DOCSLIB.ORG

Nakladnička Djelatnost Matice Hrvatske Od 1945. Do 1971

Total Page：16

File Type：pdf, Size：1020Kb

Download full-text PDF Read full-text
Nakladnička Djelatnost Matice Hrvatske Od 1945. Do 1971 Nakladnička djelatnost Matice hrvatske od 1945. do 1971. Stjepčević, Nia Master's thesis / Diplomski rad 2020 Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: University of Zagreb, University of Zagreb, Faculty of Humanities and Social Sciences / Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:131:106094 Rights / Prava: In copyright Download date / Datum preuzimanja: 2021-09-23 Repository / Repozitorij: ODRAZ - open repository of the University of Zagreb Faculty of Humanities and Social Sciences SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FILOZOFSKI FAKULTET ODSJEK ZA INFORMACIJSKE I KOMUNIKACIJSKE ZNANOSTI KATEDRA ZA BIBLIOTEKARSTVO Ak. god. 2019./2020. Nia Stjepčević Nakladnička djelatnost Matice hrvatske od 1945. do 1971. Diplomski rad Mentor: doc. dr. sc. Ivana Hebrang Grgić Zagreb, 2020. Izjava o akademskoj čestitosti Izjavljujem i svojim potpisom potvrđujem da je ovaj rad rezultat mog vlastitog rada koji se temelji na istraživanjima te objavljenoj i citiranoj literaturi. Izjavljujem da nijedan dio rada nije napisan na nedozvoljen način, odnosno da je prepisan iz necitiranog rada, te da nijedan dio rada ne krši bilo čija autorska prava. Također izjavljujem da nijedan dio rada nije korišten za bilo koji drugi rad u bilo kojoj drugoj visokoškolskoj, znanstvenoj ili obrazovnoj ustanovi. ______________________ (potpis) 1 2 Sadržaj 1. Uvod ....................................................................................................................................... 4 2. Povijesni kontekst .................................................................................................................. 5 2.1. Matica u okviru Austrijskog carstva i Austro-Ugarske ................................................... 5 2.2. Razdoblje Kraljevine Jugoslavije i NDH ........................................................................ 6 3. Matica hrvatska od 1945. do 1971. i njena nakladnička djelatnost ........................................ 8 3.1. Razdoblje 1945.-1953. ..................................................................................................... 8 3.2. Razdoblje 1954.-1959. ................................................................................................... 14 3.3. Razdoblje 1960.-1966. ................................................................................................... 18 3.4. Razdoblje 1967.-1971. ................................................................................................... 21 4. Popis izdanja od 1945. do 1971. .......................................................................................... 24 4.1. Izdanja Matice hrvatske ................................................................................................. 24 4.2. Izdanja pododbora ......................................................................................................... 62 4. Zaključak .............................................................................................................................. 74 5. Literatura .............................................................................................................................. 75 Sažetak ..................................................................................................................................... 77 Summary .................................................................................................................................. 77 3 1. Uvod U ovome radu razmotrit će se izdavačka djelatnost Matice hrvatske u Hrvatskoj, od 1945. godine, pa sve do njenoga nasilnog privremenog ukidanja 1971. godine. Radi potpunosti, sagledat će se i povijesni kontekst osnivanja Matice – osnivačke težnje i ključne ličnosti – a uz to i skraćena kronologija njena kulturnog rada. Matica hrvatska ključna je kulturna ustanova za razumijevanje narodnog preporoda sredinom 19. stoljeća, te uopće za bilo kakvo razmatranje hrvatske kulture u protekla dva stoljeća. Kroz sedam različitih država, Matica hrvatska služila je kao bastion hrvatskog identiteta. Taj je kontinuitet omogućavao očuvanje jezika i pisma, te potpomagao razvijanje hrvatske kulturne svijesti u politički turbulentnim vremenima 20. stoljeća. Izvorno utemeljena kao Matica ilirska 1842. godine, o čemu će biti više riječi u nadolazećem poglavlju, ova narodna ustanova odmah je prionula širenju ideja koje će pomoći oblikovati hrvatsku nacionalnu svijest. S vremenom je dobila svoju sadašnju zgradu na zagrebačkom Zrinjevcu, financiranu novcem stečenim od svoje djelatnosti i od članskih doprinosa, te projektiranu po nacrtima Ferde Kondrata, zagrebačkog arhitekta češkog podrijetla. Godine 1874. ime joj se mijenja u Matica hrvatska, a 1921. godine palača Matice dobiva sjeverno krilo i današnji oblik.1 U razdoblju Kraljevine Jugoslavije, Matica počinje izdavati utjecajni časopis Hrvatska revija, koji je bitan čimbenik u razvoju javnog diskursa o hrvatskoj kulturi. Kao reakciju na Novosadski dogovor 1954. godine i kontinuirani rad unitarističkih vlasti o ujednačavanju hrvatskog i srpskog jezika, Matica hrvatska izdaje 1967. godine Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika. Taj čin, kao i sljedeći potezi vezani uz Hrvatsko proljeće, dovode do naprasnog ukidanja Matice i njene nakladničke djelatnosti koja se neće nastaviti do 1989. godine. 1 Brleković, J. Palača Matice hrvatske u Zagrebu. https://www.matica.hr/omatici/Pala%C4%8Da%20Matice%20hrvatske/ (Pristupljeno 25. srpnja 2020.) 4 2. Povijesni kontekst U ovome poglavlju sagledat će se kratak pregled povijesnih zbivanja i okolnosti vezanih uz Maticu hrvatsku, kako bi se pružio povijesni kontekst nužan za razumijevanje te ustanove. Na sažet način bit će pokriveno razdoblje oko osnivanja Matice, te njen razvoj kroz nadolazeće epohe. U ovom dijelu rada fokus nije na navođenju potpune nakladničke bibliografije, već na političkom i povijesnom kontekstu, pa su stoga navedena samo neka ključna izdanja. 2.1. Matica u okviru Austrijskog carstva i Austro-Ugarske Početci Matice hrvatske, jedne od nastarijih i najznačajnijih kulturnih ustanova i nakladnika u Hrvatskoj, smješteni su u vrijeme narodnog preporoda, razdoblja koje karakterizira buđenje nacionalne svijesti. Četvrtoga kolovoza 1838. godine otvorena je Ilirska čitaonica u Zagrebu. Na sjednici čitaonice 7. ožujka 1839. javlja se ideja o osnivanju društva po uzoru na Maticu češku u Pragu i Maticu srpsku u Pešti te se po prvi puta spominje ime Matica ilirska. Na Osmom općem redovitom saboru održanom 10. i 11. veljače 1842., na prijedlog grofa Janka Draškovića, predsjednika Društva Čitaonice zagrebačke, osnovana je Matica ilirska. Zasjedanje je započelo Draškovićevim govorom koji oslikava tadašnje potrebe društva za izdavanjem knjiga i drugih publikacija koje će promicati preporodne ideje: »Najpoglavitija svrha društva našeg jest: nauku i književstvo u našem narodnom jeziku rasprostranjivati i priliku mladeži našoj dati, da se domorodno izobrazi.«2 Grof Janko Drašković izabran je za prvog predsjednika Matice ilirske. Ilirska čitaonica doprinijela je i osnutku Narodnog muzeja (g. 1840.), Gospodarskog društva (g. 1841.), te Narodnog teatra (g. 1840.), što pokazuje njen velik utjecaj na hrvatsku kulturu.3 Prva izdana knjiga bila je Gundulićev Osman s dopunom Ivana Mažuranića. Do 1850. godine Matica funkcionira kao glavnica unutar Ilirske čitaonice. U teškim prilikama za vrijeme Bachova apsolutizma Čitaonica prestaje djelovati, a Matica ilirska tako postaje samostalna 2 Matica hrvatska 1842-1997 / pripremio Josip Bratulić. Zagreb : Matica hrvatska, 1997., str. 17. 3 Smičiklas, T.; Marković., F. Matica hrvatska od godine 1842. do godine 1892. : spomen-knjiga. Zagreb : Matica hrvatska, 1892., str. 4. 5 ustanova. Godine 1862. osniva se i Matica dalmatinska. Ova se ustanova 1911. godine spaja s Maticom hrvatskom u jedinstvenu ustanovu.4 Godine 1874., slijedom povijesnih okolnosti, Matica ilirska mijenja svoje ime u Matica hrvatska. 1887. godine dobiva svoju današnju zgradu, palaču izgrađenu po nacrtima Ferde Kondrata, nadograđenu sjevernim krilom 1921. godine. 2.2. Razdoblje Kraljevine Jugoslavije i NDH U razdoblju raspada Austro-Ugarske, Hrvatska povijesnim okolnostima ulazi u Kraljevinu SHS (kasnije preimenovanu u Kraljevinu Jugoslaviju), unutar koje hrvatski narod biva sukobljen s različitim represivnim preprekama.5 Niz kulturnih ustanova i društava, poput Hrvatskoga sokolskog saveza, Saveza hrvatskih učiteljskih društava, Saveza hrvatskih pjevačkih društava, Društva hrvatskih srednjoškolskih profesora, udruge Hrvatska žena, bivahu ukinuti, a njihovi imetci konfiscirani. U nemilosti se našla i Matica hrvatska, koju je centralistička vlast u Beogradu svakako željela ugasiti. No, snažan otpor članstva, opća politička previranja, i smjena niza predsjednika Matice, doveli su do toga da je Matica opstala. Godine 1928. za predsjednika je izabran Filip Lukas, a jedan od njegovih prvih poteza bijaše osnivanje trgovačkog društva Pramatice 1929. godine, na koju je prebačena sva izdavačka djelatnost i imovina, kako bi se očuvala od režimske ruke.6 Iste godine, kralj Aleksandar proglašava diktaturu. U ovom periodu, Matica hrvatska zauzima čvrst stav opozicije tiraniji, te okuplja hrvatske intelektualce i bitnike u pružanju političkog otpora diktaturi. No, kulturna djelatnost nije stavljena po strani – uz brojna bitna izdanja Matice u ovo vrijeme, izdaje se i časopis Hrvatska revija te godišnjak Hrvatsko kolo. Rasprave o pokretanju Hrvatske revije počinju se voditi 1926.,
Load more

Recommended publications
  • Janko Polić Kamov ‒ Ususret Avangardi
    IV (2017) 1, 125–141 This work is licensed under a Creative Commons Attribution 4.0 International License. Ovaj rad dostupan je za upotrebu pod međunarodnom licencom Creative Commons Attribution 4.0. Iva POLIĆ UDK 821.163.42.09 Polić Kamov, J. -1 II. gimnazija, Split Pregledni članak Ulica Nikole Tesle 10, HR – 21 000 Split Review Article [email protected] Primljeno: 21. veljače 2017. Prihvaćeno: 21. lipnja 2017. JANKO POLIĆ KAMOV ‒ USUSRET AVANGARDI Sažetak U radu se analizira status Janka Polića Kamova u hrvatskoj književnosti. O Ka- movu se najčešće govori kao o predstavniku hrvatskog književnog futurizma. Međutim, ograničiti Kamovljev opus na futurizam bilo bi nepravedno i netoč- no. Književnik kojeg su odbacili ili prešućivali i suvremenici i desetljeća koja su uslijedila nakon njegove prerane smrti najavljuje avangardu u cjelini. Iako je njegov značaj danas u hrvatskoj književnosti priznat od strane domaće i međun- arodne struke, u Hrvatskoj je i dalje prilično nepoznat široj javnosti ili je poznat isključivo kao futurist ili pjesnik-psovač. U radu se uspoređuju značajke futuriz- ma i futurističkih djela sa značajkama Kamovljeva djela. Na temelju prikazanih primjera i dosad objavljene literature zaključujemo da je Kamov avangardist u čijim se djelima isprepliću elementi futurizma, nadrealizma i ekspresionizma. Zalagao se za umjetničku slobodu i borio protiv društvenih i književnih kon- vencija. Međutim, Kamovljeva avangarda nije depersonalizirana i društveno an- gažirana, nego proistječe iz težnje za ekspresijom svojega unutarnjeg svijeta bez spona modernističkoga kulta ljepote. Zbog nekonformističkog stava u hrvatskoj je književnosti postao poznat kao antipjesnik, a tako ga se naziva i danas, više od stotinu godina poslije njegove smrti.
    [Show full text]
  • Avant-Gardes in Yugoslavia
    Filozofski vestnik | Letnik XXXVII | Številka 1 | 2016 | 201–219 Miško Šuvaković* Avant-Gardes in Yugoslavia In this study, I will approach the avant-gardes as interdisciplinary, internation- ally oriented artistic and cultural practices.1 I will present and advocate the the- sis that the Yugoslav avant-gardes were a special geopolitical and geo-aesthetic set of artistic and cultural phenomena defined by the internal dynamics and interrelations of the Kingdom of Serbs, Croats, and Slovenes and the Kingdom of Yugoslavia and by the external dynamics, cosmopolitan relations, and inter- nationalisations of local artistic excess and experimentation with international avant-garde practices. I will devote special attention to the local and interna- tional networking of cities as the political and cultural environments where the avant-gardes took place. Above all, the avant-gardes thereby acquired the char- acter of extremely urban artistic and cultural phenomena. Introductory Interpretation of the Concept of the Avant-garde Discussing the status, functions, and effects of any avant-garde does not boil down to asking what phenomenal or conceptual, i.e. formalist, qualities are characteristic of an avant-garde work of art, the behaviour of an avant-garde artist, or her private or public life. On the contrary, equally important are direc- tional questions regarding the instrumental potentialities or realisations of the avant-garde as an interventional material artistic practice in between or against dominant and marginal domains, practices, or paradigms within historical or 201 present cultures. Avant-garde artistic practices are historically viewed as trans- formations of artistic, cultural, and social resistances, limitations, and ruptures within dominant, homogeneous or hegemonic artistic, cultural, and social en- vironments.
    [Show full text]
  • Bibliografija Knjiga
    CROATICA U GODINI 1 970.: BIBLIOGRAFIJA KNJIGA J elena O čak I) UVODNE NAPOMENE A 1. Već sam naslov ovog rada (CROATICA u godini 1970.: BIBLIOGRA­ FIJA KNJIGA) djelomice ukazuje da se radi o bibliografiji svih knjiga koje su izašle godine 1970. - izašle u SR Hrvatskoj, u SFR Jugoslaviji ili bilo gdje drugdje - a tiču se, na ovaj ili onaj način, hrvatske književnosti. To je ono što zovemo BIBLIOGRAFIJOM KNJIGA HRVATSKE KNJIŽEVNOSTI. Nije prema tome riječ samo o bibliografiji knjiga hrvatskih pisaca, nego o takvoj bibliografiji koja će, s jedne strane, biti kompletna slika hrvatske knji­ ževnosti na području knjiga tiskanih 1970., a s druge strane predstavljati sastav­ ni dio cjelokupne bibliografije i dokumentacije hrvatske književnosti u jednoj godini, u ovom slučaju u godini 1970. To znači: PRVO. Osim djela hrvatskih književnika u bibliografiju ulaze i sve one knjige kojima je predmet hrvatska književnost. Knjiga Jana Wierzbickog o pro­ blemima hrvatsko-poljskih literarnih veza i utjecaja (Z dziejovv chorwacko-pol- skich stosunkow literackih w vvieku XIX) nije rad hrvatskog, nego poljskog knji- ževnika-znanstvenika, ali ona mora postati jedinicom ovako zamišljene biblio­ grafije. štoviše, bibliografskim jedinicama postat će i one knjige koje samo jednim dijelom, i to možda posve malim dijelom, govore o hrvatskoj književ­ nosti. »Senke i snovi« Velibora Gligorića samo prilogom o lirici Gustava Krkle- ca zadiru u hrvatsku književnost, no to je dovoljno da uđu u ovu bibliografiju. Knjiga Dalibora Brozovića »Standardni jezik« spada u lingvistiku, u historiju i teoriju jezika uopće i hrvatskog jezika napose, ali sam je ipak unijela u bi­ bliografiju jer tretira i probleme iz povijesti hrvatske književnosti, probleme hrvatskog preporoda i moderne.
    [Show full text]
  • Pseudonimi, Łifre I Znakovi Pisaca Iz Hrvatske
    Hrvatski književni časopisi 19. stoljeća – Bibliografija, knj. I., Dopunski svezak - KAZALA PSEUDONIMI, ŠIFRE I ZNAKOVI PISACA IZ HRVATSKE KNJIŽEVNOSTI Dr. Marcel Vidačić I. Popis pseudonima, šifara i znakova 1. POPIS PSEUDONIMA A' Ašik: Bašeskija Mula Mustafa (HKM 93) A Plumbo: Ogramić Olovčić Nikola 1630.-1700. (ZH) Ab Ochieva: Lastrić Filip fra 1700.-1783. (ZH) Abdi: Bošnjak Abdulah efendija 1649.-1710. (HKM 29) Abdul-Hasan: Španić Stjepan 1871.-1908. (PJ), [O 1893.] Ada: Chudoba Blanka (O 25. I. 1928.) Adam župnik Gorjanski: Filipović Adam Heldentalski 1792.-1871. (DF) Adim Paul: Milčinović Andrija 1877.-1937. (PSK 218) Admiral na suhom: Crnić Rudolf 1893.-1945. (PA) Adni: Abegović Mahmud paša - 1474. (NE) Adriaticus: Werk Hugo 1874.-1950. (HB) Adriaticus: Vojnović Lujo 1864.-1951 Aer:- Rojnić Ante 1905.-. (RM) Afratinović: Demeter Dimitrija 1811.-1872. (D 1867.) Ahmes Re: Šufflay Zlata pl. 1873.-. (KSK) Alba Limi: Šufflay Milan pl. 1879.-1931. (ZH) Alberti: Matulić Nikola 1555.-1624. (LK 62) Albertinov: Cvetišić Vjekoslav 1881.-. (SK-r 1908. 321.) Albioni: Kreljanović Ivan - poč. XIX. (ZH) Alejhem (Alehem) Šoleni (Šalom): Rabinovič Salamon (Šalom) 1859.-1916 (KGKZ) Aliaz Anim: Lazanin Alfred 1892.-1914. (K-e 17.1.1914.), [K-e] Ali Hodža: Čaušević Džemaluddin 1870.-1938. (KG 1938. 218) Alić: Barbarić Franjo (OZP) Alkić Zvonimir: Kokić Aleksa 1913.-1940. (Kl-n) Alpha: Ibler Janko 1862.-1926. (P). [NN] Amel i Smolyn: Fočić Šemsudin (Č) Ančić Štipa: Stipančić Josip (OZP) Andrejev R. K: Kolarić Kišur Rudolf 1882.-1938. (NE) Andriani: Andrijašević Vitale 1634.-1688. (ZH) Andriaši: Andrijašević Vitale 1634.-1688. (KB) 15 Andrijev Milan: Miholjević Milan (AHZ) Andro: Morić Andro 1887.-.
    [Show full text]
  • Avant-Gardes in Yugoslavia
    Filozofski vestnik | Letnik XXXVII | Številka 1 | 2016 | 201–219 Miško Šuvaković* Avant-Gardes in Yugoslavia In this study, I will approach the avant-gardes as interdisciplinary, internation- ally oriented artistic and cultural practices.1 I will present and advocate the the- sis that the Yugoslav avant-gardes were a special geopolitical and geo-aesthetic set of artistic and cultural phenomena defined by the internal dynamics and interrelations of the Kingdom of Serbs, Croats, and Slovenes and the Kingdom of Yugoslavia and by the external dynamics, cosmopolitan relations, and inter- nationalisations of local artistic excess and experimentation with international avant-garde practices. I will devote special attention to the local and interna- tional networking of cities as the political and cultural environments where the avant-gardes took place. Above all, the avant-gardes thereby acquired the char- acter of extremely urban artistic and cultural phenomena. Introductory Interpretation of the Concept of the Avant-garde Discussing the status, functions, and effects of any avant-garde does not boil down to asking what phenomenal or conceptual, i.e. formalist, qualities are characteristic of an avant-garde work of art, the behaviour of an avant-garde artist, or her private or public life. On the contrary, equally important are direc- tional questions regarding the instrumental potentialities or realisations of the avant-garde as an interventional material artistic practice in between or against dominant and marginal domains, practices, or paradigms within historical or 201 present cultures. Avant-garde artistic practices are historically viewed as trans- formations of artistic, cultural, and social resistances, limitations, and ruptures within dominant, homogeneous or hegemonic artistic, cultural, and social en- vironments.
    [Show full text]
  • Ariergarda Awangardy Refleksje Na Okoliczność Stuletniej Rocznicy Między­Wojnia
    POZNAŃSKIE TOWARZYSTWO PRZYJACIÓŁ NAUK UNIWERSYTET IM. ADAMA MICKIEWICZA W POZNANIU Poznańskie Studia Slawistyczne nr 18/2020 Ariergarda awangardy Refleksje na okoliczność stuletniej rocznicy między wojnia Poznań 2020 Poznańskie Studia Slawistyczne (półrocznik) nr 18/2020 Rada Naukowa Tatjana Bečanović (Nikšić, Montenegro), Reinhard Ibler (Giessen, Germany), Katica Ivanković (Zagreb, Croatia), Sanjin Kodrić (Sarajevo, Bosna and Herzegovina), Zvonko Kovač (Zagreb, Croatia), Georges Mink (Paris, France / Warsaw, Poland), Izabela Lis-Wielgosz (Poznań, Poland), Cvijeta Pavlović (Zagreb, Croatia), Tanja Popović (Belgrade, Serbia), Kleo Protohristova (Plovdiv, Bulgaria), Andrej N. Sobolev (St. Petersburg, Russia / Marburg, Germany), Lidija Stojanovik’ (Skopje, Macedonia), Zheng Tiwu (Shanghai, China), Bogusław Zieliński (Poznań, Poland) Kolegium redakcyjne Magdalena Baer (administrator baz danych), Urszula Kowalska-Nadolna (sekretarz redakcji), Marzanna Kuczyńska (zastępca redaktor naczelnej), Krystyna Pieniążek-Marković (redaktor naczelna) Redakcja tematyczna Anna Maria Skibska, Krystyna Pieniążek-Marković Redakcja językowa Maya Ivanova (język bułgarski), Karen Kuhn (język angielski), Ninoslav Radaković (język chorwacki), Ana Samardžić (język serbski), Anna Maria Skibska (język angielski), Anastasiia Yaremchuk (język ukraiński) Korekta Marta Andrzejak Projekt okładki Dragan Marković Wydawca Uniwersytet im. Adama Mickiewicza w Poznaniu Poznańskie Towarzystwo Przyjaciół Nauk Adres ul. Fredry 10, 61-701 Poznań e-mail: [email protected]
    [Show full text]
  • Defiant Trajectories
    Defiant Trajectories Mapping out Slavic Women Writers Routes Edited by Katja Mihurko Poniž Biljana Dojčinović Maša Grdešić Kataložni zapis o publikaciji (CIP) pripravili v Narodni in univerzitetni knjižnici v Ljubljani COBISS.SI-ID 56820227 ISBN 978-961-94672-7-5 (PDF) Defiant Trajectories Mapping out Slavic Women Writers Routes Edited by Katja Mihurko Poniž Biljana Dojčinović Maša Grdešić Defiant Trajectories Table of Contents 5 6 Introduction 10 Maša Grdešić The Gender of Croatian Modernity: Marija Jurić Zagorka and Ivana Brlić-Mažuranić 22 Ksenija Rakočević Divna Veković – Our Heroine 32 Monika Rudaś-Grodzka, Katarzyna Nadana-Sokolowska, Emilia Kolinko Maria Konopnicka (1842–1910): In Search of Individual Emancipation 46 Ekaterina Artemyuk The Life and Literary Work of Russian Women Writers of the Early 20th Century: Their Artistic Merit, Cultural Contribution, and Meaning for the Present 58 Biljana Dojčinović The European Routes of Jelena J. Dimitrijević 72 Katja Mihurko Poniž Zofka Kveder – Slavic Cultural and Feminist Icon of the Early 20th Century 6 Introduction Defiant Trajectories 7 In a seminal work in the history Many middle-class women then of feminist thought, in the essay A realized that they could make a liv- Room of One’s Own (1928), Virginia ing by writing and that there was Woolf writes that at the end of the a world, albeit in the realm of do- 18th century a change came about mesticity, in which a woman was that was of greater importance the one who set the rules. Howev- than the Crusades or the Wars of er, their lives were based on wheth- the Roses, nd that change was that er they decided to get married or a woman from the middle class whether they remained single.
    [Show full text]