Ladesta – Augusta

broj no. 1-2

siječanj/veljača january/february 2020.

MJESEČNA REVIJA HRVATSKE MATICE ISELJENIKA MONTHLY MAGAZINE OF THE CROATIAN HERITAGE FOUNDATION ISSN 1330-2140 ISSN

LADESTA – AUGUSTA - LASTOVO Posjetite stranice web portala Hrvatske matice iseljenika! Web stranice Mjesečna revija Hrvatske matice HMI čitaju se diljem iseljenika / Monthly magazine of the Croatian Heritage Foundation www.matis.hr svijeta, dostupne su na tri Godište / Volume LXX jezika (hrvatski, engleski, Broj / No. 1-2/2020 španjolski) i bilježe stalan Nakladnik / Publisher porast posjećenosti. Hrvatska matica iseljenika / Croatian Heritage Foundation

Za nakladnika / For Publisher Mijo Marić

Rukovoditeljica Odjela nakladništva / Head of Publishing Department Vesna Kukavica

Uredništvo / Editorial Staff Ljerka Galic, Željko Rupić, Hrvoje Salopek

Tajnica / Secretary Snježana Radoš

Dizajn i priprema / Layout & Design Krunoslav Vilček

Tisak / Print

VJESNIK GG 7,6.$56.2,='$9$ÿ.('-(/$71267,

HRVATSKA MATICA ISELJENIKA Trg Stjepana Radića 3, pp 241 10002 Zagreb, Hrvatska / Croatia Telefon: +385 (0)1 6115-116 Telefax: +385 (0)1 6110-933 E-mail: [email protected]

Budite korak ispred ostalih i predstavite se hrvatskim iseljeničkim zajednicama, uglednim poslovnim Hrvatima u svijetu i njihovim partnerima. Oglašavajte na web portalu Hrvatske matice iseljenika! Internet marketing HMI osmislio je nekoliko načina oglašavanja: Naslovnica: “Zajedno”, n BANERI n SPONZORIRANI ČLANAK n SPONZORIRANE RUBRIKE autorica Marija Tomašević 1994. (Foto: Ljerka Galic) Odjel za marketing i promociju HMI - Ivana Rora tel. (+385 1) 61 15 116 n fax. (+385 1) 61 11 522 mob. 099 61 15 116 n E-mail: [email protected] SADRŽAJ

Kolumne 4 Fokus 40 Lastovska obitelj Čihoratić 11 Globalna Hrvatska 6 Predsjednički izbori 44 EPK RIJEKA 2020 Vesna Kukavica 8 Predsjedanje Vijećem EU 48 Jubilarni svezak godišnje 22 revije Hrvatske Akademije Sociološka slagalica 10 Godina svetog Jeronima Amerike Nino Sorić 12 Posjet Argentini i Urugvaju 50 Intervju: Jasna Čapo 27 16 Obljetnica Hrvatske Jadranski otoci zajednice u Trstu 54 Stručni skup u HMI: Marjana Kremer Iseljavanje u Njemačku 17 Dani hrvatskoga filma u 37 Endemi u Hrvatskoj Orašju 58 Prikaz knjige E.S.Yambrusica Darko Mihelj 18 Hrvatska zaklada za znanost 60 Prikaz zbirke stihova A.Vuksanovića 43 20 Zimska škola folklora Jezični podsjetnik 62 Hrvatska nastava u Austriji Sanja Vulić 24 Hrvati u Brazilu – promocija 64 Nematerijalna kulturna 46 u HMI baština Istre Hrvatski glazbenici 30 Povijest otoka Lastova Davor Schopf 68 IM Pavao Jerolimov 32 Srednjevjekovni tiskar s 56 71 Obljetnica smrti Vilima Klikni – idem doma Lastova Fellera Marin Knezović 34 Lastovska obitelj Siketa 72 Crorama 66 36 Lastovski fumari S(k)retanja 74 Vijesti iz sporta Šimun Šito Ćorić

R A N S K I O T O JA D C I Lastovo HRVATSKA MATICA ISELJENIKA Naručite i vi svoju Maticu jer Trg Stjepana Radića 3, pp 241 10002 Zagreb, Hrvatska / Croatia Matica je most hrvatskoga zajedništva Telefon: +385 (0)1 6115-116 Telefax: +385 (0)1 6110-933 Želite li primati MATICU kao dar koji će stizati na Vašu kućnu adresu? Jedino što trebate učiniti jest poslati nam E-mail: [email protected] Web: www.matis.hr popunjenu narudžbenicu i uplatiti na naš račun odgovarajući novčani iznos koji pokriva troškove slanja. MATICA će potom svaki mjesec stizati u Vaš dom. Naručite, čitajte i preporučite MATICU Vašoj rodbini i prijateljima, kako biste GODIŠNJA PRETPLATA / ANNUAL SUBSCRIPTION aktivno sudjelovali u ostvarivanju MATIČINE misije: biti čvrsti most između Hrvatske i Hrvata diljem svijeta. Običnom poštom / regular mail: Hrvatska / Croatia 100 kn ostale europske države / Ime i prezime / Name and surname other European countries 25 EUR Zračnom poštom / airmail: SAD / USA 65 USD Adresa / Address Kanada / Canada 65 CAD Australija / Australia 70 AUD ostale prekomorske države / Grad / City other overseas countries 70 USD DEVIZNI RAČUN BROJ / Država / State Pošt. broj / Zip Code FOREIGN CURRENCY ACCOUNT: IBAN: HR06 2340 0091 5102 96717 Tel. Fax. SWIFT CODE: PBZGHR2X Privredna banka Zagreb, Radnička cesta 50 E-mail ŽIRO RAČUN ZA UPLATU U KUNAMA / DOMESTIC CURRENCY ACCOUNT (IN KUNA): IBAN: HR80 2390 0011 1000 21305 Datum / Date Hrvatska poštanska banka FOKUS

Donosimo vijesti iz Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. https://hrvatiizvanrh.gov.hr Priredio: Željko Rupić

Skoplju je 21. siječnja ove Konferencija u Skoplju o statusu i položaju manjina godine održana konferencija “Status i položaj Usmjerenost obiju država na nacionalnih manjina u U Republici Hrvatskoj i Re- promicanje manjinskih prava publici Sjevernoj Makedoniji”. Konfe- renciji su u ime Središnjega državnog Dva panela - o razvoju prava nacionalnih manjina ureda za Hrvate izvan RH nazočili za- u kontekstu pristupanja Europskoj uniji i NATO-u mjenik državnog tajnika Dario Magdić i savjetnik s posebnim položajem za pi- te poboljšanju manjinskih prava uz mehanizam tanja hrvatske nacionalne manjine u Međuvladina odbora za zaštitu nacionalnih manjina inozemstvu Milan Bošnjak. Na skupu su bili i predsjednik Vlade Republike Sje- Zamjenik državnoga tajnika Središnjega verne Makedonije Oliver Spasovski, ve- državnoga ureda za Hrvate izvan RH Dario Magdić govori na Konferenciji leposlanica Republike Hrvatske Nives Tiganj, ministar dijaspore u Vladi RSM i supredsjednik Međuvladina mješovi- tog odbora Edmond Ademi, predstavnici NATO-a, profesori i stručnjaci te drugi visoki uzvanici. Važan okvir za poboljšanje položaja hrvatske i makedonske manjine u dvije države jest Međuvladin mješoviti odbor koji je Hrvatska sporazumno formirala sa Sjevernom Makedonijom. “S vese- ljem ističem da su, nakon velikog za- ralne suradnje, ali i prava prilika za nove njina u kontekstu pristupanja Europskoj stoja, 2018. godine u Skoplju i 2019. u iskorake i poboljšanje razine manjinskih uniji i NATO-u te poboljšanju manjinskih Zagrebu održane sjednice ovoga Odbo- prava”, rekao je zamjenik državnog taj- prava uz mehanizam Međuvladina odra, što je pokazatelj usmjerenosti vlada nika Dario Magdić. bora za zaštitu nacionalnih manjina iz- obiju država na promicanje manjinskih Tijekom konferencije održana su dva među Republike Hrvatske i Republike prava i na unaprjeđenje odlične bilate- panela, o razvoju prava nacionalnih ma- Sjeverne Makedonije.

Vlada financira 35 projekata u susjednoj državi Ukupna financijska vrijednost 35 uručenih ugovora je 3.800.000,00 kuna. Potpore povratku i ostanku u BiH Iznos je osiguran u državnome prora- Središnjem državnom uredu za te državni tajnik Središnjega državnog čunu i dodijeljen na temelju Zaključka obnovu i stambeno zbrinjavanje ureda za Hrvate izvan Republike Hrvat- Vlade Republike Hrvatske od 9. stude- Uuručeni su 18. prosinca prošle ske Zvonko Milas. noga 2017. godine. Na temelju Zaključ- godine ugovori o dodjeli fi- ka, Središnji državni ured nancijskih potpora projek- Potpisi ugovora u Središnjem državnom za obnovu i stambeno zbri- tima za poticanje povratka uredu za obnovu i stambeno zbrinjavanje njavanje proveo je javni po- Hrvata i stvaranje održivih ziv te zaprimio ukupno 152 uvjeta života u Bosni i Her- projektna prijedloga. Zajed- cegovini. Ugovore su uruči- ničko Povjerenstvo za pro- li državni tajnik Središnjega vedbu Programa pomoći državnog ureda za obnovu i Vlade Republike Hrvatske stambeno zbrinjavanje Niko- ocijenilo je sve pristigle pro- la Mažar, državna tajnica Mi- jektne prijedloge te odobri- nistarstva vanjskih i europ- lo financijsku potporu za skih poslova Zdravka Bušić ukupno 35 projekata.

4 MATICA siječanj/veljača 2020. FOKUS

Kao prvi grad izvan naše zemlje Bratislava dobila Vukovarsku ulicu lavni grad Slovačke Republike dobio je u petak, 6. prosinca, Vukovarsku ulicu, kao prvi grad izvan Gnaše zemlje. Na svečanom otkrivanju ploče u Bra- tislavi, u općini Devínska Nová Ves, nazočili su izaslanik Slijeva: Milan Bošnjak i Zvonko Milas iz predsjednice RH i gradonačelnik grada Vukovara Ivan Pe- Središnjega državnoga ureda za Hrvate izvan RH nava, veleposlanik RH u Slovačkoj Republici Aleksandar i Jasna Vojnić i Tomislav Žigmanov predstavnici hrvatske zajednice u Republici Srbiji Heina, državna tajnica Ministarstva vanjskih i europskih poslova Zdravka Bušić, zamjenik Središnjega državnog Ugovor o financijskoj potpori između Vlade RH i ureda za Hrvate izvan RH Dario Magdić sa suradnicama, načelnik Općine Devínska Nová Ves Darius Krajčir, član Hrvatskoga nacionalnog vijeća u Republici Srbiji Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan RH Ra- doslav Janković te mnogobrojni pripadnici hrvatske na- Izgradit će se Hrvatska cionalne manjine u Slovačkoj i njihovi slovački prijatelji. kuća u Subotici Čast otkrivanja ploče pripala je vukovarskom gradona- čelniku Ivanu Penavi i načelniku Općine Devínska Nová Ves povodu obilježavanja Dana hrvatske zajednice i Dana Dariusu Krajčiru, inicijatoru ideje, podrijetlom iz Hrvatske. izbora prvog saziva Hrvatskoga nacionalnog vijeća u U prosincu prošle godine Slovačka je pozitivno riješila USubotici, u petak, 13. prosinca, potpisan je Ugovor o još jedno pitanje za hrvatsku nacionalnu manjinu. Riječ financijskoj potpori za izgradnju Hrvatske kuće i kadrovskog je o kvalitetnom i dugoročnom rješavanju pitanja statu- osnaživanja hrvatske zajednice u Republici Srbiji. Novac je sa zgrade Muzeja hrvatske kulture u Slovačkoj. Društva i osigurala Vlada Republike Hrvatske, a ugovor je s predsjedni- udruge hrvatske nacionalne manjine u Slovačkoj tako su com HNV-a Jasnom Vojnić, u ime predsjednika hrvatske Vla- dobila pravnu sigurnost za dugoročno korištenje zgrade, de, potpisao državni tajnik Središnjega državnoga ureda za na rok od 99 godina. Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas. Državni tajnik tom je prigodom istaknuo kako je riječ o nastavku jedne dobre priče koja je krenula prošle godine kupovinom zemljišta u Preradovićevoj ulici u Subotici, na kojem se planira izgraditi Hrvatska kuća koja će ujediniti sve institucije Hrvata u Vojvodi- ni u cilju očuvanja vrijednosti te što boljeg i kvalitetnijeg rada za generacije koje dolaze. Na redu je projektna dokumen- tacija, a izgradnja bi trebala biti dovršena u iduće tri godine. U protekle tri godine udvostručena su namjenska sredstva za programe i projekte Hrvata u Republici Srbiji, ne računa- Ploču s imenom ulice otkrili su vukovarski gradonačelnik Ivan jući financiranje putem drugih natječaja i potporu strateš- Penava i načelnik Općine Devínska Nová Ves Darius Krajčir kim projektima.

Odluka o dodjeli financijske potpore za posebne potrebe i projekte od publike Hrvatske zaprimio je 504 prijave interesa za Hrvate izvan Republike Hrvatske za 2019. godinu u kategorijama: neprofitne organizacije, fizičke osobe te ugroženi pojedinci. Mili- Neprofitnim organizacijama, jun i 400 tisuća kuna raspoređeno je na potpore za 80 projekata čiji su nositelji fizičkim osobama i ugroženim neprofitne organizacije i fizičke osobe i to u iznosima od tri do maksimalnih pede- pojedincima 1,4 milijuna kuna set tisuća kuna koliko je dobilo Hrvatsko a temelju provedenog drugog stva Središnjega državnog ureda za Hr- nacionalno vijeće u Subotici, u Republici Javnog poziva za prijavu poseb- vate izvan Republike Hrvatske, donesena Srbiji, za osnaživanje kadrovskih resursa Nnih potreba i projekata od inte- je Odluka o dodjeli financijske potpore. tamošnje hrvatske zajednice, dok je do- resa za Hrvate izvan Republike Hrvatske Na Javni poziv, koji je bio otvoren od 14. dijeljeno i jedanaest potpora ugroženim u svrhu ostvarenja financijske potpore listopada do 13. studenoga 2019. godine, pojedincima u iznosu od četiri do najvi- za 2019. godinu, a na prijedlog Povjeren- Središnji državni ured za Hrvate izvan Re- še osam tisuća kuna.

MATICA siječanj/veljača 2020. 5 Predsjednički izbori 22. prosinca i 5. siječnja 2020. Zoran Milanović predsjednik Republike Hrvatske Pobjednik drugoga kruga predsjedničkih izbora pobijedio je u devet županija, dok je njegova protukandidatkinja Kolinda Grabar-Kitarović osvojila njih 12 i glasove birača u dijaspori. Zoran Milanović pobijedio je Kolindu Grabar-Kitarović u sva četiri najveća hrvatska grada, ali i u većini drugih županijskih središta

Rezultati 2. kruga izbora po županijama K. Grabar Z. Milanović Županija Kitarović glasova glasova Dubrovačko- 24 219 31 477 Neretvanska Splitsko- 87 503 121 975 Dalmatinska Šibensko-Kninska 20 753 27 684 Zadarska 33 622 44 471 Ličko-Senjska 8 167 14 374 Karlovačka 28 306 32 477 Sisačko-Moslavačka 32 937 37 174 Požeško-Slavonska 14 284 19 123 Virovitičko- 17 432 19 548 Podravska Osječko-Baranjska 56 428 66 577 Vukovarsko- 26 722 39 984 Srijemska Brodsko-Posavska 26 657 36 230 Istarska 76 946 18 247 Primorsko-Goranska 84 856 45 831 Novoizabrani predsjednik Republike Hrvatske i “prva dama” Zagrebačka 79 499 66 349 Krapinsko-Zagorska 35 936 23 821 Varaždinska 54 024 27 042 Priredio: Željko Rupić Izvori: HINA i DIP “Još jednom se pokazalo da je hrvatsko Međimurska 39 574 13 601 Bjelovarsko- društvo zrelo i da izbore može provodi- 25 398 23 820 ržavno izborno povjeren- ti tako da zaista mogu biti primjer za Bilogorska Koprivničko- 27 076 20 904 stvo (DIP) u ponedjeljak funkcioniranje izbornog sustava, ne Križevačka je, 6. siječnja, na osnovi samo u Hrvatskoj, nego i šire”, naglasio Grad Zagreb 227 609 153 687 rezultata glasovanja sa je. D svih 6 533 biračka mje- Predsjednik DIP-a naveo je kako je MILANOVIĆU GRADOVI, GRABAR- sta, utvrdilo i objavilo da je Zoran Mila- od 3 734 115 birača, koliko je moglo su- KITAROVIĆ VIŠE ŽUPANIJA nović izabran za predsjednika Republi- djelovati na izborima, glasovalo 2 053 Pobjednik drugoga kruga predsjednič- ke Hrvatske. Milanović je u drugome 848 birača, odaziv je dakle bio 55 po- kih izbora Zoran Milanović pobijedio je izbornom krugu, 5. siječnja, dobio 1 034 sto. Nevažećih glasačkih listića bilo je u devet županija, dok je njegova protu- 389 glasova, a njegova protukandidat- 89 415, odnosno 4,35 posto. Zanimlji- kandidatkinja Kolinda Grabar-Kitarović kinja Kolinda Grabar-Kitarović 929 488 va je usporedba s prvim izbornim kru- osvojila njih 12 i glasove birača u dijas- glasova. Predsjednik Državnoga izbor- gom kada ih je bilo 22 218, rekao je Se- pori. Kandidat SDP-a pobjedu je odnio nog povjerenstva Đuro Sessa istaknuo ssa, navodeći kako je i prije pet godina u devet županija, u Zagrebačkoj, Krapin- je na konferenciji za novinare da su sed- u drugom krugu predsjedničkih izbora sko-zagorskoj, Varaždinskoj, Koprivnič- mi predsjednički izbori prošli uredno, bilo 60 728 nevažećih glasova, a u pr- ko-križevačkoj, Bjelovarsko-bilogorskoj, mirno, “zakonski potpuno perfektno”. vom 27 791. Primorsko-goranskoj, Istarskoj i Međi-

6 MATICA siječanj/veljača 2020. Već nakon dva i pol sata po zatvaranju birališta pobjednik je bio izvjestan

murskoj županiji te u Gradu Zagrebu. Najbolji rezultat Milanović je ostvario u Gradu Zagrebu i Istarskoj županiji, a Zoran Milanović i Kolinda Grabar- najgore je prošao u Splitsko-dalmatin- Kitarović imali su skoj županiji. tri “žestoka” TV sučeljavanja U ostalih 12 županija i u inozemstvu pobjedu je odnijela kandidatkinja Milanović je u drugome izbornom krugu, 5. siječnja, dobio HDZ-a Kolinda Grabar-Kitarović, ali to joj nije bilo dovoljno za pobjedu. Naj- 1 034 389 glasova, a njegova protukandidatkinja Kolinda bolje je prošla u Splitsko-dalmatinskoj Grabar-Kitarović 929 488 glasova. županiji, gdje je imala oko 30 000 glasova više od Milanovića, dok je najlo- lanovića glasovalo 40 514, za Grabar-Ki- biti spletki, tajnih dealova i poslova, za šiji rezultat zabilježila u Međimurskoj tarović 37 663 birača, Milanovića je u mene će sve stranke biti iste jer mi smo i Istarskoj županiji. Uvjerljivo je pobije- Rijeci zaokružilo 36 893 birača, a Gra- stranačka parlamentarna demokracija. dila na izborima u inozemstvu gdje je bar-Kitarović njih 16 741, a najmanju Nije savršeno, ali bolje od toga nema. osvojila 45 311 glasova, odnosno 87,9 razliku Grabar-Kitarović ostvarila je u Jedina snaga je snaga govora, uvjerlji- posto, dok je za Milanovića glasovalo Osijeku gdje je za Milanovića glasovalo vost, Ustav koji je društveni dogovor i 6 222 birača. 23 900 birača, a za aktualnu predsjed- treba ga poštovati. Zoran Milanović pobijedio je Kolin- nicu 22 944 birača. Budimo jedinstveni u različitosti, jed- du Grabar-Kitarović u sva četiri najveća Milanović je više glasova od protu- na mala, ali moćna i žilava nacija, i tako hrvatska grada. U Zagrebu je Milanović kandidatkinje dobio i u većini drugih malo-pomalo, stalno i neprestano pre- osvojio 227 609 glasova, a Grabar-Kita- županijskih središta, pobijedio je i u ma boljim rezultatima i većem zado- rović 153 687 glasova, u Splitu je za Mi- Splitu, Zadru, Karlovcu, Sisku, Viroviti- voljstvu ljudi koji žive u Hrvatskoj. Ako ci, Puli, Velikoj Gorici, Krapini, Varaždi- je ova moja tijesna, ali poštena pobje- Rezulati 2. kruga izbora nu, Čakovcu, Bjelovaru i Koprivnici dok da unijela malo duha u ovo naše druš- po gradovima je Grabar-Kitarović osvojila samo Du- tvo i ove naše ljude, ja sam sretan čo- brovnik, Šibenik, Gospić, Požegu, Vu- vjek. Radujemo se zajedno!”, završio je Z. Milanović K. Grabar Kitarović Gradovi glasova glasova kovar i Slavonski Brod. novoizabrani predsjednik RH. Dubrovnik 9 303 9 409 U prvome izbornom krugu, održa- Split 40 514 37 663 “BUDIMO JEDINSTVENI U nome 22. prosinca prošle godine, bira- Šibenik 10 163 11 075 RAZLIČITOSTI” či su birali među jedanaest kandidata. Zadar 17 308 15 633 U pobjedničkome govoru održanome Zoran Milanović dobio je 29,55 posto Gospić 1 709 4 236 nekoliko sati nakon zatvaranja birali- glasova, Kolinda Grabar-Kitarović 26,65, Karlovac 13 854 13 411 šta Zoran Milanović je, uz ostalo, re- Miroslav Škoro 24,45, Mislav Kolakušić Sisak 10 866 9 856 kao: “Onakav kakav sam bio u kam- 5,87, Dario Juričan 4,61, Dalija Orešković Požega 5 664 6 120 panji, bit ću i kao predsjednik, govorit 2,89, Ivan Pernar 2,31, Katarina Peović Virovitica 5 591 4 670 ću, pitati, sugerirati, davati prijedloge i 1,12, Dejan Kovač 0,95, Anto Đapić 0,21 Osijek 23 900 22 944 nadam se da neću iznevjeriti povjere- i Nedjeljko Babić 0,15 posto glasova. n Vukovar 4 501 5 749 nje koje ste mi dali. To je veliko obeća- Slavonski Brod 11 843 12 001 Pula 21 455 4 898 nje jer ovo 4 milijuna što nas ima tra- ENG Zoran Milanović has been elected the next Rijeka 36 893 16 741 ži svoje mjesto pod suncem, mjesto u Croatian president in two rounds of voting on 22 December and 5 January. In the run-off round Mi- Velika Gorica 15 961 14 103 Europi koje je i dalje najljepše mjesto lanović garnered 1 034 389 votes to the 929 488 Krapina 3 599 2 531 i kontinent za život, i mi smo dio tog votes garnered by the incumbent President Kolinda Varaždin 17 098 6 030 kontinenta. Vjerujem da ćemo u tome Grabar-Kitarović. Milanović took the majority of Čakovec 10 930 2 948 biti uspješni, i sa svakim tko bude u votes in nine counties, while Grabar-Kitarović did so Bjelovar 9 908 7 473 in twelve counties and among diaspora voters. Mi- izvršnoj vlasti surađivat ću. Znam što lanović also took the majority in all four of Croatia’s Koprivnica 9 297 5 083 predsjednik može, što ne može, neće major cities and in most of the county capitals.

MATICA siječanj/veljača 2020. 7 Hrvatsko predsjedanje Vijećem Europske unije Snažna Europa u svijetu punom izazova - vizija hrvatskog predsjedanja Unijom Šestomjesečno predsjedanje Vijećem Europske unije za Hrvatsku predstavlja veliku čast i odgovornost, kao i priliku da još snažnije afirmira svoj identitet, kulturu i suverentitet

Predsjednik u povodu početka polugodišnjega hr- Vlade RH Andrej vatskog predsjedanja Vijećem EU-a u Plenković izlaže prioritete Zagrebu pridružio se i predsjednik Eu- hrvatskog ropskog vijeća Charles Michel, sastavši predsjedanja se i s izabranim hrvatskim predsjednikom Zoranom Milanovićem. Tijekom boravka u Zagrebu, povjerenici EK odr- žali su niz bilateralnih susreta s raznim ministrima. Događaje u Zagrebu prati šezdesetak stranih dopisnika.

AMBICIOZAN PROJEKT EU u sljedeću godinu ulazi s novim ljudima na čelu institucija, proizašlih iz izbora za Europski parlament u svibnju 2019. Ti izbori rezultirali su nikad fra- gmentiranijim sazivom EP-a u kojem prvi put Europska pučka stranka i so- cijaldemokrati zajedno nemaju većinu. Zbog toga je narastao utjecaj liberalne Tekst: Vesna Kukavica Foto: Hina ca EU-a okupili su se na prvom sastanku skupine Obnovimo Europu, gdje prevla- koji se održava u sklopu parlamentarne dava utjecaj francuskoga predsjednika a Hrvatsku je Europska dimenzije hrvatskog predsjedanja. Pri- Emmanuela Macrona. unija mirovni projekt bez prema je to za plenarni sastanak CO- Podsjetimo, Vlada Republike Hrvat- presedana i zajednica SAC-a od 24. do 26. svibnja u Zagrebu. ske je uoči nove godine, točnije 27. pro- koja dobiva snagu iz za- COSAC i njegovo djelovanje u proteklih sinca, donijela detaljan program pred- Z jedničkih vrijednosti i so- 20-ak godina značajno su pridonijeli ra- sjedanja Vijećem EU-a. Uz četiri ključna lidarnosti. Zadovoljstvo nam je biti na zvoju europskih politika, preispitivanju čelu Vijeća EU-a i dati naš doprinos i im- načela proporcionalnosti i supsidijarno- puls na početku novoga institucional- sti, što su ključni čimbenici provjere i nog i zakonodavnog ciklusa Unije - tim doprinosa koji dolaze s europske razi- se riječima obratio predsjednik Vlade ne, a idu u smjeru 28 nacionalnih par- Republike Hrvatske Andrej Plenković lamenata. Prethodio mu je 10. siječnja nazočnima na sastanku predsjednika u Zagrebu zajednički sastanak hrvatske parlamentarnih odbora za europska pi- vlade i Europske komisije (EK), čime je tanja država članica EU-a, održanome formalno obilježen početak hrvatskog u novouređenome Kongresnom centru predsjedanja EU-om kojem je, uz hrvat-

Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Za- skog premijera Plenkovića, nazočila i Predsjednik Vlade RH Andrej grebu 20. siječnja 2020. Predsjednici od- predsjednica Europske komisije Ursula Plenković i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen bora za europske poslove država člani- von der Leyen. Kolegiju povjerenika EK

8 MATICA siječanj/veljača 2020. prioriteta, u programu hrvatskog predsjedanja razrađeni su i prioriteti za svih deset sastava Vijeća EU-a. U sklopu prvog prioriteta - Europa koja se razvija, hrvatsko će se vodstvo “zalagati za ujed- načen, održiv i uključiv rast EU-a koji uzima u obzir posebnosti i potrebe svih država članica, njihovih regija i građana”, stoji u programu. U drugom prioritetu RH će poticati politike usmjerene na in- frastrukturno povezivanje EU-a i zbli- žavanje njezinih građana, ponajprije u Sudionici sastanaka predsjednika parlamentarnih odbora za europske poslove država članica EU-a (COSAC) sklopu obrazovanja, kulture i sporta. U EU-u postoje velike razlike u kvaliteti in- frastrukture i pokrivenosti prometnim, čega dvije trećine u Zagrebu. Najvažni- poredit će se umjetnički dosezi hrvat- energetskim i telekomunikacijskim te ji među njima i vrhunac predsjedanja skih i mađarskih umjetnika; RH će biti digitalnim mrežama, što sputava nje- bit će sastanak na vrhu EU-a i zapadnog zemlja gost na sajmu knjiga u Montpe- zin napredak i globalnu konkurentnost. Balkana 7. svibnja u Zagrebu. llieru. Nije zapostavljen niti suvremeni Djelovanje hrvatskog predsjedanja u umjetnički izričaj. trećem prioritetu bit će usmjereno na STO UMJETNIČKIH PROGRAMA daljnju izgradnju Unije kao prostora slo- Hrvatska se tijekom predsjedanja Vije- ŠESTOMJESEČNI PROGRAM U bode, sigurnosti i pravde zasnovanog ćem EU-a predstavlja sjajnim kulturnim BRUXELLESKOM BOZARU na zajedničkim vrijednostima, demo- programom koje je osmislilo Ministar- Najbolji hrvatski glazbeni ansambli Za- kraciji i vladavini prava. To uključuje ja- stvo kulture u suradnji s Ministarstvom grebački solisti i Zagrebački kvartet omo- čanje unutarnje sigurnosti, bolju zaštitu vanjskih i europskih poslova s ciljem gućit će publici država članica EU-a uvid vanjskih granica i zaštitu od hibridnih kontekstualiziranja hrvatske kulture, u dosege klasičnog muziciranja u RH, a i kibernetičkih prijetnji. Hrvatsko pred- kako one baštinske tako i suvremene, gostovanja Hrvatskoga narodnog kaza- sjedanje Vijećem EU-a za nas je neopi- s kulturama država u kojima se pred- lišta u Zagrebu diljem EU-a (Bruxelles, siv ponos i ambiciozan projekt. Dolazi stavljamo. Programi svih umjetničkih Liege, Sofija, Modena, Budimpešta, 28 godina nakon međunarodnog pri- disciplina pomno su birani s namjerom Gdanjsk, Lisabon) predstavit će najbolja znanja hrvatske neovisnosti, 25 godina postizanja što veće vidljivosti hrvatske hrvatska ostvarenja u kazališnoj umjet- nakon oslobađanja okupiranih teritori- kulture i umjetnosti u europskim sredi- nosti. Posebnim programom predstavit ja i 22 godine nakon mirne reintegraci- štima. Od stotinjak događanja koja će ćemo se u svih šest mjeseci predsjeda- je preostalih dijelova Hrvatske u prav- biti organizirana diljem EU-a, izdvajamo nja u Bozaru u Bruxellesu, gdje je nedav- ni poredak. Nakon rata, RH je provela sljedeće: koncert Hrvatskoga glagoljaš- no i započet ovaj ambiciozni projekt i to temeljite reforme tijekom pristupnog kog rekvijema Igora Kuljerića u Münc- gala-koncertom na kojem su nastupili procesa europskoj integraciji, obnovi- henu koje će pod ravnanjem proslav- Max Emanuel Cenčić, Renata Pokupić, la svoje gospodarstvo i priključila se Eu- ljenoga dirigenta Ivana Repušića izvesti Ansambl Antiphonus i Hrvatski barokni ropskoj uniji 2013. godine. U Hrvatskoj Orkestar Münchenskog radija, čime će ansambl pod ravnanjem belgijskoga di- će se, od predviđenih 1.400 sastanaka se povezati hrvatsko i predstojeće nje- rigenta Petera van Heyghena. Izložbom ovoga impresivnoga diplomatskog pro- mačko predsjedanje; hrvatska kulturna Vjenceslava Richtera, predstavom Tar- jekta, održati ukupno 161 događaj, od baština i glagoljaško naslijeđe kao naš tuffe,kao i filmskim ciklusomRetrospek - specifikum predstavit će se izložbom tiva hrvatskih filmskih klasika, animiranih Glagoljica, kao i nastupom Katarine Liv- i dokumentarnih filmova hrvatska kultu- ljanić i ansamblom Dialogos diljem Euro- ra bit će prezentirana u svojoj magičnoj pe; hrvatsku tradicijsku kulturu prikazat posebnosti. n će u svojim nastupima Ansambl narod- nih pjesama i plesova Lado na gostova- ENG Croatia will assume the presidency of the njima u Beču, Bratislavi, Pragu, Pečuhu, Council of the European Union in the first half of Malti i Cipru; u korelaciju s grčkom arhe- 2020 as the youngest member of this union of 514 million people in 28 member countries. The council ološkom baštinom hrvatska dostignuća represents the governments of the member coun- na tom području stavit će se izložbom tries and works in ten configurations depending on Arheološkoga muzeja ‘Zagreb u Ateni’; the matter it is deciding upon. Along with an ambi- tious policy programme with 1,400 events, Croatia izložbom ‘Zagreb – Budimpešta’ u Na- Svečani koncert u HNK-u, Zagreb is also staging a hundred culture events at Europe- cionalnome muzeju u Budimpešti us- an capitals up to 1 July 2020.

MATICA siječanj/veljača 2020. 9 Godina svetoga Jeronima Predstavljena knjiga o svetome Jeronimu, zaštitniku Dalmacije Svojim životom i radom sv. Jeronim zaslužio je monografiju za 1600-tu obljetnicu smrti, koja se obilježava od 30. rujna 2019. do 30. rujna 2020. godine

Tekst: Božo Skoko Foto: Hina Bio je jedan od najučenijih ljudi svo- poslanstva u Washingtonu. Zato je ovo ga vremena, koji je preveo Bibliju s he- povijesna prilika da se Hrvatska konač- iše od stotinu uglednika brejskog i grčkoga na latinski (popular- no na pravi način predstavi svijetu kao iz kulturnog, znanstvena Vulgata), a taj se službeni prijevod, domovina svetoga Jeronima. Naime, po- nog i političkog života, na kojemu je radio petnaestak godina, znato je da je taj živopisni svetac, koji uključujući hrvatsku koristio stoljećima, sve do naših dana. je posljednje 34 godine života proveo V predsjednicu u odlasku Rečeno je kako se ubraja među četiri kao isposnik i pokornik u mjestu Isuso- Kolindu Grabar-Kitarović, nazočilo je velika zapadna crkvena oca, uz svete va rođenja - Betlehemu, rođen polovi- ovoj iznimnoj promociji knjige posve- Ambrozija, Augustina i Grgura Velikog. com četvrtog stoljeća na području ne- ćene sv. Jeronimu u organizaciji Split- Na Tridentinskom saboru proglašen je kadašnje rimske pokrajine Dalmacije sko-dalmatinske županije i Millenium crkvenim naučiteljem (najviša titula koja pa je njegova veza s Hrvatima koji su promocije u Zagrebu, 15. XII. 2019. Usto, se može dobiti u hijerarhiji svetaca), a kasnije naselili ove prostore iznimno predstavljanje knjige bilo je po- jaka. Uostalom, o tome svje- vod za okrugli stol posvećen sv. doče mnogobrojne crkve po- Jeronimu, koji je moderirao prof. dignute njemu u čast diljem dr. sc. Božo Skoko. O liku i dje- domovine i dijaspore (od zalu toga poznatog sveca govorili grebačkog Maksimira, Rijeke i su: Blaženko Boban, župan Split- Šibenika do Slanoga i Herceg sko-dalmatinske županije; prof. Novog), te bogata kulturna ba- dr. sc. Slobodan Prosperov No- ština. Hrvatski zavod svetog Je- vak, autor knjige; mons. Jure ronima u Rimu, kao naša naj- Bogdan, biskup i dugogodišnji važnija institucija u Vječnome rektor Zavoda svetog Jeronima gradu, posvećen je njemu još u Rimu te Damir Šarac, publicist u 15. stoljeću, dok su na tome i novinar Slobodne Dalmacije. Slobodan Prosperov Novak i Božo Skoko mjestu, na lijevoj obali Tibera, Knjiga Slobodana Prosperova bili gostinjac i crkvica. Naime, Novaka prikazuje svečev život, djelo i takvih je samo trideset u dvije tisuće čak su ga i pape povezivale s Hrvatima utjecaj na hrvatski narod, kao i njegove godina Crkve. Neki mu pripisuju i titu- kao baštinicima njegova zavičaja, a sto- baštinike, na iznimno zanimljiv način te lu jednog od prvih europskih mislilaca. ljećima je vladalo uvjerenje kako je baš predstavlja važan iskorak u populariza- on Hrvatima podario glagoljicu kao nji- ciji toga sveca u hrvatskome narodu u PIONIR EUROPSKIH INTEGRACIJA hovo pismo. Svetog Jeronima poseb- prigodi ove značajne obljetnice. Njegov opus je kamen-temeljac europ- no se povezivalo s Dalmacijom jer se U uvodnom obraćanju Skoko je ske kulture jer je omogućio uporabu la- predstavljao kao ponosni Dalmatinac, naglasio kako se 2020. navršava 1600. tinskoga kao jezika zapadnoeuropske a tako je postao i zaštitnikom Dalma- obljetnica smrti svetoga Jeronima (4./5. kulturne integracije. Zaslužan je za po- cije, odnosno Splitsko-dalmatinske žu- st.), jednog od istaknutijih svetaca u povezivanje antičke kulture sa zapadnoeu- panije. Svjestan svoje intrigantne nara- vijesti kršćanstva, jednog od velikana ropskom civilizacijom te za populariza- vi, često je znao reći: “Oprosti mi, Bože, kršćanske kulture i europske civilizaci- ciju biblijske baštine. Gotovo da nema jer sam Dalmatinac!” n je te zasigurno jednog od najznačajni- renesansnog ili baroknog slikara svjet- jih svjetskih velikana rođenih na našim skoga glasa koji ga nije naslikao. Bio je ENG Slobodan Prosperov Novak has penned a prostorima. Po njemu nose ime mno- omiljena tema i mnogobrojnih hrvat- book on the life and work of St Jerome on the occa- gobrojne crkve, samostani, zavodi, insti- skih umjetnika. A jedan od najljepših sion of the 1600th anniversary of his death. Jerome is celebrated by Roman Catholics as the patron saint tuti, ulice, trgovi i hrvatske župe diljem njegovih spomenika, onaj Meštrovićev, of Dalmatia, theologians, translators, librarians, svijeta, poput one u Chicagu. nalazi se ispred zgrade hrvatskog vele- teachers, students, hermits and the visually impaired.

10 MATICA siječanj/veljača 2020. Globalna Hrvatska Hrvatska - predsjedateljica Vijeća Europske unije Dogovor o sedmogodišnjem proračunu, sporazum o budućim odnosima s Britanijom, konferencija o budućnosti Europe i klimatski izazovi ključne su zadaće koje očekuju EU

redsjedanje Hrvatske Vijećem Eu- sjedanja: na sastanku na vrhu EU-a – jugoistoč- ropske unije, koje je započelo 1. na Europa, u postizanju dogovora o sedmogo- siječnja 2020. godine, povijesni je dišnjem proračunu i organizaciji Konferencije o čin za našu zemlju pa je tim povo- budućnosti Europe. Vijeće ministara EU-a zasje- dom državni vrh u Hrvatskome nada u Bruxellesu ili u Luxembourgu, a povreme- rodnom kazalištu, kao središnjoj no i u zemljama predsjedateljicama. Tako će to nacionalnoj kulturnoj instituciji, biti i tijekom hrvatskog predsjedanja kad će se priredio 9. siječnja otmjeni koncert na kojem su pojedina zasjedanja Vijeća održavati u novoure- bili prisutni najviši hrvatski i europski dužnosnici. đenome zagrebačkome Kongresnom centru u Piše: Vesna Kukavica Nastupio je orkestar i zbor Opere HNK. Koncer- Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici. Tijekom hr- tom je ravnao dirigent europske umjetničke reputacije Ivan vatskog predsjedanja održat će se oko 1.400 sastanaka na PRepušić. Arije iz najpoznatijih svjetskih i domaćih djela izveli svim razinama. U RH će se održati ukupno 161 događaj, od su solisti Valentina Fijačko Kobić, Dubravka Šeparović Mu- čega dvije trećine u glavnome gradu, a dio u našim zname- šović, Tomislav Mužek, Ljubomir Puškarić i Luciano Batinić. nitim središtima mediteranske provenijencije od Dubrovni- Od proglašenja neovisnosti ovo je najveći i najreprezenta- ka do Rijeke, koja je ove godine Europska prijestolnica kulture. tivniji diplomatski događaj u Lijepoj Našoj. Velika je to čast i Najvažniji među njima i vrhunac predsjedanja bit će nefor- prilika za dosad neviđenu globalnu promociju naše države. malni sastanak na vrhu EU-a i zapadnog Balkana 7. svibnja Premijer Andrej Plenković nazočne je ponosno pozdravio, u Zagrebu. Očekuje nas i niz konferencija o zaštiti potroša- istaknuvši da je šestomjesečno hrvatsko predsjedanje usli- ča, o obrambenoj industriji, digitalizaciji, kohezijskoj politici, jedilo u sedmoj godini našeg članstva u europskoj integra- migracijama, demografskim izazovima, o Europskome soci- ciji 28 država i to prigodom 30. godišnjice uvođenja demo- jalnom fondu te prometnoj infrastrukturi. Za potrebe pred- kracije u Hrvatskoj. Iako najmlađa članica Unije, Hrvatska sjedanja edukaciju je prošlo ukupno 850 ljudi. će do 1. srpnja 2020. predsjedati Vijećem ministara EU-a, Kako bi rotirajuće predsjedništvo osiguralo kontinuitet koje predstavlja vlade država članica i funkcionira u deset od Lisabonskog ugovora (2009.), uveden je sustav suradnje različitih sastava, ovisno o materiji o kojoj se raspravlja kao triju država članica. Ta trojka određuje zajednički program što su: poljoprivreda i ribarstvo; tržišno natjecanje; pravda Vijeća za razdoblje od 18 mjeseci. Sadašnju trojku čine: Fin- i unutarnji poslovi; zaposlenost i socijalna politika; zdrav- ska, Hrvatska i Njemačka, koje imaju zahtjevnu zadaću: po- stvo i potrošači; transport, telekomunikacije i energija; opći stići suglasnost Komisije, Parlamenta i Europskog vijeća o poslovi; vanjski poslovi; ekonomski i financijski poslovi i na financijskom okviru za razdoblje 2021. - 2027. Posrijedi je kraju obrazovanje, mladež i kultura. proračun za postojeće politike EU-a, kao i za nove potrebe, Snažna Europa u svijetu punom izazova slogan je koji je koji predlaže Komisija, a usvaja Europsko vijeće i to jedno- Hrvatska izabrala za svoje predsjedanje, a čiji je ambiciozni glasno. Za razdoblje do 2027. Komisija predlaže 1.279 mili- program sažet na pedesetak stanica, usredotočujući se na jardi eura za ugovaranja, odnosno 1.246 milijardi za plaća- četiri tematska prioriteta: Europa koja se razvija; Europa koja nja, što znači smanjenje na 1,11% očekivanoga nacionalnog povezuje; Europa koja štiti i Utjecajna Europa. Uz spomenute bruto-dohotka EU-27 (nakon izlaska Velike Britanije). Od tematske prioritete u programu su razrađeni i prioriteti za toga smanjenja trpjet će po svemu sudeći poljoprivredna i svih deset sastava Vijeća EU-a kao što su Vijeća za poljopri- ribarska politika, ali i politika ekonomske i socijalne kohe- vredu i ribarstvo, Vijeća za pravosuđe i unutarnje poslove zije koje i te kako zanimaju mnoge članice, uključujući i Hr- i slično. Uz hrvatske nacionalne interese program je uskla- vatsku. Naš premijer stoga je vrlo aktivan u neformalnoj EU đen s aktualnim strateškim programom EU-a, kao i s poli- skupini koja nosi simboličan naziv Prijatelji kohezije s ciljem tičkim smjernicama nove Europske komisije na čelu s Ur- smanjenja nejednakosti među 514 milijuna građana europ- sulom von der Leyen. ske obitelji naroda. n Vijeće je jedno od dvaju zakonodavnih tijela EU-a, koje čine ministri u vladama zemalja članica. Svim sastavima Vi- ENG jeća predsjeda nadležni ministar iz zemlje predsjedateljice, In the first half of 2020 Croatia will take its turn at the helm of the six-month rotating presidency of the Council of the Europe- osim Vijeća za vanjske poslove, kojim predsjeda visoki pred- an Union, an essential decision-maker in the EU, one of the world’s stavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku. Iako Europskim leading federations of countries, in which the governments of the vijećem, najvišim političkim tijelom u EU-u, predsjeda stalni member states are represented. The council gathers the various national ministers of all 28 member countries depending on the predsjednik Charles Michel, premijer Andrej Plenković imat policy area under discussion. Thus, Zagreb will for half a year join će istaknutu ulogu u trima važnim događajima tijekom pred- Brussels to be the capital of a united Europe.

MATICA siječanj/veljača 2020. 11 Izaslanstvo HMI-ja posjetilo Hrvate u Buenos Airesu i Montevideu Ustrajnost u očuvanju jezika i kulture – dnevnik u slikama Od 26. studenoga do 7. prosinca 2019. ravnatelj Hrvatske matice iseljenika, prof. Mijo Marić, voditeljica Ureda ravnatelja Lana Šaš iz Zagreba, te voditeljica splitske podružnice HMI Branka Bezić Filipović boravili su na službenom putu u Južnoj Americi (Argentina i Urugvaj). Povod službenog puta bio je 5. susret hrvatske dijaspore Južne Amerike i poziv za posjet Urugvaju i Hrvatskome domu u Montevideu

Tekst: Lana Šaš

SRIJEDA, 27. STUDENOGA Dolaskom u Buenos Aires održan je svečani susret s Marcosom Pejacsevi- chem, predsjednikom Argentinsko-hrvatske industrijske i trgovačke komore. Susretu su nazočili predstavnici dužno- snika iz Republike Hrvatske i predstavnici iz Argentine.

ČETVRTAK, 28. STUDENOGA Svečano je otvoren 5. susret hrvatske dijaspore Južne Amerike, uz pozdravne govore gostiju u Centro Cultural Kirch- ner. Prigodom otvorenja susreta, ravnatelj Hrvatske matice iseljenika Mijo Marić obratio se sudionicima skupa Panel diskusije u Centro Cultural Kirchner Jelena Nadinić, Mijo Marić i Duška Paravić istaknuvši kako je Hrvatska matica iseljenika najstarija ustanova koja se bavi očuvanjem i unaprjeđenjem odnosa s iseljeništvom. “Njegujući obrazovne, kulturne, nakladničke i druge programe tijekom 70 godina postojanja, a s ciljem jačanja i produbljivanja veza s iseljeništvom, Hrvatska matica iseljenika nastoji pomoći naraštajima hrvatskih korijena da upoznaju kulturu i obi- čaje te nauče jezik. Jezik je kuća bitka, a kultura nevidljiva mreža, ljepilo koje nas povezuje”, rekao je ravnatelj Matice. Svoje obraćanje završio je pozivom na zajedničku ustrajnost u očuvanju jezika i kulture koja nas spaja. Ravnatelj Ma- rić čestitao je organizatorima skupa te uručio prigodne darove veleposlanici Republike Hrvatske u Argentini Duški

Na Petom susretu hrvatske dijaspore Južne Amerike – EVENTO CROATA u Buenos Airesu

12 MATICA siječanj/veljača 2020. Nastup folkloraša iz dijaspore

Paravić i Jeleni Nadinić, članici Savje- ta za Hrvate izvan Republike Hrvatske, predsjednici hrvatske udruge Jadran iz Argentine.

PETAK, 29. STUDENOGA Drugog dana Susreta Hrvata Južne Ame- rike održan je panel “Identitet i hrvatska kultura” koji je okupio govornike s područja gdje se uči i izučava hrvatski Mjesto održavanja Evento Croata jezik. Ravnatelj Marić na panelu je pre- zentirao 70 desetljeća iskustva Matice s posebnim naglaskom na jeziku kao in- tegracijskom sredstvu očuvanja identiteta, učenju i proučavanju hrvatskoga kao važne odrednice očuvanja svijesti o podrijetlu. Toga dana održani su ra- zni neformalni sastanci, a u vezi s pro- nalaskom načina i rješenja za izvođenje programa HOLA jer navedeni program nailazi na teškoće u održavanju zbog viznog režima turističke vize koja tra- je 90 dana.

SUBOTA, 30. STUDENOGA Izaslanstvo HMI-ja obišlo je Hrvatski dom u Buenos Airesu gdje je imalo neformalne sastanke s organizacijskim odborom Susreta. Tijekom razgovora istaknut je program “Croaticum” kao jedan od posebnih projekata koji privlači mlade, potomke iseljenika zainteresira- ne za studij ili nastavak studija u Hrvat- skoj. Nakon neformalnih susreta uslije- dio je ‘show tango’, koji je organizirao organizacijski odbor u cilju upoznavanja s argentinskom kulturom i tradicijom.

NEDJELJA, 1. PROSINCA U Hrvatskome vjerskom središtu “Sv. Nikola Tavelić” fra Josip Peranić pred- vodio je misno slavlje na hrvatskome jeziku. Nakon mise održano je druže- Koncert orkestraša iz hrvatskih zajednica nje u župnom uredu. Istoga dana odr- žana je svečana priredba Male škole hrvatskog jezika, koja se održava svake subote u župnom uredu. Ravnatelj HMI-ja pozdravnim govorom pozdravio je sve sudionike: roditelje, djedove, bake te ih pozvao da prate programe Hrvatske matice iseljenika i izrazio odu- ševljenje znanjem hrvatskoga jezika u dalekoj Argentini.

MATICA siječanj/veljača 2020. 13 Zapisnik s prve redovite skupštine Hrvatskog doma u Montevideu, 1928. godine

Neformalno druženje sudionika

Sudionici priredbe Male škole hrvatskog jezika u hrvatskome vjerskom središtu “Sv. Nikola Tavelić” u Buenos Airesu

Glavni grad Urugvaja Montevideo

Dugogodišnji pretplatnik i čitatelj časopisa Matica Ante Samarcic s ravnateljem HMI Mijom Marićem

14 MATICA siječanj/veljača 2020. Hrvatska matica iseljenika i Sveučilište u Zagrebu Sveučilišna škola hrvatskoga jezika i kulture University School of Croatian Language and Culture 27. lipnja - 24. srpnja 2020. / June 27 - July 24, 2020

n program za osobe starije od 17 PONEDJELJAK, 2. PROSINCA n 120 sati jezične nastave Nakon dolaska u glavni grad Urugvaja, upriličen je susret n tri jezične razine (početna, srednja, napredna) s počasnim konzulom RH Eduardom Antonichem s kojim n male skupine je obavljen dogovor oko daljnjih sastanaka u Urugvaju. n predavanja o hrvatskoj kulturi i povijesti n raznoliki kulturni program UTORAK, 3. PROSINCA n studijski izleti Izaslanstvo je posjetilo Arboretum Lussich, jedan od n diploma sveučilišne škole, ECTS-bodovi najvažnijih šumskih rezervata u svijetu. Antonio Lussich, n prijave do 29. svibnja 2020. urugvajski mornar hrvatskog podrijetla, kupio je 5. listopada 1896. godine zemljište veličine 1.800 hektara, koje se prostiralo od “Arroyo el Potrero” do “Sierra de la Balle- na” i od Rio de la Plata do Lagune del Sauce, tlo koje je u to vrijeme bilo samo pjeskovito i stjenovito. U prosincu 1979. donirana su 182 hektara departmanu Maldonado i otvorena su za javnost.

SRIJEDA, 4. PROSINCA Ravnatelj HMI-ja službeno je posjetio Hrvatski dom u Mon- tevideu u Urugvaju. Prigodom posjeta predstavljen je film o radu Hrvatske matice iseljenika na španjolskome jeziku. Uz prikazivanje filma, tamburaški orkestar okupljen u Hr- vatskome domu odsvirao je nekoliko poznatih hrvatskih pjesama. Prigodnim govorima prisutnima su se obrati- li počasni konzul Eduardo Antonich i ravnatelj Hrvatske matice iseljenika Mijo Marić. Hrvatski dom u Montevidu osnovan je 9. rujna 1928. godine kao odgovor na atentat Stjepana Radića u parlamentarnoj skupštini u Beogradu. Od osnutka Hrvatske matice iseljenika postoje nepreki- nute veze međusobne suradnje s Hrvatskim domom u n the School admits persons above the age of 17 Montevideu, tome svjedoči poklon iz 1962. godine kada n 120 hours of language classes je Matica poklonila Hrvatskome domu brački kamen za n 3 levels x 3 sublevels izgradnju grobnice. Hrvatski dom služi kao mjesto okup- n small groups ljanja koji pronosi hrvatsku kulturu i tradiciju u daleko- n lectures on Croatian culture and history me Urugvaju. n n cultural program n study trips ENG Croatian Heritage Foundation director Mijo Marić and n University School Diploma, ECTS credits the head of the director’s office Lana Šaš made an official visit n registration May 29, 2020 to Argentina and Uruguay from 26 November to 7 December. The visit included the CHF delegation’s participation in the 5th meeting of the Croatian diaspora in South America and a visit Info: www.matis.hr ili [email protected] to the Croatian house in Uruguay’s Montevideo.

MATICA siječanj/veljača 2020. 15 Obljetnice Cilj - promicanje hrvatskoga jezika i kulture Hrvatska zajednica u Trstu 2019. godine slavi 20 godina ponovnog osnutka. Tijekom dva desetljeća promicala je hrvatski jezik i kulturu organizirajući zapažene kulturne događaje i projekte

Tekst: Diana Njegovan jedničkim projektima (monografija “I četrdeset troje studenta hrvatskoga Croati a Trieste”, izložba “Ivan Vučetić”) podrijetla. rvatska zajednica obilje- i dalje ostvarivati. Svečana proslava bila je mjesto žila je dva desetljeća po- Gosti su imali prilike uživati u bo- predstavljanja najvažnijih događaja i novnog osnutka, 26. stu- gatom kulturnom programu, nastupi- projekata Hrvatske zajednice, ali i prili- denoga 2019. u hotelu ma Tamare Obrovac i Uroša Rakovca ka za najavu novih koji će se sljedećih H Savoia Excelsior Palace te nastupima Ive Bobanović i Svena godina održati, kao što je to projekt ve- u Trstu. Na svečanosti su bili prisutni Ipše, studenata Konzervatorija “Giu- likog opsega pod nazivom “Illyria”. uglednici iz Republike Hrvatske i Tali- seppe Tartini” u Trstu. Naime, poznati Važnu ulogu od samog osnutka za- janske Republike. Spomenut ćemo gra- konzervatorij trenutačno pohađa čak jednica je pridavala učenju i poučava- donačelnika Trsta i predstavnike Opći- ne Trst te predstavnike Državnoga ureda za Hrvate izvan domovine, Hr- vatske matice iseljenika, kao i predstavnike Generalnog konzulata RH u Trstu. U ime Hrvatske matice iseljenika na- zočili su zamjenik ravnatelja Ivan Tepeš i voditeljica pulske podružnice Barba- ra Buršić. U svojem obraćanju zamjenik ravnatelja Ivan Tepeš čestitao je na ovoj značajnoj obljetnici hrvatskoj zajednici u Trstu te je istaknuo važnost kulture i očuvanja hrvatskoga kulturnog identiteta izvan Hrvatske. Izrazio je nadu da će se dobra suradnja Hrvat- ske matice iseljenika i Zajednice u za-

16 MATICA siječanj/veljača 2020. nju hrvatskoga jezika. Upravo je zbog toga 1999. godine Hrvatska zajednica u suradnji s Generalnim konzulatom RH u Trstu dala poticaj za osnivanje Hrvat- ske nastave. Stoga Hrvatska zajednica i Hrvatska nastava u Trstu 2019. godine obilježavaju 20 godina svog postojanja i intenzivne suradnje. Hrvatsku zajednicu Hrvatska od ponovnog zajednica ti- uspostavljanja 1999. jekom svog rada blisko godine do današnjega je surađivala dana vodi Gian Carlo s osobama i institucijama Damir Murković, uz u Hrvatskoj i blisku suradnju s Italiji. Ovom ostalim članovima prigodom zajednica je izra- zajednice. Istaknut zila svoju za- Ususret jubilarnim Danima ćemo obitelji Bego, hvalnost te poveljom po- hrvatskoga filma u Orašju Brajković, Brattovich, časnog član- Druga sjednica Organizacijskog od- sjednika HNS-a Dragana Čovića Ferluga, Hatze, Luketić, stva nagradila bora filmskog festivala Dani hrvat- i predsjednika Vlade RH Andreja sljedeće oso- Paris, Piloti, Rebufat, skoga filma u Orašju, kojim pred- Plenkovića. be; Giorgia Ro- sjeda Iljo Benković, održana je 6. Gosti festivala u Orašju bili su i mi- Spoljarić i Šare. ssija - vijećnika siječnja u dvorani za sastanke Vla- nistrica kulture RH Nina Obuljen Općine Trst za de Županije Posavske. Na skupšti- Koržinek, zagrebački gradonačel- kulturu, Nevenku Grdinić - generalnu ni se govorilo o obilježavanju prve nik Milan Bandić i drugi uglednici konzulicu RH u Trstu, Lauru Carlini Fan- godišnjice smrti Ive Gregurevića, iz regije. Kao i dosadašnjih godina, fogna - ravnateljicu Službe za gradske uz polaganje vijenaca na groblju festival je organiziran u suradnji muzeje i knjižnice Općine Trst, Stefana Karaula – Donja Mahala. Podne- s Hrvatskom maticom iseljenika Bianchija - kustosa Gradskoga kazališ- seno je financijsko i narativno iz- u Zagrebu na čelu s ravnateljem nog muzeja “Carlo Schmidl”, Marijana vješće filmskog festivala za 2019. Mijom Marićem, koji je nazočio i Kravosa - ravnatelja škole Istituto Com- godinu i priprema za njegovo ju- siječanjskoj sjednici Organizacij- prensivo “San Giacomo” (škole u čijim bilarno izdanje, koje će se održati skog odbora. se prostorijama održava hrvatska nasta- od 4. do 11. rujna 2020. u Orašju. Osim dodijeljenih festivalskih nava), Miroslava Gašparovića - ravnatelja Poziv za sjednicu upućen je pred- grada, u program je bila uključe- Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu, sjedniku HNS-a prof. dr. sc. Dra- na i turistička promocija Županije Vesnu Ledić - voditeljicu projekata za- ganu Čoviću, predsjedniku FBiH Posavske. Organiziranje filmskih grebačkog Muzeja za umjetnost i obrt Marinku Čavari, ministrici finan- projekcija i druženja glumaca i re- te Diega Modrušana - uspješnog spor- cija Jelki Milićević, ministrici kul- datelja s publikom rezultiralo je taša i odvjetnika. ture i sporta Zori Dujmović, mini- iznimnom zainteresiranošću ta- Ovom proslavom Hrvatska zajedni- stru pravde Mati Joziću i ministru mošnjih medija i izvrsnom promo- ca obilježila je važnu obljetnicu događa- financija i trezora BiH Vjekoslavu cijom hrvatskoga filmskog stvara- jem na visokoj razini koji je bio mjesto Bevandi. laštva, tradicijske baštine i kulture susreta, rađanja novih poznanstava te Najznačajnija kulturna manifesta- općenito. Sve to, uz autohtonu ga- osnaživanja postojećih, s ciljem pro- cija na području Županije Posavske stronomiju, unikatne rukotvorine n micanja hrvatskoga jezika i kulture. u BiH, a koja od prerane smrti glav- i sve popularniji seoski turizam nog organizatora Ive Gregurevića predstavlja Bosansku Posavinu i ENG On 26 November 2019 the Croatian Commu- nosi naziv Dani hrvatskoga filma Orašje kao višestruko zanimljivu nity of Trieste association marked two decades since its re-founding at the Savoia Excelsior Palace hotel. “Ivo Gregurević”, održava se pod destinaciju. (dšš) Guests of honour included society figures from Cro- visokim pokroviteljstvom pred- atia and Italy.

MATICA siječanj/veljača 2020. 17 Hrvatska zaklada za znanost Suradnja domovine i svjetske hrvatske znanstvene dijaspore U sklopu programskog paketa HRZZ-a financirani su projekti iz svih znanstvenih područja, ukupno 23, te svaki projekt ima suvoditelja iz naše znanstvene dijaspore. Među dobitnicima potpore čija je ukupna vrijednost 45 milijuna kuna, uz iseljene znanstvenike, predstavnici su triju sveučilišta - iz Zagreba, Osijeka i Rijeke

skih znanstvenika u dijaspori. Suradnja se ostvaruje na principu voditelj projekta iz Hrvatske, a znanstvenik iz dijaspore je suvoditelj, što je moguće tek ako suvoditelj ima hrvatsko državljanstvo ili dokaz o nacionalnosti te je zaposlen u znanstvenoj organizaciji u inozemstvu. Natječajnom procedurom Progra- ma predviđena je provedba znanstveno-istraživačkog rada najdulje do 31. V. 2023. te zapošljavanje najmanje dvaju mladih znanstvenika po projektu – jednog doktoranda te doktoranda ili post- doktoranda u ranoj fazi razvoja karijere. Zaposleni mladi znanstvenici mogu biti iz RH ili inozemstva, a zapošljavaju se na matičnoj ustanovi provedbe Pro- Mijo Marić, prof. jekta u RH, uz mogućnost odlaska na kratkoročne mobilnosti (do šest mje- Tekst: Diana Šimurina-Šoufek Croatian American Professionals seci) u laboratorije suvoditelja projek- Foto: Snježana Radoš (ACAP-a) s kojima Zaklada surađuje ti- ta u inozemstvo. jekom provedbe ovoga programa i pla- redstavljanje programa niranja novih suradničkih projekata s POPULARIZACIJA ZNANOSTI Hrvatske zaklade za zna- dijasporom. Uvodne govore okupljenima održali nost (HRZZ) koji provodi su ravnatelj HMI-ja profesor Mijo Ma- suradnju domovinske PRIJENOS ZNANJA P akademske zajednice s U sklopu ovoga programskog paketa fi- hrvatskim znanstvenicima u dijaspori nancirani su projekti iz svih znanstvenih održano je 9. prosinca u Hrvatskoj ma- područja, ukupno 23, te svaki projekt tici iseljenika u Zagrebu. Program je fi- ima suvoditelja iz hrvatske znanstvene nanciran sredstvima Europskoga soci- dijaspore. Projekti od kojih se u trogo- jalnog fonda u sklopu Specifičnoga cilja dišnjem roku očekuju vrhunski rezul- 10.ii.3. Bolje istraživačko okruženje za tati već se provode. Sudionicima su se ljudske potencijale Operativnoga pro- predstavili voditelji projekata i ukratko grama Učinkoviti ljudski potencijali 2014. ih prikazali prisutnima. Svrha progra- - 2020. te sredstvima iz Državnoga proma suradnje s hrvatskim znanstveni- računa RH. Ovom prigodom predstav- cima u dijaspori, odnosno Znanstvene ljene su aktivnosti HRZZ-a vezane uz suradnje je prijenos znanja i privlačenje suradnju s hrvatskim znanstvenicima ulaganja u sustav znanosti RH te po- u dijaspori, kao i rad i djelovanje Hrvat- sredno i u sustav gospodarstva uz su- ske matice iseljenika te Association of radnju znanstvenika iz Hrvatske i hrvat-

18 MATICA siječanj/veljača 2020. rić, državni tajnik Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan domovine Zvon- ko Milas, zamjenik predsjednika Uprav- nog odbora Zaklade prof. dr. sc. Dean Ajduković s Filozofskoga fakulteta Sve- učilišta u Zagrebu, putem videopoziva predstavnik Association of Croatian Ame- rican Professionals Mario Škarica, MD, zatim prof. dr. sc. Stipan Jonjić s Medi- cinskoga fakulteta Sveučilišta u Rijeci te članica Upravnog odbora Zaklade i izvršna direktorica Zaklade dr. sc. Ire- na Martinović Klarić. Obraćajući se na- zočnim znanstvenicima i gostima u ime domaćina – Hrvatske matice iseljenika nacionalnim programima populariza- krenuli te su dobili i prve rate za financi- profesor Mijo Marić je naglasio: “Zado- cije znanstvene suradnje s našom ise- ranje. Državni tajnik Zvonko Milas ocije- voljstvo mi je sve vas skupa pozdravi- ljenom akademskom zajednicom. Naj- nio je kako bi svi ovi programi suradnje ti kao ravnatelj ustanove koja uspješ- veći rezultat u tom smislu postigli smo trebali donijeti više optimizma. Ljudski no surađuje s hrvatskim iseljeništvom podupirući biblioteku ‘Ugledni hrvat- potencijal i znanje su ono najvrjednije gotovo sedam desetljeća. Zahvaljujem ski znanstvenici u svijetu’ u suradnji s čime Hrvatska raspolaže, dodavši da su vodstvu Hrvatske zaklade za znanost profesorom Jankom Herakom. Taj He- hrvatski znanstvenici radeći u dijaspo- što je za današnju svečanu prezentaci- rakov i Matičin knjižni niz o vrhunskim ri svojim radom afirmirali hrvatski naju inovativnih znanstveno-istraživačkih hrvatskim znanstvenicima u dijaspori rod u svijetu. Naglasio je kako će Vlada projekata iz programa ‘Znanstvena su- ima ukupno devet knjiga koje zajedno ovaj program snažno podupirati. Poče- radnja’ odabrala upravo našu ustano- imaju skoro 2.000 stranica”, zaključio tak ovakve suradnje pozdravio je i za- vu. Svrha Programa koji je ovdje oku- je ravnatelj Marić. mjenik predsjednika Upravnog odbora pio voditelje 23 pobjednička projekta Svoje projekte u Matici ukratko su HRZZ-a Dean Ajduković ocijenivši važ- je prijenos znanja. Vaš konačni cilj, koji predstavili voditelji i njihovi zamjenici, nom vezu između izvornoga identiteta Matica podupire svojim svekolikim dje- odreda doktori znanosti: Vesna Vaši- znanstvenika s identitetskim sastavni- lovanjem, jest poticanje zapošljavanja ček, Ružica Brečić, Miljenko Jurković, Iva- cama zemlje u kojoj rade i žive naši vr- znanstvenika u ranoj fazi razvoja kari- na Vinković Vrček, Željka Krsnik, Mirta hunski znanstvenici. Na natječaj pro- jere u matičnoj zemlji i umrežavanje sa Boban, Ilija Brizić, Jasminka Krištić (za- grama Znanstvena suradnja pristiglo je znanstvenicima u dijaspori. Uvjeren sam mjena za voditelja Gordana Lauca), Ana više od sedamdeset projekata od kojih da će vaš istraživački rad koji planirate Previšić, Mihael Makek, Nikša Krstulo- je jedna trećina dobila financijsku pot- provesti u iduće tri godine ublažiti od- vić, Sonja Lesjak (zamjena za voditeljicu poru, rekao je Ajduković. Član Uprav- ljev mozgova i oplemeniti ljudski kapi- Ivu Tolić), Vilko Mandić, Berislav Marko- nog odbora Hrvatske zaklade za zna- tal naše domovinske akademske zajed- vić (zamjena za voditelja Igora Đerđa), nost ([email protected]), nice u svim znanstvenim područjima. Jasminka Popović, Krunoslav Užarević, vrhunski znanstvenik u području me- Matica je i dosad sudjelovala u svim Sandi Orlić, Mirela Kopjar, Tomislav dicine Stipan Jonjić, ocijenio je kako Hr- Šmuc, Hrvoje Pandžić, Vesna Župano- vatska, ako se želi približiti uspješnijim vić, Dalibor Carević i Zdenko Tonković. zemljama - onda mora i više i bolje raditi. Sada imamo oko 700 znanstvenih POTPORA VLADE I SOCIJALNOG projekata, a mogli bismo ih imati oko FONDA EU-a tisuću. Prema Jonjićevim riječima za bo- Programom se financira provođenje lju uspješnost i kompetitivnost potreb- znanstvenog istraživanja, nabava opre- na su nam tri čimbenika – odabir najbo- me, plaće mladih znanstvenika, mo- ljih, selektivnost i mobilnost. n bilnost i neizravni troškovi. Izvršna direktorica Hrvatske zaklade za znanost ENG The Croatian Science Foundation showcased Irena Martinović Klarić istaknula je da twenty-three projects have been jointly funded through a scientific cooperation programme of the su među dobitnicima financijske potpo- Croatian Government and the EU’s social fund. Each re predstavnici triju sveučilišta - iz Za- of the projects has a co-head from the ranks of re- greba, Osijeka i Rijeke. Prema njezinim searchers in the diaspora communities on four con- tinents. With a total programme cost of 45 million riječima, ukupna vrijednost programa kuna the programme involves researchers from three je 45 milijuna kuna, a svi projekti već su Croatian universities in Zagreb, Osijek and Rijeka.

MATICA siječanj/veljača 2020. 19 Zimska škola hrvatskog folklora Rekordni broj sudionika Polaznici Škole hrvatskog folklora došli su iz svih krajeva Lijepe Naše kojima su se pridružili brojni naši folkloraši iz Njemačke, Austrije, Švicarske, Slovačke, Srbije (Vojvodina), Bosne i Hercegovine, Mađarske, Crne Gore i Argentine

glazbeni pedagog Vjekoslav Martinić, poznati majstor izrade tradicijskih glazbala. Gost predavač bio je maestro Sini- ša Leopold, šef dirigent Tamburaškog orkestra HRT-a. Predavali su i drugi vr- sni stručnjaci folkloristi i etnokoreolozi, kao i ugledni istraživači hrvatskoga folklora Nenad Sudar, Katarina Horvatović, Goran Knežević, Katica Tomac, Kristi- na Benko Markovica, Slavica Moslavac, Mišo Šarošac, Miroslav Šilić, Vidoslav Bagur te korepetitori Antun Kottek i Lana Moslavac.

ZAHVALA Ravnatelj Mijo Marić prigodnim rije- Učenje pjesama i plesova Panonskog područja čima otvorio je završnu svečanost – Koncert pjesme i plesova panonske Tekst: Snježana Jurišić ve notnoga pisma te nošnje panonsko- zone polaznika Zimske škole hrvat- ga područja. skog folklora. Zahvalio je svima koji su a programu su bile PJE- Osim glavnoga programskog vodi- pridonijeli organizaciji: Gradu Kopriv- SME, PLESOVI I GLAZBA telja Andrije Ivančana, umjetničkoga nici, Koprivničko-križevačkoj županiji, PANONSKOGA PODRUČ- ravnatelja našega nacionalnog ansam- Hotelu Podravina, Podravki, a poseb- JA: Turopolja, Moslavine, bla pjesama i plesova Hrvatske “Lado”, na zahvala bila je za Andriju Ivančana N Posavine, Bilogore, pod- Odjel tambura vodio je Tibor Bun, po- i njegov tim predavača te za više od ručja Slatine, Donjeg Miholjca, Oraho- znati tamburaški voditelj iz Varaždina, 150 sudionika ovogodišnje Škole. Oni vice, Našica, Nove Gradiške i Požeške a Odjel tradicijskih glazbala vodio je su potvrda da naša tradicijska kultu- kotline, Baranje, Valpovštine, Brodskog Posavlja, Đakovštine, zapadne Slavoni- je, područja Županje i Vinkovaca te Sri- jema. Učili su se i plesovi Hrvata koji žive u Vojvodini (Srbija), Mađarskoj i Bo- sanskoj Posavini u BiH. Od teorijskih predavanja učila se kinetografija i osno-

Otplesavši najveće kolo, pokazala se povezanost hrvatskoga kulturnog kruga koji jača naš kulturni identitet i diže svijest o bogatstvu i značaju naše tradicijske kulture utkane u temelje hrvatskoga kulturnog identiteta. Polaznici Odjela tradicijskih glazbala s voditeljem Vjekoslavom Martinićem

20 MATICA siječanj/veljača 2020. Uglednici s polaznicima Zimske škole folklora u Koprivnici

ra živi i danas i ima svoju održivost u Bilo je to dinamičnih i ugodno na- Cijeli završni koncert može se njihovoj energiji i ljubavi prema na- pornih deset dana učenja, druženja, za- rodnoj umjetnosti. bave, pjesme i plesa. Pitali smo polazni- vidjeti na Facebook stranicama ka Matea Pulfera iz Argentine, koji je Hrvatske matice iseljenika PRVI PUT U HRVATSKOJ prvi put pohađao Školu i bio prvi put u U večernjim kulturno-umjetničkim pro- Hrvatskoj, kako je on to doživio. Rodio ti tempo i bilo me strah. Dizao sam se gramima predstavile su se folklorne sku- se u Argentini u Buenos Airesu 1996. ranije i vježbao da bih mogao bolje svi- pine iz Križevaca i križevačkog prigorja: kao treća generacija hrvatskih iseljeni- rati, cijeli dan su bila predavanja i pro- KUD Prigorje, Križevci, KUD Tomislav, ka (bake i djedovi su podrijetlom iz Gos- be, a na večer druženje i zabava i opet Sv. Ivan Žabno i KUD Prigorec, Sv. Petar pića, Zagreba, Vinkovaca i Doboja i kao vježbanje. Hvala Tiboru i Siniši Leopol- Orehovec; tamburaši na nezaboravnoj djeca su došli u Argentinu, gdje su se du, zaista su sjajni učitelji i puno su mi večeri “Od tambure do akademije” au- i upoznali). Njegova majka Stella Hub- pomogli s velikim strpljenjem da svla- tora maestra Siniše Leopolda i voditelja mayer dugogodišnja je suradnica HMI- dam teške i zahtjevne dionice koje smo TO CTK Varaždin Tibora Buna, uz goste ja te članica ženskoga vokalnog sastava uvježbavali. Ono što ću zaista pamtiti tamburaše iz CTK Varaždin i posebno- “Valovi”, čiji smo nastup pratili prošlog su predivni ljudi, ti folkloraši. Upoznao ga gosta iznenađenja - međimursko- ljeta na otoku Rabu. Mateo studira kla- sam puno zanimljivih i posebnih ljudi ga slavuja Filipa Hozjaka; Udruga žena sičnu glazbu na ESEM J. P. Esnaola, a vo- i stekao nove prijatelje koji su mi zai- Peteranec s radionicom peteranskoga ditelj je tamburaškog sastava Društva sta bili velika potpora i pomogli da se bijelog veza; Etnoraj ogrlice s radioni- hrvatskih katoličkih sveučilištaraca i sred- bolje snađem i uklopim. Na završnom com panonske ogrlice i izložbom tradi- njoškolaca. “Bilo je vrlo teško, na počet- koncertu sam se jako dobro zabavio i cijskoga nakita. ku sam se uplašio da neću moći prati- bilo je - predobro. Vidio sam da i publika zaista uživa u našem nastupu, to je bilo nešto posebno. Ljudi su me po- ticali da naučim hrvatski jezik, što bih zaista volio. Namjeravam se prijaviti na Croaticum, doći ponovno u Zagreb te sudjelovati u radu nekog od folklornih ansambala i dalje učiti o hrvatskoj kulturi i, naravno, opet doći u Školu folko- lora.” Nadamo se da će Mateove riječi i priče koje će ponijeti u svoju domovinu potaknuti još kojeg novog polaznika Škole hrvatskoga folklora kako bismo održali taj veliki hrvatski krug. n

ENG The Winter School of Croatian Folklore was held in Koprivnica. The course was attended by folklore enthusiasts from across our beautiful Croatian homeland and from Germany, Austria, Switzerland, Završna priredba Slovakia, Serbia (Vojvodina), Bosnia-Herzegovina, Hungary, Montenegro and Argentina.

MATICA siječanj/veljača 2020. 21 Sociološka slagalica

Slagalica je igra u kojoj je važno strpljenje, to je zagonetka u dvije ili više dimenzija koju treba složiti u ispravan oblik. Nekad je slaganje figura od drveta igra za djecu kojoj se na taj način povećava apstraktno razmišljanje.

sobom između “zdravih” pokojnika. A to znači kako su ih i za života držali u zajednici. Učinili su sve da prežive i da im olakšaju. Žene nisu imale polomlje- na pa zarasla rebra na lijevoj strani pr- snog koša, medicinski siguran znak mu- ževa zlostavljanja junačkom desnicom, tj. pesnicom, što je Šlaus našao u skoro svih kostura Indijanki kada je u SAD-u Još smo uvijek tu istraživao indijanska groblja. Plemeniti divljaci su mlatili svoje skvo gdje su sti- Politički cinici danas nam govore isključivo o gli, a oni stari, barbarski, prljavi, primi- tivni Hrvati su ih poštovali, a djecu dr- permanentnoj demografskoj krizi, o ekstremizmu u žali najvećim blagom. društvu, o nasilju među ljudima i prema ženama, o DJECA NAJVEĆE BLAGO propasti zajednice i kako je država u kojoj živimo Danas svi govore o PTSP-u nakon pe- propali projekt jer su Hrvati po svome mentalitetu togodišnjega Domovinskog rata, i on jest znanstvena činjenica posljednjih dobri sluge i loši gospodari. Međutim, postoje i 30 godina koja je, međutim, olako za- suprotna mišljenja koja nastaju na drukčijem pogledu boravljamo, ovdje oduvijek bila prisutna. na stvari ili na novim spoznajama Kada Šlaus i njegove kolege proučava- ju masovne grobnice renesansnog razdoblja, oni nailaze na kosture žena na Autor: Nino Sorić vali gubavce i kronične bolesnike, ovi kojima nalaze tragove namjernih detalj- stari Hrvati od 7. do 10. stoljeća svoju nih sakaćenja i tortura koje su provodi- siholozi se služe slagali- nesretnu subraću držali i pokapali sa le osmanske akindžije kada su u pljač- cama kako bi utvrdili stanje uma svojih pacijena- ta. Zidove kuća naših P roditelja osim knjiga ku- pljenih “na metre” 70-ih i 80-ih godina ukrašavale su kopije renesansnih karti svijeta napravljenih u formi puzzle. Ni- kada ne znate što ćete dobiti na počet- ku slaganja puzzle. U ruci držite oko, čije je: Mona Lise, Staljina, Einsteina?! Na primjer; nasilje među ljudima, prema ženama, otuđenost?! Znanstve- nik Mario Šlaus u svojoj knjizi Bioarhe- ologija – demografija, zdravlje, traume i prehrana starohrvatskih populacija, Školska knjiga, Zagreb, 2006., iznosi tvrdnju kako su za razliku od svojih su- sjeda koji su na zapadu Europe izopća-

22 MATICA siječanj/veljača 2020. a sve to npr. u Španskom (španjolski vojni tabor kraj Zagreba 1560-ih). I ta granica opstaje. Kako? Ni mi to ne znamo! Svi veliki dežurni intelektualci u me- dijima govore o hrvatskome propalom projektu. Ali čuo sam i komentar kustosa Hrvatskoga povijesnog muzeja u povodu izložbe “Ivan Kukuljević Sakcinski – začetnik hrvatskog identiteta”. Izložbe posvećene čovjeku koji je bio književ- nik, političar, povjesničar, epigrafičar, konzervator, arhivist i skupljač umjetnina te je prvi započeo s pothvatom znanstvenog argumentiranja i artikuli- ranja ukupnosti činjenica koje čine hrvatski nacionalni identitet. Kustos je istaknuo njegove osobitosti, kao i to da je prvi govorio hrvatski u Saboru. “Propa- li projekt? Bili su tu Mlečani, Osmanlije, Austro-Ugarska, Kraljevina Jugoslavija, Duce i Treći Reich, Velika Mađarska, Ve- lika Italija, Titova Jugoslavija i Velika Sr- kaško-genocidnim upadima namjerno Mislim kako je svima jasno u kojem će pravcu ići moje kolumne. širili stravu koja je psihološki slamala kraljevstva srednje i južne Europe. Kako Pokušat ću da, metaforički, budu poput tangrama, matematičke bioarheolozi čitaju takvu situaciju? Oni slagalice u obliku kvadrata koji u sebi sadrži druga geometrijska je prevode u današnje vrijeme i neki od tijela koja razmještamo i dobijemo novi oblik; slagalica koja njih nimalo znanstveno bijesni i emotiv- ni kažu: “Kada vidimo što su sve izdrža- daje istostranični trokut, kvadrat, pravokutnik, romb, istokračni li naši pradjedovi kako bi nam zadrža- trokut – Istra, Zagreb, Slavonija, Lika, Primorje s Dalmacijom. I u li ovu zemlju, shvatite da je vrijeme da se prestanemo ponašati kao kreteni.” svim tim znacima i oblicima tražit ću pozitivu.

CIJENA PREŽIVLJAVANJA tiziranih stanovnika na rubu kontinenta bija. Svi su bili jači, bili i otišli, a mi smo Francuze i Engleze nacijama je izgradio koji je već duboko u baroku i manufak- još uvijek tu.” Stogodišnji rat. Na kraju tog rata na en- turi, a oni teturaju po zgarištima. Veliki hrvatski glumac i mudar gleskom dvoru prestaje prevladavaju- umjetnik Martin Sagner, koji je bio i In- ća uporaba francuskoga jezika, a Ivana POVIJEST KAO POSLJEDICA dijanac na Zrmanji u filmovima o Winne- Orleanska pobjedu Francuzima donosi GEOGRAFIJE tou, i zagorski seljak Dudek, dobričina tako što rat feudalno ispletenih obitelji Danas se povijest naroda i zemalja tu- koja je ušla u narodnu predaju kao si- oko zemlje pretvara u vjerski rat. Fran- mači i kao posljedica geografije. Povijest nonim za naivnost, u jednom intervjuu cuski kralj u dokumentima se potpisuje kao geografija. Otočna ste zemlja? Mo- prije smrti rekao je kad su ga pitali o ži- kao “najkršćanskiji kralj”, što pokazuje rate se okrenuti brodovima i morskim votu i etici: “Ljudski život je sudjelovanje, i njihove podsvjesne/svjesne imperijal- prolazima: Gibraltar, Suez, Falklandski to je bit, trebaš sudjelovati čak i kad ne ne ambicije. otoci, Singapur. Vi zato vladate svijetom. dobiješ odgovor kakvom se nadaš.” n A Hrvati? Zaboravljamo da smo mi Imate željeznu rudu i ugljene bazene i imali 200-godišnji rat do istrebljenja: od riječne tokove s vjetrenjačama, kana- ENG I think it is clear to everyone what direction Krbavske bitke 1493. pa sve do 1700. i lima itd. Imate zato 400 godina Krup- the columns I write will take. Metaphorically speak- velikoga protuturskog rata kojim je oslo- pa i Thyssena. Predziđe ste? Zato vaša ing, they will be like tangrams: dissection puzzles in the form of a square that contains other geometric bođena cijela Slavonija. Cijena preživlja- zemlja nije na granici, ona jest granica bodies that create other shapes when rearranged. vanja? Ravno milijun ljudi ubijenih i od- koja upija sve utjecaje i petkom jede- A puzzle that produces an equilateral triangle, a vedenih u roblje; kolac i konopac. Kad te brujet (susjedi Talijani) ili fiš (susjedi square, a rectangle, a rhombus and an isosceles triangle: Istra, Zagreb, Slavonia, Lika, Primorje and je sve završilo, Hrvatska je možda ima- Mađari), čevapćiće (susjedi Turci) drugi Dalmatia. In all these symbols and forms I will seek la par stotina tisuća duboko istrauma- dan, za desert štrudle (susjedi Nijemci), the positive aspect.

MATICA siječanj/veljača 2020. 23 Hrvati u Brazilu Povijest hrvatskog useljeništva u Brazil Dvojezična knjiga “Hrvatska u Brazilu nakon 1941.: treća faza useljavanja” priređivača i autora Milana Puha, izdana u São Paulu prošle godine, predstavljena je u Hrvatskoj matici iseljenika 29. siječnja Dr. Milan Puh

ke i znanstvenike te osobe iz javnog ži- vota dobili i brojni aktivisti. Prvi put su predstavljeni hrvatski doseljenici koji su se isticali radom u korist zajednice, ali i oni koji su doprinijeli kulturi, ekonomi- ji, industriji i općenito društvenom živo- tu svoje nove postojbine. Stručni tim je istražio povijest i sadašnjost Hrvatske zajednice u Brazilu i to na vremenskoj okomici od 150 godina, a sadržaju je pridružena arhivska i fotografska građa.

VREMENSKA OKOMICA OD 150 GODINA Napominjemo kako se ova knjiga temelji i na napisu Nikice Talana u knjizi “Hr- Moderatorica Vesna Kukavica , Elis Lovrić, vatska – Brazil, kulturno-povijesne veze” dr. Darjan Godić, dr. Mario Jareb i dr. Milan Puh iz 1998. te dijelu informacija u knjigama “Pred vratima domovine: susret s hrvat- Tekst: Diana Šimurina Šoufek izvan domovine i Hrvatskog doma Cro- skom emigracijom 1967.” Vinka Nikoli- Foto: Snježana Radoš atia Sacra Paulistana u São Paulu. ća i “U potrazi za Hrvatima kroz Južnu Promociju je vodila rukovoditeljica Ameriku” Ivana Hetricha, iz 1996. godi- redstavljena knjiga četvr- Odjela za nakladništvo HMI-ja Vesna ne. Neke vijesti nalazimo i u novinama ta je i posljednja publi- Kukavica, a prigodni glazbeni program Conexão Brasil-Hrvatska koje je 1999. kacija u sklopu istraživač- istarska kantautorica Elis Lovrić izvela godine izdalo Društvo prijatelja Dalma- kog projekta «Povijest je naizmjence na labinjonskom narječ- cije. U tekstu Ivana Marinovića Bršćana P Hrvatske i hrvatskog use- ju i portugalskom jeziku. nalazimo na bračni par Kanyo, Josipa i ljeništva u Brazil». U sedam tematskih Rezultate projekta, slijedom sadrža- Blaženku. Blaženka je stvorila “prvi vrt poglavlja na čak 740 stranica donosi niz ja knjige, na tribini je, uz ugledne znan- primjera doprinosa Hrvata kako domi- stvenike Darjana Godića i Maria Jareba cilnoj sredini i njihovoj iseljeničkoj za- iz Instituta za suvremenu hrvatsku po- jednici tako i matičnoj zemlji. Knjiga je vijest, prisutnoj publici približio istraži- nastala zahvaljujući financijskoj potpo- vač Puljanin Milan Puh. U knjizi su svoje ri Središnjeg državnog ureda za Hrvate mjesto, uz umjetnike, gospodarstveni-

Dr. Milan Puh voditelj je istraživačkog projekta “Povijest Hrvata i hrvatskog useljeništva u Brazil” od 2015.godine. Također, ishodio je odobrenje za sveučilišni tečaj hrvatskoga jezika na

Sveučilištu u São Paulu, prvome te vrste u Brazilu, kojeg će od Kantautorica Elis Lovrić izvodi svoje skladbe na početka ove godine i voditi. labinjonskom narječju i portugalskom jeziku

24 MATICA siječanj/veljača 2020. u Braziliji”, a nešto kasnije i “Most prija- teljstva Brazil - Hrvatska”, koji će pomoći pri stvaranju hrvatskog veleposlanstva 1997. godine. U izgradnji Brazilije sudje- lovalo je više Hrvata, a u Sao Paulu nalazimo i najviše istaknutih ljudi. Spome- nut ćemo tek neke od njih. Među gospodarstvenicima ističemo Zamjenik ravnatelja HMI Branka Luketića, zaslužnoga za izum vo- dr. Ivan Tepeš s uvaženim uzvanicima dootporne boje koji je doselio 1951. godine. Stjepan Pilat iz istočnog Srijema, Uz povijesne teme i demografske pokazatelje četvrta knjiga pokrenuo je tvornicu miješalica i ostale građevinske opreme. Zagrepčanka Iva- donosi pravu malu enciklopediju o istaknutim Hrvatima koji su na Biserka Prelog pristigla je s obitelji na različite načine doprinijeli svojoj novoj domovini Brazilu od u pedesetima, a dugi niz godina radila je na stvaranju novih banaka u sklopu umjetnosti, arhitekture, glazbe, književnosti do prirodnih znanosti investicijskih fondova. Jedna je od pr- i gospodarstva ove najmnogoljudnije zemlje Južne Amerike. vih žena koja se sedamdesetih godina uspjela izboriti za radno mjestu na bra- četvrt danas poznatu kao Vila Croácia. Jorge Andres Franulić ( poklonio 29 zilskoj burzi. Godine 1959. osnovao je školu “Brazil ulja na platnu HMI početkom devede- - Hrvatska”, koja djeluje i danas i dječ- setih)rođen je u hrvatskoj iseljeničkoj DOPRINOS U SVIM DRUŠTVENIM ji dom “Kardinal Stepinac” izgrađen u obitelji u Čileu.Tražeći avanturu dola- DJELATNOSTIMA Dalmatinskoj ulici (Rua Dalmacia); Hr- zi u Brazil, gdje je radio za nekoliko ča- Od medicinara valja spomenuti liječnika vatsku bolnicu u otvorio je 1966. sopisa prije otvaranja galerije u blizini Alexandra Vranjca, profesora Fakulteta Na polju književnosti ili novinarstva, El Dourada. Postao je poznat po izvo- medicinskih znanosti Santa Casa, koji je unatoč tome što kratko vrijeme bio u đenju zidnog reljefa od 900 m2 na ula- radio u vladi savezne države São Paulo Brazilu, Antun Bonifačić je pomogao zu u Armenski klub. O Puljaninu Silviju i u nekoliko agencija kao što je “Centar stvoriti, prema Matijaščiću (1996.), prvi Pletikosu objavljen je prilog u “Matici “ za epidemiološki nadzor” u São Paulu. bilten društva Croatia Sacra Paulistana, broj šest 2019. godine. Prof. dr. Krunislav(e) Antonio Nobilo, nakon čega se preselio u Kanadu. Orio- Na području glazbe zajednicu je za- oralni kirurg, postao je počasni građa- včanin Franjo Dujmović, rođen 1904. dužio Dragutin Kalman, rođen u Belišću. nin grada Piracicabe 2008. gdje je osno- godine stvorio je važnu knjižnicu hrvat- Diplomiravši flautu, klarinet i tamburicu, vao prvi stomatološki fakultet, a začet- sko-brazilskih autora koji su osnova ve- stigao je u Brazil 1957. godine, u grad nik je i voditelj laboratorija Katedre za ćini kasnijih istraživanja hrvatskog use- Guarulhos, a 1960. preselio u Jundiaí u stomatološku tehnologiju (1957.). ljavanja i prisutnosti. Sin njegove kćeri državi São Paulo. Radeći kao prodavač Među duhovnim pastirima važan je Marije, Vladimir Sesar, sudjeluje na Hr- odjeće paralelno se bavio glazbom i vo- svećenik Damjan Rodin, jedan od prvih vatskim svjetskim igrama 2010. u Zadru. dio glazbene sastave. Postaje i počasni koji u Brazil stiže nakon rata gdje orga- Na području izdavaštva važan je Cosmo građanin Jundiaía, gdje je živio do svoje nizira vjerski i zajednički život hrvatske Juvela (izvorno Žuvela), vlasnik izdavač- smrti. Njegovim putem ide mladi Renan zajednice u São Paulu. Rođen u okolici ke kuće Meka, podrijetlom s otoka Kor- Marques Regadas, unuk Lovre Poletta, Šibenika u Rio de Janeiru gradi gradsku čule. Iznimno je poznat i geograf Nelson koji se doselio iz Pakraca u dvadese- Bačić Olić, također sin Korčulana. Go- tim godinama prošlog stoljeća. Renan, dine 1993. godine osniva časopis Mu- kao dirigent i kompozitor, danas vodi ndo: geografia e política internacional glazbenu skupinu Frana, istu onu koju (Svijet: zemljopis i međunarodna poli- je Kalman osnovao. n tika) Danas je to jedan od najuspješni- jih mjesečnika. Među spisateljima počnimo s Iva- ENG Finalizing his project “Croatians in Brazil af- nom Miklošem koji je bio česti dopisnik ter 1941.” by publishing the fourth bilingual book, časopisa “Matica”. Radio je kao slikar, a dr Milan Puh (born in Pula) has presented his five years reserche in Croatian Heritage Foundation this objavio je neka svoja djela u knjizi “Pu- January. The promotion led by two historians has tevi Vrline”. taught the numerous audience the interesting facts Likovni umjetnici bez sumnje prido- about the third wave of croatian imigration. As an active participant of this project croatian singer Elis nose širenju vizualne kulture i promo- Lovrić offered her musical interpretations in both ciji Hrvatske. portuguise and croatian dialect languages.

MATICA siječanj/veljača 2020. 25

R A N S K I O T O JA D C I Lastovo Pitoma divljina prirode i običaja Lastovo obiluje mnogim kulturnim znamenitostima, kako materijalnim tako i nematerijalnim, koja svjedoče o njegovoj bogatoj prošlosti. U mjestu Lastovu mogu se pronaći prekrasne obiteljske kuće iz 15. i 16. stoljeća koje krase bogato ukrašeni “fumari” (dimnjaci) i lastovski “sulari” (terase), koji su postali zaštitni znak Lastova.

Tekst: Marjana Kremer Kašćel

STAROKRŠĆANSKA BAZILIKA SV. PETRA azilika duga 17 m i širo- ka 6,75 m orijentirana je u smjeru istok-zapad. Ovakav tip gradnje upu- B ćuje na to da ova bazilika potječe iz 6. st. Zidana je u neobra- đenome kamenu sa žbukom. Imala je polukružnu apsidu izvana učvršćenu kontraforima. Iznutra je, uza zid, imala oslikanu kamenu klupu. Svetište je bilo ograđeno tankim mramornim pločama, udjenutim u utore vitkih kamenih stu- pića, sačuvanih samo u ulomcima. Iz- među kamenih ostataka ulaznih vrata pronađen je plitki reljef s trokutastim završetkom, koji se čuva u Arheološko- me muzeju u Zadru. Nađeni su i ulom- ci prozora – mramorne rešetke sa šu- pljinama u obliku šahovnice. Zanimljivo je da joj je ulaz postavljen bočno i da Katalani su se s vojskom ukrcanom na stili su ga tri puta niz rastegnutu uzu i mu se prilazilo iz narteksa – predvorja brodove uputili prema Lastovu u na- doveli na trg Dolac gdje su mu presu- s trijemom na šest stupova, a u čijem mjeri da porobe i zauzmu otok. Kad je dili. Taj povik osmatrača “Kukuriku gor- je zapadnom uglu bio zidani grob. S juž- osmatrač na izvidnici iznad mjesta La- nje selo, kukuriku donje selo” sačuvan ne strane bazilika je imala četiri prosto- stova ugledao brodovlje, okrenuo se je do danas, kao i običaj hodočašćenja rije od kojih su središnje bile u izravnoj prema mjestu i zavikao: “Kukuriku gor- Lastovaca (bosi) do crkve sv. Jurja. Je- obrednoj funkciji, a u bočnima su na- nje selo, kukuriku donje selo! Eto idu dan od prvih pisanih tragova postoji s đeni sarkofazi i grobovi usječeni u sti- Katalani i bit ćemo svi poklani!” Tada kraja 16. stoljeća. jenu. Ostaci bazilike su konzervirani od su Lastovci sa svojim svećenikom na- 1978. do 1981. godine. pustili mjesto i popeli se na brdo Hum Bazilika Sv. Petra u Ublima do crkvice sv. Jurja i u molitvi da ih Bog POKLAD - NEMATERIJALNA sačuva od Katalana promatrali dolazak KULTURNA BAŠTINA brodovlja. Tada je nastalo veliko nevri- Pokladni običaji (u obliku i sadržaju ka- jeme, potopilo brodove, a ostatak se kvog danas poznajemo) povezani su s okrenuo i vratio u Korčulu te se nikad opsadom Korčule od Maura (Katalana) više nisu vratili na Lastovo. Kad su La- 1483. godine. Po narodnoj predaji, te go- stovci vidjeli što se dogodilo i da je po- dine Katalani su poslali svoga glasnika gibelj prošla, sretni i radosni vratili su sa zahtjevom da se Lastovci bez borbe se u mjesto. Uzeli su katalanskoga gla- predaju. Lastovci su, međutim, glasni- snika, stavili ga na magarca te proveli ka zadržali. Kako se glasnik nije vraćao, kroz selo uz porugu i ismijavanje. Pu-

MATICA siječanj/veljača 2020. 27 Vrh Hum

Pokladni običaji na Lastovu počinju mogu doći svake večeri kad je balo do lira neprestano udara. Kada meštar od blagdanom sv. Antuna, 17. siječnja te- tzv. pretile nedjelje. Balo pod liru je dio Poklada učini Poklada od pjeve, iznosi kuće godine, premda balo (ples) može običaja Lastovskog poklada. Balo pod se Poklad ispred dvorane i viče se: Uvo! početi i blagdanom Sveta tri kralja. Na liru se bala (pleše) za vrijeme bala, u raz- te puca bomba, nakon čega se Poklad prvo balo pozivaju se općinski načelnik, doblju od Kandelore do pretile nedjelje. odijeva u svoju odoru. Poklad je lutka liječnik i svećenik. Nakon što se okupe Pretili četvrtak je zadnji četvrtak u Po- od pljeve (žito klas), simbol svih događa- gosti i članovi društva, kapo sale (dvora- kladama. Pretila nedjelja je zadnja ne- nja u tijeku Poklada, a posebno zadnjeg ne) pozdravi prisutne i zamoli načelni- djelja u Pokladama i posvećena je dječ- dana, pokladnog utorka. Nakon što se ka, liječnika i svećenika da otvore balo, jim maškarama. Pretili ponedjeljak je društvo okupilo uz pjesmu i pratnju lire, odnosno početak Poklada. zadnji ponedjeljak u Pokladama. Tada idu kroz mjesto Lastovo, vodeći računa Maškari su prerušena skupina gra- meštar od Poklada s pomoćnicima po- da obiđu sva domaćinstva u mjestu La- đana koja razveseljava i zabavlja prisut- činje praviti Poklada, a meštar od bom- stovu. Većina društva ide glavnim ulica- ne goste. Maškari imaju svog voditelja i bi s pomoćnicima bombe. Za to vrijeme ma, a četiri do pet članova društva idu od kuće do kuće i kupe jaja. Pokladni utorak je najsvečaniji i najvažniji dan u pokladnim običajima.

ŠAROLIKI MIMOHOD Toga dana mnogi Lastovci ne rade, a oni koji moraju raditi, rade samo do deset sati, a djeca su taj dan oslobo- đena nastave. U Pokladare se mogu obući samo Lastovci. Pokladar ima svoju odoru koja je zahtjevna i skupa te koja je tijekom prošlih stoljeća, skupa s pokladnim običajem, prolazila mnoge promjene. Najupečatljiviji je engleski polucilindar. Kolovođa/e vode ko- lonu pokladara na pokladni utorak. Uz sviranje lire ide se po tovara (magarca) koji će nositi Poklada kroz selo. Po

Bazilika Sv. Petra u Ublima mogućnosti odabere se najbolji crni tovar u mjestu i posebno uredi. Pokla- da se postavlja na tovara, nakon čega Na Glavici iznad mjesta Lastova gdje je stajala prethistorijska se staje u pokladarsku četu u kojoj prvi gradina, dubrovačka vlast podigla je kašćel (dvorac) srušen za vrijeme ide stjegonoša s državnim stijegom, zatim ide tovar s Pokladom, iza idu djeca lastovske bune u 17. st. U njemu su se nalazile nastambe, bunar pa odjevena u pokladarsku odoru te iza i mala kapelica posvećena sv. Ivanu. Na njegovu mjestu podignut je njih sanatur – svirač lire. Iza sanatura ide pokladarska četa u koloni po dva s novi 1808. godine kad su Francuzi okupirali otok. Njihova tvrđava kolovođama na čelu. Pokladarska četa nakon preinaka i danas se koristi za meteorološku postaju. kreće uz sviranje lira do kuće načelnika

28 MATICA siječanj/veljača 2020. R A N S K I O T O JA D C I Lastovo put pet bombi, drugi put sedam i treći put devet bombi. Zatim pokladari otple- šu pokladarsko kolo na Gornjoj luci te pokladarska četa ide dalje prema Dol- cu uz pratnju lire obilazeći sulare i pje- vajući pokladarske pjesme. Nakon što su pokladari obišli sve sulare, dolaze na trg Dolac gdje se postrojavaju, a sanatur počne svirati pokladarsko kolo. Pred kraj pokladarskog kola, na Dolac dolaze maškare i počnu plesati kolo. Nakon što maškare otplešu svoje kolo, spajaju se s pokladarima na način da iza svakog općine kako bi zatražila privolu za mi- tovanje”. Iz svećenikove kuće idu pre- pokladara ulazi po jedan maškar. Tako mohod kroz mjesto i spaljivanje Pokla- ma Gornjoj luci obilazeći sulare koji su pomiješani nastavljaju plesati. Meštar da. Od kuće načelnika Općine poklada- prethodno dogovoreni. Poklad na uzu od poklada svlači Poklada i stavlja ga ri uz sviranje lire idu do kuće svećenika mora biti točno u 15.00 sati. Poklad se na visoki kolac, nakon čega se pristu- pjevajući pjesmu “Podiglo se malo če- niz uzu spušta tri puta kada puca prvi pa paljenju Poklada. Time je običaj Po-

Poklad Lastovski poklad jedan je od najstarijih karnevalskih običaja u Europi, zaštićen kao kulturno nematerijalno dobro

Republike Hrvatske. Pokladarska četa

Pokladarsko kolo klada na Dolcu završen. Kad je Poklad izgorio, zvoni Zdrava Marija, zatim sva zvona, a pokladari se okupljaju oko sanatura i tovara i odlaze ispratiti tovara i sanatura do njihovih kuća. n

ENG The island is noted for its numerous light- houses and 15th- and 16th-century Venetian archi- tecture. There is a large number of churches of rel- atively small size, a testament to the island’s long-standing Roman Catholic tradition. The major cultural event is the Poklade, or carnival. This event is celebrated through the Poklad every year over a period of three days. The event takes place in the middle of February and since the summer 2006 it has become main attraction for tourists. The island largely relies on its natural environment to attract tourists each season. In 2006 the Croatian Govern- ment made the island and its archipelago a nature park.

MATICA siječanj/veljača 2020. 29 Povijesni okvir otoka Lastova Hrabro miješanje

kulturnih utjecaja Župna crkva Sveti Kuzma i Damjan Poput cijelog Sredozemlja, ni Lastovo nema iskonsku divljinu. Čovjek tu već tisućama godinama oblikuje Lastovo je u ranome srednjem vijeku prirodu i krajolik. Na Lastovu postoje ljudska naselja priznavalo vlast hrvatskih i ugarsko-hrvatskih vladara, Neretljana, Dukljana, Bi- od mlađega kamenog doba (oko 8500. g. pr. Kr.). Otok zanta, no unatoč tome sačuvalo je sna- je zasijan krhotinama grčke keramike, što upućuje i na žan osjećaj posebnosti.

stalne dodire s antičkim Grcima. Možda je u IV. st. pr. U STALNOME SUKOBU S MLECIMA Kr. bio, poput Visa, dio imperija sirakuškoga tiranina I DUBROVNIKOM Lastovo je svoje čak i kada postaje Dionizija starijeg. Uz “netaknutu” obalu pojavljuju “tuđe”. Tako polovicom 13. stoljeća, kada se tragovi rimskih ulica, gospodarskih objekata i Lastovljani prihvaćaju vlast Dubrovnika, vodocrpilišta poznatih kao “lokve”, koje upućuju na zadržavaju svoju autonomiju sastavlja- jući svoj statut 1310. godine. Početkom postojanje znatnoga rimskog naselja na području 14. st. odavno se znalo što treba učiniti današnjih Ubli u slučaju ubojstva, povlačenja za kosu i međusobnog psovanja. Posebno je zanimljiva odredba o kažnjavanju suca i osobe koja je dionik sudskog spora ako se utvrdi da su zajedno jeli i pili. Premda maleno i udaljeno, Lastovo je prvo otok ranokršćanskih i ranosred- njovjekovnih crkvica, zatim renesanse i baroka i naravno velikih, maštovitih dimnjaka. “Fumari” nesputanih oblika, za- mišljeni kako bi svojom veličinom izveli dim iz zatvorene doline u kojoj se raširi-

Mnogobrojna plodna krška polja, Uvala Zaklopatica lokve čuvarice vode i riblje obilje učinile su Lastovo mjestom Tekst: Marin Knezović razmjerima razaranja svjedoče navodi mletačkog kroničara koji tvrdi kako je stalnoga ljudskog boravka. Boćata kasnoj antici i ranome mletačka vojska “Serenissima (preja- voda, slatki izvori s tragovima okusa srednjem vijeku mnogi sna)” masakrirala gotovo u cjelini sta- sjevernjački narodi dola- novništvo Lastova. mora, bitno su obilježje Lastova. ze na obale Sredozemlja, U novim okolnostima Lastovo se Tako civilizacija tu ne zamire ni u U no samo će jedan tu mora ponovno utemeljiti na novim kasnoj antici, ni u doba barbarskih uspjeti sačuvati svoj jezik i identitet. To osnovama. Tako nastaje agrarno i ri- su Hrvati. Preuzimajući običaje, navike barsko Lastovo. Za razliku od drugih navala kada se svijet iz temelja i zanimanja starosjedilaca (Iliri), prvo se jadranskih otoka, promjene u sastavu mijenja. Iz trudova novog doba uzima od naslijeđa ono što je najmanje stanovništva su rijetke. Jezik njegova dobro. U slučaju Lastova to je bilo gu- stanovništva zastao je daleko u proš- rađa se i novi otok. Iz “Carskog sarenje. Tome će brzo doći kraj kada losti pa ga istražuju jezikoslovci. I mje- otoka”, Insula Augusta, jezičnim željezna ruka mletačkoga dužda Petra sto Lastovo oblikovalo se oko plodnog Orseola (998.) na prijelazu iz prvog u polja, poput antičkog teatra u kojem premetanjem i miješanjima nastaje, drugo tisućljeće razara mjesto i otok. O je teško razlučiti glumca od gledatelja. od VII. st., hrvatsko Lastovo.

30 MATICA siječanj/veljača 2020. R A N S K I O T O JA D C I Lastovo

lo Lastovo, postali su izraz ugleda i do- sto bilo meta gusara iz Ulcinja. Kako bi 1920. do 1943. Nastojeći pridobiti lo- mišljatosti pojedinaca. zaštitili otok, Lastovci su uveli obvezno kalno stanovništvo, nova vlast ubrzano Zadiranje u svoju autonomiju La- služenje vojnoga roka, što je ukinuto tek modernizira život na otoku, što uključu- stovljani teško prihvaćaju. To dolazi do u XVIII. stoljeću kada su gusari iz Ulcinja je i uvođenje hidroavionske veze s Itali- izražaja u lastovskim bunama protiv du- promijenili zanimanje i postali trgovci. jom. Lastovo prvi put postaje područje brovačke vlasti u 17. st. kada je nakrat- Karneval, poklade, fašnik samo su bez- kolonizacije, no ovoga puta talijanskog ko prihvatilo mletačku vlast samo kako brižna krinka pod kojom su se skrila ili talijaniziranog stanovništva. Unatoč bi se riješilo nametljivih Dubrovčana. drevna vjerovanja i kulturna razmjena tome, rezultati pokušaja odnarođivanja Dolazi to do izražaja i u najpoznati- širokoga dosega. To se vidi i u spome- na kraju su se pokazali vrlo skromnima. jemu tradicijskom običaju Lastova, la- nutome “cunjanju” poklada, lančanim Od 1943. Lastovo je dio partizan- stovskome pokladu (prvi spomen 1390. plesovima, šarenim nošnjama. skog, oslobođenog teritorija. Sada do- godine). Mletačko spuštanje lutke, sred- Lastovski poklad je nakon Drugoga življaj Lastova, kao ponajprije vojnog njoeuropski ples s mačevima, prasla- svjetskog rata postupno gasnuo da bi uporišta, doživljava svoj vrhunac. Tako venski obredi plodnosti - stopili su se ga krajem 60-ih oživio interes etnologa, su ga promatrali i Francuzi i Britanci, kao da su zamišljeni za taj hrabri spoj. folklorista te ga jedna filmska ekipa od- kao i austrijske vlasti u 19. st. Ipak, to Glavno obilježje karnevala, spuštanje lučuje snimiti. se ne može ni usporediti s militarizaci- orijentalno odjevenog poklada niz žicu jom otoka u drugoj polovici 20. st. Na- uz praskanje barutnih punjenja, pove- VOJNA ISPOSTAVA OD POČETKA kon Drugoga svjetskog rata Lastovo je zano je sa strahovima stanovnika Lasto- NASELJAVANJA doživjelo istu sudbinu kao i obližnji otok va od gusarskih napada od kraja 15. st. Plodan, iako ponekad i napet, odnos Vis – postalo je otok rezerviran za voj- do početka 18. st. Ovaj običaj veže se uz Lastova i Dubrovnika mijenja se po- sku. Stoga je pristup Lastovu bio zabra- pljačkanja katalonske flote krajem 15. st. četkom 19. stoljeća propašću Dubro- njen stranim državljanima. Nakon što na području južnoga Jadrana i napade vačke Republike. je Hrvatska 1991. proglasila samostal- turskog admirala Uluç- Alije u 16. st. Ti- Posebno razdoblje u povijesti La- nost, pripadnici Jugoslavenske narodne jekom turskih osvajanja, Lastovo je če- stova je ono talijanske okupacije od armije (JNA) na Lastovu su ostali sve do 31. svibnja 1992. u 3.30 sati kada su napustili vojne baze na Lastovu. Vezano i uz ovu pojavu, Lastovo postaje područje naglog iseljavanja. Prvo s otoka odlaze Talijani i oni koji su se takvima osjećali, zatim i Hrvati. Dok je 30-ih godina 20. st. Lastovo imalo oko 2.000 stanovnika, danas je taj broj manji od 800. n

ENG Although the oldest mention of the island of Lastovo is from the 4th century, traces of human occupation found at the Rača cave point to permanent human occupation as far back as the Stone Age (8500 BCE). The first known settlers of the island were the Illyrians. Finds of ancient Greek pottery indicate that the island was on one of the Greek routes along the Adriatic Sea and, according to some, was part of the Greek colony of Issa, centred on the island of Vis. The Roman placed their central settlement at the site of the modern village of Ubli. After World War II Lastovo was, like the nearby island of Vis, used as Grad Lastovo a naval base, with access not permitted to foreign nationals.

MATICA siječanj/veljača 2020. 31 Rano tiskarstvo u Europi Lastovska zvijezda Gutenbergove galaksije Uz prvotisak Ezopovih basni na talijanskom i latinskom jeziku, tiskar Dobrić Dobrićević s Lastova dao je značajan doprinos povijesti tiskanih oficija - srednjovjekovnih molitvenih uspješnica

nom građom domini- među kojima je i Danteova Božanstve- ra prvotisak Ezopovih na komedija koju je Dobrićević otisnuo basni na talijanskom i 31. V. 1487. Digitalizacijom su virtualno latinskom jeziku koji okupljeni Dobrićevićevi biseri u zbirci je prije pola tisućljeća Incunabula Croatica u NSK. Usto, drvo- objavio jedan od pio- rezi Dobrića Dobrićevića oživjeli su i u nira ranoga europ- modernom izdanju Ezopovih basni (Za- skog tiskarstva s La- greb: Mladost, 1981.) pri čemu je kori- stova, Dobrić šten upravo visovački primjerak. Dobrićević. Taj dragulj hrvatskoga nakladniš- ŽIVOTOPIS TISKARA I MECENE tva iz 1487. svjetlo Znameniti hrvatski tiskar, knjižar i na- dana ugledao je u kladnik Dobrić Dobrićević (Lastovo, Brescii samo 32 godi- 1457./1458. – Treviso, 1528.), koji je dje- ne nakon izuma tiskar- lovao u Mlecima i Francuskoj, ostvario je skoga stroja 1455. go- hvale vrijedan opus. Radi prirode posla dine. Među prvim i zahtjeva vremena latinizirao je svoje europskim knjigama ime u više varijanti: Boninus de Boni- tako pronalazimo i one hrvatske. Te knjige svjedoče o društve- nom, gospodarskom, kulturnom i intelektu- alnom potencijalu Hr- vata u drugoj polovini XV. stoljeća. Nakon Mi- sala po zakonu rim- Tiskar Dobrić Dobrićević (Lastovo, 1457/1458 – Treviso, 1528) skoga dvora iz 1483. – prve hrvatske tiskane Tekst: Vesna Kukavica knjige, otisnute samo 28 godina nakon dovršetka Gutenbergove četrdesetdvo- uzej za umjetnost i obrt redne Biblije i prvoga misala u Europi ugostio je ove zime u Za- koji nije tiskan latiničnim slovima, u Mle- grebu od 30. XI. 2019. do cima je Dobrić Dobrićević otisnuo pre- 30. I. 2020. veliku baštin- krasno izdanje Ezopovih basni sa 67 dr- M sku izložbu pod nazivom voreza u kojima i mi iz digitalne epohe “Visovac: duhovnost i kultura na Biloj Sti- sada možemo uživati. ni” koja je predstavila javnosti umjetni- Ezopove basne s Visovca, uz gosto- ne koje se čuvaju u riznici franjevačko- vanje na izložbi MUO-a, digitalizirane su ga samostana Gospe od Milosti na u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Visovcu. Među petstotinjak odabranih Zagrebu kako bi postale dostupne naj- Prvotisak Ezopovih basni sa 67 drvoreza Dobrića Dobrićevića (Aesopus moralisatus umjetnina iz te riznice, odnosno među široj javnosti. Nacionalna knjižnica čuva [Lat. Et Italice] (cum Add. Accii Zuchi). njezinom arhivskom, glazbenom i knjiž- i ostale Dobrićevićeve inkunabule (8) Brixiae, Boninus de Boninis, 7. III 1487.

32 MATICA siječanj/veljača 2020. R A N S K I O T O JA D C I Lastovo nis, Boninus de Ragusia, Boninus Ra- susrećemo njegov tiskarski znak. No, gusaeus, a potpisivao se i kao: Dobri- mučilo ga je financijsko stanje pa poči- čević, Dobrojević i Dobruško Dobrić. U nje tiskati tražena pravna djela. razdoblju Dubrovačke Republike bio je diplomat, ali i rektor našega Papinskog FRANCUSKA PUSTOLOVINA zavoda sv. Jeronima u Rimu te, nakon Kao dužnik bjegunac selio se Dobrićević Gutenbergovih suvremenika, jedno od iz mjesta u mjesto, sklonivši se u fran- cjenjenijih imena europskoga ranog ti- cuskome Lyonu gdje je otvorio knjižaru, skarstva. Posvetu zaslužnome mješta- ali i objavio nekoliko raskošno opremlje- ninu europske slave Lastovci su iskaza- nih izdanja Oficija Blažene Djevice Mari- li 2018. godine postavljenjem njegova je (Officium beate Marie Virginis, 1499., brončanog poprsja te imenovanjem nje- 1500., 1501). Izdanje iz 1500., doskora govim imenom jedne ulice u mjestu La- zaboravljeno, otkupila je Nacionalna i stovu. Dobrićević je svojoj otočnoj rod- sveučilišna knjižnica 1997. godine. Zani- noj sredini donirao nekoliko raritetnih mljivo, 1503. se zaredio pa je posljednje umjetnina, dvije brončane zdjele te ol- godine života proveo kao dekan kaptola tarnu palu u crkvici sv. Marije u Polju, u u Trevisu. Humanistički izobražen, nije Drvorezi D. Dobričevića oživjeli i u mjesnom groblju na Lastovu. Koliko je bio samo tiskar, nego i redaktor teksto- modernom izdanju Ezopovih basni Dobrićević volio svoje Lastovo svjedo- va te katkad pisac predgovora. Danas (Zagreb: Mladost, 1981.) či i njegova oporuka kojom je oporuč- se zna za pedesetak njegovih izdanja no iskazao svoju posljednju želju kojom koja je oblikovao kao tipograf, od ko- Veroni, koliko je poznato, tiskao prvi ofi- je zahtijevao da se njegovi zemni osta- jih većina potječe iz njegova najplodni- cij uopće ilustriran drvorezima, da bi po- ci prenesu iz Mletaka te budu zakopa- jeg desetljeća koje je proveo u Brescii. slije u Lyonu objavio još tri izdanja ofi- ni na rodnome otoku Lastovu. Dio njegovih izdanja je u posjedu Bri- cija ilustrirana u “francuskom” stilu, čije tish Museuma u Londonu. su značajke prihvatili i neki venecijanski UČITELJ KOTORANIN tiskari tog vremena. Tiskari hrvatsko- Tiskarsko umijeće Dobrićević je naučio OTKRIĆA NA OXFORDU ga podrijetla Paltašić i Dobrićević dali u Mlecima, vjerojatno kod prvoga hrvat- Glasovita talijanska povjesničarka knji- su značajan doprinos povijesti tiskanih skog tiskara Kotoranina Andrije Paltaši- ge s University of Oxford Cristina Dondi oficija, tih srednjovjekovnih molitvenih ća s kojim je objavio izbor iz djela Lucija objavila je 2016. opsežnu monografiju uspješnica, objašnjava nam dr. sc. Milan Firmijana Laktancija De divinis institutio- o časoslovima Blažene Djevice Marije Pelc, dok je prema njegovu mišljenju nibus adversus gentes (1478.). Idućih par tiskanima u Italiji do sredine drugog ti- Dobrićevićev obol znatno veći i značaj- godina biva suradnik Mauferova tipo- sućljeća. U tom iscrpnom pregledu ra- niji. On je u svome veronskom izdanju grafskog društva u Padovi. Samostal- nih tiskanih oficija u Italiji opisano je i 1481. prvi uveo drvorezne ilustracije u no je tiskao nekoliko djela u Veroni, od nekoliko dosad slabo poznatih izdanja tiskani časoslov. Gotovo dva desetljeća kojih su najpoznatija izdanja De re mili- koja se više ili manje izravno tiču hr- kasnije opet je bio pionir: njegovo je iz- tari i Opera dell’arte militare R. Valturija. vatske kulturne sredine toga vremena, danje od 20. III. 1499. prvi lyonski oficij Pun uspjeh postigao je kao samostal- upozorio nas je Milan Pelc sa zagrebač- opremljen grafičkim ilustracijama. Če- ni tiskar u Brescii osamdesetih godina koga Instituta za povijest umjetnosti. Ri- tiri Dobrićevićeva izdanja oficija u sa- 15. stoljeća tiskanjem probranih djela ječ je o malim džepnim časoslovima (ofi- držajnom, ikonografskom i likovnom starih klasika i pedagoških pisaca. Vrhu- cijima ili molitvenicima) namijenjenima pogledu, prema mišljenju stručnjaka nac tiskarskog umijeća dostigao je 1487. širem krugu laičkih i crkvenih korisnika. iz Zagreba i Oxforda, vjerno i dosljed- objavljujući drvorezima ilustrirana izda- Stručnjakinja s oksfordskog sveučilišta, no odražavaju dva tradicionalna mode- nja spomenutih Ezopovih basni i Dante- naime, opisala je uz ostalo vrijedne ti- la njihove izrade: talijanski i francuski. ove Božanstve- skane oficije Francuska su izdanja u ikonografskom ne komedije, u objavljene u i dekorativnom smislu znatno bogatija kojem prvi put štamparijama od talijanskih. n dvojice tiskara Officium hrvatskoga po- ENG beate Marie drijetla: Andrije Croatian printer and publisher Dobrić Do- virginis: ad brićević (Boninus de Boninis) (Lastovo, 1457/1458 – usum Romane Paltašića u Ve- Treviso, 1528) worked in Venice and France and left ecclesie. neciji i Dobrića an indelible trace in early European printing. Along Lugduni: Bonini de Boninis Dobrićevića u with the first printed edition in Italian and Latin of Aesop’s fables, the Lastovo-born printer also made Dalmatini, Veroni. Dobri- 1500., str. 90 i a significant contribution in the printing of officia— 91., NSK, Zagreb ćević je 1481. u printed medieval prayer bestsellers.

MATICA siječanj/veljača 2020. 33 Lastovci u Australiji Povratak zavičaju Ima jedna kuća u Ublima, na Lastovu, blizu crkve, uz čije zvonce na vratima piše “Braća Siketa”. To jedno jedino zvonce okuplja sve članove velike obitelji Siketa, koja danas ima 172 člana. Uknjižena je na braću Siketa, desetero

djece Antuna i Filice Siketa (sedam sinova i tri kćeri) Aldo i Chris

Obitelj Siketa u Geelongu Svih 172 potomaka Antuna i Filice Siketa danas živi u Australiji. Unajmimo veliku kuću i svih nas 172 družimo se, jedemo, pijemo, pjevamo dalmatinske pjesme i nosimo lastovske majice − kaže Tonina. Kako su tamo stigli? Zapravo doslovno − brodom.

ma!? A danas mi stalno dolazimo. I sva naša djeca svake godine dolaze, odlaze, vraćaju se... A oni meni sad znadu Tekst: Jordanka Grubač Danas smo mi, njegova djeca, gori od reći − ma dje ćeš u tim godinama!?... − njega... “Djeca” s kojom razgovaram su govori najstariji brat Aldo. a Lastovu su teško živje- umirovljenici, dva brata Siketa, Aldo (91) li, bavili su se ribarstvom. i Bruno (78). I Aldova kći Antoinetta, To- ‘LJEPA TRADIŠN’ Muškarci su ribarili, mati nina, koja je rođena 1957. u Geelongu., Tako veza Siketa s Lastovom postaje je odgajala djecu, a s La- Našla sam ih na njihovu Lastovu − neprekidna! Obitelj je mnogobrojna, N stova se bježalo svakod- u vrijeme Poklada. Ove će se godine četiri generacije razgovaraju na hrvat- nevno. Jednoga su se jutra i tri starija Lastovski poklad, zaštićen kao kultur- skom, a najstarijeg, Alda, braća i danas brata Siketa otisnula na pučinu ribar- no dobro, odigrati 537. put. − Uvijek drže za oca. skim brodom svoje obitelji simbolična sam govorio ocu kad bi se spremao ići − Slali su me svake godine da nadogra- imena “Sloga”. Anton i Filica ostali su na Lastovo − ma dje ćeš u tim godina- đujem i sređujem našu obiteljsku kuću. na otoku s maloljetnom djecom i nisu se mirili s tim da su njihova tri sina neg- dje daleko. A ondje gdje su dospjeli, daleko u Australiji, tri najstarija brata Si- keta radila su teško i mukotrpno. Od svega im je najteže padala razdvojenost od obitelji. Odlučili su napraviti papire te oca, majku i petero maloljetne bra- će i sestara dovesti u Australiju. Od 1956. godine svi su zajedno živjeli u dalekom Geelongu. Prolazile su godine, teško su radili i − teško patili za zavičajem. Mislili su, pričali i maštali o njemu. Onda je otac obitelji počeo odlaziti u rodni kraj... − ... A mi smo se čudili – dje će u tim go- 90. rođendan dinama! Nitko ga nije mogao odvratiti.

34 MATICA siječanj/veljača 2020. R A N S K I O T O JA D C I Lastovo Jezik je i naučila zahvaljujući babi Filomeni, Filici (rođenoj Glumac). U njihovoj kući u Ublima u ulaznom hodni- ku prvo ćete ugledati sliku na kojoj su njihovi roditelji i braća i dvije sestre Si- Aldo i Ana keta. U manjoj dnevnoj sobi na zidu je mozaik obiteljskih slika. Na svakoj je sam ugledao našeg Poklada! Teško po jedna obitelj proizišla iz one slike na je opisati te osjećaje: tuga, bol, sre- ulazu: svi braća i sestre sa svojim po- ća, radost... Al’ pobjeđuje sreća! Bru- tomcima i pod svakom slikom pločica no je u Australiji teško radio, stekao na kojoj stoji ime obitelji. obitelj, svima osigurao budućnost. − Ali uvijek sam imao osjećaj i da puno SAMO DVA SLOGA gubim, stalno sam mislio na moje La- Obiteljska priča lastovskih iseljeni- stovo... Sad sam tako sretan što mogu ka Siketa velika je poput njihove obi- slobodno doći u Hrvatsku i na moj slo- telji i ne znam kako je i gdje završiti bodni otok. I sinove tako odgajam − si- osim, možda, opet na zvoncu obitelj- gurno će nastaviti tu gdje ćemo mi stati. ske kuće. Na odlasku opet čitam ono Aldova kći Antoinetta ili, kako je Đana “Braća Siketa” i mislim − suprotno svim zove, Tonina, rodila se u Australiji, ali iz- našim percepcijama o otočanima, ili o vrsno govori hrvatski. Socijalna je rad- svim našim malomještanima, kao ne- nica i migracijska agentica − pomaže složnima, suprotno svim pričama o Aldo i sinovi doseljenicima i izbjeglicama. napuštenim otočnim kućama od sto − Baš sam ponosna što sam proizaš- vlasnika raseljenih po svijetu i po mo- Ona je naš trud, naša ljubav, naša veza la iz te ljepe, malene i u srcu čuvane Hr- gućnosti posvađenima − u lastovskim s rodnim krajem od rođenja do kon- vatske! I ja i sve moje generacije Sike- Ublima stoji jedna kuća na koju su in- ca života. Znade nas biti i dvadesetak! ta ponosni smo na našeg dida i babu i tavulana sva braća − desetero njih! Ta naša povezanost sa zavičajem ni- njihov uspjeh. Mora biti da tajna leži u imenu broda, kad nije izgubila nit koja nas sve čvrsto drži. Kad je Lastovu bilo teško, ja sam Zahvaljujući teti Jelici, koja mu dolazio, posebno u Domovinskom je prva inicirala obiteljsko ratu. Svu sam djecu odgajao u istom duhu i jedan je moj sin došao dobro- okupljanje, Sikete se nalaze voljno braniti Hrvatsku − govori Aldo. svake godine, a 2020., bit će 31 Bruno Siketa 2013. godine je prvi put na godina da se nalaze potomci Pokladu od dana kad je napustio Lastovo. − Tako sam sretan što sam na Lasto- Antuna i Filomene u dalekoj vu. Zamislite, prvi put poslije 1956. Australiji. Braća Aldo i Bruno kratkom, od samo dva sloga − “Sloga” − kojim su pobjegla trojica braće, a ostali otplovili za njima jer nisu željeli živjeti ni preživjeti razdvojeni, rastavljeni, otuđeni. I još i dandanas se jednako drže za cimu toga svog obiteljskog broda na kojem su posljednji žulje dobili ona tri najstarija brata kad su bježala u Italiju, pa u Australiju. Brod se više nikad nije vratio na Lastovo. E, ali Sikete, Sikete jesu! n

ENG There is a house in Ubli on the island of Las- tovo, near the church, where the name tag at the doorbell reads Braća Siketa (“The Siketa Brothers”). This is the doorbell that brings together all 172 mem- bers of the Siketa family, now living in Australia’s Geelong.

MATICA siječanj/veljača 2020. 35 Karakteristični lastovski arhitektonski izričaj 17. i 18. stoljeća Fumari – jedinstvene graditeljske minijature Stanovnici su razvili posebnu tehnologiju izgradnje dimnjaka koja je, osim funkcionalnošću, rezultirala i konstruktorskom genijalnošću i kreativnošću

Tekst i foto: Željko Rupić ćima nadmudrivali, odnosno natjecali, mjeri koliko i ostali građevinski elementi gradeći komplicirane fumare u nasto- kuće. Na web stranici Turističke zajed- ahvaljujući (i) svojim fu- janju da budu ljepši od “susidovih”, a nice Općine Lastovo može se pročitati marima, odnosno dim- navodno je njihova uloga bila i da po- komentar čitatelja u kojemu se tvrdi da njacima na kućama, mje- kažu bogatstvo vlasnika kuće. Usmena je originalni lastovski fumar kružnoga sto Lastovo nad predaja kaže i da su se neki detalji na presjeka u trupu s cilindričnim prošire- Z Lastovskim poljem, na fumarima (ponekad) čak i podrugljivo njem (kapom) i stožastim vrhom kape. istoimenome otoku, mnogi smatraju je- “obraćali” susjednim kućama. Ipak, vrlo Takva dimna kapa štitila je kuću od mo- dinstvenim spomenikom arhitektonske je vjerojatno da je raznolikost fumara, gućega požara zbog vertikalnih propu- kreativnosti. Kako bilo, lastovski fumar jer se često navodi da ne postoje dva ha u dimnjaku koje obične dimne kape karakterističan je i nadasve jedinstven jednaka u Lastovu, zapravo demonstra- na strmim terenima ne mogu spriječiti. arhitektonski izričaj 17. i 18. stoljeća, ne- cija konstruktorskoga genija ljudi ono- A okrugloga je oblika jer na vjetrove iz običnoga i zanimljivoga izgleda. ga vremena. svih smjerova stvara podtlak koji isisa- Znano je da je Lastovo izloženo mno- va dim s ognjišta. gim vjetrovima koji su oduvijek otežava- ORIGINAL KRUŽNOGA PRESJEKA Svakako, lastovski fumar je biser li normalno održavanje vatre na ognji- S ocjenom da se, kada je o lastovskim graditeljske tradicije ne samo Lastova, štu, samim time i svakodnevni život u fumarima riječ, radi o iznimnoj funkci- nego i Hrvatske uopće. n kući. Stanovnici su stoga razvili poseb- onalnosti i konstruktorskoj genijalnosti nu tehnologiju izgradnje dimnjaka koja slažu se i oni koji smatraju da je teorija ENG The chimneys of the island of Lastovo, re- je, osim funkcionalnošću, rezultirala i da je svaki drukčiji utemeljena koliko i ferred to locally as fumare, are unique monuments konstruktorskom genijalnošću i kreativ- tvrdnja da je svaka kuća drukčija, odno- to architectural creativity. They are characteristic and altogether distinctive expressions of the build- nošću. Ne možemo zanemariti ni najra- sno da su ukrasni detalji fumara istica- er’s craft of the 17th and 18th centuries, unusual šireniju priču da su se mještani stolje- li socijalni status kuće, tj. obitelji u istoj and fascinating in appearance.

36 MATICA siječanj/veljača 2020. Endemi u Hrvatskoj Jedna od posljednjih riznica biološke raznolikosti Sredozemlja Otok Lastovo po svojoj dužini pripada skupini malih otoka. Kao jedan od najudaljenijih, bio je rijetko predmet botaničkih istraživanja. Zahvaljujući Hrvatskoj gorskoj službi spašavanja, otok je ispresijecan planinarskim stazama koje omogućavaju izvrstan uvid u ljepote ovog otoka. Različitost reljefa, izobilje sunčeva svjetla i noćna vlaga razlog su što na otoku nalazimo nekih 700 vrsta biljaka, od toga 15 endemičnih i 53 ugrožene

Tekst i foto: Darko Mihelj

to se tiče tektonike, La- stovo je ostatak tzv. ter- cijarnoga montegargan- sko-palagruškog spoja Š čiji je ostatak podmorska greda koja Jadransko more dijeli na dva dijela. Zahvaljujući tom spoju, na obje strane, i u Hrvatskoj i u Italiji, nalazimo srodne biljne vrste, raširene u oba smje- ra. Geološki, otok je pretežno građen od jurskih vapnenaca, a ima i vapnenaca kredne starosti. Klimatski na otoku vlada tipična sredozemna klima pa otok pripada tzv. klimi masline. Struje Južno- jadranske kotline moru daju prozirnost do čak 50 metara dubine.

ZANIMLJIVE BILJNE ZAJEDNICE Lastovsko otočje obuhvaća kopno otoka, skrivene uvale i zaljeve, ukupno čak 44 otoka, otočića, hridi i grebena te more oko njih. Čak 72% površine Parka prirode je more! Podmorje otoka zbog doto- Pistacia-lentiscus ka hranjivih tvari iz dubina Jadranskog mora daje bujan morski život s 250 vrsta Novijom inventarizacijom flore Lastova zabilježeno je 418 morske flore, brojnim vrstama algi, ko- ralja te zaštićenih i ugroženih livada po- vrsta biljaka koje se svrstavaju u čak 75 biljnih porodica. Po sidonije. Tu nalazimo i obilje riba (škar- životnim oblicima najveći broj vrsta lastovske flore pripada pine, gofovi, kernje, zubaci, kantori itd.) i drugih morskih organizama poput br- jednogodišnjim biljkama, tzv. terofitima i hemikriptofitima, katog jastoga, hlapova. Na otoku nema biljkama s pupovima neposredno iznad tla koje preživljavaju zmija otrovnica ni paukova. Otok se smatra jednim od najšumo- nepovoljne uvjete zaštićene tkivom, odumrlim dijelovima vitijih i najsunčanijih jadranskih otoka. biljaka ili su prekrivene tlom.

MATICA siječanj/veljača 2020. 37 Marrubium-incanum

šom, posebice na površinama spalje- nim u požaru. Najveći broj vrsta, više od 65% flore, pripada biljnim porodi- cama mahunarki (Fabaceae), trava (Po- aceae), glavočika (Compositae) i usnača (Lamiaceae).

VIŠESTRUKO ISKORISTIVE BILJKE Na Lastovu iz “Crvene knjige vaskularne flore Hrvatske” nalazimo: kritično ugro- ženi kopljastolisni zvinčac (Bupleurum Quercus-ilex lancifolium), jednogodišnju zeljastu bilj- ku iz porodice štitarki. Razdijeljeni šaš Istraživanjem špilja nađeno je pedesetak vrsta dobro (Carex divisa) je ugrožena vrsta trajnica s puzavim podankom iz porodice šilje- prilagođenih špiljskim staništima. U lastovskoj uvali Kručici va ili šaševa, a raste inače u Europi, Azi- nalazimo vrulje i zasumporenu krašku jamu. Uvala Zalučje ji i sjevernoj Africi. Ugrožen je i otrovni sredozemni veliki kokotić (Delphinium stanište je endemične biljke čvrste ampelodezme. Na rtu staphisagria), dvogodišnja ili višegodiš- Struga na Veljim stijenama gnijezde se smeđe čiope. Tu je nađen endemični kopneni puž, a od biljaka nalazimo bjeličastu gromotulju i dubrovačku zečinu. Na brdu Rača glava nalazimo Rača špilju kao zaštićeni geomorfološki spomenik prirode. U Ropa Međededini, špilji pokraj rta Busovače, nalazimo tri ugrožene vrste šišmiša, a nekad je bila i stanište sredozemne medvjedice. Na Lastovnjacima i Vrhovnjacima nalazimo stenoendemičnu lastovsku guštericu.

Više od 70% površine prekriveno je šu- bile su uglavnom na sjevernom i sje- mom. Nalazimo i neke zanimljive biljne veroistočnom dijelu otoka, na strmim zajednice poput veze šuma divlje ma- obroncima okrenutim prema sjeveru. sline (Olea europaea) i rogača (Cerato- Takva mala sastojina šume crnike na- nia siliqua), što je karakteristično za naj- lazi se na površini od grada Lastova do toplije dijelove Sredozemlja, a za otok povijesno zaštićene uvale Lučice. Mno- predstavlja potencijalni vegetacijski po- go prostora zauzimaju i površine s alep- krov. U sklopu te veze ističe se biljna za- skim borom koji zarašćuje garige (ga- jednica divlje masline i tršlje (Pistacia rig - degradacijski stadij mediteranskih Capparis-orientalis lentiscus). Šume crnike (Quercus ilex) šuma) ružmarina s primorskom crnju-

38 MATICA siječanj/veljača 2020. R A N S K I O T O JA D C I Lastovo nja biljka iz porodice žabnjaka. Ime kri- Dana 29. rujna 2006. Hrvatski tično ugroženoga pješčarskog maka (Papaver argemone) iz porodice mako- sabor donio je Zakon o va govori o tome na kakvim tlima raste. proglašenju Parka prirode U rangu osjetljive vrste je trava svinu- “Lastovsko otočje”. Time je ti tankorepaš (Parapholis incurva). Dvi- je vrste iz roda solnjača, sodna solnja- Lastovsko otočje postalo ča (Salsola soda) i bodljikava solnjača jedanaesti park prirode u (Salsola kali), osjetljive su vrste. Iz pe- pela obiju biljaka nekad se dobivao na- Hrvatskoj. trijev karbonat, važan u proizvodnji sa- puna ili stakla. pa se mogu jesti svježi ili prerađeni, ali Od endema na Lastovu nalazimo su- u ograničenim količinama jer mogu dje- bendem (šire geografske rasprostranje- lovati i štetno. Divlja blitva neugledna nosti) promjenjivu djetelinu (Trifolium izgleda ishodišni je oblik blitve za sve mutabile) i stenoendeme koji su lokali- poznate današnje odlike. U pukotina- zirani na manja područja poput jadran- ma stijena nalazimo grm trnoviti ka- Anthemis-tinctoria ske perunike (Iris pseudopallida) ili ja- par (Capparis orientalis) čiji se pupoljci dranskog lastavičnjaka (Vincetoxicum već stoljećima koriste kao začin. Pupo- hirundinaria adriaticum). Ostale zanimlji- ljci se spremaju osušeni, posoljeni ili ju zanimljivu prilagodbu (stupicu) prili- ve lastovske vrste biljaka su: stružkavi- u octu. Na močvarnim mjestima raste kom oprašivanja koje rade sitni insekti. ca sijeda (Alkanna tinctoria) koja u svo- plemenita pavitina (Clematis flammu- Ljekovit je podanak koji su još koristili jem korijenu sadrži crvenu boju alkanin, la), vrlo otrovna biljka od koje neke ži- Dioskorid i Plinije u različite svrhe iako često upotrebljavanu za bojenje različi- votinje ako je popasu mogu uginuti za se danas smatra otrovnom biljkom. Iz tih predmeta i proizvoda. Bojadisarski nekoliko sati. Pomalo sukulentna drvo- porodice ljiljana često se kao ukrasna jarmen (Anthemis tinctoria) je glavočika lika mlječika (Euphorbia dendroides) sa- biljka sadi bijeli ili Madonin ljiljan (Lili- žutih jezičastih cvjetova, a služi za boje- drži mliječni sok koji je toliko jak da se um candidum): poznat je i kao ljekovit nje u žuto. U mediteranskim guštarama njime može trovati riba. U narodu se pa su je još koristili i arapsko-perzijski ili makiji često nalazimo planiku (Arbu- upotrebljava i kao purgativ te kao lijek liječnici. Dio makije je i grm ili nisko status unedo), grm ili manje stablo. Listovi za bolesti povezane sa žuči. blo tršlja (Pistacia lentiscus) tamno-crve- i grane ove biljke mogu se koristiti za nih, sitnih cvjetova, skupljenih u groz- štavljenje kože jer sadrže treslovine. Plo- NARODNA MEDICINA dove. Iz kore se zarezivanjem dobiva dovi (“maginje”) sadrže i do 10% šećera Vrlo dlakava biljka iz porodice usnača tzv. balzam mastiks. Danas se mastiks bijela marulja (Marrubium incanum) upotrebljava npr. u proizvodnji boja i jedna je od najstarijih ljekovitih biljaka. lakova. Smrdljiku (Pistacia terebinthus) Još su je stari Egipćani koristili kao pro- često nalazimo u primorskim hrasto- tuotrov i lijek u bolestima pluća. Grm ili vim šumama. Od stabljike se može do- manje listopadno stablo melija, kok ili biti smola poznata kao tzv. ciparski ter- očenašica (Melia azedarach) porijeklom pentin koji se nekad upotrebljavao za je s Himalaje, ali raste i u južnoj Europi. razne premaze. Plodovi su joj jestivi. n Ima crvenkasto-modre, mirišljave cvje- tove pa se zato često sadi kao ukrasnica. ENG The island of Lastovo by its length belongs to Njezino drvo koristi se u izradi puhačkih the group of small islands. In terms of its surface, it instrumenata. Mirta (Myrtus communis) is a medium-sized island and is geographically part of the outer group of the southern Dalmatian is- je jedna od rijetkih biljaka iz istoime- lands. As one of the outermost islands, it has been ne biljne porodice koja raste u Europi. rarely the subject of botanical research. Indented Vjerojatno potječe iz Indije. Od bijelih coastline, rich relief with numerous steep slopes (highest peak Veli Hum, 417 m.n.m.), with larger and cvjetova može se dobiti tzv. eterično smaller fields and sinkholes makes this island a bit mrčino ulje. Od drva se dobiva izvrstan wild and inaccessible. Thanks to the Croatian Moun- ugljen. Zemaljski babin zub (Tribulus tain Rescue Service (GSS), the island is intersected with hiking trails that give an extraordinary insight terrestris) raste uglavnom na poljima i into the beauty of this island. Tip: Take plenty of flu- kamenjarima. Plodovi joj se koriste u ids for walking, as there is no watercourse on Las- narodnoj medicini. U živicama i na zi- tovo (summer months are not recommended for hiking, unless you go very early in the morning). As dovima možemo naći žutu vučju stopu Lilium-candidum Lastovo was once a “military” island, both nature (Aristolochia clematitis) čiji cvjetovi ima- and biodiversity are well preserved.

MATICA siječanj/veljača 2020. 39 Životni stil Lastovka i Slavonka iz Australije Australka hrvatskih korijena Stefanie Čihoratić na Lastovo se preselila prije šest godina. Ovu mladu učiteljicu vjeronauka iz rodnog Geelonga, na otok je dovela ljubav.

sviram već 19 godina. Moji su se roditelji upoznali kroz “Lado”, tako da je to društvo uvijek bilo dio nas. Zbog njega smo uvijek bili aktivni, radili smo u Cen- tru hrvatske zajednice u Geelongu gdje smo držali probe, družili se s drugim Hrvatima, učili hrvatski jezik subotom i tako uspjeli zadržati svoj hrvatski identitet. Geelong je grad na moru u kojem živi puno iseljenika iz Hrvatske, tako da sam se kroz djetinjstvo najviše družila s Hrvatima. Udaljen je 45 minuta vožnje od glavnoga grada Melbourna u kojem sam završila Australski katolički fakultet (Australian Catholic University).

Kako ti se svidjela Hrvatska i Lasto- vo? Koliko često si dolazila na otok i jesi li u početku mislila da ćeš se tamo preseliti? - Od prvog dana sam se zaljubila u Lastovo. Prvi puta sam došla 2003. godine kada sam imala 11 godina i odmah mi se sviđala ljepota mjesta, a i uvijek me je zanimalo rodno mjesto mog oca. Tekst: Maja Šubarić Mahmuljin Rođena si u Australiji, no tvoji su ro- Prije nego što sam se preselila, Lastovo ditelji podrijetlom iz Hrvatske. Kada sam posjetila najmanje šest puta. Bilo ako joj je otac rodnom s i zašto su otišli živjeti u Australiju? je trenutaka kada sam pomislila da bih Lastova, nekoliko je puta - Otac je imao 15 godina kada je iz mogla živjeti na otoku jer sam toliko vo- ljetovala na otoku gdje ekonomskih razloga sa svojom obitelji ljela tamo ljetovati, ali sve dok nisam je i upoznala supruga doselio u Australiju kamo se jedan član upoznala svog supruga, nisam o tome K Antu 2011. godine. Vezu obitelji već preselio. Majka je sa svojom ozbiljno razmišljala. na daljinu okrunili su brakom 2015. go- obitelji otišla iz slavonskog sela Gat kada dine, a danas su ponosni roditelji če- je imala devet godina, također iz eko- Kako si upoznala svog supruga Antu tverogodišnjeg dječaka i dvogodišnje nomskih razloga. i je li vam bilo teško održavati vezu djevojčice. Iako se na Lastovu danas na daljinu? osjeća kao doma, Stefanie priznaje kako Kako je izgledao tvoj život u Au- - Antu sam upoznala 2011. godine joj je u početku bilo teško i da joj nedo- straliji? Jeste li njegovali hrvatske na jednom druženju kod zajedničkih staje Australija. No na Lastovu je izgra- korijene? prijatelja na Lastovu. Tu večer smo se dila novi život – predaje vjeronauk u - Rodila sam se u velikoj obitelji kao upoznali i drugi dan odlučili biti u vezi. Osnovnoj školi “Braća Glumac”, pjeva šesto od sedmero djece. Imam četiri Od tada smo se čuli telefonom, pa pre- u ženskoj klapi “Ladesta” i vodi crkveni sestre i dva brata, tako da je kod nas ko Skype-a na internetu. Tri godine bili zbor “Petrovo uho”. Upitali smo je kako doma uvijek bilo veselo. Svi u obitelji smo u vezi na daljinu. U to vrijeme, on se snašla na otoku, koliko joj se život smo bili aktivni članovi KUD-a “Lado” je dva puta došao u Australiju, a ja sam razlikuje od onog u Australiji, kako joj Geelong gdje smo učili svirati tambu- ljeti i jedamput zimi dolazila na Lasto- je raditi s djecom na otoku i razmišlja rice, pjevali hrvatske pjesme i plesali. vo. Kada smo se upoznali bila sam na li o povratku u Australiju. Tamo sam naučila svirati bisernicu koju prvoj godini fakulteta, no odlučila sam

40 MATICA siječanj/veljača 2020. R A N S K I O T O JA D C I Lastovo završiti sve četiri godine prije nego pre- selim na Lastovo. Meni je cilj bio završi- ti fakultet, a njemu raditi na otoku, pa smo tako uvijek brojali dane dok se ni- smo idući put susreli. Vjenčali smo se u 18. srpnja 2015. godine na Lastovu kada su mi došli roditelji, braća i sestre.

Zašto ste izabrali život na Lastovu i je li ti bilo teško preseliti se iz Au- stralije na mali otok? - Smatrala sam da će meni biti puno lakše preseliti se nego mom suprugu. On je došao dva puta u Australiju i vi- djela sam kod njega ono što sam već doživjela kod svog oca, a to je njegova vezanost za Lastovo. Uz to, meni je puno bolje išao hrvatski nego njemu engleski jezik, a i ja sam već imala hr- Stefanie i Ante Čihoratić s djecom vatsko državljanstvo.

Koje su prednosti, ali i nedostaci ži- ako padneš preko mačke (smijeh). Kada turu i način života, ali smo se poštivali i vota na Lastovu? odlučiš živjeti ovdje, ne smiješ patiti za dobro slagali. Ne mogu reći da mi pre- - Lastovo je prekrasno mjesto za mir, onime čega nema, nego moraš gledati više nedostaje Geelong jer osjećam da tišinu, čisti zrak i zdrav život. Kako je što imaš i zaboraviti na sve drugo. Kada sam više vezana uz Lastovo.No, nedo- malo mjesto ne moraš se bojati dok bih svaki dan razmišljala što mi nedo- staju mi braća, sestre, nećaci i nećaki- navečer šećeš po mraku, osim ako lupa staje, pala bih u duboku depresiju jer tu nje, ali i prijateljice. Ovdje na otoku svi neka “funjestra” od propuštene kuće ili nema kraja. A opet kada sve imaš, opet dišu kroz život kao jedno tijelo, barem ti nešto nedostaje, tako da često ne mi- na Lastovu. Sviđa mi se zajedništvo i slim na ove stvari. Na Lastovu nedostaje obiteljska atmosfera na otoku. No pri- događanja. Često ljeti bude raznih sadr- mijetila sam da ljudi u Hrvatskoj imaju žaja, ali su oni uglavnom za turiste. Za manje strpljenja i možda tolerancije za nas domaće duga je zima. Nedostaje one koji su malo drugačiji, iako se su- i to da se više družimo kao zajednica. sreću s dosta turista. Osjetila sam kako No, ove godine po prvi puta za vrijeme su Hrvati puno iskreniji i oštriji po na- došašća organizirana su razna krasna ravi. Primjerice, uvijek spomenem su- događanja.I zgradilo se jedno igralište prugu ako je netko u dućanu ili uredu u Ublima gdje roditelji mogu sjesti, ču- bio baš ljubazan prema meni jer je to vati djecu i malo se podružiti. Ponekad rijetkost. U Australiji su zaposlenici uvi- pomislim kako bi nam dobro došao je- jek ljubazni i otvoreni. dan fast food restoran da ne moram mi- sliti što ću skuhati ako mi se baš taj dan Kako su te prihvatili stanovnici La- ne da .No to su sitnice. stova, jesi li pronašla prijatelje ovdje? Možeš li usporediti svoj život u Au- - Znala sam da će mi u početku biti straliji i sadašnji život na Lastovu? teško, ali prvu godinu sam dosta pati- Što ti najviše nedostaje iz rodnog la zbog prijateljica koje su mi nedosta- grada? jale. No imala sam sreće da sam sve to - U Australiji je sve lako i dostupno. pronašla u svom suprugu i uspjela sam Multikulturalna je zemlja, tako da se se sprijateljiti s njegovim prijateljima na susrećeš s ljudima koji ti daju drugi po- Lastovu. Sada sam stekla dobre prija- gled na život. U srednjoj školi sam ima- teljice koje mogu nazvati i pitati za sala prijateljice iz Vijetnama, Indije, Srbije, vjet ili s njima popiti kavu. Dok nisam Hrvatske, Australije, Italije, Turske i Fili- rodila prvo dijete nije bilo lako stvarati pina.Svi smo bili slični, imali svoju kul- te dublje veze, no zahvaljujući Anti, na-

MATICA siječanj/veljača 2020. 41 R A N S K I O T O JA D C I Lastovo šoj djeci i tome što sam dosta aktivna na otoku uspjela sam se snaći.

Završila si engleski i vjeronauk. Kako ti je predavati vjeronauk u osnovnoj školi na Lastovu? - Držati satove vjeronauka u razredu s malo djece (ne više od 10) je vrlo teško. Kada je malo djece na meni je da ih do- datno motiviram, što nije u tolikoj mjeri potrebno u većim razredima jer postoji radna atmosfera. Iako djeca na otoku možda više znaju o vjeri nego djeca u školama u Australiji, teško je voditi ra- sprave s troje ili petero djece jer svi ne sudjeluju. Kada je šestero djece , ako ih Roditelji, sestre i braća Stefanie se dvoje ne trudi ili ne žele sudjelovati, to je skoro pola razreda; kao 12 djece od 24 koja ne sudjeluju ili ne sluša- snalazim kao majka, učiteljica i aktivna prihvatili kao svoju od samog početka. ju, što se ne događa u većim razredima. članica svoje zajednice. Moja su mi dje- Ja osjećam da sam više-manje shvatila ca ispunila onu prazninu koja sam osje- što to znači biti Lastovka, a to je osoba Majka si dvoje male djece. Učiš li ćala zbog odvojenosti od svojih nećaka koja voli svoj otok, želi raditi za uspjeh svoju djecu engleski? Koliko ti zna- i nećakinja u Australiji. i dobrobit svog otoka te živjeti u skla- či tvoja obitelj i jesi li zadovoljna ži- du s otokom. Iako ne osjećam da sam votom ovdje? U usporedbi s počecima, kako se samo Lastovka. Smatram se i Slavon- - Baš kao što su moji roditelji pričali danas snalaziš na otoku? Smatraš kom, ali i Australkom jer sam tamo ro- sa mnom hrvatski, tako i ja sa svojom li se pravom Lastovkom? đena i imam drugačiji mentalitet nego djecom pričam engleski. Mogu s po- - Kada sam tek došla bila sam kao ljudi ovdje. nosom reći da sinpriča engleski s au- Antina sjena. Bili smo zajedno skoro 24 stralskim naglaskom, a tako je počela i sata dnevno, sve dok se nisam pronašla Imaš li dovoljno sadržaja na otoku? kćer. Od kada sam rodila svog sina prije posao i društvo. Živjela sam s njegovom Pjevaš u ženskoj klapi i vodiš zbor. i pol godine, život na Lastovu mi je po- obitelji i bilo je teško naći svoje mjesto Koliko ti znače ove aktivnosti? stao mnogo ispunjeniji. Nema dana da uz njih, ali s vremenom je sve sjelo na - Kada sam došla na Lastovo jako mi mogu reći da mi je dosadno, jer svaki svoje mjesto. Zahvalna sam što imamo je nedostajalo sudjelovanje u orkestru dan donese nove izazove u kojima se prekrasnu obitelj i što su me njegovi i biti dio “Lada”, pa sam se priključila KUD-u Lastovo i plesala s njima. Potom mi se otvorila prilika da budem dio žen- ske klape Ladeste, a sada i vodim crkveni zbor “Petrovo uho” u mjestu Ubli što mi daje puno sreće, obiteljske atmos- fere i zadovoljstva.

Imaš li želju vratiti se u Australiju jednog dana? - Naravno da se želim vratiti i po- sjetiti sestre, braću, njihovu djecu i sve prijatelje. Kada mi djeca malo porastu planiram otići u Australiju, ali samo u posjet. Zasad mi je najbitnije da osigu- ram svoje temelje ovdje na otoku. n

ENG Stefanie Čihoratić, an Australian of Croatian background, moved to the island of Lastovo six years ago. This young teacher of English and catechism was motivated by love to leave her native Geelong.

42 MATICA siječanj/veljača 2020. Jezični podsjetnik O govoru mjesta Lastova Zanimljivo je istaknuti da je o malo kojem govoru toliko proturječnih mišljenja i toliko međusobno različitih zapisa. Suvremeni dijalektolozi govor Lastova načelno svrstavaju u čakavsko narječje, premda su svjesni činjenice da se u tom govoru uopće ne rabi zamjenica ča. Također redovito ističu da su Lastovci jekavci, a budući da inače uopće nema čakavaca jekavaca, napominju da je to jedini čakavski jekavski govor.

akon što je godine 1893., hr- ska osobina u lastovskom govoru. Istodobno vatski jezikoslovac Marcel Ku- pridjevsko-zamjenički padežni oblici u lastov- šar objavio u Zagrebu članak skom govoru, koji završavaju na -ega, -emu, “Glavne osobine lastovskog npr. na Svetega Ivana i na Svetega Petra (odnosi narječja”, govori otoka Lasto- se na blagdane tih dvaju svetaca); Novega go- va, a posebice samoga mje- dišća; drugega; njegovega , povezuju taj govor sta Lastova, postaju izazovom s obližnjim čakavcima ikavcima koji ih također za jezikoslovce, osobito od sredine 20. stoljeća imaju. Ostatke takvih oblika pridjevsko-zamje- pa nadalje. Zamjenica ča ne rabi se ni u kojem ničke sklonidbe i danas se može čuti od stari- obliku nego isključivo što; zašto; ušto; nješto (u Piše: Sanja Vulić jih Dubrovčana koji ga rabe u pokaznim zamje- značenju nešto); ništa itd. Lastovci jekavci go- nicama, npr. tega, onega (a ne toga, onoga) itd. Nvore djeca; tjelo (tijelo); njesi, njesu (u značenju nisi, nisu); Sa štokavštinom lastovski govor veže i prezent glagola nješto (u značenju nešto); njeki (u značenju neki) itd. Nave- moći koji glasi npr. on može, dok je na čakavskim otocima dene jezične značajke dijalektolozi obično tumače dubro- redovito on more, a čak se čuje i oni možu (oni mogu) U obli- vačkim utjecajem na lastovski govor. Toj postavci u prilog žnjim čakavskim govorima je crikva, a na Lastovu crkva kao idu i lastovski množinski padežni oblici koji su velikim di- u štokavštini. Ima i novoštokavskih značajki koje su se, kao jelom novoštokavizirani pa se npr. govori na rukama; s ru- i u dubrovačkom govoru, pojavile znatno kasnije, npr. naj- kama; nogama. novije jotiranje tipa neđeja (nedjelja), đe (gdje), viđet (vidje- U dijalektološkoj se literaturi susreće i podatak da lastov- ti). U lastovskom se govoru susreću značajke uobičajene u ski govor ima pet naglasaka. Međutim, u razgovoru sa sta- spomenutim otočkim čakavskim ikavskim govorima. U tom rijim autohtonim stanovnicima u mjestu Lastovu čula sam je pogledu važno istaknuti izostanak izgovora glasa lj pa se samo dva silazna naglaska, dugi i kratki. Uzlazni dugi nagla- npr. govori Tri kraja (Tri kralja), najboja zemja (najbolja ze- sak govornici izgovaraju tek iznimno u pojedinim riječima, mlja), posteja (postelja), poje (polje), nevoja (nevolja) . S na- pa se ne može smatrati dijelom njihova naglasnoga susta- vedenim čakavskim govorima Lastovce vežu i neke leksičke va koji je vrlo srodan naglasnomu sustavu u govoru Hrvata osobine kao što je npr. uporaba pridjeva veselo u značenju u Boki kotorskoj. To ne podrazumijeva izravnu povezanost brzo, npr. veselo vazmi bokun karte (brzo uzmi komad papi- tih dvaju govora, ali upućuje na pretpostavku da i u govoru ra), imena svetaca kao npr. sveti Rok; sveti Antoni (dok su u Lastova ima obilježja stare hrvatske arhaične štokavštine. Dubrovniku sveti Roko i sveti Antun). Neka obilježja bliska Na hrvatskom su jugu bila dva stara štokavska dijalekta koja su udaljenim čakavskim govorima kao npr. realizacije sa sa- su se postupno novoštokavizirala. Uz more između Cetine moglasnikom o na mjestu nekadašnjega samoglasnoga l, i Neretve govori se ikavski i šćakavski. Šćakavski znači da pa se u Lastovu govori jaboka (jabuka), žot (žut), pon (pun), se govorilo (i još uvijek se govori) šćap, gušćer, šćipat, šćucat vona (vuna), soza (suza), pridjev dog (dug). Po toj se osobini itd. Južno od Neretve govori se jekavski i štakavski, tj. štap, lastovski govor može usporediti s arhaičnim čakavskim go- gušter, štipat, štucat itd. Štakavizmi su redoviti u dubrovač- vorom Dobrinja i okolice na otoku Krku. S čakavskim ga sje- kom govoru i u Boki kotorskoj. Lastovski je govor jekavski, verom povezuje i svetačko ime sveti Marak (umjesto Marko). pa ga se u tom pogledu ne može povezati sa štokavskim Iz toga se ne može iznijeti zaključak o izravnoj povezanosti ikavskim govorima sjeverno od Neretve prema Cetini, ali s s tim govorima, ali je zanimljiva usporedba. Nedvojbeno je tim govorima ga vežu šćakavizmi jer se u Lastovu npr. go- da su na Lastovu vrlo rano došli u kontakt arhaični štokav- vori. šćap; gušćer; šćeta; kješća (u značenju kliješta); godišće; ci i govornici čakavskoga narječja. Budući da se dubrovački igrališće; Što išćeš? itd. Budući da takve šćakavizme imaju i govor u 16. stoljeću počeo novoštokavizirati, pojedine no- čakavski ikavski govori na Korčuli, Hvaru i drugdje na sred- voštokavske značajke iz toga govora kasnije su postupno njodalmatinskim otocima obično se smatra da je to čakav- prihvaćene i lastovskom govoru. n

MATICA siječanj/veljača 2020. 43 EPK RIJEKA 2020 Razlike i sličnosti između europskih prijestolnica kulture Jedan od najzanimljivijih programskih pravaca građanima Rijeke i Primorsko- goranske županije najbolje objašnjava vezu između kulture i svakidašnjeg života pod nazivom “27 susjedstava”

novnika, ali s padom od tisuću godiš- nje. PGŽ je, naime, jedna od županija koja najbrže gubi stanovništvo. Galway je poznat po motu “Laudatio Eius Ma- net In Saecula Saeculorum”, što otprilike znači kako će njegova slava trajati u svim generacijama, a Rijeka je “Inde- ficienter”, nepresušna. Oba grada tvr- de kako su vječni.

ZNANO I NEZNANO Bili su velike luke. Galway je najznačaj- nija luka zapadne Irske za Francusku i cijeli Atlantik, Rijeka je najznačajnija luka sadašnje i bivše države, pa i Mađarske. Kelti su imali tekstilnu industriju koja je propala 1980., a što je sve Rijeka imala i što je propalo teško je i nabrojiti. Rijeka se još održava rafinerijom, brodograd- njom, metaloprerađivačkom industri- jom. Oba grada oslanjaju se u turizam, iako su Irci ipak bolji: njihov predivni grad u posljednjih dvadeset godina pro- glašen je nekoliko puta jednim od “šest Tekst: Nino Sorić Galway je krenuo u najseksi gradova” ili jedno od pet mjesta istraživanje narodne tradicije, koje morate vidjeti. Galway s obzirom ijeka upravo počinje svo- na emigrante ima Ruse, Rumunje, Kop- je jednogodišnje pred- a Rijeka u ispitivanje urbane: te, Sirijsku katoličku crkvu. Svi koriste ir- sjedanje kulturom Eu- industrijske, političke, ske crkve za svoje obrede. Grad je 2014. ropske unije. Isto će ideološke, arhitektonske. Cilj dobio i prvu džamiju, Rijeka pak 2009. R učiniti irski Galway. Mogli bismo nabrajati koliko koji grad Kultura je i u Irskoj i u Hrvatskoj ve- je stvoriti platformu suradnje zana uz riječi i tradicije jezika, običaja, i jačanja lokalnih zajednica u povijesti. Odlučili smo stoga usporediti neke značajne detalje između ta dva udaljenim urbanim i ruralnim grada, njihove povijesti, njihove bizar- područjima. Razvijajući nosti, njihove predsjednike, njihove za- dobre međuljudske odnose prepašćujuće sličnosti. Galway je grad od otprilike 100.000 stanovnika s pora- ističemo činjenicu da smo stom od par tisuća godišnje. U njemu kao stanovnici Hrvatske jedni 75 posto čine Irci, ostalo su migranti iz istočne Europe, Baltika, Afrike i Šri Lan- drugima istinski europski ke. Rijeka ima službeno 125.000 sta- susjedi.

44 MATICA siječanj/veljača 2020. ima fakulteta, teatara, bolnica, koliko je povezan sa svojim jezikom, keltskim ili čakavskim (sličnosti su za sve navedeno velike), predsjednicima. Irski predsjednik (drugi mandat s najvećom premoć- nom pobjedom u povijesti Irske) je Mi- chael Daniel Higgins. Čovjek je pjesnik, izdavač, bivši ministar kulture i grado- načelnik Galwaya u nekoliko mandata te će otvoriti EPK 2020 u Galwayu. Ko- linda Grabar-Kitarović (jedan mandat) je s Grobnika i profesionalna je diplo- matkinja u NATO-u. Galway je poznat kao “grad pleme- na”. Englezi su osvojivši grad 1650. čla- nove 14 vodećih gradskih obitelji, koje Rijeka stvara neformalne je, grad Cres, grad Krk, Malinska, Vrb- su vladale irskom trgovinom stoljećima, nik, Gomirje, Mrkopalj, Fužine, Delnice, posprdno nazvali plemenima. Oni su to mreže kulturnih aktivnosti Brod na Kupi i Gornji Kuti. Povezuje ih prihvatili s ponosom. To je postala tra- koje bi se trebale nastaviti i s 27 naselja u EU, od Njemačke i Nizo- dicija i četrnaest zastava s obiteljskim zemske do Švedske i Poljske. grbovima i danas su amblemi grada. nakon 2020. Trajna vrijednost Tijekom 2020. posjetitelji upoznaju Rijeka pak ima svoj raritet, Adamićevih ove programske cjeline leži kulturu i život susjedstava posjećujući 14 svjedoka, kipove krivokletnika koji su u ljudima, motiviranim i njihove dnevne boravke, čitaonice koje jalno i lažno prisegnuli na uglednog tr- su izvele tihu revoluciju opismenjava- govca duhanom koji ih je ovjekovječio aktivnim stanovnicima koji nja u 19. i 20. stoljeću u Gornjim Kuti- u kamenu 1787., a danas su u dvorištu su svjesni da kultura može ma ili Jelenju, na Kastvu, ili neko od 27 Pomorskog muzeja. događanja u susjedstvima. Bogat pro- biti pokretač razvoja njihovih gram događanja započinje jednom od LUKE - VRATA U SVIJET životnih sredina i činiti ih najvažnijih tradicija ovog kraja, karne- Rijeka je u nečemu ipak prva pred prepoznatljivima i velikima. valom, s posebno oblikovanom Zvon- Galwayom: ako je Nora Barnacle žena čarskom simfonijom u Čavlima. Jamesa Joycea, oca suvremenog roma- Sveučilišni kampus nudi cjelogodiš- na iz Galwaya, čovjek čiji je roman stru- viti umjetničke instalacije s razbijenim nji znanstveno-edukativni program i je toka svijesti napisan prije Joyceova kišobranima! hortikulturnu umjetničku intervenciju “Uliksa” (1924.) bio je riječki pisac Janko Međutim, Galway danas ima više Nisam robot multimedijalnog umjetni- Polić Kamov sa svojom “Isušenom ka- novca nego Rijeka te je u skladu s tim ka Darka Fritza. Susjedstvo Turnić-Mla- ljužom” (1909.). Roman je zabranjen i u njihov EPK program bogatiji. Uključuje ka povezuje se, među ostalim, s me- rukopisu ostao do 1957. Obojica, Joyce i književnicu Margaret Atwood i umjet- đunarodnom svemirskom postajom. i Kamov, bili su tuženi za pornografiju. nicu Laurie Anderson. Najveći svjetlosni Pleše se na raznim mjestima, uključiv- Galway je poput Rijeke poznat po kiši i umjetnički spektakl ikad osvijetlit će cije- ši festival Tancaj 2020 na Krku i festi- prevrtljivom vremenu, čak i za kišne ir- lu planinu Connemara iznad grada. Ipak, val Gomirje harmonika mundijal. Otok ske prilike. Njima je uzrok Atlantik, Ri- Irci su svoju godinu podijelili na četiri Unije slavi vjetar festivalom puštanja jeci Kvarner. U Galwayu će čak posta- godišnja doba sa starim keltskim nazi- zmajeva, a poseban zabavni program vima drevnog kalendara: Imbolc, Beal- posvećen je sumještanima raseljenima taine, Lughnasa, Samhain, a svako će diljem svijeta. n biti proslavljeno vatrometom. “Najnarodskiji” riječki programski ENG Rijeka in Croatia and Galway in Ireland are pravac, najsličniji galvejskim, od njih se- kicking off their one-year stint as European capitals dam jest “27 susjedstava” koji okuplja of culture. In both countries culture is associated 27 riječkih kvartova, otoka i naselja u with words and the traditions of language, customs and history. The objective is to create a platform of PGŽ-u, a to su: Lovran, Opatija, Matulji, collaboration and the strengthening of local com- Kastav, Pehlin, Drenova, Škurinje, Tur- munities in distant urban and rural areas through nić i Mlaka, Kampus na Trsatu, Jelenje, a programme stream dubbed 27 Neighbourhoods. By developing good interpersonal relations, we high- Čavle, Praputnjak, Kostrena, Crikveni- light the fact that as residents of Croatia we are one ca, Novi Vinodolski, otok Rab, otok Uni- another’s true European neighbours.

MATICA siječanj/veljača 2020. 45 Hrvatski glazbenici Hrvatski slavuj – Ilma de Murska Hrvatska je oduvijek bila zemlja lijepih glasova i dobrih pjevača. Operna povijest u 20. stoljeću među najvećim imenima bilježi Zinku Kunc Milanov, Senu Jurinac i Dragicu Martinis, a 19. stoljeće Milku Trninu, Matildu Mallinger i Ilmu de Mursku

Tekst: Davor Schopf u Meyerbeerovim Hugenotima. Foto: Pučko otvoreno učilište Nizala je uspjehe u Italiji i Špa- Ogulin njolskoj, ali je od prevelikog na- pora oboljela i došla u Zagreb ođena je u Ogu- roditeljima na oporavak. Poslije linu, 6. veljače toga slijedi desetljeće trijumfâ 1834., kao Ema obilježeno ponajprije nastupi- Pukšec, kći ma u Budimpešti, Beču i Lon- R upravnog kape- donu. U Budimpešti je pjeva- tana Slunjske graničarske pula u Njemačkom i Narodnom kovnije Josipa Pukšeca i Kres- kazalištu: naslovne uloge Do- censije od Broderotte von nizettijevih opera Lucia di Lam- Treuenfels. Ogulin u to doba mermoor i Linda di Chamounix, već ima Jozefinsku cestu, a u te Meyerbeerove Dinorah, za- doba Emina rođenja u njemu tim Bellinijevu Aminu u Mjese- službuje ban Josip Jelačić. Pet- čarki, Verdijevu Gildu u Rigolettu naestak godina poslije otac će, i Leonoru u Trubaduru, Rossini- zbog zasluga, biti premješten u jevu Rosinu u Seviljskom brijaču, Zagreb i dobiti plemićki naslov Thomasovu Ofeliju u Hamletu i de Murski. Rodni grad slavi je Philine u Mignon. svakoga studenog manifestaci- Tadašnje novine Fövaro- jom Dani Ilme de Murske. si Lápok za njezino gostova- Ema je bila glazbeno talen- nje 1864., uz ostalo, opširno i tirana pa su joj roditelji zarana objektivno pišu kako joj “pjev omogućili da uči glasovir. Do- nije ujednačen, ali je zarazno li- laskom u Zagreb, uči pjevanje jep i izražajan, katkada hladan i kod Vatroslava Lichteneggera. prazan, a sklonost prema kitnja- Udala se za krajiškog nat- stim fioriturama ponekad šteti poručnika Josipa Edera i rodila Ilma de Murska cjelovitosti fraze”. No, “široka je dvoje djece. Eder je po službi publika zadivljena njezinim ško- premješten u Otočac, gdje Ema i dalje usavršavala kod poznate učiteljice pje- lovanjem izgrađenim glasom, čarom ko- vježba pjevanje. Godine 1857. odselili vanja Mathilde Marchesi. loratura, vještinom s kojom lako i sigur- su se u Graz, što će označiti zametak no leti i najtežim pasažama, brže nego njezine blistave svjetske karijere. Za PJEVAČKA KARIJERA UNATOČ što lete ljudske misli. Kao sunčev trak u suprugu tadašnjeg austrijskog časnika NEODOBRAVANJU svibnju, tako čisto, razigrano i lako juri bilo je nezamislivo da bude pjevačica Njezini pjevački počeci nisu tekli baš ona gore dolje po visokim i dubokim i javno nastupa pa se Eder u početku glatko zbog loše ugovorenih angažma- tonovima, izvodi bravure”. tome protivio. No, Ema je bila uporna na. Pjevački je odmah bljesnula na de- i postigla je što je htjela: promijenila je biju u Firenzi, 1862. godine, gdje je s NIKAD NIJE NASTUPILA U ime u Ilma, zatajila da je udana i posta- golemim uspjehom pjevala svoju krun- HRVATSKOJ la gospođica Ilma de Murska. U Beču se sku ulogu kraljice Marguerite de Valois Bečko razdoblje bilo je zacijelo profesi- onalno najuspješnije. Bila je slavljena i Ilmu de Mursku u Beču su nazivali hrvatskim slavujem, u primala goleme honorare. U Dvorskoj operi nastupala je od 1864. do 1873., Australiji kraljicom pjesme, a George Bernard Shaw kaže da je od čega je dvije godine bila u stalnom lady of position. angažmanu. Otpjevala je 229 predstava.

46 MATICA siječanj/veljača 2020. Ta briljantna, ali ekscentrična pjevačica imala je savršeno pamćenje. Uloge je mogla učiti bez pomoći glasovira iz partiture, ležeći u krevetu.

Pjevala je još nekoliko uloga u tada po- u ulogama koje sadr- pularnim i često izvođenim Meyerbeero- že izrazit pomak od vim operama: Isabellu u Robertu Đavlu, stvarnosti i u likovi- Ines u Afrikanki i Katarinu Skavronsku ma romantičnih ope- u Sjevernoj zvijezdi te Mozartovu Kralji- ra koje su skladatelji cu noći u Čarobnoj fruli i Konstanzu u obdarili prizorima lu- Otmici iz Saraja. Bila je prva bečka Ju- dila. “Bila je puna ži- lija u Gounodovoj operi Romeo i Julija. vota, i svaka njezina kretnja, pa i pogled, NAJVAŽNIJA AUSTROUGARSKA imali su značenje. PJEVAČICA 19. STOLJEĆA Ponekad bi pretjeri- S velikim uspjehom pjevala je u Berli- vala, ali nikada nije nu, Parizu i Hamburgu, a onda je dobila hladna i nikada šao London gdje je, uz mnogobrojne nije ostavila publiku trijumfe, njezina Lucia di Lammermoor, hladnom”, pisao je 1865., bila jedna od senzacija te godine. kritičar Henry Sut- U srpnju 1870. u ulozi Sente protagoni- herland Edwards. stica je prve izvedbe jedne Wagnerove O Murskoj pišu opere u Londonu, Ukletog Holandeza u svi svjetski operni kazalištu Drury Lane. Nositelj naslov- leksikoni i povije- ne uloge, najpoznatiji engleski bariton sni prikazi. Ubrajaju viktorijanske ere Sir Charles Santley, u je među povijesno sjećanjima ističe kako je upravo u po- najvažnije austrou- sebnosti Ilmina odnosa prema likovi- garske pjevačice 19. ma koji u sebi sadrže nešto nestvarno stoljeća. Ističu njezin bio velik uspjeh njezine Sente. I kritiča- ujednačeni glas op- ri su se slagali da je bila neusporediva sega od tri oktave, vr- hunsku muzikalnost, savršenstvo pjevač- ke tehnike koja joj je omogućavala da najteže i najkomplici- crpljena i bolesna vratila se kćeri Her- ranije koloraturne ukrase izvodi bespri- mini u München. jekornom točnošću, a ističu i njezinu iz- Umrla je 14. siječnja 1889. kod kće- vrsnu glumu. Puno je zarađivala, ali je ri koja je zatim počinila samoubojstvo. bila rasipna i zaduživala se. Na putova- General Josip Eder mogao je tek doći iz nja je vodila cijelu menažeriju kućnih lju- Beča u München da se pobrine za tije- bimaca. Bila je razmažena, svojeglava, la kćeri i supruge. n mušičava i nepromišljena.

TRI BRAKA ENG The brilliant and eccentric opera singer Ilma Godine 1873. Ilma se otisnula u Ameri- de Murska was born in Ogulin in 1834. Her perfect ku i nastupala u nekoliko gradova. Za- memory allowed her to learn her roles without pi- ano accompaniment directly from sheet music while tim je putovala na Kubu, u Australiju i lying in bed. There is not an opera lexicon or histo- Novi Zeland, gdje je sklopila dva neza- ry that does not mention her name. She is numbered konita braka. U Europu se vratila 1880. among the top singers of the Austria-Hungary dual monarchy of the 19th century. The histories high- i pjevala u Budimpešti i Londonu. Bila light her uniform voice and three-octave range, su- je već u silaznoj putanji pa se pokuša- preme musicality, and the perfect singing technique la biviti pedagoškim radom na Nacio- that allowed her to achieve the most demanding and complicated colouratura embellishments with nalnom konzervatoriju u New Yorku, Balada Franza Abta Zbogom, najdraže blago supreme perfection. They also note her exceptional mojega srca, posvećena Ilmi de Murskoj ali nije imala uspjeha. Razočarana, is- acting. She died in Munich in 1889.

MATICA siječanj/veljača 2020. 47 Sjeverna Amerika Jubilej Journala of Croatian Studies iz New Yorka Nakladnik Journala of Croatian Studies je The Croatian Academy of America, utemeljena u New Yorku prije 67 godina

svojih karizmatičnih urednika Karla Mirt- ha i Jere Jareba, a koja se inspirirala vi- zionarskim ciljem da su znanstveni ra- dovi napisani na engleskome jeziku vidljiviji u globalnoj znanstvenoj zajednici pa se uloga Journala i u informacij- skoj epohi pokazuje još značajnijom za afirmaciju suvremene hrvatske povijesti, kulture i društvenih osobitosti u me- đunarodnoj zajednici. Stoga je logično 50. broj JCS-a posvećen legendarnome Akademijinu predsjedniku Karlu Mirt- hu (Otočac, 15. VII. 1917. - Farmington, 21. XII. 2013.), kojemu je višedesetljet- ni urednički i publicistički rad na toj serijskoj publikaciji nedvojbeno osigurao povlašteno mjesto u hrvatskoj kulturnoj povijesti 20. i početka 21. stoljeća. Poticajne refleksije o ovoj serijskoj publikaciji napisao je u uvodu jubilarnog sveska aktualni Akademijin predsjednik Urednici JCS-a dr. sc. Vinko John P. Kraljic. Na stranicama JCS-a su- Grubišić i dr. sc. Vladimir Bubrin srećemo istaknuta imena iz naše dijaspore i domovine, uz mnogobrojne ino- Tekst: Vesna Kukavica guralo je ritam izlaženja sve do naših zemne znalce. Časopisna serija obiluje dana, unatoč promijenjenim okolnosti- kvalitetnim tekstovima iz hrvatske po- z New Yorka je ovih dana ma za tzv. rješenje hrvatskog pitanja kako vijesti, umjetnosti, kulture i znanosti, uz u Maticu pristigao jubi- u emigrantskim krugovima na Zapadu, intrigantne sociološke, politološke, re- larni 50. svezak Journala tako i u matičnoj zemlji nakon pada ko- ligijske, pravne i ekonomske te jeziko- of Croatian Studies, go- munizma u Europi i rađanja neovisne slovne analize. Odličnu čitanost Journal I dišnje revije Hrvatske Republike Hrvatske. Većina emigrant- bilježi u svim velikim javnim i sveučiliš- akademije Amerike / The Croatian Aca- ske periodike prestaje izlaziti, a uredni- nim knjižnicama među kojima su Co- demy of America (HAA), čiji bogati sa- ci disidentske provenijencije se ili vra- lumbia, Harvard, Princeton, Yale, Ber- držaj potpisuju urednici iz Kanade dr. ćaju u domovinu nakon prvih keley, Toronto, London, Melbourne, sc. Vladimir Burbrin i dr. sc. Vinko Gru- višestranačkih izbora 1990-ih ili prepu- Sydney, Zagreb… bišić. Posrijedi je jedinstveni hrvatski štaju da tu prevažnu i financijski zahtjev- časopis na engleskome jeziku za huma- nu časopisnu komunikaciju na stranim FASCINANTNA GRAĐA nističke i društvene teme pokrenut pri- jezicima preuzmu ustanove i naklad- Građa 50. sveska JCS-a donosi četiri je šest desetljeća, točnije 1960., u okri- ničke organizacije mlade hrvatske dr- izvorna znanstvena rada autora iz RH lju naše intelektualne emigracije u žave. Posljednje navedeno još se nije i Kanade te jedanaest prikaza recen- Sjedinjenim Američkim Državama u vri- potpuno ostvarilo. Bilo kako bilo, Jour- tne hrvatske knjižne produkcije iz više jeme hladnoratovske podijele svijeta. nal of Croatian Studies i njezin izdavač humanističkih i umjetničkih područ- Zadržavši desetljećima respektabilnu HAA hotimično preživljavaju te društve- ja koje su napisali doktori znanosti iz stručnu razinu, uredništvo časopisa osi- ne preobrazbe slijedeći izvornu misiju RH, SAD-a, Kanade i Australije i to Ellen

48 MATICA siječanj/veljača 2020. Elias-Bursać, Marko Vrančić, Vinko Gru- Lukića iz Zagreba o našoj bišić, Marijan Gubić i Mishka Góra, Jele- najstarijoj kulturnoj usta- na Šesnić, Mirna Čudić Žgela, Andriana novi Matici hrvatskoj u raz- Ciprić i Ivo Šoljan. Na kraju su objavljene doblju od 1842. do 2017. dvije bio-bibliografije koje upućuju na Studija u pet faza prikazu- nemjerljiv kulturni, znanstveni i struč- je Matičina postignuća, ali i ni doprinos naših autora s polustoljet- prošlostoljetna višekratna nom američkom adresom povjesniča- zatiranja aktivnosti te hr- ra Jure Georga Prpića (1920. - 2009.) te vatske kulturne ustanove izdavača i publicista Karla Mirtha, koje koja su još snažnije motivi- su sastavili John Miletić, Josip Turkalj i rala intelektualce u širenju John P. Kraljic. Uz pijetet preminulim ve- stvaralačkih sloboda. Au- likanima u tuđini, čitatelji će otkriti pra- torski dvojac izdvaja ključ- vo leksikografsko vrelo u jedanaest ne- ne figure Matičina članstva krologa znamenitih Hrvata, članova HAA, na vremenskoj okomici od koji su ostvarili zapažene akademske 175 godina. Najstarija hr- karijere u dijaspori kao što su Branko vatska kulturna ustanova Franolić, Joseph T. Bombelles, Ivan Tuš- Matica hrvatska osnovana kan, Častimir Majić, Josip Gjuran, Anne je 10. II. 1842. pod imenom L. Pavlich, Fedor Kabalin, Vinko Kužina, Matica ilirska na inicijativu Vlado Petranović, Bruno Kolega i Jere središnje figure hrvatskoga (Jerome) Jareb. narodnog preporoda gro- fa Janka Draškovića, koji je KULTURNA POSTIGNUĆA prvi predsjedavao Maticom Karizmatični urednici JCS-a Karlo Mirth i Jere Jareb Na prvih sto stranica (10 - 110 str.) objav- u doba prvoga proljeća eu- ljena je studija vodećega hrvatskog filo- ropskih naroda sredinom 19. stoljeća. njovjekovnoga latinskog i staroslaven- loga Stjepana Damjanovića i Zorislava Misija joj je promicanje kulturnoga i na- skoga/crkvenoslavenskoga, odnosno cionalnoga identiteta u svim područji- uporabu triju pisma: latinice, glagolji- ma ljudske djelatnosti do javnih politikā ce i ćirilice na hrvatskome društvenom usmjerenih na naš cjelokupni društve- i političkom prostoru. ni razvitak. Od sredine 20. stoljeća po- Cvijeta Pavlović piše o motivu sna u činje osnivanje Matičinih ogranaka, od književnoj i kulturnoj povijesti u rene- kojih pojedini tiskaju časopise (Moguć- sansnoga književnika Petra Zoranića, nosti, Split; Riječka revija i Dometi; Rijeka; prvoga hrvatskog romanopisca. Povje- Zadarska revija, Zadar; Dubrovnik, Du- sničarka umjetnosti s višedesetljetnom brovnik; Revija, Osijek; Svjetlo, Karlovac torontskom adresom Srebrenka Bogo- i dr.). Matica ima i svoj dvotjednik Vije- vić piše o hrvatskome Apoksiomenu, nac, književni list za umjetnost, kulturu i jednom od rijetkih sačuvanih grčkih znanost, Hrvatsku reviju, časopis za knji- kipova koji su nekad krasili grčka sve- ževnost, umjetnost i kulturu življenja u 3. tišta i vježbališta. Kip je izronjen (1999.) tečaju, te književni i znanstveni časopis iz podmorja otočića Vele Orjule pokraj Kolo. Matica od šezdesetih obogaćuje Lošinja, gdje je sada izložen javnosti u novim naslovima biblioteku Pet stolje- planetarno jedinstvenome muzeju s tim ća hrvatske književnosti. Sažeto, ukupno jednim jedinim eksponatom, a nakon je Matica hrvatska s ograncima objavi- opsežnih konzervatorsko-restaurator- la više tisuća knjiga, a tiska dvadesetak skih radova. Urednicima su asistirale serijskih publikacija, koje su navedene Sonja Pastuović i Katia Grubisic za gra- na kraju studije. fičko oblikovanje sveska.n Jezikoslovac Tomislav Galović piše o ENG posebnosti hrvatske kulture u ranome The jubilee 50th volume of the Journal of Cro- atian Studies, the annual publication of the Croa- srednjem vijeku u odnosu na susjed- tian Academy of America, is edited by Canadian Cro- Journal of Croatian Studies, godišnjak The Croatian na područja, ali i Europu u cjelini, koju atians Vladimir Bubrin and Vinko Grubišić. The Academy of America: ur. V. Bubrin & V. Grubišić, New York, sv. 50 (godište 2018.), 315 str. ISSN 0075- karakterizira njezina trojezičnost i tro- journal features a wealth of content in the domains of culture, the arts and the sciences, with excellent 4218 (print), 2475-269X (online). Vidi na poveznici The pismenost. Taj pojam podrazumijeva Philosophy Documentation Center: https://www. papers penned by authors from Croatia, the USA, pdcnet.org/jcroatstud/Journal-of-Croatian-Studies govorenje triju jezika: hrvatskoga, sred- Canada and Australia.

MATICA siječanj/veljača 2020. 49 Istraživanja Novi interpretacijski okvir hrvatske radne migracije u Njemačku Knjiga Jasne Čapo Dva doma - Hrvatska radna migracija u Njemačku kao transnacionalni fenomen polemizira s negativnim predodžbama o gastarbajterima, otkrivši javnosti izazove života naših ljudi u tome europskome migrantskom odredištu

Znanstvenica dr. sc. Jasna Čapo

integracije stranaca u Njemačkoj. U njima se tvrdi da su Hrvati integrirani u strukturnom smislu (tržište rada, socijalni sustav), no da istodobno nisu preuzeli “njemačku kulturu” i nisu postali Nijem- cima, odnosno da ne iskazuju “emocionalnu identifikaciju” s Njemačkom.

Je li moguće govoriti o integraciji bez “emocionalne identifikacije”? - Često se kao pokazatelj integracije ističe kako mladi Hrvati više od djece drugih useljenika upisuju škole koje vode srednje i visokokvalificiranim za- nimanjima. Moje istraživanje daje do- Lingvist Ivo Žanić, etnologinja Maja Povrzanović Frykman, autorica knjige Jasna Čapo, sociolog Drago Župarić-Iljić i urednik Boris Beck na promociji knjige datne zaključke o tim pitanjima. Ja, naime, nalazim “emocionalnu identifikaciju” Tekst i foto: Karmen Frankl 400.000 ljudi hrvatskog podrijetla. Za- među hrvatskim useljenicima i potom- čuđuje koliko su se malo istraživale nji- cima. No, ona ne nastaje na razini na- ad se danas u Njemačkoj hove sudbine. Ovu bibliografsku pra- cije/države, već na lokalnoj razini, na govori o povijesti radne zninu upravo je popunila knjiga Dva razini mjesta življenja s kojima se svi migracije iz 1960-ih i in- doma etnologinje Jasne Čapo, objavlje- moji sugovornici izrijekom identificira- tegraciji u njemačko na 2019. u izdanju Durieuxa iz Zagreba. ju: gradovi njihova dugotrajnoga života K društvo, prije svega se u Njemačkoj, a za mlade Hrvate i njiho- misli na gastarbajtere iz Turske. S jedne Naslov knjige Dva doma implicira va rođenja i odrastanja, u pravom smi- strane razumljivo jer oni čine najbroj- da su Hrvati dobro integrirani u nje- slu za njih su postali značenjska mjesta, niju grupu među radnim migrantima u mačko društvo i svakidašnjicu. Je li mjesta koja nazivaju svojim domom, i spomenutom razdoblju. S druge stra- moj dojam ispravan? u kojima rado žive ili se u njih redovito ne gube se iz fokusa iskustva i životne - Doista jesu, ne samo tzv. druga i tre- vraćaju. Individualne priče predstavlje- sudbine migranata iz drugih država, ća generacija, odnosno potomci iseljene u knjizi govore o tim kompleksnim drugih nacionalnosti. Trenutačno se nika, već i iseljenici. To pokazuju istraži- osjećajima i njihovoj mijeni tijekom više procjenjuje da u Njemačkoj živi oko vanja usmjerena na pitanje uspješnosti desetljeća.

50 MATICA siječanj/veljača 2020. Prema svemu što ste rekli, čini se i 1970-ih i život iseljenika u Njemačkoj kako Vaša knjiga razbija niz stereo- iz rakursa obiju država. S druge strane, tipa o Hrvatima u Njemačkoj. knjiga se bavi specifičnom populacijom - Knjiga polemizira s negativnim pre- iseljenika, onima koji su se u Njemač- dodžbama o toj populaciji, kao i sa ste- koj trajnije naselili te istražuje njihove reotipom o ontologiji doma. U Hrvatskoj životne priče i migracijske odluke u du- prevladava slika umornih, nesretnih i gome razdoblju od 30 do 40 godina. I diskriminiranih gastarbajtera koji više sam istraživački proces trajao je goto- nisu “ni ovdje ni tamo”, tj. koji se nig- vo 15-ak godina, što mi je omogućilo da dje dobro ne osjećaju. Popularna kul- dugoročno pratim sudbine desetak hr- tura nerijetko ih ismijava ili prikazuje vatskih obitelji i bolje razumijem njiho- kao tragične figure. Izvan bilo kakvih ve migracijske odluke. Moj pristup tako političkih interesa, utemeljujući se u in- bitno obilježavaju kvalitativna metodo- dividualnim pričama, ova knjiga poka- logija i individualizirani pristup. zuje drukčiju sliku: ljude koji su nakon dugogodišnje dileme odlučili ostati ži- Koje su najvažnije okolnosti koje vjeti u Njemačkoj, nikada ne prekinuvši dacije za prijavljenu temu. Usto, može su odredile tu migraciju s njemačke, veze sa zavičajem, ali niti nakon umirov- se reći da su migracije velika tema u odnosno s jugoslavenske strane? ljenja ne prekidajući veze s Njemačkom, Njemačkoj ne samo danas, nego već - S njemačke strane, to je politika “pri- u kojoj im žive djeca i unuci i koja im je desetljećima, a u doba kad sam se ja- vremenog” zapošljavanja strane radne postala “drugi dom”. vila na stipendiju još nije bilo radova o snage. Nakon što se privremenost nije Hrvatima u Njemačkoj iako Hrvati tamo realizirala, Njemačka se dugo opire či- Postoji li osobni razlog bavljenja masovno odlaze već 1960-ih, prvo iz Hr- njenici da se te osobe, za koje su mislili ovom tematikom? Je li vlastito obi- vatske, a zatim i iz Bosne i Hercegovi- da će biti samo prolazni “gosti” u njiho- teljsko iskustvo migracije uključe- ne, tada čineći 40% od ukupnoga bro- voj zemlji, trajno naseljavaju, te da se no u ovu studiju? ja useljenika iz Jugoslavije u Njemačkoj. dovodeći obitelji i/ili zasnivajući ih inte- - Nije. Naime, sve do danas u mojoj griraju u strukture njemačkog društva. je obitelji bilo samo unutarnjih migra- Koji su glavni aspekti Vašega pri- nata. Majčin dio obitelji migrirao je iz stupa ovoj temi? Njemačka je sve do početka ovo- Vojvodine, iz istočnoga Srijema, u Hr- - Nekoliko je ključnih teorijskih i me- ga stoljeća inzistirala na tome da vatsku, prvo majka 1950-ih. Ta je migra- todskih obilježja moga pristupa: s jed- nije imigracijska zemlja i nije usu- cija dovršena početkom 1990-ih kada ne strane, odabrala sam tzv. transnaci- stavila politike za integraciju stra- cijela majčina obitelj prisilno iseljava od onalni interpretacijski okvir, tj. okvir koji naca. Unatoč tome, broj imigrana- tamo i naseljava se u raznim krajevima iseljavanje stavlja u kontekst migracij- ta je konstantno rastao. RH. O tome sam pisala u knjizi (“Srijem- skih politika i bivše SR Njemačke i bivše - Da, točno. Broj stranaca u toj ze- ski Hrvati”, 2002., Durieux). No, na žalost, Jugoslavije te tumači okolnosti nastan- mlji stalno je rastao i krajem stoljeća unazad nekoliko godina obje moje neka hrvatske radničke migracije 1960-ih iznosio desetak posto ukupnoga sta- ćakinje žive izvan RH, privremeno ili za stalno, tek ćemo vidjeti. Njima je i po- svećena knjiga.

Kako je došlo do realizacije ove knjige? - Istraživanje je provedeno zahvalju- jući stipendiji njemačke zaklade Alexan- der-von-Humboldt (2002.). Istraživanje sam nastavila i cijelo desetljeće nakon toga, prilikom kraćih boravaka u Mün- chenu i drugim njemačkim gradovima.

Kako to da je Humboldtova funda- cija pokazala interes za ovo istra- živanje? - Proces dobivanja stipendije je kom- petitivan i ne ovisi samo o interesu Fun-

MATICA siječanj/veljača 2020. 51 u kontekstu povijesnoga vremena (poli- tičke, društvene i ekonomske okolnosti u dvije države) i obiteljskoga vremena (prijelomni događaji u užoj i široj obitelji koja živi na dva mjesta u dvije države) u sklopu kojih pojedinci donose migracijske i životne odluke. Istraživanje pokazuje i da se nakon umirovljenja iseljenici ne odlučuju na potpuni povratak, već i nadalje žive na dva mjesta i putuju između dva mjesta smještena u dvije države. Prema tome, povratak kako je koncipiran početkom migracije potpuno je izgubio svoj smisao te se pre- Istaknuti predstavnici akademske zajednice RH na tvorio u trajnu transmigraciju i prisut- promociji knjige Jasne Čapo u knjižnici Bogdana Ogrizovića nost u obje zemlje. Naslov knjige, Dva doma, upućuje na konstantno bivanje Jasna Čapo, etnologinja i kulturna vedu obitelji, i trajno su ostajali okrenu- i djelovanje migranata na dva mjesta. ti prema ulaganju u zavičaj. antropologinja, doktorirala je na To drugim riječima znači da Hrvati Sveučilištu u Kaliforniji (Berkeley). Unatoč tome, ti se ljudi nisu vrati- u Njemačkoj i nadalje ostaju Hrvati Znanstvena je savjetnica li? Zašto? u nacionalnom smislu, premda su - Prvih 10 do 15 godina iseljenici su prigrlili mjesta života u Njemačkoj u Institutu za etnologiju i bili orijentirani na povratak. Dio ih se kao svoj dom. folkloristiku u Zagrebu. Autorica je vratio 1980-ih. No, nakon nekog vreme- - Da, upravo tako. To vrijedi i za dru- na vraćaju se u Njemačku. Tada odga- gu generaciju. Mladi Hrvati čak iskazu- mnogobrojnih radova o hrvatskoj đaju povratak u zavičaj za doba kad će ju i regionalnu identifikaciju sa zaviča- migracijskoj tematici objavljenih u otići u mirovinu. Neki su do tada već do- jem podrijetla svojih roditelja. Međutim, zemlji i u inozemstvu. veli ženu i/ili djecu k sebi; neki se odlu- među mladima, rođenima i školovani- čuju i nadalje živjeti odvojeno od obite- ma u Njemačkoj javlja se i nova identi- novništva. S druge strane, zanimljivije lji ili od dijela obitelji. I dalje prakticiraju tetna kategorija: “njemački/a Hrvat/ica” su intencije i migracijske politike Jugo- transmigraciju - tj. često putuju izme- ili “Hrvat/ica u Njemačkoj”. Ona impli- slavije 1960-ih. Tada se iseljavanje le- đu mjesta života i mjesta podrijetla, ali cira da se osjećaju različitima od svo- galizira te se bilateralnim ugovorima smanjuju ulaganja u ovima drugima. jih vršnjaka i u Njemačkoj i u Hrvatskoj, regulira odlazak građana u Njemačku Premda se 1990-ih dio iseljenika vra- odnosno da su osobe čiji identitet na- i druge zapadnoeuropske zemlje. Jugo- tio, moji ispitanici na to se nisu odlučili. dilazi uobičajene nacionalne kategori- slavija (SFRJ) je radnu emigraciju progla- je. Da bismo razumjeli o čemu je riječ, sila “privremenom”, a iseljenike “našim Je li je raspad Jugoslavije i strah treba znati da su obje nacionalne ide- radnicima na privremenom radu u ino- od posljedica rata, od nestabilno- ologije isključive. Pripadnost njemačkoj, zemstvu”. Tako nastaje dugotrajna, dr- sti i (re)traumatizacije utjecao na odnosno hrvatskoj naciji derivira se iz žavnim sredstvima promicana retorika tu odluku? etničkoga podrijetla pa stoga pripad- povratka pa bismo mogli reći kako je so- - Zasigurno. Njihov je zavičaj godina- nost jednoj isključuje pripadnost dru- cijalistička radnička ideologija upisala ma bio izravno izložen ratnim opasno- goj naciji. Nadnacionalni europski po- povratak u tu migraciju. Obje su države, stima ili je prolazio dugotrajnu reinte- litički okvir u koji Hrvatska ulazi 2013. dakle, inzistirale na tome da su radnici graciju nakon rata i srpske okupacije, omogućio je mladim Hrvatima da se samo na privremenom boravku u Nje- a njihove su kuće i imanja bili uništeni. dobro osjećaju u svojim transnacional- mačkoj. Obje su iseljenicima nudile po- Tada se događa proces koji je posve nim identitetnim odabirima, kao “nje- ticaje za povratak i osiguravale da ise- suprotan očekivanjima koja su gajili mački Hrvati”. n ljenici ne izgube kontakt sa zavičajem i na samome početku migracije. Naime, ENG državom svoga podrijetla. Iseljenici su umjesto u domovini, obitelj se okuplja Jasna Čapo’s Two Homes: Croatian Migrant Workers in Germany in the 1960s as a Transnation- se našli ukliješteni između tih dviju po- u Njemačkoj, a povratak se ponovno al Phenomenon is the product of fifteen years of re- litika pa nije neobično da su interiorizi- odgađa. Knjiga donosi niz migrantskih search that included interviews with some seventy rali ideologiju privremenosti i povratak. priča o tim događajima. One pokazuju Croatians families. It tells of the contemporary chal- lenges faced by the descendants of Croatian immi- Upravo zato i nisu bili zainteresirani za kako su migracijski proces i dugotrajni grants in Germany, the most desirable migrant des- integraciju u Njemačkoj, neki ni da do- život Hrvata u Njemačkoj razumljivi tek tination in Europe.

52 MATICA siječanj/veljača 2020. Poziv ljubiteljima kazališne umjetnosti “…Veljača u Hercegovcu, pučkoga teatra dani…”

arljivi entuzijasti Hrvat- dom “Em je došo, em bi ošo” i Pi- ske čitaonice u mosla- ccolo Teatar iz Staroga Grada na Mvačkoj općini Hercego- Hvaru s predstavom “Francuski vac pozivaju ljubitelje kazališne kafić”. Dani hrvatskoga pučkog umjetnosti na 26. Dane hrvat- teatra pod pokroviteljstvom su skoga pučkoga teatra koji će se Ministarstva kulture RH, Bjelo- održati u Hrvatskome seljačkom varsko-bilogorske županije i Op- domu u Hercegovcu 28. i 29. ve- ćine Hercegovac, a organizator ljače ove godine. Na ovom festi- i domaćin je Hrvatska čitaonica valu kazališnog amaterizma na- Hercegovac, udruga koja će idu- stupit će amaterske kazališne će godine proslaviti 100. obljet- skupine iz Bosne i Hercegovine, Njemačke i Crne Gore i, nicu rada i postojanja, na čelu s agilnom predsjednicom naravno, Hrvatske. HAK Travnik igrat će “Krokodila”, a Zrinkom Cjetojević. Suorganizator je tradicionalno Hr- Putujuća scena iz Stuttgarta “Udavače”. Amatersko ka- vatska matica iseljenika koja je 1995. prepoznala značaj zalište Hrvatskoga nacionalnog vijeća Crne Gore prvi put ove manifestacije u povezivanju Hrvata izvan RH s do- će gostovati u Hercegovcu s predstavom “Nasljeđujmo movinom i to kazališnim izričajem. A ova manifestacija to načelo što daše nam djedovi”. Festival će kao i svih tradicionalno započinje svojom himnom koja, uz ostalo, proteklih godina otvoriti domaćin Pučka scena pred- govori: “…Ide zima, ja se sjetim što je bilo lani: veljača u stavom “Mlaćenici i plaćenici”, a osim njih vidjet ćemo i Hercegovcu, pučkoga teatra dani…” LAK Ladislavsko amatersko kazalište Danjgube s koma-

7. Revija tradicijske odjeće i izbor najljepše Hrvatice u narodnoj nošnji izvan RH Poziv za sudjelovanje

rvatska matica iseljenika najav- ljuje 7. Reviju tradicijske odje- Hće i izbor najljepše Hrvatice u narodnoj nošnji izvan RH u organizaciji Udruge za očuvanje i promicanje hrvatske tradicijske kulture u Bosni i Hercegovini “Stećak” i Hrvatske matice iseljenika kao suorganizatora. Sudi- onice dolaze i pripreme započinju 29. lipnja 2020., a sama svečanost Revije i izbora održava se u petak, 3. srpnja 2020. u Tomislavgradu, BiH.

Ako želite nastupiti na ovoj manifestaciji, zatražite pozivno pismo ili više informacija na [email protected].

Djevojke, sudionice Revije, odnosno natjecateljice za najljepšu, moraju biti do 1. svibnja 2020. godine treba posla- vatskih iseljeničkih zajednica iz različi- u dobi od 18. do 32. godine, a prijava ti na e-mail adresu: zvonkoocd@gma- tih europskih zemalja, ali i iz Sjeverne na 7. Reviju podnosi se slanjem ispu- il.com, a kopiju na: [email protected]. i Južne Amerike, Australije i Novoga njenoga prijavnog listića, koji zajedno Na dosadašnjim revijama i izboru su- Zelanda, kao i predstavnice hrvatskih s traženim fotografijama najkasnije djelovale su Hrvatice predstavnice hr- manjinskih zajednica.

MATICA siječanj/veljača 2020. 53 Iseljavanje u Njemačku Razlike i sličnosti iseljeničkih valova Malo je znanstvenih i stručnih skupova koji privuku veću pozornost javnosti i medija, a kamoli završe kao središnja tema na naslovnicama dnevnih novina. Među te iznimke možemo uvrstiti i okrugli stol pod nazivom “Komparacija iseljeničkih valova Hrvata u Njemačku, ‹Gastarbajterskog’ i ‘EU iseljeničkog vala’ (1950. – 2020.)”, koji je održan 11. prosinca 2019. u Hrvatskoj matici iseljenika u organizaciji Hrvatskoga katoličkog sveučilišta i Zaklade Konrad Adenauer Dr. sc. Tado Jurić

je kako doseljavanje Hrvata u Njemač- ku ima razmjerno dugu povijest. Nepo- sredno poslije Drugoga svjetskog rata to su bili prisilni radnici koje je koristio nacistički režim, a koji su odlučili ostati u Njemačkoj, kao i izbjeglice pred novim jugoslavenskim režimom. Već 50- ih godina počinju se pojavljivati i prvi ekonomski emigranti. Dok su ovi doseljenici u Njemačku dospjeli ilegalnim putovima, od 60-ih godina sve je češće legalno doseljavanja Hrvata.

LEGALNO DOSELJAVANJE U doseljavanju Hrvata u Njemačku ključ- nu ulogu imao je jugoslavensko-njemač- ki sporazum o novačenju jugoslavenskih radnika za potrebe brzo rastućega nje- mačkoga gospodarstva iz 1968. Veliko Sudionici znanstvenog skupa doseljavanje Hrvata poseban je pečat

Tekst: Marin Knezović uer u osvjetljivanju različitih aspekata Dok su u socijalizmu i Njemačka migracija. a početku su skup po- Okrugli stol započeo je izlaganjima i Jugoslavija nominalno zdravili rektor Hrvatsko- Karoline Novinščak Kölker sa Sveučili- nastojale ograničiti iseljavanje ga katoličkog sveučilišta šta u Regensburgu i dr. sc. Tade Jurića iz bivše države, danas Njemačka prof. dr. sc. Željko Tanjić s Odjela za povijest Hrvatskoga katolič- N i direktor Zaklade Kon- kog sveučilišta. otvoreno potiče useljavanje dok rad Adenauer za Hrvatsku i Sloveniju Karolina Novinščak Kölker (“Mün- je stajalište Hrvatske o pitanju Holger Haibach. Rektor Tanjić posebno chen kao utočište, mjesto rada, rodni se osvrnuo na vlastito obiteljsko, “ga- grad?”) dala je prikaz doseljavanja Hrva- iseljavanja zapravo nejasno. Više starbajtersko” iskustvo i njegovu emo- ta u München od kraja Drugoga svjet- je ljudi iselilo iz demokratske cionalnu stranu. Holger Haibach upo- skog rata do danas, s posebnim osvr- zorio je kako je ovaj okrugli stol samo tom na načine organiziranja hrvatskih Hrvatske nego za jugoslavenske dio nastojanja Zaklade Konrad Adena- doseljenika. Novinščak Kölker upozorila komunističke diktature.

54 MATICA siječanj/veljača 2020. ostavilo na gradu Münchenu gdje su Dio stereotipa o iseljeništvu je stalna priča o “povratku”. U oni desetljećima predstavljali najveću doseljeničku skupinu. Proces doselja- praksi se on odgađa unedogled. No, dok se u socijalističkom vanja Hrvata u ovaj grad nastavlja se razdoblju čak 80% gastarbajtera željelo vratiti, danas to želi i danas i to povećanim intenzitetom. samo 15% modernih iseljenika. Tado Jurić je u izlaganju naslovlje- nom “Gastarbajteri – usporedba onda i sada” usporedio iseljavanje Hrvata u snage koju je uvozila. Na drugoj strani, godina Hrvati su se iseljavali privuče- Njemačku krajem 60-ih godina 20. st. i postojao je i određeni strah od “komu- ni njemačkim blagostanjem, a danas danas. Jurić je upozorio na mnogobroj- nističke infiltracije”. U 80-im godinama napuštaju Hrvatsku ponajprije zbog ne sličnosti u tretiranju iseljavanja me- mijenja se njemačka useljenička politi- nezadovoljstva stanjem u hrvatskom dija i vlasti u socijalističkoj Jugoslaviji i ka koja postaje restriktivna, posebno društvu. “Mi tjeramo sami sebe na bi- onih u današnjoj Hrvatskoj pa se postav- kada se suočila s činjenicom da su oni jeg”, kaže Jurić. lja pitanje ponavlja li se povijest? Jugo- koji su tu trebali biti privremeno pretvo- Na kraju Jurić postavlja pitanje je li slavija je, prema riječima izlagača, cinič- rili Njemačku u svoje trajno prebivalište. iseljavanje konstanta hrvatske povije- no izvozila ljude “kao banane”, a slična Postupno u njemačkom društvu jača sti bez obzira na promjene vlasti? Rje- je situacija i danas. Unatoč tome, Jugo- ideja o neodrživosti multikulturalizma. šenje problema izlagač vidi u jačanju slavija je u iseljavanju svog stanovniš- “nacionalnoga duha” i u “novome hrvat- tva osjećala i dozu nelagode pa se na- NJEMAČKA KAO USELJNIČKA skom proljeću”. glašavala njegova privremenost. Otud ZEMLJA Nakon završetka izlaganja održana izraz “radnik na privremenom radu u Danas njemačka useljenička politika poje panel-diskusija u kojoj su uz Tadu Ju- inozemstvu”. Današnje političke elite novno postaje, nakon zaokreta iz 80-ih rića i Karolinu Novinščak Kölker sudje- također pokušavaju umanjiti problem godina, vrlo otvorena. U Njemačkoj je, lovali i dr. sc. Stjepan Šterc s Hrvatskih proglašavajući iseljavanje “normalnim” čini se, prevladalo stajalište kako joj je studija, dr. sc. Caroline Hornstein To- kretanjem radne snage. Kao i danas, i sudbina biti useljeničkom zemljom. Jav- mić s Instituta društvenih znanosti Ivo tada su vlasti koristile iseljavanje kao ljaju se i posebna obilježja suvremenog Pilar, dr. sc. Jasna Čapo iz Instituta za sredstvo smanjivanja nezaposlenosti i iseljavanja koje čine ova iseljavanja po- etnologiju i folkloristiku i dr. sc. Josip rješavanja “politički nepodobnih”. gubnijim za hrvatsko društvo nego što Jurčević s Hrvatskih studija. U diskusiji Njemačkoj je, pak, bio prijeko poje to bio slučaj krajem 60-ih godina 20. je bilo riječi o (ne)mogućnosti povratka, treban uvoz radne snage jer je još uvi- st. Tako se, primjerice, prije novac slao djelomičnom povratku, vezi gastarbaj- jek osjećala posljedice ratnih gubitaka, u domovinu kako bi se u nju uložilo, a terske generacije s novim iseljeništvom, a gospodarstvo je naglo raslo. Istodob- danas dolazi kao pomoć rodbini. U so- političkoj emigraciji i pojavi ljudi s dvije no je ostvarivala i znatne uštede jer nije cijalističkom razdoblju, kao i danas, di- domovine. Potpuni povratak neće biti morala ulagati u obrazovanje radne jaspora se podcjenjuje. Krajem 60-ih dominantna pojava, no ostaje povezanost sa zemljom podrijetla, kako iselje- nih tako i njihovih potomaka. Transna- cionalnost je istaknuta kao nešto na što se moramo naviknuti. Nakon okrugloga stola prisutni su mogli razgledati izložbu Tade Jurića “Ga- starbajteri”. n

ENG An agreement between Yugoslavia and Ger- many in 1968 that saw workers from Yugoslavia re- cruited to meet the needs of the rapidly expanding German economy played a critical role the reloca- tion of many Croatians to Germany. The massive in- flux has left an especially strong stamp in Munich where Croats were for decades the largest group of immigrants. The opinion that has taken hold in Ger- many is that it is fated to receive migrants. And while during the socialist period Germany and Yugoslavia nominally tried to limit emigration out of the for- mer Yugoslavia, Germany now openly encourages immigration while Croatia’s position is at best am- biguous. What is clear is that more people have moved out of Croatia since it became a democracy Izložba o “gastarbajterima” u HMI than did so during the dictatorship of communist Yugoslavia.

MATICA siječanj/veljača 2020. 55 Klikni – Idem doma! Topoteka vojvođanskih Hrvata Bogato naslijeđe vojvođanskih Hrvata dostupno je na dvije internetske platforme i to na portalu HAZU Znameniti.hr, kao i vlastitoj Topoteci

Dr. sc. Vlatka Lemić iz ICARUS-a, profesori Djelatnici ZKVH na prezentaciji nosti, započetog 2016. Portal je otvo- Katarina Čeliković i Josip Bako iz Zavoda klasičnog i elektroničkog ren svim ustanovama koje posjeduju za kulturu vojvođanskih Hrvata nakladništva u Zagrebu digitalne podatke o istaknutim osobama kako iz hrvatske prošlosti tako i sa- dašnjosti. Trenutačno projekt traži stalni izvor financiranja.

LOKALNA POVIJEST NA MREŽI Druga internetska platforma na kojoj su dostupni materijali vezani uz bašti- nu Hrvata u Vojvodini je Topoteka, mrež- na platforma posvećena čuvanju lokalne povijesti i kulturne baštine. Topoteka na jednostavan način omogućava institucijama i pojedincima pohranjiva- Tekst: Marin Knezović đe vojvođanskih Hrvata predstavljeno nje i predstavljanje digitaliziranih sadr- na dvije internetske platforme. Jedna žaja vezanih uz sredine u kojima žive i rojekti digitalizacije hrvat- je portal Znameniti.hr, a druga Topote- djeluju. Težište Topoteke je na suradnji ske kulturne baštine u ka (Klikni: https://www.icarushrvatska. u lokalnim zajednicama koja na jed- Vojvodini predstavljeni hr/projekti/topoteka). noj strani šiti arhivsku građu, čini pri- su u Knjižnici Bogdana Znameniti.hr je suradnički kulturni vatne arhive dostupnima i posljedično P Ogrizovića u Zagrebu kra- portal posvećen istaknutima osobama dostupnijima zainteresiranoj publici. jem prošle godine, točnije 17. XII. 2019. iz kulture, umjetnosti, znanosti i sl. Na To na drugoj strani potiče umrežava- Digitalizacijske projekte predstavili su portalu je moguće naći, uz biografske nje lokalnih ustanova, udruga i poje- Katarina Čeliković i Josip Bako iz Zavoda podatke, i digitalizirana djela predstav- dinaca u radu na čuvanju i promicanju za kulturu vojvođanskih Hrvata te Vlat- ljenih osoba. Odnedavno svoje mjesto zavičajne povijesti i naslijeđa. Topote- ka Lemić, predsjednica ICARUS-a za Hr- na portalu imaju i znameniti Hrvati s poka trenutačno okuplja oko 370 virtu- vatsku, međunarodnog konzorcija dručja današnje Vojvodine. Portal Zna- alnih zbirki i sedamdesetak partnera usmjerenog na digitalizaciju i digitalnu meniti.hr dio je projekta nekoliko kul- u 14 europskih država. Odnedavno prezentaciju baštinskih sadržaja (Klikni: turnih ustanova na čelu s knjižnicom svoje mjesto na Topoteci imaju i vojvo- https://icar-us.eu/english-icarus-hrvat- Hrvatske akademije znanosti i umjet- đanski Hrvati. Sadržajima vezanima uz ska/). Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata već četiri godine digitalizira ba- štinsku građu Hrvata u Vojvodini. Ono što je novo u tim nastojanjima je umre- žavanje s digitalizacijskim projektima u Republici Hrvatskoj. Tako je naslije-

Topoteka umrežava lokalne ustanove, udruge i pojedince u cilju očuvanja i promicanja zavičajne povijesti i naslijeđa. Trenutačno okuplja oko 370 virtualnih zbirki u 14 Digitalizirana serijska publikacija Danica, europskih država. Subotica

56 MATICA siječanj/veljača 2020. Hrvate u Srbiji uskoro možete pristupiti na ovoj poveznici https://hrvatisrbija.topoteka.net/. Vlatka Lemić iz ICARUS-a istaknula je kako predstavljanje Topoteke Hrvata u Vojvodini ne vidi kao kraj suradnje, nego Sučelje Topoteke kao njezin početak. Posebno je zahvalila na potpori koju je vojvođanskih projekt dobio od Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan Hrvata Hrvatske. V. Lemić naglasila je i uspješnu suradnju na oblikovanju topoteka i s drugim kulturnim ustanovama u Srbi- baštine vojvođanskih Hrvata, kao i njezinoj umreženosti u ji. Arhivska baština je posvuda oko nas i bez njezina povezi- matične baštinske fondove poput portala Znameniti.hr. Vlat- vanja ne možemo stvoriti pravu sliku o njoj. Upravo u tome ka Lemić uvidjela je kako važnost digitalizirane baštine voj- važnu ulogu imaju digitalne platforme. One ujedno čine ar- vođanskih Hrvata nadilazi lokalne okvire. hivsku građu svima dostupnom. Posebno je istaknula izvr- sne edukacijske mogućnosti koje nude digitalne platforme. RASTUĆI DIGITALNI REPOZITORIJ Katarina Čeliković prvo je u kratkim crtama predstavila rad Dosadašnji rezultati na digitalizaciji baštinske građe Hrvata Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata te naglasila kako je u Vojvodini rezultat su i potpore Središnjega državnog ure- Topoteka tek dio nastojanja na digitalizaciji baštine vojvođan- da za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Ministarstva kultu- skih Hrvata. Posebno je zahvalila Vlatki Lemić na poticanju re Republike Srbije i Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera iz suradnje na digitalizaciji uz jačanje vidljivosti digitalizirane Osijeka. Prva digitalizirana djela objavljena su 2016. Do sada je skenirano 66 knjiga i 24 naslova periodike. Među njima se ističe svojim opsegom digitalizacija subotičke Danice koja obuhvaća gotovo stotinu svezaka. Pozornost među digitali- ziranom građom privlače i Bunjevačko kolo, časopis Horizonti, stari kalendari i notna građa. Projekt Topoteke Hrvata u Voj- vodini nije vezan samo uz slikovnu građu iako je ona javnosti najprivlačnija. Projekt je odmah izazvao pozornost javnosti i građani se često javljaju kako bi vlastitom građom pridono- sili projektu. Samu Topoteku Hrvata u Vojvodini predstavio je Josip Bako, tajnik u Zavodu za kulturu vojvođanskih Hr- vata. Bako je istaknuo sinergiju ovog projekta za prostorno raspršenu hrvatsku zajednicu u Vojvodini. Topoteka predstavlja u neku ruku nadomjestak za muzej i arhiv tamošnje hrvatske zajednice budući da njezin digitalni repozitorij teži cjelovitom ujedinjenju baštinske građe vojvođanskih Hrva- ta. Bako je hvalio i jednostavnost korištenja te nadopunja- Sučelje portala Znameniti.hr HAZU-a vanja Topoteke. n

Vojvodina Croat Topotheque The digitalised heritage of the ethnic Croatians of the nacs and sheet music. The topotheque also includes Vojvodina region will be accessible across two Internet non-visual material. The project has also drawn on pri- platforms: the portal of the Croatian Academy of Scien- vate contributions and was recently showcased in Za- ces and Arts (znameniti.hr) and through the topotheque greb by Katarina Čeliković and Josip Bako of the Insti- digital repository (hrvatisrbija.topoteka.net). The digita- tute for the Culture of Vojvodina Croatians. They feel lisation of the heritage of the Croatians of Vojvodina is that the project has synergistic potential within the spa- the fruit of the work of the Institute for the Culture of tially dispersed Croatian community of Vojvodina. The Vojvodina Croatians, supported by the State Office for topotheque constitutes a surrogate of sorts, assuming Croats Abroad, the culture ministry of neighbouring Ser- the role of a museum and archive of the region’s ethnic bia, and Osijek’s Josip Juraj Strossmayer University. The Croatians—this digital repository aspires to be a com- first digitalised material was made public in 2016. Sixty- prehensive collection of the community’s heritage. We six books and twenty-four periodicals have been scan- were taken with the simplicity of use and the capacity ned to date. Prominent by its scope is the Subotica-ba- to broaden the collection. sed Danica yearbook, comprising just short of a hundred Find the ICARUS Topotheque at: https://www.icarushr- volumes. Other significant digitalised material includes vatska.hr/projekti/topoteka. the Bunjevačko Kolo and Horizonti magazines, old alma-

MATICA siječanj/veljača 2020. 57 Prikaz knjige Edwarda Slavka Yambrusica “Peace at the Price of Justice and Human Dignity” Zajednički zločinački pothvat – što je to? Svjetski moćnici stvorili su jedan samodostatni sustav koji je izjednačio žrtvu s agresorom. “Zločinački pothvat” ne može biti ni oslobađanje vlastitoga teritorija. Čin nasilja i obrana od nasilja ne mogu se i ne smiju poistovjetiti, odlučan je Jambrušić

Piše: dr. sc. Ivan Čizmić bađanje vlastitoga teritorija. Čin nasilja i obrana od nasilja ne mogu se i ne smi- njiga Edwarda Slavka ju poistovjetiti, odlučan je Jambrušić, a Yambrusica “Peace at stavljanje na istu optuženičku klupu ni čimbenici na štetu pravde, slobode, the Price of Justice and branitelja Gotovine i agresora Miloše- ljudskog dostojanstva i zaštite pojedi- Human Dignity”, u izda- vića pljuska je vrijednostima zapadne ne osobe. Sud je postao politički instru- K nju Hrvatskoga kulturno- civilizacije jer je čin samoobrane zakon- ment koji je zamijenio “peace keepers” ga vijeća, 2010. godine, pisana dvoje- ski odgovor i neotuđivo pravo svake dr- – mirovne snage – kao manji rizik i jefti- zično (hrvatski i engleski) i s podnaslovom žave. niji trošak međunarodne zajednice i koji “Zajednički zločinački pothvat – što je je navodno svojim autoritetom zakona to?”, iznosi i analizira ratna zlodjela u SUD KAO POLITIČKI INSTRUMENT trebao zamijeniti vojnu silu i usposta- međunarodnom sukobu na prostori- U pravosuđu ICTY-a njegovi plemeni- viti mir i sigurnost na prostorima bivše ma bivše Jugoslavije – od Zajedničkog ti ciljevi prekriveni su sjenom političkih Jugoslavije. Iskustvo je pokazalo da je zločinačkog pothvata (ZZP) orkestrira- ciljeva i obzira: dovršiti sukobe i spri- to bio potpun promašaj koji je pridonio nog i planiranog od Srpske akademije ječiti nove sukobe; pridonijeti obnovi i genocidu u Srebrenici i da je zapravo nauka i umetnosti (SANU) do politike održavanju mira i sigurnosti; omogućiti vojna sila Hrvatske vojske, predvođena Miloševića i Jugoslavenske narodne ar- proces pomirenja na područjima bivše generalima koji sjede u haaškim zatvo- mije (JNA). Ta zlodjela nikako se ne Jugoslavije. Temeljna crta u poimanju, rima, spriječila još jedan genocid u Bi- mogu staviti u istu nomenklaturu s na- strukturi i postupanju ICTY-a jest u tome haću i omogućila Daytonski sporazum. vodnim prekršajima zakona vođenja da su mimozakonski obziri postali glav- Pristup ICTY-a od samoga početka rata od strane branitelja i o njima se ne (još za trajanja rata) nije mogao dovesti može pravedno odlučivati pred istim do pravednoga mira, a svi njegovi po- sudskim forumima. No, svjetski moćni- tezi koji su uslijedili bili su dokaz da je ci stvorili su jedan samodostatni sustav iznevjerio ideju koja se trebala postići koji je izjednačio žrtvu s agresorom. da se zaustavi srpska agresija i genocid. “Zločinački pothvat” ne može biti ni oslo- U podtekstu Jambrušićeva razmišljanja jest tvrdnja da suverena država poput Sud je postao politički instrument Hrvatske, sa suverenom nacionalnom jurisdikcijom, država koja je pobijedila koji je zamijenio “peace keepers” u ratu, treba progoniti zlodjela agresora – mirovne snage – kao manji rizik i svih ratnih zločinaca, a ne prepuštati ovlasti međunarodnom sudu nad kojim i jeftiniji trošak međunarodne ne samo da nema nikakav nadzor, nego zajednice i koji je navodno svojim koji se prema njoj (hrvatskoj državi) po- autoritetom zakona trebao naša nehajno te čak sudi onima koji su tu državu obranili i omogućili joj život. zamijeniti vojnu silu i uspostaviti mir i sigurnost na prostorima PONIZNI STIL POLITIČKE ELITE Kao legitimist Jambrušić je protiv bilo ka- bivše Jugoslavije. kvih ad hoc sudova koji ne samo da ne

58 MATICA siječanj/veljača 2020. Dijaspora – humanitarne aktivnosti Zaklada Marina Jambrušić, sjajni pravnik koji ima američka i međunarodna Čilića u Melbourneu iskustva i hrvatski osjećaj, savjetovao je u knjizi da Hrvatska prikupila sredstva za postavi pitanje nadležnosti i jurisdikcije ICTY-a pred stipendiranje učenika Međunarodnim sudom za pravdu. Hrvatska zajednica u Australiji s velikim je entuzijazmom prihvatila mogućnost poštuju standarde, nego izmišljaju pra- ralnim, međunarodnim sudovima i od financijske potpore školarinskom pro- vila i krimene. Protiv je, kako kaže, sva- 1970. Vrhovnom sudu Amerike. gramu Zaklade slavnog tenisača Marina kog pokušaja da se izvršna vlast name- Godine 1970. nagrađen je stipendi- Čilića.Na dobrotvornoj večeri održanoj će zakonodavnoj, što je u slučaju ICTY-a jom (fellowship) Akademije za studiju i u prostoru Hrvatskog katoličkog centra toliko očito da je i laiku jasno kako je ri- istraživanje u Centru međunarodnog ječ o politički instruiranom sudu. prava i međunarodnih odnosa, u Den Sunshine prikupljen je iznos za stipen- Prema tome, Republika Hrvatska i Haagu, Nizozemska. Dr. Jambrušić na- diranje čak 17 učenika u domovini. Od Republika BiH, kao države koje su se stavlja svoj znanstveni rad članstvom u svoga osnutka Zaklada se fokusirala na branile protiv srpske agresije, imaju “American Society of International Law” stipendiranje nadarenih sportaša i uče- pravo i na čvrstom su temelju kada do- i “International Law Association” (Ame- nika glazbenih škola u Hrvatskoj. Mari- vode u pitanje nadležnost i jurisdikciju rican Branch), objavljujući znanstvene nu se pridružio i proslavljeni kolega iz Suda, kao i svako daljnje pitanje koje članke u “International Lawyer”, službe- reprezentacije Borna Ćorić. Dio prihoda će se donijeti pred Sudom, što se tako- nom zborniku Američke odvjetničke ko- dobrotvorne večeri otišao je i za unesre- đer odnosi i na udovoljavanje sudskim more, Odjela za međunarodno pravo. ćene od požara koji posljednjih nekoliko naredbama. mjeseci haraju Australijom. “Melbourne A što je s Hrvatskom i njezinom dr- JAMBRUŠIĆ – DOKTOR je jedan od mojih najdražih gradova te žavnom vlasti, zašto je ona od počet- MEĐUNARODNOGA JAVNOG ovdje uvijek imam veliku podršku s tri- ka tako neznatna i prignuta pred ICTY- PRAVA bina. Presretan sam da smo imali prili- jem? Zato jer je njezina “politička elita” Kao američki veteran (kapetan US Army) ku provesti ovako divnu večer sa dra- odabrala taj ponizni stil navodno da bi dr. Jambrušić nastavlja postdiplomske – gim ljudima iz hrvatske zajednice, a sve sačuvala status međunarodno prizna- doktorske studije. Na Katoličkom sveuči- za plemenitu svrhu - projekt stipendija te države koja, eto, surađuje s među- lištu Amerike, u Washingtonu D.C., dok- koji Zaklada uspješno provodi od 2018. narodnim institucijama. Na taj je način, torirao je – Ph.D., Međunarodno javno godine te pomoć unesrećenima od po- upozorava Jambrušić, Hrvatska posta- pravo 1984. godine. Zatim 1987. godine žara koji su poharali posljednjih mjese- la zemlja čiji su građani lišeni temeljne Universtiy Press of America objeloda- ci ovu divnu zemlju. sigurnosti i garancije svojih nacional- njuje njegovu disertaciju pod naslovom Zahvalan sam svima koji su dolaskom nih institucija. “Tumačenje međunarodnih ugovora – uveličali ovu sjajnu večer te time pomo- Zato je taj sjajni pravnik koji ima Teorija i stvarnost”. gli radu Zaklade” poručio je Marin Čilić, američka i međunarodna iskustva i hr- Dr. Jambrušić zaposlen je u fede- osnivač Zaklade. “Ovakva podrška vjetar vatski osjećaj savjetovao da Hrvatska ralnoj Vladi SAD-a, kao pravni savjetnik je u leđa radu Zaklade, ali i sjajnoj djeci postavi pitanje nadležnosti i jurisdikci- u poznatoj knjižnici — “The Library of kojima će pomoći na putu k ostvarivanju je ICTY-a pred Međunarodnim sudom Congress”. Njegova druga knjiga “Trgo- njihovih snova” - naglasila je direktorica za pravdu. vački pristup zaštiti intelektualnog vla- Zaklade Nevena Mrkonjić. Stipendije se Jambrušić je i pozvan i kvalificiran sništva” objavljena je 1990. godine u dodjeljuju u dvije kategorije: za klasič- da takvo nešto predloži. Ovdje ćemo nakladi “Oceana Publishing”. ne mlade glazbenike i mlade sportaše. spomenuti samo nekoliko najvažnijih Njegova treća knjiga koju ovdje pri- Prednost pri dodjeli stipendija se otvara naznaka u prilog tome: dr. Edward Slav- kazujemo od posebnog je značaja za kandidatima koji dolaze iz obitelji lošijeg ko Jambrušić je član Američke odvjetnič- autora jer predstavlja ‘sintezu’ njego- imovinskog statusa. Do sada je Zaklada ke komore. Dr. Jambrušić ima pristup va životnog rada za Hrvatsku i hrvatski dodijelila 37 stipendija. Podsjetimo, ne- odvjetničke prakse u državnim, fede- narod. I baš zato je posvetio “hrvatski davna svečana dodjela stipendija Zakla- dio knjige” – “Svima onima znanim i ne- de Marin Čilić u Hrvatskoj je održana uoči Suverena država poput Hrvatske, znanim, koji su časno pali da bi Hrvat- početka nove godine, točnije 16. prosinca sa suverenom nacionalnom ska živjela!” n u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu. Dodijeljeno je po deset glazbenih i sport- jurisdikcijom, država koja je ENG Edward Slavko Yambrusic’s bilingual (Croatian/English) Peace at the Price of Jus- skih stipendija u vrijednosti od 10 tisuća pobijedila u ratu, treba progoniti tice and Human Dignity was published in kuna te jedna donacija ugroženoj osnov- 2010 by Hrvatsko kulturno vijeće. The book noj školi u vrijednosti od 50 tisuća kuna zlodjela agresora i svih ratnih relates and analyses war crimes in the in- zločinaca, a ne prepuštati ovlasti ternational conflict that tore apart the for- za obnovu laboratorija prirodnih pred- mer Yugoslavia and carries the Croatian sub- meta. (Vesna Kukavica) međunarodnom sudu. title What is a Joint Criminal Enterprise?

MATICA siječanj/veljača 2020. 59 Hrvatska manjina u Crnoj Gori

Na žalost, svi su oni ili napustili rodni Poetski glas Hrvata zavičaj, ili morali izbjeći u prekomorske zemlje, ili su živjeli kao disidenti u drugim državama. Adrijan Vuksanović ro- iz Boke kotorske đen je 21. XI. 1980. u Kotoru. Diplomi- rao je na Elektrotehničkom fakultetu u Podgorici. Jedan je od istaknutijih hr- Impresivna je umjetnička snaga zbirke stihova vatskih političara izvan domovine. Kao bokokotorskog intelektualca Adrijana Vuksanovića kandidat Hrvatske građanske inicijative što ju je pod naslovom Dvije trećine nedavno objavila Vuksanović je izabran u Parlament Crne Gore. U njemu je predsjednik Vanjsko- Hrvatska kulturna zaklada iz Zagreba političkog odbora koji je zadužen za pre- govore s EP-om o ulasku Crne Gore u Europsku uniju. Ovaj mladi političar predstavio nam se kao talentirani pjesnik. Znao sam za njegovu sklonost poeziji i poticao ga da bude ustrajan u književnom radu. Ustrajnost je rezultirala knjigom. Poseb- no me raduje što je Vuksanović pjesnik koji svoje etičke postulate pronalazi u kršćanstvu. Stoga ovo djelo možemo nazvati poezijom kršćanskoga nadah- nuća. Kršćansko nadahnuće ne smije- mo shvatiti kao poetski konzervativi- zam, odnosno kao oponašanje pučke pjesničke pobožnosti. Vuksanović koristi suvremeni poetski rekvizitarij i vlasti- ti poetski nastup kada govori o velikim vjerskim istinama. Npr. u pjesmi “Božić” nalazimo sljedeće stihove:

Na istom jeziku Tekst i foto: Đuro Vidmarović dovoljno samo deklarativno spominja- na kojem naručujemo piće u ti npr. Gospu od Škrpjela i umjetnika restoranu, rvati u Boki kotorskoj dio Tripu Kokolju, već je potrebno taj baro- kupujemo cigarete, su hrvatskoga nacional- kni dragulj i njegova umjetnika navesti udvaramo se, nog bića koje s pravom u svakom povijesnom udžbeniku kao pretvaramo se, zaslužuje posebno mje- hrvatsku kulturnu činjenicu. Sve ovo mučimo se; H sto u hrvatskoj kulturnoj što smo naveli rečeno je s nakanom bo- Na istom jeziku povijesti. Danas je Boka kotorska sa- ljeg razumijevanja zbirke stihova boko- na kojem budemo pametni, stavni dio Crne Gore. To je nepobitno i kotorskoga hrvatskog intelektualca, ili kad pišemo o posebnosti kulturne ba- Adrijana Vuksanovića, što ju je pod na- budemo glupi, štine, povijesti i etničke samobitnosti slovom “Dvije trećine” objavila Hrvatska ili ove manjinske zajednice. Ali, istina je, i kulturna zaklada iz Zagreba. ne znamo što smo to treba naglašavati, kako polovica kul- i tko smo; turne baštine države Crne Gore pripa- KULTURNO OZRAČJE … da Hrvatima iz Boke. Oni su tijekom po- Adrijan pripada novom naraštaju ta- Na istom tom jeziku, vijesti kao urbano i trgovačko mošnjih hrvatskih kulturnih djelatnika. baš tom, stanovništvo stvorili blistavu kulturnu Prije njega, kao pjesnici djelovali su Miro prizivamo, baštinu. Na žalost, zbog protuhrvatske Sindik i Desa Matijević… Prisjetimo se izazivamo, politike u obje Jugoslavije njihov je broj kako je ovaj zaljev dao nekoliko velikana uzimamo, danas sveden na 5 – 7% pučanstva ovog hrvatske književnosti. To su prije svega: zazivamo, zaljeva. To ne umanjuje našu obvezu Viktor Vida, Vjenceslav Čižek, Luka Braj- Boga. prema njegovanju njihove kulture. Nije nović, Frano Alfirević i Ružica Orešković.

60 MATICA siječanj/veljača 2020. Adrijan Vuksanović vrlo kvalitetno vlada hrvatskim književnim standar- dom. Njegov pjesnički govor je preci- zan, gibak i melodiozan. On vjeruje u snagu riječi, ali i Riječi. U pjesmi “Mi smo znak” to potvrđu- ju sljedeći stihovi:

Tko sumnja u znakove, neka počne od slova.

Vraćam se što starijim riječima hrvući se s njihovim tvrdoglavim značenjima. To je skupljanje ostatka Cjeline. ke manjine. Nije, glede te problematike, kako smo “dvi- (…) “aktualan”. Međutim, u poeziji postoji i je trećine” tek metajezik, ali i preneseno značenje sti- kada dođemo Mi smo znak. Reći ću vam. hova. Takva je, po mojemu mišljenju, pred lice Gos- Mucajući ili ne. pjesma “Njihov strah”: podinovo. Isti je slučaj s brojem od tri cjeline. Te cje- U sljedećoj pjesmi “Šutnja” Adrijan Plaše me logikom. line slijede čovjekov život: prva cjelina ponavlja svoju fascinaciju riječima. Rije- Oduvijek mi neinteresantno. su ljubavne pjesme, druga snažne re- či postoje, djeluju i isijavaju i onda kada Ja živim od sklada unutarnjosti. fleksivno-teološke, a treća pjesme te- se ne čuju: Pokupite svoje strahove i dolazite. ološko-eshatološkog nadahnuća. Prva cjelina pokazuje kako Vuksanović nije Ja sam ogromni rezervoar šutnje. U sličnom tonu, a po mojemu mi- preskočio svoje vrijeme i svoje godine. Ona je glad riječi. šljenju i sličnom porukom, napisana je Ljubav i u erotskom vidu nosi ove pje- Umjetnost je njegovanje gladi. pjesma “Sveti Leopold”, posvećena ve- sme. Pri tome je rječnik lišen vulgar- likom hrvatskom svecu Leopoldu Bog- nosti i nasilnih metafora i slika. To je Istu misao ponavlja u pjesmi jasnoga danu pl. Mandiću, Hrvatu iz Boke kotor- jezik građanskoga kulturnog naslijeđa kršćanskog nadahnuća “Kruh naš svag- ske, rođenome u gradu Herceg Novome. Hrvata u Boki. Tom finoćom i delikat- danji”. Misli i riječi sjedinjuju se u tajnu nošću odvaja se od suvremenih “tren- ljudske samobitnosti: Ne budi spomenik. dova”, a opet strukturom stihova, pje- Voda napušta ustaljene oblike i sničkim jezikom i gradivom njegove su Neposezanje misli za riječima otkriva tako slavi trajanje. pjesme moderne. Vuksanović vraća po- nemoć verbaliziranja. Svako je drvo novi oblik križa. eziji izvorni dignitet. Estetskim dosegom Skladbi narušilo pisanje, jer kad su Ne postoje dvije iste Zdravo Marije, svojih stihova dokazao se kao talentiran dominantni pokret i smiraj, kao što se ne može dva puta izgovoriti i mudar pjesnik. Time se priključio nizu onda je to puno više od rasporeda volim te. velikih i značajnih hrvatskih književni- slova koje upućuje na značenje. Najveći ne žive prošlost, već je ka koji žive izvan Republike Hrvatske u stvaraju. raznim oblicima nacionalnoga rasuća. Iznimno su mu nadahnute pjesme To su npr. Nikola Benčić, Jurica Čenar iz u kraćim formama posvećene trans- Adrijan Vuksanović u svojim stiho- Austrije, Stjepan Blažetin iz Mađarske, cendenciji. Kao primjer navodim pje- vima iskazuje povezanost s pjesničkom Milovan Miković, Tomislav Žigmanov i smu “Zagrljaj”: tradicijom svoga naroda u Boki kotor- Jasna Melvinger iz Srbije te Ljerka To- skoj. Uz to, on je baštinik, možda i ne- th-Naumova iz Makedonije. Zbog toga Što bi bilo Sunce da nam ne šalje svoje svjesno, velike narodne mudrosti ovdaš- želimo Adrijanu Vuksanoviću sretan i zrake? njih Hrvata, on je baštinik jedne velike uspješan književni život. n Učinite i najmanji korak i vi ste povijesne memorije. Zbog toga ova zbir- raspeti. ka ima posebno mjesto, čak i presud- ENG Dvije trećine (“Two Thirds”) is a collection of Križ je jedini zagrljaj. no, u kulturnom, ali i etničkom identi- poetry penned by Adrijan Vuksanović, a Croatian in- tetu ovdašnjih Hrvata. Naslovom “Dvije tellectual from Boka Kotorska, and recently published Adrijan Vuksanović u svojoj poeziji trećine” pjesnik nas stavlja pred odre- by Hrvatska kulturna zaklada of Zagreb. In his pres- entation of the collection Croatian Writers’ Associa- “ne dira” u tzv. nacionalne probleme s đenu zagonetku: je li riječ o fotograf- tion president Đuro Vidmarović lauded Vuksanović’s kojima se suočava kao pripadnik etnič- skom kadriranju ili o kršćanskoj istini artistic and societal activity in Montenegro.

MATICA siječanj/veljača 2020. 61 Nastava hrvatskoga jezika i kulture u Austriji Upornost volonterskoga dvojca Austrijsko Ministarstvo za obrazovanje službenim dokumentom od 12. 7. 2019. godine odobrilo je samostalnu nastavu hrvatskoga kao materinskoga jezika u Vorarlbergu. Time je, uz radost i zahvalnost roditelja, učenika i nastavnika Vorarlberga, ova pokrajina, uz Gradišće gdje su za hrvatsku manjinu ionako na snazi drugi zakoni, postala jedina austrijska pokrajina u kojoj je omogućena nastava hrvatskoga jezika kao samostalnoga

bivali uz svjedodžbu odgovarajuću potvrdu, tj. upisivanje hrvatskoga jezika kao izbornoga predmeta. Uvođenjem središnjega kompjutorskog programa za škole ostavljena je samo mogućnost upisivanja tzv. BKS. Ne samo da je nastava na trima jezicima nerealna i pe- dagoški neprihvatljiva, ona je suprotna i međudržavnim sporazumima te odredbama austrijskog ministarstva. Nakon tog ujedinjavanja, a u sklopu nastave materinskoga jezika i kulture, djeca koja je pohađaju dolaze u situa- Božićna priredba ciju da uče ono što zapravo nije njihov materinski jezik. Tekst: Lidija i Damir Mihalić jezično miješanih grupa. Opravdavaju- Nastavu BKS-a uglavnom pohađa- ći to nedostatkom učitelja ili nedovolj- ju bosanska, a djelomice i srpska djeca. astava materinskoga je- nim brojem prijavljenih učenika, želi se Zbog toga su i najzastupljeniji nastavni- zika i kulture u austrij- nametnuti jedan umjetno stvoreni jezik, ci s tih govornih područja. Za pripadni- skom školstvu, u sklopu tzv. BKS (Bosnisch, Kroatisch, Serbisch). ke svih triju spomenutih govornih pod- obveznoga ili dodatnoga ručja jasno je da jedan učitelj ne može N školovanja, održava se UMJETNO STVORENI JEZIK “BKS” kvalitetno predstavljati sva tri odjed- već desetljećima. Predmet se original- Do 2017. godine učenici su u Vorarlber- nom. Ako bi netko za sva tri jezika i no naziva “Muttersprachlicher Unterri- gu za pohađanje hrvatske nastave dobio kompetentan, morao bi, po zami- cht”. U povijesnim razdobljima ta se po- duka, koja je primjerice za vrijeme bivše države, prije Domovinskoga rata bila na neki način obvezna, često uta- pala u nastavu mješavine jezika i kultura skupljenih u bivšoj državi. Austrijske prosvjetne institucije, čast iznimkama, takav odnos na žalost podržavaju i dalje. Samovoljna administrativna akcija, koja je zahvatila pokrajinu Vorarlberg i ukinula hrvatski kao materinski jezik, to i potvrđuje. Naime, iako je već 1996. godine vrlo angažirana učiteljica Antonija Šember- ger uspjela od pokrajinske vlade dobiti suglasnost za uvođenje hrvatskoga jezika kao samostalne nastave, tendenci- Na ekskurziji u Zagrebu ja nadležnoga ministarstva je osnivanje

62 MATICA siječanj/veljača 2020. U vijećnici grada Feldkircha ispod slike generala Franje Jelačića, oca bana Josipa Jelačića Nastava hrvatskoga jezika i kulture u Vorarlbergu

sli nastave BKS-a, sve tri materije pre- Na svečanosti je nastupilo više od tride- skoga jezika. Osim hrvatske literature, davati istodobno, što je u svakom slu- set učenika od šest do četrnaest godi- nastavni program obuhvaća hrvatski čaju nemoguće. na od kojih neki već i od svoga prvoga zemljopis i povijest te višednevne uče- Spomenuti korak nadležnog mini- školskog dana uz obvezni dio nastave ničke ekskurzije u Hrvatsku (Vukovar, starstva izazvao je u Vorarlbergu razo- pohađaju i izbornu hrvatsku nastavu. Zagreb) za učenike viših razreda, koje čaranja i prosvjede. Novonastali pro- Osim uz recitacije i pjesme, stariji financiraju roditelji i nastavnici. blem pokušalo se riješiti obraćanjem učenici svoje su znanje iz kulture i po- državnim institucijama. Nastavnici hr- vijesti pokazali i u tradicionalnom edu- IZLETI PO AUSTRIJI I HRVATSKOJ vatske škole organizirali su uz potporu kativnom kvizu. Ove godine bio je po- Poludnevni nastavni posjeti povijesnim požrtvovnih roditelja prikupljanje pot- svećen temi razvoja hrvatskoga jezika i kulturnim objektima i spomenicima pisa, koje su uz peticiju uputili pokrajin- u proteklim stoljećima. na lokalnom području Vorarlberga, ti- skoj vladi. Pozivanjem na odredbe dr- Niti u tijeku školske godine naglasak jekom školske godine, uglavnom pri- žavnih institucija, pokrajinska vlada bila nastave nije samo na gramatici hrvat- donose upoznavanju dodirnih točaka je nemoćna. Peticija s 857 prikupljenih hrvatske i austrijske povijesti. potpisa proslijeđena je Saveznome mi- Što je dvojac iz Zagreba nagnalo Tako je i nastala fotografija učenika nistarstvu za obrazovanje i znanost u da se prihvati ovoga zahtjevnog Hrvatske nastave u Vorarlbergu u vijeć- Beču. Entuzijazam svih sudionika na po- posla, objašnjava nastavnica Li- nici grada Feldkircha ispod slike gene- slijetku je urodio plodom donošenjem dija. “Osim privrženosti domovi- rala Franje Jelačića, oca bana Josipa Je- važne odluke o priznavanju hrvatsko- ni, moja ljubav uvijek je bila pe- lačića. Pod njegovim zapovjedništvom ga jezika kao samostalnoga. dagoška djelatnost. Odlučila sam 1799. godine uspješno je obranjen grad pokušati s osnivanjem jedne ma- od invazije Napoleonove vojske. U znak BOŽIĆNA PRIREDBA nje grupe, koju bih podučavala u zahvalnosti građani Feldkircha naručili Svi znamo da su hrvatske škole u ino- slobodno vrijeme, nekoliko sati su portret generala Jelačića, koji se i da- zemstvu već do sada prošle vrlo težak tjedno. Ubrzo je interes za tom nas nalazi na počasnome mjestu u sve- put za afirmaciju hrvatskoga jezika i na- podukom bio sve veći. Na kraju čanoj dvorani gradske vijećnice, iznad n cionalne grupe predmeta. Ovaj primjer, nije preostalo ništa drugo nego mjesta gdje predsjeda gradonačelnik. međutim, dokazuje da se upornost i da se i moj suprug volonterski pri- ENG pravo domoljublje uvijek isplati i done- ključi ‘projektu’ i tako me podrži. On 12 July 2019 the Austrian education min- se željene rezultate, a na radost učeni- istry approved independent classroom instruction S obzirom na to da je godinama in Croatian as a mother tongue in the federal state ka, roditelja, učitelja i naše domovine. predavao na višoj tehničkoj ško- of Vorarlberg, much to the delight and gratitude of Tradicionalna deseta po redu Božić- li, a u slobodno vrijeme je i glaz- the parents, pupils and teacher Mihalić. This makes na priredba Hrvatske materinske nasta- the states of Vorarlberg and Burgenland (Gradišće), benik, njegova potpora mi je vrlo which has its own set of relevant legislation, the only ve u Vorarlbergu održana je, skromno značajna.” Austrian regions in which Croatian has been ap- ali svečano, 11. prosinca 2019. godine. proved as a standalone classroom language.

MATICA siječanj/veljača 2020. 63 U povodu 10. obljetnice upisa ‘Istarske ljestvice’ na UNESCO-vu listu nematerijalne kulturne baštine Ćićsko bugarenje na CD-u ‘Na verh gore’ U izvedbi ženskih vokalnih skupina Jažulice i Frndalice na CD-u se nalazi 15 autohtonih napjeva ovoga gromkog i rustikalnog pjevanja za koji Ćići rijetko upotrebljavaju naziv bugarenje, već obično kažu zakantat ili zarozgat

va sadržaja s lirsko-epskom pripovjed- nom pjesmom – bugaršćicom. Osnov- ni napjev u pravilu izvodi jedan pjevač na kojega se nadovezuju drugi pjevači. Izvodi se u dva glasa od najviše pet to- nova u međusobnom odnosu s malim sekundama i malim tercama pa se bugarenje može nazvati i istarskom pen- tatonikom. Završni ton je unison s ka- rakterističnim padom donje pjevačke dionice. Tekstovi pjesama su lirsko-ep- ski i najčešće na čakavici, štokavici, ali i na istrorumunjskome. Uz naslovnu pjesmu Na vrh gore na Članice Jažulica i Frndalica, Roberta Medica, Vladimir Torbica, Bruno Krajcar CD-u se nalaze i poznatiji napjevi Cvi- će moje, Što si zvizdo, Čula jesam da se Tekst: Barbara Buršić baštinu te na taj način pridonijeti oču- dragi ženi, božićni napjev Boh se rodi i vanju i primjerenoj valorizaciji bugare- Divojka je rublje prala, koju su Frndalice voglasje tijesnih interva- nja nedavno je u nakladi Općine Lanišće izvele na predstavljanju u Puli. Frnda- la Istre i Hrvatskog pri- i Cantusa te zahvaljujući potpori Istar- lice su počele bugariti na nagovor Ja- morja, popularnije na- ske županije i njezina Upravnoga odje- žulica, koje su im pomogle i u svlada- zvano Istarska ljestvica, la za kulturu objavljen CD Na verh gore. vanju prvih pjesama. Postoje od 2014., D prije deset godina UNES- U Svečanoj dvorani “Slavko Zlatić” Mu- kad su imale i prvi javni nastup na ma- CO je uvrstio na Reprezentativnu listu zičke akademije Sveučilišta Jurja Dobri- nifestaciji Zarozgajmo na Ćićariji. Jažuli- nematerijalne svjetske kulturne bašti- le u Puli ovo vrijedno izdanje predstavili ce su do 2013. nastupale kao Vokalna ne. Ono obuhvaća kanat, diskantno su 10. listopada dekan Muzičke akade- skupina Lanišće koju je 1993. osnovao dvoglasje, tarankanje te bugarenje. Kao mije dr. sc. Dražen Košmerl, pročelnik Renato Pernić. najarhaičniji način dvoglasnoga netem- Upravnog odjela za kulturu Istarske žu- Nosač zvuka Na verh gore tako je i periranog pjevanja izdvaja se upravo panije Vladimir Torbica, načelnica Opći- opipljivi dokaz dugogodišnjega preda- bugarenje iz Ćićarije. Riječ je o tradicij- ne Lanišće Roberta Medica te urednik i nog rada i entuzijazma da se od zabo- skom napjevu raširenom po cijeloj Ći- producent Bruno Krajcar. rava spasi i očuva baština, kao i da se ćariji, planinskom i najizoliranijem dije- U izvedbi ženskih vokalnih skupina potaknu mladi da nastave pjevati kao lu Istre, koje je sačuvalo izvornost tog Jažulice i Frndalice na CD-u se nalazi 15 što su pjevali njihovi stari. n načina pjevanja, no s druge strane je autohtonih napjeva ovoga gromkog i ru- zbog izoliranosti i demografskih razlo- stikalnog pjevanja za koji Ćići vrlo rijet- ENG ga broj onih koji znaju bugariti malen. ko upotrebljavaju naziv bugarenje, već To celebrate a decade since the inscription of two-part singing and playing in the Istrian scale Posve je sigurno da se bugarenje može obično kažu zakantat ili zarozgat. Uobi- on the UNESCO list of intangible cultural heritage čuti u Argentini, Australiji, Americi, kamo čajen termin bugarenje uveli su istarski the Municipality of Lanišće and the Cantus publish- su se iselili brojni Ćići. skladatelji i melografi Ivan Matetić Ro- ing and production company, with the support of Istra County, have released a compact disc record- Želeći proslaviti desetljeće upisa njgov i Slavko Zlatić, povezujući ovakav ing of this singular music titled Na verh gore (“Atop dvoglasja tijesnih intervala u svjetsku način pjevanja zbog uglavnom tugalji- the Hill”).

64 MATICA siječanj/veljača 2020. Sačuvana baština

našeg identiteta koji Labinjani nikada Ca moje najlepce CA nisu propitivali. Ostaje nam trajni zada- tak da je i dalje živimo, očuvamo i pre- Na ponos svih Labinjanki i Labinjana, kao i svih nesemo na naše najmlađe”, zaključuje gradonačelnik Valter Glavičić. građana Labinšćine, labinska cakavica dobila je status Labinski idiomi sa svim svojim spe- zaštićenoga nematerijalnoga kulturnog dobra Republike cifičnostima poprilično su dobro saču- vani zahvaljujući svijesti lokalnog sta- Hrvatske. Naime, nakon što je u 2014. godini iniciran novništva koje aktivno koristi i njeguje projekt “Cagodar” s ciljem očuvanja, njegovanja i svoje mjesne govore, što govori o tome da naši sugrađani imaju veliki interes promoviranja izvornoga govora – labinjonske cakavice, sačuvati i promovirati svoju besedu. u rujnu 2018. godine Grad Labin pokrenuo je postupak Dobivanjem statusa zaštićenoga go- u Ministarstvu kulture s ciljem dobivanja statusa vora, labinska cakavica dobila i je pravu potvrdu svojega značaja, snage i konti- nematerijalnoga kulturnog dobra nuirane uporabe te su Labinjani uvje-

Pjesnička večer Labinjonska cakavica ključan je Ćakulode na Turjone ljeto 2019. element duhovnog, povijesnog, kulturnog i jezičnog identiteta Labinštine i Labinjana. Svojom specifičnošću izdvaja se od ostalih govora u njezinu okruženju i njezini su govornici po njoj nadaleko prepoznatljivi.

reni da će njezina uporaba u budućno- sti još više snažiti, čime će se zadržati njezino korištenje u sadašnjih i budu- ćih generacija, kako u svakidašnjem govoru tako i u kulturnom i kreativnom Tekst: Barbara Buršić be specifičnih nazala i drugih fonetskih stvaralaštvu. elemenata nekarakterističnih za ostale “Naša trajna zadaća je jačati svijest z Grad Labin, nositelji su govore istarske čakavštine. da je riječ o jedinstvenom blagu koje svi govornici labinske ca- Zato je i ovo priznanje na Labinšći- na lokalnoj i nacionalnoj razini osigu- kavice, odnosno osobe ni dočekano gotovo s oduševljenjem, rava kulturnu raznolikost te osigurati koje se njome u komu- kao dugo očekivana vijest, kao praznik. održivost dobra uz edukacije, istraži- U nikaciji slu- Ni gradonačelnik Labina, Valter Glavi- vanja, uključivanje u nastavne aktivno- že, ali i labinske osnovne čić, ne krije svoje vese- sti te poticati prenošenje i njegovanje škole, labinski dječji vrtići, lje te kaže da je cakavi- u izvornoj sredini”, dodala je Loredana Srednja škola, Gradska ca nešto najljepše čime Ružić Modrušan, viša savjetnica za kul- knjižnica Labin, RKUD Ru- je on osobno okružen. turu u Gradu Labinu. n dar - Raša i Radio Labin. Razumije osjećaje svojih ENG Labinski cakavski go- sugrađana i koliko Labi- Much to the pride of the people of Labin and its broader environs the local dialect (cakavica) has vor čini njegove govorni- njankama i Labinjanima been awarded the national status of protected in- ke ponosnima. Upotreba znači dobivanje statusa tangible cultural property. All the specific charac- labinjonske cakavice re- nematerijalne kulturne teristics of the localised vernacular of Labin have been quite well preserved thanks to the awareness dovito je primijećena kao baštine za materinsku of the local population. This subdialect is specific izrazito specifičan govor cakavicu. “Ona je naš po- not only for its vocabulary, but also for its distinct ne samo zbog izraza, već nos, način života i raz- rhythm and melodic elocution, and the use of specific nasal sounds and other phonetic elements not i ritmike te posebne me- mišljanja, naša autentič- typical of other subdialects of the Čakavian dialect lodičnosti govora, upotre- nost i bogatstvo. Srž je as it is spoken on the Istrian peninsula.

MATICA siječanj/veljača 2020. 65 Brzo, lako i zanimljivo ovladajte temeljima hrvatskoga jezika učite kada želite i gdje želite

A fast, easy and interesting way to learn the basics of Croatian. Learn when and where you want. HIT-1 Prvi sveučilišni on-line tečaj hrvatskoga kao drugoga i stranoga jezika The first on-line course of Croatian as second and foreign language

Proljetni semestar / Spring semester 9. ožujka - 31. svibnja 2020. (prijave do 28. veljače 2020.) Piše: dr. fra Šimun Šito Ćorić, Švicarska March 9 – May 31, 2020 ([email protected]) (application deadline is February 28, 2020) ok pišem o devijantnosti Švedske akademije i pis- Jesenski semestar / Autumn semester ca Petera Handkea, a što 7. rujna – 29. studenoga 2020. se i našeg naroda tiče, (prijave do 28. kolovoza 2020.) D svojim bolesnim mišlje- njem pojavio se aktualni predsjednik September 7– November 29, 2020 jedne parlamentarne hrvatske stranke, (application deadline is August 28, 2020) HSS-a. Nakon njegovih sramotnih izja- va o Thompsonu, Oluji i nizu drugih, ovo n 7 nastavnih cjelina u sustavu MoD (utemeljen na nas podsjeća pred 75. obljetnicu stra- Moodlu) vične tragedije Bleiburga i Križnog puta n 150 nastavnih aktivnosti na one iz istog jata koji su nedavno jav- n 24 sata online nastave u živo no žalili da partizanski zločinci 1945. n iskusni lektori, stručnjaci za hrvatski kao ini jezik nisu ‘do kraja obavili svoj posao’, a on n interaktivan, komunikacijski i individualiziran pristup sada javno žali što Udba nije pobila više učenju jezika hrvatskih emigranta! Žali taj čovuljak n mogućnost stipendije da nas protjeranih u tuđinu ona još više nije smakla ili barem ostavila invalidi- n 7 learning units in the Moodle-based e-learning system ma bez očiju, bez ruku… Takvo stajali- n 150 learning activities šte može imati samo osoba zločinačke n 24 hours of real-time communication online orijentacije iz staljinističko-fašističkog n experienced language instructors, specialists in Croatian as L2 miljea. Pa ni Udba nikad nije tako jav- n an interactive, communicative and individual approach to no zagovarala svoja zlodjela! On još stu- language learning pidno izmišlja da su za ratove 1991. - n the possibility of a scholarship 1999. (sic!) ‘krivi fašisti iz emigracije’. Strašno je da ga takvog jedni iz njego- Pogledajte videopriloge o tečaju na mrežnoj stranici ve stranke i koalicije tolerancijom po- Look at videos about the course at web page državaju. I onda mislim, zašto se čuditi www.matis.hr švedskoj intelektualno-moralnoj niskoj razini i jednome uvrnutome stranom Obavijesti i upisi piscu! additional information and enrollment: [email protected] 66 MATICA prosinac 2019. (S)KRETANJA

Sjaj i samoubojstvo jednoga pisca Izazivao je prigode da bude napadan te u napadima mazohistički uživao. Šteta da je na taj način taj jadni čovjek Handke teško ranio, možda i ubio pisca Handkea! Bez obzira na to što i loš čovjek može dosegnuti i neke dobre vrhunce!

Austrijanac njemačko-slovenskog pu u Požarevcu. I danas uporno niječe Srbiji, nego i u Republici Srpskoj postoji podrijetla Peter Handke najnoviji je na zločine u Srebrenici, tvrdi da “Dubrov- neka čistoća koja ima trajanje od dvije mnogim stranicama osporavani dobitnik nije bombardiran” i čak žali (u raz- tisuće godina. Takva čistoća ne posto- nik Nobelove nagrade za književnost. govoru za “Die Zeit”) da je “Njemačka ji u Francuskoj ili Njemačkoj…” Handke Švedska akademija, koja dodjeljuje No- mogla priznati RH, Sloveniju i BiH kad je i sam sebe u svojoj bahatosti smje- bela, ponovno se pokazala kao ona na ovom području više od trećine sta- stio (PAZI!) u društvo “Tolstoja, Homera, koja snagom proračuna promiče oso- novništva čine pravoslavni i musliman- Servantesa…”, a tko bi doveo u pitanje be koje u svojoj cjelini ne mogu niko- ski Srbi”. Da, tako on kaže! Možemo ga njegova stajališta, javno ga je vrijeđao. me biti primjer i nadahnuće za dobro. razumjeti da je volio Jugoslaviju, ali da Srbija ga je primila za člana SANU, a na- Švedska nobelovka za mir Christina Do- je kao “veliki pisac” bio u toj srpsko-ko- kon Ive Andrića, u tradicionalnoj srpskoj ctare vratila je to ugledno priznanje u munističkoj diktaturi totalno bezosjeća- “širokogrudnosti”, proglašen je “drugim znak prosvjeda. Prosvjedovali su iz ame- jan za patnju naroda, kao i za agresi- srpskim nobelovcem”. ričkog PEN-a i pojedini odsjeci za knji- ju Srbije na četiri države, teško je bilo Handkeove traume počele su kad ga ževnost s nekoliko sveučilišta, a Alain Finkielkraut Handkea naziva “ideološ- A u današnjem vremenu velikih zala, znatno potrebnije kim čudovištem”. Čitam naslov “Pisac koji nije pametan”, a Salman Rushdie su svijetu cjelovite ličnosti kao promicatelji dobra, nego nominira ga “za međunarodnu buda- talentirani pisci pomućene osobnosti koji još uporno lu godine”. U svijetu prošlosti i sadaš- njosti punom sjajnih pisaca ne miriše promiču zlo, pa bili oni i švedski “nobelovci”. nimalo na dobro da je Nobelov odbor nagradio tvrdokornog poricatelja i tako kome razumjeti. Njegova bivša djevoj- je djevojka Marija Gorec začela 1942. u promotora etničke mržnje, silovanja i ka, glumica Marie Colbin, javno mu je Koruškoj s njemačkim vojnikom Schöne- drugog okrutnog nasilja. Nakon svojih napisala: “Ti si zahvalan za taj rat jer mannom, za kog je saznao tek s 18 go- pet literarno tankih i moralno nezdra- ima perverzan način da zadovolji tvo- dina. Majka mu se prije njegova rođe- vih knjiga kojima je podržavao srpski ju nezasitnu žudnju za javnim prizna- nja udala za nekoga Handkea, na žalost fašizam, Handke je ostao ozloglašen njem. I dok je ljudi kao što si ti, jednook, alkoholičara. Živjela je s njima dvojicom u i osamljen unatoč velikom nizu svojih rigidan, gladan za moći i s uspaljenim bijedi i patnica se ubila 1971. Očito, samo dobrih djela. Kod njega nije riječ o ne- egom, bit će oružja i ratova…” je pola istine u poslovici da je svatko kovač kom političkom stajalištu ili mišljenju, Teško je čitati djela ovoga precijenje- svoje sreće. Handke je ostao umnogo- nego o brutalnim neistinama. Bez ar- nog pisca koji može ovo napisati: “Još me nepoučljiv, asocijalan i psihički na- gumenta brani srpski fašizam s Miloše- samo u Srbiji i Republici Srpskoj istin- čet s mnogobrojnim kompleksima, onaj vićem, Karadžićem i Mladićem na čelu, ska Europa živi i dalje. Tu postoji tradi- kojega je Rushdie optužio “za moral- sve do provociranja posjetom Miloševi- cija od Platona, Sokrata, Sofokla, Ho- no sljepilo i mržnju prema moderno- ću u Haagu i govorom na njegovu poko- mera… I ta tradicija se voli. Ne samo u me svijetu”. n

MATICA siječanj/veljača 2020. 67 In memoriam Odlazak dobrog duha Male škole Pavao Jerolimov bio je deset godina desna ruka voditeljice Silvije Letice, a jednako uspješno i predano vodio je likovnu i novinarsku radionicu te filmski kutić

Zajedno sa Silvijom Leticom, ruko- znao izdati baš u zadnji tren) stranice i voditeljicom tadašnjega Kulturno-pro- stranice novina Male škole - Spomen- svjetnog odjela, u ljeto 1992. godine ka. A s koliko su profesionalnosti i lju- tijekom Sveučilišne škole došao je na bavi bili napravljeni ti prvi brojevi, koliko ideju o pokretanju sličnog programa, ali su njegovi crteži, stripovi i grafička rje- za djecu. Ideja se pretvorila u realizaci- šenja bili upečatljivi i atraktivni, govori ju već sljedeće godine i od tada pa do činjenica da su oni, dva desetljeća ka- danas u kontinuitetu se vrlo uspješno snije, korišteni kao podloga grafičkom Tekst: Lada Kanajet Šimić provodi Mala škola hrvatskoga jezika i oblikovanju monografije o Maloj školi. Foto: Arhiva HMI-ja kulture. Deset vjernih godina bio je Le- Njegovo široko znanje renesansne tičina desna ruka, a jednako je preda- osebujnosti posebno je dolazilo do izra- rajem prošle godine, izne- no vodio likovnu i novinarsku radionicu žaja kad bi radio uvodnike za filmski ku- nada i prerano, zauvijek te filmski kutić. Jerine likovne radionice tić jer bi potrebne podatke o filmu uvijek nas je napustio dugogo- bile su prave male etnografske radioni- obogatio zanimljivim bliskim sadržajima, dišnji suradnik i dragi price, a od najupečatljivijih uradaka njego- ali i nezaobilaznim šalama. K jatelj Hrvatske matice vih polaznika svakako su bile lutke, kao iseljenika Pavao Jerolimov kojega su svi i scenografija za predstave o dolasku ZNANJE RENESANSNE koji su mu bili bliski nazivali Jere. Hrvata na Jadran. Među djecom brzo OSEBUJNOSTI Kao svestrani učitelj i erudit počeo je bi uočio i one posebno likovno darovi- Bio je mentor mnogim novim voditelji- surađivati u Matičinoj Sveučilišnoj školi te. Iako to nije spadalo u program ško- ma, a i preporučio je za Malu školu ne- hrvatskoga jezika i kulture. Vodio je pro- le, on bi im tada u odmaralištu organi- kolicinu učitelja iz svoje OŠ Ivana Gun- gram kulture, a u foto arhivi koju je na- zirao pravu malu samostalnu izložbu, dulića, među kojima i autoricu ovoga pravio za Maticu nalazimo ga uvijek do- s pozivnicama i plakatom koje bi sam teksta. Uvijek i bez okolišanja mogli smo bro raspoloženog u društvu studenata, osmislio, s prigodnim govorom i sveča- zatražiti i dobiti potporu, savjet ili suge- ali i u formalnim susretima poput onih nim otvorenjem. stiju. Svi naraštaji voditelja pamte ga po s predsjednikom Tuđmanom, kardina- Jerin tanki crni flomaster, od kojega divnim ljudskim i profesionalnim osobi- lom Kuharićem, slikarom Ivanom Lac- se nikada nije odvajao, nacrtao je, ali i is- nama. Kada je nakon deset vjernih go- kovićem Croatom i mnogim drugima. pisao (jer nas je prvih godina pisaći stroj dina najavio svoj odlazak iz Male škole,

Sa studentima na izletu na Sveučilišna škola 1992., u stanu Plitvičkim jezerima 1997. Ivana Lackovića Croate

68 MATICA siječanj/veljača 2020. S voditeljima 2017. povodom proslave 25. godišnjice Male škole U Zagrebu je 21. prosinca 2019. u 68. godini života preminuo učitelj i publicist Pavao Jerolimov. Rođen je 22. lipnja 1952. u Zadru, gdje je završio osnovnu školu i gi- mnaziju. Studij fizike, tehničke kulture i likovnih umjetnosti završio je na Pedagoškoj akademiji u Za- grebu. Gotovo cijeli radni vijek do umirovljenja 2017. bio je učitelj fizike i tehničke kulture u OŠ Ivana Gundulića u Zagrebu. Bio je dugo- tadašnji voditelji su ga opisali: “Jere je što usput i odradio: našao rješenje za godišnji suradnik Hrvatske matice kreativac, veseljak, zafrkant, dobričina, lutkarsku predstavu, dao koji savjet za iseljenika i Društva Naša djeca te brižnik i entuzijast, tata-mata za sve, od naš Spomenak i, naravno, fotografirao. jedan od obnovitelja rada Kluba kukurikanja preko kuhanja do slikanja Jako je volio Malu školu i od milja je zvao Sveti Donat u Zagrebu 1991. godi- (Jere je budio djecu oponašajući jutar- - Školica. S neopisivom radošću i pono- ne, kojemu je bio dugogodišnji taj- njeg pijetla, op.a.)”; “Jedinstvenog hu- som proslavio je s nama 25. godišnji- nik i predsjednik. Nakon prestan- mora, osjeća glazbu, odlično pleše - i cu te bio akter u dokumentarnom fil- ka djelovanja Kluba 1997. godine, čuje djecu.” mu snimljenom u povodu te obljetnice. sljedeće desetljeće i pol aktivan je Da, Jere je iznad svega navedenoga Jere je obilježio moj profesionalni ži- član Zadarskog kluba u Zagrebu. – čuo djecu, odnosno volio djecu. Rado votni put i dugujem mu veliku zahval- Bavio se proučavanjem povije- je i sam bio dijete, a u tome je bio jedin- nost što mi je otvorio vrata ka svijetu sti školstva, sporta, novinarstva stven. Opraštajući se od njega na svo- i divnim ljudima izvan Lijepe Naše. Po- i zdravstva, posebice zadarskog me Facebook profilu, njegov nasljednik drijetlom Zadranka, i ja spadam u one kraja, književnicima za djecu te u Maloj školi Igor Matijašić opisao ga je od kojih je crpio biografske podatke poviješću stripa. Autor je nekoli- ovim riječima: “Hodajuća enciklopedija, o nekim poznatim članovima obitelji. ko knjiga, više desetaka foto-do- širokog osmijeha i još šireg repertoara Nekoliko sam puta bila s njim i u Klu- kumentarnih izložbi, stotinjak li- znanja, osoba uvijek spremna za razgo- bu Zadrana svjedočeći koliko je volio kovnih izložbi kojima je uz stručni vor, a na večer bi prvi bio na terasi i pre- svoj rodni grad. osvrt likovno oblikovao plakate, tvorio se začas u najmaštovitijeg dječa- Otišao je naš Jere ostavivši iza sebe kataloge i pozivnice. Objavio je čića - pjevao je, plesao, smišljao igre...” život vrijedan poštovanja, radni vijek os- više tisuća raznovrsnih članaka I nakon odlaska iz Male škole, često tvarenih rezultata, ali i još puno, puno u mnogobrojnim novinama, ča- nam je dolazio u posjet, no uvijek bi ne- stranica koje će ostati neispisane. sopisima i zbornicima. Urednik je više zbirki pjesama drugih auto- Jere i polaznici likovne radionice Male škole 1996. ra (Robert Bacalja, Tihana Hodak Dragi Jere, hvala ti što si bio s nama! i Konrad Kiss) te urednik i producent audiokasete ženske klape La- vandiere iz Preka. Posljednjih godina bavio se grafičkim dizajnom, posebno likovno-grafičkim obli- kovanjem i izvedbom knjiga kojima je autor. U Zadru je nekoliko dana uoči iznenadne smrti predstavio svoju posljednju monografiju o povijesti OŠ Petra Prerado- vića. (izvor: 057 info)

ENG Pavao Jerolimov, our longstanding associate and a dear friend of the Croatian Heritage Founda- tion passed away, suddenly and prematurely, late last year. He will be missed as a brilliant leader of the arts, journalism and film workshop at our Little School of Croatian Language and Culture.

MATICA siječanj/veljača 2020. 69

50. obljetnica smrti Hrvatsko-američki matematičar William Feller Rođen u Zagrebu kao Vilibald Srećko Feller, 7. srpnja 1906., u vrijeme studija na tadašnjemu Mudroslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu promijenio je ime u Vilim. Umro je u New Yorku 14. siječnja 1970. kao William

Vilim Feller kao student Sveučilišta Tekst: Darko Žubrinić njezine primjene” prevedena je na ru- u Zagrebu;s dopuštenjem prof. Marte Zdenković, Zagreb ski (predgovor prvom svesku napisao akon prve dvije godine je već spomenuti poznati ruski mate- studija, završivši dva se- matičar Kolmogorov), japanski, kineski, takvim priznanjem. Jedan asteroid do- mestra od ukupno osam, španjolski, poljski i mađarski. Oko sto bio je njegovo ime 1996.: 21276 Feller 1923. - 1925., nastavio je pedeset matematičkih pojmova nosi (1996 TF5). Dana 17. srpnja 1953. Wi- N studij u Göttingenu gdje njegovo ime. lliam Feller održao je predavanje u Za- je 1926. doktorirao kod poznatog ma- Godine 1966. bio je član međuna- grebu na hrvatskom jeziku, pod naslo- tematičara Richarda Couranta. Dio svo- rodne znanstvene komisije koja je birala vom “Matematička teorija difuzije”. Bio je disertacije pripremao je već kao stu- kandidate za uglednu Fieldsovu meda- je u vezi s rodbinom u Zagrebu, kao i sa dent u Zagrebu. Bio je profesor u Kielu lju na Svjetskome matematičkom kon- svojim kolegama sa Sveučilišta u Zagre- (Njemačka, 1928. - 1933.), Copenhage- gresu u Moskvi. Feller je bio mentor dva- bu. Tijekom razdoblja nakon Drugoga nu (Danska, 1933. - 1934.), Stockholmu deset dvojici svojih doktoranada. Bio je svjetskog rata Feller je posjetio Zagreb i Lundu (Švedska, 1934. - 1939.). član nekoliko nacionalnih akademija: četiri puta: 1953., 1956., 1957. i 1958. Godine 1938. oženio se Clarom Niel- bivše Jugoslavenske akademije znano- Prema riječima Vladimira Vranića, pro- sen. Od 1939. živi u SAD-u, zaposlen sti i umjetnosti u Zagrebu (sada HAZU), fesora matematike na Sveučilištu u Za- na sveučilištima Brown, Cornell, a od Kraljevske danske akademije za umjet- grebu i Fellerova prijatelja, “...ne samo 1950. na Princetonu kao profesor ma- nost, Nacionalne akademije znanosti da Vilim Feller nije skrivao svoje hrvat- tematike. SAD-a, Američke akademije umjetnosti sko podrijetlo, nego se također njime Feller je 1934. na- i znanosti u Bostonu, kao i i ponosio”. O Williamu Felleru objav- pisao prikaz poznate uglenih znanstvenih or- ljena je dvojezična hrvatsko-engleska knjige Andreja Niko- ganizacija: Kraljevskoga monografija “Vilim Feller - istaknuti hr- lajeviča Kolmogorova statističkog društva u vatsko-američki matematičar / William “Grundbegriffe der Wa- Londonu i Londonsko- Feller - Distinguished Croatian-Ameri- hrscheinlichkeitsrech- ga matematičkog druš- can Mathematician”, Graphis, Zagreb nung” (Temelji teorije tva (kao počasni član). 2011., koju je napisao autor ovih redaka. vjerojatnosti), za struč- Dobitnik je cijenje- U rodnome Zagrebu postoji ulica nazva- ni časopis Zentralblatt ne Nacionalne medalje na njegovim imenom. Više informacija für Mathematik. Jedan za znanost 1969. (Na- o ovome velikome hrvatskom znanstve- je od inicijatora izdava- tional Medal of Scien- niku nalazi se na mrežnoj adresi: www. nja uglednoga refera- ce), poznate i pod na- croatianhistory.net/etf/feller.html. n tivnoga matematičkog zivom Predsjednička časopisa Mathematical nagrada (Presiden- ENG Vilim (William) Feller, one of the founders of Reviews (1939.) te jedan tial Award), koju mu je probability theory as a scientific discipline, was born od prvih glavnih uredni- 1970. postumno dodije- in Zagreb in 1906 and died in New York in 1970. He ka (1944. - 1945.). lio R. Nixon, predsjednik is best known for his two volume monograph An In- troduction to Probability Theory and Its Applications, Monografija “Uvod Kineski prijevod drugog SAD-a. Jedini je hrvatski considered one of the best mathematics textbooks u teoriju vjerojatnosti i sveska Fellerove monografije znanstvenik u SAD-u s of the twentieth century.

MATICA siječanj/veljača 2020. 71 CRORAMA

POKLADNIM JAHANJEM U BAPSKOJ Više od 40 jahača projahalo je na konjima ulicama Bapske u sklopu tradicijskog običaja pokladnog jahanja, prvog u nizu koji će se održati do početka korizme u mnogobrojnim mjestima u Slavoniji, Baranji i Srijemu. Odjeveni u zim- sko slavonsko tradicijsko ruho, pokladni jahači projahali su Bapskom zaustavivši se na tri tzv. postaje kod domaćinsta- va koja su ih pogostila “ićem i pićem”. - U mome domaćin- stvu pet je konja i jako smo zaljubljeni u njih. Sin i kći jašu, a dolaze nam i njihovi prijatelji - rekao je Dubravko Asić, jedan od organizatora, dodajući kako je običaj pokladnog jahanja u Bapskoj postojao i prije Drugoga svjetskog rata.

‘BICIKLISTI’ I ‘SPORTAŠI’ VASKA LIPOVCA ‘DOPEDALIRALI’ U LISABON U Lisabonu je otvorena izložba velikoga splitskog i hrvatskog umjetnika Vaska Lipovca, koja će u Nacionalnome muzeju kočija biti otvorena do 3. svibnja. Izložbom koja je organizirana u suradnji Ministarstva vanjskih poslova i Galerije “Klovićevi dvori” obilježava se početak hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije u Portugalu. Ekspo- nati iz opusa Vaska Lipovca “Biciklisti” te “Sportaši”, koji su vrhunac Lipovčeva umjetničkog stvaralaštva, stigli su u glavni grad Portugala zahvaljujući dugogodišnjem prija- teljstvu gradova Zagreba i Lisabona, a među uzvanicima Veleposlanstva Republike Hrvatske na otvorenju izložbe bio je i Ranko Lipovac, jedan od Vaskovih sinova.

OBLJETNICA MASLENICE Budnicom Gradske glazbe Zadar središtem grada, u Zadru je počeo središnji dio svečanog obilježava- nja 27. obljetnice Vojno-re- darstvene operacije VRO Maslenica. Ispod središ- njeg križa na Gradskom groblju položeni su vijen- ci za sve poginule, a zatim i pokraj spomen-obilježja 3. bojne 4. gardijske brigade Imotski sokolovi. U sklopu obilježavanja obljetnice Maslenica održan je mimohod vojnih postroj- bi preko gradskoga mo- sta prema poluotoku do crkve sv. Donata, sudioni- ca VRO Maslenica, sa 187 ratnih zastava.

72 MATICA siječanj/veljača 2020. GENERALNA SMOTRA ZIMSKE SLUŽBE Eventualne snježne padaline Zagrebačke ceste dočekuju spremne s više od 400 vozila i specijalnim strojevima, i s više od 20 tona soli za posipavanje, izvi- jestio je zagrebački gradonačelnik Milan Bandić nakon smotre Zimske službe grada Zagreba. Smotra više od 350 vozila (50-ak ih je na terenu) održana je na istočnom parkiralištu Zagrebačkog velesajma. Gradonačelnik Bandić izjavio je da Zagreb ima najspremniju i najbolje tehnički opremljenu zimsku službu u Europi. “Molimo Boga da što manje pada snijeg, da bude što manje u funkciji, ali spremni smo kao da će napadati metar snijega”, rekao je gradonačelnik.

MANNEKEN PIS ODJEVEN U HRVATSKU NARODNU NOŠNJU Manneken, jedan od simbola Bruxelle- sa, odjeven je u hrvatsku narodnu noš- nju u povodu preuzimanja rotirajućeg predsjedništva Vijećem EU-a. Manne- ken Pis, dječak koji mokri, brončani je kip visine 61 centimetar koji se nalazi na vrhu fontane u samom središtu Bruxellesa, datira još iz 17. stoljeća i s vremenom je postao jedan od glavnih simbola belgijske prijestolnice. Već je postala tradicija da ga se odijeva u razne nošnje u različitim prigodama. Ovaj put odjeven je u slavonsku narodnu nošnju. Malu skulpturu odje- venu u hrvatsku narodnu nošnju ot- krio je hrvatski veleposlanik u Belgiji Joško Paro.

ZAGREBAČKI ZOO JEDINI NA SVIJETU IMA ČOVJEČJU RIBICU Zagrebački Zoološki vrt postao je jedini zoološki vrt na svijetu u kojem se može vidjeti čovječja ribica, endem podzemnih slatkovodnih staništa di- narskog krša, kao i glodavac dinarski voluhar, također endemska vrsta s kr- ševitih područja jugoistočne Europe. Te su jedinke iznimno vrijedne pa su napravljene nastambe koje im omo- gućuju život nalik onome u prirodnom staništu. Uz primjerke koje će moći vidjeti posjetitelji, u Zoološkom vrtu živi još desetak čovječjih ribica te tri- desetak dinarskih voluhara. Te su ži- votinje uključene u projekte istraživa- nja i zaštite.

MATICA siječanj/veljača 2020. 73 IZ SPORTA

RUKOMETAŠI SREBRNI NA EP Nakon šokantnog polufinala s dva pro- dužetka i pobjede nad Norveškom 29 28, u finalu Europskog rukometnog prvenstva u Stockholmu hrvatska reprezentacija je izgubila od Španjolske 20-22 upisavši treći poraz u finalima europskih prvenstava i tako propustila prigodu osvojiti zlato, jedinu veliku medalju koja joj nedostaje. Ostaje utjeha kako su “Kauboji” osvojili šestu medalju na europskim prvenstvima, pri čemu treće srebro (2020, 2010, 2008) uz tri bronce (2016, 2012, 1994). Ostavši bez europskoga zlata, hrvatska reprezentacija je ostala i bez direktne vize za olimpijske igre u Tokiju pa će morati u kvalifika- cije. Kapetan hrvatske reprezentacije Domagoj Duvnjak proglašen je za naj- korisnijeg igrača (MVP) Europskog prvenstva, dok je Igor Karačić uvršten u idealnu postavu prvenstva na poziciji srednjega vanjskoga igrača.

VATERPOLISTI ČETVRTI NA EP Hrvatska vaterpolska reprezentacija nije uspjela osvojiti brončanu medalju na Europskom prvenstvu u Budimpešti nakon što je u utakmici za treće mjesto izgubila od Crne Gore 9-10. Izgleda da ništa odabranici izbornika Ivice Tuc- ka nisu naučili iz utakmice u skupini protiv Crne Gore u kojoj smo na kraju treće četvrtine vodili sa pet golova razlike da bi na kraju jedva pobijedili sa 11-10. I u ovoj utakmici su u nekoliko navrata imali prednost od četiri pogotka, ali su se borbeni Crnogorci uvijek vraćali i na kraju zasluže- no osvojili brončanu medalju. Hrvatski vaterpolisti su već porazom u polufinalu od Španjolske izgubili prigodu da izbore plasman na olimpijske igre u Tokiju. Za to im sada ostaje jedino kvalifikacijski turnir, koji će se od 22. do 29. ožujka održati u Rotterdamu, i na kojem će trebati osvojiti jedno od prva tri mjesta koja vode u glavni grad Japana. STOLNOTENISKA REPREZENTACIJA IZBORILA NASTUP NA OI U TOKIJU Hrvatska muška stolnoteniska reprezentacija koju čine To- mislav Pucar, Andrej Gaćina, Tomislav Frane Kojić te Filip Zeljko izborila je nastup na Olimpijskim igrama u Tokiju. U odlučujućem dvoboju svjetskih kvalifikacija u portugalskom Gondomaru hrvatski su stolnotenisači svladali Ve- liku Britaniju 3-0 te osigurali ekipni nastup u Tokiju, a samim time i potvrdili da će Hrvatska definitivno imati dva igrača u pojedinačnom dijelu turnira. Posljednji put Hrvat- ska je u ekipnom dijelu olimpijskih igara bila 2008. u Pekin- gu u sastavu Zoran Primorac, Tan Ruiwu i Andrej Gaćina. Dvanaest godina nakon Hrvatska je opet među 16 ekipa na Olimpijskim igrama.

74 MATICA siječanj/veljača 2020. MODRIĆ U NAJBOLJOJ MOMČADI DESETLJEĆA U IZBORU FRANCE FOOTBALLA Francuski nogometni časopis France Football uvrstio je ka- petana hrvatske nogometne reprezentacije Luku Modrića među jedanaest najboljih igrača svijeta u proteklih 10 godina. Časopis je odabrao najbolju momčad u posljednjem desetljeću vodeći se uspjehom igrača u individualnom na- tjecanju za nagradu Zlatna lopta, a također i uspjesima u klubovima te reprezentaciji. Modrić, 34-godišnji vezni igrač, osvojio je Zlatnu loptu 2018. godine nakon što je s Hrvat- skom došao do finala Svjetskog prvenstva. Uz Modrića u najboljoj momčadi France Footballa su i njegovi suigrači iz Real Madrida, kapetan Sergio Ramos i lijevi bek Marce- IZBOR SN: SANDRA PERKOVIĆ I TIN lo. Na popisu se nalaze i vratar Iker Casillas, braniči Philipp SRBIĆ NAJBOLJI SPORTAŠI HRVATSKE Lahm i Virgil van Dijk, vezni Xavi Hernandez i Andres Inie- Najbolja hrvatska atletičarka Sandra Perković osmu godinu sta, te napadači Lionel Messi, Cristiano Ronaldo i Neymar. zaredom osvojila je nagradu za najbolju hrvatsku sportaši- cu u izboru Sportskih novosti, dok je za najboljega sportaša Hrvatske u 68. anketi jedinoga hrvatskoga sportskoga dnev- nika izabran gimnastičar Tin Srbić, koji je u ovom izboru slavio i 2017. godine. Hrvatska rekorderka u bacanju diska Sandra Perković ovaj naslov osvaja od 2012. godine i sada se po ukupnom broju trofeja izjednačila sa Janicom Koste- lić, koja također ima osam naslova. Nakon svjetskog sre- bra na preči gimnastičar Tin Srbić po drugi put je izabran za najboljeg sportaša Hrvatske, a ove je godine uvjerljivo slavio pred prošlogodišnjim pobjednikom kapetanom nogometne reprezentacije Lukom Modrićem. Naslov svjetskih i europskih veslačkih prvaka u dvojcu donio je braći Martinu i Valentu Sinkoviću peti naslov najbolje momčadi u Hrvatskoj, dok je isti naslov u ženskoj konkurenciji če- tvrti puta ukupno, a treću godinu zaredom, pripao hrvatskoj reprezentaciji u samostrelu. Nagradu ‘fair-play’ dobila je hrvatska posada na Rallyu Dakar 2019. Daniel Šaškin i Saša Bitterman, a posebno priznanje za najboljeg mladog sportaša u izboru Sportskih novosti dobio je plivač Fran- ko Grgić, dok je pobjednik prvog izbora za sportsku osobu godine trener Dinama Nenad Bjelica.

FILIP ZUBČIĆ DRUGI U ADELBODENU Hrvatski skijaš Filip Zubčić zauzeo je drugo mjesto u veleslalomu kojeg su skijaši početkom si- ječnja vozili u švicarskom Adelbodenu, što mu je najbolji rezultat u karijeri, dok je pobjeda pripala Slovencu Žanu Kranjecu. Ovo postolje Zubčića je i najbolji rezultat hrvatskog skijanja nakon Ivice Kostelića. U veleslalomskome poretku Svjetskoga kupa krajem siječnja naš trenut- no najbolji skijaš je šesti, a i u dobroj je slalom- skoj formi. Nakon što je bio 18. u Adelbodenu i Wengenu te 19 u Kitzbuehelu, Zubčić je 31. sla- lomaš u poretku Svjetskoga kupa.

MATICA siječanj/veljača 2020. 75 publikacijuNe propustite HMI-ja!

Hrvatski iseljenički zbornik 2020. sa sažecima na Tri desetljeća suvremenoga hrvatskog parlamenta- engleskom i španjolskom jeziku ima osam temat- rizma među glavnim su temama Zbornika u čije su skih cjelina – naslovljenih Znaci vremena, Kroatistički ključne standarde utkani znanje i iskustvo hrvatskog obzori, Baština, Mostovi, Povjesnica, Duhovnost, Zna- iseljeništva. Uz svečarske sadržaje o Hrvatskome sa- nost te Nove knjige – koje se sastoje od 32 samostal- boru, u ovome svesku Matičina ljetopisa obljetnicu na autorska priloga. Autori Matičina ljetopisa pove- smo iskoristili i za nova promišljanja o hrvatskome zuju s više ili manje informacija 20 zemalja svijeta s kulturnom zajedništvu na globalnoj razini i to u go- četiriju kontinenata, predočavajući čitateljstvu stva- dini 2020. kada Lijepa Naša kao najmlađa članica eu- ralaštvo naših ljudi 21. stoljeća iz inozemstva i do- ropske obitelji narodā prvi put predsjeda Vijećem Eu- movine. Građa ovogodišnjega sveska u 65. godištu ropske unije dok istodobno Rijeka postaje Europska izlaženja raspoređena je na 436 stranica i ilustrira- prijestolnica kulture. na s 80 fotografija. Pretplata u tijeku: www.matis.hr

Pretplata na Hrvatski iseljenički zbornik / Subscription to Croatian Emigrant Almanac / Suscripción al Anuario para la Emigración Croata

Godišnja pretplata iznosi / Yearly Subscription rate Croatian Emigrant Almanac/ Precio de la suscripción anual: 15 USD, 20 CAD, 20 AUD, 15 EUR, 80 KN

Hrvatska matica iseljenika / Croatian Heritage Foundation / Fundación para la Emigración Croata Trg Stjepana Radića 3, 10 000 Zagreb, Hrvatska / Croatia / Croacia Telefon: +385 1 61 15 116 E-mail: [email protected]

Žiroračun za uplatu u kunama / Domestic Currency Account (in kuna) / Cuenta en Moneda Nacional (en kunas): IBAN: HR80 2390 0011 1000 21305 Hrvatska poštanska banka, Zagreb

Devizni račun / Foreign Currency Account / Cuenta en Moneda Extranjera: IBAN: HR06 2340 0091 5102 96717 SWIFT CODE: PBZGHR2X, Privredna banka Zagreb, Radnička cesta 50, Zagreb, Hrvatska.