Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
EDUCATORIUM d.o.o.
1 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
SADRŽAJ
I. UVOD ...... 4 II. PRISTUP IZRADI STRATEGIJE ...... 5 III. SOCIO – EKONOMSKA ANALIZA ...... 8 1. IZ POVIJESTI ...... 8 2. GEOSTRATEŠKI POLOŽAJ ...... 10 2.1. Prostorni pokazatelji ...... 10 3. NASELJA NA PODRUČJU OPĆINE SIBINJ...... 11 4. RELJEF ...... 13 5. KLIMA ...... 14 6. DEMOGRAFSKA OBILJEŽJA ...... 14 7. GOSPODARSTVO ...... 17 7.1. Osnovni pokazatelji gospodarstva općine Sibinj ...... 17 7.2. MSP i obrtništvo ...... 20 7.4. Poduzetničke zone...... 31 7.5. Institucionalna potpora razvoju gospodarstva ...... 32 8. POLJOPRIVREDA ...... 35 9. ŠUMARSTVO ...... 40 9.1. Lovstvo...... 41 10. TURIZAM ...... 42 10.1. Smještajni i ugostiteljski kapaciteti ...... 45 10.2. Manifestacije i događanja ...... 46 10.3. Javna turistička infrastruktura ...... 51 11. PRIRODNI RESURSI ...... 52 12. KULTURNO – POVIJESNA BAŠTINA ...... 56 13. INFRASTRUKTURA ...... 59 13.1. Prometni sustav ...... 59 13.1.1. Cestovni promet ...... 59 13.1.2. Željeznički promet ...... 62 13.2. Vodoopskrbni sustav ...... 64 13.3. Sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda ...... 64
2 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
13.4. Naftovodi i plinovodi ...... 67 13.5. Energetski sustav ...... 68 13.5.1. Javna rasvjeta ...... 68 13.6. Postupanje s otpadom...... 68 13.7. Groblja ...... 70 14. DRUŠTVENE DJELATNOSTI ...... 74 14.1. Društvena infrastruktura ...... 74 14.2. Športsko rekreacijska infrastruktura ...... 77 14.3. Javna uprava ...... 82 14.4. Odgoj i obrazovanje ...... 84 14.4.1. Predškolski odgoj ...... 84 14.4.2. Osnovnoškolsko obrazovanje ...... 85 14.5. Zdravstvo i socijalna skrb...... 87 15. CIVILNO DRUŠTVO ...... 87 16. FINANCIJSKO POSLOVANJE OPĆINE SIBINJ ...... 94 16.1. Prihodi Općine Sibinj ...... 95 16.2. Rashodi Općine Sibinj ...... 96 16.3. Financiranje javnih potreba ...... 97 17. RAZVOJ RURALNIH PODRUČJA ...... 99 17.1. LAG POSAVINA...... 101 IV. STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE SIBINJ DO 2020...... 103 1. SWOT ANALIZA ...... 104 2. VIZIJA RAZVOJA OPĆINE SIBINJ ...... 110 3. STRATEŠKI RAZVOJNI CILJEVI, PRIORITETI I MJERE ...... 111 4. HORIZONTALNE TEME ...... 156 4.1. Informacijsko društvo ...... 156 4.2. Održivi razvoj i zaštita okoliša ...... 159 4.3. Jednake mogućnosti i ljudska prava ...... 160 5. USKLAĐENOST S RAZVOJNOM DOKUMENTACIJOM VIŠIH RAZINA ...... 162 V. PROVEDBA STRATEŠKOG RAZVOJNOG PROGRAMA ...... 170 1. INSTITUCIONALNI OKVIR ...... 171 2. BAZA PROJEKTNIH IDEJA/RAZVOJNIH PROJEKATA OPĆINE SIBINJ ...... 173 3. FINANCIJSKI OKVIR I IZVORI FINANCIRANJA ...... 176 4. PRAĆENJE I IZVJEŠTAVANJE ...... 187
3 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
5. AKCIJSKI PLAN ZA 2015. GODINU ...... 189 ZAKLJUČAK ...... 191 PRILOG I ...... 192 REZULTATI ANKETNOG UPITNIKA ...... 192 PRILOG II ...... 221 POPIS SLIKA, TABLICA I GRAFIKONA ...... 221 IZVORI PODATAKA, KORIŠTENE PUBLIKACIJE I FOTOGRAFIJE ...... 226
4 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
I. UVOD
Za razliku od gospodarski razvijenih zemalja u kojima ideja strateškog upravljanja i ciljanog usmjeravanja razvojnih procesa na razini jedinica lokalne samouprave predstavlja opće prihvaćenu pojavu i praksu, u Republici Hrvatskoj to još uvijek nije slučaj. U tom smislu, današnji rast i razvoj većine općina, posebice onih u ruralnim područjima, obilježava nedostatak strateškog promišljanja. Rezultat takve prakse vidljiv je sa svih aspekata razvoja, ali i između glavnih razvojnih dionika – privatnog sektora, nositelja javne vlasti, te lokalnog stanovništva.
Svjesna potencijalnih opasnosti stihijskog, nedovoljno usmjeravanog, a time i nedovoljno kontroliranog razvoja, Općina Sibinj uvidjela je potrebu za izradom dokumenta čija će neposredna implementacija, na dugoročno održiv i socijalno prihvatljiv način, pridonijeti ne samo ukupnom gospodarskom rastu i razvoju općine, već i maksimiziranju vrijednosti cjelokupnog raspoloživog prostora općine. Stoga je Općina Sibinj na čelu s načelnikom Josipom Pavićem pokrenula izradu Strateškog razvojnog programa općine za razdoblje 2015. do 2020. godine, kako bi kroz strateško promišljanje osmislila načine zaustavljanja nepovoljnih razvojnih trendova, te osigurala svim stanovnicima optimalno gospodarsko, infrastrukturno i društveno okruženje za kvalitetan život.
Ovim Strateškim razvojnim programom, Općina Sibinj želi definirati smjernice za stvaranje kvalitetnih uvjeta za život i rad, a nizom provedbenih mjera definirati korake za poticanje cjelovitog razvoja i prosperiteta u svim relevantnim društveno-gospodarskim kategorijama: poduzetništvu i obrtništvu, poljoprivredi, turizmu, očuvanju kulturne baštine te zaštiti i očuvanju okoliša.
Pred Općinom Sibinj nalazi se mukotrpan i zahtjevan zadatak, jer izrada Strateškog razvojnog programa predstavlja tek početni korak, ali uz podršku stanovnika općine, kao i svih ostalih relevantnih čimbenika, provedba ovoga Strateškog razvojnog programa realna je i izvodljiva.
5 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
II. PRISTUP IZRADI STRATEGIJE
Strateški razvojni program općine Sibinj je dokument politike lokalnog razvoja kojim se određuju razvojni ciljevi, prioriteti i mjere održivog socio-ekonomskog razvoja područja općine. Strateški razvojni program obuhvaća razdoblje od 2015. – 2020. godine, te je usklađen sa programskom dokumentacijom na nacionalnoj i europskoj razini, a sadrži slijedeće glavne cjeline:
Socio – ekonomska analiza/ocjena stanja
Ovo poglavlje sadrži najvažnija razvojna obilježja, razvojne trendove, razvojne probleme i razvojne potrebe općine Sibinj u području prostornih obilježja, demografskih obilježja, komunalne infrastrukture i prometnog sustava, zaštite okoliša, gospodarstva, društvenih djelatnosti, potkrijepljenih pokazateljima, te podacima iz prethodnih analiza, strategija i drugih dokumenata.
Strategija razvoja
SWOT analiza sadrži ocjenu snaga i slabosti (unutar općine), te mogućnosti i prijetnji (izvan općine) značajnih za razvoj svih releventnih područja obrađenih analizom stanja; obrazlaže i tumači koji su i kakvi stvarni čimbenici razvoja i potencijali za razvoj, ali i ograničenja i prepreke razvoju.
Vizija sadrži opis zamišljenog sveobuhvatnog budućnosti područja općine Sibinj u razdoblju do 2020. godine. Strateški ciljevi sadrže konzistentan i sažet opis namjeravanih ishoda s jasno izraženim i mjerljivim postignućima koja proizlaze iz vizije. Oni moraju biti:
mjerljivi ostvarivi jasno formulirani s određenim rokom ostvarenja sveobuhvatni društveno i okolišno prihvatljivi takvi da pridonose razvoju općine sukladni ciljevima Županijske razvojne strategije
Prioriteti proizlaze iz vizije i razrađuju strateške ciljeve. Mjere su intervencije i aktivnosti u nekom sektoru/području i predstavljaju okvir za pripremu i izradu konkretnih razvojnih projekata.
6 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
Poglavlje pod nazivom „Horizontalne teme“ obuhvaća pregled horizontalnih načela koji se primjenjuju u politikama EU, a to su informacijsko društvo, održivi razvoj i zaštita okoliša, te jednake mogućnosti i ljudska prava. Upravo i razvojni dokument Europske Unije, Europa 2020., definiran je kao strategija za „pametan, uključiv i održiv rast”.
Provedba strategije
U okviru ove cjeline definirane su odgovornosti, te uloge u provedbi Strateškog razvojnog programa, izrađena je baza razvojnih projekata koji se planiraju realizirati u razdoblju do 2020. godine, te je izrađen financijski okvir Strateškog razvojnog programa koji sadrži indikativni pregled, te alokaciju financijskih sredstava po strateškim cijevima, prioritetima i mjerama. Kako bi se pratila uspješnost implementacije definiranih mjera, te razina ostvarenih ciljeva i prioriteta opisan je sustav praćenja i izvještavanja koji će se provoditi tijekom provedbe Strateškog razvojnog programa.
Metodološki gledano, u procesu izrade Strateškog razvojnog programa, primjenjeno je nekoliko pristupa/načela:
1. Partnerski pristup
Jedno od temeljnih načela politike regionalnog razvoja je načelo partnerstva i suradnje između javnog, privatnog i civilnog sektora. Ono podrazumijeva suradnju između tijela općinske uprave, gospodarskih subjekata, socijalnih partnera i organizacija civilnoga društva. Partnerstvo se u svom radu rukovodi sljedećim načelima:
Konsenzus – poticanjem napretka u postizanju sporazuma kroz pregovarački konsenzus Jednakost – niti jednom članu nije omogućen dominantan utjecaj u radu partnerstva Transparentnost – svi sudionici potpuno su informirani i upoznati s aktivnostima koje partnerstvo poduzima u svom radu
2. Istraživački i analitički pristup
Definiranjem vrste podataka, izvora i načina njihovog prikupljanja osigurana je kvaliteta statističke i analitičke osnove za izradu Strateškog razvojnog programa. Temeljem kvalitetno prikupljenih i obrađenih ulaznih podataka, te provedenog anketiranja, definirana je ocjena stanja razvoja općine Sibinj koja daje zaključke stanja razvoja općine (SWOT), te je osnova za daljnje utvrđivanu viziju, strateške ciljeve, prioritete i mjere razvoja.
7 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
3. „Bottom – up“ pristup (pristup odozdo prema gore)
U procesu izrade Strateškog razvojnog programa općine Sibinj primjenjen je pristup „odozdo prema gore“ - jedno od sedam osnovnih načela LEADER programa koje za cilj ima potaknuti sudjelovanje javnosti na lokalnoj razini u donošenju razvojnih politika. Navedeni pristup obuhvaća uključivanje lokalnih čimbenika, gospodarske i društvene interesne skupine, te predstavnike javnih i privatnih institucija. Pristup odozdo prema gore znači da lokalni akteri sudjeluju u donošenju odluka, te sudjeluju u izradi Strateškog razvojnog programa kojim se zajednički identificiraju ključni problemi i potrebe, te definiraju buduće smjernice razvoja općine.
Pri izradi Strateškog razvojnog programa održani su radni sastanci sa svim relevantnim dionicima s područja općine, provedeno je anketiranje svih kućanstava na području općine, te su prikupljene projektne ideje/razvojni projekti za implementaciju strategije. Primjenom načela „odozdo prema gore“ rezultiralo je raznovrsnim idejama i mogućim rješenjima koji će omogućiti kvalitetan razvoj područja općine Sibinj.
4. Pristup praćenja i vrednovanja postignutog
Praćenje ostvarivanja definirane strategije omogućuje vrednovanje postignutog i kontinuirano unaprjeđivanje. Zbog toga će se formirati Radna skupina za provedbu koja će koordinirati implementaciju Strateškog razvojnog programa, ali i vrednovati ono što je postignuto prema zadanim indikatorima za definirane ciljeve, prioritete i mjere.
8 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
III. SOCIO – EKONOMSKA ANALIZA
1. IZ POVIJESTI
Sibinj od XV. do kraja XVII. stoljeća pripada području Osmanskog Carstva. Prije osnutka Budimskog, a potom i Bosanskoga ejaleta (beglerbegluka) sav je ovaj prostor pripadao Rumelijskom ejaletu, a zapravo je bio pod kontrolom smederevskih i bosanskih sandžakbegova. Najveći je dio zapadne Slavonije neprekidno pripadao Bosanskom sandžaku (potom ejaletu), Srijem Budimskom, dok je prostor između njih s upravnim središtem u Požegi bio podložan čestim promjenama vrhovne vlasti. Nakon pada Budima, vjerojatno je za Slavoniju bio odgovoran bosanski paša, a za Srijem rumelijski. Područje Sibinja je pripadalo Požeškom sandžaku (vilajetu) koji je organiziran oko 1540. godine.
Pisani podaci o Sibinju do kraja Osmanske okupacije prilično su šturi. Međutim, prema povijesnim pokazateljima nazire se da je Sibinjsko područje tj. zemljište pripadalo Brišćanskom posjedu koji se spominje 1289., 1428. i 1464. godine. Unutar Brišćanskog posjeda 1428. i 1464. godine, spominje se selo Kloštar nedaleko Slobodnice, što govori o postojanju samostana, vjerojatno, na području današnjeg Sibinja. Naziv Sibinj potječe od istoimenog potoka koji izvire u obližnjim brdima, a utječe u današnji lateralni kanal. Nekada je taj potok uvirao u Mrsunju, koja uvire u Savu. Najvjerojatnije je da hidronim Sibinj potječe iz prajezične baštine ovoga kraja, slično kao i hidronim Mrsunja. Srednjovjekovne isprave brodske okolice ne spominju Sibinj.
Nakon odlaska Osmanlija počinju ovamo stizati hrvatske izbjeglice iz Bosne. Popis naselja iz 1698. godine daje nam dragocjene podatke o nastanku i naseljavanju Sibinja. U popisu se navodi da selo ima šezdeset i devet naseljenih kuća, što znači da je u to vrijeme Sibinj bio veće naselje i od Broda. Kuće u Brodu su prije odlaska uništili ili spalili muslimani koji su u njima živjeli prije prebjega u Bosnu, što objašnjava činjenicu da je u to vrijeme Sibinj imao i više kuća i stanovnika. Andrija Zirdum (2001.) za ime Sibinja navodi, na temelju latinskoga teksta kojega je prepisao i preveo Ive Mažuran, da u komorskom popisu naselja iz 1698. godine u izvorniku stoji: utvrda Szebin (1698.), Szibin (1730.) i Sibijn (1760.). Popis nam također donosi imena svih kućevlasnika uz napomenu da su u svim kućama stanovnici rimokatolici, osim u tri kuće, u kojima žive pravoslavni Vlasi. Isto tako, navodi se da je stanovništvo Sibinja pretežito doselilo iz Bosne, jer u njihovu bosanskom kraju nije bilo dovoljno obradive zemlje, a o njihovoj sudbini se brinuo gospodar pukovnik J. F. Kyba. Osim popisa imena kućevlasnika saznajemo i točan broj djece u obiteljima, pa je tako navedeno da je pedeset i pet sinova i četrdeset i devet kćeri, a navodi se i točan popis konja, krava, junadi, ovaca, koza, svinja, stogova sijena i ostalih dobara.
9 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
Za svoja zemljišta nisu plaćali nikakav porez ili namet, a nisu plaćali ni tzv. Vojnicu, jer su uživali vojničke povlastice. Povremeno su izdržavali njemačke vojnike, ali osim toga, nisu imali nikakvih novčanih nameta. Daljnji izvještaj popisa navodi da su Sibinjci radili na izgradnji brodske tvrđave i da su do tada (1698.) do nje prevezli i ukopali 700 palisada za što tijekom radova nisu dobivali ni carski kruh. Isto tako, preko godine, svaka je kuća davala obične radnike.
Zanimljiva je činjenica da su Sibinjci međusobno bili posvađani, jer nisu znali točne granice svojih posjeda. Takve nesuglasice je rješavala vojska koja je ponovno premjerila posjede, te tako otklonila nesuglasice. U demografskom pogledu, Sibinj se s godinama razvijao i povećavao, tako da broj stanovnika krajem XIX. stoljeća doseže devet stotina.
Kada je Sibinj dobio sadašnji naziv mjesta nije poznato, no kao župa se pod tim imenom spominje za kanonske vizitacije 1695. godine, dok su matice župe sačuvane od 1730. godine. Prvi sačuvani protokoli vizitacija provedenih na brodskom području datiraju iz 1730. i 1746. godine, za vrijeme zagrebačkog biskupa Jurja Branjuga (1723. – 1748.).
Izvještaji vizitacija župe Sibinj kroz godine donose sljedeće: godine 1730. navodi se kako je župna crkva sv. Ivana Krstitelja drvena, ali se trenutno gradi i druga, nova crkva s tornjem i jednim zvonom. Oko nje je dosta veliko, ograđeno groblje. U crkvi postoje tri oltara: sv. Ivana Krstitelja, sv. Antuna Padovanskog i oltar Začeća Bl. Djevice Marije. Svetohraništa nema, sveta ulja se čuvaju u pozlaćenoj srebrenoj posudici, tu su i dva srebrena kaleža, tri nove misnice i tri albe sa svojim pripadnostima.
Postoji i župni dom na kat s dvije sobe, a u prizemlju su spremište, kuhinja i štala. Dvorište je dobro ograđeno i pored njega se nalazi vrt. Selo Sibinj bilježi sto katoličkih kuća. Župnu dužnost vrši otac Andrija od Dubočca iz samostana i obitelji Sutjeska, star 42 godine, na dužnosti 5 godina. Godine 1746. vizitator zagrebačkog biskupa Juraja Branjuga je zapisao sljedeće: »Dana 3. srpnja godine Gospodnje 1746. vizitirao sam crkvu sv. Ivana Krstitelja u Sibinju, koja je od prošle godine, na najveću duševnu utjehu poboljšana te lako nosi prvo mjesto do svih do sada vizitiranih župa, pa čak ju treba, po mojem sudu, postaviti za primjer, a to će moći prosuditi i vaša preuzvišenost ako se milostivim okom udostoji pregledati vizitu ove crkve. Protokol vizitacije iz 1765. godine bilježi da je crkva dotrajala, krov je loš, temelj je oslabio i značajno već iskočio, a samu lađu crkve, s raznim napuknućima i rupama, više nije moguće popraviti, već ju treba iznova izgraditi, za što su već izdane naredbe. Ovo je ujedno i zadnja vizitacija prije izgradnje današnje crkve1.
______
1 Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Odsjek za povijest umjetnosti – Diplomski rad, Andrea Čudina, 2013.
10 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
2. GEOSTRATEŠKI POLOŽAJ
S obzirom na izduženost Brodsko-posavske županije u smjeru zapad-istok, općina Sibinj nalazi se u njenom sjeveroistočnom djelu. Općina na sjeveru graniči s Požeško-slavonskom županijom, na zapadu s općinom Brodski Stupnik, na jugu s općinom Bebrina, a na istoku s Gradom Slavonski Brod i općinom Podcrkavlje. Općina Sibinj prostire se na 104,371 km² ili 10.437 ha, što čini 5,13% ukupne površine Brodsko-posavske županije, i peta je općina po veličini u Županiji.
Slika 1: Prikaz prostornog položaja općine Sibinj u okviru Brodsko posavske županije
2.1. Prostorni pokazatelji
U strukturi površina općine Sibinj najzastupljenije su poljoprivredne površine s udjelom od 54,57 %. Prema Prostornom planu uređenja općine Sibinj iz 2003. godine (Sl. vj. BPŽ 8/03, 17/07) poljoprivredne površine Općine prostiru se na 5.684 ha i imaju sljedeću strukturu: oranice 40,6%, voćnjaci 1,2%, vinogradi 0,9%, livade 6,3% i ostale poljoprivredne površine 6,0%.
Šumske površine zauzimaju 3,5388 ha i čine 33,9% prostora Općine. Hrvatske šume upravljaju sa 78% šumskih površina, dok je ostatak od 22% u privatnom vlasništvu. Prema provedenoj analizi važećeg PPUO Sibinj koju je proveo Zavod za prostorno uređenje Brodsko- posavske županije ukupna površina građevinskog područja naselja općine Sibinj iznosi 980,48 ha što je 9,48 % u odnosu na površinu općine Sibinj.
11 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
U ukupnoj površini građevinskog područja, zona povremenog stanovanja iznosi 143,259 ha ili 14,61%. Od vodnih površina općine Sibinj značajni su akumulacija Petnja, te ribnjak Jelas (čiji se dio nalazi u općini Sibinj).
3. NASELJA NA PODRUČJU OPĆINE SIBINJ
Prema Zakonu o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (Narodne novine br. 86/06, 125/06 – ispravak, 16/07 – ispravak, 95/08 – Odluka USHR, 46/10 – ispravak, 145/10, 37/13, 44/13 i 45/13) u sastavu općine Sibinj se nalazi 12 naselja. Naselje Sibinj je administrativno središte općine.
Slika 2: Prostorni položaj naselja na području općine Sibinj
12 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
S obzirom na veličinu prevladavaju mala naselja od 101-200 stanovnika (5 naselja, 41,67% od ukupnog broja stanovnika), a slijede naselja od 501-1.000 stanovnika (2 naselja, 16,67% od ukupnog broja stanovnika). Ostala naselja imaju jednako učešće u ukupnom broju stanovnika. Najveće naselje je općinsko središte Sibinj, a najmanje Čelikovići.
Slika 3: Ulaz u naselje Sibinj
Po položaju u prostoru Općine, jedino je Slobodnica locirana u nizinskom području rijeke Save. Sibinj i Gornji Andrijevci protežu se se djelomično u nizini, a djelomično na južnim padinama Dilj gore. Bartolovci i Gromačnik se uglavnom pružaju južnim padinama Dilj gore, a manjim dijelom nizinom.
Slika 4: Naselje Gromačnik
13 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
U brdskom dijelu Općine nalaze se naselja Brčino, Čelikovići, Grgurevići, Grižići, Jakačina Mala, Ravan i Završje. Ova naselja nalaze se na nadmorskoj visini većoj od 100 m, pri čemu se izdvajaju Čelikovići koji se nalaze na 324 m nadmorske visine.
4. RELJEF
Na prostoru općine Sibinj izdvajaju se dvije osnovne reljefne cjeline: prigorski i nizinski dio. Prigorski pojas na sjeveru Općine čini uski brdsko-planinski pojas, te širi prigorski pojas koji se pruža do kontakta s nizinskim prostorom. Prigorski pojas na sjeveru Općine je brdsko- prigorski dio Dilja, s najvišim vrhom od 461 m. To je pretežno šumsko i nenaseljeno područje. Prigorska pak područja su reljefno blago razvijena područja, pogodna za razvoj naselja i gospodarske aktivnosti.
Južni dio općine Sibinj je nizinsko područje, koje je dio niskog zaravnjenog zemljišta uz rijeku Savu. To je prostor akumulacijsko-tektonskog reljefa čije su karakteristike određene mlađim tektonskim procesima i klimatskim promjenama u pleistocenu. U takvom širem nizinskom prostoru mogu se izdvojiti manje morfogenetske cjeline: naplavna ravan Save (poloj), fluvio- močvarna nizina, terasna nizina i glacis terasa.
Od nabrojanih manjih morfogenetskih cjelina na području općine Sibinj, na kontaktu s prigorskim prostorom je nizinsko područje glacis terase. To je područje blago povišenog prostora na kontaktu nizine s prigorjem. Nadmorske visine terena se kreću od 100-120 m. U građi terase prevladavaju klastični sedimenti proluvijalnog i deluvijalnog porijekla.
Na glacis terasu se nastavlja uski pojas terasne nizine gdje se apsolutne visine kreću od 90- 100 m. To je prostor pokriven relativno debelim naslagama lesa i sličnih sedimenata pleistocenske starosti. Najjužnije naselje općine, Slobodnica, pripada ovom prostoru, s prosječnom nadmorskom visinom od 97 m. Najniže naselje je Gromačnik u jugoistočnom dijelu Općine, na prosječnoj nadmorskoj visini od 90 m.
Od ukupno 12 naselja općine, 6 ih je na nadmorskoj visini do 200 m. Među tom skupinom je i Sibinj, na 118 m.n.v.
14 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
5. KLIMA
Ukupne klimatske karakteristike područja općine Sibinj, kao dijela šireg područja Brodsko posavske županije i Istočne Hrvatske, odlikuju osobine umjereno kontinentalne klime koju karakteriziraju srednje mjesečne temperature više od 10⁰C tijekom više od četiri mjeseca godišnje, srednje temperature najtoplijeg mjeseca ispod 22⁰C, te prosječna godišnja količina oborina od 700-800 mm.
6. DEMOGRAFSKA OBILJEŽJA
Na prostoru općine, prema posljednjem popisu stanovništva, kućanstva i stanova Republike Hrvatske 2011. godine koji je proveo Državni zavod za statistiku, živi 6.895 stanovnika, što čini udio od 4,35 % u stanovništvu Brodsko posavske županije. Međutim, demografska kretanja na području općine Sibinj nemaju pozitivna obilježja. Uspoređujući podatke s prethodnim popisom iz 2001. godine kada je evidentirano ukupno 7.549 stanovnika, proizlazi da je broj stanovnika u općini u padu za 654 osobe (indeks 91,34).
Promatrajući razdoblje koje obuhvaća posljednja tri popisa stanovništva koje je provodio Državni zavod za statistiku, razvidno je da u periodu od 1991. do 2001. godine, općina Sibinj bilježi pozitivan rast ukupnog broja stanovnika od gotovo 9%, dok je u razdoblju od 2001. do posljednjeg popisa za gotovo identičan postotak smanjen ukupan broj stanovništva. Razlozi navedenome ponajprije se mogu sagledati sa aspekta gospodarske krize zbog koje mladi napuštaju ovo područje.
Tablica 1: Broj stanovnika po naseljima Općina Sibinj - stanovništvo Naselje 1991. 2001. 2011. Bartolovci 765 874 737 Brčino 255 207 168 Čelikovići 120 95 60 Gornji Andrijevci 578 521 467 Grgurevići 186 175 122 Grižići 158 149 120 Gromačnik 559 610 556 Jakačina Mala 219 188 161 Ravan 170 185 161 Sibinj 2.226 2.574 2.424 Slobodnica 1.302 1.592 1.557 Završje 348 379 362 UKUPNO 6.886 7.549 6.895 Izvor podataka: DZS, 2011.
15 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
U pogledu broja stanovnika po naseljima, prema posljednjim podacima iz 2011., u odnosu na 2001. godinu razvidan je pad broja stanovnika u svim naseljima na području općine, uključujući i naselje Sibinj kao administrativno središte općine.
Prosječna gustoća naseljenosti na području općine iznosi 66,06 stanovnika/km², što je ispod prosjeka gustoće naseljenosti Brodsko posavske županije (77,96 stanovnika/km²) i Republike Hrvatske (75,71 stanovnika/km²).
U općini Sibinj muškarci čine 49,24 % ukupne populacije, dok je udio žena neznatno veći i iznosi 50,76 %.
1600
1400
1200
1000
800
600
400
200
0 0-14 godina 15-29 godina 30-44 godine 45-59 godina 60 i više godina
Grafikon 1: Starosna struktura stanovništva
Od ukupnog broja stanovnika, 4.605 osoba pripada u kategoriju radno sposobnog stanovništvo, (15 - 64 god), a prosječna starost starost stanovništva iznosi 40,1 godina. U pogledu narodnosti i vjeroispovjesti, 6.796 stanovnika se izjasnilo kao Hrvati, a 6.727 stanovnika se izjasnilo kao katolicima. Uz katolike, najveći udio u stanovništvu čine osobe pravoslavne vjeroispovijesti (50), dok se 41 popisana osoba nije izjasnila u pogledu vjeroispovijesti.
16 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
Promatrajući strukturu stanovništva na području općine Sibinj prema stupnju obrazovanja, vidiljivo je da najveći udio u ukupnom broju stanovnika čine osobe sa završenom srednjom školom, dok najmanji udio stanovništva čine osobe sa završena 1-3 razreda osnovne škole.
Iz grafikona koji slijedi može se zaključiti da na području općine Sibinj prevladava relativno nepovoljna obrazovna struktura stanovništva s obzirom da čak 41% stanovništva ima završeno ili tek dio osnovnog obrazovanja, a tek 6% stanovništva je visokoobrazovano.
0% Bez škole i nezavršena osnovna škola 3% 1% 1-3 razreda osnovne škole 6% 14% 4-7 razreda osnovne škole
23% Osnovna škola 53%
Srednja škola
Visoko obrazovanje
Nepoznato
Grafikon 2: Stanovništvo prema stupnju obrazovanja
17 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
7. GOSPODARSTVO
7.1. Osnovni pokazatelji gospodarstva općine Sibinj
Prema stupnju razvijenosti, područje općine Sibinj razvrstano je u II skupinu jedinica lokalne samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti između 50% i 75% prosjeka Republike Hrvatske tj. iznosi 64,65 %, te pripada potpomognutim područjima.
U razdoblju 2010. – 2012. prosječni dohodak po stanovniku na području općine Sibinj iznosio je 17.738 Kn , dok je prosječna stopa nezaposlenosti u istom razdoblju iznosila visokih 24,9%.
Tablica 2: Broj zaposlenih prema osnovi osiguranja Vrsta osiguranja Broj zaposlenih Radnici kod pravnih osoba 132 Obrtnici 53 Poljoprivrednici 20 Samostalne profesionalne 1 djelatnosti Radnici kod fizičkih osoba 39 Osiguranici zaposleni kod 0 međunarodnih organizacija i u inozemstvu Osiguranici – produženo osiguranje 5 UKUPNO 250 Izvor podataka: HZMO, Sektor za ekonomske poslove, Odjel plana i analize, 2015.
18 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
Visoka stopa nezaposlenosti na području općine, svakako je jedan od značajnih problema uzrokovanih gospodarskom krizom, koja za posljedicu ima depopulaciju područja, posebice mladih ljudi. Promatrajući kretanje nezaposlenosti u razdoblju od 2010. – 2015. godine, razvidno je da je nezaposlenost dosegla vrhunac 2011. godine, te da od 2013. broj nezaposlenih kontinuirano pada.
Broj nezaposlenih 800 700 600 500 400 300 200 100 0 2015. 2014. 2013. 2012. 2011. 2010.
Grafikon 3: Broj nezaposlenih u razdoblju 2010. – 2015.
U ukupnom broju nezaposlenih na području općine, najugroženiju kategoriju čine mlade osobe u dobnoj skupini 15-30 godina od kojih je nezaposleno 152 osobe.
19 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
Tablica 3: Struktura nezaposlenih prema dobi Starosna skupina Broj nezaposlenih
15-19 28 20-24 60 25-29 64 30-34 43 35-39 40 40-44 23 45-49 33 50-54 41 55-59 52 60 i više 15 UKUPNO 399 Izvor podataka: HZZ, lipanj 2015.
3% 3% Bez škole i nezavršena osnovna 9% škola 14% Završena osnovna škola
Srednja škola
71% Prvi stupanj fakulteta, stručni studij i viša škola Fakultet, akademija, magisterij, doktorat
Grafikon 4: Nezaposlene osobe prema stupnju obrazovanja
20 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
Promatrajući strukturu nezaposlenih prema stupnju obrazovanja na području općine Sibinj, najveći udio u ukupnom broju nezaposlenih čine osobe sa završenom srednjom školom, te osobe sa završenom osnovnom školom. Iz navedenog podatka nedvojbeno je da je obrazovna struktura nezaposlenih osoba vrlo nepovoljna, s obzirom da čak 85% ukupnog broja nezaposlenih čine navedene dvije skupine, dok je s druge strane postotak udio visokoobrazovanih osoba vrlo nizak.
Tablica 4: Broj nezaposlenih prema trajanju nezaposlenosti Trajanje nezaposlenosti Broj nezaposlenih 0-3 mj. 75 3-6 mj. 66 6-9 mj. 60 9-12 mj. 30 1-2 god. 53 2-3 god. 31 3-5 god. 28 5-8 god. 27 8 god. i više 29 UKUPNO 399 Izvor podataka: HZZ, lipanj 2015.
Prema trajanju nezaposlenosti, čak 42% nezaposlenih osoba s područja općine pripada u kategoriju dugotrajno nezaposlenih tj. nezaposlene su duže od godinu dana.
7.2. MSP i obrtništvo
Gospodarsku osnovu općine Sibinj čine djelatnosti građevinarstva i trgovine, prometa, poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, te ugostiteljstva.
U svrhu dobivanja konkretnih informacija o stanju u gospodarstvu, tijekom procesa izrade Strateškog razvojnog programa provedeno je anketiranje svih kućanstava na području općine koje je obuhvatilo i poslovne subjekte uključujući i obiteljska poljoprivredna gospodarstva. Analizom prikupljenih podataka na uzorku od 25 ispitanika (poslovnih subjekata) razvidno je sljedeće:
. tek 12% ispitanika izvozi svoje proizvode na inozemna tržišta
. od 17% ispitanika koji koriste sezonsku radnu snagu, 30% iskazalo je probleme sa pronalaženjem istih
21 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
. tek 8% ispitanika član je neke proizvođačke udruge/organizacije (zadruga, klaster i sl.)
. 54% ispitanika zainteresirano je za udruživanje u proizvođačke udruge/organizacije
. 68% ispitanika planira nova ulaganja u poslovanje od kojih 29% planira ulaganja u opremu i strojeve, a 24% u nabavu poljoprivredne mehanizacije
. kao najveću prepreku u poslovanju, ispitanici su iskazali troškove poslovanja (13%), financijski kapital (15%), te zastarjelu opremu (10%)
. od poticajnih mjera, 24% ispitanika iskazalo je potrebu sufinanciranja nabave opreme, dok je 15% ispitanika iskazalo potrebu sufinanciranja izrade dokumentacije za natječaje
. 34% ispitanika planira povećanje postojećih kapaciteta proizvodnje
. tek 4% ispitanika je do sada apliciralo za bespovratna sredstva iz EU fondova i programa
. 68% ispitanika planira se prijavljivati za dodjelu bespovratnih sredstava iz EU fondova i programa
. 83% ispitanika smatra da nije dovoljno informirano o bespovratnim sredstvima koja se mogu ostvariti iz EU fondova i programa
Navedeni pokazatelji upućuju da su potrebna kontinuirana ulaganja u unapređenje poslovanja poduzetnika i obrtnika, ali i uvođenje kontinuiranih potpornih i poticajnih mjera za poslovne subjekte kako bi se umanjile i otklonile poteškoće s kojima se isti svakodnevno susreću, ali i doprinijelo jačanju konkurentnosti sektora malog i srednjeg poduzetništva kao glavne osovine gospodarskog rasta i razvoja, te zapošljavanja na području općine.
Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, Registar poslovnih subjekata, na području općine Sibinj registrirano je aktivnih 47 poduzeća.
Promtrajući veličinu poduzeća, na području općine prevladavaju mikro poduzeća sa manje od 10 zaposlenika koja zapošljavaju 53% ukupnog broja zaposlenih.
22 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
Tablica 5: Popis aktivnih tvrtki na području općine R.br. Naziv tvrtke Adresa Glavna djelatnost (NKD Broj 2007) zaposlenih 1. Palenkić d.o.o. Slobodnica 103, Gradnja ostalih građevina 0 Sibinj niskogradnje 2. Guma-Brod j.d.o.o. Braće Radić 86, Sibinj Proizvodnja ostalih proizvoda 1 od gume 3. Rental d.o.o. Slavonskobrodska Iznajmljivanje i upravljanje 0 ulica 24, Slobodnica vlastitim nekretninama ili nekretninama uzetim u zakup 4. VACOM, trgovina, Tiskalovci 40, Cestovni prijevoz robe 0 promet i usluge Slobodnica d.o.o. u stečaju 5. Safundžić, elektrika i Krajačići 32a, Elektroinstalacijski radovi 0 građenje d.o.o. Krajačići 6. Zavarivanje Marić Kolodvorska 45, Proizvodnja metalnih 1 d.o.o. Slobodnica konstrukcija i njihovih dijelova 7. Viola d.o.o. Sv. Ivana Krstitelja Djelatnosti pripreme i 1 20, Sibinj usluživanja pića - I 8. Scudeller d.o.o. Slavonsko-brodska Proizvodnja ostale odjeće i 37 ulica 24, Slobodnica pribora za odjeću 9. Procedo Komerc Tiskalovci 4, Ostali kopneni prijevoz 1 turistička agencija Slobodnica putnika, d.n. d.o.o. 10. KF Telekom d.o.o. Hrvatskih branitelja Ostale telekomunikacijske 1 79, Slobodnica djelatnosti 11. Abak – Konto d.o.o. Hrvatskih branitelja Računovodstvene, 1 79, Slobodnica knjigovodstvene i revizijske djelatnosti; porezno savjetovanje - 12. Kod Roke d.o.o. Sibinjskih žrtava Nespecijalizirana trgovina na 0 158a, Sibinj veliko 13. Maxi Specijal j.d.o.o. Hrvatskih branitelja Proizvodnja makarona, njoka, 1 22, Slobodnica kuskusa i slične tjestenine 14. Auto usluge Tiskalovci 56, Trgovina na malo dijelovima i 1 Staniševski j.d.o.o. Slobodnica priborom za motorna vozila 15. Panteon d.o.o. Tiskalovci 34, Postavljanje podnih i zidnih 0 Slobodnica obloga 16. Halajko – commerce Slobodnica 280, Trgovina na veliko pićima 0 d.o.o. u stečaju Sibinj 17. Devčić j.d.o.o. za Kralja Tomislava 62, Cestovni prijevoz robe 2 prijevoz i usluge Gromačnik 18. Eurorez d.o.o. Gornja Mala 74, Piljenje i blanjanje drva 4 Slobodnica 19. Katarina Commerce Završje 52, Sibinj Djelatnosti restorana i ostalih 2 j.d.o.o. objekata za pripremu i usluživanje hrane
23 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
20. Novi Brod d.o.o. Valentina Benošića Uzgoj ostalih goveda i bivola 4 bb, Sibinj 21. Šaran d.o.o. Ravan 13, Sibinj Cestovni prijevoz robe 2 22. Omega d.o.o. 108. Brigade ZNG 56, Trgovina na malo električnim 3 Sibinj aparatima za kućanstvo u specijaliziranim prodavaonicama 23. Agromens d.o.o. Hrvatskih branitelja Trgovina na veliko 7 31 B, Bartolovci poljoprivrednim strojevima, opremom i priborom 24. Praxis – Vet d.o.o. 108. Brigade ZNG 50, Veterinarske djelatnosti 4 Sibinj 25. Monika j.d.o.o. 108. Brigade ZNG 3, Gradnja stambenih i 6 Sibinj nestambenih zgrada 26. Maruščak – servis Braće Radića 61, Ostale djelatnosti čišćenja 5 d.o.o. Sibinj 27. Matek d.o.o. Gornji Andrijevci 17, Ostalo obrazovanje i 5 Sibinj poučavanje, d.n. 28. Gradnja d.o.o. Sibinj Sv. Ivana 9, Sibinj Gradnja stambenih i 1 nestambenih zgrada 29. Centar za stočarstvo Valentina Benošića Pomoćne djelatnosti za uzgoj 7 d.o.o. bb, Sibinj životinja 30. Izotehna d.o.o. Kneza Mislava 2, Ostali građevinski i instalacijski 0 Sibinj radovi 31. Stipčević Montaža Ulica Sv. Bartola 16, Proizvodnja metalnih 11 d.o.o. Bartolovci konstrukcija i njihovih dijelova 32. Agape Gradnja Gornja Mala 63A, Ostale specijalizirane 13 d.o.o. Slobodnica građevinske djelatnosti, d.n. 33. Galea d.o.o. Valentina Benošića Arhitektonske djelatnosti 6 bb, Sibinj 34. Sigmat d.o.o. Gromačnik 35, Proizvodnja ostalih gotovih 37 Gromačnik proizvoda od metala 35. Das Projekt j.d.o.o. Kneza Domagoja 10 Arhitektonske djelatnosti - D, Sibinj 36. Moringa d.o.o. Završje 34, Završje Posredovanje u trgovini - raznovrsnim proizvodima 37. Lojtre d.o.o. 108. Brigade ZNG 22, Ostali završni građevinski 1 Sibinj radovi 38. Javor – promet Matije Gupca 42, Cestovni prijevoz robe 9 d.o.o. Sibinj 39. Alfa krovovi d.o.o. Hrvatskih branitelja Gradnja stambenih i 1 87 A, Bartolovci nestambenih zgrada 40. Čabraja 1975 j.d.o.o. 108. Brigade ZNG 69, Ostali završni građevinski - Sibinj radovi 41. Agro Buzuk d.o.o. 108. Brigade ZNG 38, Uzgoj bobičastog, orašastog i 30 Sibinj ostalog voća 42. Megali Idea d.o.o. Gromačnik 93, Specijalizirane dizajnerske - Gromačnik djelatnosti 43. Ilak d.o.o. 108. Brigade ZNG 3, Gradnja stambenih i 3 Sibinj nestambenih zgrada
24 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
44. Horaček j.d.o.o. Gornji Andrijevci 87, Djelatnosti pripreme i - G. Andrijevci usluživanja pića 45. MN Kukec d.o.o. Gornja Mala 53, Uvođenje instalacija 0 Slobodnica vodovoda, kanalizacije i plina i instalacija za grijanje i klimatizaciju 46. Poljoprivredna Grgurevići 33, Sibinj Uslužne djelatnosti uređenja i 1 zadruga Grgurevići – održavanja krajolika Sibinj 47. Libritor Marketing Sibinjskih žrtava 10, Agencije za promidžbu - j.d.o.o. Sibinj Izvor podataka: Registar poslovnih subjekata, HGK, 2015.
Promatrajući prostorni razmještaj aktivnih poduzeća na području općine, vidljivo je da je najveći broj poduzeća koncentriran na području naselja Sibinj kao administrativnom središtu općine, slijedi naselje Slobodnica, dok je najmanji broj poduzeća registriran na području naselja Ravan.
2% 4% 2% 2% 4% Sibinj 7% Slobodnica Gromačnik 53% Gornji Andrijevci 26% Završje Grgurevići Krajačići Ravan
Grafikon 5: Broj poduzetnika po naseljima na području općine
25 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
Iz grafikona koji slijedi vidljivo je da je najveći broj aktivnih poduzeća s područja općine registrirano u djelatnosti građevinarstva, zatim u prerađivačkoj industriji, stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnosti, te trgovini na veliko i malo, dok je najmanji udio registriran u području obrazovanja.
14
12
10
8
6
4
2
0
Grafikon 6: Broj poduzetnika po djelatnostima
Uz poduzetništvo, na području općine Sibinj i obrtništvo ima dugu tradiciju djelovanja. Prema podacima Obrtnog registra, na području općine registrirano je ukupno 74 aktivna obrta.
26 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
Tablica 6: Popis aktivnih obrta na području općine R.br. Naziv obrta Pretežita djelatnost
1. ALILOVIĆ OBRT ZA ŠUMARSTVO, Sibinj Uzgoj šuma i ostale djelatnosti u šumarstvu povezane s njime
2. ANDREA trgovački obrt, Gornji Andrijevci Trgovina na malo u nespecijaliziranim prodavaonicama pretežno hranom, pićima i duhanskim proizvodima
3. AUTO SERVIS BARIĆ OBRT ZA ODRŽAVANJE Održavanje i popravak motornih vozila I POPRAVAK MOTORNIH VOZILA, Slobodnica
4. AUTOPRIJEVOZ IVIĆ - OBRT ZA PRIJEVOZ I Cestovni prijevoz robe USLUGE, Slobodnica
5. AUTOPRIJEVOZ RADIŠIĆ, Slobodnica Cestovni prijevoz robe
6. AUTOPRIJEVOZNIK BLAŽ PAUN, Ravan 13 Cestovni prijevoz robe
7. AUTOPRIJEVOZNIK FLIGIĆ, Slobodnica Cestovni prijevoz robe
8. AUTOPRIJEVOZNIK IVIĆ - OBRT ZA PRIJEVOZ Cestovni prijevoz robe I USLUGE, Slobodnica
9. AUTOPRIJEVOZNIK PAVO MARINIĆ, Cestovni prijevoz robe Slobodnica
10. AUTOTOKARIJA TOKARSKI OBRT, Sibinj Strojna obrada metala
11. CACO obrt za proizvodnju, trgovinu i Trgovina na malo u nespecijaliziranim usluge, Sibinj prodavaonicama pretežno hranom, pićima i duhanskim proizvodima
12. CAFFE BAR ENIGMA, Sibinj Djelatnosti pripreme i usluživanja pića
13. DALMA knjigovodstveni servis, Gornji Računovodstvene, knjigovodstvene i revizijske Andrijevci djelatnosti; porezno savjetovanje
14. DOMA-DEL,obrt za usluge i održavanje, Uslužne djelatnosti uređenja i održavanja Slobodnica krajolika
15. DUPOR - AUTOPRIJEVOZNIČKI OBRT, Cestovni prijevoz robe Slobodnica
16. E-HOLIDAYS TRAVEL za pružanje usluga u Djelatnosti putničkih agencija turizmu, Sibinj
17. ELEKTRO - KONTAKT ODRŽAVANJE Proizvodnja uređaja za distribuciju i kontrolu ELEKTRIČNIH POSTROJENJA , Gornji električne energije Andrijevci
18. ELEKTRO KARAKAŠ, elektroinstalacijski Popravak električne opreme obrt, Jakačina Mala
19. ELEKTROINSTALACIJE SOLDO, Sibinj Elektroinstalacijski radovi
20. ELKATE šumske usluge, Završje Uzgoj šuma i ostale djelatnosti u šumarstvu povezane s njime 21. EVA, trgovački obrt, Završje Trgovina na malo tekstilom, odjećom i obućom na štandovima i tržnicama 22. FILIP PROMET, Slobodnica Cestovni prijevoz robe 23. FRIZERSKI SALON ANTONIA, Slobodnica Frizerski saloni i saloni za uljepšavanje 24. FRIZERSKI SALON MARA, Sibinj Frizerski saloni i saloni za uljepšavanje 25. GRADITELJ - JANKOVIĆ, GRAĐEVINSKI Gradnja stambenih i nestambenih zgrada OBRT, Jakačina Mala 26. GUMA-BROD obrt za proizvodnju gumarske Proizvodnja ostalih proizvoda od gume galantertije, Sibinj
27 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
27. IKO INSTALACIJE , VODOINSTALATERSKI Ostale specijalizirane građevinske djelatnosti, d. OBRT, Bartolovci n. 28. INIZIO USLUGE U CESTOVNOM PRIJEVOZU, Cestovni prijevoz robe Slobodnica 29. KLAONICA, PROIZVODNJA I PRERADA Trgovina na malo mesom i mesnim proizvodima MESA, Bartolovci u specijaliziranim prodavaonicama 30. KOCELJEVIĆ, OBRT ZA PRIJEVOZ I Uzgoj ostalih jednogodišnjih usjeva POLJOPRIVREDU, Sibinj 31. KOD JOKE - FRIZERSKI SALON, Sibinj Frizerski saloni 32. KONSTRUKCIJE TOMAC proizvodnja Proizvodnja metalnih konstrukcija i njihovih strojeva, Slobodnica dijelova 33. KRAJAČIĆ OBRT ZA PROIZVODNJU DRVNE Proizvodnja ostalih proizvoda od drva, GALANTERIJE, Gornji Andrijevci 3 proizvoda od pluta, slame i pletarskih materijala 34. KRONA OBRT ZA PROIZVODNJU REZNIH Strojna obrada metala ALATA, Slobodnica 35. LASIĆ GRADNJA obrt za usluge u Gradnja cesta i autocesta građevinarstvu, Slobodnica 36. LIP TRGOVINA NA VELIKO I MALO, Gornji Ostala trgovina na malo u nespecijaliziranim Andrijevci prodavaonicama 37. LIPOVAC GRAĐEVINARSTVO I USLUGE, Uzgoj peradi Slobodnica 38. LUX PRIJEVOZI, autoprijevoznički obrt, Cestovni prijevoz robe Sibinj 39. MAG - icon, obrt za proizvodnju i usluge, Usluge pripreme za tisak i objavljivanje Sibinj 40. MATKO OBRT ZA ŠUMARSKE USLUGE, Mješovita proizvodnja Bartolovci 41. MI MILIĆ INTERIJER, Sibinj Proizvodnja ambalaže od drva 42. MLAĐO, obrt za trgovinu, Gromačnik Trgovina na malo u nespecijaliziranim prodavaonicama pretežno hranom, pićima i duhanskim proizvodima 43. MMB, obrt za ugostiteljstvo, Slobodnica Caffe barovi, noćni barovi, noćni klubovi, disco barovi i disco clubovi 44. OBITELJSKO GOSPODARSTVO DUSPARA, Uzgoj žitarica (osim riže), mahunarki i uljanog Slobodnica sjemenja 45. OBITELJSKO GOSPODARSTVO LASIĆ , Uzgoj žitarica (osim riže), mahunarki i uljanog Slobodnica sjemenja 46. OBITELJSKO GOSPODARSTVO MARTINOVIĆ, Mješovita proizvodnja Slobodnica 47. OBITELJSKO POLJOPRIVREDNO Mješovita proizvodnja GOSPODARSTVO EVA, Slobodnica 48. PERIĆ instalatersko bravarski obrt, Uvođenje instalacija vodovoda, kanalizacije i Bartolovci plina i instalacija za grijanje i klimatizaciju 49. PIKO-PRIJEVOZ, prijevoz i trgovina, Cestovni prijevoz robe Slobodnica 50. PILANA-proizvodnja piljene građe, Piljenje i blanjanje drva Čelikovići 51. POLJOHRANA OBITELJSKO Uzgoj žitarica (osim riže), mahunarki i uljanog POLJOPRIVREDNO GOSPODARSTVO , sjemenja Slobodnica 52. POLJOPRIVREDNO GOSPODARSTVO Uzgoj žitarica (osim riže), mahunarki i uljanog
28 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
BARTOLOVCI, Bartolovci sjemenja 53. PRIVATNI AUTOPRIJEVOZNIK Hrvoje Cestovni prijevoz robe Čeliković, Sibinj 54. PRO STONE, obrt za proizvodnju i usluge, Proizvodnja ostalih proizvoda od betona, Gromačnik cementa i gipsa 55. RELIUS SOBOSLIKARSKI OBRT, Sibinj Soboslikarski i staklarski radovi 56. SILVER, OBRT ZA ELEKTROINSTALACIJE I Elektroinstalacijski radovi SUHU GRADNJU, Sibinj 57. SJAJ AUTOPRAONICA, Gromačnik Održavanje i popravak motornih vozila 58. STOVARIŠTE JANKOVIĆ, trgovački obrt, Trgovina na malo željeznom robom, bojama i Sibinj staklom u specijaliziranim prodavaonicama 59. TAPETARSKI OBRT KRIJAN, Slobodnica Proizvodnja ostalog namještaja 60. TD OBRT ZA CESTOVNI PRIJEVOZ, Cestovni prijevoz robe Slobodnica 61. THOMY TRGOVINA NA MALO I PEKARA, Proizvodnja kruha; proizvodnja svježih peciva, Sibinj slastičarskih proizvoda i kolača 62. TINA TRGOVINA NA VELIKO I MALO, Sibinj Trgovina na malo u nespecijaliziranim prodavaonicama pretežno hranom, pićima i duhanskim proizvodima 63. TOP GRADNJA, OBRT ZA Postavljanje zidnih ili podnih keramičkih, GRAĐEVINARSTVO, Sibinj betonskih ili kamenih pločica 64. TRGOVAČKI OBRT KINESKI SHOP, Sibinj Ostala trgovina na malo u nespecijaliziranim prodavaonicama 65. TRGOVAČKI OBRT KOD ROKE, Sibinj Trgovina na veliko drvom, građevinskim materijalom i sanitarnom opremom 66. TRGOVAČKI OBRT LUCIJA, Sibinj Trgovina na malo hranom, pićima i duhanskim proizvodima na štandovima i tržnicama 67. TUNJA PRIJEVOZ, OBRT ZA TRGOVINU I Cestovni prijevoz robe PRIJEVOZ, Slobodnica 68. UGOSTITELJSKI OBRT-CAFFE BAR I DISCO Djelatnosti pripreme i usluživanja pića CLUB AZZURO, Sibinj 69. UGOSTITELJSTVO GRGIĆ , Bartolovci Djelatnosti restorana i ostalih objekata za pripremu i usluživanje hrane 70. VRŠENJE ŽITARICA, Sibinj Pomoćne djelatnosti za uzgoj usjeva 71. VULKANIZERSKI OBRT, vlasnik Antun Berić, Održavanje i popravak motornih vozila Sibinj 72. ZAGI, AUTOPRAONICA, Sibinj Održavanje i popravak motornih vozila 73. ČABRAJA - OBRT ZA TRGOVINU, Slobodnica Trgovina na malo ostalom robom na štandovima i tržnicama 74. ĐUKA OBRT ZA VUČU VOZILA, Gornji Uslužne djelatnosti u vezi s kopnenim Andrijevci prijevozom Izvor podataka: MINPO, Obrtni registar, 2015.
29 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
Analizirajući prostornu raspodjelu obrta po naseljima, razvidno je da je najveći broj obrta na području općine registriran na područjima naselja Sibinj i Slobodnica, dok je najmanji broj registriran na području naselja Ravan.
3% 1% 3% 8% Sibinj 37% 8% Slobodnica
4% Gromačnik Gornji Andrijevci
Završje 36% Bartolovci
Jakačina Mala
Ravan
Grafikon 7: Broj obrtnika po naseljima
Promatrajući strukturu obrta prema vrstama pretežite djelatnosti, najveći broj obrta registriran je u djelatnosti trgovine na veliko i malo, slijede djelatnosti prijevoza i skladištenja, te prerađivačke industrije, dok je najmanji broj registriranih obrta u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima.
30 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
18
16
14
12
10
8
6
4
2
0
Grafikon 8: Broj obrtnika po djelatnostima
Mala i srednja poduzeća i obrtnici, predstavljaju vrlo značajan dio gospodarstva na području općine Sibinj, zbog svog doprinosa zapošljavanju, stvaranju društvenog bruto proizvoda, ali i ukupnog socio-ekonomskog razvoja i utjecaja na razinu kvalitete života. S obzirom da su ruralna područja, pa tako i područje općine Sibinj, sama po sebi nedovoljno razvijena, a infrastrukturni uvjeti za značajniji razvoj gospodarstva relativno loši, gospodarske aktivnosti na području općine pretežito se odvijaju u okvirima lokalnih malih i srednjih poduzetnika i obrtnika.
31 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
Glavne karakteristike sektora MSP i obrtništva na području općine Sibinj su nedovoljno intenzivne aktivnosti u pokretanju novih poslovnih pothvata, malen udio rastućih poduzeća i obrta, izloženost jakim administrativnim preprekama, prevelika ovisnost o tradicionalnim bankarskim instrumentima, slaba fokusiranost na razvoj poduzetničkih znanja i vještina, nedovoljna razvijenost i primjena neformalnih oblika obrazovanja, slaba primjena informacijsko – komunikacijskih tehnologija, nedovoljna ulaganja u inovacije i nove tehnologije, ali i loša percepcija poduzetništva kao poželjne karijere.
7.4. Poduzetničke zone
Kako bi se izravno potaknuo razvitak malog i srednjeg poduzetništva, te obrtništva kao i doprinijelo povećanju zaposlenosti, od 2001. godine se, putem nadležnih ministarstava, provode programi Vlade Republike Hrvatske za poticanje malog gospodarstva: Program razvoja poduzetničkih zona 2004.-2007. i Program poticanja malog i srednjeg poduzetništva 2008.-2012., dok je u srpnju 2013. godine donesen Zakon o unapređenju poduzetničke infrastrukture (Narodne novine 93/13, 114/13 i 41/14).
Razvoj poduzetničkih zona prepoznat je kao uspješan model efikasnog gospodarenja prostorom, pune funkcionalnosti za korisnike, racionalizacije u procesu izgradnje, uređenja i korištenja prostornih resursa, te komplementarnog djelovanja proizvodnih djelatnosti, organiziranje pratećih djelatnosti i zajedničkih službi i sl.
Vlada Republike Hrvatske 2007. godine ugovorom o darovanju ustupila je Općini Sibinj 36,54 ha državnog zemljišta za razvoj poduzetničke zone malog gospodarstva na području općine. Iste godine, na temelju odluke Općinskog vijeća objavljena su dva javna natječaja za prodaju zemljišta u zoni kojim je utvrđena početna cijena u iznosu 5 EUR/m2 plativo u kunama prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan uplate, (što prema podacima Hrvatske narodne banke za srednji tečaj za EUR na koncu mjeseca u kojemu je donesena odluka iznosi 36,00 kn/m2 ili 9,00 kn/m2 manje od vrijednosti naznačene u ugovorima o darovanju).
Prije početka izgradnje infrastrukture u zoni, te donošenja odluka o prodaji i raspisivanju natječaja za prodaju zemljišta u zoni, Općina Sibinj kao nositelj projekta i vlasnik zemljišta nije donijela programe izgradnje i razvoja ili druge akte kojima bi se utvrdili ciljevi izgradnje zone malog gospodarstva, strategija razvoja i izvori financiranja. Tijekom 2008. godine Općina Sibinj je s izabranim ponuditeljima zaključila 8 ugovora i četiri dodatka ugovoru kojima je prodano ukupno 303 821 m2 zemljišta, što je za 14.813 m2 više od površine koja je navedena u objavljenom natječaju. Ugovorena je cijena od 5,10 EUR/m2 i 11 EUR/m2, što iznosi ukupno 1.699.211 EUR prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan plaćanja. Ugovori o prodaji zemljišta nisu bili u skladu sa sadržajem i uvjetima natječaja, niti po oznaci katastarskih čestica niti po površini.
32 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
Do navedene situacije je došlo jer je parcelacija katastarskih čestica u zoni obavljena u veljači 2008., odnosno nakon objave natječaja, iz čega proizlazi da Općina nije pripremila dokumentaciju za nadmetanje na način kojim bi se osigurali točni podaci o veličini parcela koje su predmet prodaje.
Također, ugovorima o prodaji zemljišta u zoni nisu utvrđene međusobne obveze između Općine kao prodavatelja i kupaca vezano za djelatnost koju će kupci razvijati u zoni, rokove početka obavljanja djelatnosti, kao ni rok do kojega će Općina osigurati potrebnu infrastrukturu u zoni kako bi se mogla ostvariti svrha radi koje je predmetna zona osnovana. Isto tako, nisu utvrđena prava Općine za slučaj da kupac na kupljenom zemljištu ne započne obavljanje gospodarske djelatnosti kada se za to osiguraju uvjeti ili ga stave u prodaju.
Prikupljena sredstva od prodaje građevinskog zemljišta utrošena su za uređenje zone malog gospodarstva i izgradnju objekata i uređaja komunalne infrastrukture na 5,22 ha zemljišta tj. izgrađena je cesta, elektroenergetska mreža, te sustav vodoopskrbe. Preostalo zemljište dostupno za prodaju obuhvaća 1,89 ha.
Navedenim postupanjem, projekt razvoja poduzetničke zone malog gospodarstva dobiti će i sudski epilog, a do donošenja pravomoćne presude, sva daljnje radnje po pitanju razvoja zone su onemogućene. Postojeća situacija ima dalekosežne posljedice na poslovnu klimu na području općine i onemogućava pružanje potpore Općine Sibinj jačanju gospodarskih aktivnosti i smanjenju nezaposlenosti.
S obzirom da je vrlo teško predvidjeti vrijeme i ishod navedenog postupka, potrebno je prostorno planskom dokumentacijom predvidjeti potencijalnu novu lokaciju za formiranje mini gospodarske zone za koju bi se provela detaljna analiza u fazi izrade izmjena i dopuna PPUO .
7.5. Institucionalna potpora razvoju gospodarstva
Na području općine Sibinj nema registriranih pravnih osoba za operativno provođenje mjera za razvoj gospodarstva i poduzetništva, poticanje i privlačenje investicija, te iniciranje i realizaciju projekata poticanja gospodarskog razvitka i poduzetništva na lokalnoj razini.
Na regionalnoj razini djeluje razvojna agencija Centar za tehonološki razvoj Brodsko posavske županije d.o.o. u Slavonskom Brodu koja potencijalnim klijentima bez naknade pruža usluge informiranja, savjetovanja o registraciji djelatnosti i početku poslovanja, savjetodavne i konzultantske usluge, informranje o projektima i programima u poduzetništvu, savjetovanja vezana za tekuće poslovanje poduzetnika, testiranje poduzetničkih sposobnosti i ideja, informiranje o programima ministarstava Vlade RH, pomoć inovatorima pri zaštiti, provjeri i komercijalizaciji ideje, te izdavanje info biltena.
33 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
Također, razvojna agencija pruža i beneficirane usluge poput istraživanja tržišta i marketinga za poduzetništvo, izrada poduzetničkih projekata i elaborata za kredite, i dr., organizaciju seminara za poduzetništvo i poduzetnike, organizaciju stručnog osposobljavanja i izobrazbe u poduzetništvu, internet usluge i povezivanje poduzetnika, izrada kataloga, studija i programa za lokalnu sredinu, organizaciju sajmova poduzetništva ili sudjelovanje na sajmovima, koordinaciju poduzetničkih aktivnosti u lokalnoj sredini, te ostale potrebne usluge i aktivnosti.
Osim razvojne agencije Brodsko posavske županije, na području Grada Slavonskog Broda djeluje i Razvojna agencija čiji je osnivač Grad Slavonski Brod, a koja pruža usluge kako prema Gradu Sl. Brodu tako i ostalim jedinicama lokalne samouprave:
. izrada svih vrsta projekata za privlačenje sredstava fondova EU . informiranje o natječajima za financiranje projekata raspisanih od strane Ministarstava RH, fondova RH i predpristupnih fondova EU te savjetnička podrška i koordinacija na realizaciji projekata / programa . pružanje informacija i savjetničke podrške pri ostvarivanju poticaja . savjetodavna pomoć pri osnivanju i utvrđivanju sadržaja djelatnosti u poduzetničkim zonama, marketinška obrada zone, privlačenje strateških partnera i ostali oblici podrške . privlačenje stranih investitora (podrška kvalitetnim programima i promocija gospodarstva putem brošura, promotivnih mapa, digitalnih materijala, video zapisa, internet stranica i dr.)
Osim prema JLP(R)S, razvojna agencija pruža slijedeće usluge i poduzetnicima:
. praćenje natječaja za financiranje projekata raspisanih od strane Ministarstava RH, fondova RH i predpristupnih fondova EU te savjetnička podrška i koordinacija na realizaciji projekata / programa . izrada gospodarskih projekata i studija . priprema poduzetnika za primjenu standarda i normativa Europske unije . prikupljanje i analiza poduzetničkih ideja . pružanje informacija i savjetničke podrške pri ostvarivanju poticaja . edukacija poduzetnika početnika i poduzetnika u fazi rasta i razvoja . informacijski konzalting i usluge info-točke o financijskom tržištu, poticajima, mogućnostima suradnje, izobrazbama, skupovima, seminarima, tehnološkom razvoju
34 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
Na području županije djeluje i poduzetnički inkubator Brodin d.o.o. čiji su osnivači Grad Slavonski Brod, Brodsko posavska županija, Hrvatska gospodarska komora, Udruženje obrtnika Slavonski Brod, te CTR d.o.o.. Poduzetnički inkubator BRODIN d.o.o. osnovan je 2001. godine s ciljem poticanja razvoja obrtništva, malog i srednjeg poduzetništva, na području Grada Slavonskog Broda i Brodsko-posavske županije.
Poduzetnički inkubator je poduzetnicima s područja Grada Slavonskog Broda ali i cjelokupne Županije omogućio zakup proizvodnih prostora u posebno infrastrukturno uređenoj i prilagođenoj vlastitoj proizvodnoj hali površine 843 m2. Hala je opremljena s komunalnom i ostalom infrastrukturom potrebnom za nesmetan rad poduzetnika početnika i poduzetnika u fazi rasta i razvoja, u uvjetima suvremenog poslovanja. Poduzetnički inkubator BRODIN d.o.o. raspolaže i vlastitim uredskim prostorijama veličine 130 m2 u poslovnom tornju Đuro Đaković, u Slavonskom Brodu.
Stanari poduzetničkog inkubatora imaju mogućnost koristiti usluge osoblja Poduzetničkog inkubatora uz određenu naknadu. Usluge koje poduzetnički inkubator pruža obuhvaćaju izradu poslovnih planova, investicijskih programa, provedba postupka ishođenja kredita, te ispitivanja poduzetničkog potencijala.
Uz navedene razvojne agencije i poduzetnički inkubator aktivnosti poticanja razvoja gospodarstva provodi i Brodsko posavska županija provedbom različitih mjera i projekata kojima se nastoji potaknuti poduzetništvo na lokalnoj razini.
Neki od navedenih projekata su:
. Projekt „Gazele“ – sastavni je dio „Programa razvoja malog i srednjeg poduzetništva i obrtništva Brodsko-posavske županije za razdoblje 2014. – 2020. godine“. U okviru navedenog projekta Brodsko-posavska županija dodijeljuje potpore za ulaganja u novu opremu i suvremene tehnologije, proširenje proizvodnih kapaciteta (izgradnja/dogradnja/adaptacija poslovnih objekata), uvođenje novih proizvodnih postupaka i novih proizvoda, razvoj proizvoda s višim stupnjem prerade, uvođenje korištenja obnovljivih izvora energije i povećanja energetske učinkovitosti. Krajnji cilj Projekta je povećanje konkurentnosti MSPO sektora Brodsko-posavske županije na domaćem i međunarodnom tržištu. Korisnici sredstava po ovom Projektu su mikro, mali i srednji gospodarski subjekti (trgovačka društva i obrti) koji se bave proizvodnim djelatnostima i čije je sjedište na području Brodsko-posavske županije.
. Projekt „Izvoznik“ – sastavni je dio „Programa razvoja malog i srednjeg poduzetništva i obrtništva Brodsko-posavske županije za razdoblje 2014. – 2020. godine“. U okviru navedenog projekta Brodsko-posavska županija dodijeljuje potpore za poticanje razvoja proizvodnih i izvozno orijentiranih subjekata malog gospodarstva s područja Brodsko-posavske županije koji svojim poslovanjem ostvaruju tržišnu uspješnost,
35 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
povećavaju izvoz i zaposlenost. Korisnici sredstava po ovom Projektu su mikro, mali i srednji gospodarski subjekti (trgovačka društva i obrti) koji se bave proizvodnim djelatnostima i čije je sjedište na području Brodsko-posavske županije uz određene uvjete koji se propisuju javnim pozivom.
. Projekt „Poduzetnik u BPŽ zoni“ – sastavni je dio „Programa razvoja malog i srednjeg poduzetništva i obrtništva Brodsko-posavske županije za razdoblje 2014. – 2020. godine“. U okviru navedenog projekta Brodsko-posavska županija dodijeljuje potpore za rješavanje komunalnih i infrastrukturnih zahvata na čestici unutar poduzetničke zone, izgradnju poslovnih objekata unutar poduzetničke zone, kupnju strojeva i opreme za poslovanje u poslovnom objektu unutar poduzetničke zone. Korisnici sredstava po ovom projektu su mikro, mali i srednji gospodarski subjekti (trgovačka društva, obrti i zadruge) bez obzira na sjedište, ali koji realiziraju svoje investicije u poduzetničkim zonama na području Brodsko-posavske županije
. Projekt „Inovatori“ - sastavni je dio „Programa razvoja malog i srednjeg poduzetništva i obrtništva Brodsko-posavske županije za razdoblje 2014. – 2020. godine“. U okviru navedenog projekta Brodsko-posavska županija dodijeljuje potpore za poticanje razvoja inovatorstva. Krajnji cilj Projekta je povećanje konkurentnosti MSPO sektora Brodsko-posavske županije na domaćem i međunarodnom tržištu.
Korisnici sredstava potpore po ovom projektu su fizičke osobe - inovatori, čije je prebivalište na području Brodsko-posavske županije, te mikro, mali i srednji gospodarski subjekti (trgovačka društva i obrti), čije je sjedište na području Brodsko- posavske županije uz određene uvjete koji se propisuju javnim pozivom
8. POLJOPRIVREDA
Na području općine Sibinj, u ukupnoj površini općine poljoprivredno zemljište čini udio od 37,31%. Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, ukupno raspoloživo poljoprivredno zemljište obuhvaća 3.391 ha, od čega obradive površine obuhvaćaju 2.709 ha. U ukupno raspoloživim površinama, oranice čine udio od čak 80% poljoprivrednog zemljišta.
Prema bonitetnoj vrijednosti, najveći udio čine poljoprivrednog zemljišta čine obradiva tla, ali je i značajan udio osobito vrijednog obradivog tla koje je uglavnom smješteno u nizinskom dijelu općine, južno od ceste Gromačnik-Bartolovci-Sibinj-G.Andrijevci gdje je lociran najveći dio ukupnih poljoprivrednih površina.
36 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
Manji dio poljoprivrednih površina nalazi se u dolinama brdskih vodotoka. U tom dijelu Općine su parcele površinom male i ne omogućavaju racionalno korištenje, te primjenu suvremenih načina obrade.
Slika 5: Poljoprivredno zemljište prema bonitetnoj vrijednosti
37 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
2%0%0% 0%2% 4% Staklenici na oranici Livade Oranice Mješoviti i višegodišnji nasadi Pašnjaci 92% Vinograd Voćnjak
Grafikon 9: Poljoprivredno zemljište prema vrsti uporabe
U strukturi obradivog poljoprivrednog zemljišta na području općine Sibinj, najveći udio od 92% čine oranice, slijede voćnjaci sa 4% udjela, dok najmanji udio obuhvaća mješovite i višegodišnje nasade.
U pogledu broja parcela poljoprivrednog zemljišta, na području općine registrirano je ukupno 2.347 parcela od kojih je oranicama obuhvaćeno 71%, voćnjacima 16%, dok je najmanji broj parcela obuhvaćenim ostalim vrstama korištenja zemljišta. U odnosu na podatke iz Popisa poljoprivrede 2003. godine kada je evidentirano 3.469 parcela korištenog poljoprivrednog zemljišta, jasno je vidljivo smanjenje površina obradivog poljoprivredno zemljišta.
Okosnicu poljoprivrednog sektora na području općine Sibinj čine obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja čine 97% ukupnog broja poljoprivrednih subjekata na području općine.
38 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
Tablica 7: Broj i struktura poljoprivrednih subjekata Općina Sibinj Vrsta PG-a Broj Obiteljsko gospodarstvo 343 Obrt 8 Trgovačko društvo 3
UKUPNO 354 Izvor podataka: APPRRR, 2015.
Područje općine Sibinj raspolaže kvalitetnom osnovom za održivom poljoprivrednom proizvodnjom, a ratarstvo tradicionalno ima najveći udjel u poljoprivrednoj proizvodnji na području općine. Najveći problem poljoprivredne proizvodnje u ratarstvu je usitnjenost poljoprivrednog zemljišta, zastarjela poljoprivredna mehanizacija, primjena konvencionalne poljoprivrede, neizgrađenost sustava za navodnjavanje, a posebice usmjerenost na primarnu poljoprivrednu proizvodnju bez prerade koja povećava njihovu vrijednost.
Kako je vidljivo iz prethodnih pokazatelja, od ukupno korištenog poljoprivrednog zemljišta na području općine Sibinj, 80% čine oranice. U ratarskoj proizvodnji najviše se proizvode žitarice, potom krmno bilje i uljarice. Kada se govori o proizvodnji žitarica najveće površine su pod kukuruzom i pšenicom, kojima su poljoprivredni proizvođači tradicionalno orijentirani, ali njihova isplativost je sve manja. Kao najprofitabilnija ratarska kultura posljednjih godina sve više izdvaja se soja, koja je vrlo tražena, posebno jer u Republici Hrvatskoj navedena kultura nije genetski modificirana.
Jedna od mogućnosti za profitabilniju ratarsku proizvodnju svakako je prelazak na ekološki način proizvodnje. Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprirevredi, ribarstvu i ruralnom razvoju iz mjeseca lipnja 2015. godine, na području općine Sibinj nema niti jednog registriranog ekološkog proizvođača, što jasno ukazuje ne potrebu poticanja primjene ekoloških načela u poljoprivrednoj proizvodnji koja će omogućiti bolji plasman proizvoda na tržište, ali i veću otkupnu cijenu.
Uz sektor ratarstva, na području općine Sibinj značajan potencijal razvoja ima i pčelarstvo s obzirom da livade i pašnjaci, nakon oranica čine najveći udio u korištenom poljoprivrednom zemljištu.
Koncem 2014. godine, na području općine osnovana je i udruga pčelara koja trenutno broji 42 člana, a koja raspolaže sa ukupno više od 2.100 pčelinjih zajednica. Pašne prilike na području općine Sibinj razlikuju se u brdskom i nizinskom dijelu općine, ponajprije zbog različite poljoprivredne proizvodnje koja se primjenjuje u navedenim područjima.
39 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
U nizinskom dijelu općine u proljeće cvjeta uljana repica koja se ne uzgaja u brdskom dijelu općine, te amorfa, koja dolazi nakon bagrema, a koje također uglavnom nema u brdskom dijelu općine. Glavnu ispašu čini bagrem kao i u u većini kopnenih krajeva Hrvatske, te livadna paša koja dolazi nakon bagrema. Također, u godinama kada zamedi šuma, pčele se vode i na šumsku ispašu, a brojni pčelari svoje košnice odvoze i na pašu kestena na području Hrvatske Kostajnice i Dvora na Uni koja slovi za najkvalitetniju, te pašu suncokreta na područje istočne Slavonije.
S obzirom da sektor pčelarstva posljednjih nekoliko godina bilježi porast, pojavili su se i određeni problemi, a jedan od najznačajnijih je problem nekvalitetnih satnih osnova. Naime, budući da se satne osnove, kao materijal koji se dodaje pčelama kako bi na njima izgradile svoje saće, proizvode od voska, a voska je „onoliko koliko ga proizvedu postojeći pčelari“, satne osnove trebaju i svim postojećim pčelarima, ali i novim članovima, koji tek počinju pčelariti. Navedeno za posljedicu ima manjak satnih osnova, budući da je količina voska na tržištu ovisna o postojećim pčelarima, a kontinuirano raste potreba za većim količinama satnih osnova.
Zbog navedene situacije, povećan je uvoz nekvalitetnog voska iz drugih zemalja, a proizvođači satnih osnova, kako bi zadovoljili rastuće potrebe tržišta, u prirodni pčelinji vosak dodaju parafin i druge sastojke, kako bi umjetno povećali količine voska satnih osnova. Uslijed toga, dolazi do opadanja kvalitete satnih osnova, koje, ako je količina parafina u njima prevelika, pčele ne prihvaćaju i na njima ne izgrađuju saće, ili se ono, uslijed velikih temperatura i količine legla i meda koji u njega odlažu pčele, sroza sa okvira, te uništi ono što je u njega odloženo, a pčele koje se u tom trenutku na njemu nalaze se utope u tom materijalu.
Jedan od problema u sektoru pčelarstva na području općine Sibinj odnosi se i na plasman proizvoda na tržište. Naime, mnogi od pčelara med prodaju raznim otkupljivačima i preprodavačima u veleprodaji, čime dobivaju manju cijenu za vlastiti proizvod. Prodaja na malo uglavnom se vrši na kućnom pragu, izravnom kupnjom od pčelara, ali je u daleko manjoj mjeri zastupljena.
Kako je pčela najznačajniji faktor stabilnosti u ekosustavu, a u svijetu je primijećen trend odumiranja pčelinjih zajednica uslijed povećane uporabe pesticida, potrebno je intenzivno raditi na osvještavanju poljoprivrednih proizvođača o dobrobiti koju pčele imaju za čitavi ekosustav. S tim u svezi, potrebno je i poljoprivredne proizvođače educirati da za zaštitu svojih poljoprivrednih kultura ne koriste sredstva koja štete pčelama, te izgraditi partnerski odnos s njima kako bi upoznali pčelare sa vremenom namjeravanog tretiranja svojih kultura, a sve kako bi se rizik od stradavanja pčela smanjio na minimum.
40 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
Budući da se zbog intenzivne poljoprivredne djelatnosti i sve prisutnije pojave monokultura u poljoprivrednoj proizvodnji pčelama oduzima dio bogatstva prirodne raznolikosti u njihovoj prehrani, što također može nepovoljno utjecati na njihovo zdravlje i život, potrebno je djelovati na obogaćivanju i oplemenjivanju pčelinjih paša primjenom redovnih akcija sadnje medonosnog bilja.
Uz ratarstvo i pčelarstvo, voćarstvo predstavlja poljoprivrednu granu koja posljednjih godina bilježi porast na području općine Sibinj. Prema službenim podacima, na području općine registrirano je ukupno 24.680 stabala, a najzastupljenije kulture u voćarskoj proizvodnji su šljive, jabuke, orasi, breskve i nektarine, te kruške i trešnje. Najveći problemi koji muče voćare su nesređeno tržište, otkup i plasman proizvoda, nedostatak rashladnih i smještajnih kapaciteta za proizvode, nepostojanje sustava za navodnjavanje, te zaštite od mraza i tuče. Sve navedeno ocrtava velike probleme s kojima se susreću voćari, no svejedno je razvidno da postoji interes za ovom vrstom poljoprivredne djelatnosti na području Općine.
Tradicionalno, na području općine prisutna je i vinogradarska proizvodnja, te proizvodnja vina, iako u ukupnim površinama ova proizvodnja nije značajnije zastupljena.
Daljnji razvoj poljoprivrednog sektora na području općine potrebno je osmišljavati i provoditi u skladu s načelima održivog razvoja, a to je moguće postići prvenstveno kroz sustavnu edukaciju poljoprivrednika, a potom i adekvatnu implementaciju stečenih znanja. Obiteljska poljoprivredna gospodarstva temelj su budućeg poljoprivrednog razvoja koja na više načina pozitivno djeluju na ukupnu gospodarsku sliku, prvenstveno kroz očuvanje tradicije bavljenja ovom djelatnošću, a potom i kroz nastojanje zadržavanja, te povratka mladih ljudi na selo.
9. ŠUMARSTVO
Na području općine Sibinj nalaze se šumarije Oriovac i Slavonski Brod koje gospodare šumama podijeljenim u gospodarske jedinice. Unutar granica Općine nalazi se dio gospodarske jedinice "Stupničko brdo-Cerje", čitava gospodarska jedinica "Mlada vodica- Puavice", koje pripadaju šumariji Oriovac, te dio gospodarske jedinice "Južni Dilj" koja pripada šumariji Slavonski Brod.
Šumske površine zauzimaju 3.538 ha i čine 33,9% prostora općine. Prema kategorijama, gospodarske šume obuhvaćaju 2.090,01 ha, zaštitna šume 95,95 ha dok ostale šume i šumske površine obuhvaćaju 1.245,55 ha. Hrvatske šume upravljaju sa 78% šumskih površina, dok je ostatak od 22% u privatnom vlasništvu.
41 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
Najviši prostori Općine su pod šumama bukve i jele, a u nižim dijelovima su rasprostranjene šume hrasta, graba, jasena, topola i ostalih listača. Kako na području općine Sibinj brdski dio čini pobrđe Dilja, na njegovim južnim padinama se prostiru šume hrasta kitnjaka i običnog graba u subasocijacijama s dlakavim šašem, te postepeno prelaze u panonsku varijantu brdske šume bukve. U posljednje vrijeme se na ovaj prostor unose brzorastuće četinjače (ariš, smreka, bor).
Na krajnjim južnim obroncima Dilj gore prostiru se šume hrasta lužnjaka i velike žutilovke s rastavljenim šašem i žestiljem. Također se javlja i zajednica hrasta lužnjaka i običnog graba, koja se javlja na uzvisinama koje nisu izložene poplavama.
9.1. Lovstvo
Prostor općine Sibinj, po svojim prirodnim osobinama vrlo je kvalitetan za lov i lovno gospodarstvo. U njemu su dijelovi tri državna lovišta, jednog uzgajališta divljači i jednog zajedničkog lovišta. Državna lovišta formirana na području općine Sibinj su:
državno lovište br. XI/22 "Sjeverni Dilj" državno lovište br. XII/11 "Mlada vodica-Puavice" državno lovište br. XII/10 "Migalovci".
Državno lovište br. XI/22 "Sjeverni Dilj" ustanovljeno je na sjevernom dijelu Općine. Ukupna površina iznosi oko 5.110 ha od kojih je općini Sibinj 1.038 ha. Državno zemljište je na 3.710 ha, a privatno na 1.400 ha. Šume i šumsko zemljište su na 3.820 ha, odnosno njihov je udjel 75% u ukupnoj površini lovišta. Od divljači koja prirodno obitava ili se prvenstveno uzgaja nalazi se: jelen obični, srna obična, divlja svinja, zec obični i fazan. Matični proljetni fond je slijedeći: jelen obični, 40 kom; srna obična, 100 kom; divlja svinja, 60 kom, zec obični, 150 kom i fazan, 300 kom.
Državno lovište br. XII/11 "Mlada voda-Puavice" zauzima sjeveroistočni dio općine Sibinj, jugoistočno od državnog lovišta XI/22. Lovište je brdskog tipa s ukupnom površinom 3.760 ha. Općini Sibinj pripada 1.677 ha, odnosno 44,6%. Šume i šumsko zemljište zauzimaju 3.220 ha od kojih je cca 90% državno vlasništvo. Udio šuma i šumskog zemljišta je oko 86% u ukupnoj površini lovišta.
U lovištu prirodno obitava divljač koja je zastupljena i u državnom lovištu br. XI/11 "Sjeverni Dilj". Matični proljetni fond je slijedeći: jelen obični, 30 kom; srna obična, 120 kom; divlja svinja, 40 kom; zec obični, 150 kom; fazan, 300 kom.
42 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
Državno lovište br. XII/10 "Migalovci" prostire se na južnom dijelu Općine, južno od autoceste Zagreb-Lipovac. Ukupna površina ovog lovišta je 5.700 ha. Od ukupne površine šume i šumsko zemljište zauzimaju 2.060 ha, odnosno oko 35%. Lovište je nizinskog tipa te u njemu prirodno obitava: jelen obični, srna obična, divlja svinja, zec obični, fazan, trčka skvržulja, šljuka bena, patka divlja-gluhara, prepelica-pučpura, liska crna. Lovište ne obuhvaća izgrađeno i neizgrađeno građevinsko zemljište površine do 300 m od naselja.
Uzgajalište divljači (državno lovište broj XII/2 - "Brodski ribnjaci-novi ribnjak Jelas". Ovo uzgajalište je nizinskog tipa, a obuhvaća novo formirane ribnjačarske površine u jugozapadnom dijelu Općine.
Zajedničko otvoreno lovište br. 11. "Sibinj" jedino je zajedničko lovište na području ove Općine. Lovište zauzima središnji zapadni dio Općine, a proteže se od prometnice Brčino- Ravan-Bilice (na sjeveru) do autoceste Zagreb-Lipovac (na jugu). Od divljači koja prirodno obitava značajni su: srna obična, zec, fazan i trčka.
10. TURIZAM
Po svom značenju za turizam, turistička mjesta u Republici Hrvatskoj razvrstavaju se u četiri turistička razreda koje se provodi na temelju službenih podataka Državnog zavoda za statistiku prema propisanim kvanitativnim i kvalitativnim kriterijima.
Sukladno Pravilniku o proglašavanju turističkih općina i gradova i o razvrstavanju naselja u turističke razrede (NN ) područje općine Sibinj razvrstano je u „D“ razred, dok su naselja Gromačnik i Sibinj svrstani u turistički razred „C“.
Na prostoru Općine postoje mogućnosti za razvitak različitih oblika ruralnog turizma poput izletničkog i sportsko - rekreacijskog, lovnog i ribolovnog, ekološkog i kulturno-povijesnog turizma. Ove oblike turizma, u prostornom smislu, moguće je razvijati u nizinskom području Općine (ribnjaci), u području prijelaznog, prigorskog dijela, te u brdskom dijelu općine Sibinj (jezero i šume-lov), što znači na pojedinačnim lokacijama, u prirodno geografski različitim uvjetima, s ponudom različitih prirodnih resursa o kojima će ovisiti i valorizacija temeljnih prirodnih vrijednosti prostora u turističke svrhe.
43 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
U Prostornom planu Brodsko-posavske županije, kao turistički lokaliteti županijskog značaja, u smislu korištenja prostora i planiranja sadržaja za turizam, na području općine Sibinj izdvojeni su:
. naselja u brdskom dijelu s evidentiranom tradicijskom graditeljskom baštinom . jezero Petnja, kao turistički lokalitet izvan naselja
Jezero Petnja je umjetno jezero nastalo na južnim padinama Dilja, na potoku Petnja (Kapravljevac) s osnovnom namjenom zaštite od poplava, te eventualno za natapanje poljoprivrednih površina, te na kraju i za potrebe rekreacije i turizma. Jezero je nepravilnog oblika i izduženo u pravcu istok-zapad, s nekoliko većih uvala, prosječne duljine oko 1.400 m, te širine oko 200 m i dubine do 17 m. Vode potoka Petnja zaustavljene su izgradnjom zemljane brane u pravcu sjever-jug. Kruna brane i strana okrenuta vodi je betonirana. Površina tako stvorene akumulacije kreće se od 13-26 ha kod minimalnog i maksimalnog vodostaja.
Posebnu atraktivnost čini krajolik oko jezera kojega čine brojne šumske površine, koje na užem području oko Petnje zauzimaju površinu od oko 1.160 ha. To su, uglavnom, bjelogorične šume u kojima je najveći udio bukve s lazarkinjom, te hrasta kitnjaka s običnim grabom, a prisutne su i četinjače, bor i smreka. Posebnu osobitost ovom prirodnom predjelu daje stapanje boje vode, plavetnila vode sa zelenilom šuma u okolini, što ovo područje čini posebnim.
Slika 6: Jezero Petnja
44 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
Jezero Petnja predstavlja značajan turistički lokalitet čije je potencijale potrebno dodatno turistički valorizirati.
Slika 7 i 8: Turistička signalizacija
To je prvenstveno izletničko i rekreacijsko područje, ali i kupališno i ribolovno područje. Postojeći objekti u funkciji turizma na području jezera Petnja su ribolovni dom s trgovinskim objektom, te izgrađenom terasom nad jezerom (vidikovac) i uređene staze (šetnice) oko jezera. Do brane je izgrađena pristupna cesta, a plato ispred brane koristi se kao parkiralište
Jezero Petnja je najatraktivniji prirodni potencijal za razvitak turizma na prostoru općine Sibinj, zajedno sa područjem šumske vegetacije „Mlada Vodica“ i lokalitetima „Livada kod Sv. Petke, te „Livade uz akumulacijsko jezero Petnja“ koje su predložene za zaštitu u kategoriji posebnog botaničkog rezervata. Ta su područja pogodna za razvitak izletničkog i rekreacijskog turizma, vezanog za jezero (kupanje, veslanje, športski ribolov), kao i okolnog prostora livada (izleti, kampiranje, rekreacija), ali i za promociju ekološkog i edukativnog turizma, kroz organizirane posjete (škola u prirodi, izviđači) ili individualne posjete (ljubitelji prirode, ornitolozi).
S obzirom na brdski dio općine koji karatektizira netaknuta i nezagađena priroda, vrlo značajan turistički potencijal imaju i šumske staze i putevi, te postojeći planinarski putevi koji prolazem područjem općine. Prema podacima Hrvatskog planinarskog saveza, Registar planinarskih putova, na području općine Sibinj evidentirani su slijedeći planinarski putevi:
. Brodski Drenovac – Pljuskara u duljini 23,5 km (http://info.hps.hr/putovi/putovi?p[view]=302 ) od kojih 7 km prolazi područujem općine Sibinj . Pljuskara – Čardak u duljini 26,5 km (http://info.hps.hr/putovi/putovi?p[view]=1099) od kojih 5 km prolazi područjem općine
45 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
Kao turistički lokalitet, Prostornim planom uređenja općine predviđena je i izgradnja motodroma u naselju Slobodnica. Planirani motodrom obuhvatio bi slijedeće osnovne skupine namjene prostora: sport, zabava, rekreacija te njihove razne prateće djelatonosti kao što su ugostiteljstvo, turizam i trgovina. U sklopu motodroma predviđa se niz pratećih funkcija primarnog i sekundarnog značenja kao što su: moto pista, škola vožnje, te prateća parkirališta. S obzirom da se zemljište na kojemu je planirana izgradnja motodroma nalazi u državnom vlasništvu, daljnje postupanje po pitanju ovoga projekta je obustavljeno dok se ne riješe imovinsko pravni odnosi.
10.1. Smještajni i ugostiteljski kapaciteti
U pogledu smještajnih kapaciteta, na području općine Sibinj tj. naselja Gromačnik posluje Hotel Zovko koji raspolaže sa 75 ležaja, a nalazi se u kategoriji hotela sa četiri zvjezdice.
Slika 9: Hotel „Zovko“
Jedan od objekata koji je također planiran u svrhu turističko smještajnih kapaciteta na području općine je i vojni objekat sa pripadajućom infrastrukturom koji se nalazi iznad naselja Gromačnik u brdskom dijelu općine. Na površini od 17 ha zemljišta smješteni su objekti i skladišta koji se nalaze u vlasništvu Vlade Republike Hrvatske, a kojiima upravlja Ministarstvo obrane Republike Hrvatske. Uzevši u obzir da se navedeni objekti i zemljište ne planiraju koristiti u vojne svrhe, Općina Sibinj planira zatražiti upravljanje nad navedenim objektom i zemljištem. Navedena lokacija ima velike turističke potencijale s obzirom da udaljenost do jezera Petnja iznosi 2 km zračne linije, što pruža mogućnosti razvoja i povezivanja novih i postojećih turističkih sadržaja.
46 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
Slika 10: Položaj vojnog kompleksa MORH-a iznad naselja Gromačnik
Ugostiteljski kapaciteti zastupljeni su manjim brojem ugostiteljskih objekata. Od ukupno 7 registriranih ugostiteljskih objekata na području općine, prevladavaju objekti tipa caffe bar i to dva objekta u naselju Sibinj, jedan objekt u naselju Slobodnica, jedan objekt u naselju Gornji Andrijevci, te caffe bar u okviru ŠRC Rehlicki. Također, u Sibinju se nalazi i jedan registirani objekt brze prehrane.
10.2. Manifestacije i događanja
Na području općine Sibinj nekoliko je značajnijih manifestacija i događanja koji se mogu kvalitetno turistički valorizirati i to memorijalni maraton „Putevima sibinjskih žrtava“, zatim tradicionalne folklorno-kulturne manifestacije „Božićni koncert“ KUD-a Tomislav iz Sibinja, „Kukuruzijada“, te „Uskrsni ponedjeljak“ koji tradicionalno svake godine organizira KUD Šokica iz Slobodnice.
47 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
MEMORIJALNI MARATON „PUTEVIMA SIBINJSKIH ŽRTAVA“
Memorijalni maraton po prvi puta organiziran je 2015. godine kao podsjetnik na stradanje osmorice nevinih Hrvata, stanovnika Odvoraca - Petra Topalovića, Antuna Ercegovića, Đuke Štimca, Ivana Katalinića, Stjepana Gunčevića, Antuna Perkovića, Mate Pejića i Ivana Jankovića, koji su u veljači 1935. godine mučki ubijeni od strane žandarmerije Kraljevine Jugoslavije. Upravo 2015. godine navršilo se 80 godina od pogibije mještana koja je trajno obilježila sibinjski kraj.
Stazu u dužini 18 kilometara, od Jakačine Male, preko Bilica, Grižića, Starog Slatinika pa do Sibinja, trčalo je više od 120 sudionika iz Slavonskog Broda, Velike Kopanice, Strizivojne, Osijeka, Slatine, Kutine i Batrine te Sibinja.
Slika 11: Sudionici maratona „Putevima sibinjskih žrtava
S obzirom da navedeni tragični povijesni događaj za sobom nije ostavio značajnijih pisanih tragova, mlada autorica Nataša Travarević, profesorica povijesti u sklopu obilježavanja 80. godišnjice stradavanja sibinjskih žrtava predstavila je monografiju „Padoše nevini, padoše od sile“.
48 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
Od sportsko rekreativnih događanja potrebno je izdvojiti „AIRSOFT“ međunarodni susret koji se održava u mjesecu svibnju na jezeru Petnja u organizaciji Airsoft kluba „Slavonija“ iz Sibinja. Airsoft je vojni simulacijski šport, sličan paintballu, u kojem se upotrebljavaju replike vatrenog oružja, a koji posljednjih godina sve više dobiva na popularnosti. Susreti svake godine okupljaju sve veći broj sudionika, kako iz Hrvatske, tako i inozemstva.
Slika 12: sudionici AIRSOFT susreta
Uz Airsoft susrete svake godine u mjesecu lipnju/srpnju na jezeru Petnja održava se i Kup Republike Hrvatske u kajaku i kanuu na mirnim vodama za uzraste mlađih kadeta, kadeta i mlađih juniora u organizaciji Kajak kanu kluba "Olimpik" iz Slavonskog Broda. U sklopu programa organizira se i atraktivno sportsko natjecanje „Dragon boat“ utrka u kojoj sudjeluje velik broj sportskih rekreativaca.
Dragon boat je vrlo stabilan čamac prilagođen za utrke posada. U posadu se ubrajaju: 20 osoba veslača raspoređenih po 10 na lijevoj i 10 na desnoj strani čamca. Jedna osoba (kormilar) je zadužena za upravljanje čamcem i nalazi se odostrag na kormilu čijim pomicanjem usmjerava čamac prema određenom pravcu. Jedna osoba (bubnjar) je na prednjoj strani čamca na kojoj se nalazi veliki bubanj, te ta osoba udarajući u bubanj zadaje ritam svojoj posadi koja jednostranim sinkroniziranim veslanjem pokreće čamac. Dakle, potrebne su ukupno 22 osobe za sudjelovanje u utrci, a organizator svima osigurava čamac, vesla, bubanj i zaštitne prsluke.
49 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
Slika 13: „Dragon boat show“ na jezeru Petnja
MK Nightmares organizatori su Motorock partya koji se proteklih osam godina održava u mjesecu rujnu na jezeru Petnja, a događanje je humanitarnog karaktera. Program Motorock partya obuhvaća nastupe lokalnih rock bendova uz uobičajene popratne sadržaje za ljubitelje oktanskih sportova. Ulaz za sve posjetitelje je besplatan, kao i kamp koji je iz godine u godinu sve popularniji, te privlači sve veći broj motociklista. Uz humanitarnu i društvenu stranu, navedeno događanje značajno je i sa turističkog aspekta, s obzirom da ovakvi susreti privlače velik broj posjetitelja i potencijalno generiraju značajne prihode na području općine.
Tradicionalna folklorna i gastronomska manifestacija „Kukuruzijada“ održava se već sedam godina zaredom u mjesecu kolovozu, a organizator manifestacije je KUD „Slavonija“ iz Gornjih Andrijevaca. Cilj ove manifestacije je promoviranje i očuvanje kulturnog naslijeđa, te njegovanje tradicijskih običaja ovoga područja. Uz organizatore koji broji više od 50 aktivnih i 20-ak podupirućih članova, u pripremu ove manifestacije uključeni su gotovo svi stanovnici naselja Gornji Andrijevci. Uz bogat folklorni program, manifestacija obuhvaća razne natjecateljske igre, nezaobilazne pečene i kuhane kukuruze, ali i izvorne zvuke tamburica.
50 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
Slika 14: Tradicionalna manifestacija „Kukuruzijada“
Od ostalih događanja na području općine potrebno je istaknuti Ribičke večeri koje predstavljaju tradicionalnu gastronomsko – kulturnu manifestaciju koja se svake godine u mjesecu kolovozu održava na području jezera Petnja. Glavni organizator manifestacije je Udruga športskih ribolovaca Petnja, a uz brojne ribičke delicije (fiš, šaran na rašljama i sl.), ova gastro – manifestacije svake godine okuplja sve veći broj posjetitelja.
Također, Općina Sibinj u suradnji s Udrugom športskih ribolovaca Petnja koncem mjeseca kolovoza organizira fišijadu u parku u naselju Sibinj, a osim natjecateljskog gastro dijela, u sklopu događanja predstaviti će se djelovanje udruge ribolovaca ali i malonogometnog kluba s područja općine.
Od sportskih događanja na području općine potrebno je izdvojiti turnir malog nogometa pod nazivom „Tri kralja“ koji se tradicionalno početkom mjeseca siječnja održava u organizaciji NK Mladost iz Sibinja u dvorani OŠ Ivan Mažuranić u Sibinju. Ove godine, turnir je okupio 53 ekipe koje su se natjecale u 5 kategorija, od kojih je sudjelovalo 28 ekipa mlađeg uzrasta. Kontinuiran rast broj sudionika i posjetitelja, svakako ukazuje na interes stanovništva za prakticiranjem sportsko-rekreativnih aktivnosti i zdravog stila života, ali i potrebe za daljnjim unaprjeđenjem ponude sportsko-rekreativnih sadržaja na području općine.
Jedna od planiranih manifestacija kojima će se nastojati povezati i promovirati, tradicijski poljoprivredni proizvodi i turizam je i specifična manifestacija pod nazivom „Dani meda“ čiji bi glavni organizator bila Udruga pčelara, a glavni cilj održavanja navedene manifestacije bio bi popularizacija meda i pčelinjih proizvoda.
51 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
10.3. Javna turistička infrastruktura
Sukladno Pravilniku o javnoj turističkoj infrastrukturi (NN 131/09), na području općine Sibinj ista nije značajnije razvijena. U navedenu kategoriju pripada plaža i šetnica uz jezero Petnja, koja se proteže u dužini od tek 150 metara. Navedenu šetnicu uredila je Općina Sibinj i TZ Brodsko posavske županije koja je i postavila klupe, te ogradu. Jedan od najvećih problema u pogledu jezera Petnja svakako čini pristup istom s obzirom da se parkiralište i plato ispred samog jezera nalazi u privatnom vlasništvu, što onemogućuje bilo kakva daljnja ulaganja. Stoga je jedan od prioriteta razvoja turističke ponude na jezeru Petnja rješavanje imovinsko pravnih odnosa kako bi se osigurali osnovni preduvjeti za daljnja ulaganja.
Slika 15: Šetnica uz jezero Petnja
Slika 16: Šetnica do jezera Petnja
52 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
S obzirom da jezero Petnja predstavlja najznačajniji turistički lokalitet na području općine, potrebno je osigurati infrastrukturu koja će unaprijediti turističke sadržaje i to kroz uređenje šetnice oko cjelokupnog jezera, te povezivanje pojedinih uvala drvenim mostovima sa šetnicom u jednu cjelinu. Također, sjeverno od jezera Petnja prema Pljuskari postoje putovi koji se koriste kao biciklističke staze, ali isti nisu uređeni, niti evidentirani kao biciklističke staze. Kako bi se povezali postojeći sadržaji i potencijali brdskog dijela općine sa jezerom, potrebno je urediti navedene staze, propisano ih obilježiti i promovirati kao turistički sadržaj aktivnog turizma koji u današnje vrijeme sve više dobiva na značaju. Jedan od potencijalnih turističkih sadržaja na području općine, svakako mogu biti vinske ceste, s obzirom da na području općine postoji nekoliko vinara, te je potrebno usmjeriti dostupne resurse i na razvoj ovoga sadržaja koji direktno povezuje poljoprivredne i turističke djelatnosti, te omogućava plasiranje domaćih, tradicijskih proizvoda poljoprivrednika s područja općine.
U pogledu turističkog označavanja postojećih sadržaja, na području općine postavljeno je tek nekoliko tabli turističke, smeđe signalizacije, te su svakako potrebna dodatna ulaganja u označavanje i bolju valorizaciju postojećih ali i planiranih novih turističkih sadržaja.
11. PRIRODNI RESURSI
Na području općine Sibinj evidentirani su prirodni potencijali koji imaju veliki značaj i koje je potrebno očuvati i uskladiti s ljudskim djelovanjem kako bi se maksimalno zaštitila priroda. Prema podacima Državnog zavoda za zaštitu prirode na području općine Sibinj nalazi se dio Jelas polja površine 2.331,86 ha koji pripada kategoriji značajnog krajobraza.
Slika 17: Prostorni položaj Jelas polja
53 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
Jelas polje značajno je jer se nastavlja na dijelove aluvijalnih staništa rijeke Save (Park prirode Lonjsko polje) i predstavlja spoj između zapadnih i istočnih dijelova rijeke Save. Ukupna površina Jelas polje obuhvaća 20.800 ha, a unutar njega nalazi se i posebni ornitološki rezervat Jelas ribnjaci koji obuhvaća površinu od 125 ha. Ribnjaci su umjetna močvarna staništa na kojim se gnijezde, hrane i odmaraju brojne vrste ptica (siva čaplja, žličarka, bjelobrada čigra, riječni galeb, divlja guska, te brojne druge), a proglašeno je međunarodno važnim područjem za ptice tzv. IBA područjem (Important Bird Area).
Slika 18: Prikaz dijela Jelas polja
Osim dijela Jelas polja, na području općine Sibinj u kategoriji značajni krajobraz nalazi se i jezero Petnja. Nastalo je izgradnjom vodne brane 1968. godine, a kroz svoje postojanje izvrsno se integriralo u okoliš tako da danas predstavlja sastavni dio ekosustava Dilj gore. Vodu daje petnaestak diljskih izvora, a osnovni donosilac vode je potok Petnja.
Nastalo u dolini jezero ima nepravilan oblik, izduženo smjerom istok-zapad, s pet većih uvala od kojih je najveća ona na sjeveroistoku. Sukladno obliku jezera razvijena je reljefna struktura okružja sa šumama do samih obala. Dio livade (na sjeveroistoku), zavisno od visine kota i razine vode, je više ili manje pod vodom, te je tako jezero duže ili kraće. Ova livada proteže se kao zeleni nastavak dalje u brdsku reljefnu strukturu područja sa šumama.
54 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
Slika 19: Jezero Petnja iz zraka
Površina jezera kod minimalnog vodostaja iznosi 130.000 m², a kod maksimalnog 280.000 m², dok njegova dubina doseže do 17 m. Ukupna duljina jezera iznosi 1.400 m, a širina ide i do 200 m. Duljina obale je zbog razvedenosti peterostruko veća (6.500 m). Volumen akumulacije, ovisno o razini vode, kreće se od 500.000 m³ do skoro 1.500.000 m³. Njegovu osobitost, osim oblikovnih crta krajolika, čini bistrina i plavetnilo vode, na kojoj se zrcali kompozicijska slika zelenila šume i dominantna uzvišenja koji ga okružuju.
Visina brda njegove orografske razvedenosti ide do 268 m..n.v. u odnosu na 144 m.n.v. razine vode jezera. Pokrivaju ih šume, a zavisno od uvjeta staništa ovdje se izmjenjuju: biljne zajednici bukve s lazarkinjom, hrasta kitnjaka i običnog graba, a dijelom i šume hrasta kitnjaka sa šašem, te nešto četinjača (bor i dr.). Sa svojih 29 hektara vodene površine, dubine i preko 8 m i bogatsvom svih vrsta riba, jezero Petnja izuzetno je privlačna ribolovna destinacija.
Od ostalih prirodnih resursa na području općine, potrebno je istaknuti da je tijekom mjeseca srpnja 2012. godine, Brodsko posavska županija donijela IV. Izmjene i dopune PPU Županije (Službeni vijesnik br.9/2012) kojim su predviđena područja za zaštitu na području općine Sibinj temeljem Zakona o zaštiti prirode i to:
. Posebni botanički rezervat - Livade uz jezero Petnja . Posebni botanički rezervat - Livade kod Sv. Petke koje obuhvaćaju površinu od 172 ha . Posebni rezervat šumske vegetacije Mlada Vodica koji obuhvaća površinu od 134 ha kao staništa šuma hrasta kitnjaka i običnog graba
55 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
Tijekom posljednjih desetljeća, ljudski utjecaj na prirodne resurese postao je toliko snažan da se pretvorio u ozbiljnu prijetnju opstanku najvećeg dijela prirodne baštine. Raznolikost prirodnih i poluprirodnih staništa u naglom je opadanju, a brojne biljne i životinjske populacije koje ovise o tim staništima smanjuju se i po brojnosti i po području svojega rasprostranjenja. Staništa su sve jače izložena cjepkanju na izolirane «otoke» koji nisu u stanju dugoročno opstati, naročito s obzirom na sve intenzivniji pritisak uzrokovan različitim ljudskim aktivnostima. Stoga je zaštita prirode u Europi usmjerena na stvaranje sustava preostalih vrijednih područja za ugrožene vrste i staništa, koja su međusobno funkcionalno povezana. Takav sustav naziva se ekološka mreža. Ona se temelji na mreži zaštićenih područja, ali je dopunjena, što joj daje funkcionalnost koja omogućuje maksimalno očuvanje ugroženih vrsta i staništa na relativno malo preostalog prirodnog prostora.
Ekološka mreža Republike Hrvatske čini sastavni dio ekološke mreže Europske unije Natura 2000. Nacionalna ekološka mreža obuhvaća područja u Hrvatskoj koja su primjenom stručnih kriterija, a na temelju dostupnih podataka ne starijih od 50 godina, utvrđena kao područja važna za očuvanje ili uspostavljanje povoljnog stanja ugroženih i rijetkih stanišnih tipova i/ili divljih svojti na europskoj i nacionalnoj razini. Ekološku mrežu RH čine područja očuvanja značajna za ptice - POP (područja značajna za očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja divljih vrsta ptica od interesa za Europsku uniju, kao i njihovih staništa, te područja značajna za očuvanje migratornih vrsta ptica, a osobito močvarna područja od međunarodne važnosti) i područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove - POVS (područja značajna za očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja drugih divljih vrsta i njihovih staništa, kao i prirodnih stanišnih tipova od interesa za Europsku uniju.
Slika 20: Prikaz NATURA područja u Republici Hrvatskoj
56 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
Na području općine Sibinj dio koji pripada ekološkoj mreži obuhvaća područje Jelas polja s ribnjacima (identifikacijski broj područja HR2001326) sa staništima velikog tresetara, crvenog mukača, barske kornjače, širokouhog mračnjaka, vidre, te amfibijska staništa Isoeto – Nanojuncetea. Također, Jelas polje zaštićeno je i kao područje značajno za očuvanje ptica i njihovih staništa (identifikacijski broj područja HR1000005) sa 41 vrstom ptica sa statusom gnjezdarica, preletnica ali i značajnim selidbenim populacijama ptica. Osim Jelas polja na krajnjem sjevernom dijelu općine nalazi se i manji dio područja koje je kategorizirano kao područje značajno za vrste i stanišne tipove pod nazivom Južni Dilj koji također pripada ekološkoj mreži ((identifikacijski broj područja HR2000623).
12. KULTURNO – POVIJESNA BAŠTINA
Od sakralnih kulturnih dobara na području općine ističe se crkva sv. Ivana Krstitelja u Sibinju koja se nalazi pod zaštitiom Ministarstva kulture. Sagrađena u 18. stoljeću, crkva predstavlja jednobrodnu građevinu s polukružnim svetištem i zvonikom u pročelju s baroknom lukovicom. Uz svetište je prigrađena sakristija kvadratnog tlocrta i kapela s polukružnom apsidom. Svojim građevnim oblicima izdvaja se od sličnih građevina slobodnom i razvedenijom kasnobaroknom koncepcijom i naglašavanjem pročelja figuralnom plastikom.
Slika 21: Crkva sv. Ivana Krstitelja
Također, i inventar crkve sv. Ivana Krstitelja nalazi se pod zaštitom Ministarstva kulture kao pokretno kulturno dobro. Inventar kasnobaroknog stilskog izraza iz XVIII. stoljeća čine: glavni oltar smješten u apsidi, bočni oltari u duhu baroknog klasicizma (XIX st.) s oltarnom palom, te propovjedaonica, sakristijski ormar, krstionica i klecala, koji su usklađeni sa ostalim inventarom u crkvenom interijeru. Interijer u prostoru kapele upotpunjuju i zidni oslici Josipa Muravića.
57 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
U naselju Grgurevići smještena je crkva sv. Filipa i Jakova. Crkva je jednobrodna građevina, podignuta u baroknom slogu, s četverokutnim svetištem i crkvenim zvonikom, istaknutim dvama vijencima naglašene profilacije. Crkvena je zgrada u prvo vrijeme bila pokrivena šindrom, koja je kasnije zamijenjena crijepom. Crkva je posvećena u mjesecu studenom 1828. godine. Crkva ima dužinu 30 m, a širinu 15 m. Visina lađe iznosi 12 m, dok je visina crkvenog tornja 20 m.
Inventar crkve sv. Filipa i Jakova zaštićeno je kao pokretno kulturno dobro kojega čine glavni oltar, slika sv. Josipa, oltarna pala sv. Filipa i Jakova, orgulje, tabernakl i dvije plastike svetaca. Glavni oltar u apsidi je u drvu sa karakterističnim pozlaćenim ukrasima, klasicističkim aplikacijama i oltarnom palom usred retabla sa predstavom Uznesenja BDM. U lađi uz trijumfalni luk slika je sv. Josipa sa Kristom na rukama, klasicistički rad 19. st. Tabernakl, u niši lađe, prvotno je bio dio glavnog oltara. Oltarna pala s likovima sv. Filipa i Jakova u sakristiji, ranije dio glavnog oltara, u rustičnoj je maniri klasicističkog izraza. Na koru su orgulje iz 1885. godine.
Jedan od primjereka memorijalne baštine koji je zaštićen kao nepokretno kulturno dobro pri Ministarstvu kulture Republike Hrvatske je i Spomenik sibinjskim žrtvama, smješten na dijelu javne površine pored pješačke staze u Ulici Sibinjskih žrtava ispred k.br. 112 na dijelu k.č. br. 3858, k.o. Sibinj.
Slika 22: Spomenik sibinjskim žrtvama
58 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
Radi se o spomeniku koji je izveden je na postamentu s ogradom u grubom betonu koji obradom i izgledom podsjeća na klesani kamen. Sama spomen ploča je iz crnog kamena i na njoj je upisan tekst koji podsjeća na događaj i spomen je na 19. veljače 1935. kada je mučki ubijeno 8 hrvatskih seljaka od strane protuhrvatski raspoloženog režima Kraljevine Jugoslavije.
Događaj se desetljećima obilježava kao simbol domoljubne svijesti ovdašnjeg stanovništva. Pozadina događanja je vezana uz proslavu Papinog dana koja je u nedjelju 17. veljače 1935. održana u Sibinju po odobrenju tadašnjih vlasti. Žandari su s puškama s bajunetima uperenim na seljake pošli na njih. Neki iz grupe seljaka povikali su: „Ne pucajte, gospodo, mi se nećemo tući!“. Ne obazirući se na ove pozive, žandari su zapucali u masu. Pogođeni mecima, na poprištu je ostalo ležati 8 seljaka.
Osim navedenih nepokrenih i pokretnih kulturnih dobara, na području općine Sibinj postoji značajan broj primjeraka tradicijske graditeljske baštine koje je potrebno očuvati i zaštiti, te sukladno mogućnostima turistički valorizirati. Neki od navedenih objekata, spomenika i lokaliteta navedeni su u tabeli koja slijedi:
Tablica 8: Objekti, spomenici i lokaliteti koji se planiraju zaštititi R.br. Naziv Lokacija 1. Kameni štagalj k.br. 45 Brčino 2. Velika uzdužna kuća sa šest dvokrilnih prozora, k.br. 73 Gornji Andrijevci
Visokoprizemnica s kolnim ulazom iz 1939. god., k.br. 97 Gornji Andrijevci Uzdužna kuća sa četiri dvokrilna prozora, k.br. 35 Grgurevići 3. Kuća u ključ, kbr. 51 Ravan 4. Spomenik sibinjskim žrtvama stradalim 1935. god., od strane žandara Sibinj 5. Tradicijska jednokatnica s kolnim ulazom sibinjskih žrtava 32. Sibinj 6. Antičko nalazište „Kikovac“ Sibinj 7. Prapovijesno nalazište „Konj-brdo“ Sibinj 8. Prapovijesno nalazište „Visovac“ Sibinj 9. Prapovijesno i srednjevjekovno nalazište „Gradište“ Završje 10. Crkva sv. Marka Slobodnica
59 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
U suradnji sa nadležnim konzervatorskim odjelom, Općina Sibinj započela je s procedurama zaštite navedenih objekata/spomenika/lokaliteta čija je zaštita vrlo značajna za očuvanje povijesnog identiteta i kulturne baštine.
Slika 23: Ambar i krušna peć u Grižićima Slika 24: Drveni štagalj u naselju Ravan
13. INFRASTRUKTURA
13.1. Prometni sustav
13.1.1. Cestovni promet
Sustav cestovnog prometa na području Općine Sibinj čine:
Državne ceste:
D 525 Pleternica (D49) – čvor Sl. Brod zapad (A3)– Sl.Brod (D53)
Županijske ceste:
4162 Bilice (Ž 4161) - Ravan - Brodski Zdenci - D 53 u duljini 6,76 km 4202 D 525 (Bartolovci) - Slav. Brod - Garčin - Vrpolje - granica županije u duljini 3,36 km 4206 Slobodnica - D 525 u duljini 0,88 km
60 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
Lokalne ceste:
41069 Brđani (granica županije) - Ravan (Ž 4162) 42030 Ravan (Ž 4162) - Sibinj (D 525) 42031 Grgurevići – Čelikovići (L 42030) 42032 L 32030 - Jakačina Mala 42033 Sibinj (D 525) - željeznička postaja Sibinj 42034 Petnja - Završje - Sibinj ( D 525) 42036 Slobodnica (Ž 4206) - Kaniža - Bebrina - S.Kobaš (Ž 4204
Slika 25: Prikaz cestovnog sustava na području općine
61 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
U okviru posavskog prometnog koridora položene su državna cesta D 525 i županijska cesta Ž 4202, koje su u funkciji paralelnih cesta autocesti na području Općine i koje povezuju sva naselja na pribrežju Dilj gore. Zbog visokih cestarina na autocesti A3, navedene ceste su opterećene intenzivnim prometom u strukturi kojeg je velik udio teretnih vozila. Istovremeno, velika izgrađenost uz prometnu cestu izazvala je niz sigurnosnih problema, značajan negativan utjecaj na urbane zone, a pojačani promet utjecao je i na oštećenje kolnika. Kao rješenje gore spomenutih problema nameće se realizacija planirane trase južne obilaznice naselja Bartolovci, Sibinj i Gornji Andrijevci.
Na trasi su planirana i dva denivelirana cestovno-željeznička prijelaza.
Južno od autoceste nalazi se samo jedno naselje koje deniveliranim prijelazom prelazi preko autoceste A3 (Bregana-Zagreb-Lipovac), a postojeću željezničku prugu M 105 (Novska- Tovarnik-DG) prelazi u nivou, da bi došla do općinskog središta. Južnim prostorom Općine, kroz naselje Slobodnica, prolazi cestu koja je značajna za longitudinalno povezivanje posavskog dijela Brodsko-posavske županije.
Brdski dio Općine karakterizira sjeveroistočni dio pod šumom i zapadni dio u kome je smješteno 6 naselja koja su prometno povezana s općinskim središtem županijskim i lokalnim cestama.
Uz državne, županijske i lokalne ceste, sustav cestovnog prometa na području općine čine i nerazvrstane ceste. U nerazvrstane ceste pripadaju ulice unutar pojedinih naselja, pristupni putovi, šumski i protupožarni putevi, a za njihovu izgradnju i održavanje nadležna je Općina Sibinj. Na području općine Sibinj postoji oko 30 km nerazvrstanih cesta, bilo da se radi o cestama unutar naselja ili glavnim poljskim putevima.
Postojeće stanje nerazvrstanih cesta na području općine ukazuje na potrebu izgradnje novih tj. asfaltiranje nekoliko cesta na području naselja Sibinj, Slobodnica, Bartolovci i Gromačnik, te poboljšanja tehničkih elemenata postojećih cesta iako se redovito, sukladno mogućnostima vrše radovi sanacije istih tj. nasipanja tucanikom/frezanim asfaltom.
Poboljšanje je potrebno i u dijelu poljoprivrednih puteva koji su mjestimično u relativno lošem stanju, iako Općina Sibinj, sukladno financijskim mogućnostima, kontinuirano radi na sanaciji istih i nasipanju kamenim materijalom. S obzirom na ukupnu duljinu poljoprivrednih puteva na području općine, svakako je potrebno iznaći dodatne izvore financiranja kako bi se navedena problematika riješila. Potrebe su vidljive i u dijelu protupožarnih puteva koje je potrebno osposobiti/sanirati/izgraditi, kako bi se, u slučaju požara, lakše i brže moglo pristupiti gašenju istih, radi povećanja sigurnosti ljudi i njihove imovine, usjeva i sl.
62 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
U pogledu sigurnosti u prometu, posebice pješaka, nogostupi su izgrađeni u naseljima Slobodnica (dio naselja), Sibinj (dio naselja), Bartolovci (sjeverna strana Ulice hrv. branitelja, koji je u vrlo lošem stanju), te Gornjim Andrijevcima. Postojeći nogostupi su dotrajali i oštećeni, osim novog nogostupa u naselju Sibinj, u ulicama Braće Radića (ulica prema željezničkoj stanici) i Sibinjskih žrtava (glavna ulica – južna strana, ali samo u duljini od 450 m), te nogostupa na dionici uz državnu cestu D 525 (dio između naselja Bartolovci i Slobodnica, tzv. „Mulji“). Sve ostale nogostupe potrebno je obnoviti, te izgraditi nove u naseljima u kojima do sada nisu izgrađeni.
Kako bi se unaprijedila sigurnost prometovanja na području općine, potrebno je postaviti mjerače brzine u naselju Sibinj kao administrativnom središtu općine i to na lokaciji kod centralnog parka gdje prolazi državna cesta i gdje je velika frekvencija prometa, a u blizini se nalazi škola, te ostali društveni i uslužni sadržaji.
Također, mjerač brzine potreban je i u središnjem dijelu naselja Bartolovci, gdje vozila nerijetko prometuju velikim brzinama iznad dopuštenih, zatim na dionici državne ceste D525 koja spaja Bartolovce i Slobodnicu (prema željezničkoj pruzi, tzv. „Mulji“), te u naseljima Gornji Andrijevci i Gromačnik u blizini škole.
U pogledu ostalih prometnih objekata i opreme, Općina Sibinj je u postupku donošenja Odluke o uređenju prometa u suradnji s Policijskom upravom i Županijskom upravom za ceste Brodsko posavske županije, koja predstavlja osnovni preduvjet izgradnje nadstrešnica za autobusna stajališta koja do sada na području općine nisu izgrađena.
13.1.2. Željeznički promet
Na području općine Sibinj nalazi se željeznička pruga za međunarodni promet M104 Novska- Vinkovci-Tovarnik-Državna granica-(Šid) koja pripada koridoru RH1 prema Odluci o razvrstavanju željezničkih pruga (Narodne novine 3/14).
63 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
Slika 26: Prikaz željezničke mreže na području općine
Duljina pruge prema vrsti na području općine Sibinj iznosi 7,53 km. Prema Studiji modernizacije X. Paneuropskog koridora Željezničkog projektnog društva od 2008. god. u kolodvoru Sibinj planira se izgradnja otočnih perona između postojećeg 1. i 3. te 4. i 6. kolosijeka.
Navedeno će za posljedicu imati uklanjanje postojećeg 2. i 5. kolosijeka. Predviđena je dogradnja 1a. manipulativnog kolosijeka. Kolosijeci će se produljiti kako bi mogli prihvatiti vlakove duljine 750 m, te na izlaznoj strani prema Zagrebu dovršiti A vezu, a na strani prema Vinkovcima dograditi V vezu. Željezničko-cestovni prijelaz u km 228+887 će se denivelirati. Po završetku rekonstrukcije namjena kolosijeka bit će takva da će kolosijeci 1. i 4. biti prijemno otpremni, kolosijeci 2. i 3. glavni prolazni, kolosijek 1a. krnji kolosijek. Precizniji termini realizacije ovih bitnih poboljšanja sustava nisu navedeni u Studiji.
64 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
13.2. Vodoopskrbni sustav
Vodoopskrba stanovnika i ostalih korisnika vode na prostoru općine Sibinj nije riješena u potpunosti i na zadovoljavajući način. Javnim vodoopskrbnim sustavom pokriven je dio općine. Naselja nizinskog dijela spojena su na vodoopskrbni sustav gradskog vodovoda Slavonski Brod, dok su neka naselja brdskog dijela priključena na vodoopskrbni sustav Jakačina. Izvorište gradskog vodoopskrbnog sustava Slavonski Brod je crpilište Jelas gdje se zahvačaju podzemni vodonosni horizonti. Kvaliteta zahvaćene vode ne zadovoljava u prirodnom stanju, radi povišenog sadržaja željeza, mangana, nitrita i amonijaka, te se prerađuje. Ukupna duljina izgrađene javne vodoopskrbne mreže na području općine Sibinj iznosi 52,60 km.
Tablica 9: Izgrađenost sustava vodoopskrbe po naseljima na području općine Općina Sibinj Vodovodna mreža Vodovodni priključci Naselja m' kom Bartolovci 8.010 58 Čelikovići 2.660 27 Gornji Andrijevci 5.720 15 Grgurevići 1.050 51 Grižići 1.000 44 Gromačnik 5.010 130 Jakačina Mala 1.000 60 Sibinj 10.113 113 Slobodnica 17.387 307 Ravan 0 0 Brčino 0 0 Završje 650 0 UKUPNO 52.600 808 Izvor podataka: Izvješće o stanju u prostoru Općine Sibinj 2010. – 2014.
13.3. Sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda
Stanovnici općine Sibinj otpadne i sanitarne vode rješavaju pomoću septičkih, sabirnih ili crnih jama čime ne predstavljaju izuzetak u županijskim razmjerima. Postojeći način zbrinjavanja otvara velike mogućnosti zagađenja podzemnih vodonosnih horizonata i manjih tekućica. Zagađenje podzemnih vodonosnika, u uvjetima neriješene vodoopskrbe, može utjecati na zdravlje korisnika vode. Oborinske vode prihvaćaju se otvorenim kanalima uz prometnice i odvode do najbližeg vodotoka ili melioracijskog kanala.
65 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
Izgradnja sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda na području općine Sibinj dio je projekta pod nazivom BROD 2 - Poboljšanje vodno komunalne infrastrukture koji obuhvaća:
. Aglomeracija Brod (72.992 stanovnika)
Sustav Aglomeracije Brod obuhvaća izgradnju kanalizacije u dijelovima grada Slavonskog Broda, rekonstrukciju kanalizacijske mreže u gradu, rekonstrukciju i/ili zamjenu dotrajalih vodovodnih cijevi, čvorova i popravak vodospremnika u Brodskom Brdu, te izgradnju kanalizacije u općini Sibinj i uključivanje na sustav odvodnje Brod, izuzev naselja Grižići koje će biti sastavni dio aglomeracije Brodski Stupnik.
Slika 27: Prikaz sustava aglomeracije Brod
Izgradnja kanalizacijskog sustava na području općine Sibinj uključuje naselja Gromačnik, Bartolovci, Sibinj, Gornje Andrijevce i Slobodnicu u dužini 34 km s pripadajućim objektima (precrpnim stanicama).
66 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
. Aglomeracija Brodski Stupnik (3.093 stanovnika)
Slika 28: Prikaz sustava aglomeracije Brodski Stupnik
. Aglomeracija Garčin (4.806 stanovnika) . Aglomeracija Donji Andrijevci (3.387 stanovnika)
Nositelj projekta je tvrtka Vodovod d.o.o. Slavonski Brod, te je u tijeku izrada projektne dokumentacije u vrijednosti 8.429.800,00 Kn. Vodovod d.o.o. s partnerima (jedinice lokalne samouprave) snosi 15 % prihvatljivih troškova, a ostatak se sufinancira iz Kohezijskog fonda. Predviđeni rok izrade dokumentacije je 30. lipnja 2016. godine, a procijenjena vrijednost radova na izgradnji infrastrukture iznosi 280.000.000,00 Kn.
67 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
13.4. Naftovodi i plinovodi
Prema prostornom planu općine Sibinj (Sl. vj. BPŽ 8/03,17/07) na području općine Sibinj izgrađen je jedan međunarodni cjevovod jadranskog naftovoda. Međunarodni cjevovod jadranskog naftovoda (Sisak – Slavonski Brod) izgrađen je paralelno sa južne strane autocestom A3 (Bregana-Zagreb-Lipovac). Prije naselja Slobodnica odvaja se jedan odvojak prema BIH koji je napušten.
Duljina postojećeg cjevovoda Jadranskog naftovoda na području Općine Sibinj iznosi:
. trasa Sisak – Slavonski Brod 7,750 m . napuštena trasa Slobodnica – Bosanski brod 6,100 m
Sjeverno od trase jadranskog naftovoda Sisak – Slavonski Brod, u postojećem koridoru planira se izgradnja međunarodnog naftovoda PEOP, te izgradnja višenamjenskih međunarodnih produktovoda.
Prema prostornom planu Brodsko-posavske županije na području općine Sibinj nalaze se sljedeći plinovodi i produktovodi:
Postojeći:
. magistralni plinovod Kutina-Slavonski Brod DN 600/75 . magistralni plinovod Slobodnica-Donji Miholjac DN 800/75 . magistralni plinovod OPČS Slobodnica-MRČ Slavonski Brod DN 400/50 . produktovod Slobodnica-Bosanski Brod DN 400/50 .
Planirani:
. magistralni plinovod Slobodnica-Sotin . međunarodni plinovod Slobodnica-Bosanski Brod, Kozarac-Slobodnica . magistralni plinovod Okoli-Slobodnica
Prema dostavljenim podacima distributera plina Brod-plin d.o.o. na području općine Sibinj izgrađena je srednjetlačna polietilenska plinska mreža (ST PE PM) u dužini cca. 46 km. Materijal cjevovoda je PE 80 u 100% količini. Jedan od glavnih ciljeva prostornog i gospodarskog razvoja općine Sibinj je izgradnja lokanih plinoopskrbnih sustava, tako da se omogući korištenje prirodnog plina u što većem broju naselja i što većeg broja korisnika u plinoficiranim naseljima.
68 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
13.5. Energetski sustav
Prijenosni elektroenergetski sustav na području općine Sibinj je pod nadležnosti HOPS25 d.o.o., Prijenosno područje Osijek. Prema očitovanju HOPS d.o.o., Prijenosno područje Osijek, sjevernim područjem Općine Sibinj prolazi trasa dalekovoda DV 110 kV TS Slavonski Brod 1 – TS Požega. Južnim područjem Općine Sibinj prolazi trasa dalekovoda DV 110 kV TS Slavonski Brod 1 – EVP Kapela 1 i 2.
Distribucija električne energije na području općine je u nadležnosti HEP-ODS d.o.o., Elektra Slavonski Brod. Na području općine Sibinj zastupljeni su zračni i kabelski vodovi naponskih razina od 35 kV do 0,4 kV, a najznačajniji energetski objekt na području općine Sibinj je transformatorska stanica 35/10(20) kV Sibinj.
13.5.1. Javna rasvjeta
Postojeći sustav javne rasvjete na području općine Sibinj nije zadovoljavajući. Iako je javna rasvjeta izgrađena u svim naseljima na području općine, posebno se ističu naselja u brdskom dijelu u kojima nije izgrađen dovoljan broj pojedinačnih elemenata tj. rasvjetnih stupova i tijela, te time nisu zadovoljene potrebe stanovništva u pogledu kvalitetnog osvjetljenja. U pogledu tehničke izvedbe postojećeg sustava, u svim naseljima na području općine izgrađen je sustav javne rasvjete na stupovima, izuzev u naselju Gornji Andrijevci, u kojima je javna rasvjeta riješena putem tzv. visilica.
Generalno promatrajući, cjelokupan sustav javne rasvjete ne zadovoljava osnovne ekološke i energetske standarde. Dotrajale svjetlosne armature ne prate današnje standarde u pogledu minimalnog svjetlosnog zagađenja i svjetlotehnike, a s druge strane sustav nije niti ekonomičan zbog velike potrošnje električne energije. Stoga je Općina Sibinj započela sa zamjenom postojeće rasvjete ekološkom i energetski učinkovitom javnom rasvjetom gdje će se postojeća rasvjetna tijela zamijeniti novima, kao i ugraditi visokotlačne natrijeve žarulje.
13.6. Postupanje s otpadom
Sukladno zakonskim propisima i vodeći se načelima održivog razvoja, općina Sibinj usmjerena je ka unapređenju sustava gospodarenja otpadom na cjelokupnom području općine. U tu svrhu izrađen je i „Plan gospodarenja otpadom općine Sibinj za razdoblje od 2012. do 2019. god.“
69 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
Sva naselja iz sastava Općine obuhvaćena su sustavom organiziranog prikupljanja otpada. Nositelj aktivnosti je tvrtka „Jackob Becker“ koja prikupljeni otpad odvozi na vlastitu deponiju. Prema podacima tvrtke „Jackob Becker“u 2010. god. na području općine prikupljeno je 660 tona mješovitog komunalnog otpada od čega se 600 tona odnosi na kućanstva i 60 tona na poslovne subjekte i javne površine.
Koncem 2014. godine nakon nabave kontejnera za sakupljanje komunalnog otpada koje je sufinancirao Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Republike Hrvatske, na području općine započelo je odvojeno prikupljanje otpada. Postavljeno je ukupno 26 kontejnera za papir, staklo i plastiku tzv. zelenih otoka i to na 9 lokacija u općini.
Slika 29: Prikaz zelenog otoka
Zeleni otoci su postavljeni na sljedećim lokacijama:
. M.O Sibinj ispred zgrade općinske uprave, te na izletištu Petnja . M.O. Slobodnica ispred mjesnog doma u Slobodnici . M.O. Bartolovci ispred mjesnog doma u Bartolovcima . M.O. Gromačnik ispred autobusnog stajališta (kraj velikog mosta) . M.O. Brčino-Ravan ispred mjesnog doma u Ravnu . M.O. Grgurevići-Čelikovići-Jakačina Mala ispred mjesnog doma u Grgurevićima . M.O. Gornji Andrijevci ispred mjesnog doma u Gornjim Andrijevcima . M.O. Grižići ispred mjesnog doma u Grižićima
70 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
Minimalno pražnjenje zelenih otoka ugovoreno je jednom mjesečno ili sukladno dinamici punjenja istih.
Jedan od problema vezanih za sustav gospodarenja otpadom svakako je i pojava divljih odlagališta otpada. Iako ne obuhvaćaju značajne površine, te se redovito uklanjaju, divlja odgališta kontinuirano se pojavljuju što ukazuje na potrebu sustavnog informiranja i edukacije stanovništva o zaštiti okoliša i propisnom zbrinjavanju otpada.
Veće divlje odlagalište za čiju su sanaciju potrebna znatna financijska sredstva nalazi se na području k.o. Sibinj južno od istočnog lateralnog kanala i sjeverno od auto ceste A3 na kč.br. 3788. Navedeno odlagalište je više puta sanirano, međutim kontinuirano se na isto dovozi građevinski, poljoprivredni i ostali otpad, a procjenjuje se da je odloženo od 300 do 500 m3 građevinskog i poljoprivrednog otpada.
Kako bi se prikupljeni i selektirani otpad kvalitetno zbrinuo, Općina Sibinj planira izgradnju reciklažnog dvorišta na području općine. S obzirom da su u tijeku izmjene i dopune prostorno planske dokumentacije koja će precizno definirati lokaciju budućeg reciklažnog dvorišta, tek nakon izvršenog postupka izmjena i dopuna pristupiti će se izradi projektno-tehničke dokumentacije za navedeni projekt.
13.7. Groblja
Na području općine Sibinj izgrađeno je 9 groblja i to u naseljima Gromačnik, Bartolovci – Slobodnica, novo groblje u Slobodnici, Sibinj, Jakačina Mala, Grgurevići, Čelikovići (staro groblje), Brčino – Ravan, te naselju Grižići. Prostorni položaj, raspored i pristup grobnim mjestima, osim novog groblja u Slobodnici nije zadovoljavajući iz razloga što se gotovo svaki grob nalazi „u retku i stupcu za sebe“.
Slika 30: Mrtvačnica na groblju u naselju Grižići Slika 31: Mjesno groblje u naselju Grižići
71 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
Slika 32: Mrtvačnica na mjesnom groblju u naselju Brčino - Ravan
Groblje u naselju Sibinju prošireno je na susjednu parcelu zemljišta, na kojoj se ukop pokojnika vrši na način da je osiguran prostor za nesmetan pristup svakom grobu. Kroz središte groblja prolazi glavna staza, koja će se račvati na lijeve i desne odvojke. Svaki odvojak će prolaziti između dva reda grobova. Na taj način biti će kvalitetno riješen pristup grobnim mjestima i za osobe sa invaliditetom. Trenutno su u tijeku radovi postavljanja ograde na mjesnom groblju.
Slika 33: Mjesno groblje u naselju Sibinj
72 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
Na mjesnim grobljima u Jakačini Maloj i Grgurevićima ne postoje izgrađene mrtvačnice, a za navedena groblja još uvijek su neriješeni imovinsko – pravni odnosi zbog neusklađenosti u stanja u zemljišnim knjigama. Nakon njihova okončanja, Općina Sibinj planira izgradnju novih mrtvačnica.
Slika 34: Mjesno groblje u naselju Grgurevići
Slika 35: Mjesno groblje u naselju Jakačina Mala
73 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
Na starom groblju u naselju Čelikovići nije izgrađena mrtvačnica, a izgradnja iste nije u planu, budući da se ukopi na tom groblju više ne vrše, osim u iznimnim slučajevima, za najstarije žitelje.
Na mjesnom groblju Bartolovci – Slobodnica ima još svega nekoliko slobodnih grobnih mjesta, te je u skorije vrijeme izgledna maksimalnu popunjenost kapaciteta groblja. Ukopi pokojnika s područja ovoga naselja nakon iskorištenja postojećih kapaciteta planiraju se na novom groblju u Slobodnici koje je definirano na lokaciji južno od naselja. Iako je na navedenom groblju izgrađena nova mrtvačnica, isto trenutno nije u funkciji jer mrtvačnica nije priključena na elektroopskrbnu mrežu, budući da u blizini nema trafostanice.
Slika 36: Mjesno groblje Bartolovci
74 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
14. DRUŠTVENE DJELATNOSTI
14.1. Društvena infrastruktura
Mjesni domovi na području općine Sibinj predstavljaju osnovnu infrastukturu namijenjenu zadovoljavanju društvenih potreba na području općine. Na cjelokupnom području općine izgrađeno je 9 domova, te su svi objekti izgrađeni i/ili dograđeni prije 1980. godine. Sukladno vremenu izgradnje i korištenim materijalima, utjecaju vremenskih prilika ali i ljudskom faktoru, većina objekata zahtijeva provedbu radova obnove. Iako je Općina Sibinj uložila znatna sredstva u održavanje, te izmjenu stolarije na svim društvenim domovima, posljednjih godina sve je veća potreba za izradom toplinske ovojnice objekata, ugradnje energetski učinkovitog i ekološki prihvatljivog sustava grijanja, te sanacije krovišta na pojedinim domovima. Posebice je kritično stanje krovišta na mjesnom domu u naselju Grgurevići koje je potrebno što prije sanirati.
Slika 37: Mjesni dom u naselju Grgurevići
75 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
Društveni dom u Slobodnici površine je 1080 m2 od čega prizemlje obuhvaća 790 m2, a kat 290 m2. Navedeni objekt djelomično je rekonstruiran 2011. godine, ali trenutno nije u funkciji, budući da je u tijeku izvođenje radova postavljanja elektroinstalacija, te je potrebno provesti radove priključenja objekta na vodoopskrbnu mrežu i urediti sanitarne čvorove.
Slika 38: Mjesni dom u naselju Slobodnica
Mjesni dom u naselju Gromačnik obuhvaća površinu od 250 m2, te se nalazi u najlošijem stanju u odnosu na ostale mjesne domove na području općine. Iako je na samom objektu društvenog doma izmijenjeno krovište, čitavi objekt zahtijeva obnovu. Također, izvedeno stanje objekta mjesnog doma ukazuje na nedovoljnu iskorištenog unutarnjeg prostora, a jedna od problema čine i sanitarni čvorovi.
Slika 39: Mjesni dom u naselju Gromačnik
76 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
Ostali društveni domovi smješteni su u naseljima Sibinj (300 m2), Bartolovci (300 m2), Gornji Andrijevci (250 m2), Grižići (150 m2), Brčino – Ravan (150 m2), Grgurevići (200 m2), te Jakačina Mala (200 m2).
Slika 40: Mjesni dom i igralište u naselju Brčino - Ravan
Slika 41: Mjesni dom u naselju Grižići
77 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
Kako bi se osigurala kvalitetna društvena infrastruktura koja će biti na raspolaganju svim mještanima općine, potrebno je sukladno postojećem stanju obnoviti navedene mjesne domove, izgraditi i/ili staviti u funkciju sanitarne čvorove, te funkcionalno opremiti sve objekte.
14.2. Športsko rekreacijska infrastruktura
U pogledu infrastrukture za bavljenje športom i rekreacijom, na području općine Sibinj stanje nije zadovoljavajuće. U sklopu OŠ Ivan Mažuranić u Sibinju nalazi se sportska dvorana ukupne površine 1.811,32 m². Također, u naselju Sibinj nalazi se i malonogometno igralište kod željezničke pruge. Ulaganja u navedeno igralište prioritetna s obzirom da se isto nalazi u željezničkom pojasu, te je prije svega potrebno riješiti imovinsko – pravne odnose.
Slika 42: Malonogometno igralište u Sibinju
U pogledu naselja Brčino – Ravan, kod mjesnog doma nalazi se jedno betonsko igralište za mali nogomet, te jedno travnato igralište za mali nogomet. Na području naselja Grgurevići – Čeliković kod mjesnog doma smješteno je malonogometno igrališta, te jedno igralište u školskom dvorištu.
78 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
S l i k a :
m S Slika 43: Malonogometno igralište u naselju Grgurevići
U naselju Jakačina Mala nema izgrađenih terena i igrališta, no vidljivi su ostaci dječjeg igrališta tj. elemenata za igru kod mjesnog doma.
U naselju Grižići nalazi se travnato igralište za mali nogomet kod kapelice sv. Mihovila, te jedno igralište u dvorištu područne škole.
- G O R N J I
S l i Slika 44: Travnato igralište u naselju Grižići
79 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
U naselju Gornji Andrijevci smještena su tri igrališta: školsko igralište, igralište iza škole na javnoj površini i malonogometno betonsko igralište u središtu naselja.
Slika 45: Školsko igralište u naselju Gornji Andrijevci
U naselju Sibinj uz postojeće malonogometno igralište kod željezničke pruge, te betonsko malonogometno igralište kod škole, evidentirana su dva igrališta za djecu.
-
-
-
-
-
Slika 46: Dječje igralište u Vinogradskoj ulici u Sibinju
80 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
Slika 47: Dječje igralište u parku u naselju Sibinj
U naselju Gromačnik također je smješteno jedno dječje igralište koje se nalazi u vrlo lošem stanju.
Slika 48: Dječje igralište u naselju Gromačnik
81 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
Na području naselja Slobodnica nalaze se dva igrališta – malonogometno betonsko igralište kod mjesnog doma, te malonogometno igralište kod željezničke pruge. Također, nalaze se i ostaci dječjeg igrališta koje više nije u funkciji.
Slika 49: Malonogometno igralište u naselju Slobodnica
Kako je i razvidno iz prethodnih fotografija, postojeći športsko – rekreacijski tereni na području općine u relativno su lošem stanju, te ne zadovoljavaju potrebe za kvalitetnim sadržajima, posebice za djecu i mlade. Isto tako, postojeća dječja igrališta su u neodgovarajućem stanju po pitanju opremljenosti i funkcionalnosti sprava za igru.
82 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
14.3. Javna uprava
Za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga Općine Sibinj, utvrđenih zakonom i Statutom, te obavljanje poslova državne uprave koji su zakonom prenijeti na općinu, u Općini Sibinj ustrojen je Jedinstveni upravni odjel kojim upravlja pročelnik, a koji zapošljava 6 djelatnika.
Slika 50: Zgrada Općinske uprave u Sibinju
S ciljem da se omogući izravno sudjelovanje građana u donošenju odluka od svakodnevne važnosti za njihov život i rad, statutom Općine Sibinj predviđeno je osnivanje mjesnih odbora. Mjesni odbori mogu se osnovati za područje jednog naselja, za više manjih naselja ili dijelove većih naselja.
Mjesni odbori imaju pravo prelagati mjere i aktivnosti za unapređenje komunalnih usluga, vrtića, škola, zdravstvene skrbi, kulturnih i sportskih ustanova na njihovu području, a također mogu utjecati na radno vrijeme javnih službi, objekata za opskrbu hranom i pićem, te regulaciju prometa. Povrh toga, mjesni odbori također mogu obavljati određene poslove iz samoupravnog djelokruga jedinice lokalne samouprave koji su na njih preneseni od strane općine ili grada. Rad mjesnih odbora financira se iz proračuna Općine Sibinj.
Mjesni odbori imaju prvenstveno savjetodavnu ulogu – djelokrug i samostalnost mjesnih odbora ograničena je ZLP(R)S-om i statutom općine, i oni podliježu nadzoru koji provode tijela jedinice lokalne samouprave.
83 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
Na području općine Sibinj djeluje 8 mjesnih odbora:
MO Bartolovci MO Ravan – Brčino MO Gornji Andrijevci MO Grižići MO Gromačnik MO Jakačina Mala – Grgurevići – Čelikovići MO Sibinj MO Slobodnica
Kako su transparentnost rada i otvorenost tijela JL(R)S, njihova suradnja s organizacijama civilnog društva, te funkcioniranje mjesne samouprave prepoznati kao ključne odrednice daljnjeg razvoja demokracije i sudjelovanje građana u političkom životu njihovih lokalnih zajednica, u nastavku su prikazani rezultati istraživanja o transparentnosti i odgovornosti Općine Sibinj kao jedinice lokalne samouprave.
Od konca mjeseca lipnja do početka mjeseca listopada 2014. godine, GONG i Udruga gradova proveli su treći put zaredom istraživanje o transparentnosti i odgovornosti svih jedinica lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj. Rezultati istraživanja temelje se na pregledu službenih internetskih stranica, uvidu u Poslovnike i Statute, anketnom upitniku, zahtjevu za pristupom informacijama, te obavljenim telefonskim pozivima na centrale gradova, općina i županija. Ciljevi istraživanja bili su utvrditi aktualnu razinu transparentnosti i odgovornosti jedinica lokalne i regionalne samouprave, usporediti nalaze u odnosu na prethodna istraživanja i detektirati trendove, te potaknuti višu razinu transparentnosti jedinica lokalne i regionalne samouprave.
Od ukupno 576 jedinica lokalne samouprave koje su obuhvaćene istraživanjem, Općina Sibinj nalazi se na 348. mjestu sa ostvarenih 0,90 bodova od maksimalnih 10 bodova, čime je općina svrstana u kategoriju izrazito netransparentne općine.
Unatoč naporima uloženim protekle tri godine da se otvorenost i transparentnost općine poboljša, pred Općinom Sibinj evidentne su značajne promjene i primjena mjera koje će doprinijeti učinkovitijem i transparentnijem djelovanju.
84 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
14.4. Odgoj i obrazovanje
14.4.1. Predškolski odgoj
Prema dostavljenim podacima iz općinske uprave, na području općine Sibinj ne djeluje niti jedan dječji vrtić. Stoga su roditelji primorani djecu slati u susjedne općine i grad Slavonski Brod. Procjenjuje se da minimalno 30-ero djece s područja općine Sibinj pohađa dječje vrtiće u Slavonskom Brodu. Također, 9-ero djece s posebnim potrebama pohađa Polikliniku i dječji vrtić „Zlatni cekin“ smješten u Slavonskom Brodu (Vinogorje), koji Općina dijelom financira. Program predškole provodi se u suradnji sa OŠ Ivan Mažuranić, a istim je obuhvaćeno 67 djece sa područja općine. Program predškole odvija se u tri skupine; dvije skupine djece pohađaju program u naselju Sibinj, te jedna skupina u naselju Slobodnica.
S obzirom na iskazanu situaciju, Općina Sibinj započela je s pripremom projekta izgradnje novog dječjeg vrtića na području naselja Sibinj koji će omogućiti svoj djeci pohađanje programa predškolskog odgoja i obrazovanja na području općine. Idejnim projektom predviđena je lokacija novog dječjeg vrtića na k.č.br. 85 i 340/3, k.o. Sibinj (sa sjeverne strane centralnog parka u Sibinju). Dječji vrtić će činiti glavna zgrada vrtića, bruto površine 785,42 m2, te odvojeno od nje zgrade kotlovnice i radionice koje će činiti funkcionalnu cjelinu.
U objektu glavne zgrade formirati će se sadržaji za predviđeno tri grupe djece (boravak + garderoba + sanitarije), s višenamjenskom dvoranom, prostorom za odgajatelje i administraciju i gospodarskim prostorom. Uz smještajne jedinice za djecu, predviđene su vanjske, dijelom natkrivene terase. Ukupna vrijednost projekta izgradnje dječjeg vrtića procjenjuje se na 3,5 milijuna kuna.
Slika 51: Idejno rješenje novog dječjeg vrtića u Sibinju
85 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
14.4.2. Osnovnoškolsko obrazovanje
Na području Općine osnovno školstvo čine matična škola u Sibinju koja nosi ime Ivana Mažuranića, osmogodišnja područna škola u Slobodnici i 6 područnih škola i to u Gornjim Andrijevcima (4 razredna odijeljenja), Starom Slatiniku (4 razredna odijeljenja), Grižićima (4 razredna odijeljenja), Grgurevićima (4 razredna odijeljenja) i Ravnu (4 razredna odijeljenja). U Gromačniku postoji područni razredni odjel koji organizacijski pripada Osnovnoj školi „Ivana Brlić Mažuranić“ Slavonski Brod.
Slika 52: PŠ Slobodnica Slika 53: PRO Stari Slatnik
Slika 54: PRO Gornji Andrijevci Slika 55: PRO Ravan
86 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
Slika 56: PRO Grgurevići Slika 57: PRO Grižići
Prema podacima Osnovne škole „Ivan Mažuranić“ Sibinj, u školskoj godini 2014./2015. upisano je ukupno 603 učenika u 36 razrednih odjela. Matična škola ima neto površinu školskog prostora od 2.614,72 m², sa 14 učionica, 6 kabineta i sportsku dvoranu površine 1.811,32 m² od čega na veliku dvoranu otpada 776,02 m².
Slika 58: OŠ Ivan Mažuranić
Škola zapošljava ukupno 81 djelatnika – 23 učitelja razredne nastave, 31 učitelja predmetne nastave, 4 vjeroučitelja, 3 stručna suradnika, te 20 ostalih djelantika. Osnovna škola „Ivan Mažuranić“ jedna je od najvećih škola Brodsko-posavske županije i ima status EKO škole.
87 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
14.5. Zdravstvo i socijalna skrb
Na području općine Sibinj djeluju 3 ambulante. U općinskom središtu Sibinju postoji namjenski objekt s ambulantom opće prakse i ambulantom dentalne medicine, dok se preostale dvije ambulante nalaze u naseljima Slobodnica i Grgurevići.
Objekti socijalne zaštite ne postoje na području općine Sibinj.
Na području općine Sibinj smještena je jedna ljekarna u centru Sibinja, u zgradi Općinske uprave. Također, na području općine djeluje i privatna veterinarska ambulanta smještena u naselju Sibinj.
15. CIVILNO DRUŠTVO
Prema podacima Ministarstva uprave, Registar udruga Republike Hrvatske, na području općine Sibinj registrirano je 40 organizacija civilnog društva i to:
. DVD Grižići . Lovačka udruga "Šljuka" . Lovačka udruga "Kuna" Odvorci . "KLAS" udruga hrvatskih folklornih grupa . Humanitarna udruga "Sunce" . Ženski rukometni klub Slobodnica . Kulturno-umjetničko društvo "TOMISLAV" Sibinj . Hrvatsko europska liga pomoći . Udruga športskih ribolovaca "Petnja" Sibinj . Udruga za poticanje kreativnosti " Bubamara" . Hrvatski nogometni klub "Sloga 1958" . Bantam klub Hrvatske . Malonogometni klub " Redoksi ", Sibinj . Treća sreća - Udruga za zaštitu prava životinja . DVD Sibinj . KUD "Slavonija" Gornji Andrijevci . DVD Slobodnica . Pikado klub „Prvi“ . Moto klub Sibinj . NK "Slobodnica" Slobodnica . Vatrogasna zajednica Općine Sibinj . Twirling klub "Aurora"
88 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
. NK "Andrijevački sportski klub" . Auto klub Sibinj . Airsoft klub "Slavonija" Sibinj . Tamburaški sastav "Bećarsko srce" . Košarkaški klub "SIBINJ" . NK "Mladost" SIBINJ . Udruga Brišćani . NK "Sloga" Gromačnik . Creativo SB . Biljarski klub "SIRIUS" Sibinj . Lovačko društvo "Petnja" . Udruga za sport i rekreaciju "DILJ - M&M" Brčino – Ravan . Teniski klub "Sibinj" Sibinj . NK "Vatrogasac" Grižići . NK "Mladost" Jakačina Mala . KUD "Šokica" Slobodnica . Pčelarska udruga "Sibinj" . Stolnoteniski klub " Sibinj " – Sibinj
Od navedenih organizacija civilnog društva, najznačajniji su:
KUD Slavonija, Donji Andrijevci
Kulturno umjetničko društvo "SLAVONIJA" iz Gornjih Andrijevca osnovano je 1984. godine. U svom postojanju KUD "Slavonija" radi na očuvanju tradicije Andrijevaca obnavljanjem običaja kroz plesove i pjesme. Do sada su nastupali na svim poznatim folklornim smotrama, te brojnim drugim folklornim priredbama diljem Hrvatske i inozemstva. Organizatori su folklorne večeri pod nazivom "Kukuruzijada". Društvo broji 60 aktivnih članova, a radi u dvije sekcije: folklorna i tamburaška.
KUD Šokica, Slobodnica
KUD "ŠOKICA" djeluje od 1915. godine na području na Slobodnica. U vremenu djelovanja KUD-a došlo je do promjene imena, 1947. u KUD "Sloboda" da bi se nakon Domovinskog rata i osamostaljenja Hrvatske 1994. godine vratilo ime "Šokica". KUD "Šokica" danas broji oko 90 aktivnih članova koji rade u četiri sekcije i to: dječja folklorna, starija folklorna, pučko- pjevačka i tamburaška sekcija.
89 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
Pri KUD-u djeluje i škola sviranja koju danas pohađa 25 mladih učenika (3 generacije) od kojih prva već svira folklorne sadržaje starijoj folklornoj sekciji a mlađi kod nastupa dječje folklorne sekcije.
Dječja folklorna sekcija broji 30 članova, koja se svake godine pomlađuje novim članovima, a iz koje svake godine dolazi podmladak u stariju folklornu sekciju. KUD "Šokica" je član Družine – čuvari tradicije hrvatskih obiteljskih zadruga čije je sjedište pri Filozofskom fakultetu u Zagrebu, kao i IGF-a (Međunarodne unije folklora).
KUD "Šokica" je organizator dvije folklorne manifestacije i to: "Uskrsni ponedjeljak" u Slobodnici, te Božićni koncert pod nazivom "Slava Bogu na visini".
KUD "Tomislav", Sibinj
KUD Tomislav, Sibinj djeluje preko 60 godina na području sadašnje općine Sibinj, kao glavna poveznica djelovanja i očuvanja izvornog slavonskog folklora, ponajprije sa područja sela Sibinja. Dakako, uz izvorni folklor same Brodsko-posavske županije i sela Sibinja, njeguje i foklorne plesove cijele Lijepe naše. Vrijedno je spomenuti plesove Međimurja, Posavine, Baranje, Like, Zagorja te Bunjevačke plesove, Ražanac, Korčulanski plesovi i dr.
Slika 59: KUD „Tomislav“ Sibinj
Kroz dugoodišnje djelovanje, kroz KUD je prošlo mnoštvo članova koji su svojim zalaganjem, radom a posebno ljubavlju prema folkloru i Slavoniji ostavili trag, svatko na svoj jedinstveni način.
90 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
U sadašnjem radu KUD-a sudjeluju 40 članova, u više sekcija: folklorna, tamburaška, pjevačka i dječija. Svoj rad i trud, te rezultate pokazuju, uspješno, na gostovanjima diljem Hrvatske, ali i izvan nje. Vrhunac rada tijekom cijele godine je godišnji koncert, koji kao poklon svome selu održavaju tradicionalno na Sveta tri kralja.
Članovi KUD-a posebno su ponosni na sve osvojene nagrade na natjecanjima ljepote, gdje se ocjenjue ljepota narodne nošnje, ali i ljepota same djevojke i snaše. KUD djeluje u prostorijama doma kulture, a najveće potrebe u djelovanju su ograničena financijska sredstva potrebna za obnovu postojećih i/ili kupnju novih glazbenih instrumenata, te tradicijskih narodnih nošnjih.
Od sportsko rekreativnih udruga, na području općine djeluje 6 nogometnih klubova i to:
NK Mladost – Sibinj
Povijest nogometnog kluba "Sibinj" seže u daleku prošlost. 'NK SOKOL' osnovan je 1926. godine te je kasnije pod imenom 'SLAVONAC' djelovao do 1948. godine. Poslje toga djeluje pod imenom 'FD MLADOST', a danas 'NK MLADOST'.
Još davne 1921. godine prvu nogometnu loptu u Sibinj je donio Braco Damić, a 1926. godine stolarski pomoćnik Anton Šiljak osniva nogometni klub 'SOKOL'. Još prije osnutka kluba u Sibinju ljudi su se okupljali uglavnom oko crkve da bi igrali nogomet, a kasnije na "placu" - mjesto između potoka Kikovac i crkve. Igralište na "Placu" nije odgovaralo ni približno uvjetima koji su Sibinjci trebali da bi se natjecali u tadašnjim ligama pa su dobili zemljište južno od zgrade "Sokolane" (današnji dom kulture). Bilo je to koncem 1947. godine. Dobrovoljnim radom ljudi, od voćnjaka koji je bio na tom mjestu, napravili su nogometno igralište na kojem Sibinjci i danas igraju svoje nogometne utakmice.
Slika 60: NK Mladost Sibinj
91 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
NK „Mladost“ Sibinj danas se natječe u 2. županijskoj nogometnoj ligi centar.
NK Vatrogasac – Grižići
Nogometni klub Vatrogasac osnovan je 1980. godine, te danas broji između 50 i 60 članova. Glavni ciljevi udruge usmjereni su ka okupljanju djece i mladih, poticanje razvoja sporta i uključivanje mladih u sportske aktivnosti, te promoviranje zdravih stilova života na području općine. Članovi udruge natječu se u županijskoj nogometnoj ligi, u kategorijama juniora i seniora.
Slika 61: NK Vatrogasac
92 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
NK Sloga - Gromačnik
Davne 1948. godine pod zelenim drvetom ispred kuće Ivana Oreškovića i zgrade seoske straže sastala se grupa tada mladih i ambicioznih ljudi sa ciljem osnutka nogometnog kluba.
Sam sastanak na kojem je nazočilo dvadesetak mještana Gromačnika inicirali su Stjepan Kostadinović i Mijo Devčić, a nakon provedene rasprave odlučeno je kako će novoosnovani klub nositi ime Sloga jer je ime vezano za Hrvatsku slogu ( Vjera u Boga i Hrvatska Sloga ). Kao službeni datum osnivanje NK Sloge navodi se 01. svibanj.
Slika 62: NK Sloga
Boja kluba je zelena, a u svojoj organizaciji klub se trenutno takmiči sa juniorskim i senirskim sastavima. Kroz svoje dugo postojanje kluba je nasupao u općinskim ligama tadašnje općine Slavonski brod, a u današnje vrijeme klub se takmiči u Županijskim ligama Brodsko - Posavske županije.
93 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
. Pčelarska udruga Sibinj
Pčelarska udruga „Sibinj“ mlada je udruga osnovana 2014. godine, ali koja broji već 42 aktivna člana s područja općine. Osnovne djelatnosti udruge su organizacija stručnih predavanja, sudjelovanje na pčelarskim sajmovima kao i organizacija manifestacija u svrhu promoviranja pčelarstva i proizvoda od meda. Glavni ciljevi djelovanja udruge su usmjereni primarno ka unapređenju sektora pčelarstva, te očuvanja ekološke ravnoteže i bioraznolikosti.
Kao jedan od najvećih problema Pčelarska udruga Sibinj prepoznala je nedovoljnu informiranost javnosti o dobrobiti i kvaliteti meda i ostalih pčelinjih proizvoda na ljudsko zdravlje. Stoga je prepoznata potreba osviještavanja javnosti i poticanja konzmacije pčelinjih proizvoda, te njihovom brendiranju i pozicioniranju na tržištu. Jedan od aktivnosti koje će udruga kontinuirano provoditi odnosi se i na sadnju medonosnog bilja radi obogaćivanja pčelinjih paša i produljenju pašne sezone. Također, udruga planira i nabavu stroja za izradu satnih osnova od voska koji bi pčelari sami donosili, te na taj način imali potpunu kontrolu kvalitete satnih osnova. Jedan od planiranih projekata udruge u doglednoj budućnosti obuhvaća izgradnju punionice meda.
Iako mlada, udruga je već ostvarila suradnju s drugim pčelarskim udrugama s područja Brodsko posavske županije, Hrvatskim pčelarskim savezom i drugim institucijama koje imaju za cilj razvoj i jačanje sektora pčelarstva.
. Moto klub Sibinj
Osnovan još 2008. godine, Moto klub Sibinj danas broji 15 članova koji aktivno djeluju u području jačanja uloge moto kulture u društvu. Jedan od glavnih ciljeva udruge je unapređenje prometne kulture i sigurnosti u prometu na području općine Sibinj. Od redovnih aktivnosti i projekata koje udruga provodi potrebno je istaknuti kontinuiranu organizaciju akcija koje doprinose većoj sigurnosti u prometu, posebice djece i mladih. U tu svrhu, udruga redovno surađuje sa školama i ostalim institucijama s područja općine. Također, članovi udruge sukladno potrebama organiziraju i humanitarne akcije u svhu pomoći potrebitima s područja općine, te moto susrete koji se tradicionalno održavaju svake godine na jezeru Petnja.
94 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
16. FINANCIJSKO POSLOVANJE OPĆINE SIBINJ
Zakon o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave definira izvore prihoda za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, vrste zajedničkih poreza koji se dijele između različitih razina vlasti i njihovu diobu između središnje države, županija, gradova i općina.
Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave osiguravaju prihode za financiranje svojih aktivnosti i slobodno njima raspolažu. Općenito, prihodi općina, gradova i županija trebali bi biti jednaki zadacima koje izvršavaju. Sustav financiranja lokalne samouprave prilično je složen i obuhvaća različite izvore prihoda, uključujući poreze (vlastite poreze i zajedničke poreze koji se dijele između lokalne samouprave, županija i države), neporezne prihode (vlastite i zajedničke), kapitalne prihode i subvencije.
Temeljni financijski dokument kojim Općina Sibinj definira svoju financijsku, socijalnu, investicijsku, razvojnu i opću politiku tijekom godine je općinski proračun čije su glavne funkcije odrediti najvažnije ciljeve općine u fiskalnoj godini, alat kojim općina utječe na ekonomsko stanje, instrument kontrole prikupljanja i trošenja proračunskih sredstava
Proračun kao financijski dokument iskazuje sve prihode i rashode, te daje sveobuhvatan prikaz cjelokupnog poslovanja Općine Sibinj kao jedinice lokalne samouprave.
Iako bi svaka općinska uprava željela financirati sve predložene projekte i investicije, te raspolagati sa više sredstava, postoje čvrsta zakonska uporišta, jasno definirani izvori sredstava i prioriteti u upravljanju proračunskim sredstvima.
Na izgled Proračuna Općine Sibinj, utjecaj ima široki krug tijela, ustanova, organizacija i pojedinaca. Svaki novi proračun za nastupajuću godinu oblikuje se temeljem:
. zakonskih odredaba kojima su utvrđene obveze Općine Sibinj . višegodišnjih ciljeva definiranih strateškim razvojnim dokumentima na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini . prijedloga proračunskih i izvanproračunskih korisnika . prijedloga građana putem mjesnih odbora i udruga civilnog društva . prijedloga Općinskog vijeća . eventualnih zaduženja . započetih projekata čija provedba je u tijeku
95 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
16.1. Prihodi Općine Sibinj
U tabeli koja slijedi prikazani su prihodi Općine Sibinj u razdoblju 2010. – 2014. godine:
Tablica 10: Prihodi Općine Sibinj 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 6 Prihodi poslovanja 5.950.273 4.570.073 5.198.308 5.673.126 6.001.064
61 Prihodi od poreza 3.700.173 3.640.475 3.737.630 4.236.710 4.095.428 611 Porez i prirez na dohodak 3.484.995 3.412.997 3.573.091 3.999.682 3.857.372
613 Porezi na imovinu 177.737 192.554 128.699 157.462 157.789 614 Porezi na robu i usluge 37.441 34.924 35.840 79.566 80.267
63 Pomoći iz inozemstva i od 1.229.247 109.737 595.099 361.308 579.121 subjekata unutar općeg proračuna 633 Pomoći proračunu iz drugih 1.229.247 109.737 595.099 155.000 538.765 proračuna 634 Pomoći od izvanproračunskih 0 0 0 206.308 40.356 korisnika 64 Prihodi od imovine 373.760 299.593 426.193 429.432 563.734 65 Prihodi od administrativnih 647.093 520.268 439.386 645.676 762.781 pristojbi i po posebnim propisima
652 Prihodi po posebnim propisima 128.336 74.422 124.549 63.941 84.476 653 Komunalni doprinosi i naknade 518.757 445.846 314.837 581.735 678.305 7 Prihodi od prodaje nefinancijske 0 533.161 22.933 24.114 25.854 imovine Izvor podataka: Općinska uprava, 2015.
Analizom prihoda Općine Sibinj u razdoblju 2010. – 2014., vidljivo je da najveći udio u ukupnim prihodima, općina ostvaruje s osnove poreza i prireza na dohodak, koji je ujedno i pokazatelj povećane zaposlenosti na području općine. Navedeni prihodi u blagom su porastu do 2013. godine, dok je u 2014. zabilježen neznatan pad prihoda po toj osnovi. Uzrok blagih oscilacija u navedenim prihodima je u povećanom broju prijava povrata poreza na dohodak građana.
U pogledu prihoda od poreza na robu i usluge, stupanjem na snagu novoga Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom (NN 133/12), prihodi od poreza na robu i usluge Općine Sibinj su se i više nego udvostručili.
96 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
Prihodi iz državnog proračuna tijekom proteklog petogodišnjeg razdoblja uvelike variraju, ponajprije iz razloga značajnih potpora ostvarenih 2010. i 2014. godine namijenjenih saniranju šteta od elementarnih nepogoda koje su pogodile općinu Sibinj, te uzrokovale znatne štete na poljoprivrednim usjevima. Povećanje prihoda u proteklom razdoblju vidljivo je i sa osnova prihoda od imovine, s obzirom na primjenu Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (NN 86/12, 143/13), te obvezu legalizacije bespravno sagrađenih objekata i zgrada. Jedan od značajnih izvora prihoda Općine Sibinj čine i prihodi sa osnove komunalnog doprinosa i naknade koji u proteklom razdoblju također bilježe oscilacije, a koje su dijelom uzrokovane zbog otpisa dugova, ali i obveze legalizacije bespravnog sagrađenih objekata i i zgrada.
Provedenom analizom može se zaključiti da su prihodi općinskog proračuna stabilni i u kontinuiranom rastu, što omogućava kvalitetno planiranje razvoja i ulaganja u daljnje unapređenje kvalitete života stanovništva na području općine.
16.2. Rashodi Općine Sibinj
U tabeli koja slijedi prikazani su rashodi Općine Sibinj u razdoblju 2010. – 2014. godine:
Tablica 11: Rashodi Općine Sibinj 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 3 Rashodi poslovanja 5.281.209 3.889.728 3.007.378 3.944.281 4.254.000 31 Rashodi za zaposlene 531.381 555.856 479.572 749.284 683.806 32 Materijalni rashodi 2.415.992 2.102.504 1.152.781 2.319.617 2.300.174 34 Financijski rashodi 207.865 469.258 1.189.934 163.312 130.365 35 Subvencije 0 0 0 0 0 36 Pomoći dane u inozemstvo i unutar 0 0 0 0 0 općeg proračun 37 Naknade građanima i kućanstvima 243.271 192.080 137.091 190.566 209.691 na temelju osiguranja i druge naknade 38 Ostali rashodi 1.882.700 570.030 48.000 521.502 929.964 4 Rashodi za nabavu nefinancijske 1.658.362 841.790 272.246 192.246 916.209 imovine 41 Rashodi za nabavu neproizvedene 0 0 0 0 0 dugotrajne imovine 42 Rashodi za nabavu proizvedene 1.655.659 438.835 0 99.700 289.618 imovine 45 Rashodi za dodatna ulaganja na 2.703 402.955 272.246 92.546 626.591 nefinancijskoj imovini
Izvor podataka: Općinska uprava, 2015.
97 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
16.3. Financiranje javnih potreba
U okviru djelatnosti koje obnaša, Općina Sibinj kao jedinica lokalne samouprave obavlja poslove lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana i unaprijedila kvaliteta života i to osobito poslove koji se odnose na uređenje naselja i stanovanje; prostorno i urbanističko planiranje; komunalno gospodarstvo; brigu o djeci; socijalnu skrb; primarnu zdravstvenu zaštitu; odgoj i osnovno obrazovanje; kulturu, tjelesnu kulturu i šport; zaštitu potrošača; zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša; protupožarnu zaštitu i civilnu zaštitu; promet, te ostale poslove sukladno posebnim zakonima.
U uvjetima kontinuiranog nedostatka javnih sredstava, njihova raspodjela predstavlja ozbiljan zadatak za svaku lokalnu samoupravu, pa tako i Općinu Sibinj. Djelotvorna raspodjela proračunskih sredstava potvrđuje dobru namjeru vlasti da odgovorno upravlja javnim sredstvima, uključujući transparentnu javnu potrošnju, što podrazumijeva da iza svake kune poreznih obveznika stoje jasno definirani ciljevi i prioriteti, u skladu sa potrebama građana.
1. Program gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture na području općine Sibinj
U 2015. godini, ovim programom obuhvaćena je:
. Izgradnja i uređenje poljskih puteva, nerazvrstanih cesta i sličnih objekata niskogradnje. U 2015. godini ukupno planirana sredstva za realizaciju programa iznose 2.100.000,00 Kn. . Uređenje i izgradnja poslovnih i ostalih građevina. Predviđena financijska sredstva za realizaciju iznose 600.000,00 Kn . Izgradnja i ulaganje u objekte javne rasvjete. Predviđena financijska sredstva za realizaciju iznose 1.000.000,00 Kn . Nabava opreme i nematerijalne imovine u vrijednosti 555.000,00 Kn
2. Program održavanja komunalne infrastrukture na području općine Sibinj
Ovim programom financira se:
. Odvodnja atmosferskih voda . Održavanje javnih površina . Održavanje nerazvrstanih cesta . Održavanje javne rasvjete . Sanacija komunalnog otpada
U 2015. godini ukupno planirana sredstva za realizaciju programa iznose 1.362.850,00 Kn.
98 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
3. Program javnih potreba u području kulture, športa, obrazovanja, socijalne skrbi i religiji na području općine Sibinj
U 2015. godini planirana su slijedeća financijska sredstva:
. Javne potrebe u kulturi – 172.000,00 Kn . Javne potrebe u športu – 360.000,00 Kn . Javne potrebe u obrazovanju – 150.000,00 Kn . Javne potrebe u socijalnoj skrbi – 321.000,00 Kn . Vjerske zajednice – 50.000,00 Kn . Ostale javne potrebe – 155.000,00 Kn
99 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
17. RAZVOJ RURALNIH PODRUČJA
Europska unija, ruralnu Europu prepoznaje kao područje koje se prostire diljem regija različitih država, a obuhvaća područja netaknutog krajobraza te poljoprivrednog i šumskog zemljišta, sela, male gradove i naselja koja okružuju industrijske i regionalne centre. (http://www.hmrr.hr/hr/naslovna/)
Definiranje ruralnog prostora temelji se na dva kriterija:
Administrativni kriterij
Razlika između ruralnih i urbanih područja se temelji na teritorijalnoj podjeli prema kojoj su manje administrativne jedinice - općine, ruralna područja, dok su gradovi urbana područja.
Kriterij prema gustoći naseljenosti odnosno definicija OECD-a
OECD kriterij je najčešći međusobno priznat i korišten kriterij za razlikovanje ruralnih i urbanih područja. Temelji se na gustoći naseljenosti stanovništva. Na lokalnoj razini područja se klasificiraju kao ruralna ili urbana temeljem praga od 150 stanovnika na km2. Na regionalnoj razini OECD definira tri skupine područja, ovisno o udjelu stanovništva u regiji koje živi u ruralnim lokalnim područjima: pretežito ruralne regije (više od 50 % stanovništva regije živi u lokalnim ruralnim područjima), značajno ruralne regije (15 – 50 % stanovništva regije živi u lokalnim ruralnim područjima) i pretežito urbane regije (manje od 15 % stanovništva regije živi u lokalnim ruralnim područjima).
Primjenom OECD kriterija razvidno je slijedeće:
91,6 % ukupnog područja Republike Hrvatske klasificira se kao ruralno područje, a 8,4 % kao urbano područje 88,7 % naselja smješteno je u ruralnim područjima, a 11,3 % u urbanim područjima sa 35 % stanovništva u 14 gradova sa više od 30.000 stanovnika 47,6 % ukupnog stanovništva živi u ruralnim područjima, a 52,4 % stanovništva u urbanim područjima.
Iz navedenih podatka, može se zaključiti, da prema OECD kriteriju Republika Hrvatska pripada u kategoriju visokog stupnjua ruralnosti. U razvoju ruralnih područja Europska Unija od 1992. godine razvija i potiče specifični model ruralnog razvoja pod nazivom LEADER, te kroz istoimenu inicijativu, financira različite aktivnosti.
100 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
Temelj LEADER-a predstavlja suradnja između državne uprave, lokalne samouprave, nevladinih organizacija i privatno-komercijalnog sektora s ciljem definiranja razvojnih smjernica na lokalnoj razini, razvijanja kapaciteta te razmjene znanja i iskustava ruralnih zajednica. Navedena suradnja realizira se kroz tzv. lokalne akcijske grupe (LAG) koje predstavljaju oblik partnerstva kojeg čine predstavnici lokalnih i regionalnih vlasti, privatnog sektora, te civilnog društva.
Prednosti primjene modela lokalnih akcijskih grupa u razvoju ruralnih područja su:
članovi LAG-a predstavljaju sve dijelove društva s partnerskog područja, uključujući žene i mlade članstvo u LAG-u otvoreno je za sve nove organizacije i pojedince koji mogu doprinijeti aktivnostima ključni interesi zajednice uključeni su u partnerski proces stavljanje naglaska na lokalno stanovništvo koje je glavni čimbenik ruralnih područja poboljšanje ruralnih životnih i radnih uvjeta iskorištavanje i razvijanje postojećih potencijala za ruralni razvoj potecnijali stvaranja dodane vrijednosti domaćim proizvodima, posebice olakšavajući ulazak na tržište malim proizvodnim jedinicama kroz zajedničke aktivnosti osiguravanje protoka informacija i znanja za napredak u razvoju ruralnog gospodarstva i lokalne zajednice promicanje ruralnog razvoja putem lokalnih inicijativa i partnerstva korištenje strukturnih i ostalih fondova EU jačanje financijskih i ljudskih kapaciteta za provedbu projekata ruralnog razvoja
Primjena LEADER pristupa i osnivanje lokalnih akcijskih grupa započelo je u predpristupnom razdoblju u Republici Hrvatskoj, te je do sada u RH službeno registriran 61 LAG.
101 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
17.1. LAG POSAVINA
S obzirom da područje općine Sibinj pripada ruralnim područjima u Republici Hrvatskoj, zajedno sa još četiri jedinice lokalne samouprave, Općina Sibinj bila je inicijator i jedan od osnivača LAG-a „Posavina“ koji obuhvaća pet JLS smještenih zapadno od Grada Slavonskog Broda. Po formalno – pravnom obliku LAG Posavina predstavlja udrugu koju čine predstavnici lokalne zajednice iz neprofitnog sektora, gospodarstvenici, jedinica lokalne samouprave, javne institucije i druge organizacija koje djeluju na ovom području. Cilj osnivanja LAG-a je umrežavanje navedenih dionika i osnaživanje razvojnih kapaciteta.
Osnovan 2011. godine, LAG Posavina nalazi se u središnjem dijelu Brodsko -posavske županije, odnosno u najjužnijem dijelu Slavonske nizine. Na istoku graniči sa gradom Slavonskim Brodom, a na zapadu s općinom Staro Petrovo Selo. Na sjeveru se prostire padinama Požeške i Dilj gore, a južna granica mu je rijeka Sava koja je granica između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
Danas, LAG Posavina obuvaća prostor 7 jedinica lokalne samouprave i to: općine Bebrina, Brodski Stupnik, Nova Kapela, Čaglin, Podcrkavlje, Oriovac i Sibinj, te obuhvaća površinu od 759,49 km2.
Slika 63: Prostorni obuhvat LAG-a „Posavina“
102 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
Kroz prepoznavanje i mobliziranje lokalnih resursa, cilj LAG-a Posavina je stvoriti perspektivnu lokalnu zajednicu za kvalitetan život ovdašnjeg stanovništva, te podići konkurentnost i unaprijediti sveobuhvatni razvoj ovoga područja.
2013. godine kroz mjeru 202 IPARD programa u Republici Hrvatskoj pod nazivom „Priprema i provedba lokalnih strategija ruralnog razvojga“ LAG Posavina od odobrenih 450.000,00 Kn odobrenih sredstava kroz navedenu mjeru iskoristio je 81% ili 363.821,90 Kn. Sukladno Pravilniku o provedbi mjere 202 navedena sredstva utrošena su za prezentiranje i promoviranje LAG-a, organizaciju i provedbu edukativnih radionica na području LAG-a, sudjelovanje na sajmovima, za stručna usavršavanja i programe obrazovanja članova i zaposlenika LAG-a iz područja upravljanja projektima u ruralnom razvoju i poslovnog planiranja, te sudjelovanje na tematskim seminarima i radionicama.
LAG Posavina do sada je bio nositelj i/ili partner na nekoliko projekata:
. „LAG Posavina - model razvitka ruralnog područja RH po uzoru na slične primjere u EU” koji se provodio u sklopu obilježavanja EU tjedna u Brodsko-posavskoj županiji . “Aktivni roditelji za aktivnu zajednicu” – partner na projektu koji se financira iz Europskog socijalnog fonda, ukupne vrijednosti 1.032.559,00 kn . “Pokreni sebe u svojoj lokalnoj zajednici”- projekt Bebrinske udruge mladih koji se financira iz Europskog socijalnog fonda, a u kojemu je LAG Posavina partner; ukupna vrijednost projekta iznosi 533.290,00 Kn
103 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
IV. STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE SIBINJ DO 2020.
104 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
1. SWOT ANALIZA
Svaki plan i program koji uključuje razvojnu komponentu, odnosno analizira problematiku i definira ciljeve razvoja, sadrži u svom programskom dijelu SWOT analizu.
SWOT je akronim nastao od engleskih riječi:
Strenghts - snage Weaknesses - slabosti Opportunities - mogućnosti Threats - prijetnje
SWOT analiza je analitički okvir za dobivanje relevantnih informacija o Općini Sibinj i o okolini u kojoj djeluje sada i u budućnosti. Svrha analize je utvrđivanje mogućnosti i prijetnji u okolini i vlastitih snaga i slabosti. Temelji se na pretpostavci da se najveći uspjeh postiže maksimiziranjem vlastitih snaga i prilika u okolini uz istodobno minimiziranje prijetnji i slabosti.
105 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
SWOT ANALIZA KOMUNALNE I DRUŠTVENE INFRASTRUKTURE
SNAGE SLABOSTI
Izrađena prostorno planska dokumentacija kao temelj Neriješeni imovinsko pravni odnosi razvoja infrastrukturnih projekata Nedovoljna razina sigurnosti u prometovanju na Povoljan geoprometni položaj općine području općine razvijena mreža državnih, županijskih i lokalnih cesta Nezadovoljavajuće tehničko stanje prometnica na Dobra prometna povezanost unutar područja općine području općine Željeznička pruga za međunarodni promet Oštećeni i dotrajali nogostupi Djelomično izgrađen sustav vodoopskrbe Nedovoljno izgrađen broj protupožarnih puteva Kontinuirana ulaganja u izgradnju cestovne i Neizgrađen sustav odvodnje otpadnih voda komunalne infrastrukture Neizgrađen pročišćivač otpadnih voda Sustav odvodnje otpadnih voda kao dio projekta Korištenje septičkih/sabirnih jama za odvodnju otpadnih Aglomeracije Brod i Aglomeracije Brodski Stupnik voda Kontinuirana ulaganja u poboljšanje sustava javne Visoka investicijska ulaganja za izgradnju sustava rasvjete odvodnje Iskustvo u provedbi infrastrukturnih projekata Neizgrađenost lokalne plinoopskrbne mreže Izgrađenost odgojno-obrazovnih objekata (matična Nedovoljna izgrađenost mrtvačnica na grobljima osnovna škola i područne škole) na području općine Dotrajalost i neopremljenost postojećih mrtvačnica Zadovoljavajuć broj društvenih objekata (mjesnih Nedostatak financijskih sredstava potrebnih za domova) financiranje i realizaciju infrastrukturnih projekata Zadovoljavajući broj športsko – rekreacijskih objekata Visoki troškovi izgradnje i održavanja komunalne i terena infrastrukture Uređenost javnih prostora Dotrajali i oštećeni mjesni domovi na području općine Nedovoljno iskorišten potencijal mjesnih domova na području općine Nepostojanje dječjeg vrtića na području općine Znatni financijski izdaci za roditelje predškolske djece Relativno loše stanje športsko rekreacijskih terena Nedovoljan broj dječjih igrališta na području općine Loša kvaliteta i opremljenost postojećih dječjih igrališta
MOGUĆNOSTI PRIJETNJE
Usklađivanje zemljišnih i katastarskih knjiga ograničena proračunska sredstva općine Korištenje financijskih sredstava iz EU fondova za nedovoljno efikasna administracija državne uprave realizaciju infrastrukturnih projekata spora modernizacija željezničke infrastrukture Dodatna ulaganja u poboljšanje sigurnosti prometa na usporenost državne administracije u ishođenju potrebnih području općine dozvola i suglasnosti za infrastrukturne projekte Jačati potencijal mjesnih domova s ciljem visoka financijska ulaganja potrebna za realizaciju obogaćivanja društvenog života lokalne zajednice projekata izgradnje komunalne infrastrukture
106 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
SWOT ANALIZA ZAŠTITE OKOLIŠA
SNAGE SLABOSTI
Kontinuirana ulaganja u poboljšanje sustava javne Nedovoljno izgrađen sustav javne rasvjete u brdskim rasvjete dijelovima općine Primjena mjera energetske učinkovitosti u javnim Energetski neučinkovit sustav javne rasvjete objektima Značajna potrošnja energije i visoki troškovi održavanja Organiziran sustav prikupljanja i selektiranja otpada sustava javne rasvjete koji u većini koristi ne-ekološka Postavljeni zeleni otoci rasvjetna tijela Iznimni prirodni resursi Svjetlosno zagađenje okoliša uslijed korištenja Planiranje zaštite značajnih prirodnih lokaliteta neekološke javne rasvjete Energetski neučinkoviti javni i društveni objekti Pojava divljih odlagališta otpada na području općine Nedostatak lokacija za odlaganje građevinskog i poljoprivrednog otpada Nedovoljno informirano i educirano stanovništvo o zaštiti okoliša i pravilnom gospodarenju otpadom Neizgrađenost reciklažnog dvorišta Nedovoljno korištenje obnovljivih izvora energije Nedovoljna realizacija projekata zaštite i obnove javnih objekata s ciljem uvođenja energetske učinkovitosti Nedovoljno poticanje korištenja obnovljivih izvora energije Nedovoljna informiranost i educiranost stanovništva o obnovljivim izvorima energije i mjerama energetske učinkovitosti
MOGUĆNOSTI PRIJETNJE
Korištenje nacionalnih programa i EU fondova za Ograničena proračunska sredstva općine realizaciju infrastrukturnih projekata Visoka financijska ulaganja potrebna za realizaciju Edukacija lokalnog stanovništva s ciljem razvoja projekta izgradnje reciklažnog dvorišta ekološke svijesti Promoviranje EE i OIE Poticanje primjene energetske učinkovitosti u stambenim objektima Poticanje uvođenja i korištenja OIE Poticanje sudjelovanja javnosti u donošenju odluka iz područja zaštite okoliša Poticanje osnivanja udruge za zaštitu okoliša Održivo korištenje prirodnih lokaliteta u turističke svrhe
107 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
SWOT ANALIZA SEKTORA GOSPODARSTVA
SNAGE SLABOSTI
Značajan broj aktivnih poduzetnika i obrtnika na Stagnacija gospodarskih aktivnosti području općine (173) Neriješeni imovinsko pravni odnosi Najveći udio poduzetnika u građevinarstvu i Nedovoljno razvijena proizvodnja proizvoda s visoko prerađivačkoj industriji dodanom vrijednošću Osnovana poduzetnička zona Mali broj novootvorenih radnih mjesta Institucionalna podrška gospodarskim subjektima Nedovoljan broj poduzetničkih inicijativa na lokalnoj (JLS, razvojne agencije) razini Kvalitetna poljoprivredna i šumska zemljišta Nedovoljan broj visokostručnih kadrova Značajan broj poljoprivrednih subjekata Nedostatak finalizacije proizvodnje Tradicija bavljenja poljoprivrednim djelatnostima Nedovoljna educiranost poduzetnika i obrtnika Iznimni prirodni resursi (šumsko i nizinsko Nedovoljno korištenje inovacija i novih tehnologija područje općine) Nedovoljno razvijeno „zeleno gospodarstvo“ Turistički atraktivan i očuvan prirodni krajobraz Nedovoljna informiranost i educiranost poduzetnika i Sibinj i Gromačnik – turistički razred „C“ obrtnika za korištenje EU fondova Jezero Petnja Nedovoljna konkurentnost poduzetnika na tržištu Bogata kulturna i povijesna baština (tradicijska Slabo korištenje suvremenih informacijsko – graditeljska baština, sakralni objekti) komunikacijskih tehnologija Zaštićena kulturna dobra – pokretna i nepokretna Visoka stopa nezaposlenosti Tradicija u organizaciji prepoznatljivih lokalno- Značajan udio mladih u ukupnoj nezaposlenosti tradicijskih manifestacija i događanja Nepovoljna obrazovna struktura stanovništva – nizak Državna lovišta udio visokoobrazovanih Njegovanje tradicijskih običaja i vrijednosti; Nedovoljno motivirana i fleksibilna radna snaga očuvan kulturni identitet područja Depopulacija područja općine, posebice mladih Ekološki čisto i nezagađeno područje Primjena konvencionalne poljoprivrede Članstvo u LAG-u „Posavina“ Rascjepkanost i usitnjenost poljoprivrednog zemljišta Nedovoljno uređeni pristupni putevi do poljoprivrednog zemljišta Nedovoljno izgrađena otresišta blata na izlazu sa poljoprivrednih površina Zastarjela poljoprivredna mehanizacija Nedovoljna izgrađenost sustava navodnjavanja Nedovoljan broj skladišnih kapaciteta za poljoprivredne proizvode Nedovoljna informiranost i educiranost poljoprivrednih proizvođača Zapuštena poljoprivredna zemljišta Mali proizvodni kapaciteti poljoprivrednih gospodarstava Nedovoljna umreženost poljoprivrednih subjekata Nedovoljno poticanje poljoprivredne proizvodnje na lokalnoj razini Nedovoljno razvijen dijalog između gospodarskih subjekata i lokalne samouprave
108 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
Slabi financijski kapaciteti poljoprivrednih proizvođača za ulaganja u proširenje proizvodnje te usklađivanje s nacionalnim i EU standardima Nedostatak umreženosti i organiziranosti poljoprivrednih proizvođača Nedostatak kapaciteta za preradu i doradu poljoprivrednih proizvoda Nedovoljna ulaganja u marketing i promidžbu Nedostatak tržnice na području općine Nedovoljno korištenje prepoznatljivosti tradicionalnih eno-gastronomskih proizvoda s područja općine Nedovoljna iskorištenost prirodnih i kulturno- povijesnih resursa za razvoj selektivnih oblika turizma Nedovoljno razvijena suradnja lokalnih dionika u svrhu unaprjeđenja turističke ponude Nedovoljno izgrađena javna turistička infrastruktura (šetnice, biciklističke staze, vinske ceste, vidikovci i sl.) Nedovoljno poticanje razvoja selektivnih oblika turizma na lokalnoj razini Nedovoljna ulaganja u marketing i promidžbu u turizmu MOGUĆNOSTI PRIJETNJE
Jačanje konkurentnosti poslovanja gospodarskih Učestale promjene zakonske regulative subjekata Nedostatak domaćih i stranih investicija Poticanje cjeloživotnog obrazovanja poduzetnika i Spora realizacija kredita obrtnika Siva ekonomija Umrežavanje s drugim LAG-ovima na području Neučinkovita državna administracija Republike Hrvatske i Europske unije Neotklanjanje pravnih, financijskih, i administrativnih Korištenje europskih fondova i programa zapreka Korištenje programa za poticanje razvoja malog i Tradicionalni sektori suočeni s jakom konkurencijom srednjeg poduzetništva proizvođača iz EU Razvoj novih poduzetničkih zona – mini Prirodne nepogode (suše, poplave) gospodarske zone Okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta Razvoj sustava za navodnjavanje Razvoj ekološke poljoprivrede Razvoj pčelarstva, voćarstva Razvoj selektivnih oblika turizma – sportsko rekreacijski, lovni i ribolovni, izletnički, eno- gastronomski, kulturni Osnivanje TZ kao institucionalne potpore razvoju selektivnih oblika turizma Izgradnja javne turističke infrastrukture Obilježavanje turističkih lokaliteta i sadržaja (smeđa signalizacija) Prenamjena vojnog objekta u Gromačniku u turističke svrhe Izgradnja motodroma u naselju Slobodnica Povećanje investicija na području općine
109 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
SWOT ANALIZA UPRAVLJANJA, DRUŠTVENOG I SOCIJALNOG RAZVOJA
SNAGE SLABOSTI
Aktivni Mjesni odbori kao tijela neposrednog Nedovoljna transparentnost i otvorenost rada Općine sudjelovanja građana u odlučivanju o lokalnim Nedovoljna promocija zdravih životnih stilova poslovima Nedostatak edukacija o zdravom načinu života, mjerama Zadovoljavajući broj zaposlenih djelatnika u JUO prevencije bolesti Financiranje programa predškole Nedovoljno razvijen sustav socijalnih usluga Stipendiranje učenika i studenata Nedovoljna informiranost lokalnog stanovništva o Zadovoljavajuća razina zdravstvene zaštite mogućnostima formalnog i neformalnog obrazovanja Zadovoljavajuć broj ambulanti primarne zdravstvene Nedovoljno razvijena svijest o potrebi cjeloživotnog zaštite obrazovanja Veliki broj udruga koje pokrivaju sva područja Nedostatak sadržaja i adekvatnih prostora za okupljanje društvenog života mladih Značajan udio zastupljenosti sportskih udruga i Nedovoljno razvijena svijest o važnosti sporta klubova Nedovoljno iskorišten potencijal velikog broja udruga Kontinuirana financijska potpora općine radu udruga Nedovoljno razvijeni kapaciteti rada udruga Članstvo u LAG-u Posavina Nedovoljna umreženost i suradnja između udruga Aktivno sudjelovanje u provedbi Strategije LAG-a Nedovoljna educiranost udruga i građana o izradi Tradicija organizacije kulturnih događanja projekata Očuvanje kulturnog identiteta područja općine Nedovoljna informiranost udruga o mogućnostima Stabilno financijsko poslovanje općine korištenja fondova EU i nacionalnih programa Nedovoljno razvijeno volonterstvo na području općine Nedovoljno razvijena suradnja između privatnog, javnog i civilnog sektora Slaba uključenost stanovništva u formalne i neformalne oblike obrazovanja MOGUĆNOSTI PRIJETNJE
Korištenje mogućnosti financiranja projekata iz EU Ograničena financijska sredstva općine fondova i nacionalnih programa iz područja kulture i Depopulacija područja, posebice mladih sporta Financijska nestabilnost organizacija civilnog društva Jačanje kapaciteta civilnog društva Nezainteresiranost građana za jače uključivanje u Promoviranje i poticanje cjeloživotnog učenja procese odlučivanja Razvoj izvaninstitucionalnih oblika socijalne i Nedostatak kvalitetnih razvojnih projekata zdravstvene skrbi i usluga Podizanje informatičke kulture stanovništva Poticanje razvoja socijalnog poduzetništva na području općine Umrežavanje i suradnja na lokalnoj/regionaloj razini
110 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
2. VIZIJA RAZVOJA OPĆINE SIBINJ
Vizija se pojavljuje kao polazište i odredište u procesu strateškog planiranja i u implementaciji strateškog razvojnog programa. Smjer i putokaz kojim putem treba krenuti, da bi se u definiranom vremenskom razdoblju stiglo na odredište. Vizija razvoja općine Sibinj definirana je temeljem održanih sastanaka s ključnim sudionicima iz javnog, privatnog i civilnog sektora s područja općine kao i predstavnicima Općine Sibinj.
S nastojanjem da se što realnije projicira buduće stanje koje se planira ostvariti do 2020. godine, vizija razvoja općine glasi:
Općina Sibinj svoj razvoj temelji na na povoljnom geoprometnom položaju i bogatstvu prirodnih resursa. Stabilno i konkurentno gospodarstvo, razvijena ekološka poljoprivreda, te razvoj turizma koji se temelji na uređenim i očuvanim prirodnim ljepotama, glavne su strateške odrednice održivog razvoja područja općine.
Kroz sinergijsko djelovanje svih potencijala, sa osviještenim i aktivnim stanovnicima, općina Sibinj je mjesto za kvalitetan i skladan život stanovništva sa visokim stupnjem socijalne osjetljivosti
111 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
3. STRATEŠKI RAZVOJNI CILJEVI, PRIORITETI I MJERE
Ciljevi su temeljna pretpostavka za ostvarenje vizije razvoja Općine Sibinj. U tu svrhu, definirano je 5 strateških razvojnih ciljeva, s pripadajućim prioritetima i mjerama:
Vizija Općine Sibinj
SC 3: SC 1: SC 4: Razvijeno Planiranje SC 2: Održivo Odgovorno, SC 5: Visoka gospodarstvo razvoja i upravljanje aktivno i razina kvalitete temeljeno na izgradnja okolišem održivo života lokalnim infrastrukture upravljanje resursima
112 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
U nastavku je dan pregled strateških ciljeva, prioriteta i mjera općine Sibinj za razdoblje 2015. – 2020. godine.
Razvojni su prioriteti hijerarhijski najviša operativna razina koja će se operacionalizirati putem prioritetnih područja djelovanja koji sadrže mjere provedbe. Svaka pojedina mjera se dalje operacionalizira do najnižeg nivoa, te provodi kroz aktivnosti, programe i projekte.
Strateški razvojni cilj 1: Planiranje razvoja i izgradnja infrastrukture
P1 Održivo prostorno i P2 Razvoj infrastrukturnih P3 Unapređenje javne i strateško planiranje sustava i objekata društvene infrastrukture
P1 – M1 Rješavanje P2 – M1 P3 – M1 Odgojno obrazovna imovinsko pravnih odnosa Izgradnja/modernizacija infrastruktura komunalne infrastrukture P1 – M2 Izrada prostorno P2 – M2 Izgradnja/ P3 – M2 Športsko – planske dokumentacije modernizacija prometne rekreacijska infrastruktura infrastrukture P1 – M3 Izrada sektorske P2– M3 P3 – M3 Društvena strateške dokumenatacije Izgradnja/modernizacija infrastruktura i javni prostori energetskih sustava
113 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
PRIORITET P1 Održivo prostorno i strateško planiranje
MJERA M1 Rješavanje imovinsko pravnih odnosa
CILJ I SVRHA MJERE Usklađivanje stanja u zemljišnim knjigama i katastru; omogućavanje održivog prostornog planiranja i realizacije novih investicija
SADRŽAJ . Provedba gedetsko – katastarske izmjere . Poticanje lokalnog stanovništva i pravnih osoba na rješavanje imovinsko-pravnih odnosa . Rješavanje imovinsko pravnih odnosa nad nekretninama i zemljištem od interesa za lokalnu samoupravu
REZULTAT Zemljišne knjige usklađene s katastrom
RAZVOJNI UČINCI Brže i jednostavnije privlačenje investicija, te kupoprodaja nekretnina
NOSITELJ Državna geodetska uprava/Općina Sibinj, fizičke i pravne osobe
RAZDOBLJE PROVEDBE 2015-2017.
KORISNICI Općina Sibinj, fizičke i pravne osobe, investitori
POKAZATELJI/INDIKATORI . Broj imovinsko pravnih sporova
. Broj riješenih imovinsko pravnih sporova
114 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
PRIORITET P1 Održivo prostorno i strateško planiranje
MJERA M2 Izrada prostorno planske dokumentacije
CILJ I SVRHA MJERE Racionalno korištenje i zaštita prostora, skladan demografski razvoj na području općine, te unaprjeđenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture
SADRŽAJ . Izrada/izmjene i dopune dokumenata prostorno planskog uređenja
. Izrada detaljne prostorne dokumentacije (DPU)
. Poticanje očuvanja postojećeg vizualnog prostora općine i tradicijskih obilježja
REZULTAT Unaprijeđen sustav planiranja i provedbe prostornog razvoja općine; racionalni i svrhoviti prostorni planovi
RAZVOJNI UČINCI Poboljšan vizualni identitet općine; povećana turistička atraktivnost općine
NOSITELJ Općina Sibinj/Zavod za prostorno planiranje BPŽ
RAZDOBLJE PROVEDBE 2015-2020.
KORISNICI Općina Sibinj, fizičke i pravne osobe
POKAZATELJI . Broj izrađenih/ažuriranih prostorno planskih dokumenata
. Broj izrađenih detaljnih planova uređenja
115 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
PRIORITET P1 Održivo prostorno i strateško planiranje
MJERA M3 Izrada sektorske strateško-razvojne dokumentacije
CILJ I SVRHA MJERE Srednjoročno planiranje razvoja općine; integralni razvitak područja općine
SADRŽAJ . Ažuriranje postojećih strateških programa i planova
. Izrada sektorskih razvojnih programa i planova
REZULTAT Definirani socio-ekonomski razvojni pravci, te aktivnosti za ostvarenje ciljeva
RAZVOJNI UČINCI Održivo upravljanje razvojem područja općine
NOSITELJ Općina Sibinj
RAZDOBLJE PROVEDBE 2015-2020.
KORISNICI Općina Sibinj, dionici iz javnog, privatnog i neprofitnog sektora
POKAZATELJI . Broj izrađenih sektorskih razvojnih programa
. Broj ažuriranih strateških razvojnih programa
. Broj članova radne skupine
. Broj održanih radnih sastanaka
. Broj projekata uključenih u sektorske razvojne programe
116 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
PRIORITET P2 Razvoj infrastrukturnih sustava i objekata
MJERA M1 Izgradnja/modernizacija komunalne infrastrukture
CILJ I SVRHA MJERE Unapređenje kvalitete života stanovništva; stvaranje preduvjeta za jačanje gospodarskih aktivnosti
SADRŽAJ . Izrada projektno – tehničke dokumentacije i ishođenje potrebnih dozvola i suglasnosti
. Izgradnja/modernizacija sustava vodoopskrbe i odvodnje
. Izgradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda
. Jačanje kapaciteta za unaprjeđenje, održavanje i upravljanje sustavom odvodnje otpadnih voda
. Zaštita izvorišta pitke vode
. Uređenje i opremanje groblja na području općine
. Priprema dokumentacije za apliciranje projekata za EU fondove i programe
REZULTAT Osigurana kontinuirana, kvalitetna i dostatna opskrba pitkom vodom, izgrađena mreža sustava odvodnje, smanjeno onečišćenje okoliša
RAZVOJNI UČINCI Ravnomjerniji razvoj ruralnog područja kroz stvaranje pretpostavki za gospodarski razvoj i poboljšanje kvalitete života
NOSITELJ Vodovod d.o.o. Slavonski Brod/Općina Sibinj
RAZDOBLJE PROVEDBE 2015-2020.
KORISNICI Općina Sibinj, poslovni subjekti, lokalno stanovništvo, turisti/posjetitelji
POKAZATELJI/INDIKATORI . m/km mreže vodoopskrbe
. m/km mreže otpadnih voda
. Broj izgrađenih pročišćivača
. Broj priključaka na sustav vodoopskrbe
. Broj priključaka na sustav odvodnje
. Količina obrađenih otpadnih voda
. m2 uređenih groblja
. broj izgrađenih mrtvačnica
117 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
PRIORITET P2 Razvoj infrastrukturnih sustava i objekata MJERA M2 Izgradnja/modernizacija prometne infrastrukture CILJ I SVRHA MJERE Kvalitetnija prometna povezanost, povećanje sigurnosti sudionika u prometu, poboljšanje kvalitete života stanovništva SADRŽAJ . Izrada projektno – tehničke dokumentacije i ishođenje potrebnih dozvola i suglasnosti . Sanacija/modernizacija postojećih nerazvrstanih i lokalnih prometnica . Izgradnja novih prometnica . Izgradnja ostalih prometnih objekata (mostovi, parkirališta i sl.) . Sanacija/modernizacija poljoprivrednih puteva na području općine . Izgradnja novih poljoprivrednih puteva . Sanacija/obnova postojećih i izgradnja novih protupožarnih i šumskih puteva . Sanacija/modernizacija postojećih i izgradnja novih nogostupa . Nabava i postavljanje mjerača brzine na kritičnim prometnim lokacijama . Nabava i postavljanje nadstrešnica za autobusna stajališta . Priprema dokumentacije za apliciranje projekata za EU fondove i programe REZULTAT Poboljšana protočnost prometa; olakšan tranzit roba i usluga u svim dijelovima općine, povećana sigurnost sudionika u prometu RAZVOJNI UČINCI Kvalitetna prometna infrastruktura i povezanost područja kao preduvjet gospodarskog razvoja i poboljšanja kvalitete života stanovništva NOSITELJ Općina Sibinj/Županijska uprava za ceste/ Hrvatske ceste RAZDOBLJE PROVEDBE 2015-2020. KORISNICI Općina Sibinj, lokalno stanovništvo, turisti i posjetitelji POKAZATELJI/INDIKATORI . m/km novo izgrađenih prometnica . m/km moderniziranih prometnica . m/km izgrađenih/obnovljenih protupožarnih i šumskih puteva . m novo izgrađenih/moderniziranih nogostupa . broj parkirališnih mjesta . broj postavljenih mjerača brzine . broj postavljenih nadstrešnica . ukupan broj prometnih nesreća . broj ozlijeđenih/smrtno stradalih u prometnim nezgodama
118 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
PRIORITET P2 Razvoj infrastrukturnih sustava i objekata
MJERA M3 Izgradnja/modernizacija energetskih sustava
CILJ I SVRHA MJERE Poboljšanje kvalitete života stanovništva; stvaranje infrastrukturnih pretpostavki za jači gospodarski razvoj
SADRŽAJ . Izrada projektno – tehničke dokumentacije, ishođenje potrebnih dozvola i suglasnosti; energetsko certificiranje
. Izgradnja lokalnog sustava plinoopskrbe
. Izgradnja novog i modernizacija postojećeg sustava javne rasvjete
. Priprema dokumentacije za apliciranje projekata za EU fondove i programe
REZULTAT Smanjena potrošnja energije, smanjeni troškovi potrošnje električne energije, smanjeno svjetlosno zagađenje okoliša Ravnomjerniji razvoj ruralnog područja kroz stvaranje pretpostavki za RAZVOJNI UČINCI gospodarski razvoj i poboljšanje kvalitete života
NOSITELJ Općina Sibinj/Koncesionar za obavljanje djelatnosti distribucije plina
RAZDOBLJE PROVEDBE 2015-2020.
KORISNICI Općina Sibinj, pravni subjekti, lokalno stanovništvo, turisti/posjetitelji
POKAZATELJI/INDIKATORI . m/km izgrađenog sustava plinoopskrbe
. broj kućanstava priključenih na sustav plinoopskrbe
. broj gospodarskih subjekata priključenih na sustav plinoopskrbe
. broj postavljenih ekoloških/energetski učinkovitih rasvjetnih tijela
119 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
PRIORITET P3 Unapređenje javne i društvene infrastrukture
MJERA M1 Odgojno – obrazovna infrastruktura
CILJ I SVRHA MJERE Osigurati kvalitetne infrastrukturne uvjete za provedbu formalnog odgoja i obrazovanja na područu općine, te popratnih sadržaja u funkciji obrazovanja
SADRŽAJ . Izrada projektne dokumentacije za izgradnju novih odgojno- obrazovnih ustanova
. Ulaganje u obnovu, izgradnju i opremanje dječjih vrtića, škola i sportskih dvorana
. Priprema projekata za apliciranje na EU fondove i programe
REZULTAT Poboljšani uvjeti, te podignuta razina kvalitete usluga u odgojno- obrazovnim ustanovama
RAZVOJNI UČINCI Kvalitetni ljudski potencijali koji će u budućnosti doprinijeti gospodarskom rastu i razvoju lokalne zajednice
NOSITELJ Općina Sibinj, odgojno – obrazovne institucije
RAZDOBLJE PROVEDBE 2015-2020.
KORISNICI Djeca predškolske dobi, učenici osnovnih škola, odgojno-obrazovni djelatnici, roditelji/skrbnici
POKAZATELJI/INDIKATORI . m2 izgrađenih/obnovljenih odgojno – obrazovnih ustanova
. broj djece uključenih u odgojno-obrazovne programe
. broj prijavljenih projekata
. broj odobrenih projekata za financiranje
120 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
PRIORITET P3 Unapređenje javne i društvene infrastrukture
MJERA M2 Športsko rekreacijska infrastruktura
CILJ I SVRHA MJERE Povećati uključenost stanovništva u športsko-rekreacijske programe, posebice djece i mladih; poticanje stanovništva na zdravije stilove života
SADRŽAJ . Izgradnja, rekonstrukcija i obnova sportskih objekata i terena
. Izgradnja/modernizacija dječjih igrališta
. Priprema i apliciranje projekata na natječaje nacionalnih i EU fondova i programa
REZULTAT Unaprijeđena postojeća i izgrađena nova infrastruktura za bavljenje sportom i rekreacijom; osmišljeno i sadržajno provođenje slobodnog vremena
RAZVOJNI UČINCI Poboljšanje kvalitete života stanovništva kroz rekreativno ili profesionalno bavljenje sportom
NOSITELJ Općina Sibinj
RAZDOBLJE PROVEDBE 2015. – 2018.
KORISNICI Sportski klubovi i organizacije, djeca i mladi, lokalno stanovništvo, turisti/posjetitelji
POKAZATELJI/INDIKATORI . m2 obnovljene/uređene športsko – rekreacijske infrastrukture
. m2 izgrađene nove športsko – rekreacijske infrastrukture
. broj sadržaja u okviru športsko rekreacijskih objekata
. broj korisnika sadržaja
121 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
PRIORITET P3 Unapređenje javne i društvene infrastrukture
MJERA M4 Društvena infrastruktura
CILJ I SVRHA MJERE Unaprijediti infrastrukturu u funkciji razvoja društvenih, kulturnih i zabavnih sadržaja
SADRŽAJ . Adaptacija/sanacija postojećih društvenih domova
. Opremanje postojećih društvenih domova
. Priprema i apliciranje projekata na natječaje EU fondova i programa
REZULTAT Osigurana infrastruktura za provedbu raznolikih društvenih sadržaja
RAZVOJNI UČINCI Unaprijeđenje kulture življenja; jačanje uloge civilnog društva u lokalnoj zajednici
NOSITELJ Općina Sibinj
RAZDOBLJE PROVEDBE 2015. – 2020.
KORISNICI Neprofitne udruge i organizacije, mjesni odbori, lokalno stanovništvo
POKAZATELJI/INDIKATORI . m2 obnovljenih društvenih domova
. broj nabavljene opreme
. broj prijavljenih projekata
. broj projekata odobrenih za financiranje
122 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
Strateški razvojni cilj 2: Održivo upravljanje okolišem
P1 Učinkovito korištenje P2 Racionalan i održiv sustav P3 Zaštita i očuvanje energije gospodarenja otpadom prirodnih resursa
P1 – M1 Primjena mjera P2 – M1 Poboljšanje sustava P3 – M1 Zaštita biološke i energetske učinkovitosti prikupljanja, selektiranja i krajobrazne raznolikosti zbrinjavanja otpada P1 – M2 Poticanje korištenja P2 – M2 Jačanje svijesti P3 – M2 Zaštita i turistička obnovljivih izvora energije stanovništva o odgovornom valorizacija specifičnih odnosu prema okolišu prirodnih područja
PRIORITET P1 Učinkovito korištenje energije MJERA M1 Primjena mjera energetske učinkovitosti CILJ I SVRHA MJERE Potaknuti veće korištenje mjera energetske učinkovitosti SADRŽAJ . Promoviranje mjera energetske učinkovitosti . Informiranje građana o primjeni mjera EE . Provedba energetskih pregleda javnih objekata i ishođenje energetskih certifikata . Obnova javnih objekata i prostora u svrhu povećanja energetske učinkovitosti . Ugradnja/modernizacija energetski učinkovitih sustava grijanja/ hlađenja u javnim objketima . Subvencioniranje mjera povećanja energetske učinkovitosti u stambenim objektima i poslovnim prostorima REZULTAT Educirani građani o mjera energetske učinkovitosti, smanjena potrošnja energije u zgradarstvu, smanjeni troškovi potrošnje energije, smanjena emisija CO2 i ostalih štetnih plinova u okoliš RAZVOJNI UČINCI Zaštita i očuvanje okoliša, smanjenje utjecaja fosilnih goriva na okoliš NOSITELJ Općina Sibinj RAZDOBLJE PROVEDBE 2015. – 2020. KORISNICI Općina Sibinj, fizičke i pravne osobe POKAZATELJI/INDIKATORI . broj provedenih mjera povećanja energetske učinkovitosti . broj obnovljenih javnih objekata . broj izrađenih energetskih certifikata za javne objekte i prostore . broj obnovljenih stambenih objekata . broj obnovljenih poslovnih prostora . broj edukacija/javnih tribina o primjeni mjera energetske učinkovitosti . broj izrađenih informativno-promotivnih materijala . broj korištenih poticaja za povećenje energetske učinkovitosti
123 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
PRIORITET P1 Učinkovito korištenje energije
MJERA M2 Poticanje korištenja obnovljivih izvora energije
CILJ I SVRHA MJERE Potaknuti veće korištenje obnovljivih izvora energije
SADRŽAJ . Informiranje građana i promoviranje korištenja obnovljivih izvora energije
. Poticanje ugradnje solarnih kolektora u kućanstvima i poslovnim objektima
. Izgradnja solarnih kolektora na javnim objektima
. Poticanje izgradnje infrastrukture koja koristi OIE (toplane, fotonaponske elektrane i sl.)
REZULTAT Energetska održivost područja općine
RAZVOJNI UČINCI Zaštita i očuvanje okoliša, smanjenje utjecaja fosilnih goriva na okoliš
NOSITELJ Općina Sibinj
RAZDOBLJE PROVEDBE 2015. – 2020.
KORISNICI Fizičke i pravne osobe, Općina Sibinj
POKAZATELJI/INDIKATORI . Broj izrađenih promotivnih materijala
. Broj ugrađenih solarnih kolektora na stambenim objektima
. Broj ugrađenih solarnih kolektora na poslovnim objektima
. Broj ugrađenih solarnih kolektora na javnim objektima
. kWh električne energije proizvodeni iz obnovljivih izvora energije
124 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
PRIORITET P2 Sustav gospodarenja otpadom
MJERA M1 Poboljšanje sustava prikupljanja, selektiranja i zbrinjavanja otpada
CILJ I SVRHA MJERE Stvoriti infrastrukturne uvjete koji će omogućiti kvalitetno zbrinjavanje otpada
SADRŽAJ . Izgradnja infrastrukture i nabava opreme za zbrinjavanje otpada (reciklažna dvorišta, zeleni otoci, spremnici za za posebne vrste otpada)
. Uvođenje naprednih sustava naplate u svrhu poticanja selektiranja i recikliranja otpada
. Sanacija divljih odlagališta otpada
REZULTAT Smanjene količine proizvodenog otpada na području općine; smanjeno zagađenje okoliša
RAZVOJNI UČINCI Zaštita i očuvanje okoliša
NOSITELJ Općina Sibinj/koncesionar za prikupljanje i zbrinjavanje otpada
RAZDOBLJE PROVEDBE 2015. – 2020.
KORISNICI Lokalno stanovništvo, privatni sektor, javni sektor
POKAZATELJI/INDIKATORI . Broj nove komunalne opreme (kanti, kontejnera, zelenih otoka)
. Ukupna količina prikupljenog i selektiranog otpada
. Ukupna količina recikliranog otpada
. Broj postavljenih informativnih tabli
. Broj provedenih radionica/edukacija/javnih tribina
. Broj izrađenih promotivnih materijala
. Broj divljih odlagališta
125 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
PRIORITET P2 Sustav gospodarenja otpadom
MJERA M2 Jačanje svijesti stanovništva o odgovornom odnosu prema okolišu
CILJ I SVRHA MJERE Senzibiliziranje stanovništva o potrebi očuvanja okoliša
SADRŽAJ . Organiziranje promotivnih kampanja za podizanje razine svijesti o problemima okoliša, te mjerama za očuvanje okoliša
. Informativno – edukativne radionice i programi za sve dobne skupine stanovništva
. Provedba akcija i inicijativa iz područja zaštite okoliša
. Poticanje interesa javnosti za trajan pristup obavijestima o okolišu
. Poticanje sudjelovanja javnosti u procesu donošenja odluka iz područja zaštite okoliša
REZULTAT Osviješteni građani o pravilnom gospodarenju otpadom i odgovornom odnosu prema okolišu
RAZVOJNI UČINCI Zaštita i očuvanje okoliša
NOSITELJ Općina Sibinj/odgojno-obrazovne ustanove, organizacije civilnog društva
RAZDOBLJE PROVEDBE 2015. – 2020.
KORISNICI Lokalno stanovništvo, privatni sektor, javni sektor
POKAZATELJI/INDIKATORI . broj održanih edukacija/radionica/programa
. broj sudionika na edukacijama
. broj provedenih akcija zaštite okoliša
. broj sudionika u akcijama zaštite okoliša
. broj izrađenih informativno-promotivnih materijala
126 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
PRIORITET P3 Zaštita i očuvanje prirodnih resursa
MJERA M1 Zaštita i turistička valorizacija specifičnih prirodnih područja
CILJ I SVRHA MJERE Identificirati značajna prirodna područja općine u svrhu razvoja selektivnih oblika turizma i održivog razvoja područja općine
SADRŽAJ . Izrada liste specifičnih prirodnih područja općine Sibinj . Pokretanje postupka zaštite specifičnih prirodnih područja . Uvrštenje specifičnih prirodnih područja u prostorno plansku i stratešku razvojnu dokumentaciju . Adekvatno korištenje specifičnih prirodnih područja u turističke svrhe
REZULTAT Osigurani mehanizmi za očuvanje prirodnih resursa na području općine
RAZVOJNI UČINCI Dugoročno održivi razvoj područja općine
NOSITELJ Općina Sibinj/ Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Brodsko posavske županije – Natura Slavonica
RAZDOBLJE PROVEDBE 2015. – 2020.
KORISNICI Lokalno stanovništvo, turisti/posjetitelji
POKAZATELJI/INDIKATORI . Broj uvrštenih lokaliteta na listi specifičnih prirodnih područja
. Broj podnesenih zahtjeva za zaštitu
. Broj prirodnih lokaliteta uključenih u turističku ponudu
127 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
PRIORITET P3 Zaštita i očuvanje prirodnih resursa
MJERA M2 Zaštita biološke i krajobrazne raznolikosti
CILJ I SVRHA MJERE Razvoj cjelovitog sustava zaštite okoliša na području općine
SADRŽAJ . Zaštita prirodnih resursa . Zaštita ugroženih biljnih i životinjskih vrsta . Poticanje uzgoja autohtonih sorti i pasmina . Razvoj sustava praćenja i nadzora zaštite prirode
REZULTAT Unaprijeđeni mehanizmi zaštite biološke raznolikosti; očuvano stanje prirodne ravnoteže, održivo korištenje prirodnih dobara, zaštićene izvorne sorte kultiviranih biljaka i pasmine domaćih životinja
RAZVOJNI UČINCI Zadržan visok stupanj biološke i krajobrazne raznolikosti i na području općine
NOSITELJ Općina Sibinj/ Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Brodsko posavske županije – Natura Slavonica
RAZDOBLJE PROVEDBE 2015. – 2020.
KORISNICI Lokalno stanovništvo, poljoprivredni subjekti, turisti/posjetitelji
POKAZATELJI/INDIKATORI . Broj istraženih prirodnih lokaliteta
. Broj uređenih izvorišta vode
. Broj izrađenih studija zaštite
. Broj dodijeljenih poticaja za uzgoj autohtonih sorti i pasmina
. Broj izrađenih izvješća o stanju prirode
128 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
Strateški razvojni cilj 3: Razvijeno gospodarstvo temeljeno na lokalnim resursima
P1 Unapređenje P2 Jačanje P3 Održivi razvoj P4 Razvoj selektivnih poduzetničke i konkurentnosti poljoprivrednih oblika turizma investicijske klime MSP i obrtništva djelatnosti P1 – M1 Izgradnja P2 – M1 P3 – M1 Osiguranje P4 – M1 poduzetničke Umrežavanje i uvjeta za Izgradnja/modernizacija infrastrukture suradnja učinkovitu i održivu turističke infrastrukture poljoprivrednu proizvodnju P1 – M2 P2 – M2 P3 – M2 P4 – M2 Unapređenje Institucionalna Cjeloživotno Modernizacija postojećih i razvoj novih podrška obrazovanje poljoprivrednih turističkih sadržaja gospodarstava P1 – M3 P2– M3 Zeleno P3 – M3 P4 – M3 Marketing Promidžba i gospodarstvo, Poboljšanje turističke destinacije i marketing istraživanje i kvalitete edukacija dionika u turizmu područja općine inovacije poljoprivrednih kao privlačnog proizvoda investicijskog područja P4 – M4 Održivo korištenje kulturne baštine i prirodnih resursa u turističke svrhe
129 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
PRIORITET P1 Unapređenje poduzetničke i investicijske klime
MJERA M1 Izgradnja poduzetničke infrastrukture
CILJ I SVRHA MJERE Stvaranje poticajnog okruženja za jačanje gospodarskih aktivnosti kroz osiguranje poduzetničke infrastrukture
SADRŽAJ . Priprema/izrada projektne dokumentacije za izgradnju poduzetničkih zona i ishođenje potrebnih dozvola i suglasnosti
. Izgradnja/komunalno opremanje poduzetničkih zona
. Priprema projekata za apliciranje na EU fondove i programe
REZULTAT Organizirane zone obrtništva, malog i srednjeg poduzetništva, osigurana potpora razvoju poduzetništva i obrtništva, povećane investicijske aktivnosti na području općine
RAZVOJNI UČINCI Povećana atraktivnost i konkurentnost područja općine s investicijskog aspekta
NOSITELJ Općina Sibinj
RAZDOBLJE PROVEDBE 2015-2020.
KORISNICI Mali i srednji poduzetnici, obrtnici, poljoprivredni subjekti
POKAZATELJI/INDIKATORI . m/km izgrađene komunalne infrastrukture
. Broj izgrađenih poslovnih objekata/proizvodnih pogona
. Broj poduzetnika/obrtnika u poduzetničkim zona
. Broj prodanih parcela zemljišta
130 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
PRIORITET P1 Unapređenje poduzetničke i investicijske klime
MJERA M2 Institucionalna podrška
CILJ I SVRHA MJERE Kreirati poticajno okruženje za jačanje gospodarskih aktivnosti; potaknuti novo zapošljavanje i samozapošljavanje
SADRŽAJ MJERE . Potpora pri osnivanju poduzeća i obrta
. Potpora pri otvaranju novih radnih mjesta
. Sufinanciranje izrade projektne dokumentacije za izgradnju/proširenje proizvodnih kapaciteta, sufinanciranje nabave strojeva iopreme i sl.)
. Potpora u penetraciji na nova tržišta (sufinanciranje marketinških aktivnosti, nastupa na gospodarskim sajmovima)
. Pružanje tehničke potpore poduzetnicima/obrtnicima pri apliciranju na javne pozive za dodjelu bespovratnih sredstava iz nacionalnih i EU fondova i programa
. Podizanje razine poduzetničke kulture (dodjela nagrada za uspješne poduzetnike, natjecanje u poslovnim idejama i sl.)
. Iniciranje lokalnih medijskih kampanja kao oblik potpore lokalnim poduzećima i obrtima (promoviranje kupovine lokalnih proizvoda)
REZULTAT Funkcionalan sustav potpore poslovnim subjektima
RAZVOJNI UČINCI Jačanje gospodarskih aktivnosti, povećana investicijska ulaganja
NOSITELJ Općina Sibinj/razvojne agencije
RAZDOBLJE PROVEDBE 2015-2020.
KORISNICI Mali i srednji poduzetnici, obrtnici
POKAZATELJI/INDIKATORI . Broj novoosnovanih poduzeća/obrta
. Broj novootvorenih radnih mjesta/broj novozaposlenih
. Broj zahtjeva za sufinanciranje izrade projektne dokumentacije
. Broj ostvarenih potpora
. Broj zahtjeva za sufinanciranje marketinških aktivnosti
. Broj novih projekata
131 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
PRIORITET P1 Unapređenje poduzetničke i investicijske klime
MJERA M3 Promidžba i marketing područja općine kao privlačnog investicijskog područja
CILJ I SVRHA MJERE Promocija općine Sibinj kao područja pogodnog za investiranje
SADRŽAJ . Razvoj marketinškog koncepta
. Uspostava sustava poticajnih mjera za ulagače (fiskalni, financijski i ostali poticaji)
REZULTAT Povoljno poslovno okruženje, ekonomski stabilno i privlačno investitorima
RAZVOJNI UČINCI Brendiranje općine Sibinj kao poduzetničke općine; aktivno upravljanje ulaganjima koji će doprinijeti održivom socio-ekonomskom razvoju općine
NOSITELJ Općina Sibinj
RAZDOBLJE PROVEDBE 2015-2020.
KORISNICI Mali i srednji poduzetnici, obrtnici, investitori
POKAZATELJI/INDIKATORI . Broj održanih sastanaka s potencijalnim ulagačima
. Broj zaprimljenih pisama namjere
. Broj tiskanih promidžbenih materijala
. Broj definiranih poticajnih mjera
132 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
PRIORITET P2 Jačanje konkurentnosti poduzetništva i obrtništva
MJERA M1 Poticanje umrežavanja i suradnje MSP i obrtnika
CILJ I SVRHA MJERE Poboljšati učinkovitost, fleksibilnost i održivost poslovanja; povećati prepoznatljivost na tržištu
SADRŽAJ . Poticanje prijenosa znanja
. Poticanje udruživanja u nova strateška partnerstva, klastere, proizvođačke organizacije
. Poticanje razvoja novih proizvoda i usluga
. Poticanje zajedničkog promoviranja i nastupa na tržištu
REZULTAT Smanjeni troškovi poslovanja, podijeljeni rizici i troškovi, olakšan pristup financiranju
RAZVOJNI UČINCI Rast kvalitete proizvoda i usluga, primjena inovacija, novo zapošljavanje
NOSITELJ Općina Sibinj
RAZDOBLJE PROVEDBE 2015. – 2020.
KORISNICI Mali i srednji poduzetnici, obrtnici
POKAZATELJI/INDIKATORI . Broj održanih zajedničkih radnih sastanaka
. Broj sudionika na radnim sastancima
. Broj sklopljenih partnerstava/osnovanih klastera i organizacija
. Broj novih proizvoda i usluga
. Broj izrađenih promidžbenih materijala, mrežnih stranica, broj nastupa na sajmovima
. Broj novo zaposlenih
133 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
PRIORITET P2 Jačanje konkurentnosti poduzetništva i obrtništva
MJERA M2 Poticanje cjeloživotnog obrazovanja poduzetnika i obrtnika
CILJ I SVRHA MJERE Jačanje kompetencija malih i srednjih poduzetnika i obrtnika
SADRŽAJ . Promoviranje cjeloživotnog obrazovanja
. Uspostavljanje partnerstva i suradnje s ustanovama koje provode formalne i neformalne programe obrazovanja
. Organizacija i provedba formalnih i neformalnih programa obrazovanja za MSP i obrtnike (računovodstvo, knjigovodstvo, financijsko upravljanje, marketing i prodaja, informacijsko komunikacijske tehnologije, razvoj proizvoda i usluga, internet marketing)
REZULTAT Informirani i educirani MSP i obrtnici; stečena osnovna menadžerska znanja i vještine
RAZVOJNI UČINCI Kvalitetni i motivirani ljudski resursi koji doprinose rastu i razvoju; prilagođavanje trendovima i novim načinima poslovanja
NOSITELJ Općina Sibinj/ obrazovne ustanove
RAZDOBLJE PROVEDBE 2015. – 2020.
KORISNICI Mali i srednji poduzetnici, obrtnici
POKAZATELJI/INDIKATORI . Broj održanih radionica, seminara, edukacija
. Broj malih i srednjih poduzetnika, te obrtnika uključenih u programe obrazovanja
134 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
PRIORITET P2 Jačanje konkurentnosti poduzetništva i obrtništva
MJERA M3 Zeleno gospodarstvo, istraživanje i inovacije
CILJ I SVRHA MJERE Povećanje učinkovitosti i konkurentnosti malih i srednjih poduzetnika i obrtnika
SADRŽAJ . Poticanje ulaganja u obnovljive izvore energije
. Poticanje primjene energetske i resursne učinkovitosti
. Inovacije i uvođenje novih tehnologija u proizvodnji
. Poticanje korištenja ICT tehnologija
. Poticanje uvođenja nacionalnih i europskih standarda u proizvodne procese
. Poticanje certificiranja, zaštite i standardizacije proizvoda
REZULTAT Unaprijeđena razina tehnoloških kapaciteta malog i srednjeg poduzetništva i obrtništva
RAZVOJNI UČINCI Održivo gospodarstvo zasnovano na znanju i inovacijama; povećan stupanj uključivanja u izvozno orijentirane aktivnosti
NOSITELJ Mali i srednji poduzetnici, obrtnici
RAZDOBLJE PROVEDBE 2015. – 2020.
KORISNICI Općina Sibinj/mali i srednji poduzetnici, obrtnici . broj poduzetnika/obrtnika koji primjenjuju metode energetske POKAZATELJI/INDIKATORI učinkovitosti u poslovanju
. broj poduzetnika/obrtnika koji koriste OIE u poslovanju
. broj nabavljenih novih strojeva i opreme
. broj nabavljenih novih software-a
. broj ishođenih certifikata
. broj ishođenih standarda kvalitete proizvoda
135 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
PRIORITET P3 Održivi razvoj poljoprivrednih djelatnosti
MJERA M1 Osiguranje uvjeta za učinkovitu i konkurentnu poljoprivrednu proizvodnju
CILJ I SVRHA MJERE Unapređenje uvjeta za poljoprivrednu proizvodnju; poticanje razvoja ruralnih gospodarstava
SADRŽAJ . Okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta
. Kultiviranje zapuštenog poljoprivrednog zemljišta
. Izgradnja hidromelioracijskih objekata i uređaja
. Izgradnja infrastrukture za obranu od elementarnih nepogoda
. Izgradnja/uređnje objekata i prostora za trženje poljoprivrednih proizvoda
REZULTAT Zadovoljene osnovne prostorne i infrastrukturne pretpostavke za razvoj i daljnje unapređenje poljoprivrednog sektora; povećane parcele poljoprivrednog zemljišta, povećana površina obradivog poljoprivrednog zemljišta, izgrađeni osnovni objekti i sustavi za razvoj poljoprivrednih djelatnosti
RAZVOJNI UČINCI Osiguravanje povoljnih uvjeta za optimalni uzgoj poljoprivrednih kultura, povećanje prinosa uzgajanih kultura
NOSITELJ Općina Sibinj/Agencija za poljoprivredno zemljište
RAZDOBLJE PROVEDBE 2015. – 2020.
KORISNICI Poljoprivredni subjekti
POKAZATELJI/INDIKATORI . Broj parcela poljoprivrednog zemljišta većih od 5 ha
. ha obradivog poljoprivrednog zemljišta
. ha navodnjavanih površina
. broj postavljenih zaštitnih mreža od tuče
136 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
PRIORITET P3 Održivi razvoj poljoprivrednih djelatnosti
MJERA M2 Modernizacija poljoprivrednih gospodarstava
CILJ I SVRHA MJERE Povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava
SADRŽAJ . Izgradnje novih i modernizacija postojećih poljoprivrednih objekata za proizvodnju, skladištenje i preradu poljoprivrednih proizvoda
. Poticanje usvajanja standarda dobrobiti životinja, sigurnosti hrane i standarda kvalitete u proizvodnom procesu
. Izgradnje/modernizacije i opremanja objekata za izravnu prodaju proizvoda na poljoprivrednim gospodarstvima
. Modernizacija poljoprivredne mehanizacije
. Poticanje ulaganja u nepoljoprivredne djelatnosti u sinergiji sa postojećim djelatnostima
. Informiranje i educiranje poljoprivrednih proizvođača
REZULTAT Osigurane primarne pretpostavke za održivu i konkurentnu poljoprivrednu proizvodnju, unapređenje kvalitete u proizvodnji, usklađivanje sa EU standardima i propisima
RAZVOJNI UČINCI Povećanje vrijednosti poljoprivrednih proizvoda, te proizvodnje s visokom dodanom vrijednošću
NOSITELJ Općina Sibinj/poljoprivredni subjekti
RAZDOBLJE PROVEDBE 2015. – 2020.
KORISNICI Poljoprivredni subjekti
POKAZATELJI/INDIKATORI . Broj moderniziranih poljoprivrednih objekata za proizvodnju, skladištenje i preredu
. Broj novo izgrađenih poljoprivrednih objekata za proizvodnju, skladištenje i preradu
. Broj izgrađenih/moderniziranih objekata za izravnu prodaju na poljoprivrednim gospodarstvima
. Broj nabavljene nove poljoprivredne mehanizacije
137 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
PRIORITET P3 Održivi razvoj poljoprivrednih djelatnosti
MJERA M3 Unaprijeđenje kvalitete poljoprivrednih proizvoda
CILJ I SVRHA MJERE Jačanje konkurentnosti poljoprivrednih proizvoda i proizvođača i pozicioniranje na nacionalnom i EU tržištu
SADRŽAJ . Poticanje razvoja ekološke poljoprivredne proizvodnje . Poticanje inovacija i uvođenja novih tehnologija u proizvodnji i preradi . Poticanje korištenja informacijsko – komunikacijskih tehnologija . Certificiranje, zaštita i standardizacija poljoprivrednih proizvoda . Poticanje umrežavanja i suradnje poljoprivrednih proizvođača u svrhu razvoja novih proizvoda i plasmana na tržište . Poticanje uspostave novih poljoprivredno – proizvođačkih organizacija . Promoviranje, usvajanje i primjena zakonskih propisa i standarda EU . Promoviranje tradicionalnih poljoprivredno – prehrambenih proizvoda
REZULTAT Modernizirani i konkuretni poljoprivredni proizvođači, povećana proizvodnja visokodohodovnih poljoprivrednih proizvoda; veći broj proizvoda s oznakom kvalitete; održivost poslovanja poljoprivrednih subjekata; veća prepoznatljivost na tržištu, povećanje udjela poljoprivrednog zemljišta pod ekološkom proizvodnjom, povećanje broja ekoloških proizvođača
RAZVOJNI UČINCI Unaprijeđena kvaliteta proizvoda, smanjena degradacija poljoprivrednog zemljišta, očuvana ekološka ravnoteža
NOSITELJ Općina Sibinj/poljoprivredni subjekti
RAZDOBLJE PROVEDBE 2015. -2020.
KORISNICI Poljoprivredni subjekti POKAZATELJI/INDIKATORI . Kg/l utrošenih organskih gnojiva i bioloških sredstava . Broj registriranih ekoloških proizvođača . Broj certificiranih eko-proizvoda . Broj ishođenih certifikata i standarda kvalitete . Broj novih poljoprivredno proizvođačkih organizacija . Broj članova novih poljoprivredno proizvođačkih organizacija
138 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
PRIORITET P4 Razvoj selektivnih oblika turizma
MJERA M1 Izgradnja turističke infrastrukture
CILJ I SVRHA MJERE Stvoriti preduvjete za razvoj kvalitetne i raznovrsne turističke ponude, te poticati privatne inicijative i investicije u području turizma
SADRŽAJ . Modernizacija postojeće turističke infrastrukture . Razvoj/izgradnja i opremanje nove javne turističke infrastrukture . Izgradnja i uređenje šetnica, biciklističkih, planinarskih, vinskih i drugih tematskih staza i puteva, vidikovaca, odmorišta, promatračnica i ostale javne infrastrukture . Izgradnja i uređenje izletišta . Izgradnja i uređenje ugostiteljsko-smještajnih kapaciteta . Unapređenje sustava turističkih informativnih i interpretativnih sadržaja . Uspostavljanje turističko-informativne točke
Izgrađena turistička infrastruktura u svrhu unapređenja turističke REZULTAT ponude
RAZVOJNI UČINCI Povećanje turističke atraktivnosti destinacije, povećanje broja turističkih dolazaka i noćenja
NOSITELJ HCR/Općina Sibinj/privatni subjekti u turizmu
RAZDOBLJE PROVEDBE 2015. -2020.
KORISNICI Lokalno stanovništvo; turisti i posjetitelji
POKAZATELJI/INDIKATORI . Broj modernizirane turističke infrastrukture
. Broj izgrađene turističke infrastrukture
. m/km uređenih šetnica, bicklističkih i drugih tematskih staza i puteva
. broj izgrađenih ugostiteljsko – smještajnih kapaciteta
. broj novozaposlenih na upravljanju/održavanju turističke infrastrukture
. broj postavljene turističke signalizacije
. broj postavljenih informativnih i interpretativnih sadržaja
139 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
PRIORITET P4 Razvoj selektivnih oblika turizma
MJERA M2 Unapređenje postojećih i razvoj novih turističkih sadržaja
CILJ I SVRHA MJERE Kreiranje i unapređenje turističkih sadržaja u svrhu raznolikosti turističke ponude
SADRŽAJ . Razvoj novih i unaprjeđenje postojećih turističkih proizvoda u područjima sportsko rekreacijskog, kulturnog, lovnog i ribolovnog, izletničkog turizma, cikloturizma, gastronomije i enologije . Rekonstrukcija i adaptacija stambenih i gospodarskih objekata tradicijske arhitekture i njihovo uključivanje u turističku ponudu . Poticanje komplementarnog djelovanja poljoprivrednih i turističkih djelatnosti . Jačanje i promoviranje tradicijskih i kulturnih manifestacija . Jačanje ljudskih potencijala u turizmu . Poticanje umrežavanja turističkih dionika
REZULTAT Razvijeni novi turistički sadržaji, povećana razina kvalitete i raznovrstnost turističke ponude; povećan broj dionika koji se bave turizmom; obnovljeni i zaštićeni objekti tradicijske arhitekture, te kulturno – povijesne baštine
RAZVOJNI UČINCI Jačanja gospodarskih aktivnosti i zapošljavanja u sektoru turizma
NOSITELJ Općina Sibinj/fizičke osobe, poljoprivrednih subjekti, udruge
RAZDOBLJE PROVEDBE 2015. -2020.
KORISNICI Lokalno stanovništvo; turisti i posjetitelji, turističke agencije, poljoprivredni subjekti
POKAZATELJI/INDIKATORI . Broj novih turističkih sadržaja
. Broj obnovljenih objekata tradicijske arhitekture
. Broj novih turističkih sadržaja temeljenih na kulturno – povijesnoj baštini
. Broj turističkih dolazaka i noćenja
. Prihodi ostvareni od dolazaka i noćenja turista
140 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
PRIORITET P4 Razvoj selektivnih oblika turizma
MJERA M3 Marketing turističke destinacije i edukacija dionika u turizmu
CILJ I SVRHA MJERE Pozicioniranje područja općine kao prepoznatljive i atraktivne destinacije na turističkom tržištu kako bi se povećao broj turista i posjetitelja
SADRŽAJ . Osnivanje turističke zajednice . Izrada turističkog marketing plana . Poticanje razvoja i izrade tradicijskih suvenira općine . Izrada turističkih promotivnih materijala . Edukacija stanovništva o mogućnostima razvoja novih turističkih sadržaja i poticanje privatnih inicijativa u turizmu . Provedba formalnih i neformalnih edukativnih programa/radionica za turističke dionike
REZULTAT Kreiran prepoznatljiv identitet područja općine kao poželjne turističke destinacije posebnih oblika turizma
RAZVOJNI UČINCI Prepoznatljivost destinacije i turističkih proizvoda kroz porast broja turista i prihoda od turizma
NOSITELJ Općina Sibinj
RAZDOBLJE PROVEDBE 2016. – 2017.
KORISNICI Lokalno stanovništvo, turisti i posjetitelji
POKAZATELJI/INDIKATORI . broj zaposlenih u TZ
. broj izrađenih turističko-promotivnih materijala
. broj održanih edukativnih programa/radionica
. broj polaznika edukativnih programa/radionica
141 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
PRIORITET P4 Razvoj selektivnih oblika turizma
MJERA M4 Valorizacija i uključivanje kulturne baštine i prirodnih resursa u turističke svrhe
CILJ I SVRHA MJERE Pozicioniranje područja općine kao prepoznatljive i atraktivne destinacije na turističkom tržištu
SADRŽAJ . Obnove i adaptacija objekata kulturne, povijesne, graditeljske i sakralne baštine . Izgradnja/unapređenje kulturno-turističkih objekata i sadržaja . Zaštita materijalne i nematerijalne kulturne baštine . Promoviranje kulturnog identiteta općine
REZULTAT Očuvani tradicijsko – autohtoni elementi lokalnog graditeljstva; kreirani novi turistički lokaliteti i sadržaji
RAZVOJNI UČINCI Prepoznatljivost destinacije i turističkih proizvoda kroz porast broja turista i prihoda od turizma
NOSITELJ Općina Sibinj/Konzervatorski odjel u Slavonskom Brodu
RAZDOBLJE PROVEDBE 2015. – 2020.
KORISNICI Općina Sibinj, pravne i fizičke osobe
POKAZATELJI/INDIKATORI . Broj obnovljenih objekata kulturne/povijesne /sakralne baštine
. Broj novoizgrađenih kulturno-turističkih objekata
. Broj novih kulturno-turističkih sadržaja
. Broj zaštićene materijalne i nematerijalne baštine
142 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
Strateški razvojni cilj 4: Odgovorno, aktivno i održivo upravljanje
P1 Jače uključivanje civilnog P2 Umrežavanje, partnerstvo P3 Povećanje učinkovitosti društva u socio-ekonomski i suradnja svih dionika lokalne javnih funkcija i usluga razvoja zajednice P1 – M1 Unapređenje P2 – M1 Poticanje unutar P3 – M1 Poboljšanje kapaciteta civilnog društva sektorske suradnje funkcioniranja lokalne samouprave P1 – M2 Poticanje razvoja P2 – M2 Poticanje P3 – M2 Poboljšanje socijalnog poduzetništva međusektorske suradnje otvorenosti i transparentnosti rada lokalne samouprave P1 – M3 Poticanje razvoja P2 – M3 Jačanje djelovanja volonterizma LAG-a Posavina
PRIORITET P1 Jače uključivanje civilnog društva u socio-ekonomski razvoj
MJERA M1 Unapređenje kapaciteta civilnog društva
CILJ I SVRHA MJERE Jačanje sposobnosti upravljanja organizacija civilnog društva, te financijske samoodrživosti
SADRŽAJ . Osiguranje prostornih i materijalnih uvjeta za nesmetano funkcioniranje . Kontinuirana edukacija i usavršavanje članova OCD-a u područjima upravljanja, financija, pripremi i izradi projekata, te upravljanja projektima . Promoviranje značaja i uloge OCD-a u socio-ekonomskom razvoju
REZULTAT Povećana neovisnost i profesionalnost u radu
RAZVOJNI UČINCI Ravnopravni dionici zajednice koji aktivno doprinose društvenom i gospodarskom razvoju
NOSITELJ Općina Sibinj/organizacije civilnog društva
RAZDOBLJE PROVEDBE 2015. – 2020.
KORISNICI Organizacije civilnog društva, građanske inicijative
POKAZATELJI/INDIKATORI . Broj uređenih prostora/nabavljene opreme za OCD
. Broj članova OCD-a koji su sudjelovali na radionicama podizanja kapaciteta OCD-a
. Broj provedenih projekata koje su vodili/sudjelovali OCD-a
143 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
PRIORITET P1 Jače uključivanje civilnog društva u socio-ekonomski razvoj
MJERA M2 Poticanje razvoja socijalnog poduzetništva
CILJ I SVRHA MJERE Ulaganje u lokalnu zajednicu; zapošljavanje marginaliziranih skupina stanovništva, pomoć najsiromašnijim i najugroženijim skupinama stanovništva
SADRŽAJ . Promoviranje modela socijalnog poduzetništva . Stvaranje poticajnog okruženja za rad socijalnih poduzetnika . Poticanje socijalnih poduzetničkih inicijativa . Obrazovanje udruga iz područja socijalnog poduzetništva . Poticanje poslovnog sektora na aktivnije uključivanje u programe socijalnog poduzetništva
REZULTAT Brže i efikasnije suočavanje poduzetnika s novim potrebama, pokrivene socijalne potrebe u zajednici
RAZVOJNI UČINCI Stvaranje novih ekonomskih i socijalnih vrijednosti
NOSITELJ Općina Sibinj
RAZDOBLJE PROVEDBE 2015. – 2020.
KORISNICI Poslovni subjekti, organizacije civilnog društva
POKAZATELJI/INDIKATORI . Broj izrađenih promotivnih materijala
. Broj utvrđenih subvencija za razvoj socijalnog poduzetništva
. Broj korisnika subvencija
. Broj pokrenutih socijalnih poduzetničkih inicijativa
. Broj edukacija iz područja socijalnog poduzetništva
. Broj sudionika edukacija iz socijalnog poduzetništva
. Broj poslovnih subjekata koji provode programe/inicijative socijalnog poduzetništva
144 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
PRIORITET P1 Jače uključivanje civilnog društva u socio-ekonomski razvoj
MJERA M3 Poticanje razvoja volonterizma
CILJ I SVRHA MJERE Razvoj pozitivnog stava stanovništva, posebice mladih prema volontiranju
SADRŽAJ . Promicanje volonterizma i volonterskih aktivnosti kao društvene vrijednosti . Motiviranje i uključivanje mladih u volonterske aktivnosti . Poticati uvođenje volonterstva u sustav odgoja i obrazovanja . Pružiti raznovrsnu pomoć socijalno osjetljivim skupinama stanovništva kroz volonterske aktivnosti . Provedba radionica o ulozi i značaju volontiranja u razvoju društva i same zajednice za različite skupine (nastavnike osnovnih škola, za građane, zaposlenike u lokalnoj samoupravi, za predstavnike privatnog sektora, o njihovoj ulozi u promoviranju i razvoju volonterstva u zajednici)
REZULTAT Stečena nova znanja i vještine, povećan udio društveno korisnog rada
RAZVOJNI UČINCI Doprinos formiranju demokratskih promjena, razvoj civilnog društva
NOSITELJ Općina Sibinj/organizacije civilnog društva
RAZDOBLJE PROVEDBE 2015. – 2020.
KORISNICI Općina Sibinj, lokalno stanovništvo, poslovni subjekti, mladi, udruge
POKAZATELJI/INDIKATORI . Broj osoba uključenih u volonterske aktivnosti
. Broj volonterskih sadržaja
. Broj održanih radionica
. Broj sudionika na radionicama
. Broj mladih uključenih u volontiranje
145 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
PRIORITET P2 Umrežavanje, partnerstvo i suradnja svih dionika lokalne zajednice
MJERA M1 Poticanje unutar sektorske suradnje
CILJ I SVRHA MJERE Sinergijsko djelovanje unutar svakog sektora pojedinačno u svrhu održivog socio-ekonomskog rasta
SADRŽAJ . Poticanje umrežavanja dionika privatnog sektora . Poticanje umrežavanja dionika javnog sektora . Poticanje umrežavanja dionika civilnog sektora . Informiranje i edukacija dionika o mogućnostima i prednostima umrežavanja te potencijalnim modelima suradnje . Promicanje umrežavanja i suradnje na lokalnoj i regionalnoj razini
REZULTAT Informirani i educirani dionici svih sektora o mogućnostima i prednostima umrežavanja i drugim modelima suradnje; uspostavljena suradnja na lokalnoj i regionalnoj razini
RAZVOJNI UČINCI Povećanje gospodarske i socijalne konkurentnosti područja općine
NOSITELJ Općina Sibinj
RAZDOBLJE PROVEDBE 2015. – 2020.
KORISNICI Javne ustanovne/institucije, poslovni subjekti, organizacije civilnog društva
POKAZATELJI/INDIKATORI . Broj informiranih i educiranih javnih, privatnih i dionika civilnog sektora
. Broj javnih, privatnih i dionika civilnog sektora uključenih u različite oblike umrežavanja i suradnje
146 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
PRIORITET P2 Umrežavanje, partnerstvo i suradnja svih dionika lokalne zajednice
MJERA M2 Poticanje međusektorske suradnje
CILJ I SVRHA MJERE Unapređenje suradnje javnog, privatnog i civilnog sektora na području općine Sibnj u svrhu sveobuhvatnog razvoja područja općine
SADRŽAJ . Educiranje predstavnika javnog, privatnog i civilnog sektora o potencijalnim oblicima međusobne suradnje . Prijenos znanja i iskustava . Poticanje zajedničkog korištenja resursa (ljudski, infrastrukturni) . Provedba zajedničkih projekata javnog, privatnog i civilnog sektora
REZULTAT Jačanje uloge svih sektora u razvoju društva, ubrzani razvoj zajednice
RAZVOJNI UČINCI Unapređenje razvojnih potencijala općine Sibinj
NOSITELJ Općina Sibinj
RAZDOBLJE PROVEDBE 2015. – 2020.
KORISNICI Dionici iz javnog, privatnog i neprofitnog sektora
POKAZATELJI/INDIKATORI . Broj održanih edukativnih radionica
. Broj sudionika edukativnih radionica
. Broj pripremljenih zajedničkih projekata
. Broj provedenih zajedničkih projekata
147 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
PRIORITET P2 Umrežavanje, partnerstvo i suradnja svih dionika lokalne zajednice
MJERA M3 Jačanje djelovanja LAG-a Posavina
CILJ I SVRHA MJERE Poticanje lokalnog održivog razvoja, jačanje dijaloga i suradnje između ruralnih dionika
SADRŽAJ . Poticanje uključivanja organizacija civilnog društva i gospodarskih subjekata u djelovanje LAG-a . Aktivno sudjelovanje u provedbi strategije LAG-a . Aktivno sudjelovanje u osmišljavanju i provedbi zajedničkih projekata LAG-a . Poticanje zajedničkih sektorskih projekata na području LAG-a . Poticanje suradnje s drugim LAG-ovim na nacionalnoj i europskoj razini
REZULTAT Uspostavljena partnerstva na svim razinama djelovanja
RAZVOJNI UČINCI Sinergijsko djelovanje svih razvojnih dionika u svrhu održivog razvoj ruralnih područja
NOSITELJ Općina Sibinj
RAZDOBLJE PROVEDBE 2015. – 2020.
KORISNICI Dionici iz javnog, privatnog i neprofitnog sektora
POKAZATELJI/INDIKATORI . Broj članova LAG-a Posavina
. Broj OCD-a u LAG-u
. Broj gospodarskih subjekata u LAG-u
. Broj pripremljenih sektorskih projekata LAG-a
. Broj realiziranih sektorskih projekata
. Broj inicijativa/projekata/programa u suradnji sa drugim LAG- ovima
148 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
PRIORITET P3 Povećanje učinkovitosti javih funkcija
MJERA M1 Poboljšanje funkcioniranja lokalne samouprave
CILJ I SVRHA MJERE Profesionalizacija i modernizacija rada lokalne samouprave
SADRŽAJ . Unaprijediti materijalne uvjete rada . Osigurati primjenu modernih informacijsko – komunikacijskih tehnologija . Poboljšati upravljanje ljudskim resursima . Treninzi i radionice za predstavnike lokalne vlasti . Unaprijediti elektroničko poslovanje i pružanje elektroničkih usluga za građane i poslovne subjekte
REZULTAT Povećana razina kvalitete javnih usluga, poboljšane ključne kompetencije ljudskih resursa, opseg i kvaliteta javnih usluga prilagođeni stvarnim potrebama korisnika
RAZVOJNI UČINCI Demokratska stabilnost i održivi razvoj
NOSITELJ Općina Sibinj
RAZDOBLJE PROVEDBE 2015. – 2020.
KORISNICI Odgovorne osobe JLS; djelatnici JUO, članovi Općinskog vijeća, članovi Mjesnih odbora
POKAZATELJI/INDIKATORI . Broj nove opreme
. Broj novih računala, računalne opreme i software-a
. Broj održanih treninga i radionica
. Broj sudionika treninga i radionica
149 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
PRIORITET P3 Povećanje učinkovitosti javih funkcija
MJERA M2 Poboljšanje otvorenosti i transparentnosti rada lokalne samouprave
CILJ I SVRHA MJERE Jača uključenost građana u procese odlučivanja
SADRŽAJ . Informiranje i poticanje građana na aktivnije uključivanje u procese odlučivanja . Primjena modela parcitipativnog budžetiranja . Primjena softverskih alata . Unapređenje suradnje sa organizacijama civilnog društva
REZULTAT Učinkovite i pravedne javne financije, lakši prijenos informacija, bolja komunikacija s građanima
RAZVOJNI UČINCI Jačanje povjerenja građana u institucije, privlačenje ulagača
NOSITELJ Općina Sibinj
RAZDOBLJE PROVEDBE 2015. – 2020.
KORISNICI Lokalno stanovništvo, organizacije civilnog društva
POKAZATELJI/INDIKATORI . Broj uspostavljenih on line servisa
. Broj posjeta on line servisima
. Broj građana/udruga uključenih u procese odlučivanja
150 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
Strateški razvojni cilj 5: Visoka razina kvalitete života
P1 Ulaganja u obrazovanje i P2 Uspostava poticajnog P3 Poboljšanje kvalitete i ljudske potencijale socijalnog okruženja dostupnosti društvenih sadržaja P1 – M1 Poticanje P2 – M1 Unapređenje P3 – M1 Kultura i programi u obrazovanja za zapošljivost i zdravstvene zaštite i socijalne kulturi konkurentnost na tržištu rada sigurnosti P1 – M2 Podizanje razine P2 – M2 Integracija osoba u P3 – M2 Unapređenje informatičke pismenosti i nepovoljnom položaju na sportskih sadržaja i kulture u korištenja IT tehnologija tržište rada sportu
PRIORITET P1 Ulaganja u obrazovanje i ljudske potencijale
MJERA M1 Poticanje obrazovanja za zapošljivost i konkurentnost
CILJ I SVRHA MJERE Stjecanje novih znanja , vještina i sposobnosti svih dobnih skupina stanovništva . Informiranje građana o cjeloživotnom obrazovanju SADRŽAJ . Promoviranje cjeloživotnog obrazovanja . Iniciranje i održavanje edukativnih programa . Potpora programima dokvalifikacija, prekvalifikacija i stručnog usavršavanja . Stipendiranje učenika i studenata . Subvencioniranje prijevoza za učenike i studente . Sufinanciranje darovitih učenika i studenata za odlazak na natjecanja . Subvencioniranje nabavke knjiga i informatičke opreme za učenike i studente
REZULTAT Unaprjeđena obrazovna struktura stanovništva; povećana mobilnost radne snage
RAZVOJNI UČINCI Smanjenje broja nezaposlenih, povećana zapošljivost stanovništva, razvoj kulture učenja
NOSITELJ Općina Sibinj
RAZDOBLJE PROVEDBE 2015. – 2020.
KORISNICI Učenici, studenti, zaposleni i nezaposleni građani
151 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
. Broj izrađenih informativno – promotivnih materijala POKAZATELJI/INDIKATORI . Broj održanih edukativnih programa . Broj sudionika edukativnih programa . Broj polaznika programa dokvalifikacija/prekvalifikacija/ stručnog usavršavanja . Broj stipendista . Broj primatelja subvencija za prijevoz . Broj sudionika učeničkih i studentskih natjecanja
PRIORITET P1 Ulaganja u obrazovanje i ljudske potencijale
MJERA M2 Podizanje razine informatičke pismenosti i korištenja IT tehnologija
CILJ I SVRHA MJERE Razvoj informatičkih i digitalnih kompetencija
SADRŽAJ . Informiranje građana i promoviranje IT tehnologija i programa . Podizanje informatičke kulture stanovništva . Promoviranje i poticanje E-učenja . Poticanje građana na uključivanje u programe razvoja informatičkih i digitalnih kompetencija
REZULTAT Informatički pismena i konkurentna radna snaga, razvijene digitalne kompetencije građana
RAZVOJNI UČINCI Prilagodba i praćenje trendova suvremenog informacijskog doba, jačanje konkurentnosti lokalnog gospodarstva
NOSITELJ Općina Sibinj
RAZDOBLJE PROVEDBE 2015. – 2020.
KORISNICI Učenici, studenti, nezaposleni i zaposleni građani, lokalno stanovništvo
POKAZATELJI/INDIKATORI . Broj izrađenih promotivnih materijala
. Broj provedenih programa razvoja informatičkih vještina
. Broj polaznika programa razvoja informatičkih vještina
152 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
PRIORITET P2 Uspostava poticajnog socijalnog okruženja
MJERA M1 Unapređenje zdravstvene zaštite i socijalne sigurnosti Olakšati integraciju socijalno isključenih skupina stanovništva u CILJ I SVRHA MJERE zajednicu . Izgradnja novih i modernizacija postojećih objekata socijalne i SADRŽAJ zdravstvene infrastrukture prilagođenih osobama s invaliditetom . Opremanje i modernizacija socijalne i zdravstvene infrastrukture . Razvoj programa socijalne uključenosti za ranjive skupine stanovništva . Poticanje razvoja izvaninstitucionalnih oblika socijalne/ zdravstvene skrbi i usluga . Sufinanciranje osnovnih životnih potreba socijalno ugroženim građanima Poboljšani uvjeti i podignuta razina kvalitete za pružanje usluga REZULTAT socijalne/zdravstvene skrbi
RAZVOJNI UČINCI Jačanje socijalne kohezije
NOSITELJ Ustanove zdravstvene i socijalne skrbi/Općina Sibinj
RAZDOBLJE PROVEDBE 2015. – 2020. Skupine u nepovoljnom položaju: stariji i nemoćni, osobe s KORISNICI invaliditetom, djeca i mladi, nezaposleni, hrvatski branitelji, lokalno stanovništvo . broj obnovljenih/novih objekata socijalne i zdravstvene POKAZATELJI/INDIKATORI infrastrukture . broj izgrađenih rampi/sanitarnih čvorova za osobe s invaliditetom . broj nabavljene opreme za objekte . broj provedenih projekata i programa iz područja socijalne skrbi . broj korisnika usluga socijalne skrbi . broj razvijenih izvaninstitucionalnih usluga skrbi . broj korisnik izvaninstitucionalnih usluga skrbi
153 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
PRIORITET P1 Uspostava poticajnog socijalnog okruženja
MJERA M2 Integracija osoba u nepovoljnom položaju na tržište rada
CILJ I SVRHA MJERE Jačanje kompetencija i poticanje zapošljavanja osoba u nepovoljnom položaju na tržištu rada
SADRŽAJ . Poticanje osoba u nepovoljnom položaju na tržištu rada na sudjelovanje u programima doškolovanja i prekvalifikacija i stručnog usavršavanja . Subvencije za samozapošljavanje za osobe u nepovoljnom položaju na tržištu rada . Subvencije za poslodavce koji zapošljavaju osobe u nepovoljnom položaju
REZULTAT Poboljšane vještine i znanja osoba u nepovoljnom položaju
RAZVOJNI UČINCI Smanjenje rizika od socijalne isključenosti i siromaštava
NOSITELJ Općina Sibinj
RAZDOBLJE PROVEDBE 2015. – 2020.
KORISNICI Osobe sa smanjenom sposobnošću za rad, osobe s invaliditetom, žene, mladi bez radnog iskustva, starije osobe, dugotrajno nezaposleni, hrvatski branitelji, osobe kojima prijeti socijalna isključenost i siromaštvo)
POKAZATELJI/INDIKATORI . Broj osoba u nepovoljnom položaju sa završnim programima doškolovanja, prekvalifikacija, stručnog usavršavanja
. Broj zatraženih subvencija
. Broj dodijeljenih subvencija
154 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
PRIORITET P3 Poboljšanje kvalitete i dostupnosti društvenih sadržaja
MJERA M1 Kultura i programi u kulturi
CILJ I SVRHA MJERE Unaprijediti kvalitetu kulturnog života na području općine . Poticanje stvaranja novih kulturnih programa i sadržaja SADRŽAJ . Kontinuirano organiziranje kulturnih događanja . Modernizacija postojećih i osiguravanje novih adekvatnih prostora za provedbu kulturnih programa i djelatnosti . Motiviranje građana, posebno mladih za sudjelovanje u kulturnom životu općine . Omogućiti dostupnost kulturnih sadržaja osobama s posebnim potrebama . Sufinanciranje projekata i programa u kulturi
REZULTAT Razvijeni novi kulturni sadržaji
RAZVOJNI UČINCI Očuvanje i promicanje kulturnog identiteta, poticanje kulturnog stvaralaštva i inovativnosti u kulturi
NOSITELJ Općina Sibinj/kulturne ustanove i organizacije
RAZDOBLJE PROVEDBE 2015. – 2020.
KORISNICI Organizacije i udruge građana u kulturi, posjetitelji kulturnih događanja, djelatnici u kulturi, djeca i mladi, osobe s posebnim potrebama . broj novih kulturnih sadržaja POKAZATELJI/INDIKATORI . broj održanih kulturnih događanja . broj obnovljene/izgrađene infrastrukture za potrebe u kulturi . broj posjetitelja kulturnih događanja
155 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
PRIORITET P3 Poboljšanje kvalitete i dostupnosti društvenih sadržaja
MJERA M2 Unpređenje sportskih sadržaja i kulture u sportu
CILJ I SVRHA MJERE Povećanje uključenosti stanovništva u sportsko-rekreacijske programe, posebice djece i mladih, poticanje zdravih stilova života . Informiranje građana i podizanje svijesti o važnosti rekreacije i SADRŽAJ zdravog života . Poticanje organizacije sportskih događanja i natjecanja . Poticanje razvoja kulture navijanja i ponašanja gledatelja . Sufinanciranje rada sportskih klubova i programa
REZULTAT Podignuta svijest javnosti o značaju sporta kroz osmišljeno i sadržajno korištenje slobodnog vremena, posebice djece i mladeži
RAZVOJNI UČINCI Poboljšano zdravstveno stanje stanovništva
NOSITELJ Općina Sibinj
RAZDOBLJE PROVEDBE 2015. – 2020.
KORISNICI Djeca i mladi, sportski klubovi, lokalno stanovništvo . Broj izrađenih promotivnih materijala POKAZATELJI/INDIKATORI . Broj članova sportskih udruga i klubova . Broj aktivnih sportaša . Broj rekreativaca . Broj održanih sportskih događanja . Broj sudionika sportskih događanja . Broj dodijeljenih financijskih potpora sportskim klubovima i programima
156 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
4. HORIZONTALNE TEME
U procesu izrade Strateškog razvojnog programa općine Sibinj posebna pozornost usmjerena je usklađenosti ciljeva, prioriteta i mjera s tzv. horizontalnim načelima dobre prakse EU-a u lokalnom gospodarskom razvoju. Ova načela razvila su se iz dugog iskustva u bavljenju gospodarskim promjenama na lokalnoj i regionalnoj razini, a to su: ƒ
Informacijsko društvo Održivi razvoj i zaštita okoliša Jednake mogućnosti i ljudska prava
4.1. Informacijsko društvo
„Informacijsko društvo“ kao pojam je uveden početkom 1990-ih godina kao odgovor Europske unije na revoluciju u društvu potaknutu ubrzanim razvojem komunikacijskih tehnologija. Budući da tehnološki napredak omogućuje obradu, pohranjivanje, pristup i prijenos informacija u bilo kojem obliku i neovisno o udaljenosti, vremenu i količini, razvoj informacijske tehnologije uvelike mijenja način na koji živimo i radimo. U tom kontekstu, cilj informacijskog društva je jačanje gospodarske konkurentnosti EU i poboljšanje ekonomskih i društvenih struktura. Prvi strateški dokument o informacijskom društvu, „Put Europe u informacijsko društvo“, predstavljen je 1994. godine i u njemu su predložene mjere za stvaranje standarda i okvira za informacijsko društvo. Budući da je adekvatna tehnologija ključna za to, EU je odonda veliku pozornost posvetila otvaranju tržišta i ulaganju u tehnologiju. U Lisabonu je 2000. godine pokrenuta inicijativa eEurope za razdoblje do 2005. godine, kojom se građanima nastojalo omogućiti kvalitetnije, brže i transparentnije usluge (primjerice elektroničko zdravstvo, elektroničko učenje i elektroničke vladine usluge). Za razdoblje od 2005. do 2010. godine donesena je strategija i2010, koja je za cilj imala potaknuti razvoj i korištenje digitalnih tehnologija u svakodnevnom životu, s posebnim naglaskom na uvođenje širokopojasnog interneta.
U prosjeku, 93% Europljana koristi širokopojasni Internet, ali je potrebno istaknuti da samo pojedine zemlje nude tu vrstu pristupa Internetu i u ruralnim područjima. Europski statistički ured EUROSTAT je u prosincu 2012. godine objavio rezultate istraživanja o korištenju informatičkih tehnologija među pojedincima i tvrtkama na europskoj razini. U navedeno istraživanje bili su uključeni i hrvatski građani i tvrtke.
*Izvor: Erste banka, EU šalabahter br. 12
157 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
Istraživanje je pokazalo da su hrvatske tvrtke u okviru europskog prosjeka po pitanju korištenja informatičkih tehnologija – 96% hrvatskih tvrtki ima pristup internetu (95% u EU), 41% koristi razne mobilne uređaje za pristup internetu (47% u EU), dok 66% hrvatskih tvrtki ima mrežnu stranicu (69% u EU). Po pitanju korištenja mrežnih alata za ispunjavanje obveza prema javnim tijelima, hrvatske tvrtke uglavnom ne zaostaju znatno za ostatkom Europske unije – 78% hrvatskih tvrtki preuzima sve potrebne obrasce s interneta (76% u EU), 72% pronalazi potrebne informacije i propise na internetu (74% u EU) dok ih 63% koristi Internet za slanje ispunjenih obrazaca javnim tijelima (69% u EU).
Digitalna agenda za Europu je jedna od sedam tematskih inicijativa stvorenih unutar strategije Europa 2020, i definira ulogu informacijskih i komunikacijskih tehnologija u dostizanju ciljeva zacrtanih u strategiji Europa 2020. Glavni cilj ove inicijative je maksimizirati društveni i ekonomski potencijal informacijskih i komunikacijskih tehnologija, a posebice interneta, u svim sferama poslovnog i društvenog života, i to kroz poticanje inovacija i ekonomskog rasta, kao i poboljšanja u dnevnom životu građana i tvrtki. Veća primjena digitalnih tehnologija će povećati kvalitetu života Europljana kroz bolju zdravstvenu skrb, sigurniji i učinkovitiji promet, čišći okoliš, nove medijske mogućnosti i lakši pristup javnim uslugama i kulturnim sadržajima. U skladu s tim, metode ostvarivanja informacijskog društva su sljedeće:
poticanje istraživanja, razvoja i korištenja novih informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT) stvaranje regulatornog okvira i standarda koji će omogućiti tržišno natjecanje poticanje razvoja aplikacija, sadržaja i inicijativa koje građanima omogućuju sudjelovanje u informacijskom društvu i korištenje njegovih prednosti.
Najveći izvori financiranja informacijskog društva u financijskoj perspektivi EU od 2014. do 2020. godine će biti program Horizont 2020 i financijski instrument Connecting Europe. Program Horizont 2020 će objediniti sve postojeće europske programe financiranja na području istraživanja i inovacija, kao npr. CIP i FP7. Istraživanja i inovacije u okviru informacijskih i komunikacijskih tehnologija u okviru programa Horizont 2020 će donijeti napredak europskim građanima i poduzetnicima te odgovoriti rastućim potrebama u zdravstvu, prometu, zaštiti okoliša i informatičkoj sigurnosti.
Connecting Europe će u financijskoj perspektivi od 2014. do 2020. godine biti jedan od ključnih instrumenata za promicanje rasta, zapošljavanja i konkurentnosti kroz ciljana infrastrukturna ulaganja na europskoj razini, i to na području prometa, energije i informatizacije. EU planira uložiti novac u projekte koji će privući dodatne privatne i javne izvore financiranja koristeći inovativne financijske instrumente, poput europskih projektnih obveznica, što bi u konačnici moglo značiti investicije višestruko vrjednije od sredstava uloženih od strane EU.
158 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
Od 50 milijardi €, koliko je predviđeno za cijeli instrument, 9,2 milijarde € će biti namijenjene ulaganjima u brži Internet i europske digitalne usluge od kojih će preko 100 milijuna Europljana imati izravne koristi.
Kao i u većini drugih ruralnih područja, gospodarstvo na području općine Sibinj ovisno je o tradicionalnim tehnologijama, te je nedovoljan broj proizvoda s većom dodanom vrijednošću. Ujedno, još je relativno slabo korištenje suvremenih informacijsko- komunikacijskih tehnologija od strane poduzetnika, primarno onih malih i srednjih, u svakodnevnom poslovanju. Jednako tako, još uvijek je relativno mali broj korisnika suvremenih informacijskih tehnologija i među lokalnim stanovništvom, što dovodi i do smanjenih mogućnosti pristupa informacijama, a time i do nepovoljnijeg položaja u odnosu na korisnike IKT-a. Vrlo je značajno da primjena informacijsko-komunikacijskih tehnologija (IKT) ne ostane ograničena na poslovni sektor već da ima snažne implikacije na dobro upravljanje Općinom kao i na cjelokupno civilno društvo. Prioriteti i mjere iz Strateškog razvojnog programa podržavaju projektne prijedloge vezane za informacijsko-komunikacijske tehnologije u smislu izobrazbe, razvoja ljudskih resursa i osiguranja komunikacijske infrastrukture. Suvremena dostignuća informacijsko-komunikacijskih tehnologija koristit će se za razvoj novih mogućnosti u različitim gospodarskim sektorima (u uslužnim djelatnostima, posebice turizmu za kojega suvremene informacijske tehnologije predstavljaju izuzetno značajan medij promidžbe kao i distribucije), te poboljšanje logističke konkurentnosti.
Sve aktivnosti/projekti definirani Strateškim razvojnim programom usmjereni su da u poticanju gospodarskih aktivnosti uzmu u obzir značenje koje informacijsko-komunikacijske tehnologije imaju za rast konkurentnosti:ƒ
pomažu društveno izoliranim osobama i zajednicama kako bi se riješio problem njihove isključenosti, odnosno kako bi ih se uključilo u razvojne procese koriste se u strateškim mogućnostima zaposlenja te da se osigura adekvatna i održiva infrastruktura za podršku takvih mogućnosti; na odgovarajući način pomažu boljoj i uspješnijoj promociji kulturno-povijesnog nasljeđa i baštine radi razvoja turizma i podizanja kvalitete života lokalnog stanovništva. Dugoročne implikacije u svim sektorima poslovanja i kvalitete života – jačanje konkurentnosti poslovnih subjekata, jača prisutnost zajednica u javnosti, razvoj novih individualnih vještina kod pojedinaca koje doprinose otvaranju novih mogućnosti.
Da bi se navedeno i ostvarilo, mora postojati i svijest i razumijevanje o tome što se sve može postići uz pomoć informacijske i komunikacijske tehnologije, a to zahtijeva široku edukaciju na svim razinama.
159 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
4.2. Održivi razvoj i zaštita okoliša
Intenzivan industrijski razvoj tijekom 20. stoljeća izazvao je niz problema vezanih za okoliš kao što su klimatske promjene, oštećenje ozonskog omotača, pojava elementarnih nepogoda i uništenje šuma. Pod utjecajem tih saznanja ojačala je svijest o važnosti zaštite i očuvanja okoliša, te su Ujedinjeni narodi 1983. godine osnovali Svjetsku komisiju za zaštitu životne sredine i razvoj (poznatu pod nazivom „Brundtland komisija“) koja je imala zadatak ispitati stanje životne okoline i načine izravnog uključivanja zaštite i očuvanja okoliša u planove razvoja. 1987. godine u izvještaju „Brundtland komisije“ pod naslovom "Naša zajednička budućnost" po prvi puta se spominje pojam održivog razvoja koji je definiran kao razvoj koji zadovoljava potrebe današnjih generacija ne ugrožavajući buduće generacije u zadovoljavanju njihovih potreba.
Na ovoj se definiciji temelje sveobuhvatna nastojanja međunarodne politike po pitanju zaštite životne sredine. Ta su nastojanja formulirana na konferenciji u Rio de Janeiru održanoj 1992. godine pod nazivom "Skup o Zemlji" u okviru koje je usvojena Agenda 21 (Akcijski plan za 21. stoljeće) koja daje snažnu potporu integriranju održivog razvoja u sveoubuhvatne procese razvoja. U tom globalnom planu prepoznati su problemi ljudskog odnosa prema okolišu, ustanovljeni njihovi uzroci, te predložene aktivnosti za njihovo rješavanje. Naglašeno je da se problemi moraju rješavati aktivnostima na svim razinama, od globalne do lokalne razine, te da ključnu ulogu u ostvarivanju održivog razvoja moraju imati lokalne vlasti, kojima je upućen poziv da zajedno sa svojim stanovnicima potaknu razgovor o održivom razvoju i naprave pojedinačne nacrte djelovanja na tom putu, specifične za svoje područje - lokalne Agende 21.
Danas u modernom svijetu postoji tendencija da probleme zaštite okoliša analiziraju stručnjaci, koji predlažu svoja rješenja. Razna se "rješenja" usvajaju i raspravljaju u okviru različitih razvojnih strategija koje promiču političari. Tada rješenja ugrađena u razvojne strategije administriraju i provode službenici ili od vlade određene organizacije civilnog društva. Građani (javnost) često, u najboljem slučaju, imaju izbor između prije određenih i suprotstavljenih rješenja iza kojih se kriju različiti interesi, a ne opće dobro.
Proces planiranja uz sudjelovanje javnosti u kojem lokalna zajednica ima proaktivnu ulogu još uvijek nije uobičajena praksa u Hrvatskoj. Iz tog razloga često nastaju neprovedivi planovi i projekti, koje građani ne vide kao „svoje“. Građani nisu bili uključeni u planiranje i proces odlučivanja, a njihova mišljenja, pristupi, vrijednosti i ideje nisu uzeti u obzir.
160 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
Mnoge su lokalne samouprave kolebljive ili se boje poticati sudjelovanje građana, jer smatraju da će ono dodatno opteretiti njihove već ionako oskudne resurse, osobito proračun. Lokalne su samouprave u strahu da će građani, ako ih se pita za mišljenje, odmah tražiti od lokalne samouprave veću brigu za okoliš i skuplje načine rješavanja problema u okolišu.
Uvriježeno je mišljenje da je sudjelovanje građana ponajprije poželjno za lokalne samouprave sa stabilnijom financijskom osnovicom. Međutim, ta je predodžba u potpunosti kriva. Pravi smisao sudjelovanja građana ne sastoji se samo u tome da se od građana traže njihovi odgovori o tome što žele da bude učinjeno ili koje usluge trebaju, već ono donosi brojne prednosti poput povećanje razumijevanja građana o mogućnostima poboljšanja kvalitete okoliša; povećanje brige zajednice za rješavanje problema okoliša, što pomaže pri društvenom povezivanju i osjećaju društvene odgovornosti; jačanje osjećaja kod građana da njihovo sudjelovanje ima pozitivan utjecaj na uvjete života u njihovoj zajednici; povećanje znanja i svijesti o utjecaju poslovnog sektora na okoliš i zajednicu u kojoj djeluje; smanjenje prostora za potencijalne sukobe s lokalnom samoupravom; donošenje kreativnih rješenja koja odgovaraju lokalnim potrebama; kompetentnije donošenje kvalitetnijih odluka, uvažavanjem različitih mišljenja i pristupa, vrijednosti i ideja te prikupljanje izravnih spoznaja o okolini u kojoj žive članovi zajednice; unaprjeđenje svijesti građana o pitanjima zaštite okoliša i razumijevanje javnosti za projekte i pitanja koja su utjecala na donošenje odluka, što je uvjet za povećanje povjerenja građana u institucije vlasti.
Stoga je ovim Strateškim razvojnim programom obuhvaćeno uključivanje zajednice u ciljeve planiranja zaštite okoliša na lokalnoj razini koje će omogućiti lokalnom stanovništvu izražavanje potreba i problema, sudjelovanje u izradi i provođenju programa zaštite okoliša, unaprijeđenje znanja i vještina lokalnog stanovništva, ali i aktivan doprinos stvaranju dugoročnog partnerstva unutar same zajednice.
4.3. Jednake mogućnosti i ljudska prava
Već Ugovor EU iz Amsterdama 1989. naglašava važnost jednakih mogućnosti u programima koje financira EU. Promicanje jednakih mogućnosti odnosi se ne samo na ravnopravnost spolova nego i na jednake mogućnosti, odnosno ravnopravnost za sve socijalno isključene osobe kao što su invalidne osobe, odnosno osobe smanjih radnih sposobnosti, etničke skupine, bivši ovisnici o narkoticima, bivši prijestupnici, starije nezaposlene osobe, samohrani roditelji, ruralne periferne zajednice slabijih obrazovnih mogućnosti itd. Promicanje jednakih mogućnosti zahtijeva uklanjanje prepreka kako strukturalno tako i u ponašanju, a koje ograničavaju sposobnost pojedinca da sudjeluje u socioekonomskom životu zajednice.
161 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
Definiranje strateških razvojnih ciljeva i prioriteta Strateškog razvojnog programa općine Sibinj temeljeni su na pretpostavci da svi dionici društva moraju imati pozitivnu ulogu u budućem razvoju područja općine. Stoga “jednake mogućnosti” prožimaju cijeli proces izrade Strateškog razvojnog programa, od osnovne analize do izbora projekata. Jednakost spolova i osiguranje pristupa mogućnostima za sve članove zajednice, ima velike gospodarske implikacije za općinu Sibinj.
Premda svi prioriteti i mjere u Strateškom razvojnom programu polaze od načela “jednakih mogućnosti”, posebno ističemo slijedeće prioritete i mjere:
. SRC 4 – P1 Jače uključivanje civilnog društva u socio-ekonomski razvoj; M2 Poticanje razvoja socijalnog poduzetništva, M3 Poticanje razvoja volonterizma . SRC 5 - P1 Ulaganja u obrazovanje i ljudske potencijale; M1 Poticanje obrazovanja za zapošljivost i konkurentnost na tržištu rada . SRC 5 – P2 Uspostava poticajnog socijalnog okruženja; M1 Unapređenje zdravstvene zaštite i socijalne sigurnosti, M2 Integracija osoba u nepovoljnom položaju na tržište rada
162 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
5. USKLAĐENOST S RAZVOJNOM DOKUMENTACIJOM VIŠIH RAZINA
Prepoznavanje i uvažavanje šireg planskog konteksta ključan je element svakog razvojnog plana. Širi planski kontekst ove Strategije razvoja su županijski razvojni planovi i strategije, nacionalni razvojni planovi i strategije, te politike, strategije i programi EU-a. Prilikom pripreme Strateškog razvojnog programa općine Sibinj za razdoblje 2015. – 2020. vodilo se računa o njezinoj usklađenosti s navedenim širim okvirom na način da slijede opće razvojne smjernice zadane strateškom dokumentacijom više razine.
Županijska razvojna strategija Brodsko posavske Strateški razvojni program općine Sibinj za razdoblje županije 2015. – 2020.
Strateški cilj 1: Jačanje gospodarstva na način SRC 3: Razvijeno gospodarstvo temeljeno na lokalnim koji vodi značajnom i kontinuiranom povećanju resursma zaposlenosti i kvalitete radnih mjesta P1 Unapređenje poduzetničke i investicijske klime M1 Izgradnja poduzetničke infrastrukture Prioritet 3: Aktivnosti za privlačenje investitora M2 Institucionalna podrška iz Hrvatske i inozemstva M3 Promidžba i marketing područja općine kao privlačnog investicijskog područja SRC 1: Planiranje razvoja i izgradnja infrastrukture Prioritet 4: Gospodarska i prometna P2 Razvoj infrastrukturnih sustava i objekata infrastruktura kao preduvjet razvoja sektora M2 Izgradnja/modernizacija prometne infrastrukture distribucije i logistike P3 Održivi razvoj poljoprivrednih djelatnosti P 4 Razvoj selektivnih oblika turizma
Prioritet 5: Poticanje razvoja prerađivačke P2 Jačanje konkurentnosti MSP i obrtništva industrije, poljoprivrede i turizma
Prioritet 6: Poticanje razvoja obrtništva Strateški cilj 2: Zaštita prirode i okoliša kao SRC 1: Planiranje razvoja i izgradnja infrastrukture temelja održivog razvoja i gospodarskih P2 Razvoj infrastrukturnih sustava i objekata aktivnosti M1 Izgradnja/modernizacija komunalne infrastrukture
Prioritet 1: Komunalna infrastruktura SRC 2: Održivo upravljanje okolišem Prioritet 2: Obnovljivi izvori energije i P1 Učinkovito korištenje energije energetska učinkovitost P2 Racionalan i održiv sustav gospodarenja otpadom Prioritet 3: Ruralni razvoj P3 Zaštita i očuvanje prirodnih resursa Prioritet 4: Očuvanje biološke raznolikosti M1 Zaštita biološke i krajobrazne raznolikosti
SRC 3: Razvijeno gospodarstvo temeljeno na lokalnim resursima P3 Održivi razvoj poljoprivrednih djelatnosti M1 Osiguranje uvjeta za učinkovitu i održivu poljoprivrednu proizvodnju
163 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
Strateški cilj 3: Kontinuiran razvoj obrazovnog SRC 5: Visoka razina kvalitete života sustava u skladu s potrebama gospodarstva P1 Ulaganja u obrazovanje i ljudske potencijale M1 Poticanje obrazovanja za zapošljivost i Prioritet 1: Praćenje potreba tržišta rada konkurentnost na tržištu rada Prioritet 2: Povezivanje obrazovnih institucija s gospodarstvom SRC 3: Razvijeno gospodarstvo temeljeno na lokalnim Prioritet 3: Provedba programa cjeloživotnog resursima obrazovanja koji će poticati stvaranje znanja i P2 Jačanje konkurentnosti MSP i obrtništva vještina M2 Cjeloživotno obrazovanje Strateški cilj 4: Poboljšanje kvalitete života, SRC 1: Planiranje razvoja i izgradnja infrastrukture razvoj društvene infrastrukture i unapređenje P3 Unapređenje javne i društvene infrastrukture položaja socijalno osjetljivih skupina M1 Odgojno – obrazovna infrastruktura M2 Športsko rekreacijska infrastruktura Prioritet 1: Podrška sektoru zdravstvene zaštite i M3 Društvena infrastruktura i javni prostori socijalne skrbi SRC 3: Razvijeno gospodarstvo temeljeno na lokalnim Prioritet 2: Unapređenje kvalitete života resursima P4 Razvoj selektivnih oblika turizma M4 Održivo korištenje kulturne baštine i prirodnih resursa u turističke svrhe
SRC 4: Odgovorno, aktivno i održivo upravljanje Prioritet 3: Podrška razvoju civilnog društva P1 Jače uključivanje civilnog društva u socio-ekonomski razvoj
SRC 5: Visoka razina kvalitete života P2 Uspostava poticajnog socijalnog okruženja P3 Poboljšanje kvalitete i dostupnosti društvenih sadržaja
Strategija razvoja turizma Republike Strateški razvojni program općine Sibinj za razdoblje Hrvatske do 2020. 2015. – 2020. Glavni cilj - povećanje atraktivnosti i SRC 3: Razvijeno gospodarstvo temeljeno na lokalnim konkurentnosti hrvatskog turizma, što će resursma rezultirati ulaskom u vodećih 20 turističkih destinacija u svijetu po kriteriju P4 Razvoj selektivnih oblika turizma konkurentnosti M1 Izgradnja turističke infrastrukture Strateški ciljevi 1. Poboljšanje strukture i kvalitete smještaja 2. Novo zapošljavanje 3. Investicije 4. Povećanje turističke potrošnje
164 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
Strategija regionalnog razvoja RH 2011. – 2013. Strateški razvojni program općine Sibinj za razdoblje 2015. – 2020. SC 1: Razvoj županija i statističkih regija SRC 3: Razvijeno gospodarstvo temeljeno na lokalnim Prioriteti: resursma P3 Održivi razvoj poljoprivrednih djelatnosti Poljoprivreda, šumarstvo, lovstvo i P2 Jačanje konkurentnosti MSP i obrtništva slatkovodno ribarstvo Razvoj regionalne infrastrukture SRC 2: Održivo upravljanje okolišem Povećanje konkuretnosti gospodarstva P1 Učinkovito korištenje energije Zaštita okoliša P2 Racionalan i održiv sustav gospodarenja otpadom Jačanje ljudskih potencijala P3 Zaštita i očuvanje prirodnih resursa SC 2: Razvoj potpomognutih područja SRC 5: Visoka razina kvalite života SC 3: Razvoj pograničnih područja P1 Ulaganja u obrazovanje i ljudske potencijale
Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013. – 2020. Strateški razvojni program općine Sibinj za razdoblje 2015. – 2020. Opći cilj – povećanje konkurentnosti malog gospodarstva u Hrvatskoj
SC 1: Poboljšanje ekonomske uspješnosti SRC 3: Razvijeno gospodarstvo temeljeno na lokalnim resursma Pružanje potpore poduzećima u modernizaciji postrojenja i opreme, uvođenju tehnologija, postupaka i normi te mjere za P2 Jačanje konkurentnosti MSP i unapređenje učinkovitosti sektora proizvodnje obrtništva Promicanje usvajanja i uporabe informacijske te komunikacijske tehnologije i potpora ulaganju u digitalnu tehnologiju M1 Umrežavanje i suradnja Pružanje pomoći pojedinačnim poduzećima i skupinama poduzeća M3 Zeleno gospodarstvo, u procesu internacionalizacije poslovanja istraživanje i inovacije Razvoj klastera, udruga, vrijednosnih lanaca i poslovnih mreža koje obuhvaćaju malo gospodarstvo, PPI-ja i javnih istraživačkih organizacija za jačanje konkurentnosti pojedinačnih poduzeća Pružanje potpore poduzećima za ulaganje u R&D i inovacije te povezivanje s visokoškolskim ustanovama i javnim istraživačkim organizacijama za jačanje konkurentnosti razvojem novih proizvoda i usluga Pružanje potpore poduzećima u primjeni tehničkih normi i sustava kvalitete SC 2: Poboljšan pristup financiranju SRC 3: Razvijeno gospodarstvo Povećanje ponude mikrofinanciranja i ostalih inicijativa za bolji temeljeno na lokalnim resursma pristup financijama za otvaranje novih poduzeća te olakšavanje problema u ranom životnom ciklusu s kojima se suočava malo P1 Unapređenje poduzetničke i gospodarstvo investicijske klime Razvijanje novih oblika financiranja za novoosnovana poduzeća i razvoj maloga gospodarstva (ulaganje temeljnoga kapitala, M2 Institucionalna podrška
165 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
fondovi rizičnoga kapitala i poslovni anđeli) te pružanje potpore malom gospodarstvu za osiguravanje korištenja financijskih M3 Promidžba i marketing mogućnosti područja općine kao privlačnog Pružanje potpore za jačanje kapaciteta u sektoru maloga investicijskog područja gospodarstva za pripremanje održivih i profitabilnih investicijskih projekata te razvoj kapaciteta poduzetnika za pripremanje projekata i upravljanje projektima, posebice onima koji imaju potporu Strukturnih fondova EU i ostalih donatora
SC 3: Promocija poduzetništva
Inicijative kojima je cilj promijeniti postojeće dominantne stavove prema poduzetništvu Poticanje otvaranja novih poduzeća te pružanje potpore novootvorenim poduzećima i samozaposlenima Jačanje izobrazbe za poduzetništvo i poduzetničke kompetencije u sklopu kurikuluma školskih i visokoškolskih ustanova te na sveučilištima i znanstvenim ustanovama Poboljšanje kvalitete i kvantitete usluga pružanja poslovne potpore Poboljšanje ponude poduzetničke infrastrukture, posebno one namijenjene poduzetnicima početnicima i onima koji se bave djelatnostima baziranim na znanju Stvaranje povoljna utjecaja na ulagačku klimu i osiguranje konkurentnosti za natjecanje za strane ulagačke projekte te proaktivno privlačenje izravnih stranih ulaganja SC 4: Poboljšanje poduzetničkih vještina SRC 3: Razvijeno gospodarstvo temeljeno na lokalnim resursma Podupiranje modernizacije poslovanja kroz izobrazbu za poduzetnike u Hrvatskoj M2 Cjeloživotno obrazovanje Potpora unapređenju strukovnih kompetencija poduzetnika i njihovih zaposlenika uključivanjem u različite oblike neformalnog obrazovanja (seminari, tečajevi i dr.) i informalnog obrazovanja Pružanje stručne potpore ključnim aspektima poslovnog upravljanja, kao što su inovacije, upravljanje kvalitetom i marketing Razvijanje novih modela pristupa i usvajanja „najbolje prakse“ upravljanja te promicanje uspješnih priča za poticanje širenja inovativnog upravljanja u sektoru maloga gospodarstva Potpora razvoju opće svijesti o potrebi edukacije i usavršavanja te većem usvajanju cjeloživotnog učenja u malom gospodarstvu u Hrvatskoj. SC 5: Poboljšano poslovno okruženje
166 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
Program ruralnog razvoja RH 2014. -2020. Strateški razvojni program općine Sibinj za razdoblje 2015. – 2020. Opći ciljevi: SRC 3: Razvijeno gospodarstvo temeljeno na lokalnim resursma Restrukturiranje i modernizacija poljoprivrednog i prehrambenog sektora P3 Održivi razvoj poljoprivrednih djelatnosti Promicanje okolišno učinkovitog poljoprivrednog sustava Poboljšana učinkovitost resursa, te pomaka ka klimatskih elastičnoj poljoprivredi, prehrambenoj industriji i šumarstvu Smanjenje ruralne depopulacije i povećanje kvalitete života, te gospodarski oporavak Prioriteti: P3 – M1 Osiguranje uvjeta za učinkovitu i održivu poljoprivrednu proizvodnju Poticanje prijenosa znanja i inovacija u poljoprivredi, šumarstvu i ruralnim područjima P3 – M2 Modernizacija poljoprivrednih Jačanje isplativosti poljoprivrednoga gospodarstva i gospodarstava konkurentnosti svih vrsta poljoprivrede u svim regijama te promicanje inovativnih poljoprivrednih tehnologija i P3 – M3 Poboljšanje kvalitete održivog upravljanja šumama poljoprivrednih proizvoda Promicanje organizacije lanca opskrbe hranom, uključujući preradu i plasiranje poljoprivrednih proizvoda na tržište, dobrobit životinja te upravljanje rizikom u poljoprivredi Obnavljanje, očuvanje i poboljšanje ekosustava povezanih s poljoprivredom i šumarstvom Promicanje učinkovitosti resursa te poticanje pomaka prema gospodarstvu s niskom razinom ugljika otpornom na klimatske promjene u poljoprivrednom, prehrambenom i šumarskom sektoru Promicanje društvene uključenosti, suzbijanja siromaštva te gospodarskog razvoja u ruralnim područjima
167 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
Nacionalna strategija zaštite okoliša Strateški razvojni program općine Sibinj za razdoblje 2015. – 2020. Globalni, opći dugoročni ciljevi:
Održavati i poboljšavati sveukupnu kakvoću života SRC 2: Održivo upravljanje okolišem Održavati trajan pristup prirodnim izvorima Izbjeći svaku trajnu štetu okolišu P1 Učinkovito korištenje energije Smatrati da k održivom ide onaj razvoj koji zadovoljava M1 Primjena mjera energetske učinkovitosti sadašnje potrebe, a bez ugrožavanja budućih naraštaja i M2 Poticanje korištenja obnovljivih izvora mogućnosti da zadovolje vlastite potrebe energije Dugoročni nacionalni ciljevi: P2 Racionalan i održiv sustav gospodarenja Sačuvati i unaprijediti kakvoću voda, mora, zraka i tla u otpadom Republici Hrvatskoj M1 Poboljšanje sustava prikupljanja, Održati postojeću biološku raznolikost u Republici selektiranja i zbrinjavanja otpada Hrvatskoj M2 Jačanje svijesti stanovništva o sačuvati prirodne zalihe, a osobito integritet i značajke odgovornom odnosu prema okolišu područja posebnih prirodnih vrijednosti (more, obala i otoci, planinski dio Republike Hrvatske itd.) P3 Zaštita i očuvanje prirodnih resursa M1 Zaštita biološke i krajobrazne raznolikosti M2 Zaštita i turistička valorizacija specifičnih Opći prioriteti: prirodnih područja
Striktna provedba propisa zaštite okoliša Podizanje svijesti o potrebi zaštite okoliša, to jest, obrazovanje za okoliš Integralni pristup u borbi protiv zagađivanja (osobito zraka, mora, voda i tla) i djelovanje usmjereno k prevenciji nastanka otpada (sustav gospodarenja otpadom) Održivo gospodarenje prirodnom baštinom i prirodnim resursima: tlom, vodama, morem, krajolikom te Jadranskom obalom i otocima Reduciranje potrošnje energije iz neobnovljivih izvora Unapređenje kakvoće okoliša urbanih sredina Unapređenje zdravlja i sigurnosti, osobito kroz upravljanje industrijskim hazardima
168 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
Nacionalna strategija stvaranja poticajnog Strateški razvojni program općine Sibinj za okruženja za razvoj civilnog društva od 2012. – razdoblje 2015. – 2020. 2016. Institucionalni okvir za potporu razvoju civilnog društva SRC 4: Odgovorno, aktivno i održivo upravljanje Civilno društvo i sudionička demokracija P1 Jače uključivanje civilnog društva u socio- Osnaživanje uloge OCD-a za društveno ekonomski razvoj ekonomki razvoj M1 Unapređenje kapaciteta civilnog društva
Djelovanje i daljnji razvoj civilnog društva u međunarodnom kontekstu
Nacionalna strategija borbe protiv siromaštva i Strateški razvojni program općine Sibinj za socijalne isključenosti 2014. – 2020. razdoblje 2015. – 2020. Strateško područje: Obrazovanje i cjeloživotno učenje SRC 5: Visoka razina kvalitete života Strateško područje: Zapošljavanjei pristup P1 Ulaganja u obrazovanje i ljudske potencijale zapošljavanju M1 Poticanje obrazovanja za zapošljivost i Strateško područje: stanovanje i dostupnost konkurentnost na tržištu rada energije M2 Podizanje razine informatičke pismenosti i korištenja IT tehnologija Strateško područje: pristup socijalnim naknadama i uslugama P2 Uspostava poticajnog socijalnog okruženja M2 Integracija osoba u nepovoljnom položaju na Strateško područje: pristup zdravstvenom tržište rada sustavu M1 Unapređenje zdravstvene zaštite i socijalne Strateško područje: skrb o starijim osobama sigurnosti
Strateško područje: borba protiv zaduženosti i financijska neovisnost
Strateško područje: uravnoteženi regionalni razvoj
169 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
Tematski ciljevi EU 2014. – 2020. Strateški razvojni program općine Sibinj za razdoblje 2015. – 2020. Jačanje istraživanja, tehnološkog razvoja i SRC 3: Razvijeno gospodarstvo temeljeno na inovacija lokalnim resursma
Poboljšani pristup, korištenje te kvaliteta P2 Jačanje konkurentnosti MSP i obrtništva informacijskih i komunikacijskih tehnologija M3 Zeleno gospodarstvo, istraživanje i inovacije Jačanje konkurentnosti malih i srednjih poduzeda,poljoprivrednog sektora te sektora SRC 2: Održivo upravljanje okolišem ribarstva i akvakultura P1 Učinkovito korištenje energije Podrška prijelazu prema ekonomiji temeljenoj P2 Racionalan i održiv sustav gospodarenja na niskoj razini emisije CO2 u svim sektorima P3 Zaštita i očuvanje prirodnih resursa
Promicanje prilagodbe na klimatske promjene, SRC 5: Visoka razina kvalitete života prevencija i upravljanje rizicima P1 Ulaganja u obrazovanje i ljudske potencijale M1 Poticanje obrazovanja za zapošljivost i Zaštita okoliša i promicanje učinkovitosti konkurentnost na tržištu rada resursa M2 Podizanje razine informatičke pismenosti i Promicanje održivog prometa te uklanjanje korištenja IT tehnologija uskih grla u ključnoj infrastrukturi P2 Uspostava poticajnog socijalnog okruženja
Promicanje zapošljavanja i podrška mobilnosti SRC 4: Odgovorno, aktivno i održivo upravljanje radne snage P1 – M2 Poticanje razvoja socijalnog poduzetništva Promicanje socijalnog uključivanja te borba P3 Povećanje učinkovitosti javnih funkcija i protiv siromaštva usluga Ulaganje u obrazovanje, vještine i cjeloživotno M1 Poboljšanje funkciniranja lokalne učenje samouprave M2 Poboljšanje otvorenosti i transparentnosti Jačanje institucionalnih kapaciteta te učinkovita rada lokalne samouprave javna uprava
170 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
V. PROVEDBA STRATEŠKOG RAZVOJNOG PROGRAMA
171 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
1. INSTITUCIONALNI OKVIR
Uspješan i održiv razvoj općine Sibinj predstavlja kompleksan proces u kojemu je koordiniranost institucija u procesu provedbe Strateškog razvojnog programa ključna. Dobro kapacitirane, lokalne institucije moraju biti organizirane i dostupne tako da pomognu u identificiranju i mobiliziranju svih resursa u svrhu implementacije SRP-a. Kako bi se Strategija uspješno provela potrebna je suradnja između središnje državne, regionalne i lokalne vlasti, ali i različitih tijela uprave, institucija i poduzeća, te svih drugih dionika na lokalnoj razini.
Javni Privatni sektor sektor
Civilni sektor
USPJEŠNA IMPLEMENTACIJA STRATEŠKOG RAZVOJNOG PROGRAMA
Navedeno najviše dolazi do izražaja kod velikih kapitalnih projekata, kod koji se isprepleću nadležnosti državne, regionalne i lokalne razine, te financiranje i provedba aktivnosti projekata.
Provedba Strateškog razvojnog programa općine Sibinj u najvećoj je mjeri u nadležnosti javnog sektora. Javni sektor uključuje Općinu i institucije, odnosno organizacije i ustanove javnog sektora s područja općine Sibinj kao što su škole i sl. Ključnu ulogu u provedbi Strateškog razvojnog programa ima Općina Sibinj, odnosno Jedinstveni upravni odjel.
172 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
Planskim dokumentima koje donosi, Općina će osigurati provedbu Strateškog razvojnog programa, te poduzimati mjere/aktivnosti iz svoje nadležnosti kako bi se što uspješnije implementirale sve definirane razvojne mjere. U okviru svoga djelokruga rada Jedinstveni upravni odjel prati provedbu, priprema i provodi općinske razvojne projekte te obavlja i druge poslove od značaja za provedbu Strateškog razvojnog programa.
Vrlo značajan dionik u provedbi Strateškog razvojnog programa je i privatni sektor kao pokretač razvoja i zapošljavanja. Jedan od ciljeva Strateškog razvojnog programa je potaknuti i afirmirati dijalog s poslovnim sektorom, te ukloniti zapreke i stvoriti što kvalitetnije okruženje za djelovanje i realizaciju poduzetničkih inicijativa kojima se ostvaruje razvoj gospodarstva i novo zapošljavanje, te dugoročno poboljšava kvaliteta života stanovništva. Stoga su strategijom definirane mjere koje trebaju osigurati povoljniju poduzetničku klimu, osnovnu poduzetničku infrastrukturu, ali i kontinuiranu institucionalnu potporu jačanju gospodarskih aktivnosti. Provedbom strategije treba omogućiti jače sudjelovanje privatnog sektora i u tradicionalno „javnim“ funkcijama: obrazovanju, kulturi, sportu, te zdravstvu i socijalnoj skrbi.
Kako u samoj izradi, tako i u provedbi Strateškog razvojnog programa općine Sibinj, civilni sektor ima značajnu ulogu. Organizacije civilnog društva su važan sudionik u procesu razvoja općine i cjelokupne lokalne zajednice. Uspostavljanjem kvalitetne suradnje s ostalim dionicima i proaktivnim djelovanjem, organizacije civilnog društva mogu ne samo doprinijeti poboljšanju kvalitete života na području općine, nego i utjecati na povećani dotok financijskih sredstava iz nacionalnih i EU fondova i programa namijenjenih financiranju inicijativa i projekata iz različitih područja djelovanja.
Stoga, kako bi se osigurala uspješna provedba Strateškog razvojnog programa formirat će se Radna grupa za provedbu, koja će biti zadužena za koordinaciju i praćenje provedbe Strateškog razvojnog programa, a činiti će je četiri člana. Radna grupa za provedbu biti će odgovorna za koordinaciju i praćenje provedbe i realizaciju definiranih prioriteta i mjera, te komunikaciju s dionicima i prikupljanje razvojnih projekata. Članovi Radne grupe za provedbu sastajat će se jednom svaka četiri mjeseca kako bi razmijenili informacije o odrađenim aktivnostima i dogovorili konkretne aktivnosti za naredno razdoblje.
173 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
2. BAZA PROJEKTNIH IDEJA/RAZVOJNIH PROJEKATA OPĆINE SIBINJ
R.br. Naziv Ukupna Razina pripremljenosti projekta Usklađenost projekta sa projekta vrijednost Projektna U Spreman za strateškim ciljevima i projekta (Kn ideja pripremi financiranje/ prioritetima sa PDV-om) provedbu 1. Izgradnja 1.000.000,00 SRC 1 pješačke staze P2 - M2 u naselju Izgradnja/modernizacija Bartolovci prometne infrastrukture 2. Sanacija 100.000,00 SRC 1 krovišta na P3 – M3 društvenom Društvena infrastruktura i javni domu u prostori naselju Bartolovci 3. Društveni 100.000,00 SRC 1 dom u naselju P3 – M3 Gromačnik Društvena infrastruktura i javni prostori 4. Društveni 100.000,00 SRC 1 dom u naselju P3 – M3 Grgurevići Društvena infrastruktura i javni prostori 5. Društveni 100.000,00 SRC 1 dom u naselju P3 – M3 Slobodnica Društvena infrastruktura i javni prostori 6. Nabava 360.000,000 SRC 2 komunalnog P2 – M1 vozila Poboljšanje sustava prikupljanja, selektiranja i zbrinjavanja otpada 7. Sanacija 1.000.000,00 SRC 2 komunalnog P2 – M1 otpada Poboljšanje sustava prikupljanja, selektiranja i zbrinjavanja otpada 8. Izgradnja 3.500.000,00 SRC 1 dječjeg vrtića P3 – M1 Odgojno – obrazovna infrastruktura 9. Izgradnja 500.000,00 SRC 2 javne rasvjete P1 – M1 u ulici A. Primjena mjera energetske Stepinca u učinkovitosti naselju Sibinj 10. Izgradnja 700.000,00 SRC 2 javne rasvjet e P1 – M1 u ulici Braće Primjena mjera energetske Radića u učinkovitosti naselju Sibinj 11. Uređenje 200.000,00 SRC 1 dječjih P3 – M2
174 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
igrališta Športsko – rekreacijska infrastruktura 12. Uređenje 200.000,00 SRC 1 parkova P3 – M3 Društvena infrastruktura i javni prostori 13. Opremanje 500.000,00 SRC 1 društvenih P3 – M3 domova Društvena infrastruktura i javni prostori 14. Uređenje 500.000,00 SRC 3 izletišta Petnja P4 – M1 Izgradnja/uređenje turističke infrastrukture 15. Sanacija 2.000.000,00 SRC 1 nerazvrstanih P2 - M2 cesta Izgradnja/modernizacija prometne infrastrukture 16. Sanacija 2.000.000,00 SRC 2 odlagališta P2 – M1 otpada Poboljšanje sustava prikupljanja, selektiranja i zbrinjavanja otpada 17. Izgradnja 500.000,00 SRC 3 tržnice u P3 – M1 Sibinju Osiguranje uvjeta za učinkovitu i održivu poljoprivrednu proizvodnju 18. Izgradnja 750.000,00 SRC 2 reciklažnog P2 – M1 dvorišta Poboljšanje sustava prikupljanja, selektiranja i zbrinjavanja otpada 19. Izgradnja 600.000,00 SRC 1 mrtvačnica na P2 – M1 području Izgradnja/modernizacija općine Sibinj komunalne infrastrukture 20. Uređenje 500.000,00 SRC 1 mjesnog P2 – M1 groblja u Izgradnja/modernizacija Slobodnici komunalne infrastrukture 21. Izgradnja 250.000.000,00 SRC 1 vodovodne i P2 – M1 kanalizacijske Izgradnja/modernizacija mreže komunalne infrastrukture 22. Izgradnja 1.500.000,00 SRC 1 kolnika u u P2 - M2 naselju Izgradnja/modernizacija Slobodnica prometne infrastrukture (Vukovarska, Ribarska, Diljska, ulica Livade i Đurine) 23. Izgradnja 300.000,00 SRC 1 kolnika u ulici P2 - M2
175 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
I. Mažuranića Izgradnja/modernizacija u Slobodnici prometne infrastrukture 24. Izgradnja 450.000,00 SRC 1 kolnika u ulici P2 - M2 Bagrema u Izgradnja/modernizacija Sibinju prometne infrastrukture 25. Izgradnja 750.000,00 SRC 1 kolnika u ulici P2 - M2 fra Luke Izgradnja/modernizacija Ibrišimovića u prometne infrastrukture Sibinju 26. Izgradnja 350.000,00 SRC 2 javne rasvjete P1 – M1 u Primjena mjera energetske Vinogradskoj učinkovitosti ulici u Sibinju 27. Nabava i 65.000,00 SRC 3 postavljanje P4 – M1 turističke Izgradnja turističke signalizacije infrastrukture 28. Uređenje 20.000,00 SRC 3 turistčkih P4 – M1 odmorišta Izgradnja turističke infrastrukture 29. Izrada 6.000,00 SRC 3 turističke P4 – M3 brošure Marketing turističke destinacije općine i edukacija dionika u turizmu 30. Redizajn 35.000,00 SRC 4 službenih web P3 – M2 Poboljšanje stranica otvorenosti i transparentnosti općine i rada lokalne samouprave uspostava on- line servisa za građane 31. Izrada 15.000,00 SRC 3 investicijskog P1 – M3 kataloga Promidžba i marketing područja općine općine kao privlačnog investicijskog područja 32. Izgradnja 5.000.000,00 SRC 1 motodroma u P3 – M2 Slobodnici Športsko-rekreacijska infrastruktura 33. Izgradnja 2.000.000,00 SRC 5 doma za P2 – M1 starije i Unapređenje zdravstvene nemoćne zaštite i socijalne sigurnosti 34. Uređenje 300.000,00 SRC 2 izvorišta pitke P3 – M1 vode Zaštita biološke i krajobrazne raznolikosti
176 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
3. FINANCIJSKI OKVIR I IZVORI FINANCIRANJA
Implementacija Strateškog razvojnog programa općine Sibinj do 2020. godine ovisiti će o osiguranju i privlačenju sredstva potrebnih za provedbu definiranih mjera. Pribavljanje i održavanje dugoročnih izvora financiranja za SRP općine Sibinj predstavlja značajan izazov uzevši u obzir da izrada i provedba SRP-a nije zakonom propisana na razini lokalne samouprave.
Financijski okvir Strateškog razvojnog programa općine Sibinj, izrađen je na temelju baze projektnih ideja/razvojnih projekata, proračuna i planova nabave Općine Sibinj, procjene mogućnosti povlačenja sredstava iz fondova nacionalne razine, fondova i programa EU, kao i drugih međunarodnih izvora.
Bitno je napomenuti da su prilikom izrade, a u svrhu dobivanja što realnijeg okvira, iz procjene bili isključeni veliki investicijski projekti za čiju implementaciju je odgovorna nacionalna razina. Također vodilo se računa i o tome da kod velikih infrastrukturnih projekata kojima je nositelj Općina, ne uzimaju cjelokupni iznosi projekata, već samo onaj dio za koji se pretpostavlja da će se zaista i utrošiti u implementacijskom periodu. Ukupna planirana financijska sredstva za provedbu SRP-a do 2020. godine iznose 183.636.000,00 Kn ili 24.130.880,42 EUR.
U tabeli koja slijedi prikazan je indikativni pregled i alokacija financijskih sredstava po ciljevima, odnosno prioritetima za razdoblje primjene Strateškog razvojnog programa:
STRATEŠKI PRIORITETI MJERE PROCIJENJENA RAZVOJNI CILJ FINANCIJSKA SREDSTVA (kn) SRC 1: Planiranje P1. Održivo prostorno Rješavanje imovinsko pravnih razvoja i izgradnja i strateško planiranje odnosa infrastrukture Izrada prostorno planske dokumentacije 200.000,00 Izrada sektorske strateške dokumentacije, programa i planova P2. Razvoj Izgradnja/modernizacija infrastrukturnih komunalne infrastrukture sustava i objekata Izgradnja/modernizacija 156.350.000,00 prometne infrastrukture Izgradnja/modernizacija energetskih sustava P3. Unapređenje Izgradnja/modernizacija javne i društvene odgojno obrazovne infrastrukture infrastruktura
177 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
Izgradnja/modernizacija športsko –rekreacijske 4.800.000,00 infrastrukture Izgradnja/modernizacija društvene infrastrukture i javnih prostora SRC 2: Održivo P1 Učinkovito Primjena mjera energetske upravljanje korištenje energije učinkovitosti 1.550.000,00 okolišem Poticanje korištenja obnovljivih izvora energije P2 Racionalan i održiv Poboljšanje sustava sustav gospodarenja prikupljanja, selektiranja i otpadom zbrinjavanja otpada 4.110.000,00 Jačanje svijesti stanovništva o odgovornom odnosu prema okolišu P3 Zaštita i očuvanje Zaštita biološke i krajobrazne prirodnih resursa raznolikosti 300.000,00 Zaštita i turistička valorizacija specifičnih prirodnih područja P1 Unapređenje Izgradnja poduzetničke poduzetničke i infrastrukture investicijske klime Institucionalna podrška MSP i 10.000.000,00 obrtnicima Promidžba i marketing područja općine kao SRC 3: Razvijeno privlačnog investicijskog gospodarstvo područja temeljeno na P2 Jačanje Umrežavanje i suradnja lokalnim resursima konkurentnosti MSP i Cjeloživotno obrazovanje 200.000,00 obrtništva Zeleno gospodarstvo, istraživanje i inovacije P3 Održivi razvoj Osiguranje uvjeta za poljoprivrednih učinkovitu i održivu djelatnosti poljoprivrednu proizvodnju Modernizacija poljoprivrednih 500.000,00 gospodarstava Poboljšanje kvalitete poljoprivrednih proizvoda P4 Razvoj selektivnih Izgradnja turističke oblika turizma infrastrukture Unapređenje postojećih i razvoj novih turističkih sadržaja 591.000,00 Marketing turističke destinacije i edukacija dionika u turizmu Održivo korištenje kulturne baštine i prirodnih resursa u turističke svrhe
178 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
SRC 4: Odgovorno, P1 Jače uključivanje Unapređenje kapaciteta aktivno i održivo civilnog društva u civilnog društva 500.000,00 upravljanje socio-ekonomski Poticanje razvoja socijalnog razvoj poduzetništva Poticanje razvoja volonterizma P2 Umrežavanje, Poticanje unutar sektorske partnerstvo, i suradnje suradnja svih dionika Poticanje međusektorske 300.000,00 lokalne zajednice suradnje Jačanje djelovanja LAG-a Posavina P3 Povećanje Poboljšanje funkcioniranja učinkovitosti javnih lokalne samouprave funkcija i usluga Poboljšanje otvorenosti i 35.000,00 transparentnosti rada lokalne samouprave SRC 5: Visoka razina P1 Ulaganja u Poticanje obrazovanja za kvalitete života obrazovanje i ljudske zapošljivost i konkurentnost potencijale na tržištu rada 1.000.000,00 Podizanje razine informatičke pismenosti i korištenja IT tehnologija P2 Uspostava Unapređenje zdravstvene poticajnog socijalnog zaštite i socijalne sigurnosti okruženja Integracija osoba u 3.000.000,00 nepovoljnom položaju na tržište rada P3 Poboljšanje Kultura i programi u kulturi kvalitete i dostupnosti Unapređenje sportskih 200.000,00 društvenih sadržaja sadržaja i kulture u sportu
Na nacionalnoj razini financiranje predviđenih mjera i projekata u okviru predloženih mjera moguće je putem bespovratnih sredstava nadležnih ministarstava, fondova i programa i to:
Ministarstvo poduzetništva i obrta
. Program poticanja poduzetništva i obrta – Poduzetnički impuls
Tijekom 2015. godine, Poduzetničkim impulsom putem javnih poziva obuhvaćena je dodjela bespovratnih sredstava za:
Jačanje konkurentnosti prerađivačke industrije (Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO))
179 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
Jačanje konkurentnosti uslužnih djelatnosti (Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO)) Cjeloživotno obrazovanje za obrtnike Sudjelovanje na međunarodnom sajmu INTEROP Las Vegas 2015 i za posjet Silicijskoj dolini Sudjelovanje na predstavljanju pred inozemnim ulagačima, „Investors meet innovations“ Bloomberg, London, Velika Britanija Domaće sajmove, međunarodne sajmove i manifestacije Revitalizaciju poslovnih prostora
Ministarstvo poljoprivrede
. Državne potpore – stočarstvo, mljekarstvo, pčelarstvo, drvna industrija . Program izravnih plaćanja 2015. – 2020.
Program izravnih plaćanja uključuje program osnovnog plaćanja, zeleno plaćanje (poljoprivredne prakse korisne za klimu i okoliš – raznolikost usjeva, ekološki značajne površine, čuvanje trajnih travnjaka i pašnjaka), dodatno preraspodijeljeno plaćanje, dodatno plaćanje za mlade poljoprivrednike, program potpore za male poljoprivrednike
. IAKS mjere ruralnog razvoja za 2015. godinu – iz državnog proračuna se isplaćuju potpore za integriranu poljoprivrednu proizvodnju, te očuvanje izvornih i zaštićenih vrsta i kultivara poljoprivrednog bilja . Potpore male vrijednosti u poljoprivredi i ruralnom razvoju
Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju
Kao i svaka druga država članica Europske Unije i Republika Hrvatska sukladno obvezama iz Ugovora o pristupanju Hrvatske u EU osnovala je Agenciju za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. U okviru djelatnosti koje obnaša, APPRRR provodi nacionalne mjere potpora u poljoprivredi i ribarstvu, mjere Zajedničke poljoprivredne politke EU (izravna plaćanja i IAKS mjere ruralnog razvoja), mjera Zajedničke organizacije tržišta EU (intervencije u stočarstvu/bilinogojstvu; raspodjela uvozno/izvoznih dozvola; proizvodna ograničenja u sektoru mlijeka i šećera; provedba mjera privatnog skladištenja; provedba Sheme školskog voća i Sheme školskog mlijeka), mjere IPARD programa (6 mjera), provodi Nacionalni program pomoći sektoru pčelarstva, Nacionalni program pomoći sektoru vinarstva, provodi mjere Zajedničke ribarstvene politike EU, mjere potpora osiguranja usjeva, te provodi programe kapitalnih ulaganja.
180 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
U okviru Programa ruralnog razvoja moguće je financiranje slijedećih projekata:
Ulaganja u fizičku imovinu (potpore ulaganjima u restrukturiranje, modernizaciju i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava; zbrinjavanje, rukovanje i korištenje stajskog gnojiva s ciljem smanjenja štetnog utjecaja na okoliš; te korištenje obnovljivih izvora energije) Razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanja (potpore za pokretanje poslovanja mladim poljoprivrednicima; ulaganja u pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima i potpore za razvoj malih poljoprivrednih gospodarstava) Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima (potpore za sastavljanje i ažuriranje planova za razvoj općina i sela u ruralnim područjima i njihovih temeljnih usluga te planova zaštite i upravljanja koji se odnose na lokalitete Natura 2000. i druga područja visoke prirodne vrijednosti; ulaganja u izradu, poboljšanje ili proširenje svih vrsta male infrastrukture, uključujući ulaganja u obnovljive izvore energije i uštedu energije; ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu) LEADER – CLLD (korisnici potpora su Lokalne akcijske grupe)
Ministarstvo turizma
Razvoj novih i inovativnih turističkih proizvoda i poboljšanje postojećih koji doprinose razvoju turističkih destinacija Podizanje konkurentnosti turističkih gospodarstava Sufinanciranje strukovnih udruga u turizmu i ugostiteljstvu Promocija i jačanje kompetencija strukovnih zanimanja za turizam
Ministarstvo regionalnog razvoja i EU fondova
Program održivog razvoja lokalne zajednice
U okviru Operativnog programa 'Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. javnim pozivima na dostavu projektnih prijedloga, sufinancirati će se:
Razvoj mreže poduzetničkih potpornih institucija (PPI) za pružanje visokokvalitetnih usluga za MSP Razvoj poslovne infrastrukture Izgradnja proizvodnih kapaciteta MSP i ulaganja u opremu Ulaganja u proizvodnu tehnologiju MSP Podrška razvoju hotela s dodatnim sadržajima
181 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
Podrška poduzećima u zadovoljavanju zahtjeva norma, ocjeni sukladnosti i certifikaciji u svrhu poboljšanog pristupa tržištima i povećanja konkurentnosti Povećanje konkurentnosti i učinkovitosti poduzeća u potpomognutim područjima putem IKT–a Energetska obnova zgrada i poticanje OIE u javnim ustanovama koje obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja Priprema i provedba programa razvoja kulturne baštine Promicanje održivog korištenja prirodne baštine Proširenje, modernizacija i unapređenje studentskog smještaja
Ministarstvo gospodarstva
Poticanje razvoja komunalnog gospodarstva i komunalnog standarda Razvoj hrvatskih klastera konkurentnosti Regionalne potpore kapitalnih ulaganja Povećanje razvoja novih proizvoda i usluga koji proizlaze iz aktivnosti istraživanja i razvoja
Ministarstvo kulture
Izgradnja/adaptacija/opremanje kulturnih objekata Sanacija/adaptacija sakralnih objekata Istraživanja i zaštita kulturno povijesnih lokaliteta i objekata Projekti razvoja novih kulturnih programa i sadržaja
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Izgradnja/modernizacija/opremanje odgojno – obrazovnih objekata Izgradnja/modernizacija/opremanje školsko- sportskih dvorana Projekti izvaninstitucionalnog odgoja i obrazovanja
Ministarstvo socijalne politike i mladih
Izgradnja/modernizacija/opremanje objekata socijalne skrbi Projekti razvoja institucionalnih i izvaninstitucionalnih usluga socijalne skrbi Projekti socijalnog uključivanja marginaliziranih skupina stanovništva
Ministarstvo zdravlja
Projekti zdravstvenih organizacija Projekti iz područja ovisnosti Projekti iz područja psihosocijale Projekti iz područja zdravstva
182 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
Hrvatske vode
Projekti izgradnje sustava vodoopskrbe i odvodnje Projekti iz područja upravljanja vodama
Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Fond dodjeljuje sredstva pravnim i fizičkim osobama radi financiranja programa, projekata i drugih aktivnosti, utvrđenih sukladno odredbama Zakona o Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, putem zajmova, subvencija, financijske pomoći i donacija za slijedeće:
sufinanciranje istraživačkih i razvojnih aktivnosti u području klimatskih promjena sufinanciranje građenja (radove i opremu) i stručni nadzor građenja reciklažnog dvorišta izradu projektne dokumentacije za ishođenje građevinske dozvole u cilju građenja reciklažnog dvorišta sufinanciranje međunarodnih projekata sufinanciranih sredstvima Europske unije sufinanciranje ostalih mjera energetske učinkovitosti u prometu sufinanciranje trgovačkih društava i fizičkih osoba (obrtnika) za provedbu projekata edukacije vozača o elementima eko vožnje sufinanciranje energetskih pregleda zgrada i građevina i uvođenja sustava gospodarenja (upravljanja) energijom u skladu sa normom HRN EN ISO50001 u malim i srednjim poduzećima i kod fizičkih osoba (obrta) sufinanciranje energetskih pregleda zgrada i građevina i uvođenja sustava gospodarenja (upravljanja) energijom u skladu sa normom HRN EN ISO50001 u velikim poduzećima sufinanciranje projekata obnovljivih izvora energije u turističkom sektoru Javni poziv za neposredno sufinanciranje (EnU-1/2015) energetskih pregleda sustava javne rasvjete Javni poziv za neposredno sufinanciranje (EnU-2/2015) izrade projektne dokumentacije za projekte energetski učinkovite i ekološke javne i vanjske rasvjete subvencije trgovačkim društvima za poticanje obrazovnih i informativnih programa i projekata u području zaštite okoliša i prirode sufinanciranje kupnje električnih i hibridnih vozila (kategorija l1, l3, l6, l7, m1, n1) trgovačkim društvima i fizičkim osobama (obrtnicima) dodjelom subvencija sufinanciranje poticanja obrazovnih, istraživačkih, razvojnih studija, projekata i programa u području zaštite okoliša i prirode sufinanciranje provedbe obrazovnih, istraživačkih i razvojnih aktivnosti
183 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
sufinanciranje projekata organizacija civilnog društva (udruga) u području zaštite okoliša i prirode, energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije sufinanciranje izrade programa i planova energetske učinkovitosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave sufinanciranje projekata zaštite i očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti sufinanciranje kupnje električnih i hibridnih vozila l1,l3,l6,l7,m1 i n1 kategorija građanima dodjelom donacije sufinanciranje nabave komunalnih vozila sufinanciranje energetske obnove nestambenih zgrada sufinanciranje provedbe projekata energetski učinkovite i ekološke javne i vanjske rasvjete sufinanciranje energetske obnove višestambenih zgrada sufinanciranje izrade projektne dokumentacije za projekte povećanja energetske učinkovitosti u višestambenim zgradama sufinanciranje nabave opreme za nadogradnju sustava prikupljanja otpada u pogledu obračuna naplate komunalne usluge odvoza otpada po volumenu ili masi sufinanciranje nabave mobilnih reciklažnih dvorišta sufinanciranje nabave komunalne opreme za odvojeno prikupljanje otpada sufinanciranje nabave i ugradnje uređaja za mjerenje potrošnje toplinske energije u postojećim višestambenim zgradama sufinanciranje energetskih pregleda i energetskog certificiranja postojećih višestambenih zgrada
Fond za razvoj turizma
Program razvoja javne turističke infrastrukture
Hrvatska turistička zajednica
Potpore turističkim događanjima Potpore za programe razvoja i uvođenja na tržište složenih turističkih proizvoda za tržište posebnih interesa
Hrvatske autoceste, Županijska uprava za ceste Brodsko posavske županije
Projekti izgradnje/modernizacije državnih i županijskih prometnica i prometnih objekata
Brodsko posavska županija
svi projekti u skladu sa Županijskom razvojnom strategijom
184 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
Osim prethodno navedenih potencijanih izvora financiranja na nacionalnoj razini, za provedbu mjera i projekata definiranih Strateškim razvojnim programom općine Sibinj na raspolaganju su i Strukturni fondovi Europske unije iz kojih se financiraju razvojni projekti koji doprinose smanjivanju razlika između razvijenijih i manje razvijenih dijelova EU, kao i promicanju ukupne konkurentnosti europskog društva i gospodarstva i to:
1. Europski socijalni fond (ESF) - European Social Fund predstavlja glavni financijski instrument Europske unije za ostvarivanje strateških ciljeva politike zapošljavanja. Fond osigurava podršku europskim regijama koje su pogođene visokom stopom nezaposlenosti.
2. Europski fond za regionalni razvoj (ERDF) - European Regional Development Fund - ima za cilj jačanje ekonomske i socijalne kohezije, te smanjivanje razlika u razvoju između regija unutar EU. Većinom je usmjeren na infrastrukturne investicije, proizvodne investicije u cilju otvaranja radnih mjesta, te na lokalni razvoj i razvoj malog i srednjeg poduzetništva. Sredstva iz ovog fonda usmjeravaju se na statističke prostorne jedinice prema EU klasificikaciji tzv. NUTS regije. U okviru kohezijske politike EU te regije služe kako bi se utvrdila razina i vrsta pomoci kojom EU financira kohezijsku politiku, tj. razvojne aktivnosti zemalja članica sukladno strateškim smjernicama donesenim na razini EU.
3. Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (European Agricultural Fund for Rural Development, EAFRD) - ima za cilj jačanje europske politike ruralnog razvoja i pojednostavljivanje njezine provedbe. Konkretno, poboljšava upravljanje i kontrolu nad politikom ruralnog razvoja. Pravo na korištenje sredstva iz ovoga fonda imaju poljoprivredni gospodarski subjekti, poljoprivredne organizacije, udruge i sindikati, udruge za zaštitu okoliša, organizacije koje pružaju usluge u kulturi zajednice, uključujući medije, udruge žena, poljoprivrednike, šumare i mlade. Aktivnosti koje se podupiru povezane su s mjerama grupiranim oko 4 osi:
Konkurentnost (strukovno osposobljavanje i informativne aktivnosti, programi koji promiču pomaganje mladim poljoprivrednicima, aktivnosti čiji je cilj modernizacija poljoprivrednih i šumskih posjeda i povećavanje njihove komercijalne uspješnosti, aktivnosti koje potiču poljoprivrednike da sudjeluju u programima koji promiču kvalitetu hrane itd.) Okoliš Kvaliteta života (aktivnosti usmjerene na obnavljanje i razvoj sela te očuvanje i najbolje korištenje ruralne baštine) LEADER - poticanje ruralnog stanovništva i lokalnih čimbenika, uključujući i lokalnu upravu, na mobilizaciju u svrhu razmatranja potencijala područja u kojem žive te njihovo pretvaranje u izradu i primjene razvojnih strategija
185 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
4. Europski ribarski fond (European Fisheries Fund, EFF) - instrument je koji financira zajedničku ribarsku politiku. Fond je koncipiran tako da osigurava održivo ribarstvo i industriju akvakulture u EU. Financira industriju koja prilagođava svoju flotu radi postizanja konkurentnosti, kao i mjere zaštite okoliša. Također pomaže ribarskim zajednicama pogođenim promjenama da diverzificiraju svoju ekonomsku bazu.
Uz strukturne fondove Republici Hrvatskoj dostupan je i Kohezijski fond (Cohesion Fund- CF) koji je namijenjen za financiranje velikih infrastrukturnih projekata u EU na području prometa i zaštite okoliša u svrhu postizanja gospodarske i socijalne kohezije Europske Unije, te poticanja održivog razvoja. Kohezijski fond financira intervencije na području:
Okolišne infrastrukture s ciljem preuzimanja EU standarda zaštite okoliša Učinkovito korištenje energije i korištenje obnovljivih izvora energije Trans-europske transportne mreže (Trans-European Transport Networks) Transportne infrastrukture (izvan TEN-T mreže), koja doprinosi okolišno održivom urbanom i javnom prometu, inter-operabilnosti transportnih mreža diljem EU, te potiče inter-modalne prometne sustave.
Iako je u Kohezijskom fondu uglavnom riječ o financiranju velikih nacionalnih projekata čiji su korisnici tijela javne vlasti, prilike za poslovni sektor otvaraju se kroz sudjelovanje u postupcima javne nabave za isporuku dobara i usluga, te obavljanje radova kao što su različite studije, građevinski radovi i slično.
Od ostalih potencijalnih izvora finanicranja projekata obuhvaćenih Strateškim razvojnim programom, nositeljima definiranih projekata na raspolaganju su i specifične kreditne linije poslovnih banaka, poput kreditnih linija Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR):
. Kreditna linija za financiranje projekata vodoopskrbe i odvodnje (HBOR i njemačka razvojna banka „Kreditanstalt für Wiederaufbau“ – KfW) . Program kreditiranja projekata Europskih strukturnih i investicijskih fondova javnog sektora . Program kreditiranja komunalne infrastrukture . Program kreditiranja projekata zaštite okoliša, energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije . Program kreditiranja energetske obnove zgrada . Kreditiranje EU projekata ruralnog razvoja, ribarstva i vinske omotnice . Program kreditiranja projekata Europskih strukturnih i investicijskih fondova privatnog sektora . Program kreditiranja mikro poduzetnika . Program kreditiranja turističkog sektora . Kreditiranje pripreme poljoprivredne proizvodnje
186 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
. Program kreditiranja gospodarstva . Program kreditiranja nove proizvodnje . Program kreditiranja brodarstva . Program kreditiranja ženskog poduzetništva . Program kreditiranja poduzetništva mladih . Program kreditiranja poduzetnika početnika . Program kreditiranja razvitka malog i srednjeg poduzetništva
HAMAG BICRO:
. Jačanje konkurentnosti prerađivačke industrije . Jačanje konkurentnosti uslužne industrije . Program TEHCRO - Glavni cilj Programa za razvoj tehnološke infrastrukture (TEHCRO) je povećanje konkurentnosti hrvatske ekonomije kroz razvoj učinkovitih potpornih institucija koje će svojim djelovanjem stvoriti povoljno okruženje za transfer tehnologije i povećati mogućnosti rasta i održivosti inovativnih tehnoloških poduzeća, naročito onih koja nastaju kao tzv. «start-up» ili «spin-off» poduzeća utemeljena na znanju, rezultatima znanstvenog istraživanja i korištenju novih tehnologija. U sklopu programa TEHCRO razlikuju se četiri programske linije: tehnologijski inkubatori, tehnologijsko-poslovni centri, Centri kompetencije, Razvojno-istraživački centri . Kreditni program „Mikro kreditiranje – Prvi korak u poduzetništvo“
Uz navedene oblike financiranja koriste se i ostali izvori, medu kojima posebno model javno privatnog partnerstva. Javno privatno partnerstvo je model financiranja koji je u primjeni u razvijenim ekonomijama više od desetljeca i sve više zauzima ucešca u financiranju kapitalnih investicija javnog sektora. Ono pokazuje brojne prednosti: brža gradnja infrastrukture, brža provedba, manji ukupni troškovi, bolja alokacija rizika, kvalitetnija usluga, stvaranje dodatnih prihoda, ucinkovitije upravljanje. Javno privatno partnerstvo, odnosi se na oblike suradnje izmedu javnih i privatnih partnera čiji je cilj osigurati financiranje, izgradnju, obnovu, upravljanje ili održavanje infrastrukture ili pružanje usluga.
Jedan od dostupnih oblika financiranja projekta obuhvaćenih Strateškim razvojnim programom temelji se na društveno odgovornom poslovanju. Društveno odgovorno poslovanje je koncept u kojem poslovni subjekt odlučuje na dobrovoljnoj osnovi doprinositi društvenom razvoju, zaštiti okoliša a u interakciji s ostalim dionicima. Biti društveno odgovoran ne znači samo ispunjavati zakonske obaveze, već korak više od toga, investirati u ljudski kapital, okoliš i odnose sa dionicima.
Primjenom društveno odgovornog poslovanja tvrtke se integriraju u okruženje u kojem djeluju i doprinose razvoju lokalnih zajednica ne samo kroz osiguranje radnih mjesta ili plaćanje poreza.
187 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
Primjer osiguranja financijskih sredstava za projekte kroz društveno odgovorno poslovanje razvidno je kroz brojne natječaje u Republici Hrvatskoj kojima se tvrtke nastoje uključiti u život lokalne zajednice, čime doprinose rastu socijalnog kapitala.
Neke od najvećih tvrtki koje kontinuirano razvijaju i potiču društveno odgovorno poslovanje su:
. INA d.d. . HEP d.d. . Zagrebačka banka . Privredna banka d.d. . Croatia osiguranje d.d. . Holcim . Hrvatska pošta . Hrvatska lutrija d.o.o. . Hrvatski telekom . RTL pomaže djeci . Karlovačka pivovara
Natječaji koje provode navedene tvrtke, ali i brojne druge usmjerene su na financiranje projekata udruga i organizacija mladih, projekata iz područja kulture i sporta, obrazovanja, zaštite okoliša, ljudskih prava, te humanitarnih i drugih akcija.
4. PRAĆENJE I IZVJEŠTAVANJE
Kako bi se osiguralo kontinuirano procjenjivanje Strateškog razvojnog programa i provedbe projekata u odnosu na planirano razdoblje, inpute, infrastrukturu i korisnike projekta, potrebno je vršiti nadzor provedbe. Nadzor osigurava kontinuirane povratne informacije o provedbi, te rano identificira stvarne ili potencijalne uspjehe i probleme kako bi se omogućila pravodobna prilagodba razvojnih mjera i projekata. Provedba Strateškog razvojnog programa općine Sibinj podrazumijeva uspostavu sustava za praćenje i vrednovanje postignutih ciljeva, a temelj za praćenje uspješnosti implementacije strategije čine zadani indikatori.
188 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
Svrha sustava praćenja je osigurati dovoljno informacija za nositelje provedbe Strateškog razvojnog programa za donošenje ocjena o sljedećim ključnim elementima:
. uspješnosti postizanja postavljenih ciljeva za tekuće razdoblje . razlozima za eventualno nedostizanje postavljenih ciljeva i mogućim rješenjima . adekvatnosti planiranih resursa (materijalnih, ljudskih, financijskih) za dostizanje planiranih ciljeva, odnosno prijedlozima za eventualnim realokacijama resursa . relevantnosti planiranih prioriteta i mjera s obzirom na eventualne promijenjene okolnosti . financijskoj učinkovitosti provedbe mjera . uspješnosti procesa partnerstva s ključnim razvojnim dionicima
Dosadašnja iskustva pokazuju da mnogi strateški razvojni planovi nisu implementirani upravo iz razloga što isti nisu kvalitetno i operacionalizirani. Stoga, kako bi se maksimalno umanjili potencijalni rizici, Strateški razvojni program općine Sibinj propisuje i načine provedbe i praćenja koji će se vršiti na način praćenja financijskog učinka provedenih mjera, te praćenja kvalitativnog učinika provedenih mjera putem zadanih indikatora.
Praćenje financijskog i kvalitativnog učinka provedenih mjera vršiti će se putem pripreme godišnjeg Izvješća o provedbi Strateškog razvojnog programa. Izvješće će se sastojati od financijskog i narativnog dijela. Financijski dio obuhvatiti će kratak pregled koje su sve razvojne mjere poduzete, te opis o financiranju provedbe razvojnih mjera u izvještajnom razdoblju. Navedeno uključuje opis ukupno planiranih sredstava za ostvarivanje razvojnih mjera u izvještajnom razdoblju, te utrošena sredstva za provedbu prema izvorima financiranja (državni proračun, županijski proračun, lokalni proračun, pomoći Europske unije, javna poduzeća, ostali izvori (javno-privatna partnerstva, koncesije, sredstva privatnog sektora), ukupno.
Narativni dio izvješća obuhvatiti će sumarni prikaz provedenih mjera, te opis postignutih rezultata provedenih razvojnih mjera u izvještajnom razdoblju pomoću definiranih pokazatelja. Također, narativni dio obuhvatiti će i opis glavnih dionika koji su sudjelovali u praćenju, te sastavljanju izvješća, ali i izvješće o statusu projekata definiranih unutar Baze razvojnih projekata.
Baza razvojnih projekta kontinuirano će se nadopunjavati, što će omogućiti „integrirano“ upravljanje razvojem.
Uspostavljen sustav praćenja i izvještavanja omogućiti će brzo i učinkovito ažuriranje, kako baze projekta, tako i ostalih dijelova Strateškog razvojnog progrma, a u svrhu postizanja očekivanih rezultata.
189 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
5. AKCIJSKI PLAN ZA 2015. GODINU
Strateški cilj/Prioritet Aktivnosti/projekti Iznos (Kn) Izvor financiranja
1. Planiranje razvoja i izgradnja infrastrukture
Prostorno i strateško planiranje Program ukupnog 75.000,00 Općinski proračun razvoja Razvoj infrastrukturnih sustava i objekata Uređenje i izgradnja 2.515.000,00 Općinski proračun cesta, puteva i ostalih objekata niskogradnje Uređenje i izgradnja 1.710.000,00 Općinski proračun javne rasvjete Unapređenje javne i društvene infrastrkuture Uređenje dječjih 50.000,00 Općinski proračun igrališta Izgradnja dječjeg 360.000,00 Općinski proračun vrtića (izrada projektne dokumentacije) Uređenje poslovnih i 600.000,00 Općinski proračun ostalih zgrada u vlasništvu Općine Sibinj UKUPNO 5.310.000,00
2. Održivo upravljanje okolišem
Učinkovito korištenje energije Energetska 1.623.333,34 Općinski proračun, Fond za učinkovitost zaštitu okoliša i energetsku obiteljskih kuća učinkovitost Racionalan i održiv sustav gospodarenje otpadom Sanacija divljih 1.000.000,00 Općinski proračun odlagališta na području općine Nabava komunalne 555.000,00 Općinski proračun opreme i vozila
UKUPNO 3.178.333,34
3. Razvijeno gospodarstvo temeljeno na lokalnim resursima
190 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
Održivi razvoj poljoprivrednih djelatnosti Odmuljivanje kanala 90.000,00 Razvoj selektivnih oblika turizma Promidžba i 25.000,00 Općinski proračun informiranje UKUPNO 115.000,00 4. Odgovorno, aktivno i održivo upravljanje
Jače uključivanje civilnog društva u socio-ekonomski razvoj Donacije udrugama 70.000,00 Općinski proračun građana u kulturi Donacije sportskim 360.000,00 Općinski proračun društvima Ostale donacije 155.000,00 Općinski proračun neprofitnim organizacijama Umrežavanje, partnerstvo i suradnja svih dionika lokalne zajednice LAG Posavina 30.000,00 Općinski proračun Povećanje učinkovitosti javnih funkcija i usluga Uredski namještaj, 130.000,00 Općinski proračun komunikacijska i ostala oprema i uređaji UKUPNO 715.000,00 5. Visoka razina kvalitete života
Ulaganja u obrazovanje i ljudske potencijale Odgoj i obrazovanje 150.000,00 Općinski proračun – program predškolskog odgoja, sufinanciranje prijevoza učenika srednjih škola Javni radovi 127.850,00 Općinski proračun Uspostava poticajnog socijalnog okruženja Socijalna skrb 321.000,00 Općinski proračun Poboljšanje kvalitete i dostupnosti društvenih sadržaja Obilježavanje 102.000,00 Općinski proračun obljetnice Sibinjskih žrtava UKUPNO 700.850,00
SVEUKUPNO 10.019.183,34
191 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
ZAKLJUČAK
Općina Sibinj tijekom 2015. godine je uz stručnu pomoć konzultanata, te uz suradnju relevantnih lokanih razvojnih dionika i članova radne skupine izradila Strateški razvojni program općine Sibinj za razdoblje od 2015. do 2020.
Strateški razvojni program analizira stanje u svim sektorima na području općine, ali i uključuje prijedloge kako unaprijediti kvalitetu života na području općine, kako izgraditi osnovnu infrastrukturu i ojačati obrtništvo i poduzetništvo, te osigurati preduvjete koji će ojačati gospodarske aktivnosti i zaustaviti negativne razvojne trendove.
Općina Sibinj definirala je razvojne ciljeve za razdoblje do 2020. godine:
SRC 1 Planiranje razvoja i izgradnja infrastrukture SRC 2 Održivo upravljanje okolišem SRC 3 Razvijeno gospodarstvo temeljeno na lokalnim resursima SRC 4 Odgovorno, aktivno i održivo upravljanje SRC 5 Visoka razina kvalitete života
Svrha izrade Strateškog razvojnog programa općine Sibinj je odrediti gdje općina želi i može biti u gospodarskom, društvenom i kulturnom pogledu u odnosu na regiju i državu u cjelini, te odrediti optimalan put za postizanje toga cilja. Kako bi se Strateški razvojni program uspješno implementirao, neophodno je ovaj dokument redovno pratiti i ocjenjivati, razvijati i unaprijeđivati.
Odgovornost za implementaciju Strateškog razvojnog programa je najvećim dijelom na Općini Sibinj kao lokalnoj samoupravi, ali ne i isključivo na njoj. Bez podrške javnosti, poduzetnika, obrtnika, predstavnika svih društvenih grupa i interesnih skupina teško će biti provesti definirane mjere i prioritete, te ostvariti strateške ciljeve i razvojnu viziju područja općine. Implementacija Strateškog razvojnog programa nedvojbeno je zahtjevan, ali i jedini mogući način za integrirani razvoj područja općine.
192 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
PRILOG I
REZULTATI ANKETNOG UPITNIKA
193 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
Spol ispitanika
69; 50% 70; 50% M Ž
Dob ispitanika
70 67 60 50 40 Broj ispitanika 30 26 29 20 14 10 3 0 0-20 20-30 30-40 40-50 50- Starost
194 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
Razina obrazovanja
88 90 80 70 60 50 40 28 30 20 10 9 13 0 1 bez sss všs vss mr-dr
Broj članova domaćinstva
35 32
30 25 25 21 21 20 17
15 12 domaćinstva 9 10
5 1 0
195 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
Da li ste vlasnik, suvlasnik, član tvrtke, obrta...
21%
da ne
79%
Da li želite pokrenuti vlastito poslovanje
24%
da ne
76%
196 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
Područje interesa
40 36 35
30
25
20 14 13 13 15 9 10 5 5 1 1 2 0
Koji oblik stručne pomoći smatrate da bi vam bio potreban...
edukacija Otvaranje doo 15% 17%
Izrada poslovnog plana 10%
Knjigovodstvo 10% Financijska pomoć 32% Pronalazak tržišta 16%
Otvaranje doo Izrada poslovnog plana Knjigovodstvo Pronalazak tržišta Financijska pomoć edukacija
197 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
Godina osnutka poduzeća, obrta...
14
12
10
8
6
4
2
0 0 - 5 5 - 10 10 - 20 20 -
Pravni oblik
d.o.o. 15% opg obrt obrt d.o.o. 16% d.d. j.d.o.o.
opg javno društvo 69% zadruga ostalo
198 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
Da li je sjedište vašeg obrta/tvrtke na području općine
1; 4%
da ne
24; 96%
Trenutni broj zaposlenih u tvrtki/obrtu
170 180
160
140
120
100
80
60 40 40 26 12 20 0 0 1 - 5 5 - 10 10 - 20 20 - 50 50 -
199 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
Struktura zaposlenih
3%
39%
nkv sss vss 58%
Da li koristite sezonsku radnu snagu
17%
da ne
83%
200 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
Da li sezonska radna snaga dolazi ..
25%
općina 0% županija rh
75%
Da li ste imali probleme u pronalaženju zaposlenika..
30%
da ne
70%
201 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
Da li planirate novo zapošljavanje
33%
da ne
67%
Da li raspolažete vlastitim proizvodnim/poslovnim prostorom
38%
da ne 62%
202 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
Površina proizvodnog/poslovnog prostora
0; 0% 3; 17% 5; 28% do 50 m2 do 100 m2 do 500 m2 4; 22% do 1000 m2 više
6; 33%
Da li posjedujete objekte koji nisu u funkciji
39%
da ne 61%
203 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
Površine objekta koji nisu u funkciji
0% 22%
do 50 m2 45% do 100 m2 do 500 m2 do 1000 m2 više 33%
Koja vam je opcija raspolaganja objektima koji nisu u funkciji prihvatljiva
25% 25%
prodati iznajmiti javno privatno
50%
204 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
Ukupn površina polj. zemljišta kojim raspolažete
4000 3700 3500 3000 2500 2000 1500 1000 500 1,7 21,5 21 12 0 0 - 1 1 - 5 5 - 10 10 - 50 50 -
Površina polj. zemljišta koje obrađujete
3000 2600
2500
2000
1500
1000
500 1,6 23 16 12 0 0 - 1 1 - 5 5 - 10 10 - 50 50 -
205 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
Da li raspolažete polj. zemljištem za prodaju ili iznajmljivanje
0%
da ne
100%
Da li ste član udruge/zadruge /klastera
8%
da ne
92%
206 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
Da li vaša tvrtka/obrt izvozi svoje proizvode
12%
da ne
88%
Planirate li nova ulaganja u poslovanje
32%
da ne
68%
207 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
Vrsta planiranog ulaganja
14% 12% gradnja 9% 12% nova tehnologija oprema strojevi polj mehanizacije IT 24% 29% certifikate
Prepreke u poslovanju
Nedostatak stručne inspekcijje financijski kapital pomoći 5% porezi i 15% 8% financijski doprinosistručna nedostatak kapital pomoć menadžerske kapaciteta 8% nedostatak vještine 8% kapaciteta 4% 3% nedostatak informacija ljudski resursi 5% 5% zastarjela oprema certificiranje ljudski resursi 10% 7%
naplata potraživanja troškovi poslovanja certificiranje 9% 13%
208 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
Da li želite unaprijediti vlastita znanja i vještine
10% organizacijske vještine
31% 14% tehnologija
prodajne vješ
prezentacijske i 14% komunikacijske financije račun 14% 7% izrada projekata 10%
marketing
Koju vrstu potpore smatrate da bi vam bila od pomoći
sufinanciranje projektno tehnološke dokumentacije sufinanciranje nabave opreme 7% 0% 12% 10% suf. Dokumentacije za natječaje
12% 24% certificiranje
poticanje novog zapošljavanja
edukacije 10%
subv trošak obrazovanja 10% 15%
subv kamate za projekte
ostalo
209 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
Da li ste zainteresirani za udruživanje
46%
da 54% ne
Planovi u razvoju poslovanja
25% 34% Povećanje kapaciteta razvoj novih proizvoda izvoz 16% ništa
25%
210 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
Da li ste aplicirali za besp. sredstva iz EU fondova
4%
da ne
96%
Da li planirate aplicirati za besp. sredstva iz EU fondova
32%
da ne
68%
211 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
Smatrate li da ste dovoljno informirani o EU fondovima
17%
da ne
83%
Općina kao mjesto za vođenje poslovanja
6% 22% 13%
OC 1 OC 2 OC 3 OC 4 22% OC 5 37%
212 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
Proces izdavanja suglasnosti
4% 23% 12%
OC 1 OC 2 OC 3 OC 4 21% OC 5 40%
U usporedbi sa drugim grad..
6% 22% 14%
OC 1 OC 2 OC 3 OC 4 OC 5 26%
32%
213 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
Općinski sustav prikupljanja poreza je praveden i učinkovit
8% 24% 16%
OC 1 OC 2 OC 3 OC 4 OC 5 23% 29%
Općina odgovorno koristi javna sredstva
9% 27% 9%
OC 1 OC 2 OC 3 OC 4 30% OC 5
25%
214 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
Zaštita okoliša
5% 10% 27%
OC 1 OC 2 OC 3 25% OC 4 OC 5
33%
Stanovanje
2% 7%
30% OC 1 28% OC 2 OC 3 OC 4 OC 5
33%
215 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
Komunalne usluge
6%
30% 17% OC 1 OC 2 OC 3 OC 4 OC 5 26% 21%
Upravljanje nekretninama i zemljištem u općinskom vlasništvu
7% 11% 31% OC 1 OC 2 OC 3 OC 4 OC 5 37% 14%
216 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
Zaštita od požara
2% 3% 14%
OC 1 48% OC 2 OC 3 OC 4 OC 5 33%
Odlaganje otpada
2% 5%
18% 43% OC 1 OC 2 OC 3 OC 4 OC 5
32%
217 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
Održavanje cesta
6% 26% 20% OC 1 OC 2 OC 3 OC 4 OC 5 21% 27%
Zdravstvena zaštita
3% 8%
39% OC 1 26% OC 2 OC 3 OC 4 OC 5
24%
218 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
Socijalna skrb
3% 9%
37% OC 1 OC 2 27% OC 3 OC 4 OC 5
24%
Briga o djeci
7%
31% 14% OC 1 OC 2 OC 3 OC 4 27% OC 5
21%
219 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
Obrazovanje
5% 12%
39% OC 1 OC 2 OC 3 20% OC 4 OC 5
24%
Kultura i šport
5%
30% 20% OC 1 OC 2 OC 3 OC 4 OC 5 25% 20%
220 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
Prostorno i urb. planiranje
5% 23% 15%
OC 1 OC 2 OC 3 OC 4 19% OC 5
38%
Izdavanje potrebnih suglasnosti i dozvola
4% 6%
35% OC 1 29% OC 2 OC 3 OC 4 OC 5
26%
221 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
PRILOG II
POPIS SLIKA, TABLICA I GRAFIKONA
222 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
Slika 1: Prikaz prostornog položaja općine Sibinj u okviru Brodsko posavske županije
Slika 2: Prostorni položaj naselja na području općine Sibinj
Slika 3: Ulaz u naselje Sibinj
Slika 4: Naselje Gromačnik
Slika 5: Poljoprivredno zemljište prema bonitetnoj vrijednosti
Slika 6: Jezero Petnja
Slika 7 i 8: Turistička signalizacija
Slika 9: Hotel „Zovko“
Slika 10: Položaj vojnog kompleksa MORH-a iznad naselja Gromačnik
Slika 11: Sudionici maratona „Putevima sibinjskih žrtava
Slika 12: sudionici AIRSOFT događanja
Slika 13: „Dragon boat show“
Slika 14: Tradicionalna manifestacija „Kukuruzijada“
Slika 15: Šetnica uz jezero Petnja
Slika 16: Šetnica do jezera Petnja
Slika 17: Prostorni položaj Jelas polja
Slika 18: Prikaz dijela Jelas polja
Slika 19: Jezero Petnja iz zraka
Slika 20: Prikaz NATURA područja u Republici Hrvatskoj
Slika 21: Crkva sv. Ivana Krstitelja
Slika 22: Spomenik sibinjskim žrtvama
Slika 23: Ambar i krušna peć u Grižićima
Slika 24: Drveni štagalj u naselju Ravan
Slika 25: Prikaz cestovnog sustava na području općine
223 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
Slika 26: Prikaz željezničke mreže na području općine
Slika 27: Prikaz sustava aglomeracije Brod
Slika 28: Prikaz sustava aglomeracije Brodski Stupnik
Slika 29: Prikaz zelenog otoka
Slika 30: Mrtvačnica na groblju u naselju Grižići
Slika 31: Mjesno groblje u naselju Grižići
Slika 32: Mrtvačnica na mjesnom groblju u naselju Brčino – Ravan
Slika 33: Mjesno groblje u naselju Sibinj
Slika 34: Mjesno groblje u naselju Grgurevići
Slika 35: Mjesno groblje u naselju Jakačina Mala
Slika 36: Mjesno groblje Bartolovci
Slika 37: Mjesni dom u naselju Grgurevići
Slika 38: Mjesni dom u naselju Slobodnica
Slika 39: Mjesni dom u naselju Gromačnik
Slika 40: Mjesni dom i igralište u naselju Brčino – Ravan
Slika 41: Mjesni dom u naselju Grižići
Slika 42: Malonogometno igralište u Sibinju
Slika 43: Malonogometno igralište u naselju Grgurevići
Slika 44: Travnato igralište u naselju Grižići
Slika 45: Školsko igralište u naselju Gornji Andrijevci
Slika 46: Dječje igralište u Vinogradskoj ulici u Sibinju
Slika 47: Dječje igralište u parku u naselju Sibinj
Slika 48: Dječje igralište u naselju Gromačnik
Slika 49: Malonogometno igralište u naselju Slobodnica
Slika 50: Zgrada Općinske uprave u Sibinju
Slika 51: Idejno rješenje novog dječjeg vrtića u Sibinju
224 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
Slika 52: PŠ Slobodnica
Slika 53: PRO Stari Slatnik
Slika 54: PRO Gornji Andrijevci
Slika 55: PRO Ravan
Slika 56: PRO Grgurevići
Slika 57: PRO Grižići
Slika 58: OŠ Ivan Mažuranić
Slika 59: KUD „Tomislav“ Sibinj
Slika 60: NK Mladost Sibinj
Slika 61: NK Vatrogasac
Slika 62: NK Sloga
Slika 63: Prostorni obuhvat LAG-a Posavina
225 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
Tablica 1: Broj stanovnika po naseljima
Tablica 2: Broj zaposlenih prema osnovi osiguranja
Tablica 3: Struktura nezaposlenih prema dobi
Tablica 4: Broj nezaposlenih prema trajanju nezaposlenosti
Tablica 5: Popis aktivnih tvrtki na području općine
Tablica 6: Popis aktivnih obrta na području općine
Tablica 7: Broj i struktura poljoprivrednih subjekata
Tablica 8: Objekti, spomenici i lokaliteti koji se planiraju zaštititi
Tablica 9: Izgrađenost sustava vodoopskrbe po naseljima na području općine
Tablica 10: Prihodi Općine Sibinj
Tablica 11: Rashodi Općine Sibinj
Grafikon 1: Starosna struktura stanovništva
Grafikon 2: Stanovništvo prema stupnju obrazovanja
Grafikon 3: Broj nezaposlenih u razdoblju 2010. – 2015.
Grafikon 4: Nezaposlene osobe prema stupnju obrazovanja
Grafikon 5: Broj poduzetnika po naseljima na području općine
Grafikon 6: Broj poduzetnika po djelatnostima
Grafikon 7: Broj obrtnika po naseljima
Grafikon 8: Broj obrtnika po djelatnostima
Grafikon 9: Poljoprivredno zemljište prema vrsti uporabe
226 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
IZVORI PODATAKA, KORIŠTENE PUBLIKACIJE I FOTOGRAFIJE
Državni zavod za statistiku; Popis stanovništva 2011. Državni zavod za zaštitu prirode, www.dzzp.hr Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU Ministarstvo poduzetništva i obrta, Obrtni registar, or.minpo.hr Ministarstvo gospodarstva, www.mingo.hr Ministarstvo kulture, www.min-kulture.hr Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Ministarstvo turizma, Pravilnik o proglašavanju turističkih općina i gradova i o razvrstavanju naselja u turističke razrede (NN 122/09, 09/10, 61/10, 82/10, 36/11, 89/11, 146/11, 141/12, 144/12, 38/13, 153/13), www.mint.hr Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, www.mzoip.hr Ministarstvo uprave, Registar udruga u RH Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, www.fzoeu.hr Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Sektor za ekonomske analize Hrvatski zavod za zapošljavanje, www.hzz.hr Hrvatska turistička zajednica Hrvatska gospodarska komora, Registar poslovnih subjekata, www.biznet.hr Hrvatska mreža za ruralni razvoj, www.hmrr.hr Hrvatski planinarski savez, Registar planinskih putova, www.hps.hr Brodsko posavska županija, Prostorni plan uređenja Brodsko posavske županije, www.bpz.hr Zavod za prostorno planiranje Brodsko posavske županije, Izvješće o stanju u prostoru Općine Sibinj 2010. – 2014. Javna ustanova za upravljanje zaštićenim vrijednostima Brodsko posavske županije – Natura Slavonica, www.natura-slavonica.hr Turistička zajednica Brodsko posavske županije CTR d.o.o., razvojna agencija Brodsko posavske županije Vodovod d.o.o. Slavonski Brod Općina Sibinj, Prostorni plan uređenja Općine Sibinj, Plan gospodarenja otpadom Općine Sibinja za razdoblje od 2012. – 2019. godine, www.sibinj.hr LAG Posavina; Lokalna razvojna strategija Lokalne akcijske grupe Posavina 2012. – 2014. Erste&Steiermärkische Bank d.d., Šalabahter EU 12, www.erstebank.hr Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Odsjek za povijest umjetnosti – Diplomski rad, Andrea Čudina, 2013. www.eunis.eea.europa.eu www.radioslavonija.hr www.sbplus.hr www.hoteli-zovko.com www.ask-slavonija.com www.brodportal.hr www.panoramio.com hr.wikipedia.org www.035portal.hr http://www.slideshare.net/turistickakultura/grgurevii-prezentacija
227 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.
www.varossb-zupa.hr http://os-imazuranic-sibinj.skole.hr/ https://www.facebook.com/NkVatrogasacGrizici/photos/