Ulagawe U Budu]Nost

NEDJEQNI DODATAK PREDSTAVNI[TVO REPUBLIKE SRPSKE U JERUSALIMU

OSKRNAVQENO SPOMEN -OBIQE@JE U KRAVICAMA Bawa Luka Godina LXIV www.glassrpske.com 26. i 27. avgust 2006. Broj 11.074, cijena 0,8 KM MRTVE OPET UBIJAJU PRVI KORACI NA[E DIPLOMATIJE Strana 3. Strana 21. MINISTAR JELI] NAGRADIO NAJBOQE STIPENDISTE RAFINERIJE U MODRI^I ULAGAWE U BUDU]NOST

Ovo preduze}e danas redovno stipendira ru pokazale svoju odgovornost prema da Srpska bude boqi dio BiH, mo- {kolovawu mladih kadrova - ista- ramo vi{e da znamo i vi{e da ra- 160 studenata i 11 budu}ih magistara kao je ministar Jeli}. dimo#. Ministar privrede, energetike - Zato }e Vlada Republike Srp- i doktora nauka, za {ta godi{we izdvaja oko 180 i razvoja dodao je da "ako ho}emo ske u narednom periodu jo{ vi{e hiqada maraka... MODRI^A - Republi~ki ministar privrede, energetike i razvoja Milan Jeli} uru~io je u petak Modri~anima Sla|ani Savi~i} i Dejanu Simeunovi}u nov~ane nagrade, kao studentima koji su u protekloj akademskoj godini postigli najboqi uspjeh. Uru~ewe nagrada bilo je vrhunac prijema za studente-stipendiste Ra- finerije uqa u Modri~i, koji je menaxment ovog kolektiva uprili~io u petak. Obra}aju}i se studentima, direktor modri~ke Rafinerije Rajko Ubi- parip naglasio je da je ovo preduze- }e od 1994. godine do danas stipendi- ralo 460 studenata fakulteta i vi- {ih {kola, kao i postdiplomaca. - S obzirom na to da je zadr`avawe mladih nara{taja na na{im prostorima od su{tinskog zna~aja za budu}nost Republike Srpske, a imaju- }i u vidu ~iwenicu da se ulagawe u studente uvijek vi{estruko isplati, Rafinerija uqa u Modri~i danas redovno stipendira 160 studenata i 11

ODLUKE SUDA BiH I KANTONALNOG SUDA U SARAJEVU Milan Jeli} sa SLA\ANA I DEJAN stipendistima Du{ani}i u pritvoru, Sla|ana Savi~i} je stu- modri~ke Rafinerije dent ~etvrte godine menaxmenta na "BK univerzite- [kobo na slobodi tu# u Beogradu, sa prosje~- ulagati u znawe i mlade stru~ne kanom ocjenom 9,7 u prethod- drove. Sada javno obe}avam da }u, ne tri akademske godine. kad postanem predsjednik Republi- SARAJEVO - Sudija za prethodni Dejan Simeunovi} je ke Srpske, formirati fond za sti- postupak Odjeqewa za organizovani student ~etvrte godine in- pendirawe dobrih studenata i |a- kriminal, privredni kriminal i ko- formacionih tehnologija ka, a posebnu pa`wu }u posvetiti rupciju Suda BiH donio je rje{ewe kona "Pavlovi} univerzite- ulagawu u studente koji budu èqe- jim je odre|en pritvor u trajawu od tu# u Doboju. Simeunovi} je li da se {koluju u inostranstvu - mjesec dana Petru i Miri Du{ani}, u tre}oj godini imao pro- obe}ao je ministar Jeli}. koji su uhap{eni u srijedu u Prwavo- sjek ocjena 10, a prosjek u Ina~e, Rafinerija uqa u Modri- ru. Istovremeno, nakon saslu{awa u tri zavr{ene godine je 9,4. ~i za stipendirawe studenata godi- sarajevskom Kantonalnom tuìla{tvu, penzionisani policajac Jovan [kobo, {we izdvaja oko 180 hiqada maraka, koji je, tako|e u srijedu, priveden u budu}ih magistara i dokto- a prijemi, koje za budu}e akademske Palama zbog sumwe da je dio mreè pora nauka. Zbog toga ovo pr- gra|ane menaxment ovog preduze}a dr{ke ha{kom optuèniku Radovanu eduze}e treba da bude pri- organizuje svake godine, dobra su Karaxi}u, pu{ten je u petak ku}i zbog mjer svim ostalim kolekti- prilika za boqe me|usobno upozna- nedostatka dokaza. vima u Srpskoj - istakao je vawe i razmjenu informacija. U prijedlogu za odre|ivawe pri- Ubiparip. ¥ V. BLAGOJEVI] tvora bra~nom paru Du{ani}, Tuìla- Ministar Milan Je- {tvo BiH je navelo da, na osnovu prili}, ina~e biv{i direk- kupqenih dokaza u toku istrage, posto- Petar Du{ani}: Mjesec tor Rafinerije i po- KURSNA Kursevi iz ove liste ji osnovana sumwa da su po~inili kri- kreta~ ideje o stipen- primjenjuju se od 28.8.2006. godine vi~na djela utaje poreza i doprinosa, dana iza re{etaka dirawu studenata, rekao LISTA Kursevi u konvertibilnim markama (BAM) prawa novca, falsifikovawa javnih moè da se koristi u sudskom postup- je prisutnim studenti- isprava i carinske prevare. ku, jer za aktivnosti koje su preduzima da oni predstavqaju Nakon saslu{awa, Sud BiH je, na mane prilikom [kobinog privo|ewa primjer kako se o mla- Zemlja Oznaka za Jedinica Kupovni Srednji Prodajni osnovu podnesenog dokaznog materija- nije bilo naredbi nadle`nih tuìla- dim kadrovima brine devize i efekt. za devize za devize za devize za devize la i izjava svjedoka, zakqu~io da posto- ca i sudova. Zbog ~iwenice da su doka- jedno od najpoznatijih valutu ji osnovana sumwa da su osumwi~eni zi neupotrebqivi, Jovan [kobo je na- preduze}a u Republici SAD USD 1 1.517667 1.532542 1.547404 po~inili krivi~na djela koja im se sta- Srpskoj. kon saslu{awa pu{ten na slobodu - is- V. Britanija GBP 1 2.860779 2.892384 2.921524 vqaju na teret i odredio im pritvor, takao je âvka. - Na ovaj na~in Ra- koji moè trajati do 24. septembra ili Sud BiH je u petak trebalo da od- finerija razmi{qa o [vajcarska CHF 1 1.223631 1.237162 1.249613 do nove odluke Suda. lu~i da li }e prihvatiti prijedlog Tu- wenoj perspektivi, kao Japan JPY 100 1.280241 1.307024 1.332496 Portparol Kantonalnog tuìla- ìla{tva za odre|ivawe pritvora Ra- i o najva`nijem resur- Australija AUD 1 1.146765 1.164392 1.174055 {tva u Sarajevu Oleg âvka rekao je domiru Koji}u, kojeg su u srijedu u Pa- su jednog dru{tva - o Kanada CAD 1 1.366963 1.384953 1.399493 za "Glas Srpske# da je u slu~aju Jova- lama uhapsili pripadnici Agencije za mladima i ulagawu u Danska DKK 1 0.258867 0.262147 0.265028 na [kobe rad pravosu|a BiH i Sipe istrage i za{titu BiH i italijanski mlade, {kolovane qudi. Norve{ka NOK 1 0.239086 0.242493 0.244775 "bio neprofesionalan#. karabiweri iz sastava EUFOR-a. Ovim putem trebalo bi - Sve dokaze pribavili su na neza- EMU EUR 1 1.955830 1.955830 1.955830 Do zakqu~ewa ovog broja na{eg lida krenu i druge kompa- [vedska SEK 1 0.209156 0.212058 0.214242 konit na~in. Nijedan dokaz, koji je dosta odluka Suda nije bila poznata. nije u Srpskoj, kako bi Hrvatska HRK 100 26.242613 26.773854 27.231891 stavqen Kantonalnom tuìla{tvu, ne ¥ V. BUGARIN na prakti~nom primje- Srbija i Crna Gora CSD 100 2.244721 2.360976 2.431781 ISSN 1840 -1155 Slovenija SIT 100 0.800047 0.816358 0.832702 U SUBOTU U 16 ÂSOVA Turska TRY 1 0.991863 1.035817 1.074518

78000 Banja Luka, Marije Bursa} br. 7; telefoni: 051/243-239 i 051/243-228, telefaks 051/243-343, GLAS SRPSKE" U DERVENTI SWIFT: BLBABA22 E-mail: info›novablbanka.com Web: www.novablbanka.com

9 771840 115001 " Deùrni telefon 212-848 Nazz deùrni telefon gra|ani se mogu javiti i re}i svoja zapaàwa, nedoumice i potraìti odgovore na postavqena pitawa 2 NOVOSTI 26. i 27. avgust 2006. DANAS I OVDJE U SUSRET ME\UNARODNOM DANU NESTALIH KOME TREBA PRAVDA Pi{e Tomo MARI] PETROVO UMJESTO ZAGREBA ôvjek koji ne "ram za okvir# o pozna, a ne zna da ne na{awu u predizbor- zna, opasan je ~o- noj kampawi, po Usta- vjek, isto koliko su vu prvi me|u jednakim BAWA LUKA - Porodice Predstavnici porodica iz Srpske i biv{e Republike opasni i qudi koji po odgovornosti u nestalih iz Republike Srpske progledaju tek kad BiH, predsjedavaju}i obiqeì}e 30. avgusta u Petro- Srpske Krajine odbili da prisustvuju regionalnom nemaju ni{ta, ali Predsjedni{tva Su- vu, na Ozrenu, Me|unarodni dan obiqeàvawu Me|unarodnog dana nestalih u Zagrebu, ni tada ni{ta ne lejman Tihi} "raspa- nestalih, a u organizaciji ovo- razumiju. lio je vatru#. godi{we manifestacije pri- zbog odnosa tamo{wih nadle`nih organa prema Ti novostvore- Samo jo{ nije uz- druìli su im se predstavnici nestalim Srbima, istakao Nedeqko Mitrovi} ni likovi ovog tu- viknuo: "Srbi, {i- republi~ke Bora~ke organizacije, Saveza logora{a i Kance- `nog i ru`nog vre- roko vam poqe! BiH ma nestalim Srbima. Mitrovi} }u pogubili pripadnici briga- mena, u neznawu, u svemu osta- ostaje nama Bo{wacima#; sve larije za traèwe nestalih i PREVOZ zarobqenih lica. je kazao da je planirano da se, de "El muxahedin#, iz sastava vqaju i opasnost i dileme. drugo se samo reklo! osim parastosa u manastiru Sve- Tre}eg korpusa Armije BiH. Od Bawe Luke do Petrova Kao... A pomiwana komisija, ne Pokroviteq skupa je Mini- 30. avgusta bi}e obezbije|en starstvo rada i bora~ko-inva- ti Nikola u Petrovu, osve{ta Wihova tijela su izmje{tena iz Da li je rat u BiH bio {ou- ostavqaju}i nikakvu dilemu, spomen-krst, kao simbol strada- grobnice u Ku~icama 1997. go- organizovani prevoz. Autobu- biznis, cirkus i video-trake izri~ito kaè: "Jezik mr`we lidske za{tite. si }e sa stare autobuske sta- Ovo je na konferenciji za dine i ni do danas nisu prona- za eventualne reklame koka-ko- u predizbornoj kampawi bi}e |ena - podsjetio je Nedeqko Mi- nice u najve}em gradu Srpske le, ili svjedo~anstvo o naro- novinare u petak u Bawoj Luci put Petrova krenuti u sedam pod lupom!!!# istakao predsjednik republi~- trovi}. dima koji nisu znali svoju isto- Kako se "zove# to {to je iz- Govore}i o uspostavqawu ~asova. riju i onda vlastitom krvqu javio Sulejman Tihi}, ba{ bih Instituta za nestale osobe BiH, ispisali svoju "boju mraka#? FILM ginulih, koji je uvjeren da Ma- volio da mi neko objasni. on je ponovio neslagawe porodi- {ovi} "ne moè, a da ne zna Slike strave i uàsa koje Sve to obi~nog ~ovjeka, do- Nedeqko Mitrovi} je naca iz Srpske sa ~iwenicom da u se odavde, ponovo, nakon deset gdje su, na primjer, posmrtni brih namjera, ma koje vjere i javio da je do Dana nestalih wegovom Kolegijumu direktora ostaci Srba ubijenih na Ozre- i vi{e godina, emituju u svije- nacije bio, bar tri puta u toku Srpske, koji se obiqeàva 15. sjedi predsjednik federalne Ko- tu, govore koliko o nama, tonu i u Sarajevu#. dana dovede u bezizlaznu situ- septembra, planirano da se za- misije za nestale osobe Amor Ukoliko se upozorewa po- liko i o onima koji ih s uìt- aciju i da razmi{qa "{ta }e da vr{i dokumentarni film o kom gledaju, preziru}i, u svojoj Ma{ovi}. Tako|e, ~lanovi porodica iz Srpske ne shvate bidne#, ili "{ta moè da bu- stradawu Srba u minulom ra- menutog udruèwa nisu zadovoq- ozbiqno, Mitrovi} je rekao da naopakosti, sve Balkance. Ne- de#, ili "nek bidne {ta bude#, tu. On je dodao da }e toga da- kad ih doìvqavaju kao varvar- ni ni organizacijom i imenova- }e od Vlade Srpske biti zatra- upravo kako je svojevremeno go- na biti organizovana i tri- wem ~lanova organa ove insti- èno da povu~e svoju odluku o ski narod, a nekad, iz ~iste do- vorio jedan bh. politi~ar. bina o ovoj temi. konosti, dijele ih na dobre i tucije na nivou BiH. prenosu nadle`nosti Kancela- U jednom takvom ko{maru - Ma{ovi} je nebrojeno pu- rije na Institut za nestale oso- lo{e momke. ne gubi li svaka dràvna zajed- ûdna podjela uloga "velike Organizacije porodica za- \ Mitrovi}: Opravdani ta namjerno opstruisao proces be BiH. nica smisao svog postojawa, jer robqenih i poginulih boraca i traèwa Srba, a stalno se slu- - Pla{imo se da }e Insti- kog svijeta# u BiH se vra}a vi- {ta }e ikome dràva u kojoj je strah od Instituta {e kao farsa i cinizam, naj- nestalih civila Nedeqko Mi- ì rje~nikom koji satanizuje tut postati centar u kojem }e ~ovjek - i mali i veliki - op- trovi}. On je ponovio da su cijeli srpski narod. Uobi~aje- se legalizovati ono {to se de- mawe kao èqa da se ovdje do- hrvan strahom, a taj strah mu wa srpskih boraca i civila na |e do istine, koja bi vodila put predstavnici porodica iz Srp- ne rije~i su mu "genocid#, silo Bo{wacima kao, navodno, {iri niko drugi do predsjed- ske, kao i biv{e Republike ovom podru~ju. "zlo~in# i "takozvana Repu- jedinim `rtvama, i u kojem }e pravde. nik te dràve. - Odabrali smo Ozren zbog Ako "velikom svijetu# Srpske Krajine, odbili da pri- blika Srpska#. Iako se pred- srpske biti podvedene pod Ima li ne{to sli~no igdje sustvuju regionalnom obiqeà- broja nestalih i na~ina na ko- stavqa kao humanitarac, jasno obi~nu gra|ansku statistiku - pravda uop{te treba! na planeti? Sumwam... ji su stradali na{i vojnici i Mo`da jedino interes koji vawu Me|unarodnog dana nestaje da mu je politika na prvom rekao je, izme|u ostalog, Ne- Izme|u ostalog i zbog toga, lih u Zagrebu, zbog odnosa ta- civili. Prisjetimo se wih 64- mjestu - naglasio je predsjed- deqko Mitrovi}. odre|uje pravdu! svi ovi ~ija imena slijede: lor- ice, koje su u kampu u Gostovi- Nema drugog obja{wewa da mo{wih nadle`nih organa pre- nik Organizacije porodica po- ¥ G. KLEPI] u BiH ve} godinama sve jeste i dovi, Karington i Oven, zatim ni{ta nije, istorija se bri{e Kutiqer, Stoltenberg, Vens, PREDSTAVNICI SRPSKE NEZADOVOQNI PROMOVISANA KWIGA ZLOÎNI NAD SRPSKIM Xekson, Klark, Rouz, Holbruk, " i prekraja; u stvari, sve nas za- NAÎNOM ODLUÎVAWA U ORGANIMA BiH CIVILIMA U SARAJEVU" jedno, kroz novu formulu {kol- Bilt, Vestendorp, Petri~, E{- skog i fakultetskog obrazova- daun, Miler, Galbrajt, Kra- Geneza mr`we i stradawa wa, kao i navodnu op{tu eduka- ford, [tajner, @anvije, Dej- Preglasavawe bez granica ciju, poku{avaju da oblikuju u vids... dolazili su, odlu~ivali i odlazili iz "tamnog vilaje- BAWA LUKA - Preglasa- wa, koje bi zadovoqilo sve tri ISTO^NO SARAJE- ortodoksne mediokritete. VO - U Sarajevu je za vri- Ko je onda tu lud, a ko data#, bez zrna èqe da se ikad vawe srpskih predstavnika u Sa- strane. vrate u BiH, bar kao turisti. vjetu ministara i organima i - Kod wih je i daqe prisut- jeme rata na razne na~ine leko od pameti. stradalo svih 160 hiqada ... U "prokletoj avliji# pone- tijelima Parlamentarne skup- na perfidna namjera da putem kad se mijewa forma avlije, ali {tine BiH od strane bo{wa~- preglasavawa do|u do rje{ewa Srba, koliko ih je u wemu Pametan ~ovjek ne samo da ìvjelo do po~etka deve- prokletstvo joj ostaje kao sud- kih i hrvatskih kadrova u tim koje je wima po voqi. Rekli smo ne govori gluposti, nego ih ne organima, postalo je pravilo, a da je to nemogu}e i da }e, u tom desetih godina pro{log vi- slu{a. Jedino pod uslovom da ne bina. ne izuzetak. slu~aju, u Predstavni~kom do- jeka, rezime je promocije ìvi u BiH. Primjer bez pre- Te{ko da }e to ikad shvati- Dovoqno je da im neki pri- mu izostati podr{ka poslanika kwige "Zlo~ini nad Srbi- sedana, svjeèg je datuma. ti Sulejman Tihi}, i sli~ni jedlog ili inicijativa, koji do- iz Republike Srpske. Naàlost, ma u Sarajevu# Udruèwa Upravo na dan kada je Cen- wemu, jer je i karakter svakog laze od srpske strane, zaparaju nisu imali sluha za na{a upozo- "Istina#, koju je priredio tralna komisija BiH objavila ~ovjeka wegova sudbina. ¥ u{i, pa da je solidarno odbace rewa, tako da }e se prijedlog iz- wegov predsjednik Du{an i izglasaju neku svoju varijantu. mjena i dopuna Zakona o Savje- Zurovac. MOSTARSKA "ELEKTROPRIVREDA" O PRA@WEWU Tako je bilo i na posqedwoj tu ministara BiH uskoro na}i - Sarajevo i stradawe HIDROAKUMULACIJE JAJCE 2" sjednici Ustavno-pravne komi- pred poslanicima Predstavni~- Srba u wemu u proteklom " sije Predstavni~kog doma Par- kog doma Parlamenta BiH - ka- ratu dokaz su da je me|una- Sve po zakonu i propisu lamentarne skup{tine BiH, kazao je Gligori}. rodno priznata dràva da su bo{wa~ki i hrvatski ~la- On je istakao da su promje- ubijala svoje gra|ane, od- novi preglasavawem "prona- ne u zakonu mogu}e samo na sjed- nosno da se radilo o dràv- PRILIKOM nedavnog pra- Me|utim, iz "Elektroprivre- {li# pravni osnov za dono{ewe nicama Ustavno-pravne komisi- nom zlo~inu, koji su organi- Drugo lice rata: `wewa akumulacije hidroelek- de Hrvatske zajednice Herceg Bo- \ izmjena i dopuna Zakona o Savje- je Predstavni~kog doma Parla- zovale i izvr{ile vojska, Svjedo~anstva o zlu trane "Jajce 2# nije ispo{to- sne# d. d. Mostar u petak je "Gla- tu ministara BiH. menta BiH, koja je nadle`na da policija i politi~ko ruko- van niz zakonskih i podzakon- su Srpske# saop{teno da su sve op- Iako su protiv predloè- raspravqa i o meritumu, to jest vodstvo. U isto vrijeme, to nog ìvqa dokazuje i razot- skih akata iz ove oblasti, zbog {tine nizvodno od akumulacije nih izmjena i dopuna ovog zako- sadràju zakona. je i dokaz da qudska bestijal- ~ega je Vrbas u dobroj mjeri za- obavije{tene o ~i{}ewu jezera. na, kojima se prije ustavnih pro- Na isti na~in, dodao je Mom- kriva namjere jedne antisrp- nost nema granica - istakao je ske vi{evjekovne koalicije u ga|en, ocijenio je predsjednik U saop{tewu je, tako|e, na- mjena uvode Ministarstvo po- ~ilo Novakovi}, na Komisiji je Zurovac. "Eko pokreta# Bawa Luka Mi- vedeno da je akumulaciono jeze- qoprivrede i Ministarstvo na- proguran i ustavni osnov za pri- zlo~ina~kom pregala{tvu Zlo~ini nad Srbima u Sa- svo|ewa, ne samo Srba, nego i lo{ Stojakovi}. ro hidroelektrane "Jajce 2# po- uke i tehnologije BiH, bili srp- jedlog Zakona o radijacionoj i rajevu, dodao je Zurovac, po - Uprava hidroelektrane sqedwi put pra`weno prije 23 ski predstavnici, o wima }e se, nuklearnoj bezbjednosti u BiH. cjelokupnog pravoslavqa na svemu sude}i ne}e do kraja bi- nivo totalne duhovne, kultur- nije blagovremeno obavijesti- godine. ipak, izjasniti poslanici Par- Ovim zakonom, rekao je on, ti ispitani, kao {to nisu do la op{tine i vodovodna pred- "Akumulaciono jezero je is- lamentarne skup{tine BiH. predvi|eno je formirawe Agen- ne i materijalne razde{eno- I ovog puta, kao i vi{e pu- cije za radijacionu i nuklearnu kraja ispitani ni zlo~ini nad sti - rekao je, izme|u ostalog, uze}a nizvodno od hidroelek- pra`weno, kako bi se obavila Srbima u Drugom svjetskom trane o ~i{}ewu akumulacio- sanacija hidromehani~ke opre- ta do sada, do zelenog svjetla za bezbjednost BiH. Babi}. dono{ewe ovog spornog zakona - Kako po ovom pitawu nisu ratu i kao {to nikada nije Kwiga je, re~eno je na pro- nog jezera, nisu ura|ene eko- me pod vodom. Na~in na koji je utvr|en broj umorenih u usta- lo{ka studija i analiza otpa- to obavqeno jedini je u ovom tre- do{lo se preglasavawem ~lano- vr{ene nikakve konsultacije u mociji, nastajala tri godine, a va Komisije iz Republike Srp- Republici Srpskoj, a formira- {kom koncentracionom logo- u stvari, pisana je vijekovima da, ve} je muq jednostavno pu- nutku prihvatqiv#, pi{e u saop- ru Jasenovac. {ten niz Vrbas - istakao je {tewu "Elektroprivrede HZ ske Mom~ila Novakovi}a, Ti- we novih institucija automat- i proìvjela je svaki trenu- Stojakovi}. Herceg Bosne#. ¥ M. F. homira Gligori}a i dr Petra ski podrazumijeva i smawewe - Ima slu~ajeva koji ne mo- tak posqedwe srpske golgote Kuni}a. Uzalud su bila wihova republi~kog buxeta, mi smo in- gu u}i u ovu kwigu, jer se ne u Sarajevu. Ona obja{wava ge- BAWOLU^KI VODOVOD" uvjeravawa da u Ustavu BiH ne- sistirali na dodatnim konsul- mogu ispri~ati i opisati. nezu mr`we, ali i sadrì bli- " ma pravnog osnova za uvo|ewe tacijama. Naàlost, i ovaj put Pravo je ~udo dokle idu qud- zu pet hiqada imena svirepo ovih ministarstva, jer su po slo- bili smo preglasani - sa àqe- ska ma{ta i bestijalnost u umorenih srpskih civila u Sa- Voda bezbjedna za pi}e vu tog istog Ustava, ove dvije wem je konstatovao Mom~ilo na~inu vr{ewa zlo~ina - is- rajevu. oblasti u iskqu~ivoj nadle`no- Novakovi}. takao je Zurovac. - Na prostorima biv{e Ju- KVALITET vode iz bawolu~kog "Vodovoda# zadovoqava nor- sti entiteta. Na istoj sjednici Ustavno- Rekav{i da ovakve i sli~- goslavije i wenih republika, mative Pravilnika o higijenskoj ispravnosti vode za pi}e, a vo- Tihomir Gligori} je rekao pravne komisije preglasavawem ne poslove moraju raditi vr- na brzinu priznatih dràva od da je i hemijski i mikrobiolo{ki ispravna, saop{tili su su u pe- da su bila besmislena wihova srpskih predstavnika utvr|eno hunski stru~ni dràvni ti- strane me|unarodne zajednice, tak iz bawolu~kog "Vodovoda#. upozoravawa da se ne moè vr- je da postoji ustavni osnov za movi, a ne udruèwa gra|ana, a u svrhu ratnih potreba, tek - Svakodnevno, osim redovnih, radimo i poja~ane kontrole {iti preglasavawe o tako va- dono{ewe Zakona o Gradu Sa- recenzent kwige Nedeqko Ba- predstoji proces destilacije uzoraka vode i za sada je sve u redu. Nema razloga za brigu - re- `nom pitawu. rajevu. Istovremeno, Komisija jedne i jedine istine iz triju kla je za na{ list direktor Sektora kvaliteta vode i ekologije bi} je naglasio da ova kwiga Bo{wa~ki i hrvatski pred- je glasovima bo{wa~kih i hr- ima vrijednost dokumenta, ali danas, jo{ uvijek ratni~kim u bawolu~kom "Vodovodu# Zdravka \uki}. stavnici u Komisiji, istakao je vatskih predstavnika odbacila fermentima zahla|enih, polu- Na~elnik Slu`be za higijenu Instituta za za{titu zdravqa i snagu da se odupre orkestro- on, za to nisu htjeli ni da ~uju. principe Prijedloga zakona o vanim laìma sa druge strane. fabrikantskih istina - ista- Republike Srpske Dragana Stojisavqevi} kazala je da }e po~etkom Oni su grubo ignorisali sva na- Ustavnom sudu BiH, koji je pred- kao je Babi}. idu}e sedmice biti poznati rezultati analiza uzoraka vode, uzetih - Ova skica za monografi- stojawa srpskih predstavnika loìo Mom~ilo Novakovi}. ju stradawa srpskog pravoslav- ¥ N. ZELENOVI] sa 20 lokaliteta u Bawoj Luci i okolini. ¥ M. M. [. da se kroz dijalog do|e do rje{e- ¥ G. DAKI]

Tomo MARI], glavni i odgovorni urednik Rajko RADOVANOVI], direktor Prvi broj "Glasa# iza{ao je kao organ NOP-a za Bosansku Krajinu u @upici kraj Drvara, 31. jula 1943. godine. Poslije oslobo|ewa Od 8. februara 1983. godine "Glas# izlazi kao dnevni list. Od 15. septembra 1992. godine, odlukom Narodne skup{tine 1945. godine "Glas# izlazi u Bawoj Luci kao organ Oblasnog narodnog fronta do juna 1951. godine. Od septembra 1953. izlazi Republike Srpske izlazi kao dnevni list Republike Srpske. Pod imenom "Glas srpski# izlazi od 28. septembra 1992. kao organ SSRN pod imenom "Bawalu~ke novine#. Od 13. maja 1963. godine list ponovo izlazi pod imenom "Glas#. godine, a od 5. maja 2003. godine kao "Glas Srpske#. Osniva~ je Narodna skup{tina Republike Srpske. Ukazom predsjednika SFRJ od 19. jula 1969. godine "Glas# je odlikovan Ordenom zasluga za narod sa srebrnim zracima. Redakcija i marketing je u ulici Veselina Masle{e 13. Telefoni redakcije: 212-844, 212-848; telefaks 211-759. Ukazom predsjednika Republike Srpske od 9. januara 1994. godine list "Glas srpski# odlikovan je Ordenom Wego{a prvog reda. Telefon marketinga 212-004. Direktor Dru{tva 212-264, 212-263; telefaks 212-283. Ukazom predsjednika Republike Srpske od 31. jula 2003. godine list "Glas Srpske# odlikovan je Ordenom zastave Republike Srpske sa srebrnim vijencem. AKCIONARSKO DRU[TVO e-mail: [email protected]; [email protected] 26. i 27. avgust 2006. NOVOSTI 3 PREDSJEDNIK REPUBLIKE SRPSKE DRAGAN ^AVI] MINISTAR RANKO [KRBI] U BE^U Savjet kao lijek

MINISTAR zdravqa i so- sjedava odre|enom sesijom a da, cijalne za{tite Republike u isto vrijeme, neko od profe- TIHI] PO ALIJINIM NOTAMA Srpske Ranko [krbi} predsje- sora i stru~waka iz Svjetske davao je u petak u Be~u sesijom zdravstvene organizacije govo- "Organizacija i upravqawe ri o toj temi. Imao sam prili- PREDSJEDNIK Republike Od Tihi}evih èqa nema ni{ta, ne}e mo}i da nas zdravstvenim sistemima# odr- ku da govorim o situaciji u Srpske Dragan âvi} rekao je u ànoj na prvom pripremnom sa- zdravstvu u BiH - rekao je [kr- petak da ga ne zabriwavaju po- protjera, ovo je na{a zemqa kao i wegova, stanku za ministarsku konfe- bi} napomiwu}i da su na sastan- sqedwe izjave predsjedavaju}eg upozorio predsjednik âvi} renciju koja }e biti odràna ku "definisane teme i oblasti Predsjedni{tva BiH Sulejmana 2008. godine u organizaciji re- koje }e biti obra|ivane na Tihi}a, jer su one "nerealne i ne- - Od wegovih è- demokratski ambijent, daleko gionalne kancelarije Svjetske predstoje}oj konferenciji od maju smisla#, javila je Srna. qa nema ni{ta, ne}e zreliji nego u Federaciji - na- zdravstvene organizacije za kojih su mnoge interesantne za - Tihi} ni 1992. godine ni- mo}i da nas protjera, glasio je âvi}. Evropu iz Kopenhagena. nas#. je htio Srbe u BiH, kao ni we- ovo je na{a zemqa kao âvi} je svoje tvrdwe ilu- Ovo se navodi u saop{tewu Ranko [krbi} je kazao i to gov prethodnik Alija Izetbe- i wegova, a kome se ne strovao ~iwenicom da je mini- iz Ministarstva zdravqa i soci- da je na sastanku pokrenuto pi- govi}, a nije htio ni Republi- svi|a Republika Srp- star spoqnih poslova BiH iz jalne za{tite i dodaje da su, do tawe regionalne saradwe, "poku Srpsku ni 1992., kad je na- ska neka jau~e, neka jedne, predsjednik Republike sada, zavr{ene ~etiri sesije. sebno u razmjeni iskustava i stala, ni 1995., kada je potvr|e- klawa da je nema, ali Srpske iz druge, a predsjednik - Na sastanku je praksa da primjera pozitivne prakse#. na Dejtonskim sporazumom - reje ne}e mo}i izbrisa- Vlade Republike Srpske iz tre- predstavnik jedne zemqe pred- ¥ G. K. kao je âvi} novinarima u No- ti i u to budite sigur- }e politi~ke opcije. vom Gradu. ni - poru~io je âvi}. - To nas ne spre~ava da za- MLADEN IVANI] SA SUZAN XONSON âvi} je dodao da se Tihi} âvi} je ocijenio jedno radimo po kqu~nim pita- tako pona{a zato {to je ugro- da je predizborna at- wima za Republiku Srpsku, ia- Dogovor, pa odluka èna wegova pozicija u bo- mosfera usijana na ko se razlikujemo u mnogo ~emu {wa~kom narodu. relaciji Republika - istakao je âvi} i dodao da je BR^KO - Ministar spoq- cipima da je supervizor o na- Srpska - Federaci- za wega politi~ka stabilnost nih poslova BiH Mladen Iva- mjeri dono{ewa takve odluke ja BiH, a da istovre- obe}avaju}a da }e brzo poslije ni} sastao se u petak u Br~kom informisala Savjet minista- POQOPRIVREDA meno postoji poli- sa supervizorom Suzan Xonson, ra, Parlament BiH, Predsjed- ti~ko usijawe izme- izbora biti konstituisana iz- Tokom posjete Kozarskoj vr{na vlast i da }e Republika sa kojom je razgovarao o potre- ni{tvo BiH, vlade i skup{ti- Dubici i Gradi{ci pred- |u politi~kih subje- bi da se prilikom dono{ewa ne entiteta - rekao je Ivani} sjednik Dragan âvi} je is- kata u Federaciji Srpska nastaviti da bude sta- bilniji dio BiH. va`nih odluka konsultuju naj- na konferenciji za novinare takao da na ovim podru~jima BiH. vi{i organi entiteta i BiH. u Br~kom. - Na svu sre}u nas Predsjednik âvi} pohva- treba vi{e pa`we posveti- Dragan âvi}: Usijana On je izrazio nezadovoq- Ivani} smatra da bi ovo ti poqoprivrednoj proizvod- Srba, ako budemo pa- \ lio je inicijative na~elnika stvo na~inom dono{ewa po- trebalo da bude posqedwi pri- wi, posebno vo}arstvu i da su metni da to odrìmo u predizborna atmosfera op{tine Novi Grad Borislava sqedweg naloga supervizora o mjer da se na takav na~in dono- za to neophodne subvencije Republici Srpskoj, Vukovi}a i op{tinske vlasti prestanku vaèwa entitetskih se odluke u vrijeme kada svi go- op{tina ali i nadle`nog kao nikad do sada ima- neralna politika po kqu~nim na planu oìvqavawa nove in- zakona u Br~kom. vore o potrebi da doma}e in- ministarstva. ¥ B. V. mo ozbiqnu predizbornu atmos- pitawima, jer kod nas postoji dustrijske zone u prigradskom - Bilo je mnogo pametnije i stitucije preuzmu odgovornost feru i nije ugroèna na{a ge- stabilnost institucija i zreo nasequ Poqavnice. ¥ u skladu sa demokratskim prin- za vlast. ¥ M. \.

OSKRNAVQENO SPOMEN-OBIQE@JE U KRAVICAMA MINISTAR BO[KO TOMI] I PREDSTAVNICI OP[TINE ZVORNIK ra~ko-invalidsku za{titu - re- Mrtve opet ubijaju Pomo} bora~kim porodicama kao je Tomi} novinarima. On je naveo da je obavijestio BRATUNAC - U no}i izne kada je svirepo ubijeno 49 ZVORNIK - Republi~ki Protokol o usmjeravawu 120.000 ~etvrte kategorije, javila je predstavnike op{tinske Bora~- me|u ~etvrtka i petka oskr- srpskih civila a ovo selo, naj- ministar rada i bora~ko-inva- maraka, koje je Vlada Republike Srna. ke organizacije da je Vlada Srp- navqeno je spomen-obiqe`je ve}e u Podriwu, sravweno sa lidske za{tite Bo{ko Tomi} Srpske obezbijedila za rje{a- - Sredstva }e biti usmjerena ske obezbijedila 10.000 maraka za u Kravicama, koja se gradi za zemqom. potpisao je u petak sa zamjeni- vawe stambenih pitawa poro- ovim kategorijama na osnovu rang ure|ewe Spomen-sobe u Zvorni- 3.286 svirepo ubijenih Srba Ratni vojni invalid iz kom na~elnika op{tine Zvor- dica poginulih boraca i rat- liste, koju }e u Zvorniku sprove- ku, dodav{i da }e ta sredstva usko- Bir~a u proteklom otaxbin- Kravica Jovan Nikoli} rekao nik Jovanom Milovanovi}em nih vojnih invalida od prve do sti op{tinsko Odjeqewe za boro biti na raspolagawu. ¥ skom ratu. je da je ono "{to su Bo{waci Na spomeniku je, zelenom napravili u Kravicama 1993. bojom, ispisao "BiH# i nacr- godine bio smi{qen ~in da se PRI KRAJU OBNOVA PISTE NA AERODROMU MAHOVQANI tana zvijezda i polumjesec. uni{ti najve}e srpsko selo TELEKOM SRPSKE" PREÎCOM U SVIJET " Ministar saobra}aja i veza Srpske Nedeqko ûbrilo- vi} potvrdio je da su "Tele- Ukoliko posluì vrijeme, radovi }e biti zavr{eni, kom Srbije# i "Telekom Au- strije# podigli tendersku do- kako je i planirano, do 3. septembra. Pregovori sa irskom kumentaciju za privatizaci- kompanijom Rajan er" o brzim i jeftinim letovima ju "Telekoma Srpske#, a da je " wema~ki "Telekom# najavio LAKTA[I - da }e to u~initi ovih dana. Republi~ki mini- ûbrilovi} je o~ekuje da stri saobra}aja i }e tendersku dokumentaciju veza i finansija do 4. septembra, kada isti~e Nedeqko ûbrilo- rok, podi}i i operateri iz Ru- ivi} i Aleksandar sije, Francuske i jo{ nekih Xombi} u petak su zemaqa. On je dodao da bi Vla- obi{li aerodrom da Srpske, najradije, "Tele- "Bawa Luka# u Ma- kom# prodala putem javnog hovqanima kod Lak- nadmetawa, ali da zakoni RS ta{a, na kojem se to ne dozvoqavaju. trenutno obnavqa - Me|utim, mogu}e je po- \Spomenik stradalim Srbima: Stare poruke pista. boq{awe ponuda i to je ne- - Uvjerili smo {to {to donosi boqu cijenu Predsjednik op{tinske koje je, naàlost, i danas "trn se da radovi teku - rekao je ûbrilovi}, pod- Bora~ke organizacije Zoran u oku na{im kom{ijama#. predvi|enom dina- sjetiv{i da je najnià cije- Milosavqevi} rekao je na{em - To potvr|uje da }e te{ko mikom i prema na 60 odsto dràvnog kapita- listu da je u petak ujutro ovaj biti organizovati zajedni~ki utvr|enom projek- la u "Telekomu Srpske# 400 neo~ekivani vandalski ~in ìvot Srba i Bo{waka na tu i tenderskoj do- miliona evra. prijavio lokalnoj policiji, ovim prostorima. Te{ko je kumentaciji. Uko- od koje je zatraèno da odmah svakom mje{taninu Kravica, liko posluì vri- èg i jeftinijeg povezivawa Ba- prona|u po~inioce ovog ne- a posebno porodicama koje su jeme radovi }e biwe Luke sa svijetom. djela i najo{trije kazne. - izgubile svoje najmilije, poti zavr{eni, kako U tom smislu ministar Tragovi vandalizma na vjerovati da jo{ postoje oni je i planirano, do Aleksandar Xombi} rekao je da spomen-zdawu podsje}aju Kra- koji na ovakav na~in jo{ jed- 3. septembra ove su u toku pregovori sa irskom vi~ane na strahote koje su do- nom ubijaju mrtve - rekao je godine. Pored nad- \ Ministri Nedeqko ûbrilovi} i Aleksandar Xombi}: kompanijom "Rajan er# koja or- ìvjeli na Boì} 1993. godi- Nikoli}. ¥ K. ]. zora radova angaò- Posao po planu ganizuje brze i jeftine letove koji bi mogli pove}ati broj put- REAGOVAWA VLADA REPUBLIKE SRPSKE standarde - rekao je ministar nika na ovom aerodromu, dodaju- ûbrilovi}. }i da }e Vlada u buxetu za nared- Finansirawe ovog blizu 3,5 nu godinu planirtati sredstva Raspirivawe mr`we miliona maraka vrijednog po- kojim }e podmiriti odre|ene BAWA LUKA - Vlada Re- da probude i poja~aju me|una- sla, koji podrazumijeva rekon- obaveze bawolu~kog aerodroma publike Srpske u petak je o{tro cionalne tenzije {to ne}e do- strukciju uzletno sletne piste, prema ovoj kompaniji. osudila skrnavqewe spomen- prinijeti boqem saìvotu i rulnih staza i platforme obez- Pored pregovora sa pomenu- obiqe`ja stradalim Srbima u napretku BiH. bijedila je Vlada Republike tom kompanijom, rekao je mini- Kravicama, kod Bratunca. - Ne moèmo se oteti utisku Srpske iz buxeta. star Nedeqko ûbrilovi}, pre- - îwenica je da je oskr- da je ~in skrnavqewa spomen- Kako je rekao ministar û- govara se i sa predstavnicima navqeno i povrije|eno sje}awe obiqe`ja uzrokovan neprim- brilovi}, za osam dana koliko Aerodroma "Nikola Tesla# iz na 3.286 poginulih Srba u regi- jerenim, neargumentovanim i traju radovi preduze}e "Inte- Beograda, a u vezi sa otvarawem ji Bira~, ali, ovaj ~in je izaz- izjavama u kojima se raspiruje gral inèwering# ugradilo je avionskih linija Bawa Luka-Be- vao i uznemirenost kod ~lano- mr`wa izme|u, ne samo poli- preko 4.000 tona asfalta u re- ograd, Bawa Luka-Tivat, Bawa va wihovih porodica i svih ti~kih protivnika, ve} i nar- konstruisanu pistu. Luka-Be~ i Bawa Luka-Sarajevo. gra|ana u Republici Srpskoj - oda BiH - stoji u saop{tewu. - Asfaltirawe }e biti zavr- - Ekonomske analize ovih navodi se u saop{tewu Biroa Vlada Republike Srpske, {eno u narednih pet dana, a do kraja predvi|enog roka bi}e za- letova obavi}e uprave aerodro- za odnose sa javno{}u Vlade isti~e se saop{tewu, o~ekuje ma. Realno je o~ekivati da }e na Srpske. od nadle`nih organa da {to vr{eni poslovi i oko sanira- wa betonske piste - rekao je mi- zadovoqstvo svih korisnika Ovaj ~in, dodaje se, koji je za prije sprovedu istragu i pro- vali smo i superviziju samog aerodroma ili }e ona biti pod- usluga ovih aerodroma ove lini- svaku osudu, upu}uje na to da na|u po~inioce ovog sramnog nistar ûbrilovi}. nadzora, jer ne èlimo do}i u vrgnuta naknadnoj reviziji. Tvr- On je najavio da su u toku i je i proraditi - rekao je mini- posqedwe izjave visokih zvani- ~ina. situaciju da razmi{qamo da li dim da }e rekonstruisana pista star Nedeqko ûbrilovi}. ~nika u BiH, kod gra|ana mogu ¥ G. K. poslovi vezani za samo funkci- }e se produìti licenca ovog zadovoqiti sve me|unarodne onisawe aerodroma, odnosno br- ¥ D. DAVIDOVI] 4 DOGA\AJI 26. i 27. avgust 2006. SVEÂNOST U [WEGOTINI DOWOJ KOD ÊLINCA NOVI PUT ZA SRE]U Ministar Nedeqko ûbrilovi} pustio u saobra}aj asfaltnu dionicu lokalnog puta u duìni od 1,2 kilometra, koja ovo selo povezuje sa centrom op{tine ÊLINAC - Ministar sanu dionicu lokalnog puta u du- wu nove dionice u duìni od obra}aja i veza Republike ìni od 1,2 kilometra, koja jednog kilometra. Kada se as- Srpske Nedeqko ûbrilovi} ovo selo povezuje sa centrom faltira i ova dionica, izme- u ~etvrtak je u ~elina~koj mje- op{tine. |u [wegotine Dowe i êlin- snoj zajednici [wegotina Do- Istovremeno, on je ozna~io ca osta}e makadama svega 2,5 wa pustio u saobra}aj asfalt- po~etak radova na asfaltira- kilometara. Skromna sve~anost odr- ANKETA àna je na mjestu gdje su pro- {le godine nezadovoqni ìteqi, zbog zapostavqe- nosti ovog kraja, posebno ulagawem u infrastrukturu, bili postavili rampu, ~ime su onemogu}avali lokalnoj {umariji da izvozi oblovinu iz planine Uzlo- \Ministar ûbrilovi} sa mje{tanima: Zbogom makadamu mac. Poslije protesta po- ~elo je asfaltirawe puta. ve}a sredstva - rekao je û- da maraka - istakao je na~el- ska vlast oti{la sa ovih pro- - Ova Vlada poku{ava brilovi}. nik ~elina~ke op{tine Uro{ stora. U me|uvremenu, odveze- Dragan Kostre{evi} Marinko Mi~i} Milorad Popovi} da pomogne svugdje gdje po- Lokalni put od Gorwe Jo- Jankovi}. no je na hiqade kubika {ume Dragan Kostre{evi}, u~enik na, a onda se po~eo graditi no- stoji voqa mje{tana i lo- {avke do [wegotine Dowe, du- Predsjednik Savjeta Mje- i raznih mineralnih sirovi- osnovne {kole: vi put. Vjerujem da }e se i dovr- kalnih zajednica da ulaù ìne blizu desetak kilometa- sne zajednice [wegotina Dowa na, a ovo selo ostalo je zabo- - Pro{le godine ovim putem {iti, i da }e tada ovdje biti u svoj kraj i gdje postoji ra, koji ovo selo povezuje sa Milenko Plav{i}, izraàva- ravqeno od svih struktura nisam ni usred qeta mogao pro- mnogo qep{e i starima i mla- ekonomska opravdanost. centrom op{tine, modernizuju}i veliko zadovoqstvo {to je vlasti. Protest mje{tana bio }i bez ~izama. Sada se asfal- dima. Nastojimo da ravnomjerno je se ve} {est godina, a plan je na mjestu nekada{we rampe je opravdan i nadamo se da vi- tom vozim na biciklu i dola- Milorad Popovi}, ulaèmo u sve krajeve Repu- da se za dvije godine radovi prire|ena sve~anost, zahvalio {e ne}e biti potrebno na zim ~ist u {kolu. penzioner: blike Srpske i izjava pred- privedu kraju. je svim medijima, me|u kojima ovaj na~in vr{iti pritisak Marinko Mi~i}, radnik: - Srce me zaboli kad se sje- sjednika Srpske Dragana - Za asfaltirawe ovog pu- je i na{ list, na podr{ci grana vlast, nego da }e svako ra- - U ovo lijepo selo do{ao tim koliko se odavde qudi od- âvi}a, da zapostavqamo ta potrebno je ukupno obezbi- |anima. diti svoj posao - rekao je sam prije dvadesetak godina i selilo samo zbog lo{eg puta. isto~ni dio Republike, ni- jediti vi{e od 220 hiqada ma- On je naglasio da bez te po- Plav{i}. sagradio ku}u, jedno vrijeme dr- Nadam se da }u doìvjeti da se je korektna. Predsjednik raka. Sredstva ulaù mje{ta- dr{ke ni [wegotinci ne bi Naredne godine najavqe- ào kafanu, a sada podièm rib- on dovr{i i da }e za moga vije- âvi} je ranije imenovao ni, op{tina i Vlada Republi- imali snage da se izbore za svo- na je rekonstrukcija pruge wak. Taman sam pomislio da sam ka i mladi po~eti da prave ku- tri mandatara koji su sa- ke Srpske. Op{tina êlinac je pravo, a to je stvarawe boqeg od Jo{avke do Doboja, pa }e pogrije{io, jer je [wegotina }e pored ovih na{ih bistrih postavili vlade i imao je do- obezbijedila je pro{le godi- ìvota u ovom kraju. put postati jedina veza sa Dowa zaista bila zapostavqe- toka. ¥ voqno vremena da uti~e na ne 105 hiqada, a u narednom pe- - U ovaj kraj prestalo se svijetom. to da se u te krajeve ulaù riodu planiramo jo{ 50 hiqa- ulagati od kada je austrougar- ¥ B. MAKSIMOVI]

DEBLOKIRANA PRIJEDORSKA AUTOBUSKA STANICA ME\UNARODNA KOMISIJA ZA NESTALA LICA preuzimawe dijela odgovornosti Komunalci digli rampu za zaposlene. Radnici, koji ve} Brè do istine dva mjeseca {trajkom nastoje da SARAJEVO - Me|una- Me|unarodna komisija, PRIJEDOR - Prijedorski ske saobra}ajne inspekcije, de- Radnici prijedorskog komu- ostvare svoja prava, odbili su ovakvu ponudu, kao i ponu|enu jedno- rodna komisija za nestala tako|e, podsje}a nadle`ne komunalci, uz asistenciju poli- blokirali pomo}ne perone na Au- nalnog preduze}a odvezli su auto- lica pozdravqa odluku Vla- na wihovu obavezu u sprovo- cije, u petak su, po nalogu op{tin- tobuskoj stanici u ovom gradu. kratnu materijalnu pomo} od 205 buse "Autotransporta# na par- de Federacije BiH o pre- |ewu Zakona o nestalim oso- king Robnih rezervi Srpske u maraka, smatraju}i da to nije rje- nosu nadle`nosti nadle`ne bama BiH i uspostavqawu prijedorskom "@itoprometu#. {ewe koje bi zadovoqilo wihove zahtjeve. komisije na Institut za ne- Fonda za pomo} porodicama Ina~e, blokada je trajala pet- nestalih osoba. naest dana, a ova akcija uslijedi- Dragan Batoz predsjednik sin- stale osobe BiH. dikalne organizacije "Autotran- U saop{tewu ove komi- Na to }e ih u ponedjeqak, la je poslije neuspje{nih prego- u 14 ~asova ispred zgrade za- vora [trajka~kog odbora sa na- sporta#, u pet ujutro je poku{ao sije stoji da "odluka slije- da nagovori radnike da sami uklo- di sli~nu, koju je 29. juna do- jedni~kih institucija BiH, ~elnikom op{tine Prijedor podsjetiti i predstavnici Markom Pavi}em. ne autobuse, kako bi se izbjegla nijela Vlada Republike Srpske#. porodica nestalih iz BiH, Na pomenutom sastanku, od mogu}a {teta na vozilima, ali su koji su predloèni u Savje- {trajka~a je zatraèno da sami oni to odbili. - S obzirom na ~iweni- todavni odbor Instituta. deblokiraju perone, kako bi se Ogor~eni radnici deblokadu cu da su obje vlade zapo~e- Zajedni~ka poruka, stoji omogu}ilo funkcionisawe auto- perona gradskog saobra}aja sma- le proces prenosa nadle- u obavje{tewu, bi}e upu}ena buskog saobra}aja privatnih au- traju "velikom sramotom op{tin- `nosti, o~ekujemo da }e on povodom 30. avgusta, Me|u- toprevoznika. ske vlasti#, koja im, kako oni tvr- biti zavr{en do oktobra - narodnog dana nestalih, "ko- Zauzvrat, op{tina bi na sebe de, "otima wihovu imovinu#. istakla je {ef Me|unarod- ji je {irom svijeta prihva- preuzela obavezu da razgovara sa Predsjednik [trajka~kog od- ne komisije Ketrin Bom- }en kao datum kada vlasti ve}inskim vlasnicima "Auto- bora Vesna \u|i} rekla je da bor- berger, koja je dodala da su treba podsjetiti na wihovu transporta# i pritom ponudi ot- ba radnika "Autotransporta# za u ovoj organizaciji optimi- obavezu da rije{e problem svoja prava ovim ~inom ne}e bi- sti kada je rije~ o budu}no- Stanica: Akcija uz asistenciju policije kup akcija s ciqem formirawa nestalih osoba#. \ javnog preduze}a, a samim tim i ti zaustavqena. ¥ P. [. sti Instituta. ¥ G. K. U MINISTARSTVU ZA PORODICU, OMLADINU I SPORT ZADOVOQNI POSLIJE PRVIH 100 DANA RADA DJELA SVE GOVORE Zapaèni rezultati u sva tri sektora. U omladinskom sektoru pokrenuto nekoliko va`nih projekata, istakao ministar Borenovi} BAWA LUKA - U prvih 100 ta "Omladinska politika# - re- dana rada Ministarstvo za po- kao je ministar Branislav Bo- PRIORITETI rodicu, omladinu i sport Repu- renovi}. Ministar Branislav Bo- blike Srpske postiglo je zapa- Pomo}nik ministra zadu- renovi} istakao je nekoliko ène rezultate, i to u sva tri èn za omladinu i evropske in- prioritetnih zadataka koji sektora koja obuhvata. tegracije Dejan Ere{i} govo- su pred ovim ministarstvom. To je op{ta ocjena koju je u rio je o stambenim kreditima - To je, prije svega, izra- petak na konferenciji za no- koji su kod mladih izazvali ve- da nacionalne strategije za vinare iznio ministar Brani- liku pa`wu. porodicu, koja predstavqa slav Borenovi}, zajedno sa po- - Prvobitno je raspisan jav- stub dru{tva. Zatim, tu je i mo}nicima Dejanom Ere{i}em, ni poziv, uz odre|ene kriteri- rje{avawe dugoro~nog finan- Milankom Mu~ibabi}em i Na- jume koje su kandidati morali da sirawa sporta u Republici Srpskoj, dok se ne stvore uslo- dom Lipovac. ispuwavaju, a to je prije svega Predstavnici Ministarstva: Mnogo razloga za zadovoqstvo Ono na {ta se posebno skre- odre|ena stru~na sprema, kre- vi za privatizaciju. Tako|e, \ }e pa`wa jeste omladinski sek- ditna sposobnost kao i veli~i- planiramo da izdvajamo vi{e (Snimio R. [IBAREVI]) tor, u okviru kojeg je pokrenu- na porodice. Od 375 primqenih sredstava za stambene kredi- to nekoliko va`nih projekata. zahtjeva, napravqena je lista te, kao i omogu}avawe volon- jer natalitet opada godinama. - Osim redovnih izdvajawa Ove godine vi{e pa`we je posve- - Izme|u ostalih, najnovi- prioriteta. Realno je o~ekiva- tirawa mladih sa sredwom Zajedno sa republi~kim Fon- za klubove i saveze, do sada smo }eno i sportu za invalide, kao ji projekat su stambeni kredi- ti da wih 120 do 130 bude odo- stru~nom spremom - rekao je dom dje~ije za{tite pokrenuli podràli i brojna takmi~ewa. i kapitalnim investicijama, koti za mlade i bra~ne parove sta- breno. Za te svrhe planirana su Branislav Borenovi}. smo projekat jednokratne pomo- Posebno isti~emo oìvqavawe je podrazumijevaju izgradwu dvo- rosti do 35 godina. Projekat ~etiri miliona i 150 hiqada }i za tre}e i ~etvrto novoro- Malih olimpijskih igara. Podr- rana i sportskih terena. Odo- te~e uspje{no, a nadam se da }e maraka - rekao je Dejan Ere{i}. - Prioritet je izrada naci- |eno dijete u iznosu od 500, od- àvamo rad nekoliko kampova, breno je i 57 stipendija za per- ve} od septembra po~eti i pr- Sektor za porodicu u Srp- onalne strategije za porodicu, nosno 1.000 maraka - istakla je u Trebiwu, Vi{egradu, na Jaho- spektivne sportiste, sa ~im }e- ve isplate. Ponosni smo i na skoj je ne{to novo i, prema ri- a prije svega pa`wa }e se obra- Nada Lipovac. rini... Osim masovnog, zna~ajna mo nastaviti i daqe - naglasio pokretawe volontirawa za mla- je~ima pomo}nika ministra Na- titi na natalitet. @elimo da Kao i za ostale sektore, ta- sredstva se ulaù i u vrhunski je pomo}nik ministra zaduèn de sa vi{om i visokom stru~nom de Lipovac, ima velike ambi- upoznamo javnost da je to od vi- ko su i za sport izdvojena zna- sport, podràvaju}i me|unarod- za sport Milanko Mu~ibabi}. spremom, kao i izradu dokumen- cije. talnog nacionalnog interesa, ~ajna sredstva. na takmi~ewa {irom Srpske. ¥ M. ILI] 26. i 27. avgust 2006. POLITIKA 5 GORAN MILOJEVI] O NEUSVAJAWU IZMJENA ZAKONA REGIONALNI ODBOR SNSD-a SARAJEVO O CENTRALNOJ BANCI BiH Tihi} raspiruje mr`wu SARAJEVO - Regionalni odbor Saveza nezavisnih socijaldemokrata Sarajevo izraàva ogor~ewe i protest "povodom po- novqene {ovinisti~ke izjave ~lana Predsjedni{tva i predsjed- LO[A PORUKA SRPSKOJ nika SDA Sulejmana Tihi}a, kojom poziva Srbe da napuste BiH, ukoliko im se ne dopada onakvom kakvom je on zami{qa i kakvom je nastoji napraviti#. - Postavqamo pitawe ho}e li oni koji imaju mo} da ovo spri- Rad parlamentarnih tijela uporno se nastoji je~e i sankcioni{u, dozvoliti da se i mala grupa preostalih Sr- staviti u funkciju politi~kih" ciqeva ba i jo{ mawa grupa povratnika definitivno istjera iz Saraje- va - navodi se u saop{tewu Regionalnog odbora SNSD-a. centralizacije institucija BiH", tvrdi Nezavisni socijaldemokrati Sarajeva napomiwu da Tihi}e- predsjedavaju}i Doma naroda va izjava nije original, ve} plagijat ~uvene izjave Stjepana Me- si}a, koju je dao u pripremi progona Srba. Mesi} je tada rekao SARAJEVO - Predsjedava- traì da se sjedi{te Central- kju~e i Prije- da "Srbi iz Hrvatske mogu ponijeti samo pra{inu na opancima ju}i Doma naroda Parlamentar- ne banke BiH iz Sarajeva pre- dlog zakona o koju su donijeli prilikom doseqavawa#. ¥ G. D. ne skup{tine Bosne i Herce- mjesti u Bawu Luku, zasnovan izmjenama i govine Goran Milojevi} izja- je na principu decentraliza- dopunama Za- vio je da se potvr|uje teza po ko- cije. kona o porezu NOVA SNAGA SRPSKE joj se rad parlamentarnih tije- To je jedan od osnovnih na dodatu vri- la "uporno nastoji staviti u evropskih standarda, na koje po- jednost, koji je Politika pro{losti funkciju politi~kih ciqeva liti~ari iz Federacije i te ka- predloìo centralizacije institucija ko vole da se pozivaju kada pod Klub poslani- IZJAVA Sulejmana Tihi}a BiH, pripada Republici Srp- BiH#. pla{tom reformi poku{avaju ka Srpske de- unosi nemir i ogor~ewe kod skoj i Federaciji BiH, zato To se, pak, ~ini, smatra Go- da ostvare svoj program unita- mokratske st- srpskog naroda, tim vi{e {to svako radikalno preno{ewe ran Milojevi}, na {tetu Repu- rizacije BiH, naglasio je Mi- ranke. Ovim dolazi od ~lana Predsjedni- nadle`nosti u ovoj oblasti blike Srpske i svih wenih gra- lojevi}. prijedlogom {tva BiH, koji je postao pre- predstavqa kr{ewe Ustava |ana. - Ovaj potez je izuzetno lo- bilo je pred- poznatqiv, ne po vo|ewu mudre BiH - navodi se u saop{tewu Predsjedavaju}i Doma naro- {a poruka institucijama i navi|eno uvo|e- politike, ve} po radikalnim stranke. da je ovo izjavio nakon {to je rodu Republike Srpske, odno- we nulte sto- ispadima, saop{tila je Nova Na to, dodaje se, nema pra- Komisija za finansije i buxet sno potez koji {teti i samim pe PDV-a na snaga Srpske - prof. dr Petar vo niko bez promjene Ustava. Predstavni~kog doma Parla- nosiocima unitaristi~kih ide- osnovne pre- Kuni}. - Bio bi to i lo{ presedan mentarne skup{tine BiH od- ja u Bosni i Hercegovini - upo- hrambene na- - Nova snaga Srpske poziva za ostale javne slu`be, kao {to bila Prijedlog izmjena i dopu- zorio je Goran Milojevi}. mirnice. Goran Milojevi}: Unitarizacija republi~ku Vladu da, pod prije, na primjer, zdravstvo, ~ime na Zakona o Centralnoj banci Komisija za finansije i bu- Komisija pod pla{tom reformi tiskom, ne prihvati finansira- bi se Srpska odrekla velikog BiH. xet ve}inom glasova odbila je nije razmatrawe, licencirawe i akredita- dijela buxetskih sredstava ko- Prijedlog poslanika Par- Prijedlog zakona o izmjeni Za- la Prijedlog [piri}, jer on nije bio prisu- ciju visoko{kolskih institu- ja joj pripadaju - stoji u saop- tije demokratskog progresa, na- kona o Centralnoj banci. ^la- izmjena i dopuna Zakona o PDV- tan na pomenutoj sjednici. cija na nivou BiH. Obrazova- {tewu. glasio je Milojevi}, kojim se novi komisije odbili su pre- u koji je predloìo Nikola ¥ G. DAKI] we, u cjelini, prema Ustavu ¥ M. F.

SOCIJALISTI^KA PARTIJA SNSD TRAVNIK SOCIJALDEMOKRATSKA PARTIJA BiH ~lana Predsjedni{tva BiH iz reda srpskog na- Republika trajna kategorija Dijele mimo zakona Cirkusko pona{awe roda Jugoslav Jovi~i}. [AMAC - @elimo efi- u prioritet svih priorite- - Ciq takvog "prepucavawa# jeste da se TRAVNIK - Odbor Saveza ne- BAWA LUKA - Retorika koja se posqed- narodu baci malo pra{ine u o~i i skrene pa- kasnu i sna`nu Republiku ta, jer je ogromna dru{tve- zavisnih socijaldemokrata u Trav- Srpsku, koja }e besprijekor- na imovina pokradena, wih dana koristi u me|usobnim prepucavawi- `wa sa stvarnih problema na{eg dru{tva, niku saop{tio je da }e kantonal- ma izme|u ~lana Predsjedni{tva BiH Sulej- kao {to su korupcija, kriminal i nezaposle- no funkcionisati kao enti- opqa~kana i uni{tena. Ta- nom i dràvnom tuìla{tvu pod- tet u sastavu BiH i Evrop- ko|e je prioritetan i zada- mana Tihi}a i wemu suprotstavqenih poli- nost - isti~e se u saop{tewu. ske unije, rekao je predsjed- tak revizije privatizacije. nijeti krivi~ne prijave protiv ti~kih partija primjerenija je pijaci ili U ime svih bira~a, dodaje Jovi~i} u saop- nik Socijalisti~ke partije Mnoge fabrike su privati- nadle`nih op{tinskih organa cirkusu nego pona{awu onih koji bi treba- {tewu, pozivam sve kandidate da u prediz- Petar \oki} na tribini u zovane na veoma sumwiv na- zbog zloupotreba i nenamjenskog lo da vode dràvu i razvijaju povjerewe me- bornoj kampawi vode dostojanstven razgovor, [amcu. ~in - kazao je Petar \oki} tro{ewa sredstava namijewenih |u narodima. uz kori{}ewe argumenata, umjesto zapaqi- - Moramo rije{iti ne- i naglasio da je "Republika izbjeglicama i raseqenim. Ovo je, u saop{tewu za javnost, naveo kan- vih fraza bez stvarnog sadràja. koliko strate{kih pitawa, Srpska trajna i nepromjen- U saop{tewu Op{tinskog od- didat Socijaldemokratske partije BiH za ¥ D. Mo. kao {to je problem nezapo- qiva kategorija i na{ je zabora navodi se da je u Travniku ne- slenosti, reviziju privati- datak da svim sredstvima formalna koalicija SDA, HDZ-a zacije, zaustaviti kriminal, branimo wen status#. i Stranke za boqitak, uz pre}ut- rje{avati socijalne proble- Predsjednik Op{tinskog nu saglasnost SDP-a i Narodne me, ja~ati privredne kapa- odbora SP [amac Simo Za- stranke, uprkos iznesenim argu- citete i izboriti se za bo- ri} rekao je da je ciq ovog mentima o nelegalnoj dodjeli sred- qi ìvot gra|ana - kazao je skupa neposredni kontakt sa stava povratnicima, glasala za ne- \oki}. partijskim ~lanstvom, sim- zakonitu raspodjelu. On je dodao da se {to patizerima i prijateqima - Time je Srbima poru~eno da hitnije mora pove}ati zapo- ove partije. se wihovom povratku niko ne ra- slenost, posebno mladih qu- - Narodu moramo ukaza- duje i na nisu potrebni Travniku. di, jer smo svjedoci da oni ti na osnovne probleme u napu{taju Republiku Srp- dru{tvu i zalagati se na wi- Tretiraju se kao gra|ani drugog sku, u potrazi za poslom. hovom rje{avawu - kazao je reda, a takvoj situaciji doprini- - Drugi na{ priorite- Zari}. jeli su i podobni Srbi u odbori- tan zadatak je borba protiv Simo Zari} i Divna Stje- ma i komisijama, koje sprovode na- kriminala. To je akutan pro- panovi} iz Obudovca kandida- loge pomenutih stranaka uz nakna- blem i sve je izraèniji. ti su socijalista za poslani- du od dvije do ~etiri hiqade ma- Novi parlament i Vlada ke u Narodnoj skup{tini. raka - tvrde u Op{tinskom odbo- ovaj problem moraju staviti ¥ V. A. ru SNSD-a Travnik. ¥ M. X.

PARTIJA DEMOKRATSKOG PROGRESA NEZAVISNI SOCIJALDEMOKRATI Etni~ko ~i{}ewe Sarajeva BAWE LUKE BAWA LUKA - Sr- trebe#. On je istakao da Ima {ta izabrati... bi u Federaciji BiH ne se u neposrednoj blizi- BAWA LUKA - Predsjednik Gradskog izbor- mogu da odu ni u crkvu ni sjedi{ta OHR-a na- nog {taba Saveza nezavisnih socijaldemokrata bez pratwe policije i lazi stotiwak uni{te- Bawa Luka Zoran Novakovi} rekao je da }e osnov- pod hitno se mora zau- nih srpskih ku}a. ni ciq predizborne kampawe stranke u gradu bi- staviti odlazak Srba i Kandidat ove stran- ti da zaustavi trend pada izlaznosti na izbore. daqe etni~ko ~i{}ewe ke za ~lana Predsjedni- Novakovi} je, na konferenciji za novinare, Sarajeva, izjavila je u {tva BiH Zoran Te{a- rekao da Bawolu~ani ne mogu biti statisti na petak nosilac liste novi} poru~io je da su izborima, da moraju pokazati svijest tako {to Partije demokratskog "Srbi opredijeqeni da }e glasati i preuzeti stvari u svoje ruke. progresa za Zastupni~- ìve u BiH i da ih nije - Ciq nam je da najmawe 50 odsto gra|ana ki dom Federacije BiH otjeralo ni pet vijekova glasa, a od toga da se wih 60 odsto opredijeli za Danica Papi}. turske vladavine, pa ne- SNSD, jer je stranka pokazala, usu|uju}i se da - Vlast u Federaci- }e ni Sulejman Tihi} ji BiH nije u~inila ni- preuzme vlast u situaciji kada to niko ne bi svojim porukama#. uradio, da ima potencijal i sposobnost da stva- {ta da se Srbi osje}aju On je dodao da "o~e- sigurno, niti su stvore- ri pokrene naboqe. To zna~i da ra~unamo na oko kuje od Izborne komisi- 35.000 hiqada glasova u Bawoj Luci, ~ime bismo ni uslovi za odrìv po- je BiH da u toku prediz- vratak - rekla je na kon- uspjeli da na nivou Republike ostvarimo po- borne kampawe o{tro trebnu ve}inu - precizirao je Novakovi}. ferenciji za novinare ka`wava izjave poput Papi}eva. Prema wegovim rije~ima, SNSD èli ve}i- Od 160.000 Srba, ko- Tihi}eve i istakao da je nu da bi preuzeo odgovornost za sve ono {to }e liko je prije rata ì- Tihi} zloupotrijebio se de{avati u naredne ~etiri godine. On je na- vjelo u Sarajevu, ista- svoj poloàj#. javio da Gradski odbor tokom predizborne kam- kla je Papi}eva, sada u - Zbog takvih izjava pawe planira da odrì 10 javnih tribina na ko- tom gradu ìvi samo pet potrebno je da se pregru- jima }e aktivisti stranke govoriti o intelek- odsto, {to dovoqno go- pi{e ve}ina u republi~- tualnom i kadrovskom potencijalu wenih kan- vori kakav je odnos pre- kom parlamentu i sma- didata za predstoje}e izbore, sa devizom SNSD- ma Srbima. Kandidat tram da se, pored raspra- a da se "ima {ta izabrati#. PDP-a za Skup{tinu ve o smjeni [efketa Ha- Novakovi} je dodao da }e na 188 bira~kih mje- Kantona Sarajevo Mi- fizovi}a, to treba ura- sta u Bawoj Luci biti 35 bira~kih odbora SNSD- roslav âvarkapa poru- diti i sa ~lanovima Vla- a sa ukupno 40 posmatra~a. ~io je da je "srpski jede iz bo{wa~kih stra- Predizborna kampawa SNSD-a, precizirao zik u Federaciji BiH naka - ocijenio je Te{a- je, u najve}em gradu Srpske ne}e ko{tati vi{e potpuno izba~en iz upo- novi}. ¥ D. Mo. od 50 hiqada maraka. ¥ M. X. 6 EKONOMIJA 26. i 27. avgust 2006. INTERVJU: MILAN BO@I], DIREKTOR BAWALU^KE BERZE OPRAVDANA VELIKA OÊKIVAWA

Osnovni ciq nam je da berzu pribliìmo dru{tvu, te da te sa mogu}nostima i prednosti- ugovora koji ma emitovawa obveznica? u slu~aju ku- se svi gra|ani detaqnije upoznaju sa onim {to ona nudi. - One jo{ uvijek nisu sprem- povine pone. Procedura emitovawa obve- staje ugovor. Ulaga}emo u me|unarodnu promociju, a nastavi}emo da znica je veoma ure|ena i zahti- Zna~i li razvijamo informacioni portal predstavqen ove godine jeva potpunu transparentnost. ?to da ovaj Op{tine se mogu zaduìvati, metod ne mo- S obzirom na trendove koji su posebno one koje se ti~u refor- hovo usvajawe uticati na trì- ali emisija obveznica donosi i è da se pri- danas prisutni na trì{tu kame sistema penzijskog osigurawa {te kapitala? niz drugih pogodnosti. Podra- mijeni na pitala, berza je ne{to {to se vi- i stvarawa privatnih penzijskih - Ovim zakonima }e se stvo- zumijeva se transparentnost pro- preduze}a za {e ne moè izbje}i - nije mudro fondova. Svakako da }e aktiv- riti osnova razvoja novih in- jekata koji se finansiraju na koja je ten- ostati po strani berzanskih kre- nosti vezane i za pove}awe bro- strumenata. Posebno je zna~ajno ovakav na~in. Velika prednost der u toku, tawa - izjavio je u razgovoru za dono{ewe Zakona o unutra{wem ovakvog na~ina finansirawa je kao {to je na{ list novi-stari direktor dugu i garancijama, kojim se stva- {to se zna~ajan iznos sredstava "Telekom IZAZOV moè prikupiti i od doma}ih Srpske#? Bawalu~ke berze Milan Boì}. Koliko je prosje~an gra|a- ra osnov za emisiju obveznica [ta ste postavili sebi za Republike Srpske i op{tina. investitora. Wihovoj atraktiv- - Ne, na ?nin Republike Srpske upo- nosti doprinosi i likvidnost "Telekom# se ?ciq u narednom mandatu? znat sa berzom, akcijama, tr- Tako }e se na berzi osim akcija - Osnovni ciq je da se berza pojaviti i du`ni~ki instrumen- koja je povezana za svakodnevnim to ne moè ì{tem kapitala i koliko je trgovawem na berzi. primijeniti, pribliì dru{tvu, da se svi gra- spreman da ulaè? ti, {to }e dati jednu novu di- |ani detaqnije upoznaju sa on- menziju, jer su oni na svim tr- Vlada Srpske ovih dana tre- ali }e biti - To je i najve}i izazov sa ?ba da usvoji izmjene Pravila mogu}e za sva im {to ona nudi. U prethodnom kojim se Bawalu~ka berza su- ì{tima kapitala dominantni periodu dosta smo uloìli u edu- du`ni~ki instrumenti. o izno{ewu dràvnog kapitala druga strate- o~ava. Svakodnevno pro{iru- na berzu. U ~emu se ogledaju iz- {ka preduze- kaciju, informisawe javnosti o jemo krug qudi koji znaju te Zakon o hartijama od vri- tome {ta berza zna~i i svoj po- jednosti znatno u~vr{}uje in- mjene? }a. Za drà- informacije, ali ni u razvi- - Novim pravilima su uvede- vu je ovaj me- loàj gradimo tako da dru{tvo jenim zemqama nije veliki stitucije trì{ta kapitala, daje im nove sadràje, olak{a- ne dodatne mogu}nosti u pogle- tod povoqan, stekne dobru predstavu o zna~a- broj ulaga~a na berzi. U We- du prodaje strate{kih preduze- jer nema tro- Milan Boì}: Ponovo na ~elu ju postojawa institucije, gdje se ma~koj je to 15 odsto stanovni- va emisiju novih hartija od vri- \ jednosti, pojednostavquje pro- }a na berzi. Mogu}e je postavi- {kova proda- Bawalu~ke berze trguje kapitalom na organizo- {tva, u Austriji pet odsto, ti uslove u pogledu visine ka- je na berzi. van na~in, gdje }e informacije, na{ ciq je da obrazujemo od cedure... O~ekujem do kraja go- cionom ciklusu. Berza je dosta dine da }emo imati vi{e pro- pitala, broja godina poslovawa, Proces privatizacije se znatno koje mogu uticati na vrijednost pet do deset odsto qudi. Ula- ostvarenog prihoda, te djelatno- ubrzava, a uz to nudimo i bes- uloìla na me|unarodnoj pro- akcija, biti dostupne u svakom gawe na berzi je postalo sa- stora za emisiju novih instru- mociji trì{ta kapitala, ima- stavni dio kulture {tedwe u menata poput sertifikata o desti koju kupac obavqa. Isto ta- platnu promociju. Ovim putem trenutku. ko, mogu}e je da se prije pristu- moè se prodati zna~ajan broj mo dosta me|unarodnih ugovora, Uloì}emo dosta, ubudu}e, razvijenim zemqama. Jedan od pozitu i ostalih kratkoro~nih saradwe u regionu i Evropi. razloga je {to su kamate na pawa aukciji potpi{e nacrt-ugo- preduze}a. u me|unarodnu promociju berze, instrumenata. Tako|e, berza }e vor o ispuwavawu odre|enih oba- Uprkos qetnom periodu, kada Predstava o Republici Srpskoj nastavi}emo da gradimo infor- {tedwu sve mawe, a drugi {to biti mnogo vi{e otvorena za i BiH se polako mijewa i od posu trì{ta kapitala sve ure- veza u slu~aju kupovine preduze- ?je po pravilu smawena inve- macioni portal koji smo ove go- brokerske ku}e iz Federacije }a, kada se prodaje ve}inski pa- sticiona aktivnost, na Bawalu~- ~etnih predrasuda da je ovo veo- dine predstavili javnosti, s ci- |enija i prinosi u dugom roku BiH i inostranstva. O~ekuje- ma rizi~na zemqa dolazi se do sve zna~ajniji. ket akcija. Ovim se znatno dobi- koj berzi ovih dana vlada veli- qem da budemo {to vi{e dostup- mo i ve}i broj me|unarodnih ja na brzini prodaje strate{kih ki optimizam, cijene akcija ra- spoznaje da je dosta unosno ula- ni u me|unarodnim investicio- ~lanova na berzi. preduze}a. Sada je raspisivawe stu, a indeksi biqeè svoje re- gati ovdje, te da se mogu o~eki- nim krugovima. Internet stra- ja instrumenata kojima se trgu- Zakon o investicionim fon- tendera skupo, a me|u strate- kordne vrijednosti. [ta je raz- vati zna~ajni prihodi. nice berze su dobro posje}ene i je na berzi i aktivnosti vezane dovima stvara osnov za razvoj in- {kim preduze}ima ima mnogo log? Sigurno da je predstava o ri- svakodnevno raste broj posjeti- za rad sa preduze}ima biti u pr- stitucionalnih investitora na onih koji ne trebaju takvu pro- - Cijene na berzi se uglav- ziku na ovim prostorima znatno laca iz inostranstva. Danas ima- vom planu. berzi i daje putokaze za tran- ceduru. Sve to {to se do sada nom formiraju na bazi o~ekiva- izmijewena, do{lo se do spozna- mo prosje~no pet hiqada posje- Na sqede}em zasjedawu Na- sformaciju PIF-ova. Investi- prodavalo putem tendera moè wa o budu}em razvoju doga|aja. S je da }e u narednom periodu pri- ta dnevno i taj broj se svakodnev- ?rodne skup{tine Republike cioni fondovi donose na trì- vredna klima ovdje biti znatno no pove}ava. To pokazuje da se se prodati na berzi, uz jednu do- obzirom na veliko prisustvo in- Srpske na}i }e se Zakon o tr- {te kapital i znawe, po{teni- datnu pogodnost da se moè tak- vestitora, posebno inostranih, povoqnija. Investitori reaguju interes za investirawe na Ba- ì{tu hartijama od vrijedno- je cijene akcija za sve investi- unaprijed, èle}i da budu prvi, walu~koj berzi pove}ava. Bawa- mi~iti po osnovu cijene, kao {to ne moè se govoriti o nekom pri- sti, Zakon o investicionim fon- tore. to nedavno bio slu~aju u Srbiji vremenom uzletu, prije je u pita- da kupe akcije u vrijeme dok jo{ lu~ka berza }e i daqe podstica- dovima i Zakon o unutra{wem Koliko su lokalne zajednice uvijek nisu porasle wihove ci- ti reformske procese u dru{tvu, prilikom prodaje "Mobi 63#, uz wu spoznaja investitora da se dugu i garancijama. Kako }e wi- ?u Republici Srpskoj upozna- prethodno potpisivawe nacrta ovdje radi o zna~ajnom investi- jene. ¥ Q. ÎÎ] BAWALU^KA BERZA U BAWOLU^KOM SHP CELEKSU" PU[TEN U RAD NOVI POGON Fondovi ru{e rekorde ULAGAWIMA" DO USPJEHA BAWA LUKA - Ukupan ter fonda# po prosje~noj cije- promet na trgovawu u petak na ni od 9,44 marke, {to je rast od svim trì{tima Bawalu~ke 1,89 odsto i ujedno rekordna U novi pogon SHP Celeks" uloìo je osam miliona maraka. berze bio je 1,7 miliona mara- cijena akcija otkada su uvr- TRGOVA^KI LANCI Dosada{wa proizvodwa" sa 3.000 tona bi}e pove}ana na Prema rije~ima menaxera ka, ostvaren kroz 810 transak- {tene na Bawalu~ku berzu. za istraìvawe trì{ta i cija. Na berzanskoj kotaciji, ak- 10.000 tona gotovih proizvoda na godi{wem nivou propagandu u "SHP Celek- Berzanski indeks ve}i je cije 12 privatizaciono-inve- su# Aleksandra Mari}a, bu- za 1,88 odsto i sedmicu je zavr- sticionih fondova su ostva- BAWA LUKA - Da i u Re- trì{ta i propagandu u "SHP U "Celeksu# isti~u da su du}nost plasmana "Celekso- {io na 1.840,90 poena, {to je rile rast prosje~ne cijene, a publici Srpskoj vrijedi ulaga- Celeks# Aleksandar Mari}. proizvodi potpuno deklarisani vih# proizvoda je u trgova~- rekordna vrijednost od po~et- dobitnik me|u wima su akci- ti u proizvodwu, dokaz je pred- Prema wegovim rije~ima, prema standardima koji vaè u kim lancima, koji imaju svo- ka ra~unawa na Bawalu~koj je "Euroinvestment fonda# od uze}e " SHP - Celeks# iz Bawe do kraja godine ovo preduze}e Republici Srpskoj, ali i u je privatne robne marke. berzi. 9,96 odsto, sa kojima se trgova- Luke, koje je u petak pustilo u planira da na trì{te plasi- Evropskoj uniji. - Za sada sara|ujemo sa ne- Rekordnu vrijednost, od lo po rekordnoj cijeni od 23,18 rad novi proizvodni pogon. ra nove {tampane i mirisne Uspje{no poslovawe zasno- kim trgova~kim lancima u 3.093,30 poena, zabiqeìo je maraka po akciji. Zahvaquju}i novoj ma{ini, proizvode, koji se do sada nisu vano je na kvalitetu proizvodwe, Hrvatskoj. Oni daju svoje za- indeks fondova, {to je prvi Od ukupno 13 PIF-ova na "Celeks# }e na trì{te ubu- proizvodili u "Celeksu#. {to je u aprilu potvr|eno dobi- htjeve, prema kojima plani- put da je prema{io vrijednost Bawalu~koj berzi u petak su ak- du}e po~eti plasirati nove pro- - Jedna od novina je i prela- jawem sertifikata "ISO 9001- ramo odre|eni dio proizvod- od 3.000 poena. Pad vrijednosti cije wih pet ostvarile rekord- izvode, poput higijenskog papi- zak na novi brend "Harmoni# i 2002#, a s obzirom na to da se rawe. Mi u "Celeksu# u ova- za 1,16 odsto, na 2.322,92 poena ne vrijednosti, a osim "Cepte- ra i kuhiwskih ru~nika pod smatram da }e potro{a~i svoj di o higijenskim proizvodima, kvom na~inu proizvodwe vi- ostvario je indeks preduze}a iz ra# i "Euroinvestmenta# tu su imenom "Harmoni prima#, a po- doma}i proizvod daqe u potpu- sva pravila i uslovi kvaliteta dimo svoju {ansu - kaè sistema "Elektroprivrede jo{ "BLB-profit# sa cijenom ve}a}e i kapacitete proizvod- nosti prepoznati i pod novim se strogo po{tuju. Aleksandar Mari} i napomi- ERS10#. Najve}i promet, od od 6,70 maraka, "Balkan invest- we za 60 odsto. nazivom - dodao je Mari}. Generalni direktor "Celek- we da qudi na ovim prosto- 491.086 maraka, ostvaren je sa ment fond# 7,37 marke i "Bors - U novi pogon uloèno je On je naglasio da je "Ce- sa# Peter Ondrik kaè da se u rima jo{ nisu upoznati sa akcijama "Telekoma Srpske#. invest fond# sa cijenom od 6,60 osam miliona maraka. Dosada- leks# jedini proizvo|a~ "xam- Republici Srpskoj i BiH ispla- privatnim robnim markama, Akcijama "Rafinerije uqa maraka po akciji. {wa proizvodwa od tri hiqade bo# rolni papira u BiH, te da ti ulagati u proizvodwu. On is- ali da }e polako do}i i na Modri~a# trgovalo se po cije- Od akcija na slobodnom tona bi}e pove}ana na 10 hiqa- se 80 odsto ukupne proizvodwe ti~e da se sve {to preduzimaju doma}e trì{te. ni od 0,473 maraka po akciji, berzanskom trì{tu rast ci- da tona gotovih proizvoda na go- ovih rolni izvozi na trì{te odgovorni u ovom preduze}u ra- ~ime je ostvaren rast prosje~- jena zabiqeìle su akcije 16 di{wem nivou - rekao je za na{ biv{e Jugoslavije i u zemqe di s namjerom boqeg i brèg raz- Bawoj Luci unutar pomenute ne cijene za 5,09 odsto u odno- emitenata, a dobitnik dana su list menaxer za istraìvawe Evropske unije. voja i poslovnih rezultata. kompanije posluju jo{ dva pred- su na cijenu po kojoj se trgova- akcije preduze}a "Fruktona# - Pogone oprema- uze}a iste djelatnosti u Slova~- lo na ju~era{wem trgovawu. AD Bawa Luka, ~ija je vrijed- mo savremenim ma- koj i ~etiri trgova~ke firme u Od akcija privatizacio- nost porasla za 25 odsto i sa {inama i opremom, Rumuniji, Ma|arskoj, ê{koj i nih investicionih fondova wima se trgovalo po cijeni od tako da pove}amo tr- Sloveniji. najve}i promet, od 314.831 mar- 0,20 maraka po akciji. ì{no u~e{}e na- U "Celeksu# je trenutno za- ku ostvaren je akcijama "Cep- ¥ Q. ^. {ih proizvoda - ka- posleno 400 radnika, prema ko- è Ondrik. jima se uredno izmiruju obave- On je najavio da u ze. Plata je redovna, a uz pri- POVRAT PDV-a ZA JANUAR I FEBRUAR 2007. godini plani- mawa zaposleni imaju topli raju uloìti jo{ dva obrok, prevoz, pla}ene doprino- i po miliona evra u se - kaè Aleksandar Mari} i Posao pri kraju razli~ite nove pro- dodaje da osim generalnog di- grame. U planu je i rektora kolektiv ~ine doma}i PORESKIM obveznicima, 6.200 poreskih obveznika u ure|ewe kotlovnice, stru~waci. koji imaju pravo na povrat ukupnom iznosu od 15,3 milio- koja umjesto mazuta, u Proizvodni asortiman "Ce- PDV-a za januar i februar, do na maraka. daqem radu, treba da leksa# ~ine ~etiri grupe pro- sada je sa jedinstvenog ra~una - Povrat PDV-a te~e po koristi druga pogon- izvoda, me|u kojima su toalet- vra}eno gotovo 11 miliona ma- planu i do kraja avgusta }e bi- ska goriva. ni papir, kuhiwske salvete i raka - potvrdio je na{em listu ti zavr{en. Preostali iznos Od promjene vla- ru~nici i maramice. Podsje}a- {ef Odjeqewa za komunika- od 4,3 miliona potraùju 2.823 sni{tva nad kapita- mo da ove godine "Celeks# obi- cije u Upravi za indirektno poreska obveznika, od ~ega lom u 2001. godini qeàva i 40 godina svog posto- oporezivawe Ratko Kova~evi}. 2.128 potraùje iznos mawi od "Celeks# posluje u jawa. Zna~ajnu godi{wicu pred- Pravo povrata po osnovu 1.000 maraka. Od 10. septembra okviru kompanije uze}e do~ekuje sa dobrim proiz- poreskog kredita za januar i po~iwe povrat za mart i april "SHP grupa#, ~ije je vodnim rezultatima i novim februar, koji do 10. avgusta ni- ove godine - rekao je Kova~e- sjedi{te u Slova~- proizvodima. je bio iskori{}en, imalo je vi}. ¥ D. V. M \ Nova linija: Pove}ana proizvodwa papira koj. Pored fabrike u ¥ D. PEJI] 26. i 27. avgust 2006. DRU[TVO 7 REPUBLI^KI SAVEZ SINDIKATA ÊTRNAESTI RO\ENDAN

12.000 radnika, koliko ih je za- Predsjednik Saveza sindikata Ranka Mi{i} ukazala, posleno u trgovini i ugosti- povodom obiqeàvawa godi{wice, da su pozicije teqstvu. Wime je predvi|eno da ci- radnika daleko od dobrih, a prag siroma{tva dotakla jena rada od septembra bude po- je gotovo polovina gra|ana ve}ana na 100 maraka, a najni- à plata na 200 maraka. BAWA LUKA - Savez sin- Ovo je u Bawoj Luci izjavi- kolektivnog ugovora za zapo- Sve~anoj sjednici u Sindi- dikata Republike Srpske, zala predsjednik Saveza sindika- slene u sektorima trgovine i katu prisustvovali su direk- jedno sa svojim socijalnim ta Ranka Mi{i}, poslije sve- ugostiteqstva, koji su potpi- tor republi~kog Inspektora- partnerima - Vladom i asoci- ~ane sjednice Predsjedni{tva sali predsjednik Granskog sin- ta Slavko Suboti}, pomo}nik jacijama poslodavaca - radi- povodom obiqeàvawa 14 godi- dikata trgovine i turizma Go- ministra trgovine i turizma }e na unapre|ewu ekonomskog na postojawa i rada sindikal- ran Savanovi} i potpredsjed- Du{anka Tegeltija, izvr{ni i socijalnog poloàja radni- ne asocijacije. nik Udruèwa poslodavaca u direktor Privredne komore ka i poboq{awu zakona koji Sve~anost je uveli~ana ovoj djelatnosti Zdravko Osto- Dragica Risti}, brojni poli- to odre|uju. usvajawem novog pojedina~nog ji}. Ugovor {titi prava oko ti~ari, privrednici i dràvni slu`benici. - Sindikat }e zahtijevati od Vlade i Parlamenta usvajawe Iz- mjena Zakona o ste~aju, kako bi {to boqe za{titili radnike. Osim toga, prioritetni zadaci su socijalno zbriwavawe 47.000 radnika koji su ostali bez posla i suzbijawe rada na crno - poru~i- la je Ranka Mi{i}. Jo{ je naglasila da Sindi- kat i poslodavci moraju shvatiti da su pozicije radnika u Srp- skoj daleko od dobrih, da je prag siroma{tva dodirnula gotovo polovina gra|ana i da kriminal i lopovluk jo{ uvijek diktira- ju ekonomska kretawa. Prema rije~ima Mi{i}eve, sudovi su spori, inspekcije su jo{ nedovoqno efikasne, stra- tegija privrednog razvoja nije definisana, a politika "pre- Sve~ana sjednica: Socijalni poloàj radnika osta}e na prvom mjestu pucavawa# jo{ uvijek dominira nad privrednim temama. (Snimio R. [IBAREVI]) ¥ M. MILUNOVI]

UDRU@EWE ZAJEDNO OBNOVA U OP[TINI DRVAR DO ISTINE"" Pomaè i Vlada Srpske Potrebna DRVAR - U obnovu stambe- godine izdvojiti za povratnike Prema wegovim rije~ima, nog fonda i infrastrukture u Srbe u op{tine Federacije BiH, sto hiqada maraka ve} je utro- rije~ drvarskoj op{tini aktivno se Drvaru }e do kraja ove godine {eno za uvo|ewe struje u po- ukqu~ila i Vlada Republike pripasti 250.000 maraka. vratni~ka naseqa, dok }e se stru~waka Srpske, izjavio je predsjednik - Na osnovu dogovora repu- preostale pare, koje tek treba Op{tinskog vije}a Drvara Ve- bli~kog Ministarstva za izbje- da budu dozna~ene, utro{iti limir Kuni}. glice i raseqena lica i op{ti- za rekonstrukciju takozvane UDRU@EWE gra|ana "Za- jedno do istine# o~ekuje da }e Prema wegovim rije~ima, od ne Drvar, po kojem se sredstva Devete ku}e (50.000 maraka) - nadle`ni {to prije organizo- 1.630.000 maraka, koliko }e Vla- raspore|uju u skladu sa stvar- najstarija zgrada u Drvaru, ko- vati okrugli sto na kojem }e da Srpske putem resornog mini- nim potrebama, dozna~eni no- ja je izgra|ena jo{ 1903. godi- stru~waci dati svoje mi{qewe starstva, a u sklopu programa rje- vac upotrijebi}emo za obnovu ne - te za obnovu desetak porodi~- o problemu poni{tavawa ugo- {avawa problema raseqenih li- infrastrukture i stambenog nih ku}a povratnika(100.000 ma- vora o zamjeni nekretnina, koca, povratnika i izbjeglica ove fonda - kazao je Kuni}. raka). ¥ M. B. ji su sklopqeni u takozvanom spornom periodu. U OP[TINI LIVNO - Trebalo bi okupiti stru~- wake iz cijelog regiona koji vawskog poqa: Sajkovi}u, Gubinu i êlebi- se bave ovom problematikom i Zanemarqiv povratak }u. U selu Guber ìvi oko 60 srpskih povrat- koji }e dati svoj sud o tom pi- nika, a ostali na podru~ju grada, javqa Srna. tawu. Oni neka kaù da li su LIVNO - Na podru~ju op{tine Livno ìvi Prema popisu stanovni{tva iz 1991. godi- presude sudova kojima se poni- oko 230 pripadnika srpske nacionalnosti ili ne, u op{tini Livno ìvjelo je 4.000 pripad- {tavaju ugovori o zamjeni imo- oko {est odsto Srba po popisu iz 1991. godine, nika srpske nacionalnosti ili oko 10 odsto vine, koji su sklopqeni od 1992. podaci su nevladinih organizacija ukqu~enih u ukupnog stanovni{tva. do 1998. godine, zakonite ili proces povratka u Livawski kanton. Ve}ina wih, nakon rata, prodala je poro- nisu - kaè predsjednik Udru- Najve}i broj Srba povratnika u op{tinu di~ne ku}e, imawa i stanove na kojima je po- èwa "Zajedno do istine# Go- Livno, wih oko 130, ìvi u selima Doweg li- stojalo stanarsko pravo. ¥ ran Draì}. Udruèwe je traìlo od Vlade i Narodne skup{tine HUMANITARNA ORGANIZACIJA PRVI OSMIJEH" Republike Srpske da organi- " zuju okrugli sto, ali odgovora nema. U ovom udruèwu kaù POMO] OBOQELIMA OD CELIJAKIJE da su osnovni i okru`ni sudovi u Srpskoj proteklih godina donosili presude o poni- Pripremili smo i prijedlog zahtjeva za uvo|ewe nulte {tewu ugovora o razmjeni, koje su u interesu samo jedne stope na bezglutenske proizvode koje }emo uputiti stranke. Odnosno, presudom je nadle`nim, kaè Qiqana Erceg vra}ena imovina jednoj ugo- vornoj strani i to onoj koja je HUMANITARNA orga- lativa i drugo - rekla je pred- "Prvi osmijeh# bi}e poni{tewe traìla. Imovi- nizacija "Prvi osmijeh# iz stavnik "Prvog osmijeha# predsjedavaju}i mreè do 20. na druge strane, pak, nigdje se Bawe Luke osnovala je za- Qiqana Erceg. avgusta sqede}e godine. u presudama ne spomiwe. jedno sa {est organizacija On je dodala da su na sa- Ovaj program pla}a Me- U udruèwu smatraju da bi iz BiH mreù udruèwa za stanku analizirali potrebe |unarodna pravoslavna do- sudovi morali da poni{tavaju pomo} osobama oboqelim od oboqelih i odredili termi- brotvorna organizacije, a u samo ugovore o razmjeni nekret- celijakije, odnosno alergi- ne za odràvawe sedam okru- mreù su pored "Prvog osmi- nina koji su potpisani pod prije na gluten i wihovim po- glih stolova, koji }e biti or- jeha# ukqu~ena udruèwa iz silom, a ne one koji su sklo- rodicama. ganizovani do decembra. pqeni dobrovoqno. Sarajeva, Tuzle, Zenice, Bi- - Smatramo da smo u Vladu i - Odràli smo tokom pro- - Pripremili smo i pri- ha}a, Br~kog i Livna. Narodnu skup{tinu dostavili teklog vikenda u Vogo{}i pr- jedlog zahtjeva za uvo|ewe Ina~e, gluten se nalazi dovoqno dokumentacije koja ide vi sastanak na kome smo se do- nulte stope na bezglutenske u p{enici, raì, je~mu i zo- u prilog na{im tvrdwama. O~e- govorili o ciqevima rada i proizvode koje }emo uputiti bi i svim proizvodima na- kujemo da }e okrugli sto biti napravili akcioni plan mre- nadle`nim. Osim toga, izra- pravqenim od ovih ìtari- organizovan poslije 1. septem- è. Ciq nam je razmjena isku- dili smo i prijedlog za sadr- ca, u pa{teti, salami, hre- bra i da }e pravnici dati svoj stava, povezivawe oboqelih i àj priru~nika i bro{ure o novkama, ke~apu, senfu i dru- kona~ni sud o ovome. Pitawe po- stru~waka koji se bave ovim celijakiji koje }emo podije- gim industrijskim proizvo- ni{tavawa ugovora o razmjeni problemom, izjedna~avawe liti oboqelim, ali i drugim dima, ali i u konzervansima, nekretnina trebalo bi da se na- statusa oboqelih u cijeloj gra|anima kako bi vi{e sa- zasla|iva~ima i aditivima. pokon rije{i - istakao je Dra- BiH, zajedni~ko djelovawe za znali o ovoj bolesti - nagla- ì}. ¥ S. Mi. predlagawe zakonskih regu- sila je Ercegova. ¥ S. MILETI] 8 SRBIJA/CRNA GORA 26. i 27. avgust 2006. BEOGRAD PROTESTUJE ZBOG IZJAVA SPECIJALNOG IZASLANIKA UN ZA KOSMET AHTISARIJEVA DRUGA GRE[KA

BEOGRAD - Srpski prego- Pregovara~ki tim je bio uzdràn, strpqiv i takti~an" vara~ki tim zatraìo je od spe- " MANIPULACIJA cijalnog izaslanika UN za sta- i nije htio da preduzima nikakve diplomatske akcije, Koordinator pregovara~- politiku Beograda. Ono {to tus Kosmeta Martija Ahtisa- ali je Marti Ahtisari poslije takve izjave upao u drugu kog tima Beograda za status radi Oliver Ivanovi}, kada rija razja{wewe wegove izja- " Kosmeta Leon Koen izjavio je podnosi prijedloge Srpske live da su "Srbi krivi kao na- gre{ku", kaè Slobodan Samarxi} u petak da nosilac Srpske liste, tako i kada se sastaje sa rod# i upozorio ga da takva ste za Kosovo i Metohiju Oli- Agimom êkuom, toboè opet u tvrdwa dovodi u pitawe wego- Dràvni pregovara~ki tim diwenih nacija ne{to ver Ivanovi} "sistematski ime Srpske liste, ~ista je povu nepristrasnost u pregovo- Srbije kategori~ki odbacuje sasvim drugo#. monopoli{e ime i autoritet liti~ka manipulacija - ocije- rima. ovakvu tvrdwu, jer ona nema ni- - Marti Ahtisari Srpske liste, za svoje li~ne nio je Koen. Kako je na konferenciji za kakvog ~iweni~nog osnova, pa je izaslanik UN, in- prijedloge#. Oliver Ivanovi} odbacio novinare saop{tio koordina- je stoga i potpuno neprihva- stitucije koja je, iz- Koen je, na konferenciji za je u petak navode koordinatora tor dràvnog tima Leon Koen, tqiva s moralne ta~ke gledi- me|u ostalog, osnova- novinare, rekao da je prijedlog beogradskog pregovara~kog ti- pregovara~i su Ahtisariju 10. {ta. Me|utim, ta tvrdwa pola i Ha{ki sud. Jedan za decentralizaciju na Kosme- ma Leona Koena da "monopoli- avgusta uputili pismo u kome kre}e i ozbiqna pitawa koja se od najve}ih i potpuno tu, predstavqen kao dokument {e ime i autoritet Srpske li- izraàvaju "najdubqe nezado- ti~u va{e nepristrasnosti u prihvatqivih motiva Srpske liste za Kosovo i Me- ste za Kosovo i Metohiju# i da voqstvo i ogor~ewe# zbog te sklopu sada{wih pregovora, za osnivawe tog suda tohiju, u stvari, prijedlog Oli- u ime wenih poslanika pred- Ahtisarijeve izjave, ali da do navedeno je u pismu. bio je individualizo- vera Ivanovi}a i mawe grupe stavqa svoj plan decentraliza- sada nisu dobili odgovor. Razja{wewe Ahtisarijeve vawe krivice i izbje- qudi, te da stoga Dràvni tim cije u pokrajini. Primaju}i srpsku delega- izjave je, prema rije~ima Koe- gavawe govora o ko- nije imao potrebu da odgovori - Neta~no je to {to je Ko- ciju u Be~u 8. avgusta, Ahtisa- na i Samarxi}a, "neophodno u lektivnoj krivici ~i- i reaguje na taj plan. en rekao, jer Srpska lista ima ri je "u svojstvu specijalnog interesu o~uvawa i uspje{nog tavih naroda i etni~- - Jedan od najistaknutijih puno jedinstvo - rekao je Iva- izaslanika generalnog sekre- okon~awa pregovara~kog pro- kih zajednica - kazao predstavnika Srpske liste za novi} Tanjugu, nagla{avaju}i tara UN# kazao "da su Srbi cesa#. je Koen. Kosovo i Metohiju Goran Bog- da uvaàva ~iwenicu da je Srp- krivi kao narod#, a to su "po- Koen je rekao da, da je ne- - Da bi se pregova- danovi} ~lan je na{eg pregova- ska lista poslala ~ovjeka u pre- tvrdili svi ~lanovi srpske de- ko drugi izgovorio takvu ocje- ra~ki proces daqe odra~kog tima, i on i niz drugih govara~ki tim Beograda i da on legacije koji su prisustvova- nu, ona mo`da ne bi izazvala vijao normalno, neop- qudi, bez rezerve podràvaju tamo zastupa wene interese. li razgovoru#, stoji u pismu ~u|ewe, ali da je "slobodna jav- hodno je da Ahtisari koje su uputili Koen i drugi nost jedno#, a da su "politi~- razjasni svoju izjavu - "uzdràn, strpqiv i takti~an# jer je do sada "ignorisao# pi- koordinator srpskog tima Slo- ki pregovori o statusu Kosova rekao je on. i nije htio da preduzima nika- smo koje su mu uputili. bodan Samarxi}. i Metohije pod okriqem Uje- Pregovara~ki tim Leon Koen: Sumwa u kve diplomatske akcije, ali je - Time me je uveo u jo{ duje, prema rije~ima Slo- \ Marti Ahtisari poslije takve bqu sumwu u wegove dobre na- nepristrasnost JOAHIM RIKER POSREDNO NAJAVIO bodana Samarxi}a, bio izjave "upao u drugu gre{ku# - mjere - kazao je Samarxi}. ¥ NEZAVISNOST POKRAJINE SUPRUGA SLOBODANA MILO[EVI]A NEMA PRIMAWA USKORO SAOBRA]AJNICA Za Kosmet tri NE" vima drugih lica - dodao je OD BEOGRADA DO JADRANA Mira ne prima penziju Govedarica, obja{wavaju}i da " li Mirjana Markovi} moè NOVOIZABRANI {ef diwenih nacija. Ali, ko po- Autoput do mora BEOGRAD - Mirjana Advokat Mirjane Marko- da prima dio predsjedni~ke UNMIK-a Joahim Riker naja- gleda ova tri "ne#, moè da Markovi}, supruga pokojnog vi}, Bal{a Govedarica, re- penzije svog supruga. vio je posredno da }e Kosovo prora~una kakav }e biti sadr- On je naveo da }e, kada se PODGORICA - Srpski ministar biv{eg predsjednika SRJ kao je za agenciju Beta da je za kapitalne investicije Velimir i Metohija dobiti nezavisnost àj statusnog rje{ewa. Ja ne- Slobodana Milo{evi}a, ne Milo{evi} podnio zahtjev za rije{i da li Milo{evi} ima i okrivio Beograd za lo{ po- }u da spekuli{em o nezavisno- pravo na predsjedni~ku pen- Ili} ocijenio je u petak da bi auto- dobija wegovu penziju, po- penziju, ali da rje{ewe o tom put od Beograda do Bara mogao da bu- loàj Srba na Kosmetu. sti. Ali, ko iz vida ne ispu- zahtjevu nije doneseno ni {est ziju, wegovi zakonski na- {to nadle`ni organi jo{ de izgra|en za ~etiri i po godine. U intervjuu "Veltu#, Ri- sti ono {to su datosti, moè nisu rije{ili wegov raniji mjeseci nakon wegove smrti. sqednici mo}i da u poseb- ker je iskqu~io mogu}nost poda izra~una kakvo }e biti rje- zahtjev za predsjedni~ku pen- - Tek kada se donese rje{e- nom postupku zatraè neka Ili} je podgori~kom "Danu# iz- djele Kosmeta i podsjetio da {ewe - rekao je Riker. ziju. we, moè se govoriti o pra- svoja prava. ¥ javio da }e Srbija tokom septembra okon~ati tender za ovu saobra}ajnije u vezi sa budu}im statusom Wema~ki diplomata, koji cu i objasnio da se o wenoj izgradwi pokrajine me|unarodna zajed- na du`nost treba da stupi 1. CRNOGORCI ZADOVOQNI TURISTI^KOM SEZONOM ve} dogovara sa crnogorskim mini- nica odredila "tri NE#, re- septembra, ocijenio je da su strima. kav{i da "ne moè da bude po- kritike sa srpske strane u ve- Kasa te{ka 300 miliona evra Prema prvim procjenama, auto- vratka na status od prije 1999. zi sa wegovim imenovawem BUDVA - Ovogodi{wa tu- On je rekao da je realno dolazaka, {to je 20 odsto vi{e put, koji bi sa {est traka povezivao godine, da ne moè da bude pri- "pojedina~ni glasovi# i da je Beograd i ju`ni Jadran, ko{ta}e oko pajawa drugim dràvama i da "reakcija Beograda i kosmet- risti~ka sezona u Crnoj Gori o~ekivati vi{e od milion po- nego lani, rekao je Nenezi}. bi}e jedna od najboqih, a pre- sjetilaca, {to predstavqa re- On smatra da su na taj na- 3,5 milijardi evra. ne moè da bude podjele Ko- skih Srba na~elno bila neu- Ili} je rekao da je dionica kroz smeta#. tralna#. Najavio je da }e se ma prvim pokazateqima, pri- kord u posqedwih 15 godina. ~in gosti iz Srbije demanto- hod }e biti oko 300 miliona Posjeta inostranih turi- vali tvrdwe pojedinih poli- Srbiju duà, ali da }e, zbog povoq- - Odluku }e na kraju doni- "truditi da i sa jednima i sa evra, {to je za gotovo 80 mili- sta boqa je za 44 odsto nego la- ti~ara uo~i referenduma u nije konfiguracije terena, ko{tati jeti Savjet bezbjednosti Uje- drugima dobro sara|uje#. ¥ ona vi{e nego lani, saop{tio ni, a za sedam mjeseci ove go- Crnoj Gori da }e turisti~ka oko 1,5 milijardi evra, dok }e dioni- je ministar turizma Crne Go- dine gosti iz Srbije ostvari- sezona podbaciti, zbog nedo- ca kroz Crnu Goru stajati oko dvije SRBIJA PRVA U EVROPI PO NOVOOBOQELIM re Predrag Nenezi}. li su vi{e od pola miliona laska turista iz Srbije. ¥ milijarde evra. ¥ OD ANGINE PEKTORIS Srce u opasnosti PENZIONER MIODRAG \OR\EVI] SVAKODNEVNO PREPLIVAVA DUNAV BEOGRAD - Od svih zema- znost, 25 odsto, {e}erna bo- XO,XO, DUNAVSKIDUNAVSKI JAHA^JAHA^ qa Evrope, Srbija ima najve- lest u 24 odsto i stres u 13 od- }i broj novooboqelih od akut- sto slu~ajeva. nog koronarnog sistema, od- U Ministarstvu, ipak, is- Miodrag sa odli~nim vremenom Dunav nosno akutnog infarkta mio- ti~u da je, zahvaquju}i unapre- |ewu zdravstvenog si- preplivava na naj{irem dijelu stema, opremawu ko- smederevske dionice: 800 metara. ronarnih jedinica {irom zemqe, obez- Odmah se vra}a, {to je dodatnih 800 bje|ivawu najsavreme- metara plivawa nijih lijekova i najsa- MARATON vremenije opreme, SMEDEREVO - Dunav je ove godine u julu bio kao potok trom, Xo je u 56. ostvario san da smawena smrtnost od mlak, pitom, gotovo umiqat, ka- tr~i maraton u Stokholmu. Is- ove bolesti. è penzioner Miodrag \or|e- tr~ao je za 4,52 ~asa, {to ga je Prema podacima vi} Xo (68), koji ga je najmawe 15 uvelo u prvu polovinu tabele za 2005. godinu, od puta preplivao samo tog mjeseca. od 20.000 takmi~ara. Vrijeme 3.620 pacijenata koji Poslije je prestao da broji. bi bilo boqe da mu pola sata boluju od akutnog ko- Ko u julu ove godine nije pre- nije medicinska ekipa masira- ronarnog sistema, u plivao Dunav, taj je propustio la listove, ali bez te pomo}i, periodu od januara do priliku da ga ikad prepliva, do- kaè Xo, ne bi stigao do ciqa. juna, umrlo je 10,4 od- daje Xo. On sa odli~nim vreme- - Maraton je, zapravo, posto. nom Dunav preplivava na naj{i- sqedwih 10 kilometara, kada Ministarstvo rem dijelu smederevske dionice: nokti otpadaju, a noge otkazu- zdravqa navelo je da 800 metara. Odmah se vra}a, {to ju. U posqedwih pet kilometa- je u posqedwih neko- je dodatnih 800 metara plivawa. ra gledao sam ènu kako troto- U julu je Xo sam ili sa dru- arom gura dje~ja kolica brè liko godina znatno nego {to ja tr~im - sje}a se Xo. unaprije|en i rad {tvom gotovo svakodnevno sje- Slu`be hitne medi- kao Dunav. Tako godinama: pliva, \ Miodrag \or|evi} Xo: Zagrijavawe prije cinske pomo}i, zahva- gimnasticira, vozi bicikl. Godi- plivavao Dunav. Kada su stigli plivawa \Uzroci: Cigarete najve}a quju}i nabavci savre- ne ga ne spre~avaju da radi skle- na drugu obalu, Xo se zadovoqan prijetwa menih sanitetskih vo- kove, zvijezdu, kolut na vratilu. na smederevsku stranu vratio - divquju}i rezultat. Povremeno Xo je u vrijeme studija na Fa- zila. Kad nema vratila, dobra je, mada plivaju}i leptir. im se pridruè novajlije. kultetu fizi~ke kulture bio spa- nepodesna, i {tangla quqa{ke. - Ovo mi niko ne}e vjerova- Ustaqen tim, sa najvi{e prepli- silac na Ta{majdanu, kasnije tre- karda i nestabilne angine Nabavqeno je 151 sanitet- Da sam, kaè, sjedio sa vr{wa- ti - shvatio je Xo i zamolio Pet- vavawa u gradu koji nema pliva~- ner Partizanovog juniorskog va- pektoris, saop{tilo je ju~e sko vozila za hitne ekipe, od cima u kafani - do sada bih odav- kovi}a da mu izda potvrdu o pod- ku klub, ~ine penzionisani pro- terpolo tima. Potom je od 1965. Ministarstvo zdravqa, javqa kojih je pet reanimobila, opre- no bio ispod trave. vigu. Peta je godina kako Xo tu fesor fizi~ke kulture Miodrag ~itav radni vijek u [vedskoj bio Tanjug. mqenih portabilnim EKG apa- Na svoj 64. ro|endan, 5. avgu- potvrdu ~uva kao relikviju. \or|evi} Xo (68), penzionisani profesor fizi~ke kulture. Faktori koji dovode do in- ratom, savremenim bifazi~- sta 2002. godine, Xo je sa prija- Preplivavawe Dunava posta- policajac Zoltan Pa{ti (54) i Kad nije vrijeme za plivawe, farkta miokarda naj~e{}e su nim defibrilatorom, setom za teqem Neboj{om Petkovi}em lo je, za nekolicinu Xoovih pri- wegov sin Milan Pa{ti (26). Po- Xo vozi bicikl. Jedan krug: 150 povi{en pritisak, u 57 odsto kardiopulmonalnu reanimaci- (koji je po~etkom pro{le godine jateqa, ritual. Va`no je zado- vremeno se pridruè Vlada Ri- km. Svakog jutra izvede 100 skle- slu~ajeva, pu{ewe, u 39 odsto, ju i modernim antiaritmici- sa jo{ 15 alpinista osvojio Akon- voqstvo; nije bitno postignuto ling, student DIF-a, jedini Sme- kova i istr~i nekoliko kilome- povi{ene masno}e u krvi, u ma i drugom medicinskom opre- kagvu) bodrio i pratio Petko- vrijeme, mada neki, iako zama- derevac koji trenira triatlon i tara. Nema vremena da misli na prosjeku 31 odsto, ali i goja- mom. ¥ vi}evog sina dok je prvi put pre- klih godina, mogu da ostvare za- ugostiteq Milan Zekovi} (52). godine. ¥ 26. i 27. avgust 2006. SVIJET 9 PISMO IZ ZAGREBA TVRDWE JUN KVANG-UNGA, JU@NOKOREJSKOG MINISTRA ODBRANE Priznawe za genocid U SEZONI "ki- man svoje zamisli o selih krastavaca# u nacionalno ~istoj PJONGJANG IMA NUKLEARKU politi~kim krugovi- Hrvatskoj sprovodio ma i medijima u Hr- tajnim aparatom vojnih vatskoj aktuelizova- i politi~kih funkci- Ukoliko Sjeverna Koreja izvede nuklearnu probu, to }e PREGOVORI no je pitawe posta- onera, koji su bespogo- predstavqati veliku opasnost po mir i bezbjednost Razgovori predstavnika vqawa spomenika pr- vorno izvr{avali di- {est dràva u Pekingu, koji vom hrvatskom pred- rektive sa vrha. Japana, sjeveroisto~ne Azije i me|unarodne zajednice, imaju za ciq da se Sjever pri- sjedniku Frawi Tu|- Posqedice su po voli da odustane od razvoja nu- manu u Zagrebu. Pro- Srbe katastrofalne. rekao [inzo Abe klearnog oru`ja, prekinuti su vincija je taj dug Pi{e Marko Brojke ih najboqe SEUL - Ministar odbrane se vrati prekinutim pro{log novembra. Pjongjang uglavnom odradila, ROKNI] ilustruju. Od 6.500 na- odbija da se vrati za pregova- pa je do{lo vrijeme seqa u Hrvatskoj, Sr- Ju`ne Koreje Jun Kvang-ung re- pregovorima {est zema- kao je u petak da se vjeruje da qa o odustajawu Sjevera ra~ki sto dok Va{ington ne da se "najve}em Hrvatu u povi- bi su bili ve}ina u vi{e od Sjeverna Koreja ima jednu ili od razvoja nuklearnog ukine finansijske sankcije jesti# na primjeren na~in odu- 1.000. Danas u 800 tih naseqa dvije nuklearne bombe, javila je oru`ja u zamjenu za eko- zbog navodnog falsifikova- ì i metropola. Konsenzus po nema nikog, ili tek nekoliko agencija Jonhap. Ovo je re~eno nomsku pomo} i me|unawa novca i nedozvoqene trgo- tom pitawu u Hrvatskoj nika- staraca. Tu|man i wegovi sqed- u vrijeme dok raste zabrinutost rodno priznawe. vine oru`jem. da nije ni bio upitan, pa se raz- benici svojski su se trudili da da se ta komunisti~ka zemqa - Ukoliko Sjeverna Va{ington insistira da govori vode oko tom "velika- odlazak Srba iz Hrvatske bu- mo`da sprema da prvi put izve- Koreja izvede nuklear- se Pjongjang vrati razgovori- nu# primjerene lokacije. de put bez povratka. Govori o de atomsku probu, prenosi Tan- nu probu, to }e predsta- ma bez postavqawa uslova. Zaslu`nost "Vrhovnika# za tome podatak da je najmawe jug. vqati veliku opasnost ostvarewe "tisu}qetnog sna#, 30.000 porodica Srba, onih ro- Ju`nokorejski ministar je po mir i bezbjednost Ja- Azije i me|unarodne zajednice stvarawe dràve, niko rele- |enih u Hrvatskoj, izba~eno iz ovo iznio u parlamentu, navo- pana, sjeveroisto~ne - rekao je Abe, dodav{i da "bi vantan u Hrvatskoj ne dovodi u stanova u gradovima u kojima di agencija. U samom ministar- to bilo potpuno neprihva- pitawe. Pa ni na~in na koji je nije bilo vojnih djelovawa. Bio stvu nije bilo mogu}e potvrdi- tqivo#. taj san ostvaren i cijenu kojom je to zavr{ni ~in plana koji je ti tu izjavu, javio je AP. Ameri~ki mediji su pro{le je pla}en. Pogotovo kada se ima na snazi ~itav 20. vijek. Po- Komentar ministra odbra- nedjeqe izvijestili da obavje- u vidu da je neminovni raspad tvr|uje to i podatak da je Sr- ne ozna~ava promjenu u procje- {tajne agencije nadgledaju po- biv{e Jugoslavije sam po sebi ba u banovini Hrvatskoj 1910. ni Ju`ne Koreje o mogu}nosti tencijalno sumwive aktivno- implicirao nastanak novih dr- godine bilo 26 odsto, u Dalma- da je sjeverni susjed ve} napra- sti na mogu}em mjestu podzem- àva, i Hrvatske, {to Tu|ma- ciji, od Raba do Boke, 14 odsto. vio atomsku bombu, jer je Seul nog nuklearnog poligona. nove zasluge na tom planu do- Uo~i Drugog svjetskog rata na prije govorio samo da Sjever [inzo Abe: Sjeverna Koreja [ef armije Sjeverne Kore- je u ~etvrtak je rekao da }e we- nekle relativizuje, i zbog ~i- dana{woj teritoriji Hrvatske ima sposobnost i materijal da prijeti miru wenice da su u toj gu`vi drà- bilo ih je oko 20, a nakon we- napravi jednu do dvije atomske gova zemqa "u~initi sve {to je vu dobili i oni koji za wom ni- ga 17 odsto. Kada je Tu|man do- bombe. mogu}e da oja~a samoodbranu i su ~eznuli. {ao na vlast, u Hrvatskoj je Japan je u petak saop{tio ratno odvra}awe# i kritiko- No, ono {to nije u javnom ìvjelo vi{e od 650.000 Srba da bi nuklearna proba Sjever- vao Va{ington zbog "podle i maliciozne neprijateqske po- opticaju, u stvari, jeste pravi ili oko 14 odsto. A posqedwi ne Koreje predstavqala veliku opasnost za sjeveroisto~nu litike# prema Sjeveru. kantar kojim se u Hrvatskoj popis stanovni{tva iz 2001. Pjongjang uvijek koristi mjere Tu|manove zasluge - to je godine verifikovao je i lega- Aziju. Komentar glavnog sekreta- termin "ratno odvra}awe# oslobo|ewe Hrvata "tisu}qet- lizovao wegovu politiku et- kada govori o nuklearnom ne more# koju je podgrijavalo ni~kog ~i{}ewa Srba. Politi- ra vlade [inzo Abea poduda- rio se sa izvje{tajem agencije oru`ju. srpsko prisustvo na tim pro- ku koja je bila stravi~no efi- Sjeverna Koreja se progla- storima. Jer, Hrvatska sa Sr- kasna. To ne potvr|uju samo Jonhap da Pjongjang mo`da ima bombe i vije{}u japanske agen- sila za nuklearnu silu febru- bima ili bez wih nije ista pri- brojke, koje govore da je u po- ara 2005. godine, ali nikada ni- ~a. Upravo zbog toga su poli- sqedwem ratu iz Hrvatske procije Kjodo da su posqedwih dana registrovana vozila i ak- je izvela probu kojom bi to i poti~ki, intelektualni i kultur- tjerano dvije tre}ine Srba, ve} tvrdila. To neke stru~wake na- ni krugovi, pa i naj{ira jav- i spoznaja da je srpski korpus tivnosti na mjestu gdje se vjeruje da }e biti izvr{ena proba vodi na sumwu da je Sjever spo- nost, devedesetih godina bili nepovratno uni{ten jer Srbi soban da sastavi bombu. izrazito skloni radikalnom u Hrvatskoj ne postoje vi{e na sjeveroistoku sjeverne Ko- reje. Ameri~ki obavje{tajni rje{ewu toga pitawa. Tu|man kao raspektabilna politi~ka, stru~waci, me|utim, vjeruju da je bio na ~elu tog pokreta. On demografska, pa i kulturna ~i- Abe nije potvrdio ovu vi- Pjongjang ima dovoqno nukle- je jo{ 1989. godine, kada je osni- wenica. Niti u jednom segmen- jest, rekav{i da to ne moè da arnog goriva da napravi najma- vao HDZ, izjavqivao da Srbi za tu hrvatskog dru{tva i hrvat- uradi iz obavje{tajnih razlo- we {est nuklearnih bombi. ¥ wega nisu nikakav problem jer ske dràve Srbi ne postoje kao ga, ali je pozvao Pjongjang da }e ga, kada do|e na vlast, rije- relevantan ~inilac. I, {to je {iti na na~in kako je to 1941. najgore, nema nikakvih izgle- SERGEJ IVANOV, RUSKI MINISTAR ODBRANE NIGERIJA godine uradio Ante Paveli}. U da da to postanu. A toj se ~iwe- tome je jedino bio dosqedan - nici politi~ki analiti~ari Rano za sankcije Oteta tri radnika srpsko pitawe rje{avao je pri- i novinski komentatori u Hr- jetwama, nasiqem, masovnim vatskoj neskriveno vesele. MOSKVA - Ruski ministar od- svakom slu~aju, Rusija }e nastaviti PORT HARKURT - Naoruàni napada~i oteli su u zlo~inima, etni~kim ~i{}e- No, gore od toga je krajwe brane Sergej Ivanov izjavio je da je da se zalaè za politi~ko i diplo- no}i izme|u ~etvrtka i petka u Nigeriji trojicu rad- wem, ekskomunikacijom i dis- licemjeran poku{aj hrvatske po- "preuraweno# govoriti o eventual- matsko rje{ewe (iranske nuklear- nika italijanske nafta{ke firme "Saipem# i ubili kriminacijom svake vrste. Uvi- litike i inteligencije da se za nom uvo|ewu sankcija Iranu, od ko- ne krize), uz strogo i potpuno po- narednika koji ih je obezbje|ivao, rekli su zvani~nici, jek po formuli: nema Srba, ne- takav ishod optuè `rtve. Is- ga zapadne zemqe zahtijevaju da pre- {tovawe sporazuma o ne{irewu javqa Beta. ma srpskog pitawa. trajavawe na tezi da je Hrvatska kine sve aktivnosti vezane za obo- oru`ja za masovno uni{tewe - dodao Ministarstvo inostranih poslova Italije saop{ti- Sjetimo se da je poslije `rtva agresije ne zna~i ni{ta ga}ivawe uranijuma, javile su agen- je on. SAD su u ~etvrtak upozori- lo je da je jedan od trojice kidnapovanih Italijan, a na- "Oluje# trijumfalno izjavio drugo do optu`be da je srpska cije. le Iran da mu preostaje jo{ neko- cionalnost ostalih nije saop{tena. da nikada vi{e ne}e postojati mawina izvr{ila agresiju na - U svakom slu~aju je preurawe- liko dana da promijeni svoj stav i U otmici u Port Harkurtu raweni su jedan vojnik i problemi sa Srbima. Zaèlio svoju vlastitu zemqu, {to je u no i ne ba{ mudro govoriti o sank- odustane od nuklearnog programa, jedan od napada~a, rekao je vojni portparol Sagir Musa. im je sre}an put, uz zna~ajan svjetskoj istoriji presedan. No, cijama - rekao je ministar Ivanov, nakon ~ega mu prijete me|unarodne U toj oblasti na jugu Nigerije u protekle dvije ne- dràvni~ki gest: odnijeli su poruka je jasna: Srbi su zasluì- a prenosi agencija Itar-Tass. - U sankcije. ¥ djeqe oteto je 19 qudi. ¥ sa sobom svoje prqave ga}e. li izgon, jer su svih 400 hiqada Tu|man je bio, bez sumwe, kre- Srba kojih vi{e nema u Hrvat- ator i strateg etni~kog ~i{}e- skoj agresori. Agresori su i MODERNO PROVODAXISAWE RODITEQA U KINI wa Srba iz Hrvatske, a naji- onih 200.000 protjeranih iz gra- staknutije realizatore i egze- dova, iako nije zabiqeèn nije- kutore tog masovnog zlo~ina dan agresorski ni teroristi~- TRA@E DJECI BRA^NOG DRUGA promovisao je do najvi{ih ki akt od strane tih "agresora#. funkcija i najsjajnijih odli~- A upravo su ti rezultati ja. Wegov ministar odbrane ge- preporu~ili prvog hrvatskog PEKING - Svakog ~etvrtka Umjesto Interneta i tradicionalnog provodaxisawa, neral Martin [pegeq tvrdio predsjednika u dru{tvo hrvat- i nedjeqe, u parku u{u{kanom is- je da su "Tu|man i Gojko [u- skih velikana, pa je red da mu pod Zabrawenog grada u Pekingu, roditeqi nose fotografije i list papira na kome su {ak bili na ~elu paralelne se na primjeren na~in oduì i okupqaju se roditeqi koji èle od{tampani va`ni detaqi o wihovoj deci - godi{te, linije komandovawa koja je pro- "glavni grad svih Hrvata#. Ia- svojoj djeci da prona|u bra~nog vodila etni~ko ~i{}ewe kako ko ni najzagrièniji tu|manov- druga. visina, obrazovawe i zanimawe po~etkom devedesetih, tako i ci pomenutom popisu wegovih Oni ne poteù za Interne- nakon akcija 'Bqesak' i 'Olu- zasluga ne mogu smisliti ni- tom i ne koriste se tradicionalna kojima se, kako organizatori "Mladi}, 28, neoèwen, vi- }i u osam ili devet uve~e. Pa, ja', pa bi me|u wima, da su ì- jednu novu. No, i to je sasvim nim provodaxisawem. Umjesto to- kaù, vikendom okupi i do hiqa- sok 1,78 m. Zavr{io fakultet, ra- odakle im jo{ vremena da prona- vi, trebalo traìti prave na- dovoqno za Tu|manovo po~asno ga, nose fotografije i list papi- du qudi, po~eli su da se {ire u di za ameri~ku kompaniju. Mje- |u supru`nika? - kaù mnogi ro- logodavce ratnih zlo~ina#. mjesto u hrvatskoj hijerarhiji ra na kome su od{tampani va`ni Kini, u zemqi u kojoj je tradici- diteqi. [pegeq kaè da je upravo Tu|- "povijesnih# veli~ina. ¥ detaqi o wihovoj djeci - godi{te, onalan brak unaprijed dogovoren, STRAH Neki priznaju da zadovoqava- visina, obrazovawe i zanimawe. ali i u kojoj mladi sve vi{e od- Jedna majka kaè da nije la- we wihovih visokih kriterijuma NA AVIONSKOJ LINIJI WUJORK - DABLIN - Ona je suvi{e zauzeta da bi laù vjen~awe, stavqaju}i kari- ko na}i muà za wenu k}erku. moè da izazove i probleme: sama traìla muà. Ja samo è- jeru na prvo mjesto. - Moja }erka odli~no zara- - Ona bi trebalo da ima malim da ne bude sama u poznim go- Prema pisawu dràvnog dnev- |uje i ima svoj stan i kola. Ve- we od 31 godine, da bude visoka Evakuisani putnici dinama. Ona zna da sam ovdje i da nika "âjna dejli#, broj neudatih }ina Kineza se pla{i da ne po- najmawe 1,6 metara i da dobro iz- samo poku{avam da pomognem - i neoèwenih mladi}a i djevoja- LONDON - Svi putnici tawa na aerodrom, ne{to pri- stanu inferiorni u odnosu na gleda - isti~e jedan otac koji tra- kaè Zang Dianvei, koja je sebi ka u Pekingu i [angaju dostigao aviona irske nacionalne kom- je osam ~asova. svoje supruge. I zato mislim da ì sinu suprugu. panije "Er Lingus#, koji je le- Policija u Dablinu je dala u zadatak da k}erki prona- je ~itav milion. To su uglavnom je moja }erka suvi{e dobra za |e supruga. Pekin{ko "otvore- finansijski situirani mu{karci neke mu{karce. Ve}ina roditeqa isti~e da tio iz Wujorka, u petak su eva- obavije{tena da se u avionu nikad ne bi primorala svoju dje- kuisani iz letjelice na aero- nalazi eksploziv, ali prva no# bra~no trì{te - a trenut- i ène, od 28 do 38 godina, koji od no postoje ~etiri parka gdje se cu ni na {ta. dromu [enon, u zapadnoj Ir- istraga je pokazala da u le- svojih ìvota o~ekuju najboqe i se~na plata 7.000 juana (878,5 ame- na taj na~in provodaxi{e - zapo- - Ako ne bude htio (htjela) da skoj, zbog uzbune koju je izazva- tjelici nije bilo eksploziv- nemaju vremena za tra`we bra~- ri~kih dolara)#, jedan je od nat- ~ela je 2004. godine grupa sredo- nog partnera. se oèni (uda), pretpostavqam da la telefonska dojava polici- nih naprava, prenio je AP. pisa. Neki roditeqi nose i fo- ji da se u avionu nalazi eks- - Nije rije~ o prinudnom vje~nih mu{karaca i èna koji Otud u parku ispod Zabrawe- je to u redu, ali, mi Kinezi po{tu- su se tu susretali tokom vje`bi nog grada toliko roditeqa. to-albume sa fotografijama svo- jemo tradiciju. To nije prihva- ploziv, saop{tile su aero- slijetawu, niti su mjere bez- je djece. Ukoliko se roditeqima dromske vlasti. bjednosti podignute na naj- relaksacije (tai ~i). - Mladi} ili djevojka? - ~uje tqivo u na{em dru{tvu. Kako javqa Tanjug, portpa- vi{i nivo. Bilo je planira- - To je nova vrsta dru{tvenog se sa svih strana. Roditeqi raz- dopadne ono {to vide, razmjewu- Organizatori ovih susreta rol aerodroma Eugen Pret izno da avion ovdje sleti - ob- servisa - izjavila je Rojtersu jed- govaraju da li se zodija~ki znaci ju brojeve telefona i zakazuju svo- priznaju da ne znaju ta~an broj javio je da su putnici aviona, jasnio je Pret i dodao da je na od organizatorki. - Ve}ina qu- u kojima su ro|ena wihova djeca joj djeci sastanak "naslijepo#. sklopqenih brakova na ovaj na- koji je letio za Dablin, evaku- avion zadràn iz predostro- di èli da zasnuje brak. Samo ne slaù, pa ~ak i o tome da li im - Na{a djeca ustaju u {est, ~in, ali tvrde da je on prili~no isani tokom planiranog slije- `nosti. ¥ zna kako. Sastanci u parkovima se slaù krvne grupe. odlaze na posao i vra}aju se ku- veliki. ¥ 10 CRNA HRONIKA 26. i 27. avgust 2006. OBUSTAVQENA ISTRAGA PROTIV NOVINARA GVOZDENA [ARCA IZ DOBOJSKE POLICIJE Prijavqeni maloqetnici

DOBOJ - Policijska stani Derventa koji je osumwi- nica Derventa dostavila je ~en da je po~inio krivi~na NI DOKAZA, NI ZLOÎNA u petak Okru`nom tuìla- djela izazivawe op{te opa- {tvu u Doboju izvje{taj pro- snosti, nedozvoqene proizvodwi~en za ratni zlo~in prozuja- tiv maloqetnika B. T. (18) i we i prometa oru`ja i nano- Nikome nisam ni{ta naào u~inio, a kamoli po~inio la je kroz tri dràve. Otac Du- N. T. (17), oba iz Dervente. {ewe tjelesnih povreda, kao i ratni zlo~in. Hvala Bogu da se sve dobro zavr{ilo, {an i sestra Nevena tada su bi- Oni su osumwi~eni da su 16. protiv S. P. (54) iz Crn~e li u Podgorici i otac samo {to avgusta u mjestu Osojci na- zbog sumwe da je izvr{io kri- kazao novinar Radio-televizije BHT-1, Gvozden [arac nije dobio sr~ani napad kada je pali na bra~ni par Q. V. (69) vi~no djelo nano{ewa tjele- ~uo vijest na televiziji - pri- i A. V. (71). snih povreda. ISTO^NO SARAJEVO - dru, petogo- ~a [arac. Maloqetnici su maskira- Nakon prepirke sa S. P. Protiv novinara Radio-tele- di{weg sina On isti~e da nikada nije ni kapama "fantomkama# po- prijavqeni ^. G. je iz pu{ke is- vizije BHT-1, Gvozdena [arca Aleksu, se- krio da je bio u Vojsci Repu- zvonili na vrata ku}e i kada palio metak. Tada je do{lo do iz Isto~nog Sarajeva koji je stru Nevenu blike Srpske. bio osumwi~en za ratni zlo- i oca Du{a- im je A. V. otvorila, jedan od fizi~kog obra~una prilikom ~in, u petak je obustavqena is- na silno je - U martu 1993. godine, ka- wih ju je odmah udario {akom kojeg su obojica povrije|eni. traga. obradovala ko bi sa~uvao glavu pre{ao sam u glavu. Kada je Q. V. iza{ao Policijska stanica Doboj - Na osnovu izjava velikog ova vijest. u policiju. Tamo sam bio obi~- u hodnik, drugi maloqetnik 2 dostavila je Okru`nom tu- broja svjedoka i dokumentacije - Poslije ni portir i nikoga niti sam tuga je udario gumenom palicom ìla{tvu izvje{taj protiv Q. nisu na|eni dokazi da je [arac osam mjeseci kao niti maltretirao. U zatvo- po glavci. Po{to su izvr{i- G. (20) iz Koùha zbog osnova- po~inio zlo~ine protiv civil- pobijedila je ru "Kula#, dok sam tamo bio li premeta~inu, maloqetni- ne sumwe da je 7. jula ove go- nog stanovni{tva tokom rata u istina. Niko- straàr, bilo je vi{e Srba ne- ci su pobjegli, ali iz ku}e ni- dine na lokalnom putu koji zatvoru "Kula# u Isto~nom Sa- me nisam ni- go Bo{waka i koliko ja znam jesu ni{ta ukrali. vodi prema selu Brgule napao rajevu. Tako|e je utvr|eno da {ta naào li su iz kazana iz koga sam jeo Razbojnici su uhap{eni. S. J. (24) iz Koùha. nije po~inio ni neko drugo kri- u~inio, a ka- i ja, dobijali su cigarete pri- Od B. T. je oduzeta poluauto- Prijavqeni Q. G. je s le- vi~no djelo za koje bi se tere- moli po~i- je mene... Nikada nisam vidio matska pu{ka i 25 metaka. Po- |a napao `rtvu i udario ga me- tio po slu`benoj du`nosti - re- nio ratni zl- da ih je neko tukao ili maltre- slije kriminalisti~ke obra- talnom {ipkom, pa je S. J. pao kla je za "Glas Srpske# tuì- o~in. Hvala tirao. @alosno je to {to su me lac Okru`nog tuìla{tva Is- Bogu da se de obojica su, uz saglasnost tu- i tom prilikom mu je ispao iz teretili za ratni zlo~in u "Ku- ìoca, pu{teni. ruke mobilni telefon. Q. G. to~no Sarajevo, Ranka Mr{i}. sve dobro zali# 1992. godine, jer ba{ u to Gvozdena [arca kao i wego- vr{ilo. Sre- Tuìla{tvu je prijavqen je uzeo telefon i pobjegao. vrijeme ja sam bio u vojsci, a ne i ^. G. (50) iz Osiwe u op{ti- ¥ Sl. P. ve najmilije suprugu Aleksan- }an sam kao i policiji - pri~a [arac. moja porodi- [arac dodaje da je indika- ca {to je sta- tivno i to da je istraga protiv AKCIJA UPRAVE ZA INDIREKTNO OPOREZIVAWE NARU[ENO vqena ta~ka na jednu ru- wega u sarajevskom Kantonal- ZDRAVQE `nu epizodu nom tuìla{tvu pokrenuta Oduzeta tekstilna roba Gvozden [arac isti~e da u mom ìvotu 2003. godine i to upravo kada je bi cijelu golgotu lak{e pro- - kazao je Gvo- Gvozden [arac: Vratio mu se po~eo da radi u Radio-televi- ZAJEDNI^KIM radom uvoznika sportske opreme pre- {ao da nije po profesiji no- \ zden [arac. osmijeh na lice ziji BHT-1. Sektora za provo|ewe i po- duze}e se zakonom propisane vinar i da se nije digla toli- Tuìlac - Tamo sam po~eo da radim, {tivawe carinskih i Sekto- mjere - kaè se u saop{tewu i ka medijska halabuka. jer vi{e nisam mogao da skr- ra za carine u ~etvrtak je u dodaje da je o ovom slu~aju oba- - Istraga je obustavqena, Ranka Mr{i} je naglasila da je u petak pot- Gvozden [arac za "Glas pim kraj sa krajem. Do tada pla- Carinskoj ispostavi Bawa Lu- vije{teno Tuìla{tvo BiH i a kome ja danas da ispostavim Srpske# kaè da }e se svakako te su mi bile neredovne i mara~un {to mi je naru{eno pisala naredbu o tome da je iska oduzeta ve}a koli~ina fal- nosioci prava industrijskog traga koja je trajala osam mje- vratiti na posao u Radio-tele. Morao sam se zaposliti da sifikovane robe marke "La vlasni{tva. zdravqe, {to mi je porodica leviziju BHT-1, ali da je sve pro{la sve te nelagodnosti seci obustavqena. bi prehranio porodicu i sebe. Kost#, "Tomi Hilfinger#, "Na- Radnici Uprave za indi- - O naredbi za obustavqawe ovo {to ga je sna{lo poreme- Pred kolegama nisam krio da jk#, "Adidas#, "Riplej#, "Le- rektno oporezivawe su, tokom i {to }e moje ima ostati u tilo ìvot wegovoj porodici arhivama tuìla{tva. Znam istrage obavijesti}u i odgovor- sam bio u srpskoj vojsci i poli- vis# i "Dizel#. Ukupna vrijen- ove godine, sprije~ili uvoz i wemu. dost oduzete robe je oko 70 hi- falsifikovane robe, u vrijed- da ratni zlo~in ne zastarije- ne u Radio-televiziju BHT-1 - U januaru kolega sa kojim ciji, kao {to ni oni nisu kriva i ukoliko danas sutra pad- gdje je [arac zaposlen, jer su se radim na televiziji u Sarajevu li da su bili u wihovoj vojsci qada maraka - saop{teno iz nosti od 2,5 miliona maraka. ne na pamet nekoj budali da Okru`nom tuìla{tvu Isto~- mi je rekao da je dobio poziv da i policiji. Svako je bio na svo- Uprave za indirektno oporezi- ¥ D. V. M. me optuì za ne{to mora}u no Sarajevo obratili pismeno svjedo~i protiv mene za ratne joj strani i {ta tu ima lo{e. vawe. ponovo dokazivati da nisam sa zahtjevom da im se dostavi zlo~ine tokom rata u zatvoru Nikada nisam pognute glave go- U saop- kriv - kaè [arac dodaju}i informacija o tome dokle je "Kula#. Odmah su sarajevski me- vorio o tome gdje sam bio, jer {tewu se da je od trenutka kada se pro- istraga stigla i da li ima osno- diji na naslovnim stranama ob- znam da nikome nisam ni{ta navodi da je ~ula vijest da je osumwi~en va za krivi~no djelo za koje je javili moju sliku i prije istra- lo{e u~inio - kazao je Gvozden u redovnoj za ratne zlo~ine bio na bo- bio osumwi~en - kazala je tuì- ge mi je na neki na~in presu|e- [arac . carinskoj lovawu. lac Ranka Mr{i}. no. Vijest o tome da sam osum- ¥ @. DOMAZET proceduri uvoznik prijavio mini- ISTO^NO SARAJEVO DRAKSENI] KOD KOZARSKE DUBICE malnu vrijednost fal- Pretu~en letvama Razbojnici oteli xip sifikovane robe kako bi ISTO^NO SARAJEVO - se radi o prirodnoj smrti. osnovica za Mje{tani Kleka kod Isto~- Neko je u ~etvrtak tokom KOZARSKA DUBICA - "golf 4# koji je na sebi imao Dva razbojnika su u ~etvrtak plava rotaciona svjetla. obra~un ca- nog Novog Sarajeva Z. I. (42) no}i u nasequ Kalauzovi}i, rine i PDV- i wegova majka S. I. (66) napa- op{tina Sokolac zapalila kasno nave~e napala Predra- Misle}i da je policija on ga ]. (31) i oteli mu xip je zaustavio automobil, a on- a bila {to li su i drvenim letvama pre- tri stoga sijena. Policija je mawa. tukli Stojana Dubqevi}a (61), izvr{ila uvi|aj i radi na pro- "mecedes#, 1.000 evra i moda su mu pri{la dva razbo- bilni telefon, potvrdio je jnika koji su ga izbacili iz - Detaq- saop{tio je Centar javne bez- nalasku po~inilaca ovog kri- nim pregle- bjednosti Isto~no Sarajevo. vi~nog djela. na{em listu portparol ba- xipa i pobjegli. Ukupna {teta wolu~kog Centra javne bezb- procijewena je na oko 55.700 dom utvr|e- Ovaj incident desio se u Na putu âjni~e-Gora`de no je da se ~etvrtak oko 8.30 ~asova. u mjestu Berkovi}i u ~etvrtak jednosti Rade Muti}. evra. Prema podacima iz poli- - Policija je obavila raz- radi o poku- Povrije|eni Dubqevi} je oko 20.30 ~asova dogodila se {aju nele- prevezen u Klini~ki centar saobra}ajna nezgoda kada je cije sve se odigralo oko 23.30 govor sa o{te}enim Pre- ~asova u Drakseni}u na magis- dragom ]. i rad na slu~aju je galnog uvoza "Kasindo# u Isto~noj Ilixi "golf 2# kojim je upravqao M. falsifiko- gdje je zadràn na lije~ewu. Po- L. udario u pje{aka Angelinu tralnom putu Kozarska Dubi- u toku. Vi{e detaqa saop{tica - Jasenovac. Voze}i xip, ko- }emo po okon~awu istrage - vanih svjet- licija je izvr{ila uvi|aj i ra- Tupe{a (70). ski poznatih di na rasvjetqavawu slu~aja. Angelina kojoj je prelo- ji je vlasni{tvo wema~ke rekao je portparol bawolu~ke Plijen carinika: La`waci" nisu rent-a-kar agencije Predraga policije Rade Muti}. robnih mar- \ " Le{ Ilije Guwka (59) pro- mqena ruka prevezena je u Kli- ki. Protiv pro{li na|en je u ~etvrtak u ulici Vu- ni~ko bolni~ki centar u Fo- ]. presreo je automobil ¥ O. M. ka Karaxi}a u Isto~nom No- ~i gdje joj je ukazana medicin- vom Sarajevu. Policija je iz- ska pomo}. Policija je izvr- ZAVR[ENO SU\EWE OPTU@ENOM ZA POKU[AJ UBISTVA vr{ila uvi|aj uz prisustvo {ila uvi|aj. qekara i konstatovano je da ¥ @. D. VJE[TAK @ERI] OPET OSLOBO\EN Sudski vje{tak balisti- OKRU@NI SUD U BAWOJ LUCI ~ar Sekula Mi}i} izjavio je Kupio ukradeni pi{toq da je pi{toq Senada Weri- Optuènom za poku{aj ubistva Dragana Kova~evi}a je po }a bio neispravan. On je na- BAWA LUKA - Stevan Bawe Luke promijenio felu- drugi put izre~ena osloba|aju}a presuda. Prvi put veo da je metak mogao biti ispaqen prilikom trzaja ili Resanovi} (26), iz Lakta{a ge i gume kako bi automobil oslobo|en je prije 15 godina, ali tu presudu je ukinuo najmaweg udara po ruci u ko- osu|en je protekle nedjeqe u promijenio izgled. Dijelove joj je bio pi{toq. bawolu~kom Okru`nom sudu koje je skinuo sa automobila Vrhovni sud BiH poslije àlbe Tuìla{tva na tri mjeseca i 15 dana zatvo- zadrào je za sebe. BAWA LUKA - Senad tara poku{ao da ubije Dragana i pogodio ga u stomak, nanose- je izvadio pi{toq u namjeri da ra zbog prikrivawa. Kneèvi} je u junu, ove go- ga zapla{i. Povla~io se una- Vije}e trojice kojem je dine, zbog kra|e automobila @eri} (42), iz Jajca oslobo|en Kova~i}a (ro|enog 1963. godi- }i mu te{ke povrede od kojih se je u petak u bawolu~kom Okru- ne), iz Jezera. To se dogodilo kasnije oporavio. zad nastoje}i da izbjegne sukob. predsjedavao sudija @elimir osu|en u ovom sudu na 18 mje- `nom sudu optu`be za poku{aj u ve~erwim ~asovima 5. decem- Okru`ni tuìlac Rajko Da- Ali Kova~i} mu je pri{ao zgra- Lepir prihvatilo je spora- seci zatvora. ubistva. Presudu je izreklo Vi- bra 1990. godine, u @eri}evoj ki} smatrao je da je optu`nica bio ga za ruku poku{avaju}i da zum o priznawu krivice koji Resanovi} je u decembru je}e petorice kojem je predsje- kafani "Pliva# u Jezeru kod dokazana i traìo je da Sud otme pi{toq i u tom gambawu je Resanovi}, prisustvu advo- 2004. godine u Biha}u od ne- davao sudija @elimir Lepir. Jajca. @eri}a kazni po Zakonu. ispaqen je hitac - rekla je advo- kata Nenada Balabana zakqu- poznatog lica kupio pi{toq Ovo je druga osloba|aju}a Prije toga do{lo je do kra- - Samo osloba|aju}a presu- kat Jasminka Jovi{evi}. ~io sa okru`nim tuìocem "~e{ka zbrojovka# za 150 presuda @eri}u za isto krivi~- }e sva|e i prepirke izme|u da u ovom slu~aju je pravedna. Ona je dodala da je prije to- Miodragom Baji}em. evra. Pi{toq je ukraden 7. no djelo. Prvi put oslobo|en @eri}a i Kova~i}a. @eri} je Na su|ewu je dokazano da @eri} ga Dragan Kova~i}, koji je po- Prema navodima u presu- novembra 2004. godine u Pr- je prije 15 godina, ali tu pre- traìo da Kova~i} napusti ka- nije imao namjeru nikog da ubi- ginuo tokom rata, bio vi{e pre- di Resanovi} je 14. jula 2005. wavoru. sudu je ukinuo Vrhovni sud BiH fanu u koju mu je ranije zabra- je. Kova~i} je do{ao u wegovu kr{ajno ka`wavan. godine u autoservisu u Lakta- U kaznu Resanovi}u }e bi- poslije àlbe Tuìla{tva. nio ulaz. Me|utim, on je kre- kafanu i napao @eri}a koji je Senad @eri} je istakao da {ima gdje je obavqao autome- ti ura~unato vrijeme prove- Optu`nicom Okru`nog tu- nuo prema @eri}u koji je iz ve~erao sa suprugom i dvoje dje- nije imao namjeru da ubije Ko- hani~arske poslove na ukra- deno u pritvoru od 4.oktobra ìla{tva @eri}u je stavqeno unutra{weg xepa jakne izvadio ce. I pored upozorewa Kova- va~i}a, da je bio napadnut, a da denom "pasatu 5# koji je dove- do 28. decembra 2005. godine. na teret da je jednim hicem iz pi{toq "~e{ka zbrojovka#. Is- ~i} nije iza{ao iz kafane ve} je pi{toq slu~ajno opalio. zao @elimir Kneèvi}, iz ¥ M. D. pi{toqa kalibra 7,65 milime- palio je u Kova~i}a jedan metak je krenuo prema @eri}u, koji ¥ M. DIZDAR 26. i 27. avgust 2006. CRNA HRONIKA 11 PORODI^NA TRAGEDIJA U CENTRU PRIJEDORA [EST[EST METAKAMETAKA UU SINASINA

Po{to je iz pi{toqa usmrtio sina Du{ana, penzionisani pukovnik Milan Krneta pozvao je policiju i sam prijavio da je po~inio ubistvo PRIJEDOR - Pukovnik u Kazuju da se iz stana Krneta koji nije èlio da mu se ime po- penziji Milan Krneta (73) ubio ~ula pucwava i da je nakon neko- miwe, kaè da su Milan Krneta je u petak oko 14.30 ~asova hi- liko trenutaka poslije toga sti- i wegov pokojni sin Du{an ve} cima iz pi{toqa svog sina Du- gla policija. Jedan od kom{ija, neko vrijeme na "ratnoj nozi#. {ana Krnetu (49). Ova porodi~na tragedija dogodila se u stanu ubice koji se nalazi u ulici Prote Ma- tije Nenadovi}a u centru Pri- jedora. Prema rije~ima tuìoca u Prijedoru Mirjane Miodrago- vi} - Basrak, Krneta je u sina ispalio {est smrtonosnih hi- \Prijedor: Le{ Du{ka Krnete prevezen je u mrtva~nicu taca u glavu i grudni ko{, te pucao iz pi{toqa "CZ# kali- - êsto su se sva|ali oko ne- spodina. êsto je dolazio u moti u obli`wem restoranu Doma bra 7,62 milimetara. ke ène iz Bawe Luke sa kojom ju prodavnicu i àlio se na si- penzionera. Nakon ubistva, koje se do- je Du{ko bio u vezi i koja je na, da je sa wim nemogu}e ìvje- Du{an Krneta, kako nezva- godilo u dnevnoj sobi jednosob- ~esto dolazila u wihov stan - ti i da se boji samo zla. Zlo se ni~no saznajemo, neko vrijeme nog stana u kojem su wih dvoji- kazao je kom{ija nesre}ne po- naàlost desilo, ali ne mogu da radio je u Ministarstvu odbra- ca zajedno ìvjeli, Krneta je rodice Krneta. vjerujem da je Milan potegao pi- ne Odsjek u Prijedoru i bio je nazvao policiju i sam se prija- Nesporazumi izme|u oca i {toq - kaè nam jedna od pro- sklon alkoholu i agresivnom vio da je ubio sina. sina bili su, kako veli, sve ve- dava~ica iz trgovine u blizini pona{awu. Milan Krneta je u Neposredno poslije trage- }i otkako je umrla Milanova su- zgrade gdje su ìvjele Krnete. petak saslu{an u Stanici jav- dije stanari zgrade u ulici Ma- pruga, a wih dvojica nastavili Kom{ije kaù da se Milan ne bezbjednosti Prijedor. Is- tije Prote Nenadovi}a bili su da ìve zajedno. posqedwih mjeseci pla{io da traga }e utvrditi {ta je dove- {okirani. Malo ko od wih je Stan Krneta: Sva|a izazvala tragediju - Milana poznajem godinama }e ga sin i èna sa kojom je u ve- lo do ove porodi~ne tragedije. bio raspoloèn za pri~u. \ kao vrlo finog i galantnog go- zi otrovati, pa se po~eo hrani- ¥ P. [PADI]

ZAPLIJEWENO [EST I PO KILOGRAMA POSLIJE ODLUKE DA SE VOJISLAVU [E[EQU POTVRDA AUSTRIJSKE POLICIJE HEROINA I 50 KILOGRAMA MARIHUANE NAMETNE BRANILAC Pali {verceri droge Holan|anin pripremio àlbu Nata{a bila oteta [TRASHOF - Austrij- je to wihova k}erka koja je PODGORICA - Crnogorska }e i stanove uhap{enih i, prema HAG - Branilac u pripravnosti vano i statutom Tribunala, te da na- ska policija saop{tila je da imala deset godina kada je policija razbila je jedan od glav- nezvani~nim informacijama, u Vojislava [e{eqa, holandski advo- ru{avawe tog fundamentalnog pra- je analiza DNK potvrdila da nestala 2. marta 1998. godi- nih narko-lanaca sa Albanijom i pomo}nim objektima na imawu kat Tjarda van der Spul najavio je u va moè u zna~ajnoj mjeri uticati na 18-godi{wa djevojka, koja se ne u Be~u, na putu ka {koli. u bri`qivo pripremanoj akciji bra}e Dre{aj prona{la jo{ oko petak da }e u [e{eqevo ime podni- pravi~nost i duìnu su|ewa, kao i na na{la na slobodi poslije os- Policija je navela da je uhapsila vi{e osoba, kod kojih 20 kilograma marihuane i mawu jeti àlbu na odluku Sudskog vije}a wegov ishod. am godina zato~eni{tva, je- otmi~ar djevoj~ice, koga su je prona|eno {est i po kilogra- koli~inu heroina. Ha{kog tribunala da lideru Srpske - Odluka da se nametne branilac ste Nata{a Kampu{, javile identifikovali kao Vol- ma heroina i 50 kilograma mari- Uhap{eni Leon Dre{aj je su- radikalne stranke nametne branioca, ima}e, u krajwoj liniji, uticaj na su agencije. fganga Priklopila (44), iz- huane, javila je u petak Beta. vlasnik popularne podgori~ke javila je Beta. pravi~nost cijelog su|ewa i stoga To je u petak na konfere- vr{io samoubistvo u srije- Akcija je izvedena ju~e u Ma- diskoteke "Manija# i on je od ra- Van der Spul je od Sudskog vije- predstavqa potencijalnu osnovu za nciji za novinare saop{tila du baciv{i se pod voz. lesiji, u blizini albanske gra- nije dovo|en u vezu sa {vercom }a predsjedavaju}eg Alfonsa Orija, àlbu, ako optuèni bude osu|en - na- policija, koja je ranije obja- Ulica u [trashofu, gdje nice, u vrijeme dok su dileri iz droge. u skladu sa pravilima Tribunala, za- pomiwe Van der Spul. vila fotografije ku}e u koje ìvio Priklopil, okru- ove susjedne zemqe predavali dro- U novembru pro{le godine traìo dozvolu da uloì àlbu na tu To bi, po wemu, otvorilo i mojoj je djevojka bila zatvorena. èna je policijom, koja je gu svojim partnerima na crnogor- bio je uhap{en u Tirani, zbog odluku. U zahtjevu on nagla{ava da gu}nost novog su|ewa koje bi bilo Na jednoj se vidi mali po- objavila slike prostorije skoj teritoriji. sumwi da je u~estvovao u {vercu je [e{eq nedvosmisleno i jasno sta- dugo i skupo. drum sa stepenicama, a na dru- ispod garaè u kojoj je ote- Uhap{eni su bra}a Leon (33) oko kilogram i po heroina, ali vio do znawa sudu da èli da se bra- Vije}e sudije Orija je 21. avgusta goj metalna vrata podruma. ta djevojka dràna. i Viktor (37) Dre{aj iz Tuzija, je, poslije jednomjese~nog pritvo- ni sam. odlu~ilo da [e{equ protiv wego- Otmi~ar je djevojku dr- Policija je ranije nave- \or|ije \uki} (24) i Maqota ra, pu{ten na slobodu. U polici- - Optuèni je ~vrsto uvjeren da ve voqe postavi branioca i naloì- ga wegova pravna ekspertiza i li~- lo sekretarijatu Tribunala da ga ime- ào osam godina zarobqenu la i da su djevojku pregleda- \ura{evi} (29) iz Podgorice, ji je u petak potvr|eno da je u is- u gradu [trashof, 16 kilome- li qekari i da nema znako- kao i vi{e albanskih dràvqa- tragu ukqu~ena i specijalni tu- no znawe o doga|ajima postavqaju u nuje {to je prije mogu}e. najboqi poloàj da sam iznese svoju [e{eq je optuèn za ratne zlo- tara sjeveroisto~no od Be~a. va povreda, ali da je vjero- na. Poslije uspje{no izvedene ìlac za organizovani kriminal On je izvr{io samoubistvo. vatno bila seksualno zlo- akcije, policija je pretresla ku- Stojanka Radovi}. ¥ odbranu - podsje}a u podnesku Van der ~ine nad nesrbima u Hrvatskoj, Voj- Spul. On upozorava i da je pravo op- vodini i BiH 1991-95, a su|ewe tre- Roditeqi su ve} tvrdili stavqana, a da toga nije bi- tuènih da se brane sami zagaranto- ba da po~ne u oktobru. ¥ da su prepoznali djevojku, da la ni svjesna. ¥ SLOBODAN PRAQAK O PRISUSTVU MUXAHEDINA U BiH Istina na snimcima NASTAVQEN SUDSKI PROCES [ESTORICI OPTU@ENIH ZA ZLOÎNE NA KOSOVU HAG - Optuèni hrvatski nadilo da se samo zbog 20 ova- general Slobodan Praqak pre- kvih trese Engleska i pola SVJEDOÊWA O STRIJEQAWU do~io je protekle sedmice Ha- Evrope - upitao je Praqak svje- {kom tribunalu 40 kaseta ko- doka tuìla{tva Kristofera je dokazuju prisustvo muxahe- Bisa, ~lana Posmatra~ke misi- HAG - Na su|ewu biv{em Po iskazima Miqazima Ta~ija i Mustafe Dragaja, dina tokom proteklog rata u je Evropske unije u BiH tokom predsjedniku Srbije Milanu BiH, javile su agencije. 1993. godine. Milutinovi}u i petorici ko- izbjeglice su 28. marta opkolili policajci i pripadnici Na kasetama se, izme|u - To mi je jasno - odgovorio optuènih za zlo~ine na Koso- paravojnih snaga, koji su im oduzeli novac, a zatim ostalog, vidi i tada{wi pred- je svjedok. vu, sudije su u petak saslu{ale sjedavaju}i ratnog predsjedni- Zagreba~ki "Ve~erwi iskaze dva svjedoka, Miqazima odvojili mu{karce od èna i djece. Kasnije su odvo|eni {tva Alija Izetbegovi} kako list# u broju od petka napome- Ta~ija i Mustafe Dragaja, koji su izjavili da su preìvjeli u grupama na strijeqawe, a wih dvojica su preìvjela postrojava muxahedine, a ~uju se nuo je da su, uprkos relevant- strijeqawe desetina Albana- i uzvici na arapskom jeziku i nim dokumentima, o postojawu ca, koje su srpske snage po~i- 1999. u~estvovali u sahra- |en. Tuìoci su fotografiju poruke: oko 5.000 muxahedina u BiH, nile u selu Izbica u martu ni 147 ubijenih Albana- Ta~ijeve ko{uqe sa rupama od - Kre}emo sa velikim à- predstavnici Evropske unije 1999. javila je Beta. ca, ali da su tijela kasni- metaka priloìli u dokazni rom za ubijawem Alahovih ne- govorili da se radi o "propa- Zajedno sa Milutinovi}em, je srpske snage iskopale materijal. prijateqa, koji su danas jaki gandi Hrvatskog vije}a odbra- za progon oko 800.000 Albana- i prenijele na druga mje- Ta~i je o tome 2002. godine kao {to nikada nisu bili! ne, te da su Ujediwene nacije, ca sa Kosova optuèni su i ta- sta. svjedo~io na su|ewu Slobodanu - Kli~e se Alahu, a ne dr- nerijetko, u~estvovale u raz- da{wi potpredsjednik vlade Opisali su da su se, Milo{evi}u, a zastupnici op- àvi BiH. Da li bi vas izne- mjeni muxahedina. ¥ Savezne Republike Jugoslavije po{to su izbjegli iz svotu`be su tada u sudnici poka- Nikola [ainovi} i generali jih sela koja su granati- zali wegovu ko{uqu. On je ka- rale srpske snage, krajem AKCIJA WEMA^KIH SNAGA BEZBJEDNOSTI Dragoqub Ojdani}, Neboj{a zao i da je, po{to se policajac Pavkovi}, Vladimir Lazarevi} marta 1999. na{li na po- koji je pucao udaqio, pobjegao i Sreten Luki}. qu u blizini Izbice, za- u obli`wu {umu. Precizirao Uhap{en bomba{" Svjedoci Ta~i i Dragaj iz- jedno sa hiqadama drugih je da je kasnije saznao da je u " javili su i da su krajem marta izbjeglica - èna, djece i BERLIN - Wema~ka poli- Drugi osumwi~eni devetna- starijih mu{karaca. wegovoj grupi ubijeno 30 qudi, cija je u pokrajini Baden - Vir- estogodi{wi Libanac, Xihad Po wihovim rije~i- a da su jo{ dvojica preìvjela. temberg u petak uhapsila i tre- Hamad, sa posqedwim mjestom IZBICA ma, izbjeglice su 28. mar- Ta~i je posvjedo~io i da je }u osobu, osumwi~enu za vezu sa, boravka u Kelnu, uhap{en je ju- Svjedok Mustafa Dragaj je ta opkolili policajci i 31. marta 1999. u~estvovao u tako|e, ve} uhap{enim Liban- ~e i nalazi se u zatvoru i Li- izjavio da je 28. marta sa drugom pripadnici paravojnih sahrawivawu Albanaca ubije- cima koji su krajem jula posta- banu. grupom albanskih mu{karaca snaga u razli~itim ma- nih kod Izbice i da je tada po- kopano ukupno 147 le{eva. vili bombe u dva regionalna vo- Wema~ka je zatraìla wego- odveden sa livade u okolini skirnim i sivomaslina- Milan Milutinovi}: - Lokalni qekar je pokopa- za u Wema~koj, saop{tilo je Sa- vo izru~ewe, a kancelar Ange- Izbice i da su srpski policaj- stim uniformama koji su \ Te{ke optu`be vawe le{eva snimio video-ka- vezno dràvno tuìla{tvo, a la Merkel je izrazila nadu da ci na wih otvorili vatru. im oduzeli novac, a zatim - I{li smo dvojica po dvo- odvojili mu{karce od è- merom. prenijele agencije. }e do toga do}i bez problema. El Hajdib i Xihad Hamad - jica, oni su nas vrije|ali, a za- na i djece. Kada sam 14. juna 1999. sa Osumwi~ena tre}a osoba po- zatim grupu od tridesetak koji se sam prijavio policiji i tim su zapucali... Preko mene Ta~i je posvjedo~io da je za- Albanaca, u kojoj je bio i on, od- ekipom Bi-Bi-Sija ponovo doti~e iz okruèwa Jusufa Moha- tvrdi da je nevin - optuèni su je pao jedan ro|ak koji je zapo- tim jedan oficir "koji je imao veo do obli`we ~istine, nare- {ao na to mjesto, tijela su bi- mada el Hajdiba (21), libanskog da su 31. jula postavili bombe u magao... Leào sam tako vi{e oznake sli~ne vojnim na ruka- dio im da kleknu i zatim pucao la iskopana i odnesena, a ka- studenta, koji je prvi od dvoji- dva regionalna voza u wema~koj od pola sata, nisam smio da povima maskirne uniforme# re- na wih iz automatske pu{ke. snije sam ~uo da su ih srpske ce osumwi~enih uhap{en pro- pokrajini Sjeverna Rajna Vest- gledam da li su jo{ tu... Onda kao svojim qudima da "svi zna- Svjedok je tvrdio da su kroz we- snage prenijele u Mitrovicu, {log vikenda u Kilu, gradu na falija, koje nisu eksplodirale sam ustao i otr~ao u {umu uz- ju {ta treba da rade#. Po rije- govu odje}u pro{la ~etiri met- Vu~itrn i Batajnicu - rekao je krajwem sjeveru zemqe. zbog gre{ke u izradi. ¥ brdo - ispri~ao je Dragaj. ~ima Ta~ija, jedan policajac je ka, ali da je ostao nepovrije- Ta~i. ¥ 12 KROZ REPUBLIKU SRPSKU 26. i 27. avgust 2006. DERVENTA ¹ DERVENTA ¹ DERVENTA ¹ DERVENTA ¹ DERVENTA ¹ DERVENTA ¹ DERVENTA ¹ DERVENTA ¹ DERVENTA ¹ DERVENTA ¹ DERVENTA ¹ SA NAÊLNIKOM OP[TINE MILORADOM SIMI]EM GRAD NIKAO IZ PEPELA

ZAVR[ETAK otaxbinskog Stvorena je povoqna klima koja omogu}ava daqi razvoj kona~no rje{ewe ovog rata Derventa je do~ekala bukval- problema. no poru{ena i osaka}ena. Pored i otvarawe novih radnih mjesta. Moram da napomenem - Samo u infrastruk- velikih qudskih `rtava bilo je turne objekte, sredstvi- uni{teno gotovo sve - fabrike, ogromnu ulogu doma}ih privrednika koji su smatrali da ma gra|ana, kreditnim putevi, vodovodi, ku}e, stanovi, iz Dervente ne treba i}i, ve} graditi i stvarati boqu zaduèwima i iz buxeta po{te... utro{eno je ~etiri mi- Grad je izgledao sablasno. budu}nost, istakao na~elnik Milorad Simi} liona maraka. Obnovqe- Na~elnik op{tine Milorad na je ambulanta u Osi- Simi} nagla{ava da se krenulo ram da napomenem ogromnu ulogu FAKULTET tak jednog broja prijeratih sta- wi, Kalenderovcima i gotovo od nule i bez skoro i~ije doma}ih privrednika koji su sma- Tre}u godinu radi U~i- novnika i doma}eg stanovni- djelimi~no u Bosanskim pomo}i. trali da iz Dervente ne treba teqski fakultet koji bi tre- {tva, pomogla je me|unarodna Luànima, asfaltirano - Najteì dani su sre}om iza i}i, nego u woj graditi i stvara- bao da preraste u redovni fa- zajednica, a obnovqene su mno- vi{e od 20 kilometra nas i danas je Derventa ne{to sati boqu budu}nost - veli Milo- kultet. U ovoj obrazovnoj in- ge ku}e i stanovi doma}eg sta- gradskih i seoskih pute- svim drugo. Kao ptica feniks, rad Simi}. stituciji upisano je vi{e od novni{tva. va, saniran je vodosistem uspjeli smo se podi}i iz pepela. Pored mnogobrojnih malih 400 studenata iz Dervente i Velika sredstva, veli Si- Kora}e i Bili}a vrelo, Ovo je vrijeme kada grad na Ukri- preduze}a, poqoprivrednih i susjednih op{tina, a veliki mi}, uloèna su u obnovu sred- izgra|en vodovod za poni doìvqava preobraàj - posto~nih farmi, nikle su nove fa- broj studenata dolazi iz Fe- wih i osnovnih {kola, a ove go- vratnike u Modranu, postaje mjesto u kojem }e mnogi po- brike, gra|evinske firme, izgra- deracije BiH. dine zahvaquju}i darodavcima boq{ana je gradska ra- èqeti da ìve, a ne da odlaze. |ene trgovinske ku}e, otvorene iz Norve{ke i na{em prijate- svjeta i zapo~ela je grad- Da ne bude zabune, slika danas banke, ugosti- nije tako ruì~asta. No, kreni- teqski objekti, mo redom - isti~e prvi ~ovjek benzinske pum- Dervente. pe, pilane, sam- Obnovu i stvarawe boqih ostalne uslu`- uslova za ìvot svih gra|ana, kane radwe i pro- Milorad Simi}: è Milorad Simi}, usporila je davnice. Najteì dani iza nas lo{e sprovedena privatizacija. - Posebno, - Od 14 hiqada radnih mjesta treba ista}i da Pro{le godine slavilo se i u obu}arskoj, metalskoj, grafi~- je Fabrika cije- zbog izgradwe novih za rad op- koj, tekstilnoj industriji te tr- vi "UNIS#, po- {tine neophodnih objekata kao govini i gra|evinarstvu malo ko- slije privatiza- {to je zgrada Skup{tine op{tije preduze}e je zadràlo predrat- cije postala uz- ne u koju je preseqena komplet- ni nivo i svoje radnike. Ostaja- orna firma kona lokalna vlast i neke repu- lo se bez posla, a op{tina je za- ja izvozi svoje bli~ke institucije. ostajala u svim segmentima. î- proizvode. Sli- - Prvi put pored mnogobroj- nilo se da se preporod ne}e do- ~no je sa "Meha- nih, sportskih, kulturnih i za- ìvjeti tako brzo - prisje}a se na- nika stilom#, ~elnik Dervente. koja je nakon IMOVINA Bilo je to vrijeme kad su mno- preprodaje biv- Na~elnik Milorad Simi} gi Derven}ani i oni koji su ovu- {e "Mehanike# nagla{ava da je imovina u da prolazili samo odmahivali doìvjela preo- Derventi vra}ena sto odsto. gledaju}i ru{evine i zapu{tene braàj, zatim - Stvorena je povoqna bez- fabri~ke hale uz komentar da je privatne fabr- bjednosna situacija i op{ta "avetiwski# grad. ike obu}e "Baja klima za povratak svih wenih - Danas, moè se slobodno re- {uz# i "Sani- prijeratnih gra|ana. Otvori- }i, Derventa je ne{to sasvim dru- no#, firme "Ga- li smo vrata svima koji èle, go. Ovdje ima mjesta za ìvot i tari}# , "Fruk- ho}e i imaju ozbiqnu namjeru rad svih gra|ana. Stvorena je pota trejd#, "Ni- da ìve ovdje sa èqom da za- voqna klima i privredni rast veks#, "Inter- jedni~ki gradimo boqu i mo- koji omogu}uje daqi razvoj i otva- prom#, Gra|e- derniju i Derventu - poru~io rawe novih radnih mjesta. Mo- vinske firme je Milorad Simi}. Pro{irewe putne mreè: Novi metri asfalta Otvorena bavnih manifestacija koju or- "Ehta-R#, "Gekop# i druge. Tek- qu Od Bergu sve {kole }e biti wa trotoara u glavnim ulicama. ganizuju derventski sportski stilna industrija "Ukrina# je opremqene kompjuterima za po- Djelimi~no je rekonstruisan put klubovi, kulturna dru{tva i vrata prodata Italijanima koji su na- trebe informati~ke nastave. za Osiwu i Kalenderovce gdje je udruèwa bi}e odràna i pre- javili izgradwu novog proizvod- Govore}i o problemu pitke uloèno vi{e od milion mara- zentacija privrede pod nazivom NA[ grad preìvio je ve- nog pogona {to zna~i da se tek- lika razarawa sa materijal- vode u Derventi, Simi} je naka - referi{e prvi ~ovjek Der- "Derventa otvorena vrata#, ko- stilci ne trebaju bojati za po- glasio da mnoge stvari jo{ vente dodaju}i da nije zadovo- ju smatramo veoma va`nom i za nim {tetama i qudskim `r- sao - smatra na~elnik op{tine tvama i mi se u stvari nala- uslovno re~eno "cure# ali je qan tempom gradwe Sabornog budu}nost nezaobilaznom va{ar- Derventa. U obnovi poru{enih snabdijevawe boqe nego ranije. hrama Uspenija presvete Bogo- skom manifestacijom - istakao zimo u stalnoj obnovi, rekao objekata koji je omogu}io povra- je predsjednik Skup{tine op- Novim ulagawima predvi|a se rodice. je na~elnik Milorad Simi}. ¥ {tine Du{an Ra{i}: "Skup{tina op{tina, kao najve}i organ odlu~ivawa pod- KAKO JE NASTAO NADALEKO POZNATI VA[AR sti~e brà ulagawa i dolazak u Derventu svih onih koji è- le da investiraju i grade u ci- CRKVA OKUPILA NAROD qu zapo{qavawa. Za sve one koji do|u sa dobrim namjera- ma, Derventa im otvara vrata Du{an Ra{i}: KOD pravoslavnih hri{}a- Povodom osve{tawa crkve 1855. godine odràno je veliko {irom, bez obzira na bilo ko- Podsticaj ulaga~ima na u Derventi, te`wa za svojom narodno veseqe, gdje slavi{e svi zajedno, pravoslavci, ju pripadnost#. ¥ bogomoqom ostvarila se sredi- nom 18. vijeka. Tek, nakon druge katolici, Jevreji, a i mnogi muslimani molbe kod sultana Abdul Hami- MILENIJUM" da, 1851. godine stigao je ferman wa crkve odràno je veliko na- Za subotu je zakazano" zvani~no otvarawe poslovne zgrade da Srbi mogu praviti svoju crkvu. rodno veseqe, gdje slavi{e svi "Milenijum# povr{ine od pet hiqada kvadratnih metara u ko- Tako godine 1851. tada{wi zajedno, pravoslavci, katoli- joj }e posao zapo~eti 140 vlasnika. Poslije predaje objekta na derventski paroh Stevan Jeli} i ci, Jevreji, a i mnogi dervent- upotrebu u "Milenijumu# }e se odràti promocija na{eg li- trgovci \or|o Kosti}, Risto Ko- ski muslimani. sta. Istog dana, po~e}e asfaltirawe puteva do najve}ih mjesnih naseqa Osiwa i Kalenderovci. Radovi ko{taju 1,7 miliona maraka.

Svjedoci vremena: o{te}eni zvonik. z Zanimqivo Stara i nova bogomoqa je da ovaj hram bio veoma cije- wen - posje}ivali su ga mnogi gdje i sad traje - ove godine obi- predstavnici vlada i careva qe`ava se 155. godi{wica. Dan Rusije, Austrougarske, Srbije i Uspenija presvete Bogorodice - Crne Gore. Nije poru{en u Pr- Velika gospojina je krsna slava vom i Drugom svjetskom ratu a Crkvene op{tine Derventa, a od obnovqen je u vrijeme komunisti} i Simo Karamitrovi} sa To veseqe se ponavqalo iz 1993. godine i krsna slava op{tisti~ke vladavine ostalim parohijanima zapo~e{e godine u godinu i tako postalo ne Derventa. Danas se centru grada gradi gradwu derventske crkve. op{tenarodno i nadaleko pozna- Crkva koja je izgra|ena Saborni hram Uspenija presvete Zidawe je trajalo do 1855. go- to kao derventski va{ar. 1855. godine u proteklom ratu Bogorodice koji }e biti mnogo dine, kad je crkva osve{tana i U po~etku, sve se odvijalo u na Spasovdan 1992. godine mi- ve}i i qep{i od prethodnog. posve}ena Uspeniju presvete crkvi i oko we, a kasnije se ve- nirana je i poru{ena do teme- Bogorodice. Povodom osve{ta- seqe "selilo# na sto~nu pijacu, qa. Kao nijemi svjedok ostao je ¥ Pripremio Savko PE]I] 26. i 27. avgust 2006. KROZ REPUBLIKU SRPSKU 13 NEZADOVOQSTVO GRUPE RADNIKA U INTEGRAL SISTEMU" U DOBOJU ZBOG DUGOVA MA[INE" NA DOBO[U

DOBOJ - Predsjednik Up- rije~ima, ima dovoqno posla ravnog odbora Branislav Ma- Ako se ma{ine prodaju, proizvodwa }e stati, poru~io i orijentisano je na izvoz, izru{i} i direktor "Integral Branislav Maru{i}. Svoje poslovne proma{aje poku{avaju uzev nekih sitnih poslova ko- sistema# u Doboju Dragomir je obavqa za doma}e trì{te. Raki} saop{tili su u petak da namire preko na{ih le|a, smatra radnik Slavko Jefti} - U te{kim uslovima pri- da grupa nezadovoqnih radni- vre|ivawa, kakvi vladaju u Re- ka preko suda nastoje da dobi- mogu}ena proizvodwa, a time investiraju, a imaju veliki publici Srpskoj, na{i radni- ju zaostala primawa iz rani- i prestanak rada svih zapo- procenat akcijskog kapitala. ci imaju posao i redovna pri- jeg perioda "po cijenu da se slenih - rekao je Maru{i} na Trenutno se vode aktivnosti mawa, a nezadovoqni su zbog prodaju ma{ine neophodne za konferenciji za novinare. obavqawe proizvodwe#. Ta grupa radnika, koju ~i- êdo Skopqak: - Uprkos tome {to im je ne i desetak penzionera, koji- Potrebno strpqewe ispla}ena tre}ina potraì- ma firma tako|e duguje, kaè vawa i obe}ano da }e i osta- Maru{i}, na ovaj na~in je posla biti i ubudu}e. Ispravno tak biti izmiren do kraja ove ugrozila ne samo svoju, ve} i godine, grupa od pet-{est od je {to mawi broj radnika tra- budu}nost ostalih zaposlenih. ì zaostale plata, ali mislim ukupno dvadeset zaposlenih - Sa ovim stawem upozna- radnika obratila se sudu, ko- da treba imati strpqewa i poli smo i Op{tinski i Repu- mo}i poslodavcu koji je na pu- ji je zaplijenio kqu~ne ma{i- bli~ki sindikat i zamolili ne ~ijom prodajom bi bila one- tu da svoje obaveze izmiri do ih da interveni{u i da zausta- kraja godine - smatra Skopqak. ve ovakve nerazumne poteze. Svoje poslovne proma{aje po- Preduze}e dobro radi, ima poku{avaju da namire sa na{ih Slavko Jefti}: le|a - smatra radnik Slavko Isplatite zara|eno Jefti}. POVJEREWE - Krajwe je vrijeme da nam - Tu`be smo podnosili tri se isplate zaostaci. Posloda- puta pa ih povla~ili u dogovo- sla, radnici redovno dobijaju vac prebacuje krivicu na nas ru sa poslodavcem. Me|utim, plate, ispla}uju im se dopri- kao da mi èlimo da sru{imo dogovor poslodavac nije ispo- nosi, topli obrok, naknada za Branislav Maru{i} i Dragomir Raki}: svoju ku}u. Nije ta~no. Ovdje {tovao. Na kraju vi{e nismo prevoz. U isto vrijeme firma sam od 1978. godine. Sve te ma- htjeli da povla~imo tu`bu i izmiruje i ostale obaveze kao Proizvodwa dovedena u pitawe {ine koje se prodaju na neki zaplijewene ma{ine date su na i otplatu reprogramiranog du- na~in, mogu da kaèm, da sam prodaju. Svjesni da sije~emo ga - isti~e Maru{i}. o preuzimawu akcija od fon- sporog izmirewa ranijih du- i ja kupio - nagla{ava Jefti}. granu na kojoj sjedimo ali po- Direktor Raki} nagla{a- da, a budu}i ve}inski akcio- govawa. To je te{ko razumje- Na prvu licitaciju za slodavcu vi{e ne vjerujemo. Jo{ va da preduze}e nastoji da re- nar èli da uloì u firmu i ti - veli Raki}. prodaju ma{ina iz "Integra- pro{le godine u avgustu treba- guli{e sve obaveze prema rad- pro{iri proizvodwu. Ove ak- Tako misli i radnik êdo la# nije se niko javio. Na dru- lo je da dobijemo zaostale pla- nicima iz ranijeg perioda, a tivnosti treba da budu zavr- Skopqak. gom }e, smatraju u poslovod- te. Dvije rate su nam ispla}e- to te{ko ide. {ene u naredna dva mjeseca - - Ne podràvam tu`bu, u Jelenko Savi~i}: stvu, biti prodate budza{to. ne, ostale su jo{ ~etiri - kaè - Poznato je da od priva- isti~e Raki}. firmi rade ozbiqni qudi koji Firma radnicima duguje Ni{ta od dogovora radnik Jelenko Savi~i}. tizacije nije bilo ulagawa u Preduze}e, koje se bavi me- su nam obezbijedili posao, pla- 42.000 maraka. firmu, jer fondovi ni{ta ne talopreradom, prema wegovim te i sve ostale. Nadam se da }e ¥ S. PUHALO SAVEZ SEDAM OP[TINA ISTO^NE HERCEGOVINE ULAGAWA U MILI]KE MJESNE ZAJEDNICE Agencije u tri grada Izgradwa vodovoda i puteva BILE]A - Savez op{tina Hercegovine na sjednici Iz- MILI]I - Razvojni ba da usaglasimo sa predstav- Stijewe i trotoara do Sred- vr{nog savjeta donio je odluka o skorom po~etku rada no- program Ujediwenih nacija nicima op{tine. To }e, na- wo{kolskog centra. voformiranih agencija u Bile}i, Nevesiwu i Trebiwu, za Srebrenicu i Mili}e do- ravno, zavisiti i od na{ih - Veoma sam zadovoqan kaè se u saop{tewu za javnost. godine uloì}e 720.000 mara- finansijskih mogu}nosti - stavom UNDP prema na{em Kako je ranije odlu~eno agencija za kulturu, infor- ka u izgradwu i obnovu in- izjavio je Prieto. prijedlogu zajedni~kih ula- misawe, turizam i sport radi}e u Nevesiwu, za razvoj u frastrukture u mjesnim za- Od ukupno planiranog gawa u infrastrukturu i ka- Bile}i i za planirawe u Trebiwu. jednicama i u takozvane ka- iznosa 530.000 maraka bi}e pitalne objekte u ovoj godi- Do 20. septembra u pomenutim gradovima bi}e prove- pitalne projekte. uloèno u izgradwu puta ni. Daqe aktivnosti su pre- dene sve potrebne pripreme u vezi sa registracijom i po- Ovo je dogovoreno na sa- Gorwi Pavkovi}i - Dubni~- pu{tene tehni~kim slu`ba- ~etkom rada navedenih agencija, u okviru ~ega }e biti stanku na~elnika op{tine ki Most 69.000, asfaltira- ma UNDP i op{tine Mili- adaptirane i ure|ene i odgovaraju}e prostorije za wih. Mili}i @ivojina Juro{e- we puta do Skugri}a 130.000 }i, a ovo sve trebalo bi da U saop{tewu se navodi da su "definisani i zadaci u vi}a i menaxera Razvojnog i asfaltirawe puta Dubni~- bude ura|eno do kraja godi- vezi sa izdavawem monografije Hercegovine i pokreta- programa Aleksandra Prie- ki Most - Paji}i - Dowi Za- ne, ili najkasnije za nekih wem regionalnih elektronskih i pisanih medija. U pri- ta, na kojem je usagla{eno da lukovik 330.000 maraka. sedam-osam mjeseci - rekao premi su i privredni i drugi projekti va`ni za isto~no- sredstva budu uloèna u pet Op{tina Mili}i ulo- je na~elnik @ivojin Juro- hercegova~ku regiju, koji }e biti kandidovati kod Vlade mawih programa u mjesnim ì}e 88.000, a UNDP 110.000 {evi}. Srpske#. zajednicama i tri kapital- maraka u pet mawih progra- Menaxeru UNDP Alek- Savez op{tina isto~ne Hercegovine ~ine op{tine na programa. ma u mjesnim zajednicama. sandru Prietu ovom prili- Trebiwe, Bile}a, Gacko, Nevesiwe, Berkovi}i, Qubiwe - UNDP }e u infrastruk- To je izgradwa mosta na kom uru~en je grb op{tine i Isto~ni Mostar, a formiran je prije godinu dana. turu uloìti ne{to vi{e od [tedri, vodovoda Babi}i - Mili}i kojim je mili}ka op- Te op{tine u{le su u savez kako bi, zajedni~kim sna- 400.000. Kada govorimo o so- Turunxi}i - Suqi}i, vodo- {tina odala priznawa toj gama i sredstvima, podstakle brì privredni razvoj toga cijalnom sektoru i javnim voda u mjesnoj zajednici Ra- organizaciji za pomo} u po- Aleksandar Prieto: kraja koji je najnerazvijeniji u Republici Srpskoj. uslugama, i tu su predvi|ena ji}i, puta Derventa - Mra- slijeratnoj obnovi i razvo- Na poklon grb op{tine ¥ [. A. - S. K. ulagawa, ali detaqe tek tre- morje - Pavlovi}i - Bijelo ju op{tine. ¥ G. P. U SLICI I RIJEÎ STOJAN SIMI] (1918-2006) ODLAZAK USPRAVNOG RATNIKA

U GOTOVO svim memoar- sta odlika revolucionara, po- Imao je tada samo 27 go- svijetle karijere, ali mu je sa- skim, monografskim i isto- sebno onih mla|ih, koji su hi- dina! ~uvalo obraz i du{u. rijskim djelima vezanim za tali ka vrhuncu svoje karije- Me|utim, tu je zaustavqe- Nikada se nije pokajao {to Krajinu i sredwu Bosnu u Dru- re i piramide vlasti ne osvr- no wegovo daqe dru{tveno naje imao o{tar jezik prema svo- gom svjetskom ratu u natukni- }u}i se na one preko kojih su predovawe. I to ne slu~ajno. jim partijskim saborcima i do- ci pod imenom Stojan Simi} gazili. Kako god je imao hrabro- sta razumijevawa prema ideo- kaè se: Prije rata zemqorad- sti da se ve} u rano proqe}e lo{kim protivnicima. nik, ~lan KPJ od januara 1942, 1942. godine razi|e sa svojim Radni vijek je proveo u pri- u NOR-u od septembra 1941, u ro|akom, kom{ijom i ~etni~- vredi. Stalno se do{kolovao rat u{ao kao borac u Jo{a- kim komandantom Radoslavom pa je obavqao odgovorne, ali ne va~koj partizanskoj ~eti, a po- Radom Radi}em, tako je i na- ba{ i unosne poslove gdje se tom obavqao brojne du`nosti rednih godina i decenija imao vrtio veliki novac i dru{tve- me|u kojima komandir voda i smjelosti da partijskim ruko- na mo}. To ga nije sprije~ilo ~ete, zamjenik komandanta Cr- vodiocima direktno u lice kada ostvari li~nu porodi~nu novr{kog NOP odreda, koman- è ono {ta narod misli o wi- sre}u. dant bataqona Prwavorskog ma i iznese svoje gledi{te na Znao je ~esto citirati Ge- NOP odreda, komandant Ko- odre|ene probleme. tea: "Sre}an i velik je samo mande mjesta Kotor Varo{, Kako god je tokom NOR onaj koji ne mora ni vladati ni [iprage i Skender Vakuf, po- traìo od svojih saboraca da pokoravati se da bi mogao ne- KOTOR VARO[ - Poslije formirawa ekolo{kog dru{tva liti~ki komesar i partijski po{tuju konvencije i zakone o {to biti#. "Eko-opstanak# po~elo je ure|ewe okoline stambenih i po- rukovodilac u Uzloma~kom obi~aju ratovawa, tako je i na- Sa suprugom Jelenom Sto- slovnih objekata. NOP odredu. kon rata zahtijevao da kazna jan Simi} je doìvio duboku i - Iako se ekolo{ka svijest sporo razvija nastojimo pokre- Dobitnik je brojnih vojnih ne bude teà od (ne)djela, od- spokojnu starost i stekao si- nuti gra|ane da poklone vi{e pa`we za{titi i ure|ewu oko- i dru{tvenih odlikovawa. nosno da se politi~ki i ideo- nove Rodoquba i Zorana, unu- line - rekao je predsjednik "Eko-opstanka# Miodrag Petrovi}. Objavqena su brojna sje}a- Neposredno po oslobo|e- lo{ki protivnici ne uklawa- ke i praunuke. @ivio je u Ba- U aktivnost na ure|ewu okoline ukqu~ilo se i kotorvaro- wa u~esnika NOB u kojima wu Bawe Luke od okupatora ju pod izgovorom da su narod- woj Luci skromno i dostojan- {ko Udruèwe penzionera koje je uredilo prostor ispred Do- u~esnici burnih ratnih doga- Stojan Simi} je postavqen za ni neprijateqi i zlo~inci. stveno u krugu iskrenih prija- ma penzionera. |awa pomiwu Simi}evu hra- prvog predsjednika Bawolu~- Treba li uop{te pomiwa- teqa, kakav je i sam bio, koji U ciqu unapre|ewa za{tite ~ovjekove okoline uskoro }e brost, odva`nost, principi- kog sreza ~ime su mu vrata za ti da je i za jedno i za drugo i su ga prije 40 dana i isprati- biti sumirani rezultati konkursa koji je raspisao "Eko-opsta- jelnost, pravednost, ali i umje- sjajnu politi~ku karijeru bi- za tre}e glava bila najnià li u Carstvo nebesko. nak# za najure|enije dvori{te i balkon. ¥ D. K. renost koja nije bila ba{ ~e- la {irom otvorena. cijena. Stojana je to ko{talo ¥ B. MAKSIMOVI] 14 KROZ REPUBLIKU SRPSKU 26. i 27. avgust 2006. PREDSTAVNICI OP[TINSKE VLASTI U SRPCU OÎ U OÎ" SA GRA\ANIMA URADILI VI[E" OD OBE]ANOG

Na javnoj tribini na~elnik Mirko Koji} i predsjednik tromreòm, javnom rasvjetom, novim sportskim terenima i Skup{tine op{tine Proko Dragosavqevi} odgovarali drugim objektima {irom op- {tine. Otvoreno je i blizu 400 na pitawa gra|ana o radu i planovima lokalne novih radnih mjesta i stvoren zajednice povoqan ambijent za doma}e i inostrane ulaga~e. Pritom je SRBAC - Predsjednik Koji} naglasio podr{ku i po- Skup{tine op{tine Srbac OP[TINSKA UPRAVA mo} republi~ke Vlade, sa Mi- Proko Dragosavqevi} i na~el- loradom Dodikom na ~elu. Najodgovorniji qudi op{tine Srbac, na~elnik Simo Koji} - Ve}ina vas je bila i na nik op{tine Srbac Mirko Ko- i predsjednik lokalnog parlamenta Proko Dragosavqevi}, pri- ji} u ~etvrtak uve~e, na javnoj hvatili su prijedloge i sugestije, obe}av{i da }e u~initi sve, pro{loj tribini prije godinu tribini u prepunoj sali ovda- naro~ito angaòvawem mladih i stru~nih kadrova, efikasni- dana i sje}a se {ta je ova vlast {weg Doma kulture, govorili jom i opremqenijom op{tinskom administracijom, da uspje{no obe}ala da }e uraditi. Tvrdim, su gra|anima o radu lokalne zavr{e zapo~ete i planirane poslove, na zadovoqstvo svih gra- uradili smo mnogo vi{e od obe- vlasti, rezultatima, privred- |ana. }anog. S ponosom kaèm da je nom i dru{tveno-ekonomskom Srbac najve}e gradili{te u Re- i politi~kom stawu u op{tini, - Donijeli smo Strategiju ru~ju op{tine Srbac u toku je publici Srpskoj. kao i planovima za jo{ brì razvoja op{tine do 2015. godine, sprovo|ewe projekata vrijed- U toku je nekoliko poslo- razvoj ovog kraja. dokument bez koga nema smisla nih oko 14 miliona maraka - re- va od kapitalnog zna~aja, koji Dragosavqevi} je istakao razgovarati o bilo ~emu ili do- kao je na~elnik Srpca Mirko }e doprinijeti izlasku na{e Mirko Koji}: Na~elnik od rije~i da je zakonodavna i izvr{na nositi bilo kakve odluke. Ona Koji}. op{tine u Evropu i svijet - re- vlast u ovoj op{tini veoma do- predstavqa viziju {ta treba da Obrazloìo je to izgra|e- kao je Koji} na javnoj tribini, pitawa, uglavnom u vezi sa ko- dovoqni radom lokalne vlasti, bro sara|ivala, {to je dalo i se radi i gradi u narednom peri- nim seoskim, lokalnim, regio- kojoj je prisustvovalo oko 400 munalnim temama, zapo{qava- ali da se u nekim segmentima konkretne rezultate u reali- odu - rekao je Dragosavqevi}. nalnim i magistralnim asfalt- gra|ana. U razgovoru "o~i u wem, pomagawu socijalno ugro- ìvota mogu i moraju u~initi zaciji donesenih odluka, zada- U oblasti privrede, infra- nim putevima, ulicama u gradu, o~i# sa lokalnim ~elnicima, ènim licima i drugom. Ste- dodatni napori. taka i planova razvoja. strukture i komunalija na pod- vodovodima, obnovqenom elek- gra|ani su postavili ~etrdeset kao se utisak da su gra|ani za- ¥ S. KESER

JAVNO PREDUZE]E 1. MART" ÂJNIÊ AKTIVNOST RONILA^KOG KLUBA IZ PRIJEDORA " ke u susjednom, dvadeset kilo- subotwim poslijepodnevnim ~a- Nesta{ice vode - pro{lost metara udaqenom Gora`du, sve Trodnevna regata na Sani sovima, gdje }e biti pripre- dok nije raskinut ugovor sa ta- mqen prigodan sportsko-kul- ÂJNIÊ - Uspje{nim Trenutno svi imaju vode, jemo{wim komunalnim preduze- PRIJEDOR - Ronila~ki cije u Prijedoru, a ciq je da se turni program - najavio je Ra- sprovo|ewem projekta poboq- dini problem je slaba naplati- }em, poslije smjene vlasti na klub "Sana# iz Prijedora od organizovawem sportskih, kul- |enovi}, dodaju}i da regata u {awa vodosnabdijevawa, koje je vost usluga, jer veliki potro{a- prethodnim lokalnim izbori- petka do nedjeqe organizuje ma- turnih i edukativnih sadràja nedjequ iz Prijedora kre}e ka finansirala Svjetska banka pu- ~i vode ne rade, kaè Tadi} i doma - veli Veso Tadi}. nifestaciju pod nazivom "Sa- prijedorski region predstavi Novom Gradu, gdje }e biti orga- tem Fonda za razvoj i zapo{qa- daje da dugovawa privrednih pred- Politi~ki stavovi u gorana regata 2006#, koja }e obuhva- sa svim prirodnim qepotama, nizovan sli~an program i sve- vawe Republike Srpske, u sarad- uze}a ne mogu da se naplate. `danskoj op{tini su se promi- titi gradove Prijedor, Novi turisti~kim potencijalima, te ~ano zatvarawe. wi sa op{tinom âjni~e, u ovom Ukupna dugovawa pravnih li- jenili, tako da je do{lo i do Grad i Sanski Most. Prema ri- uti~e na svijest gra|ana u o~u- Ukupna duìna regate je 75 gradu vi{e nema problema u ca, prema posqedwem zavr{nom raskidawa ugovora, dodao je on. je~ima Vawe Ra|enovi}a, jed- vawu prirode. kilometara, a odvija}e se u mir- snabdijevawu vodom. ra~unu, prema{uju 400.000 maraka, - Trenutno transportni cje- nog od inicijatora ove mani- - Prvog dana regate, na grad- nijem toku rijeke Sane. Prema rije~ima direktora a samo "Stakorina#, a.d. duguje oko vovod âjni~e - Gora`de ne ra- festacije, rije~ je o gradovima skoj plaì u Prijedoru bi}e Prijavu za u~e{}e najavi- Javnog preduze}a "1. mart# Vesa 30.000 maraka, kaè Tadi}. di zbog o{te}ewa, pa je gora- kroz koje proti~e rijeka Sana, postavqen kamp, a otvarawe pr- lo je vi{e ronila~kih i raf- Tadi}a, uspje{no je otkloweno U ovoj firmi smatraju da se `dansko komunalno preduze}e pa je s tim u vezi i zami{qen ve etape ove manifestacije je ting klubova, ribolova~ka dru- program u koji }e biti ukqu~e- kod ma{inskog mosta u Sanskom mno{tvo kvarova na vodovodnoj rad preduze}a te{ko moè orga- izrazilo spremnost da uloì u {tva, ekolo{ke organizacije i obnavqawe dotrajalih dijelo- na sva tri grada. Mostu, gdje je predvi|en i defi- ostali qubiteqi prirode i ri- mreì, a jedan od velikih uspjeha nizovati bez pomo}i Vlade Srp- Manifestacija se odràva le starih automobila. Dolazak va. Ali, po svemu sude}i, za to jeke Sane. je i {to se crpne pumpe vi{e ne ske i op{tine âjni~e. uz pomo} Turisti~ke organiza- i do~ek ekipa u Prijedoru je u ¥ D. B. upotrebqavaju, a koje su mjese~no - Jedno vrijeme voda se iz }e trebati mnogo vi{e politi~- tro{ile i do dvije i po hiqade ma- âjni~a transportnim cjevovo- ke voqe - tvrdi Tadi}. raka elektri~ne energije. dom distribuisala za korisni- ¥ R. O. U POSJETI PREDRAGU SEKULI]U, UZORNOM PROIZVO\AÛ POVR]A I VO]A ZDRAVA HRANA IZ PLASTENIKA Niko iz porodice Sekuli} nije radio, pa su se odlu~ili za proizvodwu zdrave hrane: paradajza, krastavaca, paprike. Osim povr}a, uspje{no proizvode i vo}e: kru{ke, jabuke, {qive, breskve... [AMAC - Peto~lana porodica Predraga i Dragane Seku- PREKVALIFIKACIJA li}, iz sela Crkvine kod [amca, Poslije rata ku}a Sekuli}a je ostala prazna. Trebalo je preve} godinama se bavi proizvod- hraniti peto~lanu porodicu: supru`nike Draganu i Predraga, i wom povr}a u plastenicima i vo- troje djece - Borisa, Moniku i Boìdara. }a. Ovog qeta Sekuli}i su proiz- Prije rata Predrag se bavio kinologijom: uzgajao je i treni- veli nekoliko tona paradajza, pa- rao wema~ke pse, i to je bio unosan posao. Solidno se zara|iva- prike i krastavca. lo. Rat je obezvrijedio ovaj posao, pa se Predrag okrenuo poqo- Svoje proizvode prodaju na privredi. Po~eo se baviti proizvodwom povr}a i vo}a. {ama~koj i modri~koj pijaci, gdje imaju zakupqenu tezgu i qoprivredi da preìvimo. I Plastenike sa sistemima za stalne mu{terije. Uz to, proiz- nismo se pokajali - kaè Pre- navodwavawe su, kako kaù, sami vode i kru{ke, jabuke, {qive i drag. - Ovako se moè lijepo za- izgradili, jer nisu imali novca breskve, koje beru i prodaju od raditi i od toga dobro ìvjeti. da kupuju gotove. Koristili su juna do septembra. Trenutno imaju dva plaste- Sekuli}i i neke mawe kredite, Na ovoj proizvodwi, pri~a nika, a bi}e ih jo{. Planiraju koji su im mnogo vaqali. Predrag, svi su angaòvani. ove jeseni da uvedu grijawe u pla- - Najvi{e smo zasadili pa- - Niko od nas nije zaposlen stenike, kako bi se proizvodwa radajza jer je najisplativiji. pa smo se morali okrenuti pomogla odvijati i zimi. Proizvodwa u plastenicima zahtijeva mnogo rada. U proqe}e u plastenicima provedu i po desetak ~asova dnevno. Qeti mawe, jer se tada uglavnom ubiru proizvodi. - Zato, svi radimo sve. Sada je k}erka Monika u {koli u inostranstvu. Imala je sve petice, pa je dobila stipendiju za {kolovawe u inostranstvu. [kolu poha|a u Norve{koj. Najstariji Boris odlazi na fakultet. Boìdar, koji je sada peti razred, tako|e je dobar |ak i desna je ruka majci Dragani i ocu Predragu. - Djecu treba {kolovati. Va- qa nam, meni i Dragani, jo{ vi- {e zapeti kako bismo nadokna- dili odlazak Monike i Borisa. Sva proizvodwa Sekuli}a i u plastenicima i u vo}wacima je ekolo{ka i zdrava hrana. Ni- kada nisu upotrijebili bilo kakva za{titna sredstva, pa su za- Porodica Sekuli}: Ispred fabrike" zdrave hrane to wihovi proizvodi najtraè- " niji. ¥ V. ANTI] 26. i 27. avgust 2006. KROZ REPUBLIKU SRPSKU 15 BORA^KA ORGANIZACIJA I ODJEQEWE ZA BORA^KO INVALIDSKU ZA[TITU \ACIMA BESPLATNI UXBENICI

Predsjednik Bora~ke organizacije Miro [ikarac smatra da ove aktivnosti daju pozitivne efekte, po{to djeca poginulih boraca i ratnih invalida osje}aju da neko vodi ra~una o wima PRWAVOR - Iz buxeta - Op{tina Prwavor svake stvorili wihovi roditeqi - op{tine Prwavor za nabav- godine na osnovu zakqu~ka Na- dodao je [ikarac. ku uxbenika i organizovawe rodne skup{tine Republike Op{tina Prwavor, dodao maturske zabave u {kolskoj Srpske donosi program mjera, je Tupaji}, sistemski rje{ava 2006/2007. godini, za djecu po- kojim se ostvaruju dodatna ova pitawa, pa kroz {kolova- ginulih boraca i ratnih voj- prava porodica poginulih i we prati u~enike u wihovom nih invalida, kao i demobili- ratnih vojnih invalida. Ova radu. Tako za osnovce obezbje- sanih boraca, ove godine iz- aktivnost predstavqa jedan |uje uxbenike, a za sredwo- dvojeno je {est hiqda i 300 elemenat tog programa - re- {kolce i studente stipendije maraka. kao je na~elnik Odjeqewa za od 50 i 100 maraka. Bora~ka organizacija i bora~ko-invalidsku za{titu Ove godine i Odjeqewe za Odjeqewe za bora~ko invalid- op{tine Prwavor Zdenko Tu- bora~ko - invalidsku za{titu sku za{titu uru~ili su i nov- paji}. i Bora~ka organizacija stavi- ~anu pomo} za 67 osnovaca za Prema rije~ima predsjed- li su akcenat na stambeno zbri- nabavku kwiga, a 18 u~enika de- nika Bora~ke organizacije Mi- wavawe porodica poginulih vetih razreda dobi}e novac za re [ikarca ove aktivnosti da- boraca i ratnih vojnih inva- sve~anost povodom zavr{etka le su pozitivne efekte, jer dje- lida, pa je u toku izgradwa osnovnog obrazovawa. ca osje}aju da neko vodi ra~u- stambene zgrade sa 40 stanova. Nov~ana pomo} za nabavku na o wima. - U gradwu zgrade upusti- uxbenika iznosi od 50 do 100 - Drago mi je {to smo ostva- li smo se zbog toga {to ne po- maraka zavisno od toga koliko rili dobar kontakt sa tom dje- stoji jednostavniji na~in da Prwavor: Op{tina vodi brigu o djeci poginulih boraca uxbenici ko{taju, a za matur- com. Nadam se da }e ovih ak- se problem stanovawa lak{e sku zabavu maturanti dobijaju tivnosti biti vi{e i da }e na- i br`e rije{i. Za sada je ras- ugovor za prvu fazu, pokriva- hiqade maraka. Ukupna inve- hiqada maraka - rekao je Tu- po 25 maraka. u~iti da ~uvaju ono {to su pisan tender i potpisali smo we zgrade i to }e ko{tati 683 sticija ko{ta}e milion 500 paji}. ¥ J. DEMOWI]

DELEGACIJA RAÊ POSJETILA MRKOWI] GRAD ISPRED ZGRADE SKUP[TINE OP[TINE ZVORNIK GRADI[KA Saradwa bratskih op{tina Protest taksista bez osnova Ure|eno ZVORNIK - U Zvorniku Na~elnik Odjeqewa za va odluke o radu taksi slu`be. i zajedni~ki projekti su protestovali taksisti is- privredu i dru{tvene djelat- On je naglasio da su izda- izleti{te pred zgrade Skup{tine op{ti- nosti op{tine Zvornik Mi- ta ~etiri rje{ewa za rad no- MRKOWI] GRAD - Dele- tje{we saradwe u oblasti kul- ne Zvornik tvrde}i da se izda- lija Radovi} rekao je da navo- vih taksista, jer je u me|uvre- GRADI[KA - Udruèwe gacija op{tine Ra~a Kraguje- ture i sporta. "Forum gradi{~ana# uredili su va~ka iz Srbije, koju je predvo- - Saradwa izme|u dru{taju rje{ewa za rad taksista izdi taksista nisu ta~ni, isti- menu toliki broj taksista na- nad predvi|enog broja, da ni- ~u}i da se op{tina pridrà- pustio ovu slu`bu. jedan dio obale Save, iskr~ili dila predsjednica Skup{tine va postoji ve} devet godina, {to zaraslu obalu oko jednog dunuma Dragana @ivanovi} boravila je i nas u op{tini iniciralo da su iscrtana sva taksi mjesta - Radi se samo o popuni tak- na stajali{tima, kao i da je si mjesta do broja 35 i ni{ta zemqi{ta, betonarali stepeni- je u radnoj posjeti op{tini Mr- uspostavimo saradwu sa vlasti- LOKACIJA {te i stazu od 120 metara, posta- kowi} Grad. S gostima iz Sr- ma u Mrkowi} Gradu. prisutna nelojana konkuren- vi{e - pojasnio je Radovi} i bije razgovarao je na~elnik i @ivanovi}eva, kaè da su cija. - Op{tinskom odlukom dodao da su taksisti ~uli gla- vili {est stolova sa klupama i predsjednik op{tine Zoran Te- procjene bile dobre jer su sa Taksista Vinko Tijani} utvr|eno je 35 mjesta na devet sine da se u op{tini izdaju izgradili ~esmu sa pitkom vodom rekao je novinarima da je lokacija taksi stajali{ta u rje{ewa iznad navedenog bro- na takozvanom izlti{tu "Poloj#. skup{tinskom odlukom pre- gradu, ali je problem u tome ja, {to nije ta~no. Potvrdila je predstavnik dvi|eno da u Zvorniku radi {to svi taksisti ho}e na jed- Prema Radovi}evim rije- ovog Udruèwa Aj{a Haxihafi- 35 taksista, ali je izrazio nu lokaciju, koja im donosi ~ima, Odjeqewe za stambeno zovi}. sumwu da se ova odluka ne po- najvi{e profita - rekao je komunalne djelatnosti radi na Sve ove poslove Udruèwe {tuje. On je dodao da ima sa- Radovi}, dodav{i da su taksi- obiqeàvawu taksi mjesta i "Forum gradi{~ana# radili su uz mo 24 obiqeèna taksi mjesta stima nu|ena rje{ewa da se ako ima koje neiscrtano to }e pomo} nevladine organizacije umjesto 35, {to im stvara pro- povremeno rotiraju sa jedne biti ura|eno u skladu sa pro- "Mozaik#, Vodoprivrednog pred- bleme parkirawa i ~ekawa na drugu lokaciju, {to oni iz gramom rada ovog odjeqewa. uze}a "Sava#, îsto}e i uz podr- mu{terija. svojih razloga ne prihvataju. ¥ S. S. {ku Op{tine Gradi{ka. ¥ B. V. SJEDNICA SKUP[TINE OP[TINE PETROVO Mrkowi} Grad: Zajedno i na koncertu USVOJEN REBALANS BUXETA svojim doma}inima u Mrkowi} @IVANOVI] Gradu na{li dosta tema za sa- - Do susreta predstavni- radwu. Zbog podba~aja u naplati buxetskih prihoda i rashoda skih prihoda pojavile dvije ka na{ih op{tina do{lo je - Razgovarali smo i o mo- nove stavke: prihodi od ren- zahvaquju}i dugogodi{woj sa- gu}nosti u~e{}a u zajedni~kim u prvom polugodi{tu odbornici su usvojili rebalans te i od naknade za kori{}ewe radwi izme|u na{eg KUD-a projektima koje finansira kojim se buxet za ovu godinu umawuje za 5.901 marku gra|evinskog zemqi{ta. "Filip Vi{wi}# i "Petar Evropska unija, a provodi Sa druge strane rebalan- Prvi Kara|or|evi} Mrko- Evropska agencija za razvoj - PETROVO - U prvom po- pro{lu ove godine ostvaren rektnih poreza namijewena som su smawena sredstva od na- wi} - kaè predsjednica kaè @ivanovi}eva. Po{to lugodi{tu ove godine u buxet pomak u izvr{ewu buxeta. op{tinskom javnom fondu za knade za kori{}ewe mineral- Skup{tine op{tine Ra~a oni za neke projekte traè me- op{tine Petrovi slilo se 565 Zbog smawewa prihoda i puteve upla}uju na buxet op- nih sirovina za 30 hiqada, jer Dragana @ivanovi}. |unarodnu saradwu, odnosno hiqade i 258 maraka {to pred- rashoda u prvih {est mjeseci {tine. nije do{lo do realizacije eks- partnerstvo to je {ansa za nastavqa 41,87 odsto od godi- ove godine odbornici Skup- - U rebalansu je uve}an po- ploatacije u rudniku "Az- geltija i Divna Ani~i} sa svo- {e op{tine da zajedno nastupe {weg plana, a u isto vrijeme {tine op{tine Petrovo pri- rez na li~na primawa za 19 best#. jim saradnicima. pred me|unarodnim donatori- buxetski rashodi su iznosili hvatili su rebalans buxeta. hiqada {to je realno o~eki- Smawena su sredstva od Tema razgovora bila je sama. Na taj na~in moèmo da 550 hiqada i 739 maraka. Prema rije~ima {efa op- vati obzirom da je od jula po- prihoda op{tinski organa i radwa dvije op{tine u oblasti obezbijedimo dobijawe nekih Ve}inom glasova ovaj iz- {tinskog buxeta i finansija ~ela isplata plata u novoo- od teku}e pomo}i. Tako su privrede, ulagawa u zajedni~- zajedni~kih projekata od inte- vje{taj je prihva}en dok su od- Vesne Petrovi} do kraja godi- tvorenim pogonima Fortuna prihodi op{tine Petrovo u ke projekte, te uspostavqawa resa za na{e op{tine. ¥ S. D. bornici Srpske demokratske ne realno je o~ekivati pove- i pilana "Prewa# Karanovac buxetskoj 2006. godini reba- stranke bili uzdràni ali su }awe poreskih prihoda, jer se - rekla je Vesna Petrovi} do- lansom plana predvi|ena u iz- OSNOVNA [KOLA PETAR KOÎ]" IZ NOVE TOPOLE ocijenili da je u odnosu na od 1. jula sredstva od indi- dav{i da su se i kod nepore- nosu od milion i 421 hiqada " i 380 maraka {to je za 5.901 Ra~unari na poklon maraka mawe u odnosu na plan buxeta. od udruèwa Sandens" Odbornici su usvojili i Nacrt strategije plana raz- GRADI[KA - Osnovna tivnosti" odnosno dobro su do- voja op{tine za period {kola "Petar Ko~i}# iz Nove {li za u~eni~ku saobra}ajnu 2007/2012. te isti uputili u Topole dobila je nedavno 21 ra- sekciju koja uspje{no radi u javnu raspravu, donijeli od- ~unar, jedan {tampa~, 12 stoli- ovoj {koli ve} nekoliko go- luku o za{titi usjeva i zasa- ca, radne stolove, razne orma- dina. da na poqoprivrednom zemqi- tri}e, bicikle i televizor od Osnovnoj {koli "Petar Ko- {tu od poqske {tete, zakqu- norve{kog udruèwa "Sandens#. ~i}# potrebne su pare iz Mini- ~ak o utvr|ivawu interesa op- Ovo je rekla direktor starstva prosvjete, jer krov pro- {tine, za preno{ewe prava Osnovne {kole "Petar Ko~i}# ki{wava, i u toku je izrada upravqawa na dijelu zemqi- Rajna Soldat i dodala da je udru- predra~una za te poslove. {ta u vlasni{tvu Javnog pred- èwe "Sandens# najavilo jo{ - Uskoro bi se u {koli mo- uze}a {umarstva "[ume Repu- poklona. gao pojaviti nedostatak u~io- blike Srpske# i Javnog pred- - [kola je u tome oskudije- ni~kog prostora, jer je plani- uze}a "@eqeznice Republike vala, zbog ~ega su i ra~unari i rano da nastavu u ovoj {koli Srpske# kao i zahtjev za po- namje{taj koji smo dobili do- poha|a oko 600 |aka, a danas ve} kretawe postupka revizije brodo{li za organizaciju na- u {kolu ide oko 1000 |aka - is- stave i vannastavnih aktivno- takla je Soldat i dodala da }e privatizacije dràvnog kapi- sti - istakla je Soldat. uskoro biti neophodno pro{i- tala u preduze}ima na podru~- Ona je napomenula da bi- rewe zgrade {kole. ju ove op{tine. cikli sluè za vannastavne ak- ¥ B. V. Sa sjednice Skup{tine op{tine: Prihva}en finansijski izvje{taj ¥ S. LAZAREVI] 16 BAWA LUKA 26. i 27. avgust 2006. U PETAK ODR@AN TRADICIONALNI ÊTVRTI SAJAM NEVLADINIH ORGANIZACIJA PARADAPARADA DRU@EWADRU@EWA II PRIJATEQSTVAPRIJATEQSTVA

\ Revija "Duginih" no{wi: Mali{ani uqep{ali sajam Grad na Vrbasu uvijek je bio otvoren za saradwu sa nevladinim organizacijama, koje su tu da unaprijede ìvot gra|ana. Posebnu pohvalu zasluùje Xenezis", jer svoj zadatak obavqa u korist " svih nas, rekao Dragoqub Davidovi} MODNA REVIJA ÊTVRTI Sajam nevladi- ke Srpske i Federacije BiH. Udruèwe èna "Duga# nih organizacija - Bawa Luka Sve~ano otvaraju}i sajam, gra- predstavilo je na Sajmu rad 2006. odràn je u petak u orga- dona~elnik Bawe Luke Drago- svojih radionica veza, {iva- nizaciji humanitarne nevladi- qub Davidovi} kazao je da je grad wa i tkawa. ne organizacije "Xenezis#. Na na Vrbasu uvijek bio otvoren za Sekretar u ovom udruèwu saradwu sa nevladinim organi- Milena Vrtuni} kaè da su u PRVI OSMIJEH" zacijama, koje su tu da unaprije- modnoj reviji u~estvovala dje- "^lanovi Humanitarne or- de ìvot gra|ana. ca od ~etiri do 13 godina. ganizacije "Prvi osmijeh# u - Bawa Luka moè da poslu- - Oni su nosili tunike, petak su na Sajmu nevladinih ì kao primjer ostalim grado- prega~e i ogrlice, koje su ura- vima u BiH. Davno smo prepozna- dile na{e ~lanice. Prikaza- \ Igor Radoji~i}, Dijana Peji}, Dragoqub Davidovi}: Podr{ka svim u~esnicima organizacija dijelili majice (Snimio M. ZUBOVI]) i bezglutenske proizvode. li zna~aj nevladinog sektora, li smo mawi dio na{eg blaga Ova organizacija pomaè jer bez wega ìvot u gradu sigur- - kazala je Milena Vrtuni}. no ne bi napredovao. Posebne ¥ Z. D. davno organizovalo akciju s ci- ki razvijaju gra|ansko dru{tvo ja, dok su predstavnici repu- mali{anima koji su oboqeli pohvale zasluùje "Xenezis#, qem prikupqawa pomo}i ~lanu - naglasio je Gregori Manzu. bli~kog Saveza slijepih izveli od celijakije, odnosno alergi- kao jedna od najozbiqnijih i naj- èlim da pokrenem talas podr- oboqelom od leukemije pod na- Prema rije~ima organizato- monodramu pod nazivom "Bije- je na p{eni~no bra{no, pa su, profesionalnijih nevladinih {ke nevladinim organizacija- zivom "Ko je Slavica# - nagla- ra Sajma Dijane Peji}, ~lanovi li {tap#. kaù htjeli da na ovaj na~in organizacija - istakao je Davi- ma, koji }e se osjetiti u svim sio je Kri{ok. 26 nevladinih organizacija Na kraju su ~lanovi nevladi- sugra|anima objasne kakva je dovi}. gradovima BiH. Predstavnik Me|unarodne predstavili su svoje aktivnosti ne organizacije "Zdravo da ste# to bolest. On je dodao da Sajam nevla- [ef kancelarije ameri~ke pravoslavne humanitarne orga- iz poqoprivrede, obrazovawa, zaplesali u parku i odu{evili - Podijelili smo i bro{u- dinih organizacija - Bawa Lu- ambasade u Bawoj Luci Luis nizacije Gregori Manzu pohva- povratka izbjeglih i raseqenih, sve posjetioce Sajma. re i letke o celijakiji. Na ka 2006. ne bi mogao da se odr- Kri{ok rekao je da nevladine lio je organizaciju "Xenezis# socijalne za{tite, kulture i za- Sve~anom otvarawu Sajma na{em {tandu zainteresova- ì bez pomo}i ameri~ke amba- organizacije igraju zna~ajnu ulo- za uspje{no organizovawe mani- {tite prirodne okoline. nevladinih organizacija - Bawa ni su mogli da kupe nakit ko- sade u BiH, Me|unarodne pra- gu u svijetu i da imaju veliku festacije Sajam nevladinih or- Poslije sve~anog otvarawa, Luka 2006. prisustvovali su ji su izradili mali{ani obo- voslavne humanitarne organi- mo} u razvijawu dru{tva. ganizacija - Bawa Luka 2006. nevladina organizacija "Duga# predsjednik Narodne skup{ti- qeli od celijakije - kaù u zacije, ali i Administrativne - Mnogo godina sam radio u - Nevladine organizacije po- odràla je modnu reviju, na ko- ne Srpske Igor Radoji~i}, "Prvom osmijehu#. ¥ S. Mi. slu`be grada, koja je dala na ko- nevladinim organizacijama i maù razvoju dru{tva u BiH. Sa- joj je predstavqena narodna no- predstavnici republi~ke Vla- ri{}ewe muzi~ki paviqon par- osjetio wihov zna~aj. Najboqi jam je sjajna prilika da se pred- {wa na{eg kraja. ^lanovi ne- de, Administrativne slu`be sajmu je predstavqeno 26 nevla- ka "Petar Ko~i}#. Ovdje, u sr- primjer je kulturno-umjetni~ko stavnici nevladinih organiza- vladine organizacija "Prvi grada i ~lanovi nevladinih or- dinih organizacija iz Republi- cu Bawe Luke, veli Davidovi}, dru{tvo "âjavec#, koje je ne- cija upoznaju, poveù i zajedni~- osmijeh# izveli su niz recitaci- ganizacija. ¥ P. PE]ANAC CENTAR ZA @IVOTNU SREDINU SERVISNE INFORMACIJE

Bicikl ~uva okolinu HITNA POMO] - Deùrni qekari Slu- prikovcu obavqeno je 15 poroda. Ro|eno je `be hitne pomo}i pregledali su u petak 116 osam djevoj~ica i sedam dje~aka. BICIKLISTI^KA tura koji su i organizatori druè- vr{i 3. septembra u Trebiwu. pacijenata, od ~ega 18 djece. Mobilne ekipe VODOVOD - Deùrne ekipe sektora "Odr- "Biciklima protiv otpada#, wa na Trgu Krajine, dijelili U~esnici ture dijelili su gra- su obavile 12 ku}nih posjeta. àvawe# pregledale su vodovodnu mreù i ot- koja je prije nekoliko dana kre- su Bawolu~anima letke i pra- |anima i priru~nike za doma- PORODILI[TE - Na Ginekolo{ko-aku- klawale kvarove. nula iz Biha}a, u ~etvrtak se vili kostime od sme}a. }instvo, u kojima se ukazuje na {erskom odjeqewu Klini~kog centra na Pa- ¥ Pripremio N. T. nakratko zaustavila i u na{em - Osnovi ciq ove kampawe to kako upravqati otpadom. gradu. je za{tita ìvotne sredine i - Akcijom promovi{emo bi- U~esnici ture priredili pove}awe svijesti gra|ana o cikl, kao prevozno sredstvo ko- e-mail: [email protected] ℡ 051/223-210 su na Trgu Krajine izlo`bu fo- problemima vezanim za ekolo- je ne zaga|uje okolinu - rekao je tografija, koje su snimili na giju - rekao je u~esnik Miodrag Miodrag Daki} i dodao da su HUMANITARNA AKCIJA OM KAFE" URODILA PLODOM putu, a koje pokazuju dobre i lo- Daki}. u~esnici ture, osim doma}ina, " {e primjere upravqawa otpa- Ova akcija je organizovana do{li iz Londona, Zagreba i dom. ^lanovi organizacije u sklopu kampawe "Otpad nije Sarajeva. POMO] DJEÎJIM BOLNICAMA "Centar za ìvotnu sredinu#, sme}e#, tura bi trebalo da za- ¥ Q. ^ Prikupqeni novac ravnomjerno je raspore|en svim bolnicama. Dje~ija klinika u Bawoj Luci uskoro }e dobiti pet mehani~kih pisa}ih ma{ina i tlakomjer ZAHVAQUJU]I humanitarnoj akciji "Om marketing menaxer "Om kafe# Maja \akovi}. kafe#, koja je odràna u sklopu Bawolu~kog qet- Prema wenim rije~ima, prikupqeni novac ravno- nog festivala na Tvr|avi "Kastel#, dje~ije bol- mjerno je raspore|en svim bolnicama, a od opre- nice u na{em gradu, Prijedoru, Doboju, Bijeqi- me im je kupqeno ono {to su sami traìli. ni i Isto~nom Sarajevu dobi}e nekoliko neop- - Ciq nam je bio da im poklonimo ono {to im hodnih aparata i ne{to od opreme. je najpotrebnije. Dje~ijoj klinici u Bawoj Luci Akcija "Om kafa za dje~ije klinike# trajala darova}emo pet mehani~kih pisa}ih ma{ina i je tri dana, a Bawolu~ani su mogli da pogledaju tlakomjer. Za bolnicu u Prijedoru obezbijedili pozori{nu predstavu "Dogodine u isto vrijeme#, smo medicinsku opremu, otoskop, stetoskop, ma- koju su izveli beogradski glumci Milan Gutovi} kaze, dobo{e za sterilizaciju i tlakomjer - kaè i Mina Lazarevi}. U sklopu akcije odràn je kon- Maja \akovi}. cert grupe "Neverne bebe#, a za mali{ane je or- "Om kafa# }e bolnici u Bijeqini darovati ganizovana predstava "[alabalabajka#. aparat pulsoksimetar, dok }e dje~ije bolnice u Do- - Sav prilog od ulaznica bio je namijewen ku- boju i Isto~nom Sarajevu dobiti ra~unare. povini opreme za dje~ije bolnice. Iako nam je ki- - Humanitarnim akcijama nastojimo da se odu- {a remetila planove i odga|ala druèwa, uspje- ìmo svojim potro{a~ima. Ovo nije prvi put da li smo da ostvarimo svoj ciq i zajedno pomogne- organizujemo ovako ne{to, a to }e biti na{ zada- \ Trg Krajine: Biciklisti protiv otpada mo onima kojima je to prijeko potrebno - rekla je tak i u budu}e - rekla je Maja \akovi}. ¥ Sw. M. 26. i 27. avgust 2006. BAWA LUKA 17 URE\EWE NOVIH PROSTORIJA SLU@BE HITNE POMO]I PRESEQEWEPRESEQEWE DODO KRAJAKRAJA GODINEGODINE

SLU@BI hitne pomo}i, Na prvom spratu bi}e smje{ten Centar za mentalno poslije vi{e od 30 godina rada u mra~nim i neuslovnim pro- zdravqe, dok }e na drugom biti prostorije administracije storijama kona~no dolaze boqi dani. Doma zdravqa. Za potrebe Slu`be hitne pomo}i bi}e Do kraja godine ova inter- napravqen poseban prilaz sa kru`nim tokom ventna slu`ba iz suterena Do- ma zdravqa bi}e izmje{tena u Ona je dodala da }e na prvom cije Doma zdravqa. Sve navede- stracija preselila do kraja prostorije nekada{weg Vojno- spratu ove zgrade biti smje{ten ne slu`be ima}e posebne ulaze. septembra. medicinskog centra. Centar za mentalno zdravqe, dok Za potrebe Slu`be hitne pomo- - Ubrzo }emo raspisati jav- }i napravi}e se poseban ni konkurs za nabavku medicin- prilaz sa kru`nim tokom. ske opreme i kancelarijskog na- U toku je, kaè Te- mje{taja za opremawe novih {anovi}eva, obnova pr- prostorija Slu`be hitne pomo- vog i drugog sprata, za }i. Rije~ je o opremi koja nam {ta su zaduèni radni- i sada nedostaje - naglasila je ci Doma zdravqa, koji Te{anovi}eva. ulaè velike napore ka- U Domu zdravqa isti~u da ko bi se Centar za men- }e svu iskoristivu opremu poni- talno zdravqe i admini- jeti sa sobom, kao i potpuno no-

Popravka instalacija: Uskoro Budu}a zgrada Slu`be obnova prizemqa hitne pomo}i: Boqi PARKING (Snimio R. OSTOJI]) uslovi za rad Svjesno velikog problema parkirawa ispred Doma ve medicinske ure|aje i opremu zdravqa, rukovodstvo ove koju je ova ustanova dobila od Direktor Doma zdravqa zdravstvene ustanove odlu~i- Vojske Republike Srpske. Di- Gordana Te{anovi} rekla je da lo je da napravi parking u rektor Doma zdravqa kaè da je Skup{tina grada na sjednica- krugu nekada{weg Vojno-me- ova zdravstvena ustanova nema ma odrànim u junu usvojila za- dicinskog centra. novca za potpuno opremawe pro- kqu~ke po kojima Dom zdravqa - Mora}emo, naàlost, da storija, ali je najva`nije da one mora hitno da pokrene procedu- izuzmemo dio prekrasnog par- budu uredne i funkcionalne. ru obnove prostorija za smje- ka za izgradwu parkinga. - Po preseqewu Slu`be {taj Slu`be hitne pomo}i, Ipak, parking ne}e zauzeti hitne pomo}i prostorije iz su- spoqnog ure|ewa i nabavku po- ~itav park, tako da }e paci- terna Doma zdravqa bi}e obno- trebne medicinske opreme. jenti i zaposleni i daqe mo- vqene i ustupqene Centru ba- - Taj zadatak smo uradili. }i da uìvaju u pravoj maloj zi~ne rehabilitacije. Admini- Raspisali smo javni konkurs i zelenoj oazi - rekla je Gorda- strativna slu`ba grada ve} je iz ovih dana o~ekujemo da se iza- na Te{anovi}. buxeta izdvojila novac za na- bere najpovoqniji izvo|a~ ra- bavku medicinske opreme i di- dova za obnovu prizemqa neka- jela namje{taja za ovaj centar }e na dijelu tog i na drugom spra- da{weg Vojno-medicinskog cen- Obnova: Slijedi nabavka medicinske opreme - kazala je Te{anovi}eva. tra - istakla je Te{anovi}eva. tu biti prostorije administra- ¥ P. PE]ANAC IZ MATI^NIH KWIGA REPERTOAR ¹ REPERTOAR ¹ REPERTOAR ¹ REPERTOAR ¹ REPERTOAR ¹ REPERTOAR ¹ REPERTOAR ¹ REPERTOAR ¹ REPERTOAR Kreativna radionica plesa "Uhvati ri- ~ak#. Izlo`ba "Tapiserije i crteì#, Ro|eni: BIOSKOPI tam grada#. Instruktori Biqana Te{a- akademskog slikara Milice Kecman iz Jelena Mi{i}, k}i Stojana i Boàne; Marta Marjanovi}, k}i novi}, Tihomir Stefanovi} i Sawa Li- Natka i Sla|ane; Sara Velimir, k}i Milomira i Irene; Stefan Novog Sada. Berowa, sin Brace i Dragane; Miodrag Joveti}, sin Zorana i PALAS ~ina. Izlo`ba Raula Valenberga "Jedan ~o- Svjetlane; Matea Kos, k}i Vaskrsije i Brankice; David Milano- 16 BLOKOVA - akcija Kreativna radionica novinarstva. Vodi- vjek moè promijeniti svijet#. vi}, sin Dalibora i Sabrine; Matea Mazur, k}i Zorana i Tawe; termini: 19, 21 teqi Nada Kolak i Danijela Naerac. Izlo`ba "Druga me|unarodna umjetni~- Maja Kneì}, k}i Du{ana i Slavice; Sweàna Golubovi}, k}i MULTIPLEKS KOZARA Koncertna dvorana ka kolonija gradova partnera - Bawa Lu- Vladimira i Vesne; Mihaela Mandi}, k}i Milenka i @eqke. RAZLAZ - romanti~na komedija "Akademija - Ko~i}evo ve~e# ka 2006# Umrli: termini: 20 NARODNA I UNIVERZITETSKA Radno vrijeme muzeja svaki dan od 10 do Svetozar [vraka, ro|en 1924. godine; Fatima Ahmetovi}, ro- POSEJDON - avantura BIBLIOTEKA 22 ~asa. Ulaz besplatan. |ena 1921. godine; Deva Petrovi}, ro|ena 1936. godine; [efika termin: 22 Izlo`ba "Kalifornija Silvane Ru~- MUZEJ REPUBLIKE SRPSKE Krupi}, ro|ena 1924. godine; Jovan Krstanovi}, 1922. godine; Bran- GARFILD 2 - animirani nov# Izlo`ba "Libade#, haqetka gra|anske Izlo`ba kwiga i ~asopisa Ko~i} i we- ko Kova~evi}, ro|en 1945. godine; Kosanka Gudura{, ro|ena 1924. Sinhronizovano na srpski hri{}anske no{we s kraja 19. i po~et- godine; Dragomir Vu~i}, ro|en 1928. godine. termin: 16.30, 18.15 govo djelo ka 20. vijeka. XII SARAJEVO FILM FESTIVAL - PARK "PETAR KOÎ]# BAWA LUKA Muzi~ki paviqon Izlo`ba "Zmijawe i Zmijawci kroz et- TRA@IMO ZA VAS NAFAKA Festival folklora nolo{ku fotografiju# AUTOMOBILI RKUD "Pelagi}# Stalna izlo`bena postavka Muzeja Re- Patike BANSKI DVOR KULTURNI CENTAR MUZEJ SAVREMENE UMJETNOSTI publike Srpske "Od praistorije do sa- Kreativna radionica - slikarstvo REPUBLIKE SRPSKE vremenog doba#. Muzej je za posjetioce Voditeqi: Ana Bawac i Zvjezdana Vese- Me|unarodna izlo`ba savremene vizu- otvoren svakim danom i praznicima od DOLASKOM jeseni i osam do 20 ~asova. hladnijih dana mnogi na{i linovi} elne umjetnosti "Kontinentalni doru- sugra|ani }e papu~e i san- dale zamijeniti patikama. Butik "Eurolajn# u OPORAVQA SE MLADI] KOJI JE U ÊTVRTAK PAO SA ÊTVRTOG SPRATA robnoj ku}i "Boska# nudi veliki izbor patika po sniènim cijenama. Pro- davci kaù da se traè mar- DANIJELA SPASILO ÛDO ke "najk# i "adidas#, ~iji su pro{logodi{wi mode- zbog {oka, Danijel se toga ne li od 60 do 100 maraka. Ci- Sre}a da prilikom pada Danijel nije povrijedio nijedan sje}a. Majka povrije|enog mla- jena novih modela patika vitalni organ. Slomqena mu je karli~na i krsta~na kost, di}a Ranka Boroja u ranijem je od 70 do 160 maraka. I u razgovoru za na{ list odbaci- prodavnici "Juventa Ja}i- ali mu ki~ma nije o{te}ena, kaè dr Vladimir Papi} la je mogu}nost da je Danijel movi}# kaù da su se dobro namjerno sko~io kroz prozor. pripremili za predstoje}u NAKON {to je samim ~u- zor stana u ulici Brace Pot- ji. Upravo zbog toga je i po- dom preìvio pad sa ~etvrtog kowaka u Obili}evu. Slomqe- trebna operacija. - On to nikada ne bi uradio, jesewu sezonu i nude pati- jer u pitawu je jaka i stabilna ke po cijenama od 49 do 219 sprata, dvadeset{estogodi{wi na mu je karli~na i krsta~na U razgovoru sa porodicom maraka. Bawolu~anin Danijel Boroja kost i lijeva ruka. Na sre}u, Boroja saznajemo da se Danijel li~nost i ne govorim to samo Novootvoreni butik polako se oporavqa u Klini~- ki~ma mu je pro{la bez o{te- jo{ uvijek ne sje}a na koji na- zato {to sam mu majka. Dobro "Go for it # ima mno{tvo kom centru. }ewa. ~in je ispao kroz prozor. Po- podnosi sve {to ga je zadesilo. kvalitetnih modela, od ko- Mladi} je smje{ten na - Sre}a da prilikom pada znato mu je samo da je legao da Kada ga pogledam u bolnici, jih su najjeftiniji 95, a naj- Odjeqewu ortopedije i pod Danijel nije povrijedio nije- spava i sje}a se da je trebalo da vedar je i raspoloèn. Niko- skupqi 270 maraka. Za sa- stalnim je qekarskim nadzo- dan vitalni organ. Nije bilo ode na toalet. Tek po dolasku me ne dozvoqava da pla~e, neda su, kaù u ovom butiku, rom, ali stawe mu je stabilno. krvarewa, koje bi dodatno za- na prijemnu Hirurgiju postao go nas uvijek dobro nasmije i najtraènije patike marke Ortoped dr Vladimir Pa- komlikovalo situaciju. Sigur- je svjestan da je pao sa ~etvrtog oraspoloì - istakla je majka "merel#, "end van# i " old pi} kaè da je jo{ rano tvrdi- no je da }e morati na operaci- sprata. Kom{ija Sr|an Marja- Ranka. Bilo kako bilo, poro- star#. Dje~ije patike na ti da }e se Danijel uspje{no ju karlice - kazao je dr Papi}. novi}, koji je pozvao Hitnu po- dica Boroja nikad ne}e zabora- tr`nici su od 10 do 15 ma- oporaviti, jer je te{ko povri- On je objasnio da Danijel mo}, ispri~ao je mladi}evom viti ~etvrtak, 24. avgusta, dan raka, dok su za odrasle od Prodavnice sportske je|en. moè pomicati noge, ali zbog mla|em bratu Nik{i Boroji kada je velika sre}a ~uvala wi- {est do 35 maraka. obu}e: U toku snièwa On je u ~etvrtak u snu ustao loma karlice i krsta~ne ko- da je poslije pada Danijel raz- hovog Danijela. ¥ Du. M. iz kreveta i ispao kroz pro- sti jo{ uvijek ne moè da sto- govarao sa wim. Vjerovatno ¥ O. MATAVUQ 18 KULTURA 26. i 27. avgust 2006. ZAVR[NICA SARAJEVSKE SMOTRE SEDME UMJETNOSTI DVA KORAKA NAPRIJED

Prema mi{qewu brojnih gostiju, ali i publike, FILMSKA KRITIKA ovogodi{wi sarajevski festival nadma{io je sva SATANSKI TANGO o~ekivawa u organizacionom smislu Slika ma|arskog SARAJEVO - Renomirani Prema wegovim rije~ima, Bela Tara, koji je Pi{e filmski festival, koji se kada gledalac ide da pogleda filmskoj publici, Dane KOMQEN mentaliteta protekle sedmice u Sarajevu art film u kome nema skrive- ali i kritici, poznat odràvao 12. put, bi}e zatvo- nog reklamirawa proizvoda, po svojoj beskompro- AKO ga qudi od Gas van ku i slomiv{i joj nogu, samo je ren ve~eras (subota) dodjelom on je zate~en. misnosti, a ove godi- Santa do Api~atponga Virase- jedan primjer. Hijerarhije i od- nagrada. Posqedwi takmi~ar- - To pretvara art film u ne je gost programa takuna navode kao uzor, jasno je nosi mo}i uvla~e u sebe svakog ski igrani film prikazan je elitisti~ku zabavu za veoma "Posve}eno...#. Rije~ da se radi o jednom od najva- i pretvaraju ga u okrutnog dik- sino}, a rije~ je o jo{ jednom je o ostvarewima `nijih reìsera na svijetu. Be- tatora. bh. ostvarewu, koje nosi naziv @IRI "Hotel Magnezit#, la Tar je uspio da pomo}u samo Tar shvata da nije dovoqno "Mama i tata#. O najboqim takmi~ar- "Magbet#, "@ivot tri filma, napravqena u pe- deklarativno osuditi komuni- Reìrao ga je Faruk Lon- skim igranim filmovima grada# i "Prolog#. riodu od dvadeset godina zam, nego da se i formom mora ~arevi}, a filmsku ekipu odlu~iva}e ìri, na ~ijem U ~etvrtak je prika- ("Prokletstvo#, "Satanski udaqiti od modela socreali- predvode Vjekoslav Ramqak, je ~elu ove godine rediteq- zan wegov film "Sa- tango#, "Verkmajsterove har- zma. Wegovi kadrovi traju mno- Zagorka Borota i Sabina ka Jasmila @bani}. ^lano- tanski tango#, koji monije#) izgradi reputaciju nego duè nego {to ste navikli. Bambur. To je pri~a o ostar- vi ìrija su slovena~ki re- traje ~ak sedam i po ustra{ivog i jedinstvenog. Spore vo`we kao da uni{ta- jelom bra~nom paru, u kojem diteq Jan Cvitkovi~, direk- sati... Cjelove~erwa projekcija vaju ideju prostora i kompozi- mu` dobija mo`dani udar, a tor Marketa filmskog fe- Danas (subota) pu- sedmoipo~asovnog "Satanskog cije. Vrijeme ne te~e linearno. supruga to iskoristi da mu stivala u Kanu @erom Pe- blika }e imati pri- tanga# odràna je na SFF-u u Scene koje u filmu slijede jed- naplati pedeset godina zajed- lard, direktor Me|unarod- liku da vidi i film ~etvrtak pred nekolicinom na poslije druge, u vremenu mo- ni~kog ìvota, prevare, tvr- nog filmskog festivala Pu- japanskog rediteqa prisutnih. Tar je primijetio gu biti udaqene i izmje{tene. doglavosti, nasiqa i svega san u Koreji Kim Dong-Ho, Hirosuea Hiromase da se rijetko de{ava da na pri- Narator govori autoritetom onog {to se de{ava "iza zate ~lan Evropske filmske "Izgubqeni korak#, kazivawima filma vidi pra- sveznaju}eg, ali se na kraju is- tvorenih vrata#... akademije Voter Barendreht. dok }e program "Re- \Bela Tar: Poznat po zna mjesta, kao {to se to desi- postavqa da nije u stawu da za- beskompromisnosti lo u ~etvrtak. Ta ~iwenica ne kqu~i najjednostavnije stvari. govori ni{ta o Taru, a sve o Vi{e nego slika komuni- stawu filmske svjesnosti o na- sti~ke Ma|arske, "Satanski ZIDAN - PORTRET 21. VIJEKA {oj zemqi, u kojoj je "Satan- tango# je slika ma|arskog men- Posebno atraktivan prate}i sadràj ski tango# mogao da bude vi|en taliteta, a onda i uop{te ~o- festivala ove godine bio je i specijal- prvi put prije dvije no}i. vje~anstva na kraju mileniju- ni program, u okviru kojeg je prikazano Ukoliko je wegov najsko- ma. Lijenost, zavist, nepovje- {est filmova, a najve}e interesovawe riji film, "Verkmajsterove rewe, raskala{nost i pohle- publike izazvalo je ostvarewe Filipa harmonije#, o vremenu poslije pa ~ine od qudi sviwe u bla- Parena i Daglasa Gordona, "Zidan - por- ro|ewa kapitalizma, "Satan- tu - slika koju Tar nekoliko tret 21. vijeka#. Kao {to i sam naziv ka- ski tango#, snimqen 1994. godi- puta ponavqa. A, opet, isti ti è, rije~ je o filmskom portretu jednog ne, govori o vremenu prije smr- qudi sposobni su za qepotu i od najve}ih igra~a u istoriji fudbala - ti komunizma. Ovo nije poli- we`nost. "Satanski tango# - Zinedina Zidana. ti~ka debata kakvu o~ekujete. dva koraka naprijed, jedan na- Tar ne tjera svoje likove da uz- zad. Nekima se zbog toga Tar gional upravo tamo u ve~erwem ter- vikuju parole, niti ih prika- moè u~initi kao ~ovjekomr- of# fil- minu odràti projekcija we- zuje u trenucima najo~igledni- zac, a nekima kao jedan od onih mofili- govog filma "Vrati se#. je represije. koji uspijevaju da pokaù qe- ma ponu- Prema mi{qewu brojnih Scena u kojoj djevoj~ica potu postojawa. Nepodno{qi- diti gostiju, ali i publike, ovogo- ubija ma~ku dave}i je u mlije- vu, je li. ¥ ostvare- di{wi sarajevski festival we hr- nadma{io je sva o~ekivawa, nica da je poslije projekcije kazala je da je to godi{wi ko- Scena iz filma Satanski tango": Vrijeme prije smrti " vatskog kako po organizaciji, tako i ovog filma salom Narodnog produkcijski market "Saraje- komunizma reìsera po brojnim popratnim film- pozori{ta odjeknuo najgromo- vo film festivala# i regio- Dalibora skim, muzi~kim i kulturnim glasniji aplauz, ali i podatak nalna radionica za razvoj pro- - Stvarnost nije ~ista, obrazovanu, veoma bogatu pu- Matani}a "Volim te#. sadràjima. da je ovaj film u okviru "Sa- jekata dugometra`nih igranih emocije nisu ~iste, katarza bliku, a ja nisam htio da moj Oboàvaoci najpoznatijeg Glavni favorit za pobjed- rajevo film festivala# pri- filmova umjetni~kog i trì- nije ~ista. @elio sam rekla- film bude takav - kazao je Lon- {panskog rediteqa Pedra Al- nika ve} sada je, prema mi{qe- kazan ~ak ~etiri puta, kao ni- {nog potencijala, odnosno mama i xinglovima da uprqam ~arevi}. modovara zasigurno }e subot- wu publike i novinara, u ka- jedan drugi u istoj kategoriji. filmova za koje se naslu}uje film - rekao je reìser Faruk Posqedweg festivalskog wu no} provesti pod otvore- tegoriji igranog filma - "Na- U srijedu uve~e otvoren je uspje{na bioskopska distribu- Lon~arevi} na konferenciji dana bi}e prikazana i ~etiri nim sarajevskim nebom u bio- faka# Jasmina Durakovi}a. i "CineLink#, a producent i or- cija. za novinare. filma ma|arskog rediteqa skopu "Hajneken#, jer }e se Tome u prilog govori i ~iwe- ganizator Amra Bak{i} âmo ¥ B. TRNINI]

IZLO@BA KARIKATURA TO[E BORKOVI]A DJEÎJI STUDIO GLUME RODA" " Tri puta je osvajao prvu na- Damar jednog vremena gradu na najve}em jugosloven- Jeèv jesewi kaputi} skom konkursu za karikaturu ISTO^NO SARAJEVO - Izlagao je na svim kontinen- "Pjer#, a tu su zlatne medaqe BAWA LUKA - U Dje- Drugi komad je "[ta je ma. Na{ studio glume je ku- Poslije rodnog Han Pijeska i tima i imao je blizu 20 samostal- iz Tokija 1985. godine i Sao Pa- ~ijem studiju glume "Roda# na kraju#, veseli mjuzikl, uz }a radosti za svu djecu - ka- Rogatice, karikaturista To{o nih izlo`bi. Dobitnik je i pre- ula 1987. godine. pripremaju dvije nove lutke i rekvizite. è glumac lutkar Nena Ro- Borkovi} izlaè u Kulturnom ko 20 zna~ajnih doma}ih i stra- Nagra|ivan je, naravno, u Be- predstave sa mali{anima - U "Jeèvom kaputi}u# di}. centru Isto~no Novo Sarajevo. nih nagrada. ogradu, zatim u Minhenu, Hano- od devet do 14 godina. Ri- u~imo djecu da su najqep{a Mla|i ~lanovi, od pet Borkovi} se ve} 23 godine Izme|u ostalog, osvojio je veru, Rumuniji, Italiji, Make- je~ je o komadu "Kvrga ^vr- onakva kakva su i ro|ena. do devet godina, uskoro }e profesionalno bavi karikatu- "Zlatnu urmu# 1982. godine u doniji, Holandiji, Poqskoj, Mo- ga#, gdje djeca kroz igru, uz Sre}ni smo {to u na{ pro- se na sceni pojaviti sa igro- rom, ilustracijom kwiga i dizaj- Italiji, prvu nagradu iste go- skvi i drugim gradovima. muzi~ke numere, dolaze u stor dolaze djeca, gledaju kazom "Jeèv jesewi kapu- nom igra~aka. dine u Berlinu. ¥ N. Z. Nedo|iju. predstave i druè se sa na- ti}#. ¥ A. R. AQKOLOGIJA, ISTORIJSKI PROMA[AJ (6) MRSNA ZEMQORADWA I POST NA VAZDUH (@ivko Male{evi}/An|elko Anu{i}: Nasukani na list sna, mrsna zemqoradwa. Sa- ma (Skupqa~i perja, rekoh ponavqa jo{ dva puta, i to, mo me za~u|uje to kako nisu uz vam! - prim. M.V.). Poznati- vjerovali ili ne, u dvaput po- lirike/Antologija srpskog pjesni{tva u BiH druge ime Bora Kapetanovi}a (Bo- ji kao uspje{an romanopi- novqenoj biografiji An|el- ro, izvini - prim. M.V.) na- sac...#. Dakle, ~ovjek nema nika Anu{i}a (O ~emu }u kada polovine 20. vijeka, Zavod za uxbenike i nastavna zna~ili - ìvi od vazduha! S ti jednu jedinu objavqenu pje- "na zub budem uzeo# Anu{i- sredstva Isto~no Sarajevo, 2006) obzirom na ~iwenicu da je sni~ku kwigu! Otkud, onda, }a.). Zemqaci! Iz istog sela! Kapetanovi} jedini bawolu~- Leti} u ovoj aqkologiji? Ne Wive im se dodiruju! U tom IDEMO daqe. Jedino u bi- (Da vas preduhitrim: ono {to pomiwem pokojnika, ali ovo ki (Izbjegao iz Sanskog Mo- treba i}i i traìti daleko - grmu leì zeko. Za jednoga ografiji "mlade pjesnikiwe# stoji uz imena poput imena se, naprosto, mora re}i. On je, sta!) pjesnik koji nigdje ne kqu~ se nalazi na dohvat, od- Tohoqa se nije moglo ni{ta, Tawe Stupar stoji: "Usqed Mi}a Cvijeti}a ili Mi{a naime, dobio "qep{e# ime - radi, kojemu se "nije moglo mah tu, u istoj biografiji. "ni za lijek#, na}i, a u Leti- ratnih okolnosti, 1992. godi- Mari}a nije ni naliko ovome, @ivorad! Aqkavima se nije na}i uhqebqewe#. Govorim o Opet citiram: "Ro|en je 1947. }evom se slu~aju iz neposto- ne izbjegla u Bawu Luku gdje niti ima isti smisao i pri- dopalo wegovo pravo, kr{te- kwièvniku koji je dobitnik godine u selu Gradina, na le- je}e kwige toliko toga na{lo ìvi i radi.# (Izme|u Luku i zvuk!) pri{iva etiketa izbje- no ime, pa su ga "malko isfri- nagrada kao {to su "[u- gendarnoj Suvoj me|i (pogra- - ~ak tri pjesme! Objektivno, gdje, ~ak, nema ni nu`noga za- glice? Kao - "ona jeste tu, me- zirali#. "Do}erali ga#. Kao: {war# ili "Pe~at varo{i ni~je Banije i Bosanske kra- nema {ta! Oba{ka {to je i reza, ali o... Kasnije, kasnije!) |u nama, igrom slu~aja i sud- "jeste on bio DRAG, ali mi sremskokarlova~ke#! Ali... jine) na kraji{koj strani#. po{teno. Uzgred, skupqa~i Kao da "usqed# istih nisu iz- bine, ali su{tinski ne pripa- smo za RAD, RAD i samo RAD Kao svaki iskusan forenzi- (skupqa~?) navode i nazive bjegli i mnogi ini u ovoj neda ona na{oj bratiji#. Zar i ([to se na na{em "uratku# i Slu~aj Leti}" ~ar uzimam otisak i upore|u- Leti}evih romana. Pitam sre}noj kwizi sabrani! Pa sa- sam aqkologi~ar, Anu{i}, ni- vidi, ne?)#! " jem ga sa bankom podataka. kratko: Da li me|u ostalim mo na toj "spornoj# 564. stra- je pobjegnik? \uro Stipanovi}, iz sela I najzad, {lag na torti - Molim lijepo. Takav kakav je, autorima ima i onih koji su nici nalazimo ~etvoro onih Ja nisam odavle Podbroda kod Mrkowi} Gra- ranije pomenuti SLUÂJ Le- {lampav i aqkav, Anu{i} ni- pisali prozu, i to vrlo uspje- koji dijele istu gorku sudbi- da, po aqkologi~arima "ì- ti}! Citiram: "Pjesme, za koje uspio da prikrije tragove {no? Pitam jo{ kra}e: Jesu nu (Tatjana Bijeli}, Bojan "Privilegovan# je u svojoj vi od posne zemqoradwe, zi- je je nagra|ivan kao student na mjestu zlo~ina. Ista se, li wihova djela pobrojana? Maksimovi}, Radomir D. Mi- biografiji i pokojni @ivo- darskih i stolarskih poslo- (Ne znamo kakvim i kojim na- nezgrapna, neskromna i nadu- Sve je, vaqda, jasno. tri} i re~ena Tawa Stupar). drag @ivkovi}. Izviwavam se va#. Mene sada kopka kakva gradama - prim. M.V.), rasute vena konstrukcija "Gradina ¥ Mirko VUKOVI] Za{to se jedino Stuparevoj unaprijed {to na ovaj na~in li je to (Nasuprot ovoj!) masu po listovima i ~asopisi- na legendarnoj Suvoj me|i# (Nastavak u sqede}em broju) 26. i 27. avgust 2006. KULTURA 19 POKLOWENE SLIKE KOLONIJE KRUPA NA VRBASU" EPARHIJI BAWOLU^KOJ OPOMENA I " ZAVJE[TAWE UMJETNIKA

Slobodan Draga{ je poklawawem djela pokazao svoju vjeru, odanost Srpskoj pravoslavnoj crkvi, ali i poznavawe tradicije i kulture svoga naroda, rekao sve{tenik Dragan Gruji}

BAWA LUKA - Izlo`ba sa namjerom da se Bawa Luka slika nastalih u Umjetni~koj DUH oplemeni i produhovi. koloniji "Krupa na Vrbasu#, ko- - Naàlost, Slobodan Dra- je je Slobodan Draga{ zavje{tao "Legat Slobodana Draga- ga{ je preminuo rano. Zavje{tao Eparhiji bawolu~koj, otvorena {a# je nov pristup na dvije je Eparhiji bawolu~koj po jedan je u ~etvrtak u Banskom dvoru ravni. To je prije svega jedan rad od svakog u~esnika sa umjet- Kulturnom centru. novi ìvot. Vidimo da duh na- ni~kih kolonija. Posqedwa è- U ime doma}ina, mnogobrojne {eg umjetnika i prijateqa ì- qa bila mu je da to bude za~etak posjetioce, po{tovaoce djela Slo- vi u jednom vremenu, jer ovo je nastanka galerije lijepih umjet- bodana Draga{a, pozdravio je di- jedna od niza aktivnosti, s jednosti u okviru Eparhije bawo- rektor Banskog dvora Kulturnog ne strane. S druge strane, oì- lu~ke - kazao je [olaja, dodav- centra Milorad Petri}. vio je pojam legata da se jed- {i da je misija Slobodana Dra- U ime Fondacije "Slobodan noj crkvi kao duhovnoj nadin- ga{a nastavqena. Draga{#, Milo{ [olaja pod- stituciji poklawa ne{to na- Sve{tenik Bawolu~ke epar- sjetio je da je Umjetni~ka kolo- stalo u okviru humanog duhov- hije Dragan Gruji} zahvalio je nija "Krupa na Vrbasu# po~ela nog stvarala{tva - rekao je svim qudima koji su smogli sna- vajarskom radionicom 1998. go- Milo{ [olaja. ge da okupe brojne qubiteqe dje- Milorad Petri}, Dragan Gruji} i Milo{ [olaja: Nastavqena misija dine u Ateqeu "Pavi}#, da bi la i svega {to je stvarao Slobo- stvaraoca (Snimio H. D. BORKOVI]) se nastavila 1999. godine, do stvarala{tvu. Sadràvala je u dan Draga{ da bi ispunili opo- 2005. u Krupi na Vrbasu i Gale- sebi i Vajarsku radionicu "Dra- ruku i zavje{tawe ovog umetnika. ~uvane u krilu na{e Srpske pra- rijama Eparhije bawolu~ke, bi- se ove godine prvi put odràva riji "Draga{#. ga{# i Grafi~ku radionicu - Potez Slobodana Draga{a voslavne crkve. Na{i manastiri ti svjedok jednog vremena i qu- nakon smrti Slobodana Draga- - Idejni tvorac, ~ovjek koji "[olaja#, a pored toga, imala je izuzetno je dobro prihva}en u Srp- predstavqaju riznice koje ~uvaju di iz tog vremena. {a, a koju }e ubudu}e voditi Re- je sve vrijeme okupqao qude i razne umjetni~ke sadràje, od skoj pravoslavnoj crkvi. Na taj veliko bogatstvo, koje treba da se Pred mnogobrojnim posjeti- nato Raki}. Sutra (nedjeqa) u osmi{qavao koloniju, bio je kwièvnih, pozori{nih do na~in on je pokazao svoju vjeru, vidi - rekao je sve{tenik Dragan ocima, on je zvani~no preuzeo 20 ~asova u Galeriji "Draga{# Slobodan Draga{. Umjetni~ka sportskih i kulinarskih - re- odanost Srpskoj pravoslavnoj cr- Gruji}. spisak djela koja ~ine "Legat bi}e otvorena izlo`ba radova kolonija je bila sveobuhvatan kao je [olaja. kvi, ali i poznavawe tradicije i On je izrazio nadu da }e sli- Slobodana Draga{a#. nastalih u toku rada Umjetni~ke umjetni~ki koncept, iako je bi- Prema wegovim rije~ima, kulture svoga naroda, jer oduvijek ke iz legata Slobodana Draga{a, Izlo`ba je, ujedno, i po~e- kolonije"Krupa na Vrbasu#. la najizrazitija po likovnom umjetni~ka kolonija osnovana je su najboqe i najvrednije stvari koje }e biti izloène u prosto- tak Umjetni~ke kolonije, koja ¥ N. SIMI] - @ERAJI] PRIKAZAN FILM 16 BLOKOVA" PRIJEDORSKO POZORI[TE PRIPREMA NOVU PREDSTAVU " Me|u pet planiranih Oìvjela scena predstava, jedna }e biti re- zervisana za najmla|u pri- PRIJEDOR - ^lanovi Zorici Joji} i @elimiru jedorsku publiku. Osim re- prijedorskog pozori{nog Rivi}u. dovnih aktivnosti, u pri- ansambla po~eli su da ra- - Po~iwemo na{u 54. po- jedorskom pozori{tu pla- de novu predstavu. Rije~ zori{nu sezonu, koja }e bi- niraju brojna gostovawa i je o komadu dubrova~kog ti, nadam se, uspje{na. Pla- nastupe, me|u kojima je i kwièvnika Luka Paqet- niramo da uradimo pet pred- Festival pozori{ta BiH, ka pod nazivom "Govori stava - kazao je direktor Po- koji }e biti odràn u Br~- mi o Augusti#. Reìja je zori{ta Prijedor Zoran Ba- kom. Prijedorski glumci povjerena prijedorskom ro{. On je dodao da je najno- nastupi}e s predstavom Du- glumcu i reditequ Raden- vija predstava po ànru ko- {ana Kova~evi}a "Urnebe- ku Bilbiji, a uloge Darku medija, te da }e premijera bi- sna tragedija#. Cvijeti}u, Deanu Batozu, ti krajem narednog mjeseca. ¥ D. B. ISTAKNUTI PISCI I GLUMCI BESJEDILI O NARODNOM TRIBUNU RIJEKA SUZA NAD NEPRAVDOM Brus Vilis i Mos Def u akciji sa dramskim Ve} nekoliko dana svetkujemo Ko~i}evo zna~ajno elementima djelo. Centralna manifestacija odrà}e se u nedjequ, u Stri~i}ima, ispred rodne ku}e Policajac na sudu na{eg pisca, istakao Milenko [ari} BAWA LUKA - Akciona ga policajaca, te da su oni BAWA LUKA - Program - Ve} nekoliko dana svet- ~ajnog dru{tva drama Ri~arda Donera "16 blo- spremni na sve da Edija sprije- "Ko~i}u u slavu#, koji se odrà- kujemo Ko~i}evu slavu i pro- "Zmijawe# Milen- kova#, u kojoj glavnu ulogu tu- ~e da do|e do zgrade Okru`nog va povodom 41. Ko~i}evog zbora, slavqamo wegovo zna~ajno dje- ko [ari}. ma~i Brus Vilis, premijerno suda. odràn je u ~etvrtak ispred spo- lo. Do sada smo odràli niz Bawolu~ani su je prikazana u ~etvrtak, u bawo- Pored stalnih akcionih menika velikanu pisane rije~i, zna~ajnih kulturnih manife- imali priliku da lu~kom bioskopu "Palas#. Ri- trenutaka, film je protkan i u parku "Petar Ko~i}#. Program stacija, a ta niska sve~anosti ~uju i pjesnike je~ je o filmu koji, u nekim di- veoma dubokim dramskim ele- je po~eo polagawem vijenaca is- se nastavqa. Naravno, central- Stanoja Plav{i}a, jelovima, podsje}a na ranije Vi- mentima, od kojih su najubje- pred Ko~i}evog spomenika, u na manifestacija odrà}e se u Savu Guslov - Mar- lisove uloge, pogotovo one u se- dqiviji oni koji se ti~u psiho- znak sje}awa i dubokog po{to- nedjequ, u Stri~i}ima, ispred ~eta, Oliveru Sta- rijalu "Umri mu{ki#. logije glavnog lika - Mozlija. vawa prema Petru Ko~i}u i we- rodne ku}e Petra Ko~i}a - is- nkovi}, @ivka Vu- Pri~a prati ostarjelog po- Znaju}i da }e Edi, onog tre- govom djelu. takao je potpredsjednik Zavi- ji}a i sve{tenika licajca Mozlija, kojeg tuma~i nutka kada u|e u sudnicu, svje- iz Milvokija Dra- Vilis, koji, pra}en strahovi- do~iti protiv wega i time ga LI^NI USUD gana Veleu{i}a, tom pospano{}u, u okru`ni sud, osuditi na dugi niz godina u za- koji je ujedno i ovo- na su|ewe, mora dovesti sitnog tvoru, Mozli, ipak, ne odusta- Govore}i o kolektivnoj nesre}i srpskog naroda pod austrou- godi{wi besjednik kriminalca Edija. je - istrajan je u svojoj namjeri garskom okupacijom, Bo{ko \ur|evi}, u ulozi Petra Ko~i}a, na 41. Ko~i}evom Ono {to se na po~etku ~i- da Edija spasi od ubica i da ga predstavqa i svoj li~ni usud. zboru. Poslije wih, Bo{ko \ur|evi}: Podsjetio na nilo kao lagan zadatak, pretvo- dovede tamo gdje mu je i mjesto, Izme|u Davida [trpca i Petra Ko~i}a, tragi~nog seqaka i nastupio je i Vaso te{ke trenutke Ko~i}evog ìvota rilo se u no}nu moru - Mozli nastoje}i tako da otkupi i po- narodnog tribuna, smje{tena je ~itava rijeka suza i nepravde, ko- Karla{ na tamburi- saznaje da je Edi glavni svjedok neki stari grijeh. ja je nanesena srpskom narodu. ci troìci, a pro- u su|ewu protiv wegovih kole- ¥ Gr. D. -Ovu predstavu sam igrao i pro{le godine u okviru "Ko~i}e- gram "Ko~i}u u slavu# zatvo- ni# glumac Bo{ko \ur|evi} vog zbora# i smatram je veoma zna~ajnom u karijeri, kao i lik Pe- podsjetio je na te{ke trenutke PROGRAM KOÎ]EVOG ZBORA" rio je folklorni ansambl " tra Ko~i}a, koji u meni bude duboke emocije - rekao je Bo{ko \ur- "Mladost# iz Zaluàna. Mono- ìvota velikana srpske pisane |evi}. dramom "Ko~i} - posqedwi da- rije~i. Reìju i scenario za ovaj komad uradila je Gordana Ide{ li, rode, u Stri~i}e Milinovi}, a igran je pedese- BAWA LUKA - Program Osnovne {kole "Petar Ko~i}# tak puta u Republici Srpskoj, "Ko~i}evog zbora# bi}e nasta- u Stri~i}ima. Program "Ko- Srbiji i Crnoj Gori. vqen danas ( subota) u 12 ~aso- ~i}u u ~ast# je u 11 ~asova i 30 Bo{kovi} je citirao rije- va, kada }e u Administrativnoj minuta. Tada }e biti uru~ena ~i iz Ko~i}evih pisama supru- slu`bi grada biti prire|en i "Ko~i}eva nagrada# i nagra- zi Milki i ocu, wegovih govo- prijem kod gradona~elnika za da "Zmijaw~e#. ra u Saboru i zapisa iz bolni- u~esnike ove manifestacije. Kulturno-umjetni~ki proce tokom posqedwih dana ìvo- Sve~ana akademija "Ko~i}evo gram "Petar Ko~i} me|u Zmijaw- ta ovog pisca. Osim li~ne trave~e# je u subotu u 20 ~asova u cima# bi}e prire|en u 13 ~asova gedije, koja je zadesila Petra Banskom dvoru. na pozornici Osnovne {kole Ko~i}a, dana provedenih u tam- Centralna manifestacija "Petar Ko~i}# u Stri~i}ima. nici, \ur|evi} se dotakao i po- odrà}e se u nedjequ u Stri~i- Narodna nadmetawa posje- znatog kwièvnog djela "Jaza- }ima. U 10 ~asova bi}e poloè- tioci }e mo}i da prate u 14 ~a- vac pred sudom#. no cvije}e na Spomenik pogi- sova, a bodqavinu bakova za na- Monodrama "Ko~i} - po- nulim borcima otaxbinskog ra- gradu "Jablan# u 14 ~asova i 30 sqedwi dani# premijerno je iz- ta. Nakon toga, sveta liturgi- minuta. U 16 ~asova bi}e uru- vedena 1996. godine, a igrana je ja i parastos Petru Ko~i}u bi- ~ena priznawa i nagrade pona mnogim festivalima, na ko- }e sluèni u crkvi na Klisi- bjednicima u narodnim nadme- jima je i nagra|ivana. ni. Izlo`ba likovnog saboro- tawima i nagrade "Jablan# vla- Stanoja Plav{i}: Stihovi u ~ast srpskog velikana ¥ A. RAJKOVI] vawa bi}e otvorena u 10 ~aso- sniku baka pobjednika. (Snimio H. D. BORKOVI]) Gr. DAKI] va i 30 minuta u dvori{tu ¥ N. S. @. 20 FEQTON 26. i 27. avgust 2006. DOGODILO SE NA 2. ISTINA O BOGOMILIMA DANA[WI DAN Dr Vaso GLU[AC 1346 - U bici kod Kresi- I Kara|or|evi}a, @ivojina ja na sjeveru Francuske u Mi{i}a, Stepu Stepanovi}a, Stogodi{wem Gavrila Principa, Mo{u Pi- ratu, u kojoj su trupe en- jade, Svetozara Gligori}a. CRKVA BOSANSKA PRAVOSLAVNA gleskog kraqa Edvarda Tre- 1883 - Po~ela je trodnev- }eg porazile broj~ano znat- na erupcija vulkana Kraka- no nadmo}nije francuske te- toa na istoimenom indone- Iako je Boìdar Petrano- Sredwovjekovna crkva bosanska - vjera bosanska" bila {ke oklopnike kraqa Fili- ànskom ostrvu izme|u Jave vi} svoju raspravu napisao po " pa [estog, Englezi i Vel{a- i Sumatre u kojoj je dvije tre- prvoklasnim izvorima, ipak su je pravoslavna, pi{e u Bosanskoj vili" 1892. autor pod ni su prvi put upotrijebili }ine ostrva odletjela u va- kasniji istori~ari uglavnom pseudonimom Atom. Vid" Vuleti}-Vukasovi} u svojim samo pje{adiju i ogromne lu- zduh. U erupciji koja se ~ula prihvatili shvatawe i zakqu~- kove, nazvane "longbouz#, kona udaqenosti od 5.000 kilo- ke Ra~koga, a ne wegove. Za- Biqe{kama o kulturi ju`nih Slovena" objavqenim ji su izbacivali strijele na metara i u ogromnim talasi- {to? Mo`da zato {to je Ra~- u" listu Dubrovnik" 1897-1899, posve}uju}i posebnu pa`wu izuzetno veliku daqinu. ma na zapadnoj Javi, poginu- ki ve} u to doba bio na glasu " 1541 - Sultan Sulejman lo je 36.000 qudi. kao istori~ar i {to su wemu, sredwovjekovnim nadgrobnim spomenicima i natpisima, Drugi osvojio je Budim i 1914 - Ro|en je argentin- kao sve{teniku, poklawali vi- {e vere o tim pitawima cr- dolazi do zakqu~ka da su stari Bosanci i Hercegovci anektirao Ma|arsku, koja je ski pisac Hulio Kortasar, kvene istorije. bili pravoslavci. O crkvi bosanskoj isto misli do 1686. bila turska provin- jedan od najzna~ajnijih u la- O ovim dvema raspravama cija Budimski pa{aluk. tinoameri~koj literaturi, (Ra~kog i Petranovi}a) zna- Boìdar Petranovi} u raspravi Bogomili", majstor kratke pri~e. Moti- ~ajno je mi{qewe dr Nikodi- " vi igre, rituala i mita uvr- ma Mila{a, na{eg vrsnog cr- a podràva ga dr Nikodim Mila{ stili su ga me|u najve}a ime- kvenog pisca. Na jednom mestu na svjetske kwièvnosti. kulturi Ju`nijeh Slavena, soobito dr J.Jablanovi}a: Bogomilstvo ili E. Brightman koji je ujedno i Djela: zbirke pripovjedaka u svojoj raspravi Ston u sred- urednik lista wim vijekovima (Dubrovnik Srbalja. patarenstvo, Mostar 1936. The Journal of "Tajno oru`je#, "Kraj igre#, Ove bele{ke pre{tampane Osim ovih rasprava bilo Theological Studies pisao je iste 1914. str. 99) on pi{e doslov- su i u posebnu kwigu. U wima je i polemi~kih ~lanaka po hr- godine Pavlu Popovi}u, da je "Sve vatre ogaw#, "Neko ko ce ovako: "Danas smatraju bez- je Vukasovi} obratio naro~i- vatskim listovima i periodi~- moja rasprava u~inila na we- ovuda ide#, "Toliko volimo malo nepogre{ivim ono {to tu pa`wu sredwovekovnim nad- kim ~asopisima, gde su pojedi- ga vrlo jak utisak i napravila Glendu#, "Progoniteq#... je kazao pok. Fr. Ra~ki u VII i grobnim spomenicima i natpi- ni pisci ovo ~isto istorijsko pravu revoluciju u svim wego- 1920 - Ratifikovan je 19. VIII kwizi Rada jugoslavenske sima na wima u Bosni i Herce- pitawe raspravqali sa poli- vim dotada{wim nazorima o amandman ustava SAD, kojim akademije o bogomilima u Bo- govini, dolaze}i do zakqu~ka ti~kog gledi{ta. To se naro~i- bogomilima i sasvim ih izme- su ène dobile pravo glasa. sni i wihovoj crkvi. Za mene nila. 1934 - Adolf Hitler je to ne izgleda tako, i to iz raz- zatraìo od Francuske da loga, {to ne mogu da priznam Rasprava Wema~koj ustupi oblast Sar pravilnom polaznu ta~ku te Blagoeva koja je Versajskim ugovorom radwe ovog hrvatskog nau~ni- Volpol poslije Prvog svjetskog raka i prema tome ne mogu da Me|utim, na{i ta stavqena pod francusku priznam pravilnima ni wego- upravu. istori~ari nisu se 1676 - Ro|en je engleski ve zakqu~ke. Meni izgleda javqali sve do pod 1939 - Objavqen je spora- mnogo pravilnijom polazna dràvnik Robert Volpol, zum jugoslovenskog premije- kraj 1926. Tada se ja- prvi britanski premijer. ta~ka pokojnog Boìdara Pe- vio u Prilozima ra Dragi{e Cvetkovi}a i vo- tranovi}a o ovome va`nom pi- Predsjednik vlade bio je od kwiga VI g. Vladi- |e Hrvatske seqa~ke stran- tawu u wegovoj radwi: Bogo- 1721. do 1742, najduè u isto- ke Vladimira Ma~eka i ured- mir Skari} sa jed- riji Velike Britanije. mili (Zadar 1867), te smatram nim malim ~lankom ba o ustanovqewu banovine nau~no osnovanim ono, {to je pod naslovom Kudu- Hrvatske. U wen sastav u{le ovaj srpski nau~nik kazao o geri, u kome je hteo su Savska i Primorska bano- "Bosanskoj crkvi#. dokazati na temequ vina i srezovi Dubrovnik, Suprotna te jedne jedine re~i [id, Ilok, Br~ko, Grada~ac, da su stari Bosanci Derventa, Travnik i Fojni- mi{qewa i Hercegovci doi- ca, koji nikad dotad nisu bi- sta bili bogomili. li dio Hrvatske. Daqe kaè episkop Mila{, Odmah posle g. Ska- 1944 - Bugarska, savezni- kako u svojoj biblioteci ima ri}a javio se, sada ca Wema~ke u Drugom svjet- ru~ni primerak Petranovi}e- ve} pokojni, Vjeko- skom ratu - suo~ena s nezadr- ve rasprave, u kojoj je sam Pe- slav Klaji}, jednim tranovi} svojom rukom zapisao ìvim nadirawem sovjetskih politi~kim ~lan- trupa - saop{tila je da istu- mnoge primedbe posle izdawa Ste}ci - nadgrobni spomenici sredwovjekovni kom u 2063. broju Ra~kove radwe, pa namerava da pa iz rata. - sa krstovima i raznim figurama. Najpoznatije Hrvata i jednim toboè priredi i {tampa drugo dopu- nau~nim u Nastavnom 1974 - Umro je ameri~- weno izdawe Petranovi}eve nekropole sa ste}cima nalaze se u Radomqi i Olovu Vjesniku, uzimaju}i u Levenhuk ki pilot ârls Lindberg, studije. Naàlost, Mila{ je za{titu gledi{te Ra~- umro i nije to u~inio, i Bog koji je 1927. prvi sam avi- da su stari Bosanci i Herce- to opazilo posle moje raspra- koga. Posle ove dvojice javqa- 1723 - Umro je holand- onom preletio Atlantski zna gde se danas nalazi taj ru~- govci bili - pravoslavni. Ma- ve koja je {tampana 1924. li su se jo{ neki kriti~ari, ski prirodwak Antoni okean. ni primerak Petranovi}eve wih raspravica i ~lanaka o Ja sam 1923. godine podneo ve}im delom politi~kog a ne fan Levenhuk, koji se - ma- rasprave. Bilo bi vrlo intere- ovome pitawu bilo je i u dru- Srpskoj kraqevskoj akademiji nau~nog karaktera. da po struci kwiàr - ba- santno danas obelodaniti te gim listovima, ~asopisima i nauka svoju raspravu: Sredwo- Iste godine kad sam ja na- vio mikrobiolo{kim is- Petranovi}eve primedbe. posebnim bro{urama. Ovde tre- vjekovna Crkva bosanska bila pisao svoju raspravu, napisao traìvawima i otkrio do- Ova dva suprotna mi{qe- ba spomenuti i jednu raspravu je pravoslavna, i Akademija je je sli~nu raspravu i bugarski tad nepoznati svijet mi- wa, Petranovi}evo i Ra~koga, iz novijeg vremena. To su "Bo- prema raspisanom konkursu ovu profesor univerziteta N. P. kroorganizama. Bruse}i o Crkvi bosanskoj u sredwem gomili# od Boìdara Kova~e- moju raspravu primila i nagra- Blagoev. Wegova rasprava no- veku, dala su povod drugim pi- opti~ka so~iva, stvorio je vi}a u S. K. Glasniku 1938. dila nov~anom nagradom iz Za- si naziv Besedata na prezvi- prve jednostavne mikro- scima da se podrobnije pozaba- du`bine Arhimandrita Ni}i- ter Kozma - protiv bogomili- ve ovim zna~ajnim pitawem. Ja fora Du~i}a (Godi{wak skope, ~emu je potom po- Bez novih dokaza te. Iako nismo znali jedan za svetio dosta vremena i }u pomenuti samo neke radwe. XXXII str. 148). [tampana je drugoga, ipak smo do{li do is- Tako je u Bosanskoj Vili 1892. u Prilozima za kwièvnost, konstruisao oko 400 mi- tih rezultata, on za Bugarsku, kroskopa. godine pod pseudonimom Atom Kao {to su jedni branili jezik, istoriju i folklor, kwi- a ja za Bosnu. U svojoj pomenu- gledi{te Petranovi}evo, ta- izi{la dosta velika studija: ga IV str. 1-55, Dràvna {tam- toj raspravi bio sam se ograni- Lindberg "Kakva je bila sredwovjekovna ko je bilo i drugih koji su upor- parija, Beograd 1924. ~io samo na Bosnu. Ali mi je 1740 - Ro|en je francuski Crkva bosanska-vjera bosan- no stajali uz gledi{te Ra~ko- Na moju raspravu izi{ao je wegova rasprava dala podsticaj pronalaza~ @ozef Mi{el ska?#. Pisac je do{ao do zaga ne iznose}i nikakvih novih 1925. u 168 broju Prager Presse da se posvetim prou~avawu ovo- Mongolfje, koji je s bratom 1978 - Venecijanski kar- kqu~ka da je bila pravoslav- dokaza. Takve su rasprave dr fra vrlo laskav prikaz od nekoga ga pitawa na celom Balkan- @akom Etjenom 1783. kon- dinal Albino Lu~ani postao na. U tome smislu pisao je i J. Jeleni}a: De patarenis Bosnae, W. Mo`da od ~e{koga profe- skom poluostrvu. Stoga to i struisao prvi vazdu{ni ba- je papa Jovan Pavle Prvi. Vid Vuleti}-Vukasovi} u listu Sarajevo 1908; dr Dragutina sora slavistike M. Weingarta, jest predmet moje nove raspra- lon napuwen zagrijanim va- Umro je 33 dana kasnije, zva- Dubrovnik godine 1897-1899, Kambera: Kardinal Torguemada a engleski profesor na Magda- ve "Istina o bogomilima#. ¥ zduhom. ni~no od sr~anog udara, ali gdje je iznosio svoje Bilje{ke o i tri bos. patarena, Zagreb 1932 i len College u Oksfordu Rev. F. (Nastavi}e se) 1743 - Ro|en je francuski je ostala sjenka sumwe da je hemi~ar Antoan Lavoazije, otrovan zbog ideja suprot- jedan od tvoraca moderne he- nih interesima vrhovima va- CVIJE]E IZ LUKOVICA mije. Otkrio je da je vazduh tikanske kurije. smje{a kiseonika i azota, do- 1978 - Jan Zigmund je kao kazao je da je voda spoj kise- prvi Nijemac poletio u ko- onika i vodonika, utvrdio smos u sovjetskom brodu "So- ÊKAJU]I PUPOQKE zna~aj kiseonika za sagore- juz 31#. vawe i oksidaciju, postavio 1982 - Argentinska vlada SVAKO moè da ima li- vla`na i na|ubrena. @ilice i nih rastvora, do septembra ili Zakon o neuni{tivosti mate- ukinula je zabranu djelovawa jepo, ve} procvjetalo cvije}e. tre}ina lukovice pokrivaju se po~etka oktobra. Tada se luko- rije, izradio niz novih me- politi~kih partija. Cvje}are su pune saksija ova- zemqom. vica vadi ili se ostavqa da toda za kvantitativnu hemij- 1990 - U eksploziji u jami kvog cvije}a. Ipak, ne kupuju Posa|eni amarilis treba miruje u saksiji. sku analizu. "Dobrwa-jug# rudnika Kre- svi svoje omiqeno cvije}e u staviti na toplo, zasjen~eno Pored amarilisa, u soba- 1839 - Osnovana je Prva ka, koja je izazvala najve}u cvje}arama. Mnogi ga s veli- mjesto, gdje je temperatura od ma se uspje{no gaje i druge vr- beogradska gimnazija, najsta- katastrofu u jugoslovenskom kim zadovoqstvom sami uzga- 18 do 23 stepena. U po~etku se ste cvije}a dobijene iz krto- rija sredwa {kola u prije- rudarstvu, poginulo je 180 ru- jaju. amarilis ne zaliva da se ne bi la i rizoma. Gloksinija moè stonici Srbije. Najprije je dara. Kao primjer moèmo da izazvao prvo rast listova, jer da bude prekrasna sa svojim cr- imala dva razreda, tri godi- 1991 - Poslije napada hr- uzmemo amarilis. To je biqka u tom slu~aju cvijet moè da se venim, ruì~astim ili bije- ne kasnije pet, a profesori vatskih paravojnih jedinica na predivnih, ogromnih cvjetova ne pojavi. Malo-pomalo po~i- lim cvjetovima. Sami moète vawem svjeè nove zemqe. Na su bili mahom Srbi iz Vojvo- kasarnu JNA, po~ele su borbe divnih boja. Poti~e iz Sred- we da se zaliva tek za deset da- da je odgajite iz krtole. Krto- sli~an na~in postupa se i s dine. Kroz wu je pro{la ple- u Vukovaru. we i Ju`ne Amerike. Poslije na. le se sade u na|ubrenu zemqu ahimenesom, koji ima rizome. jada istaknutih li~nosti srp- 1997 - Frederik Vilem de cvjetawa, lukovica mora da mi- îm se pojavi cvjetni pupo- i umjereno zalivaju u po~etku, Cvjetovi su raznobojni, od bi- ske istorije, nauke, umjetno- Klerk, posqedwi bijelac pred- ruje nekoliko mjeseci, obi~- qak, amarilis se zaliva nor- a kasnije vi{e, {to zavisi od jele, ruì~aste i crvene do sti i kulture, ukqu~uju}i sjednik Ju`ne Afrike, dao je no od kraja septembra do de- malno. Poslije precvjetavawa, rasta listova i pupoqaka. Po- tamnoqubi~aste boje. Biqka Petra Ko~i}a, Milovana ostavku na funkciju {efa cembra. Saksija u koju se sadi cvjetna dr{ka se ostavqa da slije procvjetavawa, listovi cvjeta obilno od juna do sep- Gli{i}a, Jovana Skerli}a, opozicione Nacionalne par- lukovica ne treba da bude pre- sama uvene, a biqka se zaliva se ostavqaju da uvenu. Na pro- tembra, a onda treba prekinu- Jovana Cviji}a, Mihaila Pe- tije i povukao se iz politi~- velika, a zemqa treba da bude umjereno, uz dodatak mineral- qe}e se biqka oìvqava doda- ti zalivawe. ¥ trovi}a Alasa, kraqa Petra kog ìvota. ¥ 26. i 27. avgust 2006. QUDI, VRIJEME I DOGA\AJI 21 PODSJE]AWE NA OTVARAWE PREDSTAVNI[TVA REPUBLIKE SRPSKE U JERUSALIMU PRVI KORACI NA[E DIPLOMATIJE

Otvarawe predstavni{tva simboli~no se poklopilo sa proslavom 2000 godina hri{}anstva, kada su se u Jerusalimu okupile najzna~ajnije vjerske i politi~ke li~nosti svijeta OTVARAWEM predstavni{tva Republike Srpske u Je- rusalimu 2000. godine otvoren je put srpske diplomatije u svijetu. Te, 2000. godine tada{wi, a i sada{wi premijer Republi- ke Srpske Milorad Dodik otvorio je pomenuto predstavni{tvo Republike Srpske u Izraelu, za koje je rekao da }e dati svoj puni doprinos uspostavqawu ~vr{}ih politi~kih, ekonomskih, kulturnih i dru{tvenih odnosa dva- ju naroda koje veè sli~na sudbina. Otvarawe predstavni{tva simboli~no se poklopilo sa proslavom 2000 godina hri{}anstva, kada su se u Jerusalimu okupile najzna~ajnije vjerske i politi~- ke li~nosti svijeta. Proslavi 2000 godina hri- \Aleksej Drugi: Patrijarh cijele Rusije {}anstva u Vitlejemu, u Izra- elu, prisustvovali su poglava- ri svih 14 pravoslavnih crka- va. Me|u wima se na{ao i We- gova svetost patrijarh srpski Pavle. Bili su tu i {efovi pravoslavnih dràva, izme|u \ ostalih i premijer Republike Srda~an susret: Premijer Dodik i Wegova Srpske Milorad Dodik. svetost patrijarh srpski Pavle Me|utim, prisutan nije bio tada{wi jugoslovenski premjer kom svog boravka u Izraelu, sastanke sa liderima pravoslav- Momir Bulatovi}, jer je bio impresionira spojem istorije nih zemaqa, me|u kojima je bio i nepoèqan i nije mogao da pri- i savremenosti#. tada{wi prvi ~ovjek Rusije Bo- sustvuje boì}noj liturgiji, na Tokom sedmodnevnog borav- ris Jeqcin. koju ga je pozvala Gr~ka pravo- ka u Izraelu Dodik se sastao i Jednom rije~ju, premijer Mi- slavna crkva, saop{tile su ra- sa Aleksejom Drugim, patrijar- lorad Dodik je tokom posjete nije izraelske vlasti. hom cijele Rusije. Bila je to pri- Izraelu otvorio brojne diplo-

\ Muzej holokausta: Odavawe po~asti jevrejskim `rtvama

\ Dodik i Arijel [aron: Poklon - kubura za izraelskog vo|u

Tom prilikom premijer Do- lika i za posjetu grobu ubijenog matske kapije za Republiku Srp- dik je u kwigu utisaka zapisao izraelskog lidera Jicaka Rabi- sku i BiH. da je "veoma sre}an da u Izra- na. Dodik je tada obi{ao i Mu- Ve} pomalo poùtjele slike elu moè upoznati tradiciju i zej holokausta i poklonio se `r- iz tog vremena govore vi{e od ìvot naroda koji ima sli~nu tvama genocida nad Jevrejima. rije~i. sudbinu kao Srbi, te da kongre- Boravak u Izraelu premijer ¥ Tekst i snimci sni centar, koji je posjetio to- Dodik je iskoristio i za brojne Milenko [UKALO \ Hristov grob: Molitva

\ Sastanak svjetskih lidera: Jeqcin, [evarnadze, Luka{enko, Ku~ma i ostali \Polagawe vijenca na grob Jicaka Rabina 22 VODI^ 26. i 27. avgust 2006. BAWA LUKA 051 DOBOJ 053 Va`niji telefoni Bawa Luka - Linc, nedjeqom u 9.30 ~asova i srijedom u Policija 122 Vodovod 231-381 Telekom Srpske, informacije 1185 9.30 ~asova Vatrogasci 123 Gradska toplana 241-955 Aùrirawe podataka i Bawa Luka - Be~, svaki dan u 13.15 ~asova Hitna pomo} 124 Taksi 232-022 Informacije iz Centralnog registra 1369 Bawa Luka - Minhen, subotom, nedjeqom i srijedom u 12 Muzej 231-220 Op{ta bolnica 241-022 Informacije o pravnim i fizi~kim licima 1370 ~asova Umjetni~ka galerija 241-684 Skup{tina op{tine 242-022 Informacije o berzi 1371 Bawa Luka - Beograd u 6.30, 9.30, 12.00, 15.00, 17.00, 23.30 Narodna biblioteka 241-114 "Elektro-Doboj# 241-344 Bu|ewe i poziv u odre|eno vrijeme 1372 Bawa Luka - Novi Sad u 13 ~asova Ta~no vrijeme i temperatura 1373 Bawa Luka - Zrewanin u 22.00 ~asa @eqezni~ka stanica 221-569 Hotel "Bosna# 242-012 CJB 122, 337-100 Bawa Luka - Subotica u 7.30 i 19.00 ~asova Autobuska stanica 241-399 Radio Doboj 241-041 Vatrogasci 123 Bawa Luka - Kragujevac svaki dan u 6 ~asova Hitna pomo} 124, 216-725 lok. 282 Bawa Luka - Loznica - Ni{ u 18.00 ~asova Ta~no vrijeme, datum, Bawa Luka - Beograd - Ni{ u 00.45 ~asova TREBIWE 059 temperatura, vazdu{ni pritisak 125 Bawa Luka - Zvornik - Herceg Novi srijedom i nedjeqom Vojna policija 335-937 u 15 ~asova Autobuska stanica 220-466 Muzej Hercegovine 271-060 Sektor sekjuriti 460-140, 461-115 Bawa Luka - Mostar - Herceg Novi petak, subota, nedje- Akademija likovnih umjetnosti 224-703 Hotel "Leotar# 261-084 Bolnica (stara lokacija) 216-725 qa, ponedjeqak u 20 ~asova Porodili{te 261-246 Centar za informisawe i kulturu Paprikovac 308-111 Bawa Luka - Livno u 6.30 i 16 ~asova "Hercegovina putevi# 260-205, 261-050 Dom kulture Op{tina 244-444 Centar javne bezbjednosti 260-926 i Radio Trebiwe 260-248, 220-132 Aerodrom Bawa Luka# 535-210 Bawa Luka - Zagreb u 6.30, 8.45, 16 i 18 ~asova Uprava aerodroma# u Bawoj Luci 211-626 Bawa Luka - Zadar u 7. 00 petkom i nedjeqom u sezoni Agencija za prodaju avio karata 219-974 Bawa Luka - Rijeka, ~etvrtkom, petkom i nedjeqom u 22 Autobuska stanica 315-355, 315-867 ~asa PRIJEDOR 052 @eqezni~ka stanica 301-229 Bawa Luka - Vukovar, subotom u 7 ~asova Biletarnica (centar) 211-961 Me|uentitetske linije Policija (centrala) 232-811 ili 122 @eqezni~ka stanica 211-021 Rale turs 215-333 Bawa Luka-Biha}, u 7.30 , 13.00 i 14 ~asova Hitna pomo} 231-294 Autobuska stanica 234-141 "A# taksi 1500 Bawa Luka - Jajce - Sarajevo u 7.45, 16.00 i 22.15 ~asova Vatrogasci 231-811 Bolnica 231-911 Bawa Luka - Livno u 6.30 i 16.00 Op{tina 231-149 "Bawalu~ki# taksi 1544 Vodovod 213-300 Me|ugradske linije Apoteka Kozara 231-202 "Bel# taksi 1550 Galerija 213-305 Euro-taksi 1555 Bawa Luka - Mostar - Trebiwe, u 6.00 Hotel "Prijedor# 234-255 Maksi taksi 1551 Bawa Luka - Vi{egrad, u 9.00 Muzej 211-334 Kino 211-259 "Patrol# taksi 1533 Bawa Luka - O{tra Luka, u 10.15 i 15.45 ~asova Mobil taksi Bawa Luka 1566 Bawa Luka - Gradi{ka, svakodnevno u 8.15, 9.15, 10.45, "Ideal# taksi 1545 13.05, 15.30 i 19.00 ~asova GRADI[KA 051 Vodovod i kanalizacija 212-480 Bawa Luka - Kneèvo, u 18.30 ~asova Stanica javne bezbjednosti 813-522 Skup{tina op{tine 813-377 Stambeni servis - Odràvawe stanova 228-060 Bawa Luka -Novi Grad, u 8.00 i 17.00 ~asova "Elektrodistribucija# (centrala) 314-811 Bawa Luka - Kostajnica, u 11, 13, 15.30 i 17.05 ~asova osim Pograni~na policija 813-901 Elektro-Gradi{ka 813-344 Prijava kvarova 300-384 subote i nedjeqe Hitna pomo} 813-277 Taksi slu`ba 814-765 Centar za obavje{tavawe 121, 212-500 Bawa Luka - [ipovo u 7. 00 i 14.15 ~asova, Op{ta bolnica 813-433 Srpski radio Gradi{ka 814-900 Apoteka "Prvi maj# 223-540 Bawa Luka - Bawa Vru}ica u 8.00, 12.00, 14.15 i 19.30 ~aso- Vodovod 813-624 Motel "Tahi bar# 820-122, 816-810 Centralna apoteka 225-630 va Autobuska stanica 813-500 Profesionalna vatrogasna jedinica 123, 814-724 Apoteka "Zmijawe# 329-870 Avionski saobra}aj Apoteka "Zvijezda# 433-070 Bawa Luka - Istanbul, svakog ponedjeqka Apoteka "Boska# 226-990 Bawa Luka - Cirih, svake srijede i subote BIJEQINA 055 Apoteka "Palas# 222-860 sve informacije u agenciji "ARS turs# 219-973 Apoteka "Nova varo{# 329-840 Polasci vozova CJB Bijeqina 207-633 @eqezni~ka stanica 204-275 Veterinarska stanica 303-113 Bawa Luka - Beograd, u 21.55 ~asova Vatrogasna jedinica 204-366 Autobuska stanica 207-322 "îsto}a# 304-477 Bawa Luka - Dobrqin, u 4.10, 7.22, 15.45 ~asova Bolnica "Sveti vra~evi# 210-442 Vodovod 209-259 Meteorolo{ka stanica 307-943 Bawa Luka - Doboj, u 4.31, 7.30, 10.16, 15.40, 19.30 Muzej Semberije 201-292 Gradska toplana 209-520 "Gradsko grobqe# 051/216-412 Bawa Luka - Novi Grad u 4.10, 7.22, 12.18, 15.45, 19.16, Galerija "Milenko Atanackovi}# 206-472 Meteorolo{ka stanica 202-442 Kvarovi na telefonima 1275 ~asova Biblioteka "Filip Vi{wi}# 205-603 Taksi 207-864 Op{tinski Crveni krst 301-065 Bawa Luka - Prijedor u 4.10, 7.22, 12.18, 19.16 ~asova Regionalni Crveni krst 303-463 Zagreb - Plo~e u 13.16 iz Bawe Luke faks: 307-715 Plo~e - Zagreb u 15.34 iz Bawe Luke NOVI GRAD 052 Me|unarodni komitet CK 310-037 Hoteli Kancelarija za traèwe zarobqenih "Bosna# 215-681 Policija 751-251 Autobuska stanica - informacije 751-411 i nestalih lica Republike Srpske 302-150 "Slavija# 211-806 Dom zdravqa 752-231 Vatrogasno dru{tvo 751-631 Turisti~ka agencija ARS - turs 305-881 "Palas# 218-723 Elektrodistribucija 751-740 Carinarnica 751-294 Turisti~ka organizacija 349-910, 349-911 "Ideja# 217-444 "Gra|a# 218-241, 218-242 Vodovod 752-674 Narodna biblioteka 751-260 "Merriot# 222-870, 217-801 @eqezni~ka stanica - informacije 752-150 Radio Novi Grad 751-071 Toplana - reklamacije 336-104 "Vidovi}# 217-217, 245-800 AMS RS 1285, 301-464 Garni hoteli Narodno pozori{te RS 314-006 " Firenca# 311-296 Muzej savremene umjetnosti RS 215-364 "Damjan# 213-900, 213-880 VLASENICA 056 Dje~je pozori{te RS 215-907 "Castello# 371-286, 371-281 Stanica javne bezbjednosti (centrala) 733-010 Veterinarska stanica 733-209 Univerzitet u Bawoj Luci 218-997 "Apartmani Olimpus# 211-230, 212-225, 212-335 Muzej Republike Srpske 215-973, 215-986 Dom zdravqa, prva pomo} 734-194 Odsjek Ministarstva Moteli Crveni krst 734-660 za izbjegla i raseqena lica 734-877 Narodna i univerzitetska "Nana# 370-050, 370-471, 370-667 Autobuska stanica 731-045 Dom kulutre 733-248 biblioteka RS 215-859, 215-866 "Dragana# 413-050 Autobuski red vo`we "Grand# 380-105 Skup{tina op{tine (centrala) 734-710 Vodovod 733-233 Me|unarodne linije "Golden kard# 313-100, 313-122 Elektrodistribucija 733-520 Sredwo{kolski centar Bawa Luka - Cirih, nedjeqom u 12 ~asova i srijedom u "Kamel# 319-922, 319-921 Hotel "Panorama# (recepcija) 735-555 "Milorad Vla~i}# 734-833 12 ~asova "Vidovi}# 217-883 Bawa Luka - Inzbruk, nedjeqom u 12 ~asova i srijedom "Pansion Jeti# 413-100 u 13.30 ~asova Sama~ki smje{taj 310-543, 308-338, 301-993 KOZARSKA DUBICA 052 Crveni krst 731-660 Informacije - Po{ta 1185 ISTO^NO SARAJEVO 057 Hitna pomo} 124 Prijava smetwi, "Telekom# 1275 Vatrogasna slu`ba 123 RJ Elektrodistribucija 410-066 CJB I. Sarajevo 226-930 Autobuska stanica Apoteka 410-333 SJB Isto~no Sarajevo 316-104 Isto~no Sarajevo 317-377 Bolnica (centrala) 410-663, Vodovod 412-144 SJB Lukavica (saobra}ajna) 340-785 Taksi 340-200 Taksi slu`ba 918 Komunalno preduze}e SJB Trnovo 610-130 "Elektro- Sarajevo# 226-626 Autobuska stanica 410-585 "Komunalac# 410-497 SJB Sokolac 447-130 "Sarajevogas#, I. Sarajevo 340-113 Stanica policije Pale 223-031 Vodovod i kanalizacija ZVORNIK 056 Vatrogasna brigada 123 Pale 223-273 Lukavica 340-734 Lukavica 340-480 Stanica policije 122 Narodna biblioteka i Muz. zbirka 211-234 Pale 223-159 Apoteke Hitna pomo} 210-100 Bolnica 210-100 Sokolac 448-359 Pale (privatna), non-stop 223-338, 223-326 Policija 210-008 Autobuska stan. 211-635 Bolnica Kasindo 676-054 Lukavica 676-260, 677-902 Profesionalna Hotel "Drina# 211-603 Bolnica Sokolac 448-177 Mati~na biblioteka vatrogasna jed. 210-133 Hotel "Vidikovac# 210-245 Domovi zdravqa I. Sarajevo 340-778 Vodovod 210-154 @eqezni~ka st. 210-041 Pale 223-256 Kulturni centar Pale 227-132 Lukavica 340-782 Toplane Sokolac 448-543 Pale 227-033 VI[EGRAD 058 Trnovo 610-299 Sokolac 447-125 Autobuska stanica 620-873 Rehabilitacioni centar "Vilina vlas# 620-311 Skup{tina grada Lukavica 340-610 Hitna pomo} 620-625 Saobra}ajna policija 620-989 Pale 226-793 GP "Put# 676-625 Dom kulture 620-271 Apoteka 620-150 Lukavica 342-678 Auto-moto dru{tvo "Jahorina# Pale 222-303 Radio Vi{egrad 620-701 Benzinske pumpe 620-261, 620-655 Op{tine Po{te Gradska galerija 620-397 Vatrogasno dru{tvo 123, 620-323 Pale 226-593 Pale 226-001 Sokolac 448-056 Sokolac 448-752 Stanica policije 620-346 Vodovod 620-112 Isto~na Ilixa 317-870 Trnovo 610-201 Carinarnica 630-460 Komunalac 630-261 Lukavica 342-336 Isto~na Ilixa 676-168 Hotel "Vi{egrad# 620-224 Elektrodistribucija 620-600 Trnovo 610-237 Lukavica 340-139 Po{ta 621-353 "Romanijaputevi# 620-722 Biblioteka "Ivo Andri}# 620-635 Dràvna grani~na slu`ba 610-480 BR^KO 049 Skup{tina op{tina - centrala 620-586 Manastir Dobrun 612-603 Policija 216-855 Slu`ba za odràvawe puteva FOÂ 058 Dom zdravqa 217-421 "Bijeqinaputevi# 218-854 Bolnica 217-422 Udruèwe izbjeglih i raseqenih 216-481 Autobuska stanica 210-113 Klini~ki centar 210-417 Elektrodistribucija 216-119 Grand hotel "Posavina# 217-510 Hitna pomo} 124 Crveni krst 210-098 Vlada distrikta 216-011 Hotel "Jelena# 232-870, 232-850 Vatrogasno dru{tvo 123, 210-199 Skup{tina op{tina 210-202 Komunalno 216-713 Dopisni{tvo "Glasa Srpske# 217-771 Stanica policije 210-906 Radio Fo~a 210-095 Vatrogasno 216-511 Carina 217-670 Regionalna po{ta 210-096 Hotel "Zelengora# 210-013 Me|unarodni pres centar 217-771 Crveni krst 214-789 "Elektrodistribucija# 572-993 Dom kulture 049/212-803 Apoteke 217-308, 212-609, 213-150 AMD 210-349 Hotel "Mladost# Biblioteka 049/212-709 Centar za socijalni rad 215-164 Benzinska pumpa 210-863 Tjenti{te 520-118 Fond srpske solidarnosti 218-989 @eqezni~ka stanica 218-203 "Srbiweputevi# 572-991 Komunalno preduze}e Autobuska stanica 215-657 Taksi 211-740 Carina 575-045 "Izvor# 210-310 26. i 27. avgust 2006. SLOBODNO VRIJEME 23 ZABIQE@ENO U KOTOR VARO[U BEOGRADSKI XEZ FESTIVAL BALCANIC WINDOWS" Vjeran Titu i Jugi" " " KOTORVARO[ANI po- de na zajedni~ki saìvot, na- sqedwih dana na ulici susre}u pravio nam dràvu bez granica, BALKANSKI WU ORLEANS Slobodana Hrweza, koji nosi jednu monetu i jedan paso{, {to majicu sa Titovim likom i nat- Evropa tada nije imala - kaè pisom "Samo vas posmatram#. Hrwez i dodaje da je me|unarod- Na le|ima majice je karta biv- na zajednica, uz podr{ku naci- Nastupi}e Kal", Naked" i vrhunski xezeri {e Jugoslavije. onalnih stranaka uni{tila dio Francuske "predvo|eni" saksofonistom Slobodan je napunio 55 go- lijepog ìvota. dina. Radio je oko 35 godina u Slobodan veli da ga gra|a- @ilijenom Luroom kotorvaro{koj Tvornici koà ni uglavnom podràvaju. Pri BEOGRADSKI xez festi- - To iskustvo bilo je inici- Na ovom val "Balcanic Windows# bi}e odr- jativno za formirawe grupe festivalu àn po drugi put po~etkom sep- "Naked#. Wihov nastup na fe- @ilijen na- tembra u "Barutani# i klubu stivalu "Balkanic Windows 06# stupa sa svojim "Ptica#. pokaza}e dokle su ovi momci kvintetom u Veliku xipsi bluz atrakci- stigli samo godinu dana posli- kojem su jo{: ju napravi}e grupa "Kal# na sa- je ovog inspirativnog i ohra- Vinsent Arta- mom otvarawu festivala 1. sep- bruju}eg iskustva - rekao nam ud, Danijel tembra u 20 ~asova i 30 minuta. je producent festivala Vladi- Garcia Bruno, "Kal#, {to na jeziku Roma mir \or|evi}. Erik Lurer i zna~i crno, stvara atmosferu za- "Julien Lourau Quintet#, sa Bojan Zulfi- bave, koja je tipi~na za balkan- kojim nastupa najboqi evropski karpa{i}. sku cigansku tradiciju. "Kal# ne xez muzi~ar u 2005. godini Bojan - U klubu svira po folklornim pravili- Zulfikarpa{i}, nastupi}e po- "Ptica# 3. ma i dodirom bluza budi rom- slije "Nakeda#. septembra bi- skim etnos. Da se radi o vrhunskim xeze- }e prire|en Grupa "Naked#, koja }e na- rima govori ugled ~lanova gru- otvoreni xem stupiti 2. septembra, je proiza- pe. Saksofonista grupe @ilijen se{n sa speci- {la iz projekta "Umbria Jazz Luro je ponos Francuske i svi jalnim gosti- Balkanic Windows 2005#. Trojica koji poznaju wegov rad znaju da ih ma. Pozivamo ~lanova benda Nenad Brankovi}, ~eka nezaboravno putovawe od sve mlade muzi- \@ilijen Luro: Vode}i francuski Branislav Radojkovi} i Goran nigerijske poezije, preko atmos- ~are da ponesu saksofonista Milo{evi} bili su u grupi stu- fere xez ve~eri u Wu Orleansu svoj instrument denata iz Beograda i Novog Sa- sa big bendovima, do latino rit- i do|u u klub - kaè \or|evi}. vis za razvoj kulture i umjetno- da koja je u julu 2005. godine u mova i balkanskog {meka. [to Ulaz na sve koncerte je bes- sti, "Ring Ring# i "Fondazione okviru ovog projekta bila u~e- se jasno osjeti u wegovom albu- platan. Organizatori festiva- Umbria Jazz# iz Peru|e. snik programa. mu "Fire & Forget#. la su "Multikultivator# - Ser- ¥ M. JOTI]

VI[E OD FUDBALA

\Slobodan Hrwez: Nigdje bez svoje majice

"Proleks#, gdje je izu~io znat. tome pitaju gdje mogu nabaviti Ne radi ve} sedmu godinu. Ma- majicu sa Titovim likom. jicu sa Titovim likom, kaè da Ima i onih koji gun|aju, ali nosi u znak nezadovoqstva po- ga to ne uznemirava. Na kraju stoje}im stawem. razgovora, kaè, da bi volio da - Imam jasan stav o Tito- moè re}i da je za vrijeme Ti- vom liku i djelu, koji je uspio ta bilo lo{ije, a danas mnogo Sve ~estitke Naprijedu svojim umije}em ujediniti qu- boqe... ¥ D. KEREZOVI] VIJEST o prijateqskom do- liga{a i wegovog direktora ê- Iz Borca su poru~ili: \Snimak za uspomenu: AMERI^KA GRUPA U KLUBU GETO" ~eku FK Naprijed, koji je pride [evarike. On je zajedno sa "êkamo vas na proqe}e u Dr- " premio Borcu iz Drvara, obja- rukovodstvom Naprijeda orga- varu kao prijateqe koji su nam Fudbaleri vili su mnogi listovi isti~u}i nizovao zaista bratski prijem to bili kada je nama bilo naj- Naprijeda i Borca izuzetan gest bawolu~kog drugo- i do~ek Drvar~anima. teè#. ¥

QEPOTICE NA OKUPU VEÊRAS SVIRAJU BAWOLU^KI PANKERI Turneja misica Eksplozija ~vrstog zvuka MIS Univerzum 2006. Zu- svjetske turneje i boravi}e ta- leika Rivera Mendoza iz Por- mo nekoliko dana. GRUPE "Ispad#, "The Patricks# i "Rakiola vera# nastupi- torika i Mis Indonezije za Zuleika je na izboru od }e ve~eras u 19 ~asova na qetnoj pozornici kraj Vrbasa u bli- 2005. godinu Nadin ândra Vi- stresa, odu{evqewa i vru}ine zini diskoteke "Mjuzik hol#. Za razliku od grupe "Rakiola vera#, koja weguje "~vrst# ro- kenrol i hard rok, druga dva benda nagiwu ka pank muzici. Rije~ je o bawolu~kim muzi~arima koji ve} duè vremena sviraju, a neki imaju i po dva albuma iza sebe. Zabavu svim qubiteqima èstokog zvuka mogla bi pokvariti samo satnica, po kojoj se program zavr{ava u 22 ~asa. \Xastin i Li En Tobin: Bawolu~ani Koncert organizuje Udruèwe nezavisnih stvaralaca "Ge- su qubazni to# u okviru svog "BL-ART# festivala. ¥ M. J. Muzika uz {oqicu kafe SA XEZ KONCERTA U JOHANESBURGU

AMERI^KA grupa "The preporu~ili ~lanovi grupe, {o- ZvukZvuk zaza odabraneodabrane Dream of a Tree#, koju ~ine Xa- qica tople kafe da bi atmos- stin i Li En Tobin, ponudila je fera bila potpuna. KONCERT pod nazivom "Joy u ~etvrtak malobrojnoj publi- Li En ima odli~an glas i of Jazz# odràn je nedavno u ju- ci u "Getu# ve~e lagane muzike svira akusti~nu gitaru, a Xa- `noafri~kom gradu Johanseburg uz koju najboqe, kako kaù, ide stin harmoniku i bas gitaru. Od i privukao je veliki broj svjet- {oqica kafe. Lejksajda iz Montane krenuli ski poznatih muzi~ara. Program je po~eo oko 20 ~a- su na malu turneju po Evropi. \Zuleika Mendoza i Nadin Vinata: Mame Me|u wima su se na{li i pje- sova, ali prostorije "Geta# su Bili su u Budimpe{ti i do{li fotoreportere va~ i tekstopisac Xonatan Ba- bile poluprazne. Tek dvadese- su da posjete Bawu Luku, jer su tler i britanski pjeva~ Xejmi tak qubiteqa sporijih ritmo- ~uli, kako kaè Li En, da su qu- nata veselo su pozirale foto- pala u nesvijest i pravo u ru- Kalum. di ovog grada mnogo qubazni i va uìvalo je u wihovom nastu- reporterima na pres konfe- ke voditeqa. Ipak, nije pro- Batler se cijelo ve~e drào \Xejmi Kalum: Pokazao pu. Zbog "laganije# muzike mno- prijateqski raspoloèni. renciji u Xakarti. Mendoza je pustila sve~ani bal poslije svoje gitare, a Kalum je sjeo i za gima je bila potrebna, kako su i ¥ M. J. u Indoneziji u okviru svoje progla{ewa pobjede. ¥ klavir. ¥ se i na klaviru

DNEVNI Ovan 21.3-20.4. Bik 21.4-20.5. Blizanci 21.5-20.6. Rak 21.6-20.7. Lav 21.7-21.8. Djevica 22.8-22.9.

Nema razloga da optuùjete svoju oko- Vjerujete u onu verziju koja odgova- Nema razloga da se upore|ujete sa Ne~iju poruku moète da tuma~i- Nedostaje Vam osnovno povjerewe u Stalo Vam je da potvrdite svoje prak- linu za poslovno-finansijske prora Va{im potrebama, tako da ne pro- svojom okolinom ili da zapo~iwe- te na razli~ite na~ine, stoga poku{ajte da sagledate pozitivnu odre|ene saradnike, zato ne pri~a- ti~ne sposobnosti pred saradnicima, puste ili da se sukobqavate sa oso- vjeravate nove informacije koje uti- te novu raspravu. Va`no je da po- stranu medaqe. Va`no je da svoje te previ{e o svojim poslovno-fi- ali ne moète da se opredijelite za bom koja uìva veliku popularnost ~u na poslovno-finansijsku saradwu. {tujete svoja moralna na~ela. Ne nansijskim planovima. Zadrìte do- treba da se dokazujete pred osobama koje pri- poslovne obaveze zavr{avate u za- najboqe rje{ewe. Nemojte dozvoliti da Vas po- u krugu saradnika. Dobro procijenite najbo- Gubitak sa kojim se suo~avate ne treba da datom roku, nema razloga da smi{qate no- datnu mjeru opreza, jer pogre{an potez stvara kolebaju ne~ije rije~i ili novi uslovi koji mjewuju druga~ije kriterijume o uspje{nom mogu}nost za novu komplikaciju ili poslovni qi trenutak za efikasnu akciju. Partner za uti~e na Va{e raspoloèwe ili koncentra- ve izgovore kao opravdawe. Ponekad je pa- gubitak. U susretu sa voqenom osobom, suvi{e Vam se postavqaju. U qubavnom odnosu, zna se razliku od Vas lak{e rje{ava li~ne ili za- ciju. Ukoliko ste slobodni, pa`qivije ana- poslovawu. Insistirawe na pretjeranim za- met "relativna kategorija#. Prije nego {to se oslawate na svoj "blisatavi um# i potisku- dobro {ta je ~ija uloga. Navedite partnera da jedni~ke probleme. Na àlost, ne~ije samou- lizirajte osobu koja Vam se dopada. Skloni htjevima pred partnerom donosi negativan prihvatite ne~iju "emotivnu igru#, va`no jete osje}awa. Nepotrebno provocirate svog ispuni Va{a o~ekivawa. Budite dovoqno kate- vjereno pona{awe Vas dovodi u inferiornu po- ste ~estim promjenama emotivnog raspolo- efekat. Nekom smeta Va{e impulsivno po- je da se prethodno dobro upoznate sa osnov- partnera. Va`no je da se rasteretite od suvi- gori~ni. Potrudite se da pravilno uskladite ziciju. Razgovarajte sa bliskim prijateqima èwa. Izbjegavajte neumjerenost i impulsiv- na{awe. U ve~erwim satima prija}e Vam re- nim pravilima pona{awa. Obratite pa`wu {nih briga. svoje èqe, misli i osje}awa. i izbjegavajte depresivno raspoloèwe. nost, opustite se. laksacija. na svoje osnovne potrebe. Vaga 23.9-22.10. [korpija 23.10-22.11. Strijelac 23.11-20.12. Jarac 21.12-19.1. Vodolija 20.1-18.2. Ribe 19.2-20.3. Nema potrebe da se optere}ujete ne- Ne moète u potpunosti da ostva- Nije te{ko napraviti dobar izbor Situaciju na poslovnoj sceni tuma~i- Sa par dobrih poteza, moète u~i- Na osnovu blic informacija do- ~ijom pri~om ili da brinete o da- rite svoje poslovne planove, ali u situaciji kada Vam se nude zani- te na sebi svojstven na~in, pri tome niti vi{e nego Va{i saradnici ili lazite do zakqu~ka, da Vam pred- qoj perspektivi u poslovno-finan- stoje sjajni poslovni rezultati imate sjajnu predstavu o izboru naj- mqive ideje ili kada saradnici uporno ignori{ete doga|aje koji se ne poslovnih konkurenti. Pridràvaj- sijskoj saradwi. Okolina pomaè boqih rje{ewa. Potrebno je da pruàju zna~ajnu podr{ku. Uvijek ili novi uspjeh. Va`no je da se uklapaju u Va{u procjenu. Ne treba da te se pravila: da o uspjehu ne treba oslonite na svoj prakti~an duh i da sa~u- zajedni~ki uspjeh, a neko poku{ava da Vam uskladite svoja interesovawa sa saradnici- postoji uspje{niji i qep{i dio stvarno- podsti~ete kriti~arski ton u odnosu sa sarad- previ{e pri~ati, ve} treba uspje{no djelo- obezbijedi boqe materijalne uslove. Dobar vate dobar odnos sa saradnicima. Ukoli- ma koji mogu da Vam povjere novu ulogu. Po- sti, ali do wega se ne dolazi slu~ajno i bez nicima, ve} da prona|ete novo i kompromisno vati na razli~itim stranama. U qubavnom ko prièqkujete ve}i emotivni uzlet, u~i- predosje}aj koji imate nagovje{tava uzbu- ku{avate da se otrgnete od sentimentalnog dobre pripreme. Djelujete samouvjereno i do- rje{ewe. Ako partner nema dovoqno razumije- ìvotu, neko Vas uzbu|uje i privla~i Va{u nite sve {to je potrebno da privu~ete ne- dqivu zabavu ili novi emotivni susret. Pro- raspoloèwa, ali ~esto razmi{qate o ne~i- bro raspoloèno, nasuprot Vama partner vawa za Va{e potrebe, nemojte dozvoliti da se pa`wu. Izbjegavate da priznate svoju "emo- ~iju pa`wu ili da inspiri{ete svog part- vjerite svoju qubavnu sre}u. Obratite pa- jem odsustvu. Nedostaje Vam inicijativa. Iz- vje{to prikriva svoje emotivno nezadovoq- izme|u Vas stvori novi "emotivni zid#. U ve- tivnu slabost#, ali odaju Vas razli~iti po- nera na uzbudqivu zabavu. Obratite pa- `wu na svoj fizi~ki izgled i raspoloèwe, bjegavajte konfliktne situacije i budite pa- stvo. Va`no je da pravilno usmjeravate svo- ~erwim satima prija}e Vam odmor i psiho-fi- stupci. Nalazite se u sjajnoj psiho-fizi~koj `wu na pravilniji reìm ishrane, unosi-

HOROSKOP prihvatite pozitivne uzore. `qiviji u saobra}aju. ju kreativnu energiju. formi. te vi{e vitamina.

HOROSKOP zi~ka relaksacija. 24 ^ITUQE/POMENI 26. i 27. avgust 2006.

Dana 23.8.2006. godine navr{ilo se ~etrdeset tu`nih dana otkako sa nama nije na{ Tu`no sje}awe na na{u dragu Posqedwi pozdrav bratu dragi suprug, otac, sin i brat

DARKU

od strica Mirka, strine Zore, brata Sa{e, sestre Sawe, snahe ANGELINU MANDI] Sweàne i sinovca Nemawe. 27.8.2003 - 27.8.2006. A2 - 002714-S. V. Dana 27.8.2006. godine u 9.30 ~asova odrà}emo trogodi{wi parastos u Posqedwi pozdrav crkvi Pokrova presvete Bogorodice u Gradi{ci, a potom posjetiti wenu vje~nu ku}u na grobqu u Lakta{ima. Oàlo{}ena porodica

000020 A-8 G Dana 28.8.2006. godine navr{ava se {est mjeseci od smrti na{eg dragog sina i brata DARKU od brata Sa{e, snahe Swe`ane i sinovca Nemawe. A1 - 002714-S. V. RADISLAV Posqedwi pozdrav bratu \UR\EVI] STANKA DESAN^I]A

Toga dana sa po~etkom u 11 ~asova odrà}e se parastos u crkvi Svete trojice, nakon ~ega }emo posjetiti vje~nu ku}u na{eg Stanka. DARKU Porodica Tvoja sestra Tawa 000003 A-8 G A1- 002714-S. V. U nedjequ, 27.8.2006. godine, u 10 ~asova odrà}e se pomen u parohijskom domu u Tu`nim srcem javqamo rodbini i prijateqima da je dana 25.8.2006. go- Tu`no sje}awe na na{eg dragog Mladikovinama, a u 13 ~asova poloì}emo cvije}e i zapaliti svije}e na wegovoj vje~noj dine, u 74. godini ìvota, nakon duè bolesti preminuo na{ dragi oca, svekra i djeda ku}i na grobqu Kobiqa{. Pozivamo rodbinu, prijateqe i kom{ije da nam se pridruè. Wegovi najbliì: supruga Miroslavka, k}erka Sanela i sin Sini{a, majka Nada, otac Stojko, sestre Cvijeta, Zora i Stojanka sa porodicama, bra}a Borislav, Mi}o i Mihajlo sa porodicama

BORU NINKOVI]A B-5 F Po dobru }emo te pamtiti, s pono- Tu`no sje}awe na dragu majku Sje}awe som o tebi pri~ati. ILIJA (Du{ana) KASAPOVI] Brane, Beba i Jelena 1932 - 2006. Sahrana }e se obaviti 26.8.2006. godine u 14 ~asova na grobqu Rastoka u 000015 A-2 G Ribniku. Dana 28.8.2006. godine navr{ava Povorka kre}e ispred ku}e àlosti u 14 ~asova. se deset godina bola i tuge za Oàlo{}eni: supruga Radojka, k}erka Qiqa, sinovi Du{an, Gojko i na{om jedinicom Ne|o, sestra Ilinka, brat Pero, unu~ad, praunu~ad te ostala mnogobrojna rodbina, kom{ije i prijateqi 000010 A-8 G NIKICA MANDI] i MILEVA MANDI] ILINKU (ro|. Gakovi}) 27.8.1996 - 27.8.2006. 4.2.2005 - 27.8.2006. Dana 26.8.2006. godine navr{ava se Tu`no sje}awe na dragog PAJI] 40 tu`nih dana od smrti na{e 28.8.2005 - 28.8.2006. drage Sin Mirko sa porodicom S qubavqu i po{tovawem, va{i najmiliji 000016 A-1 G 000008 A-7 G Tu`no sje}awe na dragu majku In memoriam Tu`no sje}awe na dragog brata DRAGANOM SEKOM RAQI] NADE GARI] Draga na{a Dragana DARKA [to vrijeme vi{e odmi~e, bol u ILINKU (Gakovi}) BORISLAV VRANÎ] MILANA du{i, a praznina u srcu sve su PAJI] 1997 - 2006. BRKI]A VUJI]A ve}i. Po~ivaj u miru i neka te Toga dana u 9.30 ~asova posjeti}emo an|eli ~uvaju, zlato na{e. wenu vje~nu ku}u, poloìti cvije}e Sin Marko sa porodicom Zahvalna porodica Sestra Qubica sa djecom Voqe}emo te dok postojimo. i zapaliti svije}e. Tvoji otac Rade, majka Bojica, 000009 A-1 G 000002 A-1 M 000011 A-1 G Oàlo{}eni: k}erka Daliborka i Stric Simo i strina Dragica bra}a Dragan i Vlado sin Dalibor In memoriam 000007 A-3 G 000005 A-3 M 000002 A-5 G Tu`no sje}awe na dragog Tu`no sje}awe na dragog Tu`no sje}awe na dragog prijateqa

DARKA VUJI]A DARKA VUJI]A DARKA VUJI]A od sestre Stanke, zeta \or|a i od sestre Qiqane, zeta Rade i Ane. Nikole. Porodica ]etojevi} MARKO 000005 A-1 M 000005 A-1 M 000014 A-1 G NIKOLA LELA i Tu`no sje}awe na dragog Tu`no sje}awe na dragog Tu`no sje}awe na dragog pri- 28.8.1969 - 2006. 24.8.2001 - 2006. 29.10.1987 - 2006. prijateqa prijateqa jateqa ZOBENICA

Ponosni smo {to smo vas imali, a `alosni {to smo vas prerano izgubili. Porodica Zobenica DARKA VUJI]A DARKA VUJI]A DARKA VUJI]A Bubara, Dragana i Sa{a Simin i Pleta Porodica Milojevi} 000012 B-2 G 000014 A-1 G 000014 A-1 G 000014 A-1 G 26. i 27. avgust 2006. ^ITUQE/POMENI 25

Tu`nim srcem javqamo rodbini i prijateqima da je dana 24. avgusta Dana 26.8.2006. godine navr{ava se {est godina od smrti Dana 31.8.2006. navr{ava se tu`na godina dana od smrti na{eg dragog 2006. godine u 74. godini `ivota preminuo na{ dragi

STANKA PERUZIJE BABI]A

U subotu, 26.8.2006, u 11 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u na grobqu u [u{warima. Pozivamo rodbinu, prijateqe i kom{ije da nam se pridru`e. Sin Vinko sa porodicom [PIRO 000007 A-6 M (Steve) DU[ANA Tu`no sje}awe na dragog nam Tu`no sje}awe na dragog nam MAGLOV KO^I]A

Sahrana }e se obaviti dana 26. avgusta (subota) na grobqu u [trbama. Toga dana u 11 ~asova posjeti}emo tvoju vje~nu ku}u. Pogrebna povorka kre}e ispred ku}e `alosti u 13 ~asova. Vrijeme prolazi, tuga ostaje, ali qubav i ponos za svu tvoju dobrotu O`alo{}eni: supruga Du{anka, k}erka Smiqa, sin Mihajlo, bra}a An- ostaju vje~no. |elko, Branko, Boro, Nedeqko i Danilo, sestra Ilinka, snahe, zeto- Tvoja supruga Qubica vi, unuci, praunu~e i ostala mnogobrojna rodbina 003103 A8 ^N 000001 A-8 G Posqedwi pozdrav dragom Posqedwi pozdrav dragom ocu Tu`no sje}awe na svaka Tu`no sje}awe na dragog strica VASKRSIJU VASKRSIJU [IPKU [IPKU 26.8.2004 - 26.8.2006. 26.8.2004 - 26.8.2006. Sin Ranko sa porodicom Supruga Gospava 000001 A-1 M 000001 A-1 M Tu`no sje}awe na dragog nam Tu`no sje}awe na dragog nam

[PIRI [PIRI DU[ANA DU[ANA od supruge Du{anke, k}eri Smi- od k}erke Smiqe, zeta Darka, unu- KO^I]A KO^I]A qe, zeta Darka, snahe Zore i unu- ke Dajane i unuka Vladimira. ~adi. od sinovca Nene i sinovke Mire. Tvoj plemeniti lik i dobrota vje~- 003103 A1-^N 003103 A1-^N no }e ostati sa nama. 000005 A-1 M Posqedwi pozdrav dragom Posqedwi pozdrav dragom bratu Svastika Mira sa porodicom Tu`no sje}awe na dragog brata VASKRSIJU VASKRSIJU bratu 000002 A-2 G i strica [IPKU [IPKU Tu`no sje}awe na dragog 26.8.2004 - 26.8.2006. 26.8.2004 - 26.8.2006. strica K}erka Kosana sa porodicom Unuka Nata{a Ga{i} sa porodi- 000001 A-1 M com 000001 A-1 M Tu`no sje}awe na kuma Dana 26.8.2006. godine navr{ava se 20 godina otkad nije sa nama na{ dragi

[PIRI [PIRI MAGLOVU DU[ANA od brata Bore sa porodicom. od brata Danila sa porodicom. DU[ANA KOÎ]A ^N A1 - 003104 ^N A1 - 003104 KOÎ]A od brata Qube, snahe Dare, sinov- Tu`nim srcem javqamo rodbini, prijateqima i poznanicima od sinovke Du{anke sa porodica Save, sinovke Dragane i Qube. VASKRSIJU àlosnu vijest da je dana 22.8.2006. godine, u 81. godini com. MIRKO ìvota preminula na{a draga 000005 A-1 M 000005 A-2 M [IPKU ÛGAQ Dana 28.8.2006 god. navr{ava se pola godine od smrti na{e drage 26.8.2004 - 26.8.2006. majke, bake, prabake od kuma Dragoquba Macanovi}a sa K}erka Slavica @ivkovi} sa porodicom. 000001 A-1 M porodicom 000003 A-1M Dana 26.8.2006. godine navr{ava Dana 26.8.2006. godine navr{ava se sedam tu`nih dana od smrti se tu`na godina od smrti na{eg na{e drage dragog brata

DOSTA (Gojka) ÔLI] VASIQKE ANKE MILE STANOJEVI]A Sahrana }e se obaviti u 13 ~asova na grobqu [vrake u Jeli}koj. (Greda) PAVLOVI] Oàlo{}eni: sin Radojica, k}erke Milena i Branka, sestre Borka i U nedjequ, 27.8.2006. godine, u 10.30 Jelena, snaha Andrijana, unu~ad Boàna, Kristina, Nata{a, Danijel, IGWATI] ~asova posjeti}emo wenu vje~nu ku- Volio si sve, a i mi tebe nikada Jovan i ostala oàlo{}ena rodbina }u. ne}emo zaboraviti. 000001 A-8 G U nedjequ, 27.8.2006. god. u 11 ~asova posjeti}emo wenu vje~nu ku}u na Oàlo{}ena porodica Tvoje sestre i brat sa porodi- Vojni~kom grobqu u Sokocu, poloìti cvije}e i zapaliti svije}e. 000013 A-2 G cama 000003 A -2 M Posqedwi pozdrav dragoj tetki Oàlo{}eni: sinovi Zoran i Slavko, snahe Vera i Vasilija, unu~ad Da- Tu`no sje}awe na na{eg dragog libor, Vesna i Tamara, praunuke Ivana i Aleksandra A - 8 IP 717

Dana 27.8.2006. godine navr{ava Navr{avaju se dvije tu`ne se 40 dana od smrti na{eg dragog godine od smrti mog dragog supruga

VLADU DOJÎNOVI]A ZE]IRA SLAVKA CACANA MILANOVI]A 26.8.2003 - 26.8.2006. DOSTI 27.8.2004 - 27.8.2006. Po{tovani ~itaoci, gra|a- Porodice Cacan i Ani~i} Porodica ni êlinca, od Ba}e sa porodicom. Uvijek }e te se sa tugom sje}ati voja An|a 000003 A-2 G 000004 A-2 G 000004 A-3 M ne morate vi{e i}i u Bawu Luku da biste u "Glasu Srp- 000001 A-8 G MARKETING ske# objavili va{u rek- Dana 27.8.2006. godine Dana 26.8.2006. navr{ava se {est U lamnu poruku, mali oglas, navr{ava se deset tu`nih tu`nih mjeseci od smrti moje A T U N C U godina od smrti na{eg dragog drage majke U B R A ~ituqu i sli~no. Dovoqno je da do|ete u redakciju "êlina~kih novina# i tu Svetog Save bb po istoj cijeni zavr{ite po- OBAVJE[TEWE sao, a mi }emo za vas pro- tel. 056/410-178 telefon: faks: 056/410-177 slijediti va{e poruke. Ti- e-mail: [email protected] Besplatne male oglase, 051/211-968 me }ete u{tedjeti vrijeme GOJKA VERE komercijalne oglase, reklamne i tro{kove putovawa. [E[I]A MILINÎ] poruke, obavje{tewa i ~ituqe tel/faks: Toga dana u 11 ~asova posjeti}e- Adresa redakcije: Vojvo- de mo wegovu vje~nu ku}u i polo- u Bratuncu moète predati 051/212-004 Nikada te ne}u zaboraviti. Mi{i}a bb, telefoni: ìti cvije}e na grobqu "Sveti svakim radnim danom Marko#. Tvoj sin Du{ko 051/552-547, 065/958-202. Oàlo{}ena porodica od 8 do 16 ~asova. @ 000004 A-3 G 000006 A-3 G E-mail: marketing glassrpske.com O~ekujemo vas! 26 ÎTUQE/OGLASI 26. i 27. avgust 2006.

Tu`nim srcem javqamo svoj rodbini i prijateqima da je u petak, 25.8.2006. Posqedwi pozdrav majci na{eg kolege godine u 78. godini `ivota nakon kra}e bolesti preminula na{a draga

U GRADI[CI Prvog Kraji{kog korpusa 2c, Tel. 814-949 e-mail: [email protected] DANICI OBAVJE[TEWE Besplatne male oglase, (ro|. Golijanin) komercijalne oglase, AVLIJA[ reklamne poruke, obavje{tewa i ~ituqe u Gradi{ci Kolektiv Nove Banke Bijeqina mo`ete predati dopisni{tvu 002921 A-8 E Glasa Srpske#. #

OM DANICA U IS T O^N O (ro|. Golijanin) SARA JEVU AVLIJA[ OBAVJE[TEWE

U SOKOCU U prostorijama preduze}a INTERNATIONAL - PRESS Sahrana }e se obaviti u subotu, 26.8.2006. godine u 15 ~asova na porodi~nom STR KIOSK, u Isto~nom Sarajevu, Kara|or|eva b. b. grobqu Krupac. vl. Vukoj~i} Dragana Tu`na povorka kre}e ispred ku}e àlosti Krupac br. 15, I. Sarajevo. (dvorana "SLAVIJA#) moète predati besplatne Oàlo{}eni: k}erke Rada i Nada, sin Goran, sestre Qeposava i Milojka, sna- male oglase, komercijalne oglase, ha Vera, zetovi Petar i Petko, unu~ad Ratka, Jelena, Sowa, Nata{a, Sa{a i L AMA Boris, te ostala mnogobrojna rodbina, kumovi i prijateqi NA PA L reklamne poruke, obavje{tewa i ~ituqe. Kontakt telefoni: 057/343-097, Na adresi: 057/343-098, faks: 057/340-503 U kwiàri Internacional Pressa u Tr`nom centru Tom# Pale # E-mail: [email protected] 002919 B-5 E

I W U U T R E B

Dopisni{tvo "Glasa Srpske#: OBAVJE[TEWE Kraqa Petra oslobodioca br 9 tel. 059/272-900 Besplatne male oglase, faks: 059/272-902 komercijalne oglase, reklamne poruke, obavje{tewa i ~ituqe u Trebiwu mo`ete predati svakim radnim danom od 8 do 15 ~asova. 26. i 27. avgust 2006. OGLASI 27

Po{tovani ~itaoci,

Nastojimo da ne pripadamo nikome osim ~itaocima. Trudimo se da budemo novine - po{tene i nepristrasne, otvorene za sva mi{qewa. To je na{ prilog Republici Srpskoj kakvu svi `elimo, tolerantnu, pomirenu i kreativnu. "Glas Srpske#, na koji vas pozivamo da se pretplatite, je jo{ jedan doprinos tome. Va`no je da znate da se u na{em listu objavquju tenderi, oglasi i konkursi svih republi~kih i drugih institucija, kao i mnogih preduze}a s kojima imamo godi{we ugovore i ukoliko se pretplatite, ima}ete redovne, u poslu va`ne informacije. Osim toga, kao stimulaciju da se pretplatite, nudimo i popust, i to na godi{wem nivou 20%, polugodi{wem 10% i tromjese~nom 5%.

ZAOKRU@ITE KOJU PRETPLATU @ELITE

Tromjese~na Polugodi{wa Godi{wa 60 KM 110 KM 190 KM

NARUXBENICA

Ta~an naziv i adresa pretplatnika ______

______

Pretpla}ujem se na: 1. "Glas Srpske# broj primjeraka ______

Kontakt telefon i faks u slu`bi plasmana {tampe, za list "Glas Srpske# je 051/212-263 051/212-283 faks 051/212-264

Uplate na `iro-ra~un kod "Nove bawalu~ke banke# 551001-00016019-84

M. P. ^itak potpis i tel. 28 PROGRAM - SUBOTA 26. i 27. avgust 2006.

1.10 Staìsti, serija 00.20 Sarajevo na liniji 17.00 Film PREPORUÛJEMO - Sopranovi, serija 00.30 Mejd in Bawa Luka 18.30 Muzika - Serija 00.40 Sportisimo 19.00 Novosti FILMSKI PROGRAM - Subotom uz Donkafe 00.45 Kladionice 19.30 Dnevnik RTS ATV 0.05 Predosje}aj 8.00 Vijesti 00.50 Siti 20.05 Panorama regije Zaslugom svog policijskog partnera Dafi- 8.15 Rukomet 1.00 Poqubac djevojke, 21.05 Skup{tinski pregled ja, detektiv Logan Mekvin je na robiji zbog 9.40 Hipernauti, serija film 22.00 Novosti pqa~ke i ubistva koje nije po~inio. U zatvoru upoznaje Vinstona, osu|enog na smrt koji u pov- 10.05 Fantomacan, 2.30 Raskr{}e, film 22.20 Sport kafe jerewu priznaje Loganu da ima predosje}awe za crtani film 6.30 Muzi~ki izlog 4.30 Sve za qubav 22.40 DJ El Defi, film krivca nedavnih bomba{kih napada. Detektiv 7.30 Insajder, dok. program 5.35 Pink xuboks Higs vodi istragu o tome, a Vinston pristaje da 10.30 Djeca festivala mu svojom vidovito{}u pomogne u istrazi ako 10.55 Kotor art, 8.45 Slu~ajni partneri i Logan u~estvuje u tome i pod uslovom da se reportaà 10.05 Nestrpqivi snovi pusti iz zatvora wegov cimer Helfin i da na|u 10.30 Svijet na dlanu, i ubijede wegovu k}erku Xenis da ga poseti pred izvr{ewe sm- 11.10 Ima veze rtne kazne. 11.30 No limit putopis 6.00 Serija Uloge: Bert Rejnolds, ârls Derning, Brus Dern, Robert 12.00 Vijesti 11.05 Putopis: Brevijar 7.00 Jutarwi program Lo|a ¥ 7.00 Fejmili razglednica 12.15 Festival 11.35 Stil 9.00 Arhiv 7.30 Kowi ponovo jure BHT 1 17.15 Radio êri{" "Zlatiborska 12.30 Stem 011 " 9.40 Muzi~ki vremeplov 8.00 Sa{ine avanture pesma# 13.00 Auto{op magazin Zoi Adler je animatorka iz San Franciska 10.00 Vijesti 8.25 Crtani film 14.00 Vijesti 13.00 Mladi u BiH danas, s neobi~nom potrebom za blebetawem, kad god 10.05 Teatar poezije 9.00 Film se na|e u neugodnoj situaciji. @ivi na relaciji 14.05 Prqavi poslovi, emisija Helsin{kog 10.30 Moda posao - stan gdje vrijeme provodi slu{aju}i 10.50 Top spid film odbora za KXCH Cherish radio stanicu i uìvaju}i u 11.00 Dje~ji program 11.20 Prije i poslije sladuwavim hitovima osamdesetih. Nesigurna je 15.35 Diplomac qudska prava u RS 12.00 Vijesti u sebe, u potrazi za qubavi, ali to ne zna~i da 12.00 Obrazovni program 16.00 Malo sutra 14.30 Putopis 12.05 Podnevni koncert nema istoriju burnih veza. Na zabavi u lokalnom 12.25 Arsenal klubu pronalazi novu `rtvu u liku izvjesnog 16.15 Likovna kolonija 15.00 Susreti prve vrste 13.30 Natura viva 13.00 Na zapadnom frontu Endrua. Prihvata wegovu ponudu da je odveze ku}i. Prije nego Rakani 16.00 Muzi~ki izlog 14.00 Vijesti {to uspije u}i u wegovo vozilo Zoi je oteta. Za volanom uz 16.35 Prozornica 13.25 Crtani film nepoznatu osobu prisiqena je pregaziti policajca na biciklu 16.20 Star 14.05 Od izbora do izbora 17.00 Vijesti 13.45 film nakon ~ega se vi{e ni~ega ne sje}a... 17.10 Fudbal - francuska 14.35 Takt Igraju: Robin Tani, Bred Hant, Xejson Pristli, Tim Blejk 17.05 Subotom o sportu 15.55 Telefakt liga: Lorien - Bordo 15.05 Art Nelson ¥ 17.30 Ona i On 16.15 Serija 19.05 Sport fle{ 15.29 Berza BHT 1 19.55 Ples u tami - ravnopravnost 17.15 Kviz 19.30 BN monitor 15.30 Dnevnik 1 18.15 Iskreno - Kemal 18.25 Serija Selma je ~e{ka imigrantkiwa i samohrana 20.10 Alternativa medika 15.45 Mali koncert Monteno 18.55 Telefakt majka koja danono}no radi u lokalnoj fabri- 20.20 Uz {ank 16.00 Teatar poezije ci kako bi izdràvala svog sina Xina. Sprem- 18.30 Godine prolaze, 19.30 @ilet svijet sporta 22.15 Maga saund 16.25 Sportski veterani na je na svakojaka odricawa. Jedini bijeg od serija 20.00 Od bisera grana sumorne svakodnevice joj predstavqa strast pre- 23.45 Taksistkiwa, serija 18.20 Takt 19.00 Nodi, crtani film ma holivudskim mjuziklima. Zajedno sa svojom 1.40 Cvijet svih 19.10 Ispeci, pa reci 21.30 Odbrojavawe najboqom prijateqicom, Keti, u~estvuje u 19.30 Dnevnik zatvorenika, film 22.00 Fudbal probama za produkciju mjuzikla "Moje pjesme, 20.05 Rukomet, finale 19.30 Dnevnik 2 moji snovi#. Ali, Selma rapidno gubi vid zbog 3.15 Manituova cipela, 23.55 Telefakt 21.45 Me|unarodni 20.10 Teme uro|ene genetske mane koju je naslijedio i wen film 00.30 Glas Amerike sin, i koji }e, tako|e, oslijepiti ukoliko do trinaeste godine ne rukometni turnir, 20.40 Takt 1.00 Ulovi trofej bude i{ao na operaciju. Selma je mukotrpno radila i u{tedjela sve~ano zatvarawe 4.50 Muzika 21.00 Vijesti svaki dolar kako bi imala dovoqno novaca za operaciju. Ali wen 1.30 Obrazovni program 22.10 Vijesti 21.05 Intervju susjed, Bil, kojem je Selma otkrila svoju tajnu, duguje rate na 1.50 Odbrojavawe hipoteku, zbog ~ega bi mogao izgubiti ku}u i suprugu. U Selmi- 22.15 Ko~i}ev zbor, 21.50 Zapis noj u{te|evini on vidi rje{ewe svojih problema... Kra|a tog sve~ana akademija 22.20 Takt 2.15 Od bisera grana novca }e pokrenuti lanac doga|aja koji }e zavr{iti tragedijom. 6.20 Siti 3.30 Fejmili razglednica Uloge: Bjork, Katrin Denev, Dejvid Mors, Piter Stormer ¥ 23.20 Film 22.44 Berza 00.55 Festival 6.30 Sarajevo na liniji 22.45 Dnevnik 3 4.00 Na zapadnom frontu OBN 22.00 Slu~ajni {pijun "Slavjanski 6.35 Mejd in Bawa Luka 23.05 Etno 4.35 Prije i poslije 6.40 Sportisimo Bak Juen, prodavac sportske opreme, bazar 2006.# 23.40 Fle{ sport 5.00 Serija dolazi u kontakt sa me|unarodnim {pijun- 2.30 Subotom o sportu 6.45 Kladionice 23.45 TV arhiv skim lancem. Korejski {pijun je pred smrt ob- 2.55 Diplomac 7.00 Zato~enica qubavi, 0.25 Pono}ni koncert javio da je Bak wegov davno izgubqeni sin. serija Nakon toga, Bak odlazi na drugu stranu svi- 3.20 Surova istina 1.30 TV Montenegro 8.00 Idealne veze, serija jeta u potrazi za svojim nasqedstvom. Dolazi 3.45 Muzika by satellite 7.00 Ren i Stimpi do Turske i umjesto nasqedstva pronalazi 4.20 ârolija, serija 8.45 Skrivena kamera biolo{ko oru`je Antraks 2... 7.25 Top{op Uloge: Xeki ên ¥ 8.55 Vrijeme 8.00 Vremenska prognoza 9.00 Balkan net 8.03 Regretsi PINK BH 20.30 Poqubac za djevojke 10.45 Siti kids 10.00 Horoskop 8.30 Hej Arnold Osam djevojaka je kidnapovano. Sve su li- 10.50 Vrijeme 10.15 22 ~asa 9.00 Regretsi jepe. Sve su talentovane. Sve su u opasnosti 11.00 Ritam 10.50 Svijet prirode 9.30 Ko je Hari Kramb?, film da ubrzo skon~aju ako policijski detektiv 7.00 Jutarwi program Aleks Kros i kqu~ni svjedok Kejt Mektir- 11.30 Da se najeì{ 11.50 Svijet prirode 11.30 Ma~ker 8.00 Razotkriveni an|eli i nan ne uspiju da lociraju lukavog "kolek- 11.35 Pret a Porter 12.50 Svijet prirode 12.00 Vesti B92 cionara# koji sebe zove Kazanova. Od naj- demoni, dok. program 12.00 Info top dubqeg juga dràve do obale Kalifornije i 13.50 Koncert - Mile Kiti} 12.10 Nacionalna geografija: 9.10 Put àda, dok. program 12.10 Sutra za nazad, to je putawa lova na ubicu u ovom pro- 15.25 Na granici mogu}eg Tajni ìvot mozga vokativnom trileru o trci protiv vremena, 9.55 Vijesti 12.20 Siti kids zasnovanom na bestseleru Xemsa Petersona. 15.55 Telefakt 13.10 Mesto pod suncem, 10.00 ATV klinci 12.30 Sarajevo on lajn E{li Xad igra dovitqivu djevojku sna`ne vo- 16.25 Moj grad serija qe - Kejt Mektirnan. Ona je jedina uspjela 12.40 Mejd in Bawa Luka 11.55 Vijesti 17.00 Trend seter 14.00 Formula 1: da pobjegne iz Kazanovinog skrovi{ta i ri- 12.45 Sportisimo je{ena je da spasi ostale zato~enice. Morgan Frimen je Kros, 12.00 Po{tar uvijek zvoni 17.40 Vremenko Kvalifikacija za veliku majstor u rje{avawu nerije{ivog. Ali ovde je u pitawu ne{to 12.50 Kladionice dva puta, film 18.00 BEL dan nagradu Turske mnogo vi{e od wegove reputacije - jedna od `rtava je wegova 13.00 Retro ne}aka {to ovaj film ~ini izuzetno "sna`nim i napetim 14.00 F1, kvalifikacije 18.45 Super Bili, crtani 15.10 Korak napred, serija 14.00 Info top trilerom#... 15.00 Auto-{op magazin film 16.00 Vesti B92 Uloge: E{li Xad, Morgan Frimen, Keri Elvs ¥ 14.10 Gold mjuzik 15.30 Mu{karci, ène 18.50 Pri~alica, kviz 16.03 Korak napred, serija 15.35 Sutra za 21.00 Eko dnevnik HRT 1 0.00 Smrt pod morem i psi, serija 18.30 Vesti B92 15.50 Info top 21.20 Zakoni zdravqa 16.00 Subotom uz Don kafe 19.00 Seks i grad, serija Xon Finegan je vlasnik brzog glisera 16.00 Zato~enica qubavi, 22.00 22 ~asa koji unajmquje grupa mu{karaca da ih pre- 17.30 Qetwi talas 20.00 Bitange i princeze, serija 22.40 Bomba{, film veze na ozna~enu poziciju usred pu~ine 18.00 Sport centar serija 17.00 Idealne veze, serija 23.35 Glas Amerike Ju`nokineskog mora. 21.20 Osumwi~en, film Uskoro se pokazuje da je rije~ o 18.05 Serija 17.45 Sportisimo 00.00 Erotika 23.00 Vesti B92 pqa~ka{ima draguqa kojima je ciq da se 19.00 Vijesti 17.50 Kladionice - Balkanmedija TV dokopaju blaga spremqenog u trezorima di- 19.30 Auto-moto {op 18.00 Info top 23.40 Yellow cab vovskog luksuznog broda. Dokopav{i se 0.15 în~ ciqa, moderni gusari otkrivaju da je brod 20.00 Herkules, serija 18.15 Vrijeme 0.45 neko ve} napao poubijav{i sve putnike. 21.00 Vijesti 18.20 Seks i selo, serija Loud & clear, best of Stawe posmrtnih ostataka pokazuje da 0.55 Nedoli~no pona{awe, 21.05 Sport centar 19.00 Las Vegas, serija napada~ nije qudskog porijekla ve} ~udovi{te iza{lo iz morskih film dubina. Jedini preìvjeli, pohlepni vlasnik broda Sajmon Ken- 21.10 Sopranovi, serija 20.00 Da se najeì{ 10.05 Tok {ou ton i lijepa kriminalka koja se na palubi na{la s isto tako 20.15 Skrivena kamera 2.35 Loud & clear, best of 22.00 Fudbal - {panska liga 12.00 Vijesti ne~asnim pobudama, na{li su se prisilno na istoj strani s pre- 20.30 Poqubac za djevojke, 12.05 Folk {ou 2.45 Seks i grad, serija varenim kapetanom glisera i wegovim kriminalnim putnicima 00.05 Predosje}aj, film film 14.10 Turizam plus 3.45 Loud & clear, best of u borbi za vlastite ìvote... 1.00 Horoskop Uloge: Trit Vilijams, Femke Jansen, Entoni Held ¥ 22.30 Raskr{}e, film 16.05 Opstanak 4.00 MTV Adrija TV STANICE ZADR@AVAJU PRAVO IZMJENE PROGRAMA 26. i 27. avgust 2006. PROGRAM - SUBOTA 29 12.00 Dnevnik 3.20 Ko{arka: SP, osmina 17.45 Kadetkiwa Keli, film KABLOVSKA I SATELITSKA MRE@A 12.25 Vreme finala 19.30 Nevjerovatne pri~e 12.30 Bartok veli~anstveni, 4.50 Horizont: Istina o 20.00 Fudbal: Rijeka - Hajduk 5.50 Ko{arka film vitaminima, 23.05 Alo, alo, serija 8.00 Porodica Tibo, serija 14.00 Festival Stari grad 23.35 Zakon i red, serija 8.45 Prirodna ba{tina BiH 8.30 Odbojka (@), Svjetsko prvenstvo: Brazil - SAD, 10.30 Jahawe, SP: 14.30 Crvena linija 00.20 Oz, serija Ahen - finale, 12.00 Veslawe, SP: Eton, 15.00 Fudbal, Svjetsko prven- 9.15 Tribunal stvo U-20 (@): 1A - 2B, 16.00 Odbojka, (@): Rusija - Poqska, 17.00 Jahawe: 15.00 Vesti 1.15 Pod kaznom do smrti, 9.50 Ko{arka SP, 18.00 Tenis: VTA turnir u Wu Hejvenu, 19.45 Biciklizam: Vuelta, 15.10 Svet prirode: Misisipi- 21.00 Jahawe: Svjetsko prvenstvo u Ahenu, 23.15 magazin, 23.45 7.40 Zenki, crtani film serija YOZ 12.00 Govor ti{ine pri~a o posledwem Sportske vijesti, 0.00 Borila~ki sport: MMA Pride Full Contact, 1.45 Sportske vijesti 12.50 Ko{arka re~nom 8.05 Tri pra{~i}a, crtani 13.45 Vijesti pacovu film 15.00 Atletika 16.00 Vesti 8.55 Pauer Renxeri, crtani 17.15 Radio "êri{#, film 16.03 Sasvim prirodno: film 7.55 Buntovnici, serija 9.45 Ju-Gi-Oh, crtani film 6.00 Poker, 6.40 Reklamni spotovi, 8.40 DSF reportaà, 8.55 Motobajk, 19.00 BHT vijesti Karaka~ani 8.45 Buntovnici, serija 10.45 Rodni, serija 9.25 Normal magazin, 9.55 Ko{arka: Svjetsko prvenstvo - osmina finala, 19.25 Geografske {irine 16.45 Rudnici cara Solomona, 9.35 Buntovnici, serija 11.45 Het-trik: 2. liga, 12.55 Ko{arka: Svjetsko prvenstvo - osmina fi- 19.55 Ples u tami, film 1. deo, film 11.45 ârobnice, serija nala, 13.30 Razgovori o fudbalu, 14.45 Baden Baden: Trka kowa, 17.30 10.30 Buntovnici, serija Ko{arka: Svjetsko prvenstvo - osmina finala, 18.30 Tenis: Val{tet, 22.15 Vijesti 12.40 Smolvil, serija 18.25 Kvadratura kruga 11.15 Buntovnici, serija 20.00 Motorvizija: Reportaà, 21.00 Poker ekskluziv, 22.00 DSF sport- 22.30 BHT sport 19.00 Slagalica 13.25 FX - ubistvo trikom, ski kviz, 0.00 Sportski klipovi 12.00 Izgubqeni svijet, 22.45 Hronika 19.20 Vreme film serija 23.15 Koncert 19.25 Meridijan 15.20 Automotiv 15.50 Navigator, nauti~ki 13.00 Felisiti, serija 00.50 Film 19.30 Dnevnik 6.00 Ekstremne ma{ine, 6.55 Sklepane trke, 7.50 Ameri~ki hotroud au- 2.30 Prirodna ba{tina BiH 20.00 Prevaranti, serija magazin 13.50 Mimohod, tok {ou tomobili, 8.45 Masivni motori: Motori, 9.10 Ribolova~ke avanture, 10.05 2.45 Ko{arka 16.25 Novac, magazin 14.45 Zabavna emisija Lovci na misterije, 11.00 Planeta dinosaurusa, 11.55 Razotkrivawe mi- 21.05 Zmijske o~i, film tova, 12.50 Sklepane trke, 13.45 Ameri~ki hotroud automobili, 14.40 Na- 22.50 Posejdonova avantura, 16.50 Vijesti 15.05 Bitange i princeze, jboqe krajnosti, 15.35 Masivni motori: Motori, 16.00 ûda koja je ~ovek film 16.55 - ubistvo trikom 2, serija napravio u Kini, 17.00 Ma{ine za velike brzine, 18.00 Naboqi svih vre- FX mena, 19.00 Fatalan lov, 20.00 Ameri~ki ~operi, 21.00 Ameri~ki ~operi, 0.50 Vesti film 15.40 Bojno poqe, 22.00 Automobili: [ifra Krasuqak, 23.00 ûdo da sam ìv, 0.00 ûlo za 0.55 Rudnici cara Solomona, 18.45 Rekonstrukcija seks: Poqubac, 1.00 âs napada: Kraq kokaina, 1.55 Najboqe krajnosti, dok. program 2.50 Ma{ine za velike brzine, 3.45 Masivni motori: Motori, 4.10 Ek- 1. deo, film 19.15 Dnevnik 16.10 Svijet brzine stremne ma{ine, 5.05 Automobili 8.55 Deksterova 2.25 Prevaranti, serija 20.00 Zmajev most, film 16.45 Sakupqa~, serija laboratorija, 21.45 Konan razara~, film 3.30 Kvadratura kruga 17.30 Princ iz Bel Ejra, crtani film 4.00 Vesti 23.25 Vip DJ serija 6.00 Na po~etku, 7.45 Ubistva za vrijeme vo`we, 9.30 Jan i stabqika pa- 9.25 Skubi Du, crtani film 4.03 Sasvim prirodno: 00.00 êtiri pera, film 18.00 Mjewa~nica suqa, 11.15 Razdobqa u srcu, 13.00 Mekleodove k}eri, 14.00 Ed, 15.00 Ed, 9.45 Jagodica Bobica, Karaka~ani 2.10 Na rubu zakona, serija 16.00 Ed, 17.00 Ed, 18.15 Ed, 19.15 Mekleodove k}eri, 20.15 Kleopatra, crtani film 18.55 TV info 22.00 Zakon i red: Kriminalni poku{aj, 23.00 Izbaviteq, 0.45 Gozba svih 4.30 Moj qubimac 2.55 Dnevnik svetih: En Rajs, 2.30 Kleopatra, 4.15 Izbaviteq 10.10 B-Daman, crtani film 5.03 Crvena linija 19.05 Adio pameti, muzi~ki 10.35 Lud za tobom, serija 5.30 Slagalica program 11.25 Akcija stadion, film 5.49 Verski kalendar 20.00 Raj, film 12.55 Neslomqivi Xek, film 22.00 Slu~ajni {pijun, film 6.00 Ed, Edd 'n' Eddy, 6.25 Codename: Kids Next Door, 6.50 The Powerpuff 14.35 Pravi poziv, serija Girls, 7.15 Dexter's Laboratory, 7.40 Cramp Twins, 8.00 Johnny Bravo, 8.30 8.15 Vijesti 23.20 TV info The Grim Adventures of Billy & Mandy, 9.00 Courage The Cowardly Dog, 16.15 Qubavno pismo, film 8.25 Slavni parovi 23.30 Sasvim obi~an 9.30 Ed, Edd 'n' Eddy, 9.45 Spaced Out, 10.10 Dexter's Laboratory, 10.35 17.40 Zvijezde ekstra Johnny Bravo, 11.00 Cramp Twins, 11.25 Cow & Chicken, 11.50 I Am Weasel, 8.50 Poqubac ubice, film razred, film 12.15 Time Squad, 12.40 Codename: Kids Next Door, 13.05 Johnny Bravo, 13.30 18.40 Vijesti 5.58 Meridijan 10.00 Vijesti 1.40 Muzi~ki talenti, Dexter's Laboratory, 13.55 King Arthur's Disasters, 14.20 Codename: Kids Next 19.10 @uta minuta 6.00 Mumija, serija Door, 14.45 Foster's Home For Imaginary Friends, 15.10 Ed, Edd 'n' Eddy, 10.10 Ed, serija 15.35 The Life & Times of Juniper Lee, 16.00 Hi Hi Puffy Ami Yumi, 16.25 6.21 Mumija, serija rialiti {ou 20.05 Napad morskog psa, 10.55 Istina o Cramp Twins, 16.50 The Powerpuff Girls, 17.15 The Grim Adventures of Bil- 6.42 Mumija, serija ly & Mandy, 17.40 Megas XLR 18.05 Samurai Jack, 18.30 Foster's Home For film dinosaurusima ubicama PROGRAM RADIJA 7.02 Mumija, serija Imaginary Friends, 18.50 Dexter's Laboratory, 19.05 Johnny Bravo, 19.20 Ed, 21.45 Utvrda 2, film 12.00 Dnevnik REPUBLIKE SRPSKE Edd 'n' Eddy, 19.45 Codename: Kids Next Door, 20.10 The Powerpuff Girls, 7.22 Mumija, serija 20.35 Dexter's Laboratory 23.15 Plejboj: Vru}i oglasi, 12.30 Protiv vjetra i oluje, 7.42 Zozonci, serija 6.00 Jutarwi program film serija 8.06 Zozonci, serija 00.50 \avoqi advokat, film 13.15 Prizma 10.00 Vijesti 8.33 Bebe ìvotiwa: 14.00 Vijesti 10.05 Riznica znawa 6.00 Kickstart, 6.50 Pure Adria, 7.00 Music Non Stop, 8.00 Music Non Stop, Mladunci primata 14.15 Obrazovni program 11.00 Vijesti 9.00 Music Non Stop, 9.30 Goal, 10.00 Pure Adria, 10.05 Top 10 - 10, 11.00 - pavijani 1. deo Music Non Stop, 12.00 Music Non Stop, 13.00 Pure Adria, 13.10 Music Non 14.50 Doktor Dulitl, film 11.05 Zvjezdano nebo Stop, 13.30 Party Zone, 14.00 Music Non Stop, 14.30 Lick Shots, 15.00 Pure 9.00 Klinika Vet 16.20 Slobodna zona djetiwstva Adria, 15.10 Music, 16.00 Music Non Stop, 17.00 Lick Shots, 17.30 Music Non 9.30 Moj qubimac Stop, 18.00 Pure Adria, 18.05 Music Non Stop, 18.30 Adria top 20, 19.30 Mu- 7.03 Siti 16.35 Vijesti 12.00 Podnevne vijesti sic Non Stop, 20.00 Pure Adria, 20.05 Music Non Stop, 21.00 News Report, 7.22 Slomqeno srce, serija 10.00 Zdravo Evropo 21.30 MTV Live: Kelis, 22.00 I Want a Famous Face, 22.30 I Want a Famous 16.50 Vila Marija, serija 12.10 Muzi~ki program 10.58 Beskrajna pri~a, serija Face 0.00 VJ Afterhour 8.07 Top {op 17.40 Amazonski bezdan 11.43 Beskrajna pri~a, serija 13.00 Vijesti 8.22 Doru~ak kod Tifanija, 18.30 TV bingo {ou 12.28 Meridijan 13.05 Zvrk film 19.15 Loto 6.25 Teletrgovina, 6.35 Kupovina uìvo, 7.20 Teletrgovina, 7.25 Dobra 12.30 UNHCR-povratak: 14.00 Vijesti vremena, lo{a vremena, serija, 10.00 Formula 1: Velika nagrada Turske 10.44 Siti kids 19.30 Dnevnik Kosovo 14.05 Sportsko zabavno - trening, 11.15 Reli, 12.45 Formula 1: Velika nagrada Turske - kvali- 11.09 Tom Sojer, film 20.05 Gas do daske, film fikacije, 14.20 Susjedi iz pakla, serija, 14.50 5 protiv 100, 15.50 Najsm- 12.50 Balkan ekspres, film 13.00 Kwiga utisaka popodne je{nije svjetske reklame, 16.25 [nauce na slobodi, 17.00 Smolvil, seri- 21.45 Vijesti ja, 18.45 Aktuelno vikend, 19.05 Eksploziv vikend, 20.15 5-milionski {ou, 14.40 Gold mjuzik 13.55 Odbojka: Svetska liga, 18.00 Vijesti polufinale 1 22.10 Pitoma~a 2006. 23.15 Ups, 0.15 U borbi, 1.05 Vijesti, 1.50 Med TV, serija, 3.00 Smolvil, 15.57 Info top 19.00 Ve~erwe novosti serija, 4.25 Susjedi iz pakla, serija 15.30 Vrele gume 00.00 Smrt pod morem, film 16.02 Sportisimo 19.15 Emisija narodne 16.00 Ko{arka: SP, pregled 1.45 ûvar, film 16.05 Dan o~eva, film muzike 16.30 7 TV dana 3.15 .com za ubistvo, film 18.00 Magazin IN 20.05 Evergrin klub 16.55 Odbojka: Svetska liga, 4.50 Slavni parovi 6.00 Lorencova èna, 6.55 Dora, la celadora, 7.50 Dora, la celadora, 8.45 Do- 19.29 Nacionalni dnevnik 5.15 Amazonski bezdan 21.00 Poetski nokturno i ra, la celadora, 9.40 Dora, la celadora, 10.40 Krpena lutka, 11.40 Na{ tajni polufinale 2 ìvot, 12.40 Qubav zalu|uje, 13.30 Qubav zalu|uje, 14.20 Qubav zalu|uje, 20.00 Slomqeno srce, serija melodije 18.30 Horizont: Istina 6.05 Obrazovni program 15.10 Qubav zalu|uje, 16.00 Qubav zalu|uje, 18.40 Zlo~este djevojke, 19.05 20.57 U paukovoj mreì, film zvu~nih boja Zlo~este djevojke, 19.35 Takav je ìvot, 20.30 Na{ tajni ìvot, 21.20 Kr- o vitaminima 6.35 Protiv vjetra i oluje, 23.12 Nedodirqivi, film pena lutka, 22.15 Zlo~este djevojke, 22.40 Zlo~este djevojke, 0.55 Qubav 19.19 Verski kalendar serija 22.00 Hronika dana zalu|uje, 1.45 Qubav zalu|uje, 2.35 Qubav zalu|uje, 3.25 Qubav zalu|uje, 1.00 Gospo|ica Julija, film 4.15 Qubav zalu|uje, 5.10 Takav je ìvot 19.30 Total tenis 22.15 Muzika naroda 3.00 Siti 19.45 Reli 23.00 Muzika za laku no} 3.15 Alisa vi{e ne ìvi 20.00 Rezervisano vreme 23.05 Poetski nokturno ovde, film 20.25 41. festival gluma~kih 00.00 Pono}ne vijesti 21.00 The Formula (1980), 22.55 Mutiny on the Bounty (1962), 1.50 A Very 5.00 Gospo|ica Julija, film 7.50 @utokqunac ostvarewa doma}eg 00.05 Rada guka (r) Private Affair (1962), 3.25 Four Horsemen of the Apocalypse (1961) 8.50 Parlaonica igranog filma 2.00 Muzi~ki program 9.45 Sportske igra mladih u Ni{u 5.00 Emisija narodne 10.00 Ku}ni qubimci 21.00 Ko{arka: SP, muzike 6.00 Pobijediti smrtonosnu gripu, 7.00 Sekunda do katastrofe: Vatra na 5.58 Meridijan osmina finala 10.30 Duhovni izazovi padini, 8.00 Krokodilske hronike 3: Krokodili i elektri~ni {okovi, 8.30 Krokodilske hronike 3: Povratak u krokodilski rajski vrt, 9.00 6.00 Vesti 22.30 Ko{arka: SP - Beograd 10.45 Inspektor Kolumbo: Pakao komaraca, 10.00 Stvoreni za ubijawe: Nevjerovatni meso`deri, Frekvencije: Bawa Luka - 6.05 Jutarwi program do Tokija Pepeo pepelu, film 11.00 Trijumf ìvota: Vje~na trka u naoruàvawu, 13.00 Vrhunske naftne 90,9; Bawa Luka, Prijedor platforme, 14.00 Vrhunske podmornice, 15.00 Sekunda do katastrofe: 9.00 Vesti 22.50 Ko{arka: SP, osmina 12.20 Automagazin Eksplozija u Sjevernom moru, 16.00 Istrage avionskih nesre}a: Prasak, Gradi{ka - 92,7; Doboj - 90,7; 9.05 @ikina {arenica finala 12.55 F1, kvalifikacije 17.00 Afri~ka tajna sedmorka, 18.00 Nacisti~ka ekspedicija, 19.00 Lov- Petrovo - 93,5; Bijeqina - ci u morskim dubinama: Sila Z, 20.00 Sekunda do katastrofe: Bombar- 10.00 Vesti 0.20 Odbojka: Svetska liga, 14.05 Atletika dovawe Balija, 21.00 Premijera: Istraìvawe planete Zemqa: Dubine, polufinale 1 14.55 Na rubu nauke 89,9; I. Sarajevo - 88,7; Tre- 22.00 Divqa planeta, 23.00 Istrage avionskih nesre}a: Klinac u kokpitu, 10.05 @ikina {arenica 0.00 Mafija: Kumovi, 1.00 Je li to istina?: Istjerivawe |avola, 2.00 11.00 Vesti 1.50 Odbojka: Svetska liga, 16.05 Gilmorke, serija biwe - 92,8; Han Pijesak - Nacisti~ka ekspedicija, 3.00 Lovci u morskim dubinama: Sila Z, 4.00 polufinale 2 16.50 Sutkiwa Ejmi, serija 90,3; Fo~a - 87,3. Sekunda do katastrofe: Bombardovawe Balija, 5.00 Istraìvawe plan- 11.05 Svet zdravqa ete Zemqe: Dubine 30 PROGRAM - NEDJEQA 26. i 27. avgust 2006.

10.00 Selo, emisija za 18.05 Fle{ sport 23.55 Telefakt PREPORUÛJEMO poqoprivrednike 18.10 Takt 00.30 Lopta 10.30 Cvr~ak na sat 18.30 Dokumentarni program 00.35 Glas Amerike FILMSKI PROGRAM 12.00 Kleopatra 19.05 Ispeci pa reci 1.00 Kowi ponovo jure 8.00 Vijesti ATV 21.10 Bratstvo ubica 12.30 Vip stars 19.20 SAT marketing 1.30 Ulovi trofej 8.15 Kulinarski duel Tom ne moè da izdràva svoju porodicu i 14.00 Reportaà 19.25 Kalendar 1.55 Tabloid ponesen pri~ama o boqem ìvotu pridru- 9.00 Hipernauti, serija 14.15 Nedjeqno popodne 19.30 Dnevnik 2 3.15 Od bisera grana ùje se grupi rasista koju vodi ~ovjek op- 9.25 Super Bili, 19.30 BN monitor 20.00 Zvijezde i zvjezdice sjednut idejom o vladavini samo bijele ra- 4.45 Nije srpski }utati se. îni se da se wegovi snovi ostvaruju, crtani film 20.10 Vitafon 21.00 Vijesti ali on se uskoro okre}e protiv filozofi- 21.00 Fudbal - Francuska 21.05 Reportaà je ovog pokreta, postav{i wihov zakleti 9.30 Fazoni i fore liga 21.50 Takt neprijateq. ¥ 10.00 Fantomacan, Uloge: Vilijam Boldvin, Piter Galager 23.00 Slu~ajni partneri 22.25 Meridijani 6.00 Ko je Hari Kramb?, crtani film 00.30 Satelitski program 22.44 Berza film 10.25 Lude godine 22.45 Dnevnik 3 BHT 1 22.30 Nevinost 7.45 Top{op 10.50 Me|unarodni 23.05 Dokumantarni program Posqedwi film Lukina Viskontija baziran 23.30 Studio sport 2 8.00 Vremenska prognoza rukometni turnir, 6.20 Siti je na noveli Gabrijele D'Anuncio, govori o 23.45 Stadion 8.05 Regretsi aristokratskom {ovinizmu i dvostrukim sek- hronika 6.30 Sarajevo na liniji 0.00 Dokument 8.30 Vodi~ za roditeqe sualnim standardima tog vijeka u Italiji. \a- 11.15 Pri~e iz Br~kog 6.35 Mejd in Bawa Luka nini je neuroti~ni suprug koji ne moè biti 0.30 Pono}ni koncert 9.00 Znawe na poklon 11.30 Lov i ribolov 6.40 Sportisimo zadovoqan dok je wegova supruga Antoneli vr- 1.30 Najava programa 10.30 Bitange i princeze, lo senzitivna, a O'Nil vrlo posesivna qubav- 6.45 Kladionice 12.00 Vijesti za sutra serija nica... ¥ 7.00 Las Vegas, serija Uloge: \anarlo \akomo, Laura Antoneli, Xe- 12.15 Snop 11.45 Osumwi~en, film nifer O'Nil 8.00 Umsomanija 12.55 Bolest u tawiru 12.00 Vesti B92 8.15 Jedna bajka OBN 20.00 Tata moje bebe 14.00 Formula 1: Trka za 13.30 Slike iz Irske, 8.25 Siti kids veliku nagradu Turske putopis 8.35 Vrijeme 10.00 Horoskop Loni, Dominik i Xi su trojica kom{ija i neè- 16.00 Vesti B92 wa. Oni ìve raskala{enim na~inom ìvota, pu- 14.00 Vijesti 8.40 Da se najeì{ 10.15 22 ~asa 16.03 Zlo~ini iz pro{losti, nim zabave i opijawa. Sva trojica bivaju nepri- 9.00 Balkan net 10.45 Svijet prirode jatno iznena|ena kada saznaju da su wihove djevoj- 14.05 Srcolomke, film 11.50 Svijet prirode serija ke zatrudwele u isto vrijeme. Budu}i o~evi kre- 10.50 Vrijeme 16.00 Pri~a o... 17.00 Glamurama }u na emotivno su~eqavawe, u toku kojeg u~e o se- 10.55 Skrivena kamera 12.45 Pravoslavqe 17.00 Vijesti 18.00 bi i o qubavi i o~instvu. ¥ 11.00 Info top 13.50 Farma, emisija Yellow cab Uloge: Edie Grifin, Entoni Anderson 17.05 Glas, dok. program 11.10 Gold mjuzik o poqoprivredi 18.30 Vesti B92 PINK BH 21.45 Forest Gamp 18.00 Svijet okovan ledom, 12.30 Sutra za 14.50 Ro{tiq pri~a 19.00 Sve o ìvotiwama dok. program 12.40 Skrivena kamera 15.55 Telefakt 19.35 Ma~ker Tom Henks je sjajno odigrao Foresta u ovom hva- 16.30 Vrele gume 20.00 Zmajevi ìve, film qenom filmu reìsera Roberta Zemekisa koji 18.25 Godine prolaze, 13.00 Pandine avanture, film je u{ao u istoriju zbog vrhunskog rezultata bi- 14.40 Siti kids 17.00 Multimedija luk 21.00 Majk Hamer, film serija oskopskih blagajni i dirnuo u srce gledalaca 14.55 Info top 17.45 Vremenko 23.00 Vesti B92 kao nijedan drugi film. Tokom tri burne dece- 19.00 Nodi, crtani film 18.00 Bel dan 23.03 Suprotno od seksa, nije Foresta nosi struja ìvota mijewaju}i ulo- 15.00 Sutra za ge i doga|aje: od fizi~ki nesposobnog do zvije- 19.30 Dnevnik 15.10 Magazin in 18.50 Pri~alica, kviz film zde ragbija, od junaka vijetnamskog rata do trgov- 20.05 Ah, ta planeta 16.00 Sve za qubav, serija 21.05 Ve~e sa... 0.50 Loud & clear, best of ca, od sve~anosti u Bijeloj ku}i do zagrqaja je- 22.00 22 ~asa dine prave qubavi. Forest predstavqa jedno razdobqe naivno- 20.25 Otvorena vrata, 17.10 Las Vegas, serija 1.00 Zlo~ini iz pro{losti, sti u Americi koja gubi nevinost... ¥ serija 17.50 Kladionice 22.40 Bomba{ - drugi dio, serija Uloge: Tom Henks, Robin Rajt Pen, Geri Sinis film 21.00 Turizam plus 18.00 Info top 2.00 Loud & clear, best of PINK BH 23.30 Svijet Suzi Vong 18.15 Vrijeme 23.30 Glas Amerike 2.10 Sve o ìvotiwama 21.50 No limit 00.00 Erotika 18.20 Automobil 2.35 Loud & clear, best of 22.15 Ima veze Robert Lomaks je umoran od kancelarijskog ra- 19.20 Retro - Balkanmedija TV 2.45 MTV Adrija da i odlu~uje da se oproba kao umjetnik. Seli se 22.35 Vijesti u Hongkong, da bi tamo slikao. Nalazi jeftin ho- 20.00 Normalni qudi, film tel i tamo uzima sobu, da bi kasnije uvidio da 22.40 Sportski pregled 21.45 Forest Gamp, film taj hotel koriste prostitutke za svoje klijente. 23.25 Selo moje malo, film 23.30 Svijet Suzi Vong, film Po{to nikada ne prilazi nijednoj, one su sve radoznale da vi{e saznaju o wemu. Ipak se odlu- 1.30 Sarajevo na liniji 9.10 Izvorwaci ~uje da jednu od wih iznajmi da bi mu pozirala 1.35 Mejd in Bawa Luka 10.00 Zemqa, izvor ìvota, 5.50 Ko{arka kao model, ali ubrzo se zaqubquje u wu, a po{to 1.45 Siti emisija o 8.00 Program za djecu nema dovoqno para, ne moè da je sebi priu{ti da bude samo we- 1.55 Skrivena kamera poqoprivredi 8.05 Dje~iji festivali gova, a on ne èli da je dijeli ni sa kim. ¥ 6.20 Film Uloge: Vilijam Holden, Nensi Kvon, Silvia Sims 2.00 Las Vegas, serija 10.45 Narodna kuhiwa 8.15 Navedi dobar razlog 8.25 Izbori se, tok {ou HRT 1 10.05 3.00 Magazin in 11.05 Multimedija luk za tvoje sutra Padobranci dolaze 9.55 Vijesti 4.00 Retro 12.00 SMS muzika 9.50 Ko{arka U mirni provincijski gradi} na ameri~- 10.00 ATV klinci kome Sredwem zapadu stiè akrobatska 4.30 Grand parada 13.00 Panorama regiona 12.00 Liberti TV 11.55 Vijesti padobranska grupa, kako bi svojom pred- 6.00 Pink xuboks 14.00 SMS muzika 12.45 Vijesti stavom uqep{ala najve}i nacionalni pra- 12.00 Herkules, serija 15.00 Film 12.50 Ko{arka znik, 4. jul. îne ju trojica me|usobno vr- 13.00 Top 12 lo razli~itih mu{karaca. Najstariji, 16.45 Folk {ou 15.00 Mali grad u Montani, Mi- 14.00 F1 za veliku nagradu ke Rettig (B. Lanacster) je ro|eni vo|a ne- 19.30 Dnevnik RTS serija sklon velikim rije~ima. Pri~qivi Turske Joe 7.00 Jutarwi program 20.00 Dobro ti ve~e, Srbijo 16.00 [ume, dok. program Browdy (G. Hackman) je vrstan padobra- 16.00 ATV taksi 9.00 Tri pri~e 21.00 Narodna radinost - Jawe 16.55 Fudbal: Blekburn nac, ali i dana{wim rje~nikom re~eno, 18.35 Staìsti, serija izvr{ni menaxer, {ef marketinga i port- 9.30 Muzi~ki vremeplov 22.00 Muzika - êlzi 19.00 Vijesti parol trupe u jednoj osobi. Malkolm Vebson je najmla|i ~lan 10.00 Vijesti 22.40 Bande Bruklina, film 17.50 Program za djecu trojke koji u ovom slu~aju obezbje|uje ekipi udoban smje{taj 19.30 Muzika u ku}i svoje ujne Elizabet i ujaka Alena Brendona. Zbog ki- 10.05 Obrazovni program 19.00 BHT vijesti 20.00 Qetni talas, {e spektakl se odga|a ta~no za toliko vremena koliko je po- 10.35 Takt 19.30 Neprolazna pjesma zabavna emisija trebno da izme|u doma}ice i zgodnog Majka plane qubav. Ve} 11.00 Dje~ji program 20.15 [ta se de{ava s odavno poquqan brak ne dolazi u pitawe, ali kraj ipak nije 20.55 Vijesti nimalo sre}an... ¥ 12.00 Vijesti 6.00 Serija vremenom, dok. program Uloge: Bert Lankaster Debra Ker 21.05 Sport centar 12.05 Takt 6.45 Od bisera grana 21.15 BHT sport 21.10 Bratstvo ubica, film RTL 21.00 Bez efekta 12.30 Zabava 8.10 Serija 22.00 Vijesti 23.00 Sport centar 13.10 Art magazin 8.25 Crtani film 22.15 Automobilizam 23.05 Sportski program Deril Ziro je najboqi privatni detektiv 13.40 Takt 9.00 Obrazovni program 22.30 Nevinost, film na svijetu, deduktivni genije koji rje{ava 00.05 Horoskop 14.00 Vijesti 10.55 Film 00.25 Mali grad u Montani, slu~ajeve nikada ne napu{taju}i svoj stan. 00.20 Film Wegove su muze objektivnost i opservaci- 14.05 Agrosaznawe 12.50 Film serija - Vijesti ja, a jedina veza sa svijetom simpati~ni i 15.05 Meridijani 15.00 Nije srpski }utati 1.10 Neprolazna pjesma - ATV taksi vjerni pomo}nik, Arlo. Novi slu~aj dovo- 15.28 Berza 15.55 Telefakt di istraìteqski par u kontakt sa zagonet- nim Starkom, skora{wom `rtvom ucjene. 15.30 Dnevnik 1 16.15 Tabloid Ziro kre}e u istragu na svoj tradiciona- 15.45 Mali koncert 17.40 Kviz lan na~in, ali jedan od rijetkih izlazaka 16.00 Obrazovni program 18.55 Telefakt 7.45 Lud za tobom, serija iz sobe pribliàva ga lijepoj Gloriji, è- 6.30 Svijet Renomea ni koja ga, za razliku od svih ostalih, mo- 16.30 Intervju 19.30 Fejmili razglednica 8.40 Ed, Edd i Edi, è pro~itati - kao {to on ~ita tragove zlo~ina. Ali osje}a- 7.55 Kamionxije, film 17.00 Globus 20.00 Ipak se okre}e crtani film ji i objektivnost, kako }e uskoro shvatiti Ziro, ne mogu i}i 9.20 Pri~e zavi~ajne 17.30 Takt 21.00 Sport 9.05 Krava i pili}, zajedno... ¥ 9.50 Vremenko 23.00 Biseri Uloge: Bil Pulman, Ben Stiler, Rajan O'Nil 18.00 Vijesti crtani film TV STANICE ZADR@AVAJU PRAVO IZMJENE PROGRAMA 26. i 27. avgust 2006. PROGRAM - NEDJEQA 31 9.30 B-Daman, crtani film 18.35 Avantura: Zamka 10.50 Luckasti bolni~ar, KABLOVSKA I SATELITSKA MRE@A 9.50 Jagodica bobica, 19.00 Slagalica film crtani film 19.20 Vreme 12.30 Povratak Majka Hamera, 10.10 Sportski program 19.25 Meridijan film 7.50 Teletabisi 10.40 Nikola, serija 19.30 Dnevnik 14.05 êtiri pera, film 8.15 Teletabisi 8.30 YOZ magazin, 9.00 Motosport: Formula GP2 u Istanbulu, 9.45 Te- 11.35 Cijena savjesti, serija 20.00 Sterija na TV: 16.20 Vijesti 8.40 Teletabisi nis: VTA turnir u Wu Hejvenu - finale, 11.00 Odbojka, (@): Ju`na Ko- 9.05 Teletabisi reja - Poqska, 12.45 Veslawe, SP: Eton, 14.15 Biciklizam: Vuelta, 12.25 Policajac s Petlovog Xandrqivi mu` 16.25 Konana razara~, film 15.00 Veslawe, SP: Eton, 16.30 Fudbal, Svjetsko prvenstvo U-20 (@): brda, serija 21.25 Moja Afrika, film 18.15 Crveni tepih 9.30 Teletabisi 1C - 2D, 17.30 Atletika: Susret u Rijeti, 19.15 Watts magazin, 19.30 Mo- 9.50 Pokemoni, crtani film tosport: Kart, 21.45 Motosport vikend, 22.15 Fudbal, Svjetsko prven- 13.15 Zauvijek u mom srcu, 0.10 Dnevnik 19.15 Dnevnik stvo U-20 (@): 1D - 2C, 23.15 Jahawe, SP: Ahen, 0.15 Odbojka, (@): Ju- 10.10 Pokemoni, crtani film film 0.25 Rudnici cara 20.00 Porodica, film `na Koreja - Poqska. 10.30 Pokemoni, crtani film 16.25 Auto-moto TV Solomona, film, 2. deo 21.45 Epicentar 10.50 Pokemoni, crtani film 17.00 Salto 2.00 Vesti 22.45 Legenda o Begeru Vensu, 11.10 Pokemoni, crtani film 18.00 Ekskluziv 2.03 Sterija na TV: film 6.00 Reklamni spotovi, 6.30 Poker, 7.15 Reklamni spotovi, 8.45 Poker, 11.35 Ju-Gi-O, crtani film 9.30 Bundesliga, 11.00 Dupli pas, 13.00 Ko{arka: Svjetsko prvenstvo - 18.45 Vijesti Xandrqivi mu` 00.50 Crveni tepih 11.55 Ju-Gi-O, crtani film osmina finala, 14.45 Baden Baden: Trka kowa, 17.30 Ko{arka: Svjet- 19.10 Neobi~ni qudi 3.20 Slagalica 1.45 Vip DJ sko prvenstvo - osmina finala, 18.30 Motorvizija, 19.30 Hettrik: 2. 20.05 Mjewa~nica 3.40 Avantura: Zamka 12.20 Ju-Gi-O, crtani film liga, 21.00 Bundesliga, 22.00 Bundesliga nedjeqom, 23.00 Bundesliga, 2.20 Na rubu zakona, serija 0.00 Sportski klipovi. 21.00 Bez efekta, film 4.03 SAT 12.45 Tali~ni Tom, crtani 3.10 Dnevnik 23.00 FBI: Istraga, serija 4.48 Leti, leti, pesmo film 23.50 Novi forenzi~ari, moja mila 13.15 CSI - Mjesto zlo~ina, serija 6.00 Lovci na misterije, 6.55 Industrijska otkri}a, 7.50 Automobili, serija 5.40 TV prodaja 8.45 Masivne ma{ine, 9.40 Pecaro{ki klub Buena Vista, 10.05 Plava 00.45 Autopsija, serija 5.50 Verski kalendar 14.05 Pen i Teler, planeta, 11.00 Surova priroda, 11.55 Ekstremne ma{ine, 12.50 Indu- zabavni program strijska otkri}a, 13.20 Industrijska otkri}a, 14.40 Kako se pravi, 1.15 Plejboj: Vru}i oglasi, 7.35 Vijesti 15.35 Masivne ma{ine, 16.00 Megagraditeqi, 17.00 Pametwakovi}, 14.35 Najsmje{niji video film 7.40 Ispuwena èqa, film 18.00 Ameri~ki ~operi, 19.00 Ameri~ki ~operi, 20.00 Razotkrivawe 15.00 Su~eqavawe, politi~ki mitova, 21.00 Kauboji ledenih bregova, 22.00 Nauka o brzini, 23.00 9.05 Nove pustolovine FBI dosije: Atentator. tok {ou medvjedi}a Vinija Pua, 5.58 Meridijan 16.00 Nedjeqno popodne crtani film 6.00 Muzika za dobro jutro: 19.05 Adio pameti, 6.00 Princ na bijelom kowu, 7.45 Orkestar Sendi Botom, 9.30 Jan i sta- 9.30 Lilo i Sti~, crtani 8.25 Top {op Romska muzika muzi~ki program bqika graha, 11.15 Xonijeva djevojka, 13.00 Mekleodove k}eri, 14.00 Ed, film 15.00 Ed, 16.00 Ed, 17.00 Ed, 18.15 Ed, 19.15 Mekleodove k}eri, 20.15 Kle- 8.40 Krvavi poker, film 7.00 Amen a|es 20.00 Tata moje bebe, film opatra, 22.00 Zakon i red: Kriminalna namjera, 23.00 Unutar ovih zi- 9.50 Vijesti 10.40 Prijateqi, serija 7.35 Verski kalendar 21.35 Raj, film dova, 0.45 Gozba svih svetih: En Rajs, 2.30 Kleopatra, 4.15 Unutar ovih 10.05 Padobranci dolaze, zidova. 12.32 Info top 7.45 Agroinfo 23.20 Niko kao ja, film 12.37 Sportisimo 8.00 Znawe imawe zabavni program 12.00 Dnevnik 12.40 Grand hitovi 9.00 Dozvolite... 00.50 Tata moje bebe, film 10.00 ûdesna galaksija Oz, 12.25 Plodovi zemqe 2.15 Niko kao ja, 6.00 Ed, Edd 'n' Eddy, 6.25 Codename: Kids Next Door, 6.50 The Power- 13.38 Gospo|a ministarka, puff Girls, 7.15 Johnny Bravo, 7.40 Cramp Twins, 8.05 The Life & Times of film film 13.20 More zabavni program Juniper Lee, 8.30 Courage 60, 9.25 Foster's Home For Imaginary Friends, 11.20 Fudbal: Koka kola 13.55 Kov~eg 3.45 Muzi~ki talenti, 9.45 Camp Lazlo, 10.10 Dexter's Laboratory, 10.35 Cramp Twins, 11.00 Hi 15.09 Mje{oviti brak, serija Hi Puffy Ami Yumi, 11.25 Courage The Cowardly Dog, 11.50 Time Squad, 15.50 Neka druga qubav, film derbi 14.55 Svirci moji rialiti {ou 12.15 Sheep In The Big City, 12.40 Evil Con Carne, 13.05 The Grim Adven- 12.00 15.50 Tajni ìvot umjetni~kih tures of Billy & Mandy, 13.30 Codename: Kids Next Door, 13.55 Dexter's 17.40 Iznajmqene usne, film PC TV PROGRAM RADIJA Laboratory, 14.20 Cramp Twins, 14.45 Johnny Bravo, 15.10 Ed, Edd 'n' Ed- 19.29 Nacionalni dnevnik 12.24 Datum djela dy, 15.35 The Powerpuff Girls, 16.00 Codename: Kids Next Door, 16.25 16.45 O.C., serija REPUBLIKE SRPSKE Dexter's Laboratory, 16.50 Samurai Jack, 17.15 Megas XLR, 17.40 The 20.00 Slomqeno srce, serija 12.30 UNHCR - vreme odluke: Grim Adventures of Billy & Mandy, 18.05 Courage The Cowardly Dog, 18.30 21.00 Obi~an slu~aj, film Bosna i Hrvatska 17.30 Vijesti Foster's Home For Imaginary Friends, 18.50 Dexter's Laboratory, 19.05 6.00 Jutarwi program Johnny Bravo, 19.20 Ed, Edd 'n' Eddy, 19.45 Codename: Kids Next Door, 23.00 Smrt nedu`nih, film 12.55 Put humanizma 17.50 G. Magu, film 8.00 Vijesti 20.10 The Powerpuff Girls, 20.35 Dexter's Laboratory 1.05 U paukovoj mreì, film 13.25 Srbi u svetu 19.15 Loto 8.05 Emisija za selo 3.05 Siti 13.55 Odbojka: Svetska liga, 19.30 Dnevnik 9.00 Vijesti za tre}e mesto 20.05 Transatlantik, film 3.17 Film 9.30 Bajka 6.00 Music Non Stop, 6.50 Pure Adria, 7.00 Music Non Stop, 8.00 Adria Top 4.48 Film 15.30 Mi smo ta ekipa 21.50 Vijesti 10.00 Vijesti 20, 9.00 Music Non Stop, 9.30 Barrio 19, 10.00 Pure Adria, 10.05 Top 10 - 10.05 @ivotok 10, 11.00 Dfc, 12.00 Music Non Stop, 13.00 Pure Adria, 13.10 Music Non 15.50 Ko{arka: SP, pregled 22.15 Bird, film Stop, 14.00 TRL, 15.00 MTV Live: Franz Ferdinand, 15.30 MTV Live: Pla- 16.20 Evronet 00.55 Mediteran, serija 11.00 Osje}awa cebo, 16.00 MTV Live: Depeche Mode, 17.00 MTV Live: Nelly Furtado, 17.30 12.00 Podnevne vijesti MTV Live: Arctic Monkeys, 18.00 Trl, 19.00 New, 19.30 Music Non Stop, 16.45 Verski kalendar 2.25 Alijas, serija 20.00 Pure Adria, 20.05 Themed Music, 20.30 MTV Live, 21.00 MTV Live, 3.10 Siska, serija 12.10 Iz vjerskih zajednica 21.30 Best of Pure Adria, 22.00 Wildboyz, 23.00 Superrock, 0.00 Hbb, 1.30 16.55 Odbojka: Svetska liga, VJ Afterhours. 5.58 Meridijan 4.10 Las Vegas, serija 13.00 Vijesti finale 13.05 Zvrk 6.00 Vesti 4.55 Nevjerovatne pri~e 19.00 Pogled s Olimpa 14.00 Vijesti 6.05 Jutarwi program 5.20 Simpsonovi, serija 6.00 Tatabrada, serija, 6.15 Nova porodica Adams, serija, 7.05 Turisti~- 9.00 Vesti 19.30 Stereo 14.05 Pri~aonica, ki vodi~, 7.35 Kupovina uìvo nedjeqom, 8.35 Me|u nama, serija, 11.00 5.40 Opera A-Tim, serija, 12.00 12.45 Formula 1: Velika nagrada Turske 20.00 Aleksandar Veliki omladinska emisija Air Race, 9.05 @ikina {arenica 6.10 More - zagrijavawe, 13.00 Formula 1: Velika nagrada Turske - odbrojavawe, 15.00 Nedeqni radio 10.00 Vesti 20.40 Mi smo ta ekipa 14.00 Formula 1: Velika nagrada Turske - trka, 15.45 Formula 1: Ve- magazin lika nagrada Turske, 16.30 Formula ekskluziv, 17.15 Automobili, 17.45 10.05 @ikina {arenica 21.00 Ko{arka: SP, osmina Ekskluziv vikend, 18.45 Aktuelno vikend, 19.05 No}ni poziv, 20.15 18.00 Vijesti 10.05.: Apokalipsa, film, 22.10 Ogledalo TV, magazin, 23.00 Velika re- 11.00 Vesti finala 18.05 Medaqoni u vremenu portaà, 23.45 Saut Park, serija, 0.15 Prime Time, 0.35 10.05.: Apoka- 11.05 Profil i profit 22.30 Ko{arka: SP - Beograd lipsa, film, 2.15 Bandidas, 2.35 [ou Olivera Gajsena, 3.20 Poro- 19.00 Ve~erwe vijesti di~ni sud, 4.10 Sud za maloqetnike. 12.00 Dnevnik 9.40 Saloma, balet do Tokija 19.15 Emisija narodne 12.15 Sport plus 11.00 Misa 23.20 Ko{arka: SP, osmina muzike 12.30 Leti, leti pesmo 12.00 Biblija finala 20.00 Vijesti 6.00 Kalipso, 6.55 Kalipso, 7.50 Takav je ìvot, 8.45 Zlo~este djevoj- moja mila 12.15 Opera ke, 9.10 Zlo~este djevojke, 9.40 Takav je ìvot, 10.40 Krpena lutka, 0.50 Fudbal: Meridijan super 20.05 Razgovornik 11.40 Na{ tajni ìvot, 14.25 Lorencova èna, 15.15 Dora, la celadora, 13.15 Agroinfo 12.50 Mir i dobro 21.05 Starogradska sje}awa 16.05 Dora, la celadora, 16.55 Dora, la celadora, 17.45 Dora, la celadora, liga, Vojvodina 20.30 Na{ tajni ìvot, 21.20 Krpena lutka, 22.10 Takav je ìvot, 0.50 13.30 Pre i posle Tesle: 13.25 Studio F1 22.00 Vijesti - Partizan Trenutak strasti, 1.40 Ukus qubavi, 2.35 Dora, la celadora, 3.30 Qubav Iks zraci 13.50 F1 za Veliku 22.15 Top-lista doma}e nije kako se pri~a, 4.20 Trenutak strasti, 5.10 Suncokreti za Lusiju. 2.20 Odbojka: Svetska liga, 13.45 Peline |akonije nagradu Turske zabavne muzike za tre}e mesto 14.00 Vesti 16.00 Studio F1 00.00 Pono}ne vijesti 3.50 Odbojka: Svetska liga, 14.05 Balkanskom ulicom: 16.15 Gilmorke, serija 00.05 Kultura u ogledalu (r) 21.00 Period of Adjustment (1962), 22.55 Sunday in New York (1963), 0.40 finale The Hunger (1983), 2.15 Gaslight (1944), 4.10 Honky Tonk (1941) Igor Milanovi} 17.05 Sutkiwa Ejmi, serija 1.00 Muzi~ki program 5.30 Stereo 15.00 Vesti 17.55 Mediteran, serija 2.00 Muzi~ki program 3.00 Melodije zvu~nih boja 15.10 SAT 19.30 Nevjerovatne pri~e (r) 15.55 Vreme 20.00 Alijas, serija 6.00 Divqa planeta, 7.00 Istrage avionskih nesre}a: Klinac u kokpi- 4.00 Muzi~ki program tu, 8.00 Legende pustiwe Gobi, 9.00 Uragan Katrina: Spasavawe ìvo- 16.00 Vesti 20.50 Simpsonovi, serija tiwa, 10.00 ûdni dani na planeti Zemqi: Grabe`qivci, 11.00 U iz- 7.35 Zenki, crtani film 5.00 Emisija za selo gubqenom svijetu, 12.00 Okean iza stakla, 13.00 Plavo ~udo, 14.00 Evo- 16.03 Ekskluzivno: Stilista 8.00 Tri pra{~i}a, crtani 21.15 Ziska, serija lucija: A {ta s Bogom?, 16.00 Skriveni svijet: Raj afri~kih divqih nad kreatorom - Ru{ka sviwa, 17.00 Istraìvawe planete Zemqe: Atlantida, 18.00 Istrage film 22.20 Las Vegas, serija Frekvencije: Bawa Luka - 90.9; avionskih nesre}a: Prasak, 19.00 Sekunda do katastrofe: Erupcija na Bergman 8.55 Pauer Renxeri, crtani 23.05 Zakon i red, serija Bawa Luka, Prijedor Gradi- planini Sveta Helena, 20.00 Premijera: Megastrukture: Megamosto- vi - Gr~ka, 21.00 Istrage avionskih nesre}a: Vatra na palubi, 22.00 Taj- 16.55 Rudnici cara {ka - 92,7; Doboj - 90,7; Petro- film 23.45 Oz, serija vo - 93,5; Bijeqina - 89,9; I. ne Biblije: Apokalipsa, 23.00 Katastrofe: Orkan Flojd, 1.00 ûdesni Solomona, 9.45 Ju-Gi-O, crtani film 00.40 Pod kaznom do smrti, Sarajevo - 88,7; Trebiwe - 92,8; trenuci, 2.00 Istrage avionskih nesre}a: Prasak, 3.00 Sekunda do katastrofe: Erupcija na planini Sveta Helena, 4.00 Megastrukture: Me- film, 2. deo 10.45 Nacionalna geografija serija Han Pijesak - 90,3; Fo~a - 87,3. gamostovi - Gr~ka, 5.00 Istrage avionskih nesre}a: Vatra na palubi. TV STANICE ZADR@AVAJU PRAVO IZMJENE PROGRAMA

Novi ra~un AD "Glas Srpske# Bawa Luka u platnom prometu otvoren je kod Nove bawalu~ke banke AD B. Luka 551001-00016019-84, Razvojne banke jugoisto~ne Evrope 56209900016587-09 i Zepter komerc banke 567-162-11005289-71. Rje{ewem Ministarstva informacija Republike Srpske broj 01-413-93 list je upisan u Registar javnih glasila pod rednim brojem 35, a rje{ewem Ministarstva prosvjete i kulture broj 6-09-1581/03 od 12. maja 2003. godine list mijewa naziv u "Glas Srpske#. Izdaje i {tampa AD "Glas Srpske#, ul. Veselina Masle{e br. 13, Bawa Luka. DE@URNA STRANA INCIDENT NA DIONICI BUDU]EG AUTO-PUTA BAWA LUKA - GRADI[KA MINIRAWE KAO BOMBARDOVAWE

za mene, ovo bio poku- Najvjerovatnije usqed nestru~nog rukovawa eksplozivom, {aj ubistva. Jo{ mi se prilikom izvo|ewa minerskih radova na obli`wem koqena tresu od straha - rije~i su, koje je u pe- auto-putu, na objektima doma}instva Zdravka Luìje tak uve~e, na{em novi- u Glamo~anima na~iwena velika materijalna {teta naru izgovorio Zdravko Luìja. KU]A Zdravka Luìje u na izgradwi autoputa Bawa Lu- ¥ Tekst i snimci lakta{koj mjesnoj zajednici ka - Gradi{ka. POLICIJA H. D. BORKOVI] Glamo~ani, u petak popodne iz- - Negdje oko 16.20 ~asova iz Minerski radovi bili su gledala je kao da je preìvila sna su me probudili jaka eks- uredno najavqeni policiji bombardovawe. Polupani cri- plozija i lupawe kamewa po Centra javne bezbjednosti Ba- jepovi, o{te}ena fasada i au- krovu ku}e. U ìvotu se nisam wa Luka. Policajci su, u vri- tomobil, naprsli zidovi... po- tako upla{io! Kada je "grunu- jeme minirawa, dvadesetak sqedica su minerskih radova lo#, ki{a krupnog i sitnog ka- minuta obustavili saobra}aj mewa i zemqe zasula je ku}u i i na starom i na auto-putu. MINERVA dvori{ne objekte. U dvori{te je padalo kamewe teìne i do to-puta izvodi preduze}e "Mi- Direktor sarajevske "Mi- pet kilograma - vidno uzbu|en nerva# iz Sarajeva. Svu do sa- nerve# Nadir Xananovi}, u rekao je za na{ list Zdravko da pri~iwenu {tetu direktor telefonskoj izjavi za "Glas Luìja i dodao da ni on ni we- Nadir Xananovi} je obe}ao Srpske# rekao da su wegovi gova supruga nisu znali {ta se sanirati. Policija iz Lakta- Doma}instvo Luìje: Posqedice minirawa radnici prilikom minirawa de{ava. {a je, poslije mog poziva, dona obli`wem autoputu u petak popodne "preduzeli Ovo nije bio prvi put da je {la i napravila zapisnik. Re- sve {to je bilo u wihovoj nad- ku}a Luìja uzdrmana minira- kli su mi da wih niko nije oba- wega su dotr~ali poslovo|a na kaè Zdravko Luìja, "kamewe le`nosti#. Xananovi} je na- wem. De{avalo se to i ranije. vijestio da preduzmu potreb- gradili{tu Mirko Kotur i i zemqu iz na{eg dvori{ta ni- veo da }e u Glamo~ane do}i u - Izgleda da se ovo desilo ne mjere za{tite stanovnika u jo{ neki radnici, da vide {ta ko nije ni pomislio da o~i- ponedeqak, pa }e o ovom in- zbog nestru~nog rukovawa eks- okolini auto-puta - istakao je su uradili. Poslali su greder sti#. cidentu imati potpuniju plozivom. Ina~e, minerske ra- Luìja. Prema wegovom svje- da ra{~isti auto-put i stari - Ako je uzrok nestru~no predstavu. dove na izgradwi obli`weg au- do~ewu, poslije minirawa do put Bawa Luka - Lakta{i ali, rukovawe eksplozivom onda je,

RUKOVODSTVO KLINI^KOG CENTRA BAWA LUKA O SLU^AJU MIRKOVI]" # " slava Mirkovi}a, kompletnoj U PONEDJEQAK U #GLASU SRPSKE Qekari nisu krivi terapiji i svim dijagnosti~- kim postupcima, jer je stawe BAWA LUKA - Rukovod- konom propisane radwe i po- pacijenta bilo veoma te{ko, stvo bawolu~kog Klini~kog stupke, kako bi se do{lo do po{to se nalazio u takozva- centra smatra da nije u~iwe- pune istine o ovom slu~aju. nom "terminalnom stadijumu na medicinska gre{ka u dijag- "Odmah je obavqen razgo- maligne bolesti limfnih nostici i lije~ewu Stanisla- vor sa doktorom Mari}em i `lijezda#. va Mirkovi}a iz Gradi{ke i uzeta je wegova pisana izjava. "U obimnoj dokumentaciji prilo`eni su i patohisto- da je uzrok smrti wegova osnov- Potom su izjave napisali i nalo{ki nalaz obdukcije pokoj- na bolest. Ovo je, povodom ~elnik Klinike za op{tu ab- nika na Patologiji, mi{qe- Mirkovi}eve smrti, navedeno dominalnu hirurgiju prof. we Stru~nog savjeta Klini~- u petak u zvani~nom saop{te- Milorad Stani{i}, kao i dok- kog centra u Bawoj Luci i pi- wu Kolegijuma direktora ove torka Mirjani} sa Odjeqewa sane izjave ~lanova porodice zdravstvene ustanove. hematologije, koja je lije~ila Mirkovi}. Na osnovu svega to- Poslije smrti Mirkovi}a, Mirkovi}a prije premje{ta- ga ustanovqeno je da nije na~i- wegova porodica je iznijela wa na Hirurgiju zbog operaci- wena medicinska gre{ka u di- niz optu`bi na ra~un doktora je#, istaknuto je u saop{tewu. jagnostici i lije~ewu Stani- Zdravka Mari}a, da je nesavje- U saop{tewu je nagla{eno slava Mirkovi}a i da je uzrok sno lije~io pacijenta i uzeo da su u Klini~kom centru pri- smrti osnovna bolest#, zakqu- novac za operaciju. Zbog toga kupili svu potrebnu dokumen- ~eno je u saop{tewu iz bawo- je rukovodstvo Klini~kog cen- taciju o ranijem i sada{wem lu~kog Klini~kog centra. tra preduzelo sve potrebne, za- qekarskom tretmanu Stani- ¥ M. M. [.

NOVA [E]ERANA MARTI AHTISARI UPOZORIO SRBIJU U BR^KOM Srbi nose svoj teret Temeq u PRI[TINA - Specijal- su "Srbi krivi kao narod#. On ni izaslanik UN za status Ko- je dodao da "dana{we demokrat- septembru sova i Metohije Marti Ahti- sko rukovodstvo u Srbiji ne sari poru~io je u petak vlasti- mo`e da bude odgovorno za ak- BR^KO - Gradona~elnik ma u Beogradu da politika ko- tivnosti Slobodana Milo{e- Br~kog Mirsad \apo potpi- ju je vodio Slobodan Milo{e- vi}a, ali lideri u Beogradu sao je u petak, sa predsjednikom vi} "mora biti uzeta u obzir# moraju da se suo~e sa zaostav- Uprave "SCO Holdinga# Ili- pri odlu~ivawu o statusu Ko- {tinom i odgovorno{}u, jer se jom Studenom, Ugovor o proda- smeta. istorijska zaostav{tina ne moji gra|evinske parcele, na ko- - Svaka nacija na svijetu `e ignorisati, ve} mora da bu- joj }e biti izgra|ena nova {e- nosi svoj teret, za koji treba da de uzeta u obzir prilikom po- }erana u ovom gradu. Parcela, plati - rekao je Ahtisari na trage za rje{ewem statusa Ko- povr{ine oko 3,5 hektara, pro- konferenciji za novinare, od- smeta#. data je "SCO Holdingu# za mi- govaraju}i na zahtjev koordi- Ahtisari je rekao da pita- lion i 25 hiqada maraka. natora srpskog pregovara~kog we Kosovske Mitrovice osta- ¥ M. \. tima da razjasni svoju izjavu da je najdelikatnije u cijelom pregovara~kom procesu i da je u INCIDENT U KNINU ovom trenutku najpotrebniji napredak u decentralizaciji. Kamenovana pravoslavna crkva Specijalni izaslanik UN za status Kosova i Metohije je, KNIN - [ibenska poli- koje je prenijela agencija Be- na kraju ~etvorodnevne posjete cija saop{tila je da je nepo- ta, na crkvi je razbijeno jed- Kosovu, ocijenio da je u prego- znata osoba u no}i izme|u ~e- no staklo iznad ulaznih vra- vorima o budu}nosti Kosmeta tvrtka i petka kamenovala ta, dok su u unutra{wosti ostvaren odre|eni napredak, pravoslavnu crkvu Bogorodi- prona|ena dva mawa kamena. ali da je ostalo jo{ mnogo otvo- ~inog pokrova u Kninu. Materijalna {teta procije- renih pitawa. On, pritom, ni- Prema saop{tewu uprave wena je na 100 kuna (oko 13 je precizirao o kojim je pita- [ibensko-kninske policije, evra). ¥ wima rije~. ¥

HIDROMETEOROLO[KI ZAVOD Prognoza vremena Promjewivo obla~no i nestabilno, uglavnom u prijepodnevnim ~asovima. Tokom popo- dneva o~ekuju se kra}i sun~ani intervali, naro~ito na jugu Hercegovine. Krajem dana i no}i na nedjequ, u ve}ini krajeva do}i }e do novog naobla~ewa sa ki{om mjestimi~- no. Vjetar slab do umjeren, zapadnih smjerova. Jutarwa temperatura vazduha od 10 do 20, najvi{a dnevna od 18 do 28 stepeni. ALTER" - STUDIO " RIJE^ dana NVO - Obraz je jedina imovina koju, ® kad prodate, nemate nikad vi{e. Miladin Gagi} SRBIJA I CRNA GORA U SUBOTU (13 ^ASOVA) IGRA PROTIV [PANIJE HRABRO NA NAJJA^E

SVJETSKO ko{arka{ko prvenstvo u Japanu stiglo je do osmi- [panci su na svim takmi~ewima igrali sjajno u grupi, ne finala, odnosno dijela takmi~e- a na kraju nijednom nisu u{li u zavr{nicu. Mo`da je to na{a wa kada po~iwu eliminacije. Se- lekcija Srbije i Crne Gore u subo- prednost. Proba}emo da je iskoristimo u me~u s najboqim tu }e od 13 ~asova snage odmjeriti timom na Svjetskom prvenstvu, kaè Dragan [akota sa [panijom. Vremena za nove kik- seve i popravne nema, pa zbog toga "plavi# ko{arka{i isti~u da su spremni da pruè makismum i poku{aju da iznenade velikog favo- [email protected] ℡ 051/223-211 rita, te tako nastave takmi~ewe u Japanu. [PANCI OPTIMISTI PRED ME^ SA PLAVIMA" Koliko }e izabranici selek- " tora Dragana [kote uspjeti u to- Nema mjesta za strah me zavisi od mnogo stvari. [panci su u dosada{wem dijelu [am- "PLAVI# su [paniju koji bi trebao da strahuje pionata pokazali da vaè za jedna velikim takmi~ewima po- pred osminu finala. nu od najja~ih selekcija u Japanu, sqedwi put pobijedili na - Moramo da po{tujemo a neki ih ~ak svrstavaju ispred Evropskom {ampionatu u Srbiju, jer su oni i daqe svje- Amerikanaca. Turskoj 2001. godine. Na tski prvaci i imaju odli~ne - [panci su u demonskoj formi. Svjetskom prvenstvu u In- igra~e. Me|utim, ako neko To je jedini tim od kojeg smo dva treba da se pla- {i, to su onda TERMINI oni. Dobro smo se pripremili i Iako je prvobitno bilo pla- do{li smo ovdje nirano da se selekcija Srbije i da pobijedimo Crne Gore sastane sa [panijom sve - rekao je u subotu od 10 ~asova po na{em Navaro. vremenu, FIBA je ovaj termin Selektor pomjerila za tri ~asa kasnije. S [panije Hoze obzirom na veliko interesova- Visente Her- we za ovaj susret, on je odre|en nandez zadovo- kao posqedwi tog dana u dvora- qan je rasple- ni "Saitama#. Program je pod- tom pred osmi- loàn daqim promjenama u za- nu finala i ka- visnosti od dogovora FIBA i è da, iako je nosilaca TV prava. Srbija i Crna Gora uvijek te- puta izgubili pred po~etak prven- àk protivnik, stva. Od starta priprema niko ni- vi{e prièq- je uspio da ih pobijedi. S druge stra- kivao "plavu# ne, i protiv Argentine smo poka- selekciju nego zali lice koje nam daje pravo da mi- tim kao {to je slimo da moèmo ravnopravno da Nigerija. igramo i sa najja~im ekipama. [pan- - Znali smo ci su na svim takmi~ewima, svjet- Hoze Manuel Kalderon da }emo u osmini skim, evropskim i olimpijskim, ([panija): @ele medaqu finala imati te- igrali sjajno u grupi, a na kraju nijednom nisu u{li u zavr{nicu. Mo- dijanapolisu, {am- `da je to na{a prednost. Proba}e- pionatima Evrope u IZNENA\EWA mo da je iskoristimo u me~u s naj- Stokholmu i Beogra- U dosada{wem toku Svjetskog boqim timom na Svjetskom prven- du i Olimpijskim {ampionata glavni favoriti su po- stvu. Bi}e to veliko iskustvo za igrama u Atini, stigli o~ekivane rezultate. SAD, nas, i velika {ansa - optimista je [panci su bez pro- [panija, Gr~ka i Argentina rutin- selektro Srbije i Crne Gore Dra- blema pobje|ivali ski su pobijedili sve protivnike i gan [akota. "plave#. spokojno i{~ekuju me~eve osmine fi- Reprezentativci Srbije i Cr- Predvo|ena iz- nala. Prijatna iznena|ewa predsta- ne Gore najavqivali su, uo~i po- vanrednim asovima vqaju dobro izdawe podmla|enog ti- ~etka {ampionata, borbu za drugo Kosta Perovi} okruèn {panskim ko{arka{ima: Vratiti dug crvenoj furiji" Po Gasolom i Hua- ma Turske, kao i odli~an skor afri~- mjesto u grupi, koje je donosilo i " nom Karlosom Nava- kih timova, Angole i Nigerije. U pr- lak{eg rivala u ~etvrtfinalu, ali i Crne Gore u grupi "A#. "Plavi# nadimo - optimista je Bojan Popo- rom reprezentacija voj fazi takmi~ewa, osim selekcije su zahvaquju}i neo~ekivanom pora- su bez problema, velikom razlikom, OSMINA FINALA vi}. [panije ve} duè Srbije i Crne Gore, podbacile su i zu u prvom kolu od Nigerije tak- pobijedili autsajdere Liban i Ve- Plejmejker "plavih# Vule Av- vremena igra odli~- mi~ewe zavr{ili na ~etvrtoj pozi- Subota: Litvanija - Itali- reprezentacija Brazila, koja nije necuelu, ali nisu uspjeli, iako su ja (3.00), Argentina - Novi Ze- dalovi} dobro poznaje protivnika, no na velikim tak- u{la me|u 16 najboqih na prvenstvu, ciji i dobili najteèg protivnika u tim me~evima pruìli najboqe i ne gubi nadu zbog toga {to u osmi- mi~ewima, ali ni na u borbi za plasman me|u osam naj- land (6.00), Turska - Slovenija i timovi Kine i Novog Zelanda, po- partije, da pobijede Argentinu i (10.00), Srbija i Crna Gora - ni finala igraju sa jakom "crve- jednom nije uspjela lufinaliste pro{log Svjetskog pr- boqih ekipa. Francusku. U utakmicu osmine fi- nom furijom#. da osvoji zlatnu me- - Bi}e to te{ka utakmica. Me- [panija (13.00). venstva u Indijanapolisu, koji su u nala reprezentativci Srbije i Cr- Nedjeqa: Gr~ka - Kina (3.00), - Oni su favoriti, ali i daqe daqu. Sa svih pet posqedwim momentima "uhvatili |utim, nadamo se da moèmo da ih ne Gore ulaze rastere}eni i "pre- Francuska - Angola (6.00), SAD vjerujemo da moèmo da ih iznena- ubjedqivih pobjeda voz# za osminu finala. iznenadimo. Imaju jednu od najbo- àqeni# od gotovo svih qubiteqa - Australija (10.00), Wema~ka - dimo. Mo`da }e se malo opustiti, u Japanu "crvena fu- qih ekipa na svijetu i na ovom pr- ko{arke u zemqi i u toj ~iwenici Nigerija (13.00). po{to su nas dva puta pobijedili u rija# je potvrdila mi{qe- {kog protivnika. Me|utim, venstvu. Nadamo se da }emo nasta- je, mo`da i wihov najve}i adut u Utakmice za plasman od pripremnom periodu. Tu je na{a we mnogih stru~waka da je boqe je da igramo protiv Sr- viti uspon, jer igramo sve boqe i tom duelu. petog do osmog mjesta odigra}e {ansa, u stvari, ima ih jo{. Tradi- trenutno najboqa evropska bije i Crne Gore nego pro- boqe i da }emo kulminirati u me- - Sigurno nije protivnik koga se 2. septembra. cija kaè da su na velikim takmi- reprezentacija. Plejmejker tiv Nigerije, koju uop{te ne ~u sa wima i kona~no pokazati ono bismo èqeli u ovoj fazi takmi- ~ewima naj~e{}e ispadali u noka- ove selekcije Huan Karlos poznajemo. U svakom slu~aju pravo, najboqe lice - rekao je Mar- ~ewa, a imamo niz od osam utakmi- }e biti druga~ije i za wih. Raduje ut utakmicama, ali va`nije od to- Navaro izjavio je pred duel po{tujemo narednog rivala ko Marinovi}. ca bez pobjede sa wima, od toga dva {to smo se podigli poslije po~et- ga je da mi odigramo kao {to smo to sa Srbijom i Crnom Gorom koliko i svakog drugog pro- [amar od Nigerije, koji su do- u pripremnom periodu. Me|utim, nih neuspjeha i igramo sve boqe. radili u posqedwim utakmicama. da po{tuje ovu reprezentaci- tivnika - rekao je selektor bili ve} u prvom kolu odredio je ovo je ne{to drugo, me~ za elimi- Nadam se da moèmo da se podigne- Ako uspijemo u tome, sve je mogu}e ju, ali da je "plavi# tim taj [panije. ¥ sudbinu reprezentativaca Srbije naciju, jedna utakmica, sigurno da mo na jo{ vi{i nivo i da ih izne- - rekao je Vule Avdalovi}. ¥

ÊTVRTFINALE FINALE ÊTVRTFINALE ARGENTINA GR^KA POBJEDNIK 13 5 1 N. ZELAND KINA 26. avgust, 6.00 POBJEDNIK 1 POBJEDNIK 14 POBJEDNIK 5 27. avgust, 3.00 9 11 POBJEDNIK 2 3. septembar, 12.30 POBJEDNIK 6 29. avgust, 9.30 30. avgust, 9.30 FRANCUSKA TURSKA POLUFINALE 2 6 SLOVENIJA ANGOLA 26. avgust, 10.00 POBJEDNIK 9 POBJEDNIK 11 27. avgust, 6.00 13 14 OSMINA FINALA POBJEDNIK 10 POBJEDNIK 12 OSMINA FINALA [PANIJA 1. septembar, 9.30 1. septembar, 12.30 SAD 7 3 SCG AUSTRALIJA 26. avgust, 13.00 POBJEDNIK 3 POBJEDNIK 7 27. avgust, 10.00 10 12 POBJEDNIK 4 PORA@ENI 13 POBJEDNIK 8 PORA@ENI 14 30. avgust, 12.30 29. avgust, 12.30 WEMA^KA ITALIJA 3. septembar, 9.30 4 8 LITVANIJA NIGERIJA 26. avgust, 3.00 ZA TRE]E MJESTO 27. avgust, 13.00 2 SPORT 26. i 27. avgust 2006. U SUBOTU SE ODR@AVA KONTROLNO ATLETSKO TAKMIÊWE TENISKI MEMORIJAL TODOR TO[O PAPI]" " Zavr{nica PROVJERA PRED BALKANIJADU u nedjequ Atleti~arke }e se takmi~iti BAWA LUKA - U Teni- GOSTI skom klubu Borac zavr{ene su u disciplinama 200, 800 i 3.000 sve pripreme za tradicional- Prema rije~ima general- nu memorijalnu smotru vete- metara, u bacawu kopqa te troskoku, nog sekretara Atletskog sa- rana, "Todor To{o Papi}#. a atleti~ari na 400, 800 i 3.000 veza BiH Mi{e Pedala, oku- Ona }e se odràti u subotu i pqawe svih reprezentacija nedjequ na terenima Borca, metara, kao i u bacawu kugle, kopqa u~esnica Balkanskog prven- Mladosti i "K4#. i troskoku stva o~ekuje se 31. avgusta. - Ovogodi{we izdawe je se- - Kona~nu prijavu jo{ nam damnaesto po redu, a proteklih BAWA LUKA - Atleti~a- stvu biti deset i imamo svoje nisu poslali Makedonci, dok pet godina igra se u ovom peri- ri koji se nalaze na spisku re- adute. Ali ne smijemo da pravi- su ostale balkanske zemqe odu, posqedwe nedjeqe avgusta prezentacije BiH po~eli su mo prognoze, jer stiù najbo- potvrdile u~e{}e. Na tak- - rekao je direktor turnira Pe- pripreme za Balkansko prven- qi seniori balkanskih zema- mi~ewu o~ekujemo i dolazak ro Triki}. stvo, koje }e se 3. i 4. septem- qa. Jedino {to bih u ovom tre- nekada uspje{nih atleti~a- Potvr|en je i dolazak teni- bra odràti u Zenici. nutku mogao da istaknem jeste ra iz svih republika biv{e sera iz svih republika biv{e U subotu }e se u ovom gradu dobra forma u kojoj se nalazi Jugoslavije, a kao specijal- odràti probno takmi~ewe u na{a takmi~arka Liusija Ki- Jugoslavije te Austrije, We- ni gost mogao bi da bude pred- ma~ke i [vajcarske. disciplinama 200, 800 i 3.000 mani, koja }e tr~ati na tri i sjednik Evropske atletske metara, bacawu kopqa te tro- pet kilometara. Nadamo se we- - Zadovoqni smo brojem pri- asocijacije Kristijan Milc. java. Nastupi}e sedamdeset qu- skoku za atleti~arke, dok }e se nom odli~ju, a vjerujem da }e i Me|utim, to jo{ nije sigur- atleti~ari takmi~iti na 400, ostalih devet atleti~ara pru- biteqa "bijelog sporta# u dvi- no, po{to }e dan ranije prije kategorije preko 35 i 45 go- 800 i 3.000 metara, kao i u ba- ìti maksimum i izbiti u pr- sustvovati zavr{nom mitin- cawu kugle, kopqa i troskoku. vi plan - rekao je Matijevi}. dina - kaè Triki}. gu Zlatne lige u Berlinu - Titulu pro{logodi{wih Jedan od klubova koji }e na Drugi klub iz Republike rekao je Pedalo. Balkanijadi imati najvi{e tak- Srpske po broju takmi~ara ko- pobjednika brane Ismir Brki} mi~ara je bawolu~ki Borac. ji }e nastupiti u Zenici je Gla- iz Teniskog kluba Zenica i Vo- Wegov trener i jedan od ~lano- sinac. I Soko~ani imaju svoje mi~ewe od onog u Turskoj. Ali, jin [ukalo, ~lan Mladosti iz va Stru~nog {taba reprezen- adute. Jedan od prvih je mlada radila sam vrijedno, priprema- Bawe Luke. tacije Neboj{a Matijevi} is- Gorana Cvijeti}, koja }e tr~a- la se i onda je normalno da re- ¥ G. P. ti~e da }e konkurencija na ovom ti 100 i 400 metara sa prepona- zultati budu vidqivi. Mogu}e BONITO KUP" prvenstvu biti veoma jaka, ta- ma, a nedavno se na juniorskoj je da stignem do jo{ jednog od- " ko da }e biti te{ko osvojiti Blakanijadi u Turskoj okitila li~ja ali ne}u ni{ta da obe}a- medaqu. srebrnom medaqom. vam - rekla je mlada Soko~anka Gorana Cvijeti}. Pioniri - [to se ti~e atleti~ara - Sada je u pitawu senior- \ Gorana Cvijeti}: Adut za medaqu Borca, wih }e na ovom prven- ska Balkanijada, mnogo ja~e tak- ¥ M. ILI] na okupu DRUGOLIGA[KI VIKEND PRIJATEQSKI RUKOMETNI SUSRET VETERANA BAWA LUKA - U organiza- Ozren (subota 17 ~asova), DO- kla punu afirmaciju, opet su ciji Teniskog kluba "Me~ bol# se predstavili velikom broju ZAPAD BOJ: @eqezni~ar - Pelagi}evo, Doma}in uspje{niji VRAWAK: Vrawak - BSK Le- u subotu i nedjequ odrà}e se qubiteqa rukometa. turnir u kategoriji pionira i Pokazali su da nisu zabora- U utakmicama drugog kola dinci, CRKVINA: Jedinstvo - SLOGA 21:20 OSIJEK vili da igraju, uprkos vi{ku sastaju se: BAWA LUKA: La- Podriwe, SANDI]I: Mladost pionirki do 12 godina. Ovo je kilograma i bremenu godina. u{ - Ravan, DRVAR: Borac - - Mladost (L), MAJEVAC: Vu- otvoreno prvenstvo koje je u zva- Majstorijama, lijepim akcija- @eqezni~ar, KOZARSKA DU- ~ijak - Jedinstvo (B), RUDAN- ni~nom kalendaru Teniskog sa- NATKRIVENI Stadion sportskih igara, gledalaca: 1.500, ma, proigravawima mamili su BICA: Borac - Jedinstvo (subo- KA: "Nikos Kanbera# - Lokomo- veza BiH. sudije: Simi} i Ostoji} (BiH), sedmerci: Sloga 3 (3), Osijek aplauze i uzdahe navija~a. ta 17 ~asova), KOTOR VARO[: tiva (nedjeqa 17 ~asova). - O~ekujemo da }e u~estvo- 7 (5), iskqu~ewa nije bilo. U centru pa`we bio je Mu- Mladost - Vrbas, BAWA LU- vati vi{e od 100 takmi~ara. SLOGA: Radomirovi}, Topi}, Stoji} 6 (3), Savi}, Tubin, hamed Memi}, Slogin repre- KA: Krajina - Sloga (S) (nedje- JUG Krajwi rok za prijave je subota, Dragi~evi} 1, Ra|a 3, Ba{ovi}, Haxijusufovi}, Prijevi} 2, zentativac biv{e Jugoslavije, qa 11 ~asova), MILOSAVCI: od devet do deset ~asova za pio- Petri~evi}, Unki} 2, Memi} 5, Suvajac, Jawu{evi}, Ahmeto- koji je osvojio zlatnu medaqu @upa Milka - Lijev~e, GORWI U utakmicama drugog kola nire, a od deset do 11 za pionir- vi}, Popovi} 1, Doki}. na Svjetskom {ampionatu u PODGRADCI: Sloga DIPO - sastaju se: RUDO: Rudo - Brat- ke, dok je sve~ano otvarawe za- OSIJEK: Kuli}, Zubac, @ili}, Stojanovi}, Raqevi} 6 [vajcarskoj i bronzanu na Naprijed, TRN: Sloga - Prole- stvo, ROGATICA: Mladost - kazano za 11 ~asova. (3), Cesar 2, Petri} 1, Bari{i} 3, Andro{ 4 (2), Mihaqevi} Olimpijskim igrama u Seulu. ter (nedjeqa 17 ~asova). @eqeznice, VLASENICA: Finale je predvi|eno za ne- 2, Mudrini}, Mar~eti}, Bokuli} 1, [i{ko 1, Tomi~i}, Mo- Pruìo je dobru igru, posti- Vlasenica - Vele`, ÂJNI- djequ kasno popodne, ali s obzi- dri}, Savi}, Tominac. gao pet golova sa pozicije de- CENTAR Ê: Stakorina - Sutjeska, PA- rom na veliki broj prijava, mo- snog krila. LE: Romanija - Jardan, TR- gu}e je da se to pomjeri i za po- DOBOJ - Po ~etvrti put sebe, ve} su snage odmjerili sa Sa klupe su ih predvodili [I]: Podriwe - Hercegovac, nedjeqak - kaè predsjednik Te- zaredom sastali su se vetera- vr{wacima iz Osijeka. \or|e Lavrni} "zlatni olim- U utakmicama drugog kola HAN PIJESAK: Han Pije- sastaju se: OSJEÂNI: Treba- niskog kluba "Me~ bol# Zoran ni Sloge u avgustu, a prvi pu- Na natkrivenom Stadionu pijac# iz Minhena, zatim Jovo sak - Napredak (nedjeqa 17 ~a- Ra~i}. ta u okviru "Turnira {ampio- sportskih igara, gdje je nekada Popovi}, Muhamed Sofi}, Du- va - Proleter, BROD: Polet - sova). ¥ ¥ G . P . na#. Novina je i u tome {to ve}ina wih na~inila prve ru- {an Drobac, Rade \uri} i ovog puta nisu igrali izme|u kometne korake i kasnije ste- Ibrahim Mrehi}. ¥ Sl. P. NASTAVQA SE [AMPIONAT FORMULE 1" XAJA" ORGANIZUJE TURNIR KAJAKA[KI SLALOM ZLATNO VESLO" " Stiè" i Obili} Najmla|i brane" ~ast ALONSO OBE]AVA TITULU BAWA LUKA - Me|unarodni fudbalski BAWA LUKA - Takmi~ari Kajak-kanu kluba Vr- Pauzu smo iskoristili za odre|ena - U posqedwih nekoliko tr- turnir "Sportom protiv droge#, koji organizu- bas u subotu }e nastupiti na tradicionalnom slalo- ka smawili smo zaostatak za Re- je [kola fudbala "Xaja#, po~e}e u subotu u 9 mu "Zlatno veslo#, koji }e se odràti u Ni{u. O~e- poboq{awa, s kojima }emo, nadam noom i prvenstvo u~inili zani- ~asova. Na ovoj smotri u~estvova}e preko 40 kuje se da se na ovoj sportskoj manifestaciji okupi mqivim. Sve je jo{ otvoreno i ekipa iz Republike Srpske, FBiH i Srbije. vi{e od 100 mladih kajaka{a i kanuista iz svih re- se, odbraniti naslove prvaka, rekao to pokazuje kako situacija brzo Tako su u Bawu Luku doputovali beogradski publika biv{e Jugoslavije i Bugarske. âst Bawo- Obili}, Rad i [kola fudbala Policajac Mun- lu~ana u Ni{u }e braniti sedam takmi~ara. U pio- Fernando Alonso dijal. Iz FBiH stigle su ekipe Crvena zvije- nirskoj konkurenciji nastupi}e: Luka Toma{evi}, ISTANBUL - Nakon trone- zda, Elektrobosna i Podgrme~. Stefan Ivankovi} i Stefan \ukin, a svi }e voziti djeqne pauze, pra}ene zabranom Sve~ano otvarawe turnira zakazano za 12 ~a- disciplinu K-1. Kod kadeta Vrbas }e imati ~etiri testirawa, karavan "formule 1# sova, a sponzori ove manifestacije su Stranka takmi~ara. Sa{a Babi}, Darko Savi} i Nemawa Jan- seli se u Tursku, gdje se na stazi nezavisnih socijaldemokrata "Stankovi} prom# kovi} }e voziti K-1, dok }e u disciplini C-1 nastu- "Istanbul Otodrom# vozi 14. tr- i "Novkovi} Srbac#. ¥ N. D. piti Sla|an Grbi}. ¥ S. P. ka sezone. STAZA Staza "Istanbul Oto- OBAVJE[TEWE drom# smje{tena je na azijskoj strani Istanbula i jedna je od Odsjek sporta Fakulteta fizi~kog vaspitawa i sporta Bawa Luka obavje{tava sport- predstavnica nove generaci- sku javnost i sve ostale zainteresovane da vr{i upis trenera, rukovodilaca sportske je. Sastoji se od pravaca raz- rekreacije i sportskih menaxera na trogodi{wi studij ~iji je nastavni plan i pro- li~ite duìne, osam lijevih i {est desnih krivina, a s obzi- gram uskla|en sa Bolowskom deklaracijom. rom na to da je u prosjeku {i- \Kimi Raikonen: Pro{logodi{wi pobjednik Upis se vr{i na odsjeke: roka 15 metara, te da ima pro- - trena`ne tehnologije, strane zone ko~ewa, pruà - Jo{ uvijek sam na pozici- moè da se promijeni. Na pro- - kondicionog trenera, mno{tvo prilika za presti- ji na kojoj bi svako èlio da {loj trci sam stigao samo do bo- - sportske rekreacije i zawe. Pista je duga~ka 5.338 bude, vode}i samo u {ampiona- da, ali on moè da bude presudan. - sportskog menaxmenta. metara, vozi se 58 krugova, a tu. Na "Hungaroringu# mi se Pro{logodi{wi pobjednik Po zavr{etku studija upisani studenti sti~u zvawe: kapacitet tribina je 155.000 desio prvi tehni~ki problem Kimi Raikonen tako|e o~ekuje mjesta. u posqedwe dvije godine i zbog dobar nastup: - diplomirani sportski trener grane sporta, toga ne treba praviti dramu. - Sigurno je da mi ne}e biti - diplomirani kondicioni trener, Posqedwe takmi~ewe na Bolid je bio odli~an, ~ak bo- lako kao pro{le godine, jer ne- - diplomirani trener sportske rekreacije i "Hungaroringu# ponudilo nam je qi i od Ferarijevog. Mislim mamo tako superioran bolid. Me- - diplomirani sportski menaxer. mnogo uzbu|ewa. Do senzacional- da su wihova glavna prednost |utim, poboq{awa su iz trke u Pored kvalitetnog i moderno organizovanog studirawa i pristupa~ne cijene, posebne pobjede do{ao je Xenson Ba- u posqedwe vrijeme gume. Mi trku sve vidqivija. Automobil ton, dok su vode}i Fernando smo pauzu iskoristili za odje odli~an u kvalifikacijama, a na pogodnost koja se nudi je mogu}nost upisa na drugu ili tre}u godinu za osobe koje Alonso i Mihael [umaher, te su ve} zapo~ele ili zavr{ile {kolovawe na nekoj od vi{ih {kola ili srodnih fakul- re|ena poboq{awa, s kojim }e- ukoliko budemo imali takve per- pritajeni favorit Kimi Raiko- mo, nadam se, odbraniti naslo- formanse i u trci, moèmo se teta. nen razo~arali. Ipak, iz redova ve prvaka - naglasio je Fernan- nadati sjajnom rezultatu. Dodatne informacije mogu se dobiti na telefon +387 (0) 51 211-335 svakim radnim sva tri tima poru~uju da je to do Alonso. Kvalifikacioni trening vo- danom u vremenu od 8 do 15 ~asova, ili li~no u dekanatu fakulteta ulica Bra}e Pan- bio samo lo{ dan, te da }e na I Mihael [umaher, koji za zi se u subotu sa po~etkom od 13 ti}a do broja 4 Bawa Luka. ovoj trci ponovo juri{ati na po- liderom zaostaje 10 bodova, pun ~asova, dok je trka na programu bjedu. je optimizma: dan kasnije (14). ¥ 26. i 27. avgust 2006. SPORT 3 ME\UNARODNI 38. RUKOMETNI TV TURNIR [AMPIONA DOBOJ 2006" PRVAK SLOVENIJE ZABIQE@IO I TRE]U POBJEDU " La{ko prvi finalista KOSTANCA LAKO PALA P. LA[KO 30:28 BOSNA NATKRIVENI stadion sportskih igara, gledalaca: 700, DOBOJ - Pivovarna La{ko sudije: Stanojevi} i Vi{ekruna (Srbija), sedmerci: Pivovar- ostvarila je i drugu pobjedu na Prvak Slovenije, Pivovarna La{ko, nije imao ve}ih na La{ko 1 (1), Bosna 5 (4), iskqu~ewa: Pivovarna La{ko 12, 38. Me|unarodnom rukometnom problema u susretu sa rumunskim predstavnikom, koji je Bosna - minuta. TV turniru {ampiona "Doboj PIVOVARNA LA[KO: Podpe~an, Suli} 3, Brumen 2, Ga- 2006# nad rumunskom Kostancom savladan 28:39 ji} 5, Lesjak 1, [poqari} 1, [piler, Razgor, Harbok 4, O{lak, i pokazala da igra sve boqe. Kozlina 2 (1), Goren{ek, Stojanovi} 6, Natek, Kok{arov 6. Izuzimaju}i sam po~etak ka- BOSNA: Tahirovi}, Martinovi} 4, Su{i} 3, Meli} 1, Me- da je rumunski predstavnik poveo xi} 2, Selman, Ahi}, Omerovi}, Mustafi} 2, Be{irovi}, Sto- sa 4:1, najboqi slovena~ki tim je janovi} 8 (4), Simonovi} 7, Toromanovi} 1, Omer~evi}. u preostalom dijelu me~a bio znatno boqi, diktirao tempo i PIVOVARNA La{ko prvi kos tome {to je na drugoj stra- ubjedqivo vodio. Ta dominacija je finalista 38. me|unarodnog ni Tahirovi} branio odli~no u~enika Kasima Kamenice kre- TV turnira {ampiona "Doboj i u tom periodu igre ostvario nula je, zapravo, od 11. minuta 2006# po{to je u odlu~uju}em ~etiri uspje{ne intervencije. kada je posqedwi put rezultat susretu savladala sarajevsku Tu prednost Ceqani su sa~uva- bio nerije{en - 6:6. Sa dva pogot- Bosnu rezultatom 30:28. li do 55. minuta kada su vodi- ka Brumena i jednim Suli}a, "pi- Pobjeda Ceqana je zasluè- li sa 30:26 da bi "studenti# u sa- vari# su stvorili prednost koju na jer su tokom cijele utakmi- mom fini{u golovima Vuka- su do kraja poluvremena pove}a- ce bili boqi i vodili naj~e- {ina Stojanovi}a, najboqeg poli na {est golova razlike: 21:15. {}e sa ~etiri gola prednosti. jedinca u wegovim redovima, i Tako je bilo i na samom po- Mirka Su{i}a ublaìli po- ~etku kada su poveli sa 4:0 upr- raz Sarajlija. ¥ RASPORED Subota: 10 ~asova: za sed- BEOGRA\ANI SAVLADALI TUNIS mo mjesto, 11.30: za peto mjesto, 18.15: za tre}e mjesto, 20.15: finale. Partizan iznenadio

Nastavak je samo potvrdio PARTIZAN 24:20 TUNIS nadmo}nost evropskog {ampiona iz 2004. godine, ~iji su ruko- NATKRIVENI stadion sportskih igara, gledalaca: 1.200, meta{i ~vrstom igrom u odbra- \Sergej Harbok (Pivovarna La{ko): Strijelac {est golova protiv Kostance ni, brzom kontrom i polukon- sudije: Andija i Ante Knezovi} (BiH), sedmerci: Partizan 1 trom re{etali mreù prvo Sta- ì} i Ivan [migi}, {to je bi- On se u Doboju osje}a kao kod Za razliku od [migi}a i (1), Tunis 5 (1), iskqu~ewa: Partizan 12, Tunis 8 minuta. neskua, a potom i Popeskua. Su- lo nedovoqno i za ~astan poraz, svoje ku}e, jer je na ovom turni- drugova, Kamenica je imao razlo- PARTIZAN: Bogdanovi}, Petrovi}, Kladarin, Marki~e- li}, Brumen, Harbok, Stojano- a kamoli povoqan rezultat. ru u razli~itim ekipama nastu- ga za zadovoqstvo. vi} 3, R. Tomi}, \urkovi}, Radulovi} 5, Stojkovi}, Vujadino- vi}, Kok{arov prosto su se utr- Posebno dobru partiju pru- pao ~ak {est - Do{li smo am- vi} 4, B. Tomi} 5, Mitrovi} 4, Radosavqevi}, Te{i} 3, Savi}, kivali ko }e se vi{e puta upi- ìo je [migi}, koji je bio ne sa- puta. bicijom da ostvari- Mirkovi}. sati u listu strijelaca. mo organizator igre u ve}em di- - Momci su mo {to boqi pla- TUNIS: Misaoui, Hedoui 2, Lagha, Henia, Gali, Nijaoui S druge strane, uspje{no su jelu utakmice, ve} i najboqi prvi put ovdje, sman. Tako se pona- 1 (1), Hamed 2, Benromdhane 4, Graj 1, Guizani, Kraim 1, Gat- im parirali jedino Miodrag Ka- strijelac svoga tima. a nedostaje {amo iz utakmice fi, Hori 6, Bedoui, Saied 3. nam tri ruko- u utakmicu. U ovom KOSTANCA 28:39 P. LA[KO meta{a iz pr- me~u nam je bio ciq ve postave {to da razigramo cije- PARTIZAN je napravio Beogra|ani, me|utim, nisu se sigurno u lu ekipu. U odnosu prvo veliko iznena|ewe na ovom respektovali protivnika, nego NATKRIVENI Stadion sportskih igara, gledalaca: 1.000, velikoj mjeri na prethodnu utak- turniru u Doboju po{to je ubje- su igrali svoju igru ~vrsto u od- sudije: Vi{ekruna i Stanojevi} (Srbija), sedmerci: Kostan- odrazilo na micu pokazali smo dqivo savladao selekciju Tuni- brani i brzim polukontrama te ca 4 (3), Pivovarna La{ko 3 (3), iskqu~ewa: Kostanca 10, igru. Protiv- odre|en napredak u sa koja je prije ovog me~a bila kontrama ugroàvali gol Tuni- Pivovarna La{ko 6 minuta. nik je bio ve- igri. Imali smo do- izraziti favorit. {ana. ¥ KOSTANCA: Dtanesku, Timofte 4 (2), Buri~ea, Saulesku liki izazov za sta rekonvalesce- 1, Ali Denis 2, Giotoiu, Toma, Soldanesku 2, Popesku, [mi- nas, ali, ipak, nismo smogli nata koji se polako ukqu~uju, PRVA GRUPA DRUGA GRUPA gi} 9, Dragi~evi}, Muraru 2, Kaì} 8 (1). snage da mu pariramo. Prvih prije svega mislim na Kok{a- PIVOVARNA LA[KO: Podpe~an, Suli} 5, Brumen 6, desetak minuta smo bili rav- rova i Suli}a. Zbog toga se na- 1. êhovski m. 2 2 0 0 66:56 4 1.P. La{ko 3 3 0 0103:82 6 Gaji} 2, Lesjak 3, [poqari} 1, [piler, Razgor, Harbok 6 (1), nopravni, a poslije smo "pali# dam jo{ boqim igrama - rekao 2. Partizan 3 2 0 1 80:82 4 2. Bosna 3 2 0 1 88:84 4 O{lak 1, Kozlina 2, Goren{ek 3, Stojanovi} 5, Natek, - ocjewuje [migi} igru svoga je Kamenica. 3. Tunis 3 1 0 2 87:83 2 3. Porto 3 0 1 2 78:88 1 Kok{arov 6 (2). novog tima. ¥ Sl. PUHALO 4. Sloga 2 0 0 2 55:67 0 4. Kostanca 3 0 1 2 78:93 1

BUGARI NAJPRIJATNIJE IZNENA\EWE TURNIRA ODBOJKA[I SRBIJE I CRNE GORE OPROSTILI SE OD SVJETSKE LIGE Savladana i Italija TRIJUMF BEZ ZNAÂJA REPREZENTACIJA Bugar- ske, poslije ubjedqivih pobjeda SUBOTA I NEDJEQA nad Brazilom i Srbijom i Cr- U prvom polufinalu koje SCG 3:2 FRANCUSKA nom Gorom, savladala je i selek- je na programu u subotu od 14 ciju Italije maksimalnim rezul- ~asova sasta}e se selekcije tatom 3:0 (25:20, 29:27, 25:19). Rusije i Brazila, a u drugom DVORANA: Lu`wik (mala), gledalaca: 4.000, sudije: Lo- Italijani su u prvom setu reprezentacije Bugarske i derus (Holandija) i Horob (Ma|arska). pruìli dobar otpor Bugara i Francuske. Me~ za tre}e mje- SRBIJA I CRNA GORA: Bojovi} 1, Roqi}, Jani} 1, Mi- tek u fini{i su poklekli. Naj- sto na programu je u nedjequ ve}a borba vodila se u drugom trovi}, Bo{kan 13, Stankovi}, Grbi} 3, Bjelica 10, Geri} 14, od 14 ~asova, dok je veliko Vujovi} 21, Miqkovi} 27, Petkovi}. periodu igre koji su Bugari do- finale zakazano za 17 ~asova. bili na "poen razliku# 29:27. FRANCUSKA: Rute 26, Monerje, Antiga 7, Kastad 1, Gran- Poslije izuzetno iscrpquju}eg nagovje{tavao puno neizvjesno- vorka 5, Montemeat, La Merk, Klama, Pujol 6, Samica 13, Ki- drugog seta "azuri# nisu uspje- sti. Izabranici Zorana Gaji}a fer 8, Eksiga. li da se odupru sna`nim napa- prvi set su rije{ili u svoju ko- SETOVI: 26:24, 22:25, 25:19, 20:25, 18:16. dima reprezentativaca Bugar- rist 25:15. U drugom setu na te- MOSKVA - Odbojka{ka re- uspjeli da dobiju set "na raz- prezentacija Srbije i Crne Go- liku# 26:24. re nije uspjela da se plasira u Zaostatak od tri poena sa polufinale finalnog turni- starta druge dionice dugo je zara Svjetske lige. davao glavoboqu "plavima# ko- "Plavi# su u svom tre}em ji, ne samo da su jurili pred- me~u u Moskvi pobijedili nost rivala, ve} i poen-koli~- Francusku 3:2 ali su zbog sla- nik koji bi im donio plasman bijeg poen-koli~nika od "tri- u polufinale. Taj zadatak ni- kolora#, koji su, je bio nimalo tako|e, imali u~- lak, tim prije inak od jedne po- {to je blok bjede i dva poraza Francuza ~esto poslije tri utak- bio na pravom mice, reprezenta- mjestu, pa je uza- Vladimir Nikolov (Bugarska): Azuri" tivci Srbije i ludno bilo i iz- \ " pruìli slab otpor Crne Gore zauze- jedna~ewe na li su posqedwe, 18:18 i kratko- ske koji su tre}i dio igre la- renu je bila sasvim druga pri~a. tre}e mjesto u svo- trajno vo|stvo ko rije{ili u svoju korist re- Brazilici su u potpunosti domi- joj grupi, a peto od 20:19. Na ser- zultatom 25:19. nirali igrom i taj dio rije{ili na zavr{nom tur- vise Bjelice Selekcija Brazila napravi- u svoju korist 25:18. niru. "trikolori# su la je veliko iznena|ewe u tre- Tre}i set pripao je Rusima, Od samog po~etka, rije{e- uspjeli da izjedna~e na 1:1 u se- }em kolu po{to je u izuztno uz- a ~etvrti ponovo Brazilcima. U ni da se domognu borbe za me- tovima. Iako je Miqkovi}, ko- budqivom i dramati~nom susre- odlu~uju}em "taj-breku# "kario- daqe, "plavi# su krenuli samo- ji je ve} u prva dva perioda tu savladala doma}u reprezenta- ke# su bile pribranije i stigle uvjereno, ali ranijih godina ostvario 16 poena, "zatajio# u \Ivan Miqkovi}: Pobjeda za presti` ciju Rusije. Po~etak me~a nije su do pobjede. ¥ tradicionalno neugodan ri- narednom, odbojka{i Srbije i val nije se predavao. Uz dosta Crne Gore su zaigrali mnogo sa Vujevi} je donio prednost pod stavku "igra za presti`#. GRUPA E" GRUPA F" dobrih poteza na obje strane, boqe od svog protivnika. Mi- od 2:1. A u taj-breku, poslije dvije uza- " " prije svih Rutea i Granvorke nimalno ili vo|stvo od dva do Vo|stvo "trikolora# u ~e- stopno neiskori{}ene set lop- 1. Rusija 3 2 1 287:222 5 1. Bugarska 3 0 3 231:194 6 kod "trikolora#, a Miqkovi- tri poena bilo je konstantno tvrtom setu od 17:11 donijelo te, "plavi# su uspjeli da u no- 2. Francuska 3 1 2 325:317 4 2. Brazil 3 2 1 246:271 5 }a u "plavom# timu, u{lo se u od samog po~etka tre}eg seta, je kona~nu odluku o u~esniku voj igri na razliku savladaju neizvjesnu zavr{nicu u kojoj su a kada su se Francuzi pribli- 3. SCG 3 1 2 241:262 4 3. Italija 3 0 3 244:282 3 zavr{nih borbi za medaqe, pa rivala, ali je ta pobjeda bila puleni Qubomira Travice ìli. Sjajnom serijom servi- je odigravawe taj-breka spalo "pirova#. ¥ 4 SPORT 26. i 27. avgust 2006. MODRIÂ MAKSIMA SPREMNO DOÊKUJE TIM SA GRBAVICE" SAOP[TEWE FUDBALSKOG KLUBA IZ MODRIÊ " Za{to se istina pre}utkuje? MODRIÂ - Fudbale- sa Norve{kom izostavio ri Modri~e Maksima Da- Darija Puri}a. Tvrdimo da STOKI] MIJEWA STOJI]A rio Puri} i Nemawa Stje- je ovaj mladi} jedan od naj- panovi}, a posebno biv{i boqih veznih fudbalere u MODRIÂ - Fudbaleri Mo- Iskusni {toper preseli}e se na klupu za rezervne igra~e, a prvotimac "ùto-plavih# Premijer ligi BiH, pa je dri~e Maksima u prva tri kola Petar Jeli} bili su vrije- ~udno {to za wega nije bi- ove takmi~arske sezone ostvari- umjesto wega igra}e talentovani vezista Joco Stoki} |ani od strane navija~a na lo mjesta na spisku. Ta ne- li su polovi~an uspjeh. Me|utim, stadionu "Bilino poqe# za pravda prema na{em kolek- prema prikazanoj igri u utakmi- vrijeme utakmice mladih tivu ne traje od ju~e. Po- cama protiv Ora{ja i Posu{ja selekcija BiH - Jeremeni- znato je da su neki na{i trebali su ukwiìti jo{ najma- ja. Iz toga razloga rukovod- igra~i dominirali u vrije- we dva boda ako ne i vi{e. U klu- stvo Modri~ana je izdalo me kada smo igrali u Evro- bu to pripisuju prije svega mla- saop{tewe za javnost u ko- pi, a nisu bili pozivani za dosti i neiskustvu ovog tima. jem se kaè: "A# selekciju - stoji u sa- Zbog toga je {ef stru~nog {ta- - Ne znamo zbog ~ega se op{tewu iz Modri~e Mak- ba Mitar Luki} u protekloj ne- prijetilo na{im igra~ima sima. djeqi uglavnom radio na takti~- i zbog ~ega su bili ~esto Na kraju dopisa koji je kom planu sa ekipom. na udaru navija~a u Zeni- stigao na na{u adresu isti- - Dobro se me|usobno pozna- ci. Iskreno smo vjerovali ~e se i sqede}e: jemo tako da kad je taktika u pi- da }e neko iz rukovodstva - S pravom postavqamo tawu te{ko da jedni druge moè- mlade reprezentacije BiH pitawe za koga se igra fud- mo iznenaditi. Me|utim, u ovoj reagovati i da }e osuditi bal u ovoj zemqi i ko repre- utakmici igra}emo u formaci- takvo nedoli~no pona{a- zentaciju BiH smatra svoji 4-4-2. To zna~i da }e se na klu- we publike, ali to se nije jim vlasni{tvom? Pitamo pu preseliti Marko Stoji} dok desilo. Samim tim {to se i za{to niko nije odsu- }e mjesto u timu zauzeti mladi igraju za dràvnu selekci- dio fizi~ki napad "fana- Joco Stoki}. Ukoliko budemo ju oni je smatraju svojom i tikosa# na selektora Bla- imali nadmo} na sredini na{i zato ni~im nisu zasluìli à Sli{kovi}a prije ne- }e strijelci imati puno posla ponièwe od publike - is- davno odigrane prijateq- od ~ega }e sigurno golmana "@eqe# zaboqeti glava - kaè ti~e se u saop{tewu Fud- ske utakmice sa Francu- Mitar Luki}. balskog kluba Modri~e skom. Isto tako se pitamo Fudbaler Marko Baji} po Maksima koje je potpisao ima li kraja java{luku u \uri}, Svitlica i Luki}: @eqo" se ne}e provu}i (Snimio M. [UKALO) direktor Marjan Jeli}. na{em najpopularnijem trenerovoj zamisli igra}e u ve- " znom redu i poku{a}e da u pr- U daqem tekstu izme|u sportu i mr`wi koja prijevi plan izbaci napada~e Stevu saigra~ima ostvarimo trijumf provu}i - jasan je uzdanica "ù- ja~e da u {to ve}em broju okupe ostalog se nagla{ava: ti da izmakne svakoj kon- Nikoli}a i Zorana Blagojevi- i tako ispravimo kiks koji smo to-plavih# Marko Baji}. u subotu kada se sa po~etkom od - Posebno se osje}amo troli - stoji na kraju saop- }a. napravili na na{em terenu u Dobro raspoloèwe u ekipi 16.30 ~asova igra duel sa @eqe- uvrije|enim odlikom se- {tewa koje je potpisao di- - Trudi}u se da opravdam po- susretu sa Ora{jem. Mislim da garancija su i dobre utakmice i zni~arom. lektora Ibrahima Zukano- rektor Modri~e Maksima vjerewe i da zajedno sa ostalim nam se Sarajlije ovaj put ne}e zato svi iz kluba pozivaju navi- ¥ V. BLAGOJEVI] vi}a {to je sa spiska za me~ Marjan Jeli}. ¥

DIMITRIJE IWAC OÊKUJE SLAVQE NA POLICAMA" SE IGRA DERBI TRADICIJA I SATNICA " TABELA Subota u 16.30 ~asova Dileme nema, pobjeda Borcu samo ~ast 1. Sarajevo 3 3 0 0 6:2 9 LEOTAR - BORAC ISTO^NO SARAJEVO - U nedjequ je novi is- TREBIWE - Svi istinski qubiteqi TREBIWE: 3 2 1 0 4:2 2. Zriwski 3 2 0 1 8:3 6 pit za fudbalere Slavije. Pred svojim navija~ima fudbala u gradu na Trebi{wici o~ekuju da BAWA LUKA: 31 0 2 4:7 "plavi# do~ekuju Posu{je i prema raspoloèwu ko- }e u subotu na "Policama# posmatrati pra- MODRIÂ M. - @EQEZNIÂR 3. Sloboda 3 2 0 1 6:5 6 je vlada u ekipi jasno je da èle trijumf koji bi im vi derbi susret izme|u Leotara i Borca. Ob- MODRIÂ: 3 0 2 1 3:4 i te kako dobro do{ao pred prvenstvenu mini-pauzu je ekipe su u dosada{wem dijelu {ampiona- SARAJEVO: 3 1 0 2 4:7 4. êlik 3 2 0 1 4:3 6 prouzrokovanu zbog reprezentativnih obaveza selek- ta Premijer lige BiH zabiqeìli po jednu cije BiH. pobjedu i dva poraza, pa }e im ovaj me~ po- RADNIK - ÊLIK 5. Vele` 3 1 2 0 5:2 5 sluìti za iskupqewe. BIJEQINA: 1 1 0 0 3:0 - Utakmicom protiv rivala iz Posu{ja zavr{i- ZENICA: 1 0 0 1 0:1 }emo ciklus od ~etiri utakmice i onda nam preosta- - Poslije neuspjeha od ekipe êlika (1:3) 6. Ora{je 3 1 2 0 4:3 5 je dovoqno vremena za analizu. Ona bi bila sa puno imamo imperativ pobjede proti rivala iz JEDINSTVO - VELE@ mawe kritike ukoliko savladamo nedjeqnog protiv- Bawe Luke, jer samo }e nas trijumf odrà- BIHA]: 1 1 0 0 1:0 7. Modri~a M. 3 1 1 1 3:3 4 nika i vjerujem da }emo ih dobiti. Ako ve} moramo ti u grupi timova koji se ne}e boriti za op- MOSTAR: 1 0 0 1 0:2 8. Posu{je 3 1 1 1 2:4 4 primiti neke kritike za gre{ke koje su kumovale po- stanak. O~ekujem maksimalnu podr{ku na{ih Nedjeqa 16.30 ~asova vjernih "tigrova#, a mi }emo za uzvrat nasto- razima u Zenici i Ora{ju, ne moramo makar sa na- SLAVIJA - POSU[JE 9. @ep~e 3 1 0 2 5:5 3 {eg stadiona - kaè pouzdani fudbaler Slavije Di- jati da prikaèmo dobru igru iz koje moè- mo sti}i do tri boda - rekao je kapiten "bi- I. SARAJEVO: 2 2 0 0 6:1 mitrije Iwac. POSU[JE: 2 0 0 2 3:7 10. [. Brijeg 3 1 0 2 4:4 3 On potom napomiwe da Posu{je dolazi rastere- jelo-plavih# Sini{a Mulina. }eno i da }e sigurno poku{ati iznenaditi tim iz I trener Leotara Vladimir Peceq sa re- Nedjeqa 19.30 ~asova 11. Borac 3 1 0 2 4:5 3 Isto~nog Sarajeva. alnim optimizmom i{~ekuje derbi sa Bawo- SARAJEVO - SLOBODA - Znamo da oni mogu puno vi{e dobiti nego izgu- lu~anima. SARAJEVO: 4 4 0 0 9:0 12. Slavija 3 1 0 2 4:5 3 biti. Sigurno je da }e oni vrebati priliku i da }e - Dolazi nam u goste Borac, tradicio- TUZLA: 4 0 3 1 5:7 strpqivo ~ekati svoju {ansu, a samim tim na nama je nalno nezgodan rival, koji je vrijedan pa- 13. Leotar 3 1 0 2 4:6 3 ve}a odgovornost. Ne smijemo im dozvoliti da se raz- `we. Sama pobjeda koju su ostvarili nedav- [. BRIJEG - ORA[JE mahnu, a s druge strane strpqivo }emo graditi akci- no protiv [irokog Brijega nama je prava [. BRIJEG: 4 3 0 1 9:2 14. Radnik 3 1 0 2 3:5 3 je i ~ekati na{u {ansu za gol. Borac nam je ostao u opomena da ih moramo ozbiqno shvatiti i ORA[JE: 4 1 1 2 7:8 lijepoj uspomeni, jer smo poslije sjajne predstave doda ih ne smijemo potcijeniti. U Trebiwu }e ZRIWSKI - @EPÊ 15. Jedinstvo 3 1 0 2 4:9 3 {li do pobjede, ali ovoga puta mora izostati srqa- im ukazati pravo gostoprimstvo, i to je sve, MOSTAR: 4 3 0 1 7:3 we koje je proizvod èqe da {to prije do|emo do jer }e sva tri boda ostati na "Policama# - @EPÊ: 4 1 0 3 3:6 16. @eqezni~ar3 0 2 1 1:3 2 protivni~ke mreè - istakao je Iwac. ¥ G. I. kategori~an je kormilar Trebiwaca. ¥ M. RADNIK DOÊKUJE ÊLIK IZ ZENICE FUDBALERI BAWOLU^KOG BORCA SA OPTIMIZMOM PUTUJU U TREBIWE Srcem do bodova BIJEQINA - Fudbale- da prekine niz gostuju}ih po- BEZ STRAHA NA RIVALA ri Radnika spremili su se da, raza koji traje jo{ iz pro- poslije poraza u Tuzli, osvo- {log prvenstva i ostane ne- Idemo da se nadigravamo sa rivalom je sva tri boda u sudaru sa Ze- poraèn. ni~anima. U klubu su svi svje- - êlik ima mlad i vrlo i siguran sam da ne}emo izgubiti sni da bi eventualni kiks u poletan sastav. Imaju tri ili od Leotara, rekao Miroslav Jevti} ranoj fazi prvenstva na do- ~etiri igra~a koji se po kva- ma}em terenu mogao ekipu litetu izdvajaju od ostalih i BAWA LUKA - Ukoliko vqene zadatke, onda nema raz- otisnuti u nemirne vode pa na wih }emo obratiti poseb- ponovimo igru kao nedavno loga da ne uzmemo bar bod, ko- niko i ne pomi{qa na neki nu pa`wu. [to se ti~e osta- protiv [irokog Brijega, onda ji bi nam i te kako zna~io za drugi ishod izuzev pobjede. log ne}emo odustajati od na- se moèmo nadati povoqnom naredne liga{ke me~eve - ka- - Krenu}emo agresivno i {eg na~ina igre i nadam se da rezultatu na "Policama#. Ova- tegori~an je {ef stru~nog napada~ki od samog po~etka }e to dati odgovaraju}i re- kvog mi{qewa je {ef stru~- {taba bawolu~kog premijer- utakmice u èqi da {to pri- zultat. Bitno je da svaki fud- nog {taba tima sa Gradskog liga{a. je do|emo u vo|stvo {to bi baler koji dobije priliku na stadiona Mihajlo Bo{wak. Miroslav Jevti} je igrom nam znatno olak{alo put do ovoj utakmici pruì maksi- Svjestan je kormilar Borca da i protiv Slavije i [irokog kona~nog ishoda. Ovo je za mum svojih mogu}nosti. Ako ih ~eka te{ko isku{ewe pro- Brijega potvrdio da }e biti nas izuzetno vaàn susret, budemo imali takav pristup tiv neugodnog sastava Leotara. veliko poja~awe za "crveno- kao {to }e uostalom biti i utakmici ne}e biti ni razlo- Pogotovo i iz razloga {to za plave#. I on se nada da se iz svaki naredni koje budemo ga da strahujemo za rezultat. ovaj susret na raspolagawu ne- Trebiwa mogu vratiti sa sla- igrali na svom terenu. Mno- Po{tujemo ekipu êlika ali }e imati Olivera Jandri}a i |om polovinom plijena. gi klubovi ne biraju na~in nemamo razloga da ih se pla- Milana Samarxi}a. - Idemo da se nadigravamo na koji }e osvojiti bodove na {imo - isti~e strateg Bije- - Bilo bi nam te{ko i da sa renomiranim protivnikom svom buwi{tu {to i nas pri- qinaca. mogu ra~unati na ovu dvojicu i vjerujem da ne}emo izgubiti morava da na Gradskom sta- Povoqna okolnost za provjerenih fudbalera. Jer, od Leotara. Iako i oni imaju dionu igramo bez ikakvih stru~ni {tab je da su svi pr- Leotar je nemilosrdan kao do- ~vrstu ekipu siguran sam da kalkulacija - kaè {ef votimci spremni za igru i da ma}in i znam da se u Trebiwu imamo snage i kvaliteta da stru~nog {taba Zoran Jago- nema ka`wenih ni povrije- ne dolazi tako lako do bodova. ostvarimo zacrtani ciq. Po- Slavi{a \ukanovi}: Na novom isku{ewu di}. |enih fudbalera. Igra~i Stoga sam tokom cijele nedje- bjeda nad [irokobrijeànima (Snimio M. MIHAJLOVI]) Iako u podmla|enom sa- o~ekuju i ve}u pomo} sa tri- qe pripremao ekipu na sve ono (2:1) vratila nam je neophodno stavu, êlik je dobro zapo- bina nego {to je bila protiv {to nas ~eka u ovom srpskom samopouzdawe poslije dva ti na "Policama# - jasan je ve- znom roku stigao iz prvoliga- ~eo ovu sezonu i sigurno je @ep~a u pohodu na tri vrlo derbiju. Ali, ako moji izabra- startna poraza. Ne pla{imo zni fudbaler Borca Miroslav {a Rudara iz Ugqevika. da }e u Bijeqini poku{ati va`na boda. ¥ T. N. nici budu ispunili sve posta- se nikog i tako }emo nastupi- Jevti} koji je u qetwem prela- ¥ S. BABI] 26. i 27. avgust 2006. OGLASI 5 6 SPORT 26. i 27. avgust 2006. IGRAÎ SLOGE U DERBIJU KOLA DOÊKUJE RIVALA IZ PRWAVORA UGQEVIÂNI PUTUJU U SOKOLAC Prekinu}emo tradiciju

UGQEVIK - Na stadionu tu prvenstva u Zvorniku poka- "Bare# u Sokocu ekipa Rudara zuje da moèmo dobro igrati i NEKA BUDE TRE]A SRE]A do sada je samo jednom ostala u gostima. Ako nas doma}in nad- neporaèna, pa je zbog toga Gla- igra i u sportskoj borbi osvo- sinac jedan od najneugodnijih ji bodove srda~no }emo im ~e- Nadamo se da }emo iz tre}eg poku{aja rivala Ugqevi~ana. Na subot- stitati na tome - kaè jedan od woj utakmici "rudari# }e poku- trenera u stru~nom {tabu Ru- uspjeti zabiqeìti prvu pobjedu u novoj {ati da prekinu ovu neugodnu dara Qubomir Stevanovi}. sezoni, rekao Zoran ]urguz tradiciju i vrate se ku}i sa Stevanovi} napomiwe da }e osvojenim bodom. Rudar igrati u oslabqenom sa- DOBOJ - Fudbaleri Slo- port {ef stru~nog {taba - Svjesni smo da nas o~eku- stavu zbog suspenzije napada~a ge u prva dva kola nisu osje- Sloge Zoran ]urguz. je te{ko gostovawe, ali u So- Dragi{e Lazi}a koji odra|uje tili slast pobjede. Na star- Me|utim, dobojski "crve- kolac ne putujemo sa bijelom kaznu zbog crvenog kartona protu su kod ku}e igrali nerije- ni# u ovom trenutku nemaju zastavom. Ne idemo da se preda- tiv Sloge iz Doboja. {eno sa Lakta{ima (0:0), dok izbora: jednostavno moraju da mo, ve} da pruìmo èstok ot- - Lazi} je vrlo vaàn igra~ su pro{log vikenda poraè- idu na pobjedu. por i po mogu}nosti otkinemo za na{u ekipu, pogotovo kada ni od Rudara u Ugqeviku - [ta je tu je. Oni fudba- bod doma}inu. îtavu nedequ igramo u gostima, ali koga ne- (0:2). leri koji istr~e na teren mo- pripremali smo ekipu za ovaj ma bez wega se moè i mora - za- - Nadamo se da }e biti po ra}e da daju maksimum i u tom susret, dobro smo fizi~ki prikqu~uje trener Rudara. onoj narodnoj tre}a sre}a. slu~aju moèmo se nadati premqeni, a bod osvojen na star- ¥ T. N. Naravno, ne uzdamo se samo osvajawu tri boda. Mi nema- u fortunu, ali ona je uvijek mo vi{e puno prilika za po- IGRAÎ KOZARE DOÊKUJU LAKTA[E potrebna, nekad vi{e, a ne- pravni, ve} smo dva boda iz- kad mawe. Nama sada posebno, gubili na svom buwi{tu. U Oslabqeni na kom{ije jer imamo dosta kadrovskih Ugqeviku smo poraèni, ali problema od ranije, a na à- smo igrali dosta dobro i to GRADI[KA - Teàk ras- nih prvotimaca Gigovi}a i Gu- lost, iskrsli su i novi. Dva je taj tra~ak nade koji nam pored na po~etku prvenstva do- berovi}a koji prinudno mora- {pica, @igi} i Luki} jo{ daje neke {anse da moèmo nio je Kozari bod ali i mnogo ju na tribine zbog zara|enih nisu spremni da istr~e na te- da trijumfujemo. Ekipa Qu- problema. Remi koji su osvoji- crvenih kartona. Tako }e u de- ren i sasvim je sigurno da bi}a je dosta dobro starto- setkovanom sastavu do~ekati }e izostati i sa ovog me~a. vala, uzela je ~etiri boda, mi ekipu Lakta{a. Sada se na povrede àle So- goste respektujemo, ali mora- PAROVI - Lakta{ani su jaka i isku- fi}, Sofri} i Gavri} tako mo da idemo na pobjedu - is- U utakmicama tre}eg ko- sna ekipa i mora}emo uloì- je wihov nastup pod velikim ti~e ]urguz. Borislav Luki}: I daqe van stroja la sastaju se: BAWA LUKA: ti maksimum kako bi ih savla- znakom pitawa - podnosi ra- ¥ Sl. PUHALO Omladinac - Sloboda, GRA- dali. Bod koji smo osvojili DI[KA: Kozara - Lakta{i, protiv "motorista# i eventu- TRENER BSK NEKTARA NE RAÛNA NA TROJICU U [AMCU DOSTA MIRNO ÊKAJU NAREDNI ME^ DOBOJ: Sloga - Qubi}, alnom pobjeda u subotu bili bi PRIJEDOR: Rudar Prijedor odli~an zalet za nastavak {am- - Drina HE, ZVORNIK: Dri- pionata - kaè kormilar Ko- Vrawe{a brinu povrede Oprezno protiv Bawolu~ana na - Jedinstvo, SOKOLAC: zare Bor~e Sredojevi}. Glasinac - Rudar (U), GAC- Prema wegovim rije~ima BAWA LUKA - Fudbale- toga, spletom okolnosti, mi [AMAC - Zahvaquju}i jelci biti opet efikasni i KO: Mladost -Famos, [A- posqedwa linija odbrane Ko- re BSK Nektara u tre}em ko- najvi{e u ligi igramo utak- dobrim igrama fudbaleri siguran sam da }emo slaviti MAC: Borac - BSK Nektar. zare bi}e izmijewena. lu Prve lige Republike Srp- mica kao "gosti# i ako ijedan Borca su u prva dva kola novu pobjedu - kaè potpred- Svi susreti se igraju u subo- - Umjesto Gigovi}a na pozi- ske o~ekuje te{ko gostovawe. klub zna igrati na strani on- ostvarili pun pogodak. Prvo sjendik Borca Dragan Aran- tu sa po~etkom od 17 ~asova. ciji libera igra}e Studen. Ka- "Romanti~ari# }e snage od- da smo to mi - rekao je {ef su na svom terenu dobili Je- xi}. da je u pitawu Guberovi} jo{ mjeriti sa povratnikom u pr- stru~nog {taba BSK-a Nek- dinstvo (3:0) i potom na go- Kapiten prvoliga{a iz li u pro{lom kolu na gosto- se nisam odlu~io ko }e ga za- voliga{ko dru{vo [ama~kim tar @eqko Vrawe{. stovawu Slobodu (2:1). Sada [amca Zoran Pup~evi} tako- vawu u Isto~noj Ilixi protiv mijeniti na wegovom mjestu - Borcem, ekipom koja u prva Za utakmicu u [amcu, pod ih o~ekuje okr{aj sa bawolu~- |e je optimista. Famosa (1:1) ko{tao je "crve- obja{wava Sredojevi}. dva kola ima maksimalni u~i- znakom pitawa su tri fudba- kim prvoliga{em BSK Nekta- - Obe}avam da }emo ispo- no-bijele# gubitka standard- ¥ Z. V. nak. lera. rom. Susret sa vrlo dobrom {tovati dogovor i upute na- - Nisam ba{ upoznat o ka- - Imamo mali broj igra- Bawolu~anima u redovima {eg trenera i ponoviti do- kvoj se ekipi radi, me|utim, ~a, a kada je upitan nastup ~ak "crno-bijelih# do~ekuju uz pu- bre igre ali i natjerati gol- FUDBALERI LAKTA[KA IPAK GOSTUJU U GRADI[CI samim pobjedama na otvarawu tri prvotimca to je onda ve- no opreza ali s razlogom pri- mana Xonli}a na kapitulaci- prvenstva protiv Jedinstva i liki problem. Jo{ se nisu èqkuju novi trijumf. ju. Cijenimo ekipu BSK Nek- Odlu~i}e nijanse na te{kom gostovawu u No- potpuno oporavili Tadi} i - U prethodne dvije utak- tara, ali mi ipak igramo na vom Gradu pokazali su da ima- Zrni}, a Damjanovi} je po~eo mice nadigrali smo i pobije- svom terenu koji }e biti neo- LAKTA[I - U fudbal- su oni ve} na po~etku poluse- ju dobar sastav. Ipak, bez ob- sa laganim treninzima. Ipak, dili na{e rivale. Na na{em svojiva tvr|ava za sve protiv- skom prvoliga{u iz Lakta{a zone na konferenciji klubova zira na to mislim da mi mo- nadam se da }e do subote i oni iznena|eni su odlukom Takmi- iznijeli problem rekonstruk- terenu te{ko primamo golo- ni~ke ekipe - isti~e Pup~e- ~arske komisije saveza Repu- cije svog stadiona i traìli èmo ostvariti povoqan re- biti spremni, tako da }emo ve i vjerujem da }e na{i stri- vi}. ¥ Q. [. zultat, jer siguran sam da imamo}i ra~unati na najja~i tim blike Srpske da se utakmica da se prva ~etiri kola odigramo dovoqno kvaliteta da - istakao je Vrawe{. protiv Kozare ne odigra na te- ju na strani, bez obzira na ras- RUDAR PRIJEDOR DOMA]IN DRINI HE renu u Lakta{ima. Kako kaù pored - rekao je sportski di- ostanemo ne poraèni. Pored ¥ D. C. u upravi oni su jo{ 15. avgusta rektor Lakta{a Tomo Savi}. Ne}e nam biti lako pozitivno odgovorili na za- [ef stru~nog {taba Vla- PRVOLIGA[ IZ BR^KOG GOSTUJE EKIPI DRINE htjev kluba iz Gradi{ke da bu- do Jagodi} nije se èlio osvr- PRIJEDOR - Fudbaleri jedan drugi rezultat ne dola- du doma}ini susreta zbog re- tati na de{avawa oko odigra- Radi} optimista Rudar Prijedora spremno do- zi u obzir, jer na{a ekipa je konstrukcije natkrivenog di- vawa mjesta utakmice. ~ekuju Drinu HE iz Vi{agra- tvrd orah na svom terenu i nijela tribina na wihovom sta- - Ova odluka me iznenadi- BR^KO - Fudbaleri Je- raèni. Drina je na{ stari dionu. la jer sam pripremao ekipu za da. Na gradskom stadionu vje- jedan bod ne}emo prepustiti - Za~u|uje ~iwenica da tak- igru na doma}em terenu. Ali, dinstva poslije polovi~nog rival, ali smatram da su ove ruju da }e uz podr{ku navija- gostima. Uostalom, igra}e svo- uspijeha u prva dva kola prvo- sezone oslabqeni i u tome vi- mi~arska komisija nije pri- {ta se moè, moramo razmi- ~a sti}i do drugog prvenstve- ju prepoznatqivu igru, atako- hvatila mjesto odigravawa {qati o rivalu i sigurno je liga{kog karavana putuju u dimo na{u {ansu. Doma}in nog trijumfa. va}emo na gol Vi{egra|ana i Zvornik, tradicionalno ne- te{ko prima, ali i jo{ teè utakmice kada je ve} imala sada nas o~ekuje te{ka utakmi- - Ne}e nam biti lako prona kraju }emo obradovati gle- glasnost oba kluba. Mi smo u ca u kojoj }e nijanse odlu~iti ugodnoj ekipe Drine. Osoko- daje golove, tako da o~ekujem tiv ekipe koja se trenutno na- daoce - kaè pomo}ni trener najboqoj namjeri iza{li u su- pobjednika - rekao je Vlado Ja- nerije{en rezultat lazi na drugom mjestu liga{ke Rudar Prijedora Drago Luki}. sret sportskim prijateqima godi}. - analizira protiv- tabele. Osim na{e pobjede ni ¥ L. R. iz Gradi{ke tim prije po{to ¥ D. D. nika {ef struke Je- dinstva, Milenko Radi}. FUDBALERI QUBI]A OSLABQENI ODLAZE KOD KOM[IJA Uprava Br~aka je u toku nedjeqe iz- mirila sva dugova- BEZ DEMOWI]A I NIKOLI]A wa prema igra~ima i zaposlenim u klubu, tako da na Grad- Prwavor~ani nekompletni putuju skom stadionu vlada maksimalno rad- na megdan starom rivalu iz Doboja, na atmosfera. Za ali se ipak nadaju povoqnom ishodu utakmicu sa Drinom trener Jedinstva, PRWAVOR - Obzirom na vawem na profesionalnom ne}e mo}i da ra~u- mawi fond igra~a, svako od- radnom mjestu. na na iskqu~enog sustvo u redovima Qubi}a do- - U Doboju smo znali pru- kapitena \uki}a, a nosi ozbiqne probleme ìti dobre partije i stizati poslije utakmice sa stru~nom {tabu "plavih#. do povoqnog rezultata. Za- Omladincem zbog Mr{avi remi u prethodnom {to s eto ne bi dogodilo i sa- nedoli~nog pona{a- kolu na doma}em terenu proda, bez obzira {to doma}in wa suspendovan je tiv Drine je ve} zaboravqe- èli da do|e do prvog trijum- Avdi}, koji ne}e bi- no, a razmi{qawa su usmjere- fa u sezoni. Za taj grad veù ti u kombinaciji za na subotwem predstavqawu u me lijepe uspomene, jer sam u najboqi sastav. kom{iluku. podmlatku Sloge po~eo igra- Milenko Radi}: Ne}emo - Imam nekoliko Izvjesno je da }e biti ti fudbal. Nastoja}emo da sa izgubiti dilema oko startne promjena u sastavu, jer }e mladim koji }e dobiti pri- postave, ne mogu da zbog povreda zadwe loè, iz- liku, stignemo bar do boda - qeni pobjedom u prethodnoj ra~unam na \uki}a i Avdi}a, ostati iskusni Srboqub Ni- rekao je kapiten Qubi}a Dra- rundi protiv Omladinca povre|en je Be~uki}, ali u koli}, koji je svojevreneno gomir Prodanovi}. (2:1), ~eta trenera Milenka tim se vra}a iskusni Divqa- jednu polusezonu proveo u Do- Prwavorske fudbalere Radi}a na subotwi megdan novi}. Igra}emo na{u igru boju. prati}e i ve}a grupa navija- ulazi sa ciqem da se sa gosto- koja }e sigurno donijeti bar Ne}e biti ni Mali{e De- ~a, koji }e nastojati da pomog- vawa vrate uzdignuta ~ela. bod sa ovog gostovawa - opti- mowi}a, koji se ve} danima nu svojim qubimcima u ostva- - Idemo da se nadigravamo mista je Milenko Radi}. ne pojavquje na treninzima, rewu takmi~arskog ciqa. Milan Vujasin: Nekompletni u derbiju i poku{amo se vratiti nepo- ¥ S. G. jer je navodno zauzet angaò- ¥ B. RADULOVI] 26. i 27. avgust 2006. SPORT 7 SPORTSKA RAZGLEDNICA DERVENTE ¹ SPORTSKA RAZGLEDNICA DERVENTE ¹ SPORTSKA RAZGLEDNICA DERVENTE GRAD U KOJEM SE RA\AJU TALENTI

U rukometnom klubu u gradu na Ukrini ponikli su mnogi poznati reprezentativci biv{e Jugoslavije, a najpoznatiji me|u wima sigurno je proslavqeni golman Abas Arslanagi} DERVENTA je ranijih go- {to ranije od uobi~ajenog ter- gom u vezi sa ustupawem svog dina va`ila za veoma jak mina. golmana Blagov~anina. On je sportski centar. U ovom gra- Trener Neboj{a Kqaji} i pro{le sezone bio posu|en du su djelovali rukometni, isti~e da se zbog toga mo`e i Derven}anima i progla{en fudbalski, ko{arka{ki, od- o~ekivati da }e u predstoje- najboqim igra~em ovog tima u bojka{ki te nekoliko klubo- }oj sezoni i rezultati biti pro{loj sezoni. Derven}ani se va borila~kih vje{tina koji povoqniji. sa sjetom prisje}aju kada je wi-

\Fudbalski klub Tekstilac: Ciqaju Drugu ligu vije poniklo je u gradu na sman u Drugu ligu Republike stvima, ali zbog nedostatka Ukrini. Srpske. sredstava, odlazak na ova tak- Drugi po popularnosti Podsjetimo, fudbalska mi~ewa je neizvjestan. klub u ovom gradu bio je Fud- lopta u Derventi je donesena @enski odbojka{ki klub balski klub Tekstilac koji se prije stotinu godina od kada Ehta R nastupa u Prvoj ligi danas takmi~i u najnièm ran- u ovom gradu egzistira i klub Republike Srpske. Pored gu. To qubiteqi najpopular- koji je u po~etku nosio ime ovog kluba u Derventi su i od- nije sporedne stvari na svi- Gra|anski, a kasnije promije- bojka{ki klub invalida, {a- jetu u Derventi nikada nisu nio u Tekstilac. hovski klub, a odnedavno egzi- mogli o~ekivati. Tekstilac U Derventi danas su najpo- stira i ko{arka{ki klub. danas igra sa klubovi iz Ve- pularniji klubovi borila~- Svi ovi klubovi ne posti- like So~anice, Sijekovca, kih vje{tina. Ovdje egzisti- ù zapaène rezultate pa je i Stanara i drugih klubovi iz raju tekvondo, bokserski, kik- broj posjetilaca na wihovim Dobojske regije. Tekstilac je bokserski i karate klub. Tak- utakmicama zanemaruju}i.

\ Tekvondoisti: Osvajaju medaqe na svakom takmi~ewu na kojem se pojave

su se takmi~ili od op{tinskih - Na treninge dolazi 25 do savezne lige. igra~a koji ravnopravno kon- DOBRI REZULTATI Danas sportska razgledni- kuri{u za prvi tim, {to je - U sportu i kulturi, naca grada na rijeci Ukrini iz- dobro, jer je ranije bilo proro~ito borila~ki sportovi, gleda druga~ije. Derventske blema zbog nedostatka kvali- odbojka, rukomet i ga|awe le- ekipe uglavnom vode borbu za tetnih igra~a. Trenutno se te}ih meta kod lovaca, zatim opstanak u ligama. radi na kondicionoj pripre- sportski ribolov, postiù se Rukometni klub Derventa, mi, a poslije toga uslijedi}e dobri rezultati za na{e uslo- istina, takmi~i se u najelit- rad sa loptom. Do po~etka prve, ali ne smijemo se zadrà- nijoj ligi Republike Srpske, venstva odigra}e se i nekoli- ti samo na tom. Tu predstoji ali sa relativno slabim reko prijateqskih utakmica ka- uvezivawe, boqe organizova- zultatima. Pro{le sezone je- ko bi se provjerilo koliko je we i zajedni~ko nastupawe u dva su uspjeli da zadrè sta- ekipa uigrana - kaè Neboj{a interesu svih gra|ana kao jed- tus prvoliga{a. U klubu su Kqaji}. nom od zna~ajnih segmenata shvatili da se ne{to mora mi- Najve}i problem za trene- ìvota za koji su najvi{e za- jewati ako se èle i daqe tak- ra Kqaji}a predstavqa ~uvar interesovani mladi qudi kad mi~iti u ovom rangu. Iz tih mreè Derven}ana. Naime, ia- je u pitawu sport i kultura razloga pripreme za predsto- ko klub ima tri golmana, oni uop{te - kaè na~elnik op- je}u sezonu koja po~iwe sredi- su neiskusni, pa Uprava kluba {tine Milorad Simi}. nom septembra po~ele su ne- pregovara sa dobojskom Slo- Mladi {ahisti: Budu}i majstori drevne igre" u~e od iskusnih igra~a \ " jedina gradska ekipa koja se mi~ari ovih sportskih kolek- Buxet Op{tine ne moè takmi~i u ovoj ligi. U prote- tiva na raznim prvenstvima da finansira sve ove klubo- kloj sezoni ovaj fudbalski postiù dobre rezultate. ve, a sredstava koja dobijaju klub je pred kraj izgubio tr- Ipak, treba ista}i rezulta- od op{tine su minimalna pa ku za naslov prvaka. U ovogo- te koje postiù borci tekvon- su prinu|eni da traè spon- di{wu sezonu Derven}ani ula- do kluba i kik- bokseri ~iji zore. ze sa istim ambicijama, a to je su takmi~ari stekli pravo ¥ Pripremio osvajawe prvog mjesta i pla- u~e{}a i na svjetskim prven- Boro TEOFILOVI]

\Rukometa{i: @ele da postanu stabilan prvoliga{

hov rukometni klub vaìo za TURNIRI ekipu koju su respektovale i Povodom Velikogospojinskih sve~anosti i krsne slave gra- mnogo ja~e ekipe iz zemqe i da u Derventi }e ovog vikenda biti odràn turnir u odbojci na svijeta. Ovdje su karijeru zapo- pijesku u obje konkurencije. Predvi|eno je da se kvalifikaci- ~eli mnogi koji su kasnije bi- oni dio odrì u subotu, a finale u nedjequ od 15 ~asova. Orga- li okosnica poznatih timova nizator ovog turnira je Odbojka{ki klub Derventa. Sve utak- Prve lige Jugoslavije i svije- mice bi}e odigrane na igrali{tu u parku pored Ukrine. Orga- ta. Svoje prve rukometne ko- nizator je pripremio brojne nagrade za pobjednike. rake, na stadionu "Malih Bi}e odràna i mnoga druga sportska takmi~ewa. Tako je iz- sportova# u Derventi, u~inio me|u ostalog predvi|eno odràvawe moto-trke u organizaciji je i proslavqeni rukometni Moto-kluba Gromovnik. Tu je i tradicionalna liga u malom golman Abas Arslanagi}, sa- fudbalu gdje je u ovogodi{wem takmi~ewu u~e{}e uzelo 17 eki- da{wi trener Bawolu~kog pa (11 u seniorskoj i 5 u pionirskoj konkurenciji). Finalne utak- Borac. âk 17 rukometa{a ko- mice predvi|eno je da se odigraju u utorak. U okviru sportskih ji su kasnije branili boje re- de{avawa bi}e odràna i takmi~ewa lovaca i ribolovaca. prezentacije biv{e Jugosla- \Odbojka{ice: Nastupaju u eliti Republike Srpske 8 SPORT 26. i 27. avgust 2006. U MONTE KARLU IZVUÊNI PAROVI PRVOG KOLA KUPA UEFA ZVEZDA SA SLOVANOM, PARTIZAN NA GRONINGEN

[ampion Srbije prvi me~ odigra}e u Liberecu, \urovskog. Ne bih imao ni{ta protiv da se ponove ti rezul- dok }e tim iz Humske na svom stadionu do~ekati tati - rekao je Kraq. holandsku ekipu Od ostalih duela epitet derbija ove faze mogli bi da MONTE KARLO - Pred- je dva mjeseca pobijedili ve- ostanemo u Kupu UEFA - re- ponesu susreti Salcburga i stavnici Srbije imali su dosta oma lako sa ubjedqivih 3:0. kao je Lekovi}. Blekburna, Trabzona i Osasu- sre}e na `rijebu za prvo kolo Treba odgovorno u}i u tu Ekipa iz Libereca minule ne, Vest Hema i Palerma, kao Kupa UEFA, koji je odràn u utakmicu i plasirati se u Li- sezone bila je bez premca u svo- i pra{ke Slavije i Totenhema. Monaku, Crvena zvezda }e se gu Kupa UEFA. Plan Zvezde joj zemqi, a i u ovom prvenstvu Takmi~ewe u Ligi UEFA sastati sa ~e{kim prvakom je da svake sezone igra u Evro- je odli~no startovala - posli- po~e}e 19. oktobra. Slovanom iz Libereca, dok }e pi. Ove godine nismo uspjeli je ~etiri kola vodi sa isto to- Parovi prvog kola Kupa Partizan za rivala imati hoda se plasiramo u Ligu {am- liko pobjeda i bez primqenog UEFA: Braga - Kijevo, êrno- landski Groningen. piona, ali imamo {ansu da gola. morec - Hapoel, Levadia - Wu- "Crveno- Sa druge strane, Partizan kasl, Molde - Renxers, Stan- bijeli# }e pr- je, kao povla{}eni tim na `ri- dard - Selta, Makabi - Liteks, vi me~ igrati jebu, za rivala dobio holandski Deri - PS@, Herta - Odense, u gostima 14. Groningen, sa kojim }e igrati Legija - Austrija, Panatina- septembra, a prvo u Humskoj, a potom dvije ikos - Metalurg Zaporo`je, revan{ 28. sedmice kasnije u Holandiji. I Lokomotiva Moskva - Vare- septembra na ova dva tima ve} su se sastaja- gem, Sparta Prag - Harts, Fe- "Marakani#. la, i to 1989. godine u Kupu ku- nerbah~e - Randers, Salcburg ^lan upra- pova, a tada su crno-bijeli eli- - Blekburn, [alke -Nansi, Et- ve Crvene zve- minisali Holan|ane. Tada je nikos - Lens, Slovan - Crve- \ Milo{ Bosan~i} (Partizan): O~ekivali zde Neboj{a poslije 4:3 za Holan|ane na na Zvezda, AZ Alkmar - Kaj- lak{eg rivala Lekovi} bio je wihovom terenu u prvom me~u zerispor, Rubin - Parma, zadovoqan osmine finala Kupa pobjedni- Brondbi - Ajntraht, Atromi- ZA DOKUMENTACIJU `rijebom, poka Kupova klub iz Humske za- tos - Seviqa, Be{ikta{ - CS- gotovo kada se blistao u revan{u te je uspio KA Sofija, Vitorija - Heren- MARIBOR 1:1 PARTIZAN zna da su Beo- da se plasira daqe zahvaquju- ven, Olimpik Marseq - Mla- gra|ani u sk- }i trijumfu od 3:1. da Boleslav, Atvidaberg - lopu priprema Golman Partizana Ivica Grashopers, Rapid Bukure{t - STRIJELCI: Zajc u 63. minutu za Maribor, a Zaji} u 30. za ovu sezonu Kraq vjeruje da Partizan i Nasional, Trabzonspor - Osa- minutu za Partizan, stadion: "Qudski vrt#, gledalaca: 8.000 savladali ê- ovaj put moè daqe. suna, Bazel - Rabotni~ki, Vest hiqada, sudija: Filip Kalt (Francuska) 6, ùti kartoni: Ze- he sa 3:0. - O~ekivao sam lak{eg pro- Hem - Palermo, Fejenord - ba (Maribor), Baji}, Smiqani}, Boja (Partizan). - U ovako tivnika od Groningena, jer su Lokmotiva Sofija, Ruòmbe- MARIBOR: Ranilovi} 6, [imi} 7, Vuksanovi} 6, Pregeq te{koj grupi se u ovoj sezoni znatno poja~a- rok - Bri`, Sion - Bajer Le- 7 (od 70. minuta Raki} -), Miheli~ 6, Cipot 6 (od 65. minuta mo`da je i do- li. Imaju velike ambicije, mo- verkuzen, Partizan - Gronin- Tomaì~ -), Pokleka 6, Lungu 6, Zeba 7, Zajc 7, Peki} 6 (od bro {to smo `da je to i boqe, jer }emo on- gen, Ksanti - Dinamo Buku- 89. minuta Buzeti -). izvukli Slo- da i mi dati svoj maksimum. re{t, Slavija Prag - Toten- PARTIZAN: Kraq 6, Rni} 6, ]irkovi} 6, \or|evi} 7, Ba- van iz Libere- Smatram da imamo {anse da se hem, Start - Ajaks, Petràl- ji} 7, Radosavqevi} 6, Smiqani} 7, Tomi} 6 (od 90. minuta Bo- ca. Ne treba se \Nikola @igi} (C. zvezda): @rijeb plasiramo u ligu Kupa UEFA. ka - Espawol, Visla Krakov - ja -), Zaji} 7, Lazi} 6 (od 46. minuta Radowi} 5), Odita 7. opu{tati, ia- ba{ po voqi Sje}am se utakmica Partizana Iraklis, Livorno - Pa{ing, IGRA^ UTAKMICE: Bojan Zaji} (Partizan) 7. ko smo ih pri- i Groningena i golova Milka Dinamo Zagreb - Okser. ¥

BI[EVAC POTPISAO ZA LENS JUVENTUS USKORO NA CIVILNOM SUDU \UKI] ODABRAO MLADE REPREZENTATIVCE Od januara u Francuskoj Saslu{awe 1. septembra Mr|a predvodi napad BEOGRAD - Odbrambeni - Bi{evac je potpisao ugo- TORINO - Okru`ni sud po- ìvawu navodi se i nadoknada krajine Lacio odredio je 1. sep- {tete dioni~arima kluba u izno- BEOGRAD - Kormilar man (Vojvodina), Igor Ste- fudbaler Crvene zvezde Milan vor sa Lensom, ali na{a èqa mlade fudbalske reprezenta- fanovi} (Radni~ki, Ni{), Bi{evac potpisao je ugovor sa je bila da ostane u Zvezdi. Lens tembar kao datum saslu{awa àl- su od 130 miliona evra, za koje }e be Juventusa na odluku Sportskog tuìti Savez Italije, ako ne po- cije Srbije Miroslav \uki} odbrana: Nemawa Rni} (Par- francuskim Lensom, ali kako je ga je htio odmah, ali smo uspje- odredio je igra~e koji }e igra- tizan), Zoran Renduli} (Bo- istakao predsjednik beograd- li u namjeri da Bi{evac tek na suda Fudbalskog saveza Italije. ni{te kazne koje su izre~ene. Tako je torinska "stara dama# Ako se stvari budu odvijale ti u kvalifikacijama za rac, â~ak), Du{ko To{i} skog kluba Dragan Stojkovi}, zimu ode u Francusku - rekao je Evropsko prvenstvo protiv (So{o), \or|e Iveqa (OFK on }e se francuskom timu pri- Stojkovi}. na~inila korak od kojeg je po- onako kako èle u Torinu, Sud sqedwih dana strahovala cijela pokrajine Lacio ima sve nadle- Gruzije i Litvanije. Me~ pro- Beograd), Aleksandar Kola- druìti tek u januaru. Predsjednik Zvezde je pono- tiv Gruzije igra}e se 3. sep- rov (OFK Beograd), Gojko Stojkovi} nije objelodanio vio da klub nije u dobroj fi- fudbalska Italija, zbog mogu}ih `nosti da poni{ti bodovni mi- tembra u Tbilisiju, a utakmi- Ka~ar (Vojvodina), sredwi detaqe ugovora, a srpski i nansijskoj situaciji i da je pro- kazni koje je najavila Svjetska nus i vrati klub u vi{i rang tak- ca protiv Litvanije na pro- red: Nikola Drin~i} (Gazi- daja igra~a neminovna. francuski mediji su javili da fudbalska organizacija (FIFA), mi~ewa, {to bi sa druge strane gramu je 6. septembra u Novom spor), Dejan Milovanovi}, - Ne bismo prodavali igra- to jest eliminacije svih itali- dovelo do daqeg odlagawa po~et- je transfer vrijedan oko 2,5 mi- Sadu. Marko Perovi} i Du{an Ba- ~e da je situacija dobra, ali sva- janskih predstavnika, ukqu~uju- ka takmi~ewa u "Seriji A#. Pobjednik grupe sti~e sta (Crvena zvezda), Milo{ liona evra. Crvena zvezda i kako jeste boqa. O~ekivao sam }i i nacionalnu selekciju iz svih Po zakonu Italije, Juventus agencija koja zastupa Bi{evca pravo u~e{}a u baraù u ko- Krasi} (CSKA, Moskva), Bo- da }e se popravqati brè, ali takmi~ewa. ima potpuno pravo na ovakve kojem }e igrati 14 ekipa, po se- {ko Jankovi} (Majorka), podijeli}e obe{te}ewe na jed- je o~igledno da ide na boqe - re- U zaista obimnoj àlbi, koju rake, ali je u pitawu statut FI- nake dijelove. dam parova, a pobjednici tih Stefan Babobi} (OFK Beo- kao je Stojkovi}. ¥ }e advokatski tim najstarijeg ita- FA, to se kosi sa svim pravili- susreta }e se plasirati za grad), Miroslav Radovi} (Le- lijanskog prvoliga{a dostaviti ma i na~elima ove organizacije, finalni turnir Evropskog gija), Milan Smiqani} (Par- SAVEZ AZERBEJXANA ANGA@OVAO STRANCE sudu, traì se ukidawe svih pret- tako da se moè o~ekivati da }e prvenstva naredne godine u tizan), \or|e Raki} (OFK hodno izre~enih kazni (relegaci- Komitet FIFA za hitna pitawa Holandiji. Na spisku \uki- Beograd), Dragan Mr|a Poja~awe iz Brazila ja, bodovni minus). U daqem potra- ubrzo imati pune ruke posla. ¥ }a su: golmani: Damir Kahri- (Lirs). ¥ BAKU - Selektor fudbal- ìvio krupne izmjene. Prvi SELEKTOR SRBIJE SAOP[TIO SPISAK ZA ME^ SA AZERBEJXANOM ske reprezentacije Azerbej- put su se me|u kandidatima na- xana [ahin Dinijev objavio {li igra~i koji su nedavno je spisak fudbalera koji }e dobili paso{e Azerbejxana. se 2. septembra, u kvalifi- Rije~ je o dvojici Ukrajinaca KLEMENTE OTVORIO" KARTE kacijama za "Euro 2008#, su- Juriju Muziki i Aleksandru protstaviti Srbiji pred pra- êrtoganovu, kao i Brazilcu BEOGRAD - Selektor fud- " znim tribinama stadiona Andreu Ladagi. [panski stru~wak je u nacionalni tim uvrstio "Marakana#. U Srbiji ne}e igrati do- balske reprezentacije Srbije, U odnosu na sastav koji je skora standardni Mihail Jo- Havijer Klemente, saop{tio je defanzivce Nemawu Vidi}a i Mladena Krstaji}a, pretrpio pravu katastrofu u sifov, Aftandil Gaxijev, Ra- spisak igra~a na koje ra~una za koji nisu igrali u me~u protiv ê{ke, kao i fudbalera prijateqskom me~u sa Ukra- {ad Sadigov, Vugar Nadirov i prvu utakmicu kvalifikacija jinom (6:0) u Kijevu, tim je do- Elàn Mamedov. ¥ za Evropsko prvenstvo. Bazela Ivana Ergi}a [panski stru~wak je u nacionalni tim vratio defanziv- me~u srpske fudbalske repre- ÊTVRTO KOLO MERIDIJAN SUPERLIGE ce Nemawu Vidi}a i Mladena zentacije dobi}e: golmani: Vla- Krstaji}a, koji nisu igrali u dimir Stojkovi} (Nant), Vlada Crno-bijeli" prvom me~u Srbije protiv ê- Avramov (Fiorentina), odbra- {ke, kao i fudbalera Bazela na: Marjan Markovi} (Dinamo " Ivana Ergi}a. [ansu da stane Kijev), Nemawa Vidi} (Man~e- gosti lala" na gol reprezentacije Srbije u ster Junajted), Milan Stepanov BEOGRAD - Poslije utak- " pa UEFA poslije produètaka. me~u protiv Azerbejxana dobi- (Trabzonspor), Milan Bi{evac mica evropskih kupova, u cen- Ipak, "crveno-beli# gotovo }e i golman Fjorentine Vlada (Lans), Mladen Krstaji} ([al- tru pa`we bi}e utakmice ~e- svakodnevno ostaju bez nekog Avramov. Iskusni strateg je ta- ke), Aleksandar Lukovi} (Asko- tvrtog kola Meridijan super- od prvotimaca, koji odlaze u ko|e odlu~io da ne}e ni{ta li), Branislav Ivanovi} (Lo- lige. Kao i obi~no, najintere- inostranstvo, pa }e ostati da bitnije mijewati u napadu, ta- komotiva), vezni red: Igor Du- santniji su dueli "vje~itih ri- se vidi kakav }e sastav odre- ko da }e uz Nikolu @igi}a i qaj ([ahtjor), Nenad Kova~e- vi} (Crvena zvezda), Dejan vala#, koji ne bi trebalo da diti Du{an Bajevi}. Marka Panteli}a mjesto u {pi- cu dobiti jo{ Danko Lazovi} i Stankovi} (Inter), Ivan Er- imaju ve}ih problema da zabi- Parovi ~etvrtog kola: Vo- Danijel Quboja. gi} (Bazel), Aleksandar Tri- qeè nove pobjede. Partizan `dovac - Banat, Mladost - Bo- Na spisak je uvr{ten i no- {ovi} (Krivbas), Sa{a Ili} gostuje Vojvodini, koja je sa no- rac, Smederevo - Zemun (subo- vajlija u crvenom dresu Alek- (Galatasaraj), Ogwen Koroman vim trenerom uspjela da pre- ta 17 ~asova), Vojvodina - Par- sandar Tri{ovi}, koji je u de- Aleksandar Tri{ovi}: Zaradio povjerewe (Portsmut), napad: Danijel Qu- kine niz poraza, ali jo{ uvi- tizan, OFK Beograd - Beà- \ biju protiv ê{ke postigao gol selektora boja ([tutgart), Marko Pante- jek nije postigla gol. Crvena nija (nedjeqa 17 ~asova), Cr- i imao zapaèn nastup, tako da li} (Herta), Nikola @igi} zvezda je doma}in kulskom Haj- vena zvezda - Hajduk Kula (ne- je zaradio povjerewe {panskog Protiv Azerbejxana, 2. sep- ma "Marakane# svoju {ansu da (Crvena zvezda), Danko Lazo- duku, koji je eliminisan iz Ku- djeqa 19.30). ¥ trenera. tembra pred praznim tribina- debituju u prvom takmi~arskom vi} (Vitese). ¥ 26. i 27. avgust 2006. OGLASI 9 Na osnovu ~lana 8. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovawima Repub- like Srpske ("Slu`beni glasnik Republike Srpske#, broj 41/03), ~lana 36. Statuta op{tine Bile}a ("Slu`beni glasnik op{tine Bile}a#, broj 6/05) i ~lana 2 Odluke o utvr|ivawu kriterijuma za izbor i imenovawe ~lanova upravnih i nadzornih odbora preduze}a, organizacija i ustanova ~iji je osniva~ op{tina Bile}a ("Slu`beni glasnik op{tine Bile}a# broj 1/04 Skup{tina op{tine Bile}a, raspisuje

Na osnovu Odluke o prodaji furnirskih trupaca, trupaca za qu{tewe i pilanskih trupaca putem JAVNI KONKURS javnog nadmetawa broj: N.O. 81/05 od 27.12.2005. godine [umsko gazdinstvo "BOTIN# Nevesiwe objavquje za izbor i imenovawe upravnih i nadzornih odbora

1.1. Upravnog odbora Centra za socijalni rad Bile}a (pet ~lanova, od kojih dva iz re- OGLAS da zaposlenih). za prodaju {umskih drvnih sortimenata putem javnog nadmetawa (licitacije) 1.2. Nadzorni odbor Centra za socijalni rad Bile}a (tri ~lana, od kojih jedan iz reda zaposlenih). 1. PREDMET JAVNOG NADMETAWA 2.1. Upravnog odbora Javne ustanove Kulturno-sportski centar Bile}a (pet ~lanova, Predmet javnog nadmetawa su {umski drvni sortimenti - trupci, po vrsti, kvalitetnoj strukturi, od kojih dva iz reda zaposlenih). koli~ini, po~etnoj cijeni, ukupnoj po~etnoj vrijednosti i mjestu prodaje, kako slijedi: 2.2. Nadzornog odbora Javne ustanove kulturno-sportski centar Bile}a (tri ~lana, Po~etna od kojih jedan iz reda zaposlenih). Red. Vrsta sortimenta Koli~ina Mjesto 3 Vrijednost broj i kvalitetna struktura m3 Cijena KM/m prodaje 3.1. Upravni odbor Javne ustanove za vaspitawe djece Dje~iji vrti} "Budu}nost# (bez PDV) (bez PDV) Bile}a (pet ~lanova od kojih dva iz reda zaposlenih). 3.2. Nadzorni odbor Javne ustanove za vaspitawe djece Dje~iji vrti} "Budu}nost# 1. J/S trupci I kl. 70 127,00 8.890,00 Bjela{nica Bile}a (tri ~lana od kojih jedan iz reda zaposlenih). 2 J/S trupci II kl. 65 106,00 6.890,00 [U "Gacko# 4.1. Upravni odbor ODJP Centar za informisawe i kulturu Bile}a (tri ~lana, od 3. J/S trupci III kl. 55 89,00 4.895,00 [U "Gacko# kojih jedan iz reda zaposlenih). 4. rudno 10 65,00 650,00 [U "Gacko# 4.2. Nadzorni odbor ODJP Centar za informisawe i kulturu Bile}a (tri ~lana, od 5. celulozno 5 32,00 160,00 [U "Gacko# kojih jedan iz reda zaposlenih). Sveukupno 205 21.485,00

OP[TI USLOVI ZA KANDIDATE SU: 2. PRAVO NA NADMETAWE - da su dràvqani Republike Srpske ili BiH, Pravo u~e{}a u javnom nadmetawu imaju sva doma}a preduze}a, kao i druga pravna i fizi~ka li- - da su stariji od 18 godina, ca, koja ispuwavaju sqede}e uslove: a) Da posjeduju rje{ewe o upisu u sudskom registar, dokaz o ispuwenosti uslova za obavqawe dje- - da imaju op{tu zdravstvenu sposobnost, latnosti prerade drveta i identifikacioni broj - kopije ovjerene od strane nadle`nog organa. - da nisu otpu{tani iz dràvne slu`be na bilo kojem nivou dràve ili entiteta, kao b) Da se ne nalaze na Listi nepouzdanih poslovnih partnera JP[ "[ume Republike Srpske# a. d. rezultat disciplinske mjere na bilo kojem nivou vlasti u BiH i RS, u periodu od tri Sokolac (potvrda od strane [G). godine prije dana objavqivawa ovog konkursa, v) Da su uplatili jemstvo (kauciju) u iznosu 10% od po~etne licitirane vrijednosti. - da nisu osu|ivani za krivi~no djelo na bezuslovnu kaznu zatvora od najmawe {est mjeseci ili za krivi~no djelo koje ih ~ini nepodobnim za obavqawe funkcije, 3. SADR@AJ PONUDE - da se protiv wih ne vodi krivi~ni postupak, Ponuda mora da sadrì: - da se na wih ne odnosi ~lan IX ta~ka 1 Ustava BiH. a) Naziv i ta~nu adresu u~esnika na licitaciji; b) Ponu|enu cijenu; POSEBNI USLOVI ZA ^LANOVE UPRAVNIH ODBORA SU: v) Uslove i na~in pla}awa; - najmawe IV stepen stru~ne spreme, g) Dokaz o ispuwewu uslova iz ta~ke 2. (a, b, v). - poznavawe problematike odre|enih oblasti, 4. DOSTAVQAWE PONUDE - poznavawe sadràja i na~ina rada Upravnog odbora, Svi zainteresovani, svoje zatvorene ponude, sa naznakom "Ponuda za licitaciju#, treba da dostave - uspje{nost i postignuti rezultati na ranijim poslovima. JP[ "[ume Republike Srpske# a. d. Sokolac [G "BOTIN# Nevesiwe Boji{ta b. b. Rok za dostavqawe ponuda je sedam dana od dana objavqivawa oglasa tj. 1.9.2006. godine. Nepotpune POSEBNI USLOVI ZA ^LANOVE NADZORNIH ODBORA SU: i neblagovremene ponude ne}e se razmatrati. - najmawe IV stepen stru~ne spreme, - poznavawe sadràja i na~ina rada Nadzornog odbora, 5. OTVARAWE PONUDA Otvarawe ponuda izvr{i}e se javno, uz mogu}nost prisustva u~esnika na licitaciji, dana 1.9.2006. - uspje{nost i postignuti rezultati na ranijim poslovima. u 10 ~asova, u prostorijama [G "BOTIN# Nevesiwe.

POTREBNA DOKUMENTA: 6. KRITERIJUMI ZA OCJENU PONUDA I IZBOR NAJPOVOQNIJEG PONU\AÂ Uz prijavu na konkurs kandidati su du`ni dostaviti: a) Najve}a ponu|ena cijena. - uvjerewe o dràvqanstvu, b) Najpovoqniji na~in i uslovi pla}awa. - izvod iz mati~ne kwige ro|enih, - ovjerene kopije diplome i li~ne karte, 7. OSTALE ODREDBE Ponu|eni {umski drvni sortimenti se mogu pogledati od 7 do 15 ~asova na gore navedenim desti- - uvjerewe da se ne vodi krivi~ni postupak, nacijama. - izjava u vezi sa ~lanom 9. ta~ka 1. Ustava BiH. Sve potrebne informacije u vezi sa javnim nadmetawem, mogu se dobiti u vremenu od 7 do 15 ~asova u [umskom gazdinstvu, putem telefona 059/601-563 ili na navedenoj adresi. Svi kandidati koji u|u u uì izbor bi}e pozvani na intervju. Kona~ni izbor i imenovawe izvr{i}e Skup{tina op{tine Bile}a na period od Broj: 01/01-719/06 ~etiri godine. Dana, 25.8.2006. godine Rok za podno{ewe prijava je 30 dana od dana objavqivawa konkursa. DIREKTOR Prijave se mogu dostaviti li~no ili putem po{te na adresu Skup{tina op{tine Bile}a, ul. Kraqa Aleksandra br. 38. SREDWO[KOLSKI CENTAR Neblagovremene i nepotpune prijave ne}e se razmatrati. "MILORAD VLAÎ]# Konkurs }e se objaviti u "Slu`benom glasniku Republike Srpske# i dnevnom listu VLASENICA "Glas Srpske#. Ako konkurs ne bude objavqen istovremeno, rok }e se ra~unati od dana posqedweg objavqivawa. Na osnovu ~lana 46. Zakona o tenderu i ~lana 13 Pravilnika o izvo|ewu ekskurzija ("Sl. gl. RS# br. 11/2002) objavquje poziv za u~estvovawe u Broj: 01-013/121/06 Datum, 21.8.2006. godine PROCESU PRIKUPQAWA PONUDA PREDSJEDNIK SO Radoslav Radmilovi} za izvo|ewe maturske ekskurzije u {k. 2006/2007. godini Sredwo{kolski centar "Milorad Vla~i}# Vlasenica vas poziva da dostavite va{u ponudu za u{e}e u tenderskoj proceduri za izbor najpovoqnijeg ponu|a~a za izvo|ewe maturske Na osnovu saglasnosti skup{tine povjerilaca, ste~ajni upravnik Konfekcije "Napredak# a. d. Vi{egrad "u ste~aju# objavquje ekskurzije u posqedwoj sedmici septembra 2006. godine. Planirana je ekskurzija u sjevernom dijelu Gr~ke u trajawu od 8 dana ra~unaju}i i dan JAVNI POZIV odlaska i povratka. za prikupqawe ponuda radi izbora najpovoqnije ponude Turisti~ka agencija koja u~estvuje na nadmetawu je du`na da, pored op{tih zakonskih regulativa iz oblasti turizma, ispuni i uslove koji su propisani navedenim pravil- I PREDMET PONUDE tendera iznose 10,00 KM i pla}awe se vr{i go- nikom. Predmet javnog poziva je prikupqawe ponuda i tovinski na blagajni "Napretka#. izbor najpovoqnijeg ponu|a~a za kupovinu Rok podno{ewa ponuda je 1.9.2006. godine. imovine ste~ajnog du`nika konfekcije IV VREDNOVAWE I IZBOR NAJPOVOQNI- Za detaqnije podatke o ekskurziji obratite se na telefon broj 056/734-833. "Napredak# a. d. Vi{egrad "u ste~aju#, ul. Gavri- JE PONUDE la Principa broj 9. Vrednovawe i izbor najpovoqnije ponude izvr{i}e DIREKTOR CENTRA se vrednovawem svake ponude pojedina~no i kom- Dragomir @ugi}, prof. II PRAVO UÊ[]A parativnom analizom svih ponuda me|usobno, sa- Pravo u~e{}a imaju samo ona pravna lica koja glasno utvr|enim kriterijumima. u strukturi vlasni{tva nemaju dràvni kapital ili imaju mawinski dràvni kapital i ko- V PODNO[EWE I OTVARAWE PONUDA W U ja su registrovana za proizvodwu konfekcije, Zatvorene i zape~a}ene ponude sa oznakom "Ne T R E B I W {to ponu|a~ potvr|uje ovjerenom fotokopijom otvaraj - ponuda za kupovinu#, dostaviti na adresu U T Rje{ewa o upisu u sudski registar sa svim pri- "Napredak# a. d. Vi{egrad "u ste~aju#, ul. Gavri- lozima. la Principa br. 9, 73240 Vi{egrad, u roku od 10 OBAVJE[TEWE dana od dana objavqivawa Javnog poziva, pre- Dopisni{tvo "Glasa Srpske#: III TENDERSKA DOKUMENTACIJA poru~eno po{tom ili na protokol preduze}a. Besplatne male oglase, komercijalne Predmet nadmetawa je definisan u tenderskoj O rezultatima ovog Javnog oglasa ponu|a~i }e Kraqa Petra oslobodioca br. 9 oglase, reklamne poruke, obavje{tewa i dokumentaciji koja se moè preuzeti u "Napretku#, biti blagovremeno obavije{teni. ulica Gavrila Principa broj 9, Vi{egrad, svakim tel. 059/272-900 ~ituqe u Trebiwu moète predati svakim radnim danom od 7 do 15 ~asova, uz podno{ewe Sve dodatne informacije se mogu dobiti od faks: 059/272-902 potvrde o uplati tro{kova tendera, Tro{kovi ste~ajnog upravnika na telefon 058/620-700. radnim danom od 8 do 15 ~asova. 10 OGLASI 26. i 27. avgust 2006. MARKETING telefon: 051/211-968 tel/faks: 051/212-004

E-mail: [email protected] Veselina Masle{e 13 Bawa Luka

REPUBLIKA SRPSKA GRAD BAWA LUKA GRADONA^ELNIK ADMINISTRATIVNA SLU@BA ODJEQEWE ZA PROSTORNO URE\EWE

Trg Srpskih vladara 1, tel ++387 51 244-416, faks ++387 51 244-450, www.banjaluka.rs.ba

OBAVJE[TEWE ZA JAVNOST

Obavje{tava se javnost da se Nacrt izmjena Regulacionog plana za prostor regionalne sanitarne deponije gradskog otpada na lokalitetu u Rami}ima stavqa na javni uvid.

Nacrt izmjena Regulacionog plana stavqa se na uvid u prostorije Urbanisti~kog zavoda Republike Srpske AD Bawa Luka, ul. Save Mrkaqa 16, prostorije grada Bawa Luka, te mjesnu za- jednicu Zalu`ani, svaki dan, osim subote i nedjeqe u vremenu od 9 do 17 ~asova. C U U B R A T U N Nacrt Plana bi}e objavqen i na SAJTU www.banjaluka.rs.ba.

Za vrijeme javnog uvida svako fizi~ki i pravno lice moè dati OBAVJE[TEWE mi{qewe, primjedbe i prijedloge na Nacrt, upisom u kwigu ko- Svetog Save bb ja }e se nalaziti u prostorijama u kojima }e biti Nacrt izloèn tel. 056/410-178 Besplatne male oglase, ili u formi dopisa Gradskoj upravi - Odjeqewe za prostorno faks: 056/410-177 komercijalne oglase, reklamne ure|ewe ili Urbanisti~kom zavodu Republike Srpske. e-mail: [email protected] poruke, obavje{tewa i ~ituqe Izlagawe Nacrta na javni uvid i davawe mi{qewa, primjedbi u Bratuncu moète predati i prijedloga traja}e 30 dana, po isteku 8 dana od dana objavqi- svakim radnim danom vawa. od 8 do 16 ~asova. 26. i 27. avgust 2006. OGLASI 11

U skladu sa ~lanom 5. stav 1. i 4. Zakona o preuzimawu akcionarskih dru{tava ("Sl. glas- KURSNA LISTA BAWALU^KE BERZE - 25. avgust 2006. Indeks Vrijednost Promjena % Promjene nik RS# br. 64/02-II dio), BIRS 1840.9 34.04 1.88 BRANE (NEDEQKA) JANKOVI], JMBG: 0209958100015, ul. ISIDORE SEKULI] 26, ERS10 2322.92 -27.38 -1.16 FIRS 3093.3 109.32 3.66 BAWA LUKA objavquje Preostale naruxbe Sklopqeni poslovi Oznaka Najboqi Najboqi % Broj E M I T E N T Prosje~na Maks Min Ukupan HOV kupovni prodajni promjene prometovanih cijena cijena cijena promet (KM) OBAVJE[TEWE kurs kurs cijene akcija O NAMJERI OBJAVQIVAWA PONUDE ZA PREUZIMAWE Berzanska kotacija RFUM-R-A RAFINERIJA UQA AD MODRIÂ 0.489 0,473 5.09 0.49 0.45 86,189 40,765 TLKM-R-A TELEKOM SRPSKE AD BAWA LUKA 2.1 2.12 2,1 -0.13 2.1 2.09 234,108 491,087 "BOSNA TRGOVINA# AD BAWA LUKA, ul. Vojislava Pere Krece b. b., BAWA LUKA, VBBB-R-A NLB RAZVOJNA BANKA AD BAWA LUKA 2,260.00 2,486.55 2260,5 0 Iskazujem namjeru objavqivawa ponude za preuzimawe svih akcija sa pravom glasa na kojima nije zasnovan teret. Kotacija fondova BLBP-R-A PIF BLB-PROFIT AD BAWA LUKA 6.7 6.8 6,7 2.46 7 6.54 1,064 7,130 BLKP-R-A BALKAN INVESTMENT FOND AD BAWA LUKA 7 7.3 7,37 0.34 7.4 7 2,580 19,013 BRANE (NEDEQKA) JANKOVI] je vlasnik 175 akcija emitenta "BOSNA TRGOVINA# BRSP-R-A PIF BORS INVEST FOND AD BAWA LUKA 6 6,6 9.63 6.6 6.6 3,209 21,179 EINP-R-A EUROINVESTMENT FOND AD BAWA LUKA 23.18 23,18 9.96 23.18 23.18 464 10,756 AD BAWA LUKA lokalne oznake BSNT-R-A, pojedina~ne nominalne vrijednosti 1 KM, EKVP-R-A PIF AKTIVA INVEST FOND AD GRADI[KA 5.76 5.9 5,7 0.03 5.71 5.7 277 1,579 {to predstavqa 175 glasova u akcionarskoj skup{tini emitenta ili 0,01 % od ukupnog bro- INVP-R-A PIF INVEST NOVA FOND AD BIJEQINA 0.113 0,112 8.25 0.113 0.11 328,959 36,670 JHKP-R-A PIF JAHORINA KOIN AD I.SARAJEVO-PALE 4.01 4.2 4 0 4 4 518 2,072 ja glasova. KRIP-R-A KRISTAL INVEST FOND AD BAWA LUKA 8 8.39 8,22 1.69 8.4 8 4,607 37,845 PLRP-R-A POLARA INVEST FOND AD BAWA LUKA 7.7 8.15 7,69 3.79 8 7.28 1,071 8,285 PRVP-R-A PIF PRIVREDNIK AD BAWA LUKA 3.55 3.8 3,55 0.49 3.6 3.54 163 578 Ovim putem izjavqujem da }u ponudu za preuzimawe objaviti u roku, pod uslovima i na na~in VBIP-R-A PIF VB FOND AD BAWA LUKA 5 5.1 5,07 4.9 5.1 5 12,941 65,566 koji je propisan Zakonom o preuzimawu akcionarskih dru{tava. VIBP-R-A PIF VIB FOND AD BAWA LUKA 5.7 5.8 5,92 2.06 6 5.72 1,060 6,250 ZPTP-R-A PIF CEPTER FOND AD BAWA LUKA 9.5 9.94 9,44 1.89 9.5 9.1 33,382 314,832 PONUDILAC Ukupno kotacija 710,592 1,063,608 BRANE (NEDEQKA) JANKOVI] Zastupan po Slobodno berzansko trì{te ALUM-R-A ALUMINA AD, KNE@EVO 0.0024 0,0024 -20 0.0024 0.0024 1,000,000 2,400 ZEPTER BROKER BIRA-R-A BIRA^ AD ZVORNIK 0.126 0.135 0,136 6.09 0.137 0.125 122,087 16,582 BLPV-R-A BAWALU^KA PIVARA AD BAWA LUKA 1 1.09 1 -3.85 1 1 2,914 2,914 BOKS-R-A BOKSIT AD MILI]I 1.4 1.44 1,37 -3.23 1.4 1.36 2,621 3,602 "FAMOK# AD BVRU-R-A ZTC BAWA VRU]ICA AD TESLI] 0.574 0.8 0,574 12.33 0.574 0.574 3,372 1,936 KOSTAJNICA DEST-R-A HEMIJSKA INDUSTR. DESTILACIJE AD TESLI] 0.252 0.28 0,252 -3.45 0.252 0.252 24,446 6,160 DOPT-R-A DOBOJPUTEVI AD DOBOJ 0.29 0.6 0,29 0 0.29 0.29 3,743 1,085 EDPL-R-A ELEKTRODISTRIBUCIJA AD PALE 1.26 1.4 1,26 12.5 1.26 1.26 2,856 3,599 Dana, 25.8.2006. godine EKBL-R-A ELEKTROKRAJINA AD BAWA LUKA 0.9 0.97 0,925 -6.6 0.97 0.9 106,470 98,355 EKHC-R-A ELEKTROHERCEGOVINA AD TREBIWE 0.84 1.1 0,84 1.82 0.84 0.84 1,000 840 ELBJ-R-A ELEKTRO-BIJEQINA AD BIJEQINA 1 1.1 0,971 -2.83 1 0.97 12,599 12,230 U skladu sa ~lanom 28 Zakona o preuzimawu akcionarskih dru{tava ("Sl. glasnik# 64-II od ELDO-R-A ELEKTRO DOBOJ AD DOBOJ 0.91 1.2 0,9 0 0.95 0.9 11,174 10,088 14. oktobra) Upravni odbor "Famok# AD Kostajnica, objavquje FPSR-R-A FPS AD SREBRENICA 1.5 3 1,5 7.14 1.5 1.5 8,705 13,058 FRUK-R-A FRUKTONA AD BAWA LUKA 0.2 0.8 0,2 25 0.2 0.2 19,664 3,933 GRDP-R-A GRADIP AD PRWAVOR 1.04 1.2 1,04 -13.33 1.04 1.04 588 612 HEDR-R-A HIDROELEKTRANE NA DRINI AD VI[EGRAD 1.04 1.09 1,1 -0.9 1.1 1.07 49,210 54,069 MI[QEWE HELV-R-A HIDROELEKTRANE NA VRBASU AD M.GRAD 1.27 1.35 1,26(A) -0.79 1.26 1.26 2,935 3,698 HETR-R-A HIDROELEK. NA TREBI[WICI AD TREBIWE 1.6 1.63 1,61 -2.09 1.63 1.6 43,542 69,927 o javnoj ponudi za preuzimawe HGPT-R-A HERCEGOVINAPUTEVI AD TREBIWE 4 4.5 4 4.44 4 4 133 532 INTL-R-A INTAL AD MILI]I 3 2,03 1.5 2.03 2.03 1,153 2,341 JDNG-R-A JEDINSTVO AD, NOVI GRAD 0.15 0,15 0 0.15 0.15 1,023 153 Upravni odbor "Famok# AD Kostajnica upoznat je u cijelosti sa sadràjem ponude za preuz- JDNS-R-A JEDINSTVO GP AD GRADI[KA 1.1 1.5 1,1 -14.06 1.1 1.1 8,167 8,984 imawe od strane "TERMO-KLIMA# DOO Lakta{i sa kojom zajedni~ki djeluje BORO KU- JLLC-R-A JEL[INGRAD LIVNICA ÊLIKA AD BAWA LUKA 0.082 0.09 0,082 -8.89 0.082 0.082 23,918 1,961 KI] iz Lakta{a, koja je objavqena u "Glasu Srpske# od 11.8.2006. godine i "Sl. glasniku# KZPT-R-A KOZARAPUTEVI AD BAWA LUKA 1.46 1.5 1,46 0 1.46 1.46 3,989 5,824 MATE-R-A TP MATEKS AD BAWA LUKA 0.3 0.33 0,33 9.63 0.33 0.33 1,176 388 RS, br. 81 od 18.8.2006. godine u skladu sa zakonom. MGPT-R-A MRKOWI]PUTEVI AD MRKOWI] GRAD 1.2 1.7 1,5 25 1.5 1.5 1,005 1,508 Javna ponuda za preuzimawe akcija je po svom sadràju i ciqevima, te s obzirom na ponu|enu PAPR-R-A PAPIRNICA AD KOZARSKA DUBICA 0,2(A) 0 0.2 0.2 5,190 1,038 PDPT-R-A PRIJEDORPUTEVI AD PRIJEDOR 3.13 3.3 3,13 0.97 3.13 3.13 636 1,991 cijenu od 0,15 KM prihvatqiva i u skladu sa odredbama Zakona o preuzimawu akcionarskih PQP-R-A POQOPRIVREDNIK AD RUDO 0,1 0.1 0.1 114,293 11,429 dru{tava. POST-R-A SRPSKE PO[TE AD BAWA LUKA 0.34 0.35 0,34 9.68 0.34 0.34 2,379 809 Upravni odbor "Famok# AD je s obzirom na gore navedeno na svojoj VI sjednici odrànoj PREV-R-A PREVOZ AD SREBRENICA 0.08 0.12 0,08(A) 0 0.08 0.08 118,318 9,465 RITE-R-A R I TE GACKO AD GACKO 0.65 0.67 0,668 -0.36 0.67 0.66 140,713 93,950 dana 22.8.2006. godine saglasan sa ponudom i o ponudi izraàva pozitivno mi{qewe. RNAF-R-A RAFINERIJA NAFTE AD BOSANSKI BROD 0.34 0.349 0,34 0 0.34 0.34 49,957 16,985 RTEU-R-A R I TE UGQEVIK AD UGQEVIK 0.91 0.93 0,934 -0.05 0.946 0.91 109,400 102,253 Predsjednik UO RUDI-R-A RUDING AD UGQEVIK 0.5 0,5 -5.66 0.5 0.5 300 150 STNR-R-A STANARI RUDNIK LIGNITA AD STANARI 0.144 0,144 -20 0.144 0.144 200 29 Gojko Tadi} TRZN-R-A TR@NICA AD BAWA LUKA 1.24 1.25 1,22 3.52 1.25 1.18 42,599 52,033 UNFC-R-A UNIS-FABRIKA CIJEVI AD DERVENTA 0.35 0.59 0,35 12.9 0.35 0.35 2,312 809 VSRG-R-A VETERINARSKA STANICA AD ROGATICA 0,8 0.8 0.8 2,573 2,058 AD "FON# - U STEÂJU ZERS-R-A @EQEZNICE RS AD, DOBOJ 0.117 0.12 0,12 3.45 0.12 0.12 55,570 6,668 [EKOVI]I ZTPR-R-A @ITOPROMET AD BIJEQINA 0.433 0.45 0,433 0 0.433 0.433 1,526 661 ZVPT-R-A ZVORNIKPUTEVI AD ZVORNIK 0.83 1 1 20.48 1 1 2,000 2,000 Ukupno slobodno berzansko trì{te 2,106,456 629,106 Broj 02/06 UKUPAN PROMET 2,817,048 1,692,715 Dana, 25.8.2006. godine A-(posao sklopqen izme|u klijenata iz iste brokerske ku}e)

Na osnovu Odluke ste~ajnog upravnika broj 01-06 od 24.8.2006. godine, objavquje JAVNI OGLAS za prodaju osnovnih sredstava

1. Teretno vozilo "ZASTAVA# nosivost 5 tona, godina proizvodwe 1989, u voznom stawu. Po~etna cijena ...... 5.000,00 KM 2. Viqu{kar "INDOS# nosivost 1,5 t, godina proizvodwe 1986. Na osnovu ~lana 69 Statuta Veterinarske stanice AD Bijeqina Upravni odbor saziva PRVU Po~etna cijena ...... 6.000,00 KM vanrednu 3. Putni~ko vozilo "AUDI# 80, godina proizvodwe 1988, u voznom stawu. Po~etna cijena ...... 3.000,00 KM SKUP[TINU AKCIONARA Prodaja }e se obaviti dana 31.8.2006. godine sa po~etkom u 12 ~asova u krugu fabrike. Skup{tina }e se odràti dana 27. septembra 2006. godine u 12 ~asova u sjedi{tu Dru{tva u Bi- jeqini, Ra~anska broj 56. Pravo u~e{}a imaju sva pravna i fizi~ka lica koja do (najkasnije) 11.30 ~asova na zakazani dan DNEVNI RED prodaje uplate polog u iznosu od 10% po~etne vrijednosti na blagajni preduze}a. Sredstva se prodaju u vi|enom stawu i ista se mogu vidjeti svakog radnog dana od 7 do 15 ~asova. 1. Dono{ewe odluke o svo|ewu nominalne vrijednosti akcija II emisije na jedinstvenu nominalnu Porezi i drugi tro{kovi padaju na teret kupca. vrijednost od 1,00 KM po akciji. Sredstva se preuzimaju poslije uplate a najkasnije u roku od 3 dana nakon licitacije. Ukoliko se sjednica ne odrì navedenog dana zbog nedostatka kvoruma ista }e se ponoviti u petak, 29. septembra u isto vrijeme i na istom mjestu. STEÂJNI UPRAVNIK Ivan El~i}, dipl. ek. Dana, 25.8.2006. godine UPRAVNI ODBOR

AD "USLUGA# AUTOSERVIS "KRAJINA# AD BAWA LUKA BAWA LUKA MARKETING JIB 4401473220007 Upravni odbor "Usluga# AD Bawa Luka na sjednici odr`anoj dana 25.8.2006. godine, donio je Broj 49/06 Dana, 25.8.2006. godine

ODLUKU Na osnovu ~l. 28 Statuta Autoservis "Krajina# OGLA[AVA SE JAVNA PRODAJA LICITACIJOM OSNOVNOG SREDSTVA AD Bawa Luka 1. Vozilo spec. teretno-cisterna mercedes benz 1619 45 godina proizvodwe 1978, broj SAZIVAM telefon: {asije CH 38502614371967 broj motora 401914-10113484, zapremine 9467 ccm, ja~ine motora 140 KW, nosivost 8550 lit, broj sjedi{ta 2, boja karoserije: plavo-bijela 8 k o1. VI Skup{tinu akcionara, koja }e se odr`ati u 2. Po~etna cijena za nadmetawe o prodaji osnovnog sredstva iz ta~ke 1. utvr|uje se u izno- Bawoj Luci dana 18.9.2006. godine u prostorija- 051/211-968 su od 69.000,00 KM kwigovodstvena cijena. ma Dru{tva, ul. Vase Pelagi}a br. 9, sa po~etkom 3. Ovo ogla{avawe, odnosno oglas }e se objaviti u listu "Glas Srpske# Bawa Luka i bi}e u 11 ~asova tel/faks: otvoren pet dana od dana ogla{avawa. DNEVNI RED 4. Zainteresovani kandidati za u~estvovawe na konkursu u ovoj javnoj prodaji mogu pred- metno osnovno sredstvo da razgledaju u sjedi{tu - "Usluga# AD Bawa Luka, Jovana Du~i}a 1. Izbor verifikacione komisije; 051/212-004 br. 25 u vremenu od 10 do 12 ~asova. 2. Usvajawe zapisnika sa V sjednice Dru{tva; E-mail: [email protected] 5. Kontakt telefon za pru`awe informacija broj 065/768-829. 3. Razmatrawe Zavr{nog ra~una za 2004. i 2005. i polugodi{wi izvje{taj za 2006. godinu; Veselina Masle{e 13 Predsjednik Upravnog odbora 4. Razmatrawe i dono{ewe Statuta Dru{tva. 3003 BP PREDSJEDNIK UPRAVNOG ODBORA Bawa Luka 12 OGLASI 26. i 27. avgust 2006. Na osnovu ~lana 21, a u vezi sa ~lanom 18. Pravilnika o stambenom zbriwavawu REPUBLIKA SRPSKA porodica poginulih boraca i ratnih vojnih invalida ("Sl. glasnik RS#, broj: OP[TINA KOSTAJNICA 103/03), Komisija za stambene odnose Grada Bawa Luka raspisuje Stambena komisija za bora~ko-invalidsku za{titu

KONKURS Broj: 02-560-1551/06 Dana, 24.8.2006. godine za raspodelu nov~anih sredstava u visini od 300.000 KM, za kategoriju RVI od I do IV kategorije i PORODICE POGINULIH BORACA, za zavr{etak iz- Na osnovu ~lana 21. a u skladu sa ~lanom 19. Pravilnika o stambenom zbriwavawu gradwe vlastitog stambenog objekta. porodica poginulih boraca i ratnih vojnih invalida ("Slu`beni glasnik RS#, broj 103/03) Stambena komisija za bora~ko-invalidsku za{titu op{tine Kosta- 1. jnica, raspisuje Po ovom konkursu vr{i}e se dodjela bespovratnih nov~anih sredstava protiv- vrijednost gra|evinskog paketa u iznosu do 5.000 KM. KONKURS 2. za utvr|ivawe liste prioriteta Pravo na dodjelu bespovratnih nov~anih sredstava imaju korisnici li~ne i za dodjelu bespovratnih nov~anih sredstava porodi~ne invalidnine, i to porodice poginulih boraca i ratni vojni invalidi od prve do ~etvrte kategorije invalidnosti koji u momentu podno{ewa prijave imaju zapo~etu izgradwu vlastitog stambenog objekta koji je nedovr{en i Programom potpunog stambenog zbriwavawa PPB i RVI od 1. do 4. kategorije koji su korisnici porodi~ne odnosno li~ne invalidnine putem Odeqewa za bo- u RS - potprojekat za 2006. godinu, Op{tini Kostajnica dodijeqen je iznos od ra~ko-invalidsku za{titu Grada Bawa Luka. 10.000,00 KM sa ciqem dodjele bespovratne nov~ane pomo}i u visini 5.000,00 KM po korisniku. Podnosioci prijava, kojima se putem ovog konkursa dodjeli nov~ani iznos do Pravo u~e{}a na konkursu imaju porodice poginulih boraca - korisnici poro- 5.000 KM, smatraju se stambeno rije{eni po odredbama ugovora o donaciji be- di~ne invalidnine i RVI od 1. do 4. kategorije invalidnosti koji nisu stam- spovratnih sredstva Ministarstva rada i bora~ko-invalidske za{tite. beno zbrinuti. Uz prijavu na konkurs, potrebno je dostaviti: Porodice poginulih boraca i ratni vojni invalidi ostvaruju pravo na dodjelu 1. za ~lana PPB - rje{ewe o priznatom pravu na porodi~nu invalidninu, bespovratnih nov~anih sredstava na osnovu Liste prioriteta i to odvojeno za 2. za RVI - rje{ewe o utvr|ivawu vojnog invaliditeta, porodice poginulih boraca i ratne vojne invalide, a koja se utvr|uje na osnovu 3. za u~e{}e u ratu - rje{ewe o kategorizaciji, sqede}ih kriterijuma: 4. za stambenu situaciju - uslove utvr|uje stambena komisija, - smrt, odnosno nestalost ~lana porodice po osnovu koga je priznato pravo na 5. za broj ~lanova porodi~nog doma}instva - ku}na lista, porodi~nu invalidninu, 6. za zdravstvenu situaciju - nalaz i mi{qewe nadle`ne qekarske komisije, - stepen vojnog invaliditeta, 7. za socijalnu situaciju - rje{ewe Centra za socijalni rad, - stambena situacija, 8. za predratnu imovinu - potvrdu Ministarstva za izbjegla i raseqena lica da - broj ~lanova porodi~nog doma}instva, imovina nije prodata ili razmijewena odnosno da je izvr{en povrat imovine. - status borca, - zdravstveno stawe podnosioca prijave i ~lanova porodi~nog doma}instva, Rok za podno{ewe prijava je 15 dana od dana objavqivawa konkursa u dnevnom - socijalna situacija podnosioca prijave. listu "Glas Srpske# a isti }e biti objavqen i na oglasnoj tabli op{tine i bo- 3. ra~ke organizacije. Uz prijavu podnose se sqede}a dokumenta: Prijave se podnose na adresu: Op{tina Kostajnica, Stambena komisija za 1. Rje{ewe o priznatom statusu ~lana porodice poginulog borca i prava na bora~ko-invalidsku za{titu. porodi~nu invalidninu; Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e biti razmatrane. 2. Rje{ewe o utvr|enom statusu ratnog vojnog invalida i prava na li~nu in- STAMBENA KOMISIJA validninu; 3. Rje{ewe o utvr|enom statusu borca za podnosioca prijave, ~lanove porodi~nog doma}instva i za ratne vojne invalide; MEDICINSKA [KOLA 4. Ku}na lista; DOBOJ 5. Kopija posjedovnog lista o vlasni{tvu placa na kojem je zapo~eta izgradwa UL. POP QUBINA 103 vlastitog stambenog objekta za podnosioca prijave; BROJ: 663/06 6. Uvjerewe o posjedovnom stawu sa podru~ja Grada Bawa Luka - soba 22, za sve DATUM, 24.8.2006. punoqetne ~lanove porodi~nog doma}instva; 7. Uvjerewe o posjedovnom i vlasni~kom stawu za podnosioca prijave i puno- Na osnovu ~lana 93. i 94. Zakona o sredwoj {koli "Slu`beni glasnik Republike Srpske qetne ~lanove porodi~nog doma}instva iz op{tine ranijeg prebivali{ta, ako br. 38/04# [kolski odbor Medicinske {kole u Doboju, raspisuje se radi o izbjeglim i raseqenim licima; 8. Uvjerewe nadle`nog organa u op{tinama odakle je podnosilac prijave izbe- KONKURS gao da li je predratna imovina vra}ena, a ako je imovina prodata, zamijewena ili poklowena dostaviti kopiju ugovora; ZA [KOLSKU 2006/07. GODINU 9. Ako podnosilac prijave stanuje kao podstanar - ugovor o podstanarskom odno- 1. Profesor srpskog jezika i kwièvnosti - puna norma - na neodre|eno radno vrijeme. su ili overena izjava stanodavca, ako koristi napu{tenu imovinu uvjerewe Uslovi: Zavr{en filozofski fakultet, zvawe prof. srpskog jezika i kwièvnosti Ministarstva za izbjegla i raseqena lica, ako stanuje kod roditeqa ili rodite- 2. Prof. fizi~kog vaspitawa - puna norma - do povratka radnika sa du`nosti qa bra~nog druga - ovjerena Uslovi: Zavr{en fakultet za fizi~ku kulturu - zvawe prof. fizi~kog vaspitawa izjava roditeqa da podnosilac prijave stanuje na toj adresi; 3. Prof. medicinske psihologije - 6 ~asova na odre|eno radno vrijeme do 30.6.2007. godine. Uslovi: Zavr{en filozofski fakultet - zvawe prof. psihologije. 10. Za zdravstvenu situaciju podnosilac prijave i ~lanove porodi~nog doma}in- 4. Prof. farmaceutske hemije - na 18 ~asova vje`bi i 4 ~asa teorije, na odre|eno radno stva dostaviti nalaz qekarske Komisije koji ukazuje da se radi o o{te}ewu or- vrijeme do 31.8.2007. godine. ganizma za koje je u Listi procenata vojnog invaliditeta propisana prva odnos- Uslovi: Zavr{en farmaceutski fakultet no druga kategorija 5. Qekara op{te prakse 6 - predava~i stru~nih predmeta - na odre|eno radno vrijeme do invalidnosti; 30.6.2007. godine. 11. Po osnovu socijalne situacije za podnosioca prijave dostaviti rje{ewe Uslovi: Zavr{en medicinski fakultet Centra za socijalni rad o priznavawu prava na socijalnu za{titu; Qekara specijalista 6 (predava~i stru~nih predmeta) na odre|eno radno vrijeme do 12. Kopija li~ne karte za podnosioca prijave; 30.6.2007. godine Uslovi: Zavr{en medicinski fakultet i specijalisti~ki ispit. 13. Kopija ~ekovne kartice sa teku}im ra~unom za podnosioca prijave. 6. Diplomiranih farmaceuta 4 - predava~i stru~nih predmeta (farmaceutska hemija, farmaceutska tehnologija - teorija + vje`be) na odre|eno radno vrijeme do 30.6.2007. godine. 4. Uslovi: Zavr{en farmaceutski fakultet. Prijave se dostavqaju Komisiji za stambene odnose Grada Bawa Luka, putem 7. Qekar stomatolog 4 (~etiri) - predava~i stru~nih predmeta - na odre|eno radno vri- Odeqewa za bora~ko-invalidsku za{titu Administrativne slu`be Grada jeme do 30.6.2007. godine. Bawa Luka. Uslovi: Zavr{en stomatolo{ki fakultet. Konkurs je otvoren od 28.8.2006. do 11.9.2006. godine. 8. Nastavnik vje`bi - estetske wege i kozmetike - 20 ~asova - na odre|eno radno vrijeme Prijave za konkurs nalaze se u prostorijama Administrativne slu`be Grada Bawa do 31.8.2007. godine. Luka, ispred kancelarije br. 16. Uslovi: Zavr{ena vi{a medicinska {kola zvawe kozmeti~ki tehni~ar. 9. Vi{i fizioterapeutski tehni~ar - 21 ~as na odre|eno radno vrijeme do 31.8.2007. go- Neblagovremene i nepotpune prijave ne}e se razmatrati. dine. Prema ukupnom broju bodova dobijenih sabirawem po svakom kriterijumu us- Uslovi: Zavr{ena vi{a medicinska {kola zvawe fizioterapeutski tehni~ar. tanovi}e se jedinstvena Lista prioriteta odvojeno za porodice poginulih bo- Pored op{tih uslova propisanih Pravilnikom o vrsti stru~ne spreme nastavnika i sarad- raca i ratne vojne invalide. nika u stru~nim {kolama "Sl. glasnik Republike Srpske br. 15/93#, kandidati su du`ni priloìti i sqede}a dokumenta: Konkurs se objavquje u listu "GLAS SRPSKE#, "NEZAVISNE NOVINE#, na 1. Izvod iz mati~ne kwige ro|enih ili vjen~anih; oglasnoj tabli u sjedi{tu Odeqewa za bora~ko-invalidsku za{titu, sjedi{tu 2. Qekarsko uvjerewe o psihofizi~koj sposobnosti za rad sa u~enicima; Bora~ke organizacije Grada Bawa Luka, u sjedi{tu Organizacije porodica 3. Uvjerewe o neka`wavawu i 4. Uvjerewe o poloènom stru~nom ispitu. poginulih, zarobqenih boraca i nestalih civila Grada Bawa Luka, te na oglas- Konkurs ostaje otvoren 3 (tri) dana od dana objavqivawa u "Glasu Srpske# Bawa Luka. noj tabli Gradske Bora~ke organizacije "Sloga#. Prijave slati na adresu: Medicinska {kola, ul. Pop Qubina br. 103.

KOMISIJA ZA STAMBENE ODNOSE GRADA BAWA LUKA DIREKTOR [KOLE

26. i 27. avgust 2006. OGLASI 13 MALI OGLASI MALI OGLASI MALI OGLASI Prodajem prizemnu ku}u u centru U Prije~anima prodajem nam- Prodajem ku}u sa 1.600 mŸ, placa, Prodajem placeve u Zaluànima, Prodajem 3.000 mŸ zemqe, kilo- KU]E na placu od 610 mŸ, ul. Slobodana je{tenu ku}u, 9 h 7 m i dunum N. Kosti}a tel. 051/217-448; 065/ Nenada Kosti}a 63, 051/387-884; metar od "Elektroprenosa# (od Jovanovi}a 9, Bawa Luka. zemqe, sve 1/1, cijena 60.000 KM, 537-348. 065/537-344. toga 500 mŸ {ume), cijena povoq- Prodajem ku}u u B. Luci (Petri- tel. 065/649-064. Prodajem ku}u prizemnicu, 560 mŸ Prodajem plac u Trnu, 500 mŸ, tel. na, tel. 065/636-319. PRODAJA }evac, Paprikovac do 50.000 evra Prodajem ku}u u Zelenom viru u placa, tel. 051/217-448; 065/537-348. 065/685-685. Prodajem u Zaluànima kod sta- i u [argovcu do 35.000 KM), tel. Vrbawi ili mijewam za stan, tel. Prodajem ku}u v. p., novija, pom. ob- diona devet placeva, od 450 do 500 051/212-628; 065/3220834; 00385-989- 051/351-478. jekti, plac 1000 mŸ - Jablan tel. Prodajem 6.400 mŸ zemqe u [ar- Prodajem useqivu ku}u 9 sa 11, vi- govcu, uplaweno devet place- mŸ, sa ucrtanim objektima, 10h10, soka prizemnica, Drago~aj, kod 645-745. Prodajem u Mrkowi} Gradu ne- 051/217-448; 065/537-348. tel. 065/499-179. Prodajem nedovr{enu ku}u (viken- dovr{enu ku}u oko 400 mŸ, Prodajem ku}u sa dva stana, kod va, dozvoqena gradwa, ku}a "Elektroprenosa#, sa urednim pa- 10h12 mŸ, P+1, vlasni{tvo 1/1, Hitno prodajem 2h4 dunuma luke pirima, tel. 392-884; 065/668-933. dicu) visoka prizemnica u Debe- oku}nica sa {qivikom na pet starog mlina tel. 051/217-448; pod vodom, ima ribe za ribogo- qacima, naseqe âvrazi (na obali dunuma, sve ogra|eno, ul. Starine 065/537-348. cijena 50.000 KM, tel. 065/ 831-234. jili{te, cijena povoqna, tel. Prodajem u [argovcu useqivu Vrbawe), povr{ine 110 mŸ sa Novaka - Imamovac, tel. 061/420- 000003 G 065/303-860. i nedovr{enu ku}u, 60 mŸ, na oku}nicom. Prizemqe useqivo 923; 037/662-047. Prodajem plac, 500 mŸ, papiri 1/1, placu od 700 mŸ, voda, struja, odmah, posjeduje gradsku vodu, stru- Prodajem ku}u u Slatini, 75 mŸ VIKENDICE Prodajem {est dunuma gra|evin- dozvoqena gradwa, Bile}ka, tel. telefon, vlasni{tvo 1/1, povo- ju, kanalizaciju, tel. 065/701-067; stambenog prostora + zidana skog zemqi{ta - prikqu~ena vo- 065/694-653. garaà 16 mŸ +1.200 mŸ zemqe pod qno, tel. 065/831-234. 065/386-253. Prodajem vikend-ku}u u Glamo~an- da, struja, telefon, nasuto i uva- Prodajem devet placeva zemqi{ta 000003 G Prodajem ku}u, ul. Jovana Bijeli}a vo}wakom, cijena 33.000 evra, tel. ima, voda, struja, dunum zemqe, ci- qano, tel. 065/518-181; 051/584-263. 178 - Dervi{i, Bawa Luka, tel. 051/308-467. Prodajem 10 dunuma zemqe u u Zaluànima kod stadiona, tel. jena povoqna, tel. 065/302-626. 065/499-179. 051/385-917. Prodajem ku}u i prate}e objekte Prodajem vikendicu, podrum + [u{warima, struja, voda, tele- Prodajem praznu ku}u u Zaluàn- Prodajem ku}u 11h9 m, dvori{nu i vo}wak u Lamincima kod Gra- fon, asfalt, gradski prevoz, tel. Prodajem zemqu u Karanovcu, ima , Nenada Kosti}a br. 27 (90 dvije prostorije, 1,5 dunuma zemqe pored asfalta, jedna parcela zgradu i 3,5 hektara zemqe, ~etiri di{ke, cijena 20.000 maraka, tel. pod vo}em, sve ogra|eno, devet km 051/216-140; 065/310-057. mŸ), 500 mŸ zemqe kod osmogodi{we kilometra od Prijedora, u ul. T. 065/841-258. Prodajem plac u Trnu, 500 mŸ, tel. pored potoka, tel. 427-205; 065/ {kole, tel. 065/587-443. od Bawe Luke, tel. 065/329-765. 794-153. Seqana, tel. 065/982-794; 052/232- Prodajem ku}u u Kara|or|evoj, na U ârda~anima prodajem viken- 065/685-685. Prodajem ili mijewam ku}u u 590 - zvati poslije 16 ~asova. placu od 500 mŸ, tel. 352-504; Prodajem plac. 2.100 mŸ, u êsmi, Prodajem zemqi{te sa vikendi- Novom Sadu (Sajlovo) 10h9, vi- dicu (ku}u) 7h7,5 m i vo}wak sa Prodajem veliko imawe u Kri{- 380-020. 400 stabala {qiva i toliko jabu- cijena 50.000 KM, tel. 065/549-687. com Slatina - 1.650 mŸ, asfalt, vo- soko potkrovqe, tel. 051/214-719. kovcima, ku}a, {tala sa garaòm, Prodajem ku}u u Kla{nicama na Prodajem plac, 8.000 mŸ, kod "Vi- da, struja i kanalizacija prikqu- Prodajem ku}u na sprat sa poka, po tri sorte, struja, voda i as- dvori{na ku}a, dvije garaè, sprat, 1/2 dunuma zemqe, tel. falt, do vo}waka sve ogra|eno, taminke# (izme|u Savske i Mo- ~ena, tel. 051/588-150. slovnim prostorom, lokacija posebno, 13 dunuma zemqe, kraj pu- 065/432-365. ravske), cijena 500.000 KM, tel. Prodajem placeve u Gradi{ci, reg- Svodna, tel. 0174-6651327. vo}wak star {est godina, tel. ta voda i struja, ogra|eno, nova Prodajem mawu ku}u u Prije~an- 065/242-695. 065/549-687. ulisana gra|evinska dozvola, ograda, cijena po dogovoru, tel. ima, tel. 753-396; 065/450-548. Prodajem plac, tel. 065/549-687. sprovedeni struja, voda i telefon, Prodajem ku}u sa prate}im ob- Prodajem nedovr{enu vikendicu 065/573-210; 051/530-416. Prodajem ku}u na tri etaè na 680 7h7 (p+p+p) sa 1.500 mŸ, sa papir- Prodajem placeve, povoqne za tel. 051/830-688. jektima na 700 mŸ placa u Ro- Prodajem ku}u u êlincu bez mŸ placa, ul. Jovice Savinovi}a vikendice, u Babi}ima kod êlin- Prodajem tri dunuma gra|evin- suqama, Bawa Luka, tel. ima, voda, struja, prizemqe, use- posrednika, tel. 00381-21-518-304. br. 103, cijena 250.000 KM, tel. qivo, ogra|eno, pod vo}em, tel. ca, placevi su uz rijeku Vrbawu, skog zemqi{ta 1,5 km od kasarne. 051/351-064; 065/639-198. Prodajem ku}u, 60 mŸ, prema Debe- 065/935-191. asfaltni put, struja, voda, tele- 000010 G 065/512-782. Prodajem sedam dunuma zemqe u qacima, sa dvori{nim objektom i Prodajem ku}u na sprat na 1.350 Prodajem zavr{enu vikend-ku}u fon, tel. 065/965-205. [u{warima, 3.000 KM po dunumu, oku}nice 700 mŸ, cijena povoqna, mŸ placa, Debeqaci br. 112, cije- 6h6 (p+p+p) sa 150 mŸ, pod vo}em, Prodajem zemqu u ârda~anima, ima struja, voda i telefon, tel. Prodajem ku}u u Bawoj Luci - Po- tel. 424-233. na 30.000 evra, tel. 065/935-191. ogra|eno, useqivo, tel. 065/ voda, struja, telefon, tel. 065/ 065/786-832. br|e, u ul. Mile Bekuta 30, vel. 9h8 Prodajem ku}u, ul. Jovana Jeli}a Prodajem ku}u sa dubokim pot- 512-782. 243-216. Prodajem plac 600 mŸ, u Ugrinov- m, na placu od 360 mŸ, sa central- 178, Dervi{i, Bawa Luka, tel. krovqem na 360 mŸ placa, ul. Pi- Prodajem vikendicu u êlincu Prodajem placeve na Star~evici, cima, naseqe Grmovac, op{tina nim grijawem, tel. 051/212-903; 051/385-917. onirska br. 28, cijena 65.000 evra, (put za [trbe), tel. 051/437-934. Lau{u, Rami}ima, Tuwicama i Zemun - Srbija, tel. 065/581-773; 065/965-117. Prodajem ku}u na sprat 8,5 h 7,5 na tel. 065/935-191. Prodajem vikendicu u Kaocima, Slatini, prodajem vikendicu na 051/318-739. Prodajem ku}u sa oku}nicom i povr{ini od 400 mŸ, Tesli}, moè Prodajem stariju ku}icu 1.850 mŸ Srbac, sa mawom dvori{nom sprat u Lakta{ima, 1.000 mŸ pla- Prodajem zemqu u Pavlovcu, tel. garaòm (radionica) u G. {eheru zamjena za stan u Tesli}u, po do- placa, uz glavni put, Sara~ica, zgradom, 2.050 mŸ zemqe, 18 ple- ca, tel. 061/577-965. 051/272-475; 065/837-884. (S. toplice) kod bazena, cijena po govoru, tel. 065/790-420; 053/436- br. 435, cijena 50.000 evra, tel. menitih vo}aka, voda prirodnim Prodajem zemqu, 33 dunuma u jed- Prodajem vi{e placeva u Kuqan- dogovoru, tel. 065/531-927. 551, do 21 ~as. 065/935-191. padom, Sava 300 m, planina 50 m, nom komadu, pored magistralnog ima uz glavni put, na jednom od Prodajem ku}u i zemqu, ulica No- Prodajem staru ku}u na 300 mŸ pla- Prodajem ku}u na sprat sa po- vrlo povoqno, tel. 065/717-820. puta B. Luka - Prijedor, op{tina vaka Piva{evi}a br. 34, ku}a wih i staru ku}u, tel. 065/638-300. ca, ul. Sr|e Zlopogle|e, cijena slovnim prostorom (biv{i res- Prodajem vikendicu kod êlinca B. Luka, tel. 065/489-819. Prodajem plac na Petri}evcu, spratnica i jo{ jednu ve}u u is- 70.000 KM, Obili}evo, u blizini toran "Tica#) na 500 mŸ placa, uz Jo{avku, tel. 051/ 281-720; Prodajem plac, 500 mŸ, u Bile}koj toj ulici, povoqno, moète do}i \a~kog doma, tel. 065/935-191. Ko~i}ev vijenac, ul. Stevana Mo- ulici ("Fis#, "Ideal pumpa#), pa- vlasni{tvo 1/1, tel. 065/902-598. 065/650-422. Prodajem plac 500 mŸ, Kuqani, vidjeti. Prodajem ku}u u [argovcu, cije- qevi}a br. 8, cijena 160.000 evra, Prodajem vikend-ku}u sa prate}im piri 1/1, dozvoqena gradwa, tel. Prodajem ku}u u centru Kozarske na povoqna, tel. 065/694-653. tel. 065/935-191. 065/694-653. 1.200 m od Zaluàna, tel. 065/ objektom, vo}wakom, dunumom 306-147. Dubice sa garaòm i 200 mŸ oku}- Prodajem ku}u v. pr., novogradwa Prodajem novu ku}u 78 mŸ, 1.000 mŸ zemqe, u Dervi{ima, tel. 051/ Prodajem hitno i povoqno plac za nice tel. 061/760-439. 2004, prizemqe, useqivo, voda, zemqe u Slatini, sa svim mogu}im 469-232. gradwu u Kuqanima, blizu kla{- Prodajem ku}u na sprat 10h10, sa struja, telefon, Rami}i "Unis#, prikqu~cima, tel. 065/540-914; Prodajem vikend ku}u kod "Pi- ni~ke crkve, tel. 065/307-741. STANOVI pomo}nim objektom na atrak- kod kafea "Romb#, cijena 48.000 065/633-035. vare#, 1.500 mŸ i objekat 150 mŸ, tel. Prodajem dva placa u Drago~aju, uz tivnoj lokaciji u Novoj Varo{i, KM fiksno, tel. 065/521-481. Prodajem ku}u u Bo{kovi}ima sa 065/585-860. asfalt, stara Prijedorska cesta, tel. 065/547-725. Prodajem ku}u u Trnu, dunum prate}im objektima ili mijewam Prodajem vikendice u Karanovcu, gradska voda, telefon, struju, rasv- PRODAJA Prodajem pokrivenu ku}u u B. Lu- zemqe i dvori{nu zgradu, tel. za odgovaraju}u na moru, tel. êlincu, Slatini i Mi{inom jeta, tel. 065/612-983; 051/463-891. ci - Petri}evac, na putu, od 520 mŸ, 065/540-914. Prodajem imawe u Drago~aju sa 051/586-587. Hanu, tel. 051/437-934. Prodajem stan, 42 mŸ, na povoqno, tel. 065/663-104. Placevi u [argovcu, devet koma- Prodajem ku}u, visoku prizemnicu Prodajem povoqno vikendicu u dva nedovr{ena objekta, uz asfalt, Prodajem ku}u u B. Luci ili mi- (novogradwa), u Rekavicama na struja, gradska voda, telefon, rasv- Crnogorskom primorju, moè da od 640 do 850 mŸ + 800 mŸ, sa ne- Gorwoj Slatini, ~vrsta gradwa, zamjena za stan u B. Luci, tel. jewam za stan u N. Sadu, tel. dovr{enom ku}om, dozvoqena putu B. Luka - Jajce, povoqno, tel. useqiva, struja, voda, odvod, uzem- jeta, dva ulaza, tel. 065/612-983. 065/663-104. 065/448-808; 065/635-354. Prodajem plac 1.000 mŸ, monta`na 065/513-631. gradwa sa UT uslovima, za kom- qewe i 500 mŸ placa sa vo}wakom, 000017 G Prodajem ku}u u ul. Goluba Babi}a plet povoqno, tel. 065/950-370. Prodajem ku}u - sa oku}nicom u tel. 065/895-244; 065/448-640. vikendica, garaà, komunalije, vr- br. 4, Bawa Luka, tel. 051/380-258. Prodajem stariju ku}u sa oku}- [argovcu - zvati od 17 do 20 ~aso- Prodajem vikendicu u Dowoj ês- lo povoqno, gudura, 400 m od bawe Prodajem ku}u u Slatini, 75 mŸ nicom od tri dunuma u Gorwoj va, tel. 051/304-954. mi sa 2,5 dunuma vo}waka, ogra- Lakta{i, tel. 051/308-686; 308-686, Prodajem troiposoban stan, 94 mŸ, stambenog prostora + zidana êsmi, cijena 120.000 KM, hitno, Prodajem stariju ku}u i 6.200 mŸ |eno, 1/1, Lipova glavica, okre- zvati od 19 do 23 svaki dan. III sprat, Star~evica, Rajka garaà 16 mŸ + 1.200 mŸ zemqe pod tel. 065/422-686. (2.000 mŸ {ume) zemqe, jedan km od ti{te autobusa, ima struja, voda, Prodajem plac, 1.400 mŸ, vikend- Bosni}a, bez kapitalne, cijena po vo}wakom, cijena 33.000 evra, tel. Prodajem novoizgra|enu i useqivu "Elektroprenosa#, Rami}i (cije- tel. 065/636-545. naseqe Glamo~ani, 750 mŸ je {qi- mŸ 1.100 KM, ima garaù, tel. 051/308-467. na po dogovoru), tel. 065/636-319. Prodajem vikendice u Karanovcu, vik, a 650 mŸ {uma, vrlo povoqno, 063/884-408. Prodajem novu ku}u u G. Prije~an- ku}u sa svim prate}im objektima u selu Potkozarje ili mijewam za Prodajem ku}u u Prijedoru, 400 Mi{inom Hanu i êlincu, tel. plac je uz put, spomenik Crni}a Prodajem dvosoban stan, 80 mŸ, u ima na placu 560 mŸ (V. P. 9,5h7) mŸ, novogradwa, 300 m od bolnice, 065/763-941. glavica, tel. 051/308-686; 308-686, Bawoj Luci, kod "Medicinske cijena 55.000 KM, tel. 065/549-687. odgovaraju}i stan u Bawoj Luci, tel. 065/582-306. tel. 065/793-258. Prodajem ve}u vikendicu sre|enu zvati od 19 do 23 svaki dan. elektronike#, ju`na strana Prodajem novu ku}u u Novako- Prodajem ku}u sa garaòm i 400 mŸ Prodajem 15 dunuma zemqe, selo Ku}u u Slatini mijewam za stan sa garaòm i dunumom placa, zgrade, cijena 110.000 KM, tel. vi}ima. na placu od 2.100 mŸ (P+2) oku}nice u centru Kozarske Du- ogra|eno, voda, struja, uz ulicu, Jazovac, op{tina Gradi{ka, 065/560-731. 11h9, J. Bjeli}a, cijena 130.000 KM, u Bawoj Luci ili prodajem, tel. bice, tel. 061/760-439. Breùqak, povoqno za vo}arst- 065/305-892. asfalt do ku}e, Slatina 1/1, odmah Prodajem dvoiposobni stan u zgra- tel. 065/549-687. Prodajem ku}u u êsmi 9,5 h 8,5, 1/1, useqivo, tel. 065/636-545. vo, blizina asfaltnog puta, hit- di P+8 (radio Gradi{ka) tre}i Prodajem ku}u u N. varo{i, Ste- Prodajem u Glamo~anima (14 km na 500 mŸ zemqe, ku}a nije zano - povoqno, tel. 065/801-986. od B. Luke) nedovr{enu ku}u na Prodajem vikendicu na sprat u sprat, u centru Gradi{ke, tel. vana Markovi}a 17 (Po+P+2), vr{ena, tel. 065/748-126; 370-618. Lakta{ima, 1.000 mŸ placa, tel. Prodajem 17,5 dunuma zemqe u 051/815-812. tri etaè, oko 430 mŸ, moè i za- Jablanu (voda - struja - telefon), plac 461 mŸ, cijena 300.000 KM, Prodajem ku}u sa pomo}nim ob- 061/577-965. Prodajem dvosoban stan, 64 mŸ, tel. 065/549-687. mjena za ve}i stan, tel. 065/ jektima i vo}wakom u selu Lam- cijena 25.000 KM, tel. 065/549-687. 649-232. Prodajem vikendicu u Glamo~an- ~etvrti sprat, sa dva balkona, Prodajem u Mrkowi} Gradu ne- inci - Gradi{ka, cijena 20.000 KM, ima, 1.500 mŸ placa, tel. 061/ Prodajem plac u Lazarevu, 2.100 Prodajem ku}u u Tesli}u, na sprat, mŸ, pored "AC - Ne{kovi}# dozvo- zgrada "Titanik# u Boriku , cije- dovr{enu ku}u, oko 400 mŸ tel. 065/841-258. 577-965. na 1200 KM/mŸ, ili mijewam za djelimi~no namje{tena, tel. Prodajem ku}e u êsmi i dunum qen st. poslovni objekat Po+P oku}nice sa {qivikom, na pet Prodajem vikendicu na sprat u jednosobni na prvom spratu, po do- dunuma, sve ogra|eno - ul. Starine 053/436-551; 065/790-420 do 21 ~as. zemqe, tel. 585-926. êsmi, sa garaòm, 2,5 dunuma +4+M, cijena 500.000 KM, tel. Prodajem ku}u u Prije~anima 9h10 Prodajem dvije ku}e u êsmi sa 065/549-687. govoru tel. 051/305-307. Novaka - Imamovi}a, tel. 061/420- zemqe pod vo}em, prodajem vi- Izdajem namje{ten stan u ku}i, 923; 037/662-047. mŸ i qetnu kuhiwu 6h3 mŸ i dunum svim urednim papirima na 1000 mŸ, Prodajem placeve u Kuqanima na kendicu na sprat u Lakta{ima, poseban ulaz i centralno grijawe, Prodajem ku}u za adaptaciju, i po zemqe kod Zelene doline - zemqi{ta, cijena 65.000 evra, tel. 1.000 mŸ placa, tel. 061/577-965. glavnom putu, tel. 385-086. povr{ine 85 mŸ, sa oku}nicom 192 Kiti}. 051/308-487; 065/895-446. Prodajem 10,5 dunuma obradive tel. 051/280-189. Prodajem vikendicu na sprat sa Prodajem jednosoban stan u Srp- mŸ, u centru Gradi{ke, cijena Prodajem ku}u sa poslovnim pros- garaòm, 1.000 mŸ placa, u Slati- zemqe u Milosavcima, op{tina Lakta{i, uz put, pogodna za gradskom Brodu, u ulici Svetog Save 48.000 KM, tel. 065/650-287; 065/ torom i placem za gradwu, Zelen- ZAMJENA ni, tel. 061/577-965. 622-861. gorska 65, tel. 051/213-781. wu ku}e, 1/1, cijena 1 KM/mŸ, tel. 114, zvati poslije 16 ~asova, tel. Prodajem ili mijewam imawe u Prodajem hitno ku}u u Trnu, Mijewam ku}u, 10h7, na tri etaè, 065/512-822. 053/227-508. Bugojnu, jedan km od centra, za Nikole Pa{i}a 48, tel. 047/432- ~etiri dun. zemqe pod vo}em, jedan ZEMQI[TA Prodajem dunum zemqe, a moè i Prodajem stan, 124 mŸ, sa garaòm, odgovaraju}e u Bawoj Luci, tel. 609; 091/750-553. dun. ba{te - devet km od B. Luke vi{e na Star~evici, 2,5 km od u centru Bawe Luke, nov i ek- 065/206-308. Prodajem ku}u sa dubokim pot- (za trosoban stan), tel. 065/624- kafi}a "Voks#, povoqno za skluzivan, tel. 065/519-918. krovqem i dvori{nom zgradom na 480; 065/329-765. PRODAJA vikendicu, a i cijena je povoqna, Prodajem ili mijewam sprat ku}e Prodajem stan u nasequ Sunce i 180 mŸ zemqi{ta u Zaluànima 360 mŸ placa, ul. Pionirska, cije- Mijewam ku}u spratnicu u B. tel. 065/666-197. na 65.000 evra, lokacija Obili- Luci za odgovaraju}u na sjever- Prodajem plac u Lakta{ima, tel. 065 Prodajem plac u Karanovcu, pored od 75 mŸ, odmah useqiv, cijena za odgovaraju}i stan, mogu} do- 604 188. povoqna, tel. 321-990; zvati govor, tel. 051/387-579. }evo, tel. 065/935-191. nom Jadranu, tel. 051/212-628; te~e potok, tel. 427-205; 065/ Prodajem staru ku}u na 500 mŸ pla- +385989645745. Prodajem u Trnu vi{e place- 794-153. iza 12 ~asova. Prodajem ku}u u Vrbawcima uz 000006 G "Bosanku#, moè zamjena za stan u ca, Kumsale, ul. Savska br. 3, ci- Mijewam ku}u u Slatini za stan va, dozvoqena gradwa, povoqno, Prodajem {est placeva u Ra- Kotor Varo{u, tel. 065/698-388. jena 85.000 KM tel. 065/935-191. u B. Luci ili prodajem, tel. tel. 051/508-711, 065/622-173. mi}ima, tel. 065/628-990. 065/305-892. Prodajem plac 471 mŸ, u Drakuli}u Prodajem ku}u u ul. Jovice Savi- Prodajem prizemnu ku}u na 1.230 000003 M Prodajem veoma funkcionalan i novi}a, na dunumu zemqe, Bawa mŸ placa, ul. Kraqa Petra, biv{a Mijewam ku}u i zemqu (u komadu kod crkve, UT uslovi, ekstra o~uvan trosoban stan na Star~evi- Karla Rojca, cijena 450.000 KM, 50 dunuma) Kutawa, Dowi Vakuf, lokacija, tel. 065/514-117. ci, 83 mŸ, III sprat, ju`na strana, Luka, tel. 381-635-050-77; +381 21 Prodajem povoqno 2,5 dunuma Hitno prodajem plac zemqe od 468 259. tel. 065/935-191. za sli~no od B. Luke do Gradi{ke, zemqe u Prije~anima, dozvoqena niì dio Star~evice, cijena Prodajem mawu ku}u u centru Gra- tel. 065/733-734. 1.300 mŸ, sa ozidanim objektom pod Hitno prodajem ku}u od 100 mŸ, gradwa, tel. 051/315-134. plo~om, veli~ine 8 h 6,5 m, u ul. 88.000 KM sa svim da`binama, tel. trosoban i dvosoban stan, garaà di{ke, hitno i povoqno, 051/ Mijewam imawe od 50 dunuma u Prodajem gra|evinsku parcelu, 065/687-643. Hrvatskoj za pribli`no u Mi{in- Blagoja Parovi}a kod br. 95, Za- uz ulicu, tel. 065/920-803; 037/ 816-764. 5.185 mŸ, 1/1, bez posrednika, na luàni, {upa, struja, voda, tel. Prodajem dvosoban stan 59 mŸ u 686-749. Ku}a u Lazarevu, prizemnica, om Hanu, tel. 065/969-764. Petri}evcu, Zore Kova~evi}, 065/691-542. Kozarskoj ulici, tel. 065/324-066. Prodajem stariju ku}u sa vi{e 100.000 KM, Debeqaci - ku}a 37.000 Ku}a u Drago~aju za stan u Bawoj Bawa Luka, tel. 065/786-535; Prodajem gra|evinski plac 600 mŸ Prodajem ili mijewam stan za placeva i posebno plac u Draku- KM, tel. 051/213-722; 065/239-082. Luci, uz doplatu, dokumentacija 051/362-899. kod stadiona "Naprijed# slobod- nekretninu na podru~ju sjevernog li}u, tel. 065/322-834; 051//212-628. Prodajem ku}u kod Novog Sada, uredna, tel. 051/225-951. Prodajem 6 dunuma zemqe u Gla- na gradwa, tel. 065/638-200. Jadrana, tel. 051/212-628; +385-989- Prodajem ku}u, 9h10, prizemqe, cijena 24.000 evra, mogu} dogovor, Mijewam ku}u sa imawem u Hr- mo~anima 150 metara od autoputa Prodajem placeve u Pavlovcu - 645-745. poslovni prostor, sprat i pot- tel. 051/315-132; 065/988-698. vatskoj za odgovaraju}e u okolini prema "Popovi}a otpadu#, tel. povoqno, zvati od 16 ~asova, tel. Prodajem super komforan ~etvo- krovqe, stanovi nedovr{eni, Prodajem ku}u u Trnu, ul. Cara Bawe Luke, tel. 463-890. 065/692-136. 051/282-278. rosoban stan u centru Bawe Luke, novogradwa, tel. 051/317-719. Du{ana 32, prvi plac do ulice, Mijewam ku}u u Gradi{ci, 120 mŸ, Prodajem plac povr{ine 1.560 mŸ Prodajem dva gra|evinska zem- "Pentagon#, na I spratu, cijena Prodajem ku}u sa pomo}nim ob- 1.330 mŸ zemqe, tel. 065/915-730. za stan u Bawoj Luci, tel. 065/ u Trnu, uz asfaltni put, ulica qi{ta - dozvoqeno gradwa, as- 200.000 KM, tel. 065/687-643. jektom i 3.742 mŸ zemqe u centru Prodajem ku}u u Dowem Vakufu 220-528. JNA, tel. 065/547-725. falt, struja, voda, tel. 281-349; Prodajem jednosoban stan, ulica Slatine, bez posrednika, tel. sa dvije garaè, prate}im objek- Mijewam ku}u na po~etku [u- Isto~no Sarajevo - Lukavica 281-299. Sr|e Zlopogle|e, visoko pri- 065/620-665. tima i oku}nicom od 2.000 mŸ, tel. {wara, 10 h 7, ~etiri dunuma zemqi{te uz magistralni put, Prodajem zemqu u Velikom zemqe, tel. 065/432-365. Prodajem ili mijewam ku}u u 065/950-773; 051/371-366; zemqe pod vo}em i dunum ba{te za pogodno i za privrednike, tel. Bla{ku na putu za Slatinu, povo- Prodajem stan u Srpcu, 63 mŸ, ci- Kqu~u, tel. 051/317-801. e-mail:[email protected]. trosoban stan, tel. 065/624-480. 061/709-897. qno, tel. 051/501-412. jena po dogovoru, tel. 065/754-249. 14 OGLASI 26. i 27. avgust 2006. MALI OGLASI MALI OGLASI MALI OGLASI

Prodajem trosoban i dva jed- KUPOVINA we, useqiv odmah, ul Jaroslava Izdajem namje{tenu garsoweru u ZAMJENA Prodajem poslovni prostor 410 mŸ nosobna stana u centru i jed- Ha{eka 1-B ( Lazarevo 3) tel. centru grada u stambenoj zgradi, na 6.000 mŸ zemqi{ta, u Drago~aju, nosoban stan na Star~evici, tel. Kupujem stan do 55000 KM, tel. 065/ 065/900-283. tel. 051/304-857. Stan u samom centru Doboja od tel. 065/512-893. 051/212-628; 065/322-834. 352-251. Izdajem lijep stan u stambenoj Izdajem mawi dvosoban stan u Ro- 70,5 mŸ prodajem ili mijewam za Prodajem ugostiteqsko-monta`ni Prodajem stan 84 mŸ, IV sprat, u Kupujem stan u Bawoj Luci, do 45 zgradi, tre}i sprat, Mejdan, tel. suqama, privatna ku}a, renovi- mawi u Bawoj Luci (ulica Cara objekat preko puta osnovne {kole centru (zgrada preko puta zgrade mŸ, bliè centru, tel. 818-318; 051/465-651. ran, grijawe tel. 051/303-900, Du{ana br. 17, III sprat, dva u Bawoj Luci - brza hrana, tel. Vlade), prazan, odmah useqiv, ci- 065/900-605. Izdajem namje{ten trosoban stan 065/663-395. balkona i ve}i podrum, renovi- 065/900-125. jena 1.300 KM/ mŸ, tel. 065/549-687. Kupujem stan u B. Luci do 1.000 od 1.10.2006, tel. 051/300-452. Izdajem trosoban stan. sprat ku}e ran, realizovano, septembar-ok- Prodajem poslovni prostor 36,50 Prodajem dvosoban stan (60 mŸ) u KM/mŸ, tel. 065/663-104. Izdajem jednosoban namje{ten - 200 KM, Kosovska 83A - Lau{ - tobar, tel. 065/638-986-051/381-320. m, ul. Bra}e Maàr i majke Mar- êlincu, balkon, novija gradwa, Kupujem stan do 45 mŸ u B. Luci, stan, Drvarska 2, Bawa Luka, tel. B. Luka, tel. 051/280-607, 065/ Mijewam trosoban stan, 84 mŸ, u ije br. 18, tel. 065/681-347. centralno grijawe, prizemqe, III hitno, tel. 065/425-752. 350-772. 596-416. centru Bawe Luke za odgovaraju}i Prodajem ili izdajem poslovni sp. 850 KM/ mŸ, tel. 065/946-958; Kupujem jednosoban ili mawi Izdajem dvosoban namje{ten stan Izdajem sobu studentkiwama, uì u Sarajevu, tel. 061/163-444; 037- prostor 32 mŸ, Pe}ani C-3, Pri- 051/305-504. dvosoban stan, tel. 051/308-925. za 4 studenta ili |aka, centralno centar grada, tel. 314-625. 226-042. jedor, tel. 052/214-616; 065/907-827. Prodajem trosoban stan u centru Kupujem stan u Bawoj Luci, oko grijawe, tel. 065/742-400: 051/ Izdajem dvosoban namje{ten stan, Mijewam novu garsoweru 25 mŸ za Prodajem ili mijewam lokal u i jednosoban na Ko~i}evom vijen- 60 mŸ, tel. 065/638-788. 486-225. poseban ulaz, telefon, grijawe, jednosoban stan ili poslovni Gradi{ci 55 mŸ, nov, sa garaòm cu ili mijewam za jednoiposoban, Kupujem stan u Bawoj Luci, oko Izdajem sobu studentkiwi ili useqiv odmah, ul. Jaroslava prostor u Bawoj Luci ili Sara- za stan ili lokal u Bawoj Luci, tel. 051/212-628; 065/322-834. 50 mŸ, tel. 065/891-644. u~enici, uì centar grada, kod Ha{eka 1 "B# (Lazarevo 3), tel. jevu, tel. 065/231-490. useqiv 1/1, tel. 065/524-646. Prodajem dvosoban stan 60 mŸ, dva Kupujem jednosoban stan ili gar- Medicinskog fakulteta, tel. 065/900-283. Mijewam jednosoban stan 40 mŸ, u Povoqno prodajem lokal u Gra- balkona, kod "Glasa#, 1200 KM/mŸ, soweru povr{ine od 25 do 35 mŸ, po 065/891-703. Izdajem dvosoban namje{ten stan B. Luci za sli~an u Zagrebu ili di{ci 32 mŸ, nova gradwa, tel. tel. +381638853018. mogu}nosti sa balkonom, tel. Dvije djevojke traè dvije stu- 68 mŸ, u Boriku, ul. Korduna{ka, na moru - stan je vlasni{tvo 1/1, 065/220-528. Prodajem trosoban stan 77 mŸ (dva 065/322-834; 051/212-628. dentkiwe cimerke za stanovawe u bra~nom paru ili za tri djevojke tel. 00385-91-79 88888. Prodajem ili izdajem sa inven- balkona), Mrkowi} Grad, cijena Kupujem garsoweru ili mawi jed- dvosobnom namje{tenom stanu u od 1.9.2006, tel. 051/319-039. Mijewam trosoban stan 76 mŸ, I tarom ugostiteqski lokal u Gor- povoqna, tel. 051/314-432; 309-185. nosoban stan bez posrednika, tel. zgradi bez gazde, centralno, ka- Izdajem jednokrevetnu i dvo- sprat, Borik za jednosoban - ili wem {eheru kod vise}eg mosta, ul. Prodajem u Gradi{ci jednosoban 065/579-931. krevetnu sobu |acima mu{karci- prodajem, tel. 051/437-934; 065/ Mawa~kih ustanika, autobuska stan 41 mŸ, prvi sprat, centralno blovska u Obili}evu, tel. 051/469- Kupujem garsoweru ili mawi jed- 024; 065/287-651. ma - tranzit, iza "âjaveca#, tel. 763-941. stanica, tel. 065/636-545. grijawe, kablovska, telefon, pogo- nosoban stan, tel. 065/591-861. 051/213-483. Mijewam komforan dvosoban stan Prodajem poslovni prostor 13 mŸ, dan za poslovni prostor, u blizi- Kupujem mawi dvosoban stan - bez Izdajem dvokrevetnu sobu u Boriku za u~enike sredwe {kole, Izdajem studentu namje{tenu sobu (60 mŸ), u êlincu, novija gradwa, u Rohbau sistemu, prizemqe, tel. ni grani~nog prelaza, tel. 051/814- posrednika, prednost A. Jaki}a i u nasequ Obili}evo, tel. 051/ za jednosoban u Bawoj Luci, bez 051/217-448; 065/537-348. 584; 814-989. Nova varo{, tel. 065/538-246. tel. 315-420. Izdajem dvjema djevojkama dvo- 462-743; 065/628-500. doplate, tel. 051/305-504; 065/ Prodajem dvoiposoban stan 71 mŸ, Izdajem trosoban komforan stan 946-958. ili mijewam za mawi Ko~i}ev vi- krevetnu sobu u stanu, ul. Beograd- IZNAJMQIVAWE IZNAJMQIVAWE ska br. 2, tel. 051/300-587. u centru B. Luke poslovnim qudi- Mijewam komforan dvosoban stan jenac, tel. 051/213-920; 065/548-335. ma i strancima, tel. 065/618-241. (60 mŸ) u êlincu, novija gradwa, Prodajem stan, 71 mŸ, prizemqe, Izdajem djevojci sobu kod \a~kog do- Izdajem namje{tenu dvori{nu Izdajem poslovni prostor u zgradu, ul. Ilije Gara{anina br. Izdajem dvokrevetnu sobu studen- za jednosoban u Bawoj Luci, bez Ko~i}ev vijenac, tel. 065/828-005; ma Obili}evo sa grijawem, tel. tima, |acima mu{karcima, mogu}- centru, I sprat, 90 mŸ, klima, 84, tel. 051/302-051. doplate, tel. 305-504; 065/946-958. 065/620-327. 051/469-363 nost upotrebe kuhiwe, Ravno- Mijewam dvosoban stan, 1/1, u B. grijawe, ASDN, tel. 051/ Prodajem trosoban stan u Gra- Izdajem trosoban namje{ten stan sa Izdajem ènskim osobama sobu u gorska 3, Nova varo{, Bawa Luka, 216-051. centralnim grijawem, ul. Jovice centru grada, preko puta parka Luci za odgovaraju}i u Zemunu ili 000017 G di{ci u ulici Kozarskih briga- tel. 051/307-736. N. Beogradu, tel. 051/308-758. da, povr{ine 82,50 mŸ, ~etvrti Savinovi}a 81b, tel: 051/362-668, "Petar Ko~i}#, tel. 065/357-651. 065/696-676. Iznajmqujem nov stan u potkrovqu Mijewam dvosoban stan, 63 mŸ, ul. Izdajem ure|en gara`no-skla- sprat, tel. 051/813-525; 065/663-787. Izdajem djevojci jednokrevetnu sa lijepim pogledom na grad, tel. \. \akovi}a, Bawa Luka, za odgo- di{ni prostor 60 mŸ, visina 3 m, Prodajem trosoban nov stan 73 mŸ sobu sa centralnim grijawem, tel. 051/439-940; 065/514-841. mokri ~vor, parking u dvori{tu na Paprikovcu, tel. 065/694-653. varaju}e na Hrvatskom primorju, Izdajem dvjema djevojkama sobu 051/436-440. Izdajem jednosoban namje{ten zvati na tel. 004917625573776. ku}e u Boriku, moè i za druge Prodajem stan 84 mŸ u centru Bawe u centru, tel. 065/622-173. Izdajem namje{tenu sobu sa cen- stan Drvarska (2) B. Luka, tel. namjene, tel. 051/309-621; 065/ Luke ili mijewam za Sarajevo, tel. Bawa Luka - Zagreb, mijewam 000002 M tralnim grijawem, upotreba kuhi- 350-772. ~etvorosoban superkomforan stan 580-319. 216-067. we i kupatila, u obzir dolaze stu- Izdajem dvosoban namje{ten stan Izdajem poslovni prostor sa Prodajem nov trosoban stan u Bawoj Luci u Boriku, II sprat, Dvije studentkiwe traè dvije dentkiwe ili sredwo{kolke, tel. ul. Slobodana Jankovi}a 25, povo- kod {kole, pijace i vrti}a za stan upotrebnom dozvolom za ordi- (dvoeta`ni), u uèm centru Pri- 051/437-040; 065/897-013. jedora, 80 mŸ, tel. 052/242-110. cimerke za jednu sobu u dvosobnom qno, tel. 051/303-114. u Zagrebu, tel. 065/636-545. naciju, kancelarije i sl., tel., stanu, centar grada, Bana Milo- Izdajem vikend-ku}u, Zelenika, sa Izdajem prazan dvosoban stan, prikqu~ak i parking u ulici Jo- Prodajem stan u Br~kom 49 mŸ, ren- tri leàja, pet minuta do mora - oviran, zvati od 18 do 20 ~asova, savqevi}a, zakqu~avawe zgrade, poseban ulaz, naseqe "Sunce#, uli- vana Ra{kovi}a 7, tel. 051/303-722; centralno grijawe, kuhiwa, ku- auto, kuhiwa, kupatilo, leàj ca Jovana Ra{kovi}a 33, tel. POSLOVNI 065/367-413; 065/529-614. tel. 065/744-509. {est evra od 12.8.2006, tel. 057/ Prodajem jednosoban stan 34 mŸ patilo, tel. 065/520-096; 065/ 051/302-769. Prodajem kiosk u Aleksandrovcu, 382-654. 350-804. Izdajem namje{tenu sobu studen- PROSTORI 12 mŸ cijena po dogovoru, povoqno, VP, novogradwa, useqivo po~e- Izdajem djevojkama namje{tenu tkom avgusta ove godine u nasequ Izdajem dvokrevetnu sobu sa kuhi- tu, upotreba kuhiwe, tel. 051/ tel. 051/580-606. wom i kupatilom, poseban ulaz, sobu, centralno grijawe, kupati- 462-743. @ute zgrade Petri}evac, tel. lo i upotreba kuhiwe, cijena povo- PRODAJA 065/511-121. tel. 214-472. Izdajem dvokrevetnu namje{tenu Izdajem vi{enamjenski po- Prodajem dvosoban stan 64 mŸ, II sp. Izdajem dvosoban stan i jedan jed- qna, Centar 1, tel. 051/208-334. garsoweru, poseban ulaz, cen- slovni prostor od 65 mŸ, tel. Izdajem dvokrevetnu i jed- tralno grijawe, telefon, useqi- novogradwa, useqiv, ul. N. nosoban moè za |ake ili radnike, Hitno prodajem ili iznajmqujem 065/846-011. 000006 G Cerovi}a, tel. 065/632-818. ul. Petra Me}ave 26, tel. 350-525. nokrevetnu sobu studentima - vo odmah, tel. 051/328-120; 065/ poslovni prostor od 65 mŸ kod Gim- mu{karcima, blizu Univerzitet- 566-216. Prodajem dvosoban stan, 59 mŸ, II Izdajem sobu |acima, sa parim nazije, cijena po dogovoru, tel. Izdajem kancelarijski prostor 70 sprat, novogradwa, useqiv, ul. grijawem i upotrebom kupatila skog centra, tel. 051/302-196. Izdajem dvosoban stan potpuno 051/211-684; 065/696-604. Izdajem sobu studentima i |aci- namje{ten, tel. 051/300-452. mŸ, u Novoj varo{i, kancelarije Aleja sv. Save, Borik, tel. 065/ prednost imaju djevojke iz okoline Prodajem prìonicu kafe u ukqu~uju tri prostorije, ~ajnu 511-121. Bawa Luke, tel. 051/437-310. ma sa upotrebom kuhiwe, tel. Izdajem dvosoban stan u Trnu, tel. odli~nom stawu, cijena 1.000 KM, 051/437-744. 065/564-808. kuhiwu, centralno grijawe, tri Prodajem ~etvorosoban stan 110 Od 1.9.2006 izdajem dvokrevetnu tel. 065/580-293. telefonske linije i nov nam- mŸ, II sprat salonski, pogodan za komplet namje{tenu garsoweru u Izdajem studentima ili sred- Izdajem dvokrevetnu sobu sa cen. Prodajem kafi} sa ku}om i ku}u wo{kolcima dvokrevetnu sobu u grijawem i upotrebom kuhiwe i je{taj, tel. 065/565-513; 051/ kancelarije, strogi centar, tel. zgradi kod motela "MIG# tel. sa dva lokala, tel. 065/348-559; 302-932. 065/632-818. 065/673-555. Boriku, tel. 302-872. kupatila dvjema djevojkama, ul. 689-635. Izdajem dvjema djevojkama sobu u Stepe Stepanovi}a, tel. 051/466- Izdajem poslovni prostor, 100 mŸ, Prodajem ~etvorosoban stan 106 Izdajem sobu za dvije djevojke sred- Prodajem ili izdajem poslovni uz glavni put, devet km od centra, mŸ, III sprat komplet saniran, wo{kolke, Borik, upotreba kuhi- Boriku, tel. 051/752-677, zvati 515; 218-021. prostor u Prijedoru, Pe}ani C3 poslije 20 ~asova. Izdajem mawu ku}u studentkiwa- tel. 282-098; 065/300-243. ure|en, odmah useqiv Borik, tel. we i kupatila, tel. 306-467. L5, 32 mŸ, tel. 052/214-616; 065/907- Izdajem vi{enamjenski poslovni 065/511-121. Izdajem dvokrevetnu sobu sa cen. ma, centar, tel. 065/510-196; 051/ Izdajem trosoban stan na 827; 001464. prostor, 65 mŸ, tel. 065/373-280; Prodajem trosoban stan 82 mŸ, II grijawem i upotrebom kupatila i 429-608. Prodajem u centru B. Luke, 200 mŸ spratu ku}e, kuhiwa namje{- Izdajem dvokrevetnu sobu za jednog zvati poslije 16 ~asova. sprat, centar ul. N. Pa{i}a, tel. kuhiwe, za dvije djevojke u ul. Ste- poslovnog prostora na I spratu, Izdajem poslovni prostor od 19 065/632-818. pe Stepanovi}a br. 27. Bawa Lu- tena, kupatilo komplet sre- ili dva studenta blizu Prirod- |eno i jedan za studente od 20 no-matemati~kog fakulteta, tel. tel. 065/649-232. mŸ u Zanatskom centru na Auto- Prodajem dvosoban stan 64 mŸ, II ka, kod Pravnog fakulteta, tel. Prodajem ili izdajem kiosk u buskoj stanici u Gradi{ci, tel. sprat, saniran, ure|en, uì cen- mŸ, parking, ulica Jovice Savi- 051/301-312 zvati od 14 do 17 ~a- 051/466-515; 218-021. novi}a 153 A, tel. 051/351-650. tr`nom centru Borik, tel. 051/813-931;065/510-387. tar, ul. Jevrejska, tel. 065/511-121. Izdajem trosoban namje{ten stan sova. Izdajem namje{ten dvosoban stan, 065/402-001; 065/587-258. Izdajem poslovni prostor od 450 Prodajem stan, 65 mŸ, 1/1, u suterenu u ulici Kraji{kih brigada 55, 000005 G Prodajem poslovni prostor, 50 mŸ, mŸ sa dva mokra ~vora i kancelar- u Obili}evu, totalno sre|en, Bawa Luka, blizu centra grada, tel. 051/458-971. Izdajem namje{ten stan za vi{e u Sarajevu, u stambenoj zgradi, 10 ijom, pogodno za proizvodwu ili vodovod, elektrika, kupatilo pre- tel. 051/219-733. Izdajem djevojkama siguran i godina u funkciji, tel. 051/ lijepo, hitno, povoqno, nema kap- udoban smje{taj uz povoqnu ci- u~enika ili studenata, tel. skladi{tewe sa mogu}no{}u Izdajem prvi sprat ku}e (poseban 466-948. prikqu~ka ~etiri telefonska italne, useqivo, tel. 065/636-545. ulaz, garaà, telefon, podrum, jenu, namje{tena dvokrevetna so- 051/351-873. Izdajem namje{tenu ku}u kod Prodajem u centru B. Luke 200 mŸ broja i velikim parking pros- Prodajem stan, 68 mŸ, kod Gimnaz- Podgori~ka 58, Lazarevo, tel. ba u Boriku, tel. 051/309-583. poslovnog prostora, na I sp. hit- ije, 1/1, Zmaj Jovina ulica, hitno, Izdajem djevojkama dvokrevetnu fakulteta, tel. 436-505; 065/ torom, mjesto Bukvalek - prema 051/387-072; 051/466-574. no i povoqno, tel. 065/649-232. Han Kolima - {est km od Bawe povoqno, nema kapitalne, odmah Izdajem trosoban namje{ten stan sobu, balkon, kuhiwa, kupatilo, 920-406. zgrada, Borik, tel. 051/304-704. Izdajem dvori{nu ku}u, garsow- Prodajem kiosk u Aleksandrovcu Luke, tel. 051/214-041. useqiv, tel. 065/636-545. od 1.10.2006, tel. 051/300-452. 12 mŸ, cijena po dogovoru, povo- Prodajem trosoban komforan Izdajem dvokrevetnu sobu, kuhi- era, namje{tena, Cetiwska br. 16, Izdajem u zakup pet kancelarija, Izdajem samcima namje{tenu gar- qno, tel. 051/580-606. ul. [o{e Maàra 52, uì centar stan, ulica Prve kraji{ke brigade soweru, ul. Sopo}anska 15, u wa, kupatilo, ve{-ma{ina (mu{- tel. 065/250-539; 051/215-091. Izdajem 2 jednoiposobna stana, ul. Prodajem lokal, 70 mŸ, u TPC grada, tel. 218-345. NO, 1/1, prizemqe, hitno, povo- Lazarevu 2, ispod "Intereksa#, karcima), kod fakulteta (kasar- qno, odmah useqivo, kod kafe- ne), ku}a, tel. 051/304-704. @eqe Bari}a 1 (centar), moè i "Milenijum#, Kraqa Petra bb, Iznajmqujem poslovni prostor od 371-473. studentkiwama, tel. 051/468-598. Derventa, cijena povoqna, po do- 110 mŸ, u Mrkowi} Gradu, uz tranz- bara "Aleksandrija#, podno`je Izdajem jednosoban namje{ten Izdajem studentima mu{karcima Star~evice, tel. 065/636-545. nepu{a~ima, dvokrevetnu sobu @. Izdajem dvosoban stan u Boriku, govoru, kontakt telefon 065/620- itni put, tel. 065/538-925. stan, Drvarska 2, B. Luka, tel. Mi{i}a 53, II sprat, tel. 51/ ul. Beogradska 5, ~etvrti sprat sa 213; 065/522-422. Prodajem komforan ve}i dvosob- 350-772. Izdajem ro{tiqnicu u ul. Vo- ni stan u Biha}u, Ozimice - II, 301-276. liftom, na duì period, tel. Prodajem poslovni prostor u cen- Izdajem dvosoban namje{ten stan Izdajem studentima nov namje{ten 438-673. tru kod "Karingtonke# 22 mŸ, odmah jvode Mom~ila 12, opremqe- sre|en, hitno, povoqno, odmah use- za 4-oro studenata, |aka, centralna, a moè i za druge svrhe, qiv, tel. 065/636-545, 037/351-268. stan (CG, TV), 85 mŸ u blizini Izdajem stan na moru u H. Novom, useqiv, tel. 051/215-656. no grijawe, prikqu~ak za fakulteta (biv{a kasarna "Vr- 64 mŸ, na ekstra lokaciji, tel. Prodajem motel u izgradwi, tel. 363-314; 065/494-157. Prodajem jednosoban stan 54 mŸ, u 000019 G Obili}evu, tel. 065/785-526; 051/ kablovsku, ve{ ma{ina, tel. bas#), tel. 051/316-554. 065/549-294. nalazi se na autoputu u Trnu, tel. 213-722. 065/742-400,051-486-225. Izdajem dvjema u~enicama koje po- Izdajem namje{tenu sobu u~eni- 065/512-677. Prodajem u centru kod "Ekvatora# Izdajem jednosoban stan, poseban ha|aju sredwu {kolu u Bawoj Lu- ci ili studentkiwi, D. Malica 7, Prodajem ili mijewam lokal u Izdajem poslovni prostor, 55 mŸ, trosoban 65 mŸ, III sprat, totalno ulaz, kod "Kosmosa#, tel. 051/ ci namje{tenu sobu u Boriku sa ku- tel. 051/216-085. Gradi{ci za odgovaraju}i u Ba- sa upotrebnom dozvolom - pro- saniran, tel. 065/785-526; 051/ 461-177. patilom i grijawem, zvati do 20 Izdajem namje{ten dvoiposoban woj Luci, 55 mŸ, nov, useqiv, pogod- davnica mje{ovite robe, ul. Bran- 213-722. Izdajem praznu ku}u, dvori{ni ~asova, tel. 051/308-414. stan kod "Naprijedovog# stadiona no za poslasti~arnicu ili sli~no, ka Popovi}a 97 A, Bawa Luka, tel. Prodajem nov trosoban stan 78 mŸ, objekat, namje{tenu sobu, poseban Izdajem studentkiwama dvo- u Obili}evu, grijawe, prvi sprat, tel. 065/526-426. 051/371-475; 065/437-589. I sp., Kara|or|eva ulica, tel. ulaz, tel. 051/319-223. krevetnu sobu u centru grada, sa tel. 051/211-740; 065/620-000. Prodajem u Rogatici stambeno- Izdajem poslovni prostor, 17 mŸ, 065/785-526; 051/213-722. Izdajem namje{tenu garsoweru odvojenom kuhiwom i kupatilom, Izdajem trosoban komforno nam- poslovni objekat povr{ine 250 mŸ, u Boriku, tel. 051/311-502; 065/ Prodajem u Boriku trosoban stan tel. 065/776-172. tel. 065/ 900-365; 051/305-702 je{ten stan u centru B. Luke, na parceli od 5.000 mŸ, u blizini 539-645. 76 mŸ, III sp. tel. 065/785-526; Izdajem dvosoban namje{ten stan, Izdajem sobu studentima, uì cen- poslovnim qudima i strancima, rijeka, potok i put, cijena 135.000 Izdajem poslovni prostor u cen- 051/213-722. poseban ulaz, telefon, grija- tar grada, tel. 314-625. tel. 065/618-241. KM, tel. 065/678-505. tru grada kod Poliklinike parki-

R U U P R I J E D O R OBAVJE[TEWE

Dopisni{tvo "Glasa Srpske#: Besplatne male oglase, komercijalne oglase, Novi poslovni centar Jahorina# # reklamne poruke, obavje{tewa i ~ituqe Ulica Vo`da Kara|or|a bb u Prijedoru mo`ete predati tel. 052/213-020 svakim radnim danom od 8 do 15 ~asova. GLAS VREMENA e-mail: [email protected]

26. i 27. avgust 2006. OGLASI 15 MALI OGLASI MALI OGLASI MALI OGLASI

rali{te, PTT, grijawe, I sprat, Potreban dipl. farmaceut sa li- dare, kerami~are, molere, bravare rana, Novo grobqe Bawa Luka, proizvodwe 1980, cijena 1.250 KM, tel. 217-326; 065/723-436. POSAO cencom, kontakt tel. 065/651-237. i pomo}ne radnike, prijave na tel. pravoslavno, tel. 065/697-037. tel. 065/611-872. Izdajem poslovni prostor, ul. Prevozim putnike i robu kombi- 213-700; 213-702; 211-072. Prodajem brentu tip 1000 sa Prodajem "tojotu tercel# 1.3 ben- Kraqa Petra II Kara|or|evi}a jem, povoqno, tel. 065/663-104. Sudski tuma~ za wema~ki jezik, kolicima i opremom, moè i kom- zin 1983, u dobrom stawu povoqno, 46 mŸ, tel. 065/677-533; 051/380-378. USLUGE Molerski radovi, kre~ewe, gle- brzo i kvalitetno, kompjuterska penzacija, tel. 065/518-181; 051/ tel. 065/966-210. Izdajem lokal sa skladi{tem, tovawe lakirawe metalnih i dr- obrada, li~na dostava dokumenata, 584-263. Prodajem "trabant# i kamion Branka Popovi}a 148, uz glavnu Novootvoreno preduze}e pri- venih povr{ina i kerami~ke us- tel. 051/385-957; 065/669-417. Prodajem original sef velike TAM, tel. 525-200. ulicu, cijena povoqna, tel. ma 10 radnika uz mogu}nost za- luge, tel. 065/519-925. Autoelektri~ar s radnim iskus- teìne, zakqu~avawe {ifre - Prodajem kamion "mercedes 1213#, 065/591-823; 051/218-490. rade do 800,00 KM i stalni rad- Povoqno i kvalitetno kwigov- tvom traì posao, u obzir dolazi kqu~, siguran za ~uvawe vrijed- '89. god. pr., u odli~nom stawu, tel. Izdajem poslovni prostor u Trnu ni odnos, uslov SSS, tel. odstvene usluge, tel. 214-929, i posao voza~a "B# kategorije, tel. nosti, tel. 065/400-406. 065/528-882, 051/309-099. na glavnom putu, 300 mŸ, 4 m visine, 051/466-701; 065/753-058. "âjavec - Uslu`ne djelatnosti#. 065/666-197. Prodajem dobru i pravu rakiju Prodajem kombi teretni, dizel asfaltirano dvori{te, upotreb- 000012 G Nastavnica matematike daje in- Instrukcije iz engleskog jezika {qivovicu, iz Potkozarja, tel. 1987. god. ispravan, povoqno, tel. na dozvola, centralno grijawe, strukcije u~enicima osnovne za osnovce - sat - 5 KM, tel. 390-017. 065/387-006. ogra|eno, tel. 065/518-181, 051/ {kole, tel. 051/302-196. 051/211-057. Prodaje industrijski sto za Prodajem trabant, TAM i trak- 584-263. Nau~ite da slikate po uzoru na Ameri~ki biznismen traì pre- Instrukcije - {panski i fran- peglawe sa kotlom i peglom, tel. tor, tel. 581-202. Iznajmqujem u centru grada - stare majstore, otkrijte sve tajne vodioca, u obzir dolazi neko ko bi cuski jezik - povoqno, tel. 062179- 065/723-032. Prodajem "audi 80# sa skoro novim bio na raspolagawu po potrebi, 947 (Bawa Luka). Prodajem veoma uspje{an biqni pje{a~ka zona, ekskluzivne pros- ovog zanata, {kola slikawa dizel motorom 1,6 l, godina tore za trgovinu, veli~ine 220 mŸ "Dace{in#, tel. 065/538-994. tel. 065/817-714. preparat protiv masno}e u krvi, Traìm posao portira ili no}nog (holesterol), tel. 065/648-490; proizvodwe 1980, cijena 1,250 KM, i 33 mŸ, kancelarijske prostorije Vr{im prevoz putnika i robe kom- tel. 065/611-872. vel. 100 mŸ, opremqene 50 mŸ i 100 bijem, po vrlo povoqnim cijena- ~uvara, tel. 051/282-188; 065/ RAZNO 051/481-733. 988-773. Hitno prodajem traktor "fergu- Prodajem TAM 2001. generalno mŸ prazne prostore - prostori su ma, tel. 065/738-643; 051/280-296. ura|en, o~uvan, tel. 051/586-261; klimatizovani i imaju obezbje- Profesorka matematike daje ~aso- Prevozim robu i preseqavam kom- Prodajem prìonicu kafe u son 565# u dobrom stawu, nove gume, bijem, povoqno, tel. 065/985-890. cijena povoqna, tel. 065/610-109. 065/791-259. |ewe i odràvawe, 051/216-384; va iz matematike, finansijske odli~nom stawu, cijena 1000 KM. Prodajem "hjundai galoper# 2,5 065/522-802. Izrada metalnih, plastifici- Tel. 065/580-293. Prodajem traktorsku prikolicu, matematike i statistike za sve dizel 97, prva registracija do Izdajem namje{ten poslovni pros- sredwe {kole i fakultete, tel. ranih foto-bexeva za sve mani- Prodajem nova èqezna neostak- brna~u i rasipa~, tel. 051/815-053. tor od 70 mŸ, u ulici Stepe festacije, promocije i reklame, qena vrata, dimenzija 200h91 cm, Prodajem hrastove hranilice za 12.1998, klima, u odli~nom stawu, 051/387-456. prvi vlasnik, tel. 065/513-968. Stepanovi}a, za trgovinu ili Vr{im usluge prevoza robe i tel. 065/531-550. tel. 065/842-441. sviwe sa ko{em za hranu; 051/ predstavni{tvo, tel. 051/316-433; Dajem ~asove engleskog, tel. Prodajem boksersku vre}u, cijena 815-053. Prodajem kombi "reno trafik#, selidbe kombijem, povoqno, tel. god. pr. 86., generalno ura|en, is- 065/707-190. 065/985-890. 051/462-086. po dogovoru, tel. 065/575-999. Prodajem motokultivator dizel, Izdajem poslovni prostor dvije "Adrija enigma# traì komerci- 14 KS, tel. 065/379-676. tekla registracija, cijena fik- VKV elektroinstalater - radim VIAGRA super deel - USA nova- sna 1.800 KM, tel. 065/510-766. kancelarije 40 mŸ, u centru grada jaliste, plata po dogovoru, tel. gra forte - GB, tel. 065/630-804, Prodajem sef velike teìne, visi- elektroinstalacije, kao i po- Prodajem "golf 1#, 1983. god. na Trgu Krajine, tel. 065/306-783. pravke ku}anskih aparata, tel. 065/591-823 ili 051/218-490. zvati od 10 do 17 ~asova. na 1 m, unikatan, proizvodwa Wien, Izdajem kancelariju povr{ine 17 051/213-424;065/634-868. Vidovita kroz san, {oqu i pasuq Prodajem zamrziva~ "obodin#, la- tel. 051/815-053. proizvodwe, 1.100 kubika, benz- mŸ, u centru grada, ulica Srpska br. Izvodim instrukcije iz hemije za skida crnu magiju, rje{ava porodi~ar u dobrom stawu , tel. 051/ inac, cijena 900 KM, tel. 065/ 2/II, cijena 400 KM mjese~no, tele- |ake i studente, povoqno, tel. di~ne probleme, tel. 065/208-923. 816-764. 493-238. fon 065/547-725. 065/833-354 @ena gra|. teh., hr. paso{, traì Povoqno prodajem nov alarmni AUTOMOBILI Izdajem poslovni prostor, 28 mŸ, bilo kakav posao, ~istila bi sistem za bezbjednost va{eg stana, na prvom spratu poslovne zgrade Izdajem pod zakup pet kance- poslovne prostore, stanove, vikendice, poslovnog prostora, Prodajem "jugo koral 45#, kao nov, LI^NI OGLASI "Ekvator#, tel. 065/673-357. larijskih prostora, strogi peglala ve{, dvorila stare osobe, skladi{ta, cijena povoqna, tel. tel. 051/816-764. Izdajem poslovni prostor od 60 centar grada, tel. 065/580-094; tel. 065/305-892. 065/421-181. Prodajem VW golf IV 1.4B, 99 god, Srbin, udovac, traì ènu do 60 mŸ i stambeni prostor i izdajem 051/215-434. Kvalitetno izra|ujem zubne pro- Prodajem bijelu vjen~anicu, dugu 3V, klima, ekstra o~uvan, 14.500 godina, èqnu razumijevawa, stan na Paprikovcu, tel. 051/212- 000033 G teze (klasi~ne, wisil), krunice i od ~ipke, prvi vlasnik, konfek- KM, tel. 065/696-149. we`nosti, milovawa, radi qeto- 628; 065/322-834. mostove (porcelan, akrilat), tel. cijski broj 40, haqina se moè Prodajem auto "lada 1200#, u is- vawa, prijateqstva, braka i Izdajem dvori{nu zgradu sa ku- 065/636-733. prekrojiti u atraktivni model , pravnom stawu, tel. 065/366-130. proslave Velike gospojine, tel. patilom ure|enu, Star~evica, tel. Viklovawe el. motora, od 0,25 STR "KOMPO# Bawa Luka, tel. 065/421-181. Prodajem pet kom. "mercedes# 0038598223684. 065/274-294. KW Prodajem robu i sav inventar za kombija, otvoreni i zatvoreni, Karakteran, pametan, uspje{an do 250 KW, tel. 051/450-231. vl. Nenad Popovi}, Izdajem poslovni prostor 40 mŸ, na Usisavawe ku}ne pra{ine, pot- - distribucija plina, second hand shoop , tel. 208-755; povoqno, tel. 065/663-104. mu{karac, 44 godine, zaposlen u Malti, tel. 065/607-942. puno uni{tewe griwa, dubinsko - dostava na ku}nu adresu, 065/601-444. Prodajem hitno i povoqno WV - [vajcarskoj, èli da upozna os- Izdajem novoure|eni poslovni ~i{}ewe tepiha, itisona, au- - garantovano: Prodajem ekspres lonac, nije ko- 1600 m¿, kombi, turbo dizel, god. obu od 32 do 38 godina radi braka, prostor od 36 mŸ za sve djelatnos- tosiceva, povoqno, tel. 065/ - 10 kg plina u boci, ri{}en, ru~nik i pe{kire za svad- proizvodwe 1989, 30 decembar, du- tel. 0041774124172. ti, kompletna infrastruktura ri- 575-254. - kvalitetan plin, bu, ventilator, stolwak, okrugli pla kabina u ispravnom stawu - Mu{karac 60/183/79, sme|, sije{ena, 76230, [amac, tel. 065/524- Potrebni saradnici u BiH za - atestirane boce, mawi, i stolwake heklane i ve- pogodan za gra|evinare, tel. tuiran, sa visokim primawima, 003; 065/532-430. skupqawe otpadne plastike tel. 051/301-983; 065/611-617. zene, posteqinu, tople ~ar{ave, 062/268-931. razveden, traì ènu radi braka, Prodajem i izdajem pod zakup 700 (fla{e, gajbe), tel. 061/852-439. Radno vrijeme od 8 do 20 prekriva~ za trosjed i kau~, tel. Prodajem "reno 25#, 90. g. pr. reg- tel. 065/709-422. mŸ, pod krovom, na ogra|enom skla- ~asova 051/316-540. istrovan do 11. mjeseca 2006, tel. @ena traì posao ~i{}ewa 000006 +007242 G Traìm hitno suprugu od 30 do 40 di{nom prostoru od 4000 mŸ, kom- poslovnih prostora, tel. 065/ Prodajem tel. "simens C-72#, star 052/214-616; 065/907-827. godina bez djece, moè i udovica, pletna infrastruktura rije{ena 353-926. tri mjesec,. tel. 215-383; 065/ nacionalnost nije bitna, strogo iz - [amac - Sarajevo, tel. 065/524- Izrada Internet prezentacije Autoradar - laser, detektori Brzo i kvalitetno kucam i {tam- 706-076. inostranstva, imam 34 godine, tel. 003; 065/532-430. va{e firme, ponude, usluge, Prodajem nove ma{ine, mrvilice, {tite od ure|aja za kontrolu pam diplomske, seminarske, oglasa, izrada digitalnih slika, brzine. Upotreba je dozvo- 00385915696534. Izdajem poslovni prostor u Gra- maturske i druge radove, tel. {rotalice, hoblarice, cirkulare, di{ci, 30 mŸ, regulisana upotreb- brzo i povoqno, tel. 065/360-813. i druge alate, moè i na kredit, qena u ve}ini dràva EU, Mu{karac, 40 godina, traì slo- 051/469-516; 065/581-738. Kursevi i instrukcije iz en- kao u BiH i u SCG. Isporu- bodnu ènu sa sela, u obzir dolazi na dozvola, zvati na broj tel. Kucam sve vrste tekstova po ci- tel. 051/532-426; 065/483-598. 051/830-688. gleskog jezika i biznis engleski Prodajem tablu za tehni~ko ka na teritoriji BiH, tel. i udovica, radi druèwa i is- jeni od 0,50 KM/A-4 uz mogu}nost 1 sat/5 KM, prevod tekstova str. 051/481-692; 065/466-666 kqu~ivo radi braka, tel. 065/ Izdajem poslovni prostor 35 mŸ, {tampawa i snimawa na CD, tel. crtawe 150h95 cm sa kulmanom centar, preko puta Medicinskog A-4/10 KM, tel. 065/938-401. " #, tel. 065/579-581. www.freewebs.com/radardetektori. 775-134. 065/484-984. Pomo} za probleme sa ra~unarom, Robotron Reiss fakulteta, ul. Save Mrkaqa 13, Prodajem zamrziva~ {kriwu, 370 (000052 G) tel. 242-350 od 8 do 16, tel. 051/ Sudski tuma~ za wema~ki jezik, virusi, OS, instalacija hardware- l, "zanusi kon~ar#, nov neotpako- 242-350. brzo i kvalitetno, kompjuterska a i softwere, a dolazak na adresu!!!, van, tel. 065/499-391. Prodajem "opel GTS# kupe crveni, KU]NI Traìmo poslovni prostor do 70 obrada, li~na dostava dokumenata, tel. 065/360-813. Prodajem motor dizel za "mer- ful oprema, 2005. god., reg- QUBIMCI mŸ, u Gospodskoj ili uèm dijelu tel. 051/385-957; 065/669-417. Potreban automehani~ar za stal- cedes# 124, 200 D, odli~an i povo- istrovan, povoqno, tel. 065/ Gospodske ulice u B. Luci, tel. Kucam sve vrste tekstova, cijena ni radni odnos, tel. 065/792-065. qan, tel. 065/611-616. 526-426. 063/496-900. 0,80 KM/A-4, mogu}nost narezi- Dajem instrukcije iz matematike Turisti~ka agencija "Hilandar# Prodajem "peò 306# 1,9 D, g. pr. Staford, vrhunska {tenad sa Izdajem poslovni prostor u "Zen- vawa na CD ili lasersko {tam- u~enicima osnovne {kole (povo- organizuje pokloni~ko putovawe 2000, prva registracija 9.2001, pet rodovnicima, profesionalno qno), tel. 051/307-196. itu#, tel. 065/518-910. pawe, tel. 065/518-124. u Ostrog sa dvodnevnim boravkom V, sve osim koè, tel. 062/182-238. odwegovani, vakcinisani i o~i{- Izdajem poslovni prostor u Lak- Izvodimo molerske usluge, laki- Predstavni{tvu internacionalne na moru 25.8.2006. na Veliku Gospo- Kupujem registrovanog "juga#, tel. }eni od parazita, tel. 065/609-756. kompanije u formirawu u Bawoj ta{ima, ul. Kara|or|eva 112, uz rawe i farbawe stolarije, gle- jinu, tel. 051/465-210; 065/644-500. 065/538-048. Prodajem psa torwaka starog god- tovawe zidova, lijepqewe tapeta, Luci potrebno vi{e saradnika na Prodajem tablu za tehni~ko Traìm ukradeni "audi A 4#, we- inu dana, tel. 065/474-728. glavni put, a moè i za kancelar- razli~itim pozicijama. Uslovi: iju, tel. 065/537-210; 051/530-416. povoqno, kvalitetno i brzo, tel. crtawe (150-95 cm) sa kulmanom, ma~ke registracije, slijedi nagra- Odgajiva~ica wema~kih ov~ara 065/226-848; 051/219-572. minimum SSS, posjedovawe tel. 065/579-581. da, tel. 065/517-884. " # 7/05; prodaje Izdajem poslovni prostor u B. Lu- vlastitog automobila, komunika- SERVICIJUM FCI ci, ul. Frawe Supila 12, 28 mŸ, Brzo i bez gre{aka pi{em i {tam- Prodajem ~etiri prozora sa Prodajem "opel kadet# god. pr. 83, {tenad profesionalnog odgoja iz pam sve vrste diplomskih, semi- tivnost, starost 23 do 45 godina, griqama, komplet dva balkonska tel. 065/242-695. moè i sa kancelariju, cijena po pozvati radnim danom od 8 do 16 dva legla, od vrhunskih roditeqa, dogovoru, tel. 065/537-210; 051/ narskih i maturskih radova 0,70 prozora, vrata sa griqama, kom- Povoqno "lada samara#, tel. tel. +387 51 830 053; +38765716802; KM po stranici, tel. 051/464-491; ~asova, tel. 065/309-384; 065/ plet dva prozora mala, ulazna vra- 065/685-779; 065/371-260. 530-416. 630-548. tel/faks + 38751 830-192. Izdajem poslovni prostor u ul. 065/832-164. ta puna hrastova, tel. 065/785-753 Kupujem "mercedes 207-307#, sa Odgajiva~ica wufaundlendskih Seminarski i diplomski radovi! od 8 od 23 ~asa. ceradom ili "tami}a 75#, kratki, Vojvode @ivojina Mi{i}a b. b., Vr{imo prevoz putnika i robe pasa "darius land# prodaje {tenad kombijem na svim relacijama, Povoqno, brzo i kvalitetno! Prodajem poja~alo " # - tel. 051/280-717; 065/575-157. tel. 065/542-621. 100%, gramati~ki ispravan tekst, TEAC AR izlo`benog kvaliteta od rodite- Izdajem 72 mŸ poslovnog prostora povoqno, tel. 065/663-104. 600 zvu~ne kutije 2 h 200 "ELTAX# Prodajem "ladu nivu# 1,7+4 h 4, qa {ampiona, tel. 065/646-284. tel. 065/538-163; 051/305-836. i ozvu~enu akusti~nu gitaru " kraj 2004. godine, tel. 051/380-964. (4 kancelarije), u J. Du~i}a 55, sa Selidbe i druge vrste prevoza Izrada Internet prezentacije Bri- upotrebnom dozvolom, tel. 065/286- tereta do pet tona obavqam vrlo arwood#, zvati od 18 do 21 ~as, tel. Kupujem "jugo# ne stariji od '89. va{e firme, ponude, usluge, 051/279-235. god. do 1.200 KM, tel. 065/799-330. OGLAS U OKVIRU 3 KM 621 i 065/228-870. brzo u Republici Srpskoj i inos- oglasa, izrada digitalnih slika transtvu, tel. 065/416-882. Prodajem dva grobna mjesta du- Prodajem "audi 80# sa skoro novim OGLAS U NEGATIVU 5 KM Iznajmqujem frizerski salon sa brzo i povoqno, tel. 065/360-813 e- binska, za ~etiri osobe, betoni- dizel motorom 1,6 l, godina inventarom i opremom, tel. Vr{im usluge selidbe sa radnom snagom "povoqno#, tel. 065/ mail: [email protected] 051/315-827. web:www.risboweb.com Iznajmqujem poslovne prostore u 663-104. Punim tonere, dolazim kod vas po KUPON ZA BESPLATNE MALE OGLASE ul. V. Masle{e 3, ekskluzivni "CREDO ra~unari i komu- prazan i vra}am napuwen, najpovo- prostor za trgovinu, vel. 220 mŸ, nikacije# prima radnika na neo- qnije, [email protected] Moète predati u svim na{im objektima (kwiàrama - kioscima), kancelarijski prostor 100 mŸ, dre|eno vrijeme na radno mjesto tel. 065/497-141. opremqeno i 50 mŸ i 100 mŸ, prazan kwigovo|e, tel. 051/ 213-960. Rje{avawe problema sa zvukom, putem po{te na adresu: Glas Srpske# AD, Veselina Masle{e 13, Bawa Luka prostor - prostori su klimatizo- Dajem ~asove engleskog, zvati # slikom i konekcijom na ra~unaru. ili adresu: vani, imaju obezbje|ewe i odr- ujutro, tel. 051/462-086. Servisirawe svih kvarova, dani- e-mail [email protected] àvawe, tel. 065/522-802; 051/ "VELA inèwering#, gra|a od [email protected] 216-384. temeqa do krova, izvo|ewe svih tel. 065/497-141. Izdajem poslovni prostor i dvi- gra|evinskih radova - instalacije, Dajem instrukcije iz matematike, Tekst: ...... je kancelarije, sve ukupno 82 mŸ, vodoinstalacije, keramika, ri- povoqno, profesor, dipl. in`. zvati od 8 do 22 ~asa, Tina Uje- gips, fasada svih vrsta, moleraj, elektrotehnike, tel. 051/218-568; vi}a br. 9, tel. 065/767-153. adaptacije ku}a i krovi{ta, tel. 065/632-890. Izdajem poslovni prostor od 40 065/518-181. Izrada ormara, plakara, cipelara, ...... mŸ, preko puta "Karingtonke#, kompjuterskih stolova i ostalog vi{enamjenske svrhe, tel. 051/ 363- Predstavni{tvu interna- namje{taja po va{oj èqi, tel. 314; 065/494-157. cionalne kompanije u formi- 065/220-868. rawu u Bawoj Luci potrebno Ozbiqna èna traì da weguje ...... vi{e saradnika na razli~itim staricu ili da ~uva djecu, tel. GARA@E pozicijama. Uslovi: minimum 065/611-155. SSS, posjedovawe vlastitog "Logos Lambda# d. o. o. servis automobila, komunikativnost, Izdajem novu zidanu garaù u ra~unara, {tampa~a, kopir apara- ...... starost od 23 do 45 godina, poz- ta, puwewe, reparacija i zamjena Obili}evu, preko puta male pi- vati radnim danom od 8 do 16 jace, tel. 051/463-641. ketrixa, tel. 051/228-941; 051/ ~asova, tel. 051/386-410, 228-951. Prodajem zidanu garaù sa kana- 065/623-683. lom, 16 mŸ, Star~evica, Srpskih 000029 M Brusim i lakiram parket brods- Telefon: ...... dobrovoqaca 20, tel. 051/302-210. ki pod, tel. 051/428-070, 065/545943; Prodajem zidanu garaù, 16 mŸ, kod Izvodim sve vrste rigips radova, 065/785-769. Ekonomske {kole, tel. 065/ potkrovqa, spu{tene plafone, Gra|evinsko preduze}e u Bawoj 620-463. pregradne zidove, tel. 065/768-745. Luci prima radnike - tesare, zi- ...... FUDBALSKA RASKR[]A: BALKAN IZME\U SVJETSKE I EVROPSKE FUDBALSKE FEDERACIJE TRA@I SE NOVI DR ANDREJKA Kandidujte za vrhove FIFA-e i UEFA-e Milana Jeli}a, Vlatka Markovi}a, Dejana Savi}evi}a, Zvezdana Terzi}a, Toneta Frantara, bili vi slo`ni ili neslo`ni, samo ne sme da se desi da balkanski region nikoga ne kandiduje, poruka je fudbalskim poslenicima na{eg podnebqa Dobrivoja Tanasijevi}a (Dan Tane), koji se u UEFA-i preselio na galeriju pasivnih" " FUDBAL }e se u budu}no- ja ne znam da li je u tom posti razvijati u dva osnovna gledu izgra|ena svest qudi. pravca. Prvo, kreta}e se ka Dan Tana moli na{u ~ita- izvesnoj (ne potpunoj, narav- la~ku publiku da uvaì jedan no) socijalnoj ravnoteì iz- neprikladan izraz: me|u bogatijih i siroma{ni- - Da li Vi znate da su [kojih delova sveta, a drugo - sve ti do pre desetak godina prde- je verovatnije da }e biti po li kada se intonira engleska viziji dr Milana Jeli}a, ~i- himna pred po~etak utakmice? ja se postavka tretira u poli- Mi smo, kao stare prdowe u tici FIFA-e kao vaàn po- FIFA-i i UEFA-i, prelazi- stulat budu}eg vremena i kru- li preko toga, dok su sada{wi, ì kao pozajmqeni i simpa- mladi fudbalski funkcioneri ti~ni amandman kakve }e vo|- veoma doprineli britanskoj stvo svetskog fudbala morati fudbalskoj slozi. A da li se da ima u budu}nosti. britanski narodi i danas vi{e Doktor Jeli} nije ni Bra- ne vole nego {to se vole, za \ Dan Tana: Pamet u glavu, FIFA i UEFA su zilac, ni Nemac, ni Italijan, fudbal je najmawe va`no. Mi- ozbiqne institucije ni Englez, ni Argentinac, ni slim da bi britanski sistem Urugvajac, niti Francuz, pa komunikacija trebalo kopira- nost za objediniteqa balkan- mladi Modri~anin polako, da bude zna~ajan za trpezom ti na Balkanu i da ovaj evropske fudbalske ideje, kao ~o- ali sigurno, otvara dveri FIFA-e zato {to mu je drski region sasvim oìvi i bu- vek koji je u potpunosti po- Svetske i Evropske fudbal- àva bila svetski {ampion. de priznat. sve}en fudbalskoj ravno- ske federacije. A one se - Ne, on kao predstavnik mla- Doktor Milan Jeli} je pravnosti, koju uglavnom svi istorija nas u~i - i retko i dog talasa fudbalskih posle- nedavno stekao najzna~ajni- razumemo, sa daqim prou~a- te{ko otvaraju novim qudi- nika name}e najve}a znawa te- ji poen, jer je u mom "Fenomenologija fudba- "trodimenzio- la# zbog koje su sede glave FI- nalnoj# fud- FA-e po~ele kona~no prizna- balskoj organi- vati pribliàvawe svojih na- zaciji u Bosni slednika u glavnim fudbal- i Hercegovini skim foteqama sveta kao re- dobio novi alnu ~iwenicu, {to ranije ni- predsedni~ki je bio slu~aj. Mla|ima i no- mandat, a to za- vima retko se od{krinu, a ka- pravo oslikava moli otvore vrata tog rukovo- wegovu li~- de}eg fudbalskog raja. nost, fudbal- - Ne znam da li se ovde zna Milan Jeli}: ôvjek fudbalske budu}nosti ski utemeqenu da je svojom tezom "Fenome- na po{tovawu nologija fudbala# Milan Je- metrima. E, ovaj drugi deo ~i- }em zape}ku, sasvim po stra- propisa, kom- li}, kao ~lan Komiteta ni smetwu nekada{wim legen- ni. Ne}e biti voqe da fudbal promisu i dogo- Evropske fudbalske unije za darnim fudbalerima za napre- na ovim prostorima bude po- voru. Uz pri- pravna i ekonomska pitawa, dovawe u hijerarhiji Svetske magan ni organizaciono ni rodnu sugestiv- takore}i najva`nijeg komite- fudbalske federacije ili materijalno. Ja znam da je to nost na sago- ta, do te mere uzdrmao nas ma- konfederacija - zakqu~io je tako. vornike, koju tore u UEFA-i i FIFA-i da Dan Tana i odmah je, kao odli- Na pitawe da li bi me|u ~ovek ili ima, smo po~eli da se selimo tamo ~an poznavalac balkanskog nabrojanima dr Jeli} mogao ili nema. Ko gde nam sada{we godine odre- mentaliteta i qudi, fudba- da bude novi dr Andrejka, da- zna, mo`da }e up- \Sep Blater KAKAV BEKENBAUER, KAKAV PLATINI, BLATERU NOVI MANDAT! Citiramo zna~ajan deo jednog britanskog komentara: "Bez obzira {to sve è{}e udara na nas fudbalski konzervativizam, oko jedne stvari da, kao Englezi i Britanci, budemo na~isto: Sep Blater je pravi predsednik svetskog fudbala. Ako se desi da mu podvale biv{i fudbalski igra~i kao {to su Bekenbauer, Platini i sli~ni, onda fudbalu preti krah. Dakle, biv{im asovima najluksuznija loà na stadio- nima, a Blateru - novi predsedni~ki mandat! Takva }e, nadam se, biti orijentacija Brita- naca. Samo dr Blater moè da suzbije transfer-bezumqe, poja~anu korupciju i nered u fud- balskom sportu, jer on na tome uveliko radi i zbog toga ima dosta neprijateqa. On je, uostalom, jedina svetla ta~ka, ostali li~e na kegle# komentar je engleskog lista "World soc- cer# iz pera Kajra Rednixa.

\Zvezdan Terzi} \Dejan Savi}evi} \Vlatko Markovi}

|uju mesto - na "galeriju pa- lofilima uputio zna~ajan kle nezaboravni dr Mihajlo sivnih#, kako je predsednik apel: Andrejevi}, koji je jednako Sep Blater odredio na{u po- - Kandidujte za vrhove zastupao naj{iri balkanski ziciju. Rekao je da }e i on FIFA-e i UEFA-e Milana prostor ukqu~uju}i i tada uskoro da nam se pridruì, Jeli}a, Vlatka Markovi}a, izolovanu Tiranu, ameri~ki jer i wega sustiù godine. Dejana Savi}evi}a, slovena~- Srbin Dan Tana, ili srpski Ina~e, dr Blater je prihva- kog eksperta pravnih nauka Amerikanac Dobrivoje Ta- tio mladog Milana Jeli}a kao Toneta Frantara, Zvezdana nasijevi}, kaè: novog ~oveka koji, kako uosta- Terzi}a, kandidujte nekog Bu- - Doktor Jeli} je najmla- lom predsednik isti~e i na garina, Albanca, pa i Grka, |i i najperspektivniji kan- sastancima, u potpunosti raz- jer taj }e {tititi interese didat za visoko mesto, vidim ume obe pozicije fudbalskog regiona. Samo on! Ako se doda je potpuno po voqi i kri- \Franc Bekenbauer \ Mi{el Platini sporta: i su{tinu fudbalske godi da zbog poznatih balkan- terijumu predsednika Blate- igre, i su{tinu piramide u skih mana ne bude li~nosti u ra. E sada, treba da bude po ravo zbog nevesele balkan- vawem "Fenomenologije fud- ma od novih fudbalskih po- organizaciji fudbala po eko- UEFA-i i FIFA-i, balkan- voqi i interesu svih balkanske situacije dr Milan Je- bala# koju malo ko u dana- gleda. nomskim i socijalnim para- ski fudbal }e biti u jo{ ve- skih fudbalskih zajednica, a li} biti najpodesnija li~- {wem svetu razume, a kojom ¥ Dobrivoje JANKOVI]

ODBOJKA PREMIJER LIGA KUP UEFA DANASDANAS NANA Pobjeda Srpski Zvezda SPORTSKIMSPORTSKIM slaba derbi u protiv utjeha Trebiwu Slovana Bojan Pajo Du{an STRANAMASTRANAMA Jani} Jankovi} Bajevi} Strana 3. Strana 4. Strana 8. INTERVJU GLASA PLUS" " @EQKO KOVA^EVI], DIREKTOR "ELEKTROKRAJINE" AD BAWA LUKA POVJEREWEPOVJEREWE NANA VISOKOMVISOKOM NAPONUNAPONU

[email protected] Strana 2.

FEDERACIJA BiH I POVRAT VOJNIH STANOVA VOQNOVOQNO ZAZA OTIMA^INUOTIMA^INU Oficirima uskra}eno pravo Jovan na povrat wihove Vukobrad prijeratne imovine, bilo da je rije~ o stanarskim pravima ili otkupqenim stanovima. Republika Srpska ispunila svoje obaveze Strana 3.

STOTINU QETA SRPSKE FOTOGRAFIJE OKOOKO SKRIVENOGSKRIVENOG @IVOTA@IVOTA Anastas Jovanovi} Strana 5.

SA PROPUTOVAWA KROZ GORSKI KOTAR MORAVICE,MORAVICE, KOKO TITI IMEIME BRI[E...BRI[E... Po zavr{etku Drugog svjetskog rata, varo{ dobila ime - Srpske Moravice... Dekretom iz 1993. nestaje dio naziva mjesta, koji je Tu|mana i wegove podsje}ao na agresore..."" Strana 6.

MARKO VUJOVI], PJESNIK I SAKUPQA^ NARODNOG BLAGA BEZBEZ PROROKAPROROKA SVIJETSVIJET BIBI POTONUOPOTONUO

Marko Vujovi} Strana 7.

KULTURA Strane 8. i 9. (Snimio Haxi Du{an BORKOVI]) ZANIMQIVOSTI Strana 11. Ima svakojakih sajmova, ali je jedan sajam kwige. U me|uvremenu, dok se izdava~i pripremaju za ovu veliku smotru u Bawoj Luci, kwige su ponovo vaskrsnule Strana 12. HUMOR I SATIRA u parki}u preko puta Hrama Hrista Spasiteqa. Iako se izdava~i `ale na poreske Strana 15. namete, carinske prepreke i druge zavrzlame, kwiga na|e svoj put do ~italaca. ENIGMATIKA I u inat prorocima wene propasti i novim elektronskim ~udesima... 2 INTERVJU 26. i 27. avgust 2006. @EQKO KOVA^EVI], DIREKTOR ELEKTROKRAJINE" AD BAWA LUKA POVJEREWE " NA VISOKOM NAPONU

Elektrokrajina" }e postati vode}a elektrodistributivna organizacija" u sastavu Elektroprivrede". U prvih {est mjeseci ove godine u opremu" investirano 1,68 miliona, a u rekonstrukciju elektroenergetskih objekata 1,7 miliona maraka irektor "Elektrokraji- Ukupan saldo neizmirenih propisima i to nije sporno. Me- ne# a.d. Bawa Luka @eq- kamata sa 31. decembrom pro{le |utim, druga je stvar {to je to Dko Kova~evi} ~vrsto je godine iznosi 65 miliona mara- optere}ivalo gra|ane, kod ko- uvjeren da ovo preduze}e, koje je ka, {to ~ini 35 odsto ukupnih du- jih je do{lo do smawewa plate- u prethodnom periodu bilo na govawa. `ne mo}i, i koji nisu bili u sta- pretposqedwem mjestu po po- wu da pla}aju ni osnovni dug, a slovnim aktivnostima u "Elek- TRO[KOVI kamoli kamate. Vlada Republi- troprivredi#, moè postati vo- ke Srpske je prepoznala takvu de}a elektrodistributivna or- Godi{wa izdvajawa za te{ku situaciju i donijela odlu- ganizacija u pomenutom sistemu. gorivo u "Elektrokraji- ku da "Elektrokrajina# sklapa ?ni# lani su prema{ila U momentu kada je postao pr- ugovore o reprogramu sa gra|a- vi ~ovjek "Elektrokrajine# a.d. vrtoglavih milion maraka. nima za otplatu duga za utro{e- Bawa Luka, Kova~evi} nije mo- Jesu li smawena izdvajawa za nu elektri~nu energiju i otpis gao biti siguran da }e zate~ena gorivo i rashodi uop{te? kamata. kadrovska struktura mo}i kvali- - Odgovorno tvrdim da su Moète li da izdvojite ne- tetno da prati nove zahtjeve i svi tro{kovi u "Elektrokra- koliko najmarkantnijih obaveze u svrhu unapre|ewa po- jini# smaweni za 70 odsto, pa ?poteza koje ste preduzeli slovawa. Iz tih razloga su, ka- i utro{ak goriva i slu`be- od kada ste na ~elu "Elektro- ko kaè Kova~evi}, izvr{ena na putovawa. Formiran je krajine#? odre|ena kadrovska pomjerawa. jo{ jedan tim za internu kon- - Dolaskom na mjesto direk- U intervjuu za "Glas Srp- trolu, kao i tim za kontrolu tora "Elektrokrajine# povukao ske#, direktor @eqko Kova~e- upotrebe motornih vozila i sam mnogo poteza koji imaju za vi} podvla~i da je "Elektrokra- utro{ka goriva. ciq da modernizuju i usavr{e jina# a.d. Bawa Luka, u skladu sa poslovawe "Elektrokrajine# a.d. zakqu~cima Vlade Republike Bawa Luka. Srpske, umjesto prvobitno naja- Do{li ste na ~elo "Elek- Do sada to nije bilo slu~aj. vqenog reprograma duga do 31. trokrajine# u vrijeme kada "Elektrokrajina# ~ini 60 odsto ?je eskaliralo nezadovoq- decembra pro{le godine, dala "Elektroprivrede#, a bila je na cenat naplativosti je bio dra- mogu}nost odloènog pla}awa stvo gra|ana zbog novih ra~una pretposqedwem mjestu po svom RODBINSKE VEZE sti~no nizak, ni 30 odsto. zakqu~no sa 31. julom ove godi- za struju. Da li je sklapawem statusu u "Elektroprivredi#. Gra|ani se àle da im iskqu~uju struju zbog duga preko 100 Na{a potraìvawa prema ne, jer na taj na~in èli da "do- ugovora o reprogramu duga za Razumijemo da "Elektrokraji- maraka, za razliku od pojedinaca koji, iako imaju preko 500, potro{a~ima su 220 miliona datno stimuli{e gra|ane da iz- elektri~nu energiju taj problem na# ima odre|ene probleme, ali ?pa i 1.000 maraka duga, zahvaquju}i rodbinskim ili strana~- maraka za isporu~enu, a nepla- mire dugovawa#. su{tinski rije{en? ne razumijemo za{to ne bi bila kim vezama, nemaju straha da }e im brojilo biti zape~a}eno? }enu elektri~nu energiju. Po- Period reprograma za do- - Rije~ je o nesporazumu izvode}a elektrodistributivna - Takva praksa je prekinuta od kada je novo rukovodstvo u zivam potro{a~e da pla}aju ma}instva je dvije godine, a za me|u potro{a~a i "Elektrokra- organizacija u sastavu "Elek- "Elektrokrajini#. Pri kraju je uspostavqawe kol centra, gdje elektri~nu energiju, jer je to ostale potro{a~e pet godina, uz jine# a.d. Bawa Luka. Nije se ra- troprivrede#. }e gra|ani imati mogu}nost da prijavquju takve slu~ajeve. Ru- jedini put za kvalitetniju is- Zbog toga smo ka- kovodstvo "Elektrokrajine# i radnih jedinica ne stoji iza to- poruku. drovski oja~ali "El- ga, a ako gra|ani imaju saznawa o zloupotrebama, ima}e mogu}- Kako stati u ektrokrajinu#. Smi- nost da ih prijave. Za nas su svi potro{a~i isti. kraj kra|i elektri~ne jeweni su svi dotada- ?energije? {wi rukovodioci no svjetlo od Nadzornog odbora Ho}e li biti promjena ci- - Jedna od mjera je elimi- radnih jedinica i doda idemo u javnu nabavku opreme jene elektri~ne energije nacija qudskog faktora i mo- vedeni novi, sposob- za modernizaciju niskonaponske ?u ovoj godini? dernizacija mjernih ure|aja. ni i obrazovani ka- i sredwenaponske mreè. - Promjena cijene elek- Da smo na dobrom putu, potvr- drovi, koji }e ubudu- Nedavno ste potpisali tri~ne energije ne zavisi od |uje podatak da su gubici sa 43 }e, zajedno sa ruko- ugovor o servisirawu i ba- "Elektrokrajine#, ve} je u nad- smaweni na 18,3 odsto. Moramo vodstvom, stvoriti ?`darewu mjernih ure|aja le`nosti Regulatorne komisi- i daqe da radimo na smawewu uspje{nu "Elektro- sa bawolu~kom "Mikroelek- je za elektri~nu energiju. Ka- gubitaka, jer se u razvijenim krajinu# i vratiti joj ugled i povjerewe potro{a~a. Tvrdite da kadrovske promjene ?u "Elektrokraji- ni# nisu politi~ki motivisane? - Ni u kom slu~a- ju nemaju politi~ku pozadinu. Zbog specifi~ne djelatnosti i kontakata sa gra- |anima, moramo ob- ezbijediti transparentnost u radu svih zaposlenih. Kad imate gubitke od 43 odsto, koje je proizveo qudski faktor, onda morate da se opredijelite za kadrovske promjene, koje }e eliminisati sprege iz pro{losti sa nekim potro{a~ima, ali i gubitke. Glavni revizor Republike GUBICI Srpske lani je imao mno- Pomenuli ste gubitke od 43 odsto, koje je proizveo qudski ?go primjedbi na rad \ @eqko Kova~evi} u razgovoru sa na{im novinarom faktor. Koliki su sada gubici elektri~ne energije u "Elek- "Elektrokrajine#. Da li su ti ?trokrajini#? nedostaci otkloweni? tronikom#. Tom prilikom je ko sada stvari stoje, promjene evropskim zemqama gubici - Gubici sada iznose 18,3 odsto i znatno su smaweni. Me|u- - Revizorski izvje{taj je tim, ne smijemo se zavaravati, jer je tehni~ko stawe mreè ve- istaknuto da }e ta saradwe re- cijene ne}e biti. Ponavqam, kre}u izme|u devet i 15 odsto. predstavqen Akcionarskoj skup- zultovati smawewem gubita- "Elektrokrajina# a.d. Bawa Ho}e li biti novih ulagawa oma lo{e. Ako u budu}em periodu ne naplatimo dugovawa i ne {tini "Elektrokrajine# i Nad- modernizujemo mreù, gubici }e se pove}avati. Na{ ciq je da ka, ali i kvalitetnijom i jef- Luka ne odre|uje cijenu elek- u sanaciju dotrajale elek- zornom odboru, koji su dali tinijom elektri~nom energi- tri~ne energije. ?tromreè u narednom peri- elimini{emo qudski faktor, koji prouzrokuje gubitke, i na smjernice da se u narednih 30 da- jom. Moète li da pojasnite Kolika je naplativost dobrom smo putu da to u~inimo. odu? na sa~ini akcioni plan za ot- ovu tezu? elektri~ne energije na - Uprava "Elektrokrajine# klawawe uzroka koji su doveli - Moderna oprema koju pro- ?podru~ju Bawe Luke u pr- obi{la je sve radne jedinice i odobrewe nadle`nog ministar- zumio novi na~in obra~una utro- do propusta. izvodi "Mikroelektronika# vih {est mjeseci? sa~inila prioritete za poprav- stva, s tim da reprogramirana {ene elektri~ne energije, kao Revizor je konstatovao da elimini{e uticaj qudskog - Na tom poqu imamo znat- ku elektromreè. Nema grada rata ne moè da bude mawa od i kamate na kamatu i kamate na je i "Elektrokrajina# bi- faktora. Na{ ciq je da na nih problema. Gra|ani nisu do- gdje rekonstrukcija nije u toku. 20 maraka. nepla}enu utro{enu energiju. ?rala ~ak petorangirane mjerni ure|aj ne uti~e ~ovjek, voqno shvatili da je elektri~- U prvih {est mjeseci ove go- - Ugovor o reprogramu osnov- Isti princip vaì i kad uzme- ponu|a~e za nabavku robe i ve} savremena tehnologija. Do na energija roba kao i svaka dine u opremu je investirano 1,68 nog duga potro{a~i mogu potpi- te kredit u banci: ako ga ne pla- usluga. Jeste li prekinuli ta- sada je "Elektrokrajina# ser- druga roba. Nije elektri~na miliona, u rekonstrukciju elek- sati u zgradi Direkcije ili naj- }ate, obra~una}e vam kamatu na kvu praksu? visirala i ba`darila mjerne energija socijalna kategorija, troenergetskih objekata 1,7 mi- bliòj poslovnoj jedinici ve} obra~unatu kamatu. - U proteklom periodu ni- ure|aje, {to je apsurd. ve} roba. liona i za nabavku elektroener- "Elektrokrajine#. Kamate sa U javnosti je stvoren uti- smo zakqu~ili nijedan javni ten- Sklapawem ugovora sa "Mi- Istina, bilo je problema getskih materijala preko dva mi- stawem od 31.12.2005. godine bi- sak da je obra~unavawe ka- der, nego smo analizirali pret- kroelektronikom# to vi{e ne- kod isporuke, kvaliteta ispo- liona maraka. ?mate na kamatu nezakonito, }e otpisane otplatom glavnice hodno sklopqene nabavke. Na- }e biti slu~aj, jer sada }e bi- ruke i obra~una elektri~ne duga u potpunosti, dok }e se ka- a Vi tvrdite da je sve bilo po za- stavqena je realizacija tende- ti stvoren efikasniji i jef- energije. U posqedwa tri mje- ¥ Dijana VRHOVAC mate obra~unate u ovoj godini konu? ra sklopqenih po zakonu, dok su tiniji sistem za mjerewe elek- seca naplativost je znatno po- MIHAJLOVI] svrstati u teku}u potro{wu - - Obra~unavawe kamate na poni{teni ugovori sklopqeni tri~ne energije, u kojem je eli- ve}ana i sada iznosi oko 80 od- Snimio Haxi Du{an objasnio je Kova~evi}. kamatu je u skladu sa zakonskim mimo zakona. Dobili smo zele- minisan qudski faktor. sto. U proteklom periodu pro- BORKOVI] 26. i 27. avgust 2006. TEMA 3 FEDERACIJA BiH I POVRAT STANOVA OFICIRIMA BIV[E JNA VOQNO ZA OTIMAÎNU

a u Bosni i Hercegovini Oficirima uskra}eno pravo na povrat wihove prijeratne vlast Republike Srpske prije- sve moè i ni{ta ne mo- ratna imovina im je vra}ena. SUKCESIJA Dè, zavisno od toga o ko- imovine, bilo da je rije~ o stanarskim pravima Nikola [piri} ponovio je Jovan Vukobrat rekao je da me se radi i ~iji se interesi ili otkupqenim stanovima. Republika Srpska za "Glas Srpske# da su sudije biv{e starje{ine JNA koje brane, najboqe su na svojoj ko- Ustavnog suda svojom "skanda- ìve u Republici Srpskoj po- traùju stanove i u drugim ì osjetile biv{e starje{ine ispunila svoje obaveze loznom odlukom o vojnim sta- biv{im jugoslovenskim repu- Jugoslovenske narodne armije, novima, koja je potvrdila spe- blikama. koji su do rata ìvjeli u Fede- kulacije o wihovoj korumpira- U Hrvatskoj ih je oko 20, raciji BiH. nosti, ali i nekim prethodno Sloveniji 160 i 30 u Makedo- Da sve bude gore, jedino je donesenim, skrenuli na sebe pa- niji. Iako Sporazum o suskce- wima u BiH uskra}eno pravo `wu i da }e se ubudu}e vi{e siji propisuje wihovo vra}a- na povrat prijeratne imovine, razgovarati o wihovim sumwi- we biv{im prijeratnim kori- bilo da je rije~ o stanarskim vim biografijama nego odluka- snicima, kako sada stvari sto- pravima ili otkupqenim sta- ma koje donose#. je, nema naznaka da li }e se i novima. [piri} smatra da je sve kada to desiti. Podsjetimo, biv{i visoki {to se de{ava sa vojnim stano- predstavnik Volfgang Petri~ vima u Federaciji BiH "spre- vora, zna}emo u utorak, 28. av- donio je odluku da svi koji su ga doma}ih i me|unarodnih kri- gusta, za kada smo zakazali sa- od 30. aprila 1991. do 4. apri- minalnih obavje{tajnih krugo- stanak o sagledavawu stambene la 1998. godine napustili svo- va, koji su negativnu ratnu fak- problematike vojnih penzio- je stanove, imaju status izbje- turu proslijedili qudima u nera i weno rje{avawe posli- glih i raseqenih, bez obzira BiH koji ne bi trebali da je je ukidawa Ministarstva od- na okolnosti zbog kojih su oti- plate. brane Republike Srpske i Voj- {li iz svoje imovine i gdje se - Iako je me|unarodna zajed- ske Republike Srpske. nalaze. nica stanarsko Republika Srpska sprove- pravo definisala la je u potpunosti ovu odluku kao imovinsko, to i svim oficirima bo{wa~ke im nije priznala i hrvatske nacionalnosti vra- tako {to sprovodi tila imovinu. Rije~ je o 508 sta- diskriminaciju nova. prema ovim qudi- Federacija se oglu{ila i ma. Jer, stanovi bo- uskratila im je to ~lanom 3a {wa~kim i hrvat- Zakona o napu{tenoj imovini skim oficirima u Federacije BiH, koji je u svo- Srpskoj su vra}e- joj prvoj verziji onemogu}io po- \Sarajevo: Pravo pod nogama ni. To smatram do- vrat stanova svim starje{ina- brim, ali politi- ma, ne smatraju}i izbjeglicom 30. kadrovskom centru Vojske - Federalni organi u pro- jeratnim vlasnicima imovina ka je morala u i nosioce stanarskog prava ako Jugoslavije. teklih godinu dana vratili su nadoknaditi u novcu. ovom slu~aju da su 30. aprila 1991. godine bili Istina, ve}ina oficira, od ~etiri-pet stanova. U pitawu Pukovnik Vukobrad podsje- odrì ravnoteù - u aktivnoj slu`bi Jugosloven- oko 1.500, uspjela je da poslije su oni mawe kvadrature, iz ko- }a da je to jo{ jedan vid pqa~- rije~i su [piri}a. ske narodne armije, nisu bili vi{egodi{weg obijawa prago- jih su deloìrani qudi koji ke, jer je cijena od 600 maraka On isti~e da su va brojnih op- nisu na zna~ajnim funkcijama po kvadratu daleko od trì- srpski politi~ari {tinskih, kanto- - rekao je Vukobrad. {ne. Ponuda je me|u prvima napravili gre{ku nalnih, entitet- Vukobrad kaè da, uprkos stigla zastavniku Slavku Stoj- dozvoliv{i da ge- skih, institucija svim smetwama i ometawima u ni}u. neral Sifet Po- BiH i pravosud- povratu vojnih stanova u Fede- No, ni tu nije kraj poniè- xi} bude izabran za nih organa u ko- raciji BiH, Udruèwe vojnih wima ovih qudi. Polije odlu- na~elnika Zajed- jima su ostavili penzionera ne}e odustati od ke Ustavnog suda o stanarskim ni~kog {taba Oru- na hiqade mara- borbe za svoja prava. pravima, federalna vlast je, ànih snaga BiH, ka, do|e u posjed Mada je, poslije odluke ohrabrena ovakvim stavom, oti- uprkos ~iwenici svoje imovine. Ustavnog suda BiH od septem- {la i korak daqe, pa je proda ìvi u stanu Jo- Da bismo op- bra 2004. godine, na inicijati- {le godine najavila, a potom i vana Vukobrada. \ Jovan Vukobrad: Nema ravdali tvrdwu s vu, tada zamjenika predsjedava- u djelo sprovela prijetwu da Wemu je, smatra, dr- povla~ewa po~etka pri~e, ju}eg Predstavni~kog doma }e i onima kojima je stanarsko àva trebalo da ku- va`no je re}i da Parlamentarne skup{tine, Ni- pravo vratila, ponovo ga odu- pi stan. S obzirom na ~iwenicu, is- onim oko 250 of- kole [piri}a o ustavnosti zeti. [piri} je najavio da }e piti~e pukovnik, da Narodna icira, kojima jo{ ~lana 3a, do pravde jo{ teè Vukobrad je naveo primjer tawe vojnih stanova postaviti skup{tina Republike Srpske nije po{lo za rudo}i. pukovnika Mile Savi}a iz Mo- ne samo u Predstavni~kom domu na sjednici o reformi odbra- kom da ostvare On podsje}a da je Sud donio stara, kojem je stanarsko pravo Parlamenta BiH, ve} i svim ne pro{le godine nije zauzela ovo pravo, stano- odluku koja kaè da ~lan 3a fe- vra}eno prije tri godine, od drugim nadle`nim organima na jasan stav o ovom pitawu. vi nisu vra}eni deralnog Zakona o napu{tenoj kada ìvi u stanu. Sli~nu sud- nivou BiH i Republike Srpske. - Na sastanak su, osim is- jer je rije~ o elit- imovini o vojnim stanovima ni- binu doìvio je i potpukovnik - Jedna od institucija koja taknutih generala i pukovnika nim lokacijama, je neustavan. Sud nije utvrdio Branislav Tadi} iz âpqine, mora da ima aktivnu ulogu u Vojske Srpske, pozvani i posa puno kvadrata. povredu Ustava kroz ~lan 3a, kojem je biv{a Komisija za imo- ovoj pri~i jeste i Ministar- mo}nik ministra za izbjegla i Wihova vrijed- {to zna~i da je stvo odbrane BiH, koje treba da raseqena lica Drago Vuleta, nost procjewuje Federacija BiH s se odredi prema ovom proble- predsjednik Bora~ke organiza- se na oko 20 mili- pravom osporila mu - precizirao je [piri}. cije Republike Srpske Pante- ona maraka. stanarsko pravo Osim wega, [piri} je mi- lija ]urguz i savjetnik pred- U wima danas nad stanovima bi- {qewa da }e i Vlada Republi- sjednika Vlade Slavko @mari}. \ Volfgang Petri~: Odgovora ìve visoki voj- v{e JNA. Predjed- ke Srpske preduzeti odre|ene Drago Vuleta nam je rekao nije bilo ni i politi~ki nik Ustavnog su- korake koji }e pomo}i biv{im da, bez obzira na trenutno sta- zvani~nici Fede- da Mate Tadi} ob- oficirima Jugoslovenske na- we, ima osnova da se i daqe od penzionisani i nisu bili drà- racije, ali i BiH. razloìo je da od- rodne armije jer }e, smatra on, Federacije BiH traì da sta- vqani BiH. Tako je u troiposobnom sta- luka nije u su- premijer Milorad Dodik shva- nove vrati wihovim prijerat- O wegovoj apsurdnosti ne nu u Sarajevu pukovnika u pen- protnosti sa Ev- titi ozbiqnost problema i ne- nim vlasnicima. treba posebno govoriti kada se ziji Vojske Republike Srpske ropskom konven- }e ga ignorisati, kao {to su to On podsje}a, izme|u osta- zna da su u BiH ratni sukobi Jovana Vukobrada na~elnik Za- cijom o qudskim ~inile prethodne vlade. log, i na Konvenciju o qudskim po~eli tek u aprilu 1992. godi- jedni~kog {taba Oruànih sna- pravima, poziva- Udruèwe vojnih penzione- pravima i osnovnim sloboda- ne, a BiH nije bila do spome- ga BiH Sifet Poxi}. U, tako- ju}i se na sli~nu ra Republike Srpske je, veli ma iz 1952. godine po kojoj sva- nutog datuma ni me|unarodno |e sarajevskom, stanu pukovni- Evropskog suda u Vukobrad, u junu poslalo dopis ko fizi~ko lice ima pravo na priznata, pa niko nije ni mogao ka Svetozara Price ìvi biv- Strazburu u slu- visokom predstavniku za BiH nesmetano uìvawe svoje imo- imati weno dràvqanstvo. {i komandant ìvini~ke di- ~aju "Ble~i}# u Kristijanu [varc [ilingu u vine i niko ga ne moè we li- Kasnije je ova odredba u ne- vizije general Salih Malki}. Hrvatskoj. kojem od wega traì da iskori- {iti, osim ako je to u javnom koliko navrata mijewana, ali Visoki bo{wa~ki oficiri na- Ovakav stav sti svoja ovla{}ewa i vojnim interesu. svaka verzija svodila se na is- stanili su se u ovom gradu i u Suda za posqedi- penzionerima omogu}i da - Federacija BiH, odnosno to - legalizaciju ratnog plije- imovini potpukovnika Janka cu je imao ~iweni- ostvare svoja ustavna prava u weno biv{e Ministarstvo od- na Armije BiH. Trivi}a i Slavice Prole, su- cu da gotovo godi- BiH. brane, pozivala se na Konvenci- Izmjene od maja 2003. godi- pruge preminulog pukovnika nu dana nijednom On dodaje da odgovor jo{ ju i na "javni interes#, kazav{i ne, primjera radi, zna~ile su Vojske Srpske. biv{em starje{i- nije stigao, podsjetiv{i da su da su u tim stanovima smje{te- da stanovi ne}e biti vra}eni U stanovima pukovnika ni JNA nije vra- i ranija pisma upu}ena biv{im ni u~esnici i stradalnici ra- Marka Kukobata i Milorada visokim predstavnicima, jed- ta. Ali, javnim interesom ne onima koji su poslije 14. de- }en stan. Nikola [piri}: Skandalozna cembra 1995. godine ostali u Dragi}a u Biha}u su wihove ko- Iako se Odluka \ no Volfgangu Petri~u i ~eti- moè se smatrati davawe pred- aktivnoj vojnoj slu`bi oruà- lege po ~inu iz federalne voj- odnosila samo na odluka Ustavnog suda BiH ri Pediju E{daunu, putovala nosti jednom pojedincu u korist nih snaga susjednih dràva. Bez ske, Rifat âu{evi} i Sead nosioce stanarskih samo u jednom smjeru. drugog - podvukao je Vuleta. obzira na to da li su, ili ni- Jusi}. prava, a ne i na prije rata ot- Vukobrad napomiwe da ni Drago Vuleta napomiwe da su, zakqu~ili kupoprodajne Pukovnik Vukobrad, koji je kupqene stanove, o kojima se vinske zahtjeve izbjeglica i ra- vlast u Srpskoj nije pokazala su brojni zakonu na nivou BiH ugovore. ina~e predsjednik Stambene ko- Sud obavezao da }e se naknad- seqenih BiH najprije dala po- interes da se bavi ovom pro- usagla{eni, pa i oni imovin- Bilo je jasno da }e fede- misije Udruèwa vojnih pen- no izjasniti, mada to ni do da- zitivno rje{ewe, a potom ga, blematikom, podsjetiv{i da su ski, tako da ne}e biti te{ko ralna Vlada i daqe raspolaga- zionera Republike Srpske, ka- nas nije u~inio. na àlbu Federacije BiH, po- s wom bili upoznati biv{i "pobiti# navode iz Federaci- ti ve}im dijelom vojnostambe- zao je za "Glas Srpske# da nije U me|uvremenu, nadle`ni ni{tila. premijeri Dragan Mikerevi} je koji se kao dokazi koriste nog fonda jer je, po gruboj prote{ko uo~iti da Federacija u Federaciji BiH primjewuju Treba li re}i da su ovi qu- i Pero Bukejlovi}. protiv biv{ih starje{ina Ju- cjeni, oko dvije tre}ine ofici- BiH, razli~itim rje{ewima i svoju zakonsku odredbu kojom je di godinama pla}ali sudske - Dopisom smo se u aprilu goslovenske narodne armije, u ra Republike Srpske poslije presudama o istim slu~ajevi- propisano da se ni u potpuno- sporove da bi vratili stanar- obratili i sada{wem predsjed- poku{aju da im se trajno otu|i decembra 1995. godine, formal- ma, sama kr{i zakone koje je sti otkupqeni stanovi ne}e ska prava, da bi tek sada zapa- niku Vlade Miloradu Dodiku. imovina. no-pravno, pripadalo ukinutom usvojila. vra}ati, ve} }e se wihovim prili u prave probleme. Jer, za Da li }e i on ostati bez odgo- ¥ Milica XEPINA 4 U FOKUSU 26. i 27. avgust 2006. ISTRA@IVAWE [VAJCARSKE O POVRATKU U DESET OP[TINA U BiH IZ O[TROG UGLA Ferexacija BiH! POLITIKA DR@I KQUÊVE naslovu, naàlost, nema {tamparske gre- {ke, kao {to je nema ni u ìvotu. Kamo Upuste sre}e da je ferexacija samo oma{ka (moja ili bilo ~ija) pri pisawu naziva entite- Qudima treba omogu}iti pravo na ta Federacija BiH, a ne {to je, opet i po sto pu- povratak, ali wihova odluka mora da bude ta naàlost, ferexacija BiH surova ~iwenica danas i ovdje, ma koliko se kreatori i telali po- dobrovoqna. Povratnicima mora da bude litike u {eher Saraj'vu upiwali da i nas i svijet ubijede kako su za gra|ansku BiH. garantovana fizi~ka bezbjednost, mora im Bih BiH, ali ne bih je kao islamsku, nego biti pruèna pravna i materijalna kao dràvu ravnopravnih naroda i entiteta. Da ne bi bilo "da ga tupim# (makar i iz sigurnost, smatra Rolf Kapel O{trog ugla), zavirio sam malo u istoriju ove dana{we Federacije BiH (ili ferexacije, raz- oboq{awe uslova ìvo- - Od 1991. godine [vajcarska lika je sve mawa) i ustanovio da je mnogo prije ta, brzi privredni razvoj, je u BiH uloìla 340 miliona Dejtonskog sporazuma (21.11.1995), na kojem je, Ppromocija pomirewa na- evra za rje{avawe humanitarnih znano je, ozvani~ena dvoentitetska BiH (sa Re- roda, ali i ve}a efikasnost po- pitawa, od ~ega 140 miliona za publikom Srpskom kao jednim i Muslimansko-hr- liti~kih ustanova i organa, uslo- povratak. To su velika sredstva vatskom federacijom kao drugim entitetom), davi su za odrìvi povratak izbje- i èlimo da vidimo {ta je ura- kle, jo{ 2. marta 1994. u Va{ingtonu potpisan mu- glih u BiH. |eno po pitawu povratka - nagla- slimansko-hrvatski dogovor, kojim je "rat izme- Na ovo je ukazano u zakqu~ci- sio je [oh. |u muslimana i Hrvata u BiH definitivno go- ma ispitivawa javnog mwewa o Prema rije~ima Rolfa Ka- tov#, a {esnaest dana kasnije (18.3.1994) u istoj poloàju povratnika u BiH pod pela, anketa je pokazala da se ~ar{iji (Va{ington) sve~ano je potpisan i pakt nazivom "Odrìvi povratak u oko 90 odsto qudi vratilo do- izme|u Hrvata i muslimana, tj. uspostavqena je odrìvu dràvu?#. brovoqno. "Muslimansko-hrvatska federacija u BiH#. Istorija daqe biqeì da je 31. maja iste go- Istraìvawe je organizova- Samo tri odsto biv{ih in- dine (1994) u Sarajevu Skup{tina Muslimansko- la [vajcarska direkcija za raz- terno raseqenih lica i sedam od- hrvatske federacije u BiH izabrala za predsjed- voj i saradwu - SDC, me|u posto biv{ih izbjeglica navelo je nika Kre{imira Zubaka (Hrvata), a za potpred- vratnicima, doma}im stanovni- da su wihov povratak pokrenule sjednika Ejupa Gani}a (muslimana). Dvije stva- {tvom i interno raseqenim, od- vlasti. ri su ovdje va`ne. Prvo je va`na ~iwenica da je Rolf Kapel i Rudolf [oh: Proces nije zavr{en uz rije~ federacija i prije Dejtona, i u Dejtonu, SKROMAN DOPRINOS i poslije Dejtona obavezno i{ao pridjev musli- (Snimio R. [IBAREVI]) mansko-hrvatska, {to je, osim prostog imenova- Zna~ajan broj ispitanika ovakvo mi{qewe za vjerske vo- wa nacija udruènih u federaciju, upu}ivalo i smatra da su politi~ari i re- |e. ve, a oko pet odsto povratnika je na zakqu~ak da postoji i wihov politi~ki i voj- ligijske vo|e dali skroman do- Zna~ajan broj ispitanika svoje ku}e i stanove po povratku UZORAK ni protivnik (Srbi), a druga va`na ~iwenica je prinos promociji pomirewa. sumwa i u nezavisnost medija. Ta- prodalo i sada ìve u nekom dru- Za istraìvawe su odabrane da to nije bila "federacija BiH#, nego "fede- Tako 57 odsto ispitanika ko se oko 15 odsto ispitanika gom mjestu. op{tine u kojima ìvi relativ- racija u BiH#, gdje je ovo "u# zna~ilo udruìva- smatra da se uspjeh politi~ara uop{te, a oko 30 odsto uglavnom Tako|e, oko dvije tre}ine pono veliki broj povratnika, od- we u okviru BiH, a nije zna~ilo ono {to }e se u promociji pomirewa moè ne slaè sa tvrdwom da {tampa, vratnika èli da ostane u mje- nosno Srebrenica, Doboj, Pela- kasnije, Federacijom BiH (bez "u#), proturati opisati kao mali ili nikakav, radio i televizija nisu slobod- stu u koje su se vratili, 20 odsto kao tuma~ewe: "federacija na nivou BiH#, {to gi}evo, Prijedor, Tesli}, Novi bi, kao, trebalo da upu}uje na zakqu~ak da je Re- a oko 40 odsto ispitanika ima ni od politi~kih uticaja. je neodlu~no, a 10 odsto planira Grad Sarajevo, isto~ni i zapad- publika Srpska ne{to {to se izdvaja (dakako, nada ponovo napusti svoj dom - na- ni Mostar, Bugojno, Jajce i Bi- silno) iz te "federacije#. nosno qudima koji su tokom ra- Istraìvawe je pokazalo da glasio je Kapel. ha}. Ovoj federacijskoj podvali trebalo bi se su- ta napustili svoje domove, a posu postojali i podsticaji na po- Analiza je pokazala da oko 17 - Va`no je napomenuti da se protstaviti podsje}awem da je samo godinu dana slije rata su se vratili u prije- vratak, pa je 35 odsto povratni- odsto srpskih, 12 odsto bo{wa~- na{a definicija mawinskih i prije tog nacionalnog ufederavawa Hrvata i mu- ratno mjesto boravka, ali ne nu- ka izjavilo da su dobili obe}a- kih i ~etiri odsto hrvatskih pove}inskih ispitanika bazirala slimana (tek }e se kasnije nazvati Bo{wacima) `no i u svoje ku}e. wa o pomo}i koja }e im biti pru- vratnika èli opet da napusti na odgovorima ispitanika. Ta- u BiH muslimanski lider Alija Izetbegovi} do- U okviru istraìvawa stru~- èna poslije povratka. svoj dom. ko, u na{em ispitivawu povrat- bio (16.2.1993) "nagradu od islamskih zemaqa za waci {vajcarskog Federalnog Humanitarne organizacije i U SDC-u kaù da je trenutna nici ~ine vi{e od 80 odsto - ka- {irewe islama#. Alija je, ina~e, jedan od devet tehnolo{kog instituta iz Ciri- vlasti takva su obe}awa davali ekonomska situacija u velikom ù u SDC-u. ~lanova mladomuslimanske organizacije, koji su ha - NADEL i preduze}a "Prizma prvenstveno povratnicima koji broju doma}instava u BiH, u stva- Anketirano je po 300 bo- bili me|u 40 osniva~a SDA neposredno pred ovaj posqedwi rat, a poznato je (iz one dosadne, ali istraìvawe# iz Sarajeva oba- su se vra}ali u ruralna podru~- ri, odraz posqedweg rata. Ne{to {wa~kih, srpskih i hrvatskih porodica. neumitno ta~ne istorijske nauke) da su "Mladi vili su razgovore sa ~lanovima ja. Analiza je pokazala da su hu- vi{e od deset odsto ispitanika muslimani# u onom onamo ratu (1941-1945) "po- 1.813 doma}instava u po pet op- dràvali ideju autonomne BiH pod wema~kim {tina u Federaciji BiH i Repu- KAKO SE ODVIJAO PROCES POMIREWA KROZ PONA[AWE POLITIÂRA patronatom#, a neki od wih su se prikqu~ili i blici Srpskoj. OD ZAVR[ETKA RATA/VA[EG POVRATKA? zloglasnoj Hanxar diviziji. Kad se svemu tome do- Tokom predstavqawa ovog is- da saznawe da su Alijinu "Islamsku deklaraci- traìvawa protekle sedmice u broj ODGOVOR ju#, nastalu izme|u ta dva rata, jedni vidjeli kao Bawoj Luci, predstavnik NA- kategorija ispita- "samo vjersku kwigu#, a mnogi i kao islamski DEL-a i ~lan istraìva~kog ti- nika "Majn kampf#, postaje jasniji marifetluk tih pr- ma Rolf Kapel kazao je da se, nikakav ili mali progres, sredwi ili mali progres, jak progres, nemam odgovor vih u godinama poslije Dejtonskog sporazuma i prema kriterijumima Visokog Ukupno 1813 57,1% 30,5% 2,6% 9,6 poslije te{ko prihva}enog uvjerewa da je "nemo- komesarijata, o~ekuje da }e po- gu}e stvoriti islamsku dràvu u Evropi#. Taj ma- vratak biti odrìv ako se ostva- etni~ka grupa rifetluk se sastoji u tome {to je iz naziva en- ri nekoliko uslova. Bo{waci 605 59,8% 29,2% 1,8% 9% titeta im izostavqeno ono muslimansko-hrvatska, ali je u praksi sve zao{treno toliko da {to - Prije svega, qudima treba Srbi 607 66,2% 25,7% 2,4% 9,5% Hrvati 6014 9,2% 36,7% 3,6% 10,3% god se iole ne uklapa u to {to je izostavqeno, omogu}iti pravo na povratak, ali postalo (prvo u tom, a potom i u drugom entite- wihova odluka o povratku mora entitet tu) problem i "prepreka na putu ka Evropi#. da bude dobrovoqna. Povratnici- Republika Kad je pomislio da se sve zaboravilo i da se ma mora da bude garantovana fi- Srpska 921 56,7% 30,1% 3,4% 9,6% sada konta i pika samo ono {to je sada, Sulejman zi~ka bezbjednost, mora im biti Tihi} pokazuje da i nije bio ba{ posve dobar pruèna pravna i materijalna Federacija |ak u Alijinom politi~kom mejtefu, pa po~et- sigurnost, a treba ostvariti i BiH 892 56,7% 30,9% 1,8% 9,6% kom ove godine podnosi zahtjev Ustavnom sudu BiH da ispita ustavnost naziva entiteta Repu- strane, 54 odsto ispitanika iz blika Srpska, jer - veli taj ne posve dobar |ak navelo je da ima pote{ko}a da reda mawina smatra da mawin- prehrane svoju porodicu, pa spa- Alijin - postoji "pozitivna diskriminacija srpski gra|ani imaju vi{e pote{ko- skog naroda u odnosu na Bo{wake i Hrvate, dva daju u kategoriju ekstremno siro- }a u pronalaèwu posla od dru- ma{nih, a oko 28 odsto spada u ka- ostala konstitutivna naroda, koji tako|e ìve gih gra|ana, a ovakvo mi{qewe u tom entitetu#. Ne znam da li mu je i, ako jeste, tegoriju siroma{nih. dijeli samo 32 odsto ispitanika {ta mu je odgovorio Ustavni sud BiH, ali znam Ekstremno siroma{tvo vi{e iz ve}inskog naroda - pi{e u ana- da bi mu boqe bilo da je boqe u~io, pa da se i on od dva puta je ~e{}e u urbanim lizi. (Suqo) nau~i kakvim marifetlucima. Da se ne podru~jima, a povratni~ka ma- Zna~ajan postotak ispitani- bruka makar kad ne mora. winska doma}instva naj~e{}e su ka smatra da pripadnici mawin- Evo, pretpostavimo da mi sada budemo blen- pogo|ena siroma{tvom. skih grupa doìvqavaju diskri- tavi, pa pristanemo da iz naziva na{eg izosta- Pripadnici mawinskih grupa minaciju na razne na~ine. vimo ono Srpska, kao {to su oni iz naziva svog ~e{}e su zaposleni u poqopri- U izvje{taju je zakqu~eno da entiteta izostavili ono muslimansko-hrvatska, vredi u odnosu na domicilno sta- postoji op{te slagawe da se eko- pa da nam BiH ubudu}e bude sastavqena od fede- novni{tvo. racije i republike. Da li bismo opet i mi, i oni, nomske politike za rast priho- Prema ovom istraìvawu, i cio svijet znali ko je ko? Naravno, da bismo neprijateqstva i prijetwe nasi- da i smawewe siroma{tva mora- znali, samo {to bi sve bilo em tihi}evski glu- qem izme|u pripadnika razli~i- ju ukqu~iti u stvarawe povoqne po, em svebosanski smije{no: Srbin bi bio re- tih naroda su u opadawu, iako ima klime za ulagawe, fleksibilni- publikanac, Hrvat federalac, a musliman fede- i ovakvih slu~ajeva. je trì{te rada i reformu obra- ralija! Vi{e od polovina ispitani- zovnog sistema, zatim novu regu- Joj razlike, drasti}ne! ka navelo je da se osje}aju "uglav- lativu za dràvna preduze}a i Nego, da se niko ne bruka vi{e nego {to mo- Posao prva briga: Povratnici u biha}ku op{tinu nom sigurno#. drugo. ra, najbezbolnije bi bilo da se onom entitetu U [vajcarskoj direkciji za vrati naziv koji ta~no ozna~ava fakti~ko im Ipak, oko 10 odsto ispitani- stawe, dakle, da ponovo bude Muslimansko-hr- pomirewe izme|u neprijateq- manitarne organizacije i vlasti ka pla{i se nasiqa, a isto toli- razvoj i saradwu zakqu~uju da skih grupa - kazao je Kapel. poseban naglasak stavile na po- proces povratka jo{ nije zavr- vatska federacija u BiH, pa da se ne laèmo i ki procenat upoznat je sa tim da ne foliramo, nego da ìvimo lijepo i po{teno, U skladu sa tim uslovima, dr{ku ~lanovima mawinskih gru- su se u wihovoj op{tini u po- {en jer jo{ ima izbjeglica u ino- obavqeno je i ovo istraìvawe. kao dobre kom{ije u zajedni~koj ku}i, u zgradi pa i povratnicima koji naseqa- sqedwih godinu dana de{avali stranstvu i raseqenih lica u ze- koju }emo zajedno da ~uvamo, popravqamo, dogra- [ef kancelarije SDC-a Ru- vaju ruralna podru~ja, a samo se- napadi. mqi koji ~ekaju na povratak. |ujemo... dolf [oh kaè da je ciq istra- dam odsto domicilnog stanovni- - Oko 80 odsto ispitanika Osim toga, uslovi u kojima Vremenom bi bilo i mawe gre{aka - poli- ìvawa da povratnici sami ka- {tva imalo je korist od ovakve smatra da pripadnici mawinskih povratnici ìve mogli bi se i ti~kih, privrednih, pa i {tamparskih, kakva bih ù {ta je ono {to je u procesu vrste pomo}i. grupa mogu da slijede svoja kul- moraju unaprijediti. volio da je: ferexacija BiH. povratka uspje{no, a gdje posto- Oko 95 odsto povratnika smje- turna i religijske ubje|ewa bez ¥ Du{ko M. PETROVI] je pote{ko}e. stilo se u svoje prijeratne domo- ikakvih ograni~ewa. S druge ¥ Sandra MILETI] 26. i 27. avgust 2006. KORIJENI 5 STOTINU QETA SRPSKE FOTOGRAFIJE (1) OKO SKRIVENOG @IVOTA

trasno listaju}i stranice za vreme {kolovawa na Akade- lizuje svoje portrete daju}i im kwiga, koje su pri~ale o ve- Jo{ od trenutka kada je pronalazak fotografije prvi miji svete Ane u Be~u. Ve} 1841. prefiwenost blisku be~kom ate- Slikim slikarima i foto- put zvani~no objavio francuski nau~nik Fransoa Arago godine napravio je prve snimke, qeu "De Ora#. grafima, dugo sam tragao za skri- me|u kojima se na{ao portret Fotografija se nije razvija- venim zna~ewima wihovih dela. u Parizu, na sjednici Akademije nauka 19. avgusta 1839. kneza Mihaila. Svojim foto- la samo u Srbiji. Weno stasava- Nisu me zadovoqavale pletene godine, fotografija je prihvatila izbor motiva i na~in grafskim radom stvorio je foto- we kao nove vizuelne forme sofe, stabla tre{awa, ivice bu- grafski panteon najzna~ajnijih umetni~kog izraàvawa po~elo nara, quqa{ke, i lica zabrinu- wihove obrade po uzoru na likovnu umjetnost Srba svog vremena. Manirom vr- je i u drugim zemqama gde su ì- ta, bezbri`na, prkosna, koja su se snog umetnika uspeo je da svetu veli Srbi. Na prelasku dva veka, pojavqivala na platnima ili fo- dosta kasnije postati po- prenese svoju poruku koja nije pota~nije 1901. godine u Novom Sa- tografijama, ve} ono {to je umet- znat kao fotoaparat. smatrala samo spoqni svet nego du je odràna osniva~ka skup{ti- nik namerno ostavio skriveno. Prvo obave{tewe o tom i unutra{wi. Wegovi portreti Tragao sam i daqe tragam za pronalasku stiglo je me|u naj~e{}e su se zaustavqali u oku PORTRETI tajnom èqom ~oveka da se uzdig- srpske ~itaoce jo{ iste go- portretisane li~nosti, kao {to dine i to u listu "Magazin Da bi poja~ao dramatiku ne {to vi{e, da pred drugima iz- je to bio slu~aj sa srpskim dr- prikazane li~nosti, da bi pogleda, boqi, lep{i, sigurniji, za hudeèstvo, kwièstvo i àvnikom Tomom Vu~i}em Pe- modu# koji je izlazio u Bu- ja~ao wena du{evna stawa, Ana- ili da svetu kaè {ta je on to ri{i}em. I danas, Jovanovi}evi stas Jovanovi} je u portreti- prona{ao {to je va`nije i dru- dimu. likovi nas posmatraju na taj na- Kao {to je fotografu ma iz pedesetih godina 19. veka ga~ije od svega do tada vi|enog. ~in kao da èle re}i da je oko pa`qivo isticao kontraste na Kre}u}i se tim putem uvodim vas trebalo kratko vreme da ogledalo wihove du{e. licu. To je ~inio tako {to je u prvih stotinu godina srpske fo- ovekove~i jedan trenutak Portretnu tradiciju Anasta- uvodio svetlo sa bo~ne pozici- tografije koja je po{tuju}i svet ìvota onih koji su stajali sa Jovanovi}a nastavio je Milan je te se time vezivao za stilski koji nas okruùje u isto vreme pred wegovim aparatom, ta- Jovanovi} (1863 -1944). Nakon koncept romantizma u umetno- pokretala zamajce prostom oku ko su i srpski listovi u naj- {to je otvorio svoj ateqe u Be- sti. U slede}oj deceniji, èle- skrivenog, unutra{weg ìvota. kra}em roku pokazali veli- ogradu, u prvim godinama rada ni- }i da qude prikaè onakvima Naime, jo{ od trenutka kako interesovawe za ovu no- je ba{ tragao za dubqim smislom kakve ih svi vidimo, Jovanovi} da je pronalazak fotografije votariju. fotografije. U to vreme ceo we- se primakao realizmu, pa je zbog prvi put zvani~no objavio fran- O dagerotipiji pisao je gov rad bio je usmeren ka tome da toga po~eo da wihova lica rav- cuski nau~nik Fransoa Arago u i "Srpski narodni list# Te- ovekove~i kako imu}nije Beogra- nomerno osvetqava. Parizu, na sednici Akademije odora Pavlovi}a. I to nas |ane tako i one koji su dolazili nauka 19. avgusta 1839. godine, ne treba ~uditi, jer ba{ su sa strane. na Novosadskog foto kluba. Ka- novine bile medij koji je naj- Me|utim, nakon uspeha na Za- ko i prili~i ovom gradu u zemqi vi{e bio zainteresovan za natskoj izlo`bi u Vrawu 1892. go- sa 22 nacionalnosti, i foto klub SVJEDOÂNSTVA {tampawe slika sa dagero- dine okrenuo se panorami, ulici, su osnovali ~lanovi razli~itih Izradiv{i portrete po- spomenicima, ~itavoj galeriji nacionalnih grupa. znatih srpskih stvaralaca s tipija. I tako, nije pro{lo ni razli~itih likova koji nisu do- Za direktora je izabran Fe- kraja 19. i na po~etku 20. veka lazili u wegov ateqe u nameri da renc Bruk, a klub je osnovao i Milan Jovanovi} ostavio je godinu dana od kada je ~ove- ku pruèna mogu}nost da se ovekove~e svoj lik za decu i unu- Nau~no pozori{te "Uranija# na trajna svedo~anstva o qudima ke ve} i onima koji nisu ni pomi- ~ijem je ~elu bio tada{wi grado- koji su pripadali osniva~ima sluì novim vizuelnim je- zikom, a prva dagerotipija {qali da }e za bilo koga ili zbog na~elnik Lajo{ Silaji. Foto srpskog gra|anskog dru{tva. bilo koga ikada stati pred wegov klub je u pozori{tu "Dun|erski# je ve} stigla u Beograd. Pr- \Anastas Jovanovi}: Autoportret s Pecvalovim vo snimawe Beograda, desilo objektivom, Muzej grada Beograda aparat. Tako su na povr{inu we- organizovao niz predstava na ko- fotografija je prihvatila iz- se 1840. godine kada je Dimi- govog umetni~kog rada izbili ka- jima su osim dijapozitiva prika- bor motiva i na~in wihove ob- trije Novakovi}, ina~e trgo- fanski qudi, boemi, besku}nici, zivane i "ìve slike#, odnosno rade po uzoru na likovnu umet- vac rodom iz Zagreba, napravio Oni su gotovo sa jednakim uspe- ma su stasali i prvi umetnici gradska i seoska sirotiwa, ali i prvi strani i doma}i filmovi. nost. Tog dana Fransoa je obja- prvi snimak ovog grada i poklo- hom pronalazili na~in kako da ~iji je rad na fotografiji do- umetnici i kwièvnici. Nedugo {wavao prisutnima svojstva no- nio ga knezu. U godinama koje su unov~e svoje znawe tako i da stvo- stigao evropski nivo. nakon toga postao je dvorski fo- ¥ Dr Darko GAVRILOVI] vog pronalaska nazvanog dagero- sledile posle ovog doga|aja u Sr- re podlogu za budu}i uspon i {i- Prvi srpski fotograf bio tograf crnogorskog kneza. Ste- (Autor je profesor Filozof- tipija, koji }e u skoroj budu}no- biju su po~eli da u sve ve}em bro- rewe fotografije. Nekako zajed- je Anastas Jovanovi} (1817-1899). kav{i fotografsko obrazovawe skog fakulteta u Bawoj Luci i sti biti usavr{en i narodu }e ju dolaze putuju}i dagerotipisti. no sa tim strancima me|u Srbi- On se sa dagerotipijom upoznao u Be~u i Parizu, on je po~eo da sti- Novom Sadu) PORODI^NA ZADRUGA NA ZMIJAWU OGWI[TE PREDAKA I POTOMAKA U pro{losti Zmijawe je bilo izrazito sto~arski kraj, na padak gvo`|a u REDU[E kova~kim radwa- ~ijim su se prostranim pa{wacima napasala mnogobrojna @ena koja je u porodi~noj ma). Taj proces se zadruzi na Zmijawu bila zadu- nazivao morewe. stada kaè Irena Medar. No{we, preslice i svi ostali èna za kuvawe nazivana je ku- Kasnije je po~e- predmeti ura|eni su sa ukusom i qubavqu, vaqa. Zbog velikog broja zadru- lo bojewe ~ivi- gara i ovoj su èni morale potom ~ime se po- rekao Vladimir \ukanovi} magati druge ène iz zadruge. stiè tamno - Kako je svakodnevno trebalo plava modra boja to je oltar u hramu, to je cama. Ku}a je bila samo mjesto vi, ma{ice. Sve je to imalo svoju ispe}i po nekoliko hqebova i - pri~a Irena ogwi{te u ku}i#. Stara okupqawa. Tu bi spavali bole- ulogu. skuvati ve}u koli~inu hrane, u Medar. [izreka oduvijek se pri- sni, ili najstariji ~lan, ili tek \ukanovi} isti~e da je na Zmi- ovom poslu ène su se smjewi- U ènskoj mjewivala u zmijawskom doma- ro|ena beba u ku}i. jawu veoma malo obradivih povr{i- vale. Jedna èna ili vi{e wih no{wi razliku- }instvu, gdje je ogwi{te bilo - Nekada u praistoriji su se na zato {to nije kraj bogat vodom. je bilo zaduèno za kuvawe od je se sve~arska od centralno mjesto. îtav po- ispod ogwi{ta sahrawivali mr- - U pro{losti Zmijawe je bi- sedam do petnaest dana, zatim bi svakodnevne, narodi~ni ìvot se odvijao na og- tvi. To je bilo sveto mjesto. Ni- lo izrazito sto~arski kraj, na je smjewivala druga i sve tako ro~ito no{wa wi{tu. je se smjelo ni~im prqati. Na og- ~ijim su se prostranim pa{waci- u krug. Zbog ovih promjena re- kod djevojke i U dinarskim i planinskim wi{tu se uzimao zajam i vra}ao. ma napasala mnogobrojna stada. da na mjestu kuvaqe, ove ène mlade. No{wa je ku}ama brvnarama ìvjelo je ne- Ku}e su bile malih dimenzija. Nesumwivo je da se na~in prisu jo{ nazivane redu{e - zapi- bogata vezom i koliko generacija: djedovi, o~e- Sve ono {to su Zmijawci kori- vre|ivawa stanovnika odrazio i sao je Vladimir \ukanovi}. ornamentima i vi i sinovi. Niko nije spavao u stili za svoje poku}stvo namje- na wihovu tekstilnu proizvod- woj se dodavao toj ku}i brvnari, nego u zgradi- {taj, odje}a je ono {to su oni wu. Sve do prvih decenija 20. vi- ~arstvo koje je itekako bitno za nakit, koji su no- mogli sami da jeka ov~ija i kozja dlaka ~ine opstanak na Zmijawu. sile mlade i dje- naprave, svo- osnovnu sirovinu u proizvodwi - Po{to je klima o{trija, vojke. jim rukama. najve}eg broja tekstilnih pred- sve je bilo od vune, lana i kono- Razlikuje se Najvi{e je meta. Izrada ovih sirovina ozna- pqe. Karakteristi~ni su zmijaw- i djevoja~ka od \Zmijawska no{wa: Rasko{ veza bilo predmeta ~ila je podmirivawe li~nih po- ski i ~obanski koùni, koji su mladenske no{we i ornamenata od drveta, la- treba doma}instva, ali i trì- pravqeni od ov~ije koè. Kao i i no{we sredo- na, konopqe i {ta - kaè profesor geografi- u svim planinskim krajevima no- vje~nih i starijih èna. Kod mu- ~arape, priglavci i opanci. Mu- vune - rekao je je i etnologije Irena Medar. {wa je bila veoma zanimqiva i {karaca se razlikuje sve~arska {karci su do tijela nosili ko{u- kustos etnolog Najvi{e je bilo zastupqeno ov- lijepa. @ene su imale puno vre- no{wa od svakodnevne, ali se na qu i ga}e. Zimi su se preko ga}a u Muzeju Repu- mena, pa su ~uvaju}i ovce mogle da isti na~in obla~e momci i oè- nosile {alvare i pojas, a preko blike Srpske SNAGA {araju, ukra{avaju. Zato je sve weni. haqina koùn ili guw i {ubara. Vladimir \u- "Velika je snaga i zadruga ono {to je ura|eno sa ukusom i - Kad ènsko dijete odraste U sve~anim prilikama mu{kar- kanovi}. u wega bila. Po ~etrdeset, pe- qubavqu - istakao je \ukanovi}. majka je ~e{qa i po~iwe obla~i- ci su obla~ili no{wu koja je Prema we- deset ku}ne ~eqadi radilo je Irena Medar isti~e da su za ti na djevoja~ki na~in. Do tije- izra|ena od kvalitetnijeg ma- govim rije~i- na wivama wegovim, sa kojih razliku od ìvotiwskih, biqne la ima duga~ku bijelu ko{uqu, terijala, fine izrade. Posebni ma hrane je bi- su se u vreloj sun~anoj svjetlo- tekstilne sirovine, konopqa i na ~ijim rukavima je {irok vez dijelovi te no{we su xemadan i lo malo i sve sti kroz planinsko, nebesko lan sluìle iskqu~ivo za li~nu sa motivom krst sa jabukama, ko- dogaw. ono {to je ve- plavetnilo lomili i kr{ili upotrebu. ji se zove krsta{ke jabuke. Napri- Zanimqivo je da su se djevoj- zano za ishra- drhtavi i zadihani glasovi, a Vremenom je dolazilo do pro- jed, ko{uqa je opasana prega~om, ke i ène razli~ito ~e{qale. nu bilo je sve- puna i zabrekla snaga pr{ti- mjena u vrstama sirovina, ali i pa ide tkanica na kojoj se izmje- Djevojke su imale pletenicu uple- to. Karakte- la i pucala ispod zagrijanih wihove primjene. Kozja dlaka je wuju nizovi srebrnog novca sa tenu u per~in na ~elu, koja se niz risti~ne su ko{uqa i srebrnih gerdana. I 49. godine izba~ena iz upotrebe. svilenim vezom po komadima pla- le|a uplitala u drugu. Kod uda- na}ve u kojima pjesma roda i rasplam}ele mla- Dolaskom Turaka na ove prosto- ve ~ohe. Na le|ima nosi suknenu tih èna je kosa podijeqena po se mijesio hq- dosti, pjesma iskipjele, neob- re polako se po~iwe upotrebqa- haqinu bez rukava koja se zove sredini glave i upletenu u dvije eb, ~uvala p{- uzdane planinske snage uz vati i pamuk u izradi narodnih zubun. Podno zubna, je {irok vez pletenice. Po kosi se odmah mo- enica ìto, br- o{tri fijuk kosa i srpova razno{wi - istakla je Medareva. pro{aran bobicama, |in|uvama i glo vidjeti ko je djevojka, a ko a{no. lijegala se silno, protegnuto, Kolorit na tekstilu Zmija- trakama. Po tome se vidjelo ko- èna. Poku}stvo u vrelom drhtawu bijelih ob- wa svodi se na mali broj boja. liko je djevojka umje{na u ru~- Pored no{wi i poku}stva ~ine i dolapi, lih grla, ispod pomodrelih - Zmijawe je jedini kraj, osim nom radu, jer to je bilo najteè Zmijawe je prepoznatqivo i po kao dana{wi gorskih visova. Ranom zorom Skopske Crne gore koji ima cr- uraditi - veli Irena Medar. pjesmi moma~koj i djevoja~koj, ko- ormari, lopari otiskiva{e se nebrojeno bla- ni ili teget vez na bijelom plat- Na glavi su Zmijawke nosile ja se oduvijek prelamala sa ove vi- ^lanovi KUD Veselin Masle{a": kojima se sta- go od Reqinih torova#. nu. To je izrazita specifi~nost. kapu od ~ohe. Djevojke samo kapu, soravni i odjekivala nadaleko. \ " vqao hqeb na Petar Ko~i}, "Jauci sa ûvaju obi~aje Crna boja se dobijala kuvawem a udate ène preko toga i mara- ogwi{te, sa~e- Zmijawa#. kore crnog jasena i proske, (ot- mu bo{~u. Na nogama su im bile ¥ Neda SIMI] - @ERAJI] 6 REPORTA@A 26. i 27. avgust 2006. SA PROPUTOVAWA KROZ GORSKI KOTAR MORAVICE, KO TI IME BRI[E...

ri~a o Srbima iz dana- {wih Moravica u Gor- Po zavr{etku Drugog svjetskog rata, varo{ dobila STANOVNICI Pskom Kotaru, u Hrvat- ime - Srpske Moravice... Dekretom iz 1993. nestaje dio naziva Krajem 1768. godine u skoj, zapravo je pri~a o nazivu Moravicama je bilo pedese- mjesta koje je uvijek po ne~emu mjesta, koji je Tu|mana i wegove podsje}ao na agresore..." tak dimova sa oko 650 i zbog ne~ega nekome smetalo. " stanovnika - Srba. Pedesetih Pri~a o qudima koji su, godina pro{log vijeka bilo kako hroni~ari zabiqeì{e, je 640 doma}instava sa 2.348 "neumjereni u jelu i pi}u# i stanovnika. Danas, me|utim, koji su "obi~no o jeseni pri- u Moravicama je oko 360 re|ivali gozbe#. Tada bi se pravoslavnih ku}a i u wima "opijali i jeli dok sve ne bi oko hiqadu du{a... pojeli#. Bili su, opisuju ih U Moravicama je 1912. go- daqe, "drski, divqi, spretni dine bilo 19 trgovaca, 14 sit- i ustrajni#... ni~ara, ili prcmana, kako su ih zvali, i ~ak 25 kr~mara i ]IRILICA I BIZNIS gostioni~ara. Nedaleko od crkve u Dok- Danas mnogo mawe... manovi}ima, mjesno grobqe. sve mawe. Odlaze jer ovdje ne- Pola biqega ispisano la- maju ni posla, a onda ni bu- Nikola Carevi}: tinicom, ostali }irilicom. du}nosti. Mladih nema ni u Vele, "tragovi ne tako davne [ta je, tu je pro{losti#. Ali i tragovi crkvama, jer u wih ne idu wi- sada{wosti. Jer, na mnogim hovi roditeqi... Sve to bri- krsta~ama se mijewaju slova. ne, bez obzira na ~iwenicu PORODICE Uglavnom se bri{e }irilica, {to je u ovom kraju, jo{ 1839. U Moravicama su danas na- kako bi se stavio latini~ni godine, bila prva pravoslav- jbrojnije porodice Dok- nadgrobni tekst. Kamenorezac na osnovna {kola u ovom di- manovi}a, Jak{i}a, Vu~ini}a, i klesar Viktor Herqevi}, iz Petrovi}a, Carevi}a, Ra- desetak kilometara udaqene jnovi}a, Vu~kovi}a i Hajdi- Ravne gore, veli da je ro|ak Tabla: I{~ezao" prefiks srpski na... Vladika Danilo je iz generala biv{e JNA Frawe " Moravica, ba{ kao i glumac Herqevi}a. Hrvat je i kato- Pero Kvrgi}. Iz Moravica je lik. Zna i }irilicu. Jer, biz- BOGOSLU@EWA i filozof Gajo Petrovi}, ali nis je u pitawu. Po slovu tri Parohiji srpskomoravi~koj, veli otac Jelenko, pripada i i akademik Nikola Hajdin, i po kune. Nije va`no da li Marindol, selo u op{tini ^rnomeq, u susjednoj Sloveniji. aktuelni predsjednik SANU. }irilicu izbrisati pa na- Vjera ne poznaje granice. Tamo u Marindolu, sa ~etrdesetak pisati latinicu ili obratno. dimova pravoslavnih doma}ina, na bogosluèwa, u crkvu Svetih poginuli ili umoreni tokom Va`no je da posao ide. apostola Petra i Pavla, dolaze svi seqani. I svi odreda krstili Drugog svjetskog rata... Pri- su svoju djecu u mjesnom hramu, sagra|enom jo{ 1759. godine. Ne- ~ali bi i o aktuelnoj politi- A pri~a o nazivu ovog mje- maju ama ba{ nikakvih problema sa lokalnim vlastima i svo- ci, naravno. O koaliciji Sa- sta po~iwe ovako. Najprije su jim kom{ijama, uglavnom katolicima. Eto, struja koja se u selu mostalne demokratske srpske bile Moravice, pa Muravi- potro{i za rasvjetu, ide na teret op{tine. Pa nije li to lije- stranke i Hrvatske demokrat- ca... Onda Dowe Moravice pri po, pita sve{tenik Jelenko. ske zajednice, kao i o Srbima Svetom Jurju, pa potom Ko- Danas Moravice, opet, no- Poslije je sve i{lo kako va- koji se, u vrijeme izbora, na- morske Moravice... Bile su i se ime od prije 450 godina... qa i kako treba. Imalo se sve- laze na listama HDZ-a... Pri- Kameral Moravice i Hrvat- Srbi, koji su naselili Mo- ga. Ali mnogima to nije vaqa- ~ali bi i o Srbima studenti- ske Moravice, dabome. ravice, Vrbovsko i Gomirje, lo... Zbog toga se, prije petna- ma, koji se, u namjeri da iz- "I odmah poslije ovijeh "pripadali su knezovima estak godina, i dohvatilo bjegnu neprijatnosti, u rubri- preporuka slijedilo je srpsko Frankopanskima i Zriwskim#. oru`ja i po~elo ratovati... Slika mjesta: Ni{ta nije kao prije ci o nacionalnoj pripadnosti naseqe u Gomirju, Vrbovskom Knezovi su "vrlo rado dopu- Poslije toga do{ao je mir, upisuju, odnosno izja{wavaju i u Moravici, koje se zvalo stili naseqavawe Srba, mi- ali ni izdaleka onom i ona- kaè penzionisani prosvje- jelu Hrvatske - kaè sve{te- kao Hrvati... Varanica..., kaù kwige...# sle}i da }e im do{qaci sluì- kvom kakav je bio poslije onog tar Nikola Carevi}. nik Stojanovi}. U Moravicama ve} odavno Srbi su "ve} 13. juna 1657. ti kao kmetovi#. Me|utim, rata... Me|utim, {ta je, tu je... Sve{tenik Jelenko Stoja- Pri~ali bi danas u Mora- qeto odmaklo. Sijeno i slama godine bili apsolutni gospo- "Srbqi ni ~uti ne htedo{e da Mjesto nam ne nosi staro ime. novi}, koji u Moravicama slu- vicama i o samodoprinosu ko- u plastovima. Kukuruz samo dari ovog dijela Gorskog ko- bi bili raja grofovima#. Na mojoj li~noj karti, posli- `buje dvadeset i prvu godinu, ji je, prvi u Hrvatskoj, uveden {to nije po~eo da ùti... û- tara#, na kojem je izniklo na- @eqezni~ka pruga koja od je Drugog rata, pisalo je da strahuje da bi, kako to kaè i 1963. godine... I o 310 prosvje- je se i "{tilovka#, jer i to- seqe koje je, po zavr{etku Zagreba ide prema Rijeci, po- sam ro|en u nasequ Carevi}i mitropolit Jovan, "u Hrvat- tara u samo {ezdesetak godi- ploj ku}i vaqa zimu i mora- Drugog svjetskog rata, poni- dignuta u drugoj polovini 19. u Srpskim Moravicama. Po- skoj moglo biti vi{e pravo- na 19. vijeka, za razliku od ne- vi~ke minuse do~ekati... Do- jelo ime - Srpske Moravice... vijeka, iz temeqa mijewa iz- slije toga su moji Carevi}i slavnih hramova negoli u wi- kih drugih sredina, u kojima qe vozovi tutwe. Puniji su Opstalo je to sve do pogled Moravica. bili u Moravicama, da bi dama vjernika#. su se, prstima jedne ruke, mo- oni koji idu Rijeci i moru... sqedweg rata, kada dekretom - Prvi voz, koji je kroz Mo- nas u mojoj li~noj karti pisa- - Puno toga me brine. Po- gli pobrojati u~iteqi i na- Moravice i Srbi u ovoj va- iz 1993. nestaje dio naziva mje- ravice pro{ao 23. oktobra lo da sam ro|en u Carevi}i- red ostalog i ~iwenica da je stavnici... Pri~ali bi danas ro{i broje jo{ jedno qeto. sta, koji je "Tu|mana i wego- 1873. godine, zna~io je novi ma, ali u op{tini Vrbovsko. sve ve}i broj Srba koji prela- u Moravicama i o 242 borca i ve podsje}ao na agresore...#. po~etak za narod ovoga kraja. Moravica vi{e nigdje nema - ze na drugu vjeru. I mladih je mje{tanina, civila, koji su ¥ Slavi{a SABQI] QUDI U ME\UVREMENU - Zmijawe i Zmijaw- ci su specifi~nost koju ZMIJAWE VJE^NO U DU[I vaqa doku~iti i ja sam, ~ini se, uspio da doseg- nem tu wihovu neobi~- a ono {ta je za skoro ~e- Gotovo ~etiri decenije lugar Vaso Karla{, pjesnik i guslar, nost. A, zapravo, oni su tiri decenije uradio na posve otvoreni, obi~ni ZZmijawu, lugar Vaso Kar- hodio je zmijawskim {umama i druìo se sa Zmijawcima, qudi od qepote. Takvo la{ je nagra|en prije svega qu- koji su ga na prvom Ko~i}evom zboru" darivali prvom je stawe i sve {to sam bavqu Zmijawaca, ali i zvani~- " zapisao, vezano je ba{ za nim dru{tvenim priznawima, nagradom za guslawe i pjevawe to, odnosno za Zmijawce jer je od 1962. godine, kada je do- i Zmijawe. Otud ~iwe- {ao sa prwavorskog podru~ja u zbor#, prijavio sam se da guslam nom mjestu nisam vidio. Vaqa- - Raznim sam povodima pozi- i pjevam, ne o~ekuju}i ne{to lo je stisnuti petqu pa iza}i van da u~estvujem u programima, nica da su svi skupa ve} Kadinu Vodu, gdje je, u lugarni- uveliko naviknuti na ci u Gorwoj Dobriwi, stanovao naro~ito. Audiciju je vodio pred tu svjetinu i, eto, moje ko- da uveli~am slavqa i svetko- pokojni akademik i prijateq lege i ja smo se uklopili sa to- vine, pozivani smo svi mi, Zmi- "Ko~i}ev zbor# i tako, sa porodicom godinama, pa sve evo, vi{e od ~etrdeset do penzionisawa 1995. godine, Vlado Milo{evi}, kojeg sam iz- likim amaterima, folklora- jawci, jer sebe odvajkada ubra- uzetno cijenio, a Zmijawci su {ima, muzi~arima, piscima, go- jam u Zmijawce, po{to sam to- godina. Tradicija je to ~uvao zmijawske {ume. Bilo je, koju vaqa respektovati - veli, sasvim lako i za uìvawe me, po{to sam pro{ao na audi- vornicima, politi~arima i like godine na tom podru~ju. ciji, nagradili prvom nagradom ostalim. Moje je, rekoh, bilo Tako je do{lo do toga da sam nagla{ava Vaso Karla{. ~uvati {ume do rata, ali tada Sa suprugom Zorkom, je sve izmaklo kontroli. u oblasti pjevawa i guslawa - prvo mjesto, a drugo je u mojoj ka- objavio tri kwige ("Zmijawski - Nema kamena ovdje, puteq- veli Vaso Karla{. tegoriji, u guslawu i pjevawu motivi# 1967, "Za svoju du{u# koja je umrla 2000. godi- Od tada je na gotovo svakom ne, u doma}inskoj ku}i u bawo- nas. Zmijawe i Zmijawci sa svim ka, ~uke ili kote, a da ih u zmi- uz gusle, zauzeo Marko Ko~i} 1984. i "Nemiri# 2001. godine), svojim vrlinama tako ìve vje- jawskim {umama nije takla mo- narednom zboru guslao, pjevao zvani ]umi}. A u kategoriji te tri plo~e sa pjesmama uz gu- lu~koj Kraji{koj ulici sa bro- ili svirao na svojoj tamburi- jem 28, negda{wa ulica Muhare- kovje~no - nagla{ava pjesnik i ja noga. Svakodnevno sam, pje- pjevawa uz tamburicu, samicu, sle. Sve je to na neki na~in dio muzi~ki stvaralac Vaso Kar- {ice, prelazio kilometre i ki- ci, samici. Kao da nije bilo prvo je mjesto pripalo Tomi- mog opusa, koji je, da naglasim, ma Alibegovi}a, porodili su programa ako u wemu, izme|u troje djece - Nedeqka (ro|en la{, ~ovjek koji je udahnuo svoj lometre, brinu}i da {ume o~u- slavu Duli}u i wegovoj sestri. mnogo ve}i i bogatiji, ali ni- duh u zmijawsku tradiciju. vam u onom stawu u kome se to ostalih Zmijawaca, nije bilo To nas je preporu~ilo da godi- sam ni ùrio da to objavqujem, 1953), Maru (1955) i Branu Karla{a, ina~e ro|enog 1936. (1961). Svi su oni danas svoji Petar Ko~i} mu je, veli, sa- od mene o~ekivalo. Idu}i tako nama potom u~estvujemo u pro- niti sam za to da sam u tome brat otkako zna za sebe. Hodaju- zmijawskim krajolicima, sre- godine u podzmijawskom selu gramima zborova i mi smo jedva u~estvujem, a danas je, znate i sa- qudi, a Vaso ima dvoje unu~adi. tao sam se sa qudima, mladim i Ratkovo, u kqu~koj op{tini. - îni se da ìvot nije te- }i zmijawskim krajolicima, no- ~ekali taj avgust, oko Velike mi, sve na stvaraocu samom, ako sio je u lugarskoj torbici pone- starim, upoznao obi~aje i po- - Jednostavno, sami Zmijaw- gospojine, da Stri~i}i oìve i nema kakve prijateqe u vlasti kao nekontrolisano i nije prona{awe svih, tako da sam pro- ci su me traìli, nastoje}i da {ao uzalud. Uradilo se dosta ku Ko~i}evu kwigu, ~itaju}i ih, do|e sva ta svjetina odasvuda, a ili ako nije u kojoj stranci, pa shvataju}i {ta je taj srpski ve- sto morao o svemu tome progo- u~estvujemo u programima za- najvi{e je tu Zmijawaca i Kra- da se tamo domogne tu|ih nova- toga, a ako Bog da, bi}e jo{ voriti. A kako sam odmalena borava. A za taj prvi zbor: sta- ostvarewa. înim sve da djeca likan ~inio za svoj narod i ove ji{nika - dodaje Vaso Karla{. ca. A kako da sam sada ulaèm krajeve. On ga je nadahwivao, we- volio gusle i tamburu, troì- novao sam u lugarnici u Gor- Rasle su Karla{eve sveske, pare u to, kao penzioner, ìve- sve ovo {to je ostvareno pamte cu, samica, kako je zovemo, te woj Dobrwi, pored puta, a svi- i sa sobom nose, posebno unu~ad, mu je u slavu na "Ko~i}evim zbo- ispuwene novonapisanim pje- }i od skromnih prinadle`no- rovima# toliko puta zapjevao i kako sam po~iwao vrlo rano pi- jet je cijelu no} uo~i zbora hr- smama, a i guslawe i tambura- sti - dodaje Vaso Karla{. odnosno mlade generacije. Jer, sati pjesme i biqe{kariti sve lio kowskim zapregama, pje{i- jedino je to sigurnost da }e sve zaguslao. A pjesma za koju je na we bivalo je sve ~e{}e i razli- Zna on, veli, Zmijawce i prvom zboru dobio prvu nagra- {to me je doticalo, to sam po- ce, ponekim automobilom i au- ~itim povodima. Vremena su to Zmijawe u du{u, sve je spoznao biti o~uvano onako kako jeste ~eo pisati pjesme i pjevati ih tobusom. Sutradan se u Stri~i- stvarno, kao {to smo i mi, uz du posvetnica je velikom Petru u kojima je, bez sumwe, sve {to i sada je u prilici da u naj{i- Ko~i}u. uz gusle ili tamburicu. Kada je }e slilo na hiqade qudi, ~ini je neko stvarao, bivalo treti- rem smislu progovori o tim mala prilago|avawa, dosta toga pripreman prvi "Ko~i}ev se, nikada toliko svijeta na jed- rano onako kako zasluùje. svojim spoznajama. oteli zaboravu i sa~uvali do da- ¥ Ranko PRERADOVI] 26. i 27. avgust 2006. REPORTA@A 7 [TA JE ZAPISAO MARKO VUJOVI], PJESNIK I SAKUPQA^ NARODNOG KWI@EVNOG BLAGA BEZ PROROKA SVIJET BI POTONUO Za sebe kaè da se uvijek pisao kao Crnogorac, vanredan je bio i Milosav Mu- i{~ekuje ostvarewe. Kako i ne ji~i} iz Crkvica, ali za raz- bi kad se ve}ina proro~anstva BLAGO CARA ali i ne pomi{qa da bi jezik kojim govori mogao liku od ostalih narodnih kazi- ve} ostvarila. va~a toga kraja on je bio i veo- - Proroka i proro~anstva RADOVANA da zove druga~ije nego srpski ma "na~itan#. je oduvijek bilo, ali nigdje to- arko Vujovi} iz crno- zultat svega su kwige objavqe- Posjedovao je veliku bibli- liko kao na prostoru od Pive U kwizi Jovana Du~i}a gorskih Vra}enovi}a, ne u posqedwih desetak godi- oteku i stalno ~itao, iako je i Gacka do Trebiwa i Nik{i- "Blago cara Radovana# po- Mna samoj granici sa na: "^vrste uzdanice#, "Kroz REMETA cijelog ìvota ìvio od sto- }a. Zapam}eni su mnogi, po~ev stoji ovakav pasus. Srpskom, po mjestu boravka ma- Oputnu Rudinu#, "Bitka na Vu- Prorok To{o [ujov je ~arstva i zemqoradwe. Prori- od Mata Glu{ca, pa do Petra "êtiri velika pokre- lo je u rodnom selu, malo u de- ~ijem dolu u epskoj poeziji# i godinama imao obi~aj da ka- jedili su se odavno kaziva~i, Tabakovi}a. Jedan od poznati- ta~a i tvorca me|u qudima setak kilometara udaqenoj Bi- najnovija "Proricawa To{a è: ali ima jo{ poneko od wih, a od jih bio je i To{o [ujov [eka- su: pesnik, heroj, kraq i le}i ili u Nik{i}u, pedesetak [ujova#. - Lako je dok ne do|e Re- ìvih niko nije ravan Milosa- ri} iz Pilatovaca, sela koje prorok... Bez proroka bi kilometara u drugom pravcu, a - U kwizi "^vrste uzdani- meta! vu Papi}u iz Koravnice kod pripada Crnoj Gori, ali je na svet potonuo u mrak i izgu- sa tih prostora se ne udaqava ce# rije~ je o rimovanim narod- Sjetiv{i se te wegove Bile}e, koji je uz to i odli~an samoj granici sa Hercegovinom. bio put, i zato je Bog stavio ni kada je rije~ o srpskom jezi- nim epskim pjesmama tog kraja, uzre~ice, koju je u starijim narodni guslar. Odli~an pripo- @ivio je u periodu od 1872. do u wega jednu totalnu snagu ku i svemu {to je narod tih kra- nastalim krajem 19. i 20. vije- godinama prestao da upotre- 1953. godine. kakvu u istoj meri nemaju jeva vijekovima stvarao na tom ka, koje sam sakupio i objavio. bqava, Milovan Komneni} Iako je umro ni pesnik ni kraq ni heroj. jeziku. Autori svih tih pjesama su ne- ga zapita: znatno prije Proroci su prvi ukazivali nego {to sam Za sebe veli da se uvijek pi- poznati, ali su se i pored toga - Boga ti, To{o, {ta bi na stvari za koje su heroji sao kao Crnogorac, ali i ne posa~uvale u narodu. O narodnoj sa onim Remetom, {to si ga se rodio, us- pomiwao ranije, jo{ ga ne pio sam da sa- ginuli, o kojima su pesnici mi{qa da bi jezik kojim govo- epskoj poeziji iz tih krajeva je pevali i za koje su kraqevi ri mogao da zove druga~ije nerije~ i u kwizi "Bitka na Vu- vidjesmo? kupim brojna go srpski. Bave}i se sakupqa- ~ijem dolu u epskoj poeziji#, sa- - Do{ao je, vjeru ti bo`- wegova pro- stavqali na kocku dràve i wem svega {to je narod tih kra- mo {to su tu poznati autori ju zadajem, a osta}e Bog zna ro~anstva, a narode#. koliko, veli mu To{o. rezultat toga jeva stvorio na tom jeziku, Mar- svih pjesama. "Kroz Oputnu Ru- Lu~i}u iz Nik{i}a, jer sam sa - Pa, |e je, kad je do{ao. je i najnovija ko je u vi{e navrata obi{ao dinu# je kwiga pri~a i anegdo- wima razgovarao u namjeri da - Svuda, brate, Boga mi! kwiga "Pro- cijelo to podru~je i naslu{ao ta iz tih krajeva. Mo`da bi domi finansijski pomognu oko iz- Do{lo je vrijeme da qudi ricawa To{a se pri~a starih kaziva~a i pam- sta toga ve} bilo zaboravqeno davawa jedne moje zbirke lir- ne drè do rije~i. Eto, to ti [ujova#. To ti{a. Mnogo toga je, poput Vu- i zauvijek izgubqeno da nisam skih pjesama. Wima se to svidi je taj Remeta. je bila izu- ka Karaxi}a, i zapisao, a re- zapisivao, jer je ve} pomrla ve- i vele, da}e novac za {tampu zetno zani- ako }u da {tampam te svoje ep- }ina starih kaziva~a i pamti- mqiva li~- KAD BANU NEBESNICI ske pjesme. I tako objavih kwi- {a, a mladi su preokupirani nost jer {to ge svojih epskih pjesama "Rane To{o [ujov je bio veoma siroma{an ~ovjek, ali se na to ne~im drugim i vi{e niti umije rekao, to se nad ranama# i "^vrste uzdani- nikada nije àlio, a uz to i bez ikakve {kole, pa mnogi nisu ju da pamte, ni da pri~aju - ve- i ostvarilo, ce# - veli Marko. ni pridavali zna~aj wegovom prorokovawu nego mu se naj~e- li Marko. premda ima {}e smijali. Ipak, sve se ostvarilo ili }e, kako se vjeruje, On zna i to da je pri~awe dosta toga U wima je, poput Filipa tek da se ostvari. Tako je i sa nebesnicima. A u toj pri~i ve- obi~nog ~ovjeka rijetko gdje ta- {to, kako se Vi{wi}a i Te{ana Podrugo- li ovako: ko pitko i doìvqeno kao u sta- vjeruje, tek vi}a, opjevao istinite doga|a- Do{ao To{o kod trgovca Mata Peru}ice negdje uo~i Dru- roj Hercegovini, odnosno u potreba da se je iz novijeg vremena, samo {to gog svjetskog rata, pa ga jedan od qudi, koje je tu zatekao, za- jasu sa jedne i druge strane gra- ostvari - is- su wegove pjesme rimovane. pita. nice izme|u Srpske i Crne Go- ti~e Marko. Pokazalo se da je narod sa - Bolan, To{o, 'o}e li ikada nestati ovih bole{tina, od re. A rije~ je o nepismenim ili Pored na- prostora stare Hercegovine i kojih se najvi{e mre po svijetu? jedva pismenim qudima, ali ve- vedenih kwi- {ire zainteresovaniji za tu vr- - 'O}e - odgovori To{o. oma inteligentnim i sa veli- stu Markove poezije nego za li- Marko Vujovi}: Naslu{ao se ga, Marko je - A kad, sre}no bilo - veli podrugqivo onaj ~ovjek. kim darom za govorni{tvo i objavio jo{ riku, a pogotovo za proro~ke - Kad banu nebesnici za koje svi misle da ne postoje. kwièvnost. starih pri~a pet zbirki pri~e i stare anegdote i kazi- To je jedno od wegovih proro~anstava koje se jo{ nije - Milovan Grujov Komneni} lirske poezi- vawa. Tako je u Bile}i, gdje ostvarilo, a narod, ipak, vjeruje da ho}e, jednako kao {to su iz Pilatovaca, kad bi pri~ao, vjeda~ i besjednik je i moj izva- je. Ali epski zavi~aj i du{a ni- Marko ~esto boravi i gdje je, se ostvarila i ona o izgradwi pojedinih puteva, o brani Gran- isto kao da je iz kwige ~itao. wi stric Novica Vujovi} iz su mu dali mira, pa se oprobao kao majstor karatea i nosilac ~arevo i stvarawu Bile}kog jezera, o promjeni morala kod Tako je te~no slagao re~enicu Vra}enovi}a, veli Marko. i u tim vodama. crnog pojasa, veoma aktivan u qudi, o tome da }e se qudi popeti na Mjesec... da tu nije bilo {ta za ispra- Od svega najinteresantnija - Pisao sam epske pjesme, Karate klubu "Hercegovac#, A za Jugoslaviju, kad je stvorena 1918. godine, na pitawe vqawe ni dodavawe, iako nije su proricawa, koja su u tom kra- rimovane naravno, za svoju du- koliko }e potrajati takva dràva, To{o je rekao: ali i u Trebiwu, Gacku i u Nik- - Potraja}e duè nego {to mnogi misle, a raspa'}e se lak- imao ni razreda {kole. U pri- ju odavno prerasla u pri~u i ep- {u i nisam namjeravao to da ob- {i}u s onu stranu granice, jer {e nego {to }e ve}ina misliti, pa }e se ponovo spojiti pri- ~i je ~ak potpuno pravilno za- sko kazivawe. Ono {to bi pro- javqujem. Ali pokazao sam po- je rije~ o istom narodu i men- je nego iko bude mislio, samo mi se ne ~ini da to novo spaja- stajao kod ta~ke i zapete i na- roci rekli, pamtilo se i ~eka- ne{to od toga poslovnim qu- talitetu. we ne}e i}i ba{ po istim {avovima. gla{avao pojedine dijelove ja- lo da se ostvari. U to se vjero- dima Miqanu Aleksi}u iz Bi- sno i na kwièvni na~in. Iz- valo i jo{ se i danas vjeruje i le}e i bra}i @eqku i Branku ¥ [}epan ALEKSI]

PEDESET SEDAM GODINA SRE]NOG BRAKA SUPRU@NIKA ÔLI] ZAGLEDAO NEVENKU, IZABRAO BOJU Odleào sam {est mjeseci zbog ~etni{tva, a kada sam po{tenog i radnog momka. Ma nemoj da mi vrda{ ovako, onako gnula sam malo glavu, kobaja- ko je onda radio u fabrika- je bilo, nego istinu govori! gi da se stidim, i rekla mu: se ènio, nekoliko komunista iz susjednog sela ma? Niko! Obra|uje{ ono - Ne}e on da kaè, ali ta- "Pa dobro, i ja tebe begeni- ]ukovac do{li su mi u svadbu i {enlu~ili cijelu no}, grunta (zemqe) {to ima{ i to ko je bilo, djevojke su se za {em, pristajem#. ti je sva nafaka. Ko je imao wega lijepile ko flasteri. Tako su se Branko i Boja pri~a Branko par kowa, bio je jak u selu - po- Bio je nao~it momak, ravno dogovorili davne 1949. i od- ~eo je ~ika Branko naduga~ko mu nije bilo u tri sela, a jo{ mah o jeseni bi i svadba. ranko ôli} (87) i Bo- je lijepo, ne prili~i mojim gonili stoku na vodu, ili ona- i na{iroko o svom vaktu, a ba- kad povede kolo pa zasvira na - Ja sam, da ti i to kaèm, ja (76), rodom iz sela godinama, jer zna{, dijete, neko preko plota. Pogledima ka Boja bi ne{to rekla, a djed usnu harmoniku. Da smo smje- 'ebi ga sada smijem, onda nisi BVagani kod Kotor Va- kada se cijenilo po{tewe, bismo se milovali. Srce da te veze li, veze... smio zucnuti, bio u ~etnici- lo da je momak u pitawu, bilo strefi, kada ti djevojka naro{a, namirili su ovog qeta - Ma, ~ekaj ~ovje~e, da i ja RECEPT ma. Oti{le moje kom{ije u 57 godina sre}nog braka, a jo{ djevojka. 'O}e{ da ti pri~am migne. Kad ti spomiwem po- {umu, pa i ja sa wima. Jedni o na{em a{ikovawu? Eee, moj {tewe, to zna~i da se vagalo ne{to velim! se vole i po{tuju. Izrodili - Djed {tapom lupi o be- Djed Branko kaè da nesu na kapama imali kokarde, su devetoro djece, sedmoro je dru{kane! Kri{om smo se gle- ko si i iz kakve si porodice. ma recepta za dug ìvot. drugi petokrake. Moji Vaga- dali ispod oka u kolu kod cr- Iz dobre ku}e djevojka nije tonsku plo~u pa }e: - I radovati se ne vaqa ostalo u ìvotu - sinovi Mi- - Da, reci {to ima{, samo wani ostado{e, kad su se 1942. kve, ili na pojilu, gdje smo do- mogla, nego u dobru ku}u, za previ{e - kaè Branko. Sve po~eli dijeliti, u ~etnici- lan, Milorad i Gostimir te {to ~ini{, ~ini sa mjerom. k}erke Jela, Miqa, Veselin- Nikom zlo ne misli, bog }e ma, pa i ja sa wima. Nisam, ka i Cvijeta. te dobrim nagraditi. brate, ~inio nikakve zlo~i- Wih dvoje izrodi{e deve- ne, ali sam odleào {est mje- toro djece, a od sedmoro djece, le, izbile bi se zbog wega, seci zbog ~etni{tva. Ovo ti samo, reko{e nam, 15 unu~adi ali... I on ti je bio |avo. Eto, kazujem, jer su qudi znali ~i- i pet praunu~adi. Drugi va- a{ikovao je sa mojom ro|enom ji sam i kakav sam, pa je neko- kat, {to bi stari rekli. sestrom Nevenkom, pa kad se licina komunista, oficira - E, da zna{ dru{kane moj, zaratilo, on oti{'o u {umu. iz susjednog sela ]ukovac, ko- ovo je neki ludi vakat, kada Sestra ga nije ~ekala, nego se je je bilo partizansko upori- ~ovjek cijelog ìvota sti~e, udala, a ja bila balavica od {te, do{la na svadbu. Pla{io sti~e, nekud samo juri, juri, trinaest-~etrnaest godina. sam se belaja, jer su qudi ku- ìvot ga pro|e u toj jurwavi, Kad se rat zavr{io, ja uzrasla kavice, olaja}e me, optuìti u djevojku i po{la na zboro- i klepi ga neka bole{~ina za ne{to i od svadbe ni{ta. ve, on me ~e{}e pogledao, pa Sre}a i bog, sve je bilo pota- ili na pre~ac umre i gotovo. me pita za ne{to, onda smo, U moje vrijeme, bilo je druga- bogami, i razgovarali o svemu man. Cijelu no} se {enlu~i- ~ije. Teè, teè se ìvjelo, i sva~emu, najvi{e o na{im lo, uz pjesmu i pucwavu - veli jer niti je bilo elektrike, ni seqa~kim mukama, kad ti on starina Branko, koji i danas, ovih svakojakih ma{ina, ni meni jednom: "Bojo, ja jesam od iako duboko zagazio u devetu vode u ku}i, ma ni~ega nisi tebe stariji ne{to i ti zna{ deceniju, sjedne na bicikl pa imao, a opet, bio si zadovo- da sam ja volio tvoju sestru, do zeme (prodavnice). Krava qan i sa ono malo sirotiwe. ali ja bih da se oènim to- je wegova briga, a unu~ad i \e ti sada mlade` izlazi? Su- bom, jer mi se dopada{, a i praunu~ad najve}a radost i ra- {i se po kafanama ko vir{la tvoji roditeqi su mene, dok zonoda. na dimu. Qubav? Ne znam, bo- Boja i Branko ôli}: Jo{ se vole i po{tuju su bili ìvi, cijenili i voqe o tome da ne govorim. Ni- qeli#. [ta sam mu rekla? Po- ¥ Stevan RISOVI] 8 KULTURA 26. i 27. avgust 2006.

PRI^A GLASA SRPSKE" ZORA" NIJE SVANULA

- Jesi li ~uo? tao sudija Dabi}. Streqawu li su me, a ja nisam znao od ko- sam ih da se posle moje smrti, osude? Da li }e nas sve stre- \uro VUJASIN - Da, i tuàn sam, Radoje. su prisustvovali prota Zdrav- ga i zbog ~ega. Uskoro su me, u kada mene vi{e ne bude bilo qati? I kada? Je li koji god po- - Kako je mogu}e? ko Paunovi} i lekari pukov- skladu s ratnim prilikama, pome|u ìvima, postaraju te na- milovan?# stope na krajwem jugu, poro- - Mislim da su im sada, ali nik Petkovi} i major Savi}.# veli u ni{ki zatvor. Na putu |u izvor, otkuda su i za{to ne- "Ne znam#, rekao sam, "a bqene otaxbine. Nije jo{ us- samo za sada i samo za ovo, "po- Ostalo je zabiqeèno, Jo- sam uspio pobje}i i poku{ao ki qudi, kao moji poverenici, kroz glavu mi prolete{e dese- pio ni da okupi drugove iz 'Uje- mogli# oni koji su ina~e i pro- vane, da je trojicu osu|enih, ko- sam se sakriti kod vojske koja svedo~ili protiv mene, i, ako tine imena visokih oficira i diwewa', i da na svoj na~in protiv wih i protiv nas. ji su bili iz organizacije "Uje- je logorovala na obali Mora- na|u krivce i saznaju istinu prekodrinskih dobrovoqaca, slave prvu pobjedu, a bio je - A {ta daqe? diwewe ili smrt#, odmah pove. Wima sam rekao o ~emu se neka to objave u {tampi, kada koji su u posledwem trenutku uhap{en sa ve}inom od wih. - Ne znam. Ali se treba pri- slije pono}i, u skladu sa svojom radi i traìo wihovu za{ti- tome bude vreme, kada Srbija pomilovani, i bilo mi je te- Ostalo im je da se nadaju. Mi- sjetiti da je |avo i ranije zo- du`no{}u, posjetio vojni svetu. Neko vjeruje, a neko sumwa. bude slobodna.# {ko. Znao sam da wegov o{tri slio je: jo{ nismo ni u{li u bao, a da se èqa ponovo ja- {tenik prota Zdravko Pauno- um "vidi# do dna moje du{e i Srbiju, obnovili dràvu, a ve} vqala. Sigurno je da }e rasta- vi}. On je s wima pojedina~no ono {to ona krije#, pravdao se su po~eli na{i obra~uni. [ta kawe i potirawe svega ranijeg i dugo razgovarao, pone{to pi- prota prijatequ. li }e tek biti kada do|emo ta- ubrzano krenuti i dugo potra- tao i pomalo hrabrio, ponudio "Jeste li bili i kod osta- mo? Ko do|e?# jati, ali, narod kaè: "Ni~ija ispovijed i pri~e{}e, i o to- lih?# * nije do zore gorjela.# me, ujutro, vojnim vlastima pod- "Kod Malobabi}a i majora Iznenadna zvowava zvona - [ta to zna~i u ovom slu- nio izvje{taj, ali je pravo sa Vulovi}a, gospodine pukovni- prenu protu iz "razgovora# i on ~aju? gubili{ta do{ao u stan svog ~e.# kroz prozor vidje veliko jato - Ono {to se obi~no doga- prijateqa pukovnika Milora- "Dakle, bili ste kod Ma- golubova koje uzleti s krovova |a. Jednoga dana krenu}e sve izda Radovanovi}a, sru{io se na okolnih ku}a i u krugovima se nova. ponu|enu stolicu, i, misle}i lobabi}a i Vulovi}a, pa sad kod mene. To zna~i da je s nama diè iznad crkve. Jasno je me- - Da li je to ona Wego{eva na Apisa, jedva izustio: "Stre- |u wima zapazio tri bijela, ko- "Na grobqu }e poniknuti cvi- qa{e nevinog ~oveka.# svr{eno. Ovako da poginem?! Umrem?# ji se izdvoji{e na jutarwem je}e...# ili novi san o snu? Prota je ispri~ao prijate- sun~anom nebu, i povedo{e ja- - Ne znam, ali ovih dana ~e- qu kako je no}ni obilazak osu- Za}uta za trenutak, kao da se zamislio, pa onda, te{e}i to prema sjeveru. sto mi se javqala misao o toj |enih zapo~eo od Malobabi}a, Crkva, brujawe zvona koja ideji, ili snu, kako ga ti zo- koga je na{ao u mra~nom sobi~- samoga sebe, kada ja nisam na- {ao re~i utehe, re~e: se produì, golubovi, posebno ve{. Wega su sawale generaci- ku podruma ku}e koja je u Solu- oni bijeli, umor i san koji su je na{ih predaka, {irom slo- nu, srpskoj vojsci, u izbjegli- "Vaqda to traè interesi Srbije? I - Jugoslavije? E, ako ga ophrvavali poslije stra{ne venskog juga. I kada se po~eo {tvu, sluìla kao privreme- i neprospavane no}i, nametnu- ostvarivati, mnogi su pomisli- ni zatvor. Leào je na kame- je to, i ako je tako, onda }u mirno i spokojno umreti!# {e proti misao da to i nisu go- li da su ga dosawali. A nisu. nom podu, ruku vezanih na le|i- lubovi ve} du{e izginulih srp- Nikada se potpuno nije ostva- ma. Glava mu je bila zavijena On napravi dva-tri kora- skih rodoquba, a ona tri bije- rio. Ni na kraju Prvog svjet- nekakvom krpom jer su ga pretka, pa stade ispred mene: la, onih strijeqanih u zoru, ko- skog rata kada je ro|ena drà- hodnog dana tukli upravnik za- "Verujte, gospodine, na{e je su se sada, na ~elu jata, vinu- va, ni na kraju Drugog kada je tvora Stojkovi} i wegov po- èqe i namere bile su do kra- le put porobqene otaxbine. vaskrsla u ne{to izmijewenom mo}nik Proti}. Stojkovi} ga je ja patriotske. Sada nas optu- * obliku. Bio je to, izgleda, i os- tada udario kundakom u glavu i ùju da smo spremali atentat i Prota jo{ jednom odluta i tao san. On se ovih posqedwih otvorio mu veliku i krvavu rana Prestolonaslednika Alek- jasno "vidi# sudiju Dabi}a, pod godina u krvavom kolopletu nu, pa je i strijeqan s tom kr- sandra, da smo govorili da je fewerom koji drì jedan àn- potpuno sru{io. Neki sinovi pom na glavi. okruèn r|avom okolinom i darm, kako dugo i monotonim i unuci pogazili su zavjet o~e- Gledaju}i protu za stolom, podloàn wenom uticaju, {to glasom, ~ita presudu koju niko va i djedova i, na |avolov mig, pukovniku se ~inilo da je on se ne}e mo}i dugo trpeti, da ne slu{a. Prazno zve~e rije~i ukrstili ma~eve me|u sobom. ~udno izgubqen, zagledan ne- smo spremali obarawe dinasti- o izdajnicima, zavjerenicima i - Da li je ju~e, Jovane, tu, kuda neodre|eno, mo`da u ono je Kara|or|evi}a i sada{we {pijunima i odlaze u mrak i gume|u Wego{evim Crnogorci- {to je no}as vidio i doìvio. vlade, i ubistvo predsednika be se u wemu. "ûje# Apisa i Vu- ma, |avo svojim maqem razbio Kasnije je saznao da je wegov Ministarskog saveta gospodi- posqedwi kamen u temequ ko- lovi}a kako jo{ jednom izjavqu- prijateq ponovo "slu{ao# à- na Pa{i}a, i da spremamo 'kaju da Malobabi} strada nevin, da ji je jo{ odolijevao i ozna~io losnu pri~u nesre}nog i poni- piju od sabaqa' kroz koju }emo kraj sna i pri~e o wemu? je radio za srpsku stvar, i "vi- ènog Rade Malobabi}a, koji propustiti one koji zasluùju di# kako se rukuju, qube i ska- - Nije, iako li~i na to. se tu, pred wim, tiho ispovije- da se vrate u otaxbinu... i ubi- Ostalo je ne{to kao ogwi{te ~u u rake, a pratioci izvr{ewa da: stvo cara Nema~ke i kraqeve kazne dolaze do wih, veù im na kome je nekada gorjela veli- "Ja sam Rade Malobabi} ro- (Ilustracija Goran DUJAKOVI]) ka vatra. Sve je sada prekrive- \ Bugarske i Gr~ke.# o~i, a potom i ruke. dom iz Hrvatske, selo Mala "Gledam ga#, pri~ao je pro- Prota je, ne{to kasnije, is- no pepelom. Mislim da se ne- Vranova kod Topuskog, srez Vr- gdje ispod wega, jo{ uvijek, na- @andari su me prona{li i od- Prota nije mogao a da ne ta, "kako pada u vatru, a onda se pri~ao prijatequ i ovo: gin Most. Srbin sam, star tri- sti{ava i tone nekuda, 'odlazi' "Nasta mrtva ti{ina. Ma- lazi zapretano bar toliko à- deset i ~etiri godine. Oca ne- veli u Ni{. U zatvoru su me upita: "Jeste li vi, gospodine ra da bi neki novi sawa~i mo- opet mu~ili, i traìli da pri- majore, imali ikakvog udela u iz one tesne }elije, a ja mislim li stra{an tajac. Srce po~e da mam, a ni bra}e, ni sestara. ~ega li se on sada prise}a iz mi udara u grudima. Skloni se Imam samo ma}iju, koju kao maj- znam da sam {pijun, a ja sam i tome da se ubije nema~ki car i \uro Vujasin je ro|en daqe molio da se o mom hap{e- bugarski i gr~ki kraqevi? Ko svog kratkog, ali burnog ìvo- vod vojnika, a pred osu|enim 1937. godine u Sokoli{tu, ku volim. I, eto, sada kada bi ta. Mo`da one prevratni~ke ostado{e àndarmi s pu{kama trebalo da ja wu, jadnicu, hra- wu obavijesti na~elnik Oba- je imao da izvr{i sve to?# op{tina Novi Grad. Osnov- vje{tajnog odjeqewa general- "Jesam. Od mene je nikla no}i 1903. godine kada su juri- na gotovs. Oficir mahnu sanu {kolu je zavr{io u rod- nim i woj zajam koliko-toliko {ali na kraqevu rezidenciju i bqom i odjeknu plotun. Drugi, vratim, osu|en sam i ovdje ~e- {taba. Tek u Kur{umliji 1915. ideja da se sada, dok rat traje, nom selu, a niù realnu gim- uklawali posledweg Obreno- pa tre}i. Malobabi} odmah pa- kam milost ili, mo`da, da um- godine, pri povla~ewu srpske ubiju ova tri vladaoca. Javila naziju u Novom Gradu. Sred- vojske iz Srbije, na{ao me je de, a Apis i Vulovi} jo{ sto- rem. Jest, osu|en sam i umirem mi se jo{ pri na{em povla~e- vi}a, koji se oslawao na Au- wu tehni~ku i Vi{u pedago- major Vulovi} i oslobodio za- wu, prije nego smo pre{li gra- striju, velikog protivnika naje. @ivi. Boè, kako je mogu}e?, {ku {kolu zavr{io je u Sa- nevin. Znajte i vjerujte, gospo- tvora i okova u kojima sam bio. pitam se. Sada mislim da je ve- dine proto, to govorim pred va- nicu na{e porobqene zemqe, {eg ujediwewa, i tako omogu- rajevu, a Filozofski fakul- Vidio je da sam iscrpqen. Svo- kada sam vidio stradawe naro- }ili povratak Kara|or|evima }ina àndarma pucala pored tet u Novom Sadu. ma i pred Bogom, da sam nevin jim autom me je prevezao do mo- wih. Jo{ jedan plotun i oni po- i da prav umirem.# da. Nikoga s wom nisam upo- u Srbiju. Ili, kada te{ko ra- Kwièvnim radom po~eo ra. Znao je da druga~ije ìv ne znao sve do Krfa. Na Krfu sam pada{e, ali se vidi da jo{ ni- se baviti kao u~enik sredwe Ispri~ao je on proti, a wen u grudi, leì i krvari, i bih tamo stigao. za to angaòvao jedan broj svo- su mrtvi. @andarmerski ofi- {kole, objavquju}i pjesme i prota prijatequ, i ne{to iz misli da umire a jo{ ne zna is- cir ispaquje u wih po jedan me- Gospodine proto, ako ika- jih qudi. Za atentat u Atini hod poduhvata, koji su dugo pri- pripovijetke u omladinskoj ranijih nepravdi koje su mu nada vidite Pribi}evi}a i ostatak. Gledam. Leè. Lekari kon- {tampi. Danas ìvi i stva- nesene: odredio sam Mehmadba{i}a i premali. Mo`da se prisetio le iz Zagreba~kog procesa, pi- Bilbiju. Ni jedan atentat ni- statuju smrt. Oba su tek zako- ra u Bawoj Luci. "U Veleizdajni~kom proce- puta na Kosovo iz 1912. kada je ra~ili u ~etrdeset i prvu go- tajte i uvjeri}e vas ko sam i je izvr{en. Niko od te zami- s nekim drugovima, iz Glavnog su protiv Srba 1909. godine u {ta sam bio i da sam po{ten dinu. U punoj su snazi. Treba- Zagrebu osu|en sam na pet go- sli nije imao {tete. A tobo- odbora organizacije 'Ujediwe- la bi ona domovini koja o~e- gli na wemu novu vatru razgor- ~ovjek i pravi Srbin.# `wi atentat na Prestolona- jeti. dina te{ke tamnice, zbog toga we ili smrt', preobu~en u ar- kuje na{ povratak, ali neko se slednika, insceniran je da bi nautsko odelo, i{ao me|u wih, - I to je san. {to sam, tvrdili su, veli~ao * we boji i ho}e da je uni{ti. srpskog kraqa, ali sam ve} idu- nas optuìli. Oni koji su to da bi za borbu protiv Turaka - Mo`da èqa. Ipak, dopu- Iznose}i rakiju i ~a{ice Svi prisutni }ute. Prizor }e godine sa svim osu|enim pu- uradili ostavili su i dokumen- pridobio neke wihove plemen- je stra{an. @andarmi name- sti, Radoje, da ti ovog ki{nog na sto, pukovnik vidi da je prota o tome. Ko bude hteo na}i ponedjeqka pro~itam ili pre- {ten sa izdràvawa kazne. Po ske vo|e, izvideo teren po ko- {taju mrtve u grobove. Ispru- izlasku iz zatvora, potpuno sam ta jo{ uvijek "odsutan#, i htio }e ih jednoga dana.# me }e se kretati srpska vojska pri~am pone{to iz zapisa, koje da ga dozove i okrijepi, jer àju ih. Stavqaju im kape na se posvetio nacionalnim po- "Kakvu je ulogu u tome imao i da dogovori na~in na koji }e je sam ovih dana, ponovo listao. nije znao da on upravo "ulazi# lice, {apu}u i krste se, i br- slovima. Sre}na je bila okol- pukovnik Dimitrijevi}? naoruàti srpski narod da se zo na wih bacaju zemqu. Oni govore o nekim davnim qu- nost {to sam se uskoro zapo- u }eliju artiqerijskog majora "Nikakvu. Pukovnika Di- dima i snu koji su sawali. Pro- Qubomira Vulovi}a, osu|eni- moè pridruìti vojsci kada Kada sam zavr{io opelo i slio kao zastupnik jednog osi- mitrijevi}a izvestio sam o ovoj bude vreme za to. Ni tada nije prelio grobove, zora je svita- {lo je od tada skoro cijeli vi- guravaju}eg dru{tva pa sam mo- ka na smrt, i vidi ga kako uz- stvari kada sam mislio da je jek. Zamisli, taj san se i nama nemireno, o{trim vojni~kim imao dovoqno sre}e. Ve}inu la. Pomislih, Boè, kako je gao da putujem po svim kraje- vi{e ne moè pokvariti.# poslova je dobro obavio, ali se stra{no da ona za neke nikada javqao. Nas dvojica danas go- vima i tako do|em do qudi ko- korakom, gazi po }eliji. Kada Kada sam malo sabra i ra- vorimo o wemu. Ko zna, mo`da spazi protu, zastade i misao te{ko razboleo i bolovao me- vi{e ne}e svanuti, kako je te- ji su mislili sli~no meni. sani, prota nastavi svoju ispo- secima i nije mogao da u~estvu- {ko umreti daleko od otaxbi- jo{ nije mrtav, mo`da }e ga, Pred balkanske ratove stupio koju je do tada u sebi premi- vijest: jednoga dana, sawati na{i si- {qao, nastavi odmotavati gla- je u doga|ajima koje je s toliko ne, i jo{ na pravdi boga! Ho}e sam u vezu s "Narodnom odbra- "Apisa sam zatekao kako voqe pripremao. Ili, ko zna, li napa}ene du{e mo}i i zna- novi? Poslu{aj ovo: nom# i srpskim general{tabom sno: leì na krevetu i, ~inilo mi mo`da je prebirao po svome ì- ti na}i put do we?# U ranim jutarwim ~asovi- u Beogradu, pa sam ~e{}e pu- "Ceo ìvot sam proveo u se, da spava. ûv{i vrata, on ma, 13. juna 1917. godine, na~el- tovao u Srbiju. Ne{to sam ura- slu`bi otaxbini a sad da umsko~i. Bio je obu~en. Umesto votu, koji tako brzo pro|e, i * nik Ministarstva unutra{wih dio i u pripremawu atentata u rem, ovde i ovako, kao izdajnik. odgovora na moj pozdrav, upita: sada vidi prazninu koja iza we- Mnogo godina kasnije, u po- poslova, @ika Lazi}, izvije- Sarajevu. Uo~i objave rata Au- Ja, koji sam sluìo otaxbini i "Boga vam gospodine pro- ga ostaje, i mnogo poslova is- novo vaskrslom snu, jedan viso- stio je telegrafski iz Soluna strougarske Srbiji pre{ao sam nisam gre{io namerno, ve} sam to, otkuda vi u ovo doba kod me- pred sebe koje bi jo{ trebalo ki vojni sud nije mogao posigur- svog ministra na Krfu, Qubu, la|om u Beograd, da se u najte- sve radio {to sam mislio da je ne?# uraditi. Ho}e li imati ko? no utvrditi da li je prota Zdrav- Qubu Novakovi}a, gdje se nala- ìm trenucima na|em s bra}om to bila moja vojni~ka du`nost "@eleo sam da vas vidim, Nije imao porodicu. Nije ko, onoga jutra u Solunu, posli- zila srpska Vlada u izbjegli- u istom stroju, ali me polici- i najboqe za wu.# vas i va{e drugove, i pri~e{}e se ènio, nema dece. Samo pa- je stra{ne i neprospavane no}i, {tvu: ja, ve} u pristani{tu, hapsi. U Major za trenutak za}uta, sam donio, da se pri~esti koji triotski rad, krize, ratovi ra- stvarno vidio golubove ili du- "Jutros u pet ~asova, neda- zatvoru me mu~ili i traìli zavu~e desnu ruku u xep ofi- no}e.# ne i bolesti. Sada stoji nad {e srpskih ratnika, ali je ispi- leko od Soluna i levo od Mi- da priznam da sam austrijski cirske bluze, i izvadi iz wega On se zamisli, pa ne{to ti- grobom koji se crni pred wim tuju}i mnoge svjedoke dokazao kre, izvr{ena je smrtna kazna {pijun. Vi{e puta sam molio dva pisma i tiho, izmijewenim {e nastavi: i ~eka da ga proguta sa svim onda nijedan bijeli golub, u ono- nad pukovnikom Dimitrijevi- da se o mom hap{ewu obavije- glasom, zamoli protu: "Eto, nas osudi{e. [ta }e im {to je do sada uradio. me jatu, nije na sebi imao nijed- }em, majorom Vulovi}em i ci- sti na~elnik obavje{tajnog "Boga vam, proto, predajte im na{e glave? [ta }e im na- Kroz glavu mu pro|e i prono perce tamne boje. ¥ vilom Malobabi}em. Izvr{e- odjeqewa Glavnog general{ta- ova pisma li~no adresantima. {i ìvoti? Sada i u ovo vre- boj fronta i zauzimawe Kaj- wem kazne rukovodio je pukov- ba pukovnik Dimitrijevi}. Ni- Oni su u Mikri. To su moji prime? Znate li, gospodine pro- mak~alana, bjeàwe Bugara i (Pri~a je otkupqena na konkursu Mladen Oqa~a#) nik Duwi}, a presudu je pro~i- ko to nije htio u~initi. Kri- jateqi i dobri Srbi. Zamolio to, je li Kruna odobrila na{e osloba|awe Bitoqa, te prve # 26. i 27. avgust 2006. KULTURA 9 OTVORENA KWIGA OGRA\ENO, PRISVOJENO, ZAVJE[TANO Ranko Risojevi}: Rasvit", Glas samo one znane iz wegovog pje- akcenat na unutra{wem i do- koji se o~ituju u ovako datoj re- sni~kog opusa, nego iz ukupnog ìvqajnom. Nema kod Riso- laciji, zapravo ukazuju na onaj srpski - Grafika"," Bawa Luka," stvarala{tva. Za ispoqavawe jevi}a u Rasvitu povla{}e- trenutak u umjetnikovom ìvo- epistemolo{ke dimenzije kwi- nih tema; i one koje uobi~a- tu o kome govori Andri}, ta~- 2006. godine èvnosti - Risojevi} to kao au- vamo zvati vje~itim i one ku sa koje se ukazuje spoznaja, isac koji se sa uspjehom kojom se moderna poezija tako tor petnaestak pjesni~kih kwi- koje prepoznajemo u svako- qudskoj mjeri i mogu}nosti sa- ogledao u razli~itim ~esto voli pohvaliti. ga dobro zna - poezija je ve} po dnevnom na{em okruèwu, obraèna. Pkwièvnim ànrovima, Neka za ilustraciju jezi~ki svojoj prirodi najpodesniji me- podvrgnute su istom poet- Na ukr{tawu razli~itih is- Ranko Risojevi} i u najnovijoj dobro uobli~enog zna~ewskog dij. Pjesni~ki jezik spoznaju skom i misaonom tretmanu. kustava lirskog subjekta i neime- svojoj pjesni~koj zbirci Rasvit bogatstva ove zbirke posluì univerzalizuje te, asocijativ- U pjesmi Pre|i rije~ novane instance kojoj se on obra- pokazuje impresivno visok nijedan stih iz pjesme Sve, koji no{}u i vi{ezna~jem, u odre- most prerasta u simboliku }a, postignut je specifi~ni epi- vo artisti~nosti jezi~kog is- glasi: "Ogra|eno, prisvojeno, |enoj mjeri relativizuje i od puta ka spoznaji. U ovoj pje- stemolo{ki efekat najprije u kaza. Me|utim, ta osobina je u zavje{tano!# Svaka od ovih ri- krajnosti spasava. smi spoznaja je o~igledna ko- pjesmi ûdesa, u prvom i posqed- ovoj kwizi pretpostavka svih je~i ima svoje osnovno zna~e- U ponajboqem svom eseju liko i varqiva, weno ukazi- wem wenom stihu: Ima ih, ima, u drugih bitnih wenih svojstava. we, koje se ovako spregnuto u Umetnik i wegovo delo Ivo An- vawe istovremeno je i otva- svakoj kasabi, pod lipom,/A ti, Moglo bi se ~ak re}i da je maj- navedenom stihu bogati i dobi- dri} kaè da postoji jedan tre- rawe novih vidika. Ta var- snu`den, zove{ nekoga preko mo- storstvo Risojevi}evog jezi~- ja svoj specifi~ni simboli~ki nutak u umjetnikovom ìvotu qivost se ponajboqe o~itu- ra, a zatim i u pjesmi Put: Gdje je kog uobli~ewa, vi{e nego {to transfer. Razli~ite paradig- "kada sva radost i sav jad ìvo- je u sqede}im stihovima: put, gdje je raskrsnica, tamo ne- je to ina~e uobi~ajeno, u slu- matske veze uspostavqa ovaj ta moraju da se preobraze u raz- Ona se ne vidi, ali je sigur- gdje/Ili si ti raskrsnica, a put `bi dominantnih wegovih mi- stih sa drugim stihovima iz po- umevawe sveta oko sebe i sebe no tamo,/Slobodno pri|i, je ono nevidqivo. saonih i umjetni~kih te`wi u menute pjesme, emaniraju}i ta- u wemu#. îni se da sa jedne ba{ svojim malim cipelama,/Sta- Tom svom, po na{em mi{qe- Rasvitu. Da nije tako, bogati ko dodatnim zna~ewskim sno- takve pozicije Risojevi} uob- ni na debele daske, izdrà- wu, najve}em kvalitetu, teè asocijativni potencijal Riso- povima. li~ava svoja iskustva. Boqe od }e te./Nije to magla, {to sto- gotovo sve pjesme iz kwige Ra- jevi}evih pjesama, u koje je utka- Risojevi}eva kwiga donosi drugog o tome kazuje naslov ji na sredini,/Nije to sredi- svit, bez obzira na to za {ta su no bogato ìvotno, pjesni~ko jedan poseban epistemolo{ki zbirke Rasvit. To je ono stawe na, dijete, nego obala. Pose- tematski vezane. îni se da se i intelektualno iskustvo, ne kvalitet. îni se da je u toj kada se posmatrani svijet uka- vjekovog ìvota, ve} o razli- ban efekat u ovoj po vrijed- tom jedinstvenom efektu teì bi u pravoj mjeri do{ao do iz- ravni i wena najve}a vrijed- zuje, koliko i izmi~e jednom ob- ~itim vidovima (i nijansama) nosti antologijskoj pjesmi po- i jednostavnom kompozicijom raàja. Ovako smo dobili vr- nost. Rasvit sintetizuje dosada- uhvatnom pogledu. I ne govori wenog ispoqavawa. Ta opredi- stignut je funkcionalizacijom ove kwige, koja nije podijeqe- hunsku, smislenim implikaci- {we Risojevi}eve tragala~ke se u ovoj zbirci o onoj dobro jeqenost evidentna je kako u po- pozicija lirskog subjekta i ono- na ni na kakve cikluse ili ma- jama bogatu poeziju, koja je da- preokupacije na tom planu, i poznatoj nemogu}nosti apsolut- etizaciji fizi~ki vidqivog ga kome se on obra}a (djeteta). we cjeline. leko iznad one hermeti~nosti to, usudili bismo se re}i, ne ne spoznaje svijeta i smisla ~o- ambijenta, tako i onda kada je Iskustvena razlika i raspon ¥ Du{ko PEVUQA ZA[TO SE KA@E POVODOM 41. ZBORA NA ZMIJAWU BURIDANOV MAGARAC KOÎ]EWE o|en je onaj koji je Legendarni Ko~i}ev bak Izraz Buridanov magarac ozna~ava trebalo da bude ro|en. Jablan postao je ~ovek. Ru- ~ovjeka koga èqe vuku na dvije R dowa je ostao Rudowa. Rudo- strane, a on ne moè da se odlu~i Taj Petar, to pero, taj wa je osvaja~ka vlast, Ja- Ko~i}, ta ~istota jezika i blan je narod. na koju stranu da krene, pa zbog du{e. Srpski jauci poti~u od toga ispa{ta Veliko pero napuweno nehri{}anskih hri{}ana. mastilom ~istozlatnih re- Srpske Hristove ruke ra- pro{lom napisu, govore- è|, a ne mi~e se. Ipak, nasta- ~i. U vreme austrougarske zape}e srpskog naroda. I ta- }i o nastanku izraza alaj- nak ovog frazema povezuje se sa carske "okupacije#, kada se ko uvek veliki i dobri stra- Ubegova slama, propustio imenom @ana Buridana (ili Bi- odmah po~elo na tome da bi daju. sam da kaèm da me|u novope~e- ridana), francuskog filozofa srpsko sve stalo. A {to sta- 21. vek je nepo~eti vek. nim biznismenima (ili "bizmi- iz 14. vijeka, profesora i rekto- ne - nema dane. Ni svawiva- Odmah na po~etku 21. vek je smenima# - kako neki od wih gora Univerziteta u Parizu. Po- wa, dakle, ni ro|ewa ni ra- u{ao u 20. vek. [ta }e nas vore), koji nerijetko na krimina- red nebeskom mehanikom, kao fi- |awa. Ve} raznoro|ewa na- ~ekati sa ovakvim po~et- lan na~in postaju vlasnici biv- lozof, Buridan se bavio prou~a- roda i po jeziku i po svemu kom, pitajboga, i zamolimo {e dru{tvene (kasnije dràvne) vawem problema slobodne voqe. drugom. Osvaja~kom kugom. nebo da ne zagrmi Zemqa. imovine, ima nemali broj qudi s Smatrao je da je taj problem I bi tako to dugo, au- Na{i veliki kwièvni koca i konopca. A to je prilika logi~ki nerje{iv, dokazuju}i to, strougarsko trajawe... na ze- datumi i uop{te srpski da- da se objasni nasta- mqi srpskoj, pravoslavnoj. tumi vekovima nas u~e i nas nak i ovoga izraza - Kao i ovo novo ovde sada i vreme podmla|uju i ove- s koca i konopca. {to strada. I za nacional- kove~avaju. Datumi duha, da- Zna~ewe ovog iz- nu slobodu ùdi. tumi du{e, datumi razno- raza je, mawe-vi{e, Kad treba traìti pi- vremena, datumi tame i sve- poznato svima. To su sca koji }e to sve opisati! tlosti i datumi pakla, raj qudi (neka grupa, krug i sl.) sastavqe- Dati re~ima govor o~iju. Za nema datume. ni bez ikakvog kri- ovakvo vladawe narodom i Mi smo prevo|eni u svu terijuma, qudi od postradavawem. Evropu, a ho}e da nas preve- svakakve, najgore vr- I bi tako to Nebilo, ta- du, premoste iz Evrope. ste. A {ta zna~i ono ko dugo i tako svegorko, to Udruène wihove snage da s koca i konopca? razvremqe. Kao i ovo novo nas ponize, ali ne mogu. Ali U staro vrijeme, sada ro|eno i odre|eno. ne mogu da ponize snagu na- a naro~ito za vrije- A onda Petar Ko~i}, u {eg duha. Na{e re~i su me turske vladavine Be~u, o austrougarskoj osva- ozvezdane na{im mislima... u na{im zemqama, ja~koj monarhiji, za tri no- nau~nim i umetni~kim. Za- ~i}, ~istore~ac. U Ko~i}e- }e to kao i uvek, ozvezdani po~inioci te{kih }i napisa srpsku dramu "Ja- to imamo neprijateqe vi{e vom imeslovu, P i K: P - po- dan. Do}i }e i Ko~i}eva de- djela, zlodjela, osu- zavac pred sudom#. Kakav, zbog toga negoli iz drugih nos, K - kr{tewe (re~i) u ca pre wega ro|ena: David |ivani su na smrt bre, jazavac, to je Austrou- razloga, negoli nekakve po- boànsku svetlost. "Ko zna [trbac, Simeun \ak, Mra- vje{awem ili nabi- garska pred sudom! Pred su- liti(~)ke. i zna da zna, sledi ga# (Kon- ~ajski proto, Mrguda, Ja- jawem na kolac. Oni dom pisca. A jazavac je u ku- Jeste vreme bespu}a! fu~ije). blan... Na Ko~i}ev zbor re- koji su pobjegli s kuruzi{tu. Ali cvetala je godina, a kad Ko~i} je imao svoje sjaj- ~i. Okupi}e se Srbi i sada, vje{ala (s konopca) Veliki pisci ne pi{u cveta godina cveta i otax- no svanu}e re~i. Pesni~ki kao i uvek, sabra}e se Srbi ili izbjegli nabija- samo da se napisano (pro)~i- bina. re~eno: Zoro svetla dok ne i sabrati i saborisati. Kao we na kolac - imenu- ta, nego da se iz pro~itanog Ra|awe na{eg sunca je ~uje{ petla ne idi u dan, pe- i na Vukovom saboru, na dan ju se kao qudi s ko- tao je tvoje sunce kad se ra- vaskrsnu}a jezika. ca i konopca - zli, ra|a i rodi drugo ra|awe ra|awe na{eg duha. Ovde naroda. smo u prednosti nad drugi- |aju krila jutra. Krila re- Ko~i}: Kruna Odsjaj ê- pokvareni, spremni lika i ]irilice. na sve. Ali, i takvi @an Buridan: Neodlu~nog Ba{ sada potrebna je op- ma. Nas, dakle, ne vole zbog ~i. Kad re~i postanu krila pisac postane ptica. Veli- Zborovi i sabori zbli- su upotrebqivi u ne- magarca pomiwao u svojim {ta renesansa za preporod na{eg, pravoslavnog sunca i ~oveka i ~ove~anstva. svetlosti duha. Naàlost, ke je lako pohvaliti ali te- ùju sve qude u jednog ô- kim specifi~nim, predavawima veka. Kad su sabori i zboro- zlim vremenima, ka- Pisac ne pi{e samo da pomognu im na to i na{i, è je o wima re}i ja~u isti- napi{e neku kwigu, pisac na{i koji ne znaju da misle nu. Ne moè se kraj veli- vi dan nije bez dana. Sveti kvo je bilo vrijeme dani dozivaju svetlosti. Pe- na{eg nedavnog vjerskog, nacio- navodno, primjerom neodlu~nog pi{e da napi{e i zov... zov kih re~i govoriti malim (a na visokim poloàjima), tar Ko~i} je Spomenik ko- nalnog i gra|anskog rata. magarca koji stoji na jednakoj daqine u blizini i blizi- oni nas i vode do vode... uto- re~ima. Male re~i hvale se Toliko o wima; bavi}emo se udaqenosti od dvije hrpe sije- same. "Nolite jacere mara- ji doziva svetlost... ne u daqinu. Veliki je onaj pqenice. Treba nam novi Ko~i}, zna~ewem i nastankom izraza Bu- na, ali skapava od gladi, ne mo- pisac ~iji neki likovi iz Zborovi, sabori, mani- garitas ante porcos# (Ne ridanov magarac. gav{i se odlu~iti kojoj hrpi novi Ivo Andri}, novi Cr- wegovog dela postanu pozna- festacije - sveto lice naci- bacajte biser pred sviwe#, wanski... Za ovo novo osva- Izraz Buridanov magarac prije da pri|e. tiji od samog tog pisca. Re- je. I sve je to bu|ewe, bu|e- latinska sentenca o potre- ozna~ava ~ovjeka koga èqe vuku Poznavaoci Buridanovog dje- jawe i seobe Srba. cimo, Dobri vojnik [vejk. we neprobu|enog naroda. bi pravog vrednovawa dru- Jablan opet pobe|uje i na dvije strane, a on ne moè da la kaù da u wegovim kwigama Imaju dve ulice u Bawa- Vekovima neprobu|eno za- gih.) toga primjera nema, ali nije is- bi}e radosti u pobedi. I se odlu~i na koju stranu da kre- luci koje se zovu po likovi- spalih. Zbor ili sabor ve- U svemu drugom idemo i ne, pa zbog toga ispa{ta. kqu~eno da je primjer neodlu~nog bi}e rogova u re~ima ili magarca pomiwao u svojim prema Ko~i}evim: Ulica Davi- }i je od slobodnih demon- padamo, a u re~ima se bez re~i u rogovima. I mlazevi Motiv neodlu~nog ~ovjeka ob- da [trpca i Ulica Simeuna stracija koje se izvi~u. padawa dièmo do zemaq- ra|ivali su mnogi kwièvnici, davawima. krvi sna. Sna osvajawa i sna Gotovo da nema ~ovjeka koji, \aka. I naravno Ulica Pe- Mi imamo Vuka Karaxi- skih i nebeskih vrhova. pobede nad osvaja~ima. Do jo{ od anti~kog vremena, npr. tra Ko~i}a. Tri ulice u jed- }a, oca na{eg jezika. I Vu- Aristotel u raspravi "O nebu# ne jednom, u ìvotu nije bio u si- Danas na dan smrti neu- kona~ne pobede krsta nad - kako navodi dr Milan [ipka - tuaciji Buridanovog magarca. nom gradu jednog pisca! Da- kov sabor. Na{ih trideset mrlog Ko~i}a, 27. dana me- petokrstima, nekrstima i pisao je o neodlu~nom ~ovjeku ko- Boqe i Buridanov nego obi- kle, pisac je fantasti~no o~iju u jednom oku. Na{ih seca osmog, na Ko~i}ev zbor drugim bezbo`nicima. ji se nalazi na istoj udaqenosti ~an! opisao svoje kwièvne liko- trideset slova svetlosti. do}i }e hiqade i hiqade sr- izme|u jela i pi}a, trpi glad i ¥ Milorad TELEBAK ve. I preporodio vreme. Kojoj pripada i Petar Ko- ca, ko na nebu zvezda. I bi- ¥ \uro DAMJANOVI] 10 GLOBUS 26. i 27. avgust 2006. ELEKTRONSKI MEDIJI OD PRVOG ZVUKA I SLIKE DO DANAS (5) OVDJE RADIO JUGOSLAVIJA...

Emitovawe programa za inostranstvo sa prostora POÊCI nekada{we Jugoslavije po~elo 8. marta 1936. godine, NOVI SAD slovnih qudi, koja je osnovala li su Aleksandar Dragojlovi}, kada se Radio Beograd prvi put oglasio na kratkim U utorak, 29. novembra 1949. Radio klub Zagreb. Poslije dvo- Marko Markovi}, \or|e Seni- godine, u 12,05 ~asova po~ela je godi{weg napora i dobijawa ~ar, Darinka Risti}, Dragoslav talasima, emituju}i program na {est jezika da radi radio-stanica Novi dozvole, 15. maja 1926. godine, Ili}, Rade \uri}, Dragan Pe- osnovana je Radio-stanica Za- trovi} i drugi. Prvi glavni i ovom nastavku govorimo o predajnika snage 10 kilovata, a mqen sa ~etiri predajnika sna- Sad. Iz zgrade biv{eg hotela "Lojd#, u ulici @arka Zrewa- greb. Hrvatskom himnom i na- odgovorni urednik bio je Rade radio-stanicama na pro- 1947. godine tehnika se poja~ava ge 500 kilovata i sistemom od 43 javama upravnika dr Ive [ter- \uri}. Prva muzi~ka numera Ustoru prethodne Jugosla- pu{tawem u rad jo{ jednog, iste antene. nina broj 3, ~ulo se prvi put: "Ovdje Radio Novi Sad, na na i spikera Boàne Begovi} bila je kompozicija "[u, {u vije, gdje i kada su pokrenute i ko- snage. Od 1951. godine program se Ratna dejstva na teritoriji prvi put su na sredwem talasu [umadijo# u izvo|ewu Olive- liko su opstale u eteru. emituje iz novog emisionog cen- Bosne i Hercegovine 1992. godi- talasnoj duìni 212,4 metra...# Odluka o osnivawu Radio No- od 350 metara u 20,30 ~asova re Vu~o. Radio Jugoslavija je jedina tra u Stublinama, kraj Obrenov- ne uticala su na dono{ewe odlu- oglasila Radio-stanica Zagreb dràvna radio-stanica koja pre- ca, kori{}ewem novog predajni- ke o preseqewu dva predajnika vog Sada donesena je 31. marta 1949. godine na sjednici Glav- i od tada nastavila kontinui- CRNA GORA ko kratkih talasa emituje svoj ka snage 100 kilovata. Pove}awe sa prate}om opremom u kratkota- rano svakodnevno emitovawe. program u sve dijelove svijeta na programa dovodi, 1967/68. godi- lasni centar u Stublinama. U to- nog odbora Narodne skup{ti- Prva radio-telegrafska ne AP Vojvodine. Pripreme za Prvih 14 godina rada Ra- stanica na prostorima eks-Ju- 13 jezika - 12 stranih: engleskom, dio-stanica Zagreb bila je u francuskom, wema~kom, ruskom, po~etak rada trajale su oko os- goslavije pu{tena je u rad 3. {panskom, arapskom, albanskom, am mjeseci. Za prvog direkto- privatnom vlasni{tvu dioni- avgusta 1904. godine. Bila je gr~kom, bugarskom, ma|arskom, ra Radio Novog Sada bio je po- ~arskog dru{tva Radio Zagreb. postavqena na brdu Volujica italijanskom, kineskom, i na srp- stavqen narodni u~iteq Di- Godine 1940. je nacionalizova- kod Bara, u Crnoj Gori. Toga skom jeziku. Emitovawe progra- mitrije Divqak. Prvi tehni~- na, a poslije 1945. djeluje kao dana ostvaren je i prvi radio- ma za inostranstvo sa prostora ki direktor bio je Bogdan Cvi- dràvno preduze}e, zatim dru- prenos, emitovawem radio-te- nekada{we Jugoslavije po~elo je janovi}. [ef administracije {tveno preduze}e, te javno legrafskih signala. "Radio 8. marta 1936. godine, kada se Ra- i ra~unovodstva bila je Vida preduze}e, da bi Zakonom o Hr- emisija# je ostvarivana sa dio Beograd prvi put oglasio na Jovanovi}, a {ef za kadrove vatskoj radio-televiziji iz identi~nom prijemno-predaj- kratkim talasima, emituju}i pro- Branislav Dadi}. Pomo}nik 2001. godine bila progla{ena nom radio-telegrafskom sta- gram na {est jezika: francuskom, programa na ma|arskom jeziku javnom ustanovom. Krajem no- nicom "Markoni# u italijan- wema~kom, italijanskom, ma|ar- bio je I{tvan Salai, na slo- vembra 1958. godine, u saradwi skom gradu Bari. Stanica na skom, gr~kom i srpskom. Pred va~kom Jan Grwa, na rumunskom sa Beogradom i Qubqanom, Volujici radila je do avgusta Drugi svjetski rat, emitovawe Jon Markovi}, a na rusinskom stvorena je mogu}nost za emito- 1914. godine, kada je austrou- programa se pro{irilo na jo{ \ura Sopka. Prvi urednik mu- vawe programa Jugoslovenske garska flota bombardovawem ~etiri jezika: rumunski, turski, zi~kog programa bio je Rado- radio-televizije (JRT). onesposobila ure|aje za daqi slav Vuksan. U po~etku program rad. U prijestonici oslobo|e- je emitovan osam ~asova radnim QUBQANA ne Crne Gore 27. novembra danom, a nedjeqom petnaest ~a- Uprkos velikom broju ras- 1944. godine oglasio se Radio Radio i televizijski prijemnici: sova. U okviru toga, oko tri ~a- poloìvih izvora, podaci o na- Cetiwe, a od 1. maja 1949. go- Ovako je nekad bilo sa bilo je govornog sadràja, a stanku Radio-stanice Qubqana dine u Titogradu, kao dràv- ostalo je bila muzika. Kada se vi{e su nego skromni. Radijska ni Radio Titograd. Od 1990. Radio Novi Sad oglasio na pet stanica Qubqana po~ela je rad godine radio mijewa naziv u ne, do pu{tawa u rad ku NATO bombardovawa Jugosla- jezika, to je bio svojevrstan fe- 1928. godine, na talasnoj duì- Radio Crne Gore, koji danas jo{ jednog predajni- vije, 1999. godine, uni{tena je nomen i u zemqi i u svijetu. Od ni 569 metara (527 KHz). ima Prvi program i Radio 98. ka snage 100 kilova- glavna zgrada emisionog centra po~etne, polakilovatne snage ta. Tehnolo{ki raz- u Stublinama sa svim predajni- predajnika, 1999. godine Radio BEOGRAD SKOPQE voj u ovoj oblasti na- cima. Radio Jugoslavija je pri- Godina 1929, kada je osno- Dvadeset osmog decembra me}e potrebu za iz- sutna na Internetu od marta Novi Sad imao je 25 predajnika ukupne snage 1.310 kilovata. van Radio Beograd, smatra se 1944. godine po~eo je rad Radio gradwom novog emi- 1997. godine. Na sajtu Radio Jugo- godinom nastanka dana{we Ra- Skopqa. Direktno je preno{e- albanski i slova~ki. U toku ra- sionog centra, sa mogu}no{}u po- slavije svakodnevno se mogu pra- Radio Novi Sad danas emituje devet samostalnih programa na dio-televizije Srbije (RTS). no zasjedawe Antifa{isti~- ta program se emituje iz Rusije, krivawa cijelog svijeta kvali- titi vijesti u tekstualnoj for- Prvi zvuci Radio Beograda, kog sobrawa narodnog oslobo- pod nazivom "Slobodna Jugosla- tetnim signalom. Novi emisioni mi na sedam jezika: engleskom, sedam jezika, u prosje~nom trajawu od 102 ~asa dnevno: i to na na talasnoj duìni od 455 me- |ewa Makedonije, koje je bilo vija#. Od februara 1945. godine, KT centar Radio Jugoslavije u francuskom, wema~kom, ruskom, tara ~uli su se 24. marta 1929. najvi{e zakonodavno tijelo. emitovawe programa se nastavqa Jabanu{i, kraj Bijeqine, zavr- {panskom, albanskom i srpskom. srpskom, ma|arskom, slova~kom, rumunskom, rusinskom, romskom godine. Makedonski radio danas iz Beograda, kori{}ewem jednog {en je 1987. godine i bio je opre- Od 1991. godine Radio Jugoslavi- Bio je to glas spikera Jele- emituje dnevno oko 90 ~asova ja emituje 24 ~asa doma}eg pro- i ukrajinskom jeziku; kao i dva specijalizovana programa: Ra- ne Bilbije, koja je tada{wim razli~itih programa, raspore- grama na UKT-u (100,4 MHz) za rijetkim posjednicima radio- |enih na {est posebnih radio- PRVI KORACI podru~je Beograda sa okolinom. dio stotka i Novosadska skala. Od 1999. godine ~ujnost ovog pro- Devet programa na sedam jezi- prijemnika ~itala vijesti. Eks- kanala na ultrakratkom i sred- Prva radio-telegrafska sta- vor o instalaciji prve radio- perimentalni program Radio wem talasu. Radio Skopqe - na- nica u Srbiji postavqena je sre- stanice 11. avgusta 1922. godine grama je pro{irena i na podru~- ka nastoje da nediskriminator- je centralne Srbije (96,3 MHz). ski, otvoreno, izbalansirano i Beograda po~eo je 1924. godine cionalna radio-stanica, javni dinom 1915. godine u Ni{u, u kosa francuskim partnerom "La sa lokacije u Rakovici. Posli- je servis koji emituje infor- jem je tada bilo sjedi{te Vlade U planu je da se omogu}i ~ujnost po{teno svakodnevno ostvaru- Compagnie Generale de Telegrap- ju sve programske funkcije, za- je Drugog svjetskog rata, prvi, mativni program 24 ~asa. i Vrhovne komande Kraqevine hie sausfil# iz Pariza odnosio se doma}eg programa u cijeloj ze- Srbije. Stanica je prvenstveno na po~etak emitovawa progra- mqi. U realizaciji svih ovih ak- snovane na znawu, kriti~kom drugi i tre}i program nastaja- Program odraàva naj{i- sluìla za odràvawe veze dr- ma Radio Beograda. tivnosti u~estvuje vi{e od 200 mi{qewu, kreativnosti i tole- li su jedan za drugim u periodu re interese gra|ana Makedoni- àvnog i vojnog vrha sa zapadnim Poslije prvih koraka, ili zaposlenih, najve}im dijelom sa rantnosti. 1958-1977. godine, kada je izdvo- je. Ciq programa je da obezbi- saveznicima. poku{aja februara 1924. godi- visokom stru~nom spremom. jen program ozbiqne muzike, jedi kontinuiranost nacional- Oktobra 1915. godine stani- ne, na~iwenih preko predajnika (Nastavi}e se) ZAGREB kasnije Stereorama. Radio Be- nog identiteta i oblasti ~iji ca je demontirana i prenesena u radio-telegrafske stanice u Ra- ograd 202, po~eo je rad 27. juna su programski segmenti infor- ¥ Radmila ÔKORILO Temeqe radio-difuziji u 1969. godine. Hanija Gakovi} je mativno-politi~ki, edukativ- Kosovsku Mitrovicu, gdje je ka- kovici, program je oìvio u ne- (Autor je asistent snije uni{tena da ne bi bila za- djequ, 24. marta 1929. godine, u Hrvatskoj postavila je u martu svojim glasom otvorila novi ni, kulturni, obrazovni i za- na Filozofskom fakultetu 1924. godine grupa uglednih po- program. U ekipi osniva~a bi- bavni. ¥ plijewena od neprijateqa. Ugo- 10,30 ~asova. u Bawoj Luci) METEOROLOGIJA I NARODNA VJEROVAWA VELIKAVELIKA GOSPOJINA,GOSPOJINA, MALAMALA ZIMAZIMA e moramo se vra}ati pre- daleko u pro{lost da bi- Uobi~ajeno je narodno vjerovawe Nsmo se uvjerili da upra- da se oko 20. avgusta dogodi zna~ajna vo sredina avgusta ozna~ava svojevrsnu prekretnicu u neumor- promjena vremena, redovno sa ki{om nom godi{wem vremenskom ci- i zahla|ewem klusu i da se ~esto dogode pro- dori vla`nog i svjeìjeg vazdu- ba{ negdje pri kraju druge de- mawe od jula, i daqe se moè i ha koji su ponekad popra}eni ne- kade avgusta, ili prema wegovoj mora smatrati pravim qetnim pogodama koje zadaju svojevrstan tre}oj dekadi. mjesecom, jer su temperature va- udarac pravom qetu, koje je do Va`na pojava koja uzrokuje zduha jo{ visoke, a sunca ima tada vladalo. promjenu vremena u na{im kra- vi{e samo u julu. U klimatolo{kom kalenda- jevima je i slabqewe azorskog Avgust ne po{tuje uvijek ru narodnog meteorologa upra- anticiklona. Smawen dotok to- "pravila# koja je sam sebi povo se ovaj prvi prodor okean- plotne energije na sjevernoj postavio u dugom nizu godina. Ia- skog vazduha u na{e krajeve sta- lulopti na{e planete za posqe- ko je na prostoru BiH avgust za vqa oko praznika Preobraè- dicu ima slabqewe ovog veli- oko jedan stepen hladniji od ju- Avgustovska prekretnica: Qetu se bliì kraj wa i Velike gospojine. Uobi~a- kog i sna`nog anticiklona, kola, nije svake godine tako. Jed- \ jeno je narodno vjerovawe da se ji je tokom qeta podràvao sta- nom u pet godina avgust bude najno bila iznad 30 stepeni, ve} je vina do Interneta, a nije na od- Velika gospojina (28. avgust) oko 20 avgusta dogodi zna~ajna bilno vrijeme i u na{im kraje- topliji mjesec u godini, a to se u ~ak osam dana bila i vi{a od met podsjetiti se i vjerovawa je izuzetno zna~ajan, mo`da i promjena vremena, redovno sa vima. Time se otvaraju vrata da ~esto doga|a u godinama kada jul 35 stepeni Celzijusa. narodnog meteorologa, koja su najzna~ajniji qetni vjerski pra- ki{om i zahla|ewem. se pokretni ciklonalni siste- iznenadi nestabilnim i svjeì- U ovom mjesecu masovno se produkt milenijumskog iskustva: znik. Zbog toga je Velika gospo- Li~ani imaju narodnu mete- mi nad Atlantikom spuste u ni- jim vremenom. Apsolutna mak- koristi godi{wi odmor, a mno- Preobraèwe (19. avgust) - jina i kod narodnog meteorolo- orolo{ku izreku: "Velika go- è geografske {irine, dovedu simalna temperatura vazduha u gi se pitaju kako je mogu}e da je- U narodu se ovaj praznik slavi ga na spisku najzna~ajnijih, ta- spojina - mala zima# i "Mala go- sa sobom odre|enu koli~inu Bawoj Luci je izmjerena 14. av- dan qetni mjesec poput avgusta i istovremeno obiqeàva kao kozvanih kqu~nih dana, prema spojina - velika zima#. Nau~no svjeèg i vla`nog vazduha u na- gusta 1957. godine, kada je ìva tako iznenadno moè da popri- dan prelaska iz toplog u hlad- ~ijem vremenu se prognozira da- se ne moè zakqu~iti kako se {e krajeve, te izazovu prvi u termometru pokazala 41,4 ste- mi obiqe`ja jeseweg vremena. niji period godine, kad vazduh i qi razvoj vremenskih prilika - ovo pogor{awe vremena dogodi ozbiqan udarac qetu. Kraj av- pena Celzijusa. Primjer vrlo Dana{wa sinoptika je znatno na- voda postaju hladniji, li{}e po- tokom sqede}ih dana, nedjeqa, ba{ oko 20. avgusta svake godi- gusta zbog toga neki nazivaju neobi~nog avgusta dogodio se predovala u posqedwih nekoli- ~iwe da ùti i sve u prirodi pa i mjeseci. Vjeruje se da hla- ne, me|utim, klimatolo{ko-sta- kasnim qetom. Bilo kako bilo, 2003. godine. Taj je avgust bio ko godina, a prognoze vremena {to je do tada bujalo po~iwe da dan vjetar na dan Velike gospo- tisti~ki ovo narodno vjerova- dnevne temperature vazduha od kulminacija su{e 2003. godine. postaju sve ta~nije i detaqnije, vene. Po starom narodnom vjero- jine najavquje zimu sa puno sni- we nije bez osnova. Zaista, to- 25 do 30 stepeni mnogi jedva do- Temperature su bile pakleno i predvi|aju vrijeme za sve uda- vawu, toga dana prestaje i sezo- jega. Velikom gospojinom, po na- kom avgusta, poslije naj~e{}e ~ekaju poslije velikih vru}i- visoke od po~etka do kraja mje- qeniji prognozirani period. na kupawa na rijekama i jezeri- rodnom vjerovawu, obi~no presu{nog jula, dogodi se jedan ova- na u julu i prvoj polovini av- seca. Od 1. do 15. avgusta bilo je Vremenske prognoze dostup- ma. Vjeruje se da ako je na ovaj dan staje najqep{i dio qeta. kav ja~i poreme}aj stabilnog gusta. Iako avgust u prosjeku vru}e, sparno i su{no. Ne samo ne su preko razli~itih medija, lijepo vrijeme, sqede}e godine vremena, a on vrlo ~esto pada ima 20 do 30 sun~anih ~asova da je temperatura vazduha stal- od radija i televizije, preko no- ne}e biti dobra qetina. ¥ Neboj{a KU[TRINOVI] 26. i 27. avgust 2006. ZANIMQIVOSTI 11 KA@U DA JE ISTINA UZDAH SA "PLANINE SVJETLA" Tokom istorije qudi su varali, lagali, krali i ubijali razo~arani nedostatkom sjaja. Danas "Koh i nor#, ovalni di- samo da bi do{li do dijamanta. Kraqevi su rizikovali jamant od 109 karata krasi kru- prestoqa da bi do{li do ovog vrijednog kamewa nu britanskog carstva, zajedno sa 2.800 mawih dijamanata. û- ijamanti su kod qudi odsto na svijetu gdje se kopao di- kamen od 70 karata, koji je ka- va se u londonskom Taueru sa uvijek izazivali divqe- jamant bila je indijska provin- snije nazvan "Tejlor-Barton di- ostatkom krunskog nakita. Dwe. Obra|eni komadi po- cija Golkonda, a 1726. godine jamant#. Ovaj komad nakita pr- Dijamanti neprocjewive stali su najqep{e, najvrednije i prona|eni su u Brazilu, te 1866. vo je bio u vlasni{tvu Karti- vrijednosti uvijek su imali re- najtraènije kamewe na svijetu. godine u Ju`noafri~koj Repu- jea ali je Barton bio odlu~an da putaciju da vlasniku donose ne- Bijeli dijamanti, bez pri- blici, koja je postala i najve- ga kupi za svoju dragu. Deset go- sre}u, pa ni "Koh i nor# nije iz- mjesa metala, imaju najve}u ci- }i proizvo|a~ ovog kamena. dina nakon {to ga je dobila Liz uzetak. Ta~ni istorijski poda- jenu, ùti i sme|i se smatraju Dijamanti su sinonim za roman- Tejlor je prodala dijamant za ci o onima koji su ga posjedova- najmawe vrijednim, a crveni, su, vjen~awa i vje~nu qubav. tri miliona dolara. "Tejlor- li ostali su zamagqeni ali se plavi i crni dijamanti su naj- Glumica Elizabet Tejlor je uvi- Barton# nije jedini dijamant zna da je perzijski {ah poginuo rje|i. Rezawe, sjaj i naravno, jek bila zadivqena wihovom koji je postao svjetski poznat. tokom pobune na dvoru poku{a- veli~ina odre|uju da li dija- qepotom i poznato je da je wen Tokom istorije pisano je o mno- vaju}i da za{titi svoj trezor u mant ima obi~nu ili visoku ci- suprug Ri~ard Barton dao ve- gim dijamantima koji su kod qu- kojem se nalazio i ovaj dija- jenu. liku svotu, samo da bi nabavio di izazivali uzdahe kao {to su mant. Tokom istorije qudi su va- \ Najvrednije kamewe: Prvi zapis u rimskoj Zna se i da je nekada bogato rali, lagali, krali i ubijali literaturi indijsko carstvo trpilo siro- samo da bi do{li do dijamanta. ma{tvo, a najgore je pro{ao Ra- xit Sing, vladar koji je svoj Kraqevi su rizikovali presto- "Veliki Mogul# ,"Kulinan#, je 1700. godine napao i zauzeo qa da bi do{li do ovog vrijed- tron morao prepustiti Britan- koji se smatra najve}im obra|e- Delhi, pa je i dijamant pre{ao cima. Niko od wegovih osam na- nog kamewa. Dijamanti se sma- nim dijamantom na svijetu, za- u wegove ruke. Nadiru se pri- traju najtvr|im materijalom na sqednika nije dobio mu{ko di- tim "Tifani#, "Nada# i narav- pisuje da je ovom dijamantu dao jete i cijela kraqevska loza je Zemqi i mogu se na}i samo u no "Koh i nor# ili "Planina wenim velikim dubinama. ime jer je, kada ga je vidio, uz- izumrla. Legenda kaè da }e svjetla#. viknuo "Koh i nor# {to na ur- svako ko posjeduje "Koh i nor# Otkriveni su u Indiji, Ju- Legenda kaè da je "Koh i `noafri~koj Republici, Gani, du jeziku zna~i "Planina svje- vladati svijetom jedan dan ali nor# dio ve}eg i starijeg "Ve- tla#. da ga ni jedna èna ne smije no- Australiji, Borneu, Sibiru i likog Mogula# koji se smatra na nekoliko lokacija u Sjever- Draguq je mijewao vlasni- siti. Kraqice Viktorija i Eli- noj Americi. Ipak, dijamanti najve}im ikad prona|enim dija- ke sve do po~etka 19. vijeka ka- zabeta su jedine koje su ga nosi- nisu vrijedni samo kao drago mantom i koji je misteriozno da su Britanci uspostavili svo- le i preìvjele. kamewe jer se, zbog velike tvr- nestao 1665. godine. Prvi vla- ju vlast u Indiji. Malo prije Da li su ovo samo pri~e ili do}e, upotrebqavaju i u indu- snik "Koh i nora# bio je Raxa nego {to je u Londonu otvore- u wima ima i istine osta}e taj- striji. od Malve, a dvjesto godina od na izlo`ba kraqice Viktori- na sve dok je "Koh i nor# smje- Sama rije~ dijamant je iz- prvog zapisa o wemu nalazio se je, dijamant je pre{ao u ruke gu- {ten u sigurnosti londonskog vedena od gr~ke rije~i adamas u vlasni{tvu sultana Babara, vernera provincije Penxab, ko- Tauera, gdje su nekada padale {to zna~i nepobjedivi. Prvi prvog mogulskog cara. ji ga je poslao kraqici da se glave protivnika kraqevske po- zapis o ovom dragom kamenu je Vijekovima je bio u rukama izloì u Kristalnoj palati. rodice. prona|en u rimskoj literaturi \ Elizabet Tejlor i Ri~ard Barton: mogulskih vladara, ukqu~uju}i Weno viso~anstvo je naredilo sa po~etka prvog vijeka na{e Dijamantski poklon vrijedan milione i {aha Xahana, graditeqa Tax da se kamen ponovo obradi, jer ¥ Pripremio ere. Sve do 18. vijeka jedino mje- Mahala. Perzijski {ah Nadir su oni koji su ga vidjeli bili Mladen DRAGOJLOVI] REVOLUCIJA, REVOLUCIONARI I @RTVE KAKO ]E SVIJET IZGLEDATI ZA 15 GODINA KAD SMOG UZIMA DANAK XINOVI U SIROMA[TVU Od one buròaske, industrijske i proleterskih, Kina i Indija }e smawiti zaostatak za SAD i Evropom, revolucija je bilo svakojakih, a sve su uzimale danak ali ga ne}e u potpunosti prevazi}i. Jo{ je rano govoriti u qudskim ìvotima o azijskom vijeku", tvrde istraìva~i " idel Kastro je svojevre- le. U neuspelim revolucijama rije 15 godina {irom svi- meno (1959. godine) iz- ima uvek jedan deo revoluciona- DVA ZLA jeta su po~ele da se ru{e Fvr{io svoju revoluciju, ra koji iznesu ìvu glavu i po- Smog je smog - nepredvi- Pgranice u svakom pogledu: istjerav{i Amerikance sa Ku- sle imaju izgleda da zavr{e diva engleska rije~. To je slo- politi~kom, tehnolo{kom, eko- be. Kastro, ~edo i simbol minu- (ìvot) u krevetu... Opasna je ènica-skra}enica od "sme- nomskom, a rezultat ovog epohal- log vijeka, bija{e prijateq ido- ona prirodna zabluda, da je re- uk# (dim) i "fog# (magla). nog potresa danas proìma svi- la minulog vijeka, koji su se volucija zauvek zavr{ena i da Najgore je kad se u jesen i u zi- jet kao "globalizacija#. A kako zvali Ernest Hemingvej i Jo- je novo stawe trajno i osigu- mu ova dva zla udruè, pa pri- }e svijet izgledati za 15 godina? sip Broz Tito, a bio je oponent rano.# tisnu i qude i gradove. Ovo pitawe su istraìva~i Kenediju. Cinici kaù da se rezulta- britanske konsultantske ku}e Da li }e na Kubi poslije ti lije~ewa u bawi pokaù tek U industrijskoj oblasti u "Ekonomist intelixens junit# Kastra da plane revolucija ili poslije. A tako, otprilike, mo- Belgiji, u dolini rijeke Majze, uputili menaxerima na svim kon- kontrarevolucija i ~ija? Kad `da je bilo i sa industrijskom decembra 1930. godine, spustila tinentima, a wihove odgovore su je rije~ o revolucijama, nikada revolucijom. se gusta magla, puna sumpordiok- sakupili, analizirali i objavi- se ne zna. Svaka revolucija Po~etkom devetnaestog vi- sida, koji je pokosio {ezdeset li nedavno u studiji pod nazivom i{te kontrarevoluciju. jeka u zemqama zapadne Evrope qudskih ìvota. U industrij- "Predvi|awa za 2020. godinu#. skom centru Denor, Iz ove studije se moè izdvoji- ju`no od grada Pit- ti pet trendova, prenijele su sburga u ameri~koj agencije. dràvi Ohajo, okto- Prema predvi|awima istra- bra 1948. godine, va- ìva~a londonske konsultantske zduh je bio "nezdravo ku}e, kako je prenio britanski umrtvqen#. Ali fa- radio BBC, u svijetu }e napredo- brike su i daqe radi- vati SAD i Evropa, posebno le punom parom i Evropska unija koja }e se pro{i- riti na cijeli Balkan, dok }e je ugqena pra{ina iz Kina i Japan slediti "u stopu#. dimwaka udavila je Sjediwene Ameri~ke Dràve dvadeset qudi, a sto- }e i 2020. godine ostati najva`ni- tine su oboqele. Ali ja dràva na svijetu. Ekonomsko, najve}a tragedija kao vojno i tehnolo{ki Amerika osta- posqedica industrij- je bez premca, a uprkos sve ve}em ske revolucije dogo- ja~awu evra, dolar }e ostati vode- dila se u kolijevci }a globalna valuta, prenio je BBC. odsto prosje~nog prihoda u SAD, "afinitet prema tehnici# je ve} industrijske revolu- Kina i Indija }e smawiti za- odnosno - Evropqani }e u pro- sada zasluàn za 80 odsto predno- cije. Decembra 1952. ostatak za SAD i Evropom, ali sjeku zara|ivati tek malo vi{e sti u ekonomskom rastu koji je godine, u Londonu i u ga ne}e u potpunosti prevazi}i. od polovine zarade Amerikana- Amerika ostvarila u odnosu na okolini, od gu{ewa je Jo{ je rano govoriti o "azijskom ca. Prema mi{qewu anketira- EU od 1995. godine. umrlo ~etiri hiqade vijeku#, tvrde istraìva~i. nih menaxera, ne treba mnogo o~e- Radnici }e 2020. godine u qudi. U ovom slu~aju Tako|e, procjewuju da }e oba kivati od procesa oporavqawa prosjeku zara|ivati 45 odsto vi- trova~ je bio smog. navedena xina ostati siroma{ne êha, Ma|ara, Rumuna i drugih {e nego danas. Neki regioni }e Pitsburg: Ugqena pra{ina pokosila qude Ali u revoluci- zemqe i da }e, kako je preneo BBC, novih gra|ana EU - za 15 godina sna`nije profitirati. Prosje~- \ jama, ipak, nije sve ta- "industrijska proizvodwa po gla- prosje~ni prihod "novajlija# }e na kineska satnica }e u narednih ko crno i maglovito, vi stanovnika u Kini iznositi iznositi 60 odsto prosje~nog pri- 15 godina porasti 350 odsto, Revolucija je bila od uvi- dogodila se industrijska revo- pogotovo ako je jedna od "`rta- onoliko koliko ve} sada iznosi hoda "stare# EU, a sada prihod predvi|aju istraìva~i. jek, ne samo onih buròaskih i lucija. Qudski ru~ni rad, mani- va# bio i besmrtni Branko ]o- u Poqskoj#. "novih Evropqana# iznosi 50 od- Nasuprot tome, ostali dije- Istraìva~i "Ekonomist in- sto prihoda "starih#. lovi svijeta }e gubiti, jer ne}e proleterskih, ali sve su one, fakturu, zamijenile su ma{i- pi}. Wegov vic glasi: " "Na{u proletersku revolu- telixens junita su uvjereni da }e U ovom periodu }e u SAD i biti dovoqno produktivni. Na javno ili tajno, uzimale svoje ne, pa su hiqade radnika osta- Evropska unija obuhvatati cije- Evropi u sektoru usluga biti vi- primer, Brazilci danas zara|u- `rtve. le bez posla. Posqedice i {te- ciju 1941. godine do~ekao sam spreman, a ova sada, seksualna li Balkan, ukqu~uju}i i Tursku, {e otvoreno nego uga{eno radnih ju u prosjeku duplo vi{e od In- Andri}eve "Sveske# (Crna te industrijske revolucije nite da }e, preciziraju "svaki sed- mjesta, prije svega u oblasti obra- dijaca ili Kineza, me|utim, bra- kwiga), biqe`nica broj tri: su bile samo socijalne i eko- (sedamdesetih godina), zatekla me je potpuno nenaoruànog#. mi gra|anin EU biti Tur~in#. zovawa, zdravstva i konsaltin- zilski prosje~ni prihod 2020. "Revolucija jede svoju decu. To nomske, ve} i psihi~ke, ekolo- Prijemom ovih siroma{nih ga. Amerika }e i daqe profiti- bi}e za jednu tre}inu niì od je ta~no, jo{ ta~nije za uspele {ke i zdravstvene, a ishodi tra- zemaqa prosje~ni prihod po gla- rati od informacione i komu- prihoda u obije ove azijske dr- revolucionare nego za neuspe- gi~ni. ¥ Velimir BOJKO vi stanovnika u EU bi}e samo 56 nikacione tehnologije, a ovaj àve. ¥ 12 HUMOR I SATIRA 26. i 27. avgust 2006. SATIRIÂRI

atiri~ari imaju poreklo Lukavo - ali nije delovalo. I {to oni vi{e tako, to od satira. To je onaj mali, Jer je nad Satirom bio bog satira boqa, ne rastu rogovi Sdlakavi, s kozijim rogov- {ume - Pan. satiri~arima, nego wima. ima i nogama, {to je iskakao [uma je vali~anstvena, kad Jer |avo, stvarno, nije u iznenada pred ène i ~inio im, se gleda izdaleka, a puna ta- satiri. uz wihovo veliko zadovoqstvo, janstva i ko zna {ta sve u woj Osim kao predmet poruge. one grozne stvari. ima, kad se u wu u|e. A on kad se prepozna - u be- Kako bi to sad neki rekli, To izaziva jezu. su se i otkrije. milokliz mu je bio ba{ takav. A iz jeze Pan pravi Strgne qubaznu masku, i E sad, po{to tih malih sa paniku. nasrne rogovima. wihovim velikim, nije bilo Otuda i satiri~ari izazi- Samo, kako rekosmo, tu je ba{ dovoqno, kolika je bila vaju i jezu, i pometwu, i Pan. potra`wa za wima, qudi su se paniku, u redovima la`nih Zato je to nasrtawe pani~- dosetili da u wihovu ~ast or- veli~ina. no, u strahu. ganizuju satirske igre, ~iji su Ja tebe serdare, ti mene vo- I ako zaka~i kojeg satiri- glavni sastojak bile bahanali- jvodo. ~ara (a istina je, mnoge ka~i), je. A ni serdar, jo{ mawe vo- ni najmawe ne zaka~i satiru. To je takva dru{tvena zaba- jvoda. To je ono {to wih pla{i i va u kojoj se ne zna ko koga, kako I onda, takvi, idu namrgo- dovodi do o~aja. i gde. |ena, smrknuta lica da bi iz- Toliko satiri~ara utama- Op{te rasulo iliti pot- gledali kao da su dostojan- ni{e - a satiri ni{ta! puna razobru~enost u odnosu na stveni, izdignuti od ruqe. A i kako bi. propisane norme pona{awa. Tako, gotovo uko~enima od Nije satira kriva {to oni Ina~e, sve to zakuvavawe èqe da budu ìvi spomenici, imaju rogove i kozije u{i. zapo~iwalo je satirskim pes- dovoqno je samo malo podrugi- Treba da se sa tim pomire, mama, odama u ~ast poluboga vawe, ~ak provokativno na- bilo bi im mnogo lak{e. Satira. ka{qavawe, a da ne kaèmo Ali oni navalili na {mi- Otada su satiri~ari ba{ pesmica-rugalica: nku. takvi: Gledaj ove di~ne face A ona se najlak{e skida Zakuvavaju i razobru~avaju (tu oni izdiù noseve) satirom. do maksimuma! za ìvota bronzane mrtvace! To je to. Naàlost, nema bahanali- (tu oni poteù kubure) Voda i vatra ne mogu zajed- ja, izuzetno u dvoje, eventualno A satiri~ar - be`! no, a tako i {minka i satira. troje, a ni satiri~ari vi{e ne Ne {to se boji. Tako, vidimo nisu naudili pi{u ode. Nego da ih opet iznenadi. ni Satiru, ni Panu. Zato {to je Satir oti{ao A oni nadaju dreku: Oni su se pretvorili u sa- u ilegalu. \avo! Rugawe! Ru{ewe tire, ali onakve kakve oni za- Jer, oni koji nisu voleli vrednosti! Nedopustivo! mi{qaju, zle i r|ave, a Pan ih vino, i vinsko geslo: In vino ver- Sprda- ~ine! Hoh{tapleraj! tera kao stado ispred sebe u itas!, iz koga je proizilazilo i Nemoral! strahu da }e se to i saznati. prirodno pona{awe mu{kara- I krenu da ~uvaju te~evine A ni dobrog starog Bahusa ca i èna vinom oslobo|enih svoga poloàja: nisu proterali. stega, napravili su od polubo- Policija, cenzura, ideo- Samo mu se pojavnost prome- ga Satira - {umskog polu|a- lo{ke etikete, kazne, zabrane, nila. vola. {ikanirawe, omalovaàvawe, Jer, nekad se narod je...ao po Pa sad, ko sme sa |avolom, srozavawe, nipoda{tavawe sa- zabavama, a sad je glavna zaba- on je ne~ist. tire. va - je..vati narod! ¥

Aforizmi (Mar~elo Lipi na karikaturi Marija MAGNATIJA) " "kwièvnike odane svom jednog, ~itala~kog, se vaqda krugu. moè. Jer... Kad iza|u kwièvne - Dokle uklonimo silne - Ministarka kulture ima *** Najomiqeniji deo kruga je novine doti~nog" kruga i kad ih ru{evine, ne znam {ta }e nam lepe noge. To su na{i stubovi - êkamo boqi ìvot sa sve KRUG svakako deùrni kriti~ar. On "kwièvnik uzme i pro~ita ostati od otaxbine. kulture! gorim qudima! za male pare pi{e hvalospeve o kritiku o svom kapitalnom delu, - Srbi su kao feniks, uvi- - Poboq{ali smo reìm - Kad visoki predstavnik ostalim ~lanovima te kwièv- on istog trenutka otr~i do jek se diù iz pepela. navodwavawa. Napravili smo napusti BiH, ima}emo kanu- d svih geometrijskih te-" ne porodice. Naravno, da bi sve kwiàre i kupi svoju kwigu! Za- - Toliko buna, ustanaka i potop! dvoklek sa tri kormilara. la na{i "kwièvnici te lepe re~i, koje je kriti~ar tim odlazi ku}i i ùri da je ratova, a nijedne pobjede. - Obdukcijom je ustan- - Kod nas je nemogu}a tajna Onajvi{e vole krugove. napisao o stvaraocima iz svog pro~ita pre nego {to za wu do- " - Dràvo, ne ra~unaj na nas. ovqeno da je pokojnik pukao od ve~era. Sve {to imamo pojede- Ako mi ne verujete pogledajte kruga, ugledale svetlo dana, ne- bije neku "zna~ajnu kwièvnu - Dok su jedni juri{ali prsa zdravqa! mo prije podne. na{e kwièvno nebo i vide- ophodan je kwièvni list. nagradu. A onda }e je pro~itati u prsa, drugi su ~uvali grudi za - Lopovi su izuzetno pre- - Lako je podi}i revoluci- }ete da je na wemu vrlo malo Posebna pri~a su nagrade. i po drugi put, jer to ona sva- ordewe. duzimqivi qudi. Oni ne ~ekaju. Podigni ti staru deviznu zvezda, a puno krugova. One se dodequju u krug." Tako da kako zasluùje! Slede}eg mese- - Pod tu|om ~izmom se i ju da im i{ta padne s neba! {tedwu. Svaki kwièvni krug ima svaki "kwièvnik za svog ca iza}i }e nova kwiga nekog od ra|amo i umiremo, zato smo uvi- - Luta}emo sve dok tapkamo svog predsednika, potpredsed- ìvota" dobije bar jednu "vred- ~lanova kwièvnog kruga, novi jek ili bosi ili u opancima. ¥ Zoran T. POPOVI] u mjestu! nika, deùrnog kriti~ara (~i- nu nagradu. broj kwièvnog ~asopisa, nova - Umoran je narod od silnog - Ne znam kuda plovi Re- taj hvalospevca), kwièvne no- E, sad, jedino {to nedosta- kritika, bi}e dodeqena nova nerada. *** publika Srpska, ali znam da de- vine, kwièvni konkurs i nar- je u celoj ovoj pri~i je krug ~i- kwièvna nagrada... I tako u - Srpski narod samo }uti - Nije svaki |avo toliko jtonski brod tone. avno ono bez ~ega se ovakav talaca. Ali," pored svih ovih krug! dok ga biju Arnauti. crn. Pogledajte ove na{e: svi su - Nemamo more, a la|e nam krug ne bi mogao ni zamisliti, "kwièvnih krugova, bez tog ¥ Ninus NESTOROVI] razli~itih boja. stalno tonu. ¥ \uro STIPANOVI] - U po~etku be{e re~, ali - Ova demokratija je kao - Ne pi{(k)i po zidu! izgubila se tokom mandata. batina. Ima dva kraja i na{a ¥ Ekrem MACI] ZAKONI *** - Politika je delatnost u le|a. *** - O ukusima gladnih svega kojoj je sve istina i sve la`, za- - Visoki predstavni~e, ka- - Ne osje}am se vi{e ~lanom ni jedne nacionalne stranke. DR@AVNE ne vredi raspravqati. visno sa ~ije strane to posma- da planirate reformu leè}ih Sada se kupam svaki dan! - Ja svoje mi{qewe iznosim trate. policajaca? ¥ Bojan BOGDANOVI] FIZIKE jasno, glasno i dovoqno daleko, - Da su im sve koze na bro- *** da me neko ne bi ~uo. ju, ne bi se oni stalno jarcali ¥ @ivko VUJI] - U okovima vremena, ~ovek izdràva doìvotnu robiju. a vam ne pri~am, ma {ta - Jo{ jedna tragedija je na po strana~kim brvnima. da pri~am, ovako to iz- pomolu, ne}emo mo}i da izbeg- *** ¥ Ivana SRE]KOVI] Dgleda, kad se dobro nemo veliku pobedu. ¥ Slobodan DUÎ] - Za do~ek Nove godine ne}e *** pogleda: biti pti~ijeg mleka - zbog - Sude}i po imenima srpske dece ve} smo u Evropi. Pravilo 1) - A: ¥ Dejan TOFÊVI] *** pti~jeg gripa. Kroz rupe u zakonu najlak{e - Priznavao je samo sud u - Mnogi penzioneri ne}e ¥ Pavle A\ANSKI prolaze guzowe! *** kome mu je spremala jelo. Os- i}i na do~ek Nove godine jer krivi~nim delima tipa - "iz- Isto to pravilo, samo kao je ne}e do~ekati sa ovolikim " - Xabe mewate mastilo - tale sudove nije mogao o~ima vesne" osobe , "pojedini direk- 1) - B: crno vam se pi{e. penzijama. IMENA tori , "neki nesavesni gra|a- da vidi. " " [to je rupa u zakonu mawa, - Taman mi stavimo ta~ku - Karli je draì mladi} - Penzioneri su nezadovo- ni , "gospodin sa brkovima" , to je potreban ve}i guzowa - da na negativnosti, ono se na|e nego svi kikirezi zajedno. qni svojim mrvicama zbog dlu~io sam da se posred- "uticajni pojedinci" , "neod- bi kroz wu pro{ao. neko ko je prepravi u zarez. - Lak{e je plivati u vinu grabqivaca. stvom va{ih novina ob- govorni ministri ... Svi oni Kako god uzme{, potrebna - Nekada smo hranili gol- - Treba verovati u boqe su- Oratim javnosti jer ne imaju svoja imena, prezimena, nego u moru. U moru moè{ i da je ve}a guzica, {to je rupa mawa. ubove po parkovima - sada je tra, ali to ne vaì i za pen- mogu vi{e mirno da posmatram kr{tenice i kumove. Odlu~io se udavi{. "To se zove "Paradoks vlas- do{lo vreme da nam uzvrate. - Studentima koji na vreme zionere. kako na{a dràva hrli u su- sam zato da progovorim javno i ti ! da prozovem sve one koji se kri- o~iste godine nije potreban novrat. Zato sam odlu~io da i ¥ Momit ju iza pseudonima, inicijala i usisiva~, nego posao. ¥ Mane MARAVI] ja dam svoj doprinos. Po{to- - Gradimo partnerski odnos: STANISAVQEVI] vana redakcijo, svi govore samo aluzija. Na ime se odaziva i moj - On je proma{io ìvot. pas Xeki, pa }e morati i oni oni ucewuju, mi ispuwavamo! *** o posledicama, a krivce niko - Na{i politi~ari su unikat - *** Ali snajperista nije wega. ne pomiwe. Niko do sada nije koji kradu dràvne pare, kupu- - Ako NIS otkupe {ibi- ju vile budza{to, prisvajaju takve majka vi{e ne ra|a! - O pokojniku sve najlep{e. imao hrabrosti da uperi prst u - Biti ili ne biti... pitawe je Dosta smo ga ogovarali za ìv- ¥ Mitar MITROVI] cari, niko ne ugasi inflaciju. konkretne osobe i nazove ih banke, trpaju u svoj xep donaci- - Mi nove vesti moèmo je, otimaju stanove, gaze qude S.A.D! ota! hoh{taplerima, lopovima, la- - Poku{ali su da nas uni{te. - Intonirawe dràvne *** ~uti samo kroz iglene u{i. òvima, prevarantima i bi- xipovima... - Situacija na poplavqenom - Sit sam premijera. O~eku- Morao sam ovo da kaèm i da Na sre}u, preduhitrili smo ih! himne podneli smo stoi~ki! tangama. Smatram da je o zlo~in- - Dobili smo brze pruge. Vo- - Uvek treba dràti do sebe. podru~ju je stabilizovana. Jez- jem reprize. ima, kriminalu i korupciji bi- spasem svoju du{u, a {to ne smem era su poribqena, ure|ene su - Smawite mi porez. Iz- da se potpi{em punim imenom zovi prosto iska~u iz {ina! Naro~ito, ako je zgodna! lo dosta }utawa. Ne slaèm se Lete! - Ne}u da se tro{im. ûvam plaè, napravqena su pris- dràvam i qubavnicu. sa mi{qewima da imena nisu i prezimenom, vi }ete razumeti. se za crne dane! tani{ta i organizovan je brod- - Traìm promene, jer bitna, niti da je }utawe zlato. Jo{ nije vreme za tako ne{to. ¥ Igor @IVKOVI] - Amerikanci ìve kao Sr- ski saobra}aj. mecene me ne cene. Ne dozvolimo da se odgovorni Moram da spasem i svoje telo. bi. I oni imaju deset miliona kriju u masi. Ja li~no ne prih- Pripremio gladnih! ¥ Aleksandar ÔTRI] ¥ Vladimir KUSOVAC vatam zvani~ne formulacije o ¥ Aleksandar ÔTRI] Goran KQAJI] 26. i 27. avgust 2006. KOLA@ 13 URBANE LEGENDE (3) NEDJEQNI HOROSKOP Ovan Vaga (21.3 - 20.4) (23.9 - 22.10) Sve je tako sporo, a to vas izlu|uje. Napokon mirna sedmica. Prikupqa- Nemate razloga za paniku. Dobar pe- te snagu za nove izazove, planiraju}i POVRATAK IZ BESKONA^NOSTI riod se nastavqa. va`ne poteze. Koliko }ete u tome us- Posao: Poslovi se usavr{avaju. Nalazite se u fa- pjeti, zavisi od drugih. zi ubirawa plodova rada. Uskoro }e se wihov obim Posao: Polako, ali sigurno, rje{avate jedan po je- ri~u o urbanim legenda- nost, tako da uzme kredu i povu- li {ta sve mogu prona}i u qud- pro{iriti. dan poslovni problem. Prija vam da radite sami, ma zavr{avamo s tri fa- ~e liniju po tabli. skoj pquva~ki. Zdravqe: Po{to ste bili oprezni i maksimalno jer vas okolina dekoncentri{e. Pkultetske pri~e. Sigur- Student linijom do|e do Biolozi su na toj godini uze- vodili ra~una o zdravqu, nadajmo se da nemate pro- Zdravqe: Optere}uje vas strah od finansijskog no ste ~uli za jednu od wih, a kraja table, profesor mu kaè li bris iz svojih usta i prou~a- blema. Stawe je pod kontrolom. kraha, tako da se to odraàva na zdravqe. Slaba ako ni{ta drugo, poznat vam je da slobodno nastavi i tako ovaj vali pod mikroskopom vlastitu Qubav: Veza zbog vi{ih okolnosti ima prepreke. ta~ka organizma uvijek moè da proradi. po~etak: "Pri~ao mi jedan dru- do|e do vrata i iza|e van s kre- pquva~ku. Profesor je rekao da Lo{e glasine uti~u na to da do fatalnog susreta Qubav: Uplovili ste u mirne vode. Veza koja je bi- gar {to je bio u vojsci s momkom dom u ruci. Na sqede}om roku, ga pozovu ako uo~e neku promjene do|e. Strpite se malo, pa }e se stvari odvijati la u krizi sada se normalizuje. Malo vas podrà- koji poznaje ovoga {to mu se de- dolazi student sa suprotne stranu. Jedna djevojka iz grupe posa lako}om. vaju i planete. Nema problema. silo...# ne vrata, vuku}i kredom liniju nosno je digla ruku i pohvali- po zidu i la se da se u wenom uzorku ne- Bik [korpija kaè: "Evo {to mi~e. Profesor je do{ao do (21.4 - 20.5) (23.10 - 22.11) mene iz bes- we i konstatovao da se ipak ne Preuzimate na sebe rizik, ~ime po- U odli~nom ste periodu. Zvijezde su maète mnogima. Narednih dana bi- vam naklowene, pa ne dozvolite da kona~no- radi o flori i fauni koja wih }ete u konfliktnoj situaciji, rastr- sti...# zanima, nego o mu{kom sjemenu! ih va{a "nezgodna narav# usmjeri u zani izme|u èqa i mogu}nosti. negativnom pravcu. Slu~aj Slu~aj tre}i: Student od po- Posao: Mnogo emocija unosite na pogre{no mjesto drugi: Po- rodice dobija stotinu maraka Posao: Najbitnija stvar vezana za posao odnosi se - posao. To vas blokira i usporava radne efekte. na zaradu. O~ekujte pove}awe plate i zaostalih poznato je da koje pametno sprema u indeks, U fazi ste takmi~ewa i rivalstva. traìvawa. Nov posao je u izgledu. studenti na umjesto u xep ili, ne daj Boè, Zdravqe: Mogu}e su sr~ane smetwe. Razloga ima bez- Zdravqe: Svi problemi vezani su za pretjerivawa. "prirod- nov~anik. Indeks je wegov mali broj, pa se obratite stru~waku koji }e postaviti Po{to ne umijete da se zaustavite kad vam se ne- nim# faku- svijet zbog kojeg se osje}a po- dijagnozu. Vjerovatno se radi o reakciji na stres. {to ili neko dopada, to se odraàva na zdravqe. ltetima uz sebnim. S tim istim indeksom Qubav: Bikove o~ekuje spontana qubavna avantu- Qubav: Emotivno ste zadovoqni. Partner ispu- predavawa student dolazi na usmeni ispit. ra sa Lavom. Po{to kad ne{to odlu~ite do toga i wava sve va{e èqe. Ne dozvolite da glupim za- imaju oba- Kao i svaki drugi {treber, pro- do|ete, spremite se za puno strasti i prijatna uz- pitkivawima i qubomorom pokvarite odnose. vezne vje`- |e sa solidnom devetkom i pru- bu|ewa. be na koji- ì profesoru indeks, zabora- Strijelac Slu~aj prvi: Student mate- ma u prakti~nom smislu pri- viv{i, naravno, {ta je unutra. Blizanci (23.11 - 20.12) (21.5 - 20.6) Okolina vas doìvqava kao direkt- matike na usmenom ispitu "mu- mjewuju ono {to su u teoriji Profesor kao profesor, upi{e U fazi ste priprema za putovawe. qa#, ne zna ta~an odgovor, pa iz- nau~ili. Barem bi tako treba- ocjenu, a novac mrtav hladan nu osobu, ba{ zato {to ne umijete da Ono {to vam ovih dana izuzetno pri- laskate. Te{ko razumije va{u origi- me|u ostalog za neku vrijednost lo da bude. spremi u xep. Student, {ta }e ja jeste otvoren prostor, ali i komu- kaè da je beskona~na. Profe- Na biologiji su tako u~ili drugo, proguta knedlu, pristoj- nalnost. nikacija, pa su sva de{avawa u tom stilu. Posao: Odli~an poslovni period. Ni na nov~anu sor mu vrati indeks i zatraì o qudskim `lijezdama, pa su na no pozdravi i iza|e iz prosto- Posao: Kreativna energija je jaka, pa je iskori- da mu objasni {ta je to beskona~- prakti~noj nastavi prou~ava- rije. (Kraj) ¥ situaciju ne moète da se poàlite. Planirate da stite na adekvatan na~in. Uspje{no komunicira- pro{irite izvore prihoda i uve}ate obim posla. te uz pomo} tehni~kih pomagala. Zdravqe: Slaba ta~ka pripadnika ovog znaka jesu NESVAKIDA[WI PROJEKAT WEMA^KOG NAU^NIKA Zdravqe: Po{to jurite kao muva bez glave, mogu- organi za varewe. Oni prouzrokuju masu nuspoja- }i su premor, neispavanost i problemi sa nervi- va. Stoga, povedite vi{e ra~una o ishrani. Tableta i protiv gluposti! ma. Usporite tempo. Qubav: Ako ima problema, sami ste krivi. Part- Qubav: Na emotivnom planu vas o~ekuju prijatna ner ~ini sve da vam udovoqi, ~ak i vi{e od toga. ema~ki nau~nik Hans-Hilger Ropers s iznena|ewa. Strijelci su u igri. Oni vas ga|aju di- Druèwe sa Vodolijama prija, ali ni Jarac nije rektno u srce. ohrabruju}im rezultatima testira talo{. Wkozvanu "tabletu protiv gluposti# na Rak mi{evima i vo}nim mu{icama, objavio je nedav- Jarac (21.6 - 20.7) (21.12 - 19.1) no dnevnik "Bild#. Sve u stilu prijatnih uzbu|ewa i do- Napokon ste na{li ravnoteù izme- Ropers, koji je direktor odjeqewa za moleku- godov{tina. Ne}ete biti sami, iako |u materijalnih vrednosti i duhov- larnu genetiku na Institutu "Maks Plank#, te- }ete to poèqeti. Slavqa, druè- nog blagostawa. O~ekuju vas prijatna stira tabletu koja treba da uspori hiperaktiv- wa, obaveze. Divno! iznena|ewa u krugu dragih prijateqa. nost u odre|enim mo`danim }elijama i tako pri- Posao: Po{to vas u posqedwe vrijeme memorija Posao: Ne moète da prikrijete zadovoqstvo u ve- slabo sluì, mogu}i su poslovni problemi. Obra- zi sa poslom. Po{to su mogu}i dodatni izvori pomogne stabilizovawu kratkoro~ne memorije. tite pa`wu na uzrok, jer se odraàva na radne za- - Kod mi{eva i vo}nih mu{ica uspjeli smo prihoda, zadovoqno trqate ruke. datke. Zdravqe: Problemi sa tankim crijevom i vi{kom da elimini{emo gubitak kratkoro~ne memorije Zdravqe: Zadovoqan ~ovjek je zdrav ~ovjek, a to ste te~nosti u organizmu ukazuju na to da ne{to nije - rekao je Ropers za "Bild#, koji je wegovo otkri- ovih dana vi. kako treba. Mogu}e su i smetwe ginekolo{ke pri- }e nazvao "prvom svjetskom tabletom protiv glu- Ipak, ne pretjerujte sa hranom zbog usporenog me- rode. posti#. ¥ tabolizma. Qubav: U odnosima sa voqenom osobom dominira Qubav: Period izuzetne sre}e. Susret o kojem ste po{tovawe. Veza je stabilna. Slobodne pripad- KVIZ dugo mogli samo da ma{tate - napokon je postao nike znaka o~ekuje novo, uzbudqivo i primamqi- stvarnost. Privla~e vas srodne du{e. vo poznanstvo. Provjerite Lav Vodolija (21.7 - 21.8) (20.1 - 18.2) Postoji opasnost od toga da upadne- U fazi ste potrage za duhovnim vri- svoje znawe te u zamku sopstvenih zabluda. Mo- jednostima i dubqim smislom ìvo- rate biti krajwe oprezni da do to- ta. Shvatili ste neke stvari. Poku{a- 1. Dramu "Dubravka# napisao je: ga ne bi do{lo. vate da se zadrìte na trajnijim vrijednostima. a) Ivan Gunduli} Posao: Poslovni segment ìvota odli~no funk- Posao: Posao kojim se bavite zahtijeva istrajnost. cioni{e. Zadovoqni ste postignutim rezulta- Po{to tu osobinu imate, niko ne sumwa u to da }e- b) Marin Getaldi} tima. v) Ivan Maùrani} te je odraditi kako treba. Zdravqe: Zdravstveni problemi vezani su za krv- Zdravqe: Problemi sa `lijezdama, hormonima, 2. Gva{ je: ni pritisak, srce, ali i neke druge smetwe - sve {e}erom u krvi i sli~no - predstavqaju rezultat a) slikarska tehnika u skladu sa godinama i na~inom ìvota. hedonisti~kih te`wi. Korigujte ishranu. b) vrsta afri~ke gazele Qubav: Neko sa strane mije{a vam se u vezu, na- Qubav: Po{to ste u{li u fazu kada su tradicio- v) plod baobaba stoje}i da je pokvari. Sami morate graditi od- nalne vrijednosti bitne, planirate da vezu ozako- nose sa voqenom osobom. Djevica je u igri. nite ili da u novu krenete sa ozbiqnijim namje- 3. Harkov je grad u: rama. a) ê{koj Djevica b) Poqskoj (22.8 - 22.9) Ribe v) Ukrajini Narednih dana se od vas o~ekuje da (19.2 - 20.3) koristite li~nu snagu i mudrost, ka- 4. Najve}i trojanski junak Iako okolina poku{ava da osujeti ko biste sa~uvali glavu. Situacija je neke va{e planove, vi joj to ne do- je bio: konfliktna, pa je dobro razra|en plan moè ubla- zvoqavate. Uìvajte u partnerovoj a) Ahil ìti. naklonosti dok moète. b) Hektor Posao: Neke stvari izmi~u kontroli. Po{to ste Posao: Odli~an period za poslove. Ribe su krea- v) Paris perfekcionista, a to okolina o~igledno nije, mo- tivne, snala`qive i imaju para, mo`da ne ba{ ko- gu}a su nervirawa i zastoji. 5. "Swegove Kilimanxara# Rajko PU[I] liko im treba. Nova poslovna ponuda krajem sed- Zdravqe: Bili ste u lo{em periodu. Uvijek to mice. napisao je: imajte na umu i ne dozvolite da se stawe ponovi. a) Hemingvej Zdravqe: U dobroj ste kondiciji, o ~emu svjedo~i 11. Linije koje spajaju ta~ke 16. Kara - kum je: Oprez je majka mudrosti. Preduzmite sve mjere za- fizi~ki izgled. Ne moète da se poàlite. O~i- b) Remark {tite. gledno vam qeto prija. v) Tven iste nadmorske visine su: a) rijeka u Mongoliji Qubav: Veza u kojoj se trenutno nalazite karmi~- a) izoterme b) pustiwa u Aziji Qubav: Potreba za qubavqu i brakom ja~a je nego 6. Biqni korov se uni{tava ke je prirode. Odràvate je svojski. U odnosu pre- ikada. Nastoja}ete da je zadovoqite. Fizi~kim b) izobare v) planina u Avganistanu ma partneru mijewate taktiku. {armom plijenite okolinu. a) fungicidima v) izohipse b) herbicidima 17. Pola ~ovjek, pola kow je: v) insekticidima 12. Jagode pripadaju porodici: a) minotaur ME\UNARODNI STRU^WACI I SLUÂJEVI RAKA a) ruà b) satir 7. Humboltova struja je: v) kentaur a) petofazna struja b) tre{awa v) lubenica b) morska struja 18. Kowak se dobija ALKOHOLALKOHOL SVEMUSVEMU KRIVKRIV v) vazdu{na struja 13. Pokrajina u Etiopiji je: destilacijom: 8. Ibar se uliva u: a) Kakao a) bijelog vina e|unarodni tim stru~- raka, ~ije je sjedi{te u a) Kolubaru b) Kafa b) mladog {ampawca waka utvrdio je da je 3,6 Lionu. b) Zapadnu Moravu v) Kapu~ino v) prezrelih jabuka Modsto svih slu~ajeva ra- Prema podacima v) Drinu ka na svijetu i 3,5 odsto smrti od Svjetske zdravstvene 14. Kanibal je: 19. Helebarda je vrsta: te bolesti u vezi sa konzumaci- organizacije za 2002. go- 9. Obrnuti red ili: a) qudo`der a) sabqe a) konverzija jom alkohola. dinu, od raka, koji se b) kartaginski vojskovo|a b) kopqa - Ustanovqena je uzro~no- pripisuje konzumirawu b) inverzija v) stanovnik Galapagosa v) drvenog topa v) averzija posqedi~na veza izme|u konzu- alkohola, u svijetu je mirawa alkohola i raka usne bolovalo 389.100, a umr- 10. Nestvaran, izmi{qen ili 15. Govedo jak ìvi u: 20. Neprijateq ribolovaca je: {upqine, `drijela, grkqana, lo 232.900 qudi. a) iverzibilan a) Aziji a) bjeloglavi orao jedwaka, dojke, jetre, debelog Najvi{e slu~ajeva b) irealan b) Ju`noj Americi b) kormoran crijeva i rektuma, a ima sum- raka vezanih uz uzimawe v) Australiji v) soko kliktavac v) induktivan wi da postoji i kod nekih dru- alkohola registrovano ~vrsti dokazi da umjereno kon- Odgovori: gih vrsta raka - izjavio je dok- je u sredi{wim i isto~noevrop- zumirawe alkohola smawuje ri- tor Paolo Bofeta iz Me|una- skim zemqama. Ipak, taj tim zik od sr~anih oboqewa, mo`da- 1-a , 2-a , 3-v , 4-b , 5-a , 6-b , 7-b , 8-b , 9-b , 10-b , 11-v , 12-a , 13-b , 14-a , 15-a , 16-b , 17-v , 18-a , 19-b , 20-b rodne agencije za istraìvawe stru~waka priznaje da postoje nog udara i ù~nih kamenaca. ¥ 14 HOREKA 26. i 27. avgust 2006. ZBOG SVOJIH PRIRODNIH QEPOTA [KOTSKA MAMAC ZA TURISTE I FILMAXIJE IZ CIJELOG SVIJETA TI[INA ZELENIH BRE@UQAKA

kotska nudi mogu}no- dan o karakteristi~nih malih Nikako nemojte zaboravi- Najve}e bogatstvo {kotske kulture nalazi se sti vrhunskog uìva- vozova i uz doma}i obrok uì- ti da se na ovim prostorima u pjesmama, narodnim igrama i pri~ama. U zavisnosti [ wa u velikoj, divqoj vate u pejzaìma kroz koje pro- pravi najboqi viski na svije- prirodi - impresivnijoj nego lazite. Bilo da izaberete jug tu. Zato, prije nego {to se upu- od va{eg ukusa, tokom cijele godine na raspolagawu na razglednicama. Ovdje se na- [kotske, Zapadna brda i ostr- tite ka nekoj od destilerija, su vam razli~ite manifestacije lazi cijelo bogatstvo gradova va, Kraqevstvo frule, Gram- predlaèmo da prvo posjeti- i ìvopisnih sela, s bogatim pianskih brda na sjeveroisto~- te "Skotch Whiskey Heritage# kulturnim ìvotom, gostoqu- noj obali, {kotskih brda na centar u Edinburgh-u, gdje mo- bivim qudima, udobnim smje- sjeveru, spoqnih ostrva Ork- ète da istraìte i dobijete {tajem i izuzetnom ponudom ney-a i Shetland-a, svaki va{ informacije o razli~itim kvalitetne doma}e kuhiwe i korak bi}e impresija bogatih whiskey podru~jima [kotske pi}a. boja. pod jednim krovom. Poslije to- Jednostavnu dobrodo{li- Naravno, s obzirom na to ga sami odlu~ite da li }ete cu [kotska nudi svim svojim da }e vas ovi predjeli vu}i da posjetiti neku od omiqenih posjetiocima tokom cijele go- kora~ate sve daqe i daqe, do- destilerija kao "Dallas Dhu dine, kada se de{avaju film- bro okrepqewe }e vam prija- Historic Distillery#, ili jedno- ski ili muzi~ki festivali, te ti. Osim velike ponude hotel- stavno uìvati u proizvodu. razne sportske manifestaci- skih i vanhotelskih restora- U "Edinburgh Crystal Visitor# je, od kojih je najvi{e onih vena, tu su i mnogobrojni pabo- centru moète uìvo da vidi- zanih za golf, ali u ponudi su vi, male seoske kr~me i male te ru~nu izradu ~a{a za whi- i bogata istorijska mjesta, mu- ~ajne gostionice. Klimatski skey. zeji i, naravno, prirodne qe- uslovi su veoma pogodni za Najve}e bogatstvo {kot- pote koje spadaju u sam svjet- proizvode kao {to su jagweti- ske kulture nalazi se u pjesma- ski vrh. na, srnetina, govedina, meso ma, narodnim igrama i pri~a- Na kraju, mo`da je najbo- tetrijeba i fazana, koje u tra- ma. U zavisnosti od va{eg uku- qi razlog va{e posjete [kot- dicionalnom na~inu pripre- sa, tokom cijele godine na ras- skoj ~iwenica da je ovaj dio mawa moète da probate na polagawu su vam razli~ite ma- britanskog kraqevstva jedino svakom koraku. nifestacije. Na ovim prosto- mjesto na starom kontinentu rima igra i pjesma je nepre- gdje moète doìvjeti taj osje- stano prisutna u proslavqa- }aj "samo}e u beskraju#. Ovo wu i obiqeàvawu mnogih ne zna~i da [kotska, kao i sva praznika, koji poti~u i iz pa- ostala mjesta, nema popular- ganskih vremena, kad su ovim nih turisti~kih atrakcija. Je- prostorima krstarili Vikin- dina je razlika {to od unapri- zi. No, osim igre i pjesme, ov- jed isplaniranog odmora mo- dje se de{avaju razne sportske ète da pobjegnete tako jedno- manifestacije, od ragbija i stavno. golfa do kowskih trka. Kul- Osim ogromnih nenastawe- minacija festivala je u avgu- nih zelenih povr{ina, ovdje stu, kada se cijela [kotska se nalaze i dva zna~ajna veli- pretvara u pozornicu. U Glas- ka grada: Glasgow i Edinburgh, gow-u se odràva i jedan od koji, kao i drugi veliki gra- najve}ih nau~nih skupova pod dovi, nude sve mogu}nosti mo- sloganom "Nauka je zabava#. dernih urbanih de{avawa, ali, Ako budete u prolazu ovim naravno, na {kotski na~in. prostorima od 20. do 30. apri- Pejzaì {irom [kotske dra- la, preporu~ujemo vam da posje- mati~no se mijewaju tokom tite whiskey festival u gradi- smjene godi{wih doba. Igra }u Speyside-u. Tajming festi- boja na ovim prostorima ne- valskih, sportskih, umjetni~- prestano se mijewa, po~ev od kih i mnogih drugih de{ava- plave, koja je dominantna bo- wa moète da prona|ete na ja mora, neba i dalekih breù- Internetu ili da se raspita- qaka, zelene i bijele, koje su te kod nekog tur-operatera najjasnije u proqe}e, lila i prije putovawa. purpurna u qeto, ili mo`da Zbog svojih prirodnih qe- najupe~atqivije, zagasitih pota i dramati~nih boja koje be` boja u jesen, koje oko jeze- se prelamaju ovim predjelima, ra Loh postanu naranxaste. Iz [kotska je mjesto koje ~esto ovih krajeva su potekli mno- S obzirom na to da [kot- posje}uju filmske ekipe iz ci- gi nau~nici, filozofi i sku sa tri strane okruùje mo- jelog svijeta. Ovdje su snimqe- umjetnici, koji su svijetu po- re, morate imati u vidu da je ni "Gor{tak# (Highlander), darili svoje vi|ewe ìvqewa ovdje tradicija spremawa mor- "Vatrene ko~ije# (Chariots of u skladu sa samim sobom i pri- ske hrane na veoma visokom ni- Fire), ali i mnogi drugi fil- rodom. [kotska je podru~je vou, ali }e vas iznenaditi i movi ("Hrabro srce#, "Rob mnogih istorijskih de{avawa, ponuda slatkovodne ribe, ko- Roj#, "Nemogu}a misija#, "Loh {to je vidqivo kroz brojne ja se lovi u mnogobrojnim je- Nes#...), koji su doma}u {kot- spomenike koji su opstali do zerima i rijekama. Jedno od sku filmsku industriju podi- dana{wih dana. najspecifi~nijih jela je zobe- gli na vi{i nivo. Zbog priro- Ovdje se nalaze mnogi zam- na ka{a, koja se sluì uz mno- de, ali i mno{tva dvoraca, ovi kovi, ~iji ostaci govore o slav- ga tradicionalna jela. Pod na- predjeli su ~esto inspiracija nim bitkama, trgova~koj tradi- zivom "haggis#, koji se sluì pisaca bajki u kojima vile, go- ciji s Francuskom, Flandri- u ve}ini {kotskih restorana, mlini i sli~na stvorewa jo{ jom i zemqama Skandinavije. nalaze se: ovsena ka{a, za~i- uvijek ìve paralelno sa U [kotskoj treba uìvati tani, luk i jagwe}e iznutrice. stvarnim svijetom. ko {to se ne}ete mnogo zadr- Ovseni kola~i}i, sirevi Dun- Filmska industrija je àvati u udobnosti svog smje- syre Blue i Isle of Mull Cheddar umnogome doprinijela prono- {taja, ~ak i ako je vrijeme lo- poznati su {kotski proizvodi. {ewu {kotske kulture {irom {e. Ovdje su svoj "raj# prona- Tipi~an {kotski desert je svijeta. Zbog toga je jedna od {li mnogi golferi, alpini- "cranachan#, mje{avina krema, naj~e{}e posje}enih destina- sti ili, jednostavno, {eta~i. zobene ka{e i malina. [koti cija u [kotskoj jezero Loh Prije otkrivawa [kotske, su poznati po proizvodima od Nes. Sve ono {to nismo uspje- bilo bi poèqno da pa`qivo vo}a, pa ne zaboravite da poli da sa`memo na ovoj strani- isplanirate koji dio biste nesete ku}i bar jednu teglicu ci, ostavqamo da sami otkri- najradije posjetili, jer u pita- izvrsnog xema. Mnogi resto- jete. [kotska, istraìvawe wu je bezbroj mogu}nosti, a rani kombinuju tradicional- wene prirode, istorije i kul- svaka nudi mno{tvo sadràja. nu i modernu kuhiwu, ali na ture, u~ini}e vam se kao puto- Ako èlite da doìvite ne- raspolagawu su vam i restora- vawe kroz snove, a wene boje }e {to specifi~no i neponovqi- ni sa indijskom, italijanskom se zauvijek utisnuti u va{e vo, najboqe je da sjednete u je- ili kineskom kuhiwom. sje}awe. ¥ Info NOVI BROJ HORECA MAGAZIN USKORO Na obostrano zadovoqstvo, saradwa Glasa Srpske# sa magazinom # CAFE MEDIA, donosi ~itaocima najnovije i najpikantni- je vijesti i informacije iz svijeta ugostiteqstva, kako iz na{e zemqe tako i inostranstva. îtaoci Glasa Srpske# }e svake subote # Kako da se pretplatite na magazin CAFE MEDIA? biti u prilici da pro~itaju ~lanke iz novog Pozovite 051 349 360, na{ telefon je uvijek otvoren za Vas. broja magazina CAFE MEDIA. Naru~ite svoj primjerak magazina CAFE MEDIA.. INFOTEL: +387 51 349 360 26. i 27. avgust 2006. ENIGMATIKA 15

PORTUGALIJA PROBADAWA DINAR ZATOÎTI KOGA (LAT.) ZANATLIJE STANOVNIK OPET, RIJEKA PJEVAÎCA DR@AVA PALITI, ONAJ KOJI TRE]I ZABRANA RIJE^NO PRAUNUKOV KOJE GR^KOG JO[ U SA U PANTQI- RA[^LA- RASPAQI- QUBQANA PEÊ 2 VOKAL (LAT.) OSTRVO SIN GRAD PLES IZ STANOVNIK PRAVE POLU- JEDANPUT AUSTRIJI SLIKE AFRICI ÂRA WIVA^ VATI VATRU 2 ]EVAPE SA JU@NE AZIJE, SITA OSTRVA (LAT.) (510 KM) (ZOO) (GR^.) SLIKE AMERIKE AZIJAC

ISPITIVA^, BEOGRAD- SKA IST- RA@ITEQ GLUMICA JELISAVETA

NEON GRAD NA FUDBALER SJEVERU UGLEDATI, ARSENALA AMERI^KI ITALIJE SPAZITI GLUMAC MARFI

BILIJAR- RIJEKA VOLT SKI [TAP U IZGOVARA-

SIBIRU TI MOLITVE (939 KM) SLIKARSKI VANADIJUM REKVIZIT

NEODRE\E- PETI VOKAL JEDNOCIF- NO KOLIKO RENI BROJ BERBERIN VRSTA UKAQATI ITALIJA ^IM GADNIM BOLESTI (LAT.) INDIJUM RA[ITI BELGIJA BIV[A

WEMA^KA JERMENSKI KOMPOZI- KLIZA^ICA KALIJUM KRISTINA TOR HA- ^ATURJAN ZAPAD URAN AN\ELINA DESNA DATI XOLI PRITOKA VIJESTI SAVE O SEBI PISAC (207 KM) VIZEL

ISTOK SITAN DIO PRASTANO- GR^KO OLIVER UNUTRA[- SPRAVA ZA VNICI PJEVA^ICA SLOVO MJEREWE ODMILA WOST PRO- ANUK [PANIJE STORIJE EME AGILERA PRITISKA UKLONITI @ENSKO (FR.) VAZDUHA KVAR IME JAKA ASIRSKI SPARTANS- ZIMA BOG NEBA KI KRAQ RADIJUS (GR^. MIT.) PAN^EVO RADAN, OBRATITI SIMENS MARQIV PA@WU NA KOGA

OKO OTPADNI- PJESNIK DVANAEST [TVO PANDURO- OTPADAWE VI]

TURSKA ARGON PJE[ACI DR@AVA U S. U AMERICI [AHU

GR^KA DR@AVNI @IVOTIW- BOGIWA BUXETI SKI POROD REOMIR POBJEDE (FR.) BIV[I EG. PREDSJED. NASER MLADUN^E AUTOR: KOZE VRSTA JAGLIKA ZORAN GU[TERA ODMILA

FUDBALSKI JEZERO KLUB IZ UKRASNE U SANKT POSUDE SJEVERNOJ PETERBURGA (LAT.) AMERICI

SOBA, BITI

PROSTORI- VLASNIK JA ^EGA

U^ENIK OFICIRSKE PRIPADNIK

[KOLE NOMADSKOG (FR.) NARODA

JA[PANSKI PRASTA- BOG BLA- NOVNICI GOSTAWA BALKANA

ASOCIJACIJE

VELIKI FRANCUSK JU@NOAM. PUSTIW- SIN POKAZNA JEDAN JAPANSKI ONOMATO- ODBOJKA- VRH BRDA, PTICA GRUBO I FIZI- "GLAS GR^KO KINESKA ZVIJER ANA SKI XINGIS- ZAMJENI- IME ZANAT- RE@ISER PEJA [KI GORE PJEVA^I- 1 TRESTI ^AR RENE OSTRVO 2 ? DINASTIJA SLI^NA JOKOVI] GU[TER KANA SRPSKE# CA LIJA KUROSAVA MUKAWA TERMIN (MN.) CA (MN.) ANTOAN TIGRU (MN.)

KO[ARKA[ [EKIL VRSTA DRVETA, ? OLIVER SEKVOJA ODMILA

OSVAJAWE UZVRATI- TU\E TE- TI, RITORIJE OPIRATI VOJNOM SE (LAT.) SILOM

@ENSKO PROPOVI- RADIJUS IME JEDAWE ZAPAD-

STROGOG ISTOK STREQANA MORALA ERBIJUM (FR.)

GRADITE- GRAD U FR. PISAC QI PERUU GR^KI BOG PJER VIOLINA RATA IZ HERCEG (ARES) NEON KREMONE NOVI

OSTRVO FILMSKI PJEVA^ICA U RE@ISER TARNER JADRANU SR\AN AMPER

DRUGO IME JEDNOCI- NOVE Ukoliko ispravno rije{ite ukr{tenice, FRENI GVINEJE BROJ pojmovi u ozna~enim poqima }e vas asocirati na kona~no rje{ewe:

PRENOS- VULKAN NA @IÂNI SITAN, RAK, KAR- NICI, GLUMAC OSTRVU MUZI^KI AUTOR: VRSTA JEZERO TRE]I STRONCI- OGULITI OKRUG-LAT CINOM 3 ? POJAÎ- SREBROV MINDA- INSTRU- TKANINE (ITAL.) VOKAL JUM KO@U PLOD (MN.) JAGLIKA (LAT.) VAÎ (FR.) NAO MENT (MN.)

PRISNO, ^E[KI VRSTA GLAVNI PREDWI SRODNO VIKA, PISAC BOJNOG GRAD DIO TELE- DREKA 4 ? BOGUMIL OTROVA GR^KE VIZORA KROTKA, PITOMA

AKTIV- AFRI^KA NOST PISAC @IVOTI- QETOPISA MJENI^NO WA JAMSTVO (FR.) NARODNA TEMEQNE PASTIR- REPUBLI- OBRADE SKA KA NEKE TEME PJESMA (LAT.) (GR^.) IVO VIZIN GITARI- ENGLESKI STA MJESTO KOMI^AR KLEPTON NA KOZARI HIL ALUMINI- JUM

JADRANKA DRUGA, UTVARA, MRQA, "GLAS ODMILA OSTALA SABLAST SRAMOTA SRPSKE# (FR.) KALIJUM ITALIJA OBIM

JAPANSKA FRANCU- KISELA "GLAS KOPNENA SKI PISAC TE^NOST MIQA (3927 SRPSKE# FRANS M) IZA ZAVJESE PRVE [AHOVSKE LIGE REPUBLIKE SRPSKE SJENE NEZABORAVA Pri~a o @utoj podmornici DVIJE glave su, u svemu {to nu, onda je sve mnogo lak{e. Taj tim- NAVIKLI NA NEPRAVILNOSTI bivstvuje u orbiti realnog te i u ski nastup protiv pojedinca su {ahu, naj~e{}e pametnije od jedne, ostali nekako i trpili do trenut- ako ni zbog ~ega drugog onda bar ka kada je pala kap koja je preli- zbog toga {to imaju kakvu-takvu la ~a{u. Odnosno ne jedna kap ne- Ova godina je mo`da specifi~na i po tome {to opoziciju i {to klatno misli ko- go dvije kapi. se prvi put jedan klub, Lau{, àlio na nastup tri je se nalazi u ravnoteì lak{e Prva. Poznato je da ima igra~a uspijevaju da pokrenu u èqenom koji ne predaju ni totalno izgubqe- strana" igra~a u istoj ekipi i u istom kolu, {to smjeru, koji opet ne mora da bude on- ne pozicije, jer "predatu poziciju " aj pogo|eni, ali naj~e{}e jeste. Tri jo{ niko nije dobio#, ali da se pre- je mo`da imalo i efekat, ali je proizvelo mnogo umne {ahovske glave su ve} ~udo, a daje remi pozicija ~isto je kineski ~etiri? A ~etiri {ahovske glave pronalazak koji datira iz vremena ve}i kontraefekat po pomenutu ekipu sre}no spojene u svrhu istog ciqa zonskog u Indoneziji, jer je tako sta- ZAVR[ENO je jo{ jedno ekip- Sli~na je situacija i sa omla- resantnija. Ove godine mogu... mogu ~ak i bez nekog ve}eg we na tabeli nalagalo. no prvenstvo Republike Srpske u dinskim {ahom. U Bawi Vru}ici ona to ipak nije bila. napora da osvoje i zonski turnir. Druga. Tako|e je poznato da se {ahu, koje je, kao i neka ranija, obi- su nastupile samo ~etiri omladin- Ekipa Glasinca je potpu- To se vi{e i ne dokazuje, jer je ve} partija moè izgubiti i na vrijeme, lovalo odre|enim neregularnosti- ske ekipe, {to je podatak koji mono zasluèno, a mo`da i vi{e puta dokazano. ali da se u kriti~nom trenutku dok ma, koje mo`da i ne bi imale pre- ra da zabrine sve one koji vode ra- lak{e nego {to se o~e- Drevna igra je mo`da naj~udni- zastavici prijeti ponor nehajno {e- veliku teìnu da se ne ponavqaju ~una o kvalitetu i budu}nosti {a- kivalo, dodu{e poja~a- ji pojedina~no ekipni sport, jer na ta po sali i na taj na~in svom suna- iz godine u godinu, te na taj na~in ha na ovim prostorima. Mo`da bi na sa tri velemajstora kraju nijednog vrhunskog pojedina~- rodniku omogu}ava cijeli plijen jo{ ponekad direktno kroje sudbinu spas trebalo traìti u nekada{woj (Ivani{evi}em, Kova- nog rezultata nema bez ekipe. To jedan je od kineskih bisera zbog ko- onih koji se bore za prelazak u vi- organizaciji takmi~ewa, kada su i ~evi}em i Jeremi}em) iz ekipno poja~avawe pojedinca je u Ru- jih je ... {i rang, ili za opstanak me|u pr- seniori i seniorke i omladinci Srbije, do{la do peha- siji godinama dovo|eno do savr{en- voliga{ima. Ba{ to odsustvo bi- igrali u istom timu, jer bi tada ra, ali uz one odre|ene stva, tako da su rezultati koji su lo kakve èqe [ahovskog saveza klubovi bila natjerani da vi{e pa- nepravilnosti sa po~et- uslijedili bili samo logi~an slijed Republike Srpske da se izbori sa `we poklone ènama i omladin- ka pri~e. doga|aja na koji su tek poneki van- nagomilanim problemima mo`da cima, a mo`da spasa i nema. Naime, po jednom Predrag Batini} ruski veliki majstori, prvenstveno najboqe govori o tome kuda ide {ah No vratimo se seniorima i ~lanu Pravilnika [ahov- \ Fi{er, godinama ukazivali. [ema u na{em entitetu. onom {to se de{avalo iza zavjese skog saveza Srpske, koji (Glasinac): Nezanimqiva je bila tu samo ju je trebalo kopira- A kuda ide {ah u Srpskoj, go- u Bawi Vru}ici. Bez obzira na to malo ko zarezuje, u ekipi borba za tron ti. A od kopirawa do Kineza je kra- vori i podatak da ove godine uop- {to je {ah sigurno ubjedqivo naj- mogu da igraju samo dva tak put, u svemu, pa i u {ahu. {te nije odràno takmi~ewe u èn- jeftiniji sport, svake godine neko igra~a koja nisu doma}a. Godinama bije mandat da rje{ava pitawa Re- Bilo jednom na jednom zonskom skoj konkurenciji, jer jednostavno od prvoliga{a ne uspije da skupi se ve} de{ava, bez ikakvih sankci- gistracione komisije. Ta "komisi- turniru. Dodu{e, zonski turniri su ne postoje ekipe koje bi na tom pr- dovoqno novca ni za ono najosnov- ja, da svjesnim kr{ewem ovog ~la- ja# je na kraju donijela odluku da odavno oti{li u legendu, ali osta- venstvu mogle nastupiti. One tri- nije, a to su pansioni. Ove godine na pojedine ekipe dolaze do prvog kontumacira oba igra~a i da pome- la je pri~a o jednom od wih. Pri~a ~etiri koje postoje igraju takozva- to nije uspjelo ekipi Trebiwa, a mjesta i plasmana u vi{i rang. Ova nutom igra~u Lau{a zabrani daqi o "@utoj podmornici#. êtiri ki- nu Premijer ligu BiH, koja na taj sli~na sudbina dogodine ~eka nekog godina je mo`da specifi~na i po nastup, bez obzira na to {to je Re- neska igra~a (petina u~esnika zone na~in postaje jedini rang u kojima drugog. Svojim nedolaskom ekipa tome {to se prvi put neko ([K La- gistraciona komisija uredno regi- Isto~na Azija/Australija) su te pripadnice qep{eg pola mogu da se iz najqep{eg hercegova~kog grada u{) àlio na nastup tri "strana# strovala ovog igra~a (naplativ{i 1987. godine u Xakarti (Indonezi- takmi~e. ostale klubove rije{ila je brige igra~a u istoj ekipi i u istom ko- i kotizaciju). Da stvar bude jo{ ja) izgleda vjerovala da su bicikli- oko ispada- lu, {to je mo`da imalo i efekat, ~udnija, ve}ina ekipa koje su na- sti i da voze Tur de Frans, odnosno PROBLEM BROJ 327 wa, po{to je, ali je proizvelo mnogo ve}i kontra- stupile u Tesli}u tako|e su ima- da je pomo} ekipe i potrebna i neo- zbog o~uvawa efekat po pomenutu ekipu. Prvo o le po nekog igra~a koji je regi- phodna onom ko nosi ùtu majicu, da \Ksu Jun: Sve za tim MEKENZI - N.N., 1889. statusa pre- efektu. U drugom kolu, koje je obe- strovan na isti na~in kao i pome- bi na kraju prvi dostigao ciq oli- ~en u plasmanu na me|uzonski. Na- Bijeli vu~e i dobija mijerliga{a }avalo da bi moglo biti i derbi nuti Dujkovi}. svih ekipa iz ~itave lige susrele su se ekipe Gla- Tom spornom odlukom ekipa ravno, kada u bilo ~emu imate peti- Zbog kojih je tada{wi predsjed- Srpske, tre- sinca i Lau{a. Nakon zanimqivog Lau{a je "izba~ena# iz borbe za nik FIDE Florensio Kampomanes, balo da is- me~a uslijedila je prvo àlba La- prvo mjesto. Kapiten Bawolu~a- KI JINGHUAN - KSU JUN natjeran ogromnim pritiskom svih padne samo je- u{a (na nastup tri "stranca#), a na FIDE majstor Zoran Popo- Xakarta 1987. nekineskih igra~a sa tog turnira, dan tim. Kad zatim i kontraàlba Glasinca (na vi} je po zavr{etku takmi~ewa prvo poni{tio isti, te na taj na~in ve} borba za registraciju lau{ke prve plo~e najavio da }e od Saveza traìti 1.e4 c5 2.Sf3 e6 3.d4 cd4 4.Sd4 a6 torpedovao svojevrsnu "ùtu pod- opstanak nije FIDE majstora Sini{e Dujkovi- nadoknadu {tete koju je pretrpio 5.Sc3 d6 6.Le3 Sf6 7.Le2 Dc7 8.a4 Sc6 mornicu#, da bi ne{to kasnije tor- bila intere- }a). Po{to se u [ahovskom savezu wegov klub. Da stvar bude jo{ 9.0–0 Le7 10.f4 0–0 11.Lf3 Sd4 12.Dd4 pedovao samog sebe, poni{tiv{i tu santna, o~e- Srpske odavno ne zna {ta ko tre- ~udnija, Glasinac je dva tri-kola e5 13.Dd3 ef4 14.Lf4 Le6 15.Tfd1 Tfd8 istu odluku. kivalo se da ba da radi, desilo se da Takmi~ar- kasnije ponovo nastupio u spor- 16.a5 Tac8 17.Kh1 Dc5 18.Le3 De5 Ako ciq opravdava sredstvo, }e borba za ska komisija lige, kao jedini pri- nom sastavu, vjeruju}i da je do- 19.Ld4 Dg5 20.Lb6 Tf8 21.Td2 Sg4 Kinezi su na kraju ~ak i prebacili prvaka biti sutan organ (izabran na licu mje- spjeli dokument (uvjerewe o drà- 22.Lg4 Dg4 23.Sd5 Lg5 24.Te2 Kh8 zacrtani plan. Te godine je na me|u- mnogo inte- sta uo~i prvog kola), preko no}i do- vqanstvu oca Veqka Jeremi}a) 25.Df3 Dh4 26.Lf2 Dh6 27.Lg3 f5 zonski oti{lo ta~no pola ekipe: dovoqan da on bude progla{en 28.Sb6 Tcd8 29.ef5 Lf5 30.Tf1 Tf6 31.Dc3 Lg4 32.Tef2 Tf2 33.Tf2 Lf6 Ksu Jun i Je Jang~uan, dok }e drugoj doma}im igra~em. Zbog pogre- 34.Dd2 Dd2 35.Td2 Lb2 36.Td6 0-1 dvojici ko zna kad i ko zna gdje bi- [AHORIZMI {nog tuma~ewa validnosti tog ti namiren dug, jer takva je igra. ¹ Kqu~ni momenat u mojoj karijeri je bio dokumenta, sudija Nedeqko Ili} [ah je ipak |avoqa rabota, jer kad sam ustanovio da crni treba da igra na je ka`wen ukorom. ono {to se vidi i sa Mjeseca, naj- pobjedu, umjesto da teì izjedna~ewu. Da se na kraju malo i na{ali- ~e{}e je nemogu}e dokazati, po{to ¥ Bobi FI[ER mo, mo`da ipak ima nekakvog najo{ niko u drevnoj igri nije razgra- ¹ ¹ ¹ pretka. Naime, pro{le godine se ni~io sa tim {ta je to dokaz, odno- ¹ Mnogi su postali {ahovski majstori, a ~ak desilo da su, tada dvije najja- sno koliko u onom vidqivom ima Rje{ewe iz pro{log broja: niko nije postao majstor {aha. ~e ekipe, Slavija i Sokolac u nevidqivog i obrnuto. Dok se to osnovni sastav prijavile istog V. KALINA, 1925. ¥ Zigbert TARA[ ne razgrani~i, postoja}e samo igra ¹ ¹ ¹ igra~a, velemajstora Miroslava 1.Le1 Lh3 2.Kf3# Markovi}a, po{to je bio regi- sjenki, koja. . . ¹ Za razliku od drugih intelektualnih ak- strovan za obje. Tako da se umalo Koja moè da jednom odlukom (1...Kh3 2.Dg3#); tivnosti, u {ahu vas ni{ta ne {titi, ni ime, torpedira sve budu}e ùte i sve osta- (1...g5 2.Dh8#) nije desilo da pomenuti velemaj- ni titula, ni pro{lost. stor igra sam protiv sebe. Ove go- le” podmornice, ali i ne mora, {to . . . ¥ Aleksandar MATANOVI] dine bar toga nije bilo. ¥ je ve} drugi problem. ¥ SVJETSKI [AHOVSKI PRVACI: OD VIQEMA [TAJNICA DO GARIJA KASPAROVA (54) KRAQEVI] IZ ZLATOUSTA stao najmla|i svjetski velemaj- Godinu dana kasni- U ruskom gradu Zlatoustu na obali rijeke Ural, 23. maja stor, Toqa se na nagovor o~e- je ve} je upoznao jednog 1951. godine u porodici Jevgenija Stepanovi~a rodio se vih prijateqa upisao u {kolu drugog velikog maga {aha u Dvorcu kulture u Zlato- igre. "Wegova igra na kraqevi} kome su dali ime Anatolij i koji }e nepunih ustu. Dodu{e, {ahovski stolo- mene nije proizvela ~etvrt vijeka kasnije postati {ahovski kraq vi su bili malo previsoki za ve}i utisak#, komenta- wegov uzrast, ali i tu je na|eno risa}e igru dvanaesto- "SVE {ahovske bajke dola- ne jedna prava pravcata {ahov- moram priznati da su te prve rje{ewe. Donesena je mala klu- godi{weg Karpova, te ze sa Istoka, {to je Istok da- ska bajka. o~eve lekcije ostavile izuze- pica i jedan jastuk i zadovoqa- 1963. godine, biv{i qe, bajka je ve}a#, rekla je jed- Bio jednom jedan kraq, tan trag u mom snovi|ewu#. vaju}i nivo je postignut. U tom trostruki svjetski pr- nom prilikom proslavqena srp- ustvari ne, u dalekom ruskom Kao i ve}ina drugih veli- svom prvom poku{aju sedmogo- vak, a samo je jedan ta- ska {ahistkiwa Milunka Laza- gradu Zlatoustu (êqabinska kih majstora, Toqa je me|u fi- di{wi Anatolij Jevgewevi~ je kav, Mihail Botvinik. revi}, vjerovatno tada i ne slu- oblast) na obali ogromne rije- gurama posebno simpatisao onu postao tre}ekategornik. Sa de- Takva pau{alna ocjena te}i da }e ba{ sa Istoka da kre- ke koja se zove Ural, 23. maja koja jedina u svom kretawu pra- set godina ve} igra omladinsko opet najboqe ide u 1951. godine u porodici Jev- vi ugao. Zato su mu vaqda drve- prvenstvo Ruske federacije pro- prilog ~iwenici da i genija Stepanovi~a rodio ni kowi}i i bili omiqene tiv skoro duplo starijih pro- najve}i znaju da potpu- KARPOV - PISKUNOV tivnika. Bilo je to prenaporno Zlatoust, 1962. se kraqevi} kome su dali igra~ke. U djetiwstvu je po~esto no omanu u prognoza- ime Anatolij i koji }e ne- bolovao, sve dok jednog dana we- za jedan slaba{ni organizam, ta- ma. Ili je sve ipak punih ~etvrt vijeka kasni- gova majka nije shvatila da po- ko da je neposredno poslije tur- ostalo u okvirima su- 1.e4 Sf6 2.e5 Sd5 3.c4 Sb6 4.d4 d6 Anatolij Karpov: Velikan je postati kraq. [ahovski stoji samo jedan lijek za wenog nira morao da ide u neko odma- jete. Ne}e ni Anatolij \ 5.ed6 ed6 6.Sc3 Sc6 7.a3 Lf5 8.Le3 g6 kraq. maq~ika. Taj lijek se zvao {a- rali{te za pionire, na opora- Jevgewevi~ ostati du- drevne igre 9.Ld3 Dd7 10.Sge2 Lg7 11.0–0 0–0 Dodu{e, u po~etku sve hovska garnitura, koju su do ta- vak. Stao je na je pedeset posto àn Mihailu Mojseje- 12.b3 Tad8 13.Dc2 Ld3 14.Dd3 Se7 ba{ i nije izgledalo kao da bri`ni roditeqi uglavnom poena, i puno i malo. U me|u- vi~u. "Po~etkom {ezdesetih sam {ta dijelili raznorazne diplo- 15.Sg3 c6 16.Tfe1 d5 17.c5 Sbc8 bajka. Dje~ak je bio izuzet- skrivali po tavanu, vjeruju}i da vremenu je osvojio prvo drugu, a po tri puta godi{we odlazio u me, tako da ih je nekoliko zapa- 18.Te2 f5 19.Lf4 Kf7 20.Tae1 Tfe8 no slaba{ne konstrukcije wihovom Toqi takav intelek- zatim i prvu kategoriju. Moskvu sa mog Urala u {kolu lo i Toqu Karpova. Ako je vjero- 21.Le5 Sg8 22.Sf1 Sf6 23.Sd2 Se4 i bole{qiv, tako da o~eki- tualni napor u vrijeme bolesti Prvi veliki uspjeh se desio slavnog Botvinika. U toj wego- vati hroni~arima, na jednoj je 24.Lg7 Kg7 25.Sf3 Te7 26.b4 Tde8 vawa wegovih roditeqa, oca moè samo da {teti. na prvenstvu êqabinske obla- voj {koli su se na{la sedmori- pisao ovakav tekst: "Za izvan- 27.Se5 Dd8 28.f3 Sc3 29.Dc3 Te6 inèwera i majke doma}ice, Jevgenij Stepanovi~ Kar- sti, kada je podijeqeno drugo ca najtalentovanijih dje~aka iz redne rezultate u {koli dodje- 30.g3 Dc7 31.Dd2 Se7 32.Sd3 Te2 nisu ba{ bila kraqevska, pov nije bio ba{ naivan igra~. mjesto i osvojena norma za maj- ~itavog Sovjetskog Saveza. Bo- quje se diploma u~eniku sedmog 33.De2 h5 34.De6 h4 35.Dd6 1-0 ali Boè moj. Budu}i {a- Po nekim procjenama, imao je storskog kandidata. U sam usp- tvinik je, koliko se sje}am, samo razreda Anatoliju Karpovu, ko- hovski kraq je imao tri-~e- snagu osredweg majstorskog jeh je ulazila i zna~kica koji su davao neke doma}e zadatke u koji na taj na~in postaje po~asni tiri godine kada je prvi put kandidata, tako da se mla|ani dobijali svi majstorski kandi- jima smo morali pogoditi o ko- u~enik {kole. U wegovoj klupi vidio ono {to }e mu na kra- Toqa u tim prvim partijama dati i koju je sa ponosom godi- joj se varijanti radi i osmisli- }e ubudu}e imati pravo samo da ju donijeti slavu. Komad dr- protiv oca "nagutao# poraza. nama nosio. Imao je tada samo jeti daqi plan igre. Mo`da tada sjede odlika{i#. Tako je jedna veta u boji dana i no}i po Naravno, bilo je i suza, jer su danaest godina i jo{ je uvijek jo{ Mihail Mojsejevi~ nije imao klupa osnovne {kole u Zlato- kojem se slaù nekakvi dr- i one sastavni dio igre, kada je na turniru kao obavezan rekvi- iskustva u radu, mo`da smo ga i ustu postala posebna relikvija, veni vojnici, tako|e, u bo- toliko vremena ispred vas. A zit prtio i onu pomenutu klupi- nas sedmorica slabo prihvatili, koju sa ponosom i danas pokazu- ji dana i no}i. Ko zna da li vrijeme je utjeha, bar dok ne cu koja mu je omogu}avala da bo- ali u {ahovskom smislu mi ta ju onima koji zalutaju do obala je i on sam u tom trenutku stignu pobjede. qe sagleda sve lavirinte pozi- {kola nije mnogo koristila#. Urala da vide jedan svijet kojeg znao da je to, to...? Prvo je bila {kola, a tek cije. Niko prije wega u zemqi Bez obzira na to {to mu je vi{e nema nigdje osim mo`da u "Pravila sam nau~io onda {ahovski kruòk, mada je {aha, a i poslije do Garija Ka- tih godina drevna igra po~iwa- kwigama. potpuno sam i na taj na~in mo`da bilo i obrnuto, jer su u sparova, u tim godinama nije la biti sve, bio je i odli~an u~e- Sa tom klupom je mo`da i po- zaprepastio svoga oca, koji pitawu bili samo dani. Kada je, osvojio titulu majstorskog kan- nik, {to od {kolskog odbora ni- ~ela bajka o Kraqevi}u iz Zla- je poku{ao da mi pokaè 1958. godine wegov nesu|eni pro- didata. Po tome se vaqda i ra- je ostalo neprimije}eno. Rusi su tousta. ono {to sam ve} znao. Mada tivnik Amerikanac Fi{er po- zaznaju {ampioni. tih godina, kao i mi, za sve i sva- ¥ Pripremio Miladin BERI]