Nacrt Strateške Platforme Strategije Ruralnog Razvitka

STRATEGIJA RURALNOG RAZVITKA HERCEGOVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE 2021.-2027. GODINA

Sadržaj 1. Definiranje ruralnih područja ...... 5 2. Uvod ...... 6 2.1. Svrha i značaj strateškog dokumenta ...... 6 2.2. Regulatorni okvir ...... 6 3. Usklađenost sa ostalim strateškim dokumentima ...... 7 4. Strateška platforma ...... 7 4.1. Socio-ekonomski pokazatelji ...... 7 4.1.1. Stanovništvo ...... 7 4.1.1.1. Gustoća naseljenosti ...... 9 4.1.1.2. Urbano vs ruralno stanovništvo ...... 10 4.1.1.3. Prirodni priraštaj stanovništva ...... 14 4.1.2. Pregled stanja i kretanja na tržištu rada ...... 15 4.1.2.1. Zaposlenost ...... 15 4.1.2.2. Nezaposleni ...... 17 4.1.2.3. BDP po stanovniku HNŽ/K ...... 20 4.1.2.4. Struktura gospodarstva HNŽ/K ...... 21 5. Sektorski pokazatelji ...... 24 5.1. Zaposlenost po gospodarskim djelatnostima ...... 24 5.2. Zaposlenost po djelatnostima – popis stanovništva 2013...... 25 5.3. Zaposlenost u poljoprivredi- prosječna neto plaća, produktivnost rada ...... 27 5.4. Starosna struktura zaposlenih u sektoru ...... 28 5.5. Starosna struktura zaposlenih u sektoru ...... 29 5.6. Domaćinstva (kućanstva) koja obavljaju poljoprivrednu djelatnost ...... 30 5.7. Poljoprivredna gospodarstva (firme) – struktura OPG-a ...... 31 5.8. Sadašnje stanje korištenja, uređenja i raspolaganja poljoprivrednim zemljištem ...... 35 5.8.1. Programi gospodarenja poljoprivrednim zemljištem u državnom vlasništvu u Hercegovačko neretvanskom kantonu/županiji ...... 36 5.8.2. Ugovori o koncesiji za korištenje poljoprivrednog zemljišta u državnom vlasništvu u HNK/Ž 36 5.8.3. Ugovori o zakupu poljoprivrednog zemljišta u državnom vlasništvu ...... 37 5.8.4. Aktivnosti ministarstva na zaštiti poljoprivrednog zemljišta u državnom vlasništvu u HNŽ/K 38

5.8.5. Prikupljanje sredstava po osnovu naplate naknade za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe ...... 38 5.9. Navodnjavano zemljište ...... 39 5.10. Biljna proizvodnja ...... 41 5.10.1. Voćarstvo ...... 41 5.10.2. Vinogradarstvo i vinarstvo ...... 43 5.10.3. Povrtlarska proizvodnja ...... 45 5.10.4. Proizvodnja ratarskih, krmnih i industrijskih kultura ...... 46 5.10.5. Proizvodnja i otkup ljekovitog bilja i šumskih plodova ...... 48 5.10.6. Proizvodnja ukrasnog bilja ...... 48 5.10.7. Biljna proizvodnja – vrijednost proizvodnje ...... 48 5.11. Pčelarstvo ...... 49 5.12. Animalna proizvodnja ...... 49 5.12.1. Govedarstvo ...... 50 5.12.2. Ovčarstvo ...... 51 5.12.3. Kozarstvo ...... 52 5.12.4. Peradarstvo ...... 53 5.12.5. Svinjogojstvo ...... 53 5.12.6. Ribarstvo ...... 54 5.12.7. Ekološki uzgoj stoke ...... 55 5.13. Bruto dodana vrijednost u sektoru u FBIH ...... 56 5.14. Ukupan prihod poljoprivrede HNŽ/K ...... 58 Podrazumijeva vrijednosti biljne, animalne i ribarske proizvodnje. Optimalno razdoblje za analizu 2016- 2019. godina...... Pogreška! Knjižna oznaka nije definirana. 5.15. Bruto investicije u osnovni kapital u poljoprivredi u (000) KM .... Pogreška! Knjižna oznaka nije definirana. 5.16. Šuma i drugo šumovito zemljište ...... 58 5.17. Ruralni turizam ...... 60 5.18. Resursno-atrakcijska osnova ...... 62 5.19. Prostorne značajke ...... 63 5.19.1. Ruralni okoliš ...... 64 5.19.1.1. Zrak ...... 64 5.19.1.2. Vodni resursi ...... 64 5.19.1.3. Zaštita i korištenje prirodnih dobara ...... 66

5.19.2. Ruralna infrastruktura ...... 67 5.19.2.1. Komunalna infrastruktura ...... 68 5.19.2.2. Prometna infrastruktura ...... 69 5.19.2.3. Elektroenergetska infrastruktura i telekomunikacije ...... 70 5.19.3. Pokrivenost zemljišta ...... 71 5.19.4. Područja s manje pogodnosti (LFA) ...... 72 5.19.5. Intenzitet poljoprivrede ...... 73 5.19.6. Stanje i zaštita poljoprivrednih staništa ...... 73 5.19.7. Korištenje vode u poljoprivredi ...... 74 5.19.8. Kvaliteta vode za piće ...... 75 5.19.9. Organske tvari tla na obradivim površinama ...... 75 5.19.10. Erozija tla vodom ...... 76 5.19.11. Proizvodnja obnovljive energije iz poljoprivrede i šumarstva ...... 76 5.19.12. Emisije stakleničkih plinova iz poljoprivrede ...... 77 6. Razvojni problemi i perspektive ...... 77 Stanovništvo ...... 77 Ruralni turizam ...... 77 Ruralni okoliš i infrastruktura ...... 79 7. SWOT analiza ...... 80 Poljoprivredna proizvodnja ...... 80 Stanovništvo i ruralni turizam ...... 81 Ruralni okoliš i infrastruktura ...... 82 8. Strateško fokusiranje ...... 83 Strateški focus 2: Održivo upravljanje prirodnim, prostornim i infrastrukturnim resursima ruralnih područja ...... 83 9. Vizija razvoja ...... 84 10. Strateški ciljevi s indikatorima ...... 84 Strateški cilj 1: Poticati konkurentnost poljoprivrede ...... 85 Strateški cilj 2: Osigurati održivo upravljanje prirodnim resursima i klimatskim promjenama ...... 86

1. Definiranje ruralnih područja

Prema studiji UNDP iz 2012 godine pod naslovom „Ruralni razvoj u Bosni i Hercegovini: Mit ili Realnost“ navodi se da je „BiH jedna od najruralnijih zemalja Europe, sa između 40 i 60 posto stanovništva koje živi u ruralnim područjima prema definiciji koja se koristi“. Još ruralnije su Crna Gora, Irska i finska sa preko 615 ruralnoga stanovništva. Postoje različiti pristupi definiranju „ruralnog“. Pojedini pristupi su vezani za „područje“ ili regiju npr. županiju/kanton, dok su drugi vezani za „pristup zasnovan na naselju“ – čime definiraju pojedina naselja kao urbana, semiurbana, pretežno ruralna i izrazito ruralna. Međutim, treba napomenuti da to nisu dva različita načina mjerenja iste stvari, već načini za mjerenje bitno različitih stvari:

„Pristup zasnovan na području“ tretira sve stanovnike rijetko naseljene općine kao iste, bilo da žive na izoliranom poljoprivrednom dobru ili u stanu na posljednjem katu glavnog grada te općine. Ovaj pristup trebao bi biti u najboljoj korelaciji s ekonomskim faktorima koji djeluju u relativno širokom području, ali nije dobar vodič za pristup pojedinačnim domaćinstvima, poljoprivrednoj zemlji ili infrastrukturi, kao što je vodosnabdijevanje ili kanalizacija1.

„Pristup zasnovan na naselju“ tretira sve stanovnike sela i mikronaselja isto, bilo da žive u najudaljenijem kraju zemlje ili na obodima grada. To će najvjerojatnije biti u korelaciji s pristupom zemlji, infrastrukturi i lokalnim uslugama, ali nije dobar vodič za ekonomske faktore kao što su nezaposlenost ili nivoi plaća.2

OECD-ova ruralno-urbana podjela

Ovaj pristup načelno promatra male lokalne administrativne jedinice, poznate kao „LAU razina 2“ ili jednostavno „LAU2“; u BiH se ova jedinica obično naziva "općina". Dakle, lokalna administrativna jedinica klasificira se kao ruralna ako je njezina gustoća naseljenosti manja od 150 ljudi po kvadratnom kilometru (1,5 ljudi po hektaru) 3. Iako je jednostavan za primjenu, ovaj pristup uvelike ovisi o veličini administrativnih jedinica; na primjer, glavni grad susjedne Crne Gore ima oko jedne trećine ukupnog stanovništva zemlje, ali općina Podgorica je toliko velika da je ukupna gustoća naseljenosti manja od 150 / km2, pa je glavni grad klasificiran kao ruralno područje. Primjena ovog pristupa na najnovije procjene broja stanovnika u BiH rezultira time da je 114 od 142 općine klasificirano kao "ruralno" i definira 60% stanovništva koje živi u ruralnim područjima4.

1 Ruralni razvoj u Bosni i Hercegovini: Mit ili Realnost, str. 37 2 Isto, str. 37 3 See http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/nuts_nomenclature/local_administrative_units

4 Ruralni razvoj u Bosni i Hercegovini: Mit ili Realnost, Dodataka 2, str.3. 5

OECD trosmjerna podjela

Sljedeći korak u pristupu OECD-a je razmatranje većih područja poznatih kao jedinice „NUTS2“ unutar EU- ove „Nomenklature teritorijalnih statističkih jedinica“; kao smjernica, svaka jedinica NUTS2 trebala bi sadržavati 800.000 do 3 milijuna ljudi, iako to nije uvijek strogo primijenjeno5. Neke najbogatije EU zemlje su klasificirane kao ruralne što znači da ruralno ne znači automatski siromašno, odnosno da ruralnost nije nesavladiva prepreka za ekonomski i humani razvoj.

2. Uvod 2.1. Svrha i značaj strateškog dokumenta

Strategija ruralnog razvitka Hercegovačko-neretvanske županije za period 2021.-2027. godina predstavlja strateški sektorski dokument. Obzirom na nepostojanje strateških dokumenata iz oblasti ruralnog razvoja na razini Hercegovačko-neretvanske županije, više je nego očita žurnost i opravdanost izrade jedne ovakve Strategije, posebice kada je poznato da većina stanovništva HNŽ/K živi u ruralnim dijelovima naše županije. Bitan razlog za izradu ove Strategije je omogućavanje projektima iz oblasti ruralnog razvoja pristup fondovima EU, jer je donošenje strateških dokumenata iz ove oblasti, jedan od preduvjeta za kandidiranje projekata iz ove oblasti za financiranje iz sredstava EU.

Cilj izrade ovog dokumenta je, između ostalih, kompleksna ekonomska analiza stanja ruralnih područja na teritoriju Hercegovačko-neretvanske županije, privlačenje investicija i tehnička podrška razvoju ruralnih područja HNŽ/K. Nadalje, jedan od ciljeva je i analiza socijalnih i institucionalnih čimbenika, kako bi se identificirali specifični modeli razvoja koji vode ka jačanju gospodarskog sustava konkurentnosti malih i srednjih poduzeća iz oblasti poljoprivrede. Također, jedan od bitnih ciljeva je i povezivanje poljoprivrednog sektora sa sektorom turizma i ostalim gospodarskim sektorima, te izrada okvira za budući razvoj ruralnih područja, kako bi se u konačnici postiglo poboljšanje općih uvjeta života, efikasno korištenje resursa, te doprinijelo procesu kreiranja održivog sustava upravljanja u poljoprivredi.

Strategija ruralnog razvoja Hercegovačko-neretvanske županije predstavljala bi okvir za provedbu diversifikacije ruralnih ekonomskih aktivnosti.

Ruralni turizam, tradicijski obrti, izravna prodaja, pogoni za prodaju na farmama, nepoljoprivredne usluge ili pogoni za korištenje obnovljivih izvora energije, pridonose razvoju ruralnih područja. Među djelatnostima, zasigurno najveći značaj ima ruralni turizam.

Razvoj ovog potencijalno izuzetno atraktivnog, ali nedovoljno iskorištenog oblika turizma na području HNŽ kao i mogući oblik za bolju povezanost poljoprivrede i turizma.

5 Izvor: http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/nuts_nomenclature/principles_characteristics

Proces izrade Strategije ruralnog razvitka HNŽ koordinirao je Odbor za ruralni razvitak ORR, koji koordinira razvojem, dok se kroz radna tijela i druge koordinacione i participativne mehanizme osigurava učešće jedinica lokalne samouprave, poslovne zajednice, nevladinog sektora, te ostalih socio-ekonomskih aktera i zainteresiranih strana.

Posebnu savjetodavnu ulogu u procesu izrade Strategije ruralnog razvitka ima Izvršni tim za izradu Strategije, koje je razmatralo i davalo preporuke o ključnim razvojnim prioritetima, u strateškoj platformi.

Prilikom izrade Strategija ruralnog razvitka Hercegovačko-neretvanske županije za razdoblje 2021.-2027. godina u potpunosti su praćene odredbe Zakona o razvojnom planiranju i upravljanju razvojem u Federaciji BiH (Službene novine Federacije BiH broj 32/17) kao i Uredbe o izradi strateških dokumenata u Federaciji BiH (Službene novine Federacije BiH broj 74/19).

2.2. Regulatorni okvir

3. Usklađenost sa ostalim strateškim dokumentima

4. Strateška platforma

4.1. Socio-ekonomski pokazatelji 4.1.1. Stanovništvo Hercegovačko-neretvanska županija površine 4.372,53 km2 je administrativno - teritorijalna jedinica koja obuhvaća središnji dio Hercegovine. Povoljna prirodna obilježja, tri klimatska pojasa (mediteranska, submediteranska i planinska klima), razvijena hidrološka mreža te reljefno pogodne doline i polja uvjetovali su ranu naseljenost ovog područja. Uz tok rijeke Neretve proteže se značajan prometno-strateški pravac kojim je kontinentalni dio središnje Bosne povezan s Jadranskim morem. Ovakav geostrateško-prometni položaj županije uvelike je utjecao na društveno-gospodarski razvoj cijelog prostora.

Županija je administrativno podijeljena je na sedam općina (Čitluk, Jablanica, Konjic, Neum, Rama, Ravno i Stolac) i dva grada (Čapljina i Mostar).

Tablica 1 Podatci o stanovništvu i naseljima u HNŽ

Površina Broj naselja Broj Gustoća Općina (km2) stanovnika naseljenosti (2019) (st./km2)

Čapljina 253,74 32 24.892 97

Čitluk 181,01 216 17.944 99 Jablanica 297,26 33 9.658 32 Konjic 1.144,45 168 23.959 20 Mostar 1.165,63 60 105.203 90 Neum 246,03 27 4.389 20 Prozor/Rama 481,71 56 13.515 28 Ravno 322,91 54 3.209 11 Stolac 279,79 26 14.201 43 HNŽ-e 4.372,53 477 216.970 49 *Izvor: Federalni zavod za statistiku

Prema posljednjem službenom popisu stanovništva iz 2013. godine, u HNŽ-u je živjelo 222.007, a prema procjeni iz 2019[1] trenutno ovdje živi 216.970 stanovnika.

U desetogodišnjem razdoblju od 2009. do 2019. godine u Hercegovačko-neretvanskoj županiji zabilježena je tendencija smanjenja ukupnog broja stanovnika (sl. 1.). Prema procjeni, ukupan broj stanovnika na području Županije u 2019. iznosi 216.970 što je za 8960 ili 4% stanovnika manje u odnosu na 2009 godinu. Zabilježeni pad broja stanovnika evidentan je uglavnom iseljavanjem stanovništva. Ne postoje adekvatni pouzdani pokazatelji za preciznu procjenu migracija iz ruralnih područja prema općinskim središtima ali opća slika kretanja stanovništva unutar županije pokazuje smjer i upućuje na razloge promjene.

Tablica 2 Broj stanovnika od 2009 do 2019. u naseljima i Županiji

Općina/ Godina 2009 2010 2011 2012 2013[2] 2014 2015 2016 2017 2018 2019 Čapljina 23251 23050 22918 22770 26.157 22583 22483 25.410 25.160 25.024 24.892 Čitluk 15852 15761 15760 15813 18.140 15843 15857 18.043 17.997 17.955 17.944 Jablanica 11810 11784 11740 11701 10.111 11585 11493 9.889 9.801 9.730 9.658 Konjic 28535 28266 28002 27778 25.148 27347 27141 24.501 24.285 24.140 23.959 Mostar 11118 11136 11160 11183 105.79 11224 11234 105.66 105.41 105.37 105.20 6 4 2 3 7 0 7 1 7 1 3 Neum 4605 4542 4497 4460 4.653 4364 4335 4.507 4.461 4.432 4.389 Prozor/ Rama 16064 15984 15937 15847 14.280 15646 15498 13.896 13.747 13.643 13.515 Stolac 13227 13084 13010 13006 14.502 12988 12898 14.297 14.398 14.269 14.201 Ravno 1400 1433 1436 1444 3.219 1433 1419 3.191 3.207 3.201 3.209

6 Čitluk u svom sastavu ima 21 naseljeno mjesto koje čine 29 naselja. Općina obuhvaća područja naseljenih mjesta i to: Bijakovići, Biletići, Blatnica, Blizanci, Čalići, Čerin, Čitluk, Dobro Selo, Dragićina, Gradnići, Hamzići, Krehin Gradac, Krućevići, Mali Ograđenik, Međugorje, Paoča, Potpolje, Služanj, Tepčići, Veliki Ograđenik, Vionica. Naseljena mjesta: Biletići, Blatnica, Hamzići, Mali Ograđenik, Paoča, Služanj, Tepčići i Veliki Ograđenik u svom sastavu imaju po dva naselja (zasebne naseljene cjeline). Naseljeno mjesto Biletići u svom sastavu ima naselja: Biletići Brdo i Biletići Polje. Naseljeno mjesto Blatnica u svom sastavu ima naselja: Donja Blatnica i Gornja Blatnica. Naseljeno mjesto Hamzići u svom sastavu ima naselja: Donji Hamzići i Gornji Hamzići. Naseljeno mjesto Mali Ograđenik u svom sastavu ima naselja: Donji Mali Ograđenik i Gornji Mali Ograđenik, Naseljeno mjesto Paoča u svom sastavu ima naselja: Paoča i Vidovići. Naseljeno mjesto Služanj u svom sastavu ima naselja: Mostarsko Cerno i Služanj. Naseljeno mjesto Tepčići u svom sastavu ima naselja: Tepčići i Tepčići Polje.“

Ukupno HNŽ-e 22593 22526 22490 22465 222.00 22402 22347 219.39 218.47 217.76 216.97 0 8 2 2 7 9 1 5 3 5 0 *Izvor: Federalni zavod za statistiku, Preliminarne procjene; Statistika.ba, Službeni popis stanovništva 2013.

Emitivne migracije unutar županije zabilježene su iz rubnih općina prema Gradu Mostaru gdje je koncentrirano gotovo 48,5% stanovništva Županije (tab. 2). Razlozi ovakvih migracija su višestruki: ekonomski, društveni, obrazovni i dr., Mostaru je najveće urbano, obrazovno, zdravstveno, kulturno, turističko te gospodarsko središte Županije i Hercegovine. Ostale općine imaju negativan migracijski saldo.

Slika 1 Kretanje broja stanovnika 2009-2019 u HNŽ-u 4.1.1.1. Gustoća naseljenosti Na području HNŽ-a zabilježena je niska prosječna gustoća naseljenosti, prema procjeni iz 2019 godine iznosi 49 stanovnika što je niže u odnosu na 50 st/km2 iz 2013. (tablica 1.). Međutim gustoća naseljenosti po općinama razlikuje se od 11 u Ravnom i 20 u Neumu do 99 u Čitluku, 97 u Čapljini te 90 st/km2 u Mostaru. Ovakva neravnomjerna raspodjela uvjetovana je veličinom i položajem općine te ekonomskim razlozima koji dovode do migracija i promjene mjesta boravka.

Tablica 3 Gustoća naseljenosti Gustoća naseljenosti (stanovnika na km2) 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019 Čapljina 92 91 90 90 89 99 99 99 99 98 98 97 Čitluk 88 88 87 87 87 100 100 100 100 99 99 99 Jablanica 39 39 39 39 39 33 33 33 33 33 32 32 Konjic 25 24 24 24 24 21 21 21 21 21 21 20 Mostar 95 95 95 95 95 90 90 90 90 90 90 90 Neum 21 20 20 20 20 20 20 20 20 20 20 20 Prozor 34 34 34 33 33 29 29 29 29 29 29 28 Ravno 47 46 46 45 45 50 50 50 50 10 10 10 Stolac 4 4 4 4 4 10 10 10 10 50 50 50 HNŽ 51,5 51,3 51,2 51,1 51,0 49,9 49,9 49,9 49,9 49,6 49,6 49,3 *Izvor: Federalni zavod za programiranje razvoja, vlastita obrada (M. Ivanković)

4.1.1.2. Urbano vs ruralno stanovništvo Od ukupno 487 naselja 8 je urbanih središta dok je 479 naselja s više ili manje izraženim stupnjem ruralnosti.

Tablica 4 Broj urbanog i ruralnog stanovništva prema općinama i gradovima u HNŽ-u 2013.

Grad/ Urbano Ruralno Općina stanovni stanovni štvo štvo Br. % Gustoća Prosječn Br. % Gustoća Prosječna stanovni st/km a starost stanovni st/km starost ka ka Čapljina 5.774 22,1 1.252,5 40,3 20.383 77,9 81,8 39,8 Čitluk 3.312 18,3 344,6 36,2 14.828 81,7 86,5 38,6 Jablanica 4.057 40,1 2.190,6 40,2 6.054 59,9 20,5 39,9 Konjic 10.732 42,7 2.047,2 39,3 14.416 57,3 12,7 41,5 Mostar 60.195 56,9 3.306,4 40,2 45.602 43,1 39,7 39,4 Neum 3.013 64,8 89,2 35,9 1.640 35,2 7,7 50,6 Prozor/Ra 3.367 23,6 177,1 36,2 10.913 76,4 23,6 38,4 ma Ravno 0 0 0 0 3.219 100,0 10,0 43,5 Stolac 3.816 26,3 667,1 41,8 10.686 73,7 39,0 39,4 HNŽ 94.266 42,5 961,6 39,7 127.741 57,5 29,9 39,8

*Izvor: Statistika.ba

Udio urbanog stanovništva u Županiji iznosi 42,5% (Tab 3.) I to zahvaljujući najvećoj urbanoj koncentraciji u Gradu Mostaru koja broji 60.195 ili 63% ukupnog urbanog stanovništva Županije. U ostalim općinama i gradu Čapljini prevladava veći udio ruralnog stanovništva (tab 3.). Gustoća stanovništva u većini općina je znatno niža u ruralnim djelovima zbog veličine prostora u odnosu na broj stanovnika što je pogodno za ruralni razvoj posebno za ruralni turizam. Ruralni prostori Čitluka i Čapljine imaju veću gustoću ali ove općine imaju manju površinu i povoljnije preduvijete razvoja ruralnih područja. Ovaj prostor gotovo da nije bio izložen prisilnim iseljavanjem stanovništva tijekom rata kao što je to slučaj u općinama Ravno, Rama, Konjic, Jablanica, Stolac.

Prosječna starost stanovništva u županiji je 39 godina. U većini ruralnog prostora živi stanovništvo prosječne starosti od 38 do 43 godine što predstavlja povoljnu životnu dob za razvoj gospodasrtva, turističkih i uslužnih djelatnosti. Nešto veći prosjek starosti je u ruralnom zaleđu Neuma gdje živi samo 35% stanovništva I to starije dobi. Zbog razvoja kupališnog turizma na obali, većina stanovništva je koncentrirana u općinskom središtu Neuma, dok je ruralno zaleđe depopularizirano.

Broj stanovnika na popisu iz 2013. godine je za 45.626 ili 17,05% manji u odnosu na popis iz 1991. godine. Etnička struktura stanovništva sa popisa je ukazala da 53,29% stanovništva čine Hrvati, 41,44% Bošnjaci,

2,9% Srbi te ostali 2,38%. Osnovna izmjena u etničkoj strukturi u odnosu na 1991. godinu je značajno smanjen udio Srba u strukturi stanovništva sa 14,07% na 2,9% te porast udjela Hrvata sa 40,68% na 53,29%.

Tablica 5 Kretanje ruralnog stanovništva prema narodnosti u 1991. I 2013. godine

Bošnjaci Hrvati Srbi ostali 1991 2013 1991 2013 1991 2013 1991 2013 Čapljina 5.481 3.854 11.902 15.814 2.486 538 552 177 Čitluk 106 28 12.252 14.626 13 17 96 157 Jablanica 6.225 5.293 1.545 627 300 7 164 127 Konjic 17.495 13.011 8.477 946 4.089 160 474 299 Mostar 18.108 20.964 21.112 21.741 9.637 2.312 1.890 585 Neum 101 30 2.454 1.605 109 0 10 5 Prozor/R 5.026 2.395 11.060 8.485 6 1 102 32 ama Ravno 21 20 804 2633 937 558 33 8 Stolac 3.971 2.897 4.898 7.594 691 135 97 60 *Izvor: http://www.statistika.ba

Etnička slika u općinama i gradovima Hercegovačko-neretvanske županije nakon rata doživjela je značajne promjene. U ruralnim prostorima grada Mostara došlo je do povećanja Bošnjaka u odnosu na prijeratno stanje. Gradovi Čapljina I Mostate općine Čitluk, Stolac I Ravno bilježe povećan udio Hrvata u ruralnom području u odnosu na 1991. Ostale nacionalnosti uključujući I Srbe nemaju značajniji udio ruralnog stanovništva u općinama županije.

Ovo saznanje je važno zbog kulturoloških navika i tradicionalnog načina života, gastronomije i običaja na kojima se može bazirati turistička ponuda u ruralnim područjima.

BiH – urbano i ruralno stanovništvo od 1955-2020 –MM (????) – nadopuna M. Ivanković Prema dostupnim podatcima ruralno stanovništvo u BiH se smanjilo sa 2.641.427 (84,76% u 1955. godini) na 1.566.009 (47,73 % u 2020. godini). Istovremeno je broj urbanih stanovnika porastao sa 474.882 (15%) na 1.714.810 (52,27%)

1955 1960 1965 1970 1975 1980 1985 1990 1995 2000 2005 2010 2015 2020 Ruralno 2.641.427 2.611.496 2.728.914 2.737.638 2.738.244 2.694.221 2.741.159 2.711.556 2.260.151 2.154.708 2.102.797 2.009.753 1.761.337 1.566.009 84,76% 80,96% 77,18% 72,80% 68,71% 64,46% 62,41% 60,75% 59,03% 57,44% 55,85% 54,24% 51,36% 47,73% Urbano 474.882 614.172 806.729 1.022.891 1.246.861 1.485.634 1.650.972 1.751.867 1.568.899 1.596.468 1.662.534 1.695.719 1.668.024 1.714.810 15% 19% 23% 27% 31% 36% 38% 39% 41% 43% 44% 46% 49% 52% Ukupno: 3.116.309 3.225.668 3.535.643 3.760.529 3.985.105 4.179.855 4.392.131 4.463.423 3.829.050 3.751.176 3.765.331 3.705.472 3.429.361 3.280.819 https://www.worldometers.info/demographics/bosnia-and-herzegovina-demographics/#urb, učitano 21.12.2020.

Urbano vs ruralno stanovništvo – presjek po popisu stanovništva 2013. MM - 127.741 (57,5%) – nadopuna M. Ivanković 11

Stanje urbanog i ruralnog stanovništva prema zadnjem popisu prikazano je u narednoj tablici. Prema OECD klasifikaciji prikazana su urbana naselja po načelu naseljenih mjesta (vidjeti uvod). Urbana naselja > 150 stanovnika na km2 , semiurbana 100-149, pretežno ruralna 50-99 i izrazito ruralna do 49 stanovnika na km2 Tablica

Gustoća Površina (stanovni Klasifikacija Broj Naseljeni Općina Stanovništvo (km2) ka/km2)- urbano/ruralno stanovnika h mjesta prosjek

Čapljina 256 26.157 148 Urbano 10.621 6 Semiurbano 8.271 8 Pretežno ruralno 5.952 9 Izrazito ruralno 1.313 9 Čitluk 181 18.140 108 Urbano 7.980 4 Semiurbano 2.799 4 Pretežno ruralno 6.571 10 Izrazito ruralno 790 3 Grad Mostar 1175 25.148 161 Urbano 87.992 14 Semiurbano 3.573 3 Pretežno ruralno 4.529 7 Izrazito ruralno 9.703 36 Jablanica 301 105.797 116 Urbano 4.667 3 Semiurbano 738 1 Pretežno ruralno 1.358 6 Izrazito ruralno 3.348 23 Konjic 1169 10.111 39 Urbano 14.890 7 Semiurbano 971 3 Pretežno ruralno 2.342 14 Izrazito ruralno 6.945 144 Neum 225 4.653 12 Urbano 0 0 Semiurbano 0 0 Pretežno ruralno 3.013 1 Izrazito ruralno 1.640 26 Prozor/Rama 477 14.280 43 Urbano 6.054 4 Semiurbano 1.015 3 Pretežno ruralno 1.991 5 Izrazito ruralno 5.220 44 Ravno 331 3.219 10 Urbano 139 1 Semiurbano 0 0 Pretežno ruralno 597 1 Izrazito ruralno 2.483 52 12

Stolac 286 14.502 77 Urbano 6.551 3 Semiurbano 1.574 2 Pretežno ruralno 4.098 6 Izrazito ruralno 2.279 14 HNŽ 4401 222.007 79 222.007 476 Izvor; Popis stanovništva 2013, Federalna geodetska uprava (FGU) za površine naseljenih mjesta, vlastita obrada (M. Ivanković, 2020.)

Tablica Klasifikacija naselja urbano/ruralno, broj stanovnika i naseljena mjesta

Klasifikacija urbano/ruralno Broj stanovnika Naseljenih mjesta

Urbano 138.894 42 (>150) 63% 9%

Semiurbano 18.941 24 (100-150) 9% 5%

Pretežno ruralno 30.451 59 (50-100) 14% 12%

Izrazito ruralno 33.721 351 (<50) 15% 74% 222.007 476 100% Izvor; Popis stanovništva 2013, Federalna geodetska uprava (FGU) za površine naseljenih mjesta, vlastita obrada (M. Ivanković, 2020.)

Područje HNŽ/K ima svega 9% ili 42 naseljena mjesta (9%) sa više od 150 stanovnika po km2 , koja po OECD klasifikacija ubrajamo u urbana naselja. U ta 42 naseljena mjesta živi 138.894 stanovnika ili 63% od čega grad Mostar ima 87.992 stanovnika u 14 urbanih naselja.

Semiurbana naselja imaju 18.941 stanovnika (9%) u 24 naseljena mjesta ili 5%. U pretežno ruralnim područjima HNŽ/K živi 30.451 stanovnik (14 %) u 59 naselja ili 12%, dok u izrazito ruralnim područjima živi 33.721 stanovnik ili 15% u 351 naseljenom mjestu ili 74%. Ukupan broj stanovnika HNŽ/K (2013.) je bio 222.007 u 476 naseljenih mjesta. Detaljnom analizom svake općine moguće je postavit adekvatnu agrarnu i ruralnu politiku u narednom 7-godišnjem razdoblju.

Stanovništvo - urbano vs Naselja - urbano vs ruralno ruralno

9% 24 15% 0 0 14% 5% 33.721 42 0 30.451 59 12% 138.894 0 7… 0 351

9% 0 18.941 63%

Izvor; Popis stanovništva 2013, Federalna geodetska uprava (FGU) za površine naseljenih mjesta, vlastita obrada (M. Ivanković, 2020.)

4.1.1.3. Prirodni priraštaj stanovništva Analiza trenda prirodnog priraštaja stanovnika HNK u periodu 2014.-2019. godina, prikazana na Slici 2. ukazuje na kontinuiran negativan prirodni priraštaj sa rastućim trendom, gdje je primjetna sve značajnija razlika između broja umrlih i broja novorođenih (u 2019. godini je 629 osoba više umrlih nego novorođenih osoba, dok je 2014. godine ta razlika bila 340 osoba). Negativan prirodni priraštaj je trend prisutan u cijeloj Bosni i Hercegovini, a uzročnici leže u nestabilnoj političkoj situaciji, težoj zapošljivosti mladih, kasnijem otpočinjanju samostalnog života i zasnivanja porodice te sve većeg broja odlaska mladih iz Bosne i Hercegovine.

(*Izvor podataka: Federalni zavod za programiranje razvoja) Slika 2 Pregled prirodnog priraštaja stanovništva u HNK za period 2014.-2019. godina

Tablica 6 Prirodni priraštaj stanovništva HNŽ/K 2008. 2019.

2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019 Čapljina -59 -121 -120 -136 -149 -92 -108 -110 -72 -122 -61 -120 Čitluk -40 -17 -12 11 29 -12 -43 -13 13 -56 -19 -29 Jablanica 3 7 -27 -9 -24 -18 -36 -52 -25 -40 -31 -26 Konjic 1 -14 -77 -60 -63 -86 -81 -76 -112 -115 -125 -98 Grad Mostar -5 24 -1 62 53 -23 78 -197 -87 -138 -98 -196 Neum -25 -30 -33 -32 -43 -34 -25 -32 -15 -38 -11 -24 Prozor/Rama 52 29 33 11 -23 7 -52 -72 -58 -74 -41 -68 Ravno -83 0 -1 -16 -9 -2 -9 -5 -15 -3 -2 0 Stolac -113 -33 -11 -49 32 -5 -45 -39 -53 -59 -36 -68 HNŽ -269 -155 -249 -218 -197 -265 -321 -596 -424 -645 -424 -629 *Izvor: Federalni zavod za statistiku, Federalni zavod za programiranje razvoja, vlastita obrada (M. Ivanković)

4.1.2. Pregled stanja i kretanja na tržištu rada 4.1.2.1. Zaposlenost Prema podacima Federalnog zavoda za programiranje razvoja u 2019. godini radno sposobno stanovništvo u Hercegovačko-neretvanskom kantonu broji 148.293 osobe. Na području Hercegovačko-neretvanskom kantonu je tokom 2019. godine evidentirano u prosjeku 55.213 zaposlenih lica, što rezultira stopom zaposlenosti od 37,2%, što je iznad prosječne stope zaposlenosti u istoj godini u Federaciji BiH koja je iznosila 34,8%.

Tablica 7 Broj zaposlenih osoba HNŽ/K u razdoblju 2008.-2019.

Broj zaposlenih 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019 Čapljina 3.265 3.274 3.328 3.329 3.411 3.321 3.333 3.341 3.325 3.202 3.503 3.596 Čitluk 3.576 3.525 4.272 4.344 4.448 4.771 5.356 5.971 6.113 5.715 5.471 5.685 Jablanica 2.058 1.999 1.928 1.608 1.609 1.882 1.906 1.847 1.873 1.911 2.022 2.039 Konjic 4.504 4.078 4.150 4.249 4.455 4.699 4.630 4.714 4.948 5.240 5.783 5.920 Grad Mostar 25.731 25.910 27.080 27.322 28.275 29.048 29.877 29.489 28.354 29.001 33.475 33.929 Neum 962 966 961 955 949 986 1.035 1.051 104 1.038 1.057 1.119 Prozor/Rama 1.424 1.325 1.360 1.387 1.322 1.051 1.153 1.166 1.184 1.173 1.414 1.431 Ravno 51 53 54 69 74 66 66 75 81 76 131 159 Stolac 960 888 908 904 899 888 889 1.006 1.116 1.102 1.277 1.335 HNŽ 42.531 42.018 44.041 44.167 45.442 46.712 48.245 48.660 47.098 48.458 54.133 55.213 *Izvor: Federalni zavod za statistiku, Federalni zavod za programiranje razvoja, vlastita obrada (M. Ivanković)

60.000

50.000 54.133 55.213 48.245 48.660 48.458 40.000 45.442 46.712 47.098 42.531 42.018 44.041 44.167 30.000 Skup1 20.000

10.000

0 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019

*Izvor: Federalni zavod za statistiku, Federalni zavod za programiranje razvoja, vlastita obrada (M. Ivanković)

Slika 3 Broj zaposlenih osoba HNŽ/K u razdoblju 2008.-2019.

Tablica 8 Stopa zaposlenosti (2008-2019)

Stopa zaposlenosti (broj zaposlenih/ukupan broj stanovnika*100) u % 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019 Čapljina 14 14 14 15 15 13 13 13 13 13 14 14 Čitluk 22 22 27 28 28 26 30 33 34 32 30 32 Jablanica 17 17 16 14 14 19 19 19 19 19 21 21 Konjic 16 14 15 15 16 19 19 19 20 22 24 25 Grad Mostar 23 23 24 24 25 27 28 28 27 28 32 32 Neum 21 21 21 21 21 22 23 23 2 23 24 25 Prozor/Rama 9 8 9 9 8 8 8 8 9 9 10 11 Ravno 4 4 4 5 5 2 2 2 3 2 4 5 Stolac 7 7 7 7 7 6 6 7 8 8 9 9 HNŽ 19 19 20 20 20 21 22 22 21 22 25 25 *Izvor: Federalni zavod za statistiku, Federalni zavod za programiranje razvoja, vlastita obrada (M. Ivanković)

Prosječna stopa zaposlenosti za HNŽ/K (sve općine) iznosi 25%. Međutim, osjetne su razlike po općinama i gradovima u HNŽ/K. Tako, grad Mostar razumljivo ima najveću stopu zaposlenosti od 32 %, a istu stopu ima Čitluk (vjerojatno zbog Međugorja – podatci prije Covid 19). najnižu stopu zaposlenosti ima općina Ravno od svega 5%.

Međutim, kada se promatra stopa zaposlenosti po općinama Hercegovačko-neretvanskog kantona primjećuje se neujednačena stopa zaposlenosti koja varira od 47,61 % (Grad Mostar) i 46,51% (Čitluk) do 7,53% (Ravno) i 13,45% (Stolac).

Tablica 9 Stopa zaposlenosti stanovništva po općinama Hercegovačko neretvanskog kantona u 2019 god

Općine u HNK Broj zaposlenih Radno sposobno Stopa zaposlenosti stanovništvo Grad Čapljina 3.596 16.879 21,30% Čitluk 5.685 12.223 46,51% Jablanica 2.039 6.830 29,85% Konjic 5.920 16.407 36,08% Grad Mostar 33.929 71.257 47,61% Neum 1.119 3.019 37,07% Prozor 1.431 9.640 14,84% Stolac 1.335 9.926 13.45% Ravno 159 2.112 7,53% Ukupno 55.213 148.293 37,23% *Izvor: Federalni zavod za programiranje razvoja

U prethodnom petogodišnjem periodu zabilježen je kontinuiran trend rasta broja zaposlenih na području Kantona, te je tako u 2019. godini zabilježeno 11,86% odnosno 6.533 osobe više nego u 2015. godini. Najveći porast broja zaposlenih je zabilježen u općini Ravno (52,83%), općini Stolac (24,64%) i Općini Konjic (20,37%), dok je u općini Čitluk zabilježeno smanjenje broja zaposlenih za cca 5% u odnosu na 2015. godinu.

Tablica 10 Kretanje broja zaposlenih osoba po općinama Hercegovačko neretvanskog kantona u periodu 2015- 2019 god

Općine u HNK 2015 2016 2017 2018 2019 Grad Čapljina 3.341 3.325 3.202 3.503 3.596 Čitluk 5.971 6.113 5.715 5.471 5.685 Jablanica 1.847 1.873 1.911 2.022 2.039 Konjic 4.714 4.948 5.240 5.783 5.920 Grad Mostar 29.489 28.354 29.001 33.475 33.929 Neum 1.051 1.074 1.038 1.057 1.119 Prozor 1.166 1.184 1.173 1.414 1.431 Stolac 1.006 1.116 1.102 1.271 1.335 Ravno 75 81 76 131 159 Ukupno 48.660 48.068 48.458 54.133 55.213 *Izvor: Federalni zavod za programiranje razvoja.

4.1.2.2. Nezaposleni Hercegovačko neretvanski kanton bilježi kontinuiran pad broja nezaposlenih u periodu 2015-2019 te je u 2019. godini registrovano 29.221 nezaposlenih lica, što je 9,3% ukupnog broja nezaposlenih u F BiH koji je iznosio 313.570 lica za 2019. godinu. U prethodnom periodu došlo je do pada broja nezaposlenih od 17,9% odnosno 5.231 osoba je pronašla zaposlenje. Pad broja nezaspolenih prati rast broja zaposlenih osoba čime se zaključuje da se tržište rada kreće u pravcu razvoja.

Tablica 11 Broj nezaposlenih osoba u HNŽ/K u razdoblju 2008.- 2019.

Broj nezaposlenih Godina 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019 Čapljina 2985 2764 2769 2820 2988 3179 3359 3487 3376 3.255 3.011 2.856 Čitluk 2072 2036 2085 2150 2294 2496 2513 2682 2700 2.536 2.538 2.437 Jablanica 1772 1882 1992 1992 2167 2257 2358 2367 2293 2.214 2.110 1.988 Konjic 3530 3671 3953 3781 3855 3929 4170 4088 4128 4.047 3.879 3.719 Grad 14688 14775 14813 15040 15674 16216 16876 17232 16325 15.83 14.99 14.28 Mostar 5 6 6 Neum 308 332 347 358 403 421 390 429 403 355 331 298 Prozor/Ram 1811 1873 1687 1780 1901 1917 1990 1981 1980 1.964 1.863 1.783 a Ravno 31 31 33 34 30 32 35 37 38 38 38 36 Stolac 2206 2232 2143 1930 2051 2103 2127 2150 2084 2.038 1.884 1.819 HNŽ 29.40 29.59 29.82 29.88 31.36 32.55 33.81 34.45 33.32 32.28 30.65 29.22 3 6 2 5 3 0 8 3 7 2 0 1 *Izvor: Federalni zavod za statistiku, Federalni zavod za programiranje razvoja, vlastita obrada (M. Ivanković)

Broj nezaposlenih

36000 34000 32000 30000 33818 34453 32550 33327 32282 31363 30650 28000 29403 29596 29822 29885 29.221 26000 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019

Slika 4 Broj nezaposlenih osoba u HNŽ/K u razdoblju 2008.-2019. Tablica 12 Stopa nezaposlenosti u HNŽ/K u razdoblju 2008.-2019.

Stopa nezaposlenosti (broj zaposlenih/radna snaga*100) u % 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019 Čapljina 48 46 45 46 47 49 50 51 50 50,4 50,4 50,4 Čitluk 37 37 33 33 34 34 32 31 31 30,7 30,7 30,7 Jablanica 46 48 51 55 57 55 55 56 55 53,7 53,7 53,7 Konjic 44 47 49 47 46 46 47 46 45 43,6 43,6 43,6

Grad Mostar 36 36 35 36 36 36 36 37 37 35,3 35,3 35,3 Neum 24 26 27 27 30 30 27 29 27 25,5 25,5 25,5 Prozor/Rama 56 59 55 56 59 65 63 63 63 62,6 62,6 62,6 Ravno 38 37 38 33 29 33 35 33 32 33 33 33 Stolac 70 72 70 68 70 70 71 68 65 64,9 64,9 64,9 HNŽ 41 41 40 40 41 41 41 41 41 40 36 35 *Izvor: Federalni zavod za statistiku, Federalni zavod za programiranje razvoja, vlastita obrada (M. Ivanković)

HNŽ/K bilježi vrlo visoku stopu nezaposlenosti od 35% u 2019. (koja ipak ima lagana ali nedovoljan trend smanjenja – 41% u 2016. godini).

Tablica 13 Nezaposlenost prema stručnoj spremi

VSS 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019 Čapljina 78 115 116 141 196 199 206 262 274 242 216 222 Čitluk 67 87 98 111 157 194 226 239 263 252 246 234 Jablanica 52 71 72 93 133 163 196 199 181 189 179 160 Konjic 60 83 125 139 189 256 238 232 250 224 190 167 Grad Mostar 716 964 1107 1306 1510 1602 1732 1928 1738 1.730 1.547 1.466 Neum 9 15 19 22 28 33 24 26 23 23 30 25 Prozor/Rama 35 66 70 80 104 127 128 117 101 95 96 81 Ravno 3 2 3 2 4 1 2 3 2 3 3 1 Stolac 57 84 79 106 121 136 147 158 158 163 138 109 HNŽ 1077 1487 1689 2000 2442 2711 2899 3164 2990 2.921 2645 2.465 *Izvor: Federalni zavod za statistiku, Federalni zavod za programiranje razvoja, vlastita obrada (M. Ivanković)

Od ukupno nezaposlenih 29.221 osobe (2019.) njih 2.465 je bilo sa VSS, 1.540 sa VŠS, SSS- 9.161, VKV - 69, KV- 9.627, PKV – 361 i NKV – 5.998 osoba.

Unutar Hercegovačko-neretvanskog kantona u 2019. godini najveći broj nezaposlenih lica registriran je u Gradu Mostaru (48,89% od ukupnog broja nezaposlenih u Kantonu) i Konjicu (12,73%), dok je najmanji broj nezaposlenih osoba registrovan u općinama Ravno i Neum, ali tome je razlog veličina lokalnih zajednica.

Tablica 14 Kretanje broja nezaposlenih osoba po općinama Hercegovačko neretvanskog kantona u periodu 2015- 2019 god

Općine u HNK 2015 2016 2017 2018 2019 Grad Čapljina 3.487 3.376 3.255 3.011 2.856 Čitluk 2.682 2.700 2.536 2.538 2.437 Jablanica 2.367 2.293 2.214 2.110 1.988 Konjic 4.088 4.128 4.047 3.879 3.719 Grad Mostar 17.232 16.325 15.835 14.996 14.286 19

Neum 429 403 355 331 298 Prozor 1.981 1.980 1.964 1.863 1.783 Stolac 2.150 2.084 2.038 1,884 1.819 Ravno 37 38 38 38 36 Ukupno 34.453 33.327 32.282 30.650 29.222 *Izvor: Federalni zavod za programiranje razvoja

Promatrajući nezaposlena lica kroz obrazovnu strukturu kako na području Hercegovačko-neretvanskog kantona tako i FBiH, uočava se da je njihova raspodjela ujednačena kroz promatrani šestogodišnji period. U 2019. godini najveći udio nezaposlenih na području Hercegovačko-neretvanskog kantona odnosilo se na KV radnike (32,95%), 31,35% nezaposlenih ima SSS, te 20,53% lica su nekvalifikovana lica. U ukupnom broju nezaposlenih, visokoobrazovana lica učestvuju sa 13,71% (VŠS i VSS). Sa druge strane, vrlo slična obrazovna struktura nezaposlenih je na području FBiH: KV radnika je 31,5%, 29,8% su NK radnici dok 27,4% nezaposlenih ima SSS. U ukupnom broju nezaposlenih u Federaciji BiH u 2019. godini, visokoobrazovana lica učestvuju sa 9,2% (VŠS i VSS).

4.1.2.3. BDP po stanovniku HNŽ/K Opis stavke 2015 2016 2017 2018 2019 Prosječna plaća u FBiH 830 839 860 889 928 Broj zaposlenih u FBiH 450,121 457,974 505,201 519,8 531,483 GDP FBiH - KM (u 000) 16.688.300 19.540.120 20.539.696 21.983.507 23.317.906 Stanovništvo FBIH 2.201.000 2.206.000 2.201.000 2.196.000 2.191.000 BDP per capita u FBIH - KM 7,582 8,858 9,332 10,011 10,643 Indeksi 1 1,1709 1,0512 1,0703 1,0607 Broj zaposlenih u HNŽ 48,66 47,098 48,458 54,133 55,213 prosječna plaća u HNŽ 890 928 933 970 1,011 GDP u HNŽ/K (u 000) 1.934.492 2.222.669 2.137.364 2.498.002 2.639.032 Stanovništvo HNŽ/K 219,395 219,395 218,473 217,765 216,97 BDP per capita u HNŽ/K - KM 8.817,39 10.130,90 9.783,20 11.471,09 12.163,12

Indeks (FBiH =100) 1,16 1,14 1,05 1,15 1,14

*Izvor: FZS, vlastiti izračun (M. Ivanković)

Iz raspoloživih podataka po ustaljenoj metodologiji izračunat je BDP HNŽ/K i u skladu s tim BDP per capita za razdoblje 2014. – 2019. godina. Vidljivo je da je navedeni indeks u odnosu na ukupnu Federaciju BiH veći za 15 – 16%. Ovo je u skladu s indeksima razvijenosti pojedinih županija/kantona, gdje je HNŽ/K na drugom mjestu prema podatcima Federalnog zavoda za programiranje razvoja. Prema studiji Ruralni razvoj u Bosni i Hercegovini: Mit ili Realnost „ ruralna područja pokazuju tendenciju da generiraju niži BDP per capita nego urbana područja budući da je manji udio njihovog stanovništva zaposlen“ u istoj studiji se navodi da „.Sarajevo i drugi veliki gradovi generiraju znatno više razine BDP-a, što odražava višu produktivnost po

radniku, kao i viši udio ukupnog stanovništva u zapošljavanju. BDP per capita i po zaposlenoj osobi najniži je u gradovima srednje veličine“.

BDP per capita je najviši u Sarajevu, dok ruralna područja pokazuju male varijacije između tri grupe. Međutim, niža stopa aktivnosti u ruralnim područjima smanjuje BDP per capita na ukupni prosjek od 4.780 KM (3.241 USD), što je tek pet posto iznad ostalih urbanih područja. Sarajevo ima korist od visoke stope aktivnosti, relativno niske nezaposlenosti, te visoke produktivnosti (koja se odražava kroz prosječnu neto platu); ova tri faktora zajedno daju BDP od gotovo 13.000 KM (8.813 USD), što je blizu tri puta više nego u ruralnim područjima. Čak i ako se izuzmu faktori stope aktivnosti i stope nezaposlenosti jasno je da veliki gradovi imaju višu radnu produktivnost od ostatka zemlje, kao što to pokazuju sljedeće procjene BDP-a po zaposlenoj osobi7: Sarajevo: 42,800 KM (29,017 USD) Drugi gradovi: 38.200 KM (25.898 USD), Druga urbana područja: 30.900 KM (20.949 USD) i Ruralna područja (sve grupe): 33.200 KM (22.508 USD): Izvor: Ruralni razvoj u Bosni i Hercegovini: Mit ili Realnost; UNDP BiH, 2013, stranica 52

Prema istom izvoru „ BDP per capita ruralnih područja oko 43 posto niži nego BDP per capita urbanih područja, budući da 55 posto ukupnog stanovništva živi u ruralnim područjima, oni i dalje doprinose sa 41 posto u državni BDP“. Kao i svi drugi statistički podatci tako i ova procjena se mora prikazivati vrlo pažljivo, s obzirom da navedene brojke ne uključuju doprinos neregistriranih OPG-a ukupnom BDP na razini države BiH.

4.1.2.4. Struktura gospodarstva HNŽ/K Tablica 15 Broj poslovnih subjekata 2008. – 2019.

2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019

Čapljina 1305 1.348 1361 1.471 1.493 1.503 1.500 1.521 1.478 1.049 1.436 1.472 Čitluk 1387 1.411 1459 1.618 1.697 1.914 2.109 2.112 2.127 1.724 2.138 2.177 Jablanica 608 635 646 702 720 712 729 734 698 576 740 688 Konjic 1093 1.147 1208 1.317 1.355 1.387 1.421 1.439 1.459 1.197 1.561 1.558 Grad Mostar 6775 7.167 7414 7.974 8.254 8.456 8.620 8.799 8.864 7.062 9.204 9.576 Neum 428 421 423 434 418 411 473 519 509 413 522 547 Prozor/Rama 553 576 584 615 629 646 651 664 662 593 708 661 Ravno 63 70 74 82 87 89 92 94 94 82 99 107 Stolac 530 565 590 642 667 680 707 757 732 639 802 807 HNŽ 12.742 13.340 13.759 14.855 15.320 15.798 16.302 16.639 16.623 13.335 17.210 17.593 *Izvor. FZS, Federalni zavod za programiranje razvoja

Vidljiv je porast gospodarskih subjekata u HNŽ/K, što upućuje na pojačanu ekonomsku aktivnost. Broj od 17.593 poslovna subjekta obuhvaća pravne i fizičke osobe.

7 Izvor: Ruralni razvoj u Bosni i Hercegovini: Mit ili Realnost; UNDP BiH, 2013, stranica 52 21

Tablica 16 Poduzeća – pravne osobe

2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019 Čapljina 427 445 433 487 510 539 552 571 593 599 616 640 Čitluk 640 664 675 748 777 806 831 844 866 892 913 935 Jablanica 144 159 159 174 178 183 193 204 215 223 234 242 Konjic 362 379 382 395 408 423 439 451 471 476 489 499 Grad Mostar 2790 2.966 3026 3.255 3.365 3.472 3.559 3.638 3.742 3.825 3.975 4.121 Neum 137 139 144 145 142 143 142 140 140 140 141 143 Prozor/Rama 206 224 231 248 263 274 279 287 296 306 317 326 Ravno 36 41 45 51 55 56 59 61 63 62 66 70 Stolac 187 198 207 224 237 251 256 260 272 277 285 291 HNŽ 4.929 5.215 5.302 5.727 5.935 6.147 6.310 6.456 6.658 6.800 7.036 7.267 *Izvor. FZS, Federalni zavod za programiranje razvoja

Tablica 17 Fizičke osobe-obrtnici u HNŽ/K 2008.- 2019.

Fizičke osobe-obrtnici 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019 Čapljina 669 688 711 724 719 689 672 660 578 450 498 500 Čitluk 568 544 563 581 618 771 933 904 873 832 817 836 Jablanica 363 373 386 409 421 407 407 402 349 353 373 316 Konjic 509 551 604 664 680 687 691 700 695 721 773 753 Grad Mostar 2927 3.055 3164 3.240 3.303 3.363 3.431 3.490 3.422 3.237 3.461 3.579 Neum 235 229 231 211 193 185 241 277 269 273 279 300 Prozor/Rama 283 284 287 289 286 285 283 283 271 287 295 238 Ravno 18 20 21 21 22 23 23 24 22 20 22 24 Stolac 286 305 311 328 335 327 341 383 339 362 391 387 HNŽ 5.858 6.049 6.278 6.467 6.577 6.737 7.022 7.123 6.818 6.535 6.909 6.933 *Izvor. FZS, Federalni zavod za programiranje razvoja

Tablica 18 Broj poduzeća na 1000 stanovnika u HNŽ/K 2008.- 2019.

2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019 Čapljina 56 58 59 64 66 59 59 60 58 42 57,4 59,1 Čitluk 87 89 93 103 107 106 117 117 118 96 119,1 121,3 Jablanica 51 54 55 60 62 72 74 74 71 59 76,1 71,2 Konjic 38 40 43 47 49 57 58 59 60 49 64,7 65 Grad Mostar 61 64 67 71 74 80 82 83 84 67 87,3 91 Neum 92 91 93 97 94 91 105 115 113 93 117,8 124,6 Prozor/Rama 34 36 37 39 40 46 47 48 48 43 51,9 48,9 Ravno 46 50 52 57 60 28 29 29 29 26 30,9 33,3 Stolac 40 43 45 49 51 48 49 53 51 44 56,2 56,8 22

HNŽ 56 59 61 66 68 72 74 76 76 61 79 81

Broj poduzeća na 1000 stanovnika 100 80 79 81 60 72 74 76 76 66 68 59 61 61 40 56 20 0 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019

Slika 5 Broj poduzeća na 1000 stanovnika u HNŽ/K 2008.- 2019.

Tablica 19 Broj pravnih osoba/1000 stanovnika u HNŽ/K 2008.- 2019.

2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019 Čapljina 18 19 19 21 22 21 22 22 23 24 25 26 Čitluk 40 42 43 47 49 45 46 47 48 50 51 52 Jablanica 12 13 13 15 15 19 20 21 22 23 24 25 Konjic 13 13 14 14 15 17 18 18 19 20 20 21 Grad Mostar 25 27 27 29 30 33 34 34 35 36 38 39 Neum 30 30 32 32 32 32 32 31 31 31 32 33 Prozor/Rama 13 14 14 16 17 20 20 21 21 22 23 24 Ravno 26 29 31 36 38 18 18 19 20 19 21 22 Stolac 14 15 16 17 18 18 18 18 19 19 20 20 HNŽ 22 23 24 25 26 28 29 29 30 31 32 33

40 Broj pravnih osoba na 1000 stanovnika 35 33 30 32 30 31 29 29 25 28 25 26 23 24 20 22

0 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019

Slika 6 Broj pravnih osoba na 1000 stanovnika u HNŽ/K 2008.- 2019.

Broj od 81 pravnog subjekta na 1.000 stanovnika HNŽ/K je vrlo visok, što je opet u skladu s razinom razvijenosti HNŽ/K.

5. Sektorski pokazatelji

5.1. Zaposlenost po gospodarskim djelatnostima

Tablica 20 Struktura gospodarstava HNŽ/K

Struktura gospodarstva HNŽ/K - 2018 Djelatnosti Broj poslovnih subjekata Postotak (%) Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 673 3,91% Industrija 1.686 9,80% Građevinarstvo 641 3,72% Trgovina, prijevoz, komunikacije i ugostiteljstvo 8.203 47,66% Financije - stručne- znanstvene djelatnosti 1.404 8,16% Usluge 4.600 26,73% Ostalo 3 0,02% Ukupno: 17.210 100,00% *Izvor: Hercegovačko-neretvanski kanton u brojkama 2019, vlastita obrada (M .Ivanković)

Zaposlenost u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu je svega 3,91 %, što je ipak ispod prosjeka EU-27, ali s tendencijom daljnjega opadanja. Da bismo uspješno održali poljoprivrednu proizvodnju neophodna su kapitalna ulaganja u ukupna lanac vrijednosti u poljoprivredno – prehrambenom sektoru. Industrija i građevinarstvo dalje generiraju 13,52 % zaposlenosti u HNŽ/K. Najviše zaposlenih, očekivano, nalazi se u sektoru trgovine, prijevoza, komunikacija, ugostiteljstva i usluga – 74,39% ili skoro 2/3.

Struktura gospodarstva HNŽ/K-2018.

3 673 Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 1.686 641 Industrija 4.600

Građevinarstvo

1.404 Trgovina, prijevoz, komunikacije 8.203 i ugostiteljstvo Financije - stručne- znanstvene djelatnosti

Slika 7 Struktura gospodarstva HNŽ/K u 2018. godini

5.2. Zaposlenost po djelatnostima – popis stanovništva 2013. Prema standardnoj klasifikaciji djelatnosti u 2013. godini na zadnjem popisu stanovništva bilo je 63.179 zaposlenih u HNŽ/K:

Tablica 21 Zaposlenost po djelatnostima

Teritorija Ukupno A B C D E F G H I J K L M M O P Q R S T U HNŽ 63.179 3.337 158 8.173 1.903 1.065 5.365 10.280 3.349 4.739 1.699 1.750 73 1.570 1.321 6.333 4.725 4.628 1.110 1.448 71 82 ČAPLJINA 7.122 910 15 694 192 98 554 1.340 579 526 138 129 12 144 117 640 449 316 98 160 6 5 ČITLUK 4.587 78 6 674 64 63 176 1.212 304 466 105 112 4 130 102 327 379 204 83 97 1 - GRAD 31.551 569 54 3.394 946 587 2.061 5.553 1.464 1.973 1.242 1.230 44 960 790 3.556 2.502 3.012 699 826 23 66 MOSTAR JABLANICA 2.651 89 52 492 343 64 264 277 114 239 21 25 - 21 36 256 137 118 41 57 3 2 KONJIC 6.745 572 14 1.944 93 93 657 645 436 295 65 107 5 92 72 590 477 398 70 113 3 4 NEUM 1.572 37 7 86 29 55 77 305 60 435 14 27 - 29 32 187 93 65 14 20 - - PROZOR 4.218 624 2 431 166 42 971 372 121 366 39 51 - 71 75 269 299 191 46 58 22 2 RAVNO 1.098 40 2 64 27 38 111 148 109 184 11 14 4 24 40 85 65 90 15 27 - - STOLAC 3.635 418 6 394 43 25 494 428 162 255 64 55 4 99 57 423 324 234 44 90 13 3 *Izvor: FZS, popis stanovništva 2013. 25

Prema popisu stanovništva iz 2013. godine, po standardnoj klasifikaciji djelatnosti HNŽ/K ima 63.179 zaposlenih. Da bismo dobili bolji uvid razvrstali smo zaposlen u HNŽ/ prema sektorima, primarni, sekundarni, tercijarni i kvartarni.

Tablica 22 Zaposlenost u sektorima

Primarni Sekundarni Tercijarni Kvartarni Ukupno (A+B) (C+D+E+F) (G+H+I) (J+K+L+M+N+O+P+R+S+T) 3.495 16.506 18.368 24.810 63.179 5,53% 26,13% 29,07% 39,27% 100,00% *Izvor: FZS, popis stanovništva 2013., vlastita obrada (M. Ivanković)

a) Primarni sektor obuhvaća – poljoprivredu i rudarstvo. U ovom sektoru je zaposleno ukupno 3.495 zaposlenika ili 5,53%. Ovaj sektor, naročito poljoprivreda, nalazi se u stalnom smanjenju ukupnoga broja zaposlenih. Dakle, poljoprivreda nije sektor koji može apsorbirati ili zaposliti veći broj ljudi i istovremeno održavati kakvu – takvu međunarodnu konkurentnost. Postojeći broj zaposlenih će se očekivano smanjivati u narednim godinama. U skladu s tim u EU se u svakoj generaciji ili vremenskom razdoblju od 20 – 25 godina broj stanovnika u ruralnim područjima prepolovi. Istovremeno se prosječna veličina OPG – udvostruči ili okrupni8.

b) Sekundarni sektor čine: C- prerađivačka industrija, D - Proizvodnja i snabdjevanje/opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija, E - Snabdjevanje/opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, upravljanje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša i F- građevinarstvo. Sektor je u 2013. godini zapošljavao cca 16.506 osoba ili 26,13% od ukupnog broja zaposlenih u HNŽ/K. c) Tercijarni sektor čine: G – trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila, H – prijevoz i skladištenje, I – djelatnosti pružanja smještaja te priprema usluživanja (hotelijerstvo i ugostiteljstvo) i J – informacije i komunikacije. Ovaj sektor je dalje u 2013. godini zapošljavao 18.368 osoba ili 29,07% od ukupnog broja zaposlenih u HNŽ/K d) Kvartarni sektor čine: K- financije, L-nekretnine, M- stručne, znanstvene/naučne i tehničke djelatnosti, N- Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti, O – javna uprava, obrana, obvezno socijalno osiguranje, P- obrazovanje, Q – zdravstvena i socijalna zaštita, R- umjetnost, zabava i rekreacija, S- ostale uslužne djelatnosti, T - Djelatnosti domaćinstva kao poslodavca; djelatnosti domaćinstva koja proizvode različita dobra i obavljaju različite usluge za vlastite potrebe i U – djelatnosti izvan teritorijalnih organizacija i organa. Ovaj sektor je dalje u 2013. godini zapošljavao 24.810 osoba ili 39,27% od ukupnog broja zaposlenih u HNŽ/K

8 Izvor: Ruralni razvoj u Bosni i Hercegovini: Mit ili Realnost; UNDP BiH, 2012, stranica 52 26

5.3. Zaposlenost u poljoprivredi- prosječna neto plaća, produktivnost rada U zadnje tri analizirane godine došlo je do pada zaposlenih u sektoru poljoprivrede, šumarstva i ribarstva HNŽ/K sa 872 (2018.) na 686 . prosječna neto plaća 829,00 KM manja za 14,2% od prosječne plaće u svim djelatnostima (966,00 KM)

Tablica 23 Broj zaposlenih u sektoru i prosječna neto plaća, 2014. – 2018.

Prosječan Prosječna Prosječan Prosječna Prosječan Prosječna Prosječan Prosječna broj neto broj neto plaća, broj neto plaća, broj neto zaposlenih plaća, zaposlenih KM zaposlenih KM zaposlenih plaća, KM KM

2014 2015 2014 2015 2017 2018 2017 2018 UKUPNO 48.245 48.661 866 890 52.638 54.133 946 970 A Poljoprivreda, šumarstvo i 603 666 741 709 786 872 686 699 ribarstvo *Izvor FZS; vlastita obrada (M. Ivanković)

2019. U (000) KM U (000 )KM Područje Poljoprivreda, Bruto dodana vrijednost - BDV Sredstva Neto ostali Bruto poslovni djelatnosti šumarstvo i ribolov zaposlenih porezi na višak/miješani proizvodnju dohodak A 938.480 153.971 1.314 783.195 *Izvor FZS; vlastita obrada (M. Ivanković)

Tablica 24 Produktivnost KM/AWU u KM (FBiH i HNŽ)

FBIH HNŽ/K

AWU -UKUPNO 76.012.200 6.006.600

BDV - POLJOPRIVREDA9 - FBIH-2019-ukupno 938.480.000 49.568.809 ZAPOSLENI U POLJOPRIVREDI -2019 42.229 3.337 PRODUKTIVNOST (KM/AWU) 12,35 8,25 PRODUKTIVNOST (KM/ZAPOSLENOM) 22.224 14.854

9 Bruto dodana vrijednost (BDV) se izračunava kao ukupna vrijednost iznosa output umanjena za međufaznu potrošnju (varijabilni inputi). Predstavlja dio prihoda koji ostaje za plaćanje fiksnih proizvodnih čimbenika (zemlja, rad, kapital) i služi kao prihod poljoprivredniku i neplaćenim radnicima (uobičajeni članovi obitelji poljoprivrednika).Realno, BDV u poljoprivredi EU-28 pretrpio je pad u 2009. godini kao rezultat naglog pada poljoprivrednih cijena nakon financijske krize u 2007./2008. Od tada se oporavio na razinu prije krize, ali nije zabilježio značajniji rast. 27

PRODUKTIVNOST (€/ZAPOSLENOM) 11.363 7.595 *Izvor FZS; vlastita obrada (M. Ivanković)

Rezultati ovog trenda su da je input radne snage u poljoprivredi EU 2,40 % od ukupnog stanovništva koje radi u punom radnom vremenu, te se kreće od 10,20 % u Rumunjskoj do tek 0,60 % u Ujedinjenom Kraljevstvu

BDV može poslužiti kao pokazatelj produktivnosti rada kada se podijeli s brojem godišnjih radnih jedinica s punim radnim vremenom (AWU). Postoje značajne razlike u apsolutnom BDV po AWU među zemljama EU(međutim, ove brojke nisu prilagođene za kupovnu moć).

Između 2010. i 2017. godine, većina zemalja EU-a zabilježila je rast svoje BDV-a po AWU-u. Za EU u cjelini, BDV / AWU povećavao se za 2,8% godišnje. Produktivnost rada u poljoprivredi na razini zemalja Europske Unije u razdoblju 2010.-2012. iznosila je 14.967 EUR po godišnjoj jedinici rada. Značajne su razlike u produktivnosti pojedinih članica tako da je produktivnost novih članica koje su pristupile Uniji nakon 2004. približno šest puta niža u odnosu na stare članice Unije. Bruto dodana vrijednost (BDV) u poljoprivredi po godišnjoj radnoj jedinici (20.000 EUR / AWU); 2017. godine. Dakle, 3.883,27 €/AWU je produktivnost rada u HNŽ/K za 2019. godinu što iznosi 19,42% produktivnosti EU-28 (mjereno u 2017.) Ovo je ključni podatak za strateške postavke ovoga dokumenta.

5.4. Starosna struktura zaposlenih u sektoru Prema dostupnim podacima, starosna struktura stanovništva ukazuje da HNK prati starosnu strukturu stanovnika FBiH, s tim da je značajnije izražen porast udjela stanovništva starije od 65 godina i on je 15,7 % u 2019. te istovremeno opadanje udjela stanovnika mlađeg od 14 godina na 14,6% u 2019. godini. U poljoprivredno-prehrambenom sektoru je situacija sljedeća: Tablica 25 Starosna struktura zaposlenih u poljoprivredno-prehrambenom sektoru

Poljoprivreda, 15-24 25-34 35-44 45-54 55-64 65+ šumarstvo i ribolov 3.337 236 540 731 910 649 271 3.337 HNŽ 7,07% 16,18% 21,91% 27,27% 19,45% 8,12% 100,00% *Izvor: Popis stanovništva 2013., HNŽ/K vlastita obrada M. Ivanković

Od ukupno zaposlenih u sektoru 3.337 u 2013. godini, kao ciljna skupina od 25 do 45 godina, u koju treba usmjeriti i bazirati razvoj sektora, zaposleno je 1.271 osoba ili 38,09%. Po ovome podatku zaključujemo da postoji realna baza za podizanje konkurentnosti sektora na višu razinu.

Starosna struktura zaposlenih u poljoprivredi, šumarstvu i ribolovu

1.000 910 900 800 731 700 649 600 540 500 400 271 300 236 200 100 0 15-24 25-34 35-44 45-54 55-64 65+

Slika 8 Starosna struktura zaposlenih u poljoprivredi, šumarstvu i ribolovu HNŽ/K, 2013 (izvedeno iz gornje tablice) 5.5. Starosna struktura zaposlenih u sektoru U svim razmatranjima i pitanjima svih gospodarskih politika, a posebice u agrarnoj i politici ruralnoga razvoj potrebno je voditi računa o razini dostignutoga razvoja. Najbolji pokazatelj koji ujedno učinkovito uspoređuje pojedine zemlje je indeks kupovne moći stanovništva. Tablica 26 Indeks kupovne moći (Purchasing Power Parity)

2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018

EU (28 26.100 24.500 25.500 26.200 26.600 26.800 27.700 29.100 29.300 30.000 30.900 countries) EU (27 26.200 24.600 25.600 26.300 26.700 26.900 27.800 29.200 29.400 30.100 31.000 countries) Euro area 28.400 26.600 27.500 28.200 28.600 28.700 29.500 30.900 31.200 31.900 32.800 (19 countries) Euro area 28.500 26.700 27.600 28.300 28.600 28.700 29.600 31.000 31.200 32.000 32.900 (18 countries) Belgium 30.100 28.900 30.600 31.300 32.200 32.100 33.000 34.400 34.500 35.000 35.700 Bulgaria 11.100 10.600 11.200 11.800 12.200 12.200 12.900 13.700 14.200 14.800 15.500 Czechia 21.900 20.900 21.100 21.700 22.000 22.400 23.800 25.300 25.600 26.900 28.000 Denmark 32.600 30.700 32.900 33.500 33.900 34.300 35.300 36.900 36.900 38.400 39.000 Germany 30.600 28.700 30.500 32.200 32.900 33.200 34.800 36.100 36.300 37.100 38.100 Estonia 17.900 15.600 16.500 18.500 19.600 20.200 21.300 22.000 22.500 23.600 25.100 Ireland 34.900 31.600 33.100 33.900 35.000 35.300 37.800 51.900 51.700 54.300 57.800 Greece 24.400 23.100 21.500 19.700 19.100 19.200 19.800 20.200 19.800 20.200 21.000 Spain 26.400 24.600 24.400 24.200 24.200 24.000 24.900 26.300 26.700 27.600 28.300 France 27.700 26.400 27.500 28.300 28.500 29.000 29.600 30.700 30.600 31.200 32.100 Croatia 16.500 15.200 15.100 15.700 16.000 16.000 16.300 17.300 17.900 18.500 19.500

Italy 27.800 26.000 26.500 27.100 27.000 26.400 26.600 27.700 28.400 28.900 29.500 Cyprus 27.500 25.800 25.400 25.000 24.100 22.500 22.400 23.700 24.500 25.500 26.800 Latvia 15.400 12.800 13.400 14.900 16.100 16.700 17.500 18.600 18.800 20.000 21.700 Lithuania 16.400 13.800 15.400 17.200 18.600 19.600 20.800 21.700 22.000 23.500 24.900 Luxembourg 68.400 62.500 65.400 69.300 69.200 70.000 74.400 77.300 76.200 75.900 78.500 Hungary 16.300 15.700 16.500 17.200 17.500 18.000 18.800 19.800 19.500 20.300 21.700 Malta 20.700 19.900 21.300 21.600 22.300 22.800 24.600 27.200 27.900 29.300 30.200 Netherlands 36.700 33.900 34.500 35.200 35.700 36.200 36.300 37.800 37.400 38.400 39.900 Austria 32.600 31.100 32.200 33.500 35.100 35.200 36.000 37.500 37.600 38.100 39.300 Poland 14.500 14.500 15.900 17.000 17.800 17.900 18.600 19.900 19.900 20.900 21.900 Portugal 21.000 20.100 20.900 20.200 20.000 20.500 21.200 22.300 22.600 23.000 23.400 Romania 13.300 12.700 13.000 13.500 14.300 14.500 15.200 16.300 17.400 18.800 19.900 Slovenia 23.400 20.900 21.200 21.700 21.800 21.900 22.700 23.800 24.100 25.500 27.000 Slovakia 18.600 17.400 19.000 19.500 20.100 20.500 21.300 22.300 22.500 22.900 24.000 Finland 31.600 28.800 29.600 30.700 30.700 30.300 30.600 31.700 31.800 32.700 34.200 Sweden 33.100 30.200 31.900 33.100 33.800 33.600 34.300 36.400 35.700 36.300 37.400 United 28.800 26.400 27.600 27.800 28.600 29.000 30.100 31.600 31.200 31.700 32.200 Kingdom Iceland 34.000 31.800 30.300 30.800 31.700 32.400 33.700 36.700 38.100 39.100 41.200 Norway 48.800 42.200 44.400 46.900 49.500 49.300 48.700 45.500 42.300 43.900 46.500 Switzerland 41.400 39.200 40.500 42.400 43.700 44.200 45.600 48.000 46.700 46.800 48.400 Montenegro 10.900 9.900 10.400 10.900 10.500 10.900 11.300 12.300 13.000 13.700 14.500 North 8.300 8.400 8.700 8.800 9.000 9.300 9.900 10.400 10.800 10.800 11.600 Macedonia Albania 6.500 6.700 7.400 7.700 8.000 7.800 8.300 8.800 8.600 9.100 9.400 Serbia 10.000 9.500 9.800 10.400 10.500 10.700 10.800 11.200 11.400 11.600 12.300 Turkey 12.600 11.700 13.200 14.700 15.500 16.300 17.700 19.300 19.200 19.900 20.000 Bosnia and 7.600 7.200 7.500 7.800 7.900 8.100 8.300 8.800 9.000 9.300 9.700 Herzegovina Postotak 29,12% 29,39% 29,41% 29,77% 29,70% 30,22% 29,96% 30,24% 30,72% 31,00% 31,39% (%) 0d EU-28 United 38.200 35.800 37.000 37.600 38.900 38.900 40.500 42.600 42.000 42.200 43.400 States Japan 27.500 25.300 26.800 27.000 28.100 28.700 28.900 30.400 30.100 29.700 29.800

Podatak za 2018. godinu na jasno pokazuje razinu ukupnoga razvoja BiH. Indeks kupovne moći je 9.700 USD ili 31,39% od prosjeka EU-27 =100. Vrlo niska kupovne moć uvelike određuje buduće pravce i smjernice agrarne i ruralne politike. U strateškom dijelu ovoga dokumenta potrebno je uvažiti navedeni podatak prilikom postavljanja mjera i projekta za podizanje konkurentnosti sektora i ukupnoga ruralnog razvoja HNŽ/K.

5.6. Domaćinstva (kućanstva) koja obavljaju poljoprivrednu djelatnost

Tablica 27 Domaćinstva (kućanstva) koja obavljaju poljoprivrednu djelatnost

Teritorija Ukupan broj Domaćinstva Broj domaćinstava domaćinstava koja obavljaju koja obavljaju poljoprivrednu poljoprivrednu aktivnost aktivnost i prodaju proizvode na tržištu Federacija BiH 715.739 217.061 30.089 Unsko-sanska županija/ kanton 78.267 78.267 4.547 Posavska županija/kanton 13.313 13.313 834 Tuzlanska županija/kanton 150.607 150.607 6.242 Zeničko-dobojska županija/ kanton 121.156 121.156 5.385 Bosansko-podrinjska županija/ kanton 8.670 8.670 462 Srednjobosanski županija/kanton 77.889 77.889 4.989 Hercegovačko-neretvanska županija/ 68.121 68.121 3.808 kanton Zapdnohercegovačka županija/ kanton 25.081 25.081 1.161 Sarajevska županija/kanton 148.871 148.871 1.241 Hercegbosanska županija/kanton 23.764 7.239 1.420 715.739 699.214 30.089 Hercegovačko-neretvanska 9,52% 9,74% 12,66% županija/kanton

*Izvor: Popis stanovništva 2013.

Broj domaćinstava uključenih u poljoprivredu, prema popis stanovništva 2013 bio 68.166 , od čega njih 3.808 ili 5,59 % prodaju proizvode na tržištu. Za novije godine nemamo detaljnijih podataka, ali pretpostavljamo se situacija pogoršala u smislu smanjenja broja domaćinstava koja proizvode za tržište.

5.7. Poljoprivredna gospodarstva (firme) – struktura OPG-a

Broj OPG koji se bave poljoprivredom prikazan je donjoj tablici.

Tablica 28 Broj OPG po županijama/kantonima u FBiH Red.br. Županija/kanton 2016. 2017. 2018. 2019. 1. Bosansko-podrinjski kanton 1.205 1.419 1.505 1.531 2. Hercegovačko-neretvanski kanton 3.611 4.526 5.186 5.671 3. Kanton 10 2.929 3.256 3.365 3.424 4. Kanton Sarajevo 3.557 4.243 4.409 4.647 5. Posavski kanton 2.114 2.350 2.545 2.619 6. Srednjobosanski kanton 9.935 12.192 12.912 13.324 7. Tuzlanski kanton 14.544 16.447 17.299 17.798 8. Unsko-Sanski kanton 10.312 11.781 11.968 12.050 9. Zapadno-hercegovački kanton 2.561 2.862 2.918 2.979 10. Zeničko-dobojski kanton 12.021 15.033 16.142 16.618 11. FBiH 62.789 74.109 78.249 80.661

*Izvor: FMPVŠ, vlastita obrada M. Ivanković

2. HNŽ/K 3.611 4.526 5.186 5.671 1,00 1,25 1,44 1,57 11. FBiH 62.789 74.109 78.249 80.661 1,00 1,18 1,25 1,28 *Izvor: FMPVŠ, vlastita obrada M. Ivanković

U razdoblju 2016.- 2019. godine broj OPG-a u HNŽ/K se povećao sa 3.61 na 5.671 s daljnjom tendencijom rasta u 2020. godini. Dakle, u navedenom razdoblju je broj OPG-a porastao za 57% ili indeks 1,57 ( 2016. = 100). Dakle, ovaj podatak, traži detaljnu analizu.

Broj OPG-a HNŽ/K 2016-2019 6.000

5.000

4.000

3.000 5.671 5.186 4.526 2.000 3.611 1.000

0 2016. 2017. 2018. 2019.

Slika 9 Broj OPG-a Tablica 29 Struktura OPG-a u HNŽ u razdoblju 2018-2020. godina

God/Veličina OPG Ukupno: Broj 0-1 Broj 1-3 Broj 3-5 Broj 5-10 [ha] Broj 10- Broj iznad ha [ha] [ha] 50 ha 50 [ha] 2018 5.149 3.443 1.147 266 176 103 14 2019 5.660 3.860 1.219 273 184 109 15 2020 6.091 4.197 1.300 281 189 109 15 Povećanje/smanjenje 942 754 153 15 13 6 1 *Izvor: FMPVŠ, vlastita obrada M. Ivanković

Daljnjom analizom strukture OPG-a dolazimo do sljedećih zaključaka: ukupan broj OPG- se stalno povećava od 5.149 (2018.) na 6.091 u 2020. godini ili 942 OPG-a. Najveći porast je zabilježen u kategoriji veličine 0 – 1 ha – 754 OPG, dok je porast u kategoriji 1 – 3 ha 153 OPG. Općenito, OPG u kategoriji do 3,00 ha su praktično nekomercijalna OPG čiji daljnji rast nije preporučeno podržavati osim u smislu okrupnjavanja i stvaranja specijaliziranih OPG koji će moći postići konkurentnost na prije svega domaćem tržištu. O ovom pitanju posebnu pozornost treba posvetiti u strateškom dijelu dokumenta. Detaljna analiza 2020 godine. Samo 3,71% s površinama većim od preko 5 ha. Prosječna površina poljoprivrednog zemljišta na području HNŽ/K iznosi 1,59 ha, a u zemljama članicama Europske unije 14,30 ha ( skoro 9 puta više).

Tablica 30 Ukupan broj, struktura OPG-a HNŽ/K u 2020 godini

Općina Ukup. Ukupna Broj 0-1 Površina 0- Broj 1-3 Površina 1- Broj 3- Površina Broj Površina Broj Površina Broj Površina broj PG površina PG ha 1 [ha] [ha] 3 [ha] 5 [ha] 3-5 [ha] 5-10 5-10 [ha] 10-50 10-50 iznad iznad 50 [ha] [ha] ha [ha] 50 [ha] [ha] Čapljina 1.307 2.056,23 1.043 360,00 211 340,77 19 73,59 19 129,00 11 220,88 4 931,99 Čitluk 512 464,30 413 119,68 72 114,49 16 61,27 10 56,87 0 0,00 1 112,00 Grad Mostar 928 2.912,79 704 181,52 136 245,39 32 121,92 19 135,81 28 615,41 9 ###### Jablanica 376 141,30 357 85,31 15 23,76 3 11,97 0 0,00 1 20,26 0 0,00 Konjic 1.094 1.663,78 615 247,92 315 560,02 100 376,68 58 387,81 6 91,36 0 0,00 Konjic 130 136,94 98 31,76 24 34,82 3 11,15 3 20,39 2 38,82 0 0,00 Prozor 752 1.005,04 496 206,20 169 279,69 50 192,95 26 169,87 11 156,33 0 0,00 Ravno 86 205,16 66 9,96 6 11,27 3 11,38 6 48,82 4 65,58 1 58,14 Stolac 906 2.175,71 405 189,82 352 608,05 55 210,85 48 324,57 46 842,43 0 0,00 HNŽ/K 6.091 10.761 4.197 1.432 1.300 2.218 281 1.072 189 1.273 109 2.051 15 2.715 1,77 68,90% 0,34 21,34% 1,71 4,61% 3,81 3,10% 6,74 1,79% 18,82 0,25% 180,99 *Izvor: FMPVŠ, vlastita obrada (M. Ivanković)

Od ukupnog broja OPG 6.091 u 2020. godini, njih 4.197 su OPG veličine od 1 – 1,00 ha ili 68,90% s prosječnom površinom 0,34 ha. Daljnjih 1.300 OPG-a ili 21,34% su veličine 21,34% s prosječnom površinom od 1,71 ha. Ukupno u kategoriji 0 – 3 ha se nalazi 5.497 OPG ili 90,24% što čini kategoriju nekomercijalnih OPG-a. Nepovoljna struktura postojećih OPG ne garantira daljnji rast poljoprivredne proizvodnje i produktivnosti na navedenim kategorijama OPG-a, što će uvelike odrediti postavke mjera i projekta u strateškom dijelu dokumenta.

Broj OPG-a u HNŽ/K

86 906 1.307

752 512

928 130 1.094 376

Čapljina Čitluk Grad Mostar Jablanica Konjic Konjic Prozor Ravno Stolac

Slika 10 Broj OPG po općinama HNŽ/K

Ukupno: Broj 0-1 ha Broj 1-3 ha Broj 3-5 ha Broj 5-10 ha Broj 10-50 ha > 50 ha 6.091 4.197 1.300 281 189 109 15 Postotak %) 68,90% 21,34% 4,61% 3,10% 1,79% 0,25% *Izvor: FMPVŠ, vlastita obrada (M. Ivanković)

Struktura OPG-a u HNŽ/K u 2020. 4.500 4.197 80,00% 4.000 70,00% 3.500 60,00% 3.000 50,00% 2.500 40,00% 2.000 30,00% 1.500 1.300 1.000 20,00% 281 189 10,00% 500 109 15 0 0,00% Broj 0-1 ha Broj 1-3 ha Broj 3-5 ha Broj 5-10 ha Broj 10-50 ha > 50 ha

Skup1 Skup2

Slika 11 Struktura OPG-a u HNŽ/K

Ukupno (ha): Broj 0-1 ha Broj 1-3 ha Broj 3-5 ha Broj 5-10 ha Broj 10-50 ha > 50 ha 10.761 1.432 2.218 1.072 1.273 2.051 2.715 Postotak %) 13,31% 20,61% 9,96% 11,83% 19,06% 25,23% *Izvor: FMPVŠ, vlastita obrada (M. Ivanković)

Struktura OPG - po površinama -ha-2020

3.000 2.715 30,00%

2.500 2.218 25,00% 2.051 2.000 20,00% 1.432 1.500 1.273 15,00% 1.072 1.000 10,00%

500 5,00%

0 0,00% Broj 0-1 ha Broj 1-3 ha Broj 3-5 ha Broj 5-10 ha Broj 10-50 ha > 50 ha

Skup1 Skup2

*Izvor: FMPVŠ, vlastita obrada (M. Ivanković)

5.8. Sadašnje stanje korištenja, uređenja i raspolaganja poljoprivrednim zemljištem

Zavod za zemljište kao organizacijska jedinica Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ/K, između ostalog, osigurava izvršavanje zakona, propisa i drugih akata vezanih za korištenje poljoprivrednog zemljišta, vrši obradu podataka o stanju zemljišta u poljoprivredi, prikuplja i prati podatke o načinu korištenja poljoprivrednog zemljišta.

Osnov za postupanje, prvenstveno, nalazi se u odredbama Zakon o poljoprivrednom zemljištu HNŽ/K („Službene novine HNK“, broj 8/13) i Zakona o poljoprivrednom zemljištu FBIH („Službene novine Federacije BiH“ , br. 52/09) kao i podzakonskim aktima nastalim na osnovu ovog Zakona.

Prema Zakonu o poljoprivrednom zemljištu poljoprivredno zemljište kao prirodno bogatstvo i dobro od općeg interesa za HNŽ/K, uživa posebnu zaštitu, koristi se za poljoprivrednu proizvodnju i ne može se koristiti u druge svrhe, osim u slučajevima i pod uvjetima utvrđenim ovim Zakonom.

Poljoprivredno zemljište može biti u privatnom ili državnom vlasništvu, a u ovoj informaciji će se akcenat staviti na poljoprivredno zemljište u državnom vlasništvu.

5.8.1. Programi gospodarenja poljoprivrednim zemljištem u državnom vlasništvu u Hercegovačko neretvanskom kantonu/županiji

U Hercegovačko-neretvanskom kantonu/županiji programe gospodarenja poljoprivrednim zemljištem u državnom vlasništvu donijele su skoro sve jedinice lokalne samouprave i to:  Općina Čapljina za period 2017.-2022. godina  Općina Čitluk za period 2015.-2020. godina  Općina Jablanica za period 2019.-2023. godina  Općina Ravno 2019.-2023. Godina  Općina Stolac za period 2014.-2019. godina  Općina Konjic za period 2018.-2023. godina Prijedlog Programa gospodarenja poljoprivrednim zemljištem u državnom vlasništvu za područje općine Neum u je fazi izrade.

Program gospodarenja nije donijela općina Prozor-Rama, iz razloga neposjedovanja zemljišno-knjižnih registara i Grad Mostar.

5.8.2. Ugovori o koncesiji za korištenje poljoprivrednog zemljišta u državnom vlasništvu u HNK/Ž

Koncesioni ugovori u periodu 2015 -2019. godina dodijeljeni su na području Grad Čapljina, te Općine Čitluk i Stolac. Odnose se na dodjelu poljoprivrednog zemljišta u državnom vlasništvu pod zakup/koncesiju, a u skladu sa Programima gospodarenja poljoprivrednim zemljištem u državnom vlasništvu na području jedinica lokalne samouprave. Tablica 31 Površine date u zakup po općinama i kulturama

JLS Kulura Površina (ha) Čitluk smilje 3,3 orah 1,1 maslina 2,36 divlji šipak 4,6 badem 2,1 smokva 0,1 vinova loza 8,0 Stolac smilje 2,0

smokva 1,0 maslina 3,0 divlji šipak 4,6 trešnja 1,0 paulovnija 1,5 ljekovito, aromatični i 150,5 začinsko bilje Čapljina maslina,voćarsko- 12,29 vinogradarske kulture

maslina, ljekovito i 140,0 aromatično bilje *Izvor: Informacija o stanju u poljoprivredi HNK/Ž 2020.

Visina godišnje (tekuće) koncesione naknade je od 100,00 KM do 110,00 KM po hektaru, dok visina jednokratne koncesione naknade, koja predstavlja naknadu za dodijeljeno pravo korištenja prirodnog bogatstva, a propisana je Zakonom o koncesijama HNŽ/K, ovisi o ostvarivoj dobiti za svo vrijeme trajanja koncesionog ugovora. Tablica 33 Uplate po osnovu ugovora o koncesiji

KONCESIONA NAKNADA OBVEZA UPLAĆENO (u KM) (u KM) Jednokratna koncesiona naknada temeljem zaključenih 248.895,71 138.013,72 Ugovora Tekuća (godišnja) koncesiona naknada 2017.- 43.322,40 25.696,82 2019.godinu Ukupno 292.218,11 163.710,54 Iznos od 45%, koji pripada HNŽ/K 131.498,15 73.669,74 Iznos od 55%, koji pripada JLS 160.719,96 90.040,79 *Izvor: Informacija o stanju u poljoprivredi HNK/Ž 2020.

Po osnovu ugovora o koncesiji ukupno je, s danom 31.12.2019. godine, naplaćeno 163.710,54 KM, a dodijeljeno 366,35 ha.

5.8.3. Ugovori o zakupu poljoprivrednog zemljišta u državnom vlasništvu

Zakup poljoprivrednog zemljišta u državnom vlasništvu reguliran je odredbama:

 Zakona o poljoprivrednom zemljištu HNŽ-K („Narodne novine HNŽ,“ broj 8/13)  Zakona o poljoprivrednom zemljištu („Službene novine F BiH”, broj 52/09)  Pravilnikom o uvjetima i načinu korištenja sredstava ostvarenih od zamjene, zakupa i koncesije poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države (“Službene novine F BiH”, broj 78/09)

Omjer raspodjele zakupnina je 30% u korist Proračuna HNŽ-K, a 70% u korist jedinica lokalne samouprave na čijem teritoriju se nalazi zemljište koje se daje u zakup.

Tablica 32 Pregled iznosa zakupnina plaćenih u korist HNK/Ž

Grad Čapljina Ukupno uplaćeno Ukupno neuplaćeno POVRŠINA (ha) (2015-2019) (KM) (2015-2018) (KM) 192.922,70 8.521,38 1.082,263 Općina Stolac Ukupno uplaćeno Ukupno neuplaćeno POVRŠINA (ha) (2015-2019) (KM) (2015-2019) (KM)

25.753,05 1.760,40 70,7004 Općina Ravno Ukupno uplaćeno Ukupno neuplaćeno POVRŠINA (ha) (2019) (KM) (2019) (KM) 8.668,746 0,00 154,1732

UKUPNO (HNŽ/K Ukupno uplaćeno Ukupno neuplaćeno POVRŠINA (ha) (2015-2019) (KM) (2015-2019) (KM) 227.344,50 10.281,78 1.307,1366 *Izvor: Informacija o stanju u poljoprivredi HNK/Ž 2020.

Po osnovu ugovora o zakupu ukupno je, s danom 31.12.2019. godine, naplaćeno 227.344,50 KM, a dodijeljeno na korištenje 1.307 ha zemljišta.

5.8.4. Aktivnosti ministarstva na zaštiti poljoprivrednog zemljišta u državnom vlasništvu u HNŽ/K

- aktivnosti na rješavanje problema vezanih za nezakonite promjene nositelja prava vlasništva na poljoprivrednom zemljištu koje je bilo u državnom vlasništvu, a na osnovu potvrda i uvjerenja Agencije za privatizaciju HNK/Ž, - zahtjev za provjerom izvršenih upisa u zemljišnim knjigama poljoprivrednog zemljišta u državnom vlasništvu koja su eventualno prešla u vlasništvo privatno - pravnih lica, a na osnovu izvršene privatizacije društvenog/državnog kapitala preduzeća koja su do tada koristila to zemljište, ni jedna općina nije dostavila podatke o eventualnim nezakonitim uknjižbama.

5.8.5. Prikupljanje sredstava po osnovu naplate naknade za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe

Iz „Godišnji izvještaj o stanju poljoprivrede u Federaciji BiH za 2018. godinu (zeleni izvještaj)“ vidi se da je potreban veliki napor prije svega u zaustavljanju daljeg trenda prenamjene poljoprivrednog zemljišta.

Tablica 33 Pregled trajne promjene namjene poljoprivrednog zemljišta u kantonu u 2015 - 2019. godini

Godina Investitori Ukupna površina (m2) Uplaćena sredstva (KM) 2015. 10.426,68 2016. 239.391,90 2017. 46 159.049,50 349.979,90 2018. 278 482.175,00 261.637,72 2019. 342.077,83 UKUPNO 1.203.514,03 *Izvor: Informacija o stanju u poljoprivredi HNK/Ž 2020.

U 2017. godini ukupan broj investitora koji su promijenili namjenu poljoprivrednog zemljišta iznosio je 46. Ukupna površina kojoj je promijenjena namjena poljoprivrednog zemljišta iznosila je 159 049,50 m2. Ukupno uplaćena sredstva od promjene namjene iznosila su 349.979,90 KM. U poređenju s drugim kantonima HNK/Ž je na trećem mjestu po ukupnoj površini i na 5 mjestu po uplati sredstava od promjene namjene, te na 6 mjestu po broju investitora koji su izvršili prenamjenu.

U 2018. godini ukupan broj investitora koji su promijenili namjenu poljoprivrednog zemljišta iznosio je 278, a ukupna površina kojoj je bila obuhvaćena promijenjena namjena je 482.175,00 m2. Ukupno uplaćena sredstva od promjene namjene iznosila su 261.637,72 KM.

5.9. Navodnjavano zemljište

Tablica 34 Stanje i potrebe za uređenjem zemljišta kraških polja i kraške površine Županije po visinskim zonama Naziv polja Površina Stanje i potrebe uređenja u ha I. visinska zona, do 100 mnv (niska)

1. Hutovo Blato 4.357

- Višićka kaseta 1.040 Izgrađen sustav objekata za zaštitu od poplava (nasipi, obodni kanali,crpne stanice, ustave, - Svitavska kaseta 1.340 odvodna kanalska mreža) i djelomično je urađena detaljna odvodnja koja nije u funkciji. - Karaotočko područje 525 Potrebna detaljna odvodnja na oko 500 ha i navodnjavanje na ukupnim poljoprivrednim - Deransko područje 1.452 površinama.

2. Gabelsko polje 1.070 Najveći dio površina je priveden kulturi. Izgrađen je sustav temeljne odvodnje i sustav za navodnjavanje na oko 150 ha. Nedostaje širi sustav za navodnjavanje. 3. Stolačko-Vidovsko polje 320 Plavljenjem se navodnjavalo cca 190 ha na društvenom sektoru i to vrlo neracionalno. Izgrađena je crpna stanica sa cijevnom mrežom i hidrantima za oko 70 ha koja se nalazi u lošem stanju. Navodnjavanje je prioritet. 4. Mostarsko polje 4000 Prije rata se navodnjavalo oko 600 ha uglavnom vinove loze. Navodnjavanje se obavlja kišenjem, površinski, a na nekim površinama i drip sustavom oko 200 ha. Trenutno ovaj sustav je van funkcije. Potrebno navodnjavanje. 5. Bijelo polje 3.190 Bio je izgrađen sustav za navodnjavanje na oko 500 ha i to plavljenjem iz otvorenih Al-cijevi i kišenjem sa prijenosnim garniturama. Trenutno je sustav van uporabe osim crpne stanice za lokalitet Željuša. Prioritet je navodnjavanje.

Ukupno 12.937

II. visinska zona, od 100 - 300 mnv (srednja)

1. Mostarsko Blato 4.140

-2.820 - donji dio polja - (općine 2.700 Zbog svakogodišnjih poplava u donjem dijelu Mostara) polja površine oko 2.700 ha, onemogućena je intenzivna poljoprivredna proizvodnja.

- gornji dio polja- (Općina Š. 1.200 Intenzivnija proizvodnja odvija se u višim Brijeg) zonama polja na oko 1.200 ha. Izgrađeni su neki odvodni kanali, 2 tunela spojena kanalom i brzotok od izlaza iz drugog tunela do rijeke Jasenice u okviru sustava obrane od poplava. Sadašnje stanje objekata i njihovi kapaciteti su nedovoljni za zaštitu Mostarskog blata od poplava i stvaranje uvjeta za intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju. Potrebne sveobuhvatne mjere u zajednici sa vodoprivredom u cilju zaštite i odvodnje suvišnih voda koje plave i do 6 mjeseci godišnje. - obodni dio polja

(50% Općine Mostara 120 50% Općina Š. Brijeg) 120

2. Plato Brotnjo 3.745 Postojeća proizvodnja nije u skladu sa mogućnostima zbog deficita vode u ljetnim mjesecima. Potrebno navodnjavanje. 3. Popovo polje 4415 (2.000)* Izgrađene su HE na Trebišnjici i regulirano korito Trebišnjice kroz Polje. Izvršeno kompleksno uređenje tla sa navodnjavanjem na oko 900 ha. Predstoje mjere uređenja zemljišta, a naročito navodnjavanja na federalnom dijelu BiH. 4. Dubrave 7.000 Proizvodnja je raznovrsna i bogata. Temeljni problem predstavlja nedostatak vode u ljetnim mjesecima. 5. Ukupno 16.885 Sveukupno (I + II) 29.822 *Izvor: Navodnjavanje poljoprivrednih površina na području Hercegovačko-neretvanske županije/kantona – pogodnosti i potrebe, - Studijska dokumentacija -, Građevinski fakultet, Sveučilišta u Mostaru, Mostar, svibanj 2012, str.275.

Tačnih podataka o površinama koje se navodnjavaju nema, ali proizvodnja povrća se ne bi mogla realizovati bez natapanja. Kod voćarske proizvodnje navodnjavanje površine su male kao i broj intervencija 1-2 puta tokom ljetnih suša.

5.10. Biljna proizvodnja

5.10.1. Voćarstvo Voćarska proizvodnja obuhvata koštičavo, jabučasto, jagodasto i jezričavo voće. U sjevernim općinama HNŽ-K, Konjicu, Jablanici, Prozor-Rami, zbog klimatskih karakteristika, uzgajaju uglavnom: jabuka, kruška, šljiva, orah, a u submediteranskom području u općinama: Neum, Ravno, Čitluk, Stolac i gradovima Čapljina i Mostar, agroekološki uvjeti, pored navedenih vrsta voća, pogodni su za proizvodnju: masline, šipka, smokve, trešnje, višnje, breskve, nektarine, kajsije.

Ova proizvodnja se karakteriše velikim oscilacijama u ukupnim prinosima zbog ovisnosti od klimatskih uslova. Uglavnom je zastupljena intenzivna konvencionalna proizvodnja, te je zbog toga i kvaliteta voća nizak. Ekološka proizvodnja u ovoj oblasti je zanemariva, a što može imati negativne posljedice na razvoj agroturizma. Ono što pogoduje ovoj proizvodnji je jako slabo razvijena svijest kod potrošača o štetnosti upotrebe pesticida za zdravlje ljudi, niska kupovna moć stanovništva zbog čega nema značajnije potražnje za proizvodima iz ekološkog uzgoja. Negativna pojava i nedostatak kontrole proizvoda zbog čega kupac nije siguran da kupuje ekološki proizvod. Sa područja kantona, iako manje količine, voće se ipak izvozi.

Tablica 35 Ostvareni prinosi voćarskih kultura za period 2017-19. u HNK/Ž

Vrsta 2017. 2018. 2019. Broj Prinos (t) Broj Prinos (t) Broj Prinos (t) rodnih ukup. kg/stab rodnih ukupno kg/stab rodnih ukupno kg/stab. stab. stab. stab. Trešnja 127.430 1.406 11,0 131.323 1.847 14,1 134.549 1.606 11,9 Višnja 28.210 206 7,3 28.925 293 10,1 29.575 224 7,6 Kajsija 18.600 224 12,0 19.173 126 6,6 19.345 222 11,5 Jabuka 781.407 6.196 7,9 767.482 10.129 13,2 745.617 9.306 12,5 Kruška 89.945 31 0,3 90.305 793 8,8 94.908 159 1,7 Šljiva 512.450 500 1,0 513.645 5.050 9,8 512.500 1.298 2,5 Breskva 440.061 4.079 9,3 438.166 7.386 16,9 437.968 8.678 19,8 Orah 33.862 44 1,3 34.071 297 8,7 34.138 118 3,5 Grožđe 10.304.835 18.350 1,8 9.756.935 31.030 3,2 9.044.433 29.013 3,2 UKUPNO: 12.336.800 31.036 11.780.025 56.951 11.053.033 50.624 *Izvor: Federalni zavod za statistiku

Također, važno je spomenuti kako se, prema podacima općinskih službi za poljoprivredu na području Konjica, Jablanice, Prozor-Rame i Mostara proizvodi jagodasto i bobičasto voće (jagoda, malina, kupina i borovnica). Procjenjuje se da ima zasađeno oko 230 ha jagodastog i bobičastog voća.

Potencijal područja je posebno naglašen za proizvodnju ranog voće, mediteranskih voćnih kultura (smokva, maslina, šipak) što je od strane poljoprivrednih proizvođača prepoznato, te je danas prisutan trend rasta proizvodnih površina masline, ali i ukupne proizvodnje smokava. 41

Tablica 36 Proizvodnja mediteranskih voćnih kultura u HNK/Ž (2017 - 2019)

Broj Prinos Broj Prinos stabala stabala sposobnih Ukupan kg/stablo sposobnih Ukupan kg/stablo za rod prinos (t) za rod prinos (t) Godina 2017 2018 mandarina 3.250 4,4 1,3 3.250 50,3 15,4 limun 1.150 3,0 2,6 1.150 4,3 4,9 smokva 71.720 631 8,8 68.290 838 12,3 maslina 58.750 279 4,8 64.000 607 9,5 UKUPNO: 917,4 1.499,6 *Izvor: Federalni zavod za statistiku

Prema analizi podataka sadržanih u tabeli, vidi se značajan rast obima proizvodnje ovih vrsta voća u 2018. godini. Prema podacima općinskih službi za poljoprivredu procjenjuje se da na području Mostara, Čitluka, Čapljine, Stoca, Ravnog i Neuma ima oko 54.000 stabala smokve. Također, na području Mostara, Čapljine, Čitluka, Stoca i Neuma procjenjuje se kako ima oko 87.000 stabala šipka.

Broj stabala masline na području: Čapljine, Neuma, Čitluka, Ravnog, Mostara i Stoca, zahvaljujući pogodnim ekoloških uvjeta područja danas se procjenjuju na 76 000, što je značajno povećanje u odnosu na 2018. godinu od 64.000 stabala. Hercegovina može ponuditi visoko kvalitetno maslinovo ulje što je još jedan od visoko vrijednih poljoprivrednih proizvoda danas cijenjenih na tržištu hrane.

Tablica 37 Proizvodnja voća po općinama u HNK/Ž za 2019.

Općina jabuka kruška šljiva breskva orasi Ukupn kg/stabl Ukupn kg/stabl Ukupn kg/stabl Ukupn kg/stabl Ukupn kg/stabl o (t) u o (t) u o (t) u o (t) u o (t) u Čapljina 3.002 10,9 25 4,3 390 65,0 6.706 21,1 25 50,0 Čitluk 13 10,0 8 9,5 19 12,5 16 10,0 14 8,3 Mostar 297 12,5 23 4,3 45 5,8 827 19,0 29 6,5 Jablanica 6 2,0 2 1,0 - - - - 4 2,0 Konjic - - 74 1,0 204 1,0 - - 44 2,0 Neum 18 70,0 8 50,0 4 42,0 2 24,0 2 30,0 Prozor- 25 3,0 19 3,0 261 1,0 1 2,0 - - Rama Ravno 5.733 17,1 ------Stolac 213 25,0 - - 375 25,0 1.125 15,0 - - UKUPNO 9.306 12,5 159 1,7 1.298 2,5 8.678 19,8 118 3,5 : *Izvor: Federalni zavod za statistiku “Biljna proizvodnja 2019.”

Od 2017. godine kada su na razini Županije-Kantona osigurana u Proračunu HNŽ-K sredstva na poziciji poticaji u poljoprivredi, u kontinuitetu jedna od mjera koje Ministarstvo uvrštava u Program potpora je poticanje podizanja novih nasada voća:

- 2017. godini poticana je sadnja samo novih nasada šljive i masline

- 2018. godinu poticani su novi nasadi voća: jabuke, kruške, šljive, trešnje, višnje, breskve, nektarine, marelice, šipka, smokve, oraha, bajama, lješnjaka te masline, - 2019. godini, pored navedenih kultura poticana i sadnja novih nasada kivija. Poticana površina novih nasada voća od 7,58 ha u 2017. godini porasla je u 2018. godini na 22,27 ha, a u 2019. na 28,79 ha.

Poticana površina novih nasada maslina rasla je od 2,22 ha u 2017. godini na 3,79 ha u 2018. godini i dostigla površinu od 6,67 ha u 2019. godini.

Procjenjuje se da na području HNK/Ž ima zasađeno oko 230 ha jagodastog i bobičastog voća.

5.10.2. Vinogradarstvo i vinarstvo Vinogradarstvo je jedna od najvažnijih grana poljoprivrede na području HNK/Ž. Bosna i Hercegovina je do 1990. godine imala 5.781,00 ha pod vinogradima s ukupno 22,50 milijuna čokota europske loze kalemljene na američku podlogu. Od ukupnih vinogradarskih površina u BiH na području vinogradarskog rajona “Hercegovina” bilo je 5.691,00 ha vinograda ili 98,44%, a na području koje danas pripada HNK/Ž nalazilo se najveći dio 4.274 ha vinograda. Uzgajale su se uglavnom vinske sorte (90,00%) i to 2/3 bijelih, te 1/3 crnih sorti. U velikom mnoštvu sorti svojom kvalitetom izdvojile su se žilavka i blatina koje su davale izniman urod i kvalitetu. Od pratećih sorti uzgajale su se krkošija i bena, smederevka, vranac, merlot, alikant buše, game bojadiser i dr.

Trenutno se pod ovom kulturom nalazi oko 2.594,39 ha od toga vinskog grožđa oko 3.200 ha i stolnog oko 185 ha. Ukupni prinosi vinskog grožđa kreću oko cca 18.500 tona ili oko 11,1 mil. litara vina.

Tablica 38 Površine pod vinogradima u HNK/Ž

Općina Vinogradi (ha) Prosječna Ukupan broj površina parcele parcela Mostar 1.073,57 0,50 2.147 Ravno 42,27 0,48 222 Jablanica 0 0 0 Konjic 0 0 0 Stolac 328,55 0,18 1.307 Čapljina 350 0,50 700 Neum 30 0,09 333 Čitluk 770 0,23 3403 UKUPNO 2 594,39 *Izvor: Informacija o stanju u poljoprivredi HNK/Ž 2020.

Vinogradarstvom i vinarstvom se bavi oko 10.200 domaćinstava, procjenjuje se da je danas oko 185 ha stolnih kultivara. Na području kantona/županije registrovano je nekoliko preduzeća koja se bave proizvodnjom stolnog grožđa:

- „REVITA PLANT“ na Buni, površine oko 110 ha, - HERCEGOVINA LIJEK u Vrapčićima površine oko 64 ha, 43

- AGROHERC d.o.o. Čapljina 43 ha na lokalitetu Nerezi, - HERCEGOVINA VINO na površini od oko 8,3 ha i drugi. Zastupljene novije stolne sorte su: viktorija, black magic, michelle paglieri, matilda, prima, od starijih sorti uzgajaju se izrazito kvalitetne sorte: kardinal, muškat hamburg, afus ali, italija, demir kapija, lival, te u manjoj mjeri besjemeni kultivari: sultanina, rubi seedless i druge.

Tablica 39 Proizvodnja grožđa u HNK/Ž (2016 - 2019)

Godina Ukupan prinos Prosječan prinos Prerađene u vino sa Prerađene u vino za vinskog grožđa zaštićenim geog. kućnu potrošnju (t) (t) kg/čokot t/ha porijeklom (t) 2016. 20 842 2,0 8 000-8 500 7 900 11 000 - 13 000 2017. 18 000 1,5 7 000 8 050 9 000 – 11 000 2018. 22 850 2,0 8 000 – 8 500 9 850 12 000 – 14 000 2019. 20 300 1,8 8 000 9 300 10 000 – 12 000 *Izvor: Informacija o stanju u poljoprivredi HNŽ/K 2020.

Ekološki uslovi u 2017. godini nisu bili osobito povoljni. Pojava kasnog proljetnog mraza i niskih temperatura (travanj 2017.) na dosta lokaliteta umanjila je urod grožđa, zbog čega su Čitluk, Čapljina i Stolac proglasili stanje elementarne nepogode.

Urod je u 2018. godini bio nadprosječno visok kod većine proizvođača. Urod grožđa u 2019. godini bio je prosječan. Vremenske uvjete obilježile su obilne kiše i niže temperature nego je uobičajeno u doba kretanja vegetacije, što je izazvalo smanjen urod i pojavu određenih bolesti.

Do danas, ukupan broj proizvođača, evidentiranih u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ-K, koji imaju rješenje o zaštiti zemljopisnog podrijetla vina je 45.

Vinarije koje su bile u tzv. „društvenom“ vlasništvu privatizirane su: Vinarija Čitluk danas je modernizovana, obnovljene su proizvodne površine i proširena ponuda gotovih proizvoda. Sortiment vinskog grožđa: autohtoni kultivari žilavka i blatina s pratećim kultivarima benom, krkošijom, alikante bouschetom (kambušom) i trnjkom.

Vinarija na Domanovićima je obnovljena i proizvodi pod nazivom Vino Zadro, pored autohtonih proizvode se i odomaćeni kultivari: merlot, cabernet sauvignon i vranac.

Vinarija „HEPOK“ Mostar obnovljena oprema vinarije, nasadi i proširena paleta proizvoda. Proizvode se autohtoni vinski kultivari grožđa, odomaćeni: vranac, merlot i cabernet sauvignon, ali i kultivari koji nisu tipični za područje Hercegovine: graševina, tamjanika, traminac, sauvignon blanc, chardonnay (šardone).

Vinarije u Ljubuškom i Stocu nisu obnovljene i prestale su s radom.

Nove vinarije: VINA ZADRO d.o.o. Čapljina, , PODRUMI ANDRIJA d.o.o. Čitluk, „HERCEGOVINA PRODUKT“ d.o.o. Čitluk, „ALUMINIJ“ d.d. Mostar, „HEPOK MOSTAR“ d.o.o., „PTP 44

HERCEGOVINAVINO“ d.o.o. Mostar, „V.V.Z. VINO DAORSON“ Stolac, „AG MEĐUGORJE“ d.o.o. Međugorje, „HP INVESTING“ d.o.o. Mostar, „RUBIS“ d.o.o. Čitluk, „EROVINO“ d.o.o. Stolac ,“MONAKO 2000“ d.o.o. Čitluk, „VINO MATIĆ“ d.o.o. Čapljina, „VINO BRKIĆ“ d.o.o. Čitluk i dr.

5.10.3. Povrtlarska proizvodnja U sjetvenoj strukturi oranica, kako raznolikošću, tako i površinom tradicionalno dominiraju povrtlarske kulture, koje zauzimaju cca 40% od ukupno zasijanih površina u jesenskom sjetvenom roku i cca 80% u proljetnom sjetvenom roku.

Na površini od cca 500 ha proizvodi se zelena salata, paradajz, paprika, krastavac i tikvice. Proizvodnja je konvencionalna i intenzivna posebno proizvodnja u zaštićenim prostorima.

Tablica 40 Površine zasađene povrtlarskim kulturama po JLS (2016 - 2019)

JLS Površine (ha) 2016. 2017. 2018. 2019.

Mostar 1.277 1.323 1.517 1.525 Čapljina 1.114 880 1.032 1.038 Čitluk 613 613 604 604 Konjic 579 577 577 570 Stolac 309 338 317 318 Jablanica 259 259 259 262 Prozor-Rama 250 238 236 218 Neum 181 147 149 36 Ravno 61 55 41 31 UKUPNO: 4.643 4.430 4.732 4.602 *Izvor: Informacija o stanju u poljoprivredi HNŽ/K 2020.

Tablica 41 Površine i prinosi povrća u HNK/Ž (2017 - 2019)

Kultura 2017. 2018. 2019. Površ. Prinos Površ. Prinos Površ. Prinos (ha) t/ha ukupno (ha) t/ha ukupno (ha) t/ha ukupno Krompir 2.180 30 65.400 2.103 20 42.060 2.038 35 71.330 Luk crveni 361 30 10.830 390 20 7.800 403 30 12.090 Luk bijeli 80 9 91 8 92 9 /češnjak 720 728 828 Grah zrno 126 3,5 441 128 3,0 384 132 3,2 422 Kupus i kelj 468 50 23.400 448 45 20.160 563 55 30.965 Rajčica/ 296 50 14.800 347 45 15.615 349 50 17.450 paradajz Paprika 241 40 9.640 228 35 7.980 252 40 10.080 Krastavac 97 55 5.335 96 50 4.800 100 55 5.500 Salata 260 30 7.800 290 25 7.250 255 25 6.375 Blitva 49 30 1.470 57 25 1.425 63 25 1.575 Špinat 134 25 3.350 134 20 2.680 147 20 2.940 Dinja i 103 55 5.665 148 40 5.920 145 45 6.525 lubenica *Izvor: Informacija o stanju u poljoprivredi HNŽ/K 2020. 45

Proizvodnja povrća na području Županije-Kantona kako je navedeno odvija se u proljetnom i jesenskom sjetvenom roku, s tim da je u južnom dijelu zbog klimatskih prilika omogućena kontinuirana proizvodnja tijekom cijele godine. Proljetni sjetveni rok angažira veću površinu u odnosu na jesenski u kojem je i manja raznovrsnost u pogledu zasijanih kultura, općine Konjic i Jablanica ne participiraju u jesenskoj sjetvi povrća.

Pored proizvodnje na otvorenom, na području Županije-Kantona proizvodnja povrća, odvija se i u zaštićenim prostorima (plastenici, staklenici, niski tuneli) cca 320 ha, u kojima su pretežito zastupljene rajčica sa cca 65%, paprika sa cca 30%, a ostalih cca 5% zauzima krastavac, dinja i krumpir u proljetnom roku.

U jesenskom roku 70-80% plasteničke proizvodnje zauzima salata, a ostatak blitva i špinat. Plastenička se proizvodnja tijekom godine odvija u više proizvodnih turnusa, smjenom kultura. Smjena kultura u zaštićenim prostorima najčešće se odvija na način da nakon zimske, odnosno ranoproljetne salate dolazi rajčica koja se pobere u srpnju mjesecu, a nakon nje slijedi jedna od kultura kao što je krastavac, rajčica ili dinja. U smjeni kultura koja počinje salatom, nakon paprike koja ostaje na tlu do jeseni, obično dolazi salata.

Plastenička je proizvodnja glavninom locirana u južnom dijelu Županije-Kantona, od čega preko 80% na području Čapljine.

U sjevernijem dijelu Županije-Kantona dominira sjetva na otvorenom, kasnijih rokova sjetve i tehnološke zrelosti povrtnih kultura, a komercijalno su najznačajnije površine pod lukom i rajčicom.

Južni dio Županije-Kantona odlikuje kontinuirana proizvodnja u više turnusa tijekom godine, a u ekonomskom je pogledu za Županiju-Kanton izuzetno značajna proizvodnja ranog povrća. Plasman ranog povrća u većoj je mjeri izvozno orijentiran. U zimskom i ranoproljetnom roku aktualan je izvoz salate, slijedi krastavac i tikvica, zatim mladi krumpir, te rajčica, paprika koje dospijevaju već koncem mjeseca svibnja.

Krumpir zauzima gotovo polovinu površina zasađenih povrćem u proljetnom roku, a za južni je dio Županije- Kantona karakteristična proizvodnja mladog krumpira. Plasman mladog krumpira 2016. godine olakšan je mogućnošću izvoza u Republiku Hrvatsku, nakon što je u srpnju 2015. godine Europska komisija poljoprivrednim proizvođačima iz BiH odobrila izvoz krumpira u zemlje EU.

Kako je već navedeno tržište poljoprivrednih proizvoda, neizvjesno je za proizvođače povrća sa područja Županije-Kantona, tako da uspješna proizvodnja nije uvijek jamstvo za rentabilnost proizvodnje koja traži visoka ulaganja.

Često se ističu i visoke cijene repromaterijala u odnosu na okruženje kao i nedostatak subvencija. Također poticajna politika koja se temelji na proizvodnoj površini, a uvjetovana je prinosom i plasmanom ne ide u prilog proizvođačima povrća imajući u vidu neizvjesnu prodaju ali i uvjete proizvodnje na koje ne mogu utjecati, kao što su ekstremne vremenske prilike.

5.10.4. Proizvodnja ratarskih, krmnih i industrijskih kultura Tradicionalni način proizvodnje na oranicama je plodored koji obuhvata strna žita: pšenicu, ječam, zob, raž i pšenoraž, te prosolika žita kukuruz za zrno i heljdu. Proizvodnja strnih žita uglavnom služi za podmirenje 46

potreba na vlastitom gospodarstvu, i to veći dio kao potpora stočarskoj proizvodnji, a manjim dijelom za ljudsku ishranu. Postignuti prosječni prinosi na području Županije-Kantona i dalje su ispod genetskog i proizvodnog potencijala ovih kultura.

Proizvodnja žitarica i krmnih kultura ima opadajući trend, kod svih vrsta usjeva, što je razumljivo obzirom i na smanjivanje stočnog fonda, ali i povećanja prinosa po jedinici površine.

Tablica 50 Ostvareni prinosi žitarica i krumpira u HNK/Ž (2017 – 2019)

Usjevi 2017. 2018. 2019. Požnjevena Prinos (t) Požnjevena Prinos (t) Požnjevena Prinos (t) povr. (ha) ukupno t/ha povr. (ha) ukupno t/ha povr. (ha) ukupno t/ha Pšenica 269 881 3,3 240 800 3,3 162 601 3,7 Raž 19 39 2,1 19 40 2,1 19 29 1,9 Ječam 273 731 2,7 265 813 3,1 168 560 3,3 Zob 25 35 1,4 22 42 1,9 21 40 1,9 Kukuruz 64 214 3,3 64 199 3,1 63 540 8,5 Krompir 2.130 18.884 8,9 2.122 27.773 13,1 2.063 2.783 13,5 UKUPNO: 2.780 2.732 2.496 *Izvor: FMPVŠ “Zeleni izvještaj”

Ostvarena vrijednost u proizvodnji žitarica i krumpira, na bazi otkupnih cijena ovih proizvoda - Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine. Najznačajnija kultura koja se uzgaja na najvećim površinama je krumpir.

Tablica 42 Ostvareni prinosi krmnog bilja u HNK/Ž (2017. - 2019)

Usjevi 2017. 2018. 2019. Požnjevena Prinos (t) Požnjevena Prinos (t) Požnjevena Prinos (t) povr. (ha) ukupno t/ha povr. (ha) ukupno t/ha povr. (ha) ukupno t/ha Djet. 186 517 2,8 197 570 2,9 181 578 3,2 sjeno Lucerka 146 1.172 8,0 116 467 4,0 165 893 5,4 Kukuruz 333 4.650 14,0 319 6.523 20,9 272 6.289 23,1 za krmu Stoč. 36 713 19,8 35 711 20,3 27 729 27,0 repa Travn.- 30 96 3,2 29 91 3,2 29 86 3,0 djet. smj. *Izvor: FMPVŠ “Zeleni izvještaj”

Proizvodnja duhana kao jedine industrijske kulture prisutne na oranicama na području Županije-Kantona posljednjih je godina opterećena brojnim poteškoćama. U 2013. je godini sa djelatnošću otkupa i obrade sirovog duhana u listu prestao i posljednji otkupljivač registriran na području Županije-Kantona. Kako se radi o tradicionalnoj kulturi na ovim prostorima, proizvođači su i nadalje zainteresirani za proizvodnju duhana, a prema izvješćima službi za poljoprivredu duhan je u 2014. godini zasađen na 33 ha, u 2015. godini na 38 ha, u 2016. godini na 41 ha, u 2017. na 45 ha, u 2018. duhan je zasađen na 28 ha, što je promjena u odnosu na prethodne godine kada su površine pod duhanom lagano rasle. Površine zasađene duhanom u 47

2019. su 32 ha. Zemljišta zastupljena u Hercegovini povoljna su za proizvodnju duhana, a to je ujedno kultura koja može dati stabilan prinos u uvjetima klime koja se odlikuje neravnomjernim rasporedom padalina, sa osobito malim i nedovoljnim količinama u vegetacijskom razdoblju.

5.10.5. Proizvodnja i otkup ljekovitog bilja i šumskih plodova Proizvodnja i otkup ljekovitog bilja i šumskih plodova, uslijed poremećaja na svjetskom tržištu, kao i nekontrolisanog načina proizvodnje na području kantona/županije došlo je do stagnacije u ovoj proizvodnji. Otkup ljekovitog bilja i šumskih plodova, također je nedovoljan i bez kontrole, ovakvo stanje može imati izrazito nepovoljne posljedice, neke prirodne populacije su ugrožene, šumski plodovi (divlji šipak Punica granatum).

Nagli rast proizvodnje zabilježen je samo kod proizvodnje smilja (Helichrysum sp.) u 2017. je iznosio 1 236 ha, da bi se ove površine u 2018. godini bilježile tek mali porast na 1 262 ha.

5.10.6. Proizvodnja ukrasnog bilja U HNK postoji duga tradicija uzgoja ukrasnog bilja. Poljoprivredni kombinat “HEPOK” je osamdesetih godina prošlog vijeka proizvodio oko 25 miliona cvjetova što je predstavljalo oko 12% cjelokupne jugoslovenske proizvodnje. Proizvodnjom rasada ukrasnog bilja se danas bavi značajan broj individualnih poljoprivrednih subjekata, ali i određeni broj pravnih lica poput: Poljoprivredne zadruge ,,SUNCE" p.o. Čapljina, “Staklenici” doo Čapljina,, “Granum” doo Čapljina, “Sjemenarna” d.o.o. Mostar. Ipak, proizvodnja rasada ukrasnog bilja u HNK ne razvija se na adekvatan način zbog nedostatka ulaganja u nove tehnologije i nepostojanja ozbiljnog i sistematičnog pristupa razvoju ovog segmenta poljoprivredne proizvodnje.

5.10.7. Biljna proizvodnja – vrijednost proizvodnje

Vrijednost biljne proizvodnje ostvarena u 2018/19. prema otkupnim cijenama Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine. Najveća vrijednost je ostvarena u proizvodnji voća i grožđa, a najmanja u proizvodnji povrća, gdje su i zasijane površine najmanje.

Tablica 43 Vrijednost ostvarena u biljnoj proizvodnji 2018/19.

Kultura 2018. 2019. Prinos (t) Vrijednost (KM) Prinos (t) Vrijednost (KM) Voće 46.208 68.366.600,00 48.454 74.842.800,00 Povrtlarske kulture 746,20 846.280,00 807,20 871.100,00 Žitarice i krompir 20.749 9.977.040,00 29.625 17.224.316,00 UKUPNO: 67.703,20 79.189.920,00 78.886,20 92.938.216,00 *Izvor: Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine “Godišnji izvještaj iz oblasti poljoprivrede, ishrane i ruralnog razvoja za Bosnu i Hercegovinu”, 2020.

5.11. Pčelarstvo Prema statističkim podacima u Federaciji BiH, kao i u HNK/Ž došlo je do povećanja broja pčelinjih zajednica, povećanja proizvodnje meda po pčelinjoj zajednici i ukupnih količina meda. Analizom stanja u ovoj oblasti utvrđeno je da pčelarstvo predstavlja dodatni izvor prihoda kod najvećeg broja pčelara, a med i drugi proizvodi prodaju se izvan sistema.

Pčelari su uglavnom pojedinci – fizičke osobe koji se bave uzgojem pčelinjih zajednica i proizvode med i druge pčelinje proizvode. Udruženi su u pčelarske udruge kojih na području HNŽ-K ima aktivnih 11 gdje svaka općina ima po jednu udrugu pčelara, a grad Mostar ima 3 udruge. S malim variranjima broj pčelara se kreće oko 500, a broj košnica od 30.000 do 40.000 ovisno od raznih uvjeta tijekom godine (suša, kiša, mraz, jak vjetar, bolesti pčela...).

Treba istaći kako se pčelari susreću sa znatnim teškoćama, posebno kada je riječ o zakonskoj regulativi koja se odnosi na gradnju punionica meda. Problemi se javljaju u plasmanu meda i izvozu, ali i u uskom asortimanu pčelarske proizvodnje, u ponudi koju treba proširiti, te plasirati med sa zemljopisnim podrijetlom. Pravac razvoja pčelarstva bilo bi označavanje i promocija mednih cesta, kojima bi se omogućila prodaja meda i ostalih pčelinjih proizvoda na kućnom pragu proizvođača, a što bi bila posebno atraktivna turistička ponuda.

Tablica 44 Broj pčelinjih zajednica i proizvodnja meda u HNK/Ž (2016. – 2019)

Broj košnica 2016. 2017. 2018. 2019.

Čapljina 4.000 6.000 7.000 7.000 Čitluk 4.700 4.500 4.700 4.500 Jablanica 2.000 1.800 1.800 1.800 Konjic 5.500 4.800 6.600 6.700 Mostar 3.500 7.800 8.600 10.000 Prozor/Rama 2.000 1.600 4.000 2.100 Neum 2.000 2.000 2.450 3.100 Stolac 4.200 4.200 4.850 4.870 Ravno 1.800 1.900 1.900 1.900 UKUPNO: 29. 700 34. 600 41. 000 41. 970 *Izvor: Informacija o stanju u poljoprivredi HNŽ/K 2020.

5.12. Animalna proizvodnja Stočarska proizvodnja krupne i sitne stoke usmjerena je na proizvodnju hrane dok za druge sirovine (koža, vuna) ne postoji organizirani otkup. Posljednjih godina izražen je tren opadanja stočnog fonda. Broj grla goveda i ovaca se smanjuje, dok broj svinja dosta varira. U brdsko-planinskim prostranstvima dominiraju pašnjaci i livade pogodni za uzgoj stoke, dok je južni dio Županije-Kantona sa izlaskom na more pogodan za proizvodnju meda i uzgoj ribe, mada se i u ovim dijelovima uzgaja većinom sitna stoka – ovce, koze i svinje. U oblasti stočarstva po vrstama proizvodnje i rasnom sastavu najvažniji su govedarstvo, ovčarstvo, kozarstvo, svinjogojstvo i peradarstvo. Stočarstvo predstavlja budućnost poljoprivrede u HNŽ-K i uvezano sa ostalim granama poljoprivrede pokreće i ostale proizvodnje, ono daje visoko vrijednu hranu i zapošljava radnu snagu tijekom cijele godine, te značajno podržava dohodak poljoprivrednih gospodarstava. 49

Zadržalo tradicionalan način proizvodnje što može biti prednost u turističkoj ponudi, posebno u ovčarstvu i kozarstvu, gdje je način uzgoja kao i tehnologija izrade proizvoda od mlijeka zadržala autohtoni način proizvodnje, bez većih tehnoloških promjena.

Tradicionalne farme kombinovatog tipa, koji uključuje stado ovaca sa nekoliko krava, model koji osigurava kontinuiranu proizvodnju i preradu mlijeka i mesa i koji opterećuje velika usitnjenost posjeda i nedovoljni zemljišni kapaciteti za osiguranje potrebne količine hrane u zimskim mjesecima.

Posljednjih godina izražen je tren opadanja stočnog fonda. Broj grla goveda i ovaca se smanjuje, dok broj svinja dosta varira.

5.12.1. Govedarstvo

Najvećim dijelom ova proizvodnja oslanja se na mala i srednja gospodarstva, a samo manjim dijelom na velike proizvodne jedinice. Ekstenzivna proizvodnja na usitnjenim imanjima (od 3 do 10 grla) ne može zadovoljiti potrebe za mesom i mlijekom, te se uglavnom koristi za vlastitie potrebe. Posljednjih godina prvenstveno zbog uvođenja poticaja na mlijeko, junice i uzgoj goveda u sustavu krava-tele stvara se bolje ozračje u pasminskom sastavu, kvaliteti i količini proizvoda, te iako brojno stanje goveda opada količina proizvedenog npr. mlijeka raste. Pasminski sastav goveda čine križanci koje je teško pasminski definirati, osim farme „Vita Vi“ d.o.o. Čapljina, koja uzgaja holštajn govedo i primjenjuje uzgojno selekcijske zahvate. Farme krava „Vita Vi“ d.o.o. u Višićima kod Čapljine bavi se proizvodnjom mlijeka, uz proizvodnju vlastite silaže na površini od 383 ha. Farma broji 800 krava i proizvodi 12 000 l mlijeka.

U razdoblju od prije 15-20 godina kada su donirana goveda iz raznih dijelova svijeta došlo je do uvoza goveda upitne uzgojne vrijednosti a posebno simentalskog goveda, čije se potomstvo narednih godina križalo sa domaćim pasminama goveda. U brdskim predjelima Konjica i Prozor/Rame prevladavaju križanci sivog i smeđeg alpskog goveda sa kojim se pretapala naša autohtona pasmina buša. U južnim dijelovima Županije- Kantona sa hranom oskudnim dijelovima prevladava genom sivog gatačkog goveda i njegovih križanaca sa bušom.

Tablica 45 Brojno stanje goveda (po kategorijama) u kantonu/županiji (2017 – 2018.)

Godina Goveda Goveda % od proizvodnje u FBiH Muzna Junice Sistem Tov Muzna Junice Sistem Tov grla krava junadi grla krava tele junadi tele 2017. 7.450 755 1.340 395 7,3 3,3 16,4 1,7 2018. 6.410 1.230 1.504 670 6,3 5,3 18,4 2,7 *Izvor: Federalni zavod za statistiku

Najznačajnija je proizvodnja mlijeka (cca 20.433.600 l) i mliječnih proizvoda. Na području HNK/Ž radi nekoliko prerađivačkih kapaciteta za proizvodnju mlijeka, sir i drugi proizvodi, dok su kapaciteti za proizvodnju maslaca izrazito nedovoljni.

Tablica 46 Brojno stanje goveda i proizvodnja kravljeg mlijeka po općinama (2016 - 2019) 50

Godina 2016 2017 2018 2019 Općina Broj Mlijeko Broj mlijeka Br. mlijeka Br. mlijeka goveda (l) goveda (l) goveda (l) (l) goveda Čapljina 1.100 3.500.000 1.100 3.500.000 1.100 3.500.000 1.100 3.500.000 Čitluk 310 590.000 270 586.000 250 585.000 250 585.000 Jablanica 320 595.000 300 583.000 310 590.000 310 590.000 Konjic 1.500 3.380.000 1.600 3.385.000 1.550 3.382.000 1.500 3.380.000 Mostar 2.100 3.600.000 2.000 3.570.000 2.050 3.580.000 2.100 3.660.000 Neum 205 280.000 205 280.000 215 288.000 280 300.000 Prozor 1.780 3.978.000 1.550 3.510.000 1.130 2.400.000 1.120 2.100.000 Rama Ravno 310 325.000 310 325.000 310 325.000 310 325.000 Stolac 500 700.000 550 701.000 510 700.800 500 700.000 UKUPNO 8.125 16.948.000 7.885 16.440.000 7.425 15.350.800 7.470 15.140.000 *Izvor: Informacija o stanju u poljoprivredi HNŽ/K 2020.

5.12.2. Ovčarstvo U pasminskom sastavu dominira pramenka sa svojim sojevima, koji se razlikuju u fenotipskim i proizvodnim karakteristikama shodno uvjetima u kojima se uzgajaju. Danas je ostalo svega nekoliko tisuća čistokrvnih ovaca ovog soja, a kako se radi o BiH izvornoj pasmini ovaca, proizvodi dobivene od ove pasmine predstavljaju autohtone proizvode koji se trebaju zaštiti oznakama kvalitete (izvornosti, geografskog podrijetla i zajamčenog tradicionalnog specijaliteta). Uzgaja se na područjima nadmorske visine od 300–350 m, u općinama: Stolac, Ljubuški, Čapljina, Neum, Ljubinje, Čitluk, Široki Brijeg i Grude.

Na sjevernim brdsko - planinskim predjelima općine Konjic i Prozor/Rame farmeri uzgajaju kupreški soj pramenke, a u posljednje vrijeme značajan je utjecaj krupnijeg i mlječnijeg vlašićkog soja pramenke.

Sama ovčarska proizvodnja u pojedinim elementima stagnira, kako u obimu tako i u kvaliteti proizvoda gajenih životinja. Ovakva situacija je posljedica nepostojanja organiziranog uzgojno selekcijskog rada ovčarstva u HNŽ-K i drugih problema, pa samim tim i ne dolazi do očekivanog napretka u ovčarstvu.

U ovčarstvu je karakterističan ekstenzivni način držanja ovaca, koji je često bio praćen nomadskom ispašom. Međutim, donošenjem propisa o zabrani nomadske ispaše, ovakav način gajenja ovaca je sveden na minimum. Zabrana nomadske ispaše je dovela do drastičnog smanjenja veličine stada. Većina uzgajivača drži od 20–70 grla ovaca. U novije vrijeme jedan broj uzgajivača tijekom cijele godine svoje stado drži na imanju, a mlijeko se koristi za preradu u proizvodnji ovčjeg sira u tipu hercegovačkog sira iz mijeha i bijelog sira u salamuri. Zabranu držanje ovaca, po tradicionalnom nomadskom načinu stočarenja, bi trebalo razmotriti i omogućiti u kontrolisanim uslovima, prije svega kao agroturistički potencijal, ali i u smislu zaštite tradicije i kulturno-historijskog nasljeđa. Ovakav način proizvodnje, uz visok nivo sanitarno-higijenskih uslova prerade mlijeka, osigurava i visok nivo gotovih proizvoda u skladu sa ekološkim zahtjevima.

Tablica 47 Brojno stanje ovaca u HNK/Ž (2016 - 2019)

Godina 2016. 2017. 2018. 2019. Općina

Čapljina 1.000 4.100 3.000 3.000 Čitluk 6.000 9.000 9.000 8.500 Jablanica 2.300 2.300 2.000 1.700 Konjic 20.000 20.000 20.000 20.000 Mostar 15.000 20.000 20.000 20.000 Neum 1.500 1.500 1.700 1.800 Prozor Rama 9.770 11.100 10.700 11.800 Ravno 1.000 700 600 600 Stolac 12.000 12.500 12.500 12.550 UKUPNO 68.570 81.200 79.500 79.950 *Izvor: Informacija o stanju u poljoprivredi HNŽ/K 2020.

5.12.3. Kozarstvo Područje kantona/županije ima značajan potencijal za uzgoj koza i to u različitim sistemima uzgoja: otvoreni i poluotvoreni pašnjaka, uzgoj u stajama i kombinovani uzgoju. Na terenu se mogu sresti svi navedeni sistemi uzgoja koza.

Sadašnje stanje kozarstva karakterizira velika zastupljenost autohtone pasmine - balkanska koza, kao i njenih križanaca sa sanskom kozom sa malim genetskim varijabilnostima. Ekstenzivni način držanja u improviziranim stajama i loša hranidba, rezultiraju vrlo malim proizvodnim karakteristikama koza. Po mnogim zoohigijenskim i hranidbenim normativima koza je slična ovci. Ova sličnost je uvjetovala i pojavu sve više kombiniranih stada ovaca i koza. Zbog veće mliječnosti koza, sve više uzgajivača ovaca odlučuje se na uzgoj koza i na pravljenje sira od mješavine kozjeg i ovčjeg mlijeka, međutim kako ne postoji organizirani otkup i prodaja kozjeg mesa i mlijeka, onemogućen je značajniji razvoj ove grane stočarstva, te se kozarstvo nije značajno razvijalo.

Za unaprjeđenje i budućnost razvoja kozarstva neminovno se moraju više uključiti znanstvene institucije, riješiti nesuglasice sa šumskim gospodarenjem, omogućiti financijskom potporom jaču funkciju selekcijske službe, kroz poticajnu politiku motivirati uzgajivače. Većina uzgajivača drži od 5–25 grla. U novije vrijeme jedan broj uzgajivača formira i suvremene farme za uzgoj koza gdje se koze većim dijelom godine drže na imanju. Treba spomenuti farmu koza „Alpina vlake“ d.o.o. Čitluk gdje se uzgaja cca 300 koza, a uzgoj je isključivo štalski što se u proizvodnji kozjeg mlijeka pokazalo veoma uspješnim.

Tablica 48 Brojno stanje koza u HNK/Ž (2016 - 2019)

Godina 2016. 2017. 2018. 2019. Općina Čapljina 350 500 500 700 Čitluk 1.100 1.000 1.000 800 Jablanica 1.000 1.000 1.000 800 Konjic 500 600 600 600 Mostar 2.000 3.000 300 3.100 Neum 250 150 150 130 Prozor Rama 400 350 500 700 Ravno 300 80 80 50 Stolac 2.000 2.100 2.200 2.200 UKUPNO 7.900 8.780 6.330 9.080 *Izvor: Informacija o stanju u poljoprivredi HNŽ/K 2020.

Zbog izraženih prirodnih potencijala za proizvodnju kozijeg mesa, mlijeka i proizvoda od kozijeg mlijeka sadašnji postojeći organizovani otkup mlijeka je potrebno proširiti, a posebnu pažnju je potrebno posvetiti ponudi kozjeg mesa kako na domaćem tako i na stranom tržištu.

5.12.4. Peradarstvo Proizvodnja jaja i pilećeg mesa ima pozitivne pomake. Proizvodnja je intezivna, u zatvorenom uz konvencionalnu ishranu peradi. Slobodan uzgoj peradi je na vrlo niskom nivo i uglavnom za vlastite potrebe.

Iz tabele se vidi da je u 2018. godini ukupan broj peradi povećan u odnosu na 2017. godinu, kao i broja koka nosilja.

Tablica 49 Broj peradi matičnih jata u 2017. i 2018. godini

Godina 2017 (000 kom.) 2018 (000 kom.) Pilenke Pilenke lahke 18-sedm. Pilenke Pilenke 18-sedm. teške lin. lin./kljun pilenke/ teške lin. lahke pilenke/ /kljun kljun /kljun lin./kljun kljun 15.000 28.700 6.800 19.900 17.600 8.600 *Izvor podataka: FMPVŠ “Zeleni izvještaj”

Iz tabele je vidljivo da je u 2018. godini došlo do povećanja broja pilenki teških linija, smanjenja broja pilenki lahkih linija, te do povećanja broja 18-sedmičnih pilenki.

Područje kantona/županije ima izrazito veliki potencijal za ekološko stočarstvo, a posebno za ekološko peradarstvo, uzgoju životinja na ekološki prihvatljiv način uz očuvanje okoliša i proizvodnju visokovrijednih namirnica za ishranu ljudi. Danas je dominantan intenzivan način u zatvorenim objektima, ali HNK/Ž raspolaže velikom mogućnostima za ekološki način, te za slobodan način držanja. Naime, uzgoj peradi ne traži velika ulaganja i utrošak radne snage kao držanje drugih vrsta životinja na ekološki prihvatljiv način.

5.12.5. Svinjogojstvo Trenutno stanje u ovoj proizvodnji nije na zadovoljavajućem nivou i ne osigurava dovoljnu proizvodnju svinjskog mesa za domaće potrebe. U proizvodnom procesu zastupljen je samo tov svinja. Tov svinja se zasniva na uvezenoj prasadi i to s ciljem podmirivanja domaćeg tržišta. Količine svinjskog mesa koje se koristi u mesnoj industriji samo malim dijelom potiče iz domaće proizvodnje, većina sirovine je iz uvoza. Svinjogojstvo iz prehrambenih razloga ima svoj značaj samo u pojedinim dijelovima Županije-Kantona.

Uglavnom se nabavljaju uvozne mesne pasmine svinja ili iz RS. Kao posljedica nemogućnosti proizvodnje jeftinije hrane koja se koristi u tovu, svinjogojstvo u Županiji-Kantonu je skoncentrirano na manji broj farmi sa uzgojem od 20 do 50 svinja u jednom turnusu i domaćinstva koja za vlastite potrebe uzgajaju do 5 svinja.

Prema podacima iz Registra poljoprivrednih gospodarstava najveći broj malih farmi nalazi se na prostoru općine Prozor/Rama, sa činjenicom da u Prozor/Rami imamo i farmu tovnih svinja „Galić commerce“ d.o.o. Prozor/Rama s kapacitetom od oko 550 tovljenika iz uvoza u jednom turnusu.

Općine Neum, Ravno i Čapljina imaju gospodarstva na kojima se uzgajaju tovne svinje i to većinom od krmača iz vlastitog uzgoja, tako da je stvarno stanje svinjogojstva u HNŽ-K svedeno na uzgoj svinje za osobne potrebe.

Tablica 50 Brojno stanje svinja u HNK/Ž (2016. - 2019)

Godina 2016 2017 2018 2019 Općina Čapljina 1.400 3.000 3.300 1.500 Čitluk 1.350 1.500 1.500 1.000 Jablanica 95 120 120 150 Konjic - - - - Mostar 800 1.400 1.500 850 Neum 460 460 460 430 Prozor Rama 2.780 3.060 2.850 3.050 Ravno 90 100 100 100 Stolac 1.200 1.200 1.200 1.200 UKUPNO 5.330 6.220 6.110 5.630 *Izvor: Informacija o stanju u poljoprivredi HNŽ/K 2020.

5.12.6. Ribarstvo Područje kantona/županije bogato je vodenim resursima za proizvodnju ribe. Uglavnom se koriste vodotoci koji sa stanovišta kvalitete i kvantitete ispunjavaju vrlo zahtjevne uvjete proizvodnje salmonidnih riba.

Ukupna površina ribogojilišta za uzgoj akvakulture je cca 38.000 m2, a za uzgoj marikulture je cca 5.000 m2.

Tablica 51 Proizvodnja ribe i broj ribogojilišta u HNŽ-K (2016, - 2019)

Općina Proizvodnja ribe (kg) Br. ribogojilišta 2016. 2017. 2018. 2019. 2016. 2017. 2018. 2019. Konjic 120.000 150.000 80.000 120.000 2 2 2 4 Jablanica 75.000 75.000 75.000 75.000 3 3 3 3 Prozor-Rama 76.000 80.000 85.000 85.000 2 2 2 2 Mostar 477.550 480.000 180.000 180.000 6 6 7 4 Neum 175.550 210.000 210.000 230.000 2 2 2 2 UKUPNO: 924.100 995.000 630.000 690.000 15 15 16 15 *Izvor: Informacija o stanju u poljoprivredi HNŽ/K 2020.

Proizvodnja morskih organizama, prvenstveno morskih riba, od čega najveći udio čini morska riba (orada i lubin), oko 230 t i 10 tona školjke, prvenstveno dagnje ili mušule. U pogonu za preradu ribe (firma „Žuvela“- Stolac) obim proizvodnje se nije značajnije mijenjao u odnosu na prethodni period.

5.12.7. Ekološki uzgoj stoke Razlozi za nerazvijenost ekološkog uzgoja stoke (organskog stočarstva) općenito u FBiH, pa i u HNK/Ž su višestruki, od kompleksnosti stočarske proizvodnje (i u razvijenim zemljama biljna ekološka proizvodnja je zastupljenija od stočarske), nedovoljne educiranosti proizvođača i potrošača, nedovoljne generalne razvijenosti stočarstva, pa do slabe kupovne moći stanovništva. Porast svijesti potrošača o kvalitetu proizvoda, načinu držanja i tretiranja životinja, te uticaju stočarstva na okoliš, polagano mijenja percepciju stanovništva u pravcu većeg interesa za ekološkim animalnim proizvodima. Stoga se, uz adekvatne mjere agrarne politike, može očekivati povećan interes proizvođača za ovim vidom proizvodnje. Proizvodna praksa značajnijeg broja proizvođača je u mnogim elementima bliska ekološkoj proizvodnji (način držanja i ishrana životinja, ekstenzivna proizvodnja), što bi se, uz odgovarajuću potporu i edukaciju, moglo usmjeriti u ekološku (organsku) proizvodnju. Ovo se, prije svega, odnosi na proizvodnju mlijeka i mesa preživara (potreban niži nivo stručnog znanja, manja kapitalna ulaganja i lakše obezbjeđenje ekološke (organske) stočne hrane). Proizvodnja bi trebala biti bazirati na lokalnim pasminama i pasminama kombinovanog tipa proizvodnje. Poštujući standarde i holistički pristup ekološke (organske) proizvodnje korisna bi bila organizacija integralnih eko (organskih) farmi za proizvodnju i ratarskih i stočarskih proizvoda. Trenutno u FBiH nedostaje nacionalno akreditacijsko tijelo, ovlaštene akreditirane laboratorije, nadzorna tijela i sl., kao i stimulativne i poticajne mjere neophodne za omasovljenje i razvoj ekološke (organsjke) proizvodnje u stočarstvu.

Tablica 52 Trend stočarske proizvodnje na području HNK/Ž u periodu 2014/19.

2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. Goveda 11.978 11.838 11.623 11.424 10.640 9.881 Krave i steone junice 9.333 9.366 9.179 8.921 8.123 7.533 Ovce 92.160 90.770 89.620 95.890 94.034 94.872 Ovce za priplod 77.550 76.950 74.900 78.515 76.398 76.210 Svinje 10.678 10.745 10.191 14.984 11.312 9.994 Krmače i suprasne nazimice 930 935 1.045 1.223 920 890 Konji 457 381 387 327 348 380 Kobile i ždrebne omice 148 133 143 133 126 130 Perad (u 000 grla) 161 160 162 154 381 162 Koke nosilje (u 000 grla) 131 127 123 109 103 126 Koze 12.735 10.880 11.430 12.225 11.665 11.737 Košnice pčela 34.100 34.307 33.698 34.600 39.160 42.721

Tablica 53 Trend proizvodnja mlijeka, vune, jaja i meda na području HNK/Ž u periodu 2014/19.

2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. Broj muženih krava 8.663 8.686 8.384 8.099 7.379 6.711 Kravlje mlijeko (000 l) 22.719 22.363 22.748 22.387 21.383 19.577 Po muženoj kravi (litara) 2.623 2.575 2.713 2.764 2.898 2.917 Broj muženih ovaca 63.750 61.150 59.500 59.600 58.100 56.900 Ovčije mlijeko (000 l) 2.588 2.404 2.475 2.462 2.401 2.359 Po muženoj ovci (l) 41 39 42 41 41 41 Broj muženih koza 6.910 7.270 7.477 7.295 7.834 7.464 Kozije mlijeko (000 l) 1.244 1.269 1.623 1.424 1.770 1.727 55

Po muženoj kozi (l) 180 175 217 195 226 231 Broj striženih ovaca 76.560 80.370 75.520 77.650 77.430 80.770 Vuna (t) 98 108 112 113 113 114 Po ovci (kg) 1,3 1,3 1,5 1,5 1,5 1,4 Broj koka nosilica (u 000) 131 127 119 103 108 122 Jaja (000 kom.) 27.302 26.625 23.975 22.898 23.423 27.872 Po kokoši (kom.) 208 210 201 223 217 228 Med (t) 335 340 268 208 367 374 Po košnici (kg) 9,8 9,9 8,0 6,0 9,4 8,7

Vrijednost ostvarena u animalnoj proizvodnji povećana je zbog viših cijena otkupa u 2019. u odnosu na 2018. godinu, iako je u nekom proizvodnjama došlo do značajnog smanjenja obima proizvodnje (mlijeko, perad, svinje, med).

Tablica 54 Vrijednosti animalne proizvodnje ostvarena u 2018/19

Proizvodnja 2018. 2019. Jedinica mjere Prosječna Vrijednost (KM) Jedinica mjere Prosječna Vrijednost cijena cijena (KM) (KM) (KM) Mlijeko 21.383.000 l 0,50/l 12.691.500,00 15.140.000 l 0,60/l 9.084.000,00 Goveda 7.425 grla 4,10/kg 9.132.700,00 7.470 grla 4,63/kg 29.398.185,00 Ovce 79.500 grla 4,90/kg 29.216.250,00 79.950 grla 5,20/kg 35.337.900,00 Koze 6.330 grla - - 9.080 grla - - Perad 381.000 kom. 1,60/kg 1.524.000,00 162.000 kom. 2,10/kg 850.500,00 Jaja 23.423.000 0,20/kom. 4.684.600,00 27.872.000 0,20/kom. 5.574.400,00 Svinjogojs. 6.110 grla 2,5/kg 3.818.750,00 5.630 grla 2,70/kg 3.040.200,00 Ribarstvo 630.000 kg 5,46/kg 3.439.800,00 690.000 kg - - Med 9,4 t 8,10/kg 76.140,00 8,7 t 9,40/kg 81.780,00 UKUPNO: 64.583.740,00 83.366.965,00 *Izvor: Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine “Godišnji izvještaj iz oblasti poljoprivrede, ishrane i ruralnog razvoja za Bosnu i Hercegovinu”, 2020.

5.13. Bruto dodana vrijednost u sektoru u FBIH

Bruto dodana vrijednost (BDV) se izračunava oduzimanjem intermedijarnih inputa od ukupne vrijednosti outputa poljoprivredne proizvodnje.

Tablica 55 BDV u 2019 godini

2019. hilj. KM / 000 KM 56

Područje Poljoprivreda, Bruto dodana Sredstva Neto ostali porezi Bruto poslovni djelatnosti šumarstvo i vrijednost - zaposlenih na proizvodnju višak/miješani ribolov BDV dohodak

A 938.480 153.971 1.314 783.195 *Izvor: Federalni Zavod za Statistiku BDV je pokazatelj za izračunavanje produktivnost rada u poljoprivredi, mjereno na godišnje jedinice rada (Annual Work Unit – AWU10). Preračunavanjem smo dobili BDV za područje HNŽ/K koji je prikazan u narednoj tablici. Tablica 56 BDV za HNŽ/K

HERCEGOVAČKO- Ukupno U 5,28% Prosječna Neto Godišnje AWU- BDV poljop Produktivnost NERETVANSKI poljoprivredi neto plaća dohodak jedinice godišnje (KM/AWU) KANTON -2018 (KM) rada (KM) (AWU)- 1.800 sati ČAPLJINA 7.122 910 27,27% 699 636.090 1800 1.638.000 13517415,6 8,25 ČITLUK 4.587 78 2,34% 699 54.522 1800 140.400 1158635,623 8,25 GRAD MOSTAR 31.551 569 17,05% 699 397.731 1800 1.024.200 8452098,324 8,25 JABLANICA 2.651 89 2,67% 699 62.211 1800 160.200 1322032,954 8,25 KONJIC 6.745 572 17,14% 699 399.828 1800 1.029.600 8496661,232 8,25 NEUM 1.572 37 1,11% 699 25.863 1800 66.600 549609,2056 8,25 PROZOR 4.218 624 18,70% 699 436.176 1800 1.123.200 9269084,981 8,25 RAVNO 1.098 40 1,20% 699 27.960 1800 72.000 594172,1142 8,25 STOLAC 3.635 418 12,53% 699 292.182 1800 752.400 6209098,593 8,25 63.179 3.337 100,00% 2.332.563 1800 6.006.600 49.568.809 8,25 *Izvor: Popis stanovništva 2013, FZS, vlastita obrada (M. Ivanković)

Dakle, BDV poljoprivrede u HNŽ/K izračunat za 2018. godinu iznosi 49.568.809 KM. Za pravilnu procjenu trebamo imati podatke o vrijednostima ukupne proizvodnje za 2018. godinu. U poglavlju Ukupan prihod (3.16) poljoprivrede po godinama se može naći navedeni podatak, jer na taj način možemo dobiti podatak o vrijednostima intermedijarnih inputa.

10 Godišnja radna jedinica (AWU) je ekvivalent zaposlenosti s punim radnim vremenom, tj. Ukupni odrađeni sati podijeljeni s prosječnim godišnjim satima odrađenim na poslovima s punim radnim vremenom u zemlji. Jedna godišnja radna jedinica odgovara radu koji obavlja jedna osoba koja je stalno zaposlena na poljoprivrednom gospodarstvu. Minimalno radno vrijeme za rad koji se smatra punim radnim vremenom definirano je nacionalnim odredbama koje uređuju ugovore o radu. Ako oni ne označavaju broj godišnjih sati, tada se kao minimalni broj uzima 1800 sati (225 radnih dana po osam sati). Budući da se količina poljoprivredne radne snage izračunava na temelju ekvivalentnih poslova s punim radnim vremenom, niti jedna osoba ne može predstavljati više od jednog AWU-a. Ovo ograničenje vrijedi čak i ako se zna da netko radi na poljoprivrednim djelatnostima duže od broja sati koji definira puno radno vrijeme u dotičnoj državi članici. 57

5.14. Ukupan prihod poljoprivrede HNŽ/K

Ukupno ostvareni prihod u biljnoj i animalnoj proizvodnji proizvodnji u kantonu u 2018. godini iznosio je 143.773.660,00 KM, a u 2019. godini 176.305.181,00 KM.

5.15. Bruto investicije u osnovni kapital u poljoprivredi, šumarstvo i ribolov Ostvarene investicije u nova stalna sredstva po namjeni ulaganja i tehničkoj strukturi u HNK za 2018. godinu

Ukupno Građev. Strojevi UKUPNO Biološka Proizvodi Troškovi objekti. i oprema i sredstva intelektual. prenosa prostori transport. vlasništva vlasniš. sredstva 8.193.000,00 2.661.000,00 4.624.000,00 908.000,00 886.000,00 23.000,00 - Izvor: Federalni zavod za statistiku “HNK u brojkama 2020”

5.16. Šuma i drugo šumovito zemljište Prema zvaničnim podacima, šume i šumska zemljišta zauzimaju 58 % površine Federacije BiH, od čega je 81,8 % u državnom i 18,2 % u privatnom vlasništvu. Problemi zbog višegodišnjeg pravnog vakuuma u sektoru šumarstva su bespravna sječa i zauzimanje državnog šumskog zemljišta, pojava biljnih bolesti koje ugrožavaju stabilnost šuma, te otežana uspostava prava služnosti i zakupa na šumskom zemljištu.

Prema podacima se može vidjeti da i proizvodnja i prodaja opadaju u periodu 2015-2019. godine. Od ukupne proizvodnje 88.000 m3 trupci lišćara čine 36,36 %, dok je ostalo pretežno drvo za ogrijev.

Tablica 57 Proizvodnja i prodaja drveta u HNK/Ž (2015. - 2019)

Proizvodnja (000 m3) Prodaja (000 m3) 2015 2016 2017 2018 2019 2015 2016 2017 2018 2019 UKUPNO 88 81 75 67 62 86 70 62 66 59 Trupci četinara 1 1 2 2 1 1 1 2 1 1 Jamsko drvo četinara 0 - 0 - 0 0 - 0 - 0 Ostalo dugo drvo četin. - - - - 0 - - - - 0 Prostorno drvo četin. 2 3 2 4 0 2 3 2 5 0 Trupci lišćara 32 33 28 24 22 31 30 27 24 21 Jamsko drvo lišćara ------Ostalo dugo drvo ------lišćara Prostorno drvo lišćara ------Ogrijevno drvo četin. ------Ogrijevno drvo lišćara 52 47 42 37 39 51 46 40 36 37 Ostalo grub. obrađ. ------drvo

Ukupna zaliha drvne mase procjenjuje se na 12.852.941 m3, a najznačajniji potencijal je na područjima općina Konjic, Jablanica i Prozor-Rama. Od ukupnih površina HNK/Ž na šumsko zemljište otpada 187.505 ha ili čak 42,45 %. Od toga je 131.796 ha u državnom vlasništvu (80.0%), dok je 20% u privatnom vlasništvu.

U kantonu šumarstvo je prostorno organizirano kroz četiri šumskoprivredna područja i jedno šumsko područje koje nije formalno ustanovljeno:

- ŠPP „Srednje-neretvansko“ - ŠPP „Srednje – neretvansko - krš” - ŠPP „Konjičko“ - ŠPP "Konjičko - krš," i - „Šuma na kršu“ izvan ŠPP - nikada nije ustanovljeno i za isto nije izvršena inventura šuma.

Tablica 58 . Struktura površine šuma i šumskih zemljišta u HNK/Ž

Šume i šumsko zemljište Kategorija Ukupno (ha) Obraslo šumsko zemljište Visoke šume 42.045 Izdanačke šume 43.480 Šumske kulture 2.373 Neobraslo šumsko zemljište Sposobno za pošumljavanje 34.348 Nesposobno za pošumljavanje 58.525 Ukupno šumska zemljišta 181.134 Ukupno šume 88.261 Ukupno neobraslo šumsko zemljište 92.873 Ukupno prod. zemljišta 122.609 *Izvor: Federalni zavod za programiranje razvoja

Tablica 59 . Stanje drvenih zaliha, zapreminskog prirasta i sječivog etata

Podaci za drvnu Vrste drveća ŠGP „Srednje- ŠGP ŠGP „Šume Ukupno masu neretvansko“(m3) „Konjičko“ na kršu“ (m3) (m3) (m3) DRVNA ZALIHA Četinari 1.152.002 722.833 225.750 2.100.585 Lišćari 4.003.399 6.071.707 677.250 10.752.35 UKUPNO: 5.155.401 6.794.540 903.000 12.852.941 GODIŠNJI Četinari 37.979 23.631 6.074 67.502 ZAPREMINSKI Lišćari 129.820 107.673 14.578 252.071 PRIRAST UKUPNO: 167.617 131.304 20.652 319.573 GODIŠNJI Četinari 20.014 4.459 - 24.473 SJEČIVI ETAT Lišćari 49.975 68.916 118.891 237.782 UKUPNO: 69.989 73.375 118.891 262.255 *Izvor: Federalni zavod za programiranje razvoja

Sjeverno područje HNŽ/K pogoduje razvoju kontinentalnih i mediteransko-planinskih šumskih sastojina. Listopadne šuma sačinjavaju bukva u zajednici sa javorom i jasenom. Na većim nadmorskim visinama bukva se miješa sa borom i jelom. Na ostalim područjima rastu listopadne i mješovite šume brdskih i pretplaninskih područja. 59

Problemi koji opterećuju ovu oblast proizvodnje su: niska produktivnost, niska masa poticajnih sredstava, nedovoljnoj i neprimjerenoj tehnološkoj opremljenosti, neadekvatnim mjerama prevencije i pripravnosti u smislu odgovora na nepogode i katastrofe, nedovoljnoj razvijenosti zaštite šuma, minirano šumsko područje, i najznačajniji problem je nerazvijena finalna prerada drveta.

Kako bi se održavalo kontinuirano upravljanje, planiranje i gospodarenje ovim značajnim resursom u cilju njegove zaštite, treba donijeti Zakon o šumama HNŽ/K, i na taj način područje šumarstva zakonski je urediti na županijskoj/kantonalnoj razini, do donošenja federalnog Zakona o šumama Federacije BiH ( u proceduri).

Sa stajališta zaštite i spašavanja potrebno je obratiti posebnu pažnju i insistirati na racionalnom upravljanju šuma zbog: pretjerana deforestacija zbog potreba industrija, ilegalna neplanska sječa, pojava šumskih požara, niskoj produktivnosti, nedovoljno razvijene integralne zaštite šuma, postojanja značajnih miniranih površina šumskog zemljišta i nerazvijenosti finalne prerade drveta.

Potrebno je uložiti napore u dodatnu edukaciju i provesti kampanje podizanja nivoa svijesti posebno zbog sve većeg prisustva ljudi u šumama kroz turističke aktivnosti.

5.17. Ruralni turizam Turizam je jedan od najznačajnijih “korisnika” prirodnih vrijednosti. Diversifikacijom ruralnih ekonomskih aktivnosti, poljoprivrednici i ostalo ruralno stanovništvo u posljednje vrijeme pokušavaju osigurati dodatne izvore prihoda. Hercegovačko neretvanska županija je regija čiste prirode, bistrih rijeka i bogate kulturno- povijesne baštine. Na ovakvoj resursnoj osnovi razvili su se brojni oblici turizma. Planine i riječni kanjoni nude kombinaciju planinskog, izletničkog, zimskog, sportsko-rekreacijskog, ruralnog, eko, lovnog, ribolovnog, rafting te gastro turizma. Planine Čvrsnica, Čabulja i Prenj zimi postaju središte skijališnog turizma, zimskih aktivnosti i društvenih okupljanja dok u toplijem dijelu godine privlače ljubitelje raznih sklonosti od planinara i alpinista do speleologa i orijentacista, izletnika i ljubitelja prirode. S obzirom na brojnost ruralnih naselja koja su pozicionirana u i uz prepoznatljive prirodne resurse ruralni turizam ima najveći značaj, a tu su još tradicijski obrti, izravna prodaja, nepoljoprivredne usluge pridonose razvoju ruralnih područja.

Ruralni turizam je spektar aktivnosti, usluga i dodatnih sadržaja koje organizira ruralno stanovništvo, uglavnom, na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima u cilju privlačenja turista u vlastito područje te stvaranje dodatnog prihoda. Važnost ruralnog turizma ogleda su u interakciji poljoprivredne proizvodnje, proizvodnje tradicionalnih proizvoda, prezentiranja tradicije, tradicijske gastronomije i turističkih usluga, jednom riječju korištenju već postojećih resursa.

Tablica 60 Dolasci turista u HNŽ od 2015-2019.

Godine Dolasci Noćenja Ukupno Domaći Strani 2015 204.224 40.754 161.215 464.166 2016 233.637 49.717 183.920 492.418 2017 270.810 48.585 222.225 553.847 2018 286.814 48.962 237.852 518.214 60

2019 317.311 50.883 266.428 607.508 *Izvor: Federalni zavod za statistiku/turizam/

Analiza registriranog turističkog prometa u Hercegovačko-neretvanskoj županiji od 2015. – 2019. pokazuje lagani porast. U 2019. zabilježeno je 317.311 turističkih posjeta što je za 36% više u odnosu na 2015. godinu. Broj noćenja u istom period iznosi ukupno 607.508, odnosno oko 6% rasta broja noćenja godišnje. Ne postoji točna evidencija o broju onih koji posjete ruralna područja ali s obzirom na atraktivne prirodne lokacije koje su u ponudi Županije može se pretpostaviti da čak 80% turista posjeti jedan dio prirodnog odnosno ruralnog područja. Prema procjeni, udio stranih turista koji posjete Županiju u posljednje četiri godine povećao se za gotovo 40%.

Područja koja se izdvajaju kao najprometnije turističke lokacije su gradovi Neum (48% noćenja) i Mostar (23% noćenja) te Čitluk 23% noćenja). Analiza turističke potražnje prema općinama ukazuje na mogućnosti razvoja ruralnih krajeva u svakoj općini. U turističkim aranžmanima već postoji ponuda za obilazak određenih turističkih lokacija, zaštićeno područje Park prirode Hutovo blato i Blidinje, Spilja Vjetrenica te pojedinačne prirodne lokacije kao što su Vrelo Bune i Bunice (Mostar), slapovi na Trebižatu (Čapljina), Boračko jezero (Konjic), tradicijsko selo Lukomir (Konjic), kanjon Rakitnice (Konjic), Ramsko jezero (Rama) i slične izletišne lokacije u prirodi uključujući biciklističke staze koje povezuju ruralna područja te privremene ugostiteljske objekte s turističkom ponudom.

Tablica 61 Noćenja u HNŽ/K u 2019, prema općinama

Grad/općina Broj dolazaka Broj noćenja Broj dolazaka Broj noćenja Prosječna (%) (%) dužina boravka Neum 132.760 292.773 41,84 48,19 2,2 Čitluk 64.024 155.908 20,18 25,66 2,4 Mostar 108.915 140.408 34,32 23,11 1,3 Konjic 6603 10535 2,08 1,73 1,6 Jablanica 3.381 5.631 1,07 0,93 1,7 Čapljina 1.078 1.643 0,34 0,27 1,5 Ravno 393 420 0,12 0,07 1,1 Prozor 157 190 0,05 0,03 1,2 Ukupno 317.311 607.508 100,00 100,00 1,9 *Izvor: Federalni zavod za statistiku.

Analiza vremenske distribucije noćenja u HNŽ/K u 2019. godini (Tabela 35.) pokazuje da turizam u HNŽ/K odlikuje relativno visoka sezonalnost turističke potražnje. Najveći dio turističke potražnje (oko 70% noćenja) ostavruje se u ljetnom razdoblju (svibanj – rujan) što otvara mogućnost jačeg razvoja turizma u područjima van gradova.

Tablica 62 Noćenja po mjesecima u HNŽ/K, 2019. godina

Mjesec Broj dolazaka Broj noćenja Broj dolazaka (%) Broj noćenja (%) I 4.506 8.133 1,42 1,34

II 7.262 11.603 2,29 1,91 III 11.864 17.378 3,74 2,86 IV 30.391 50.325 9,58 8,28 V 40.256 71.198 12,69 11,72 VI 39.777 78.965 12,54 13,00 VII 39.097 86.690 12,32 14,27 VIII 44.923 103.748 14,16 17,08 IX 42.132 82.426 13,28 13,57 X 38.401 67.870 12,10 11,17 XI 11.028 17.522 3,48 2,88 XII 7.674 11.650 2,42 1,92 Ukupno 317.311 607.508 100,00 100,00 *Izvor: Federalni zavod za statistiku. (2020). Kantoni u brojkama. Sarajevo: Federalni zavod za statistiku.

Mala obiteljska gospodarstva predstavljaju nositelje agroturizma jer su zbog ograničenja veličinom posjeda orijentirani na razvoj popratnih poljoprivrednih aktivnosti. Također, u naseljenim mjestima (selima) postoje gospodarstva koja nemaju poljoprivrednu proizvodnju ali razvijaju turističku ponudu u seoskom prostoru (ugostiteljski objekti, smještajni objekti i sl).

5.18. Resursno-atrakcijska osnova Hercegovačko-neretvanska županija je klimatski, orografski i krajobrazno veoma raznovrsna i prirodno pogodna za razvoj ruralnog turizma. Pored planinskih sela u kojima dominira jedinstvena ponuda doživljaja tradicionalnog sela (selo Lukomir) do ruralnih područja sa suvremeno-tradicijskom ponudom etno-sela do agroturističke ponude na postojećim OPG-ovima.

Prednosti ruralnog turizma u HNŽ-u su veliki broj prirodnih (nezagađenih) prodručja, postojeći nedovoljno valorizirani kapaciteti: lovačke kuće, crkve, narodne priče i legende, mogućnost cjelogodišnje turističke sezone, mogućnost prodaje svojih proizvoda "u vlastitom dvorištu", mogućnost dopunske zarade iz dodatnih usluga (suveniri, smještaj, ubiranje ljetine i plodova, kampiranje, usluge hrane, pića i prehrane, sudjelovanje u tradicionalnim aktivnostima: proizvodnja vina, rakije, branje ljekobilja I sl.), gostoljubivi žitelji u seoskim domaćinstvima, bogata multietnička baština i postojanje prirodnih znamenitosti.

Trenutna turistička ponuda koja se može smatrati turističkom ponudom u ruralnom području nalazi se u zaštićenim područjima parkova prirode Blidinje i Hutovo blato osigurana je kompletna ugostiteljsko- turistička ponuda za jednodnevne i višednevne izlete, kroz povezivanje ruralnih podurčja bisiklističkim (Ćiro), planinarskim stazama (ViaDinarica) i vinska cesta, lokacijama s ponudom gastro-tradicijske hrane i doživljaj sela u suvremenim malim motelima u ruralnom području Ravnog.

Pored postojećih, u županiji se nalazi niz prirodnih vrijednosti prepoznatih prepoznatih u klasifikaciji zaštićenih prirodnih dobara kao što je pećina Vjetrenica u Ravnom, vrelo Buna u Blagaju, gvodopad na Bregavi u Stocu, Hajdučka vrata na Čvrsnici, Blidinjsko jezero, Boračko jezero, izletišta na Čvrsnici, Čabulji, Prenju, Veležu, gradsko izletište na Buni, vodopad na Trebižatu u Čapljini i druge izletišne lokacije. Poseban doživljaj turistima u ruralnim područjima pružaju uređene staze (biciklističke ili pješačke) sa odmorišnim lokacijama u selima. 62

Ponudu turizma u ruralnim područjima upotpunjuje ugodna mediteraska i submediteranska klima sa toplim ljetima, vizualno privlačni prirodni krajolici te obilje ljekovitih (kadulja, smilje, vrijesak i dr.) i rijetkih (munika) biljnih vrsta kojima se potiče razvoj zdravstvenog turizma.

Ruralna područja imaju specifičnu infrastrukturu. Spoj tradicije, kulture i običaja utjecao je na način gradnje kuća i razvoj domaćinstva. Specifičan način života u skladu s prirodom doprinio je razvoju tradicijsko običajne kulture sa izraženim etnografskim stilovima (selo Lukomir). Ovoj ponudi se mogu dodati i ostatci arheoloških lokaliteta (paleontološka nalazišta, rimski bunari u Boljunima, Ronim poljanama, Barama), ostatci rimskih građevina, stećci i dr.

Resursno atrakcijska osnova ruralnih područja u županiji je bogata različitim sadržajima i kao takva čini dobru podlogu za razvoj ruralnog turizma.

5.19. Prostorne značajke Hercegovačko-neretvanska županija/kanton kao administrativno-teritorijalna jedinica obuhvaća jugoistočni dio područja Federacije Bosne i Hercegovine. Ukupna površina HNŽ/K iznosi 4.401 km2 (8,59% teritorija BiH, odnosno 16,86% teritorija Federacije BiH), a administrativno je podijeljena na sedam općina, te gradove Mostar i Čapljinu. Prema konfiguraciji terena ovaj prostor se može podijeliti na dva osnovna pojasa:

 mediteranski pojas – obuhvaća prostor do 700 m nadmorske visine (33,42%) i  brdsko planinski pojas – prostor iznad 700 m nadmorske visine (66,58%). Zbog svog položaja i velike heterogenosti prostora, područje HNŽ/K obuhvaća tri klimatska pojasa: mediteranske, submediteranske i planinske klime. Mediteransko i submediteransko područje pogodno je za razvoj poljoprivrede, a naročito stakleničko-plasteničke proizvodnje. Viši dijelovi Županije/Kantona općenito su nepovoljniji za poljoprivrednu proizvodnju, uslijed nepovoljne količine i rasporeda oborina te sume temperatura.

Tablica 63 Agroklimatski pokazatelji (01/2018-01/2021, prosječne vrijednosti) s iMetos 3.3 agroklimatskih stanica u HNŽ/K

Agroklimatski T zraka Temp. tla Točka rosišta Relativna Padaline Vlažnost lista pokazatelji (°C) (°C) (°C) vlažnost (%) (mm) (min)

Čapljina 15,74 16,79 6,79 59,68 88,53 6732,65 Čitluk 15,92 16,58 7,14 60,78 81,22 4784,56 Jablanica 13,31 14,12 8,04 74,65 137,08 6895,74 Konjic 12,68 14,30 8,61 81,09 77,95 3272,79 Mostar 15,63 17,93 7,97 66,51 128,48 5244,16 Neum 14,88 15,63 7,54 66,79 124,20 6079,26 Prozor-rama 11,36 12,33 7,26 79,31 91,54 7744,46 Ravno 15,35 15,11 7,86 66,14 141,81 10473,97

Stolac 14,80 14,39 7,76 68,65 86,43 3856,47

5.19.1. Ruralni okoliš 5.19.1.1. Zrak Temeljem dostupnih podataka procjenjuje se da je kvaliteta zraka općenito zadovoljavajuća, zahvaljujući povoljnim klimatološkim uvjetima, a prvenstveno uslijed prirodne prozračnosti ovog područja. Periodična onečišćenja koja ne prelaze granične vrijednosti odnose se uglavnom na nešto više koncentracije lebdećih čestica i dušikovih oksida, te troposferskog ozona (tijekom sunčanog vremena), koja najčešće se javljaju iz stacionarnih izvora (ložišta u kućanstvima tijekom zimskih mjeseci), te mobilnih izvora (prometa), kao i tijekom periodičnih požara.

Uvidom u dostupne evidencije Registra o postrojenjima i zagađivačima Federalnog ministarstva okoliša i turizma, utvrđeno je da se zagađenja zraka na području Županije/Kantona u najvećem obimu očekivano se odnose na emisije oksida ugljika (CO2 i CO) i dušika (NOx/NO2) te lebdećih čestica (PM10). Najčešći izvori zagađenja zraka prema navedenom Registru pripadaju sektorima ekstraktivne i mineralne industrije te metalne i prehrambene industrije, energetike, građevinarstva i upravljanja otpadom. Ukupne registrirane emisije prema posljednjom objavljenom Izvješću u 2017. godini evidentirano je 8,74x107 kg/god zagađujućih tvari, od čega se 975 odnosilo na emisije ugljikovog dioksida.

Tablica 64 Emisije u zrak na području HNŽ/K

Zagađujuća tvar Ukupno (kg/god) 2015. 2016. 2017. Cink i spojevi (kao Zn) 5,5 x 104 105,59 2 x 10-5 Nikal i spojevi (kao Ni) 11,4 24,1 - Bakar i spojevi (kao Cu) 11,4 22,6 - Krom i spojevi (kao Cr) 11,4 22,9 - Klor i anorganski spojevi (kao 1.120,8 1.359,5 - HCl) Kadmij i spojevi (kao Cd) - - 6 x 10-8 Olovo i spojevi (kao Pb) - - 6 x 10-6 4 5 Oksidi sumpora (SOx/SO2) 1,1 x 10 2,6 x 10 824,08 7 8 7 Ugljikov dioksid (CO2) 2,9 x 10 2,0 x 10 8,5 x 10 Ugljikov monoksid (CO) 4,2 x 104 1,0 x 106 4,4 x 105 5 6 6 Oksidi dušika (NOx/NO2) 3,7 x 10 3,1 x 10 1,3 x 10 5 4 Čestice (PM10) 5.373,4 1,8 x 10 7,5 x 10 Policiklički aromatski 3,1 x 104 2,5 x 105 0,607 ugljikovodici (PAH) Nemetanski hlapljivi organski 5,3 x 104 4,4 x 105 1,8 x 105 spojevi (NMVOC) Ukupno: 29.434.082,85 204.810.987,12 87.439.126,87 *Izvor: Registar o postrojenjima i zagađivanjima Federalnog ministarstva okoliša i turizma (www.fmoit.gov.ba)

5.19.1.2. Vodni resursi Područje HNŽ/K-a obiluje vodnim resursima, pod kojim je ukupno 5.997,09 ha ili 1,37% ukupne površine. Na području Županije/Kantona dobro je razvijena nadzemna i podzemna hidrološka mreža, čiju okosnicu

čini rijeka Neretva. Neretva sa svojim pritokama pruža velike mogućnosti za navodnjavanje u poljoprivrednoj proizvodnji, agroturizam i turizam. Park prirode Hutovo Blato i prirodna jezera Blidinje, Boračko i Blatačko, uz vještačke jezera Jablaničko, Ramsko, Salakovac i Mostar su također, veliki vodni potencijal koji se ne koristi za snabdijevanje vodom u proizvodnju hrane.

Analize kvalitete površinskih voda provodi Agencija za vodno područje Jadranskog mora Mostar. Navedene analize za period 2016.-2019. godine ukazuju na visoko ili dobro ekološko stanje prirodnih vodnih tijela (tekućica i stajaćica), odnosno maksimalan ekološki potencijal za izmijenjena vodna tijela na području HNŽ/K-a, što je u skladu važećom zakonskom regulativom (Odluka o karakterizaciji površinski i podzemnih voda, referentnim uvjetima i parametrima za ocjenu stanja voda i monitoringu voda (Službene novine F BiH, br. 1/14); Okvirna direktiva o vodama (2000/60/EZ)). Što se tiče morskih ekosustava, za postaju na moru u Neumu zabilježeno je dobro do visoko ekološko stanje, te oligotrofan status u proteklom četverogodišnjem periodu.

Najčešćih izvori onečišćenja voda su: poljoprivreda, energetski sektor i industrija, uzgoj i eksploatacija šuma, ruralna naselja bez kanalizacijskih sustava, urbana naselja bez kolektora za kanalizacijske sustave. Ekosustavi voda na kopnu, a osobito stajaćica, ugroženi su pojavom eutrofikacije, uslijed neplanske urbanizacije i neodržive poljoprivredne prakse. Posljedično organsko onečišćenja (povećanja koncentracije hranjivih tvari, prvenstveno dušika i fosfora) ili biološkog zagađenja (unos alohtonih/ invazivnih vrsta) ovih ekosustava dovodi do prekomjernog razmnožavanja cijanobakterija i algi, smanjujući uporabnu vrijednost vode za poljoprivrednu proizvodnju i u rekreacijske svrhe. Prema procjeni rizika od eutrofikacije (Rješenje o proglašenju zaštićenih područja podložnih eutrofikaciji i osjetljivim na nitrate u Federaciji BiH, Federalno ministarstvo okoliša i turizma (br. 04-23-367/18) na području HNŽ/K-a, osjetljivim područjima na nitrate su procijenjena vodna tijela: Jablaničko jezero, Ramsko jezero i GKB Trebišnjica, dok su pod vjerojatnim rizikom ocjenjeni: Lukoč, Boračko jezero, Svitavsko jezero, Deransko jezero, akumulacija Salakovac, akumulacija Grabovica i Blidinjsko jezero. Ukupna površina zaštićenih vodnih područja u HNŽ/K-u podložnih eutrofikaciji iznosi 23.677,53 ha.

Uprava za vode kao organizaciona jedinica Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ-K obavlja upravne, stručne i druge poslove koji se odnose na korištenje voda (u svrhu javnog vodoopskrbe, flaširanja vode za piće, navodnjavanja, proizvodnju električne energije, uzgoja ribe, rekreaciju, te ostale svrhe), zaštitu voda od zagađenja i zaštitu od štetnog djelovanja voda, planiranje razvoja u oblasti voda i sudjelovanje u izradi planskih dokumenata u oblasti voda, izdavanje vodnih akata (prethodne vodne suglasnosti, vodne suglasnosti i vodne dozvole) za objekte i radove koji utiču na režim voda, organiziranje, financiranje i praćenje razvojnih i istraživačkih projekata u ovoj oblasti, pripremu propisa iz oblasti voda, provođenju postupka za dodjelu koncesija iz oblasti voda, te obavljanje i drugih poslova, a sve u skladu sa zakonskom regulativom kojom je uređena predmetna oblast.

Aktivnosti Ministarstva u sektoru vodoprivrede

Kako bi se zadovoljile potrebe za vodom u poljoprivrednoj proizvodnji Ministarstvo je financiralo izradu sljedećih dokumenata: 65

- Navodnjavanje poljoprivrednih površina na području Hercegovačko-neretvanske županije-kantona – pogodnosti i potrebe (2011. god.), - Mogućnosti korištenja podzemnih voda na prostoru južnog dijela Hercegovačko-neretvanske županije-kantona s ciljem poljoprivrednog razvitka (2013. god.), - Bilanca voda za navodnjavanje poljoprivrednih površina na području Hercegovačko-neretvanske županije-kantona (2013. god.), - Plan navodnjavanja poljoprivrednih površina na području HNŽ-K I faza (2014.god.) Da bi rezultati projekta Plan navodnjavanja poljoprivrednih površina na području HNŽ-K I faza (2014.god.) bili korisni svim budućim korisnicima, kako tijelima uprave, tako i krajnjim korisnicima sistema za navodnjavanje, a posebno za apliciranje za korištenje državne i inostrane financijske pomoći u 2017.godini urađen je finalni dokument “Plan navodnjavanja poljoprivrednih površina na području HNŽ-K“.

Na osnovu istog je urađen pilot projekat Izrada dokumenta "Detaljni plan navodnjavanja poljoprivredne površine u općini Stolac, naselje Dolumi“, čija izrada je omogućila jasnije smjernice za planiranje nastavka realizacije u narednom razdoblju.

Također, u tijeku realizacije programa utroška sredstava i implementacije namjenskih sredstava vodnih naknada, a u okviru zakonom utvrđenih okvira, Ministarstvo je putem općina sufinanciralo realizaciju sljedećih projekata:

 „Vodovod Gubavica – Pjesci“ zahvatanje tehničke vode – izvođenje radova  “Tlačno navodnjavanje poljoprivrednih površina na prostoru MZ Jasenica  “Višićka kazeta” odvodnjavanje i navodnjavanje - izvođenje radova  “Vodoopskrba Bivolje brdo” – izvođenje radova općina Čapljina

Projekti planirani za sufinanciranje u 2020. godini:  “Navodnjavanje Buna i Hodbina” – izrada projektne dokumentacije  “Navodnjavanje za Kosne Luke” općina Jablanica – izvođenje radova  “Tlačno navodnjavanje poljoprivrednih površina na prostoru MZ Jasenica – natapna mreža – izvođenje radova

5.19.1.3. Zaštita i korištenje prirodnih dobara Velika heterogenost prostora, očuvanost i raznovrsnost kopnenih i vodenih staništa, specifična geološka prošlost, te raznovrsnost reljefnih oblika i klimatskih čimbenika uvjetovali su visok stupanj biološke raznolikosti na području HNŽ/K. Visoke planine poput Prenja, Čvrsnice i Veleža, kao i krške livade, močvarna i vlažna staništa, te kanjoni rijeka staništa su za ukupno 43 endemične, ugrožene, rijetke i/ili reliktne vrste, te veliko prirodno bogatstvo ovog područja. Posebna osobitost HNŽ/K su stenoendemske biljne vrste koje nastanjuju isključivo dolomitni kompleks Vrtaljica: tercijarni relikt melendorfova žumenica (Alyssum moellendorffianum Asch. Ex Beck) te konjički vrljičak (Clinopodium alpinum subsp. Orontium (K. Malý) Govaerts).

S obzirom na faunističke elemente područje HNŽ/K vrlo je specifično i vrijedno. Osobit značaj ovom području daju brojne endemske i rijetke vrste, koje su na Crvenoj listi divljih vrsta i podvrsta biljaka, gljiva i životinja u Federaciji BiH (Službene novine F BiH, br. 7/14) ili vrste od međunarodnog značaja obuhvaćene Crvenom listom IUCN-a, te dodacima direktiva o staništima i pticama (92/43/EEZ; 79/409/EEZ i 2009/147/EZ) i Bernske konvencije. Među njima posebno treba izdvojiti podzemnu faunu Vjetrenice, među kojima je i 41 tipska vrsta (locus typicus) kao i specifičnu, ugroženu i endemsku faunu vodenih beskralješnjaka (Glossosoma neretvae Marinković, 1988; Glossosoma bunae Marinković, 1988; Hydropsyche smiljae Marinković, 1979; Austropotamobius pallipes (Lereboullet, 1858) i dr.). Područje je i vrlo zanimljivo s ihtiološkog stajališta, prvenstveno zbog brojnih endemskih vrsta. Rezultati monitoringa ihtiofaune u HNŽ/K ukazuje na relativno stabilne populacije riba u tekućicama i stajaćicama ovog područja, koje prema sastavu zajednica pripadaju pastrvskim (salmonidnim) i šaranskim (ciprinidnim) vodama. Međutim, u pojedinim vodnim tijelima utvrđene su i alohtone, među kojima su i invazivne vrste, a čije povećanje brojnosti može potencijalno negativno utjecati na autohtonu faunu. Istraživanja provedena tijekom 2017. i 2018. godine pokazala su izvrsno stanje morskih ribljih zajednica u Neumskom zaljevu. U istraživanjima provedenim u 2018. godini zabilježeno je ukupno 26 vrsta i 103 jedinke, od čega se 75% ukupnog ulova odnosilo na vrlo komercijalne (gavun, cipal bataš, list) i komercijalne vrste (oliga, cipal balavac, cipal putnik, cipal zlatar, orada, salpa, špar, arbun, fratar, lubin, razok, trlja blatarica). Biološka raznolikost HNŽ/K iznimno je bogata i u pogledu ornitofaune i sisavaca. Ornitofauna je naročito raznolika na području Hutovog blata, koju prema dostupnim podacima čine 163 vrste ptica, te je ramsarsko područje zaštićeno u kategoriji parka prirode, a obuhvaćeno je i IBA programom (područja važna za ptice). Na području HNŽ/K prema dostupnim podacima zastupljene su stabilne populacije smeđeg medvjeda (Ursus arctosLinnaeus, 1758), vuka (Canis lupusLinnaeus, 1758), divokoze (Rupicapra rupicapra (Linnaeus, 1758)), obične srne (Capreolus capreolus Linnaeus, 1758), a prisutne su i broje vrste lovne divljači na vrlo raznovrsnim staništima od riječnih nizina do planinskih vrhova, što daje dobre osnove za razvoj lovnog gospodarstva. Među višim sisavcima koji obitavaju na ovom području, vuk, smeđi medvjed, vidra i divokoza su vrste klasificirane kao osjetljive ili ugrožene na Crvenoj listi F BiH, a također su vrste navedene u dodatku II Direktive o staništima.

Visok stupanj biološke i krajobrazne raznolikosti na području Hercegovačko-neretvanske županije/kantona uvjetovali su proglašenje niza zaštićenih prirodnih cjelina: parkova prirode, specijalnih rezervata, spomenika prirode, rezervata prirodnih predjela te niza zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta. Ukupna površina parkova prirode (Hutovo blato i Blidinje) u HNŽ/K je 23.911 ha ili 6,5% teritorija. Osim toga, spomenik prirode, špilja Vjetrenica, s dijelom Popovog polja u postupku je kategorizacije za zaštićeni krajobraz Vjetrenica – Popovo polje, površine 4.713 ha, te je kao takvo ovo zaštićeno područje nominirano za popis Svjetske prirodne baštine UNESCO-a.

5.19.2. Ruralna infrastruktura Ruralna područja imaju specifične infrastrukturne potrebe, naročito vezane uz razvoj vodoopskrbne i kanalizacijske mreže, a koje utječu na dio ruralnog stanovništva. Unapređenje ruralnog transporta i

komunikacija također značajno doprinosi razvitku ruralnih područja, a osobito s aspekta bolje povezanosti s urbanim centrima.

5.19.2.1. Komunalna infrastruktura Unatoč vodnom bogatstvu, priključenost stanovništva na javne vodoopskrbnu mrežu značajno se razlikuje među jedinicama lokalne samouprave (JLS). Dobra pokrivenost vodoopskrbnim sustavom je na području Čitluka, Mostara i Čapljine. S obzirom na stupanj priključenosti stanovništva na javne vodoopskrbne sustave među JSL, iskazana je izraženija problematika vodoopskrbe u ruralnim područjima, kako za domaćinstva, tako i za navodnjavanje poljoprivrednih površina i napajanje stoke. Pojedina naselja nisu obuhvaćena postojećim vodoopskrbnim sustavima, te je vodoopskrba ograničena na čatrnje i cisterne za vodu. Problemi po pitanju vodoopskrbe u HNŽ/K su i veliki gubitci vode, jer se prosječni gubitci vode procjenjuju na 49,7%. Stoga je na postojećim vodoopskrbnim sustavima potrebno obaviti nužne popravke na dotrajalim distributivnim mrežama i drugim objektima, kako bi se gubitci vode smanjili i osigurala kvalitetnija vodoopskrba stanovništva.

Tablica 65 Priključenost stanovništva HNŽ/K na vodoopskrbnu i kanalizacijsku mrežu te gubitci vode u sustavu vodoopskrbe

Grad/općina Priključenost na vodovod Priključenost na Gubitci vode u sustavu (%) kanalizaciju (%) Čapljina 95,98 32,14 68,00 Čitluk 100,00 34,24 26,67 Jablanica 69,37 57,98 33,45 Konjic 56,76 41,74 33,33 Mostar 97,57 72,67 49,80 Neum 63,25 39,53 63,05 Prozor-Rama 40,70 18,50 50,75 Ravno - - - Stolac 58,45 35,21 72,59 Ukupno: 72,76 41,50 49,71 *Izvor: Agencija za vodno područje Jadranskog mora, 2019 (izračun)

Sustav odvodnje otpadnih voda u HNŽ/K uglavnom je reguliran i ograničen na uža gradska središta, a oko 41,5 % stanovništva Županije je priključeno na kanalizacijsku mrežu. Pročistači za tercijarni tretman otpadnih voda u djelomičnom ili punom kapacitetu u funkciji su u Čitluku (za 14.000 ES), Konjicu (za15.000 ES), Mostaru (za 100.000 ES) i Neumu (30.000 ES). Ruralni dijelovi Županije općenito nemaju organiziran sustav odvodnje i dispozicije otpadnih voda, već je deponiranje otpadnih voda riješeno septičkim jamama, koje često nisu odgovarajuće prema sanitarno-tehničkim propisima. Neadekvatno izgrađene septičke jame, kao i njihovo neodržavanje dovodi do toga da otpadne vode završavaju u podzemlju koje je zbog geoloških značajki krške podloge izrazito vodopropusno i sa slabim mogućnostima samopročišćavanja (autopurifikacije) voda. Također, otpadne vode često se ispuštaju izravno u podzemne i nadzemne tokove,

što dovodi do njihovog onečišćenja i smanjenja uporabne vrijednosti voda za vodoopskrbu, natapanje i druge djelatnosti.

Problematika zbrinjavanja otpada u HNŽ/K vrlo je složena, te predstavlja jedan ključnih okolišnih problema ovog područja. Prema podacima iz 2018. godine prosječna dnevna proizvodnja komunalnog otpada 1,0 kg/st/dan, odnosno na godišnjoj razini 345 kg/st/god. Uslugama odvoza komunalnog otpada obuhvaćeno je oko 82% kućanstava iz urbanih i jednog dijela pristupačnih ruralnih područja, od čega se razina reciklaže vrlo mala (oko 3%). U ruralnim sredinama HNŽ/K općenito je slabija pokrivenost organiziranog odvoza komunalnog otpada, koji se u prosjeku se obavlja dva do tri puta tjedno. Poseban problem u HNŽ/K su neuređena (ilegalna, divlja) odlagališta otpada, čiji ukupan broj prema dostupnim podacima iznosi 107 (iako je prema procjenama taj broj i veći). Sakupljanje i zbrinjavanje otpada iz poljoprivrede i šumarstva nije u nadležnosti JLS, već odgovornost proizvođača otpada. Biorazgradivi otpad iz ovih djelatnosti potrebno je kompostirati, a opasni otpad (primjerice pesticidi, vještačko gnojivo, ambalaža za kemikalije) evidentirati i zbrinuti na odgovarajući način.

5.19.2.2. Prometna infrastruktura Zahvaljujući svom položaju HNŽ/K predstavlja veoma važan prometno-strateški pravac, koji povezuje kontinentalni središnji dio Bosne i Hercegovine s Jadranskim morem. Županija/Kanton ima zastupljene različite vidove prometa (autoceste, magistralne i regionalne ceste, zračni i željeznički promet), što je komparativna prednost i potencijal za daljnji razvoj ruralnih zajednica, kao i proizvodnog i uslužnog sektora. Magistralne ceste su ključne prometnice u HNŽ/K, koje povezuju gotovo sva administrativna središta, osim Ravnog. Ukupna dužina magistralnih cesta u 2019. godini iznosila je 403,97 km, s prosječnom gustoćom od 9,18 km/100 km2, a dužina regionalnih cesta iznosila je 349 km, s gustoćom od 7,93 km/100 km2. Regionalne i lokalne ceste su osobito značajne za ruralna područja. Mreža lokalnih cesta je razgranata, s ukupno 1.458 km a njihova je najveća gustoća na području općina Prozor-Rama i Čitluk, a najmanja u općini Ravno.

Tablica 66 Cestovna infrastruktura u HNŽ/K

Cestovna Željezničke Magistralni Regionalni Ukupno magistralni i Lokalni infrastruktura pruge putovi putovi regionalni putovi putovi (km)

Čapljina 21 47 30 77 96 Čitluk 5 12* 50 50 88 Jablanica 17 29 30 59 50 Konjic 39 29 115 144 369 Mostar 64 90 50 140 256 Neum 0 44 12 56 89 Prozor-Rama 0 53 51 104 371 Ravno 0 0 23 23 41 Stolac 0 35 21 56 98 Ukupno: 146 327 382 709 1.458 *Izvor: Federalni zavod za programiranje razvoja, 2019 i * Strategija razvitka Općine Čitluk

Cestovna mreža u HNŽ/K je dobro razvijena i dobrim dijelom modernizirana, no pojedini dijelovi cestovne infrastrukture, a osobito tehnički elementi regionalnih i lokalnih cesta, nisu primjereni prometnom opterećenju. Količina prevezene robe u 2019. godini iznosila je 160.826 tisuća tonskih kilometara, te bilježi značajan rast u odnosu na 2015. godinu. Nasuprot tomu, cestovni prijevoz putnika u proteklom petogodišnjem periodu je u padu, te je u 2019. godini iznosio 149.885 tisuća tonskih kilometara. U narednom planskom periodu treba osigurati njihovo kontinuirano održavanje, a usporedo s tim i postupno proširenje, odnosno rekonstrukciju.

5.19.2.3. Elektroenergetska infrastruktura i telekomunikacije Prijenosnu mrežu na području HNŽ/K čine: nadzemni vodovi 110, 220 i 400 kV naponske razine, transformatorske stanice 400/x kV, 220 /x kV i 110 /x kV i rasklopna postrojenja, a najrazvijenija je 110 kV mreža. Opskrba električnom energijom na području HNŽ/K je zadovoljavajuća. Prema dostupnim podacima iz 2015. godine ukupna potrošnja električne energije u javnim objektima na području HNŽ/K iznosila je 21.000 MWh, od čega je udio obnovljivih izvora energije (OIE) iznosio 15 MWh. Obujam proizvodnje i opskrbe električnom energijom i plinom u HNŽ/K u porastu je posljednje dvije godine. Značajan rast zabilježen je u 2018. godini (43,8%) nakon dvije godine pada i to za 62,2 postotnih bodova više u odnosu na godinu ranije. U 2019. godini također je ostvaren rast obujma proizvodnje i opskrbe električnom energijom i plinom za 10,2%. Hidroenergetski potencijal dominira u proizvodnji električne energije u HNŽ/K. Ukupna instalirana snaga iz hidroelektrana u Županiji/Kantonu iznosi 1.216 MW, a očekivana proizvodnja je 3.261 GWh. S obzirom na prirodne potencijale potrebnu pozornost u narednom periodu treba obratiti dobivanju električne energije iz Sunca i vjetra, što predstavlja potencijal za daljnji razvoj ruralnih područja u narednom periodu. Fotonaponski sustavi su naročito pogodni za ruralna područja, te naselja ili objekte kojima je zbog udaljenosti otežan priključak na postojeću elektroenergetsku mrežu.

Tablica 67 Indeks proizvodnje i opskrbe električnom energijom i plinom u HNŽ/K i FBiH za razdoblje od 2015. do 2019. godine

Godina/indeks 2015/2014 2016/2015 2017/2016 2018/2017 2019/2018 HNŽ/K 101,7 92,1 81,4 143,8 110,2 FBIH 98,5 100,4 98,1 106,1 94,9 *Izvor: Federalni zavoda za programiranje razvoja, 2016-2020

Telekomunikacijska infrastruktura obuhvaća usluge fiksne i pokretne mreže, te odašiljače za radio i tv signal. Stanje trenutnih potreba u Županiji što se tiče telekomunikacijska je općenito zadovoljavajuće. Većina područja pokrivena je GSM signalom dostupnih telekom operatera. Naseljena mjesta imaju pristup fiksnoj i mobilnoj telefoniji, a servisne usluge ISDN i interneta također su široko dostupne. Budućnost modernog informacijskog društva, širokopojasnih usluga, sigurno će se temeljiti na primjeni optičke pristupne infrastrukture ili bežičnog signala, koji korisnicima omogućavaju uslugu brzog pristupa internetu. Daljnje razvijanje i dostupnost modernih tehnologija u svim dijelovima HNŽ/K i do svakog pojedinačnog korisnika osobito je važno za razvoj ruralnih područja i njihovih turističkih potencijala.

5.19.3. Pokrivenost zemljišta Geološko-litološka građa, geomorfologija, raznovrsna klima i vegetacija uvjetovali su pojavnost 19 tipova tala na relativno malom prostoru HNŽ-a. Najrasprostranjenija tla su: crnica na vapnencu i dolomitu – kalkomelanosol (126.301 ha), smeđe tlo na vapnencu i dolomitu – kalkambisol (107.123 ha) i rendzine (46.116 ha). Prema podacima Federalnog zavoda za programiranje razvoja za 2019. godinu najveći dio teritorija HNŽ/K čini šumsko zemljište, koje obuhvaća 42,6% teritorija. Poljoprivredno zemljište obuhvaća 42,2% teritorija, od čega najveći dio čine pašnjaci (23,3%), među kojima je znatan dio krških degradiranih pašnjaka ograničene produktivnosti. Obradive površine obuhvaćaju 18,9% teritorija, među kojima: oranice i vrtovi (10,4% teritorija), livade (6,6%), voćnjaci (1,3%) i vinogradi (0,6%). Prema navedenim podacima po stanovniku Županije dolazi 0,86 ha poljoprivrednog zemljišta, te 0,38 ha obradivih površina. Oko 2,8% ukupne površine HNŽ/K čini izgrađeno zemljište i hidrografija.

Tablica 68 Pokrivenost zemljišta u 2019. godini po općinama/gradovima

Poljoprivredna Čapljin Čitluk Jablanic Konji Mosta Neum Prozor Ravn Stolac ukupno površina a a c* r /Rama o ukupno 15.716 8.675 7.864 40.68 32.19 14.998 21.17 20.75 23.846 185.907 3 6 6 3 obradiva 13.276 4.098 1.974 18.96 11.69 932 17.87 9.122 5.293 83.229 površina 3 5 6 (oranice, bašte, voćnjaci, vinogradi, livade) pašnjaci 2.440 4.577 5.890 21.67 20.50 14.066 3.300 11.63 18.553 102.633 5 1 1 ribnjaci 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 trstici i bare 0 0 0 1 0 0 0 0 0 1 % neobrađenog 64,0 69,1 13,6 48,2 54,8 61,6 91,8 89,6 84,2 67,7 zemljišta

*Izvor: Federalni zavod za programiranje razvoja, 2020 (*prema dostavljenim podacima općine Konjic)

U HNŽ/K najviše su zastupljena zemljišta V, VI i VII bonitetne kategorije s 89,73 %. Udio najkvalitetnijeg zemljišta je (II-IV bonitetne kategorije) je 10,27%, dok zemljišta I bonitetne kategorije u HNŽ/K nedostaju.

Tablica 69 Agrozone i bonitetne kategorije zemljišta u HNŽ/K

Agrozone I II III Bonitetne II III IV a IV. b V VI VII Ukupno: kategorije Čapljina 1.655,30 1.448,26 379,51 784,12 1.239,50 1.388,24 8.587,78 15.482,71 Čitluk 0,00 2.045,97 40,46 1.981,98 526,36 178,55 2.951,44 7.724,76 Jablanica 0,00 72,64 218,05 263,34 651,16 325,37 10.126,73 11.657,29 Konjic 0,00 256,28 0,00 1.779,81 6.707,14 9.183,90 35.151,48 53.078,61

Grad Mostar 0,00 701,37 1.109,37 2.162,97 3.347,73 22.881,8 30.539,73 60.743,00 3 Neum 0,00 400,38 0,00 123,84 512,85 804,60 6.693,99 8.535,66 Prozor/Rama 0,00 0,00 0,00 1.206,27 1.509,54 4.736,01 17.315,92 24.767,74 Ravno 630,56 1.306,56 0,00 59,67 665,66 971,46 7.924,70 11.558,61 Stolac 0,00 381,92 0,00 2.221,85 1.388,70 6.084,21 3.189,44 13.266,12 Ukupno 2.285,86 6.613,38 1.747,39 10.583,8 16.548,6 46.554,1 122.481,2 206.814,50 5 4 7 1 Postotak (%) 1,11% 3,20% 0,84% 5,12% 8,00% 22,51% 59,22% 100,00%

5.19.4. Područja s manje pogodnosti (LFA) Područja s manje pogodnosti (Less Favoured Area - LFA) u Bosni i Hercegovini klasificirana su prema nadmorskoj visini, nagibu i demografskim značajkama:

 zemljišta iznad 800 metara nadmorske visine (LFA 800);  zemljišta od 600 – 800 metara nadmorske visine s prosječnim nagibom iznad 16% (LFA 600-800, nagib >16%);  zemljišta između 300 – 600 metara nadmorske visine, s prosječnim nagibom većim od 25% (LFA 300-600, nagib >25%),  naseljena mjesta/općine gdje je gustoća naseljenosti manja od 45/km2 (LFA PD<45). Zemljišta viša od 800 m nadmorske visine (LFA 800) osobito su prisutna u sjevernom dijelu Županije/Kantona: dijelovi općina Konjic, Prozor/Rama, Jablanica te dio Grada Mostara. Uslijed izražene inklinacije terena, podložnosti tla eroziji i planinske klime ova područja su općenito manje pogodna za poljoprivrednu proizvodnju. Mjestimično su obrasla šumom i pašnjacima, dok se na višim nadmorskim visinama javljaju ogoljene oblasti i krš. Obradive površine su ograničene na krška polja i uvale, a na područjima s pašnjacima moguća je stočarska proizvodnja. Na jugu Županije/Kantona za područja manje pogodnosti mogu se klasificirati dijelovi općina Neum i Ravno prema kriterijima nadmorske visine i nagiba (LFA 800; LFA LFA 300-600, nagib >25%), odnosno prema kriteriju gustoće naseljenosti (LFA PD<45).

Osim navedenoga, manje pogodnim područjima mogu se klasificirati i zemljišta koja su rizična zbog prisutnosti mina i neeksplodiranih eksplozivnih sredstava, s obzirom na ograničenja za razvoj poljoprivrede. Ukupna sumnjiva površina pod minama na području HNŽ/K iznosi 101.201 km2. Najveće sumnjive površine nalaze se na području Grada Mostara (28,83 km2) općine Konjic (24,83 km2).

Tablica 70 Raspored sumnjivih površina u HNŽ/K

Općina/grad Sumnjiva površina (km2) Najkontaminiranija područja Čapljina 0,38 Čitluk 0,00 Jablanica 5,09 Pravac Bokševica-Slatina-Doljani Konjic 24,83 Zaslivlje, Zabrđe, Bijela, Ljubina, Borci, dio planine Prenj, područje oko Glavatičeva 72

Mostar 28,83 Vituša, Raštani, Kuti, Podveležje, Orlovac, Buna, Krivodol Neum 2,15 Prozor/Rama 11,44 Od Doljana do granice s općinom Gornji Vakuf- Uskoplje, pravac Ravašnica-Idovac-Gušće polje Stolac 13,01 Stoca: Rotimlja, Hodovo, Ljubljanica, Komanje brdo, Gornja i Donja Duboka Ravno 15,47 Čavaš, Dvrsnica, Ravno, Čvaljina, Zavala, Budim Do, brdska područja do državnih granica

UKUPNO 101,201 *Izvor: Studija - Procjena ugroženosti područja HNŽ/K od prirodnih i drugih nesreća, 2016

5.19.5. Intenzitet poljoprivrede Intenzivnost poljoprivredne proizvodnje predstavlja ulaganja proizvodnih resursa po jedinici kapaciteta: površina zemljišta, grlo stoke, stablo i dr. Prema intenzitetu proizvodnja je intenzivna (velika ulaganja proizvodnih inputa) ili ekstenzivna (niska ulaganja proizvodnih inputa). Proizvodnje na području HNK/Ž je slabe do vrlo slabe intenzivnosti, a posebno u animalnom sektoru.

Tabela xx. Intenzitet proizvodnje

Proizvodnja Intenzitet proizvodnje Vočarstvo vrijednost proizv./broj stabala 74.842.800 KM/ 3.578.986 stabala 21 Vinogradarstvo vrijednost proizv./ha 26.390.000 KM/2594,39 ha 279,58 Povrtlarstvo vrijednost proizv./ha 871.100 KM/4602 ha 189,29 Animal. proizvodnja uslovno grlo/ha 14.079,1 UG/102.633 ha 0,14 (vrlo slaba)

5.19.6. Stanje i zaštita poljoprivrednih staništa Neracionalno korištenje zemljišta i neplansko gospodarenje ovim praktički neobnovljivim resursom proteklih nekoliko desetljeća, dovela je do gubitaka tala u HNŽ-u. Navedeno se posebno odnosi na kvalitetna tla, koja ionako predstavljaju ograničen resurs u Županiji, a koja se ne štite dovoljno za uporabu u poljoprivredi i šumarstvu. Prema procjenama, stupanj gubitka poljoprivrednog tla u ranijem periodu iznosio je oko 6% na godišnjoj razini. Najznačajnijim uzrocima oštećenja zemljišta u HNŽ-u smatraju se sljedeći procesi onečišćenja/zagađenja, degradacije i destrukcije tla.

Izvorima onečišćenja tla u HNŽ-u smatraju se otpadne vode i plinovi iz industrije i odlagališta otpada, te emisije s prometnica. Istraživanja onečišćenja tla teškim metalima na 70 uzoraka tla na području HNŽ-a pokazala su relativno dobro stanje, obzirom da je manji broj uzoraka imao viši sadržaj bakra (8 uzoraka), kadmija (6 uzoraka) i olova (1 uzorak). Na dobro stanje tla također ukazuju i istraživanja ostataka pesticida u tlu provedena tijekom 2018. i 2019. godine u sklopu provedbe projekta PESCAR na 200 uzoraka tla s 73

poljoprivrednih površina u HNŽ-u. Prema rezultatima navedenih analiza prosječna vrijednost bakra iznosila je 24,49 mg/kg, što je ispod prosjeka EU. Među aktivnim tvarima u tlu kultura na području HNŽ-a najčešće su detektirani ostaci boskalida, fluopirama i tebukonazola. Granične vrijednosti ovih aktivnih tvari u tlu nisu precizirane nacionalnom niti EU legislativom, međutim njihove koncentracije u tlu kultura na području HNŽ- a u bile su niže od propisanih maksimalnih dozvoljenih razina ostataka (MRO) u EU za plodove. Također, vrijednosti ostataka pesticida u analiziranim uzorcima tla na području Županije bile niže u odnosu na dostupne podatke za tla u Europi.

Degradacija tla u HNŽ-u najčešće je prisutna u obliku erozije, uslijed nepravilnog načina njegove obrade ili intenzivne sječe šuma. Teži oblik oštećenja tla je njegova destrukcija, a na području Županije najčešći uzroci destrukcije su: površinski kopovi, šljunokopi, odlagališta industrijskog i komunalnog otpada, posljedice ratnih aktivnosti, izgradnja naselja i industrije i prometnice.

S obzirom da Županija ima ograničene resurse u pogledu kvalitetnog zemljišta, nužno je optimalno, racionalno i održivo gospodarenje ovim neprocjenjivim resursom. U svrhu zaštite tla i poboljšanja njegovih proizvodnih sposobnosti potrebno je sprovesti odgovarajuće agromelioracijske i hidromelioracijske mjere, uz kontroliranu urbanizaciju i industrijalizaciju na zone zemljišta niže bonitetne vrijednosti. Iako rezultati sporadičnih istraživanja pokazuju relativno dobro stanje tla po pitanju ostataka pesticida u tlu, ovaj trend se treba nastaviti promicanjem integrirane i organske poljoprivredne proizvodnje i održivih poljoprivrednih praksi.

5.19.7. Korištenje vode u poljoprivredi Prema procjenama na riječnom slivu Neretve i Trebišnjice u Federaciji BiH ima 1.007,77 km2 poljoprivrednih površina (uključujući voćnjake i vinograde), što predstavlja 17,64% od ukupne površine sliva u Federaciji BiH. Za ovo područje ne postoje službeni podaci o navodnjavanim površinama niti kulturama koje se navodnjavaju. Procjenjuje se da sadašnje stanje obuhvata sustavom navodnjavanja na vodnom području Jadranskog mora iznosi oko 1.250 ha. Prema određenim analizama sektora poljoprivrede bruto potrebne količine vode za navodnjavanje, u koje su uključeni i gubici, prosječno za ovo područje iznose između 4.000 i 5.000 m3/ha godišnje.

Iako se na teritoriju HNŽ/K nalaze značajne poljoprivredne površine i zadovoljavajući vodni resursi, infrastruktura za navodnjavanje općenito nije zadovoljavajuće razvijena, a prema procjenama oko 8,6% iskorištenog poljoprivrednog zemljišta se navodnjava. Uglavnom su prisutni manji individualni sustavi koji vodu zahvaćaju jednim dijelom iz bunara, a drugim dijelom iz vodotoka, koja se onda otvorenim kanalima distribuira po području. Osim toga, veliki problem predstavlja i sve izraženiji trend crpljenja podzemnih voda individualnim manjim pumpama, što u konačnici može utjecati na smanjenje razine podzemne vode, osobito u sušnom razdoblju, što doprinosi izdizanju slane vode, tj. zaslanjenju šireg područja uz Neretvu (vodotoka, vodonosnih slojeva, zemljišta). Uzimajući u obzir važnost poljoprivredne djelatnosti na području Županije/Kantona, te navodnjavanja i odvodnjavanja kao tehničkih mjera kojima se postiže kvalitetnija proizvodnja, veoma je bitna suradnja sektora vodoprivrede i poljoprivrede na izradi studije hidromeliorizacijskih sustava, odnosno donošenju konkretnih mjera kojima bi se poboljšala poljoprivredna

proizvodnja. U tom smislu, jedan od razvojnih prioriteta bilo bi zaustavljanje daljnjeg propadanja postojećih sustava i njihovo osposobljavanje u skladu s novim uvjetima i potrebama, a sve u okviru održivog korištenja voda.

5.19.8. Kvaliteta vode za piće Hercegovačko-neretvanska županija/kanton ima značajne resurse pitke vode. Ukupna raspoloživa količina pitke vode procjenjuje se na 6.795 m3/s, što je oko 21,4% ukupno raspoložive vode za piće u Federaciji BiH. Prema zalihama pitke vode, ako bi se ravnomjerno rasporedile na broj stanovnika u HNŽ/K, dnevno bi po stanovniku bilo raspoloživo oko 2.550 l, dakle oko 8,5 puta više u odnosu na minimalno potrebnih 300 l/stan./dan. Ukupno zahvaćene količine vode sliva Neretve iznose 40.626.187 m3/god., od čega se stanovništvu isporučuje 8.091.876 m3/god.. Za vodoopskrbu se koristi uglavnom voda dobre kakvoće, iz vrela i izvora, te podzemne vode, osobito vode iz intergranularnih sredina za koje je značajna sposobnost autopurifikacije (samopročišćavanja), tako da se provodi samo njihova dezinfekcija. Prema rezultatima monitoringa izvorišta i podzemnih voda koje se koriste u vodoopskrbi na području HNŽ/K samo za izvorište Gabela utvrđeno je loše stanje zbog visokog sadržaja klorida (uslijed zaslanjenja). Ostala izvorišta i vodocrpilišta imaju dobro kemijsko stanje.

Tablica 71 Rezultati monitoringa izvorišta i podzemnih voda u razdoblju 2016.-2019

Grad/općina Naziv izvorišta/ 2016 2017 2018 2019 vodocrpilišta Čapljina Bjelave dobro dobro dobro dobro Čapljina Gabela loše loše loše loše Čitluk Biletić polje dobro dobro dobro dobro Jablanica Komadinovo vrelo dobro dobro Jablanica Šanica dobro dobro dobro Konjic Ljuta dobro dobro dobro dobro Mostar Arape mlin dobro dobro Mostar Bošnjaci dobro dobro dobro dobro Mostar Buna dobro dobro dobro dobro Mostar Bunica dobro dobro dobro Mostar Jasenica dobro dobro Mostar Radobolja dobro dobro dobro dobro Mostar Salakovac dobro dobro dobro dobro Mostar Studenac dobro dobro dobro dobro Mostar Vrba dobro Neum Blace dobro dobro dobro dobro Prozor/Rama Krupić dobro dobro dobro dobro Stolac Bregava dobro dobro dobro dobro *Izvor: Agencija za vodno područje Jadranskog mora, 2016-2019

5.19.9. Organske tvari tla na obradivim površinama Organski spojevi tla najznačajniji su čimbenik njegove plodnosti. Sadržaj humusa u tlu je nestabilan i promjenjiv te ovisan o specifičnoj biološkoj raznolikosti tla. U HNŽ/K većina tala (56%) srednje je humoznosti, dok visok sadržaj humusa ima oko 35,3% obradivih tala na ovom području. Niži sadržaj humusa zabilježen u oko 8,7% obradivih tala, a nedostatak organske tvari izražen je na aktivno obradivim tlima na

području općina Čitluk, Čapljina, Neum, Ravno, Stolac te u južnim dijelovima grada Mostara. Naročito nizak sadržaj humusa imaju crvenice i aluvijalna tla - fluvisol. Radi slabije biološke aktivnosti, na ovim tlima potrebno je sprovoditi mjere humizacije, odnosno dodavanja organske tvari.

5.19.10. Erozija tla vodom Erozija tla vodom naročito je izražena u brdskim i planinskim područjima, a s obzirom na razvijenost orografskih oblika na području HNŽ/K, prisutni su različiti erozivni procesi na ovom području. Intenzitet vodne erozije naročito je izražen u jesenskom i zimskom periodu, odnosno periodu intenzivnijih oborina. Površinskim otjecanjem vode, dolazi do procesa spiranja gornjih slojeva tla i odnošenja humusa i mineralnih tvari. Teži oblici vodne erozije zastupljeni na području HNŽ/K su: brazdasta erozije, kada dolazi do stvaranja brazda i posljedičnog oštećenja vegetacijskog pokrova, te jaružna erozija, koja predstavlja najteži oblik vodne erozije gdje dolazi do stvaranja jaruga što uzrokuje širenje neplodnih površina. Osim navedenih prisutna je i dubinska erozija, uslijed premještanja čestica po dubini profila tla, a posebno topljivih soli i drugih koloidnih čestica.

Vodna erozija ima veliki utjecaj na poljoprivredu, s obzirom da dovodi do smanjenja dubine i plodnosti tla. Na inkliniranim površinama, gdje dominiraju plitka tla, djelovanje erozije može biti toliko izraženo da često supstrat izbija na površinu. U HNŽ/K erozivni procesi naročito su zastupljeni na prostorima gdje je izražena intenzivnija sječa šuma i područjima koja su pod poljoprivrednim kulturama.

5.19.11. Proizvodnja obnovljive energije iz poljoprivrede i šumarstva Biomasa je jedan od najvećih obnovljivih energetskih resursa, te ima značajnu ulogu u tzv. niskougljičnoj energetskoj budućnosti. Biomasa iz šumarstva tradicionalno se koristi na ovim područjima, u obliku ogrjevne drvne mase, ili kao sporedni produkt (briketirana i peletirana biomasa). Najveće površine šumskog zemljišta su na područjima koja administrativno pripadaju općini Konjic, Gradu Mostaru i općini Prozor-Rama. Ukupna zaliha drvne mase procjenjuje se na 14.014.000 m3 ili 458 ha/m3, a nešto više od polovice drvne mase (50,12%) nalazi se području općine Konjic.

Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, proizvodnja ogrjevnog drveta (listača) u HNŽ/K u 2019. godini iznosila je 39 tisuća m3, što je 62,9% od ukupne proizvodnje drvnih sortimenata. Većina proizvedenog ogrjevne drvne mase u 2019. godini se prodalo (ukupno 37 tisuća m3). Proizvodnja i prodaja ogrjevnog drva listača u 2019. godini bilježi pad za oko 25% u odnosu na 2015. godinu.

Tablica 72 Proizvodnja ogrjevne drvne mase listača u HNŽ/K

Ogrjevno drvo listača 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. (u tis m3) Proizvodnja 52 47 42 37 39 Prodaja 51 46 40 36 37 *Izvor: Federalni zavod za statistiku, 2016-2020

S obzirom na zastupljenost poljoprivredne proizvodnje u HNŽ/K, biomasa iz poljoprivrede, kao izvor obnovljivih izvora energije, ima potencijal za razvoj. Ovaj tip biomase može se koristiti za proizvodnju biogoriva ili bioplina. Preradom biomase, kao što je primjerice drvo i poljoprivredni ostaci, proizvodi se 76

bioetanol, koji predstavlja alternativu benzinu. Bioplin se dobiva fermentacijom biomase, a koristi se za dobivanje električne ili toplinske energije.

5.19.12. Emisije stakleničkih plinova iz poljoprivrede Poljoprivredna proizvodnja, uz sječu šuma, jedan je od značajnijih izvora emisija stakleničkih plinova. Istodobno, ruralna područja su među najosjetljivijima na klimatske promjene. Najznačajniji staklenički plin, ugljikov dioksid (CO2) prema procjenama doprinosi s udjelom od 76,6% globalnom zagrijavanju. Osim izgaranja fosilnih goriva, ovaj plin se dodatno akumulira u atmosferu uslijed sječe šuma. Intenzivna poljoprivreda prvenstveno je izvor emisija druga dva staklenička plina: metana (CH4) i dušikov oksid (N2O). Metan globalnom zagrijavanju doprinosi s udjelom od oko 15%, a prvenstveno potječe iz stočarstva. Dušikov oksid doprinosi s oko 8% antropogeno induciranim promjenama klime, a izvor su mu često poljoprivredne djelatnosti, poput gnojidbe.

Na području HNŽ/K evidentirane su emisije CO2 i oksida dušika putem Registra o postrojenjima i zagađivačima Federalnog ministarstva okoliša i turizma, no podaci za emisije iz oblasti poljoprivrede na ovom području nisu dostupni. Prema dostupnim podacima za regiju, oko 14% od ugljičnih emisija odnosi se na poljoprivredu, uključujući 7% emisija oksida dušika iz tla, i oko 4,5% emisija metana, uglavnom iz stočarske proizvodnje. Kako bi se smanjile emisije stakleničkih plinova u poljoprivrednoj proizvodnji, preporuča se prilagoditi sadržaj stočne hrane u svrhu smanjenja emisija metana i sadržaja dušika u gnojivima, kontrolirana uporaba vještačkih gnojiva i porast korištenja obnovljivih izvora energije.

6. Razvojni problemi i perspektive

Stanovništvo Razvojni problemi Razvojne perspektive Konstantno smanjenje udjela mladog Povećati broj mladog stanovništva kroz stanovništva u ukupnom broju stanovnika program demografske (pronatalitetne) obnove Pozitivan migracijski saldo usmjeren Razviti program decentralizacije na području uglavnom prema Gradu Mostaru HNŽ-e kroz društveno-gospodarski razvoj ostalih općina Nedostatak gospodarskih programa koji potiču Povećati sufinanciranje gospodarskih zapošljavanje projekata iz programa EU

Ruralni turizam Razvojni problemi Razvojne perspektive Neprepoznavanje ruralnog turizma kao oblika Sustavno prepoznati ruralni turizam kao alat turizma koji dodaje vrijednost turističkoj za socijalnu, ekonomsku, ekološku i socio- destinaciji kulturnu regeneraciju prostora. Također, poticati snažnu lokalnu participaciju sudionika 77

– lokalnih stakeholdersa u procesu planiranja, implementacije i realizacije projekata Nepostojanje ekspertize u malim obiteljskim Organizirati trening, stalno usavršavanje i gospodarstvima edukaciju za lokalne stakeholdere, poduzetnike i zaposlenike

Nepostojanje zakona koji tretiraju Uspostava sustava turističkih zajednica na problematiku ruralnog turizma, sustavni razvoj razini JLS s ciljem učinkovitog upravljanja turističkim razvojem na lokalnoj razini Loša ili neadekvatna marketinška aktivnost Izrada Strateškog marketing plana turizma objedinjenih poslovnih jedinica (obiteljskih HNŽ-e kojim bi se definirali glavni turistički seoskih gospodarstava u ruralnom turizmu) i sl. proizvodi, tržišni segmenti, promotivne i komunikacijske aktivnosti Neplanski razvoj pojedinačnih ponuda u Pažljivo uzimanje u obzir kapaciteta nosivosti segment ruralnog turizma ruralne turističke destinacije, definiranje tipa turizma (prepoznatljivosti pojedine mikro- destinacije) i mjere (kapaciteta nosivosti) do koje će se razvijati svaki dio regije. Nedovoljna prepoznatljivost agroturizma Poseban razvojni poticaj planirati razvoju agroturizma, jer su obiteljska poljoprivredna gospodarstva "čuvari ruralnog kraja". Kratka prosječna duljina boravka turista (2,3 Diversifikacija turističkog destinacijskog dana), HNŽ-e trenutno funkcionira kao proizvoda, razvoj turizma posebnih interesa, jednodnevna odnosno izletnička turistička obogaćivanje i podizanje kvalitete turističke destinacija ponude Visoka sezonalnost turističke potražnje, Razvoj turističkih proizvoda i usluga koji ne koncentracija turističkog prometa tijekom ovise o prirodnim i institucionalnim ljetnih mjeseci i posljedično niska stopa čimbenicima kao što su klimatski uvjeti, iskorištenosti smještajnih kapaciteta nacionalni praznici na glavnim emitivnim tržištima, sezona godišnjih odmora i sl., stavljanje Međunarodne zračne luke Mostar u funkciju turističkog razvoja Nerazvijen sustav turističke statistike u F BiH Unaprjeđenje sustava turističke statistike na i HNŽ-e području FBiH i HNŽ-e s ciljem stvaranja kvalitetne informacijske podloge za definiranje učinkovitih mjera turističke politike Niska kvaliteta i nepovoljna struktura Podizanje kvalitete postojećih smještajnih postojećih smještajnih kapaciteta u ruralnim objekata i poticanje razvoja novih smještajnih područjima objekata kao mali obiteljski moteli, kuća za odmor i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koja pružaju turističke usluge Slaba turistička ponuda u ruralnom području Potaknuti razvoj ugostiteljsko-turističke ponude kroz razvoj tradicionalnih aktivnosti na poljoprivrednim gospodarstvima (enogastronomija, proizvodnja tradicionalnih 78

proizvoda, doživljaj „seoskog“ ambijenta i aktivnosti vezane za planine i šume sl.) Nedovoljna atraktivnost u turističkoj ponudi Osigurati ponudu aktivnosti iz različitih oblika ruralnog turizma (agroturizam, ekoturizam, zdravstveni, enogastronomski, kulturni i sl.)

Ruralni okoliš i infrastruktura Razvojni problemi Razvojne perspektive Opasnosti, rizici i osjetljivost područja na Mjere ublažavanja na klimatske promjene posljedice klimatskih promjena, posebno inkorporirati u strateške i planske dokumente poplava i požara Ograničene količine kvalitetnog zemljišta za Održivo gospodarenje zemljištem: smanjiti poljoprivrednu proizvodnju (nema I. bonitetne degradaciju (eroziju) putem održivih kategorije) i nedostatni monitoring tla poljoprivrednih praksi i kontroliranom sječom šuma te destrukciju, kroz plansko gospodarenje okolišem (najkvalitetnije zemljište čuvati za poljoprivredne svrhe) Nesustavna mjerenja pojedinih komponenti Poticati monitoring sastavnica okoliša u svrhu okoliša i nepostojanje jedinstvenog poticanja i praćenja održivih poljoprivrednih informacijskog sustava za okoliš na razini praksi, te razvoj informacijskog sustava, HNŽ/K odnosno nadogradnja postojećih baza podataka (npr. za vode-AVPJM) Nedovoljna izgrađenost i/ili zastarjelost Jačati sustav vodoopskrbe i komunalne postojeće mreže za vodoopskrbu i odvodnju infrastrukture u ruralnim područjima; otpadnih voda u pojedinim ruralnim Evaluacija i saniranje septičkih jama u skladu s područjima, relativno nizak stupanj propisanim sanitarno-tehničkim zahtjevima; pročišćavanja otpadnih voda te posljedični Jačati sustav odvodnje i tretmana otpadnih gubitci vode i brojne septičke jame voda, te sustava za navodnjavanje poljoprivrednih površina Pojava invazivnih vrsta negativno utječe na Inventarizacija rijetkih, endemičnih, autohtone i endemske vrste te stabilnost osjetljivih i ugroženih vrsta, kao i ekosustava alohtonih/invazivnih vrsta u svrhu zaštite autohtonih genetskih resursa Postojanje divljih odlagališta otpada i Održivo upravljanje otpadom kroz povećanje nesanitarno odlaganje otpada te razmjerno mali obuhvata organiziranog prikupljanja otpada i stupanj odvajanja i recikliranja komunalnog odlaganje na sanitarnim deponijama i otpada zbrinjavanje divljih odlagališta otpada u skladu s preporukama; Nedostatna sredstva za ulaganje u prometnu Značajnije investicije u mrežu regionalnih i infrastrukturu lokalnih cesta te poboljšanje tehničkih Nedovoljna iskorištenost kapaciteta Zračne elemenata istih u svrhu bolje prometne luke Mostar povezanosti ruralnih područja s urbanim centrima

Nedovoljna iskorištenost prirodnih potencijala Poticati programe jačanja energetske HNŽ/K u proizvodnji obnovljivih izvora učinkovitosti i korištenje OIE – energije energije Sunca, vjetra, biomase

Poljoprivreda

Razvojni problemi Razvojne perspektive neregulisano domaće tržište poljoprivrednih definiranje uroda i načina njegovog preuzimanja proizvoda pod najpovoljnijim tržišnim uslovima nedostatak intervencije na tržištu poljoprivrednih lakše rješavanje dugovanja poljoprivrednika po inputa osnovama kupljenih inputa Nedostatak skladišnih prostora osiguravanje kvalitetnih i funkcionalnih skladišta za prihvaćanje poljoprivrednih proizvoda

7. SWOT analiza

Poljoprivredna proizvodnja PREDNOSTI (S) SLABOSTI (W) Značajne površine neobrađenog zemljišta; Loš imidž poljoprivrede kao djelatnosti Značajne potencijale stočarske Nedovoljno razvijena i nefunkcionalna proizvodnje; infrastruktura za monitoring Postojanje tradicije bavljenja implementacije standarda kvaliteta i poljoprivredom; proizvodnje Solidno poznavanje tehnologije Nisko učešće proizvoda sa dodanom poljoprivredne proizvodnje; vrijednošću u sektoru poljoprivrede i Znatan potencijal za diversifikaciju u šumarstva ruralnim područjima Nedovoljna primjene znanja i Povećanje broja i tržišnog učešća velikih neusklađenost obrazovanja sa potrebama komercijalnih proizvođača; tržišta, nizak nivo investiranja u Izražen trend povećanja registriranih istraživanje i razvoj poljoprivrednih gazdinstava; Neregulirano tržište Povećanje konkurentnosti u nekim Tehnološki zastarjela oprema u pojedinim poljoprivrednim proizvodnjama (vino, proizvodnjama i preradi i nedovoljno jagodasto voće, ribe, povrće); iskorišteni prerađivački kapaciteti Rastuća svijest o postojanju standarda u Nedostatak kapaciteta za hlađenje i proizvodnji i potrebi njihovog uvođenja u skladištenje, kao i opreme za kalibraciju i praksu; pakovanje Različite agro-klimatske zone koje Nedovoljno razvijena infrastruktura omogućavaju raznovrsnu poljoprivrednu Fragmentirana struktura poljoprivrednih proizvodnju gazdinstava, 80

Sačuvane autohtone pasmine domaćih Visoki sezonski viškovi; životinja i sorte voća i grožđa. Veoma malo učešće navodnjavanog poljoprivrednog zemljišta Nedovoljno poznavanje i korištenje marketinških metoda Nepravilno upravljanje otpadom i nisko učešće reciklaže otpada Slaba i neadekvatna organiziranost poljoprivrednih proizvođača PRILIKE (O) PRIJETNJE (T) Mogućnost iskorištavanja znanja i Loše provođenje postojećih propisa i loša potencijala koordinacija institucija Postojanje potražnje za proizvodima iz Visoka zavisnost poljoprivrednih BiH kao i blizina EU tržišta proizvođača od direktne budžetske Transfer znanja i tehnologija u podrške; poljoprivrednoj proizvodnji; Lođe upravljanje tržište zemljištem; Intenziviranje poljoprivredne proizvodnje Neriješeno pitanje restitucije zemljišta; Mogućnost korištenja fondova EU (IPA, Regionalno prisustvo zaraznih bolesti i IPA II, IPARD) štetočina; Povećana zainteresiranost stranih turista Negativni trendovi u veličini stočnog za posjete BiH fonda i zasijanosti oraničnih površina; Alternativni izvori energije Dalja fragmentacija posjeda; Elementarne nepogode Politička nestabilnost koja usporava proces evropskih integracija Klimatske promjene

Stanovništvo i ruralni turizam PREDNOSTI (S) SLABOSTI (W) Relativno dobra naseljenost ruralnih prostora Iseljavanje mladog stanovništva iz ruralnih Veća dostupnost tržišta kroz povoljan područja prometni položaj (izgradnja autoceste) Lokalna prometna i ostala infrastruktura Postoje i razvijaju se projekti turističke (vodovod, el. Energija, kanalizacija, Internet ) infrastrukture (biciklističke staze, vinske ceste je zastarjela i zahtjeva poboljšanje i sl.) Nedostatak sustava za reciklažu otpada Blizina Zračne luke Nedostatak ili devastacija prometne i Prepoznata vrijednost ambijentalne arhitekture turističke signalizacije Bogata prirodna resursna osnova Usluge javnog prijevoza nedovoljno pouzdane

Bogatstvo ruralne baštine (stara tradicijska Nedovoljna valorizacija prirodnih resursa u sela) turističke svrhe Bogatstvo kulturno-povijsene baštine Nedovoljna valorizacija kulturno-povijesne Bogatstvo lokalne tradicijske gastronomije baštine u turističke svrhe (sir, pršut, med i sl) Nedovoljna uređenost okoliša Ugodna klima Nedovoljna zaštita i održavanje prirodnih i Područje s niskim stupnjem zagađenosti kulturnih resursa i atrakcija (zraka, vode, tla, nema buke i sl.) Razvoj ključnih manifestacija u ruralnim područjima (hodočašća na Blidinje, Međugorje, Hrasno, Road Trip na Blidinju, Karneval u Trebižatu i sl.)

PRILIKE (O) PRIJETNJE (T) Prirodni resursi pružaju mogućnost razvoja Opasnost od devastacije prostora (neplanskom raznovrsne ponude aktivnosti i nelegalnom gradnjom) Mogućnost prekogranične i međuregionalne Mijenjanje vizualnog identiteta ruralnog suradnje u razvoju ruralnog turizma prostora Mogućnosti boljeg povezivanja destinacije Komercijalnost na štetu ambijentalnosti uslijed razvoja novih prometnica Opasnost od ekstenzivnog i neplaniranog Dobra pozicija unutar regije korištenja prirodnih resursa Sveukupna povećana svijest o zaštiti prirodnih Smanjena dugoročna lojalnost gostiju kao i kulturnih vrijednosti posljedica negativnog iskustva mobilnosti Mogućnost integracije agrikulturnog identiteta unutar destinacije područja u turističku ponudu Mogućnost diversifikacije ponude Bogatstvo i atraktivnost lokalne gastronomije, te mogućnost brendiranja gastronomskih lokalnih proizvoda

Ruralni okoliš i infrastruktura PREDNOSTI (S) SLABOSTI (W) povoljni agroklimatski uvjeti, nedovoljno razvijena infrastruktura odvodnje i veliko vodno bogatstvo, u smislu kvantiteta i pročišćavanja otpadnih voda u ruralnim kvaliteta vodnih resursa, područjima (brojne septičke jame), nezagađeno poljoprivredno zemljište, neadekvatni tehnički elementi i neodržavanje raspoloživost šumskih resursa, posebice lokalnih cesta, iznimna biološka raznolikost i autohtoni nedovoljno razvijena infrastruktura za genetski resursi, navodnjavanje, dobra prometna povezanost, nepostojanje odgovarajuće legislative iz sektora šumarstva, te posljedična ilegalna sječa

dobra infrastruktura i ljudski potencijali i neadekvatno gospodarenje šumskim savjetodavnih službi, što osigurava dostupnost resursima, pravovremenih informacija poljoprivrednim gubitak tla uslijed degradacije (erozija) i proizvođačima o integriranoj zaštiti bilja, destrukcije, povećanje svijesti o prednostima integrirane i smanjenje uporabnih vrijednosti vodnih organske poljoprivredne proizvodnje resursa uslijed onečišćenja (septičke jame, invazivne vrste), te periodična pojava eutrofikacije ugrožavanje sastavnica okoliša neodrživom poljoprivrednom praksom PRILIKE (O) PRIJETNJE (T) dobra kvaliteta sastavnica okoliša i prirodni globalne klimatske promjene i ranjivost resursi koji omogućavaju integriranu i ruralnih područja prema klimatskim organsku proizvodnju, ekstremima i elementarnim nepogodama prirodni potencijali za akvakulturu, lovstvo, (poplave, suše, požari), eko turizam, nedovoljna okolišna legislativa i dostupnost ulaganja u OIE, okolišnih pokazatelja, usklađivanje poljoprivredne prakse sa neizvjesna ulaganja u održive poljoprivredne zahtjevima tržišta EU prakse uslijed pandemije uzrokovane COVID- 19

8. Strateško fokusiranje

Strateški focus 1: Stabilnost dohotka i povećanje konkurentnosti u održivoj poljoprivrednoj proizvodnji.

Strateški focus 2: Održivo upravljanje prirodnim, prostornim i infrastrukturnim resursima ruralnih područja

Održivost ruralnih područja bitna je pretpostavka razvitka HNŽ/K. Trodimenzionalna struktura koncepta održivog razvitka podrazumijeva međusobnu ovisnost i usklađenost sve tri dimenzije održivosti: gospodarske, okolišne i društvene. Stoga je svrha definiranog strateškog pravca Održivo upravljanje prirodnim i infrastrukturnim resursima ruralnih područja poticanje gospodarskog rasta temeljenog na načelima okolišne prihvatljivosti i društvene odgovornosti. Navedeno podrazumijeva poboljšanje kvalitete života ruralnog stanovništva kroz unapređenje usluga i infrastrukture, ali i učinkovitije korištenje, očuvanje i zaštitu prirodnih resursa, te razvitak onih djelatnosti koje doprinose postizanju navedenoga cilja, s naglaskom na tzv. „zelene“ i „plave“ usluge poljoprivrede.

Okolišno prihvatljivo i odgovorno upravljanje podrazumijeva promoviranje i unapređenje dobrih poljoprivrednih praksi koje su u skladu s postojećim prirodnim resursima, uzimajući u obzir očuvanje

sastavnica okoliša (voda, zrak, tlo) i prirodnih vrijednosti Hercegovačko-neretvanske županije (specifičnih staništa, vrsta i krajobraza), jačanja svijesti o važnosti primjene mjera ublažavanja i prilagodbe na klimatske promjene, te primjeni okolišno prihvatljivijih tehnologija promicanjem korištenja OIE, smanjenju nastanka otpada recikliranjem, održivom korištenju voda i tla, te zaštiti autohtonih genetskih resursa.

9. Vizija razvoja

Vizija razvoja predstavlja težnju, dugoročnu namjeru, pravac djelovanja i poželjno stanje u budućnosti.

Privlačno, konkurentno, održivo

Ruralna područja su vitalna i privlačna mjesta za život i rad, s razvijenim raznolikim gospodarskim mogućnostima u skladu s lokalnim uvjetima i obilježjima. Pogodna su za razvoj ruralnog turizma, a iznimno seoskog turizma, gdje bi se povezale različite djelatnosti koje spajaju poljoprivredu i turizam. Vitalnost i razvoj veza između sela, gradova i manjih prigradskih područja pridonosi razvoju gospodarstva u cjelini. Unaprijeđena konkurentnost poljoprivredno-prehrambenih proizvoda i kvaliteta života u ruralnim područjima za sve društvene grupe, a naročito mlade, uz osiguranje odgovarajuće zaštite okoliša kroz učinkovitije iskorištavanje raspoloživih resursa.

Ruralna područja sposobna su brzo se prilagoditi gospodarskim, društvenim, kulturnim, ekološkim i tehnološkim promjenama i potpuno se integrirati u tržišno gospodarstvo. Održavanjem ravnoteže između gospodarskog napretka, očuvanja okoliša te povećanjem kvalitete života i društvene stabilnosti ruralnih za Opasnost od devastacije prostora (neplanskom i nelegalnom gradnjom)Kanton/Županija ima veliki potencijal za poljoprivrednu proizvodnju. Ovaj prirodni potencijala treba iskoristiti i stvoriti modernu privrednu djelatnost koja potiče privredni rast, stvara radna mjesta uz ostvarivanje zadovoljavajućih prihoda u ruralnim područjima. Poljoprivreda u HNK/Ž ima brojne prednosti koje se mogu iskoristiti za jačanje rasta i razvoja: različite poljoprivredno-ekološke uslove, kvalitetno zemljište i bogate vodne resurse, relativno niska cijena rada u poljoprivredi, dobra cestovna infrastruktura, kao i povezivanje poljoprivredne djelatnosti sa svim vidovima turističke djelatnosti.

Ograničenja konkurentnosti poljoprivrede moraju se rješavati i time se mora osigurati iskoristivost svih potencijala za poljoprivrednu proizvodnju, kao što su klimatske karakteristike koje omogućavaju dvije žetve godišnje.

Za jačanje konkurentnosti poljoprivredne proizvodnje na području Kantona/Županije nužna su poboljšanja koja će prije svega biti usmjerena na povećanje procenta obrađenih poljoprivrednih površina, produktivnosti zemljišta na održivim principima, modernizacija poljoprivredne proizvodnje i diversifikaciju prema proizvodima. Zahvaljujući diversifikaciji rascjepkana proizvodna struktura, može se pretvoriti u potencijalnu vrijednost za diversificiranu poljoprivrednu proizvodnju.

Kako bi se poboljšali efekti javnih izdvajanja za poljoprivredu, budući programi poticaja trebaju biti fokusirani na rješavanje najhitnijih problema koji ugrožavaju razvoj ovog sektora uz usklađivanje svih predloženih intervencija.

Zahvaljujući klimatskim karakteristikama područja tehnologije i inovacije treba usmjeriti na njihovo maksimalno iskorištavanje. Izbjegavati poticanje onih tehnoloških inovacija koje će dovesti do degradacije i nepovratnog zagađenja okoline, kao što su GMO i nanotehnologije, ali poticati umjetnu inteligenciji, robotiku, e-trgovinu i sl. koje ne zagađuju prirodnu okolinu, a doprinose rastu proizvodnje, snižavanju troškova i rizika, povećanje dodane vrijednosti kroz ekološki opravdanu poljoprivredu, te razvoj novih tržišta. Uspješan budući razvoj poljoprivredne proizvodnje treba imati u vidu upotrebu digitalnih tehnologija, koje ne zagađuju prirodne prostore, na taj način se mogu značajno smanjuju troškovi dijeljenja informacija, vrijeme potrebno za transakcije u poljoprivredno-prehrambenim lancima, te razmjeni znanja i inovacija.

10. Strateški ciljevi s indikatorima

Strateški cilj 1: Poticati konkurentnost poljoprivrede Budući ruralni razvoj usmjeren je na očuvanje ruralnih područja uz održivo upravljanje prirodnim resursima, povećanju i unapređenju poljoprivredne proizvodnje i poticanju demografskog ostanaka u ruralnim područjima.

Poljoprivreda kao osnovna privredna djelatnost ruralnih prostora ima prioritet u održivom razvoju ruralnih područja sa svim njenim aspektima od poslovanja na poljoprivrednom gospodarstvu do mogućnosti i analize svih faktora koji utiču na širi poljoprivredno - prehrambeni sektor, uključujući poljoprivrednu proizvodnju, preradu, distribuciju proizvoda, tržište i zahtjeve potrošača. Zbog toga je neophodno postaviti čvrste temelje za ubrzan i efikasan razvoj modernog, produktivnog, tehnološki naprednog i okolišno i društveno osjetljivog ekonomskog sektora usmjerenog na rješavanje socio-ekonomskih i klimatskih promjene. Na takav način stvaraju se preduslovi za adekvatan i prosperitetan položaj poljoprivrede prije svega u kantonu i BiH, a onda i na internacionalnom nivou.

Prirodni potencijal područja HNK/Ž za ovu proizvodnju, uz održivost i jačanje konkurentnosti uspostavom modela poslovanja koji će omogućiti bolje iskorištavanje prirodnih potencijala kao što su: poljoprivredno- ekološku uslovi, kvaliteta zemljišta, vodene resurse, nisku cijenu rada u poljoprivredi, relativno dobru cestovnu povezanost, kulturno historijsko nasljeđe, povezivanje sa svim vidovima turističke ponude (agroturizam, vinske ceste, ceste ljekovitog bilja i šumskih plodova, gljiva itd.)

Poljoprivredni sektor treba biti usmjeren na bolju komunikaciju, horizontalni i vertikalno povezivanje, saradnja među svim interesnim stranama u cilju poboljšavanja kvaliteta življenja u ruralnim područjima. 85

U cilju ostvarivanja vizije razvoja sektora poljoprivrede u okviru prvog cilja strategije ruralnog razvoja HNK/Ž, kao glavnog sektora održivog ruralnog razvoja, definirani su ciljevi razvoja poljoprivrede na području HNK/Ž:

1. povećanje konkurentnosti poljoprivrede uz održivo upravljanje prirodnim resursima i prilagođavanje klimatskim promjenama 2. podizanje tehničko-tehnološkog nivoa opremljenosti 3. osiguravanje uslova za stabilnost dohotka poljoprivrednih proizvođača, diversifikaciju poljoprivredne proizvodnje, unapređenje života u ruralnim područjima u cilju demografske stabilnosti

Polazna vrijednost Ciljna vrijednost Indikatori (2019) (2027) Broj rodnih stabala voća 2.008.600 2.611.180 Broj čokota vinove loze 9.044.433 11.305.541 Brojnost grla krupne stoke 102.130 127.662 BDP (u KM) 12.163,12 15.203,90 Bruto investicije u osnovni kapital u 8.193.000 KM 10.241.250 poljoprivredi

Strateški cilj 2: Osigurati održivo upravljanje prirodnim resursima i klimatskim promjenama

Strateški cilj Osigurati održivo upravljanje prirodnim resursima i klimatskim promjenama temeljen je na sljedećim pretpostavkama:

• usmjeravanja pozornosti na potrebu zaštite i racionalnog korištenja sastavnica okoliša te jačanja kapaciteta savjetodavnih službi, kao bitnog preduvjeta razvitka održivih poljoprivrednih praksi te ukupne dobrobiti i kvalitete života zajednica ruralnih područja;

• jačanja svijesti o potrebi očuvanja i zaštite okoliša, posljedicama klimatskih promjena, promociji korištenja obnovljivih izvora energije, osobito mogućnostima korištenja biomase iz poljoprivredne proizvodnje;

• očuvanja i obnove poljoprivrednog zemljišta i šumskih resursa;

• poticanja organske i integrirane poljoprivredne proizvodnje i očuvanja autohtonih genetskih resursa, izvornih pasmina i sorti te vrijednih krajobraza;

• smanjenja utjecaja klimatskih scenarija i drugih prirodnih rizika na poljoprivrednu proizvodnju te jačanja kapaciteta za upravljanje prirodnim rizicima i ublažavanje posljedica klimatskih promjena i katastrofa;

• jačanja infrastrukture - digitalnih tehnologija, komunalne, prometne i energetske infrastrukture u ruralnim područjima;

• poticanja prekogranične i međunarodne suradnje u oblasti ruralnog razvitka i poticanja održivih poljoprivrednih praksi, održivog turizma i kružnog gospodarstva.

Polazna vrijednost Ciljna vrijednost Indikatori utjecaja (2020) (2027) Stupanj priključenosti na sustav 41,50% 50% odvodnje otpadnih voda (%) Pokrivenost uslugama odvoza 82% 90% komunalnog otpada (%) Broj programa poticanja organske 0 30 poljoprivredne proizvodnje

CILJ 3. Postići uravnotežen teritorijalni razvoj ruralnih područja, uključujući stvaranje i očuvanje radnih mjesta

1. Strateški cilj za društveni razvoj i turizam: Poboljšanje kvalitete života u ruralnim područjima i proširenje programa ruralnog gospodarstva

Strateški cilj Poboljšanje kvalitete života u ruralnim područjima i proširenje programa ruralnog gospodarstva temeljen je na pretpostavkama:

Iako se kvaliteta življenja ruralnog stanovništva neprekidno se poboljšava, potrebno je unaprijeđivati ruralna područja kako bi se razlike u životnom standardu između ruralnog i urbanog stanovništva dodatno smanjile i prilagodile područjima poželjnim za život. Ovo je temeljeno na činjenici da su ruralna područja vitalna za ukupan društveni razvoj i privlačna mjesta za život i rad, s razvijenim raznolikim gospodarskim mogućnostima u skladu s lokalnim uvjetima i obilježjima. Staviti u fokus dinamičke veze između sela, manjih gradova i gradskih područja jer ruralna područja doprinose razvoju gospodarstva u cjelini. Teritorijalna disperzija ruralnih naselja povoljna je za brzu prilagodbu ovih područja u gospodarske, društvene, kulturne, ekološke i tehnološke promjene kako bi se potpuno integrirali u tržišno gospodarstvo uključujući turizam.

Prateći navedene postavke definirani su ciljevi koji će potkrijepiti viziju ruralnog razvoja, a koncipirani su tako da prate razvojne prioritete:

- Jačanje kvalitete života u ruralnim područjima

- Jačanje proizvodnog programa ruralnog gospodarstva s naglaskom na turizam

- Promicanje znanja s ciljem poboljšanje ljudskog potencijala