelo) zaštitnica, vok. jed. zaštitnice zastarijevati, prez. zastarijevam, gl. pril. sad. zaštitničin zastarijevajući, gl. im. zastarijevanje zaštitnički zastariv (zastarljiv), zastariva, odr. vid zastarivi zaštitnik, vok. jed. zaštitniče, nom. mn. zaštitnici zastarjelost, gen. jed. zastarjelosti, instr. jed. zaštitništvo, gen. mn. zaštitništava/zaštitništva zastarjelošću/zastarjelosti zašto (vez.; riječ.) zastarljiv (zastariv), zastarljiva, odr. vid zašuštati, prez. zašuštim zastarljivi zaśeći (zasjeći), prez. zasiječem, aor. zaśekoh zastidjeti se (zastiđeti se), prez. zastidim se, (zasiječe), imper. zasijeci, gl. prid. rad. aor. zastidjeh se, gl. prid. rad. zastidio zaśekao/zaśekla, gl. pril. proš. zaśekavši se/zastidjela se, gl. pril. proš. zastidjevši se zaśesti (zasjesti), prez. zaśedem/zaśednem, aor. zastiđeti se (zastidjeti se), prez. zastidim se, zaśedoh, gl. prid. rad. zaśeo/zaśela, gl. pril. proš. aor. zastiđeh se, gl. prid. rad. zastidio se/zastiđela zaśevši se, gl. pril. proš. zastiđevši se zataći (zataknuti), prez. zataknem, aor. zatakoh, zastrijeti (zastrti), prez. zastrem, aor. zastrijeh, gl. prid. rad. zatakao/zatakla, gl. pril. proš. gl. prid. rad. zastro/zastrla, gl. pril. proš. zatakavši zastrijevši/zastrvši zataknuti (zataći), prez. zataknem, aor. zastrti (zastrijeti), prez. zastrem, aor. zastrh, gl. zataknuh, gl. prid. rad. zataknuo/zataknula, gl. prid. rad. zastro/zastrla, gl. pril. proš. zastrvši pril. proš. zataknuvši zastudjeti (zastuđeti), prez. zastudim, aor. Zatarac, vok. jed. Zatarče, instr. jed. Zatarcom/ zastudjeh, gl. prid. rad. zastudio/zastudjela, gl. Zatarcem, gen. mn. Zataraca pril. proš. zastudjevši Zatarje (geogr.) zastuđeti (zastudjeti), prez. zastudim, aor. zastuđeh, gl. prid. rad. zastudio/zastuđela, gl. pril. zateći, prez. zatečem/zateknem, aor. zatekoh, gl. proš. zastuđevši prid. rad. zatekao/zatekla, gl. pril. proš. zatekavši zasvijetliti (zasvijetljeti), prez. zasvijetlim zatjerivati (zaćerivati), prez. zatjerujem, gl. pril. sad. zatjerujući, gl. im. zatjerivanje zasvijetljeti (zasvijetliti), prez. zasvijetlim, aor. zasvijetljeh, gl. prid. rad. zasvijetlio/zasvijetljela, zato (riječ.) gl. pril. proš. zasvijetljevši zatrčati (se), prez. zatrčim (se) zasvjedočiti, prez. zasvjedočim zatreptati, prez. zatrepćem, imper. zatrepći zasvjetlucati, prez. zasvjetlucam zatrijeti (zatrti), prez. zatrem, aor. zatrijeh, gl. zasvoditi, prez. zasvodim, gl. prid. trp. zasvođen prid. rad. zatro/zatrla, gl. pril. proš. zatrijevši

290 zatrti (zatrijeti), prez. zatrem, aor. zatrh, gl. prid. zavjet rad. zatro/zatrla, gl. pril. proš. zatrvši zavjetan, zavjetna, odr. vid zavjetni zatrudnjeti, prez. zatrudnim, aor. zatrudnjeh, gl. zavjetovati, prez. zavjetujem, gl. pril. sad. prid. rad. zatrudnjela, gl. pril. proš. zatrudnjevši zavjetujući, gl. im. zavjetovanje zauvar (pril.) zavjetrina zauvijek (pril.) zavladičiti, prez. zavladičim, gl. prid. trp. zauzvrat (pril.) zavladičen zavapiti, prez. zavapim zavoditi, prez. zavodim, gl. pril. sad. zavodeći, gl. zavazda (pril.) im. zavođenje zavesti, prez. zavedem, aor. zavedoh, gl. prid. rad. zavodnica, vok. jed. zavodnice zaveo/zavela, gl. pril. proš. zavevši zavodničin zavidan, zavidna, odr. vid zavidni zavodnik, vok. jed. zavodniče, nom. mn. zavidjeti (zaviđeti), prez. zavidim, aor. zavidjeh, zavodnici gl. prid. rad. zavidio/zavidjela, gl. pril. proš. zavodništvo, gen. mn. zavodništava/zavodništva zavidjevši zavojevač, vok. jed. zavojevaču, instr. jed. zavidnik, vok. jed. zavidniče, nom. mn. zavidnici zavojevačem zaviđeti (zavidjeti), prez. zavidim, aor. zaviđeh, zavojevački gl. prid. rad. zavidio/zaviđela, gl. pril. proš. zavoljeti, prez. zavolim, aor. zavoljeh, gl. prid. zaviđevši rad. zavolio/zavoljela, gl. pril. proš. zavoljevši zavijati, prez. zavijem zavojštiti, prez. zavojštim, gl. prid. trp. zavojšten zavijavati, prez. zavijavam, gl. pril. sad. zavrćeti (zavrtjeti), prez. zavrtim, aor. zavrćeh, zavijavajući, gl. im. zavijavanje gl. prid. rad. zavrtio/zavrćela, gl. pril. proš. zavijoriti, prez. zavijorim, gl. prid. trp. zavijoren zavrćevši zavisan, zavisna, odr. vid zavisni (od zavisiti) zavrgnuti, prez. zavrgnem zavistan, zavisna, odr. vid zavisni (od zavist) zavrijedjeti (zavrijeđeti), prez. zavrijedim, aor. zavisiti, prez. zavisim zavrijedjeh, gl. prid. rad. zavrijedio/zavrijedjela, gl. pril. proš. zavrijedjevši zavjerenica, vok. jed. zavjerenice zavrijeđeti (zavrijediti), prez. zavrijedim, aor. zavjereničin zavrijeđeh, gl. prid. rad. zavrijedio/zavrijeđela, gl. zavjerenički pril. proš. zavrijeđevši zavjerenik, vok. jed. zavjereniče, nom. mn. zavrijeti, prez. zavrem zavjerenici zavrtjeti (zavrćeti), prez. zavrtim, aor. zavrtjeh, zavjereništvo, gen. mn. zavjereništava/ gl. prid. rad. zavrtio/zavrtjela, gl. pril. proš. zavjereništva zavrtjevši zavjeriti (se), prez. zavjerim (se) zavrištati, prez. zavrištim zavještanje, gen. jed. zavještanja, instr. jed. završetak, gen. jed. završetka, nom. mn. završeci, zavještanjem gen. mn. završetaka zavještač, vok. jed. zavještaču, instr. jed. zavrtati, prez. zavrćem, gl. pril. sad. zavrćući, gl. zavještačem im. zavrtanje zavještati, prez. zavještam, gl. pril. sad. zavještajući, gl. im. zavještanje

291 zavrtjeti (zavrćeti), prez. zavrtim, aor. zavrtjeh, zbrinjavati, prez. zbrinjavam, gl. pril. sad. gl. prid. rad. zavrtio/zavrtjela, gl. pril. proš. zbrinjavajući, gl. im. zbrinjavanje zavrtjevši zbrisati, prez. zbrišem, imper. zbriši zazelenjeti, prez. zazelenim, aor. zazelenjeh, gl. zbrka, dat. jed. zbrci, gen. mn. zbrka prid. rad. zazelenio/zazelenjela, gl. pril. proš. zazelenjevši zbrkati, prez. zbrkam zažednjeti, prez. zažednim, aor. zažednjeh, gl. zbunjenost, gen. jed. zbunjenosti, instr. jed. prid. rad. zažednio/zažednjela, gl. pril. proš. zbunjenošću/zbunjenosti zađednjevši zdjela zažditi, prez. zaždim/zaždijem zdjelar, vok. jed. zdjelaru/zdjelare, instr. jed. zažućeti (zažutjeti), prez. zažutim, aor. zažućeh, zdjelarom/zdjelarem gl. prd. rad. zažutio/zažućela, gl. pril. proš. zdjelast, zdjelasta, odr. vid zdjelasti zažućevši zdjelica zažudjeti (zažuđeti), prez. zažudim, aor. zažudjeh, gl. prid. rad. zažudio/zažudjela, gl. pril. Zdravomarija (molitva) proš. zažudjevši zdravstveni zažuđeti (zažudjeti), prez. zažudim, aor. zdravstvo, gen. mn. zdravstava/zdravstva zažuđeh, gl. prid. rad. zažudio/zažuđela, gl. pril. proš. zažuđevši zdušan, zdušna, odr. vid zdušni zažutjeti (zažućeti), prez. zažutim, aor. zebra, gen. mn. zebra/zebara zažutjeh, gl. prd. rad. zažutio/zažutjela, gl. pril. zec, nom. mn. zečevi proš. zažutjevši zečiji (zečji) zb. (skr. zbirni) zečji (zečiji) zb. (skr. zbirka; zbornik) Zećanin, nom. mn. Zećani zbilja Zećanka, dat. jed. Zećanki, gen. mn. Zećanki zb. im. (skr. zbirna imenica) zelembać, vok. jed. zelembaću, instr. jed. zbirka, dat. jed. zbirci, gen. mn. zbirki zelembaćem zbratimiti (se), prez. zbratimim (se), gl. prid. trp. zelenook, zelenooka, odr. vid zelenooki zbratimljen Zelenortska ostrva zbrčkati, prez. zbrčkam zelenjeti, prez. zelenim, gl. pril. sad. zeleneći zbjeg, nom. mn. zbjegovi Zemlja (nebesko tijelo) zbogom (uzv.) zemlja (tlo) zbor, gen. jed. zbora, nom. mn. zborovi zemljak, gen. jed. zemljaka, vok. jed. zemljače, zborište, gen. jed. zborišta, instr. jed. zborištem nom. mn. zemljaci zboriti, prez. zborim zemljišni zbornica zemljište, gen. jed. zemljišta, instr. jed. zemljištem zbornički zemljodjelac, vok. jed. zemljodjelče, instr. jed. zborovođa zemljodjelcem, gen. mn. zemljodjelaca zbrda-zdola zemljoposjednica, vok. jed. zemljoposjednice zemljoposjedničin

292 zemljoposjednički zijevalica zemljoposjednik, vok. jed. zemljoposjedniče, zijevalo nom. mn. zemljoposjednici zijevati, prez. zijevam, gl. pril. sad. zijevajući, gl. zemljoradnički im. zijevanje zemljoradnik, vok. jed. zemljoradniče, nom. mn. zijevni zemljoradnici zijevnuti, prez. zijevnem zepsti, prez. zebem, gl. pril. sad. zebući, impf. zimnica zebijah, gl. prid. rad. zebao/zebla zimus (pril.) Zeta (rijeka) zimušnji Zeta (geogr.) zjena Zeta (istor.) zjenica (źenica) Zeta (sport. klub) zlatarica zetski zlataričin Zetski dom (zgrada) zlatook, zlatooka, odr. vid zlatooki zgarište, gen. jed. zgarišta, instr. jed. zgarištem zlikovac, gen. jed. zlikovca, vok. jed. zlikovče, gen. zglavak, gen. jed. zglavka, nom. mn. zglavci/ mn. zlikovaca zglavkovi zlo, gen. mn. zala zglobobolja zlobnik, vok. jed. zlobniče, nom. mn. zlobnici zgnječenost, gen. jed. zgnječenosti, instr. jed. zgnječenošću/zgnječenosti zlobnost, gen. jed. zlobnosti, instr. jed. zlobnošću zgnječiti, prez. zgnječim, gl. prid. trp. zgnječen zloća zgoditi, prez. zgodim zloćudan, zloćudna, odr. vid zloćudni zgorega (pril.) zloćudnost, gen. jed. zloćudnosti, instr. jed. zloćudnošću/zloćudnosti zgotoviti, prez. zgotovim, gl. prid. trp. zgotovljen zlodjelo, gen. mn. zlodjela Zgrade Śagovića zloglasnica, vok. jed. zloglasnice zgrčiti, prez. zgrčim, gl. prid. trp. zgrčen zloglasničin zgriješiti, prez. zgriješim zloglasnički zgrtati, prez. zgrćem, gl. pril. sad. zgrćući, gl. im. zgrtanje zloglasnik, vok. jed. zloglasniče, nom. mn. zloglasnici zgruvati, prez. zgruvam zloglasnost, gen. jed. zloglasnosti, instr. jed. zguliti, prez. zgulim, gl. prid. trp. zguljen zloglasnošću/zloglasnosti zgusnuti, prez. zgusnem zlonamjernost, gen. jed. zlonamjernosti, instr. jed. zgužvati, prez. zgužvam zlonamjernošću/ zlonamjernosti zidati, prez. zidam, gl. pril. sad. zidajući, gl. im. zlopamtilo zidanje zlopogleđa zijati, prez. zijam, gl. pril. sad. zijajući, gl. im. zloslutnik, vok. jed. zloslutniče, nom. mn. zijanje zloslutnici zijev, nom. mn. zjevovi zloslutnost, instr. jed. zloslutnošću/zlosutnosti

293 zlosrećan, zlosrećna, odr. vid zlosrećni zvaničan, zvanična, odr. vid zvanični zlosrećnica, vok. jed. zlosrećnice zvaničnik, vok. jed. zvaničniče, nom. mn. zlosrećničin zvaničnici zlosrećnik, vok. jed. zlosrećniče, nom. mn. zvaničnost, gen. jed. zvaničnosti, instr. jed. zlosrećnici zvaničnošću/zvaničnosti zloupotrijebiti, prez. zloupotrijebim, gl. prid. trp. zvečati, prez. zvečim, gl. pril. sad. zvečeći, gl. im. zloupotrijebljen zvečanje zlovremenica zvečka, dat. jed. zvečki, gen. mn. zvečki/zvečaka Zmajevčanin, nom. mn. Zmajevčani zveka, dat. jed. zveki/zveci Zmajevčanka zveketati, prez. zvekećem, gl. pril. sad. zvekećući, gl. im. zveketanje Zmajevo (top.) zvijer, gen. jed. zvijeri, instr. jed. zvijerju/zvijeri značka, dat. jed. znački, gen. mn. značaka/znački zvijere, gen. jed. zvjereta znak, nom. mn. znaci/znakovi zvijukati, prez. zvijučem, gl. pril. sad. zvijučući, znalac, gen. jed. znalca, vok. jed. znalče, gen. mn. gl. im. zvijukanje znalaca zviždukati, prez. zviždućem, gl. pril. sad. znalački zviždućući, gl. im. zviždukanje znamenitost, gen. jed. znamenitosti, instr. jed. zvjerad, gen. jed. zvjeradi, instr. jed. znamenitošću/znamenitosti zvjerađu/zvjeradi znati, prez. znam/znadem zvjerinjak, nom. mn. zvjerinjaci znatiželjan, znatiželjna, odr. vid znatiželjni zvjerinji ZOI (skr. Zimske olimpijske igre) zvjerka, dat. jed. zvjerki, gen. mn. zvjerki zool. (skr. zoološki) zvjerski zoolog, vok. jed. zoolože, nom. mn. zoolozi zvjerstvo, gen. mn. zvjerstava/zvjerstva zoologija zvjezdar, vok. jed. zvjezdaru/zvjezdare, instr. jed. zoološki zvjezdarom/zvjezdarem zoološkinja zvjezdast, zvjezdasta, odr. vid zvjezdasti zračak, gen. jed. zračka, nom. mn. zračci, gen. mn. zvjezdica zračaka zvjezdolik, zvjezdolika, odr. vid zvjezdoliki zračan, zračna, odr. vid zračni zvonarica (zvonarka), vok. jed. zvonarice zrak, nom. mn. zraci/zrakovi zvonaričin zraka, dat. jed. zraki/zraci zvonarka (zvonarica), vok. jed. zvonarko zreti, prez. zrim/zrijem, gl. pril. sad. zrijući zvonarkin zrijevati, prez. zrijevam, gl. pril. sad. zrijevajući, zvrčka, dat. jed. zvrčki, gen. mn. zvrčki/zvrčaka gl. im. zrijevanje zvrjati, prez. zvrjim, gl. pril. sad. zvrjeći, gl. im. zubac, gen. jed. zupca, gen. mn. zubaca zvrjanje zuka, dat. jed. zuki zvučnost, gen. jed. zvučnosti, instr. jed. zvanica zvučnošću/zvučnosti ZZZ (skr. Zavod za zapošljavanje)

294 Žednik (top.) Ž žednjeti, prez. žednim, gl. pril. sad. žedneći, gl. pril. rad. žednio/žednjela ž. (skr. ženski) žeđ, gen. jed. žeđi, instr. jed. žeđu/žeđi žabac, gen. jed. žapca, vok. jed. žapče, gen. mn. žabaca želudac, gen. jed. želuca, gen. mn. želudaca žabokrečina želudačni žal, nom. mn. žali željeti, prez. želim, gl. pril. sad. želeći, gl. prid. rad. želio/željela, gl. prid. trp. željen žalba, gen. mn. žalba/žalbi željezara žalbeni željeznica žalije (komp. od žao) željezničar, vok. jed. željezničaru/željezničare, žalopojka, dat. jed. žalopojci, gen. mn. žalopojki instr. jed. željezničarom/željezničarem žalost, gen. jed. žalosti, instr. jed. žalošću/žalosti željezničarka, dat. jed. željezničarki, gen. mn. žalostan, žalosna, odr. vid žalosni željezničarki žandar (džandar), vok. jed. žandaru/žandare, željeznički instr. jed. žandarom/žandarem željezo žanr, gen. jed. žanra, nom. mn. žanrovi ženidba, gen. mn. ženidaba/ženidbi žaoka, dat. jed. žaoci, gen. mn. žaoka ženidbeni žardinjera ženiti, prez. ženim, gl. pril. sad. ženeći, gl. prid. trp. žarišni ženjen žarište, gen. jed. žarišta, instr. jed. žarištem ženka, dat. jed. ženki, gen. mn. ženki žbun, nom. mn. žbunovi ženomrzac, gen. jed. ženomrsca, vok. jed. žderati, prez. žderem, gl. pril. sad. žderući, gl. im. ženomršče, gen. mn. ženomrzaca žderanje ženomrščev ždral, nom. mn. ždralovi/ždrali ženska, gen. jed. ženske, dat. jed. ženskoj, nom. ždrebad, gen. jed. ždrebadi, instr. jed. ždrebađu/ mn. ženske ždrebadi ženstvenost, gen. jed. ženstvenosti, instr. jed. ždrebe, gen. jed. ždrebeta ženstvenošću/ženstvenosti ždrebeći ženturača ždrebica ženturina ždrebičin žestok, žestoka, odr. vid žestoki ždrijebac, gen. jed. ždrijepca, vok. jed. ždrijepče, žešći (komp. od žestok) gen. mn. ždrijebaca žgepče, gen. jed. žgepčeta ždrijepčev židak, žitka, odr. vid žitki ždrijebiti (se), prez. ždrijebim (se), gl. pril. sad. žiđi (žitkiji) (komp. od židak) ždrijebeći (se), gl. im. ždrijebljenje žigolo, gen. jed. žigola, nom. mn. žigoli ždrijelni žilavost, gen. jed. žilavosti, instr. jed. ždrijelo žilavošću/žilavosti

295 žirant, gen. jed. žiranta, gen. mn. žiranata žućanica (žućenica) žiri, gen. jed. žirija, instr. jed. žirijem, nom. mn. žiriji žućenica (žućanica) žiro račun žućeti (žutjeti) (postajati žut ili biti žut), prez. žiška, dat. jed. žiški/žišci, gen. mn. žiški/žižaka žutim, gl. pril. sad. žuteći, gl. prid. rad. žutio/žućela žitije žući (komp. od žut) žitkiji (žiđi) (komp. od židak) žućkast, žućkasta, odr. vid žućkasti živahan, živahna, odr. vid živahni žudjeti (žuđeti), prez. žudim, gl. pril. sad. žudeći, živahnost, gen. jed. živahnosti, instr. jed. impf. žuđah, gl. prid. rad. žudio/žudjela živahnošću/živahnosti žuđen, žuđena, odr. vid žuđeni živjeti, prez. živim, gl. pril. sad. živeći, impf. življah, gl. prid. rad. živio/živjela žuđeti (žudjeti), prez. žudim, gl. pril. sad. žudeći, impf. žuđah, gl. prid. rad. žudio/žuđela živinarnik, nom. mn. živinarnici žurnal živopisan, živopisna, odr. vid živopisni žurnalist (žurnalista), gen. jed. žurnalista živopisnost, gen. jed. živopisnosti, instr. jed. živopisnošću/živopisnosti žurnalista (žurnalist), gen. jed. žurnaliste životopis žurnalistički žižak, gen. jed. žiška, nom. mn. žišci, gen. mn. žurnalistkinja žižaka žut, žuta, odr. vid žuti žlijeb, nom. mn. žljebovi žutica žlijebiti, prez. žlijebim, gl. pril. sad. žlijebeći, gl. žutiti (činiti žutim), prez. žutim, gl. pril. sad. prid. trp. žlijebljen, gl. im. žlijebljenje žuteći, gl. im. žućenje žlijezda, gen. mn. žlijezda žutjeti (žućeti), prez. žutim, gl. pril. sad. žuteći, žljebast, žljebasta, odr. vid žljebasti gl. prid. rad. žutio / žutjela žljezdani žutokljunac, gen. jed. žutokljunca, vok. jed. žutokljunče, gen. mn. žutokljunaca žljezdica žutokljunčev žmigavac, gen. jed. žmigavca, gen. mn. žmigavaca žvakati, prez. žvaćem, gl. pril. sad. žvaćući, gl. im. žmigavost, gen. jed. žmigavosti, instr. jed. žvakanje žmigavošću/žmigavosti žvalavac, gen. jed. žvalavca, vok. jed. žvalavče, gen. žmureći (pril.) mn. žvalavaca žmurećke (pril.) žnjeti, prez. žanjem/žnjem Ź ______ž. r. (skr. ženski rod) Źagora (top.) žrijeb, nom. mn. žrebovi Źajo (hipok.) žrijebati, nom. mn. žrijebam, gl. pril. sad. Źana (hipok.) žrijebajući, gl. im. žrijebanje źato (hipok.) žrtvenik, nom. mn. žrtvenici źena (zjena) žuč, gen. jed. žuči, instr. jed. žučju/žuči źenica (zjenica)

296