BILTEN_20.QXD 2.9.2004 13:01 Page 22

2 Dr Milorad Vasovi} namo da se ova planina dinarskog smera pru`anja sastoji iz dva dela pomalo neprikladnog naziva - Mali i Veliki Povlen. Neprikladnost je u tome {to je ZMali Povlen (1347 m) vi{i od Velikog Povlena (1271 m) i predstavlja najvi{u ta~ku ~itavih Podrinjsko-valjevskih planina. Oba Povlena le`e jugozapadno od Valjeva, a zapadno od Magle{a i Bukova. Od njih se menja pravac Podrinjsko - Preko stotinu razli~itih kampova i Valjevskih planina: umesto uporedni~kog one (Povlen, , Medvednik, terenskih izleta i ekskurzija Sokolska planina, Jagodna i Gu~evo), zadobijaju dinarski pravac. Izuzetak ~ini organizovala je Istra`iva~ka samo Boranja, koja se pru`a pravcem jugozapad-severoistok. stanica na prostorima i u Mali Povlen je donekle asimetri~an - jugozapadna strana mu je strmija od neposrednoj okolini planine severoisto~ne. Svakako je to posledica usecanja duboke, klisuraste doline ali i Povlen, najuo~ljivijeg i najve}eg rasedanja du` jugozapadne strane. Sam greben Malog Povlena je relativno uzak, masiva u lancu Podrinjsko- ali ne predstavlja izrazito kameniti venac, ve} se sastoji od blagih humova izme|u valjevskih planina. Ve} na pola kojih je use~eno nekoliko plitkih vrta~a. One su otvorene prema jugozapadnoj pod- gorini i prema njoj se i odvodnjavaju prilikom intenzivnog otapanja snega u prole}e. sata vo`nje od Valjeva putem Na njihovom dnu nigde nema ujezerene vode, niti tragova tresava. Na }uvicima prema Bajinoj Ba{ti ili putem koji rastavljaju ove vrta~e ima dosta kamenja koje nekako izrasta iz zemlje. Ono pored poznatih manastira ]elije i se utoliko vi{e pojavljuje ukoliko erozija i spiranje uzimaju maha. Ali se na mnogo Leli} dolazimo na padine i mesta po Malom Povlenu uo~avaju ograde od kamenja naslaganog u obliku potko- grebene Povlena. Foto-reporta`a vice. Nije jasno {ta ono predstavlja - da li ostatke nekada{njih torova ili artilje- na slede}im stranicama autorski rijska gnezda ili ne{to tre}e. Vide se i mnoge gomile usturenog kamenja koje su, je rad na{eg dugogodi{njeg o~igledno, seljaci stvarali prilikom ra{~i{}avanja terena za kosidbu ili ispa{u stoke. saradnika Du{ana Jovanovi}a. Mali Povlen je potpuno bezvodan. Nigde se ne zapa`a izvor ili povr{inski tok. Tekst je uzet iz sjajne Ipak, udolina Kne`evac (Kolibi{te), s povr{inom oko 50 hektara, obrasla je samo monografije “Podrinjsko- travom koja se kosi po~etkom avgusta. Udolina je vrlo blagih strana i plitkog dna, valjevske planine” na{eg bez kamenitih ostenjaka i po sredini prose~ena plitkim koritom kra{kog potoka. uglednog nau~nika profesora On se za~inje od jedne oknaste pi{taljine i jedva primetnog poto~i}a, koji dolazi Milorada Vasovi}a. Ova knjiga se sa severa i pri tome se proce|uje kroz gustu travu. Glavni potok oti~e ne{to vi{e od 300 m, a potom se gubi u izrazitom ponoru ~ine}i ga tipi~nom ponornicom. Na pojavila pro{le godine kao nizvodnoj strani ponor je zagra|en kre~nja~kim odsekom visokim 7 - 12 metara. zajedni~ki izdava~ki poduhvat IS Dno ponora nije kamenito, ve} je obraslo gustom zeljastom vegetacijom. Ova Petnica, Valjevske Gimnazije i zanimljiva hidrografska pojava ima veliki zna~aj za sto~arski `ivot u Kne`evcu: sva Agencije “Valjevac” n stoka se napaja na njoj dok boravi na izdigu. Pored toga, na levoj strani od potoka izbija slab izvor sa prijatnom pija}om vodom. Ne{to nizvodnije od ponora, iz okolnog ravnog i blago nagnutog terena, odjed- nom "izraste" }uvik ostrvskog izgleda, strmih i kamenitih strana, obrastao bukvom po temenu. Sastavljen je od velikih blokova kre~njaka, kakvi se ne zapa`aju nigde na Malom Povlenu. Po svoj prilici ovaj }uvik predstavlja neku vrstu monadnoka. Na odseku se ina~e nigde ne zapa`a serpentin. Stoga se ne mo`e prihvatiti tvrdnja B. @. Milojevi}a da su najvi{i delovi Valjevskih planina izgra|eni od serpentina - bar ne svih Valjevskih planina. S druge strane, iako je teren sastavljen od kre~njaka i bre~e, ipak nije u celini bezvodan. Istina, izvori nisu bogati vodom, ali retko presu- {uju. U Kne`evcu smo uo~ili izolovana stabla bukve usred prostrane livadsko- pa{nja~ke povr{ine. Na nekim mestima videli su se panjevi bukava; jedan panj bio je u pre~niku oko 90 cm. Ta izolovana stabla ili panjevi su dokaz da je ovaj prostor nekada bio pod bukovom {umom, koja je pokrivala sav prostor Malog Povlena. 22 Petnica 20 (2004) BILTEN_20.QXD 2.9.2004 13:01 Page 23

U prostoru Belih voda Mali Povlen se spu{ta prema Krajem sedamdesetih godina XX veka kroz ovaj {umski [ jugu stepenastim odsecima od kre~njaka. Oni su vi{e- kompleks prose~en je solidan makadamski put od velikog neighborhood] struki: jedan od njih je nekako dvostruk - gornji mu je zna~aja za svekoliko privredno iskori{}avanje severne deo znatno vi{i i strmiji a donji znatno ni`i i bla`i. Reklo podgorine planine: za eksploataciju {ume, indirektno za bi se da gotovo svuda na ovakvim odsecima izbijaju glave sto~arstvo i poljoprivredu u {irem smislu, pa i za turizam mt povlen slojeva i da one presudno deluju na stvaranje ovakvih jer se na oba kraja ovog puta grade vikendice. Kao prevoj oblika reljefa. Ispod ova dva odseka izbijaju izvori: prvi i razvo|e izme|u Drine i Kolubare i kao raskrsnica maka- iz kre~nja~ke pukotine, koso polo`ene, gotovo u nivou damskog i asfaltnog puta -Rogatica-U`ice, kao One of the key advantages of Petnica puta iz koje izbija toliko vode da se odmah obrazuje po- prevoj izme|u Velikog Povlena i Jablanika, Debelo brdo tok. Desetak metara dalje, opet na putu Mravinjci-Valje- polako postaje turisti~ko sredi{te sa popularnim plani- Science Center’s educational programs vo, ovaj poto~i} se spaja sa drugim, ~ine}i jak i hu~e}i narskim domom, brojnim vikendicama i kafanom. is the ability to combine teaching vodeni tok. U stvari, ovaj drugi poto~i} nastaje od jednog Oko ~itavog Povlena rasejane su sto~arske kolibe. process in classrooms, library, and labs, "rasutog vrela" koje u nizu mlazeva izbija iz bigrenih na- U stvari, to su nedavno i solidno gra|ene ku}e od cigle with outdoor activities in rich and slaga i to na strmoj padini iznad puta. Dakle, ovde se u pokrivene crepom, obi~no sa dva odeljenja i prostranim complex neighborhood. About 10-15 Belim vodama, radi o kra{kim vrelima rasutog tipa. Kako podrumom. Ispred mnogih od njih o~uvale su se stare kilometers south from Petnica, a chain su ona u prirodnom produ`etku udoline Kolibi{te ili Kne- kolibe od krovine ("kula~e") a do njih sagra|ene pros- `evac, to je logi~no pretpostaviti da su izvori na Belim trane i savremenije {tale. Ove nove kolibe i {tale grade of mountains spreading est-west vodama produ`etak ponornice Kolibi{te. se od po~etka sedamdesetih godina; od po~etka osam- separates Central from the Od Belih voda do Crvenog brega prostor Malog Po- desetih godina u njih se uvodi voda od najbli`ih izvora. northern plains. Mt Povlen (1347 m) is vlena je ve}im delom izgra|en od serpentina. Mo`da je Ove ku}ne novine u sto~arstvu usporile su a ponegde i the highest part of this ridge. In 2002, takav sastav uticao na pojavu znatno bujnijeg vegetaci- zaustavile njegovo opadanje – i pored toga {to su vi{i te- Petnica Science Center published an onog pokriva~a (najgu{}e {ume pokrivaju lokalnost Telje). reni jo{ saobra}ajno nedostupni i {to nije organizovan interesting book “Podrinje-Valjevo Me|utim, u tome serpentinu, na vi{e mesta, zapa`aju se postojani otkup stoke i sto~arskih proizvoda. Odr`ava- Mountains” by eminent Serbian veoma razdruzgane stene, toliko tro{ne da se i ja~im udar- nju sto~arstva, smatraju me{tani, dosta je doprinelo i gaje- cem nogom po~inju raspadati. Zbog ovakvih osobina na nje ve{ta~kih livada, koje se kose dva puta godi{nje a koje geographer, prof. Milorad Vasovi}. vi{e mesta se zapa`aju velika svla~i{ta, tj. takvi komp- s jednog hektara daju godi{nje do jednog vagona sena. Here we took a chapter from this book leksi stena koji se otkidaju od mati~ne osnove i zajedno Od kako se one gaje seljaci ne kre{u list i znatno lak{e about Mt Povlen plus some genuine sa bukovim stablima klize prema putu. prezimljuju stoku. photos made by Du{an Jovanovi}. This Severna podgorina Malog i Velikog Povlena je dise- Seljaci ina~e prime}uju da se do velike visine mogu cirana ~estim vodotocima, ali ipak ima prili~no blage gajiti krompir i zob (ovas). Ipak, ove biljne kulture ne illustrates the complex structure of this strane. Razlog je u tome {to znatno prevla|uje serpentin mogu se gotovo nigde videti. Ukoliko se i gaje, pokri- mountain region that includes a vast nad kre~njakom. Tako se du` ~itavog puta Debelo brdo- vaju male povr{ine. [to se malo gaje iako dobro uspevaju river networks, forest areas, various Mravinjci uo~ava go- i izvrsnog su kvaliteta types of meadows and pastures, and tovo isklju~ivo ser- ima se zahvaliti saobra- interesting geological forms. pentin, ~esto ispucan i }ajnim te{ko}ama a naro- razdruzgan, ali po- ~ito nepovoljnim uslovima There are no big villages, but many kriven debelim gli- otkupa. [teta, jer sa jednog small ones including a lot of small farms novitim pokriva~em. hektara ovde se mo`e do- dispersed over mountain slopes and Na ovim stenama pre- biti i vagon i po izvrsnog river valleys. Farmers cultivate oat, ovla|uju erozivno- planinskog krompira. potatoes, raspberries, and some kinds denudacioni proce- Severna i ju`na pod- si, pa se ne mogu u- gorina Povlena bitno se of tree fruits (apples, plums, cherries). secati duboke klisu- razlikuju po svojoj priro- Spreading across the highest planes re kao u kre~njacima. di, pa i po osnovnim ant- there are many shepherds’ wood huts Ovakav geolo{ki sa- ropogeografskim osobi- constructed in traditional style. stav i reljef uticali su nama. Ju`na podgorina je Interesting vegetation including many i na dve druge pri- sastavljena mahom od vo- types of medical herbs, wild berries rodne komponente dodr`ivih stena, koje su (blackberry, blueberry, wild strawberry) geografske sredine – preduslovile pojavu izvo- na hidrografske ka- ra, stvaranje relativno gu- could be found on forest edges and rakteristike i na ve- ste mre`e vodotoka, gus- small forest clearings. getaciju. tih {uma i rastresitog gli- Northern slopes are covered by well Na ~itavoj severnoj podgorini Povlena javljaju se novitog pokriva~a pogodnog za gajenje raznovrsnih bilj- developed karst (limestone) forms brojni povr{inski potoci koji obrazuju najgu{}u re~nu nih kultura. Severna podgorina je velikim delom izgra- mre`u na ~itavom prostoru ove planine. S druge strane, |ena od kre~njaka, pa je bezvodna, disecirana povr{in- including sinkholes, dolines, dry valleys, od Debelog brda do Mravinjaca prote`e se gotovo konti- skim i podzemnim kra{kim oblicima, manje plodna i re|e and gorges. Southern part of the nualna {uma li{}ara (bukva, leska, grab i po koji javor). naseljena; s druge strane, u njoj se nalaze nekolike sveti- mountain is rich in forests and water Samo se oko Dijavice nailazi na guste {ume relativno nje, spomenici, kosturnice i ~uveni manastiri ]elije, springs. mladih ~etinara (jela i smr~a), koje su verovatno sa|ene. Leli} i Pustinja n Mt Povlen is popular resort, mostly for short excursions and hiking. There is some pretty well developed country tourism mostly in southern parts of the mountain. Northern part is known mostly because of some famous monasteries and pilgrimage sites such as Leli} monastery with the Museum of St. Nikolaj Velimirovi}, and monastery Pustinja with precious medieval fresco painting. Mt Povlen is accessible by (relatively) good roads such as Valjevo – Bajina Ba{ta (Debelo Brdo pass, 40 min. from Valjevo), and Valjevo – Mravinjci – Taor. Close to the Mt Povlen there are some other smaller (both in area and in altitude) mountains – Mt Jablanik (1274 m), Mt Medvednik (1244 m), and Mt Magle{ (1002 m). All of them are connected by a network of montain roads passable by common cars, although we deeply recommend off- roads and 4WD cars n

Petnica 20 (2004) 23 BILTEN_20.QXD 2.9.2004 13:02 Page 24

Mali Povlen Srednji Povlen Veliki Povlen BILTEN_20.QXD 2.9.2004 13:03 Page 25

Jablanik Medvednik