50 Godina 50 Godina Komunalac Vrbovec − 50 Godina Priređivač: Dragan Vicković

50 GoDINA 50 GoDINA Komunalac Vrbovec − 50 godina Priređivač: Dragan Vicković

Izdavač: Komunalac Vrbovec d. o. o. Kolodvorska 29, 10340 Vrbovec www.komunalac-vrbovec.hr

za izdavača: Dražen Sudinec

uredništvo: Dražen Sudinec, Renata Levak, Gordana Đurašina, Siniša Abramović, Jasmina Pušić, Mato Jelić, Dragan Vicković

dizajn: Andrea Knapić

foto: arhiva Komunalca, Zvonimir Ćurić, Dragan Vicković, privatne zbirke

lektura i korektura: Žaklina Hasnaš, prof.

tisak: Grafički zavod Hrvatske, Zagreb

NAKLADA: 500 primjeraka

ISBN: 978-953-57684-0-1

CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 846636.

© Sva prava pridržana. Ni jedan dio stranice ne smije se reproducirati ili prenositi u bilo kojem obliku, ni na bilo koji način, elektronski ili mehanički, uključujući snimanje, kopiranje, pohranjivanje u bazu podataka bez odobrenja Komunalca Vrbovca d. o. o. 50 GoDINA

Priredio: Dragan Vicković

Vrbovec, 2013. 1963. 1972. 1978.

IMeNA KoMUNALNA USTANoVA VrboVec KoMUNALNo PoDUZe∆e VrboVec KoMUNALNA orGANIZAcIJA UDrUŽeNoG rADA s. p. o. 1991. 1997.

KoMUNALNA orGANIZAcIJA UDrUŽeNoG rADA s. p. o. “KoMUNALNo” s. p. o. VrboVec KoMUNALAc VrboVec, d. o. o.

UVoDNA rIJe»

Te 1963. godine, kada je Skupština opÊine osnovala ustanovu koja Êe skrbiti o ureenosti mjesta Vrbovca, tada je Vrbovec postao grad.

pola stoljeća uspješnoga djelovanja Komunalna ustanova, udanas Komunalac, prati Vrbovčane od jutra do sutra, a može se reći i od rođenja do smrti.

Dnevno djelatnici-čistači skrbe o urednosti gradskih ulica. Komunalac skrbi o distribuciji vode i plina, o odvozu kućnog otpada. time djelatnici toga kolektiva utječu na raspoloženje u svakoj obitelji.

Vrbovčani se sjećaju da je u 50 godina bilo dana i dana kada nije bilo ni kapi vode u slavinama, sjećaju se redukcija plina ili prometnih čepova utorkom na prilazu sajmištu.

Komunalac danas brine o sajmištu te time baštini povijesnu činjenicu da se sajam u Vrbovcu organizira od 1735. godine. tada je plemićka obitelj Patačić dobila odobrenje Beča da organizira sajam u Vrbovcu ako to ne smeta Križevcima. 8 KoMUNALAc VrboVec − 50 GoDINA

održavanje zelenih površina u gradu, cvjetnih otoka, pa i božićnoga glazbenika Slavka Horvata. ondje su sahranjeni i hrvatski vitezovi i novogodišnjega ugođaja, skrb je Komunalca. poginuli u Domovinskome ratu: Dubravko Smolec i Damir rubenčić.

Vrbovec je ponosan, a to je dika i Komunalca, na veoma uređeno Monografi jaKomunalac 50 donosi sjećanja danas živućih direktora gradsko groblje gdje se Vrbovčane pokapa od 1720. godine, kada se koji su osmišljavali i zajedno sa zaposlenicima provodili poslovnu za kanonske vizitacije spominje groblje na mjestu Brdu. politiku toga kolektiva, dok današnja uprava govori o suvremenim, ali i budućim zadaćama kolektiva. na groblju se nalazi spomenik nulte kategorije – mauzolej markiza eugènea de Piennesa, a tu je i kapela Sveta tri kralja sagrađena tijekom cijeloga svoga novinarskoga staža pratio sam djelatnost 1713. godine. Stručnjaci smatraju da je vrbovečko groblje, poslije Komunalca i pisao o njegovu razvoju. Priređivanje ove monografi je o varaždinskoga groblja, jedno od najuređenijih kada je riječ o Komunalcu, koji ima tako široku lepezu djelatnosti važnu za moj grad hortikulturi, čime djelatnici ovoga poduzeća dobivaju samo Vrbovec, predstavljalo mi je veliku obvezu i odgovornost, ali i inspiraciju. komplimente. to je groblje inspiracija i brojnim umjetnicima, među zahvaljujem upravi na ukazanome povjerenju, ali i dosadašnjim ostalima i svjetski poznatome slikaru Ivanu rabuzinu, čija je slika direktorima koji su svojim sjećanjem zaustavili jedan trenutak u Vrbovečko groblje jedinstvena (jedan od motiva na njoj je crno 50-godišnjem trajanju Komunalca. sunce). na groblju je pohranjena povijest ovoga grada: grob prvog učitelja, grob Vinka Schela, mauzolej markiza de Piennesa te grob Dragan VickoviÊ, prireivaË monograﬁ je 9

ZA©To MoNoGrAFIJA

Komunalac Vrbovec navrπio je 50 godina svoga postojanja. Tijekom proπlih desetljeÊa mnogo se toga mijenjalo: ljudi, djelatnosti, opseg poslova, tehnologije, broj zaposlenih. Ono πto se nije mnogo mijenjalo jest njegova vaænost za sam grad Vrbovec.

nogi poslovi od općeg interesa nikada ne bi bili napravljeni da manje ili više uspjeha, uvjetovali njegov razvoj. Sami ćete prosuditi Mnije bilo Komunalca. Cijene usluga bile bi mnogo veće da nije tko je u tome bio više ili manje uspješan. toga gradskoga poduzeća. no njegovo su postojanje najviše obilježili Dolazi vrijeme novih promjena. nakon što se prije nekoliko godina ljudi koji su u tom poduzeću radili, neki cijeli svoj radni vijek, a neki odvojila djelatnost distribucije i opskrbe plinom u zasebnu tvrtku, jedan ili više mandata. sada je na red došla vodoopskrba. odvajanje te djelatnosti značit će u ovoj su monografi ji upravo ljudi na prvome mjestu. Pokušali velike promjene u organizacijskome smislu. Koliko će to doprinijeti smo dočarati atmosferu i važnost svojih ljudi. nismo zaboravili ni boljitku cjelokupne zajednice, danas je teško predvidjeti. (ne)zgode koje su se događale, a kojima se danas možemo samo nasmijati. čelni su ljudi Komunalcu uvijek davali smjernice rada i, s Dražen Sudinec, direktor 10 KoMUNALAc VrboVec − 50 GoDINA

IMATI PoSAo ZNA»I IMATI KrUH

»asno je raditi Spomenik radu dižu radnici svojim radom

astankom Komunalca prije 50 godina Vrbovcu su bili potrebni I tada i danas, ali i zanavek: časno je raditi. nekad se obrtnicima, nradnici koji će obavljati posao ukopa mrtvih. Komunalac je ljudima zlatnih ruku, odavala posebna čast i slava. radu valja trebao grobare. tražili su se radnici koji će čistiti ulice. Potrebni su mu dignuti spomenik, a taj spomenik dižu radnici koji svoj posao bili čistači (smetlari). rijetki su se naši sumještani odlučivali za te ili obavljaju pošteno, zdušno i znalački. tek radom čovjek se potvrđuje. slične poslove jer je javna percepcija tih poslova bila drukčija i nije se time što ima posao, što radi, čovjek dobiva na važnosti. Biva priznat. bilo lako odlučiti raditi ih. u modi su bili trgovci, metalci, činovnici. rad čovjeka osmišljava i daje mu dignitet.

Kako je Vrbovec svakim danom sve više i sve snažnije bivao gradom, Danas, u aktualnom trenutku, uz pozdrav prigodom susreta sve su više i sve snažnije bile izražene i potrebe za širim spektrom neizostavno ide i ono: „Imaš li posao? radiš li? Imaš li kruh?“ uslužnih djelatnosti. trebalo je čistiti septičke jame (crne jame) i niz Posao je kruh! rad je kruh! radnici/djelatnici Komunalca imaju je neatraktivnih služba i poslova dolazio na površinu: trebalo ih je posao. rade. Imaju kruh. obavljati. za to su bili potrebni ljudi. 11

DIreKTorI

Ivan PopoviÊ Alojz Salaj Dragutin Leboπ Stjepan JambraË rudolf TurËin prvi direktor v. d. v. d.

od 1. sijeËnja 1964. 1965. od 8. prosinca1965. od 10. listopada 1966. 1968. − 1971. do 25. prosinca 1964. do 10. listopada1966. do 21. listopada 1968. 12 KoMUNALAc VrboVec − 50 GoDINA

Marijan TvoriÊ boško blazin Ljubomir –uranec Ivan Kralj v. d. v. d. v. d.

od 18. travnja 1971. od 15. veljaËe 1983. od 4. sijeËnja 1984. od 3. rujna 1984. do 22. travnja 1972. do 4. sijeËnja 1984. do 3. rujna 1984. do 7. sijeËnja 1991.

direktor od 22. travnja 1972. do 15. veljaËe 1983. 13

Nikola DonËeviÊ Vladimir MargetiÊ Ivan Kust Dražen Sudinec v. d. od 7. sijeËnja 1991. od 19. srpnja 2000. od 4. veljaËe 2003. od 13. veljaËe 2012. do 12. studenog 1991. do 4. veljaËe 2003. do 12. veljaËe 2012. direktor od 12. studenog 1991. do 19. srpnja 2000. JU»er

JU»er

Skupština opÊine Vrbovec osnovala je 26. listopada 1963. današnje poduzeÊe kao ustanovu sa samostalnim ﬁ nanciranjem radi zadovoljavanja komunalnih potreba graana te radnih i drugih organizacija. Naziv ustanove (poduzeÊa) bio je KOMUNALNA USTANOVA VRBOVEC.

eć 1966. upisana je kod Komunalne ustanove nova radna objekata na njima te pružanje potrebnih usluga i promet potrebnih Vjedinica pod nazivom Jedinica za stambeno gospodarenje, koja potrepština. se 1969. izdvaja u fond stambeno-komunalne djelatnosti. Godine 1979. promijenjen je naziv tvrtke i glasi KOMUNALNA Početkom 1969. (30. travnja) dopunjena je djelatnost gospodarstva, OrGanIZacIJa UdrUŽenOG rada VrBOVec s. p. o. Vrbovec – i to izgradnjom stambenih i poslovnih prostorija u privatnom i skraćeno KOUr s. p. o Vrbovec. društvenom vlasništvu te izgradnjom i rekonstrukcijom javnih Godine 1980. djelatnost je dopunjena proizvodnjom bitumenskih putova (cesta), mostova, propusta i svih vrsta nogostupa na području materijala za ceste i krovove, a 1. srpnja 1982. i javnim prijevozom općine Vrbovec. građevinskog materijala. Dinamičan se razvoj očituje i 1984. kada Djelatnost se poduzeća sve više širila pa tako bilježimo da je od je 24. listopada u sudski registar upisana nova djelatnost: izgradnja, 6. svibnja 1971. proširena na proizvodnju i promet građevinskim rekonstrukcija i popravak plinovoda te postavljanje i popravak materijalom. građevinskih instalacija unutrašnje vodovodne, kanalizacijske električne i plinske instalacije. Potrebno je istaknuti da 20. srpnja 1972. dotadašnja ustanova mijenja naziv u KOMUnalnO POdUZeće VrBOVec. na kraju je, u skladu sa zakonom o poduzećima, u sudski registar upisano organiziranje javnoga poduzeća pod tvrtkom: Komunalno Već je 1976. rješenjem Privrednog suda Bjelovara, u sudskom poduzeće s potpunom odgovornošću Vrbovec (skraćeno registru od 5. veljače 1976. godine, upisana dopuna (promjena) „Komunalano“ s. p. o Vrbovec). djelatnosti: gradnja, održavanje, korištenje i proširenje groblja i 18

Marijan TvoriÊ, ing. građ. v. d. od 18. travnja 1971. do 22. travnja 1972. direktor od 22. travnja 1972. do 15. veljaËe 1983.

PrisjeÊanje arijan tvorić bio je 11 godina direktor Komunalnoga. Bilo je to M„zlatno doba“ poduzeća. odlukom Skupštine općine Vrbovec 1963. osnovana je Komunalna ustanova sa samostalnim fi nanciranjem, a cilj joj je bio skrbiti o uređenju Vrbovca. Istodobno je 1. prosinca, dan kada je operativno osposobljena, utvrđen kao dan te organizacije.

za početak rada Skupština općine osigurala je obrtna sredstva u visini 3,000.000 dinara i osnovna sredstva, zgradu tržne uprave na sajmištu, parni valjak, kamion sandučar (dobiven iz likvidacije „VIMPIK-a “) te druga sredstva za operativno djelovanje.

Valjalo je pronaći odgovarajući kadar: direktora, šefa računovodstva, tehničkog rukovodioca te administrativnu osobu kako bi se počelo raditi. nije išlo odjednom. Pomalo su se zapošljavali i operativni radnici – njih dvadesetak.

ustanova je tijekom vremena, u skladu sa zakonom, prerasla u Komunalno poduzeće, potom u Komunalnu organizaciju udruženoga rada i danas je Komunalac.

unutar organizacije formirana je Jedinica za gospodarenje stambenim fondom sa svojim organima upravljanja (ukinuta je formiranjem SIz-a), odjel za projektiranje, koji je pružao usluge u izradi projektne dokumentacije za ishođenje građevinskih dozvola JU»er

i bankovnih stambenih kredita. odjel je projektirao značajne objekte: Vatrogasni dom s dvoranom u Brezničkome Humu, idejno rješenje kanalizacije Vrbovca, radničko odmaralište u nerezinama te mnoge trgovačke, stambene i poslovne objekte.

Period do 1970. obilježilo je nesnalaženje, posebno direktora.

Prvi direktor bio je Ivan Popović (stariji) da bi potom do izbora dragutina leboša za direktora v. d. bio alojz Salaj (šef računovodstva). Poslije odlaska Dragutina Leboša v. d. je Stjepan Jambrač (iz računovodstva), koji je tu funkciju obnašao do izbora rudolfa Turčina za direktora.

Preuzimanjem dužnosti direktora rudolfa turčina počinje period konsolidacije organizacije. 20 KoMUNALAc VrboVec − 50 GoDINA

Dolaze mladi stručni kadrovi, širi se područje djelatnosti i povećava se broj zaposlenih. Potkraj 1971. u Komunalnom je zaposleno šezdesetak radnika. u najboljim vremenima zaposleno je bilo otprilike 120 radnika.

na zahtjev radnika, a uz suglasnost nadležnih, prihvatio sam se potkraj 1971. dužnosti tehničkoga rukovodioca (jer je mjesto ostalo nepopunjeno nakon smrti kolege Božidara Mance).

Kada je direktor ruda turčin umirovljen, imenovan sam za v. d. direktora. na mjesto direktora bio sam biran u trima mandatima i na toj sam dužnosti ostao do 1982. godine.

Broj stanovnika Vrbovca stalno je rastao. to vodoopskrba nije mogla pratiti, a posebno zahtjeve Mesne industrije PIK-a Vrbovca. JU»er

tražila su se rješenja: prvo u mukotrpnim dogovaranjima u vezi s vodovodom zagreb istok. Postojeći vodovod Dugo Selo – Vrbovec nije mogao zadovoljiti potrebe za vodom ni po kvaliteti ni po količini i pritisku. Vođeni su razgovori s predstavnicima vodovoda Bjelovara, ali nije dobivena suglasnost Skupštine općine Bjelovara. razgovaralo se s varaždinskim „Varkom“ koji je pokazao interes. u međuvremenu je sagrađena vodosprema – vodotoranj. no postojeći sistem vodovoda nije imao kapacitet koji bi ga punio. Pristupilo se istraživanju kapaciteta vode na Blanju jer su istraživanja kod farme u Gradecu pokazala da dolina potoka črnca posjeduje vodonosne slojeve. Ispitivanja su dala pozitivan rezultat pa se počelo graditi cjevovod od 22 KoMUNALAc VrboVec − 50 GoDINA

crpilišta do vodospreme. Do realizacije vodovoda zagreb istok kredita naftaplina, koji bi se vratio predajom cjevovoda, i dva pokrivene su sve potrebe, a vjerujem da to funkcionira još i danas. milijuna doprinosa zainteresiranih područja i korisnika plina. Sve izvedeno i danas je u funkciji, ali nažalost uz visoku cijenu Gradnjom plinovoda Dugo Selo – Vrbovec 1970. počela je korištenja. plinofi kacija Vrbovca. ekipirana je izvođačka skupina uz pomoć radnika naftaplina iz Ivanić Grada. čistoća kao djelatnost poduzeća počela je kao organizacijski oblik tako da se traktorskim prikolicama privatnika odvozio kućni otpad. na 3. sjednici održanoj 23. listopada 1972. radnički savjet analizira otpad je odvožen na deponij, u jame iz kojih je vađena glina za poslovanje za devet mjeseci 1972. žbukanje drvenih zgrada pokraj Lazarevca (danas novo Selo). na Povećana potrošnja i ograničeni kapaciteti plinovoda zadavali isti su način pražnjene zahodske jame, s time da su u to vrijeme su probleme u zimskom periodu, a nezadovoljstvo je potaknulo pojedinci zahtijevali razbacivanje po obradivim površinama. taj traženje rješenja s predstavnicima naftaplina iz Ivanić Grada. način ni tada nije bio prihvatljiv. Istaknut je prijedlog gradnje plinovoda Sveti Ivan Žabno – Projektni odjel u suradnji s Građevinskim fakultetom u zagrebu Vrbovec, većega kapaciteta i pritiska s odgovarajućom redukcionom izradio je idejno rješenje kanalizacije Vrbovca koje je prihvatila i stanicom. financiranje je izvedeno na sljedeći način: tri milijuna

////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////// –uKa Kralj:

Jedan je od prvih zaposlenika u Komunalnom, gdje je radio od 1. sijeËnja 1964. do 11. studenoga 1987. kada je otišao u mirovinu. Umro je 29. srpnja 2002. godine.

bio je zadužen za ureenje parka, potom za funkcioniranje sajmišta, a poslije je bio skladištar i voditelj nabave. bio je na svim kopanjima cjevovoda u gradu.

∑ Ðuka je bio naš katastar ∑ sjeÊa se Marijan TvoriÊ.

Ðuka Kralj bio je u nekoliko navrata Ëlan radniËkoga savjeta i njegov predsjednik. JU»er

23 Najstarija fotograﬁ ja iz Komunalnoga. Jubilarci za 10 godina Komunalnoga 1973. (slijeva nadesno: Mijo Sever, Vid Drevenkar, –uro Kralj, Franjo BelaËiÊ, Marijan TvoriÊ, Marijan BaÊani i Petar MariËiÊ)

struka i upravni organi. Dobivene su suglasnosti, izdano je odobrenje za izvođenje građevinske dozvole i započeta je gradnja. Poslije su vršene izmjene uključivanjem odvodnje iz Mesne industrije.

ni način odvoza i deponiranja kućnog otpada nije zadovoljavao propise. rješenje je pronađeno u Komunalnoj organizaciji Prigorac Sesvete kojoj je u interesu bilo širenje područja odvoza kućnog otpada. to je trajalo sve dok Prigorac nije izgubio taj interes. nakon toga je uslijedila nabava odgovarajućega vozila i utvrđeno je odlagalište u Beljavinama na prostoru bivše živodernice, gdje je i danas. utvrđena je strategija postupanja s otpadom koja se sastojala u tome da je otpad polusirovina i da treba stimulirati odvajanje na mjestu nastanka, što bi dovelo do ukidanja naplate odvoza. 24 KoMUNALAc VrboVec − 50 GoDINA JU» ER

Na sajmiπtu ispred upravne zgrade: 25 Katica Glavica i vozaË Ivan Turk (prema sjeÊanju, godine 1967.)

Sajmište i sajmovanje organizirano je tijekom tjedna, mjesečno i Posebno je zahtjevno bilo u području građenja i cestogradnje. godišnje. Za prihvaćanje zadaća u tom području bila je potrebna adekvatna opremljenost. Vlastitim sredstvima i kreditima proizvođača Problem je bio ulazak u sajmište jer su svi pristupni putovi bili nabavljena je najpotrebnija mehanizacija (kamioni, grederi, valjci, zakrčeni vozilima, što je onemogućavalo normalan promet. Rješenje finišeri) i izvedena je Asfaltna baza. je pronađeno u preseljenju na novu lokaciju koja je utvrđena i za koju je izrađen projekt. Investicija je iznosila više od milijardu Sve te i druge nabave financirane su vlastitim sredstvima. Na dinara. temelju zacrtane poslovne politike izdvajalo se u posebne fondove. I ovom prilikom treba odati priznanje zaposlenicima i zahvaliti Javne i parkovne površine u centru Vrbovca održavane su bez im na njihovom odricanju. Bili smo među rijetkim organizacijama većih problema u skladu s raspoloživim sredstvima. koje su izdvajale povećanu amortizaciju za osnovna sredstva radi Upravljanje grobljem u Vrbovcu preuzeto je od Mjesne zajednice brže nabave i obnove sredstava za rad. Vrbovca nakon gradnje mrtvačnice. Groblje je prošireno, Asfaltirane su ceste na području Vrbovca, ali i šire (Sesvetsko organizirane su pogrebne usluge i registrirana prodaja pogrebnih Prigorje), te željeznički peroni u Vrbovcu i Križevcima. Imali potrepština. smo razvijenu dobru poslovnu suradnju s mnogim komunalnim organizacijama iz susjednih gradova: Sesvete (odvoz i deponiranje otpada), Kamenici iz Sv. Ivana Zeline (nabava kamena), Dugo Selo ///////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////// (voda), Komunalno poduzeće Čazma (nabava kamena), PZC Bjelovar Sajam u Vrbovcu od 1735. (asfaltna masa), Botovo (šljunčara), kamenolomi u Lepoglavi i Dana 20. rujna 1734. car i kralj Karlo VI. podijelio je trgovištu Vrbovcu Ljubeščici, Elektra Križevci…

pravo sajma što ge je tražio Aleksandar PataËiÊ. Treba napomenuti i organiziranje zimske službe te strojno čišćenje Vladar traži mišljenje Hrvatskoga sabora, koji molbu preporuËuje, pa tako putnih kanala radi odvodnje oborinskih voda.

Vrbovec 1735. dobiva sajamske povlastice. Građevinska jedinica postigla je velike i značajne rezultate u izvođenju kanalizacijske mreže, u gradnji objekata odmarališta 26 KoMUNALAc VrboVec − 50 GoDINA

Dan poduzeÊa obiljeæavalo se svake godine. SveËanost se odræavala Nagraeni jubilarci s direktorom uoËi Dana Republike 29. studenoga. Na slici je jedna od sveËanosti Marijanom TvoriÊem JU»er

27 Dan poduzeÊa obiljeæavalo se na kraju radne sezone. Bila je to prigoda za druæenje i produbljivanje prijateljskih odnosa (zajedniËka snimka)

nerezina, vikendica na otoku Silbi, stambeno- privatnih objekata u Vrbovcu, zgrada prodavaonica u Gaju, tkalcu, repincu i Peskovcu te zgrade na sajmištu i Doma kulture.

Sve navedeno govori o opravdanosti osnivanja Komunalne ustanove.

I na kraju ovoga prigodnoga sjećanja u povodu 50. rođendana našega kolektiva za spomenute uspjehe posebno odajem priznanje zaposlenicima, jer rijetki su pristajali biti komunalci – čistači, grobari i slično. Kadrovi su zaslužni za napredovanje kompletne organizacije, tako je stvaran ugled među ljudima.

Ja sam uvijek vjerovao našem čovjeku jer je radišan. Kad sam prihvaćao mjesto direktora, želio sam pokazati da smo spremni i voljni rješavati najsloženije probleme djelatnosti, a uvjeren sam da smo u tome i uspjeli.

čestitam sadašnjim zaposlenicima i bivšim radnicima jubilej – 50 godina postojanja našega Komunalca! 28 KoMUNALAc VrboVec − 50 GoDINA

Iz izvjeπtaja o poslovanju Komunalnoga poduzeÊa Vrbovca u 1971.

Izvještaj je podnio 15. ožujka 1972. v. d. direktora Marijan tvorić.

Počinje kraćim povijesnim pregledom nastanka Komunalnoga poduzeća, a potom se konstatira:

Komunalno poduzeće na osnovi proširenih registriranih djelatnosti obavlja sljedeće djelatnosti: > izgradnju i održavanje plinskih vodova, > distribuciju plina, > izgradnju i održavanje javnih cesta i objekata na njima, > izgradnju i održavanje vodovoda, > distribuciju vode,

Dragan VickoviÊ, direktor IDC-a (Radio Vrbovec i list Komuna), u > izgradnju i održavanje kanalizacije, razgovoru s direktorom Marijanom TvoriÊem, snimljeno 1973. > upravljanje i održavanje sajmišta i tržnice u Vrbovcu > održavanje javne čistoće u Vrbovcu na saobraćajnim površinama, > odvoz kućnog i drugog smeća te fekalija, > izradu investiciono-tehničke dokumentacije za stambenu, komunalnu i drugu potrošnju, > izgradnju stambenih i drugih objekata za vlastite potrebe i tržište, JU»er

29 Dodjela jubilarnih nagrada. U radnom predsjedniπtvu sjede Antun PisaËiÊ i Marijan Petrak. Direktor Marijan TvoriÊ Ëita izvjeπtaj o poslovanju

> proizvodnju i promet građevinskim materijalima, > transportne usluge u teretnom saobraćaju za komunalne i druge potrebe.

Pri Komunalnom poduzeću djeluje i Jedinica za stambeno gospodarenje kao pravna osoba osnovana 1965. sa zadatkom upravljanja i održavanja stambenih zgrada, stanova i poslovnih prostora u društvenom vlasništvu.

Poduzeće je osnovano radi zadovoljavanja komunalnih potreba građana, društveno-političke zajednice, radnih i drugih organizacija i djeluje na području općine Vrbovec.

Upravljanje poduzećem zasniva se na načelima društvenog upravljanja. Radnički savjet broji 15 članova, a Poslovni odbor 7 članova. Jedinicu za stambeno gospodarenje u Radničkom savjetu zastupaju predstavnici nosioca stanarskih prava i predstavnici Skupštine općine Vrbovec.

Zahvaljujući principima i razvoju samoupravnih socijalističkih odnosa kao i društveno-ekonomskih odnosa, Komunalno poduzeće u proteklom periodu postiglo je značajne rezultate zahvaljujući angažiranosti svih radnih ljudi.

Struktura zaposlenih: > SSS – 8 radnika, od toga 3 žene > NSS – 3 radnika, od toga 2 žene 30 KoMUNALAc VrboVec − 50 GoDINA

> KV – 12 radnika > za osobne dohotke po raspodjeli ZR-a: 80 000 dinara > PKV – 8 radnika > za rezervni fond: 30 000 dinara > NKV – 49 radnika, od toga 2 žene > za poslovni fond: 400 365,16 dinara

Fluktuacija radne snage predstavlja značajan problem. 38 radnika > za fond zajedničke potrošnje: 60 000 dinara napustilo je radnu organizaciju (mirovina, smrt, samovoljno > za fond stambenih zgrada: 28 941,32 dinara. napuštanje, sporazumni raskid radnog odnosa, isključenje iz radne Ovakva raspodjela omogućuje povećanje vrijednosti osnovnih organizacije, smanjenje obujma poslova i slično). sredstava i povećanje proizvodnje i usluga kao i proširenje djelatnosti. Primljeno je 6 radnika, tako da je na kraju 1971. bilo zaposleno 48 U 1971. nabavljena su osnovna sredstva u vrijednosti 521 291 dinar, radnika među kojima je bilo 6 žena. i to: za zemljište, upravnu zgradu, statičke vibro valjke, betonske u nastavku izvješća govori se o mjerama kojima se poboljšava miješalice, preše za beton, vozila, inventar i drugo. struktura zaposlenih te se konstatira: U 1971. izgrađeno je 3 km plinske potrošne mreže u Vrbovcu i za to Na višim školama školuje se 6 radnika, u srednjim školama 2 radnika, investirana vlastita sredstva u iznosu od 300 000 dinara. Ukupno je a 3 radnika u školama za KV radnike. do sada izvedeno 7 kilometara mreže i investirana sredstva u visini 650.000 dinara, a izgradnja mreže ostvaruje se prema utvrđenom Za vanredno školovanje troškove školovanja snosi poduzeće u skladu planu. s pravilnikom. Govoreći o perspektivi poduzeća, v. d. direktora Marijan tvorić kaže: Radom i zalaganjem cijelog kolektiva dobiven je na kraju godine sljedeći fi nancijski rezultat: Poduzeće se u daljnjem razvoju bazira i na osposobljavanju za > Realizacija: 4 912 586,82 dinara moderno održavanje javnih cesta IV. reda, za što se prišlo u zajednici sa Skupštinom općine nabavi odgovarajuće mehanizacije u vrijednosti > Dohodak: 2 171 166,91 dinar cca 1 500 000 dinara, koja će se mehanizacija isporučiti i koristiti u > Dobit: 599 306,40 dinara drugoj polovini 1972. Raspodjela dobiti izvršena je: JU»er

31 U opuπtenoj atmosferi za vrijeme obiljeæavanja Dana poduzeÊa

Poduzeće je osiguralo dio sredstava za preseljenje sajmišta u Vrbovcu, no kako su nastale teškoće oko otkupa zemljišta, do preseljenja nije došlo. Zbog tih razloga vršena su i vršit će se najnužnija ulaganja na održavanju postojećeg sajmišta u Vrbovcu.

Rješenjem vodoopskrbe iz Dugog Sela poduzeće je postalo samo inkasator za prodanu vodu građanima Vrbovca koji se nalaze na našoj Slavko Jakopec, πef raËunovodstva, i Marijan TvoriÊ u razgovoru. Iza Marijana TvoriÊa sjedi Josip (Miljenko) potrošnoj mreži. Mi ubiremo naplatu vode po kućama, a Komunalno KovaËiÊ, graevinski tehniËar, koji je bio tehniËki rukovoditelj Komunalnoga od 1968. do 1975. poduzeće Dugo Selo od najvećeg potrošača Mesne industrije. Istina da je to prva godina da gubitaka na vodi nije bilo, ali bi u najskorije vrijeme trebalo riješiti distribuciju vode, kako bi građani znali tko je odgovoran za vodoopskrbu, jer smo često u očima građana krivi tamo gdje naše krivice nema.

Govoreći o vodoopskrbi, tvorić ističe:

Uz problem vodoopskrbe problem je i odvodnja otpadnih voda od većih zgrada koji će se morati uskoro riješiti sa sistemom kanalizacije mjesta Vrbovec. u izvješću se dalje govori o organizaciji proizvodnje betonskih blokova za vlastite potrebe. utvrđeno je da postoji interes za kupnju blokova te da se te godine planira proizvesti veće količine za tržište. riječ je o manjim količinama – oko 30 000 jedinica godišnje.

Zaseban problem, navodi se dalje u izvješću, predstavlja uklanjanje kućnog i drugog otpada koje se vrši i deponira na primitivan način – neestetski i nehigijenski. 32 KoMUNALAc VrboVec − 50 GoDINA

No za ispunjenje najosnovnijih uvjeta za zbrinjavanje otpada, ZaPISnIK potrebno bi bilo investirati oko 500 000 dinara (zemljište, cesta, Sa 3. sjednice radničkog savjeta koja je održana 23. 10. 1972. uređeni deponij, vozilo, oprema i slično). Prisutni članovi radničkog savjeta: Đuro Kralj, Marija trkulj, Također problem za sebe predstavlja održavanje postojećeg Vlado Vuković, Marijan Bačani, Mato Drvenkar, Đuro Durbek, Vid stambenog fonda Jedinice za stambeno gospodarenje (140 stanova, Drevenkar i Valent Bađinec. 15 poslovnih prostora, vrijednost 5 008 142 dinara.) … utvrđeno je opravdano odsutni: Kata škrnjug, Milan Đurek, Josip Svečnjak. da su potrebna sredstva od 250 000 dinara za najnužnije popravke i održavanje. Od stanarine i najamnine ubrano je 237 000 dinara koje se neopravdano odsutni: Branko Jendriš, Ivan Biškupec i Ivan Horvat. dijeli na amortizaciju (25 posto), kamate na poslovni fond (25 posto), ostali prisutni: Marijan tvorić, Slavko Jakopec, Josip Kovačić i Boško investiciono i tekuće održavanje (35 posto) i troškove upravljanja (15 Blazin. posto). Predsjednik radničkog savjeta je Đuro Kralj. Kad se tako malim sredstvima za održavanje dodaju prekoračenja utroška iz ranijih godina, otplate anuiteta ranijih kućnih savjeta, Dnevni red: limitirane stanarine od 1966., nemogućnost dobivanja kredita za 1. analiza poslovanja za devet mjeseci 1972. trajnija rješenja, poskupljenje materijala, usluga kao i drugo, očito 2. Informacija o realizaciji samoupravnog sporazuma o formiranju je kako u teškom položaju se nalazi Radna jedinica za stambeno dohodaka i o osiguranju sredstava za osobne dohotke gospodarenje i Stambeni fond kojim upravljanja. 3. rasprava o samoupravnom sporazumu, o fi nanciranju elektro- > Istaknuto je u izvještaju o poslovanju Komunalnog poduzeća energetskih objekata Vrbovec u 1971. koji je 15. ožujka 1972. podnio v. d. direktora 4. razno. Marijan Tvorić Prije prelaska na dnevni red govori predsjednik radničkog savjeta Đuro Kralj:

– Ja bih se osvrnuo na neopravdani izostanak pojedinih članova Radničkog savjeta. Danas kad na sjednici trebamo donijeti značajne JU» ER

odluke za naš daljnji rad, nekolicina članova nije prisutna što ja smatram da je krajnje neodgovorno. Predlažem da se donese zaključak da ih se pismeno opomene zbog neodgovornog ponašanja – prema članku 87 Statuta poduzeća.

Radnički savjet prihvatio je zaključak da se izostali radnici pismeno opomenu i da im se skrene pažnja na neodgovorno ponašanje.

AD 1.

Riječ ima šef računovodstva Slavko Jakopec, koji će podnijeti izvještaj o poslovanju radne organizacije za devet mjeseci 1972. Izlet u Drvar 24. svibnja 1981.

Jakopec Slavko: Mi smo svake godine dužni za kvartalni obračun banci dati obračun poslovanja za taj period. To je period za prvih šest mjeseci, prvih devet mjeseci i završni račun.

Po periodičnim obračunima se ne donašaju nikakve odluke o raspodjeli dohotka, nego se samo obavještava radna zajednica o radu. Mi smo radi lakšeg praćenja dali vama svima pokazatelje koji govore o rezultatima našeg rada. Kad se pokriju osobni dohoci i zakonske obveze, ostaje dobit od

Za period od 1. siječnja do 30 rujna 1972. ukupan prihod bio je 38 277 dinara. 4 281 000 dinara. Prošle godine ukupan prihod za isto razdoblje U raspravi su sudjelovali Đuro Kralj koji je govorio o efikasnosti iznosio je 3 652 000 dinara, a što pokazuje porast za 117 posto. rada FAP-ovih kamiona. Marijan Tvorić se zalagao da se izvrši Ukupan prihod ostvaren je za 8 posto manje od očekivanoga. detaljna analiza gradilišta u Preseki. Boško Blazin govori kritički o poslovanju i zalaže se da se vrednuje rad. Vlado Vuković iznosi Ostvareni dohodak iznosi 1 711 000 dinara, a to je porast za 3 posto. problematiku i nedisciplinu radnika na gradilištu. 34

Ivan Kralj, ing. građ. direktor od 3. rujna 1984. do 7. sijeËnja 1991.

bilježavajući 25. godišnjicu postojanja radne organizacije u Moramo se podsjetiti da je naša radna organizacija osnovana aktom- ostudenom 1989. godine, Ivan Kralj, inženjer građevinarstva, rješenjem SO-Vrbovec broj 5614/I-53 od 26. 10. 1963. godine, a konstatirao je: počela djelovati kao pravni subjekt 1. travnja 1964. pod imenom

„Danas su u kolektivu zaposlena 103 radnika, od čega su dva s VSS, Komunalna ustanova Vrbovec.“ dva s višom stručnom spremom, 20 sa SSS, 26 su KV, 27 PKV, 26 nKV. ustanova je osnovana radi zadovoljavanja stambenih i komunalnih Djelatnosti koje se obavljaju i koje su registrirane kod Privrednog problema radnih ljudi i građana i drugih radnih organizacija suda u zagrebu obavljaju se preko sljedećih organizacionih jedinica: na području općine Vrbovec. osnivač Skupština općine Vrbovca > Jur CeSte – s asfaltnom bazom, transportom i građevinskim osigurala je inicijalna novčana sredstva za nabavu osnovnih strojevima sredstva. > Jur VoDoVoD I KanaLIzaCIJa > Jur čIStoĆa, zeLene PoVršIne, SaJMIšte, trŽnICa I GroBLJa

> Jur PLIn, DIStrIBuCIJa I PLIn InStaLaCIJe ///////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////// > Jur PLIn InStaLCIJe. Franjo bEla»I∆

Sve su te djelatnosti ustavom i posebnim zakonskim propisima Franjo belaËiÊ bio je prvi ËistaË ulica Vrbovca. defi nirane kaodjelatnosti od posebnoga društvenog interesa radio je u Komunalnom od 1. travnja 1964. sve (zakonom o komunalnim djelatnostima, zakonom o vodama, do 30. rujna 1992. kada je otišao u zasluženu zakonom o cestama te nizom propisa izvedenih temeljem zakona). mirovinu. Umro je 11. rujna 2001. godine. Za Djelatnosti su se razvijale unutar Komunalne radne organizacije Franca su u šali radnici Komunalnoga govorili da prema zahtjevima odnosno potrebama mjesta Vrbovca. je glavni pisar na centralnom trgu u Vrbovcu. JU»er

////////////////////////////////////////////////////////////////////

Program modernizacije (asfaltiranja) lokalnih prometnica jedan je od najvaænijih projekata Vrbovca. Nakon provedenoga referenduma 1966. program je provela OpÊina Vrbovec kojoj je predsjednik bio Franjo ©tefanoviÊ, a naËelnik za privredu Franjo DonËeviÊ 36 KoMUNALAc VrboVec − 50 GoDINA JU»er

Referat za dvadeset i petu godiπnjicu tvrtke 38 KoMUNALAc VrboVec − 50 GoDINA JU»er

39 Postavljanjem asfalta vrboveËka su sela izaπla iz stoljetnoga blata

Od 1. siječnja 1964. zapošljavani su radnici za uređenje zelenih Ipak, društveno-politička zajednica postavlja imperativ efi kasnog površina, za održavanje čistoće u Vrbovcu i za potrebe sajmišta održavanja cesta IV. reda, što dovodi do nabave specijalnih radnih u Vrbovcu, a 1. travnja 1964. ustanova se konstituira izborom strojeva. tako je 1972. nabavljena unimog freza, specijalni radni upravnog odbora i registriranjem na Privrednom sudu u Bjelovaru. stroj za čišćenje putnih jaraka, a 1973. unimog kompaktor. nabavna tada zapošljava 15-ak radnika. vrijednost tih strojeva bez carine premašivala je 250 000 njemačkih maraka. u skladu s postavljenim zahtjevima zapošljavani su novi radnici. formira se Jedinica za održavanje stambenih zgrada koja ubrzo prerasta u Jedinicu građevinarstvo i bavi se građenjem manjih Radnici Komunalnoga tijekom asfaltiranja lokalnih prometnica stambenih i privrednih objekata. tako se broj zaposlenih povećava na 30-ak.

Godine 1975. nepisanim je dogovorom (po preporuci politike) dogovoreno da građevinarstvo i visokogradnju preuzme Građevinarstvo unutar „Gramipa“ iz Dubrave. otada je visokogradnja reducirana isključivo na održavanje stambenih zgrada. Poslije je ta radna jedinica unutar radne organizacije pripojena radnoj jedinici Vodovod i kanalizacija. ubrzo nakon osnivanja, već 1. travnja 1964., ustanova počinje gradnju i održavanje cesta IV. reda radeći tada za Putni fond općine Vrbovca. nažalost, kapaciteti (kadrovi, mehanizacija i kreditni potencijal) nisu bili dovoljno jaki da ustavom preuzmu modernizaciju cesta prema referendumu iz 1967. (I. i II. programom koji su obuhvaćali gradnju oko 230 kilometara cesta, što je dano vanjskom izvođaču „Cesti“ iz zagreba). 40 KoMUNALAc VrboVec − 50 GoDINA JU» ER

Upravna zgrada i 41 prostor Komunalca iz zraka

Radna je organizacija u to vrijeme započela, a 1975. i preuzela se na plinovod priključuje i Mesna industrija PIK-a Vrbovca. Plinska preostalu gradnju cesta iz spomenutog I. i II. programa se mreža uz Vrbovec širi i na Luku te Martinsku Ves i Lonjicu. modernizacije. Da bi se zaokružio proizvodni proces i održala Već tada, potkraj 70-ih, uočava se problem nesigurne opskrbe nezavisnost, 1980. nabavljena je i montirana 20-tonska asfaltna baza. plinom pogotovo u zimskim mjesecima te 1981. počinje gradnja Komunalna ustanova Vrbovec 1977. i SIZ za ceste sklapaju novoga plinovoda (magistralnoga) Vrbovec – Sveti Ivan Žabno Samoupravni sporazum o trajnoj suradnji na održavanju cesta, koji s odvojkom za Dubravu. Plinovod je građen kreditom Naftaplina, se unatoč promjenama Zakona o cestama primjenjivao i nakon 12 sredstvima privrede općine Vrbovca i Komunalne ustanove, koja godina.

U navedenom je razdoblju Komunalna ustanova za SIZ za lokalne ceste i druge investitore na području općine Vrbovca izgradila Vatrogasna cisterna za vodu nabavljena 2005. oko 100 kilometara asfaltnih cesta i objekata na njima (mostovi i propusti). Kao izvođač se povremeno pojavljuje i izvan područja vrbovečke općine pa je tako niz godina izvodio sve asfalterske poslove za SIZ za lokalne ceste Dugo Selo, povremeno za potrebe SIZ-a za lokalne ceste općine Čazme, isporučivao je asfaltnu mješavinu Radniku iz Križevaca i Poduzeću za ceste Zagreb. Osnovni problem te djelatnosti bila je neizvjesnost jer je tada važećim Zakonom o cestama bilo određeno da sve poslove na cestama obavlja PZC Zagreb (uključujući i lokalne ceste) kao ovlaštena radna organizacija.

Plinofikacija je započela 1969. izgradnjom plinovoda Dugo Selo – Vrbovec. Godine 1970. započinje plinofikacija Vrbovca, a uz „Gradip“ 42 KoMUNALAc VrboVec − 50 GoDINA JU» ER

43 VrboveËko groblje iz zraka

je vodila sve investicijske poslove. Gradnja je započela 1981., a znatno širenje naselja Vrbovca, što je praćeno i gradnjom vodovodne završena je 1984. godine. mreže, odnosno priključenjem novih potrošača.

Godine 1984. započinje gradnja Mjerno-redukcione stanice Dubrava Odvoz kućnoga otpada do 1979. u naselju Vrbovcu obavljala i plinofikacija Dubrave. je Komunalna radna organizacija PRIGORAC Sesvete. Od 1980. smeće samostalno odvozi i deponira Komunalna ustanova jer su te Godine 1989. plin se uvodi i u naselje Srpsku Kapelu (današnju godine nabavljena specijalna vozila za odvoz smeća i formirano je Novu Kapelu). Iste je godine sagrađena Mjerno-redukciona stanica odlagalište Beljavine s pristupnim putom. Prema Odluci Skupštine Vrbovec kao sastavni dio ukupnoga rješenja plinoopskrbe naselja općine, odvoz kućnoga otpada obvezan je za naselje Vrbovec i Vrbovca i industrijske zone u Vrbovcu. Ukupno je na plinovod Dubravu. priključeno oko 1800 domaćinstava te sva industrija s ukupnom potrošnjom 12 milijuna kubičnih metara plina. Sve objekte MRS-a Grobljanske usluge s prodajom pogrebnih potrepština prenesene i plinofikacije, kao i niz objekata za INA-Naftaplin, Komunalna je su u domenu Komunalne ustanove: 1977. za groblje Vrbovec, 1988. ustanova sagradila samostalno. za groblje Dubravu i 1989. za groblje Gradec.

Vodoopskrba uže gradske jezgre mjesta Vrbovca do 1980. Zbog uočenih potreba u suradnji sa SIZ-om Stambeno-komunalne rješavana je vodovodom iz Dugoga Sela posredstvom „Kograpa“ djelatnosti 1977. prostor iza zgrade društveno-političkih organizacija Dugo Selo. Godine 1979. sagrađen je vodotoranj u Vrbovcu radi uređen je za potrebe tržnice na malo, a u suradnji s istim izjednačavanja potrošnje vode. Pokazalo se da bez prepumpavanja subjektima i SIZ-om za s ceste sagrađeno je parkiralište iza zgrade poslije pumpne stanice Božjakovina nije moguće vodu dići u Zagrebačke banke u Vrbovcu. vodotoranj pa je društveno-politička zajednica, SIZ stambeno- Što se tiče odvođenja otpadnih voda, tu je učinjeno najviše, počevši komunalne djelatnosti, 1980. sagradila vodocrpilište Blanje s od projektiranja i izvođenja kompletne kanalizacije Vrbovca. Do uređajem za deferizaciju. Ti su objekti predani Komunalnoj ustanovi 1989. gotovo 90 posto sagrađenoga naselja bilo je sanitarno uređeno, na održavanje i funkciju. U navedenom je razdoblju u toj djelatnosti osim uređaja za pročišćavanje, pa su se otpadne vode ispuštale u bilo najviše problema jer iskopani bunari nisu imali očekivani vijek prirodne tokove potoka i kanala. trajanja pa je često dolazilo do nestašica vode. Tome je pridonijelo i 44

Nikola DonËeviÊ, strojarski tehničar v. d. od 7. sijeËnja 1991. do 12. studenog 1991. direktor od 12. studenog 1991. do 19. srpnja 2000.

Glavne znaËajke rada organizacija druπtva trgovačkoga društva Komunalac Vrbovec u razdoblju od 1991. do Komunalno poduzeće Vrbovec bilo je u vlasništvu tada još 2000. jedinstvene općine Vrbovec. novim zakonom o organizaciji lokalne samouprave došlo je do podjele općine Vrbovca na Grad Vrbovec Kada govorimo o radu Komunalca Vrbovca u periodu od 1991. do te općine Dubravu, farkaševac, Gradec, Preseku i rakovec. tom 2000. godine, govorimo o počecima novoga društvenog poretka, je podjelom došlo i do nove organizacije i vlasničke strukture drukčijeg poslovnog shvaćanja te drukčije organizacije poslovanja. Komunalnoga poduzeća. Pred upravu Društva bili su postavljeni sljedeći zadaci: novi vlasnici su bili Grad Vrbovec (59 posto), općina Dubrava (16 1. Komunalac Vrbovec mora poslovati pozitivno, posto), općina Gradec (10 posto), općina farkaševac (6 posto), 2. cijene komunalnih usluga moraju biti na razini drugih poduzeća općina Preseka (5 posto) te općina rakovec (4 posto). ili niže, nešto kasnije donesen je novi zakon o trgovačkim društvima pa se 3. mora se investirati u komunalnu infrastrukturu, Komunalno poduzeće Vrbovec moralo preregistrirati u trgovačko 4. moraju se stvarati bolji uvjeti rada radnika. društvo Komunalac Vrbovec.

u kojoj su mjeri postavljeni zadaci bili izvršeni, najbolje bi mogli od 1991. do 1995. radilo se u ratnim uvjetima. radnici poduzeća ocijeniti građani Vrbovca i pripadajućih općina te zaposlenici odlazili su na bojište, a prema potrebi su i strojevi i kamioni bili od Komunalca. pomoći Hrvatskoj vojsci. JU» ER

Graevinska operativa u punom zamahu. Dogradnja upravne zgrade 46 KoMUNALAc VrboVec − 50 GoDINA

U trenucima predaha

Postavljanje kanalizacijskih cijevi

PoËetak gradnje vodovoda Vrbovec − Rakovec

Poslovanje druπtva Komunalac je sve godine poslovao pozitivno. Svake se godine povećavala dobit i ukupan prihod poduzeća. najveći ukupan prihod zabilježen je 1999. i iznosio je 44 022 755,27 kuna uz dobit 1 892 213,44 kune. taj je rezultat ostvarilo 109 zaposlenih s prosječnom neto plaćom 3679,50 kuna i isplaćenim regresom za godišnji odmor u visini 3500 kuna bruto. Prosjek plaća bio je iznad prosjeka rH, radnici su svake godine dobivali božićnicu, naknadu za uskrs, umirovljenici dar za Božić, a dobivao se i poklon-bon za Dan grada. JU» ER

Cijene komunalnih usluga stare i nemoćne – prijelaz ispod pruge, što je omogućilo daljnju gradnju Cijene komunalnih usluga bile su manje od komunalnih usluga komu- vodovodne mreže za naselja ispod pruge. Sagrađena je vodovodna nalnih društava koja okružuju Vrbovec. Treba istaknuti da je Komuna mreža u Ulici Eugènea de Piennesa te u nekoliko ulica u Jugu III. lac Vrbovec bez naknade čistio i uređivao parkove u gradu Vrbovcu. Na vodocrpilištu Dlakavcu u Dubravi ugrađeni su aerator i klorinator, postavljena je ograda oko vodocrpilišta i sagrađeno 600 Investicije u komunalnu infrastrukturu metara vodovodne mreže. Ulaganje u vodovodnu mrežu Plinofikacija Zbog ratnoga stanja i opasnosti od nestanka struje na crpilištu Blanju iz vlastitih je sredstava nabavljen agregat, ugrađena Ugradnjom odorizatora plina izvršena je zakonska obveza radi automatika te proveden generalni remont uz postavljanje praćenja propuštanja plinske mreže. Iz vlastitih je sredstava krovišta na samome crpilištu. Ugrađen je i novi aerator te je izrađena studija plinofikacije cijeloga distributivnoga područja, pušten u pogon novi klorinator. Izrađeno je automatsko praćenje izrađeni su projekti i dobivene građevinske dozvole za gradnju stanja na vodotornju iz Blanja i Komunalca. Asfaltirana je cesta distributivne mreže. na crpilištu Blanju. Izbušen je jedan novi bunar te su sanirani Sagrađena je nova redukciona stanica u Vrbovcu te novi cjevovod postojeći, otkupljeno je zemljište u prvoj zoni sanitarne zaštite na većeg promjera od redukcione stanice do središta. vodocrpilištu, tako da se crpilište sada nalazi na površini od 14 Kupljeno je zemljište te sagrađena redukciona stanica Greda, čime jutara i 1115 četvornih hvati zemljišta. Ograđeno je kompletno je riješeno napajanje plinom bloka Grede, a istovremeno je smanjen crpilište, što je omogućilo dobivanje vodopravne dozvole za crpilište. pritisak plina na tri bara u čeličnom plinovodu za Lonjicu. Uz financiranje Grada Vrbovca i Hrvatskih voda sagrađen je U Gradu Vrbovcu sagrađeno je 110 km plinovoda s oko 900 magistralni vodovod Zagreb istok, od čvora Božjakovina do priključaka, tako da se može slobodno reći da svaka kuća na vodotornja u Vrbovcu, s precrpnom stanicom u Lonjici. području grada Vrbovca može biti priključena na plin. Sagrađeno Komunalac je iz vlastitih sredstava sagradio 2100 metara dugu dionicu je 10 km plinovoda do središta općine Rakovca. Taj veliki projekt vodovoda vodotoranj – II. osnovna škola Vrbovec – Caritasov dom za financiran je u suradnji s građanima bez financijske pomoći Grada. 48 KoMUNALAc VrboVec − 50 GoDINA

Izrađen je projekt plinofi kacije općina Gradeca i farkaševca te je u odvodnja suradnji s Ina-naftaplinom sagrađena redukciona stanica Haganj Sagrađen je kolektor II dužine 800 metara u Vrbovcu te ispusna kako bi se omogućila plinofi kacija općina Gradeca, Dubrave i građevina kod pruge. uz to je sagrađena kanalizacija u još nekim farkaševca. ulicama u Vrbovcu te izvršena kompletna rekonstrukcija kanalizacije Gradnju plinovoda u općini Gradecu vodila je sama općina, dok je u ulici Bubanj. nabavljena su dva traktora te vozilo Cady. Komunalac Vrbovec sagradio plinovod do zvonika te plinofi cirao Žabnicu u općini farkaševcu. odvoz i deponiranje komunalnog otpada otkupom zemljišta uz postojeće odlagalište dobilo se 15 jutara i 328 za odjel plina kupljen je kombi te kompletna oprema za gradnju četvornih hvati zemljišta potrebnog za dobivanje dozvole za gradnju plinovoda i ispitivanje propusnosti plinskih vodova. sanitarne deponije. asfaltirana je cesta do odlagališta i izrađena Studija utjecaja na okoliš te Idejni projekt sanitarne deponije.

Kupljeno je vozilo za odvoz kontejnera te vozilo za skupljanje otpada (smećar). nabavljeno je 20 kontejnera za skupljanje stakla.

Sve navedeno fi nancirano je iz vlastitih sredstava. JU»er

odræavanje groblja je i donja cesta na groblju. otkupljeno je zemljište na kojem je Komunalac Vrbovec u početku je održavao Gradsko groblje u sagrađeno parkiralište. Kupljeno je novo mrtvačko vozilo te dvije Vrbovcu te groblje u Dubravi. Donošenjem novoga zakona o Lade karavan za potrebe groblja. grobljima preuzeo je upravljanje svim grobljima na području grada na groblju u Dubravi asfaltirane su sve staze, otkupljeno je zemljište, Vrbovca, općine Dubrave te groblja u Gradecu. sagrađeno je parkiralište na groblju te asfaltirana staza prema u Vrbovcu je ugrađen hladnjak za čuvanje pokojnika, postavljena je groblju Sv. Martinu. nova stolarija te uređena prostorija za čuvanje. asfaltirane su sve Komunalac je u suradnji s mjesnim odborima sudjelovao u gradnji staze na groblju, proveden je vodovod i postavljena slavina za vodu i uređenju mrtvačnica te staza, parkirališta i okoliša na grobljima u na donjem dijelu groblja, izrađena su i postavljena nova vrata na Lovrečkoj Varoši, Gradecu i Dijanešu. ulazima, otkupljen je dio zemljišta za proširenje groblja, a sagrađena 50 KoMUNALAc VrboVec − 50 GoDINA

Trænica na malo dva valjka, labudica te JCB s dodatnom opremom za zimsku službu. Grad Vrbovec dodijelio je Komunalcu upravljanje novosagrađenom u zimskom je periodu Komunalac obavljao zimsku službu za Grad gra dskom tržnicom. Komunalac je od Grada kupio četiri lokala. Vrbovec te za Hrvatske ceste na području naših lokalnih samouprava.

uredio je prostor za upravu tržnice, izradio je projekt te ishodio Grupa za visokogradnju sagradila je Ljetnu pozornicu u Vrbovcu, dozvolu za ribarnicu. Izrađeno je 1000 četvornih metara platoa za zgradu Gradskoga stadiona, drugu fazu Dječjega vrtića te još štandovsku prodaju te parkirališni prostor, postavljeno je 30 klupa nekoliko sitnijih radova u visokogradnji. za prodaju na zelenoj tržnici, nabavljen je stroj za pranje zelene tržnice te kolica za prijevoz robe. Investicije u poboljπavanje uvjeta rada Graevinarstvo Kako bi se poboljšalo uvjete rada zaposlenika, srušene su prostorije staroga mlina te je sagrađena i opremljena nova upravna zgrada. odjel građevinarstva imao je organiziranu grupu za niskogradnju i otkupljena je kuća i 2511 četvornih metara zemljišta od obitelji za visokogradnju. niskogradnja je gradila lokalne prometnice, nogo- Kokol, što je povećalo poslovni prostor i omogućilo bolje uvjete rada. stupe, parkirališta i uređivala privatna dvorišta. Kako je asfaltna baza nabavljena je informatička oprema za potrebe računovodstva i ostale bila u sastavu Komunalca, većina se radova, dobivenih na javnim na- potrebe. u novom je prostoru organiziran rad kuhinje za radnike i tječajima, odnosila na asfaltiranje. Komunalac je najviše radova izvodio radionica za odjel plina. Izrađeni su projekti te dobivena građevinska na području grada Vrbovca, zatim Dugoga Sela, Brckovljana, Ivanić dozvola za gradnju garaže i radionice za održavanje vozila. Grada, Kloštar Ivanića, farkaševca, Gradeca, Dubrave, Preseke, rakovca i Križevaca, a bilo je radova i na području Bjelovara, Križa i čakovca. otkupljena su 91 644 četvorna metra ili 15 rali te 1481 četvorni hvat zemljišta između planirane ceste u koridoru industrijskoga od složenijih radova u Vrbovcu valja spomenuti uređenje ulice kolosijeka i sadašnjega Konzuma. na tom je zemljištu Komunalac Bubnja, gradnju ulice poginulih branitelja, ulice eugènea de planirao urediti novo sajmište te na drugom dijelu zemljišta prostor Piennesa te asfaltiranje prometnica kroz naselja. Komunalac je u za malo poduzetništvo. Gradnja Konzuma potvrđuje da bi ostvarenje Dugom Selu gradio nogostup kroz središte grada prema Lukarišću. toga plana bilo dobar posao za Komunalac. Da bi građevinska grupa mogla uspješno raditi, izvršen je remont asfaltne baze, kupljena su četiri kiper kamiona, fi nišer za asfaltiranje, za potrebe zajedničkih službi nabavljen je fiat tempra i renault 5. JU» ER

Popis investicija te aktivnosti u Komunalcu Vrbovcu od 1991. do 3. ograđena je cijela parcela; 30. lipnja 2000. 4. dobivene su sve vodopravne dozvole za crpilište; 5. sanirana su dva bunara; Za tih 9,5 godina u Komunalcu Vrbovcu odvijale su se mnoge aktivnosti 6. izbušen je jedan bunar dubine 43 metra; radi poboljšanja kvalitete i zbog povećanja obujma poslovanja. 7. sanirane su i popravljene vodovodne instalacije te areator na Zajedničke službe, sjedište firme: crpilištu; 1. kupljena je kuća i zemljište od obitelji Kokol, time je povećan 8. sagrađen je mjerni uređaj za mjerenje visine vodnog stupca u poslovni prostor; vodotornju te je izvršeno kabelsko spajanje Blanje – Vodotoranj 2. u novom poslovnom prostoru uređena je prostorija za gablec i – Komunalac, tako da imamo informacije s vodotornja u kuhinja za radnike te kupaonica; Komunalcu i na vodocrpilištu; 3. sagrađena je poslovna zgrada; 9. nabavljen je te ugrađen agregat na struju na vodocrpilištu; 4. namještena je poslovna zgrada; 10. ugrađen je klorinator u Vrbovcu i u Dubravi; 5. nabavljena je informatička oprema za potrebe računovodstva i 11. promijenjena je vodovodna instalacija u Bubnju, Gradeckoj ulici ostale potrebe; i Ulici Matije Gupca; 6. uređeno je parkiralište, ograđen poslovni prostor te uređen okoliš; 12. postavljen je cjevovod Vrbovec Caritas preko pruge do ulaska 7. srušen je dio zgrade (stari mlin) koji je bio opasan za radnike; 8. izrađeni projekti i dobivena građevinska dozvola za gradnju u Brčevec, u Ulici 7. svibnja, u dijelu ulica u Jugu III te u Ulici garaže i mehaničke radionice; Eugènea de Piennesa; 9. kupljeni su automobili Fiat Tempra i Renault 5. 13. asfaltirana je cesta na crpilištu Blanju; 14. uređeno je crpilište Dlakavac; Vodovod: 15. pomoć pri bušenju bunara na crpilištu Dlakavcu. 1. sanirano je krovište na zgradi vodocrpilišta Blanja, postavljen je klasičan krov; Održavanje groblja: 2. otkupljeno je zemljište na vodocrpilištu, tako sada imamo 14 1. nabavljeno je mrtvačko vozilo Citroën; rali i 1115 hvati zemlje u svome vlasništvu; 2. nabavljene su dvije Lade karavan za potrebe groblja. 52 KoMUNALAc VrboVec − 50 GoDINA JU» ER

Izlet u KopaËki rit

Groblje Vrbovec: Groblje Lovrečka Varoš: 1. postavljen je hladnjak za pokojnike; 1. asfaltirano je parkiralište; 2. postavljena je nova stolarija u mrtvačnici; 2. u mrtvačnicu je uvedena struja; 3. uređena je prostorija za čuvanje u mrtvačnici; 3. namještena je mrtvačnica; 4. asfaltirane su sve staze na groblju; 4. uređene su staze unutar groblja; 5. izrađena su i postavljena nova vrata na ulazu u groblje te novi ulazi; 5. sagrađeno je veliko parkiralište i postavljeni su rubnjaci oko 6. sagrađena je donja cesta na groblju; cijeloga parkirališta i mrtvačnice; 7. sagrađeno je parkiralište pored groblja; 6. uređena je ograda; 8. kupljeno je zemljište za novi dio groblja; 7. nabavljena su kolica za prijevoz pokojnika te kolica za cvijeće. 9. navezena je zemlja i uređeno zemljište za otvaranje novih polja Groblje Gornji Tkalec: na groblju; 1. nakon preuzimanja groblja na održavanje uređen je okoliš; 10. razveden je vodovod i postavljena slavina za vodu na groblju; 2. u objektu su postavljene teraco pločice i nova žbuka, 11. uređen je okoliš novoga križa; postavljena je instalacija i žljebovi na prostoriji da se može 12. postavljeni su natpisi i obavijesti o kanti za smeće na groblju; koristiti kao mrtvačnica; 13. postavljene su nove svjetiljke na groblju. 3. sagrađen je plato ispred mrtvačnice. Groblje Dijaneš: Ostala groblja 1. prije preuzimanja toga groblja izvršeno je njegovo kompletno Groblja u Mostarima, Marinkovcu, Vukšincu i Koritni mala su čišćenje; groblja koja je Komunalac preuzeo na održavanje. Groblja su bila u 2. sagrađena je mrtvačnica; potpunosti zarasla u živice koje je trebalo raskrčiti, trebalo je odvesti 3. otkupljeno je zemljište za proširenje groblja i gradnju staro smeće i groblja dovesti u stanje da se mogu identificirati parkirališta; grobna mjesta; stoga su groblja geodetski snimljena. 4. groblje je ograđeno čempresima i žičanom ogradom; 5. sagrađeno je parkiralište za posjetitelje groblja; Na grobljima u Marinkovcu i Mostarima djelomice su sagrađene 6. uređene su staze i postolje križa. ograde koje su bile srušene. 54 KoMUNALAc VrboVec − 50 GoDINA

GrOBlJe dUBraVa: 8. otkupljeno je zemljište za parkiralište, koje je i sagrađeno pored 1. asfaltirane su staze na groblju te prilazna cesta; groblja; 2. ograđeno je groblje do pilane; 9. sagrađene su staze, asfaltiran je prilaz i srušena ograda, posađeni 3. navezena je zemlja i uređen okoliš bajera do groblja; su čempresi. 4. uređen je i asfaltiran put prema groblju Sv. Martinu uz bajer; GrOBlJe Gradec: 5. uveden je plin u mrtvačnicu i postavljena je plinska peć; 1. asfaltirane su dvije staze; 6. uređena je i sanirana ograde te vrata groblja; 2. izrađene su nove staze; 7. posađeni su novi čempresi i otvoren novi dio groblja; 3. sagrađeno je parkiralište ispred groblja; Izgradnjom mrtvaËnice u 4. uređen je prilaz mrtvačnici, koja je i uređena; LovreËini Varoπi postignut 5. ograđeno je groblje s donje strane. je viπi standard ukopa pokojnika dISTrIBUcIJa PlIna: 1. izrađena je studija plinofi kacije svih šest lokalnih samouprava; 2. izrađeni su izvedbeni projekti plinofi kacije; 3. sudjelovanje u akciji plinofi kacije Gradeca i Dubrave (oko 90 km plinovoda); 4. izborena je gradnja redukcione stanice u Hagnju kod Ina- Prirodnog plina koja je djelomice sufi nancirana; 5. sagrađeno 110 km plinovoda u Vrbovcu; 6. sagrađeno 10 km plinovoda u rakovcu i 5 km plinovoda u općini farkaševcu; 7. sagrađena je nova redukciona stanica u Vrbovcu zbog gradnje novoga plinovoda; 8. postavljeni su uređaji za odorizaciju plina u Vrbovcu; 9. zamijenjen je dotrajali plinovod u nekoliko ulica u Vrbovcu; JU» ER

10. plinofikacijom okolice Vrbovca izvršena je zamjena te poveća nje 2. izrađena je studija za gradnju odlagališta komunalnog otpada te promjera cijevi, što je osiguralo opskrbu Vrbovca u budućnosti; idejni projekt za lokacijsku dozvolu; 11. kupljena su dva kombija, tri garniture za varenje plastike te dva 3. djelomice je sanirano strvinište PIK-a; agregata za potrebe plinofikacije; 4. asfaltirana je cesta do odlagališta; 12. nabavljena je prikolica za razmatanje cijevi te je izrađena 5. nabavljen je stroj za guranje otpada; prikolica za prijevoz cijevi u palicama na gradilište; 6. uređen je dio prostora na odlagalištu za glomazni otpad; 13. kupljeno je zemljište u Gredi te je redukcijska stanica iz Lonjice 7. nabavljen je kamion za prijevoz kontejnera te kamion za preseljena u Gredu, tako su dva sustava objedinjena na jednoj skupljanje otpada s potisnom pločom; stanici te je smanjena mreža pod tlakom od 6 bara. 8. nabavljeno je 20 kontejnera za staklo.

Usluge: Čišćenje Vrbovca: 1. sagrađen je navoz na Asfaltnoj bazi; 1. nabavljen je traktor Tomo Vinković s ralicom, kosom, 2. sagrađen objekt za čuvare te radionica i uredske prostorije na prikolicom i prskalicom; Bazi; 2. nabavljeno je nekoliko kosilica te flakserice; 3. priključen plin za Bazu; 3. nabavljena je freza; 4. sagrađena je kanalizacija i separator na Bazi; 4. nabavljene su i postavljene kante za smeće u Vrbovcu. 5. nabavljeni su finišer, valjak 8 tona, valjak 4 tone, buldožer, Kanalizacija: kamion Mercedes, kamion Stayer, SKIP, YCB, kamion FAP, Lada 1. nabavljena su dva traktora Zetor, jedan s prednjom vučom i ralicom; Niva, Lada karavan; 2. uređena je cisterna za vodu i premještena na drugo vozilo; 6. asfaltiran je prilaz Asfaltnoj bazi; 3. nabavljen je automobil Cady; 7. nabavljen je stroj za žbukanje, stroj za piljenje asfalta, 4. dobivena je vodopravna dozvola za kanalizaciju; kompresor i miješalice betona. 5. izvršena je kompletna rekonstrukcija kanalizacije u Ulici Bubanj. Odvoz i deponiranje komunalnog otpada: 1. otkupljeno je i preuzeto u vlasništvo 15 rali i 328 hvati zemljišta za odlagalište Beljavine; 56 KoMUNALAc VrboVec − 50 GoDINA

VrboveËki centar i tržnica snimljeni iz zraka

odræavanje sajma i trænice na malo SaJMIšTe: 1. na sajmište je dovedena voda i izrađena kanalizacija; 2. asfaltiran je dio sajmišta; 3. srušeni su navozi i uređen je sajmišni prostor; 4. uređene su kućice za vage; 5. popravljena je i postavljena nova ograda; 6. otkupljena su 91 644 četvorna metara ili 15 rali te 1481 hvat zemljišta za novo sajmište.

TrŽnIca: 1. kupljeno je 30 klupa za prodaju na zelenoj tržnici; 2. sagrađeno je 1000 četvornih metara platoa za štandovsku prodaju te parkirni prostor; 3. nabavljen je stroj za pranje zelene tržnice te kolica za prijevoz robe; 4. nabavljen je namještaj i uveden je telefon u uredski prostor; 5. od Grada Vrbovca kupljena su četiri lokala na tržnici (64,78 + 53,15 + 61,17 + 16,92 = 196,02 četvorna metra); 6. izrađen je projekt uređenja ribarnice te je za to ishođena građevinska dozvola.

//////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////

Sve navedeno fi nancirano je iz sredstava Komunalca, što znači da nisu navedene aktivnosti na kojima je Komunalac radio, a koje je fi nancirao netko drugi. JU» ER

KOMUNALAC VRBOVEC 58

Ivan Kust, dipl. oec. direktor od 4. veljaËe 2003. do 12. veljaËe 2012.

d veljače 2003. do veljače 2012. izvršene su sljedeće aktivnosti u Izvršena je rekonstrukcija vodocrpilišta Blanja gradnjom dvaju odruštvu KoMunaLaC VrBoVeC d. o. o. dodatnih bunara i sagrađeni su sljedeći vodoopskrbni cjevovodi: > radOVI na UPraVnOJ ZGradI vodoopskrbni cjevovod Vrbovec – Celine – Gaj – Dijaneš – Krkač – Brezani – rakovec, Srušena je stara kuća obitelji Kokol u kojoj je bila kuhinja i prostorija za održavanje sastanaka i zbora radnih ljudi. Prostor je očišćen, a površina > vodoopskrbni cjevovod rakovec – Dropčevec – Mlaka – Vrhovec – je asfaltirana. uz postojeću upravnu zgradu sagrađen je aneks s prosto- negovec – Peskovec – Lonjica, rom za dispečere, uredom za sastanke, uredskim prostorima i kuhinjom. > vodoopskrbni cjevovod Vrbovec – Brčevec – Beljavine – novo Cijelo je dvorište asfaltirano, službeni je dio pritom odvojen ogra dom Selo, s dvojim vratima na daljinski pogon i iscrtana su parkirališna mjesta. > vodoopskrbni cjevovod Vrbovec – Koritna – Dubrava, na temelju projektne dokumentacije sagrađena je mehaničarska > vodoopskrbni cjevovod Brčevec – Prilesje – Poljana – Poljanski radionica i autopraonica s pripadajućom infrastrukturom (graba, Lug – Prilesje. grijanje, dizalica i sl.). Postavljen je svijetleći reklamni stup s OdVOdnJa djelatnostima Komunalca Vrbovca d. o. o. te je provedena rasvjeta Spojene su sve završne dionice kanalizacijskoga sustava u novu na parkirališnom prostoru. kanalizaciju koja je sagrađena do lokacije budućeg uređaja za radOVI na VOdOOPSKrBI pročišćavanje otpadnih voda. Kupljena je zemlja za budući uređaj završena je gradnja glavnoga magistralnoga vodoopskrbnoga i izrađena je projektna dokumentacija. Sagrađena je kanalizacijska cjevovoda od zagreba do Vrbovca koji je omogućio nesmetanu mreža u Kolodvorskoj ulici te u dijelu ulice braće radića.

vodoopskrbu cijeloga područja pitkom vodom. Sagrađen je nadzorno- OdlaGalIšTe KOMUnalnOG OTPada upravljački sustav koji je instaliran u upravnoj zgradi i koji omogućuje odlagalište je sasvim ograđeno i postavljena su ulazna vrata na praćenje dobave i crpljenja vode sa stanjem u vodotornju Vrbovec. daljinsko upravljanje te je dovedena voda, struja, plin i kanalizacija. JU» ER

Sagrađeno je reciklažno dvorište s popratnim zgradama i garažama za radne strojeve, a ugrađena je i mosna vaga koja služi za svakodnevno S izleta na Brijune: Draæen vaganje dopremljenoga komunalnog otpada. Kupljen je novi specijalni Lukina, Zvonko BraËiÊ, stroj marke Bomag i buldožer koji služi za planiranje i sabijanje Grozdan Kapitan, Nenad dopremljenoga komunalnog otpada. Započeta je sanacija dijela AbramoviÊ i Antun Mance odlagališta na odlagalištu komunalnog otpada Beljavine.

Groblja Kupljene su okolne parcele za proširenje groblja u pravcu istoka i sjevera te je obnovljena mrtvačnica i sanitarni čvorovi.

Građevinska operativa Građevinska je operativa izvodila radove na kompletnom preure đenju i dogradnji Pučkoga otvorenog učilišta u Vrbovcu te na gradnji gradskoga trga u Vrbovcu. Obavila je radove na gradnji pomoćnoga terena na nogometnom igralištu s umjetnom travom. Također je obnovila prostorije gradske uprave i Turističke zajednice. Uredila je prostor sajmišta, sagradila sanitarne čvorove i platoe za pranje kotača, a cijeli je prostor ogradila i organizirala. Izvela je kompletne radove na Vinskom podrumu u sklopu Gradske tržnice, asfaltirala je oko 20 S izleta na Brijune 2007. km cesta, obnovila sve područne osnovne škole i škole u Vrbovcu te je godine: Mehmed (Meho) sagradila plinsku mrežu na području općine Farkaševca. SmajloviÊ, Marijan Terebuh i Ivica Slunjski 60 KoMUNALAc VrboVec − 50 GoDINA

Uspomene s Brijuna

Djelatnici Organizacijske jedinice groblje (slijeva nadesno stoje: Mario Ronjak, Grozdan Kapitan, Boris Kolundæija, Ivica BabiÊ, Tomica BedekoviÊ i Mario Mance JU» ER

61 62 KoMUNALAc VrboVec − 50 GoDINA

UMIroVLJeNIcI

VId dreVenKar iz Vrbovečkog Pavlovca

//////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////

Iz Vrbovečkog Pavlovca u Komunalnom su radili Đuka Kralj, Miško Kralj, Marijan Baćani, Vidak Durbek, Đuka Durbek, franjo Bađinec, roko Lukanić…

Vid je bio vrstan zidar koji je praksom stekao internu kvalifi kaciju, a poslije je bio i poslovođa. Danas je jedini živući radnik Komunalca od njegovih početaka.

Ja sam u Komunalnom radio od početka, punih 30 godina, i u mirovinu sam otišao 1996. Iz Vrbovečkog Pavlovca bilo nas je desetak u Ko munalnom pa su nas zezali da je to naše poduzeće. Jedno sam vrijeme radio kao zidar. Gradili smo odmaralište u Nerezinama, stambenu zgradu za nastavnike u Preseki, nadograđivali smo zgradu Skupštine općine, onaj dio gdje je vijećnica, a poslije su me prebacili na kanalizaciju. Iz svoga radnog staža u Komunalnom najradije se sjećam prijateljstva. U poduzeću nas je bilo malo. Bili smo složni na poslu. Poslije radnog vremena uvijek smo se našli i nekome pomagali u gradnji.

Vid je bio član prvog upravnog odbora (dok nije izabran radnički savjet), bio je predsjednik sindikalne podružnice te član radničkoga savjeta. nakon odlaska u mirovinu bavi se poljoprivredom za potrebe svoje obitelji. JU»er

KaTIca GlaVIca

//////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////

Katica Glavica (r. Kovačević) nakon završene složba obitelj. Naši poslovi (asfaltiranje, gradnja i sl.) završavali su Srednje ekonomske škole u Bjelovaru u kasnu jesen. Stoga smo i imali dan poduzeća ujesen, za tadašnji zapošljava se u Komunalnome. praznik Dan Republike. Posao se za tu godinu obavio. Sljedeća 2 − 3 mjeseca Komunalno nije otpuštalo radnike da bi ih na proljeće kad Tada je šef računovodstva bio Josip Salaj, a krene sezona poslova ponovno primalo u radni odnos. Odlučeno je da zvali smo ga Lola. Ja sam došla u Komunalno svi tih zimskih dana imamo 20 posto manju plaću, a tu bismo razliku u veljači 1966. godine, u travnju je došao Slavko Jakopec, Ljudevit nadoknađivali tijekom sezone. Plaća je uvijek bila redovita. Durbek se zaposlio u lipnju, a Ivan Biškupec iz Gaja u rujnu te godine. Danas umirovljenici Katica i Slavko, koji je 22 godine radio u Katica je radila kao knjigovotkinja, a u zasluženu mirovinu odlazi Komunalnom, rado se sjećaju dana provedenih u Komunalnom. 1996. godine, nakon 30 godina radnoga staža. Navratim kad je prilika. Bar za sada dok ima onih s kojim sam radila. Najvrednije u tih 30 godina radnog staža u Komunalnom bilo je to Ljudi imaju posla, što me veseli, pa im i ne treba smetati. što smo svi bili jedna velika obitelj. Treba istaknuti da smo bili veoma

////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////// ////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////// bra»nI ParoVI I obITEljI u Komunalnom ©EFoVI ra»unoVodSTaVa

U Komunalnom je bilo više braËnih parova zaposlenih: Katica i Slavko Gla- Josip Salaj vica, Stanka i Marijan Maca, Ðura i Juraj Kordiš, boæena i Ivan Pa vle ko viÊ, Slavko Jakopec (na slici) Mira i Josip (Miljenko) KovaËiÊ, Zdravka i Valentin PankretiÊ… Du go godišnji radnik Komunalnoga bio je Stjepan Toma. Njegov zet Zvonko braËiÊ danas Ljubomir Ðuranec je zaposlenik Komunalnoga, a i Zvonkov sin Mario radnik je Komunalca. Katica Glavica

Mirko TiriÊ DANAS

DANAS

snovne djelatnosti Komunalca pokrivaju vrlo širok spektar Milivoj Dobraπ, ing. stroj. okomunalnih poslova kao što su: opskrba stanovništva rukovoditelj Sektora komunalnih djelatnosti pitkom vodom, odvodnja otpadnih voda, održavanje čistoće sa sakupljanjem, odvozom i deponiranjem komunalnog otpada, održavanje tržnice i sajmišta, održavanje gradskih zelenih površina i gradskoga groblja te groblja u općini Dubravi. od 2003. značajnije se ulaže u gradnju vodoopskrbnoga sustava i sustava odvodnje. organizirani odvoz kućnog otpada obuhvaća sve šire područje, obavljaju se istražni radovi na vodocrpilištu, uvodi se informatizacija i moderniziraju se svi segmenti poslovanja. oj proizvodnje i distribucije vode te odvodnja Distribucijsko područje Komunalca proteže se, osim u gradu Vrbovcu, i na području općine Dubrave i općine rakovca. Javna vodoopskrba Vrbovca i općina Dubrave i rakovca temelji se na vodi crpilišta Blanja smještenom na sjevernom rubnom dijelu grada Vrbovca, crpilišta Kostanja u općini Dubravi, magistralnoga vodovodnoga pravca „Dn 500“ iz zagreba i crpilišta Petruševca, s precrpnom stanicom u naselju Lonjici. Kapacitet crpilišta Blanja je 12 l/s, što je dovoljno za opskrbu grada Vrbovca. razlika potrebne vode dovodi se iz zagreba preko precrpne stanice u Lonjici i dalje se distribuira pravcima prema gradu Vrbovcu, općini Dubravi te općini rakovcu. Iz crpilišta Blanja 2012. je iscrpljeno 378 813 kubičnih Postrojenje na vodocrpiliπtu Blanju 68 KoMUNALAc VrboVec − 50 GoDINA

Prepumpna stanica u Lonjici

metara pitke vode, odnosno 31.568 kubičnih metara mjesečno, a iz crpilišta Kostanja u općini Dubravi iscrpljeno je 19 472 kubična metra pitke vode. Iz zagrebačkoga crpilišta Petruševca tijekom 2012. preko precrpne stanice Lonjice u grad Vrbovec ušlo je 821 840 kubičnih metara pitke vode, odnosno 68 487 kubičnih metara mjesečno. ukupna potrošnja pitke vode tijekom 2012. za područje grada Vrbovca i općina Dubrave i rakovca iznosila je 1 220 125 ovlašteni laboranti zavoda za javno zdravstvo „Dr. andrija štampar“ kubičnih metara ili 101 677 kubičnih metara mjesečno, što znači da iz zagreba, nema posebnog kondicioniranja vode osim prolaska kroz je gubitak u mreži za 2012. iznosio 22 posto. fi ltere i kloriranja vode, što se vrši automatskim klorinatorom kada zbog dobre kvalitete vode, koja udovoljava zahtjevima Pravilnika voda ide iz bazena prema vodospremi, odnosno potrošaču. duljina o higijenskoj ispravnosti pitke vode, a koju redovito provjeravaju mreže je 108 km u gradu Vrbovcu, odnosno 13 km za općinu DANAS

Dubravu te 21 km za općinu Rakovec, što ukupno iznosi oko 142 km. Hrvatski zavod za javno zdravstvo iz Zagreba obavio C analizu Materijali izrade većine cijevi su PEHD i lijevano željezo te manjim utvrđena je enormna prisutnost mangana i željeza, tako da voda dijelom PVA i azbestcement. Vodoopskrbni sustav grada Vrbovca nije u skladu s Pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće. je tlačno-gravitacijski. Na dubini između 28 i 40 metara na lokaciji Demanganizacija i deferizacija iste moguća je, ali nije isplativa pa se crpilišta Blanja nalazi se šest bunara, od kojih su četiri u funkciji zasad odustalo od tih crpilišta. sustava. Preostala dva bunara, kapaciteta 5 l/s svaki, treba integrirati Tijekom 2007. započeta je gradnja i primjena opreme za nadzorno- u sustav jer bi se time povećao kapacitet crpljenja iz vlastitoga upravljački sustav u vodoopskrbnom sustavu grada Vrbovca crpilišta, a smanjilo bi se kupovanje vode iz crpilišta Petruševca u kako bi se automatizirao i pratio tehnološki proces proizvodnje Zagrebačkoj županiji. U sustavu postoji i vodosprema kapaciteta i distribucije pitke vode koji je instaliran u Komunalcu Vrbovcu. 330 kubičnih metara koja služi za poboljšanje uvjeta vodoopskrbe, Svrha NUS-a je da omogući efikasan nadzor svih funkcija sustava a u mreži postoji i precrpna stanica u Lonjici (za vodu iz Zagreba) slanjem daljinskih komandi u nadzirane i automatski upravljane koja deponira količinu vode u vodospremi za potrebe grada objekte našega crpilišta Blanja i precrpne stanice u Lonjici. Zakonska Vrbovca ako vlastiti kapaciteti crpilišta nisu dovoljni. Do danas su regulativa zahtijeva i propisuje izdvajanje vode i odvodnje u zasebni na vodoopskrbni sustav grada Vrbovca sveukupno priključena pravni subjekt, što je bilo obavezno do 31. prosinca 2012. godine. 1803 potrošača, u općini Rakovcu 14 potrošača te 108 potrošača u Time bi se omogućili još inovativniji zahvati, kao što je primjena općini Dubravi, koja ima vlastito crpilište u Kostanju, ali kapacitetom sustava za daljinsko očitavanje brojila s aplikacijom za nadzor ne može zadovoljiti potrebe općine pa se stoga namiruje vodom iz sustava očitanja i daljinsko praćenje protoka i tlaka u sustavu magistralnoga duktilnog cjevovoda DV 250 mm iz grada Vrbovca. vodoopskrbe. To bi značilo 24-satni nadzor distribucijskoga sustava Na širem području grada Vrbovca, točnije na području Gostovića, koji bi omogućio rano otkrivanje kvarova na cjevovodima i brojilima 2010. je izvedeno sedam strukturnih piezometarskih bušotina. To je te detektiranje mjesta propuštanja, što je i krajnji cilj uvođenja rezultiralo bušenjem pet pokusnih eksploatacijskih zdenaca. Bunari NUS-a. Naravno, to bi i za potrošače bila velika prednost. su dugotrajnim crpljenjem pokazali izdašne kapacitete vode, daleko veće od postojećeg crpilišta Blanja. No istovremenim praćenjem Kanalizacijski sustav obuhvaća 38 kilometara kanalizacijske kakvoće vode i uzimanjem relevantnih uzoraka na kojima je mreže koja je 80 posto sagrađena od betonskih, a 20 posto od polietilenskih cijevi. Na kanalizacijsku je mrežu priključeno 70 KoMUNALAc VrboVec − 50 GoDINA

Odlagaliπte otpada Beljavine iz zraka

1718 kućanstava i poslovnih objekata. Kanalizacijski je sustav danas Komunalac Vrbovec organizirano skuplja i odvozi komunalni mješovitoga tipa čiji su glavni kolektori sagrađeni od cijevi profi la i neopasni tehno-biološki otpad s područja grada Vrbovca s 600 − 1200 mm, a pripadajuća sekundarna mreža sagrađena je od prigradskim naseljima te općina Preseke, rakovca, Gradeca, cijevi profi la 200 − 800 mm. nažalost, Komunalac nije adekvatno farkaševca i Dubrave. opremljen za održavanje kanalizacijske mreže. Ima tek jedan Skupljanje i odvoz otpada svakodnevno obavlja 14 djelatnika uređaj za odčepljivanje do dužine 10 metara te cisternu za crpljenje pomoću pet specijalnih vozila, i to triju za odvoz otpada i dvaju za i odvoz fekalija. Izrađeni su projekti za provođenje kompletnoga prijevoz kontejnera, koja godišnje prijeđu 61 632 kilometra i potroše kanalizacijskoga sustava za grad Vrbovec i prigradska naselja 25 233 litre goriva. naše odlagalište Beljavine ili novo Selo (bivši u dužini 54 kilometra, od čega je 45 kilometara gravitacijska Lazarevac), ukupne površine 173 400 četvornih metara, nalazi se kanalizacija, a 9 tlačna s 14 precrpnih stanica. ti se projekti trebaju pet kilometara jugozapadno od grada Vrbovca i na njemu se odlaže kandidirati za fi nanciranje iz pristupnih fondova eu-a. također je komunalni i tehnološki neopasni otpad koji se prethodno provjerava. pri kraju i projektiranje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Kako bi se zbrinjavanje otpada provelo na prihvatljiv način, 2011. kojima je osnovna uloga pročišćavanje otpadnih voda do stupnja sagrađen je glavni arhitektonsko-građevinski projekt sanacije kakvoće koja osigurava da ne pogoršaju i ne ugroze prirodno stanje odlagališta otpada Beljavina po Institutu građevinarstva Hrvatske okoliša. taj se projekt također kandidira za fi nanciranje iz fondova (IGH) te je dobivena građevinska dozvola. Vrijednost projekta eu-a. sanacije iznosila bi oko 21 000 000 kuna, a fond za zaštitu okoliša oj sakupljanje i deponiranje otpada, pristao je fi nancirati 40 posto toga iznosa. nažalost, fi nancijska konstrukcija nije uspješno zatvorena i posao nije u potpunosti odræavanje groblja i zelenih povrπina odrađen kako je predviđeno projektom. no za vrijeme sanacije ova oJ obavlja poslove skupljanja, prijevoza i zbrinjavanja ipak su sagrađeni objekti neophodni za rad odlagališta: garaža, komunalnog otpada te skladištenje posebnih kategorija neopasnog prijavnica s prostorijom za djelatnike, sanitarni čvor, 5-tonska vaga, otpada kao što je ambalažni otpad, plastika, papir, staklo, metali, plato za pranje vozila, parkiralište, reciklažno dvorište, priključak drveni otpad, elektronski otpad, akumulatori i gume. Skupljanje struje s trafostanicom, priključak vode i odvodnje, priključak za otpada u gradu Vrbovcu počelo je 80-ih godina prošloga stoljeća, a DANAS

71 72 KoMUNALAc VrboVec − 50 GoDINA DANAS

73 Kapela Sveta tri kralja na vrboveËkom groblju, izgraena 1713. godine

plin te kompletna ograda oko odlagališta s vratima na automatsko otvaranje. Ivan Rabuzin: Groblje u Vrbovcu, 1964. (ulje na platnu 89x130), vraÊeno u autorovu kolekciju Komunalac Vrbovec je od 1. siječnja 2011. svim svojim korisnicima podijelio kante od 120 litara za odlaganje komunalnog otpada, groblja u Vrbovcu, triju prigradskih groblja (u Dijanešu, Lovrečkoj a u gradu su Vrbovcu postavljena i 23 zelena otoka. odvoz Varoši i Gornjem tkalcu) te sedam groblja u općini Dubravi (Sv. komunalnog otpada vrši se sa svih područja četiri puta mjesečno, Martin, Marinkovec, Koritna, Vukšinec, Mostari, nova Kapela i odnosno jednom tjedno. u 2012. smo sa svih područja skupili 4388 općinsko groblje Dubrava). trenutačno na Gradskome groblju u tona ili 4 388 000 kilograma komunalnog otpada. Grad Vrbovec Vrbovcu ima 2474 grobna mjesta, a na trima prigradskim grobljima deponirao je 2852 tone, općina Dubrava 702 tone, općina Gradec 395 ukupno 945 grobnih mjesta. na groblju u Vrbovcu sagrađene su tona, općina rakovec 132 tone, općina farkaševac 176 tona i općina grobnice s odvodnjom za prodaju kao i dvije grobnice u vlasništvu Preseka 131 tonu otpada. Komunalca, jedna služi kao kosturnica za polaganje posmrtnih odræavanje groblja, ËiπÊenje ostataka ekshumiranih iz neznanih grobova, a druga za potrebe i odræavanje javnih povrπina privremenog ukopa. grada Vrbovca, trænica i sajmiπta ova oJ obavlja djelatnost održavanja zelenih površina grada MrtvaËnica na Vrbovca, čišćenje ulica, trgova i parkova, čišćenje nogostupa u groblju u Vrbovcu zimskome periodu, održava groblja te gradi grobnice i grobove s okvirom do faze oblaganja kamenom te organizira sprovode. oJ jednom mjesečno održava i čisti oko 9000 četvornih metara nogostupa i cesta uz rubnjake, održava i oko 35 000 četvornih metara travnatih površina koje se kosi u razdoblju travanj – rujan. zasadi se oko 10 000 sadnica cvijeća, kose se i održavaju dječja igrališta u Jugu I i II. također se brine o održavanju Gradskoga 74 KoMUNALAc VrboVec − 50 GoDINA DANAS

Trænica Vrbovec

na našoj zelenoj tržnici obavlja se promet poljoprivrednim uglavnom samo utorkom. u sklopu tržnice također se nalaze proizvodima, uglavnom domaće proizvodnje, za koje je postavljeno poslovni prostori s raznom robom i kafi ći. 40 stolova. u sklopu unutarnje zelene tržnice smješten je poseban Stočni sajam u Vrbovcu godinama se održava utorkom na sajmištu prostor sa šest mjesta namijenjen prodaji mliječnih proizvoda. na gdje se osim stoke odvija promet različitom tehničkom robom, vanjskom dijelu tržnice, takozvanoj „kamenoj cesti“, smještena su predmetima za kućnu uporabu, poljodjelskim alatima, žitaricama, mjesta za prodaju cvijeća i sadnica te voća i povrća. takvih mjesta živim pilićima i guskama, sadnicama voća i loze, kao i različitom ima ukupno 10 za sadnice, 13 za cvijeće, a za voće i povrće šest. na drugom već rabljenom robom. vanjskom asfaltiranom dijelu tržnice postoje 43 prodajna mjesta za prodaju različitih roba na štandovima. tržnica radi punim plućima

Postavljanjem hladnjaka na vrboveËkoj trænici prodavaËice sira i vrhnja svoje proizvode prodaju u boljim higijenskim uvjetima 76 KoMUNALAc VrboVec − 50 GoDINA

Zimska sluæba skrbi o ËiπÊenju ulica grada Vrbovca DANAS

Gordana –uraπina, dipl. iur. svim vrstama postupka proisteklim iz poslovanja Društva (parnični, izvanparnični, zemljišno-knjižni, kazneni, prekršajni, stečajni, rukovoditeljica Sektora opÊih, kadrovskih i pravnih poslova upravni, upis u sudski registar), provode se postupci usmenih javnih nadmetanja (licitacije) i postupci javne nabave sukladno zacrtanom planu poslovanja i planu javne nabave.

Komunalac Vrbovec d. o. o. svoj rad osigurava obavljanjem Također se prate zakonski propisi, stručna literatura i sudjeluje djelatnosti zbog kojih je i osnovan, ali i obavljanjem zajedničkih se u stručnom usavršavanju. U suradnji s ostalim ustrojstvenim djelatnosti (pravnih, računovodstvenih, administrativnih, pomoćnih jedinicama obavljaju se poslovi planiranja, upravljanja i razvoja i dr.) koje se ostvaruju jednim dijelom u Sektoru općih, kadrovskih i ljudskih potencijala. Sastavljaju se različite vrste ugovora pravnih poslova kao posebnoj ustrojstvenoj jedinici u Društvu. trgovačkoga prava, nagodbi, izjava, obrazaca i dokumenata iz nadležnosti drugih sektora. Sektor općih, kadrovskih i pravnih poslova prati, analizira i usklađuje rad s drugim ustrojbenim jedinicama radi pružanja Priprema se dokumentacija kod podnošenja zahtjeva radi što kvalitetnije usluge građanima. Sektor organizira obavljanje ispunjavanja uvjeta potrebnih za izdavanje rješenja za obavljanje poslova urudžbenog zapisnika, prijema i otpreme pošte, u njemu određenih komunalnih djelatnosti, odnosno provode se aktivnosti s se obavljaju stručni, upravni i administrativni poslovi iz djelokruga vanjskim institucijama i organizacijama sa svrhom zadovoljavanja radnopravnih poslova, poslovi vođenja arhive Društva te poslovi zakonskih uvjeta, a sve u cilju razvoja Društva. Jedan od poslova primanja i obrade reklamacija potrošača. Sektora su i utuženja nenaplaćenih dospjelih potraživanja za izvršene usluge Društva. Pruža se pravna pomoć u primjeni zakona i drugih akata, daju se pravni savjeti i mišljenja, izrađuju se nacrti pojedinačnih odluka, pravilnika i drugih akata koje donose organi Društva (Uprava, Nadzorni odbor i Skupština Društva), provode se postupci registracije statusnih promjena, obavljaju se poslovi zastupanja i predstavljanja Društva pred sudovima i drugim državnim tijelima u 78 KoMUNALAc VrboVec − 50 GoDINA

JUbILArcI 10 GoDINA

Jasna cvok, ing. građ.

Završila sam Građevinski fakultet u Zagrebu i nakon 15 godina radnog iskustva u Zagrebu zaposlila sam se u Komunalcu. Počela sam raditi na poslovima voditelja građevinskih radova.

U travnju 2004. prelazim na radno mjesto voditelja Jedinice sakupljanja i odlaganja komunalnog otpada i odlagališta otpada, gdje sam sve do srpnja 2008. kada sam preuzela funkciju zamjenika direktora, koju sam obnašala do listopada 2010. godine. Kad je ukinuto to radno mjesto, vraćam se na radno mjesto koje obuhvaća više djelatnosti – voditelj OJ sakupljanje i deponiranje otpada, održavanje groblja i zelenih površina.

Tijekom tih deset godina rada prvenstveno sam se borila za imidž poduzeća podižući svijest i disciplinu radnika na radnim mjestima, za što bolju suradnju s građanima korisnicima naših usluga te za edukaciju stanovništva u pogledu zbrinjavanja otpada. DANAS

79 15 GODINA

Danijel Cuzel Tomica BedekoviÊ

U Komunalcu sam se zaposlio prije 15 godina. Prvu godinu rada proveo sam Tih 15 godina brzo je prošlo. Kao da je bilo jučer kad me na gradnji magistralnoga vodovoda od Božjakovine do Vrbovca. Bio je to težak je gospođa Nada Zlatar (sada u mirovini) nazvala i pitala fizički rad, ali sam stekao vrijedna iskustva. Nakon toga sam premješten na želim li raditi u Komunalnom. Naravno, pristao sam i nisam radno mjesto inkasatora za naplatu plina i vode te sam taj posao obavljao požalio. Radio sam na održavanju zelenih površina u gradu, narednih šest godina do odluke rukovodstva da ukine takav način naplate računa. na poslovima vezanim uz tržnicu, na groblju, sajmu… Ukidanjem inkasatorske službe povećao se obujam posla na blagajni pa sam Imam radno mjesto, što je danas veliki kapital. To cijenim raspoređen na blagajnu kao ispomoć. Osim toga sam obavljao i posao obračuna i svojim zalaganjem na poslu svakodnevno to nastojim i plaća zaposlenicima i naplate potraživanja. Odlaskom blagajnice Ivice Kazanec opravdati. Želio bih da u našem gradu ima još više radnih u mirovinu, kojoj sam zahvalan na pruženoj pomoći i potpori, preuzeo sam mjesta kako bi se mladi mogli zaposliti i na taj način samostalno vođenje blagajne, koja je ubrzo ukinuta zbog potrebe smanjenja visokih osigurati sebi i svojoj obitelji bolji život. Mi smo na poslu bankovnih provizija. Trenutačno obavljam sav posao vezan uz obračunavanje pajdaši, dobro se slažemo. Kad si s prijateljima, ni jedan ti plaća zaposlenicima, obustave na plaći, evidenciju rada, godišnje odmore, isplate posao nije teško obaviti. KUP-a, vodim blagajnu sindikata i sve poslove dobivene od rukovodioca. 80 KoMUNALAc VrboVec − 50 GoDINA

15 GoDINA 20 GoDINA

Ivan robina Zvonko braËiÊ

U Komunalnom sam 15 godina, a prije toga sam 15 godina ///////////////////////////// Počeo sam 15. travnja 1992. u radnoj jedinici Građe- bio u Univerzalu. Radio sam na Beljavinama, na deponiji oSTalI vinarstvo gdje sam radio sve povjerene poslove. otpada, a nakon operacije srca 2010. radim na porti. PETnaESToGodI©njI Kad se ukazala prilika, u rujnu iste godine preuzeo jubIlarcI Porta je ogledalo poduzeća. Ja sam taj kojem se stranke sam posao rukovoditelja groblja u Dubravi. Tada prvom obraćaju, bilo da nekoga trebaju ili da imaju –uro cuzelj i nas je na obavljanju tih poslova bilo 12, a sada primjedbe na račun koji je Komunalno ispostavilo. Goran Vrban nas je osam zaposlenih. Komunalac pruža obitelji umrloga kompletnu uslugu ukopa. Smrt je u Zadovoljan sam jer radim i imam plaću. Teško mi je čuti obitelji šok i kada se desi, ukućani su potreseni. Mi da mnogi radnici rade, a ne dobivaju plaću par mjeseci. smo profesionalci koji moramo s dužnim pijetetom Češće se sretnem s kolegama iz Univerzala i prvo je ući u obitelj umrloga. Naša sredina je relativno pitanje: „Radiš li?“ Danas je imati radno mjesto i dobivati mala i gotovo se svi međusobno znamo, zato i plaću velika sigurnost. To mi u Komunalnom imamo. mi radnici smrt u obiteljima umrlih emotivno Vidim da nam i sve bolje ide, a to me veseli. doživljavamo. DANAS

Tri sam mandata predsjednik Radničkog vijeća, što je nezahvalna dužnost. Istodobno sam i član Nadzornog odbora u ime radnika, već treći mandat. Na tu sam funkciju posebno ponosan jer zastupam radnike.

Zvonko Bračić uživa ugled ne samo u Komunalnome već i u selu Konaku, gdje je predsjednik Vijeća Mjesnog odbora. Do sada je proveo nekoliko humanitarnih akcija. Pomogao je djeci iz obitelji Dragija da nakon majčine i očeve smrti ostanu na okupu. Posebno je sa simpatijama odjeknula akcija koju je vodio i u kojoj je Ivanu Stancu, radniku Komunalca, sagradio obiteljsku kuću nakon što su mu umrli roditelji.

Zvonko BraËiÊ dobitnik je godišnje nagrade grada Vrbovca 82 KoMUNALAc VrboVec − 50 GoDINA

20 GoDINA

Mato Geceg Zdravka PankretiÊ, ing. građ.

U Komunalnom sam počeo raditi u građevinskoj grupi, a od Voditeljica sam organizacijske jedinice Proizvodnja i distribucija vode i 2004. radim kao čistač ulica grada Vrbovca. Taj posao obavljam odvodnja. U mojoj je jedinici zaposleno 11 djelatnika te dvoje stažista. Biti zdušno i zadovoljan sam radnim mjestom. Nije dovoljno da za voditelj danas nije jednostavno. S jedne strane su zaposlenici, s druge Uprava, čistoću grada skrbimo samo ja i moj kolega. Čist i uredan grad a s treće klijenti – treba to pomiriti. Kao mladi inženjer građevinarstva bila trebala bi biti skrb svih građana našega grada. sam najprije jednu godinu pripravnica, a potom sam bila voditeljica gradilišta u radnoj jedinici Građevinarstvo. 20 godina dosadašnjega radnog vijeka brzo Metla mi je svakodnevno u ruci, a u čišćenju grada pomažu mi mi je prošlo. Što je ostalo iza mene i mojih djelatnika, lako se može vidjeti: i suvremeni strojevi (čistilica). Strojno se puno da učiniti jer kilometri asfaltnih cesta, kilometri vodovoda i kanalizacije, zgrada gradskoga čistilica ima spiralnu metlu, ali ruka je ruka. stadiona, kilometri nogostupa u Vrbovcu, u Dugom Selu… Istodobno vodimo brigu i o 7 − 8 cvjetnih otoka na kojima Od 2005. sam u organizacijskoj jedinici Proizvodnja i distribucija vode i sadimo sezonsko cvijeće. To je ukras svakoga grada, pa i našeg odvodnja. Trudimo se da građanstvo bude kvalitetno opskrbljeno vodom, a Vrbovca. Uvijek mi je drago kad Vrbovčani primijete naš želja nam je da se vodoopskrbna i kanalizacijska mreža što više proširi te trud, kad nam pomažu, barem tako da ne razbacuju otpad po da bude dostupna što većem broju građana, što su i civilizacijski dosezi. ulicama. DANAS

83 25 GODINA 30 GODINA

Zlata SkoËaj Paπman ∆irkiÊ Paπo

Nakon smrti Franje Skočaja, radnika Komunalnoga, kolektiv je Svi su moji prijatelji u Komunalnom i u Vrbovcu, ali i šire. U Komunalno odlučio zaposliti njegovu suprugu Zlatu koja je ostala samohrana sam došao raditi iz Delnica u travnju 1981. godine. Počeo sam kao NKV majka troje male djece. Svih 25 godina radi u poduzeću. radnik, a radili smo na postavljanju plinovoda Vrbovec – Sveti Ivan Žabno. Nakon odsluženja vojnoga roka 1982. vratio sam se. Da bih mogao raditi Čistačica sam u Komunalnom. Mnogi su se za to vrijeme promijenili, na Unimog stroju, a bila je potreba da na njemu radim u Molvama, položio i direktori i rukovoditelji. Poduzeće je za mene i otac i majka jer mi sam u Varaždinu za KV strojara. Danas sam strojar i radim na bageru je kolektiv pomogao kad mi je bilo najpotrebnije. na odlagalištu otpada u Beljavinama, a po potrebi sam i vozač kamiona. Stekla sam mnogobrojne prijatelje u kolektivu, a to se prijateljstvo Bio sam među osam radnika koji su u Komunalac došli 1981. iz Bosne nastavlja i poslije radnoga vremena. Najveća mi je želja imati svoj i Hercegovine (Kotor Varoš, selo Dabovci). Nas su Bosance ovdje toplo krov nad glavom. Danas sam podstanar, a do krova nad glavom primili. To se posebno pokazalo 1992. kad je izbio rat u Bosni i Hercegovini sama ne mogu doći. Posebno zahvaljujem starijoj kćeri Katarini i kad smo kod prijatelja sklonili svoje obitelji. U Vrbovcu živim s obitelji. koja je, dok sam ja radila, skrbila o mlađoj sestri i bratu. Jest da smo supruga i ja sada sami, jer su sinovi odrasli i otišli trbuhom za Zlata Skočaj ima troje djece (dvije kćeri i sina) i šest unuka. kruhom (jedan je sin u Švedskoj, a drugi u Austriji), ali takav je život. 84 KoMUNALAc VrboVec − 50 GoDINA

30 GoDINA

Nikola Ferko

Meni je Komunalac drugi dom, već 31 godinu. Nakon završene srednje mehaničke škole u Bjelovaru, gdje sam stekao zvanje automehaničara, prvo zaposlenje dobio sam u Komunalcu. Ja sam mu vjeran kao i on meni. Radim pošteno svoj posao, koji nije nimalo lagan. Sada sam jedini automehaničar, a prema opsegu posla trebalo bi nas biti više.

Komunalno posjeduje 50-ak raznih strojeva. Nekima je i prošao vijek trajanja pa treba uložiti puno znanja i volje da bi se ti strojevi osposobili i bili u funkciji.

Danas su uvjeti rada daleko bolji nego prije 30 godina. Nekada smo radili pod otvorenim nebom, a danas imamo suvremeno uređenu i opremljenu mehaničarsku radionicu. DANAS

/////////////////////////////////////////////////////////////////// Komunalac GlaSIlo

Potkraj 2012. kolektiv tiska interno glasilo pod nazivom Komunalac glasilo. List se tiska u 4000 primjeraka i dijeli se besplatno.

/////////////////////////////////////////////////////////////////// ZnaK TVrTKE

Tvrtka Komunalac Vrbovec 2013. promijenila je znak koji ju je predstavljao dugi niz godina. Zbog novih standarda u træiπnoj komunikaciji i ulaska u europsku uniju tvrtka je odluËila osuvremeniti svoj vizualni identitet u kojem je kreirana i ova monograﬁ ja. SUTrA

Dražen Sudinec, dipl. ing. stroj. direktor od 13. veljaËe 2012.

Projektni pristup u Komunalcu Sredinom 2012. odlučili smo pojačati aktivnosti na internoj organizaciji i transparentnosti sustava, posebice u odjelu komunalnih usluga i odjelu nabave i logistike. tvrtka je već prije nekoliko godina prilagodila svoje poslovanje u kontroli vodocrpilišta prema HaCCP principima. Sada je odlučila implementirati sustav upravljanja kvalitetom prema ISo 9001 te sustav upravljanja okolišem prema ISo 14001. u drugoj polovici godine u suradnji sa savjetnikom započeli smo pripreme za uvođenje navedenih sustava, ali za početak u „papirnatom obliku“. razlog tomu je usporedno snimanje poslovnih procesa radi naknadne informatizacije te podizanje svijesti sustava Q u organizaciji. Potkraj 2012. Komunalac Vrbovec konačno dobiva certifi kate 9001 i 14001 kako bi tvrtka bila spremna za drugu fazu – informatizaciju poslovanja koja započinje početkom 2013. godine.

odluka uprave je koristiti procesni pristup prilikom informatizacije poslovnih procesa iz nekoliko razloga:

> organizacija želi kontrolirati aktivnosti prema tijeku/rokovima izvođenja;

> procesni pristup osnovica je sustava kvalitete i okoliša;

> vjeruje se da će procesni pristup podići sveukupnu kvalitetu rada svih djelatnika, a na kraju i organizacije; SUT R A

> olakšat će se mjerenje procesa te omogućiti bolji preduvjeti za Za praćenje tih aktivnosti primijenjen je projektni pristup uz organizacijska poboljšanja i uštede; kontrolirano provođenje predmeta prema definiranim poslovnim procesima. Na taj je način kreiran kombinirani pristup upravljanju > jedan od glavnih ciljeva Uprave jest transparentnost poslovanja projektima i upravljanju poslovnim procesima. Svaki je predmet pa će se sređivanjem unutarnjih aktivnosti na procesnom (task) jedan proces koji možemo kreirati prema organizacijskim principu krenuti prema „online“ usluzi pomoću koje bi građani potrebama. Voditelj projekta pregleda stanje svih predmeta te prema mogli pratiti stanje predmeta koje su pokrenuli, tj. u kojem je rokovima i odgovornosti pojedinoga djelatnika za izvršenje statusa statusu neki zahtjev, kada se planira završetak predmeta i rok; kontrolira izvršenje zadataka. Korišteni pristup, u kojem praktično > omogućen je dostupan programski web alat BPM@S za kombiniramo projektni pristup i upravljanje procesima, omogućuje informatizaciju na navedenim principima, za razliku od upravljanje aktivnostima s više aspekata, kako vremenski tako i dosadašnjih ponuda koje su bile višestruko skuplje i s alatima s obzirom na odgovornosti pojedinaca. Sve pratimo zapisima. S kompleksnijim djelatnicima za korištenje. obzirom da se za rad koristi dodjeljivanje zadataka djelatnicima Analizom poslovnih procesa u Komunalcu utvrđeno je da, kao i u koji međusobno usmjeravaju proces, a uz pomoć predefiniranog većini organizacija, poslovni procesi nisu previše kompleksni nego tijeka (workflow), omogućena je dobra interna komunikacija koja je relativno velik njihov broj. Praktički je svaki proces moguće omogućuje ne samo evidenciju izvršenoga rada nego i informiranje predstaviti u četiri koraka (PDCA). Sve aktivnosti koje je potrebno o stanju kao dijelu procesa. Standardizira se rad i način zapisivanja, kontrolirati moguće je prikazati u četirima skupinama: umanjuje se ukupna količina evidencija koje su do sada djelatnici vodili zasebno i na različitima formama; oslobađa se vrijeme jer 1. obvezne aktivnosti sustava kvalitete prema ISO 9001 praktično koriste iste podatke koje sami popunjavaju radeći na 2. procesi sustava zaštite okoliša ISO 14001 predmetima kroz workflow. Time se postiže transparentnost sustava

3. procesi sustava HACCP te mogućnost mjerenja poslovnih aktivnosti radi unapređenja. Voditelju okoliša i voditelju sustava kvalitete omogućuje se rad na 4. ostali procesi. mjerenju i kontroli poslovnih procesa i projekata jer nije potrebno 90 KoMUNALAc VrboVec − 50 GoDINA

da se bave „administracijom“ te na taj način dobivaju svoju pravu ciljevi organizacijskih odjela. Pokazatelj konačnog uspjeha projekta vrijednost. bilo bi uspostavljanje sustava izvještavanja uz mjerenje KPI procesa.

Da bi se takav sustav uspostavio, potrebno je integrirati tri elementa: uz projektni pristup novost iz 2012. je i Glasilo Komunalca, tiskovina ljude, organizaciju i tehnologiju. Prvi dio projekta je educiranje koju smo uveli kako bismo svoje krajnje korisnike usluga informirali operativnih djelatnika kako da izvršavaju svoj posao uz rad na o cijenama, strukturi cijena, uslugama i projektima i svemu ostalome programu te praćenje pojedinih radnih koraka koji su pripremljeni što se fi nancira javnim novcem. Sve je to u skladu s nastojanjima da i predefi nirani u programu. to je relativno lako odrađeno jer naš rad bude potpuno transparentan prema građanima, ali i prema ih softver vodi kako u koracima tako i u tipu zapisa. Lako je i našim vlasnicima, odnosno osnivačima. uspostaviti KPI kontrolu praćenja s razine top menadžmenta. najteži očekuje se da će se do konca 2013. Vodoopskrba izdvojiti u zasebnu dio projekta u smislu implementacije cjelovitog organizacijskog tvrtku. za Komunalac će to značiti reorganizaciju i nije sasvim sustava jest uspostavljanje razine kontrolora projekata (nadređenih), izvjesna sudbina novonastale tvrtke jer u trenutku pisanja ovoga a radi kontrole rada i kontinuiranog poboljšavanja. Da bi teksta nije poznata strategija Vlade republike Hrvatske o novim organizacijski sustav dobro funkcionirao, ključno je imati tzv. vodoopskrbnim područjima ni o najavama ujedinjavanja pojedinih vlasnike projekta (vlasnike procesa) koji pregledavaju zadatke tvrtki za vodoopskrbu. te ih korigiraju još za tijeka procesa. nažalost, činjenica je da je velik dio srednjeg menadžmenta, odgovornog za izvršavanje u svakom slučaju, Komunalac svoju 50. obljetnicu dočekuje spremno poslovnih procesa, nedovoljno educiran o općem upravljanju i i s vjerom u uspjeh u vremenu koje dolazi, a možda i s novim upravljanju poslovnim procesima. Praksa pokazuje da voditelji, djelatnostima koje su zatražene od osnivača. za Vrbovec i okolne koji nisu operativni dio pojedinoga procesa, samo reagiraju na općine to može samo značiti pružanje još bolje i kvalitetnije usluge informacije koje na kraju rada pokažu da nešto nije ispravno. njihovim građanima. također i sustav cjelokupne organizacije i motivacije ponekad nije usklađen sa zahtjevima procesa pa se procesi ne prate horizontalno (zadovoljstvo unutarnjeg i vanjskog kupca) nego kao vertikalni SUTrA

91 Josip JambraË, mr. univ. spec. oec. predsjednik Nadzornog odbora

Samo snaæna komunalna tvrtka jamËi sigurnu komunalnu uslugu Javna služba, odnosno javna usluga, posebno kada se govori o opskrbi vodom, kanalizacijom, odvozu i deponiranju komunalnog i otpada druge vrste, ovisi o snazi komunalnih tvrtki. te su djelatnosti od iznimne važnosti za život građana grada Vrbovca i ne samo da se ne mogu već se ni ne smiju prepustiti grabeži tržišta. Kvaliteta, sigurnost i na kraju razina cijena javnih usluga trebale bi ostati u rukama lokalnih jedinica odnosno njihovih predstavničkih tijela. naime, procesi privatizacije koji su se nedavno dogodili u tranzicijskim zemljama, te u zemljama europske unije (engleska) prije dvadesetak godina, pokazuju štetnost takvih odluka. Komunalna je infrastruktura u tim zemljama uništena, građani su dovedeni do ruba očaja jer je usluga postala skupa, nekvalitetna i nesigurna. Stoga se zalažem i promičem društvenu odgovornost vlasti i uprava komunalnih tvrtki – vlasti da u cijelosti potpomažu komunalne tvrtke u razvoju skupe komunalne infrastrukture kako bi građanima bila dostupna za korištenje, a uprava komunalnih društava, odnosno društava čija je djelatnost javna opskrba (plin, struja itd.) da vode društva s osobitim senzibilitetom za kvalitetu i sigurnost te transparentnost u pružanju usluga.

Proces pridruživanja i prilagodba zakonske regulative članicama europske unije imao je važnu ulogu u određivanju našeg odnosa prema javnim službama. Prvi put pitanja javnih službi nisu više 92 KoMUNALAc VrboVec − 50 GoDINA

samo unutarnja pitanja članica već i pojedine službe djelomice biti usklađeni s očekivanim koristima. u kontekstu održivoga podliježu nadležnosti pravila unije. to znači da se za javne službe razvoja, iznimno je važno da to razmotre službe u zašiti okoliša od općeg gospodarskog interesa primjenjuju pravila jedinstvenog i s njima povezane službe vodoopskrbe, odvodnje i zbrinjavanja europskog tržišta, odnosno liberalizacija. to je za posljedicu imalo otpada. Današnji pristup javnim službama u eu realan je pristup podjelu javnih službi na dio koji se može komercijalizirati i na koji svoje stajalište defi nira sadržajem javne službe, bez obzira na dio infrastrukture koja ostaje u javnom vlasništvu i pruža uslugu oblik i naziv. Drugim riječima, službe od općeg gospodarskog interesa operaterima na tržištu. Pravilo nastoji općenito odvojiti pružanje postaju dijelom integriranoga tržišta, defi niranog pravilima eu, koje samih usluga od upravljanja infrastrukturom koja je nužna svim reguliraju neovisna tijela zemalja članica. pružateljima, odnosno nužna je za stabilnost usluga i funkcioniranja Grad Vrbovec, gradske vlasti i uprave javnih službi moraju tražiti sustava u cjelini. prostor za organizaciju javnih službi poput poslovnoga sektora. europska je komisija u Zelenoj i Bijeloj knjizi pokazala da postoji naime, žele li ostati i opstati na tržištu pružatelja usluga, moraju opće slaganje o važnosti visokokvalitetnih službi od općeg interesa težiti zadovoljavanju tržišnih uvjeta – efi kasnosti, efektivnosti i za društva zemalja članica. Službe od općeg interesa važne su za ekonomičnosti – odnosno moraju povećati djelotvornost poslovanja. osiguranje društvene i teritorijalne kohezije te za konkurentnost S druge strane, gradska (javna) uprava mora biti osposobljena europskoga (hrvatskoga) gospodarstva. I građani i poduzeća očekuju nadzirati pružatelje usluga, kreirati fi nanciranje dostupnosti usluga mogućnost fi nancijski dostupnih i visokokvalitetnih usluga od općeg za sve građane po primjerenim uvjetima i osigurati održivost interesa. organizacija službi od općeg interesa može biti povjerena sustava u cjelini. Komunalne službe neće više moći biti vezane uz javnom ili privatnom sektoru, s time da određivanje obveza i teritorijalne granice jedinice, već će biti prisiljene iz ekonomskih zadataka ostaje u nadležnosti javnih vlasti na određenoj razini. razloga na neovisan administrativni status (šire područje djelovanja) Javne vlasti odgovorne su za regulaciju tržišta kao i za osiguravanje koji će im osigurati optimalan broj korisnika za održivo poslovanje i ispunjenja svrhe povjerenih usluga pružatelja. Posebno je važno kvalitetu komunalnoga standarda. osigurati kvalitetu, sigurnost i zaštitu korisnika i građana službi europski pristup stavlja građanina u prvi plan na načelima od općeg interesa, a s tim u vezi i dugoročnu sigurnost kvalitete i dostupnosti usluge te otvorenosti i transparentnosti uz minimalne razvoja ponuđenih usluga, vodeći računa o troškovima koji moraju formalnosti. takav pristup znači i promjenu u odnosima između SUTrA

jedinica lokalne samouprave prema strateškom planiranju razvoja komunalne infrastrukture. Dosadašnji pristup zasebnoga, nekoordiniranoga razvoja (ako se uopće može tako nazvati) komunalne infrastrukture pogrešan je, bez rezultata, a ubuduće nije ni moguć. Dakle, čelni ljudi jedinica moraju zajedno utvrditi model razvoja službi od općega gospodarskog interesa, posebno komunalne službe, s obzirom na europski pristup organizaciji javnih službi. temeljni je cilj kvalitetnija i dostupnija uslugu s primjerenom cijenom za građane i korisnike. Jedinice lokalne samouprave zapravo svoju temeljnu ulogu imaju u osiguranju i zadovoljavanju trajnih životnih potreba građana, od kojih je komunalna usluga među najvažnijima. za ostvarenje tih ciljeva i osiguranje kvalitetne komunalne usluge i drugih javnih službi nužno je osigurati sposobne timove u javnim poduzećima i javnoj upravi. Samo su timovi ljudi organizirani na profesionalnim i stručnim principima jamstvo dobrih rezultata. Komunalac Vrbovec je na dobrom putu da stvori stabilnu, kvalitetnu i djelotvornu tvrtku koja će biti sposobna natjecati se u jednakim tržišnim uvjetima za pružanje komunalnih i drugih usluga u gradu i izvan njega. Stvaranje tvrtke takvih mogućnosti jamstvo je zadovoljstva građana našom uslugom. zadovoljstvo građana najveća je nagrada djelatnicima, upravama i vlasnicima.

Vjerujem u zajednički uspjeh!

96 KoMUNALAc VrboVec − 50 GoDINA

PoPIS ZAPoSLeNIH (1964. 2013.)

A aleKIć BećO / 05. 03. 1974. − 19. 11. 1974. BlaŽUTIć BranKO / 18. 01. 1971. − 31. 01. 1983.

aleKIć SMaJO / 05. 03. 1974. − 22. 04. 1974. BraBlec STJePan / 05. 05. 1971. − 30. 06. 1982.

aleKIć raMO / 21. 04. 1981. − 20. 10. 1992. BaĐInec STJePan / 20. 05. 1974. − 04. 05. 1980.

anTOnIć ŽelJKO / 29. 06. 1988. − 21. 09. 1992. BaUMKIrcHer MIrKO / 29. 05. 1974. − 28. 07. 1974.

aBraMOVIć nenad / 04. 08. 1994. − u radnom odnosu BačeK ĐUrO / 02. 08. 1974. − 11. 03. 1985.

anTOlIć nedelJKO / 01. 06. 2007. − 30. 11. 2007. BreZan MarIJan / 05. 08. 1974. − 23. 06. 1975

anTOlIć IVIca / 01. 06. 2007. − 30. 11. 2007. BeclIn SlaVKO / 10. 07. 1974. − 31. 12. 1984. / 30. 09. 2010. − u radnom odnosu BreZnIčKI STJePan / 01. 03. 1977. − 04. 06. 1984. aBraMOVIć SInIša / 01. 10. 2007. − u radnom odnosu BIOndIć IVan / 13. 09. 1977. − 01. 11. 1977.

B BOTIć SOlIT / 05. 03. 1974. − 19. 11. 1974. BUBnJar STJePan / 04. 04. 1978. − radio na neodređeno vrijeme BaćanI MarIJan / 01. 04. 1964. − radio na neodređeno vrijeme BUTIć draGUTIn / 05. 04. 1978. − 31. 05. 1978.

BaĐInec franJO / 01. 04. 1970. − 14. 04. 1988. BaSTIć VladO / 04. 05. 1979. − 08. 03. 1983.

BaĐInec ValenT / 29. 07. 1969. − 28. 01. 1995. BerTečIć IVan / 31. 05. 1979. − 21. 03. 1990.

BaĐInec MarTIn / 05. 10. 1973. − 14. 06. 1974. BOrIć MIlKa / 28. 08. 1979. − 30. 06. 1980.

BaKar draGUTIn / 10. 05. 1972. − 08. 02. 1991. BrlečIć IVan / 19. 05. 1980. − 05. 10. 1987.

BarBIr IVan / 17. 08. 1972. − 31. 01. 1995. BlaZIn BOšKO / 01. 08. 1981. − 31. 05. 1985.

BelačIć franJO / 01. 04. 1964. − 30. 09. 1992. BerTInOVec JOSIP / 16. 05. 1983. − 12. 11. 1984.

BIšKUPec IVan / 24. 09. 1966. − 30. 06. 2004. Bešan JOSIP / 15. 03. 1988. − 18. 04. 1988. P O PIS ZAP SL E NIH

BUBNJEK MATO / 17. 03. 1988. − 02. 10. 1992. C CUZEL ANDRO / 28. 03. 1977. − radio na neodređeno vrijeme

BOCHIČEK ŽELJKO / 02. 08. 1988. − 06. 09. 1990. CUZEL SLAVKO / 23. 08. 1978. − 01. 06. 1983.

BIŠKUPEC ŽELJKO / 07. 09. 1988. − 28. 10. 2005. CRNEKOVIĆ ŽELJKO / 14. 04. 1981. − 07. 03. 1983.

BUGAN IVAN / 20. 04. 1989. − 01. 04. 2003. CMREČAK ĐURO / 27. 04. 1987. − 11. 05. 1988.

BABIĆ IVICA / 22. 07. 1991. − u radnom odnosu CUZEL SLAVKO / 06. 08. 1993. − u radnom odnosu

BECLIN VJEKOSLAV / 23. 07. 1991. − 14. 05. 2005. CAR ŽELJKO / 02. 05. 1996. − u radnom odnosu

BUGAN ZDRAVKO / 13. 04. 1992. − 05. 10. 1992. CVETEK DAMIR / 02. 05. 1996. − u radnom odnosu

BRAČIĆ ZVONKO / 15. 04. 1992. − u radnom odnosu CUZEL DANIJEL / 27. 05. 1997. − u radnom odnosu

BILIĆ DRAGO / 01. 08. 1995. − 11. 08. 2000. CUZEL ĐURO / 27. 05. 1997. − u radnom odnosu

BRCKAN ŽELJKO / 28. 05. 1997. − 06. 09. 2003. CVETEK MILICA / 11. 06. 1999. − radila na određeno vrijeme

BEDEKOVIĆ TOMICA / 02. 06. 1997. − u radnom odnosu CVOK JASNA / 18. 03. 2002. − u radnom odnosu

BENEDIK JASNA / 01. 08. 2003. − 18. 11. 2007. CVETEK-KOLIĆ JASNA / 14. 01. 2012. − u radnom odnosu

BEKSEC MARIJAN / 07. 08. 2006. − u radnom odnosu ∆ ĆOSIĆ PEJO / 08. 09. 1980. − 14. 04. 1981. BRAČIĆ MARIO / 23. 09. 2006. − 23. 11. 2007. / 14. 02. 2011. − u radnom odnosu » ČIRKIĆ KADIR / 05. 03. 1974. − 23. 11. 1974.

BENKO MARIJAN / 18. 08. 2008. − 28. 09. 2009. ČIRKIĆ ZAIM / 05. 03. 1974. − 22. 11. 1974.

BANJAD KATICA / 15. 05. 2012. − 14. 09. 2012. ČIRKIĆ MEHMED / 21. 04. 1981. − 04. 06. 1990.

BILANOVIĆ MARICA / 15. 05. 2012. − 14. 08. 2012. ČIRKIĆ RASIM / 21. 04. 1981. − 14. 03. 1983.

BASTIĆ IVAN / 20. 05. 2013. − u radnom odnosu ČIRKIĆ PAŠMAN / 21. 04. 1981. − 09. 07. 1982. / 05. 09. 1984. − u radnom odnosu 98 KoMUNALAc VrboVec − 50 GoDINA

čIrKIć MUSTafa / 22. 04. 1981. − 04. 09. 1981. dOMISlOVIć Mladen / 02. 10. 2000. − u radnom odnosu

čadOIć andrIJa / 24. 08. 1981. − 22. 07. 1982. dOBraš MIlIVOJ / 01. 06. 2003. − u radnom odnosu

čarGOnJa MIrOSlaV / 02. 05. 1996. − radio na određeno draGIJa ZlaTKO / 03. 08. 2006. − 31. 10. 2006. vrijeme / 18. 07. 2012. − u radnom odnosu

D draGanIć IVan / 23. 04. 1973. − 28. 04. 1975. – ĐUranec lJUBOMIr / 07. 07. 1972. − 31. 05. 2004.

drVenKar MaTO / 16. 01. 1964. − 17. 09. 1992. ĐUreK MIlan / 17. 03. 1970. − 21. 01. 1991.

drVenKar VId / 01. 04. 1964. − radio na neodređeno vrijeme ĐUranec MarIJan / 22. 07. 1976. − radio na neodređeno vrijeme dUrBeK draGUTIn / 16. 01. 1964. − 01. 09. 1989. ĐUnĐenac IVIca / 11. 03. 1998. − u radnom odnosu dUrBeK ĐUrO / 16. 01. 1964. − 29. 02. 1992. ĐUrašIna GOrdana / 01. 03. 2003. − u radnom odnosu dUrBeK lJUdeVIT / 16. 01. 1964. − 29. 02. 1964. / 08. 06. 1966. − radio na neodređeno vrijeme ĐUrašIna OZren / 21. 02. 2013. − u radnom odnosu

dUGac BranKO / 03. 09. 1974. − 14. 07. 1975. F fIOlIć IVan / 01. 01. 1976. − 15. 05. 1976. draGanIć IVan / 28. 07. 1976. − 28. 02. 1979. fIKeT MaTO / 01. 01. 1976. − 07. 01. 1989. dOBrIca IVan / 02. 08. 1976. − 30. 11. 1979. fIšTer MaTIJa / 26. 03. 1979. − radio na neodređeno vrijeme dUrBeK VladIMIr / 26. 03. 1979. − 04. 01. 1982. ferenčaK ZdraVKO / 28. 08. 1981. − 30. 09. 1981. / 14. 03. 1983. − u radnom odnosu ferKO nIKOla / 13. 04. 1982. − u radnom odnosu dUGac STJePan / 17. 04. 1989. − 17. 07. 1989. fOrGač KrešIMIr / 30. 05. 1988. − 14. 05. 2006. dOnčeVIć nIKOla / 07. 01. 1991. − 09. 06. 2001. fIKeT MarIO / 22. 03. 1993. − 06. 02. 1995. dOnčeVIć IVan / 19. 05. 1998. − radio na neodređeno vrijeme fIKeT ŽelJKO / 23. 03. 1994. − u radnom odnosu P O PIS ZAP SL E NIH

FERENČAK ZLATKO / 01. 06. 2010. − 30. 09. 2010. GREŽINA DALIBOR / 19. 09. 2000. − 04. 12. 2000.

GRADINJAN JOZO / 01. 06. 2010. − 30. 09. 2010. G GIPORIĆ OSMAN / 05. 03. 1974. − 26. 07. 1974. GAVRIĆ NEDELJKO / 07. 06. 2010. − 30. 09. 2010. GARDAŠ FRANJO / 06. 09. 1969. − 06. 04. 1974. GRGIĆ JOSIP / 15. 05. 2012. − 14. 09. 2012. GARDAŠ STJEPAN / 15. 03. 1968. − 27. 03. 1974.

GLAVICA KATARINA / 21. 02. 1966. − radila na neodređeno H HORVAT IVAN / 01. 04. 1971. − 30. 06. 1988. vrijeme HRŠAK IVANKO / 27. 05. 1972. − 03. 10. 1991. GRADEČKI IVAN / 05. 07. 1974. − 15. 01. 1982. HUSAIN IVAN / 22. 06. 1967. − 31. 08. 1990. GRUBAČ MARIJAN / 20. 03. 1978. − 21. 10. 1980. HERCIG IVAN / 22. 09. 1976. − 10. 10. 1979. GOTAL IVKA / 01. 08. 1979. − 25. 08. 1979. HOLJEVAC BRANKO / 28. 03. 1977. − radio na neodređeno GLAVICA SLAVKO / 08. 04. 1980. − 01. 09. 2003. vrijeme

GARAPIĆ MILORAD / 05. 12. 1983. − 09. 07. 1984. HABIJANEC SLAVKO / 28. 03. 1977. − 31. 12. 2009.

GREŽINA BRANKO 22. 10. 1990. − 09. 11. 1990. HABIJANEC NADA / 01. 07. 1977. − 30. 09. 1977. / 16. 04. 1991. − u radnom odnosu HOLJEVAC LJUBOMIR / 12. 06. 1978. − 11. 08. 1989. GECEG MATO / 13. 04. 1992. − u radnom odnosu HEROIĆ ĐURO / 15. 11. 1977. − 17. 03. 1978 GOLUBAR IVAN / 24. 03. 1993. − u radnom odnosu HUSAIN JOSIP / 07. 04. 1978. − 27. 09. 1979. GECEG ALOJZ / 01. 07. 1995. − radio na određeno vrijeme / 08. 12. 1980. − u radnom odnosu

GREGURIĆ GORAN / 27. 05. 1997. − u radnom odnosu HUKAVEC ĐURO / 09. 04. 1979. − 26. 09. 1988. (Plin Vrbovec d. o. o. ) HABEŠ MARIJAN / 14. 04. 1980. − 30. 09. 1982. GRGIĆ STIPO / 26. 04. 1999. − radio na određeno vrijeme HENDAK VESNA / 20. 06. 1988. − 31. 03. 1992. 100 KoMUNALAc VrboVec − 50 GoDINA

HOrVaTIć MIrOSlaV / 29. 06. 1988. − 23. 02. 1990. IVIć IVan / 01. 06. 2010. − radio na određeno vrijeme

HršaK IVan / 17. 10. 1990. − 13. 12. 1990. IVanOVIć BISerKa / 23. 12. 1985. − u radnom odnosu

HaBIJanec daMIr / 18. 07. 1991. − 07. 06. 1993. J JaIć MIrKO / 01. 03. 1964. − 01. 03. 1984. HrlIć ŽelJKa / 17. 06. 1994. − radila na određeno JaKOPec SlaVKO / 01. 04. 1966. − 28. 04. 1984. HUSaJIna ŽelJKO / 02. 06. 1997. − radio na određeno vrijeme JUSIć IBraHIM / 05. 03. 1974. − 22. 11. 1974. HOrVaT KrUnOSlaV / 07. 07. 1997. − u radnom odnosu JUSIć reĐO / 05. 03. 1974. − 13. 12. 1974. (Plin Vrbovec d. o. o. ) JUSIć HaSan / 05. 03. 1974. − 26. 06. 1978. HrlIć MarIO / 13. 09. 2000. − 04. 11. 2000. JendrIš BranKO / 07. 06. 1965. − 30. 09. 1965. HOrVaT MarKO / 13. 07. 2004. − 30. 11. 2004. / 16. 06. 1969. − radio na neodređeno vrijeme HOrVaTIć IVan / 19. 07. 2004. − 15. 11. 2005. lUKMan STJePan / 20. 04. 1970. − 30. 08. 1975. HrG Mladen / 01. 09. 2012. − radio na određeno vrijeme JUSIć edHeM / 17. 05. 1974. − 03. 11. 1974. HaJaK ana / 01. 09. 2012. − radila na određeno vrijeme JaGOIć ValenT / 22. 03. 1977. − 24. 10. 1978.

I IVanOVIć šTefIca / 01. 02. 1971. − radila na neodređeno JaIć MIrO / 01. 04. 1977. − 16. 04. 1979. vrijeme JaGOIć BranKO / 20. 03. 1978. − radio na neodređeno IVančeK ZVOnIMIr / 02. 08. 1974. − 14. 03. 1975. vrijeme

IVelIć SlaVKO / 21. 06. 1976. − 04. 03. 1987. JeMBrI STJePan / 19. 03. 1980. − u radnom odnosu

IVanUšIć JaSna / 01. 08. 1986. − 01. 09. 1986. JaMBraK ŽelJKO / 22. 09. 1980. − 01. 08. 1989.

InIć BranKO / 21. 06. 1988. − 20. 02. 1990. JUran JaSna / 06. 07. 1981. − 01. 09. 2003. / 15. 04. 1991. − u radnom odnosu JUrIć TOMISlaV / 01. 02. 1991. − 10. 12. 1992. P O PIS ZAP SL E NIH

101

JAMBREŠIĆ MILAN / 08. 04. 1991. − 09. 07. 1993. KORDIŠ ĐURĐA / 02. 08. 1978. − 04. 06. 1993 / 02. 09. 1997. − radio na neodređeno vrijeme KRALJIČEK FRANJO / 29. 03. 1979. − 03. 01. 1989. JAKOVIĆ JAKOV / 23. 03. 1994. − u radnom odnosu KRALJ IVAN / 01. 05. 1984. − 21. 01. 1992. JELUŠIĆ ANTE / 27. 03. 1995. − u radnom odnosu KUŠIĆ BRANKO / 06. 09. 1999. − 06. 12. 1999. JAIĆ DAMIR / 02. 06. 1997. − u radnom odnosu KOLIĆ IVAN / 06. 09. 1999. − 06. 12. 1999. (Plin Vrbovec d. o. o. ) KLUK MARIJAN / 23. 04. 2007. − 31. 08. 2007. JAKOPEC KREŠIMIR / 18. 06. 2001. − 14. 05. 2006. / 14. 07. 2004. − 30. 11. 2004. JELIĆ MATO / 12. 12. 2005. − u radnom odnosu KOS IVAN / 07. 06. 2010. − 30. 09. 2010. JAIĆ RENATO / 01. 09. 2012. − radio na određeno vrijeme KORDIŠ JURAJ / 07. 05. 1979. − u radnom odnosu

K KOVAČIĆ JOSIP / 02. 10. 1967. − 28. 02. 1975. KULIŠ MANDICA / 25. 02. 1980. − 28. 07. 1984.

KOVAČIĆ MIRA / 01. 05. 1969. − 21. 08. 1973. KUKOLJA IVAN / 03. 06. 1980. − 26. 10. 1992.

KRALJ ĐURO / 01. 01. 1964. − 11. 11. 1982. KOLETIĆ MIROSLAV / 01. 03. 1983. − 05. 01. 1993.

KRALJ MIJO / 01. 01. 1964. − 07. 09. 1982. KRAŠIĆ ZDRAVKA / 14. 05. 1983. − 05. 03. 1986.

KOŽAR FRANJO / 06. 08. 1974. − 30. 06. 1982. KRISTIĆ IVAN / 11. 05. 1987. − 09. 11. 1989.

KUHAR DRAGUTIN / 21. 04. 1975. − 06. 09. 1992. KRALJ DAVOR / 16. 03. 1988. − 24. 12. 1992.

KRANJEC ZLATKO / 24. 05. 1976. − u radnom odnosu KLASIĆ JOSIP / 18. 03. 1988. − 30. 06. 2004. (Plin Vrbovec d. o. o. ) KOLENIĆ SLAVKO / 22. 10. 1990. − 09. 11. 1990. KAZANEC IVICA / 15. 02. 1977. − radio na neodređeno vrijeme KOMANOVIĆ IVAN / 01. 03. 1991. − 15. 11. 2004. KUZMEK SLAVKO / 15. 09. 1977. − 17. 03. 1978

KEMENOVIĆ IVAN / 07. 06. 1978. − 21. 08. 1981. 102 KoMUNALAc VrboVec − 50 GoDINA

KraVOšćanec VJeKOSlaV / 15. 05. 1991. − radio na KaPITan SlaĐana / 15. 05. 2012. − radila na određeno neodređeno vrijeme vrijeme

KralJ MIrOSlaV / 02. 08. 1993. − radio na određeno vrijeme L leščIć STJePan / 20. 03. 1978. − 02. 08. 1980. KUšIć ZdraVKO / 23. 03. 1994. − 14. 05. 2006. lIPOVec MIlan / 12. 07. 1978. − 01. 10. 1992. KaPITan GrOZdan / 09. 04. 1994. − 01. 08. 1995. lUKanIć rOK / 13. 03. 1981. − 31. 12. 1990. / 22. 05. 1996. − u radnom odnosu lOnčar MarIca / 15. 04. 1981. − radila na neodređeno KrISTIć PaVle / 21. 09. 1994. − u radnom odnosu vrijeme KUTen JOSIP / 28. 09. 1994. − radio na određeno vrijeme leBOš IVIca / 16. 04. 1991. − 31. 09. 1992. KOlUndŽIJa BOrIS / 17. 10. 1995. − u radnom odnosu lelJaK MarIO / 22. 03. 1993. − u radnom odnosu KrISTIć MarIJan / 02. 06. 1997. − 14. 05. 2006. leTIna-VInKOVIć ZdraVKO / 23. 03. 1994. − 28. 04. 1994. KaZanec TOMISlaV / 01. 09. 1999. − u radnom odnosu lUKIna draŽen / 01. 03. 1995. − u radnom odnosu KUST IVan / 05. 02. 2003. − u radnom odnosu lJUBIć IVan / 02. 06. 1997. − 31. 08. 2006. KOŽar MarIJa / 15. 03. 2004. − 03. 07. 2004. lUKeTIć MIrJana / 07. 08. 2006. − 02. 09. 2006. KrISTIć JOSIP / 12. 07. 2004. − 31. 12. 2004. ledInSKI JaSMIna / 15. 05. 2012. − 14. 08. 2012. / 02. 05. 2007 − u radnom odnosu (Plin Vrbovec d. o. o. ) leVaK renaTa / 08. 12. 1980. − u radnom odnosu KUZMIć SInIša / 12. 07. 2004. − 31. 12. 2004.

KOŽar MarIJa / 23. 02. 2005. − 22. 04. 2005. M Mance šTefIca / 01. 04. 1972. − 01. 09. 1982.

KOZUMPlIK Mladen / 07. 07. 2008. − 10. 12. 2008. MarIčIć PeTar / 01. 04. 1964. − 04. 04. 1980.

KralJ Mladen / 08. 07. 2008. − 15. 09. 2009. Maca MarIJan / 07. 04. 1975. − 26. 07. 1976. Mance anTUn / 01. 01. 1976. − 19. 07. 1978. P O PIS ZAP SL E NIH

103

MAZAL LJUDEVIT / 20. 05. 1976. − 05. 11. 1991. MIJALIĆ JURICA / 02. 05. 2012. − u radnom odnosu

MIKAC STJEPAN / 01. 09. 1976. − 26. 08. 1992. MASLAĆ DANIJEL / 01. 09. 2012. − radio na određeno vrijeme

MARJANAC MOMČILO / 25. 07. 1977. − 30. 12. 2003. N NAĐEN VLASTA / 01. 09. 1982. − 29. 04. 1991. MACA STANKA / 29. 08. 1977. − 08. 06. 1992. O OBROVEČKI ZORAN / 19. 03. 1988. − 26. 01. 2005. MEDVEREC ANA / 05. 11. 1979. − 27. 03. 1980. OCTENJAK MLADEN / 06. 05. 1997. − u radnom odnosu MIŠAIN IVAN / 20. 04. 1980. − radio na neodređeno vrijeme (Plin Vrbovec d. o. o. ) MARCIKIĆ MARIJAN / 18. 03. 1981. − 19. 07. 1981. OCTENJAK DRAŽEN / 28. 05. 1997. − u radnom odnosu MATEKOVIĆ ZDRAVKO / 18. 03. 1981. − 31. 08. 1981. (Plin Vrbovec d. o. o. )

MIŠAIN STJEPAN / 19. 03. 1981. − 31. 05. 1984. OLEJNIK IVAN / 19. 09. 2005. − 03. 11. 2005.

MIKAC GORDAN / 27. 05. 1988. − 02. 11. 1992. OKROŠA DAMIR / 16. 05. 2006. − 16. 06. 2006.

MIKŠIĆ-PAPA STJEPAN / 18. 04. 1989. − 18. 07. 1989. P PETRAK MARIJAN / 01. 04. 1970. − 26. 11. 1971. MATEJAK IVICA / 19. 04. 1991. − 19. 06. 1991. POSLON JOSIP / 16. 03. 1970. − 14. 12. 1977. MARTINČEVIĆ IVAN / 17. 05. 1993. − 28. 06. 1993. PRŠA IVAN / 17. 03. 1970. − 15. 08. 1974. MANCE MARIJO / 01. 08. 1995. − u radnom odnosu PROSINEČKI KRUNOSLAV / 17. 09. 1973. − 30. 04. 1974. MIKŠIĆ MIRJANA / 02. 09. 1999. − 07. 10. 2003. PUŠIĆ ANTE / 01. 04. 1974. − 06. 07. 1975. MARJANAC SAŠA / 06. 05. 1999. − 17. 03. 2003. PETRAK STJEPAN / 17. 03. 1975. − 15. 05. 2002. MLINARIĆ ĐURO / 06. 09. 1999. − radio na određeno vrijeme PUGAR ANA / 01. 01. 1976. − 10. 09. 1979. MARJANOVIĆ MARKO / 06. 09. 1999. − 06. 12. 1999. PISAČIĆ ANTUN / 01. 02. 1977. − 30. 06. 2004. MARGETIĆ VLADIMIR / 19. 07. 2000. − 03. 11. 2003. PAVLEKOVIĆ IVAN / 01. 07. 1976. − 01. 03. 1989. 104 KoMUNALAc VrboVec − 50 GoDINA

POKraJčIć SlaVKO / 16. 06. 1978. − 31. 01. 1980. PISKač IVan / 19. 09. 2005. − 03. 11. 2005.

PalJUG VladIMIr / 03. 06. 1980. − 27. 10. 1988. POSarIć Mladen / 04. 10. 2005. − 04. 11. 2005.

PaJSar MIJO / 09. 06. 1980. − 17. 06. 1992. Prelec ĐUrO / 01. 06. 2007. − 30. 11. 2007.

POrKUlaBIć STJePan / 13. 06. 1980. − radio na neodređeno PeTrač daMIr / 01. 06. 2007. − 30. 11. 2007. vrijeme PIPlIca fIlIP / 19. 08. 2008. − 28. 09. 2009. PaVleKOVIć BOŽena / 17. 06. 1980. − u radnom odnosu POSlOnčec BOŽIdar / 15. 05. 2012. − 14. 09. 2012. PeHarda VJeKOSlaV / 30. 03. 1981. − 19. 10. 1981. R reMenarIć IVan / 01. 04. 1970. − 30. 06. 1984. PanKreTIć ValenT / 01. 07. 1981. − 04. 01. 1984. raJTar STJePan / 19. 03. 1970. − 06. 05. 2003. POKraJčIć STJePan / 26. 08. 1981. − radio na neodređeno vrijeme rUSan franJO / 13. 05. 1974. − 08. 04. 1988.

POKOS rOMana / 18. 05. 1988. − 20. 12. 1988. rUJnIć IVan / 28. 08. 1974. − 14. 07. 1975.

PreSečKI MarIJan / 18. 09. 1989. − 21. 01. 1991. rOGan STJePan / 26. 03. 1979. − 02. 03. 1989.

PrelOG draŽen / 01. 10. 1990. − 31. 01. 2002. raMadanI SKender / 02. 04. 1979. − 05. 04. 1979.

PrIKaSKI dean / 08. 04. 1991. − 12. 12. 1994. reMenarIć ZVOnKO / 02. 04. 1980. − 30. 06. 1989. / 01. 03. 1995 − u radnom odnosu rOnJaK BOŽO / 28. 06. 1988. − u radnom odnosu

PanKreTIć ZdraVKa / 04. 05. 1992. − u radnom odnosu rOBIna IVan / 28. 05. 1997. − u radnom odnosu

PUdelJ TOMISlaV / 01. 08. 1995. − 15. 12. 1995. rOnJaK MarIO / 26. 05. 1998. − u radnom odnosu

Prelec alen / 01. 08. 1995. − 15. 12. 1995. rIBIć ZlaTKO / 01. 06. 2010. − 30. 09. 2010.

PlanTaK ZlaTKO / 07. 08. 1995. − u radnom odnosu reMenarIć ZlaTKO / 03. 12. 2012. − u radnom odnosu POlJanac draGO / 23. 03. 1998. − 01. 06. 2004. P O PIS ZAP SL E NIH

105

S SABOLIĆ IVAN / 01. 04. 1970. − 11. 02. 1974. SLUNJSKI IVICA / 09. 09. 1994. − u radnom odnosu (Plin Vrbovec d. o. o. ) SEVER MIJO / 01. 04. 1964. − 30. 04. 1982. SABOLIĆ MATO / 06. 09. 1999. − 06. 12. 1999. SVEČNJAK JOSIP / 01. 04. 1970. − 15. 10. 1978. / 02. 01. 2001. − u radnom odnosu SUDINEC KATICA / 01. 01. 1971. − radila na neodređeno SANJKOVIĆ GORAN / 04. 09. 2000. − 04. 11. 2000. vrijeme SESVEČAN STJEPAN / 18. 06. 2001. − 17. 06. 2005. SOBOTA ĐURO / 13. 08. 1974. − 30. 07. 1984. SABOLIĆ MARIO / 23. 09. 2005. − 23. 11. 2005. SABOLIĆ IVAN / 28. 03. 1977. − 11. 04. 1983. SMETIŠKO ZLATKO / 02. 05. 2007. − 30. 06. 2007. SKOČAJ FRANJO / 17. 06. 1980. − 19. 12. 1985. SESVEČANEC KREŠIMIR / 24. 07. 2008. − 28. 08. 2008. SANJKOVIĆ LJUBICA / 01. 07. 1980. − u radnom odnosu SUDINEC DRAŽEN / 13. 02. 2012. − u radnom odnosu SMOGOR STJEPAN / 20. 08. 1980. − u radnom odnosu SOVIĆ IGOR / 01. 09. 2012. − u radnom odnosu SMAJLOVIĆ MEHMED / 01. 09. 1981. − u radnom odnosu (Plin Vrbovec d. o. o. ) SMERIĆ MARTINA / 21. 02. 2013. − radila na određeno vrijeme STRIŽEK IVANČICA / 30. 09. 1985. − u radnom odnosu SESVEČANEC KREŠIMIR / 03. 04. 2006. − 31. 12. 2006. SAČARIĆ FRANJO / 07. 05. 1987. − 07. 08. 1987.

SKOČAJ ZLATA / 25. 05. 1987. − 16. 11. 1987. / 11. 11. 1992. - u © ŠOPLER ZDRAVKO / 12. 04. 1974. − 02. 07. 1974. radnom odnosu ŠKRNJUG MILAN / 16. 05. 1973. − 13. 04. 1980. SABOLIĆ ĐURĐICA / 04. 10. 1989. − 03. 11. 1989. ŠOPLOHER MARIJAN / 01. 09. 1974. − radio na neodređeno STANEC IVAN / 08. 06. 1990. − u radnom odnosu vrijeme

STRIŽEK IVAN / 15. 04. 1992. − 12. 08. 1992. šOŠTARIĆ JOSIP / 20. 09. 1976. − 26. 03. 1987.

SUČIĆ ZLATKO / 06. 08. 1993. − u radnom odnosu ŠKUDAR-VINCEK ŽELIMIR / 03. 02. 1977. − 11. 01. 1978. 106 KoMUNALAc VrboVec − 50 GoDINA

šIMeK IVan / 11. 04. 1977. − 21. 08. 1981. T TrKUlJa MarIJa / 20. 10. 1970. − 05. 03. 1986.

šTanfel ZdraVKO / 03. 10. 1978. − 06. 06. 1981. TVOrIć MarIJan / 01. 04. 1971. − 31. 03. 1983.

šIMUnJaK danIJel / 22. 03. 1979. − 11. 03. 1988. TKalec VladO / 26. 04. 1974. − 19. 06. 1974.

šPOlJarec STJePan / 05. 05. 1979. − 08. 05. 1979. TrIfKOVIć nIKOla / 01. 04. 1974. − 01. 04. 1985.

šTanfel JOSIP / 12. 05. 1980. − 30. 06. 1987. TrOšIć VIlIM / 08. 04. 1974. - 15. 08. 1974.

šIMUnJaK IVan / 03. 06. 1980. − 14. 11. 1980. TrUlec daMIr / 30. 07. 1974. − 03. 09. 1974. / 30. 05. 1975. − 16. 09. 1975. šIMUnOVIć anTe MarKO / 12. 03. 1993. − radio na određeno vrijeme TIšlJarec draGUTIn / 08. 11. 1977. − radio na neodređeno vrijeme šalaMUn TIHOMIr /23. 03. 1994. − 01. 08. 2005. TOMa STJePan / 01. 06. 1976. − radio na neodređeno vrijeme ščaP ZdraVKO / 22. 08. 1995. − u radnom odnosu TreBeš IVan / radio na neodređeno vrijeme šIMUnJaK JOSIP / 06. 12. 1999. − 06. 12. 1999. TUreK MIlan / 26. 03. 1979. − 15. 04. 1987. ščaP ĐUrĐIca / 04. 02. 2002. − radila na određeno vrijeme TereBUH lJUdeVIT / 04. 06. 1980. − 14. 08. 1992. šIMUnJaK ŽelJKO / 23. 09. 2005. − 23. 11. 2005. TVOrIć STJePan / 24. 03. 1981. − radio na neodređeno šUrMIn VladIMIr / 02. 05. 2007. − 31. 08. 2007. vrijeme šalaMUn danIJel / 01. 06. 2007. − 30. 11. 2007. TVOrIć MarIJan / 01. 04. 1988. − 31. 10. 1989. ščaP renaTa / 01. 02. 2008. − radila na neodređeno vrijeme TereBUH MarIJan / 17. 05. 1993. − u radnom odnosu šIMUnJaK IVan / 01. 06. 2010. − radio na određeno vrijeme (Plin Vrbovec d. o. o. )

šPeHar anKIca / 07. 06. 2010. − 30. 09. 2010. TrBUS Mladen / 12. 07. 2004. − 30. 11. 2004.

TereBUH Mladen / 01. 11. 2006. − 30. 07. 2007. P O PIS ZAP SL E NIH

107

TIRIĆ MIRKO / 19. 03. 2007. − u radnom odnosu VRBAN GORAN / 01. 08. 1995. − 15. 12. 1995. / 28. 05. 1997. − u radnom odnosu TURK PAVICA / 15. 05. 2012. − 14. 08. 2012. VULJANKOVIĆ IVAN / 20. 09. 2000. − 04. 12. 2000. TIRIĆ ANDREJA / 21. 02. 2013. − u radnom odnosu VRUČINA BRANKO / 08. 06. 2010. − 30. 09. 2010. V VANDERER DRAGO / 09. 06. 1970. − radio na neodređeno vrijeme Z ZLATAR NADA / 08. 09. 1975. − radila na neodređeno vrijeme

VUKELIĆ MARIJA / 27. 09. 1973. − 10. 09. 1979. ZEREC STJEPAN / 13. 01. 1976. − 16. 02. 1992.

VUKOVIĆ VLADIMIR / 01. 02. 1971. − 13. 06. 1981. ZLAMAL JOSIP / 24. 07. 1978. − 06. 03. 1980.

VUKOVIĆ STJEPAN / 21. 05. 1964. − 04. 08. 1982. ZELENKO ŽELJKO / 20. 05. 1988. − 11. 09. 1989.

VILIĆ HASAN / 05. 03. 1974. − 19. 11. 1974. ZAREP STJEPAN / 12. 06. 1990. − 02. 10. 1990.

VEŠLIGAJ ERNEST / 18. 06. 1974. − 25. 11. 1974. ZAREP MARIO / 20. 09. 2000. − 04. 12. 2000.

VILIĆ SULEJMAN / 20. 06. 1974. − 08. 11. 1974. Æ ŽGANJER VALENT / 12. 06. 1980. − 04. 08. 1980. VILIĆ BEĆO / 20. 06. 1974. − 03. 12. 1974. ŽUFIKA VLADIMIR / 16. 04. 1983. − 01. 12. 1983. VACENOVSKI IVAN / 06. 07. 1977. − 03. 03. 1978. ŽUPIĆ DAVOR / 05. 06. 1984. − 23. 03. 1987. VRŠČAK BRANKO / 19. 06. 1978. − 26. 06. 1979.

VUKOVIĆ ĐURO / 26. 03. 1979. − 25. 07. 1980.

VARGA MILAN / 19. 06. 1980. − 14. 01. 1992.

VACENOVSKI STANKO / 01. 08. 1983. − 22. 06. 1987.

VUČKOVIĆ LJUBOMIR / 25. 05. 1990. − 14. 06. 1990. 108 KoMUNALAc VrboVec − 50 GoDINA

o PrIre–IVA»U

DraGan VICKoVIĆ, novinar i publicist, živi i radi u Vrbovcu. Dosad je objavio djela: 75 godina amaterizma u kulturi (1987.), 100 godina DVD Vrbovec – stoljeće vatrogastva u općini Vrbovec (1982.), Kolko kaplic tolko let, 10-godišnji rad Vrbovečke udruge vinogradara i vinara (2004.) te monografi juVrbovečki obrti (2008.)

tiskao je dvije zbirke pjesama, Iza vremena (1989.) i Devet pjesama i još jedna (1999.), te pjesničko-likovnu mapu Hrvatska sebe ne da (1997.).

objavio je publikaciju Za novi život (1999.) koja govori o poginulim hrvatskim vitezovima u Domovinskome ratu i Hrvatska vas zaboravit neće (2003.), zapise iz dnevnika vođenog za vrijeme karavane Da se ne zaboravi – 2500 kilometara diljem Hrvatske. ISbN 978-953-57684-0-1