Ljetopis GVG ‘17

Prof. dr. sc. Željko Španjol Doc. dr. sc. Damir Drvodelić

PRIRODNA BAŠTINA TUROPOLJA

UVOD

Turopolje je prostor kojega omeđuju , , i Vukomeričke gorice. Stanovnici i korisnici područ- ja između Save i rijeke Odre nazivaju se Posavcima, a velike travnjačke površine oko rijeke Odre jugoistočno od Lekenika zovu se Odransko polje (200 km2). Političko-administrativno obuhvaća Zagrebačku županiju (Grad Velika Gorica, općine Orle, i ) te Sisačko-moslavačku županiju (Općina Lekenik).

ZAŠTIĆENI DIJELOVI PRIRODE

Sukladno Zakonu o zaštiti prirode na ovom području zaštićeni su sljedeći dijelovi u ovim kategorijama zaštite:

GRAD VELIKA GORICA

• spomenik prirode: -- hrast lužnjak u dvorištu područne škole u Rakitovcu • značajni krajobraz: -- Turopoljski lug i vlažne livade uz Odru južno od Veleševca – dio

Mlade jasenove sastojine u Turopoljskom lugu snimljene u proljeće (foto: Damir Drvodelić) 83 PRIJEDLOG ZA ZAŠTITU • spomenici parkovne arhitekture su: -- park oko Pučkog učilišta u Velikoj Gorici Osim zaštićenih dijelova prirode na po- -- park oko OŠ Jurja Habdelića i Euge- dručju Grada Velike Gorice posebno se na Kvaternika u Velikoj Gorici Ljetopis GVG ‘17 GVG ‘17 Ljetopis GVG Ljetopis ističu sljedeći vrlo vrijedni dijelovi pri- -- zeleni trg na Trgu kralja Tomislava u rode koji se predlažu zaštititi temeljem Velikoj Gorici. posebnog propisa i to u sljedećim kate- gorijama zaštite: OPĆINA ORLE • park-šuma: • značajni krajobraz -- hrastov šumarak uz Zračnu luku Za- -- izvorišno područje rijeke Odre (V. greb, Velika Gorica Gorica, Orle) • značajni krajobrazi: • spomenici prirode -- predio Vukomeričkih gorica kod Bu- -- Bukevje – hrast lužnjak uz pokos sav- kovčaka – Sv. Kate skog nasipa (Orle). Soliterno stablo -- predio Vukomeričkih gorica oko do- hrasta dominira svojim habitusom lina Rečice i Kravaršćice na savskom nasipu kao reper u pro- -- izvorišno područje rijeke Odre storu. Nalazi se na dijelu savskog na- sipa kraj sela Gornje Bukevje. • spomenik prirode: • spomenici parkovne arhitekture -- skupina starih hrastova kod lugarni- tablo taksodija – Veleševec (Orle) ce Vratovo u Turopoljskom lugu -- s -- U posavskom naselju Veleševcu, uz ce- • spomenici parkovne arhitekture: stu koja vodi prema Selcu, u prostoru -- perivoj – vrt oko Kurije Modić-Bede- okućnice kuće br. 38, zasađeno je sta- ković u Donjoj Lomnici blo močvarnoga taksodija (Taxodium -- lipa kod župnog dvora u Starom Čiču distycum). Močvarni taksodij je une- -- lipa kod kurije Josipović u Velikoj Gorici sena četinjača koja u jesen gubi lišće, -- prostor oko župne crkve u Dubrancu a raste na vlažnim staništima. -- park oko župne crkve sv. Martina u OPĆINA KRAVARSKO Šćitarjevu -- povijesni park uz crkvu Navještenja • značajni krajobraz Blažene Djevice Marije u središtu Ve- -- Doline potoka Kravarščica like Gorice -- stoljetni drvored divljeg kestena u • spomenik prirode Zagrebačkoj ulici. -- hrast lužnjak u Donjem Hruševcu u šumi zvanoj Cerina

ZAŠTITA PREMA PPU OPĆINA LEKENIK

Sukladno važećim prostornim planovi- • značajni krajobraz ma spomenutih lokalnih jedinica u nji- -- Odransko polje i Dolina rijeke Kupe ma se navode sljedeći dijelovi prirode koji se predlažu za zaštitu u pojedinim EKOLOŠKA MREŽA – NATURA 2000 kategorijama. Natura 2000 je ekološka mreža zaštićenih GRAD VELIKA GORICA područja na području Europske unije. To je najveća koordinirana mreža područja Dijelovi prirode zaštićeni prostor- očuvanja prirode u svijetu. Ekološka mre- no-planskim dokumentima Grada Velike ža Republike Hrvatske, proglašena Ured- Gorice u kategorijama: bom o ekološkoj mreži (NN 124/2013) te

84 GRAD VELIKA GORICA izmijenjena Uredbom o izmjenama Ured- be o ekološkoj mreži (NN105/15), pred- Broj i naziv područja: stavlja područja ekološke mreže Europ- 1. kod Hruščice ske unije Natura 2000. Ekološku mrežu ‘17 GVG Ljetopis ‘17 GVG Ljetopis RH (mrežu Natura 2000) prema članku Šifra područja: HR1000002 6. Uredbe o ekološkoj mreži (NN 124/13, Važnost područja: Međunarodno važno 105/15) čine područja očuvanja značaj- područje za ptice (POP) na za ptice – POP (područja značajna za 2. očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja Šifra područja: HR1000003 divljih vrsta ptica od interesa za Europ- Važnost područja: Međunarodno važno sku uniju, kao i njihovih staništa, te po- područje za ptice (POP) dručja značajna za očuvanje migratornih vrsta ptica, a osobito močvarna područja 3. Odra kod Jagodna od međunarodne važnosti) i područja Šifra područja: HR2001031 očuvanja značajna za vrste i stanišne ti- Važnost područja: Područje važno za pove – POVS (područja značajna za oču- divlje svojte i stanišne tipove (POVS) vanje i ostvarivanje povoljnog stanja dru- gih divljih vrsta i njihovih staništa, kao i 4. Odransko polje prirodnih stanišnih tipova od interesa za Šifra područja: HR2000415 Europsku uniju). Ekološka mreža Repu- Važnost područja: Područje važno za blike Hrvatske obuhvaća 36,73 % kopne- divlje svojte i stanišne tipove (POVS) nog teritorija i 15,42 % obalnog mora, a 5. Sava nizvodno od Hrušćice sastoji se od 743 Područja očuvanja zna- čajnih za vrste i stanišne tipove (POVS) Šifra područja: HR2001311 te 38 Područja očuvanja značajnih za pti- Važnost područja: Područje važno za ce (POP). divlje svojte i stanišne tipove (POVS)

Vlažne livade uz rijeku Odru u suton dana (foto: Damir Drvodelić)

85 OPĆINA ORLE ha očituju se u radijusu od 50 km, što bi Broj i naziv područja: značilo kako i Grad ima koristi od prostranih šuma Turopolja. S obzirom Ljetopis GVG ‘17 GVG Ljetopis 1. Turopolje na udaljenost od grada Velike Gorice, Tu- Šifra područja: HR1000003 ropoljski lug može se u budućnosti kate- Područje očuvanja značajnim za ptice (POP) gorizirati kao urbana šuma, ponajprije 2. Sava nizvodno od Hrušćica za odmor i rekreaciju građana. Boravak Šifra područja: HR2001311 u prirodnoj šumi u trajanju od samo 30 minuta umanjuje stres kod ljudi za 16 po- 3. Odransko polje sto. Turopoljski lug se spominje već 1249. Šifra područja: HR2000415 i 1255. godine pod nazivom Velika šuma Područja očuvanja značajna za vrste i (povelja bana Stjepana). Turopoljci 1779. stanišne tipove (POVS) godine u velikom Turopoljskom lugu iskr- čiše šikaru i tlo pretvoriše u plodnu orani- OPĆINA KRAVARSKO cu. U slavu pobjede čovjeka nad divljom prirodom podigoše „Vrata od krča”, drveni Broj i naziv područja: turopoljski slavoluk civilizaciji. „Ovdje su 1. potok Kravarščica – Gornji Hruševec rascvjetane livade plemenitih Turopoljaca Šifra područja: HR2000799 koje su, tijekom 5 godina udruženim ra- Područje očuvanja značajna za vrste i dom i zalaganjem, iskrčile marljive ruke. stanišne tipove (POVS) 1774. godine započele su krčiti, napokon 1779. godine razdijeljene su na svu braću, OPĆINA POKUPSKO koja ovdje zadobiše jednake dijelove.“ Broj i naziv područja: Povijest 1. Cvetnić Brdo Kroz povijest su šume i šumska zemljišta Šifra područja: HR 2000801 koja danas tvore G. J. Turopoljski lug pri- 2. Vukomeričke gorice – Zgurić Brdo padala različitim vlasnicima, s tim da je najveći dio pripadao Plemenitoj općini Tu- Šifra područja: HR 2000642 ropolje. Dio je pripadao zemljišnim zajed- Područja važna za divlje svojte i stanišne nicama okolnih sela, dok je manji dio pri- tipove (POVS) padao crkvi i urbarskim općinama te nešto i privatnim vlasnicima. Sve do 1892. godi- TUROPOLJSKI LUG ne na čitavom području Turopoljskog luga bili su sačuvani prastari osamljeni hrastovi Turopoljski lug, u širem smislu, smješten žirovnjaci jer je tada glavni šumski prihod je u nizini zapadne Posavine, 30-ak km ju- bio žirenje. U to vrijeme počinje intenziv- goistočno od Zagreba, odnosno 5 km od na sječa lužnjaka, čak se za tu svrhu, po Velike Gorice, proteže se prosječno oko 4 sjećanju ljudi iz Pešćenice, podižu nove km jugozapadno od rijeke Save na prosto- pilane (Thurn i Taxis). Danas su hrastovi ru romboidnog oblika dimenzija 22 x 8 poput onih na Vratovu prava rijetkost. km s dužom stranicom smjera sjeveroza- Veća sušenja šuma zabilježena su 1967. pad – jugoistok. Ovo je najveći kompleks – 1969. te od 1984. do danas. Močvarne hrastovih šuma na području Turopolja i vlažne livade Turopoljskog luga koje su s površinom većom od 4000 ha koji im nastale na lokalitetima Strug i Vratovo značajan utjecaj na klimatske čimbenike krčenjem šuma i odvodnjom početkom većih gradova Siska i Velike Gorice. Kori- stoljeća sačuvale su se do osamdesetih go- sti od šumskog kompleksa većeg od 2000 dina prošlog stoljeća, kada ih se pokušalo

86 ponovo pošumiti (sadnja selekcioniranih u rijeku Odru. Prema Köppenu područje klonova vrba i sl.). pripada u toploumjerenu kišnu klimu.

Danas na ovom području razlikujemo tri Srednja godišnja temperatura zraka izno- ‘17 GVG Ljetopis cjeline: 1. očuvani kompleks poplavnih si 10,2 stupnja Celzijusa, godišnje padne šuma hrasta lužnjaka – Turopoljski lug, 893 mm oborina, a prosječna relativna 2. vlažne livade uz rijeku Odru te 3. pri- vlaga zraka iznosi 78,6 %. rodni tok rijeke Odre. FLORA TUROPOLJA Orografija, hidrografija i klima

Nadmorska visina kreće se od 97 do 109 Na području Turopolja zabilježene su m (razlika 12 m). To je nizinsko područ- 534 biljne svojte. Vrstama je najbogati- je rijeke Save i Odre. Gledano makrore- ja porodica Poaceae, slijede Asteraceae, ljefski, teren je dosta jednoličan, dok se Brassicaceae i Fabaceae koje su gotovo mikroreljef sastoji od niza (najčešće) i sve zeljaste biljke. greda s nešto depresija i đolova. Prosječ- na visina poplava kreće se od 0,5 do 1,0 • Ugrožene, rijetke i osjetljive vrste m. Značajnu ulogu ovdje predstavljaju u Turopoljskom lugu: podzemne vode. Njena je stalnost u po- sljednje vrijeme značajno opala (promje- 1. Vinca minor – mali zimzelen na klimatskih prilika, iskop oteretnog 2. Leucoium vernum – drijemovac kanala Odra – Sava, izgradnja šumskih 3. Fritillaria meleagris – obična kockavica cesta, ...). Svi potoci (Koranec, Buna (ka- 4. Orchis coriophora – vonjavi kaćun nal), Vranić, Pešćenjak, Lekenički potok i 5. Orchis morio – obični kaćun Lomnica (kanal)) koji protječu kroz Tu- 6. Orchis tridentata – mali kaćun ropoljski lug teku u smjeru zapad-istok, 7. Marsilea quadrifolia – raznorotka četverolisna odnosno u smjeru nagiba terena i utječu 8. Butomus umbellatus – vodoljub.

Kockavica u jasenovim poplavnim šumama Turopoljskog luga (foto: Damir Drvodelić)

87 ENTOMOFAUNA TUROPOLJSKOG LUGA • Autohtone (domaće) vrste: 1. Rutilus rutilus – crvenokica Entomofauna Turopoljskog luga sadrži 2. Rutilus pirgus virgo – plotica 95 vrsta leptira od čega 60 vrsta danjih Ljetopis GVG ‘17 GVG Ljetopis 3. Alburnus alburnus – uklija. (1/3 u RH) i 6 vrsta tulara. Najzanimlji- • Osim njih u rijeci Odri žive: viji lokaliteti su: rubovi šuma uz cestu 4. Esox lucius – štuka Pešćenica – Selce, prostor uz rub šume 5. Leuciscus cephalus – klen na potezu Pešćenica – Lekenik, a poseb- 6. Perca fluviatilis – grgeč no zanimljivo stanište je lokalitet Vrato- 7. Stizostedion lucioperca – smuđ vo, gdje su zabilježene i najzanimljivije 8. Silurus glanis – som... vrste kao sto su: Zerynthia polyxena – uskrsni leptir, Apatura iris – mala modra HERPETOFAUNA TUROPOLJSKOG LUGA preljevica, odnosno Apatura ilia – velika modra preljevica. Na području Turopoljskog luga zabilje- Najzanimljiviji danji leptiri: ženo je 13 vrsta vodozemaca i 6 vrsta gmazova. 1. Papilio machaon – lastin rep 2. Iphiclides podalirius – prugasto jedarce Popis vrsta zabilježenih za Turopoljski lug 3. Zerynthia polyxena – uskrsni leptir • AMPHIBIA – vodozemci: 4. Apatura iris – velika modra preljevica Urodela 5. Apatura ilia – mala modra preljevica 1. Salamandra salamandra – pjegavi 6. Nymphalis antiopa – mrtvački plašt. daždevnjak (repaši) 2. Triturus alpestris – planinski vodenjak IHTIOFAUNA RIJEKE ODRE 3. Triturus vulgaris – mali vodenjak 4. Triturus carnifex – veliki vodenjak U rijeci Odri registrirane su 22 vrste riba 5. Bombina bombina – crveni mukač iz 7 porodica, u Savi samo 13 vrsta. (bezrepci)

Mirni tok rijeke Odre uz Turopoljski lug (foto: Damir Drvodelić)

88 6. Bombina variegata – žuti mukač 5. Talpa auropea – krtica 7. Bufo bufo – smeđa krastača 6. Clethrionomys glareolus – riđa voluharica 8. Hyla arborea – gatalinka 7. Microtus agrestis – livadna voluharica

9. Rana arvalis – močvarna smeđa žaba 8. Microtus arvalis – poljska voluharica ‘17 GVG Ljetopis 10. Rana dalmatina – šumska smeđa žaba 9. Microtus liechtensteini – istočnoalpski 11. Rana temporaria – livadna smeđa žaba voluharić 12. Rana ridibunda – velika zelena žaba 10. Apodemus agrarius – poljski miš 13. Rana esculenta – zelena žaba. 11. Apodemus flavicollis – žutogrli šumski miš 12. Apodemus sylvaticus – šumski miš • REPTILIA – gmazovi (0) 13. Micromys minutus – patuljasti miš • Sauria – gušteri (2): 14. Micromys avellanarius – puh orašar. 1. Anguis fragilis – sljepić Alpski voluharić (Microtus liechtensteini) 2. Lacerta agilis – livadna gušterica. je glacijalni relikt šume Turopoljski lug • Serpentes – zmije (5): – ova tipično gorska vrsta sisavca prona- 3. Natrix natrix – bjelouška đena je u poplavnim jasenovim šumama. 4. Natrix tessellata – ribarica ??? 5. Vipera berus – riđovka OSTALI SISAVCI 6. Elaphe longissima – eskulapova zmija 7. Coronella austriaca – smukulja. 1. Zerdav 2. Tvor • Chelonia – kornjače (1): 3. Kuna 8. Emys orbicularis – barska kornjača. 4. Lisica 5. Jazavac ORNITOFAUNA TUROPOLJSKOG LUGA 6. Vuk 7. Divlja mačka Zabilježeno je 65 vrsta ptica gnjezdarica. 8. Divlji zec Najbogatije stanište pticama su vrbovo – 9. Divlja svinja topolove šume uz rijeku Odru (28 vrsta 10. Srna ptica i 88 jedinki na površini od 10 ha). 11. Jelen 1. Prdavac 2. Mali gnjurac ŠIŠMIŠI 3. Kukuvija Registrirano je 11 vrsta šišmiša iz tri 4. Roda roda (popis vjerojatno nije konačan). 5. Crna roda 6. Lastavica Popis šišmiša dosad nađenih u šuma- 7. Orao kliktaš ma Turopoljskog luga (11): 8. Orao štekavac 1. Rhinolophus ferrumequinum – veliki 9. Jastreb potkovnjak 10. Kobac 2. Nyctalus noctula – rani večernjak 11. Škanjac 3. Plecotus auritus – smeđi dugoušan 12. Vjetruša 4. Pipistrellus pipistrellus – patuljasti šišmiš 5. Pipistrellus pipistrellus (45 kHz i 55 SITNI TERESTRIČKI SISAVCI kHz) – fonički tipovi patuljastog šišmiša 6. Pipistrellus nathusii – šumski šišmiš • Popis sitnih sisavaca dosad nađe- 7. Myotis daubentoni – riječni šišmiši nih u šumama Turopoljskog luga: 8. Myotis mystacinus – brkati šišmiš 1. Neomys anomalus – močvarna rovka 9. Myotis emarginatus – riđi šišmiš 2. Neomys fodiens – vodenrovka 10. Myotis blythi/myotis – oštroumni 3. Sorex araneus – šumska voluharica šišmiš/veliki šišmiš 4. Sorex minutus – mala rovka 11. Eptesicus serotinus – kasni noćnjak. 89 IZVORNE PASMINE Ljudevita, koji je Kaptolu zagrebačkom naložio da istraži jednu onovremenu Od posebnog nacionalnog interesa na ovom pljačku svinja. Krdo je vraćeno vlasni- području obitavaju sljedeće dvije vrste: Ljetopis GVG ‘17 GVG Ljetopis cima i na taj način spašeno od odumi- 1. konj – hrvatski ranja). Dobivena je križanjem dviju 2. turopoljska svinja pasmina koje su ovdje dovedene još u antičko doba (šiška-sjevernoeuropska i Zavičajne pasmine životinja značajna su krškodolska-mediteranska svinja). Savr- vrijednost: šeno se uklopila u ekosustav Turopolja -- prirodnog naslijeđa koristeći ogromne hrastove šume kao -- kulturnog naslijeđa naše zemlje bitan element prehrane. Do prekretnice je došlo kad je četrdesetih godina 19. -- održale su se zahvaljujući tradicij- stoljeća Miško pl. Leder iz Kurilovca „do- skom stočarstvu, kao važnoj grani veo odnekuda nekakve svinje s kojima je gospodarstva. križao svoje“. To su vjerojatno bili Bagu- Tradicijsko stočarstvo omogućava odr- ni iz Slavonije. Tako je nastala današnja žavanje pašnjaka i vlažnih livada, kao pasmina – turopoljska svinja za koju se staništa brojnih biljnih i životinjskih vr- smatra da je jedina naša prava autohto- sta, a predstavlja i posebnu krajobraznu na i jedna od najstarijih priznatih pasmi- osobitost ovog kraja. na na svijetu.

TUROPOLJSKA SVINJA HRVATSKI POSAVAC

Ona je jedan od najstarijih stanovnika Hrvatski posavac je kao izvorna pasmina Turopolja (spominje se davne 1352. go- predstavnik tradicionalnog uzgoja konja dine u nalogu hrvatsko-ugarskog kralja u Hrvatskoj, koji je uzgojen i do danas

Turopoljska svinja snimljena u gateru u Turopoljskm lugu (foto: Damir Drvodelić)

90 održan u teškim uvjetima životnog sta- -- gubitak staništa (livade, suha stabla, ništa na poplavnim područjima rijeke bare, način gospodarenja šumama) Save, Lonje i Odre. Radni je i izdržljivi -- krivolov

konj u davna vremena služio za vuču -- sabiranje bilja ‘17 GVG Ljetopis kola i plugova po teškom posavskom tlu. -- neadekvatno gospodarenje prosto- Teški stanišni uvjeti i način držanja, gdje rom (urbanizacija). konji prebivaju danju i noću na otvore- nom, ekstenzivno držani bez čuvara, te KULTURNA BAŠTINA klima, tlo, voda i hrana odvojili su hr- vatskog posavca od drugih uzgoja konja Specifične prirodne osobitosti ovog pro- u Hrvatskoj, ali i Europi. Iznimna je eko- stora uvjetovale su i način tradicional- loška vrijednost ove pasmine konja. nog življenja. Ono se odrazilo u svim aspektima života ovdašnjeg čovjeka. To UGROZE STANIŠTA se odnosilo napose na život u prostoru čime se formirao specifični krajobraz. Kako je Turopoljsko područje nizinsko, tu Zatim tu je i korištenje prirodnih građe- je voda glavni ekološki čimbenik. O njezi- vinskih resursa što je stvorilo specifičnu noj pojavnosti i kvaliteti ovisi opstojnost profanu arhitekturu i gradnju. Po tim svih ekosustava na ovom području. obilježjima, a time i vrijednostima, po- Glavne ugroze ovih ekosustava, a time dručje Turopolja je jedinstveno u našoj obitavanja i opstanka životinjskih i bilj- zemlji. U ovom području imamo saču- nih vrsta, a samim time i opstojnosti čo- vane osobito vrijedne dijelove kulturne vjeka s njegovim aktivnostima na ovom baštine koju čine: prostoru su: A. arheološka baština: -- onečišćenje vode – poplave - arheološka područja -- hidromelioracijski zahvati - arheološki pojedinačni lokaliteti

Hrvatski posavac snimljen na izložbi konja u Velikoj Gorici (foto: Damir Drvodelić)

91 B. povijesne graditeljske cjeline: Za predjele kulturnih krajolika i sve - gradskog naselja zone zaštite povijesnih naselja potreb- - seoskih naselja no je propisati mjere posebnih uvjeta

Ljetopis GVG ‘17 GVG Ljetopis korištenja kojima će se očuvati tipološki C. povijesni graditeljsko-krajobrazni prepoznatljivi oblici naselja, tako da se sklopovi građevinska područja planiraju na na- D. povijesne građevine: čin koji će nastaviti povijesnu matricu i - civilna – kaštel/dvorac karakterističnu sliku naselja. Ciljevima - civilne – stambene namjene (kurije, zaštite treba se sačuvati povijesno-gra- čardaci, župni dvorovi i sl.) diteljsko-krajobraznu specifičnost kao - civilne – javne namjene (vijećnica, identitet. U cilju biološke raznolikosti stare škole i sl.) očuvati krajobrazne raznolikosti. Poseb- - civilne – gospodarske namjene nu pažnju posvetiti u cilju zaštite priro- - sakralne – crkve i kapele de i okoliša prostorima Ekološke mreže - sakralne – kapelice-poklonci, poklonci – Natura 2000. i raspela TURIZAM E. memorijalna baština: - memorijalna područja Kada govorimo o turizmu sagledavamo - spomen(memorijalni)-objekti/obilježja ga kao gospodarsku djelatnost. Među- tim, turizam je prije svega sociološka F. javna plastika pojava. Migracija (dobrovoljna) ljudi iz G. kulturni krajolici ili njihovi dijelovi nekih pobuda. Oni mogu biti različiti i što svjedoče o čovjekovoj prisutnosti u nebrojeni. Međutim, cilj i težnja svakog prostoru. turista je jedna, a to je doživljaj. Zato se

Srušena Pogledićeva kurija u Kurilovcu (foto arhiv: Damir Drvodelić)

92 smatra da je upravo to najbolja definicija istraživanja u takvim područjima daju turizma. temeljne obavijesti o sindinamičkim za- konitostima koje se opet primjenjuju u Zadovoljavajući vječnu težnju za materi- jalnim i kulturnim potrebama, čovjek u gospodarskim postupcima i razvojnim ‘17 GVG Ljetopis određenim trenucima nije u stanju ili ne modelima. To se jednako odnosi i na želi uvidjeti moguće posljedice svoga za- mogućnost aktivne zaštite, korištenja i diranja u prirodu i njezina prilagođava- unapređenja prirodnih vrijednosti. nja svojim težnjama. Ipak, treba shvatiti Veliko značenje imaju zaštićene prirodne da je čovjek samo dio čitavog životnog vrijednosti i u turističkoj, rekreativnoj i ciklusa prirode u kojemu se događaju svi zdravstvenoj valorizaciji. Turizam se kao oblici njegova društvenoga i individual- gospodarska i duhovna vrijednost oslanja nog života. Dio tog okvira su i prirodni i ostvaruje u prvom redu na primarnim životni uvjeti. Prema tome, uništava- vrijednostima prirodne sredine. S obzi- njem prirode čovjek uništava samoga rom na ograničene mogućnosti korištenja sebe, a nepoštivanjem prirodnih zakoni- zaštićenih dijelova prirode te na njihovu tosti čovjek ne poštuje ni samoga sebe. opću, odnosno specifičnu zaštitu, činje- To je problematika tzv. „ekološke krize“ nica je da se zaštićeni dijelovi prirode koja prati sve zemlje svijeta, i razvijene mogu koristiti na samo strogo kontroli- i nerazvijene, samo je razlika u načinu i ran i umjeren način. Kod usklađivanja ko- intenzitetu ispoljavanja te krize. rištenja prostora u dijelovima prirode sa Iznimna je vrijednost zaštićenih pri- zaštitnim prioritetima često se postavlja rodnih vrijednosti u proučavanju gra- pitanje graničnog kapaciteta korištenja đe, sastava, opstanka i razvoja prirod- tog zaštićenog prostora. Iz tog razloga nih ekosustava. Provedena znanstvena moramo dobro poznavati ograničenja u

Kurija Modić-Bedeković u Donjoj Lomnici prije zadnje obnove (foto arhiv: Damir Drvodelić)

93 Ljetopis GVG ‘17 GVG Ljetopis

Prikaz seljačkog doma u Turopolju prema slikarici Zdenki Sertić (foto arhiv: Damir Drvodelić)

valorizaciji, odnosno fizički i ekološki Posebno mjesto u turističkom razvoju i kapacitet zaštićenog prostora. Prema njegovim kretanjima zauzima prostor. Tu- tome, valja biti oprezan pri korištenju rizam ga treba za korištenje, a ujedno za- zaštićenog prostora kako se ne bi dove- htijeva i njegovu kvalitetu. Zbog toga on la u pitanje prirodna obilježja, njihova zadire u najljepše predjele koji posjeduju kvaliteta i specifičnosti, posebno stabil- najveću turističku privlačnost. Zbog velike nost temeljnog fenomena, zbog kojeg je pokretljivosti potrošača, on se penetrira u i određeno područje zaštićeno. Ako se takve najosjetljivije zone te predstavlja ve- ne provede pravovremena zaštita, može liku opasnost izraženu u nekontroliranom doći do degradacije prirodnih dobara i neracionalnom korištenju prostora. koja može biti takvih razmjera da se ponekad može govoriti čak i o krajnjoj Moramo biti svjesni da turizam nosi u ugroženosti. sebi opasnost od razaranja svoje vlasti- te baze, a to je prirodna sredina. Na taj TURIZAM I PROSTOR način on može postati sam sebi negaci- jom, razara li do te mjere okoliš da on Od turizma se očekuje da prirodni okoliš postane bespredmetnim kao povodom pretvori u „turistički raj“. On bi trebao turističkog posjeta ili boravka. čuvati i poboljšati stanje okoliša pri- Planiranje zaštite prirodnog okoliša mora rodnog i kulturnog krajobraza, stvoriti biti integralni dio svih planova društvenog kvalitetniju estetiku prostora ili ga pak i prostornog planiranja. Ne možemo reći rekonstruirati i revitalizirati u obliku u da je danas problem u ukupnom pomanj- kakvom je izvorno (ili približno) bio. kanju prostora, već odgovarajućeg prosto- Međutim, često smo svjedoci drugačije ra za određenu namjenu jer dolazi do sve stvarnosti. Mnogi autori su o tome dosta većeg problema krive upotrebe prostora. pisali i upozoravali o turizmu kao ljud- Način na koji turizam ugrožava prostor je skoj aktivnosti koja neprimjereno tran- specifičan, po nekima i opasniji od indu- sformira prostor i nepopravljivo oštećuje strije zbog opsega, raspršenosti, a posebi- okoliš. ce zbog potrebe za najljepšim i ekološki

94 najočuvanijim dijelovima prirodnoga pro- Da bi se mogli razvijati novi oblici tu- stora. Planiranje bilo kojeg područja mora rističke ponude (alternativni turizam), usuglasiti društvene i ekonomske ciljeve napose razni oblici sve traženijeg eko- Ljetopis GVG ‘17 GVG Ljetopis zaštite životne okoline. Kada se radi o tu- turizma, potrebno je osigurati i provesti ristički značajnim područjima, to pravilo određene uvjete i načela koja su specifič- ima posebnu važnost i težinu i mora imati na za svako područje. i posebnu snagu. Turističke destinacije koje svojim prirod- Kada govorimo o planiranju prostora nim, povijesno-kulturnim i drugim sadr- za potrebe turizma, možemo govoriti o žajima i selektivnim ponudama to mogu, planiranju potencijalnih turističkih po- produžit će turističku sezonu na cijelu dručja u sklopu cjelokupnog prostora, godinu što s gospodarskog i socijalnog kao i o planiranju optimalnog rasporeda aspekta za to mjesto znači najviše. To sadržaja i kapaciteta turističkih funkcija nije lako jer „dobar koncept alternativnog u danom području, što je već stvar pro- turizma iz razloga što pred sebe stavlja jektiranja i stvaranja prihvatljive arhi- mnogo zahtjeva, znatno je složenije nači- tektonske estetike (uklapanje i prilago- niti nego dobro osmišljen koncept masov- đavanje okolišu). nog turizma“. Jedan od načina rješavanja ove proble- Razlozi koji čine selektivnost su svakako matike je uvođenje i definiranje poj- izbor motiva ili ponuda koji se nude tu- ma „carrying capacity“ za koje Vuković rističkom tržištu. Međutim, sve izraženije (1994.) kaže da: „nije neka fiksna veli- promjene u turističkoj potražnji dovode čina, već više metode kojom treba uspo- do diferencijacije i podjele turističke po- staviti objektivan odnos između okruženja nude. Napose se to odnosi na raznolikost (okoline) i njezina korisnika“. Još nije u dobnoj i socijalnoj strukturi turista. razvijena kvantitativna metoda koja bi Sve su veće promjene ponašanja turista, definirala ovaj pojam, budući da je on osobito se traže putovanja izvan tradicio- „sredstvo identifikacije pragafizičkog, bio- nalnih „špica“ (sezona). Raste interes za loškog, sociološkog i psihološkog kapacite- češća, ali kraća putovanja tijekom godine, ta“ i naprosto „prihvatni potencijal“. upotpunjena nekim doživljajima ili avan- turama, povećava se potražnja za novim Dvije su osnovne aktivnosti koje u pla- raznolikijim, neuobičajenim sadržajima niranju moramo provoditi s prostorom. (pustolovni, kulturni doživljaji, povratak Jedna je kako osposobiti prostor za pri- prirodi, aktivni odmor). hvat posjetioca, a druga je kako u isto vrijeme sačuvati kvalitetu tog prostora Turizam se prije nego drugi sektori gos- koja je jedan od razloga dolaska turista. podarstva suočio s neracionalnim i štet- Turističke zone moraju biti bazirane na nim korištenjem prostora jer „prostor analizi prirodnih, prometnih i ekonom- je dio turističkog proizvoda i bez kvali- skih čimbenika. Dosad se uglavnom pola- tetnog prostora nema niti turizma“. Tu- zilo od kratkoročnih ekonomskih interesa rizam ga treba za korištenje, a ujedno i ograničenim investicijskim mogućno- zahtijeva i njegovu kvalitetu. Zbog toga stima, čime se podredio interes zaštite on zadire u najljepše predjele koji posje- okoliša. Definiranjem nekog turističkog duju najveću turističku privlačnost. Radi područja mi moramo točno odrediti vrstu velike pokretljivosti potrošača, on pro- turizma koju želimo razvijati na tom po- dire upravo u takve najosjetljivije zone dručju. Činjenica je da danas turizam sve te predstavlja veliku opasnost izraženu više preferira doticaj čovjeka s prirodom, u nekontroliranom i neracionalnom ko- njezinim potpunim doživljajem. rištenju prostora. Turizam je djelatnost

95 koja je zbog svojega disperzijskog ek- Stoga turistička djelatnost mora biti za- stenzivnog razvoja veliki „potrošač“ naj- interesirana da racionalno koristi pri- kvalitetnijih dijelova prirodnog prosto- rodnu sredinu, da bi takva atraktivna Ljetopis GVG ‘17 GVG Ljetopis ra. Neki autori definiraju Turizam „ kao sredina mogla koristiti turizmu i da kao žderač prostora“, ali se s tim pojmom takva ostane sačuvana u svim svojim ne treba u potpunosti složiti. Često se u atributima. raznih autora navode i pojmovi „uzur- Treba ipak reći da današnji konflikti i piranje prostora“ ili „okupiranje prosto- problemi nisu zbog nedostatka planova, ra“ od strane turizma. No i te su tvrdnje nego zbog njihova drastičnog naruša- samo djelomično točne. Međutim, turiz- vanja ili potpunog mimoilaženja u rea- mu je prirodni okoliš ono što je industriji lizaciji, dakle korištenje i raspolaganje sirovina, koja se u ovom slučaju u obliku prostora ne po planu, već prema „višim“ iskorištavanja, prerade i potrošnje odvi- interesima. Osim planiranja odlučujuća ja u istom prostoru. je za zaštitu prirode i dosljedna proved- Stoga turizam mora radi vlastitog razvoja i ba u realizaciju tih planova, držeći se djelatnosti osigurati i zaštitu prirode i čita- pravne regulative i odgovarajućih službi vog prostora jer će ih u suprotnom razoriti. u čijoj je to nadležnosti. S obzirom na kompleksnost ove proble- Interesi zaštite prirode i turizma usko matike smatra se da prilikom određivanja su povezani. Jedino ispravno rješenje turističkog prihvatnog potencijala valja proizaći će iz međusobne koordinacije razmotriti sljedeće tri grupe parametra: aktivnosti na planiranju, zaštiti, očuva- fizičko-ekološko-infrastrukturnu, -so nju, unapređenju i valorizaciji ekološki cio-demografsku i političko-ekonomsku. vrijednih i zaštićenih prirodnih predjela. Nepobitno je da turizam štetno djeluje na Međutim, u praksi se često ta koordinaci- prirodu na više načina i to velikim brojem ja prekida osobito onda kad prevladavaju posjetilaca, organizacijskim i tehničkim uski interesni ciljevi. Mora se reći da turi- mjerama (nekontrolirana, neplanska, zam kao visokoprofitabilna grana privre- prekomjerna, stihijska i neracionalna iz- đivanja, zanesen u svom materijalnom gradnja, narušavanje urbanističko-ambi- stjecanju, zaboravlja osnovna sociološka jentalne ravnoteže, povećana zagađenost i ekološka gledišta te prirodu tretira kao vode i zraka, preopterećenost lokalne in- „ukras“ svojoj ponudi. S druge strane po- frastrukture) te hotimičnim ili slučajnim nekad i oni u službi zaštite prirode nisu oštećenjima koja izazivaju turisti. spremni na kompromisno rješenje, npr. smanjivanje nekih zaštićenih područja u Do kolizije između zaštite prirode i tu- korist turizma, ljudskih aktivnosti (najče- rizma dolazi kada: šće tradicionalnih) u nekom zaštićenom 1. turizam teško prihvaća ograničenja području i sl. Ne možemo turizmu odreći korištenja prirode, napose zaštićenih prava na neka područja za dobrobit općih prirodnih objekata koristi. Jedino se od turizma treba zahti- jevati da maksimalno u danom prostoru 2. se zanemari očuvanje i zaštita prirode svoje destinacije očuva ekološku stabil- 3. se turizam razvija preko mogućih nost i krajobraznu estetiku. uvjeta koje ta priroda pruža Osnovni problem današnjeg čovjeka jest 4. se turizam razvija suprotno od kako uskladiti razvoj, a ne odreći se bla- prostornih planova, neplanski i stihij- godati koju on donosi te pri tome očuva- ski vođen kratkoročnim profitabilnim ti prirodu i kvalitetan okoliš kojem pri- planovima i lokalnim interesima. jeti ozbiljno ugrožavanje prethodnome.

96 Tako 1974. nastaje koncept održivog i turizma. S obzirom na ograničene mo- razvoja „sustainable development“. Tada gućnosti korištenja zaštićenih dijelova tek naznačen, taj koncept se danas ra- prirode, kao i na opću, odnosno specifič- Ljetopis GVG ‘17 GVG Ljetopis zvija kao strategija u rješavanju nesklada nu zaštitu tih dijelova prirode, izlazi da čovjekove djelatnosti i njezine negativne se i zaštićeni dijelovi prirode mogu kori- posljedice za prirodu i okoliš. Prema ne- stiti samo na strogo kontroliran i umje- kim autorima „čovjekov razvoj je održiv ren način. U tom smislu ograničavaju se ako se prirodni ekosustavi koriste kao klasični oblici turizma, prednost se daje: resursi rasta proizvodnje i potrošnje, ali znanstvenom (znanstveno-istraživač- se sljedećim generacijama ostavljaju ne- kom), izletničkom, seoskom, zdravstve- umanjene kakvoće i vrijednosti“. no-rekreativnom, ribolovnom (lovnom), edukativnom (škole u prirodi) i sl. Iz sustainable development, koji se ustvari razvio iz ekološkog pokreta i razmišlja- Neki smatraju da su za razvoj ekoturiz- nja o budućnosti, proizašao je sustaina- ma (prirodi bliskog turizma) posebno ble tourism (podnošljiv, održiv, suzdržan, interesantni zaštićeni dijelovi prirode. obziran turizam). To su „sve forme turiz- Ekoturizam kaže da je on stav, etika, na- ma koje respektiraju sav prirodni, izgra- čin ponašanja. đeni i kulturni okoliš zemlje domaćina, Ekoturizam podrazumijeva očuvanje kao i interese svih uključenih“. Mnogi prostora (prirodnog i antropogenog), turistički teoretičari koriste i smatraju očuvanje autohtonog (lokalnog) identi- prikladniji naziv responsible tourism (od- teta i kvalitete života domicilnog stanov- govorni turizam). ništva. Isto tako očuvanje bioraznoliko- C. Kasper predlaže formiranje posebne sti i kvalitete okoliša, a ujedno osigurati ekološke discipline „turističke ekologije“ gospodarski rast i razvoj destinacije. kao „znanosti o odnosu i utjecaju turizma Iznad svega turist se mora osjećati za- prema okolišu“. Pri tome misli isključivo dovoljan jer turizam je doživljaj. Osim na ekološko održivi turizam, trajni, ali što turizam degradira, on i čuva prostor. ekološki odgovoran i kvalitetan turizam. Onaj koji zauzme kreira, ali ponekad i banalizira. Isto tako ga i valorizira. A do- micilno stanovništvo u najboljem slučaju TURISTIČKA VALORIZACIJA PRIRODNIH ekološki obrazuje. OBJEKATA Zaštićena područja idu u red najatrak- Turizam je privredna grana koja se osla- tivnijih turističkih odredišta i s velikim nja, razvija, opredjeljuje i ostvaruje na potencijalom za razvoj kompleksne turi- primarnim vrijednostima prirodne sredi- stičke ponude. U konceptu turizma za- ne. On je izvanredna mogućnost da se štićena područja čine specifičan turistič- zaštićeni oblici prirode ekonomski valo- ki proizvod koji je kombinacija različitih riziraju, posebno s usklađivanjem ciljeva sadržaja, uključujući geomorfološke, zaštite sa stupnjem i oblikom turističkog klimatske i krajobrazne karakteristike razvoja. Zaštićeni prirodni prostori pru- prostora, lokalitete posebnih atrakcija, žaju šansu aktivne zaštite, korištenja i biološke resurse, ali i vrste transporta, unapređenja prirodnog okoliša u tom vrste smještaja, specifičnu turističku in- prostoru. Zbog masovnosti turizam je frastrukturu i specifične aktivnosti. izvanredna prilika da se preko turista Možda najsveobuhvatniju i najcjelovitiju kao medija širi propaganda o potrebi misao o zaštićenim prirodnim vrijedno- zaštite prirode. Time se još jednom po- stima je izrekao svjetski ekspert za ovu tvrđuje uzajamnost veze zaštite prirode problematiku Ashish Kotari: „Moramo

97 shvatiti da zaštićena područja kojima • uvjeti zaštite i mjere očuvanja vrijed- upravlja lokalna zajednica, često nisu nosti zaštićenog područja iziskivat samo projekti, nego u mnogome način ži- će znatne troškove njihove proved- Ljetopis GVG ‘17 GVG Ljetopis vota utemeljen u povijesti i tradiciji“. be, koje barem u početnoj fazi uspo- stavljenja neće biti moguće pokriti U praksi gotovo da i nema jednog sa- realnim izvorima prihoda od kori- mostalnog oblika turističkog korištenja, štenja samoga zaštićenog područja već se više njih isprepleće i nadopunjuje. Karakteristika posebno zaštićenih obje- • važnost područja na nacionalnoj, re- kata prirode znači organiziranje oblika gionalnoj ili lokalnoj razini takva je korištenja, odnosno svođenje svih obli- da bi alternativno rješenje korištenja ka korištenja na ekološki dopuštene, a ovakvog prostora bilo neprihvatljivo ograničeni su ekonomski oblici korište- pa je opravdano očekivati pomoć s nja. Oprema prostora zaštićene prirode navedenih razina u njegovu očuva- treba, uz poštovanje ciljeva zaštite priro- nju i razvoju. de, omogućiti i nesmetano odvijanje tu- Biološke su vrijednosti ishodište u vred- rističkog prometa. Dakle treba usposta- novanju prirodnih prostora, tek se kroz viti kontakt između prirodnog ambijenta ocjenu krajobraznih i drugih obilježja i korisnika tj. turističke klijentele. To će prostora može zaključiti o njegovu uku- se postići ako je prirodni prostor sačuvao pnom potencijalu i vrijednosti. dovoljno prirodnosti, svoju izvornost. Uopće prostor svih zaštićenih objekata Osobine koje određuju neki prostorni ne može se planirati za potrebe turiz- prirodni sustav manje ili više vrijednim ma prema prostornim mogućnostima, ovise o društvenoj procjeni koliko je već prema ekološkim. Također je vrlo određeni sustav u danom trenutku stvar- bitna arhitektonska izvedba podignutih no vrijedan. Te su vrijednosti zapravo objekata. Ona se mora prilagoditi nepo- subjektivna procjena na osnovi više kri- srednom ambijentu i okolnom pejzažu. terija, od kojih se prema autoru najčešće Svaki objekt mora biti pažljivo lociran da primjenjuju: ne nagrđuje i ne ometa prirodne vizure. • kriterij izuzetnost To se posebno odnosi na individualnu • kriterij rijetkosti izgradnju, koja se najčešće locira u naja- • kriterij ugroženosti. traktivnijim prirodnim predjelima, gdje je i neposredno prisvojila i te predjele. Valorizacija prirodnih predjela posebi- ce u turističkoj djelatnosti uglavnom je Kada govorimo o zaštićenim prirodnim predmetom teorijskog pitanja jer se ne cjelinama (objektima), moramo spome- mogu dati definitivni odgovori. U današ- nuti da oni pružaju izvanrednu priliku za nje se vrijeme osobito ističe opći globalni prezentaciju mnogih aktivnosti kao što problem onečišćenja i velika svijest čo- su znanstveno-istraživačke ekskurzije, vjeka o potrebi za zdravstvom i očuva- osnivanje stručnih službi za prezentaci- nom prirodom. Ponekad je i nerazumno ju i čuvanje (stručni vodiči, čuvari i sl.), inzistirati na kvantitativnim metodama održavanje kulturno-zabavnih manife- i matematičkim formulama izražavanja stacija, održavanje stručno-znanstvenih ekoloških vrijednosti i parametara. To skupova u prostoru zaštićenih objekata zahtijeva točno definiranje pojmova tu- prirode i slično. rističke valorizacije, utvrđivanje meto- Koncepcije određivanja ukupne vrijed- dologije prema ciljevima istraživanja i nosti zaštićenoga područja temelje se na štovanje specifičnosti i konkretnosti po- sljedećim pretpostavkama: stavljenog zadatka, cilja i problematike.

98 NOVE TENDENCIJE I ORIJENTACIJE putove svoga poželjnog izlaza i ponovno U TURIZMU stvara pretpostavke za nova dostignuća, ali sada, sve više, u odgovornom plani- Ljetopis GVG ‘17 GVG Ljetopis Sveukupnost nepovoljnih i negativnih ranju i razvoju, u diskretnoj i ambijen- elemenata masovnog i uniformnog tu- talnoj ponudi, u građenju harmonije rizma postupno je nagrizla njegove više između turista i lokalnog stanovništva, nego očite pozitivne učinke i djelovanje u prestrukturiranju postojeće ponude, u na relativno slabljenje utjecaja pozitivnih intenzifikaciji, selekciji, korekciji i diver- socio-kulturnih, ekonomskih i prostor- sifikaciji ponude, u ravnoteži ekoloških no-ekoloških činitelja pa je masovni turi- i infrastrukturnih zahtjeva i gospodar- zam upadao sve više u svoja proturječja i skog cilja, u komplementarnosti pojedi- u sve izrazitiju krizu rezultata i identiteta. nih privrednih činitelja, u stvaranju tu- Preko „industrije putovanja“ i kolektiv- rističke usluge primjerene suvremenim nih aranžmana, koji se temelje na dobi- čovjekovim potrebama u kojoj će čovjek ti i ekonomističkom pristupu, stvarao je biti subjekt i zaista polazni i konačni cilj (umjesto izvornog i odgovornog) izma- turističke filozofije, etike i poslovodstva. nipuliranog gosta, te je sve više postajao žrtvom vlastitog uspjeha. Konfekcijska Masovni turizam ili gubi na značenju ili se ponuda, velike turističke aglomeracije, uspješno (koliko je to moguće) transformi- jačanje svekolikih negativnih pojava na ra u nove oblike i vrste, ili se pak, sve više socijalnom i ekološkom planu produblji- zamjenjuje novim selektivnim organizacij- valo je njegovu sve očitiju agoniju, tako skim formama na mikroplanu (poduzeća) da se zaista morao učiniti njegov rediza- ili makroplanu (turistička destinacija). jn, ali i mijenjati njegova polazišta. Javlja se pojam „selektivni turizam“, „se- Kada govorimo o pojmu „masovni turi- lektivni oblici turizma“, „alternativni turi- zam“, „totalni“, „uniformni“, „konfekcijski“, zam“, „alternativni oblici turizma“ ili samo „industrijski“, „serijski“ i sl., ne mislimo „novi turizam“ kao antipod „masovnom samo na njegovo kvantitativno obilježje, turizmu“. Takav pojam se ne nalazi u stra- odnosno na masovnost turističkih putova- noj literaturi, ali se govori o „alternativ- nja, već na njegovo kvalitetno obilježje i nom turizmu“, što bi smisleno odgovaralo potrošačko ponašanje turističke populacije. pojmu „selektivni“. Ipak razgranjujući lo- gično pojam „selektivni turizam“, napose Suvremenici smo ostvarivanja poznate s tržišnog aspekta, možemo se složiti da prognoze američkog futurologa H. Kah- je mnogo određenija sintagma „selektivne na, da će oko 2000. godine turizam biti vrste turizma“. najveća svjetska industrija. S obzirom na sve negativnosti koje nosi stalno rastući Turist današnjice traži i pronalazi mno- trend turizma u svijetu, planeri turistič- ge druge turističke sadržaje i aktivnosti, kog razvoja nude razne alternative u tako da sam naziv „alternativni“ i nije smislu pomirenja gospodarskoga, prirod- uvijek primjeren i potpun termin u de- noga, ekološkoga, sociološkoga i humani- finiranju turističkog sadržaja ili ponude. stičkog aspekta turističke djelatnosti. Dakle, promatrajući s tržišnog aspekta ovu problematiku moramo imati na umu Sve se više razvijaju tzv. kvalitativni či- da turistička ponuda i potražnja uvjetuje nitelji. Kvaliteta i rast zamjenjuju se ra- stvaranje različitih novih tipova turistič- zvojem temeljenim na kvaliteti izbora, kih potrošača, koji se razlikuju prema identiteta, ambijenta i čistoći okoliša. svojim turističkim potraživanjima i mo- Turizam u posljednjih dvadesetak godi- gućnostima trošenja (nautičari, lovci, nu- na polagano, ali sve uspješnije pronalazi disti, sudionici simpozija, kongresa i sl.).

99 Razlozi koji čine selektivnost su svakako Kako se društveno-politička, ekonomska izbor motiva ili ponuda, koji se nude na tu- i ekološka događanja u svijetu nemi- rističkom tržištu. A tih može biti nebroje- novno apliciraju na turistička kretanja i Ljetopis GVG ‘17 GVG Ljetopis no mnogo. Zbog toga moramo ipak imati trendove, svakako se očekuje, a i poka- na umu da se za pojedine selektivne vrste zatelji su takvi da se sve više traže mno- odlučuje manji broj ljudi (npr. razne vrste gi alternativni oblici turizma (selektivne ekoturizma ili ekskluzivnog turizma). Zato vrste turizma). Formiraju se novi tipovi su u turističkoj ponudi selektivne vrste tu- turista, koje karakterizira dinamičnost, rizma uglavnom dopuna osnovnoj turistič- više slobode kretanja, znatiželja, neovi- koj ponudi ili pak alternativa. snost o vremenskoj stezi, želja za novim sredstvima, doživljajima, ambijentima, Međutim sve izraženije promjene u turi- sadržajima i motivima. stičkoj potražnji dovode do diferencijacija i podjela turističke ponude. Napose se to Mnogi se selektivni oblici turizma još odnosi na raznolikost u dobnoj i socijalnoj uobličavaju. Turistički potrošači još nisu strukturi turista. Sve su veće promjene po- odredili točno želje i potražnje u pojedi- našanja turista, osobito se traže putovanja nim vrstama. Za neke vrste turizma, npr. izvan tradicionalnih „špica“ (sezona). S lovni, nautički, zdravstveni, seoski, kon- obzirom na rast platežne moći sve većeg gresni i sl., znamo gotovo sva potraživa- broja stanovništva i više slobodnog vreme- nja i lako ih je pratiti i planirati. na u razvijenim zemljama, raste interes za Turizam u svijetu i Europi i dalje će rasti. češća, ali kraća putovanja tijekom godine, On postaje potreba svih slojeva društva. upotpunjena nekim doživljajima ili avan- Međutim izučavajući turističke orijentaci- turama, povećava se potražnja za novim je uviđamo da se današnji turist sve više raznolikijim sadržajima, neuobičajenima individualizira, postaje sve zahtjevniji i ne- (pustolovni, kulturni doživljaji, povratak predvidiv. Stoga današnji gost traži da ga prirodi, aktivni odmor). se ponudom zainteresira, privuče i zadrži. Različiti su pristupi klasifikaciji selektivnih Mnoge nove vrste turističke ponude nesta- vrsta turizma ili segmenata. Ono se svodi ju ili ih turistički korisnici stvaraju, a mnogi na određivanje po nekim kriterijima. Jesu turisti (napose potencijalni) od turističkog li to vrste putovanja, motiv ili nešto drugo, tržišta očekuju da ih ono aktivnim ponu- uvijek se uzima u obzir tržišni aspekt. dama zainteresira i privuče. Stoga je velik posao i odgovornost na planerima da pra- Tako uz standardnu podjelu na kongre- te i osluškuju svjetske turističke trendove sni, zdravstveni, nautički i dr. (po mo- (ne zanemarujući geopolitičke, ekonom- tivaciji) mogu se naći i podjele prema ske i ekološke procese i zbivanja) kako bi namjeri (svrsi) putovanja, kao: a) re- mogli na vrijeme reagirati. Dakle, važno je kreacija i relaksacija, b) obilasci, razgle- uskladiti i prilagoditi strukturu turističke danje i kultura, c) posjeti prijateljima i ponude prema zahtjevima potražnje. rodbini, d) poslovni turizam i e) speci- jalni oblici (u njima su i oni potaknuti Područje Turopolja kao dijela jedinstve- posebnim motivima kao: studij, sport, nog nizinskog područja naše zemlje sa zdravlje, religija i sl.). svojim specifičnim i jedinstvenim - bio loško-ekološkim, krajobraznim i kultur- Vrste turizma mogu se odrediti i prema no-povijesnim specifičnostima predstav- zanimanju korisnika za određeni proi- lja izuzetnu priliku za obostrani interes i zvod (npr. aktivni turizam, kulturni, od- realizaciju aktivnosti kako zaštite prirode morišni i nadmorski), prema staleškim i okoliša tako i specifičnih gospodarskih obilježjima (socijalni, elitni) itd. aktivnosti u sklopu turističke valorizacije. 100 LITERATURA

Drvodelić, D., 1999: Ekološki i prostorni značaj Turopoljskog luga. Diplomski rad. Sveučilište u

Zagrebu, Šumarski fakultet, 93 str., Zagreb. ‘17 GVG Ljetopis Elaborat „Zaštita staništa i biološke raznolikosti na području Turopolja“ – rezultati prve godine istraživanja; ožujak – studeni 1997. Elaborat „Zaštita staništa i biološke raznolikosti na području Turopolja“ – rezultati druge godine bioloških istraživanja (1998). Jadrešić, V., 2001: Turizam u interdisciplinarnoj teoriji i primjeni. Školska knjiga, 344 str., Zagreb. Klarić, Z., 1994: Određivanje prihvatnog potencijala u Sredozemlju i njegov utjecaj na poimanje održivog razvitka turizma. Zbornik radova međunarodnog znanstvenog skupa „Prema održivom razvitku turizma u Hrvatskoj“, 17-32, Zagreb. Kobašić, A., 1993: Moderni turizam i usmjeravanje turističke ponude. Turizam 41 (7-8), 155-165, Zagreb. Martinić, I., 2010: Upravljanje zaštićenim područjima prirode – planiranje, razvoj i održivost. Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet, 368 str., Zagreb. Osnova gospodarenja za G. J. „Turopoljski lug“ 2015. – 2024. Ružić, P., 2009: Ruralni turizam. Institut za poljoprivredu i turizam Poreč. 244 str., . Starc, N., 1994: Razvoj, održivost i ocjena ulagačkih pothvata. Zbornik radova međunarodnog znanstvenog skupa „Prema održivom razvitku turizma u Hrvatskoj“, 67 – 81, Zagreb. Španjol, Ž., 1992: Zaštita prirode u općini Rab. Glasnik za šumske pokuse 28: 49-132, Zagreb. Španjol, Ž., 1993: Uloga posebno zaštićenih objekata prirode u turizmu. Glasnik za šumske pokuse, posebno izdanje 4: 231-242, Zagreb. Španjol, Ž., 1994: Nacionalni parkovi Hrvatske – razvoj i perspektiva. Zbornik radova sa simpozija – Pevalek „Flora i vegetacija Hrvatske“, 125-132, -Zagreb. Španjol, Ž., 1996: Zaštita prirode i okoliša u Republici Hrvatskoj, Šumarski list CXX, 3-4: 107- 119, Zagreb. Španjol, Ž., 1997: Mogući oblici na otoku Rabu. Turizam 45 (1-2): 38-44, Zagreb. Španjol, Ž., 1997a: Turizam i zaštita prirode. Socijalna ekologija 6 (1-2): 93-108, Zagreb. Tadej, P., 1992: Ekologija i drugi faktori promjene turističkog stila. Turizam 40 (9-10): 145-152, Zagreb. Vukelić, J., Ž. Španjol, 1996: Zaštićeni objekti hrasta lužnjaka u Hrvatskoj. Monografija „Hrast lužnjak (Quercus robur L.) u Hrvatskoj“, 307-327, HAZU – JP „Hrvatske šume“, -Zagreb. Vuković, B., 1994: Turizam u susret budućnosti. Mikrorad d.o.o. i Ekonomski fakultet, Zagreb. Wagner, D., 1995: Ekoturizam. Zbornik radova „Razvoj turizma u kontinentalnom dijelu Hrvatske“, Hrvatski farmer, Zagreb. http://www.dzzp.hr/ekoloska-mreza/natura-2000/ekoloska-mreza-rh-natura-2000-1300.html

101