MJESEČNA REVIJA ZA HRVATE U SVIJETU BROJ/NO. 4 MONTHLY MAGAZINE FOR CROATS ABROAD TRAVANJ/APRIL 2006. REVISTA MENSUAL PARA CROATES DEL MUNDO 10 KN

RAZGOVOR: Učiteljice hrvatskog jezika o dojmovima iz Argentine REFORMA VISOKOŠKOLSKOG OBRAZOVANJA - Bolonjski proces

RAZGOVOR: fra Drago Vujević, misionar u JAR-u

GRADITELJSKA BAŠTINA - Šibenska katedrala HRVATSKI DANI U CHICAGU - za djecu, mladež, učitelje i roditelje ISSN 1330-2140 RAZGOVOR: Anto Kajinić, prodekan akademije likovnih umjetnosti Široki Brijeg UVODNIK / EDITOR'S FOREWORD

a nama je najradosniji kršćanski blagdan aster is behind us, the - Uskrs, blagdan svjetla, ljubavi i nade. Nikada most joyous of the ga nije kasno čestitati te smisao njegov i poru- Christian holidays, Zke nositi u našim svakodnevnim životima. Stoga je i Ethe holiday of light, love and nekoliko stranica ove Matice u tome duhu i ruhu. Go- hope. It's never too late to voreći o ruhu, i ova je Matica obukla svoje novo ruho, offer our greetings and to nadajmo se vama drago, a oku ugodno. Uz kvalitetniji carry its message to the daily papir, tu je i novi dizajn, nove rubrike, novi suradnici. rhythm of our lives. With Uz poštovanje tradicionalnih vrijednosti koje ćemo i this in mind we bring you a dalje čuvati, idemo ukorak s modernom Hrvatskom few pages dedicated to the kako bismo vam je što bolje predstavili. spirit and attire of Easter. Osim neupitnih prirodnih ljepota i bogatstva naše And speaking of attire, this kulturne i ine baštine, Hrvatska danas nudi niz kvali- issue of Matica is decked tetnih mogućnosti za život koje su na razini razvijenih out in its own new outfit, to zemalja u kojima vi živite. Uzmimo primjerice 'bo- your liking we hope, and pleasing to the eye as well. Besides a better quality lonjski proces' koji je i udarna tema ovoga broja, a koji of paper we bring you a new design, new columns and new correspondents. će hrvatskim školarcima omogućiti, prvi put, ravno- While respecting and preserving the traditional values , we step in time with pravno umreženje u akademsku zajednicu Europe pa i modern Croatia with the aim of presenting it to you in the best way possible. svijeta. Eventualni ulazak u EU Hrvatsku obvezuje na Besides undoubted natural beauty and a wealth of cultural and other stotine reformi, praktički na svim poljima života. Neke heritage, Croatia today offers a wide array of opportunities for quality living od njih već su u tijeku, a neke tek dolaze. at the level of the developed countries in which you live. Take for example O svemu tome nastojat ćemo vas objektivno i the Bologna Process, the main topic of this issue, which will allow Croatian realno informirati. Doduše, ima tu i problema. A gdje students , for the first time, to network at an equal footing with the European ih nema!? Suočit ćemo se i s njima i pokušati naći and global community. Croatia's eventual entry in EU membership obliges it odgovore na pravim mjestima. to numerous reforms, in practically every walk of life. Some are already hap- S obzirom na to da smatram da smo mi - domo- pening , some are yet to come. vinska i iseljena Hrvatska - dvije grane jednoga stabla, We will do our best to keep you abreast of this objectively and realisti- a časopis Matica most zajedništva koji nas spaja, cally. There are, admittedly problems in Croatia , but where are they in short iskreno se nadam, želim i vjerujem da ćete i vi svojom supply!? We'll face them too and try to find the answers in the right places. suradnjom, razmišljanjima, kritikama i prijedlozima Given that I believe that we – homeland and emigrant Croatia – are sudjelovati u ovim uzbudljivim trenutcima pisanja two branches of the same tree and that Matica magazine is a bridge of uni- novije hrvatske povijesti. Samo ono što je zapisano ty joining us, I honestly hope, wish and trust that you too will take part in ostaje zauvijek. Govoreći o povijesti, HMI ove godine recording these exciting moments in newer Croatian history through your obilježava 55 godina svojega postojanja. contributions, thoughts, critiques and suggestions. Only that which is written Prigoda je to da se krene u nove izazove, nove remains forever. And speaking of history, the CHF this year is marking the zadatke koje pred nas postavljaju hrvatska država i 55th year of its existence. hrvatsko iseljeništvo. Pred nama je sezona pojačanih This is an opportunity to move towards new challenges, towards the new ljetnih djelatnosti . Ubrzavaju se pripreme za dolaze- tasks put to us by domicile and emigrant Croatia. Ahead of us is a season of ći prvi festival klapa iz iseljeništva, za prve svjetske intensified summer activities. Preparations are gearing up for the coming first športske igre iseljenika, prvo svjetsko nogometno festival of a cappella Klapa singing in the emigrant communities, for the first prvenstvo iseljenika itd. Primjećujete tu riječ: prvo, world emigrant games, the first world emigrant soccer championships and prvi. I što je najljepše, odaziv je na te prvijence odli- so forth. You've noticed the repeated word: first. And what's best, the turnout čan. Primijetit ćete i veći broj oglasa u ovoj Matici, kao for these debuts is excellent. You'll also notice a greater number of advertise- i oglas o marketinškim uslugama HMI-a, a obogaćuju ments in this issue of Matica, and the advertisement of CHF marketing servi- se i naše web stranice www.matis.hr. O svemu tome ces. Our web pages at www.matis.hr have also been broadened. Read all about čitajte u ovom i idućim brojevima vaše i naše Matice. it in this and coming issues of your and our Matica. Vraćajući se početku ovog uvodnika, svim našim Coming full circle to the opening of this foreword, we here at the editorial čitateljima, vašim obiteljima, prijateljima i općenito office, with Croatia at heart, wish you our readers, your families, friends and svim ljudima dobre volje, s Hrvatskom u srcu, mi u all people of good will a happy Easter filled with eternal light, love and peace redakciji želimo sretan Uskrs pun vječnoga svjetla, ljubavi i mira. The Editor

Urednik mjesečna revija str. 40 HRVATSKE MATICE ISELJENIKA

GODIŠTE LV BOLONJSKI Broj 4/2006

RAVNATELJICA HMI PROCES U Katarina Fuček HRVATSKOJ GLAVNI UREDNIK Nenad Zakarija

POMOĆNICA GLANOG UREDNIKA Diana Šimurina-Šoufek HMI u svijetu i domovini Baština 19 Task Force 2006. 46 Šibenska katedrala LEKTOR 70 Hrvatske svjetske igre u Zadru 2006. 44 Razgovor s Krešimirom Galinom, Tomislav Salopek 15 Hrvatski dani autorom izložbe “Hrvatska narodna glazbala u prostoru i vremenu” UREDNIŠTVO U potrazi za korijenima 35 Knjiga “Etnofrizure Hrvatske” novinarke: Željka Lešić, Ivana Rora 14 Rodoslovlje: izazov i putokaz 60 Povijesna i uskršnja zvona zagrebačke urednik rubrike “U potrazi za korijenima”: 12 Razgovor s Hrvojem Salopekom, katedrale Hrvoje Salopek voditeljem Odjela za autoht. manjine 6 Pasionska baština tajnica: Snježana Radoš HMI 10 Pisanice 28 Hrvatska manjinska naselja u 65 Korizmeni napjevi u izvedbi “Lada” Zagreb, Trg Stjepana Radića 3 Mađarskoj pp 241 Aktualnosti/Događanja 10002 Zagreb, Hrvatska Hrvati u svijetu 51 Zagrebačko druženje Zemunaca i Telefon: +385 (1) 6115-116 56 Silvija Hinzmann, antologičarka Srijemaca Telefax: +385 (1) 6110-933 njemačkih krimi priča iz Međimurja 68 Dobrotvorni koncert HKD “Napredak” E-mail: [email protected] 66 Vuglec za nove listeke iz Mississauge u Lisinskome Web: www.matis.hr 32 Crans Montana forum Crkva u Hrvata 69 Humanost na djelu: Iva Brnčić 26 Fra Drago Vujević, misionar u JAR-u GODIŠNJA PRETPLATA 48 Esej o “Otkriću blizine” S. Lice Hrvati u BiH (zračnom poštom) 49 Nove knjige religijske tematike 22 Hrvati u bosanskohercegovačkom SAD 40 USD, Kanada 55 CAD, društvu Australija 55 AUD, Novi Zeland 40 USD, Izdavaštvo, obrazovanje , kultura 62 Anto Kajinić, prodekan ALU Široki Južna Afrika 40 USD, Južna Amerika 40 USD 58 Međunarodni sajam knjiga u Leipzigu Brijeg (običnom poštom) 17 Ana Nikšić i Jelena Šimac, učiteljice 24 BiH NE BiH Zemlje EU 25 EUR, Hrvatska 100 KN hrv. jezika u Argentini 40 Od jeseni prva generacija “bolonjaca” Obljetnice DEVIZNI RAČUN BROJ: 52 Anrun Bezić Domić, pisac iz Čilea 70 333. obljetnica smrti Zrinskoga i 702000-VAL-9100000-132344-273 54 Predstavljena knjiga Carmen Vrljičak Frankapana kod Privredne banke Zagreb, Račkog 6 50 Nova kniga o generalu Gotovini 55 Šime Strikoman, majstor umjetničke Povjesnice ŽIRO RAČUN ZA UPLATU U KUNAMA: fotografi je 20 Feljton Lijepom našom 1991. 2390001-1100021305 59 Haiku, trostih bez rime Hrvatska poštanska banka 30 Veze pečuškoga i osječkoga kazališta Šport 8 Uskrsna lirika 72 Športska emigracija DIZAJN I PRIPREMA: 25 Društvo hrvatsko-slovačkog 74 Hrvatske svjetske igre - Zadar 2006. Krunoslav Vilček, Zagreb prijateljstva 75 SP u nogometu 77 Mjesečni pregled športa TISAK: Gospodarstvo Vjesnik, Zagreb 38 Izazov kravate 70 Pisma uredništvu 36 Gospodarstvene vijesti

3 matica travanj/april 2006. USKRSNE ČESTITKE

Dragi Hrvati i građani hrvatskoga podrijetla!

Vama i vašim obiteljima upućujem iskrene čestitke povodom Uskrsa u ime Hrvat- ske matice iseljenika i svoje osobno ime.

Ovih se predblagdanskih dana brojni Hrvati i njihovi prijatelji diljem svijeta susre- ću u hrvatskim katoličkim misijama na svim kontinentima i utječu se za zdravlje, mir i sreću svojih bližnjih.

Živeći i radeći u različitim kulturama svijeta, spoznali ste ljepote suživota i bla- godati različitosti pa se nadamo da ćete to obilje duhovnih vrijednosti prenijeti kako svojoj djeci tako i nama u matičnoj zemlji.

Mnogi od vas, osobito oni koji žive u zemljama Europske unije, provest će Uskrs sa svojim obiteljima u Hrvatskoj i u toj toplini Doma naći nadahnuće za nove životne izazove.

Poštujući tu duhovnu tradiciju blagdana Kristova uskrsnuća i nade u bolje sutra još jednom svima skupa želim sretan Uskrs!

Katarina Fuček, ravnateljica Hrvatske matice iseljenika

4 matica travanj/april 2006. USKRSNE ČESTITKE

Hrvatski svjetski kongres (HSK) RADOST PROLJEĆA I USKRSA

Proljeće se ovdje oko nas sve više ustaljuje, a uskrsni nas blagdani obasiplju nadahnutim porukama. Otplovljuje velikim zaveslajima ova godina pred nama, a iza nas u HSK diljem svijeta puno je djelatnosti, ali i očekivanja i nada. Iza nas je u Hrvatskoj matici iseljenika (HMI) bila smjena ravnatelja. Djelovanje gosp. Nikole Jelinčića kao dosadašnjeg ravnatelja HMI ostat će glede Hrvatskog svjetskog kongresa (HSK) upamćeno po nekoliko vrlo značajnih stvari: pod njegovim ravnateljstvom Matice, Hrvatski svjetski kongres (HSK) vratio se u svo- ju matičnu kuću (HMI), ugledna djelatnica HMI, novinarka Željka Lešić postala je i ravnateljicom Domo- vinskog sjedišta HSK, a mjesečnik MATICA pod urednikom Nenadom Zakarijom ponovno je otvorio svoje stranice Hrvatskom svjetskom kongresu. Gosp. Jelinčiću i svima u HMI koji su u vrijeme njegovog mandata za hrvatskog čovjeka izvan domovine bilo što dobra učinili, veeeeelika hvala! Vlada RH imenovala je sada ravnateljicom HMI gđu Katarinu Fuček. Iz otvorenog razgovora s njome dade se bez dvojbe zaključiti, da će gđa Fuček uistinu biti okrenuta potrebama i plemenitim vizijama hrvat- skog izvandomovinstva, te da podupire HSK u svim dosadašnjim i novim nastojanjima na istom tom polju povezivanja domovinskog i iseljenog hrvatskog čovjeka. Želimo joj od srca dobrodošlicu i svaki uspjeh u povezivanju, čuvanju i promicanju nedvojbenih hrvatskih interesa s ovu i s onu stranu granice. Pred nama su se razmahale pripreme za Hrvatske svjetske igre u Zadru i Zadarskoj županiji u organi- zaciji HSK od 15.-21. srpnja 2006, a pod pokroviteljstvom Vlade RH i uz više uglednih suorganizatora kao što su, primjerice, Zadarska županija i Hrvatski olimpijski odbor. Predsjedatelj Radnog odbora za mladež HSK-a i ravnatelj Igara gosp. Jure Strika sa svojim suradnicima vrlo je zadovoljan dosad učinjenim, ali i upozorava da se vrijeme za posljednje prijave već približava polako kraju. Velika hvala slavnim nogometaši- ma Robertu i Niki Kovaču na promicanju Igara, kao i vodećim hrvatskim pjevačima Miroslavu Škori i Mar- ku Perkoviću Th omsonu koji su zajedno sa Šimunom Šitom Ćorićem snimili svečanu pjesmu Igara “Ovdje je uvijek tvoj dom”. Kako se odmah nakon Igara održava i Konvencija HSK-a, potičemo sve nacionalne kongrese i njihove službene delegate za ovu važnu Konvenciju HSK da se temeljito i s velikom odgovornošću priprave za nju. U svjetlu svih tih gore navedenih događanja, poruka i planova, svim Hrvaticama i Hrvatima, te njiho- vim potomcima i prijateljima u domovini i diljem svijeta želim u ime HSK radosne i inspirativne uskrsne blagdane. Neka sve što je lijepo i dobro u nama i kraj nas uskrsne i procvjeta!

Dr. fra Šimun Šito Ćorić, predsjednik HSK-a

Švicarska, Uskrs 2006.

5 matica travanj/april 2006. JOZO ČIKEŠ, UTEMELJITELJ I UMJETNIČKI VODITELJ PASIONSKE BAŠTINE Ima li i u iseljeništvu čuvara pasionske baštine?

etnaesta, jubilarna manifestaci- zena trajno umivanog (osobito na našem struje i drugim nedaćama. To više što su se ja Pasionska baština okupila je jugu) hrvatskim jezikom u službi Božjoj do Zagreba doslovce probila dva autobusa mnoštvo sudionika i ponudila - glagoljicom, te na slojevitosti kulturnog i pjevača iz Dalmacije da bi nam svima po- možda najreprezentativniji liturgijskog blaga srednjoeuropskog prosto- dijelili maslinove grančice i “barabane”. Bio program od svojega početka. ra hrvatskog sjevera. Zatim na glazbenom je to najrječitiji govor o tome tko smo, što PZapočela je velikim humanitarnim kon- fundusu koji je, stvarajući ili apsorbirajući, smo i kojoj kulturi mira pripadamo. Ljudi certom u Koncertnoj dvorani Vatroslava pratio sve europske glazbene i liturgijske su u pučkome pjevanju, osobito Dalmatinci, Lisinskog (za pomoć Dječjoj bolnici KBC mijene, te pučkom glazbenom stvaralaštvu osjetili jeku prošlosti, svoj zavičaj, a u Plaču Šalata u Zagrebu) na kojem je, uz Simfoniju cjelokupnoga hrvatskog etničkog korpusa. Jeremije proroka nad porušenim Jeruzale- pjesni Zalosnich Henryka Goreckog i Ada- Naposljetku, i na hrvatskome graditeljstvu, mom prepoznali Hrvatsku koja krvari, “ra- gio Samuela Barbera, praizvedena i “Hr- kiparstvu i slikarstvu, od starohrvatskih be- sutu bašćinu” naših pjesnika, i ponos naroda vatska misa” našega poznatog skladatelja i nediktinskih crkvica do recentnoga stvara- spremnog na obranu. dirigenta Igora Kuljerića, a završila velikim laštva. Uz potporu Ministarstva kulture i Uskrsnim koncertom u Hrvatskom glazbe- Je li Domovinski rat dodatno učvrstio zagrebačkog Gradskog ureda za kulturu nom zavodu. ova, temeljna polazišta? osnovali smo Udrugu Pasionska baština, O ovoj važnoj kulturnoj manifestaciji — Rušenje, paljenje i uništavanje svega sa- koja na posve volonterskoj osnovi djeluje razgovarali smo s umjetničkim voditeljem i kralnog i nacionalnog još nas je više učvr- i danas. ustrajnim dobrim duhom Pasionske baštine stilo u uvjerenju da s pasionskog pologa Što je u međuvremnu ostalo isto, a što mr. Jozom Čikešom. treba skinuti prašinu zaborava i da nepri- se u organizaciji mijenjalo? Kad ste pokretali Pasionsku baštinu, jatelj često bolje pogađa po čemu smo ono — Osnivanjem Udruge izgubili smo pro- jeste li mislili da ćete “dogurati” do ove što jesmo nego mi sami. Možete zamisliti stor kulture SC-a i mnogo ljudi koji su kao lijepe obljetnice? naš ponos i zanos kad smo u kinodvorani logistika bili uključeni u programe Pasion- —Vjerovao sam u projekt, ali nisam mislio Studentskog centra otvorili prvu Pasionsku ske baštine. Srećom, brzo su nas prepoznali da ćemo slaviti 15. obljetnicu. Naime, moj je baštinu, unatoč strahu od granata, nestanku drugi i danas možemo reći da se naši pro- osnovni motiv bio upozoriti na umjetničku i kulturnu vrijednost pasionskih sadržaja koje je komunistički ateistički režim zatirao i omalovažavao, i na razini pučke tradicije i onoga što kolokvijalno nazivamo umjetnič- kim stvaralaštvom, smatrajući takve sadrža- je natražnjačkim i bezvrijednim. Bio sam i ostao duboko uvjeren da hrvatski intelektualac mora poznavati in- spirativne temelje bogate europske kulture kako bi Europu mogao cijeniti, voljeti i u njoj naći prostor za sebe i Hrvatsku. Dakle, osnovno pitanje za nas nije bilo vjerovati ili ne vjerovati, nego pitanje imati ili ne mati identitet.

SPAŠAVANJE “RASUTE BAŠĆINE” Zato smo u programu zapisali da će se Pa- sionska baština temeljiti na književnom bogatstvu hrvatske pisane i predajne riječi (pjesničke, romansirane, dramske), na li- turgijskom bogatstvu mediteranskog ba-

Napisala Ksenija Erceg

6 matica travanj/april 2006. grami događaju u gotovo svim relevantnim tvo na pasionske teme. Svake godine na sve- programa treba istaknuti praizvedbu Hr- kulturnim ustanovama i sakralnim građevi- čanostima sudjeluje 500-700 sudionika, a vatske mise Igora Kuljerića, djela koje će, nama u Zagrebu. Zatim, dobili smo slobodu najbrojnije su pučke skupine iz cijele Hrvat- sigurno, ući u povijest hrvatske glazbe, koja rada i djelovanja, ograničeni samo materi- ske. Procjenjujemo da nas u prosjeku svake je i dobila prvu nagradu na ovogodišnjem jalno-novčanim sredstvima kojima raspola- godine prati 5 do 6 tisuća posjetitelja. natječaju za novo glazbeno pasionsko stva- žemo. Od prvog dana svi su naši programi Kakvo je mjesto ove manifestacije u sa- ralaštvo. Pripominjem da je druga nagrada besplatni, a naša Udruga nema nijednog kralnoj kulturi i očuvanju tradicije pred dodijeljena oratoriju Uskrsnuće Ljube Sti- uposlenika. najezdom površnosti, kratkog pamćenja pišića koji je prošle godine praizveden na Kako Vi osobno kao začetnik i najtvrdo- i svakovrsnog konzumizma? Pasionskoj baštini, i treću je nagradu dobila glaviji borac za “dug život” ove manife- — Već sam rekao da nismo pokrenuli sa- skladba Sarina molitva Mladena Tarbuka, stacije gledate na taj razvojni put? kralni projekt, iako je tema kojom se bavimo koja je posvećena Pasionskoj baštini i pra- — Dobro ste rekli, trebalo je mnogo tvrdo- naglašeno sakralna. Naš pristup jest upozo- izvedena je ove godine. glavosti, što meni kao Biokovcu i ne pada ravanje, otkrivanje, čuvanje i novo stvaranje teško. Ukratko, zadovoljan sam ostvarenim. pasionskih sadržaja u hrvatskoj kulturi. Mi NEKA NAM SE JAVE ISELJENICI! znamo da je Muka, u ovom slučaju Kristo- I ove smo godine uspjeli organizirati Uskr- OD PUČANA DO AKADEMIKA va, nepresušno nadahuće kulture i to želimo sni koncert na Uskrsni ponedjeljak. Želimo Činjenica da smo od grupice s desetak en- posvijestiti. Stoga naš pristup nije ponajprije da on postane prava uskrsna fešta Zagreba, tuzijasta postali Udruga koja okuplja 10 teološki, iako bez njega ne možemo i od nje- kakvih je mnogo u europskim gradovima. akademika HAZU, više od 80 sveučilišnih ga ne bježimo. Kako ovu manifestaciju mislite očuvati i profesora, priličan broj literata, glazbenika razvijati dalje? i likovnjaka, već mnogo govori. Isto tako, PRAIZVEDBA HRVATSKE MISE — Za sigurnu budućnost moramo imati i si- primljeni smo u europsku asocijaciju zema- — Isto tako smo svjesni da je, antropološ- gurne izvore fi nanciranja programa. I ovdje lja koje njeguju pasionske sadržaje Euro- ki gledano, Muka, pisana velikim ili malim zahvaljujem Ministarstvu kulture, Ministar- passion. Štoviše, lani smo bili predsjedatelji slovom, našla svoje mjesto u životu svakog stvu znanosti, obrazovanja i športa, Skup- štini grada Zagreba i Poglavarstvu grada Posebno rado bismo saznali i istražili je li što od Zagreba - Uredu za obrazovanje, kulturu i pasionske baštine sačuvano među iseljeništvom u šport, te našim sponzorima na dosadašnjoj pomoći. Želimo biti tretriani kao jedinstve- jakim hrvatskim zajednicama diljem svijeta. Neka ovo na multikulturalna manifestacija važna za bude poziv na suradnju — kaže Čikeš Zagreb i Hrvatsku. Želimo širiti pasionske programe po ostalim dijelovima Hrvatske, i razmjenom i istraživanjem. Istraživanje Europassiona i domaćin godišnje skupštine čovjeka, da je svojevrsni izazov s kojim se smatramo svojom bitnom komponentom. od 5. do 9. svibnja 2005. u Puli. Ove godine treba susresti na osobnoj ili kolektivnoj razi- Zato bijenalno održavamo međunarodne predsjeda Poljska. ni kako u muci ne bi bio kraj, nego zametak znanstvene simpozije na temu pasije. Ovo- Uvjeren sam da ovaj projekt zavrjeđuje života i pobjede. Mi ne slavimo muku niti godišnji (pod pokroviteljstvom Sabora RH) dvojicu ili trojicu ljudi s punim radnim u njoj uživamo, mi joj se suprotstavljamo održava se od 3. do 7. svibnja 2006. u Boki vremenom, kako zbog njegove veličine, njezinim osmišljavanjem. Gledajući temu kotorskoj, u Tivtu, na temu: Boka kotorska, tako i zbog bogatstva sadržaja kojima bi se kroz teološku prizmu, parafraziramo riječi jedno od izvorišta hrvatske pasionske baštine. mogli baviti. Ipak, zasad nam se čini da je sv. Pavla da, kad ne bi bilo Uskrsnuća, dakle Smatramo to svojim povijesnim dugom pre- ovakav način rada Udruge dobar, jer nam pobjede, bio bi besmislen Veliki Petak, što- ma “Zaljevu svetaca”. A budući da želimo i jamči uvjerljivost kod onih koji fi nanciraju više, i vjera naša. baštiniti i stvarati baštinu, svake godine ras- naše programe. Upravo u toj spremnosti hvatanja u pisujemo natječaj za novo stvaralaštvo; jed- Imate li podatke o tome što je sve izvo- koštac s problemom (Mukom, Velikim Pet- ne godine za glazbeno, druge za literarno, đeno i koliko su sudionika okupile dosa- kom) radi bolje budućnosti (Uskrsa) vidim a treće za likovno. Dobitnici naših nagrada dašnje svečanosti “Pasionske baštine”? dinamizam i sposobnost zapadne kulture odreda su vrhunska imena hrvatske kulture. — Naravno da postoje takvi podaci, i vrlo su da stvara snagom kojom stvara, odnosno Ističem i desetogodišnju plodnu suradnju s ilustrativni. Od 1992. do danas izvedeno je da je stvorila koliko je stvorila. Akademijom likovnih umjetnosti u Zagre- 68 koncerata ozbiljne glazbe i 30 koncerata Ako manifestaciju Pasionska baština u bu - mlade likovnjake uvodimo u temu da pučkog glazbenog stvaralaštva, otvoreno je ovoj optici vidite kao dio sakralne ponude bismo dobili nasljednike vrijedne imena 40 izložaba na pasionske teme, priređeno i čuvara tradicijske vrijednosti, smatramo kojima se ponose naša sakralna arhitektura 10 kazališnih predstava, održano je 14 knji- to komplimentom i najboljim načinom i likovnost. ževnih tribina, od toga 12 u Društvu hrvat- upozoravanja na površnost, zaborav i sva- Posebno rado saznali bismo i istražili je skih književnika pod nazivom Lirika Veliko- kovrsni konzumizam. li što od pasionske baštine sačuvano među ga petka. Tu su i 4 međunarodna bijenalna Je li ovogodišnja Pasionska baština po iseljeništvom u jakim hrvatskim zajedni- znanstvena simpozija pod geslom: “Muka nečemu posebnija od dosadašnjih? cama diljem svijeta. Nažalost, nemamo kao nepresušno nadahnuće kulture” (Hvar- — Posebnost svih 15 dosadašnjih manife- sredstava za to, no rado ćemo zabilježiti sve Korčula, Zadar-Preko, Vrbnik, Vukovar), stacija jest činjenica da nijedan progam nije što nam se javi i pokušati nešto učiniti na nekoliko kaseta i CD-a, te natječaji iz glazbe, ponovljen, a da smo čvrsto ostali na našim očuvanju toga. Neka ovo bude i poziv na književnosti i likovnosti za novo stvaralaš- osnovnim odrednicama. Iz ovogodišnjega takvu suradnju. ■ 7 matica travanj/april 2006. USKRSNA LIRIKA “...Da ne može nikad biti

Silvije Strahimir Kranjčević Nad kojim si nekad plako Rajmund Kupareo Jakov Cenar I proročku riječ slao, Da ga s lažna puta vrne, Golgota Molio se za njeg s krsta Veliki tjedan Uskrs '96. Vrh Golgote viseć crne. (za M.) Vijek je strašan, mrk i težak Cvjetnica Kao crna savjest kleta; O, Gospode, vazda jošte Još i danas jašeš na živini kao prvi kršćani Na Golgoti patnik visi Na pragu mu sjedi Juda da lakše čuješ neusiljene usklike u pješčanim bespućima Iz prezrenog Nazareta! I još vazda za njim luta djece i priprostih. s tihom objavom I izdiše na svom gnijezdu Zavedena duša luda. nade Pogođeni golub bijeli, A on mudro iza kuta Tvoji učenici odmagliše daleko i tajnom koja nas je dotakla I izdiše zadnjim dahom Lukave im mreže stere; u novim kolima. od kruha svagdanjeg Umirući: Eli! Eli! O, Gospode, daj nam svijetla: Vremena se mijenjaju, mi spremamo uskršnju pogaču Miserere, Miserere! Sreća, da se ne mijenjaš Ti, žutu i mirisnu Pod Golgotom sve se bljeska Ni pogled Tvojega magarca! slatku Od mermera i od zlata. Nekada si, blaga dušo, i kraljujemo ponizni Redaju se divne zgrade Sve malene sebi zvao, Veliki ponedjeljak i rađamo se ponovo Raznih Kajfi i Pilata. I nebesno Ti si carstvo Ti si gospodar blagajne. mirni Pjeva narod odabrani, Malenima obećao. Juda se je prevario; blagoslovljeni Iz Engada vatru pije; Sad Ti pjesma one vodi, primio je odviše malo, jednostavni Presahle su, regbi, davno Sve za koje dušom dišem; kao i mi kad mijenjamo kao apostoli Davne suze Jeremije! Golgota je kamen tvrdi, Tebe za osmijehe. za svetim stolom ljubavi Kud stihove svoje pišem. Jehovu su pobrisali Veliki utorak Sa slobodnog nekad stijega; I gledajuć kaplju rujnu, Naša se savjest nije uznemirila Tin Kolumbić Vikali su pred Pilatom: Što iz Tvojeg srca kaplje kad si prolazio Propni njega! Propni njega! O, Gospode, oprost čujem, svezan i popljuvan. On izdiše na svom gnijezdu Što ga Tvoja usna šapće. Pijetao je imao više uspjeha: Blagoslov Pogođeni golub bijeli, I osjećam, što Ti zbori rasplakao je Petra. uskrsloga I izdiše zadnjim dahom Od očiju suza vruća, Umirući: Eli! Eli! Da ne može nikad biti Velika srijeda Krista Bez Golgote uskrsnuća! Nitko ne želi da vidi Tvoj put O, Gospode, dovodim Ti a još manje da te prati. Stopama predaka Pred patničko Tvoje drvo, Ah, neka nas kao zvijezde Posljednji je Cirenac zakasnio noseći svoj križ O, sve one, o, sve one, Tvoje svete suze vode a Veronike su ostale kod kuće. po trnju i kamenju Što ih teški udes srvo: Tamo, gdje se divno sjaji Vjekovima tako hodaš osamljen. i mi smo hodili. Prevarene, zavedene, Carstvo duha i slobode, Ustrajno te još samo prate Kroz bure i oluje I bez nade, i bez vjere, Gdje još ne bje oskvrnuto suci i krvnici. ne gubeći vjeru I moli se za nj Tebi: Bojnom krvi cvjetno polje, prkosno smo brodili. Miserere, miserere! I kud hoda anđel mira Veliki četvrtak Med ljudima dobre volje! Za tvojim se stolom izmjenjuju U bespućima i mraku O, Gospode, tvrdo li je gladni dobrote. izgubljene i same, Teško drvo, na kom jesi; Jedno je mjesto ostalo prazno željne slobode i kruha, O, Gospode, moli za nas, trgovca savjesti. tješila nas ljubav Kada budeš na nebesi’. I zauvijek će praznim ostati. našeg dobrog duha. Zapadoše ideali, Kud se naša noga vere, Veliki petak Za teških brodoloma Pokaži nam pravo sunce; Tvoj zadnji krik još i danas drma Igor Zidić kad samo nebo čulo je Miserere, Miserere! stijenkama ljudskog uma naš izgubljeni krik, u kojima se začahurila savjest. kao slamka spasa Došao je zloduh crni Šimun Cirenac Ti šutiš svijetlio je u daljini Pa prokleto sjeme sije; i čekaš Kristov blagi lik. O, Gospode, idol sjedi Ponesi teret, budi grana da se pojavi leptir. Na prijestolju sred Morije stabla kroz koje pjeva rana. Nakon stoljeća dugih I govori lažne riječi Velika subota kao nakon teškog sna Protiv svete pravde Tvoje; U praznini Tvojeg groba čašu svojih muka O, Gospode, smiluj nam se, Pronašli smo smisao opstanka. ispismo do dna. Kad u carstvo dođeš svoje! Zato nad našom prošlošću Na žrtveniku domovine Da na zemlji, ko na nebu, bdije anđeo. u miru sada gledamo križ: Jedna volja bude tako; u slavi uskrsnuća blista! O, poštedi Jerusalim, Iz svjetlosti križa na nas rosi blagoslov Pripremila: Ksenija Erceg uskrsloga Krista.

8 matica travanj/april 2006. bez Golgote uskrsnuća!...”

Ivana Brlić Mažuranić Tihom stopom kroz čudesa Kroz mrak blago mi se smije: Ne, moj svijet nije raka Prolazimo mi u dvoje; “Pusti divnu stravu groma Otvorena koja čeka, S naše družbe razdragano Do dna srca! – Pamti samo: I put koje neminovno Ne, moj svijet nije Pozdravlja nas sve stvorenje, Provjeriti navodnike!!! Treba hrlit drhtajući raka I divote niže svoje: “Ta strahota ništa nije!” Od začetka svoga v'jeka. (Uskrs, 1922.) Iz daleka talas vesne, Kroz čudesa dalje greduć Ja i ne znam što je ono Ne, moj svijet nije raka Preko polja k nama kreće, Svetu patnju susrećemo: Što u raku može saći? Oko koje život kruži, Nečujnim i silnim valom Bol svih majka, muku djece, Zar međ zemljom, c'vjećem, suncem, Moj je svijet polje silno. Grli polje sve to šire Suze starca i put strašan Izmjena gdje vječna kruži, Raspupalo, rascvjetalo, I polaže b'jelo cv'jeće. Stradanje kud luta n'jemo. Ne ću i ja mjesta naći? Na kom Bog se sa mnom druži. Gledam – i Bog sa mnom gleda Stojim – a nad moju glavu Dušu svoju još za živa Ne, moj svijet nije raka, Te se blago na me smije: Bog polaže ruke dvije: Spustit ću u Božja njedra, Rastvorena koja čeka. “Tebi d'jete c'vjeća treba, “Pođi k njima. Al' ne plači, A mog žića sile krhke I put koje neminovno “Ti ga uzmi! – Pamti samo: “Jer je patnja dar jedini Lasno li će na svom valu Treba hrlit drhtajući Provjeriti navodnike!!!! Provjeriti navodnike!!! Jednom odnijet proljet vedra! Od začetka svoga v'jeka! “Ta krasota ništa nije!” “Iz kog iskra živa bije.”

Moj je svijet divna šetnja: S drugog kraja vihor srlja, Tako plaho srce moje Čudesnim po livadama Uzburkane magle mete – Na svom putu v'jek na novo Ja o Božjoj idem ruci, Tutanj, lom i tres i groza, Zanosi se, klikće, ljubi, Njeg'va staza mojom stazom Crni mrak i žica plamna Strepi, žali – al mu pokoj Nikola Šop Usporedo puca sama. Što se b'jesna kroz mrak plete. Uv'jek vraća Božje slovo. Slušam, i Bog sa mnom sluša *** Stjepan Svedrović Zabruji sa visine žamor Antun Bonifačić nebeskog sijela. U susret trnju, O, kakva vedrina, kakav Božji dan. Puče moj čavlima i koplju Na raspuću Isus je sišao sa Raspela. Ovi starci su mi poznati, na ruci su me nosili. Vidiš li, dolje Mate Balota I otišao nasmijan. Raspelo znam, i ja sam njega nosio, sve same djeve: i Boga poznam, to Bog je moga djetinjstva. svaka je dostojna Marije?! Vazmena nedilja Ferala nema, sve su ribe nestale, iz dubine mora čekaju na svjetlost. Ta dolina ljudi, Grančice moja, tamo priko mora, Duplijera nema, srca su nam žalosna. nejaka djeca, di zlatno sunce sije, prkosna mladež, di sve se nebo smije, U noći pojem psalam uz kuću, gdje me majka rodila posustali starci di svu nan zemlju brani naša sedlasta gora, i moja majka kleči sa sklopljenim rukama, da ti je srićan Vazan, bila dupla rumanija, moja majka noćas moli za sreću svojih sinova. očekuju, Oče, roža najlipća od svih, brkasta mala Marija. Tvoju dobrotu: I otac pjeva psalam, i brat je moj najstariji za njihovu sreću Ti ćeš danas pojti u crikvu, s facoli hlibi i mesa u redu: svi zajedno smo brodili i plakali. sada je vrijeme. za janca, turte i jaja pop će moliti stare slovinske beside, Svi naši mrtvi noćas s nama Božju smrt oplakuju. tajne i mile beside ki tamo još više vride Ako nemaš jačega i vi ćete znati da hi je čuja veliki Bog iz nebesa. Tu svi smo na čas zajedno, dorasla križu, svi smo tajnom krvlju vječnosti povezani, ako nemaš boljega U podne te biti na stolu jaja, hlibi i janče pečenje, svi smo noćas plačna djeca Gospodnja. koji ne vapi vi ćete slaviti svetac kad Bog je uskrsa, vino će teći crleno vašega najboljeg trsa, Bog ide noćas s nama kroz sve naše ulice, u susret trnju i sve će imati za vas veliko sveto znamenje. na svakom uglu može tajne saznati, čavlima i koplju, što nikad nikom nismo ispovijedali. kamenu hladnom Ma kad se skupite tako na dan najlipći u litu, onkraj groba, u svakoj hiži za stolom prazne kantride te stati, Sve selo moje ide noćas kroz te uske ulice, prazna mista te biti domaćih sini, šćer, sestar i brati, i zvijezde ove samo nama spadaju, kroz odškrinuta vrata, ki su nikamo sami u maglu morali pojti po svitu. jer se njima samo naše majke jadaju. niz polegle sjene u poljanu trpnja, Kad tamo po rasutih seli na Vazan miljare oči suza zamuti, I Boga noćas pitamo: “Što Tebi učinismo?” dobri moj Oče, uprite svi hi u nebo, vaše oči su čiste i virne, A noge naše čvrsto zemlju gaze svojim petama, ako nema drugog, i molite čvrsto za pravdu i ljude dobre i mirne, a duše naše zvijezde čvrsto drže svojim očima. pošalji mene! Bog će vas čuti.

9 matica travanj/april 2006. U GALERIJI GRADA KRAPINE OTVORENA 9. IZLOŽBA PISANICA

Veseli zečeki i šarene pisanice u gnijezdima često PISANICA inspiriraju male umjetnike vječni izazov oslikavanja

Ovogodišnja izložba pisanica po srcu Krapinsko-zagorske veliku maštovitost, kreativnost i aktualnost. broju zastupljenih autora, kao i županije, u gradu Krapini, Izložbu je 7. travnja, u nazočnosti velikoga po broju pisanica, najveća je do tradicionalno već deveti broja posjetitelja otvorila županica Kra- sada. Izloženo je više od petsto put zaredom uoči pinsko-zagorske županije, gospođa pisanica, a autori su ovih malih Uskrsa, Galerija Vlasta Hubicki, a zainteresirani je remek-djela od onih najmlađih gradaU Krapine priređuje izlož- mogu razgledati do 27. travnja bu pisanica. Ovogodišnja ove godine. Organizirali su kreativaca vrtićke dobi, učenika izložba pisanica po broju je Pučko otvoreno učilište OŠ iz Krapinsko-zagorske zastupljenih autora, kao i Krapina i Galerija grada županije i pojedinaca, pa sve po broju pisanica, najveća Krapine, a nastupom ju je do uglednih likovnih umjetnika je do sada. Izloženo je uveličala mjesna folklorna koji su svojim uradcima pokazali više od petsto pisanica, skupina “Viline”. veliku maštovitost, kreativnost i a autori su ovih malih - Jaje kao simbol novo- aktualnost remek-dijela od onih ga i vječnoga života svojim najmlađih vrtićke dobi, oblikom interesantno je za učenika osnovnih škola oslikavanje u raznim tehni- Krapinsko-zagorske županije kama, kao i za izradbu raznih i pojedinaca, pa sve do ugled- Napisala Željka Lešić nih likovnih umjetnika, koji Zlatna kamena pisanica, rad varaž- Snimio: Željko Frankol, Nenad Zakarija su svojim uradcima pokazali dinskog umjetnika Mladena Rajna

10 matica travanj/april 2006. kompozicija i instalacija. Ono je izazov Prizor s otvorenja izložbe kako za djecu, tako i za odrasle, pa i likovne umjetnike - istaknula je ravnateljica Pučkog otvorenog učilišta Viktorija Krleža, auto- rica nekoliko oslikanih pisanica, koja je umijeće oslikavanja pokazala na ispuhanim guščjim jajima. “Jaje je kod mnogih naroda svijeta simbol novoga i vječnoga života što ga je Isus svojim uskrsnućem omogućio ljudima”, napomenula je ona. No, od kada potječe običaj bojenja i ukrašavanja jaja, objasnila nam je kustosica Galerije Vesna Kunštek. Ona je istaknula: “Etnolog Milovan Gavazzi smatra da je bojenje uskrsnih jaja vrlo stara tradicija, te da im je potječe još iz doba praslavenske zajednice. Pisanica, kako se naziva obojeno jaje u sjeverozapadnoj i središnjoj Hrvat- skoj, nekada se ukrašavala rastopljenim voskom kojim se izvodi ornament i prirod- nim bojama pripravljenima od različitih trava, cvijeća i kore drveća. Danas se uz tradicionalne tehnike (od arhaičnih, pisanja voskom, bojenjem kistom i bojom, lukom, krep-papirom i dr.) primjenljive sve ostale tehnike. Pisanice mogu biti ne samo pri- rodno ispuhana guščja, kokošja ili nojeva jaja nego i jaja izdjeljana iz drveta, pa osli- Oslikavanje pisanica inspirirano Svjetskim nogometnim prvenstvom kana. Uz već tradicionalne motive grančice, cvjetiće, zečiće i druge likovne izraze, danas Poruke pisanica Spasitelj kao vječna može prihvatiti i nova likovna izražajna inspiracija umjetnika sredstva”, pojasnila je kustosica. Uskrsni simbol. Jaje kao uskrsni sim- bol inspiriralo je i mnoge umjetnike čiji se radovi mogu pogledati na izložbi. Već na ulazu u izložbeni prostor pozornost zaoku- plja veliko zlatno kameno jaje, dojmljivi rad varaždinskog umjetnika Mladena Rajna, zatim su tu jaja urešena bojenim kvarcnim pijeskom, autora Zorana Babića iz Krapine, prelijepa oslikana nojeva jaja s proljetnim motivima Pauline Klarić-Halić iz Zagreba, a dojmili su se i radovi ostalih umjetnika: Nives Missoni, Krešimira Nikšića, Va- lentina Šuljić i Željka Zime iz Zagreba, te Smiljana Brezovec Meštrić, Hede Rušec, osnovnih i srednjih škola s područja Kra- prvenstvom. Njihov se rad sastoji od trav- Mladena Rajn i Wande Tudja Strahonja iz pinsko-zagorske županije, polaznici vrtića, natog igrališta na kojemu su pisanice (igra- Varaždina, Lidije Maček Stanić iz Karlovca, škola s posebnim potrebama, ali i korisnici či) obojene u hrvatske nacionalne dresove Jadranke Štajduhar iz Siska, potom krapin- Doma umirovljenika iz Krapine. i one brazilske, simbolizirajući nogometne skih umjetnika, koje su, uz već spomenutog U širokoj lepezi dječjih radova posebno momčadi prvenstva. Zorana Babića i Viktorije Krleža, pred- nas je dojmila postaja križnog puta na kori U ozračju najvećega katoličkog blag- stavljali Vesna Gregurović, Ivanka Kveton, drveta, rad djece OŠ Side Košutić Rado- dana Uskrs, ova je izložba okupila učenike Mirna i Lucije Ljubek, Zdenka Lazar boj, Skupine “Kockavica”, potom vlakići s osnovnih škola Krapinsko-zagorske župa- Šoštarko, kao i pisanice Ane Čižmek iz Sv. putnicima, zečićima i pisanicama, likovne nije i pojedince, no, po riječima kustosice Križa Začretja i Zdravke Franjčić iz Konj- radionice djece i roditelja, cvjetne livade sa Vesne Kunštek, svoja će vrata rado otvoriti ščine. “Kod mnogih se likovnih umjetnika šarolikim pisanicama, kaširani purani… i učeničkim radovima djece iz izvandomo- i u oslikavanju pisanica prepoznaje likovni Koliko su djeca aktualna u svojim likov- vinstva. rukopis”, istaknula je kustosica Galerije. nim izričajima, pokazuje i rad djece iz II. c Možda tako već sljedeće godine izložbu Uz akademski obrazovane umjetnike OŠ A. Cesarca Krapina - PŠ Podgora, koja budu resila i djela malih umjetnika naših posebnu draž izložbi, zasigurno, daju djeca su bila inspirirana Svjetskim nogometnim iseljenih Hrvata. ■ 11 matica travanj/april 2006. NOVA INICIJATIVA – HMI I RODOSLOVLJE U potrazi za korijenima

Mogućnosti rodoslovnih istraživanja revolucionarno su se poboljšale pojavom i širenjem interneta 90-ih godina. Time su dotad teško dostupni genealoški podaci postali pristupni svima u svijetu

nogim prijateljima HMI-a poznat je gosp. Hrvoje Salopek, naš dugogodišnji voditelj Odjela za hrvatske Mautohtone manjine, kojega smo zamolili za kraći razgovor. Ovaj put tema našeg razgo- vora neće biti, kako bismo očekivali, vezana za hrvatske manjine. Naime, gosp. Salopek predlaže neke zanimljive mogućnosti proširenja djelovanja HMI-a na području rodoslovlja.

Gospodine Salopeku, kako je došlo do ove Vaše inicijative? — Osobno se već dvadesetak godina bavim rodoslovnim istraživanjima koja su ponaj- više vezana za ogulinski kraj, a rezultirala su objavljivanjem knjiga i stručnih članaka. Moje su djelovanje pozitivo ocijenili mnogi stručnjaci. Bavljenjem genealogijom i ra- dom u HMI-u, uočio sam da postoje veli- ke neiskorištene mogućnosti, kao i potreba djelovanja HMI-a na području rodoslovlja.

Na što konkretno mislite? — Posljednjih desetljeća svjedoci smo znat- no povećanog zanimanja ljudi za svoje po- drijetlo i obiteljske korijene, tj. rodoslovlje ili genealogiju. Taj je interes posebno izražen u dijaspori, kod ljudi koji su se “odnarodili”, tj. koji su izgubili vezu sa zemljom podrijetla i s tamošnjim rođacima, i koji više ne znaju jezik predaka. Razumljivo je da je traganje za korijenima posebno izraženo u velikim useljeničkim zemljama. U Americi je pri- mjerice pravilo da treća ili četvrta generacija useljenika kreće u potragu za svojim “roots”. Mogućnosti rodoslovnih istraživanja revo- lucionarno su se poboljšale pojavom i šire- njem interneta 90-ih godina. Time su dotad teško dostupni genealoški podaci postali

Razgovarao: N. Zakarija

12 matica travanj/april 2006. pristupni svima u svijetu, a počele su nicati i rodoslovnim upitima iz cijeloga svijeta. Sto- formativnom punktu koji jednostavne upite bezbrojne WEB stranice koje se, izravno ili ga predlažem da se u HMI-u otvori poseban rješava samostalno, a složene upite proslje- posredno, bave genealoškim temama. Ured za rodoslovlje koji bi se, općenito gle- đuje mjerodavnim ili prikladnim ustanova- dano, bavio poslovima korisnima za Hrvate ma, uredima i stručnjacima. Stoga valja us- Kako je na spomenute rodoslovne iza- i hrvatske potomke u svijetu koje zanimaju postaviti mrežu suradnika genealoga (znan- zove odgovorila Hrvatska, država s jed- rodoslovna pitanja. Pomagao bi onima koji stvenika i amatera). HMI mora postaviti nom od razmjerno najvećih dijaspora u tragaju za svojim obiteljskim korijenima, za kvalitetne i atraktivne WEB stranice koje svijetu? svojim starim zavičajem, za značenjem svo- obrađuju rodoslovlje jer i u rodoslovnoj — Nažalost, ni približno današnjim moguć- ga prezimena, onima koji traže vezu sa svo- problematici svijet postaje, putem interneta, nostima, pogotovo u usporedbi s drugim jim rođacima, izrađuju rodoslovna stabla i globalno selo. Ured mora stvoriti genealoš- narodima. Dovoljno je pogledati “preko sl. Valja istaknuti da moj prijedlog podupire ku bazu podataka i stručnu knjižnicu. On bi granice” i diviti se što u pogledu genealogije cijeli niz naših vrhunskih znanstvenika, na povremeno organizirao tribine, predavanja nude Talijani, Slovenci, Mađari itd. Interes čelu s akademikom Petrom Šimunovićem, i izložbe genealoške tematike. Također bi naših iseljenika i njihovih potomaka za nji- akademikom Petrom Strčićem, dr. Milanom organizirao posjete grupa iz inozemstva, hove korijene, u skladu s općim trendom, u Kruhekom i dr. koje zanima hrvatsko rodoslovlje, te za njih stalnom je porastu, a u Hrvatskoj još uvijek Akademik Petar Strčić predsjednik organizirati radionice i stručno-turističke nema adekvatne adrese kojoj bi se ti broj- je nedavno osnovanoga Hrvatskog rodo- ekskurzije u Hrvatskoj. Da postoji interes za ni istraživači, uglavnom amateri koji ne slovnog društva “Pavao Ritter Vitezović” o takvu vrstu turizma, pokazuje prošlogodiš- govore hrvatski, mogli obratiti. Takvo loše kojem je Matica nedavno pisala. Vjerojatno nji posjet grupe od četrdesetak američkih stanje otvara prostor raznim stranim tvrt- će u ovom poslu biti potrebna i pomoć Hrvata, koji je organizirao naš genealog iz kama i organizacijama koje, ne zastupajući spomenutoga društva. Amerike Robert Jerin. O tome je također pi- hrvatske interese u genealogiji, rade u korist svojih nacionalnih ili pak komercijalnih in- teresa. Neprocjenjiva je šteta kad tragači za hrvatskim korijenima spoznaju svoju ne- moć i često odustaju od daljnjega traganja ili, još gore, zalutaju na pogrešan trag.

Možete li navesti neke primjere lutanja? — Naravno. Vrlo je čest slučaj kod naših neupućenih tragača da slijede trag države iz koje su se njihovi predci iselili, a to je do 1918. bila Austro-Ugarska, a zatim Kralje- vina SHS, odnosno Jugoslavija. Tako ćete nerijetko od hrvatskih potomaka treće ili četvrte generacije čuti kako su njihovi po- tomci došli negdje iz Austrije, Mađarske, Jugoslavije, pa čak i iz Srbije, a pritom mi- sleći da potječu od dotičnih naroda. Nije potrebno posebno isticati o kakvoj je šteti riječ. Zato je od neprocjenjive važnosti kad Svakako. Djelovanje Hrvatskoga rodo- sala Matica. Gospodin Jerin najavljuje skori već odnarođeni hrvatski potomci spoznaju slovnog društva iznimno je važno. Društvo dolazak još jedne skupine koja će posjetiti vrijednosti svojega hrvatskog podrijetla, jer od svoga osnutka usko surađuje s HMI-om, Hrvatsku i proučavati rodoslovne teme. takvi ljudi, u pravilu, nastoje bolje upoznati a mogućnosti su unapređenja suradnje veli- Vjerujem da je većim angažmanom HMI-a svoju staru domovinu, posjećuju Hrvatsku, ke. Tu želim posebno istaknuti važnu ulogu moguće znatno pojačati dolazak naših turi- postaju simpatizeri pa i lobisti Hrvatske u tajnika društva gosp. Mladena Mavara. sta koji žele upoznati zavičaj svojih predaka svojim inozemnim sredinama. i saznati više o svojem podrijetlu. Što o Vašem prijedlogu misli nova rav- Što predlažete da bi se takvo, nezadovo- nateljica HMI-a gđa Fuček? Ovaj razgovor s Vama zapravo je zami- ljavajuće stanje popravilo? — Prva ravnateljičina reakcija bila je izrazi- šljen kao prvi članak jedne nove rubrike — Smatram da je krajnje vrijeme da Hrvat- to pozitivna i moj je prijedlog načelno pri- u Matici. ska dobije službeni rodoslovni ured za po- hvaćen. No, valja imati na umu da je gđa Fu- — Vi ste, gosp. Zakarija, pokazali velik in- trebe hrvatskog iseljeništva. U tom pogledu ček tek nedavno preuzela dužnost u HMI-a teres za rodoslovne teme. Složili smo se da je HMI nedvojbeno najpozvanija i najpri- i redom rješava sva važna otvorena pitanja pokrenemo stalnu rubriku pod nazivom “U kladnija ustanova. Iako se Matičin Odsjek za naše ustanove, pa se valja strpjeti dok i moj potrazi za korijenima”. Rubrika bi raznovr- pravne poslove bavi i “traganjem za korije- prijedlog dođe na red. Ja sam u tom pogledu sne rodoslovne teme obrađivala na popu- nima”, to je daleko od sustavnog i potrebnog optimist. laran način. Pozivam čitatelje da nam šalju bavljenja hrvatskim rodoslovljem, i to zbog svoje prijedloge, upite i informacije. Dok ne organizacijskih ograničenosti naše pravne Kako bi konkretno djelovao takav ured? pokrenemo posebne WEB stranice, predla- službe. Naša je pravnica doslovno zatrpana — Riječ je svojevrsnome rodoslovnom in- žem da se pošta šalje na časopis “Maticu”. ■

13 matica travanj/april 2006. RODOSLOVLJE: IZAZOV I PUTOKAZ OD KORENJAKA DO AMERIKE I NATRAG

Davne, 1598. godine u povijesnim je listinama imenom zabilježen GREGORIUS CHREPINKO koji je, po svemu sudeći, prvi poznati pripadnik naše obiteljske loze

eć nekoliko godina ozbiljno ona koja imaju sufi ksalni se bavim istraživanjem o završetak na “-ko” kao što podrijetlu svojega prezi- su: Stanko, Pučko, Pucko, mena koje se u nekoliko Veličko, Ferčko, Druško, sličnih varijacija (kao Čre- Murko, Černko, Špičko Vpinko, Čerepinko, Čerepenko, a u rodnom i druga. Vjerojatno neka Korenjaku ČRPENKO) pojavljuje na pro- od tih prezimena nemaju storima u Hrvatskoj i u susjednoj Sloveniji. neposredne veze s našim, Naime, svi mi koji nosimo to prezime, ili iako imaju sličan završetak, neku od navedenih inačica, potječemo iz koji možda govori i o njihovu istoga rodoslovnog stabla. Moja istraži- ukrajinskom podrijetlu. Dokumenti putnika vanja vezana uz genealoško stablo obitelji Danas pripadnici loze žive na Ellis Island prezimena Črepinko upućuju na to da je to prezime prije svega od Slovenije, preko Zagorja do Podravine i rijetko i neuobičajeno, u usporedbi s našim dijela Slavonije. vrlo srodna našem prezimenu, a koja mož- ostalim hrvatskom prezimenima. Posebno sam proučavao iseljeničku da u sebi kriju naše prezime koje je uvijek Istodobno povijesni izvori pokazuju lozu, jer i moja je najuža obitelj prije Prvo- bilo teško izgovorljivo na engleskom jeziku. da je još davne, 1598. godine u povijesnim ga svjetskog rata napustila naše krajeve i Zato navodimo neka od tih prezimena listinama imenom zabilježen GREGORI- preselila se u Sjedinjene Američke Države. iza kojih se najvjerojatnije kriju pripadnici US CHREPINKO koji je, po svemu sudeći, Registar useljenika u Sjedinjene Ame- naše obiteljske loze. Evo samo njih nekoli- prvi poznati pripadnik naše obiteljske loze. ričke Države pokazuje da je preko otoka ko: Cherepenko, Ceropinko, Cherepanco, Davne, 1598. godine izvršen je prvi popis Ellis, luke New Yorka bilo iseljenika, naših Cherepenco, Karapinka, Serepenko, Kara- pučanstva koji je bio provođen na našem prezimenjaka iz austrijskih zemalja, Žarov- penka, Zerepeinko i Cheripenco. području. Na jednom od upisana 42 po- nice, Korenjaka, Petrijanca i Pitomače, ali i Hoće li danas tko od čitatelja “Matice” sjeda velikaške obitelji Drašković tada je okolice nekadašnje Velike Karantanije. prepoznati tragove koji ih vežu uz podatke upisan i Gregorius Črepinko. Njihovim sam tragom utvrdio da je u iz Knjige rođenih (Status Animarum) u Pretisak tog dokumenta, čiji se original tom vremenu, od početka 20. stoljeća do Matičnom uredu u Maruševcu? Tu je u selu čuva u Državnom arhivu u Mađarskoj, 1914. godine, domovinu napustio vrlo ve- Korenjaku živjela obitelj o kojoj su upisani upućuje na to da je navedena osoba nasta- liki broj siromašnih stanovnika koji su bili ovi podaci: vala posjed zvan Zlogonje koji je pripadao prisiljeni, sve i na nagovor turističkih i bro- “castrumu Trakosthyan” (gradu, odnosno darskih agenata, prihvatili vrlo teške obveze OBITELJ IVANA ČREPINKA; tvrđavi Trakošćan). Tom posjedu braće vraćanja putnih troškova. Ipak su neki od Korenjak kbr. 8 Ivana i Petra Draškovića pripadalo je više tih očajnika uspjeli stvoriti svoj novi život u JUAN, sin Florijana 18. 6. 1876. takozvanih selišta od kojih neka i danas krvavim okolnostima rastućega američkog MARA, rođ. Radić 1. 9. 1874. postoje, a u njima i sada žive potomci neka- bezdušnog kapitalizma. Poslije su popucale Supruzi žive u Americi dašnjega prvog izravnog pretka, začetnika veze između tih iseljenika i “starog kraja”. FRANJO, sin Juana 29. 1. 1901. našega rodoslovnog stabla. Nove generacije polako zaboravljaju svoje GABRO, sin Juana 11. 3. 1904. Iz istog popisa stanovništva iz davne, korijene i ne uspijevaju čak niti zadržati DRAGICA, kći Juana 29.10. 1906. 1598. godine tako su pronađena prezime- svoja stara prezimena koja su zbog teškog Kćerka živi s roditeljima u Americi. na: Marčinko, Kolenko, Topolko, Pelinko, izgovora često anglizirana. Roditelji su otputovali, ali bez dvojice Smetiško, Mateško, Črepinko i druga, ali i Kada je putem interneta zatražen po- dječačića, dvogodišnjeg Gabre i datak o nositeljima prezimena Črepinko, petogodišnjeg Franje. Napisao i istražio: Ivan Čerpinko iskazani su podaci i o prezimenima koja su

14 matica travanj/april 2006. HRVATSKI DANI U CHICAGU - ZA DJECU, MLADEŽ, UČITELJE I RODITELJE Korist za cjelokupnu hrvatsku zajednicu

Hrvatski dani su dokaz da se mjerodavne institucije u Hrvatskoj (Hrvatska matica iseljenika, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa i Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija) brinu o Hrvatima i njihovim potomcima u SAD-u

Kao voditelji radionica sudjelovali su: Zvonko Novosel (dramska radionica), Livija Krofl in (lutkarska radionica), Lidija Cvikić (radionica hrvatskoga jezika) i Lada Kanajet Šimić (radionica hrvatske kulturne i prirodne baštine). Osim radionica za djecu, program je obuhvaćao i radionicu za učitelje te brojne susrete i razgovore: s fra Ljubom Krasićem, predsjednikom HIŠAK-a i direktorom Hrvatskog etničkog instituta, te s brojnim predstavnicima upravnih odbora hrvatskih škola, katoličkih misija i župa. I djeca i učitelji s velikim su interesom sudjelovali u radionicama, a ujedno i svje- dočili da su im one iz prošlih dviju godina mnogo značile. Naime, učenici su jezično, a učitelji metodički osjetno napredovali pa se moglo ostvariti mnogo više sadržaja i aktivnosti nego prijašnjih godina. “Uoči dolaska gostiju djeca su se jako veselila. I ove su godine bili vrlo sretni i zadovoljni, čak su zaželjeli da neke radionice traju i duže”, rekao nam je Rade Bušljeta, ravnatelj

Djeca su sama napravila lutke (Hrvatska škola “Kardinal Stepinac”)

a Zvonkom je uvijek smi- “Kardinal Stepinac” na Princeton kako bi ješno, mi volimo se kod učili, plesali, pjevali - hrvatski. U toj su se Lidije i Lade igrati s kartice školi, kao i u Hrvatskoj subotnjoj školi i (memori igre, nap. autora), Hrvatskoj školi Presvetog Srca Isusova, od a kod Livije radimo lutke i 9. do 19. ožujka, treću godinu zaredom, "Srazgovaramo s njima. Mi jako volimo kada održavali Hrvatski dani za djecu, mladež, vi dođete k nama”, rekle su nam jedanaesto- učitelje i roditelje. Kao i prošlih godina godišnja Ivana Kosir i osmogodišnja Ivana program je organizirala Hrvatska matica Kristić, pomažući jedna drugoj da se što iseljenika u suradnji s Generalnim konzula- bolje izraze. tom RH u Chicagu, Središnjim uredom Hr- Ove djevojčice, s još 80-ero druge vatskih izvandomovinskih škola Amerike djece, dolaze svake subote u Hrvatsku školu i Kanade i Hrvatskim etničkim institutom, hrvatskim školama te hrvatskim župama, Marica Matković, generalna konzulica u Chicagu i Napisala: Lada Kanajet Šimić obuhvativši dvjestotinjak djece i dvadeset Petar Ljubičić, generalni konzul u New Yorku prate Snimili: Ivan Mlinarić i Lada Kanajet Šimić troje učitelja. jednu od radionica 15 matica travanj/april 2006. Bilo je radno i veselo (Hrvatska škola Presvetog Srca Isusova i Hrvatska subotnja škola )

Slijeva: fra Ljubo Krasić, predsjednik HIŠAK-a i direktor HEI, Nevenka Jurković, tajnica Upravnog odbora HŠ “Kardinal Stepinac” i predsjednica Hrvatske žene, Zvonko Novosel, Lidija Cvikić, Livija Krofl in (voditelji radionica), Marica Matković, generalna konzulica u Chicagu i fra Jozo Grgeš, voditelj hrvatske misije St. Jerome nakon sastanka u Hrvatskom etničkom institutu

Hrvatske škole “Kardinal Stepinac”. i koristan za cjelokupnu hrvatsku zajedni- potomcima u SAD-u. Hrvatska matica Projekt Hrvatskih dana za djecu, mla- cu. Prema mišljenju generalne konzulice iseljenika posebno zahvaljuje hrvatskim dež, učitelje i roditelje započet je godine RH u Chicagu Marice Matković, održa- školama i katoličkim misijama na toplom 2004., kada su, osim Chicaga, bile uključe- vanje ovoga projekta tri godine zaredom gostoprimstvu te Ministarstvu znanosti, ne hrvatske škole u New Yorku i St. Paulu. prva je sustavnija suradnja RH i hrvatske obrazovanja i športa RH na novčanoj po- Imajući u vidu stvarne potrebe hrvatskih zajednice u Chicagu na području obrazova- moći. škola u SAD-u te iskustva stručnjaka za nja te je dokaz da se mjerodavne institucije Veseleći se novomu susretu, Lidija, pojedina područja u kojima se djeca mogu u Hrvatskoj (Hrvatska matica iseljenika, Livija, Zvonko i Lada pozdravljaju sve jezično oslobađati, organizatori su osmislili Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa učenike, učitelje i roditelje, ujedno želeći ovaj višenamjenski i poticajni sadržaj koji je i Ministarstvo vanjskih poslova i europskih svim članovima naše zajednice u Chicagu odmah prepoznat kao neizmjerno vrijedan integracija) brinu o Hrvatima i njihovim sretan Uskrs. ■

16 matica travanj/april 2006. UČITELJICE HRVATSKOG JEZIKA O DOJMOVIMA IZ ARGENTINE “ONI HRVATSKI UČE IZ LJUBAVI”

akon višemjesečnog bo- Satovi hrvatskog jezika služili su ne samo učenju samog ravka u Argentini, gdje jezika nego i učenju o kulturi, običajima i bilo čemu su radile kao učiteljice hrvatskog jezika za Hrvate vezanom uz Domovinu. Više zanimanja za hrvatski jezik rođene u Argentini, u pokazali su mladi pojedinci kojima je cilj kad-tad doći u domovinuN su se vratile simpatične djevojke, Hrvatsku i ovdje živjeti Ana Nikšić i Jelena Šimac. Naime, Ana i — naglasila je mlada učiteljica Jelena Šimac Jelena još su za vrijeme studija učile špa- njolski jezik u Školi stranih jezika ''Sova'' Studentskog centra u Zagrebu i, kako u toj školi uglavnom rade studentice koje su u sklopu toga programa već bile u Argentini, zainteresirale su i ove dvije cure za odlazak u tu daleku južnoameričku zemlju. Naime, HOLA (Hrvatska organizacija za Latinsku Ameriku), udruga koju čine bivši predavači u Latinskoj Americi i Hrvatski kulturni centar u Rosariju, uz potporu HMI-a, organiziraju nastavu hrvatskog jezika za potomke hrvatskih iseljenika, te u 4. i 8. mjesecu šalju po dvije cure iz Hrvatske koje u Argentini rade kao profesorice hrvatskog za Hrvate rođene u Argentini. Tako je spo- menutim dvjema djevojkama profesorica španjolskog predložila da odu u Argentinu, što su, kako kažu, objeručke prihvatile. - Hrvatska matica iseljenika je, kao i svake godine, napravila pripreme za nas – buduće predavače hrvatskog jezika. Pripreme su podrazumijevale hospitacije Jelena predaje polaznicima tečaja u Školi stranih jezika ''Sova'', te radionice u HMI-u, gdje su nas iskusne profesorice - Nastava se održavala na više lokaci- nosti provodila se i u dnevnim boravcima upoznale sa specifi čnostima poduke hr- ja: u Hrvatskom konzulatu u Rosariju, te polaznika tečaja. U razgovoru napominje vatskog kao drugog jezika – pojasnila je u selima i okolici Rosarija do kojih sam kako su se prigodom nastave često izvlačili 23-godišnja Ana, koja je nakon povratka morala putovati oko 2 i pol sata. Nastava stari albumi, otvarale zemljopisne karte u Zagreb inspirirana Argentinom, diplo- u selima trajala je dva dana u tjednu, tako Hrvatske, te kako su se prepričavale priče mirala na Ekonomskom fakultetu na temu da bismo ondje i prespavale u kući neke od onih koji su imali sreću posjetiti urušene argentinskog ekonomskog sloma godine obitelji. Ti su smještaji već bili unaprijed i zapuštene domove svojih predaka na 2001. dogovoreni i obično obitelj kod koje bismo hrvatskoj obali. “Riječ je, dakle, mahom Zanimljiva neformalna nastava: Na- spavali i jeli zaista obilato nije morala pla- o potomcima ''dalmatinskog ćovika'', i to oružane pripremama, radnim materijalom ćati mjesečnu ratu za odslušane satove - u uglavnom hvarskog i poljičkog. Oni se i velikom željom za podučavanjem naših razgovor se uključuje Jelena, napominjući prisjećaju lijepih priča o Hrvatskoj koje su sunarodnjaka u Argentini, djevojke su pritom kako su polaznici nastave potomci im pričali njihove bake i djedovi, ali im je krenule na put o kojem su maštale. različitih generacija hrvatskih iseljenika u ostalo i nešto od hrvatskog jezika. Naravno, Argentini, uz nekoliko izuzetaka, starijih oni danas poznaju hrvatski jezik kojim se Napisala: Željka Lešić ljudi u dobi od 45 do 70 godina, te da se govorilo prije 50 i više godina na hrvatskim Fotografi je: Iz Anina i Jelenina albuma nastava uglavnom održavala u prostorijama otocima, pa ćete često čuti: ''Grem ća'', ''Daj mjesnih zajednica, no zbog svoje neformal- mi žmul vode'' itd.” 17 matica travanj/april 2006. Od djevojaka doznajemo kako ovi hova je volja za učenjem zadivljujuća, jer to bi obrađivali neke teme iz knjiga, nakon rođeni Argentici s hrvatskim korijenima su to stariji ljudi koji, osim slabije koncen- čega bi za zadaću morali napisati neko imaju golemu želju doći u Hrvatsku, upo- tracije, imaju i druge obaveze. Kako bih im vlastito iskustvo o zadanoj temi, te smo se znati je, kao i svoje rođake zbog kojih i uče lakše objasnila neke stvari, znala sam im i na taj način dodatno upoznavali. San je hrvatski jezik, kako bi se mogli sporazu- crtati, igrati s njima neke igrice i, zapravo, mnogih doći u Hrvatsku. Bilo je to jedno mjeti jednog dana kada dođu korijenima. satovi sa starijim ljudima uopće se ne razli- prekrasno iskustvo s tim ljudima koji su mi Napominju kako im je to i glavni motiv za kuju od satova s djecom. Osim službenim postali dobri prijatelji - ističe Ana. učenje jezika. knjigama, koristila sam se i turističkim ma- - Njihovo zanimanje za Hrvatsku ne - Oni naš jezik uče iz ljubavi, koju ni terijalima, pa je jedna naprednija grupa za jenjava, dapače. Iz sata u sat znali bi me sami ne znaju objasniti, ali jako im znači zadaću morala izraditi prospekte o svojem zasipati tisućama pitanja o Hrvatskoj, ili svaka vijest o Hrvatskoj i iz Hrvatske. Nji- gradu, naravno, na hrvatskom jeziku. Uz se pak sami dičiti svojim poznavanjem koječega vezanog za Hrvatsku. Većina njih i danas putem pisama održava vezu sa svo- jom hrvatskom rodbinom. Budući da sam imala prigodu pročitati neka pisma, mogla sam se i uvjeriti koliko svako od tih pisama nosi u sebi boli i patnje, te koliko ona tim korespondentima znače i koliko su im bitna. Satovi hrvatskog jezika tako su služili ne samo učenju samog jezika nego i učenju o kulturi, običajima i ostalom u vezi s Do- movinom. Više zanimanja za hrvatski jezik pokazali su mladi pojedinci, kojima je cilj, kad-tad doći u Hrvatsku, i ovdje živjeti. Svi su mi učenici ostali u najljepšem sjećanju. Nadam se da će se i onim učenicima koji nisu uspjeli doći u Hrvatsku ostvariti san - ističe Jelena. Budući da su djevojke predavanja odra- đivala u dva dana, plus još poneki sat u Ro- sariju, imale su dosta slobodnog vremena za upoznavanje života u Argentini. Živjele Zajedničko druženje s polaznicima tečaja su u unajmljenom stanu u Rosariju, koji je drugi grad po veličini u Argentini, i, kako kažu, ondje stekle mnogo prijatelja s kojima su se prigodom izlazaka intenzivno družile. - U Rosariju se stalno nešto događa, a ako koji dan i nema zabave, veseli bi je Argentinci izmislili. Tada bi organizirali “asado”, roštilj od poznate argentinske gove- dine, ili bi, jednostavno, otišli na “Fluvial”, obalu rijeke Parane, na kojoj su kafi ći i livade, gdje ljudi znaju ležati na travi i piti “mate”, tipični argentinski napitak, okusom sličan zelenom čaju. Ritam života u Argen- tini nešto je drukčiji nego u nas, no s vre- menom smo se navikle na to. Osim toga što nas je Rosario (idealan grad za život, kako tvrde Rosarinos) osvojio, upoznale smo i Buenos Aires, koji je jednako kaotičan ko- liko i neodoljiv. Također smo vidjele sjeve- rozapad Argentine, poznate slapove Iguazu, gdje je prelijepa priroda i za koju riječi ne postoje. To se mora vidjeti i doživjeti kao, uostalom, i cijelu Argentinu. Živim za dan kad ću se tamo vratiti, kad ću opet vidjeti te divne, vesele, drage ljude, posebne koliko je posebna i Argentina, koju sad smatram svojom drugom domovinom - rekla je na Jelena i Ana s argentinskim prijateljima na nedjeljnom druženju kraju Ana. ■

18 matica travanj/april 2006. ECO HERITAGE TASK FORCE 2006 OD 23. SRPNJA DO 12. KOLOVOZA

OBNOVIMO HRVATSKU

Program ovogodišnjega, već 15. po redu Eco heritage task forcea usredotočen je na arheološka iskapanja antičkog lokaliteta iz 1. i 2. stoljeća na području Crikvenice, Novog Vinodolskog i kaštela Frankopana iznad Hreljina

vdje mogu upoznati mnoge ljude iz mnogih zema- - Na hreljinskoj gradini planiramo radove sječe i čišćenja raslinja lja koji različito misle. Sa sobom ću ponijeti nova unutar napuštenoga grada, te ograničene akcije čišćenja urušenog poznanstva i lijepa sjećanja na mjesta u Hrvatskoj, kamenja i zemlje na jednom dijelu lokaliteta, pod nadzorom šumara, koja nikad ne bih vidjela da nije bilo Task forcea predstavnika lokalne katedre Čakavskog sabora te arheologa - pred- – dojmovi su jedne od prošlogodišnjih polaznica ovog ložio je arheolog Ranko Starac, a radovi će se obavljati u suradnji s zanimljivogO i vrijednog programa, koji tradicionalno organizira Hr- Institutom za arheologiju. vatska matica iseljenika. Task Force je bio projekt u kojem su mladi iz U središtu Crikvenice, uz tok rječice Dubračine, nalazi se kom- domovine i iseljeništva radili na zaštiti okoliša, obnavljajući zapušte- pleks sportsko- rekreacijskih terena i igrališta, podignutih povrh ne dijelove hrvatskoga prirodno-spomeničkog i kulturno-povijesnog ostataka većega antičkog arheološkog lokaliteta. Riječ je o komplek- prostora. S vremenom, udovoljavajući zahtjevima modernih svjet- su priobalnih skladišta i zgrada podignutih radi proizvodnje opeka, skih kretanja, transformirao se u projekt Eco heritage task force. amfora i sitne kućanske keramike tijekom 1. stoljeća nakon Krista. - Potreba da očuvamo našu prirodnu i kulturnu baštinu izazov Zbog obnove pomoćnoga nogometnog igrališta obavljat će se op- je koji nas je motivirao na razvoj i pozitivne promjene u samome sežna zaštitna arheološka istraživanja, kojima će se sudjelovati grupa projektu. Uključivanje mladih iz hrvatskog iseljeništva potpuno je volontera, surađujući u iskopavanju, čišćenju i pranju iskopane prirodno, jer oni potječu iz Hrvatske i zasigurno će nastojati prido- keramike, te u dokumentiranju i snimanju nalaza i pojedinih etapa nijeti očuvanju njezina prirodnog okoliša i dobara te je bolje upo- radova. znati – istaknula je Nives Antoljak, voditeljica projekta Eco heritage task force. TASKFORSOVCI I NA OTOČIĆU ČAPLENU Nedaleko od središta Novog Vinodolskog, u neposrednoj blizini pre- RADOVI NA ISTRAŽIVANJU ANTIČKIH I krasne plaže nalazi se mali otočić Čaplen, na kojemu stoji barokizi- SREDNJOVJEKOVNIH ARHEOLOŠKIH LOKALITETA rana crkvica svetog Marina. Crkvica je podignuta povrh razrušenog VINODOLA ziđa nešto veće starije srednjovjekovne ili ranokršćanske crkvice. Program ovogodišnjega, već 15. po redu Eco heritage task forcea Nasuprot otočiću, uz morsku obalu, na spomenutoj plaži nalazi se usredotočen je na arheološka iskapanja antičkog lokaliteta iz 1. i 2. ostatak bedema kasnoantičke utvrde, podignute polovicom 4. sto- stoljeća na području Crikvenice, Novog Vinodolskog i kaštela Fran- ljeća nakon Krista. I tamo su planirani radovi čišćenja i iskopavanja kopana iznad Hreljina. Sudionici projekta ove godine pomagat će tragova ziđa starije crkvice podno barokne kapele svetog Marina, te arheološkoj ekipi pri iskapanju i sortiranju novih nalaza, te pripre- eventualno probno sondiranje ziđa ispred pročelja kapele, te na obali mi za obnovu kaštela. Na istaknutom brijegu iznad istočnog dijela sondiranje unutar površine spomenute kasnoantičke utvrde Bakarskog zaljeva uzdižu se ruševine srednjovjekovnoga utvrđenog - Posebna će se pozornost posvetiti glagoljaškoj baštini Bakra naselja Hreljina. Na površini od oko 1,5 ha na krševitoj, u šumu za- i Vinodola. Predvidjeli smo izlet po zapadnom dijelu povijesne rasloj glavici rasute su zidine davno opustjelih kuća i gospodarskih vinodolske župe, odnosno frankopanskim kaštelima Trsatu i Grob- zgrada, okruženih dijelom očuvanim bedemima. Unutar kaštela na- niku. Na Trsatu ćemo posjetiti franjevački samostan i crkvu Gospe laze se dvije crkve, mala kapela sv. Marije Snježne, koja se upravo ob- Trsatske. Planiramo i cjelodnevni izlet na otok Krk radi upoznavanja navlja, kao i velika crkva sv. Jurja, danas u ruševinama. Crkva svetog dijela bogate starokršćanske i srednjovjekovne baštine ovog otoka Jurja bila je nekada župna crkva, a posljednji put je obnavljana potkraj – naglasila je Nives Antoljak. 15. stoljeća, za uprave slavnog i dugoživućeg kneza Bernardina Fran- U poslijepodnevnim satima planirane su radionice hrvatskog je- kopana. Na Hreljinu nikada nisu obavljana arheološka istraživanja, zika (početni i napredni stupanj) i dramska radionica. Suorganizator pa o korijenima ovog naselja znamo vrlo malo. Hreljinski uglednici i domaćin ovogodišnjeg projekta jest grad Bakar, a na kraju je pred- sudionici su sporazuma između pučana i tadašnjega kneza Leonarda viđena završna svečanost u kojoj će nastupiti svi sudionici programa Krčkog - Vinodolskog zakona iz godine 1288., pa možemo reći da je u Eco heritage task force. Podijelit će se zahvalnice i predstaviti web 13. stoljeću Hreljin bio razvijeno središte, svojevrsni čuvar sjevernoga stranice koju su tijekom boravka kreirali sami sudionici, šireći vijesti prilaza u vinodolsku kotlinu. Hreljin je postupno napuštan tijekom o tom vrijednom projektu diljem svijeta. Dakle, hrvatska mladeži 18. stoljeća, kada je pučanstvo izgradilo novo naselje istog imena na diljem svijeta, pozivamo te. Dođi u domovinu svojih roditelja, dje- obližnjem obronku okrenutom moru. dova i upoznaj je bolje. Rok za prijavu na projekt je do 24. lipnja, a za sve informacije kliknite na www.matis.hr Napisala: Ivana Rora

19 matica travanj/april 2006. FELJTON: LIJEPOM NAŠOM 1991. (OD PAKRACA DO PLITVICA ) (I) Pakračka drama BEOGRADSKI REŽISERI

Istražujući poslijeratnih godina, ali i u tijeku samog rata, mogu tvrditi da je svaki korak JNA i jugoslavenskoga političkog vrha bio unaprijed isplaniran, samo je bilo pitanje kada će se krenuti u realizaciju plana velike Srbije ili neke nove tvorevine, koja će zapravoi biti 'srboslavija'. Da bi se taj plan ostvario, angažirani su razni krugovi i razne institucije od jugopolitičkog vrha, Društva književnika, SANU do JNA i Pravoslavne crkve. Svakako treba znati da za rat nije dovoljno pripremiti samo golemu količinu oružja nego i one koji će to oružje uzeti u ruke, motivirati ih i uvjeriti da imaju neprijatelja od kojeg im prijeti opasnost.

ogađaji u Republici Hr- najbolje je opisala novinarka bečkog lista krac, pa i nazočnost njihova glavnog šefa, vatskoj, koji započinju "Der Standard" kao dopisnica iz Beograda, general-majora Aleksandra Vasiljevića. 17. kolovoza 1990., jasno Urlike Rudberg, koja kaže: "Pozicija JNA Rezultat je toga širenje pobune, pa i njezina pokazuju u kojem smjeru prilično je oslabljena nakon što je u odmje- legalizacija odlukom Općinske skupštine ide jugosrbijanski politički ravanju snaga s Hrvatskom doživjela poraz, Pakrac, od 22.veljače 1991., o stavljanju Di vojni vrh i kako je potpuno jasno kako i to zbog činjenice da hrvatske naoružane svoje policijske postaje pod nadležnost tzv. on stoji iza dizanja pobune Srba. Hrvatski jedinice nisu raspuštene, nego samo pri- SUP-a Krajine, čije je odmetnuto sjedište politički vrh je shvatio poruku i započeo je, ključene policijskom pričuvnom sastavu". u Kninu. Početkom toga mjeseca potporu u okviru postojećih zakona u SFRJ, naoru- Događaji koji slijede, a koji su se dogodili pobuni daje i tadašnji predsjednik Pred- žavati svoj pričuvni sastav policije i stvarati potkraj veljače i početkom ožujka 1991. u sjedništva SFRJ Borisav Jović koji upućuje nove postrojbe za posebne namjene, koje Pakracu potvrđuju da JNA nije odustala od teleks poruku hrvatskomu predsjedniku dr. su temelj buduće Hrvatske vojske. Kako je svojega osnovnog plana. Franji Tuđmanu u kojoj optužuje hrvatsku bilo jasno da sama pobuna neće biti dovolj- Da JNA nije odustala od svoga plana vlast da "ruši Jugoslaviju, da se naoružava na, vojni vrh Jugoslavije zamislio je da bi pokazat će se već potkraj veljače 1991., a da i da stvara hrvatsku vojsku". Isti će reći da fi zičkom likvidacijom petstotinjak ugled- je sve u njezinoj režiji, vidi se i iz pojačane je "hrvatska vlast fašistoidna i ustaška", a nika HDZ-a i obnašatelja vlasti stvar bila aktivnosti KOS-a u tadašnjoj općini Pa- zanimljivo je kako je na to reagirao tadašnji vraćena na početak, tj. pod okrilje staroga diktatorskoga komunističkog režima. Ovaj je plan skovan u dogovoru saveznog sekre- tara za Narodnu obranu, generala Veljka Kadijevića, i predsjednika Predsjedništva SFRJ Borisava Jovića. Realizacija plana je trebala biti izvršena 11. prosinca 1990., no od toga se odustalo najvjerojatnije zbog poteza zapovjednika postrojbi za posebne namjene MUP-a RH Marka Lukića. Napu- štanjem svojih sjedišta i prelaskom u tzv. ilegalu zbunjeni su provoditelji odluke o likvidaciji, pa se od nje odustalo. Sljedeći pokušaj JNA da preuzme stvar u svoje ruke vojnim udarom zbio se potkraj siječnja 1991., no hrvatski je vrh uspio uvje- riti jugopolitički i vojni vrh da odustane od puča. Tomu je, naravno, pridonijelo i to što u Predsjedništvu SFRJ nije bilo dovoljno glasova, a JNA je tražila političku odluku za svoje djelovanje. Ovo što se dogodilo,

Piše: Davor Runtić

20 matica travanj/april 2006. dopredsjednik istoga Predsjedništva Stje- zatočiti u zgradi policije u Pakracu, a na sve kazivao je da vojska ima naum obračunati pan Mesić. Mesić će reći: "Meni se čini da će se upozorbe iz Policijske uprave Bjelovar, se s hrvatskim snagama. Nakon što nije sada neki smatraju da je sve dopušteno za da čine stvari protivne Ustavu i zakonu, uspio naum JNA i jugosrpskoga političkog stvaranje velike Srbije", te dalje nastavio: oglušiti. Naprotiv, područje svojega djelo- vrha, u Pakrac stižu, uz dopredsjednika "Dopušteno je naoružanje, dopušteno je i vanja proširit će i na sela u kojima su Srbi Predsjedništva SFRJ Stipu Mesića, general pljačkanje policijskih postaja, dopušteno većina, uputiti se u šumu iznad Pakraca i Praščevoć iz Zagrebačke vojne oblasti, koji, je stvaranje paravojnih organizacija, dopu- staviti pod svoj nadzor ceste koje su vodile uz već nazočnog Vasiljevića, predstavlja štene su i prijetnje nekakvim pohodima na prema Pakracu. JNA, a tu su i predstavnici Saveznog MUP- Hrvatsku, dopuštene su prijetnje po mi- Ovaj je događaj tražio adekvatan odgo- a i Republičkog MUP-a RH koje predvodi tinzima, a hrvatska vlast ne bi imala pravo vor i hrvatsko vrhovništvo nije oklijevalo i Slavko Degoricija, pa se prišlo pregovorima naoružati svoje redarstvo, svoju policiju". nije se dvoumilo, a zapovijed da vrate stvari u kojima je Mesić dao na znanje generalima Vidljiva je, dakle, veza između ono- u prethodno stanje dobivaju antiteroristič- da im je on zapovjednik, a ne oni njemu. ga što se događa u Pakracu i onoga što ka postrojba ''Lučko'', te jedinice za poseb- Sve to nije impresioniralo JNA, pa je, se govori na najvišoj razini u Beogradu. ne namjene MUP-a RH "Sljeme" i "Omega". čim je on otišao iz Pakraca, grad sa svih Tako se neistinama iz Drugoga svjetskog Budući da su pripadnici "Omege" iz Policij- strana zasut strahovitom vatrom. Dogovo- rata o tobožnjemu srpskom antifašizmu ske uprave Bjelovar, normalno je da su oni, ren je, za sljedeći dan, nastavak pregovora, potpiruje mržnja i tjera Srbe u Hrvatskoj kao najbliži, stigli prvi. Putem su naišli na ali i dolazak generala Petra Gračanina, na pobunu protiv svoje domovine i svojih balvane, no, budući da je bilo pet sati ujutro saveznog sekretara MUP-a i helikoptersko susjeda. Tako se u Pakracu, nakon odluke (1. ožujka 1991.), postižu potpuno iznena- nadlijetanje posebne komisije cijelog po- Općinske skupštine, podiže i naoružava đenje i do dolaska "Lučkog" i "Sljemena", dručja. Marko Lukić o tome priča: “Ja sam pričuvni sastav policije, ali isključivo srpske a potom postrojbe za posebne namjene odredio da s naše strane u helikopteru bude nacionalnosti, uz čiju se pomoć u policij- "Rakitje", oni koji su zatečeni u policijskoj moj pomoćnik Slavko Butorac i rekao mu skoj postaji razoružava šesnaest policajaca postaji bivaju uhićeni i razoružani. Mate da dobro gleda i da me izvijesti o onome nesrpske nacionalnosti. Razoružane će Čurak, pripadnik "Omege", kaže: “Još dok što vidi. Kada se vratio i rekao što je vidio, smo mi zauzimali postaju i uhićivali pobu- shvatio sam da sam u klopci i zapovjedio njenike, te oslobađali zatočene kolege, stigli da se neprimjetno izvučemo iz Pakraca”. su "Lučko" i "Sljeme". Zajednički smo onda On u Pakracu ostavlja tek pedesetak ljudi, dovršili posao koji nam je bio zapovijeđen”. a u takvim, novim uvjetima naše su snage Marko Lukić, zapovjednik svih postrojbi za bile JNA iza leđa i dale su im na znanje da posebne namjene MUP-a RH, govori: “Sve ih nemaju u šaci. smo izveli munjevito i vrlo usklađeno, pa je Istodobno, dok se oni trude preuzeti postignuto potpuno iznenađenje, a odmah kontrolu nad većim dijelom zapadne i dolazi i do predaje odmetnika, koji su se istočne Slavonije i prije nego prava agre- očito pouzdali u pomoć JNA, koja je tako- sija započne, u Policijskoj upravi Bjelovar đer blokirala Pakrac. odredili su da će novi načelnik policijske Plan generala KOS-a Aleksandra Va- postaje biti Stjepan Kupsjak, iskusni poli- siljevića bio je da nas, kada uđemo u tu cajac iz Čazme. Svih dana trajanja kontrole dolinu, sa svih strana 'poklopi', no problem pobunjenih policajaca u Policijskoj postaji je što je njegova vojska spavala”. Svjedok i Pakrac Kupsjak je osluškivao što se događa sudionik događaja u Pakracu Josip Lucić, i procijenio da će biti nužno djelovati, no današnji načelnik Glavnog stožera HV i nije očekivao da će upravo on biti taj koji će general zbora, kaže: “Mi iz postrojbe za sljedećih mjeseci s brojnim dragovoljcima posebne namjene "Rakitje" redovito smo i domoljubima pridonijeti tomu da JNA i dolazili iz Lučkog kako bismo ono što je četnici nikad ne ovladaju Pakracom. Obra- "Lučko" riješilo, održali”. Tako je bilo i ovaj na Pakraca, uz Lipik, Daruvar i Grubišno put u Pakracu, no raspored oklopne po- Polje, a uz svekoliku pomoć iz Bjelovara, bit strojbe JNA iz Bjelovara oko Pakraca po- će ključ obrane zapadne Slavonije. ■ 21 matica travanj/april 2006. OBJAVLJENA STUDIJA HRVATI U BOSANSKOHERCEGOVAČKOM DRUŠTVU IZUZETNO VRIJEDAN DOPRINOS DEMOGRAFSKOJ SLICI HRVATA

Danas nije jednostavno sagledati rješavanje brojnih aktualnih problema u bosanskohercegovačkom društvu..... Rješenje se ne nalazi izvan ovoga područja. Rješenje je u dubini samoga društva, u njegovoj sposobnosti za rješavanje konfl ikata, u pokretanju razvoja i uočavanju osobitosti dostojnih poštovanja koji ne ugrožavaju jedni druge. Rješenje je u prepoznavanju govora srca i ponašanja bez nadmoći

ad na studiji Hrvati u Bosni i međuprožimanje kultura u dugom vre- demografskih pokazatelja i demografskih Hercegovini počeo je u pro- menskom trajanju oblikovalo je posebnost kretanja, kao i epicentara tenzija koje su ljeće 2003. godine u Zagrebu demografske kompozicije višenacionalne dolazile iz demografskog područja, gledano na temelju dogovora s prof. sredine Bosne i Hercegovine. Statistika prema svim relevantnim pokazateljima dr. sc. Dragom Roksandićem, je pokazivala kompleksnu strukturu sta- kretanja stanovništva u BiH u razdoblju profesoromR povijesti na Filozofskom fa- novništva BiH, koja nije imala mogućnost 1989.-1991., zaključila sam da oni za Hr- kultetu Sveučilišta u Zagrebu i jednim od odgovarajuće usporedbe s određenim vate u BiH nisu bili naglašeni. Odnosno, u članova projektnog vijeća međunarodnog područjima ne samo u tadašnjoj Jugoslaviji nizu analiziranih demografskih podataka istraživačkog projekta Inicijativa znanstve- nego i u Europi. Strukturna iznimka bila je stanovništva BiH (prosječna dob najbliža nika - Scholars' Initiative i dr. Charlesom u njezinoj trimodalnoj etničkoj strukturi, republičkoj prosječnoj dobi, krajnosti u Ingraom, sveučilišnim profesorom s Pur- koju su prema brojnosti u udjelu činili naglašenom iseljavanju i naglašenoj au- due University, stručnjakom za povijest Muslimani (danas Bošnjaci), Srbi i Hrvati, tohtonosti, stupanj izobrazbe, udjel prema Srednje i Jugoistočne Europe i direktorom uz ostale narode, nacionalne manjine i zanimanjima, stupanj urbanizacije) poka- međunarodnoga istraživačkog projekta nacionalno neopredijeljene. Promatranjem zalo se da su u, ovom fokusiranom razdo- "Th e Scolars' Initiative: Resolving the Yu- goslav Controversies". Prvobitna varijanta studije imala je dvije cjeline. U prvoj su Godina Ukupno Katolici Muslimani Pravoslavni Ostali obrađena demografska kretanja stanovniš- 1879. 1.158.440 209.391 448.613 496.761 3.675 tva u razdoblju od prvoga službenog popisa 1885. 1.336.091 265.788 492.710 571.250 6.343 stanovništva godine 1879. do popisa 1991., kako bi se sagledali demografski pokazatelji 1895. 1.568.092 334.142 548.632 673.246 12.072 i demografska kretanja. U drugoj cjelini 1910. 1.898.044 434.061 612.137 825.418 26.428 koja će zbog opsežnosti biti predstavljena 1921. 1.890.440 444.308 588.244 829.290 28.598 zasebno razmatraju se konstelacije odnosa 1931. 2.323.555 547.949 718.079 1.028.139 29.388 nacionalnih skupina u vrijeme višestranač- kih izbora 1990. godine, međunacionalni odnosi u kontekstu biranja i konstituiranja Sljedeći tablični prikaz pokazuje sastav stanovništva Bosne i Hercegovine prema nacio- Predsjedništva BiH, okolnosti nastajanja nalnoj pripadnosti u razdoblju 1948.-1991. godine. Hrvatske zajednice Herceg-Bosne i kraći povijesni pregled Katoličke crkve u BiH. Godina HRVATI % MUSLIMANI % SRBI % OSTALI % Za istraživanje demografskog razvoja stanovništva različitih nacionalnosti u vi- 1948. 614.123 23,9 788.403 30,7 1.136.116 44,3 26.635 1,0 šenacionalnoj zajednici važne su činjenice i 1953. 654.229 23,0 891.800 31,3 1.264.372 44,3 37.389 1,3 o području istraživanja i o stupnju razvoja 1961. 711.665 21,7 842.248 25,7 1.406.057 42,9 317.978 9,7 pojednog naroda, koji ovisi o različitim 1971. 772.491 20,6 1.482.430 39,6 1.393.148 37,2 98.042 2,6 povijesnim, političkim, gospodarskim i ukupnim društvenim uvjetima. Naime, 1981. 758.136 18,4 1.629.924 39,5 1.320.644 32,0 415.304 10,1 1991. 752.068 17,3 1.905.018 43,7 1.364.363 31,3 333.462 7,7 Napisala: Vesna Ivanović

22 matica travanj/april 2006. čeg porasta stanovništva i time rastućeg udjela u stanovništvu Jugoslavije, ulazi u kasnu podetapu demografske tranzicije. Istodobno je hrvatski narod bilježio de- mografski trend stalnog smanjenja udjela u ukupnome stanovništvu Jugoslavije, a stanovništvo razvijenije Hrvatske već je bilo u posttranzicijskoj demografskoj etapi, dok su Hrvati u Bosni i Hercegovini ušli u pro- ces demografske regresije. Stalno smanjenje u udjelu ukupnoga stanovništva Hrvata u Bosni i Hercegovini i njegovo postupno starenje, znatno se više uočavalo promatra- no s obzirom na istodobnu demografsku trangresiju ukupnoga stanovništva Bosne i Hercegovine. Prema višeslojnim raspoloživim de- mografskim podacima zaključeno je da se varijacije u brojnosti Hrvata u Bosni i Her- cegovini nisu mogle ubrojiti među uzroke ratnih zbivanja. Bitnost očuvanja kulturnog identiteta i osobnosti svih naroda i naci- onalnih manjina u Bosni i Hercegovini, promatrano u ukupnosti međuprožimanja kultura u Bosni i Hercegovini, jedan je od pokazatelja posebnosti bosanskohercego- vačkog društva, odnosno raznolikosti ovo- ga svijeta u malom. Istodobno su se Hrvati u Bosni i Hercegovini brinuli o svojoj posebnosti i sačuvali svoj kulturni identitet i osobitost. Danas nije jednostavno sagledati rješavanje brojnih aktualnih problema u bosanskohercegovačkom društvu. Naime, u uvjetima kada prevladava galama i kada čak i na trenutke bukači utihnu, nerazumi- jevanje i zbrka ostaju zato što se jeka vraća. Zbog toga se niti mogu rješavati problemi pojedinaca, niti pojedinci mogu sagledati svoju snagu prebražujuće životne energije i orijentiranja prema pozitivnim vrijedno- stima. Iznalaženje današnjeg b/h modusa vivendi svakako bi trebalo tražiti u franje- vačkoj provinciji Bosni Srebrenoj. Jedan od predstavnika Provincije (franjevci u Bosni i Hercegovini u kontinuitetu su od godine blju istraživanja Hrvati u BiH imali najviši označiti kao prijelomne u kretanju uku- 1291.) u njezinim defi nitivno najtežim stupanj identifi kacije s Bosnom i Hercego- pnoga stanovništva Bosne i Hercegovine i danima zapisao je kako je "bolje biti siroti vinom. Dinamika demografskih promjena izražene nacionalne pripadnosti. Povećanje i bez oslonca, pa se svojski brinuti za sebe, za Hrvate i putanja njihova razvoja u Bosni broja Hrvata u Bosni i Hercegovini nakon negoli biti pastorče slobodnih i moćnih". i Hercegovini bile su izražene kroz podu- svoje najviše dosegnute točke početkom Rješenje se ne nalazi izvan ovoga zetnički mentalitet, brojnost obitelji i tradi- sedamdesetih godina prelazi u postupno područja. Rješenje je u dubini samoga cionalnih shvaćanja vezanih za obitelj. smanjenje. društva, u njegovoj sposobnosti za rješa- U tablici 1. mogu se pratiti kretanje Ujedno, šezdesetih je godina pri- vanje konfl ikata, u pokretanju razvoja i ukupnoga stanovništva Bosne i Hercegovi- mjetna i tendencija smanjenja broja Srba uočavanju osobitosti dostojnih poštovanja ne i kretanje stanovništva prema konfesio- i intenzivno ponećanje broja Muslimana koji ne ugrožavaju jedni druge. Rješenje je nalnoj pripadnosti u razdoblju od godine u ukupnom stanovništvu Bosne i Herce- u prepoznavanju govora srca i ponašanja 1879. do 1931. govine. Osamdesetih godina proteklog bez nadmoći. ■ Šezdesete godine 20. stoljeća mogu se stoljeća Bosna i Hercegovina, zbog najja- 23 matica travanj/april 2006. OSVRT NA KNJIGU BiH Ne BiH ANTE MARKOTIĆA Država u nastajanju, HRVATI U NESTAJANJU

odinama je sveučilišni profesor u Sarajevu i povre- kaže: Svakoga sata iz Bosne nestane jednoga Hrvata. meno predavač u Mostaru, doktor znanosti Ante Statistika jasno govori kako stoje stvari: od prijeratnoga broja Markotić, najbolji tamošnji demografski stručnjak, u Bosni i Hercegovini ostalo je 54% Hrvata od njihova broja u ze- bilježio što se događa na demografskome planu mlji, spram 67% Bošnjaka i 77% Srba. Tako Markotić piše da se od posljednjih godina u Bosni i Hercegovini. godine 1990. do 2005. iz Bosne i Hercegovine odselilo u Hrvatsku GU njegovu kroniku ušli su ljudi i događaji, vrijeme rata i poraća, oko 200 tisuća Hrvata, dok je u druge zemlje emigriralo više od 100 dogovori i pregovori, sporazumi (nekima je nazočio kao dogrado- tisuća. načelnik Sarajeva) o sudbini hrvatskog naroda u BiH. Kad Markotićevu knjigu pažljivo pročitate do kraja, shvatite da Prije knjige BiH Ne BiH Markotić je objelodanio tri knjige je Bosna i Hercegovina pokusna zona u kojoj se sudaraju svjetovi, uglavnom o demografi ji: Demografski razvitak Hercegovine (1983.), kulture i civilizacije, interesi velikih u odnosu prema malenima i Etnička karta Bosne i Hercegovine (1991.) i Bosna nemoćnima. ostaje bez svjedoka (S demo- U nedavnoj krvavoj grafsko-političkog vidikovca) ratnoj drami i političkoj 1999. godine. bešćutnoj igri Hrvati Promišljajući stanje Hr- kopne i nestaju. Vrijeme i vata u Bosni i Hercegovini, nasilje ispisuje im demo- Markotić na temelju povije- grafski rekvijem. Markotić snih danosti i činjenica tvrdi se nada da će krojačima da su Hrvati najautohtoniji o(p)stanka Hrvata u Bosni narod u Bosni i Hercegovini, i Hercegovini ponestati da su najpismeniji, najemi- štofa. Jer, daytonska Bosna grantskiji, najurbaniji, ali i nije moja Bosna, kaže pisac najtradicionalniji. To što su ove znakovite i poučne knji- skloni raseljavanju i iseljava- ge. Na kraju iscrpne analize nju, bijegu iz sve neugodnije i stvarnosti profesor Markotić negostoljibivije vlastite starine daje svoj sažetak, kako on i sredine i gotovo neprijatelj- naziva summary: Trojedna, skog okruženja drugima, koji dvojedna ili (ni)jedna Bosna i se sve agresivnije očituju u Hercegovina; matica – košnica netoleranciji i nijekanju svega žive i krvave povijesti u kojoj se što je hrvatsko i kršćansko, događa hrvatski democid. posljedica je, po mišljenju Na djelu je, kaže autor, profesora Markotića, loše sudar moći i razuma, stvar- vlasti i velikosrpske ideje o nosti i mitova, etnocentrizma prisvajanju i “prisajedinjenju” i prava drugih na život. Tako Bosne “majci” velikoj Srbiji, te traje drama neodgovorne Euro- muslimanskog fundamentaliz- pe u Bosni i Hercegovini, kao u ma, koji se hrani natalitetom “malom Bermudskom trokutu” i brani mentalitetom za koji unutar “velikog europskog Ber- se misli da je davno otišao u mudskog trokuta”. Sve se to do- povijest. gađa pod budnim okom moćnog Markotićeva sumorna Zapada i paskom velikog Istoka. statistika u poslijedaytonskoj Knjigu Ante F.Markotića Bosni i Hercegovini ide na šte- BiH Ne BiH objavila je Crkva na tu Hrvata, pa Markotić cinično kamenu. Posjetitelji na nedavnoj promocija u Zagrebu pokazali su veliki interes, uz znat- Napisao: Ante Matić ni odjek u javnosti. ■ 24 matica travanj/april 2006. OBJAVLJENA SPOMEN- KNJIGA DRUŠTVA HRVATSKO- SLOVAČKOG PRIJATELJSTVA

Ova je knjiga važan povijesni dokument rada i djelovanja Društva hrvatsko-slovačkog prijateljstva, koji će, nadamo se, potaći i druge na njegovanje prijateljstva među narodima Dokument o mostovima prijateljstva

očetkom ove godine svjetlost dana ugledala je spomen- knjiga Društva hrvatsko-slo- vačkog prijateljstva "Naših prvih 12 godina”. Svečano je Ppredstavljena 28. veljače 2006. u dvorani Tribine grada Zagreba. Autor je te izvrsno opremljene knjige prof. dr. Ante Vukaso- vić, prvi predsjednik te glavni pokretač manifestacija Društva. Knjiga je dvojezič- na, na hrvatskom i slovačkom jeziku. Uz brojne ilustracije u boji, spomenut ćemo Novi predsjednik društva Z. Heršak, Ivana Kristić-Bentić (MVP), Andrija Karafi lipović, veleposlanik Jăn i zanimljivo idejno rješenje naslovnice Bănas, prof.dr. Ante Simonić, mr. Gordan Grlić-Radman (MVP), prof. dr. A. Vukasović knjige, na kojoj, uz povezivanje Slovačke i Hrvatske (slovačkih planina Vysoke Tatre desetaka društava prijateljstva u Hrvatskoj. tvrti iznosi više od 60 svečanih obljetnica i hrvatskog Jadrana), pozornost privlači i Godine 2001. uručila mu je Zahvalnicu znamenitih Slovaka i Hrvata. U petom je spajanje hrvatskog i slovačkog grba u je- za izuzetno plodnu djelatnost. Za visoke opisana sveučilišna i znanstvena suradnja, dinstveni simbol prijateljstva dvaju naroda. rezultate u razvijanju hrvatsko-slovačkoga u šestom su prikazani podaci o izdavačkoj U spomen-knjizi dan je pregled svekolikih prijateljstva predsjedniku Društva prof. A. djelatnosti, u sedmom su naznačene brojne djelatnosti Društva, od njegova osnivanja u Vukasoviću je Nj. E. predsjednik Slovačke književne večeri i prezentacije knjiga. Osmi proljeće 1993. pa sve do jeseni 2005. Glavni Republike Ivan Gašparović godine 2005. podnaslov posvećen je raznim tribinama, su dijelovi knjige: Utemeljenje i namjena dodijelio visoko odlikovanje Reda bijeloga predavanjima i prijateljskim susretima, de- Društva, Naši prethodnici, Pregled djelatno- dvostrukog križa Slovačke Republike. veti gospodarskim inicijativama i suradnji, sti po područjima, Naši suradnici, Održane Drugo poglavlje, Naši prethodnici, dok deseti opisuje različita sudjelovanja i skupštine, izabrana tijela, članovi i Rele- predstavlja deset važnih čimbenika koji su posredovanja s hrvatskim i slovačkim insti- vantni bibliografski pokazatelji o Društvu i obilježili povijest hrvatsko-slovačkih od- tucijama, društvima i pojedincima njegovoj djelatnosti. nosa. To su: Hrvatsko plemstvo u Slovačkoj, U poglavlju pod naslovom Naši Prvi dio, Utemeljenje i namjena Narodni junaci, Obostrana doseljavanja suradnici opisana je suradnja Društva s Društva, opisuje proces utemeljenja, te na- i naseljavanja, Academia Istropolitana u veleposlanstvima i brojnim ustanova- mjenu, svrhu i zadaće djelatnosti Društva. Bratislavi, Sveučilište u Trnavi, Prijateljstvo i ma, udrugama i pojedincima u Hrvatskoj i Utemeljilo ga je nekoliko desetaka kultur- suradnja preporoditelja, Katoličko zajedniš- Slovačkoj nih i javnih djelatnika, ubrzo nakon pro- tvo, Književna suradnja, Znameniti Slovaci Na kraju knjige nalaze se podaci o glašenja samostalne Slovačke Republike, na u hrvatskoj znanosti i kulturi kao što su: svim održanim skupštinama i izabranim osnivačkoj skupštini 28. svibnja, 1993., radi Štefan Moyses, Bogoslav Šulek, Janko Tom- tijelima Društva, popis članova, relevantni njegovanja prijateljstva i suradnje između bor, Ivan Branislav Zoch, Martin Kukučin i bibliografski pokazatelji o Društvu i njego- hrvatskog i slovačkog naroda. Za predsjed- mnogi drugi, te Prva društva prijateljstva. voj djelatnosti te kazalo imena. nika je izabran prof. A. Vukasović, istaknuti Središnje i najveće poglavlje knjige, Knjiga je objavljena sa svrhom da pota- hrvatski pedagog. Organizaciju osnivačke Pregled djelatnosti po područjima, sadrži kne društva prijateljstva na pojačano djelo- skupštine s prigodnim programom po- svekoliku djelatnost Društva hrvatsko- vanje, a sve Hrvate i Slovake na složno gra- duprli su i potpomogli Veleposlanstvo slovačkog prijateljstva u deset podnaslova. đenje novih mostova prijateljstva i suradnje Slovačke Republike u Zagrebu i Koordi- Prvi opisuje manifestacije vezane s pred- na svim poljima života. Ova je knjiga važan nacija hrvatskih društava prijateljstva koja stavljanjem Hrvatske u Slovačkoj; drugi povijesni dokument rada i djelovanja Druš- ga je proglasila najdjelatnijim među više ističe predstavljanje Slovačke u Hrvatskoj. tva hrvatsko-slovačkog prijateljstva koji će, Treći podnaslov pruža pregled turističkih nadamo se, potaći i druge na njegovanje Napisao: Tomislav Heršak i studijskih putovanja u Slovačku, a če- prijateljstva među narodima. ■ 25 matica travanj/april 2006. FRA DRAGO VUJEVIĆ, MISIONAR U JAR-u

Procesija na Cvjetnicu “Zadovoljan sam, vidim plodove svoga rada”

edavni posjet Johanne- sesotho. Prvotni je šok bila kuća u Johanne- bio izgubljen i nisam znao odakle krenuti”, sburgu pružio mi je sburgu koja je bila moj privremeni smještaj. iskreno će fra Drago nastavljajući priču: prigodu upoznati dosta Izgledala je kao koncentracijski logor, jer je “Proveo sam nekoliko mjeseci u maloj sre- zanimljivih ljudi, no oko nje bila bodljikava žica. Nikamo nisam dini gdje crno stanovništvo još uvijek živi najveći dojam na mene izlazio jer je bilo opasno. No, kada sam na- prilično neopterećeno modernim događa- Nostavio je mladi misionar u JAR-u fra Dra- kon nekoliko dana stigao u Township, bio jima”. Istakao je kako mu je bilo teško učiti go Vujević, hercegovački franjevac rodom sam izvan sebe. Nisam znao odakle početi. taj jezik kojim ni danas ne može govoriti, iz Ljubuškog. Nevjerojatnom se doimaju Način na koji tamo ljudi žive, njihove kuće no zna ga čitati i pisati. Ne uspije li se spo- njegova vedrina i smirenost kada se zna da poput baraka, mnogo smeća po ulicama, razumjeti sa starijim stanovništvom, onda živi negdje gdje je urbani način života još ljudi po cesti, sve mi je to bilo veliko izne- komunikacija uglavnom ide preko mladih nepoznanica, a sve ono što u našoj svijesti nađenje i mislio sam: 'Bože, kamo sam ja to koji, posebice u regijama bliže Johanne- postoji kao nekakav moralni kodeks ovdje došao!. Neću ja tu moći izdržati ', prisjetio sburgu, znaju engleski jezik. ne vrijedi. Jer, ljudi ovdje žive u plemen- se fra Drago svojih prvih misionarskih Misu slave na svoj način. Što se tiče skim zajednicama i imaju sasvim drukčiji dana na afričkom kontinentu, otprije dvije misnoga slavlja, ono je znatno drukčije, način ponašanja, običaje i sve ono što se godine. Sjeća se kako su ga, odmah nakon prilagođeno njima. “Svaka je misa s crnim naziva životom u zajednici. dolaska, poslali u ruralno afričko područje stanovništvom pjevana misa, jer bez pjesme “Kad sam došao u JAR, bio sam u koje se zove Qua – Qua, a smješteno je na i plesa nema za njih mise. Misu slave na potpunosti zbunjen, jer se nisam pripremao granici s Lesothom, radi učenja jednog svoj način i tu se treba nekako uklopiti. To za Južnu Afriku. Sjećam se, u zračnoj luci afričkog jezika i naroda koji je fra Drago se zove inkulturacija. Ono što mi svećenici u Johannesburgu dočekao me domaći, crni trebao pastorizirati. Ondje je naš misionar nosimo iz Europe ovdje treba uklopiti u fratar koji mi je priopćio kako ću najprije proveo nekoliko mjeseci, nakon čega se po- njihov mentalitet, njihov način života. Misa nekoliko dana prenoćiti u Johannesburgu, novo vratio u Township, gdje je radio kao ima dosta toga njihovog tradicionalnog, ne nakon čega idem u Sebokeng - Township. svećenik. “Da me nisu poslali učiti afrički izostavljajući ono nužno što imam reći kao Nisam znao ni što je Township, ni što me jezik, razmišljao bih bih li ovdje ostao ili svećenik. No, imaju pravo tu misu osmisliti tamo očekuje. Poslije sam doznao kako se vratio u domovinu. Jednostavno sam na svoj način, stoga mnogo pjevaju i plešu. su to naselja blizu gradova i da se nalaze u provinciji Gauteng, u matičnoj državi Le- Shvaćam ovdašnje stanovništvo i prihvaćam ih. sotho, smještenoj u sredini JAR-a, koja ima Nudim im nešto drugo - uvjerenje da bijeli čovjek nije pet milijuna stanovnika. Basotho je narod koji ondje živi, a jezik kojim govore zove se neprijatelj. Dokazao sam im da želim biti s njima, da im želim dobro — rekao je hrvatski misionar fra Drago Vujević Napisala: Željka Lešić Foto: arhiv HMI

26 matica travanj/april 2006. Mise dugo traju, dva sata obična nedjeljna Nisu skloni zapisivati svoju povijest, ali koje sami proizvode. Poslije su vrlo zado- misa, pa i četiri, ako je krštenje ili je došao nastoje zadržati ono što ih veže za njihove, voljni, jer, kako kažu, da nisu pozvali svoje biskup. Uopće nema nekakva vremenskog afričke korijene. Svijet ide naprijed, tu je mrtve, oni bi bili jako nezadovoljni što ih ograničenja. Pisana riječ nije im toliko internet, TV koji gledaju, pa vide kako živi nisu obavijestili da je kuća završena i dola- važna. Sve što trebaju kazati mora se izreći napredni svijet. Gradovi im sve više sliče zili bi noću i pravili im probleme. Osjećali pjesmom i plesom”, napominje fra Drago onima europskima. Oni nemaju drugog bi se kao stranci, jer ne bi znali što se ondje koji im je, kako kaže, na oglasnu ploču izbora nego zadržati svoje, afričke običaje. dogodilo nakon njihove smrti. Veoma im pokušao staviti nekoliko informacija, no Kao svećenik susrećem se s raznim običa- je važan taj odnos s mrtvima. Ono što se u nitko to ne čita. jima: vjenčanjem, pogrebom, običajima nas zove litanija Svih svetih pokušavamo Da bi se uklopio u zajednicu, fra Drago vezanima uz odlazak na studij, iako ih prilagoditi, ubaciti njihove pretke. Oni drže se morao prilagoditi, ne izdvajajući se i ne malo iz Townshipa ide na studij i edukacija da su njihovi predci sveti, da su na nebu postavljajući nikakve uvjete. No, pitamo, je je ovdje veliki problem. Susrećem se i sa i s njima komuniciraju. To nije nešto što li se uspio prilagoditi. završetkom gradnje kuće, vrlo zanimljivim je protiv učenja Katoličke crkve i može se - Morate tako. Dakle, ja dolazim kao običajem vezanim uz ovaj kraj. uskladiti. stranac u njihovu sredinu i ne mogu po- Zadržavanje afričkih običaja. Naj- No, ono što katolički svećenici ne mogu stavljati uvjete. Ako postavljam uvjete, oni zanimljivijim mi se činio običaj vezan uz prihvatiti, svakako je škola inicijacije koju me ne prihvate kao svećenika i moram se završetak gradnje kuće, pa sam stoga zamo- vode domaći vračevi (sangoma), a pohađa- dokazivati kao svećenik. Dokazati da želim lila fra Dragu da za naše čitatelje nešto više ju je mladići u dobi kada postaju punoljet- biti s njima, da im želim dobro, kako bi me kaže upravo o njemu. “Kada obitelj, koja ni. Nakon završene škole postaju muškarci, prihvatili kao člana zajednice. Shvaćam ih i je patrijarhalna, nakon duljega vremena zreli ljudi. “Problem sa školom jest u tome prihvaćam , pokazujući im kako bijeli čo- završi kuću, običaj je da mora napraviti što vračevi mladićima napune glave krivim vjek nije njihov neprijatelj. proslavu koja uključuje i mrtve članove idejama, izlaze iz nje ponosni, pa si dopu- Pitam ga vidi li plodove svojega rada i obitelji. Oni tada dođu na groblje ako znaju štaju svakakve gadosti, primjerice silovanja, je li ovdje zadovoljan. gdje su im mrtvi pokopani, a, ako ne znaju, jer su oni sada pravi muškarci. Stoga mla- - Ispunjen sam kao svećenik, vidim onda ih pozivaju u završenu kuću, gdje su dićima govorim neka odu u tu školu, no plodove rada, zadovoljstvo. Gledam na njih dobrodošli i gdje mogu vidjeti raspored neka ne shvaćaju to učenje ozbiljno i neka kao svećenik kroz vjeru i svećenički rad.. prostorija. Tom se prigodom napravi gozba se ispovjede. Oni znaju da ta škola nije baš Zanimalo me prihvaćaju li njegovi na koju je pozvana sva šira obitelj. Za svaku dobra, no, ako mladić ne ode u nju, iskače župljani katoličko učenje. gozbu mora biti mesa i za takvu se prigodu iz svoje sredine, izdvaja se i ona ga ne pri- - Prihvaćaju, ali zadržavaju ono afričko. zakolje ovca ili krava i pije se domaće pivo hvaća”, pripovijeda fra Drago. Svakako najveći problem u Townshipu, kao i u cijelom JAR-u, jest sida, a broj je oboljelih zabrinjavajuće velik. “Mnogi šute o broju oboljelih. I ovdje veliku ulogu imaju vračevi koji domicilnome stanovništvu go- vore kako je sida laž koju bijelci šire među stanovništvom kako se crna rasa ne bi po- većavala, jer ovdje žele vladati. Problem je, zasigurno, jedan od najvećih u JAR-u zbog neprosvijećenosti stanovništva, no i stoga što država nema novca za liječenje. Država podupire i propagira projekt sigurnoga seksa”, zabrinuto pripovijeda fra Drago. Budući da je razgovor vođen pomalo već u očekivanju Uskrsa, zanimalo me kako se u Townshipu slavi taj najveći kršćanski Izlet i druženje s mladima blagdan. - Na Cvjetnicu je običaj da svećenik na magarcu jaše kroz Township, čime mu je iskazana čast, a i meni je, jer je narod s palminim granama dočekao i Isusa kad je na magarcu ujahao u Jeruzalem. Na Veliku je subotu običaj da krstim i vjenčavam one koji se pripremaju za te sakramente. Slavljenje uskrsnih blagdana, kako vidite, vrlo je svečan i radostan događaj i na ovim prostorima. Želim da i vi u domovini, kao i svi vaši čitatelji diljem svijeta provedete u Fra. Drago dijeli radosti blagdan kojim slavimo uskrsnuće Djeca iz Townshipa blagoslov na Cvjetnicu našeg Spasitelja. ■ 27 matica travanj/april 2006. HRVATSKA MANJINSKA NASELJA U MAĐARSKOJ SELO MARTINCI – FELSÖZENTMÁRTON

a mađarskim obalama Mikrotoponimi, no, čuvaju uspomenu i na Drave, na granici Šomo- obične ljude i njihove sudbine; pa otud i đske i Baranjske županije, AKORDI O HRVATSKOJ priča o kovaču kojemu je ostavljena draga vjerojatno i prije 1235., (ulomak) u rastovačkoj krčmi izvadila srce, o 'vatreni kada se prvi put spomi- čoveki' u Selišću, o Kostanjevu kao okuplja- Nnje, smjestilo se hrvatsko selo Martinci. lištu vještica za punoga mjeseca, o Bregu, Današnji ga hrvatski stanovnici zovu Mar- Josip Gujaš-Džuretin poznatomu po zemlji dobroj za uzgoj tince, a mađarski naziv Felsöszentmarton konoplje, gdje su se okupljale vodene vile nosi od godine 1909. do danas. Tijekom prekrasna glasa kojega su mogli čuti samo prošlosti, nakon turskih pustošenja, selo Kroz plava polja Mađarske odabrani . Izreka “Ne ide mu (joj) kao ni je više puta napuštano, a onda ga 1712. Voz juri prema jugu branje grava Banderovoj Katici”, iz Leščin- Hrvati obnavljaju i naseljavaju se u njemu. ce, gdje još raste poneki grm lješnjaka, Godine 1852. u njemu su sagradili i crkvu I samo mi se čudi također potječe iz lokalne narodne predaje sv. Martina, svojega zaštitnika. Inače, sama Oduševljenje očekuje o lijenoj krčmarevoj kćeri. U Brođancima je župa osnovana 1789. i u neprekinutom se nalazi najplodnija martinečka zemlja, kontinuitetu djeluje već više od dvjesto A ne zna a tamošnja, sada nepostojeća, krčma slo- godina. U njoj su službovali mađarski, ali Da ja u svom snu vila je kao sastajalište tajnih, najčešće i i svećenici Hrvati, Pongracije Gombarović Nosim samo Hrvatsku. nesretnih, ljubavnika. Mnogi su martinečki (1919.–1926.), Mijo Horvat (1926.-1956), toponimi i opjevani, pa tako i “Zeleni se Lujo (Lajos) Geošić (1937-1955.), Mijo livada, za livadom Ogreda”. Tu šumu i Bošnjak (1955.-1976.). Posljednja su dvo- danas narod iz obližnjih sela tako zove. jica i pokopana na martinečkom groblju. iskrčenih, a tuda se, vele, u dijelu od Luga Poslovično samosvjesni Martinčani ušli su Župa je s vremenom prešla, od zagrebačko- do Markoca, pri svom prelasku u Hrvatsku tako i u legendu, kao Petriša vidovnjak koji ga, u jurisdikciju pečuškoga biskupa. kod Zanoša, kretao i sam kralj Ladislav. se borio, u liku crnoga bika, s bijelim koji Selo je postojalo već za kralja Stjepana je sišao s oblaka i jednako tako, pobijeđen, Svetoga (Szent Istvána), prvoga ugarskoga Crkva Sv. Martina nestao. Otada, kako vjeruju, selu više ne kralja, od 997., utemeljitelja opatije u Vaški prijeti tuča. Neki su se istakli pameću i kojoj su pripadali i Martinci. Kao općin- sposobnošću, kao gazda Blažok , a neki kao sko mjesto spominju se za vrijeme kralja vrsni majstori svojega zanata. Selo, pa još i Andrije I. (Istvána Endrea). Kao što mu to hrvatsko, ne može bez nadimaka, pa tako i njegovih pretpostavljenih sedamsto go- ni ovo nije iznimka. Mještani su se već i po- dina i nalažu, o Martincima kruži legenda mirili da ih zovu Relja, Fujka, Cinter, Lulo, da se ondje sa svojim četama zaustavio i Brondić, Brdar, Bikija, a jednoga motorista sam kralj Ladislav I. Arpadović na putu u nitko i nije zvao drukčije nego Sputnjik. Uz Hrvatsku. Njegove su čete 1091. osvojile obitelji Barić, Brezović, Gregorić, Stražan, Hrvatsku sjeverno od Gvozda, no 11. rujna Vuković, koje se spominju u 18. st., najbroj- 1094. osnovao je Zagrebačku biskupiju nije su Balatinac, Balaž (ić), Đuradinović, podredivši je nadbiskupiji u Ostrogonu. Gojak, Gregeš, Kolarić, Kovačević, Kuštra, Naime, kraljevi iz kuće Arpadovića vladali Petrinović, Perjaš, Konta, Sigečan, Šimara, su Hrvatskom od godine 1102. do 1301. Romolic, Vašćan, Viljevac. Spomen na prolazak Ladislavove vojske Narodni običaji, od kojih su najdojmlji- u svojem imenu čuva martinečka Szent vije ivanjske vatre, njeguju se s pomnjom László útca, Taborska ulica i logorske livade kao i praznovjerje. Naime, odsjeći komadić (tábori rétek). Martinečko pak polje dijeli ljese znači oduzeti mlijeko domaćinovoj se na Rastovce i Brođance. Samo ime go- kravi, a da bi se to izbjeglo, put i dvorište vori kako je u prvima bilo hrastova, sada na Veliki su se petak marljivo čistili. I dan- danas se mogu pohvaliti izuzetnom čisto- Napisala: Diana Šimurina-Šoufek ćom i urednošću svojih dvorišta i sokaka.

28 matica travanj/april 2006. Hrvatska manjinska naselja u Mađarskoj VIJESTI IZ ISELJENIŠTVA

HRVATSKI BAL U PEČUHU U ZNAKU DJECE I ZA DJECU

Tradicionalni Hrvatski bal i ove se godine, u organizaciji Roditeljske zajednice Hrvatskog vrtića, osnovne škole, gimnazije i učeničkog doma Miroslava Krleže, 25. veljače, održao u Pečuhu, s pomoću mnogobrojnih pomagača i pokrovitelja između ko- jih se svojom potporom istaknulo Stogodišnja baka Macokova svojedobno je zdravlja, dom kulture, novu gostionicu, tr- Hrvatsko kazalište Pečuh. Bal je to pričala kako su u njezino vrijeme svi u selu govine i zadružni centar. Velik broj mladih koji ima svoju 40-godišnju tradiciju, i bili pismeni, i na hrvatskome i na mađar- napušta rodno selo 1956., u vrijeme mađar- čiji je prihod namijenjen pomaganju skome jeziku, dok su se u mjesnoj školi do ske revolucije, da bi bolji život potražili u potreba i aktivnosti učenika pečuške 1920. učila oba jezika. Prva nastava u selu prekooceanskim zemljama. Poljoprivredna hrvatske škole. Balu se odazvalo 150 održana je 1812., a 1848. ondje je živjelo zadruga “Nikola Zrinski” osnovana 1961. gostiju koji su napunili dvoranu Hote- la Laterum. 1 007 žitelja i u školu je bilo upisano 119 siguran je izvor prihoda mnogih martineč- Otvarajući bal, ravnatelj hrvatske ško- učenika. Škola je postala obveznom 1895., kih obitelji, a 1990-ih se preorijentirala na le Gabor Gyórvári naglasio je još jed- a do 1914. u nju su išla djeca Antolovića, proizvodne i uslužne djelatnosti. U Pečuhu nom kako su se dobri ljudi našli zajed- Barića i dr. i ondje učila hrvatski jezik. je većina višekatnica nikla kao martinečkih no oko humanih i plemenitih namjera Nakon rata se nastava provodila samo na ruku djelo, a vrijedno su obrađivali i zemlju te kako se i na ovaj način svojom na- mađarskome jeziku, ali, budući su ga đaci u široj okolici, jer je njihove bilo malo. zočnosti iskazuje potpora jednoj od slabo razumijevali, dobivali su pojašnjenja Martinčana je potkraj devedesetih godina najvećih školskih ustanova Hrvata u na hrvatskome. Teška vremena martinečke 20. st. bilo 1 230, 106 đaka u dvojezičnoj Mađarskoj koju trenutno pohađa če- škole obilježila su dvadesete godine 20. st., osnovnoj školi i 42 djeteta u vrtiću. Selo je tiristotinjak učenika osnovne škole i kada, nakon prestanka srpske okupacije, dalo i dva pjesnika, Josipa Gujaša Džureti- gimnazije. Nakon njegovih riječi bal Hortyjeva vlast uvodi mađarski kao isklju- na (1936.-1976.) i Đusu Šimaru Pužarova su sa slavonskim plesovima otvo- čivi nastavni jezik. Tako 1934. školu, od 51 (1949.-1994.). Kulturno društvo djeluje rili učenici škole, plesači školskoga plesnog ansambla, njih četrdesetak upisanog, završava 28 đaka. Do Drugoga kroz plesne grupe, pjevački zbor i ženski koji marljivo vježbaju pod vještom svjetskoga rata učilo se po modelu tri hr- pjevački zbor “Korijeni”, a aktivan je i NK rukom Blaška Stanića. Zadivili su sve vatske pa tri mađarske, repeticijske godine. “Zrinski”, osnovan 1940. Martinci su 1997. nazočne svojim domalo polusatnim Rat je, kao i Prvi , zaustavio školovanje dobili Nagradu za kulturu HMI, koju ona plesnim programom. Bila je to njiho- djece. Nakon rata i teškoga i siromašnoga tradicionalno dodjeljuje, a dodjeljivat će je i va prva ovogodišnja javna promocija života, škola je, od crkvene, postala držav- ubuduće manjinskim naseljima koja čuvaju i nastup, a gledajući ih na pozornici, nom. Na osnovi jezičnih osobina, pisao hrvatski jezik, kulturu i običaje prenoseći ih uvjerena sam kako će uskoro svojim je dr. Ernest Barić, može se zaključiti da mlađima. Osjećaj pripadnosti hrvatskome plesnim umijećem zasjeniti mnoge Martinčani govore štokavskim narječjem s narodu žitelji su, osim svega navedenoga, koji plešu oko njih. Uz večeru i druže- mnogo kajkavskih osobina, čemu se ne tre- pokazali i postavljanjem poprsja Matije nje te uza svirku poznatih svirača iz ba čuditi jer se nekadašnja granica između Gupca pred istoimenim domom kulture, a “Šokačke grane”, i mladića iz Orkestra štokavštine i kajkavštine provlačila upravo danas i oni sami očekuju nešto više. Osa- KUD-a “Baranja”, koji je goste zabav- u tim krajevima s druge strane Drave (u mostaljenjem Hrvatske ti hrvatski otočići ljao dok su se stariji svirači odmarali, bal je potrajao do ranih jutarnjih sati, smjeru Slatine). ne bi smjeli, nakon što su se tolika stoljeća a najizdržljiviji su sa svitanjem dana Martinci su selo koje ide ukorak s održali, potonuti u mađarskom moru. Oni uz pjesmu krenuli svojim kućama. vremenom. Selo je uvelo struju 1952., 1968. očekuju, i zaslužuju, pomoć stare, ali još (HRVATSKI GLASNIK, 9.3.2006.) vodovod, izgradilo dječji vrtić, školu, dom uvijek i njihove domovine. ■ 29 matica travanj/april 2006. VEZE PEČUŠKOGA I OSJEČKOGA KAZALIŠTA UMJETNOST BEZ GRANICA

Govoreći o prošlosti kazališnih veza između Pečuha i Osijeka u prvoj polovici 19. stoljeća, može se istaknuti da su kazališne udruge u ovim gradovima svojoj publici predstave izvodile mahom na njemačkom jeziku, u Pečuhu i na mađarskom. Učestali su bili nastupi u gostima, čas u Pečuhu, čas u Osijeku. Njemačka je kazališna grupa iz Osijeka u Pečuhu između godine 1800. i 1829. izvela 13 predstave, a varaždinska je pak između 1811. i 1817. u 4 navrata boravila u ovom gradu podno planine Mečeka s njemačkim repertoarom. Izgradnjom nacionalnog kazališta u Pečuhu godine 1895. na repertoaru će se naći isključivo predstave na mađarskom jeziku. U gradu Osijeku kazalište je podignuto 1907. godine te se izvode kazališne predstave na hrvatskom jeziku. Uzajamni posjeti kazališnih društava u obama gradovima početkom 19. stoljeća bili su učestali. No, nije obrađena povijest tih veza do Prvoga svjetskog rata, kada su ono i "muze zašutjele". Uoči Drugoga svjetskoga rata došlo je do oživljavanja kazališnih veza, do ponovne suradnje. Intenzivne veze zapažaju se nakon 1960-ih godina te traju, na veliko zadovoljstvo publike, sve do danas. Kazališne kuće Pécsi Nemzeti Színház i Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku posjećuju se, a u tu suradnju uključili su se i lutkari, dakako, i Hrvatsko kazalište u Pečuhu. Bivši intendant HNK u Osijeku Zvonimir Ivković o tim vezama priprema knjigu na hrvatskom i mađarskom jeziku, koju će tiskati Ogranak Matice hrvatske u Osijeku. Zahvaljujući njemu došli smo do novinskih članaka te mu najljepše zahvaljujemo

življavanju kazališnih veza godine 1940. između čelnika Pečuha zastupao je dr. Lajos Sík, glavni zapovjednik vatro- dvaju gradova prethodilo je sklapanje ugovora gasaca, rukovodilac ureda za turizam kazališta domaćina. (...) Lajos o vječitom prijateljstvu između Mađarske i Sík je u svojem pozdravu na hrvatskom Jugoslavije, što pozdravio kazalištarce iz Osijeka. On ističe je dovelo do višestoljetnu suradnju: "Osijek i Pečuh su, Ouzajamnih posjeta kazalištara- ne samo zbog svoje geografske pozicije, ca u Pečuhu i Osijeku. Novine susjedi. Naime, srebrna traka Drave ni- Pécsi Napló (29. 3. 1940.) do- kada nije bila granica koja razdvaja naše nose: “U subotu navečer Naci- gradove, nego spona koja nas povezuje! onalno kazalište u Pečuhu bit će Za vrijeme tisućljetnog suživota ova su se mjesto susreta istaknute kul- dva grada stalno susretala na gospodar- turne priredbe na zemaljskom skom, duhovnom i društvenom planu. nivou. Nakon dvadeset godina u Od ovih niti postale su stalne, dugotraj- Pečuhu bit će održana prva prija- ne i neraskidive veze". (...) Neka nam teljska kulturna priredba. Naime, dođe ono vrijeme - kako je to vaš gra- tada će u okviru uzajamnog po- donačelnik najljepšeg grada prije više sjeta doći do izvedbe opere Nikola godina zaželio - da dva naroda koja su Šubić Zrinski u okviru Narodnog bogata u herojskim krepostima, nađu kazališta u Osijeku, kada će ono jedan drugoga, da bi mogli neiscrpne u punom sastavu i sa zborom resursne izvore svojih nacionalnih nastupiti, a čije će klasično lijepe vrlina uporabiti u gradnji svoje ljepše dijelove na ploči od voska snimiti i bolje sutrašnjice. (...) "Živjeli članovi Budimpeštanski radio. Ova opera osječkog Narodnog kazališta! Živio ima i mađarske veze, naime ona se grad Osijek!''”. (Ovo je izgovorio na odigrava u sigetvarskoj tvrđavi u hrvatskom jeziku – nap. autora.) vrijeme turske opsade, kada je Niko- Nakon govora Osječani su la Zrinski sa svojom malobrojnom oduševljeno klicali "Éljen!" (Živje- vojskom herojski odolijevao vojsci li!) te je intendant Mirko Perković sultana Mehmeta. (...) U nedjelju zahvalio na toplom dočeku. uvečer će Narodno kazalište u Osije- “U sjaju i u svečanim je bojama ku drugu svoju igru u gostima izvesti danas (30. ožujka) uvečer blistalo Traviatu, vječito divnu operu Verdija, Nacionalno kazalište u Pečuhu. uz sudjelovanje najboljih pjevača”. Otmjena gradska publika u večernjim Pečuh, 30. ožujka. “Na glavnom je haljinama zastupala živu stvarnost mađarsko-južnoslavenskih pečuškom kolodvoru u subotu popodne u svečanoj je atmosferi veza tada, kada je izvrsno društvo Narodnog kazališta iz Osijeka dočekana grupa umjetnika Narodnog kazališta iz Osijeka. Gradona- predstavilo operu plemenitog Ivana Zajca "Nikola Šubić Zrinski", najkvalitetnijeg reprezentanta južnoslavenske (hrvatske – nap. auto- Napisao: Đuro Franković ra) glazbene kulture. (...).”

30 matica travanj/april 2006. Pečuh, 1. travnja. “Uvečer u nedjelju je u gostima Narodnog nju kao preksinoć prigodom prvoga gostovanja Narodnog kazališta kazališta u Osijeku izvedena Verdijeva opera Traviata. Na ovoj pred- iz Pečuha. Kazalište je bilo rasprodano do posljednjega mjesta; stavi dala se je zamijetiti u svoj svojoj cijelosti ona topla, demonstri- dvorana dekorirana zelenilom kao i zastavama grada Pečuha (plavo- rajuća ljubav s kojom je pečuška publika obasipala osječke umjet- žuta) i grada Osijeka (plavo-bijela). Osječka je publika pokazala vrlo nike. Kazalište je bilo dupkom puno, nije bilo slobodnoga mjesta; veliki interes za gostovanje Madžara, te se time odužila pečujskom dapače, što se događa samo u iznimnom slučaju, nakon predstave općinstvu, koje je ispunilo kazališnu zgradu u Pečuhu prigodom publika je još minutama ostala sjedeći na svom mjestu i slavila ovo gostovanja naše opere. Prva je predstava bila opereta "Sybill" mad- izvrsno društvo... Sada smo naime mogli vidjeti što znači uzaja- žarskog skladatelja Victora Jacobija....Na otvorenoj sceni sakupilo mno upoznati kulture dvaju susjednih se cjelokupno članstvo našega i pečujskoga kazališta, te je intendant naroda, te je prihvatiti, cijeniti osječkog kazališta g. Perković srdač- i zavoljeti. Grad je toplinom nim riječima pozdravio cijeloga svog srca slavio i pro- simpatične goste, svjedovao na ovom velikom istaknuvši od kolike je susretu umjetnika.” važnosti podržavanje O uzvratnom posjetu uskih i što tjesnijih pečuških glumaca osječki veza između dva grada, Hrvatski list redovito je koja su nekoć surađi- izvještavao svoje čitatelje i u vala i bili dobri susjedi. broju od 3. travnja 1940., a U znak pažnje prema navodi poslije novina Pécsi gostima uručio je g. Napló slijede iz te tiskovine: Perković intendantu Doček Narodnog kazališta pečujskoga kazališta g. iz Pečuha “Više stotina Andoru Tolnayu krasan osoba sakupilo se na sve- lovor-vijenac s hrvatskom čano okićenom peronu trobojnicom. Na ove gornjogradske stanice i riječi zahvalio se na mad- srdačno dočekalo mad- žarskom jeziku g. Tolnay žarske goste. Jučer nešto zanosnim govorom. poslije deset sati prije Publika je u više navrata podne stigli su u Osijek prekidala njegove riječi s članovi Narodnoga kaza- burnim povlađivanjem. lišta u Pečuhu, da uzvrate Svršetak ovoga srdačnog posjet našem kazalištu, bratimljenja između osječ- koje je u subotu i nedje- kog i pečujskoga kazališta lju s velikim uspjehom popratilo je općinstvo s gostovalo u Pečuhu. velikim ovacijama. (...)”. Peron gornjogradskoga Druga predstava Na- kolodvora bio je sveča- rodnoga kazališta iz Pečuha. no iskićen zelenilom te Vrlo uspjela izvedba Leharove hrvatskom i madžar- operete "Zemlja smiješka" Hr- skom trobojnicom kao vatski list, petak, 5. travnja i gradskim zastavama “Kao drugu predstavu Osijeka i Pečuha. (...) prikazalo je Narodno kazali- goste je u ime gradske šte iz Pečuha poznatu operetu općine pozdravio "Zemlju smiješka" od Franza g. Josip Vološinski, Lehara. Kazalište je i ovaj puta tajnik banskoga po- bilo rasprodano do zadnjega vjerenika zaželjevši mjesta, a publika se ponovno gostima dobrodošlicu mogla uvjeriti o lijepim kva- na hrvatskom, a po- litetama ovog izjednačenog tom na madžarskom jeziku. Istakao je važnost operetnog ensemblea... Poslije zbližavanja između dva susjedna grada s ove i s one strane granice svakoga čina morali su glumci bezbroj puta izaći pred i izrazio nadu, da će ovo prvo međusobno gostovanje biti poticaj zastor, a isto tako morale su se ponavljati pojedine pjevačke točke. za dalji još uži dodir između oba grada. Na ovaj govor zahvalio se u Poslije predstave priredio je banski povjerenik g. Stjepan Vukovac ime gostiju intendant Narodnog kazališta u Pečuhu g. Tolnay, koji je u Narodnom kasinu banket u počast gostiju iz Pečuha. (...) .G. Per- govor završio poklikom: "Živjeli!" Cjelokupna publika odvratila je na ković u svom govoru (...) spominje veliku vrijednost gostovanja to s poklikom "Éljen!". između jednog i drugoga kazališta te predlaže, da bi se svake godine Gostovanje Narodnog kazališta iz Pečuha. Vrlo dobar uspjeh u mjesecu travnju priredila ovakva međusobna gostovanja.” (...) izvedbe opere "Sybill" od V. Jacobija. Hrvatski list, četvrtak, 4. travnja No, daljnje uzajamne posjete i gostovanja "režirao je" već Drugi 1940.: “Odavna naše kazalište nije bilo u tako svečanom raspolože- svjetski rat. ■ 31 matica travanj/april 2006. ODRŽAN DRUGI ZAGREBAČKI CRANS MONTANA FORUM

HRVATSKA POTVRDILA VODEĆU ULOGU U REGIJI

Sanader istaknuo da europsko ujedinjenje ne može biti završeno dok članicama EU-a postupno ne postanu sve zemlje jugoistočne Europe / Austrijski kancelar Schussel ustvrdio da je Hrvatska postala predvodnikom u regiji, što joj donosi veliku čast, prednost, ali i odgovornost

rvatska je na ovogodiš- suradnja među državama regije. poduzetničke klime. Posebno je zanimanje njem Crans Montana Inače, ovogodišnje zagrebački Crans izazvao okrugli stol o bolesti ptičje gripe forumu pod nazivom Montana forum 55. je po redu skup toga i hrvatski model borbe koji je, unatoč “Hrvatska – vrata Europe u svjetskim razmjerima uglednoga među- skromnim fi nancijskim sredstvima koja je prema jugoistoku”, što se narodnog gospodarsko-političkog foruma. Hrvatska u njega uložila, danas referentan Hod 5. do 7. travnja po drugi put održavao u On je osnovan još godine 1989., i to radi u svijetu. Zagrebu, potvrdila vodeću poziciju u regiji. poticanja međunarodnog dijaloga i par- S govornice je također upućena jasna Istodobno je uspješno ostvarila zacrtani cilj tnerstva između politike i gospodarstva. politička poruka o tome da se proces eu- - predstavila rastuće potencijale hrvatskoga Na mnogobrojnim plenarnim sjednicama i ropskog proširenja ne smije zaustaviti i da gospodarstva političkoj i poslovnoj eliti radnim skupinama petstotinjak sudionika Europa neće biti cjelovita dok u njoj ne europskih i svjetskih država. Ministrica Foruma - državnih dužnosnika, diplomata, budu sve zemlje jugoistoka Europe. Narav- vanjskih poslova i europskih integracija predstavnika međunarodnih organizacija i no, na čelu s Hrvatskom koja je najdalje Kolinda Grabar-Kitarović istaknula je da privatnog sektora iz 35 zemalja – govorilo odmakla u procesu eurointegracije. Hrvatska podržava europsku perspekti- je o procesu europskog ujedinjenja te o U tom je kontekstu posebno jasan vu cijele regije, te da je zagrebački Crans razvoju fi nancijskog, prometnog, energet- bio hrvatski premijer Ivo Sanader koji je Montana forum dokaz želje da se glas jugo- skog i drugih sektora u jugoistočnoj Europi. otvoreno poručio da “vrata Europske unije istočne Europe jače čuje, ali i da se potakne Govorilo se i o razvoju turizma, borbi prema državama ovog područja moraju biti protiv korupcije i organiziranog kriminala, otvorena. Europsko ujedinjenje ne može Napisala: Silvana Oruć Ivoš te o ulozi pravosuđa u stvaranju povoljne biti završeno dok članicama EU postupno

32 matica travanj/april 2006. ne postanu sve zemlje jugoistočne Europe”. postala predvodnik cijele ove regije. To joj VIJESTI IZ ISELJENIŠTVA Premijer je naglasio da će Hrvatska donosi veliku čast, prednost, ali i odgovor- ARGENTINA: VELEPOSLANICA biti vrlo aktivna u promoviranju CEFTA-e nost”, kazao je Schussel. POSJETILA NAJSTARIJI i Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi I osnivač Crans Montana foruma, Jean HRVATSKI KLUB (SEECP). Obje inicijative poslužit će, po- Paul Carteron, ustvrdio je da je došlo vrije- jasnio je, kao prostor za vježbu za buduće me da se poduzme sve kako bi se Hrvatska Veleposlanica RH u Argentinskoj članstvo u Europskoj uniji. “CEFTA i mogla priključiti na europski vlak. Slično Republici Mira Martinec u nedje- SEECP u idućim mjesecima i godinama misli i zastupnica Europskog parlamenta lju, 26. ožujka 2006. posjetila je sve će više dobivati na važnosti. Hrvatska Doris Pack, koja je uputila snažnu potporu najstariji hrvatski klub “Circulo Cro- će vrlo aktivno promovirati slobodnu trgo- proeuropskoj perspektivi zemalja ove regi- ata Cultural y de Socorros Mutuos” vinu jer to nije važno samo zbog političkih je. “Ako Hrvatska uspije vrlo brzo postati (Hrvatsko kulturno i pripomoćno razloga nego je još važnije za ekonomiju članicom Unije, mislim da će to biti naj- društvo) de Dock Sud, na poziv nje- i trgovinu”, kazao je premijer. Ustvrdio je bolji poticaj svim ostalim zemljama regije gova predsjednika ing. Tomislava također da Hrvatska želi pridonijeti na- u ispunjavanju kriterija”, kazala je Pack. Pavičića. Klub ove godine proslavlja stojanjima međunarodne zajednice, EU, Ministrica Grabar-Kitarović održala je pak 83 godine aktivnog i neprekidnog Pakta o stabilnosti i drugih međunarodnih posebno izlaganje na temu daljnjeg širenja postojanja. Veleposlanica je ra- organizacija koje su uključene u postizanje EU. Kazala je kako su koriti od širenja zgledala školu i dječji vrtić Colegio trajnog mira u jugoistočnoj Europi i njezi- EU očite i da je sada Srednja Europa zona “Christo Rey” u kojemu se održava no će djelovanje biti u skladu s onim me- stabilnosti i prosperiteta, koja šalje snažnu nastava hrvatskoga jezika. đunarodne zajednice. Govoreći o zamoru poruku susjedima na istoku. Za članice EU Sv. misu u Colegio “Christo Rey” od proširenja koje su iskazale neke članice širenje je osnažilo jedinstveno tržište i pru- predvodio je fra Josip Peranić, a EU, Sanader je rekao da su se sudionici žilo mogućnost dugoročnog ulaganja koje nazočili su veleposlanica Martinec, Crans Monatana foruma složili da unatoč će pridonijeti osiguravanju konkurentnosti savjetnica Renee Ivin, veleposlanik zamoru od rasprava o apsorpcijskim mo- EU u vrijeme globalizacije. BiH Duško Ladan sa suprugom te gućnostima i granicama Europske unije U svakom slučaju, Hrvatska se na dru- ostali istaknuti predstavnici hrvat- “ovaj dio Europe ne bi trebao i ne može biti gom zagrebačkom Crans Montana forumu skih udruga u Buenos Airesu. zaboravljen”. predstavila kao jaki gospodarski i politički No, nije bio jedini koji tako misli. Au- pokretač u regiji s jasnom proeuropskom ARGENTINA: KONZULARNI strijski kancelar Wolfgang Schussel kazao je orijentacijom. To će, može se očekivati, DANI U OGNJENOJ ZE MLJI da je pridruživanje zemalja regije Europskoj potaknuti mnoge ugledne hrvatske po- uniji za Austriju, kao predsjedateljicu, jedan slovne ljude iz cijeloga svijeta da ulože u Veleposlanstvo Republike Hrvatske u od vanjskopolitičkih prioriteta.”Hrvatska je Hrvatsku. ■ Argentinskoj Republici 22. i 23. ožuj- ka ove godine prvi put je u suradnji s hrvatskim iseljeničkim klubovima or- ganiziralo Konzularne dane u Ognje- noj zemlji, u gradovima Rio Grande i Ushuaija. U središtu Rio Grandea održana je svečanost uz spomenik hrvatskim doseljenicima koji je godine 2000. podigao Hrvatski klub Rio Grande. Na svečanosti su govorili Boris Bar- tulin, prvi tajnik Veleposlanstva RH, i Ricardo Vukasovich, predsjednik Hrvatskog kluba iz Rio Grandea u nazočnosti uglednih predstavnika grada, brojnih građana hrvatskoga podrijetla i predstavnika medija. Na- kon konzularnog dana slavila se u ve- černjim satima i sveta misa u crkvi sv. Ivana Bosca. U Ushuaiju u organizaciji Konzu- larnog dana našim su diplomatskim predstavnicima veliku pomoć pružili gđa Amanda Alicia Beban, tajnica, i g. Andres Tomislao Bronzovich, pred- sjednik Hrvatskog centra na kraju Kancelar Wolfgang Schussel, ministrica Kolinda Grabar svijeta – Centro Croata del Fin del Kitarović i premijer Ivo Sanader Mundo.

33 matica travanj/april 2006.

MARKETING I PROMOCIJA HRVATSKE MATICE ISELJENIKA

Marketing i promocija Hrvatske matice iseljenika Budite poduzetni! Oglašavajte na web portalu Hrvatske matice iseljenika!

Više od 800 000 klikova mjesečno iz Hrvatske i cijeloga svijeta izvrstan su izbor za oglašavanje na našem web portalu! Web stranice HMI čitaju se diljem svijeta, dostupne su na tri jezika (hrvatski, www.matis.hr engleski, španjolski) i bilježe stalan porast posjećenosti. Internet marketing HMI osmislio je nekoliko načina oglašavanja: BANERI - SPONZORIRANI ČLANAK - SPONZORIRANJE RUBRIKE

Hrvatska matica iseljenika vam nudi mogućnost iznajmljivanja svoje multimedijalne dvorane, u samom središtu grada, na izvrsnoj lokaciji.

HRVATSKA MATICA ISELJENIKA, Odjel za marketing i promociju, Voditeljica odjela: Ivana Rora, tel: (+385 1) 61 15 116. mob. 099 6115 116 fax: (+385 1) 61 11 522 Trg Stjepana Radića 3. 10 000 ZAGREB, HRVATSKA / CROATIA E-mail: [email protected]

U VINKOVCIMA PREDSTAVLJENA KNJIGA “ETNOFRIZURE HRVATSKE” Tradicijske frizure spašene od zaborava Fotomonografi ja priređenim tekstovima na hrvatskom i engleskom jeziku na 450 stranica zorno prikazuje izbor ženskog tradicijskog češljanja u Hrvatskoj, uz ilustracije primjera i tehnika izradbe frizura kakve su se nosile unatrag pedeset godina u našoj zemlji. Ona je sažetak desetogodišnjeg rada autorice Blanke Žakule na projektu Etnofrizure Hrvatske

z tiska je nedavno izašla opsežna loginje Jelke Radauš Ribarić u Hrvatskoj, uz ilustracije fotomonografi ja autorice Blanke o posebnostima djevojačkog primjera i tehnika izradbe Žakula, koja je objelodanjena nakon šokačkog češljanja u sjevero- frizura, kakve su se nosile desetogodišnjega sustavnog istraži- istočnoj Hrvatskoj na širem unatrag pedeset godina u vanja vinkovačke etnologinje. Nave- području Slavonije pronašla našoj zemlji. Idena knjiga prvi put u Hrvatskoj izlazi kao samo jednu kazivačicu koja Posebice je maštovito stručna fotomonografi jska publikacija na je znala urediti kompletnu i ilustrativno osmišljena temu raskošnih ženskih tradicijskih frizura tradicijsku frizuru - naglasila cjelina knjige koja prikazuje s hrvatskih prostora. je autorica knjige. neke od načina djevojačkog - Knjiga je sažetak desetogodišnjeg Opsežna fotomonografi ja češljanja Hrvatica izvan naše rada na projektu Etnofrizure Hrvatske, a priređenim tekstovima na domovine, kao i suvremene sve je započelo još godine 1995., kada sam hrvatskom i engleskom jeziku frizure inspirirane tradicij- prigodom pripremanja predavanja etno- na 450 stranica i trima osmi- skim motivima. ■ šljenim cjelinama zorno pri- Napisala: Željka Lešić kazuje izbor ženskoga tradicijskog češljanja

35 matica travanj/april 2006. GOSPODARSTVENE VIJESTI

AGENCIJE DOVELE DVA MILIJUNA je to predsjednik Udruženja poslovanja Gregurića, direktora u King Sturgeu, zna- GOSTIJU nekretninama pri Hrvatskoj gospodarskoj tan broj ureda i tvrtki seli se iz sadašnjih komori Dubravko Ranilović, u utorak na 2. unajmljenih prostora u visokokvalitetne Osamstotinjak domaćih putničkih agencija godišnjoj međunarodnoj konferenciji o hr- urede. posredovalo je lani u dovođenju 2,09 miliju- vatskom tržištu nekretnina. Prema podacima Ministarstva vanjskih na stranih turista, koji su ostvarili više od 15 Najveći pad od čak 50 posto, istaknuo poslova, u Hrvatskoj su 3962 nekretnine milijuna noćenja ili u prosjeku 7,2 noćenja je, zabilježen je u Splitsko-dalmatinskoj u vlasništvu stranaca. Najviše, njih 58,6 po gostu. Lani su putničke agencije dovele županiji. Izneseni podaci govore o pomanj- posto, je u vlasništvu Nijemaca, a slijede iz inozemstva 9,8 posto gostiju više nego u kanju stambene politike i nerealnim cijena- Austrijanci te Mađari i Britanci. godini prije, dok se kod broja noćenja bilježi ma, smatra Ranilović, ukazujući na činjeni- Novi zakon o poticanju ulaganja povećanje od 9,1 posto. Inače, lani je u Hr- cu da su očekivanja čak 25 posto precijenje- Predstavnik pokrovitelja Konferencije, vatskoj zabilježeno 8,46 milijuna dolazaka na, točnije prosječna cijena prodanog stana pomoćnik ministra gospodarstva Slobodan stranih turista koji su ostvarili gotovo 46 u Hrvatskoj bila je oko 1250 eura, a tražena Mikac istaknuo je da je u Hrvatskoj tržište milijuna noćenja. Među strancima koji su 1622 eura po metru četvornom. U Zagrebu nekretnina još neregulirano te to pitanje preko hrvatskih putničkih agencija proš- je ta razlika nešto manja, odnosno oko 15 treba čim prije riješiti. Najavio je pripremu le godine posjetili Hrvatsku najviše je bilo posto jer je prosječno traženo 1713 eura po zakonskih okvira kojima će se regulirati njemačkih turista – 533,9 tisuća (4,1 miliju- kvadratu, a prodano je za prosječno 1511 trgovina nekretninama te novi zakon o na noćenja). Posredničke usluge putničkih eura. poticanju ulaganja. (VJESNIK, 29.3.2006.) agencija koristilo je i 271,7 tisuća talijanskih U Zagrebu do ljeta još 160.000 kvadra- turista. (VEČERNJI LIST, 30.3.2006.) ta ureda Ipak, ukupno tržište stanova u Hrvat- skoj lani je, istaknuo je Ranilović, povećano U DALMACIJI PRODAJA STANOVA 16,4 posto, a u novogradnjama 15,4 posto u LANI PALA ZA 50 POSTO odnosu na 2004. DOBIT GRUPE T-HT Tržište uredskih prostora u punom je 1,9 MILIJARDI KN U Hrvatskoj je prošle godine zabilježen pad zamahu o čemu svjedoči činjenica da će se prodaje stanova i to prema podacima Pore- do ljeta u Zagrebu pojaviti 160.000 kvadrat Grupa T-Hrvatske telekomunikacije poslov- zne uprave za 18,3 posto, a prema podacima novih uredskih prostora, dok ih se godišnje nu je 2005. završila s gotovo 8,82 milijardi Burze nekretnina za čak 22,8 posto. Rekao traži oko 60.000. Prema riječima Tomislava kuna ukupnih prihoda, što je povećanje od 5,6 posto u odnosu na godinu prije, pri čemu je ostvarena neto dobit od 1,93 milijarde kuna, što je na razini 2004. godine, objavi- li su iz T-HT-a. Najveći porast prihoda lani je zabilježen u segmentu mobilne telefonije koja knjiži rast od 18 posto. (HINA)

VISOM NA INTERNETU HRVATI “ISPEGLALI” 2,6 MILIJUNA $

Ukupna vrijednost e-commerce transak- cija hrvatskih korisnika Visa kartica lani je premašila 30 milijuna kuna ili pet milijuna američkih dolara. U usporedbi sa susjednim zemljama jugoistočne Europe, u Hrvatskoj se najviše troši – prosječna vrijednost tran- sakcije iznosila je više od 600 kuna (102 dolara) što je nešto više od Bugarske i Ru- munjske te gotovo za 200 kuna (30 dolara) više nego u Srbiji i Crnoj Gori, objavila je Visa International. Preko interneta, korisni- ci kartica u Hrvatskoj potrošili su lani goto- vo 16 milijuna kuna (2,6 milijuna dolara), što je porast od 84 posto prema prethodnoj godini, a za 96 posto porastao je broj online transakcija. (SLOBODNA DALMACIJA, 30.3.2006.)

36 matica travanj/april 2006. GOSPODARSTVENE VIJESTI

Amerikanci se sve više vraćaju u Hrvatsku nakon rata. U prošloj godini je Hrvatska iz SAD-a zabilježila oko 130.000 posjetitelja ne računajući one sa brodova za kružna putovanja, a ove godine Ured HTZ- a iz New Yorka očekuje povećanje između 5 i 8 posto. (HINA)

OSNIVA SE NOVA HRVATSKA BURZA

Roberto Motušić vodit će Radnu grupu za osnivanje nove burze u Hrvatskoj ili revita- lizaciju postojećih u Zagrebu i Varaždinu, odlučeno je na sastanku predstavnika vo- dećih sudionika tržišta kapitala. Cilje je da se razvoj domaćeg tržišta temelji na novoj platformi kompatibilnoj europskim tržišti- ma. (SLOBODNA DALMACIJA, 5.4.2006)

KONZUM LANI UTROSTRUČIO NEMA VIŠE “LETEĆIH LIJESOVA” Prema podacima Europske komisije o DOBIT sigurnosti zračnog prostora, sam osedam Niti jedna od 95 zrakoplovnih kompanija s tvrtki u posljednjih 30 godina nije izgubilo Trgovački lanac Konzum iz sastava koncer- više od 300 zrakoplova s “crne liste” ne pro- ni jedan zrakoplov, niti putnika. U tom na Agrokor u godinu je dana utrostručio metuje u Hrvatskoj respektabilnom, sigurnom društvu, uz neto dobit, sa 42,9 milijuna kuna, koliko je Kao punopravna članica JAA (Udru- Canadian, Emirates, Finnair, Quantas, So- iznosila 2004., na 129,35 milijuna kuna, ko- ženih zrakoplovnih vlasti Europe) i dio uthwest i Virgin, nalazi se i domaći Croatia liko je iznosila lani, što je povećanje od 201,1 ECAA (Zajedničkog europskog zračnog Airlins. Po broju izgubljenih zrakoplova posto, podaci su iz fi nancijskog izvješća koje prostora), Hrvatska će prihvatiti “crnu li- prednjači EgyptAir (18), sa 441 poginulim prenosi Zagrebačka burza. (SLOBODNA stu” zračnih prijevoznika koja je formirana putnikom, zatim pakistanska PIA (17), sa DALMACIJA, 5.4.2006.) na razini Europske unije, kazala je Marina 458 mrtvih, Phillppine Airlines (16), sa 158 Halužan, glasnogovornica Ministarstva mrtvih, TWA (15), i 410 poginulih, a od mora, turizma, prometa i razvitka, komen- većih europskih zrakoplovnih kompanija tirajući nedavno objavljen popis zrakoplov- na tom nesretnom popisu je Air France, sa nih tvrtki kojima je zabranjen ulazak na 13 izgubljenih zrakoplova i 123 poginula europsko nebo, a koji je objavila Europska putnika. (VJESNIK, 30.3.2006.) komisija. Treba odmah reći da niti jedna od 95 zrakoplovnih kompanija s više od 300 TESLA – TURISTIČKI BRAND zrakoplova s “crne liste” ne prometuje u Hrvatskoj. Nekim avio-kompanijama je Veliki hrvatski znanstvenik i izumitelj Ni- dopušteno korištenje samo jednog, isprav- kola Tesla dio je nasljeđa kojim se Hrvatska nog zrakoplova, dok je ostalima koji su predstavlja u Sjedinjenim Državama kao procijenjeni nesigurnima zabranjeno letjeti, privlačno turističko odredište. U posebnom a među tim sumnjivim avio-kompanijama nedjeljnom dodatku lista Th e New York nema niti jedne hrvatske. Također, nema Times, koji je priredila Europska turistička niti tvrtki s prostora bivše Jugoslavije. Eu- komisija (ETC) koju čine 34 zemlje članice ropska je komisija odlučila kako će popis iz Europe, među kojima i Hrvatska, istaknu- obnavljati svaka tri mjeseca, a sve u cilju le su svoje poznate osobe koje obilježavaju poboljšanja europskog zračnog prostora, 2006. godinu. U drugim europskim zemlja- jer je lani, podsjetimo, u nekoliko zrako- ma to je godina Rembrandta, Mozarta i plovnih nesreća poginulo više od 500 ljudi. Beethovena, a Hrvatska se predstavila svo- Hrvatski zrakoplovni prijevoznik bez jim genijem Nikolom Teslom čija se 150. nesreća obljetnica rođenja obilježava ove godine. 37 matica travanj/april 2006. IZAZOV KRAVATE - HRVATSKI DOPRINOS GLOBALNOJ KULTURI U POLJSKOJ

Projekt S otvorenja izložbe u Poljskoj ZA BUDUĆNOST Kravata je jedan od temeljnih simbola moderne civilizacije, znak dostojanstva, moći, svečanosti, univerzalni medij komunikacije. Projekt izložbe Izazov kravate predstavlja svjetsko bogatstvo umjetničkih iskaza na temu kravate i njome se istodobno, vrlo uspješno, u svijetu promiču i predstavljaju Hrvatska kao Domovina kravate te Zagreb kao Prijestolnica kravate

eprofi tna ustanove Aca- južnoj Africi. Nakon Poljske, Izložba će se savjetnik u Veleposlanstvu Republike Polj- demia Cravatica nedavno ove godine održati i u Austriji, Bugarskoj ske u Hrvatskoj, gđa Tina Krce, načelnica je hrvatskim medijima i Rusiji. Odjela za međunarodnu kulturnu suradnju najavila otvaranje izlož- Konferenciji za novinare nazočili su Ministarstva vanjskih poslova i europskih be IZAZOV KRAVATE prof. Marijan Bušić, ravnatelj ustanove Aca- integracija RH, gđa Mariza Jakovac Škorić, N- Kravata kao hrvatski doprinos globalnoj demia Cravatica, g. Dariusz Wiśniewski, III. tajnik Odjela za međunarodnu kultur- kulturi u Poljskoj. Izložba će se održati u Krakowu, kulturnoj prijestolnici Poljske, u Academia Croatica priprema i jedan veliki novi projekt čija će polazna točka počet- prostorima znamenitoga Sveučilišta Jagi- kom srpnja biti naš biser Jadrana Dubrovnik. Nakon “Kravate oko Arene”, Hrvatska elloński od 3. do 22. travnja. Nakon toga će se u stotinjak dana simbolično oviti kravatom, odnosno četiri tisuće kilometara Izložba se predstavlja u Gdansku, poljskom dugim koncem. Riječ je o najvećoj instalaciji kravate u svijetu do sada kroz dobro gradu poznatom u svjetskim razmjerima, u osmišljen koncept promocije hrvatskog identiteta. Povijesnom muzeju grada Gdanjska od 26. - Projekt kreće iz Dubrovnika i nakon stotinjak dana ponovno se vraća u Dubrov- travnja do 4. lipnja. Izložba Izazov kravate nik, gdje će se simbolični konac vezati u čvor kravate. Crvenim koncem povezat će prvi put je održana godine 2004. u Bosni i se sve hrvatske regije, a u mjestima duž hrvatske granice organizirat će se izložbe, koncerti, športska natjecanja. Procjenjuje se da će na tom projektu na trasi dugoj Hercegovini, te prošle godine u Egiptu i u 4 000 kilometara sudjelovati oko milijun ljudi – rekao je direktor projekta “Kravata oko Hrvatske” Krešimir Spajić. Priredila: Ivana Rora Foto: arhiv HMI

38 matica travanj/april 2006. nu suradnju Ministarstva vanjskih poslova i slanstvo RH u Varšavi i predstavništvo Hr- predstavlja svjetsko bogatstvo umjetničkih europskih integracija RH, zatim gđa. Dami- vatske turističke zajednice u Poljskoj. Kao iskaza na temu kravate i njome se istodob- ra Tolić, stručna suradnica pri Ministarstvu pokrovitelji u projektu sudjeluju i Mini- no, vrlo uspješno, u svijetu promiču i pred- kulture RH, te prof. dr. sc. Ive Šimat Banov, starstvo kulture RH i Ministarstvo kulture i stavljaju Hrvatska kao Domovina kravate koji je o izložbi govorio sa stajališta likovne nacionalne baštine Republike Poljske. te Zagreb kao Prijestolnica kravate. Izložba kritike. Na konferenciji za novinare tako- Kravata je jedan od temeljnih simbola je specifi čna i po tome što ima hrvatsko đer su bili nazočni predstavnici sponzora moderne civilizacije, znak dostojanstva, ishodište, ali se istodobno razvija i kao me- izložbe: gđa Andrea Masnec, specijalist za moći, svečanosti, univerzalni medij ko- đunarodni projekt koji uvažava bogatstvo i korporativne komunikacije - Podravka i munikacije. Projekt izložbe Izazov kravate vrijednost svih svjetskih kultura. ■ gđa Lara Ercegović, suradnik za web medije i komunikacije – Pliva. Profesor Marijan Bušić, ravnatelj POLJACI ODUŠEVLJENI HRVATSKOM KRAVATOM ustanove Academia Cravatica, osvrnuo se na ulogu kravate u prožimanju različitih Izložba Izazov kravate - kravata kao hrvatski doprinos globalnoj kulturi, svečano je otvorena u prostorima znamenitog Sveučilišta Jagielloński u Krakowu. Sveča- kultura i njezinu doprinosu u razvijanju nost otvaranja izložbe u Krakowu privukla je pozornost velikoga broja poljskih me- samosvijesti svih naroda u modernoj civi- dija. Među brojnim uglednicima iz kulturnog, političkog i gospodarskog života Kra- lizaciji. Istaknuo je da se propitivanje Što kowa, svečanom otvaranju bili su nazočni rektor i kancelar Sveučilišta Jagielloński je kravata? nastavlja izložbom koja će se Karol Musioł i Tadeusz Skarbek, te vojvoda Malopolski Witold Kochan s dvoje vi- predstaviti Poljskoj javnosti. cemaršala malopolskog vojvodstva. S hrvatske strane, uz hrvatskog veleposlani- Savjetnik u Veleposlanstvu Republike ka u Poljskoj Nebojšu Koharovića, bili su nazočni direktor predstavništva Hrvatske Poljske u Hrvatskoj Dariusz Wiśniewski turističke zajednice u Poljskoj Bojan Baketa, direktor Plive Krakow Hrvoje Perković čestitao je ustanovi Academia Cravatica i direktor međunarodne prodaje tvrtke Potomac-Croata Mladen Ricijaš, kao i drugi na originalnosti ideje te na upornosti ugledni gosti. koju AC pokazuje u promicanju kul- Voditelj programa svečanog otvaranja bio je popularni poljski TV novinar Robert turnih projekata. Istaknuo je da nikada Makłowicz, voditelj jedne od najgledanijih emisija poljske nacionalne televizije. do sada nije primijetio kravate i rupce s Posebna atrakcija toga svečanog otvaranja bio je trenutak kada je Bojan Baketa, poljskim motivima te da ga ova kolekcija koji je ujedno član ustanove Academia Cravatica, u ime te ustanove i Stola vitezova od kravate, Roberta Makłowicza proglasio vitezom od kravate s imenom Bijeli Hrvat. 'branda' Croata ugodno iznenadila. Dari- Oduševljen i zahvalan na ovoj počasti, Makłowicz je rekao kako je izložba Izazov usz Wiśniewski izrazio je i svoje duboko kravate stigla u Poljsku poput hrvatskog sunca koje je uvijek dobrodošlo. uvjerenje da će Izložba biti popularna u Poljskoj i među Poljacima, koji će putem nje saznati više o Hrvatskoj kao Domovini kravate. Ive Šimat Banov, predavač na Akade- miji likovnih umjetnosti, istaknuo je kako je izložba istinski promotor kulturne osobi- tosti Hrvatske u svijetu. Izdvojio je izniman doprinos i uključenje uglednih poljskih umjetnika u projekt. Naglasio je dalje kako je pripremljeni katalog za izložbu u Poljskoj vrlo profesionalno uređen, te preveden na tri jezika (poljski, hrvatski i engleski). Od stotinjak radova na temu kravate, autora iz 15 zemalja, stručni žiri koji čine akademik Tonko Maroević, Ive Šimat Ba- nov i mr. sc. Enes Quien, odabrao je šezde- setak autorskih radova. Uz Izložbu, poljskoj će se javnosti predstaviti i nova tematski dizajnirana kolekcija kravata, rubaca i šalova branda Croata s motivima poljskoga kulturnog identiteta (kravate i rupci s op- ćepoljskim povijesnim motivima, kravate s motivima poljskoga grba, krakowskog zmaja i križa Sv. Stanislava, te šalovi s moti- vom grada Gdanska). Organizatori izložbe Izazov kravate u Marijan Bušić, Tina Krce, načelnica Odjela za međunarodnu Poljskoj jesu neprofi tna ustanova Acade- kulturnu suradnju Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija RH, te Mariza Jakovac Škorić, III. tajnik Odjela za mia Cravatica (AC), Ministarstvo vanjskih međunarodnu kulturnu suradnju MVPEI. poslova i europskih integracija RH, Velepo- 39 matica travanj/april 2006. REFORMA VISOKOŠKOLSKOG OBRAZOVANJA – BOLONJSKI PROCES

Od jeseni u studentskim klupama prva generacija “bolonjaca”

rvatska će diploma biti Bolonjski je proces nužnost i od njega unatoč početnim problemima priznata u Europi. Najvaž- neće biti odustajanja/ Prihvaćanjem ''Bolonje'' hrvatska diploma postaje niji je to cilj reforme vi- ravnopravna s diplomama ostalih europskih sveučilišta/ Studentima kraće sokoobrazovnog sustava studiranje, ali i svakodnevne obveze na fakultetima/ Studentima veća koji se s pomoć bolonjsko- mobilnost, odnosno mogućnost da studij započnu u jednoj, a dovrše u Hga procesa počeo provoditi u ovoj studij- skoj godini (2005./2006.). Hrvatski studenti drugoj zemlji koji su prošlu jesen prvi put u klupe sjeli po bolonjskome modelu već iza sebe imaju značajna “iskustva”, rezultate i odgovore na pitanje kako primjena bolonjskoga ni i rektori. To više što se većina pokazanih ra visokog obrazovanja, a taj proces mora procesa izgleda u praksi. Naime, prema problema ne odnosi samo na studente nego završiti do godine 2010. O koliko je važnoj prvim procjenama fakulteta više od polo- i na profesore, odnosno na stručni kadar. i dosad najvećoj reformi visokoga školstva vice studenata prve godine nije zadovoljilo Procjenjuje se da samo na zagrebačkim ikad provedenoj riječ, svjedoči i podatak uvjete kakve propisuje bolonjski proces. Da fakultetima nedostaje šestotinjak preda- da će u proces biti uključeno više od četiri je riječ o kraju akademske godine, prva bi vača. Zbog nenadanog upisa većega broja tisuće sveučilišta s 12 milijuna studenata generacija “bolonjaca” bila prepolovljena. studenata taj je broj i veći. Inače, u Zagrebu u cijeloj Europi. Do danas je Bolonjsku Čini se da dobrom dijelu studenata nije na jednog predavača dolaze 24 studenta, deklaraciju potpisalo 40 europskih zemalja, “sjela” činjenica da je student ''Bolonjom'' sedam više od europskoga prosjeka. a Hrvatska se priključila u Pragu 2001. stavljen u središte sustava. A to, osim nekih No, unatoč problemima, od bolonjsko- godine. prava, od studenata iziskuje ozbiljni an- ga procesa nema odustajanja. Jedan od najvećih poslova koji je gažman. Kampanjcima se loše piše, nema Prihvaćanjem ''Bolonje'', naša se ze- Hrvatska napravila na bolonjskom putu više skupljanja potpisa potkraj semestra, a mlja, i prije službenog ulaska u Europsku jest izradba novih studijskih programa. zauzvrat brže se dolazi do željene diplome. uniju, približila velikoj europskoj obitelji u Umjesto dotadašnjih 588 programa koje su Prvi hrvatski “bolonjci” nisu pak ozbiljno području visokog obrazovanja, što je kao studenti mogli studirati u Hrvatskoj, ove je shvatili obvezu dolaska na predavanja niti jednu od potpisnica Bolonjske deklaracije studijske godine uvedeno njih dvostruko polaganja jednosemestralnih ispita. Odaziv i obvezuje. Bolonjska deklaracija, a s njom više. Tako će studenti, osim onih obveznih, studenata na ispite općenito je vrlo malen. povezan i bolonjski proces, neslužbeni je, sami moći birati koje će kolegije slušati. Ipak, sveučilišta će za sada tolerirati “ne- iako široko prihvaćeni, naziv zajedničke Iako se u javnosti na početku primjene snalaženja” prve generacije. No, nešto će se deklaracije 29 europskih ministara obra- novih programa stekao dojam kako je riječ u konačnici morati mijenjati, slažu se deka- zovanja potpisane godine 1999. Naravno, o potpuno novim studijskim programima, u Bologni. Cilj je toga opsežnog projekta zapravo su većina njih modifi cirani posto- Napisala: Silvana Oruć Ivoš uspostava jedinstvenoga europskog prosto- jeći programi. Tisuće domaćih i stranih

40 matica travanj/april 2006. recenzenata provjeravalo je njihov sadržaj, uspoređivalo ih sa sličnim programima drugih (stranih) sveučilišta, provjeravalo ima li europsko tržište potrebu za tim zva- njima i imaju li fakulteti kadrovske i pro- storne uvjete za njihovo izvođenje. Potpisavši Bolonjsku deklaraciju, Hrvatska se obvezala ispuniti temeljne ciljeve bolonjskoga procesa. U prvome redu značilo je to organizirati sustav lako prepoznatljivih i usporedivih akademskih i stručnih stupnjeva te uvesti dodatke diplo- mi (tzv. diploma supplement) čija je uloga omogućiti brže i lakše zapošljavanje, ali i međunarodnu konkurentnost. Druga stvar koju je Hrvatska morala prihvatiti u primjeni ''Bolonje'' jest jedin- stveni sustav triju ciklusa studiranja ili po- pularni model 3+2+3. To konkretno znači i kraće trajanje studija, odnosno mogućnost zapošljavanja nakon završena trogodiš- Stomatološki i Veterinarski fakulteti, koji mestra mora biti 30, dok bi u jednoj godini njeg preddiplomskog studija. U praksi će su specifi čni, nemaju stupnjevanje. Njih će student trebao prikupiti 60 ECTS bodova. pak većina sveučilišta biti organizirana studenti studirati kao petogodišnje, odno- Novi bodovni sustav trebao bi postati tako da imaju trogodišnji preddiplomski, sno šestogodišnje diplomske studije. prepoznatljiva “valuta” za akademsko pri- dvogodišnji diplomski i trogodišnji pos- I konačno, ''Bolonja'' je uvela novi znavanje na svim bodovnim sveučilištima. tdiplomski studij. Primjerice, za taj su se bodovni sustav, tzv. ECTS (European credit Unutar primjene takvog, bodovnog sustava model na Zagrebačkom sveučilištu odlučili transfer System). S pomoću spomenutih otvorila se mogućnost za domaću, ali i Agronomski, Prehrambeno–biotehnološki, bodova vrednuje se stvarno studijsko opte- međunarodnu razmjenu studenata. To je Kineziološki, FER, Grafi čki fakultet... No, rećenje studenata tijekom studija – fi zička osobito bitno i zato što Bolonja promiče neki poput Ekonomskog, Fakulteta politič- prisutnost na predavanjima, priprema za “pokretljivost” studenata i profesora. Stu- kih znanosti, Pravnog fakulteta ili Muzičke ispit, sam ispit, rad u grupama, pisanje se- dentu se tako pruža mogućnost da upiše akademije preuzeli su model studiranja minarskih radova, čitanje i učenje stručne studij u jednoj državi, nastavi ga u drugoj, a 4+1. Dakle da preddiplomski studij traje literature te stručni izleti. Bodovni sustav završi u trećoj. četiri, a diplomski još jednu godinu. S podrazumijeva da ukupni broj bodova koji Naravno, uz opće priznanje postignute druge strane, Farmaceutski, Medicinski, student treba ostvariti tijekom jednog se- diplome. Neke su zemlje u primjeni ove odredbe otišle i korak dalje. Tako je Finska, koja inače ima oko 210 000 studenata, odredila da od godine 2010. ni jedan student na fi nskim sveučilištima ne može završiti studij ako nema barem jedan seme- star odslušan na stranome sveučilištu. Kritičari su bolonjskomu procesu naj- više zamjerali da predlaže brisanje razlika između sveučilišta. Autori pak tvrde upravo suprotno. Bolonjska deklaracija, kažu, promiče razlike i neovisnost sveučilišta. No, uz te različitosti želi se postići konso- lidacija europskih sveučilišta, te promocija suradnje među europskim sveučilištima s posebnim naglaskom na razvijanju uspo- redivih kriterija i metodologija. ''Bolonja'', tvrde njezini autori, sveučilišta promovira kao autonomne institucije u srcu društva. Različito su organizirana zbog geografskih razloga i povijesnog naslijeđa, ali im je uloga ista: da potiču i predaju kulturu kroz istraživanje i predavanje. Stoga sveučilišta moraju biti moralno i intelektualno pot- puno neovisna o političkim autoritetima i ekonomiji. ■ 41 matica travanj/april 2006. IZ TISKA

HRVATSKI ZNANSTVENIK različitih tumorskih oboljenja – rekao je IVAN ĐIKIĆ NAGRAĐEN ZA prof. Đikić. Nagrada mu je dodijeljena za ISTRAŽIVANJE RAKA značajna otkrića u području negativne re- Hrvatski znanstvenik Ivan Đikić 4. travnja gulacije receptora za faktore rasta, a AACR je u Konvencijskom centru u Washingto- je posebno istaknuo njegovu predanost nu primio nagradu Američke asocijacije edukaciji studenata i mladih znanstvenika. za istraživanje raka (AACR) za iznimna (JUTARNJI LIST, 5. 4. 2006.) postignuća u radu. Ivan Đikić (39) prvi je znanstvenik iz Europe kojem je uručena ta IVAN ĐIKIĆ DOBITNIK BINDEROVE prestižna nagrada. NAGRADE To priznanje u međunarodnoj znan- Hrvatski znanstvenik dr. Ivan Đikić, pro- stvenoj zajednici slovi za najvažniju nagra- fesor na Sveučilištu Goethe u Frankfurtu , du za znanstvenike do 40 godina koji se dobitnik je Binderove nagrade za inovacije bave istraživanjem raka. Nagrada je Đikiću 2006., koju dodjeljuje Njemačko udruže- uručena na 97. sastanku AACR-a, najstarije nje za staničnu biologiju (DGZ). Nagrada i najvažnije znanstvene organizacije posve- je profesoru Đikiću predana je u srijedu ćene borbi protiv raka. 29. ožujka 2006. na godišnjem skupu Nje- - Ponosan sam što je AACR prepo- mačkog udruženja za staničnu biologiju u znao moj, i rad mojih suradnika. Velika Braunschweigu, priopćeno je s Goetheova je čast biti prvi znanstvenik iz Europe koji sveučilišta. U obrazloženju nagrade na- je dobitnik ove nagrede – rekao je Đikić, pominje se da je profesor Đikić nagradu profesor na Medicinskom fakultetu Sveu- zaslužio za predani rad na razumijevanju čilišta Goethe u Frankfurtu. Nakon što mu životnih procesa stanice te za otkrivanje po- je službeno uručena nagrada, Ivan Đikić remećaja u prijenosu signala unutar stanice je u velikoj dvorani Konvencijskog centra koji dovode do razvoja tumorskih bolesti. održao predavanje o svojim istraživanjima: Nedavne studije profesora Đikića i njegovih - Vjerujem da će ova nagrada biti dodatni suradnika dovele su do novih i uzbudljivih poticaj i izazov meni i mojim kolegama da otkrića kako stanice reagiraju na oštećenje regiji te o procesu povratka izbjeglih i pro- s još više energije i motivacije pridonese- nasljednog materijala. To otkriće osnova je gnanih, priopćeno je iz Predsjednikova ure- mo u istraživanjima tumora s konačnim za razvoj efi kasnijih i modernijih oblika di- da. Razgovarali su također o ulozi Haaškog ciljem prenošenja tih znanja u suvremene jagnostike i terapije. (HINA) suda, pri čemu je senator Voinovich rekao dijagnostičke i terapijske metode kojima da će prigodom posjeta Beogradu istaknuti se može pomoći onima kojima je to naj- LEKSIKON PODUNAVSKIH HRVATA Hrvatsku kao primjer suradnje. Mesić i Vo- potrebnije, a to su pacijenti oboljeli od U Pastoralnom centru “Sv. Bone” u Vuko- inovich razgovarali su i o pripremama pro- varu ovih je dana predstavljen Leksikon po- slave obljetnice rođenja Nikole Tesle. Ame- dunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca. Po rički senator posjetio je i Hrvatski sabor, a s riječima suautora Leksikona mr. Krešimira njim se sastala i ministrica vanjskih poslova Bušića s Instituta društvenih znanosti “Ivo i europskih integracija Kolinda Grabar-Ki- Pilar” iz Zagreba, važnost predstavljanja tarović, koja je u razgovoru naglasila pre- Leksikona u Vukovaru upravo je u povezi- danost Hrvatske uključenju u euroatlantske vanju i bliskosti Bunjevaca i Šokaca s obiju integracije i zahvalila mu na preporuci Se- strana Dunava. U četiri sveska Leksikona nata SAD-a da Hrvatska što prije bude po- obrađena su prva dva slova abecede. Leksi- zvana u članstvo NATO-a. (HINA) kon je izdan na poticaj predstavnika kultur- nog života u hrvatskoj zajednici u Vojvodi- ISELJENIK DAROVAO CIJELU ni, koji su željeli leksikografski obraditi po- CRKVU vijest i sadašnjost vojvođanskih Hrvata. Iza Na novom groblju u Brusju hvarski biskup Leksikona stoje vukovarski ogranak Matice msgr. Slobodan Štambuk blagoslovio je hrvatske, Hrvatska matica iseljenika, Hrvat- novosagrađenu crkvu sv. Stjepana prvomu- sko akademsko društvo u Subotici i Institut čenika, koja je podignuta donacijom Jurja društvenih znanosti “Ivo Pilar” u Zagrebu. Miličića, iseljenika iz Brusja koji živi i radi (HINA) u Kaliforniji. Nakon blagoslova crkve, u njoj je slavljena sveta misa. SENATOR VOINOVICH U ZAGREBU Na kraju crkvene svečanosti svima je Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić primio zahvalio sam donator Juraj Miličić, nagla- je američkog senatora Georga Voinovicha s sivši da su naši iseljenici neraskidivo vezani kojim je razgovarao o aktualnom stanju u uz rodni kraj i uvijek su spremni pomoći

42 matica travanj/april 2006. IZ TISKA

svom zavičaju. Crkvu je sagradio poznati Berlinu u kojoj je održana fi nalna debata, TENI ŠTIVIČIĆ STIPENDIJA ROYAL hvarski graditelj Bare Vranković, a nad pobijedio je tim iz Oxforda. Koliko se oz- COURTA I BBC-JA oltarom nalazi se skulptura Krista, izrađena biljno drži do Debatnog prvenstva, te kakav Tena Štivičić, jedna od vodećih hrvatskih od maslinova drva, a izradio ju je istaknuti je status te discipline u društvu, govori i spisateljica, dramatičarka mlade generaci- hvarski kipar Kažimir Hraste koji je podri- činjenica da su glavni gosti na završnoj je, doživjela je veliko priznanje u Londonu jetlom iz Brusja. (SLOBODNA DALMACI- svečanosti bili, među ostalima, i izraelski gdje živi i radi posljednjih nekoliko godina. JA, 24. 3. 2006.) veleposlanik Shimon Stein, predstavnik Ko- Kao jedna od pedeset najtalentiranijih mla- misije EU dr. Gerd Sabathil, te predsjednik dih pisaca u Velikoj Britaniji, sudjelovat će UČITELJI S MOLIŠKIM HRVATIMA berlinskog Humboldtova sveučilišta prof. u programu “Th e Fift y/Pedeset” kazališta Dvadeset pet ravnatelja osnovnih škola Kra- Christoph Markschies. Važnosti zbivanja Royal Courta, koji je nastao u suradnji s pinsko-zagorske županije posjetilo je ape- pridonosi i glavni medijski pokrovitelj Die BBC-jem. Jednogodišnji program za mlade ninsku pokrajinu Molise, u kojoj živi 2100 Zeit. (VEČERNJI LIST, 28. 3. 2006.) pisce javnosti je predstavljen 15. ožujka, a stanovnika, pripadnika manjine koja govori pokrenut je u povodu 50. godišnjice osniva- starim moliško-hrvatskim dijalektom, “na POZIV IZ VRLIKE – MAMAC nja “najvažnijeg europskog teatra”, kako ga našo”. Učenici profesorice Vesne Bilušić INVESTITORIMA ZA PRVI HOTEL je nazvao “New York Times”. Svaki je pisac iz Zagreba pokazali su gostima dosege u Potencijalnom investitoru koji je u Vrlici također dobitnik stipendije od 1.000 funti, učenju hrvatskoga jezika. Počasni konzul u voljan izgraditi hotel s najmanje 60 po- pod pokroviteljstvom fondacije Peggy Ram- Montemitru Antonio Sammartino istaknuo stelja Grad Vrlika nudi izvanredno pri- say. Za sudjelovanje u programu pedesset je je kako je to prvi put da ih u ovolikom broju mamljive pogodnosti. britanskih kazališta nominiralo po jednog posjećuju učitelji iz Hrvatske. Božena Slunj- Lokacija za izgradnju hotela određe- pisca, a Tenu Štivičić nominiralo je kazalište ski pozvala je male moliške Hrvate da sa na je u blizini izvora Česma, neposred- Sheffi eld Crucible. Mladi će talenti dobiti svojim hrvatskim i talijanskim učiteljicama no uz istoimeni sportski centar čija se priliku da svoje ideje razvijaju pod stručnim u jesen posjete Hrvatsko zagorje. (VEČER- izgradnja upravo privodi kraju. Podu- vodstvom te ih predstave i ponude Royal NJI LIST, 27. 3. 2006.) zetniku, koji može biti pravna ili fi zička Courtu i BBC-ju. (NOVI LIST, 26. 3. 2006.) osoba, Vrličani besplatno ustupaju ze- PROTIV PODVAJANJA BAČKIH mljišnu parcelu od 2500 metara četvor- TELEFONIRANJE VANI HRVATA nih, u potpunosti opremljenu komunal- POJEFTINJUJE 60 POSTO Jedina stranka Hrvata u Srbiji poručila je s 8. nom infrastrukturom. Budućeg vlasnika Roaming će pojeft initi i do 60 posto, kako u redovite skupštine u nedjelju da ne odustaje hotela gradska uprava Vrlike oslobađa zemljama EU, tako i u Hrvatskoj. Početkom od zahtjeva da se predstavnicima hrvatske svih davanja, uključujući i komunalni iduće godine, naime, stupit će na snagu ured- manjine omogući izravna zastupljenost u doprinos. Osim toga, investitoru vrlič- ba čija je načela jučer predstavila europska Skupštini Srbije, bez obzira na to što srbijan- kog hotela prvijenca Grad u dugotrajnu povjerenica za informatičko društvo i glasila ska vlast takvu inicijativu odbacuje. – Želimo koncesiju po izuzetno povoljnim uvjeti- Viviane Reding. Njome će mobilni operateri istu vrstu zastupljenosti kakvu imaju nacio- ma nudi novoizgrađeni sportski centar izgubiti od 15 do 20 posto sadašnjega prihoda, nalne manjine u Hrvatskom saboru. Takvo “Česma”. Radi se o kompleksu koji obu- a građani će plaćati u prosjeku 60 posto ma- nam pravo pripada i na temelju Sporazuma hvaća nogometno igralište s gledalištem, nje račune nego danas. Za namjeru da sreže o međusobnoj zaštiti nacionalnih manjina igralište za male sportove, teniskim cijene roaminga Readingova je prošloga tjed- koji su potpisali SCG i Hrvatska – rekao je igralištima, te cijelim nizom pratećih na potporu dobila od šefova država ili vlada predsjednik Demokratskog saveza Hrvata sadržaja, uključujući i restoran.Uza sve svih 25 država članica. Poduprli su je i čelnici u Vojvodini Petar Kuntić. Među prioriteti- te pogodnosti koje nudi Grad, potenci- pristupajućih zemalja Bugarske i Rumunjske, ma stranke Kuntić je naveo suprotstavljanje jalni graditelj hotela, ako se pojavi, bit će te članice Europskoga gospodarskoga prosto- podvajanjima bačkih Hrvata na Bunjevce i 10 godina oslobođen poreza na dobit jer ra Island, Lihtenštajn i Norveška, a pregova- Hrvate. (VEČERNJI LIST, 27. 3. 2006.) je Vrlika područje od posebne državne rajuće zemlje, Hrvatska i Turska, morat će je skrbi prve skupine. preuzeti u svoje zakonodavstvo. Nedavno je HRVAT NAJBOLJI GOVORNIK Sportskim centrom “Česma” i ho- to najavilo i domaće odgovorno ministarstvo. Hrvatski debatant Luka Keller osvojio je telom vrlička gradska vlast želi postići Glavno načelo uredbe, koju će EK sastaviti do prvo mjesto u kategoriji javnog govora na dva cilja. Prvi je sportsko angažiranje lipnja, bit će ono “zemlje podrijetla” - u kojoj Europskom prvenstvu u debati koje je jučer mladih u tome gradu i njihovo otimanje god zemlji da se zatekne, putnik će u roa- završilo u Berlinu. On je jedan od 27 Hrvata drogi i alkoholu. Upravo zato se prije mingu razgovarati po cijeni mjesnoga poziva koji su na natjecanju predstavljali sveučilišta nekoliko godina i pristupilo izgradnji svojeg operatera. Tako će Hrvat u Bruxellesu u Zagrebu, Splitu i Rijeci. sportskog kompleksa na Česmi vrijed- moći pozvati taksi po cijeni kao da razgovara Istodobno hrvatskoj debatnoj sutki- nog 15-ak milijuna kuna. Hotelom se u Zagrebu. Nazove li iz Bruxellesa kući, platit nji Lauri Horvat povjereno je suđenje u želi potaknuti razvitak turizma koji se će cijenu kao da iz Zagreba naziva Burxelles. polufi nalu. Sveukupno su sudjelovala 422 zasniva na nevjerojatnim prirodnim Dolazni pozivi na mobitel postat će besplatni. debatanta iz 26 zemalja i 51 sveučilište iz uvjetima vrličkoga kraja. (SLOBODNA EK kani propisati samo najvišu “veleprodaj- cijele Europe. Posljednjeg dana natjecanja, DALMACIJA, 28. 3. 2006.) nu” cijenu, onu koju si naplaćuju operateri. u svečanoj atmosferi Koncertne dvorane u (Večernji list, 9.3.2006.) 43 matica travanj/april 2006. KREŠIMIR GALIN, AUTOR IZLOŽBE HRVATSKA NARODNA GLAZBALA U PROSTORU I VREMENU

GRADIŠĆE - K. Ga- lin svira na sviralu bez rupica (frula od kore kostajna), Laz, Hrvatsko NARODNA GLAZBALA zagorje čuvari najstarijih tradicija

Želim da na budućim izložbama posjetioci još potpunije dožive čaroliju zvuka hrvatskih narodnih glazbala koja je tako jednostavna, a toliko veličanstvena

a izložbi “Hrvatska na- baštine na popularan način. Istodobnno kulturama, ali istodobno i kulturne utjecaje rodna glazbala u prostoru imaju prigodu vidjeti sve bogatstvo hrvat- drugih naroda i određeno kulturno europ- i vremenu”, koju ste u skoga tradicijskog instrumentarija koji je sko zajedništvo pa i šire, mediteransko ili suradnji s Hrvatskom stoljećima bio okosnica društvenog života prednjoazijsko. Izložba pokazuje i dokazuje maticom iseljenika po- hrvatskog seljaka, pastira i građanina. da smo mi Hrvati nasljednici i čuvari Nstavili u Mađarskoj i Austriji za hrvatske Budući da sam glazbala skupljao tako da najstarijih indoeuropskih i indoiranskih manjine, izložen je dio glazbala iz Vaše bude zastupljen svaki tip glazbala iz svake tradicija u Europi. Zbog toga bismo trebali zbirke. Naslov je izložbe intrigantan! Htjeli hrvatske regije, posjetilac izložbe dobiva biti ponosni jer smo sačuvali ono što su ste, sigurno, nešto više od samog izlaganja pregled prostornog rasprostiranja i zastu- Europljani izgubili. tradicijskih glazbala! pljenosti pojedinih tipova glazbala u poje- Pogodili ste! Kad sam ovu izložbu dinim područjima. (projekt) ponudio Hrvatskoj matici iseljeni- S druge strane, određena glazbala ka, smatrao sam da ona po mojoj autorskoj se mogu dokumentirati arheološkim koncepciji u potpunosti odgovara osnov- nalazima, povijesnim izvorima, te iko- nim ciljevima rada i postojanja HMI-a, a to nografskim izvorima, tj. likovnim prika- je očuvanje kulturnog i nacionalnog identi- zima svirača s glazbalima na reljefi ma, teta Hrvata izvan domovine. Naime, ovom skulpturama, litografi jama. Stoga možemo multimedijskom izložbom posjetioci izlož- dobiti uvid u trajanje upotrebe glazbala na be dobivaju najnovije i još neobjavljene području Hrvatske tijekom vremena, od podatke znanstvenih (etnomuzikoloških) pretpovijesti, brončanog doba, pa sve do istraživanja hrvatske tradicijske glazbene današnjega vremena. Izložba tako postaje PEČUH – Velika uskrsna crkvena škrebetaljka svojevrsni vremeplov koji pokazuje hr- sa zvonika crkve sv. Filipa i Jakova, Grobnik Razgovarala: Melita Matijević vatske specifi čnosti u usporedbi s drugim

44 matica travanj/april 2006. Kojim ste se kriterijem vodili pri skuplja- nju glazbala za svoju zbirku? — Muzikološkim, tj. znanstvenim. Želio sam skupiti reprezentativnu zbirku koja će predstavljati sve tipove glazbala iz različitih hrvatskih krajeva. Želio sam ne samo nabaviti predmete nego i dokumen- tirati izradbu glazbala, svirača glazbala u trenutku sviranja. Zato sam fotografi rao, snimao studijskim magnetofonima i vide- okamerom, jer mi je bila važna kvaliteta zvuka. U želji da zvukom oživim mrtve izloške naučio sam svirati pojedina glazbala kako bih posjetiocu na izložbi pružio i glazbeni doživljaj.

Vaša izložba ne donosi samo glazbala kao eksponate, već upravo i tu doku- mentaciju, čime je ostvarila multimedij- sku kvalitetu! PEČUH - Solističke tambure dvožice — Da, ova je zbirka jedinstvena jer (dangubica, Kordun, i cindra, Ćićarija) predstavlja sve tipove glazbala iz različitih krajeva Hrvatske, ali i donosi videodo- kumentaciju izvođača glazbe i graditelje je jedinstvena, kompleksna i kompletna tako imali praporce. Prema tome, potvrđen glazbala. Izložba je danas opremljena s dokumentacija tradicije. je dvije tisuća godina kontinuitet upotrebe nekoliko DVD-a: 1. Vodič kroz izložbu; metalnih zvečki. Praporci su diferentia 2. Videospomenici hrvatskih tradicijskih Zanimljivo je da, osim priče o glazbalu, specifi ca, tj. specifi čni su za Hrvate. glazbala (tj. jedinstvene videosnimke svi- nastojite zabilježiti i priču o izvođaču? Na izložbi se vidi da mi imamo sve rača hrvatskih narodnih glazbala iz svih — Da, u tome i jest bit i kvaliteta ove tipove dvocijevnih klarinetskih sviraljki područja Hrvatske posljednjih 30 godina). izložbe. Te priče ja pričam na otvorenju koje postoje u svijetu. Imamo hercegovačke Tako posjetioci izložbe mogu vidjeti jedinu izložbe, ali i na glazbenim radionicama diple, gotovo iste kao iranske diple ili kao videosnimku lijevanja brončanih zvona i igraonicama koje organiziram uz samu diple koje se sviraju u Egiptu i u sjevernoj u Lici., izradbu dvojnica u Lazu itd. To izložbu. Hrvatska ima svjetski jedinstvenu Africi. Njih sviraju i u Indiji. Imamo i simboliku jedinstva suprotnosti u svojoj dalmatinske diple, diple koje se sviraju na instrumentalnoj tradicijskoj glazbi i glazba- Kreti, zatim diple koje se sviraju samo u lima. To se potvrđuje i pri sviranju dvojnica Armeniji i Gruziji. Očito je da mi imamo i sopela. Istrani i Krčani imaju malu i velu ista glazbala kao drugi narodi, ali drugi sopelu. Mala je sopela tanka, ženska, a narodi nemaju sve ono što imamo mi. velika debela, muška. Upravo je debeli ton muški ton, debeli glas, dok su ženski glaso- Hoćete li nastaviti skupljati glazbala? vi viši. Cijela praksa dvoglasnog pjevanja — Skupljat ću, sigurno, i dalje jer mi- i sviranja naziva se ''na tanko i debelo'', tj. slim da predmeta za skupljanje ima još. Za ako to pojasnimo, na ženski i muški glas. to će trebati adekvatni prostor. Po meni, Zagreb bi kao kulturna metropola trebao Koja glazbala iz Vaše zbirke možete po imati muzej hrvatskih narodnih glazbala. važnosti izdvojiti? Veliki europski gradovi imaju prekrasne — Naime, zbirka je najvrednija kao muzeje glazbala. Mi u Hrvatskoj imamo cjelina. Izdvojio bih neka glazbala koja bogatu etnografsku građu u muzejima, tj. su postala vrijedna zato što su unikatna. narodna folklorna glazbala. Najjednostavnija je klepetaljka, ''regla- sta klepetalka''. To je očito izum nastao Kakvi su Vaši planovi za budućnost? na hrvatskom području. Zatim diplice, — Želim da na budućim izložbama jednocijevne klarinetske sviraljke koje su posjetioci još potpunije dožive čaroliju presvučene kožom, tj. kožama dviju ili triju zvuka hrvatskih narodnih glazbala koja je barskih pijavica. Treba spomenuti i prapor- tako jednostavna, a toliko veličanstvena. ce, tj. zvečke. Tradicijska upotreba zvečki, Želim oživjeti muzejske predmete, stvoriti odnosno praporaca, u Hrvata je jedna od izuzetan glazbeni doživljaj i iskustvo. Na taj najstarijih arheološki dokumentiranih ćemo način naše kulturne vrijednosti naj- GRADIŠĆE - K. Galin svira na istarskom mihu tradicija. Starohrvatske nekropole sadrže bolje predati svjetskoj zajednici kulturnih brojne nalaze praporaca, ali Liburni su isto dobara. ■ 45 matica travanj/april 2006. GRADITELJSKA BAŠTINA NENADMAŠENA ŠIBENSKA KATEDRALA

Tako će Juraj Dalmatinac, uz posebnosti katedrale kada je u pitanju sam kamen, bez vezivnog materijala, te gradnja na utore i žljebove, dovesti svoj gotičko-renesansni stil do savršenih arhitektonsko-urbanističkih rješenja, s krstionicom kao vrhuncem izrečenoga

gradu na jadranskoj oba- li, sve nas, subjektivne i objektivne, silnice stanu neodoljivo vući prema središtu stare jezgre i za Utren se nađemo - na trgu, koji je, s jedne od svojih strana, određen nekom, manje-više znamenitom crkvom. I što sad? Zašto je baš ovdje ta pokretačka snaga u kojoj leži sva perspektiva prošlih i sadašnjih stoljeća, bez otklona prema nekoj novoj, iznenadnoj vizuri?

BITI BOLJI OD… Odgovore na postavljeno pitanje dala bi vje- rojatno svaka sredina, ali šibenska je možda najznakovitija upravo zbog činjenice da se ondje najbolje može shvatiti zamisao pokre- nuta izrazom “biti bolji od …”. U tom kontekstu: u trinaestom smo stoljeću. Prostor južne Hrvatske rasterećen je podređenosti središnjoj vlasti Arpado- vića te njime vladaju, u punome smislu te riječi, odabrane plemićke obitelji kojima je, u duhu ondašnjega vremena, jedina važna činjenica kako iz postojećih feudalnih odnosa, u čijem okrilju trgovina i obrt sve više dobivaju na važnosti, izvući što veću materijalnu korist. Tako će i Šibenik, uz Šubiće, tada najmoćniju hrvatsku plemićku obitelj, koji će 1301. na hrvatsko-ugarsko prijestolje dovesti novu vladarsku obitelj – Anžuvince, započeti svoj uspon prema onoj središnjoj točki koju smo naznačili na početku.

NO, TKO JE ODREDIO CILJ u njegovu duhovnu bit, logično je kako su bez toga, bez toga presudnog elementa koji USPJEHA, ŠUBIĆI ILI NETKO navedeni velikaši morali za duhovnog vođu određuje status nekom naselju, nema budu- DRUGI? tadašnjega vremena uzeti crkvenu organi- će moći. Odgovor nije lako dati, pogotovo kada se zaciju grada na čijem je prostoru i niknula Ostvarivši postavljani cilj s prvim bi- zna da je središte moći nešto što na prvi po- njihova politička i gospodarska moć. Stoga skupom Martinom iz Raba, Šibenik prvi gled nema veze sa svjetovnom vlašću. No, Šubići nesebično, tijekom sijeloga trinaestog put te, 1298. godine dobiva pravo na viši ako se malo bolje pogleda u smisao središta, stoljeća, stalno podupiru nakane šibensko- rang u zajednici gradova istočnog dijela Ja- ga klera i vjernika da se izdvoje iz sastava drana. Time je, slobodnije interpretirajmo, Napisao: Zvonko Madunić Trogirske biskupije i osnuju vlastitu, jer prvi dio nečijega plana bio realiziran.

46 matica travanj/april 2006. BLAGODATNI TRENUTAK Hrvatinića, tj. 1402., roditi ideja o gradnji jednom dosadnom kontinuitetu gotičkih Kraj četrnaestog stoljeća donio je Hrvatskoj nove prvostolnice u Šibeniku. Nove prilike prozora i pilastara (polustupova koji ra- borbu oko prijestolja, ali i prostornu udalje- oko dinastičkih borbi u Hrvatskoj, slabljenje ščlanjuju zidni omotač), kojima je započeo nost između grada Šibenika i novoga pleme- Hrvojeve moći te pad Šibenika pod mletač- Giacomo, suprotstavlja na apsidama kon- nitaškog zaštitnika. No ta udaljenost otvori ku vlast 1412. nakratko će odgoditi realiza- trast iluzije prozorskih otvora i čvrste zidne Šibeniku Bosnu, nešto najblagodatnije što ciju gradnje nove katedrale. mase, s jedne strane, dok, s druge, na istim mu se moglo dogoditi. Šibenik time nije do- Dolazak novog gospodara u početku tim apsidama, inače najsvetijemu sakralnom bio samo golemi prostor u svojem zaleđu, nije znatnije poremetio gospodarski napre- dijelu crkvenoga prostora, u frizu oko njih, nego je, u političkim razmiricama između dak Šibenika, ali će s vremenom, pogotovo postavlja sedamdesetak glava, među kojima hrvatskih kraljeva i bosanskih velikaša oko zbog nejasnih graničnih odnosa dviju se miješaju vladari toga vremena, pape, pa- krivovjerja i katoličanstva, dobio pokrovite- susjednih država, a i samovolje hrvatskih trijarsi, vojskovođe, pjesnici, plemići, puča- lja ideje o izgradnji sakralne građevine koja banova, prilike postajati sve nesigurnije. ni te čak pet ženskih portreta. Gradeći na taj će dostojno prezentirati spomenutu silnicu. Dvije države, koje dijele današnji šibenski način, Juraj mu daje dimenziju skulpture u Tako će se baš u vrijeme Hrvoja Vukčića prostor, hrvatsko-ugarska i Mletačka Re- prostoru, koja, s obzirom na vrata i prozore publika, dodatno sužavaju gospodarski rast i unutarnji prostor, jest i arhitektonsko dje- grada. No, kad se u sve to umiješala Turska, lo. Tako će Juraj Dalmatinac, uz posebnosti kao nova potencijalna opasnost, Šibenik se katedrale kada je u pitanju sam kamen, bez našao u dodatnim gospodarsko-političkim vezivnog materijala, te gradnja na utore i teškoćama. žljebove, dovesti svoj gotičko-renesansni stil Ipak, petnaesto je stoljeće razdoblje u do savršenih arhitektonsko-urbanističkih kojemu se znatno poboljšava idejna klima, rješenja, s krstionicom kao vrhuncem izre- jer se s druge strane obale već udomaćila čenog. nova, humanistička ideja, a renesansna Juraj je, uz sve navedene aktere, pa i umjetnost već otvara drukčije poglede na one manje važne, bio samo jedan od pro- duhovno i svjetovno. Nove će ideje, u po- tagonista ove dugo stvarane ideje. I kad četku nastale u glavama slobodoumnijih su možda njegove umjetničke vizure došle pojedinaca, postupno, uz latentnu tursku do vrhunca spoznajne moći, vremenski opasnost, pokrenuti i kršćanski svijet pre- kontinuitet nastanka najreprezentativnijega ma uniji, što se tako zdušno pokušalo na umjetničkog spomenika u gradu Šibeniku, sastanku kršćanskih crkava u Firenci 1439., iznjedrio je novo ime u osobi Nikole Firen- kada je ideja ujedinjenja i zajedničkog ot- tinca. pora protiv Turaka u posljednjem trenutku Ovaj će, očito svjestan rasta djela kroz doživjela neuspjeh. zamisli Jurja Dalmatinca, sakralnoj građe- U okolnostima gospodarske recesije, vini nastaviti davati onaj rast koji mu je na- turske opasnosti i novoga duhovnog tre- metnuo prethodnik. U tom kontekstu duge nutka, događa se početak realizacije vrhun- ovalne ploče na utore s pojasnicama zatvo- ca šibenskoga arhitektonskog stvaralaštva rit će unutarnji prostor triju lađa, dok će po tijekom čitave njegove povijesti. Početak sličnome principu kupola otvoriti prostor same gradnje (1431.) nije vezan uz neka svjetlosti kako bi obasjala unutarnji prostor. vrhunska rješenja jer je u njemu, uz osred- A kad Firentinac tipičnim renesansnim njega venecijanskog arhitekta – Francesca reljefi ma i skulpturama omekša Jurjevu di Giacoma, do izražaja došla častohlepnost gotičko-renesansnu tvrdoću (primjerice sv. šibenskih uglednika koji podupiru gradnju Mihovil – zaštitnik grada i biskupije - ubija uz uvjet da pojedini traveji (dijelovi bočnih sotonu), davno zamišljeno djelo doživjeti će lađa) pripadnu njima. U takvim je okolno- svoju konačnu realizaciju. stima šibenska katedrala čekala novu po- Ipak, sve rečeno o šibenskoj katedrali kretačku snagu i ona se dogodila dolaskom i njezinoj ulozi u razvoju ovoga grada nije Jurja Šižgorića za šibenskog biskupa 1437. dovoljno bez komunikacije koju s njom Taj će humanistički biskup, svjestan svih valja obaviti iz više perspektivnih pozicija, dotadašnjih povijesnih trenutaka vezanih ponajprije s one u kojoj, s vijećnicom i uz biskupiju i katedralu, 1441., angažma- okolnim kućama, zatvara prekrasni trg sa nom Jurja Dalmatinca, otvoriti, u arhitek- svoje sjeverne strane; potom dojam koji tonskome smislu, neponovljivu stranicu u ostavi kad joj pristupamo odozgo – stuba- šibenskom, hrvatskom i širem kontekstu. ma s jedne ili druge strane vijećnice i na kraju - kad je gledamo iz bilo koje pozicije SPOMENIK U PROSTORU I nadomak gradu. Šibenska katedrala ostavlja OBRATNO tako primamljivi vizualni dojam da ga na Juraj, koji je svjetski putnik u umjetničkome njezinu sreću i našu “nesreću” nije nadma- smislu, donosi tijelu katedrale novi, do tada šio ni jedan dosadašnji šibenski arhitek- na ovim prostorima nepoznat trenutak, jer tonski uradak. ■ 47 matica travanj/april 2006. ESEJ O RAZMIŠLJANJU “TVOJ ŽIVOT” STJEPANA LICE OTKRIĆE BLIZINE

anas je prohladni i sunčani ožujski dan. Putujući “NAŠ LIK” vlakom obalom jezera Ontario – na kojoj u plićaku “Ljubeći, onima koje ljubim darujem lik... jata kanadskih gusaka spokojno iščekuju proljeće, No, istodobno, ljubeći stječem svoj lik.” čitao sam razmišljanje “Tvoj život” u knjizi “Ot- kriće blizine”, 112 stranica , napisao Stjepan Lice, “LJUDI U NAMA” Drođen 1954. u Zagrebu, izdaje Biskupski ordinarijat Ðakovo broj “Jer ima ljudi po kojima cvjetamo ondje gdje nismo posija- 1476/1987. ni i onih uz koje venemo u svojem domu unatoč vlazi i toplini. Čitajući razmišljanje “Tvoj život” i razumjevši ga u punini, da- Ima ljudi po kojima nadrastemo sebe i onih uz koje nikako nas mi prvi put potekoše suze. Nisam ih mogao zaustaviti. Nešto ne uspijevamo dorasti do sebe. takvo nikada prije nisam doživio. I požalio što “Tvoj život” nisam Ali ljudi su naši okovi i naša jedra samo onoliko koliko smo pročitao kad je objavljen. Da sam ga prije pročitao i razumio, mno- to samima sebi i - drugima.” ge bih nesporazume izbjegao, nevolje mimoišao, sukobe zaobišao, sumnje otklonio. Više dobra učinio. “BEZNADNI SLUČAJEVI” Za svoje izričaje Stjepan Lice pomno bira riječi poznajući im “Ali ja ne znam ni za jedan plod koji je manji od svojega dušu, znajući im narav, ćuteći im jakost, osjećajući njihovu moć. sjemena.” Svakoj izabranoj zna sjeme iz kojeg je izniknula, korijen u koji je urasla, stablo u koje se razvila, slast njihovih plodova. Poštujući do- “DAR NEZNATNOSTI” stojanstvo značenja riječi, združuje ih u tople izričaje. Od običnih, “Valja nam pomno odabirati riječi koje će naš glas oživjeti. malih, svakodnevnih krhkih riječi gradi biserne dvore istine. Po kojima nam je živjeti i čiji nam je glas biti.” Kad mi uši otežaju od slušanja i usta ogorčaju od čitanja grubo- sti, ucjena, laži, prijetnja, ratnih pokliča, prostota, taština, samohva- “KRIŽEVI” la, vratim se knjizi “Otkriće blizine”. Čitajući, utočište mi pruža svijet “Križ je ušće i zemlje i neba i time majka čovjekova.” što ga opisuje Stjepan Lice. Svijet mira. Svijet ljubavi. Svijet vrjedno- vanja svih. Svijet uljudbe. “TVOJ ŽIVOT” Stjepan Lice potanko opisuje svoja pomna razmatranja o ra- “budeš li čuo da netko radosne pjesme pjeva znim duhovnim potrebama promotrenima s mnogih strana: o glasom punim boli, neka te to ne zbuni: trunu prašine, tvojem dolasku, duši, isijavanju ljubavi, kolebljivosti i radost i bol obale su istoga mora spremnosti, klatnu duše, dobroti, vedrini, svetosti, povjerenju, opra- ako netko ode od tebe i ako ti se više nikada štanju, boli, nemarnosti, ranama od nekada, prisutnosti, dijeljenju ne vrati, neka te to ne zbuni: dobrote... malo je ljudi kojima je poznato da su raskršća putokazi Piše o čemu malo tko piše. I sveto, nitko kao on. ne budeš li ubrao ni jedan od plodova oko kojih Ljudsku kolebljivost i slabost, neznatne, koji ostaju si se trudio i budeš li ubirao plodove oko po strani, beznadne slučajeve Stjepan Lice svrstava u kojih se nisi trudio, neka te to ne zbuni: bogatstvo uljudbe, raznovrsnost naravi, međusobnu došao si da odabereš, ne plodove, nego sebe raspoznatljivost, nipošto u manu, nedostatak. shvatiš li da ima živih koji su mrtvi i da ima Stjepan Lice svojom plemenitošću poručuje: “Budi mrtvih koji žive, neka te to ne zbuni: domovina! Budite blagi! Budite vedri! Budite odani! granice su izmislili ljudi da opravdaju svoju Budite nježni! Budite ljudi! Priklonite se životu! Treba tromost i svoj umor oprostiti! Valja nam se smiriti! Pozdravi doma! Poučavaj došao si kao oganj među studene vjetrove i me, dijete!”. promrzle ljude: za tobom neka ostanu Poneki se rode mudri, poput Stjepana Lice, mudrost tragovi svoju svesrdno razdjeljuju, kao sunce svjetlost i toplinu. U svjetliji i topliji od tvoje kolijevke” razmišljanju “Mjera ljudskosti” Stjepan Lice opisuje život koji ne može bez ljudi kojima je dovoljno što su ljudi i koji- Danas sam razumijevanje razmišljanja ma je dovoljno da druge prime kao ljude. “Tvoj život” poželio podijeliti sa svojima najdražima, preporu- U svojim razmišljanjima Stjepan Lice poručuje: čiti ga mnogima. ■

Napisao: Mile Pletikosa (Scarborough, Ont. Canada)

48 matica travanj/april 2006. NOVE KNJIGE IZ SVIJETA RELIGIJE

je predgovor napisao mons. Vladimir Stan- mljivu knjigu ković, dugogodišnji tajnik kardinala dr. Fra- Moć pisane nje Šepera, ravnatelj inozemne pastve, a sada riječi u kojoj generalni vikar Zagrebačke nadbiskupije. prikazuje Ona pruža neposredni uvid u do sada malo njegov od- poznate podatke o životu kardinala Franje nos prema Šepera, prikazujući ga u novome svjetlu kao medijima, čovjeka srca i duboke vjere, inače visokoga posebice hrvatskog crkvenog dostojanstvenika koji je katoličkim najuže surađivao s četvoricom papa. Osim novinama, svjedočanstava koje su bile o kard. Šeperu, važno sred- knjiga omo- stvo komunikacije Crkve sa Mile Vidović, SVEĆENSTVO I REDOV- gućuje i bolji svijetom, ali i evangelizacije i pastorizacije. NIŠTVO IZ DOLINE NERETVE, Ogra- uvid u tadašnja Komunistička je vlast 1945. ukinula nak Matice hrvatske Metković, Povijesna zbivanja u Cr- sav katolički tisak i prisvojila tiskare. Na baština, knjiga 11, Metković 2005., 243 kvi za vrijeme montiranom procesu, 11. listopada 1946., stranice. Drugoga vati- nadbiskup Alojzije Stepinac je osuđen i Povjesničar dr. don Mile Vidović, inače ro- kanskog sabora, zbog navodnog “vrhovnog rukovodstva” dom iz Vidonja kod Metkovića, napisao je posebice u ze- nad svim tadašnjim katoličkim tiskarama. knjigu Svećenstvo i redovništvo iz doline Ne- mljama Istočne Autor dokumentirano ustvrđuje da je nad- retve, svojevrsnu monografi ju osoba koje su Europe. biskup Stepinac bio i mučenik katoličkoga umrle, ali i živućih rodom iz doline Neretve tiska. posvećenih Bogu. Knjiga je podijeljena na dva dijela. U prvom se dijelu govori o sve- Joseph Ratzinger, MOJ ŽIVOT. AUTOBI- ćenicima (biskupijskim i redovačkim), a u OGRAFIJA, Verbum, Posebna izdanja 22, Božidar Prosenjak, MALO SVJETLO. MI- drugom o redovnicama (iz čak 14 raznih Split, 2005., 157 stranica. SLI I IZREKE, Glasnik SIM, Glasnikova samostanskih redova). Autobiografi ju pod naslovom Moj život biblioteka “Nadahnuća” 2, Zagreb, 2005., Neretva je dala mnogo mučenika za pape Benedikta XVI. napisao je u prvom 119 stranica. Crkvu i domovinu, kao i osoba sveta živo- licu jednine pri- Književnik Božidar Prosenjak, dobitnik ta. Uz biskupa mučenika mons. dr. Josipa je nego je postao više nagrada, a poznat i po svojemu klasič- Mariju Carevića (1883.-1945.), koji još papa. U njoj on nom djelu Divlji konj, u knjizi Malo svjetlo nije dostojno pokopan, i dva nadbiskupa: iznosi svoja sje- iznosi svoja razmišljanja, misli i izreke. Na sadašnjega splitsko-makarskog mons. dr. ćanja od djetinj- iskren način govori i potiče na razmišljanje Marina Barišića i mons. Martina Vidovića, stva, školovanja, o čovjeku i smislu života. Iz iskara koje vr- apostolskog muncija u Bjelorusiji, dala je ratnih zbivanja, caju iz kratkih rečenica pokazuje se ljepota i najpoznatijega hrvatskog misionara oca studija teologije ljudskog duha i ljudske zajednice. Knjiga se Antu Garića te mnoge neustrašive širite- pa sve do imeno- ne čita nadušak, iako je to moguće, nego te lje Radosne vijesti i nade koja je u njima. vanja za biskupa kratke misli tra- Primjerice don Radu Jerkovića, fra Stanku Rimske crkve. že da se zasta- Petrova, fra Jeronima i Milana Šetku, fra Knjiga je oboga- ne i promišlja Bernardina i don Jozu Bebića, don Mirku ćena sa stotinjak o njima, da se Talajića i ostale današnje radnike na njivi fotografi ja. Na kraju su priložena dva teksta: meditira, da se Gospodnjoj. Svi su oni sebe ugradili ili Sjena svetog Ofi cija iz knjige Joseph Ratzin- ne ostane na ugrađuju za dobro hrvatskoga naroda. ger - Vittorio Messori, Razgovor o vjeri i Ho- površini nego milija kardinala Josepha Ratzingera, dekana da se zađe u Kardinalskoga zbora od 18. travnja 2005. svoju dubinu Alberto di Chio - Luciana Mirri, KAR- i tu pronađe DINAL ŠEPER MEĐU VELIKANIMA ono najvažni- CRKVE ISTOČNE EUROPE, Kršćanska Celestin Tomić, MOĆ PISANE RIJEČI. je, ono bitno, sadašnjost, Zagreb, 2005., 509 stranica. BLAŽENI ALOJZIJE STEPINAC I KATO- ljubav i lje- Riječ je o sabranoj građi o životu, korespon- LIČKI MEDIJI, Glas Koncila, biblioteka potu. denciji i duhovnosti talijanske mističarke “Iskra”, knjiga 1, Zagreb, 2006., 116 stra- Božidar Prosenjak suradnik je Gla- Marije Terese Carloni. Knjigu su preveli Da- nica. snika Srca Isusova i Marijina već nekoliko nijel Labaš i Dubravka Dubravec Labaš, dok Poznati franjevac konventualac prof. dr. Ce- godina i knjiga Malo svjetlo nastala je kao lestin Tomić, koji je radio i na Stepinčevoj plod te suradnje. Malo, ali pravo, potrebno Priredila: Matija Maša Vekić beatifi kaciji, stavlja nam u ruke ovu zani- svjetlo. ■ 49 matica travanj/april 2006. NOVE KNJIGE

ANTE GOTOVINA Alojz Buljan/Franjo Horvat: Priredio i uredio Mladen Pavković ŽRTVE DRUGOGA SVJETSKOG Nakladnik Alineja d.o.o., RATA I PORAĆA NA PODRUČJU Koprivnica, 2006. NOVSKE, JASENOVCA I LIPOVLJANA rugo, prošireno izdanje dokaz je (Grad Novska i općine Jasenovac zainteresiranosti čitatelja za hrvat- i Lipovljani); Ogranak Matice Dskog generala Domovinskog rata hrvatske, Novska, 2005., 880 str. Antu Gotovinu. Na 333 stranice Mladen Pavković je prikupio mnoštvo dokumena- opisu i opisu žrtava stradanja na ta: optužnicu protiv Gotovine, izmjene i području grada Novske i općina dopune optužnice, dokumente o suradnji PJasenovac i Lipovljani pristupljeno Republike Hrvatske i Haaškog suda... Veći je temeljito. Autori su dali podatke za 5 659 dio knjige čine novinski članci, tekstovi s žrtava u 39 naselja. Podaci su obrađivani po interneta pa čak i transkripti vijesti s tele- naseljima. Primijenjen je jedinstveni obra- vizije. Knjige je obogaćena mnogobrojnim zac za svako mjesto. Najprije je donesena fotografi jama uz koje, doduše, nisu dana kratka povijest mjesta, statistički podaci o objašnjenja, ali su kopije novinskih članaka stanovništvu i zanimanju u ratu, a zatim sli- datirane. Ilustrativni materijal nije nume- Ivan Aralica jedi abecedni popis žrtava fašizma, a onda riran. SUNCE žrtava komunizma. O svakoj su žrtvi dani Ova je knjiga zbirka napisa o sudbini Verbum, Split, 2006. osnovni podaci i okolnosti stradanja. generala Gotovine koje smo mogli pročitati Tijekom Drugoga svjetskog rata i pora- ovih godina, ali sve nismo mogli fi zički pra- omanom “Sunce” Ivan Aralica vra- ća živote je izgubilo 5 659 osoba (4 078 žr- titi pa nam je u tome pomogao priređivač tio se istinskom romanu i napisao tava fašizma i 1 581 žrtva komunizma). Po Mladen Pavković koji je do sada objavio Rjedno od najboljih svojih djela. Sa- narodnosti, najviše je stradalo Srba (3 376) tridesetak sličnih zbirki dokumenata i držaj romana je autorovo sjećanje na dane i Hrvata (1 811). Od narodnosti, stradalo je novinskih članaka. djetinjstva koje je proveo u dječjem lječili- jednako i Čeha i Slovaka (ukupno 103), 77 štu na otoku Čiovu. Prije 40 godina napisao Ukrajinaca, 31 Židov i 70 Roma. je kratku crticu o dobroti časne sestre Na kraju knjige dodano je kazalo pre- Domine koja je pazila na njega, a zimena žrtava po naseljima i iscrpan popis sad je to oblikovao u roman. Ovo literature i izvora. je knjiga o “ljudskom odrastanju, Žrtvoslov Novske, Jasenovca i Lipov- o plemenitosti i dobroti”. Bolesno ljana spomen je na 5 659 osoba ubijenih je dijete mislilo da je dovedeno i nestalih od godine 1941. do 1948. Ovo u lječilište da umre, a majka ga je je jedan od najiscrpnijih žrtvoslova u koji htjela spasiti. Sin su autori joj to što je do- uložili vrlo živio na liječenju mnogo nikad nije rekao. truda. Svoj život do desete Knjizi godine zahvaljuje nedostaju majci, a sav ostali dokumenti život jednoj drugoj koje, vjeru- ženi – časnoj sestri jem, autori Domini. Roman je imaju pripre- pisan “U Zagrebu, mljene, ali Zadru i Primoštenu, opseg knjige uoči i nakon majčine (880 str.) smrti, 2004. i 2005. nije dopustio godine”. objavljivanje dokumenata, fotografi ja i više svjedočenja.

Priredio: Šimun Penava

50 matica travanj/april 2006. ZAGREBAČKO DRUŽENJE ZEMUNACA I SRIJEMACA

Zaljubljeni u Zemun i Srijem

a Valentinovo, 14.veljače, u Ne mogu shvatiti nove žitelje Zemuna, koji narušavaju prostorijama HMI-a okupili urbani izgled grada na Dunavu, ili možda i mogu, su se Zemunci, Srijemci i jer njima je Zemun samo spavaonica, a nama je on njihovi gosti kako bi tradicio- nalno, sada već po četvrti put, nadahnuće za sva vremena — rekao je dr. Rukavina Zobilježili ovaj blagdan zaljubljenih, jer su i sami zaljubljeni, kako kažu, u svoj Zemun i naslijedio dr. Rukavinu, koji je imao hra- latili ozbiljnoga posla na istraživanju i u svoj Srijem. Bila je to i prigoda predstaviti brosti da usred Zemuna organizira Hrvate, rasvjetljavanju života i djela znamenitoga zbornik radova sa znanstvenoga skupa “I. da pokrene rad knjižnice, ali ne da prkosi- Srijemca Ilije Okrugića, a moram vam Dani Ilije Okrugića” održanoga u Zemunu mo našim susjedima, nego da obogatimo naglasiti da je to hvalevrijedan posao”. u svibnju 2005., autora dr. sc. Vlatka Ruka- kulturno bilo Zemuna, da se okupimo i I na kraju, riječ je dobio i autor, dr. vine. Ovaj zaljubljenik u Zemun i Srijem svjedočimo o našemu duhovnom, kultur- Vlatko Rukavina: “Ja sam večeras radostan (iako rođen u Velikom Bečkereku) velik je nom i nacionalnom identitetu, da čitamo čovjek, prije svega stoga što se okupilo broj članaka i eseja posvetio svom voljenom nove naslove hrvatskih autora, pratimo dosta mojih Zemunaca i drugih Srijemaca i kraju i ovo mu je četvrta knjiga u tom nizu. hrvatski tisak i Hrvatsku televiziju “, rekao ovako svi zajedno proslavljamo blagdan sv. O knjizi su govorili Nikola Jelinčić, je Ercegović. Valentina, jer i mi smo zaljubljeni u svoje tadašnji ravnatelj HMI-a, Mladen Klemen- Marija Hećimović, stručna suradnica dragane, supruge i djecu, ali mi Srijemci čić, glavni urednik ''Hrvatske revije'', Slavko u Odjelu za manjine HMI-a, i domaćica zaljubljeni smo i u svoj Srijem, a ja u svoj Žebić, novinar i sam autor. U glazbenom skupa, rekla je: “ Zemunci to jako dobro Zemun... dijelu nekoliko pjesama Ilije Okrugića, uz rade, a mi se trudimo da im pomognemo Kad i danas odem u Zemun, susretnem gitaru, otpjevao je Nenad Petković. koliko je god to moguće. I ne samo njima se s prijateljima i odemo do Šarana ili ljeti Prvi dio Zbornika donosi uratke nego svima koji nam se obrate i koji nastoje do Lida, ponovno uzavru sjećanja i navru svih sudionika znanstvenoga skupa, a u očuvati svoj nacionalni, kulturni i vjerski emocije. To se novcem ne može kupiti. drugom dijelu autor piše o Zemunu, pa i identitet, jer samo tako ćemo u ovom Zato ne mogu shvatiti nove žitelje Zemuna, o čitavome Srijemu, o povijesnim činjeni- vremenu globalizacije i integracije moći koji narušavaju urbani izgled grada na Du- cama i životu općenito, ispravljajući tako sačuvati naš identitet i hrvatske zajednice u navu, ili možda i mogu, jer njima je Zemun vjekovne nepravde. Srpski su autori, naime, susjednim zemljama i svagdje u svijetu”. samo spavaonica, a nama je on nadahnuće pišući o toj temi, veličali Srbe, mađarski Mladen Klemenčić, glavni urednik za sva vremena”. Mađare, dok se hrvatske velikane stidljivo ''Hrvatske revije'', govoreći o zborniku, Nakon predstavljanja Zbornika prika- spominjalo tek tu i tamo. pričao je i o poznanstvu i zajedničkom radu zani su prekrasni dijapozitivi Zemuna na Skup je pozdravio i Stipe Ercegović, s dr. Rukavinom na predstavljanju eseja u razglednicama i fotografi jama uz kvalitetna aktualni predsjednik Zajednice Hrvata u ''Reviji'': pojašnjenja g. Radoslava Karleuše iz Ze- Zemunu i knjižnice “Ilija Okrugić-Srije- “Nemojte ovo shvatiti kao prigodničar- muna, a zatim je druženje nastavljeno uz mac”: “Čast mi je da sam na ovoj dužnosti sku pohvalu, no ovaj uradak doista moram bogatu ponudu srijemskih delicija, iločkih pohvaliti, poglavito zato što su se Zemunci vina i domaće rakije te obećanje: “Vidimo Pripremio: Nenad Zakarija i Srijemci, znanstvenici i kulturni radnici, se dogodine na Valentinovo!”. ■ 51 matica travanj/april 2006. PISCI U ISELJENIŠTVU: ANTUN BEZIĆ DOMIĆ (ČILE) VJERAN SVOJIM KORIJENIMA

ntun Bezić Domić jedan stva gospodarstva. te o hrvatskim kneževima i kraljevima. je od mnogih uspješnih Do sada je objavio sedam djela. Ovom Druga knjiga obrađuje odnose Hrvatske Hrvata koji su svoju drugu prigodom predstavljamo četiri koja su i Mađarske, govori o dinastijama Arpada domovinu pronašli u Čileu, objavljena 2004. i 2005. godine. i Anžuvinaca, te o Turcima. Treća knjiga a ostao je vjeran svojim Opsežna knjiga Breve historia de Cro- obrađuje odnose Hrvatske i Austrije, a Akorijenima. Iz njegove zanimljive biografi je acia hasta 1991 (Kratka povijest Hrvatske četvrta odnose Hrvatske i Austro-Ugarske. izdvajamo: rođen je godine 1919. u Loži- do 1991.) koja ima 422 stranice i posvećena Tu se govori o kraju Habsburgovaca, o šću na otoku Braču. Godine 1927. dolazi je “potomcima iseljenika koji su krstarili buđenje Hrvatske, o ilirizmu i najvažnijim u Antofagastu, 1930. odlazi u Zagreb, a morima s austrijskim, mađarskim, ve- imenima toga razdoblja. U petoj knjizi Cro- 1932. vraća se u Antofagastu. Godine 1933. necijskim, talijanskim i jugoslavenskim acia y Yugoslavia govori se o jugoslavenstvu dolazi u Santiago, podupira republikance u putovnicama koji razasuti po svijetu tvore i hrvatstvu, o Kraljevini Srba, španjolskome građanskom ratu i povezuje virtualnu Republiku Hrvatsku”, nastavlja se s mladim komunistima. Godine 1937. se na Kratku povijest Brača završava srednju školu humanističkog (Breve historia de la isla de usmjerenja i objavljuje prvu priču u časo- Brač, 1995.) i Kratku povijest pisu Nacionalnog instituta. Godine 1938. Dalmacije (Breve historia de upisuje se u Školu za inženjere na Fakul- Dalmacia, 2000.) i s njima čini tetu fi zike i matematike na Čileanskom trilogiju. Kratka povijest Brača

ANTUN DOMIĆ BEZIĆ: Breve historia de Croacia (Santiago de Chile, 2004); Breve exposición de la literatura croata (Santiago, 2005); Científi - cos de Croacia y científi cos chileno-croatas (Santiago, 2005); Poesía de la vida (Santiago, 2005)

sveučilištu, koju završava 1943. Sljedeće poslužila je velikomu čileanskom godine podržava Tita i Jugoslaviju i član je piscu hrvatskog podrijetla Antoniju kulturnoga društva naklonjena Titu, izvršni Skármeti u pisanju njegovih roma- urednik časopisa Borba koje to društvo na “Pjesnikova svadba” i “Djevojčica izdaje sve do prekida diplomatskih veza s trombonom”, a “Kratku povijest između Čilea i Jugoslavije 1947. Godine Dalmacije” Ivo Goldstein u svojoj 1946. diplomirao je građevinu, 1951. ženi “Hrvatskoj povijesti” spominje kao se s Haydée Tomičić Papić s kojom ima “važnu literaturu na stranim jezici- četvero djece: Antuna (doktor matematike), ma”. Dabora (inženjer matematike), Haydée Kratka povijest Hrvatske obuhva- (kirurginja) i Dalmu (sveučilišna profesori- ća povijest Hrvatske do 8. listopada ca fi lozofi je). Živio je u La Sereni, Linaresu, 1991. Podijeljena je na šest knjiga, Talqui i Santiagu. Često putuje u inozem- a one na poglavlja. Prva knjiga nosi stvo. Radio je na željeznici, na sveučilištu, naziv Hrvatsko kraljevstvo. bio je savjetnik privatnih tvrtki i Ministar- Tu autor govori o Slavenima i nji- hovu dolasku na Balkan, o podrijetlu Napisala: Željka Lovrenčić Hrvata i njihovu dolasku na Balkan,

52 matica travanj/april 2006. Hrvata i Slovenaca, Kraljevini stručnjake niti su u njemu obuhva- Jugoslaviji, Banovini Hrvatskoj, ćeni svi hrvatski pisci, ali, usprkos te o Nezavisnoj državi Hrvatskoj. tomu, ono je vrijedan doprinos Knjiga šesta, pod naslovom So- promociji hrvatske kulture na špa- cijalistička Republika Jugoslavija, njolskome govornom području. U govori o narodnooslobodilačkoj knjizi se govori o povijesti i obiljež- borbi, razdoblju Demokratske jima hrvatskoga jezika te se donosi Federativne Jugoslavije, razdoblju pregled hrvatske književnosti od narodne federativne republike i, srednjega vijeka do modernih na kraju, socijalističke republike. vremena. Obuhvaćena su sva Posljednje poglavlje posvećeno je književna razdoblja i važni hr- Republici Hrvatskoj vatski pisci od Marka Marulića, Petra Hektorovića preko Petra Zrinskoga do Dragutina Tadija- novića i Ante Stamaća. Izuzetno je zanimljiva knjiga Científi cos de Croacia y científi cos chileno-croatas (Znanstvenici iz Hrvatske i čileansko-hrvatski znanstve- nici) objavljena u Santiagu u rujnu 2005. godine. Prvi dio te knjige Antun Domić je posvetio znanosti u Hrvat- skoj i njezinu povijesnom razvoju, o čemu i govori u prvom poglavlju, dok u drugom poglavlju izlaže kratke biografi je odabranih hrvatskih znan- stvenika. U drugome dijelu knjige u prvome poglavlju govori o čile- anskim znanstvenicima hrvatskoga podrijetla, dok u drugome poglavlju iznosi njihove biografi je. Ova će knji- ga svakako biti korisna našim znan- stvenicima i svima onima koji se žele informirati o ljudima našega podrijetla u Čileu. Svestrani Antun Domić nije samo inženjer i znanstvenik. Objavio je i do 1991. god. zbirku poezije Poesía en la vida (Poezija U ovoj je knjizi opisana cjelo- u životu, Santiago, 2005). Knjiga je po- kupna povijest Hrvatske od njezina svećena “Voljenoj iz zanosne Republike nastanka do današnjih dana. Bo- Brač”. Pjesme su objavljene kronološkim gat i analitičan tekst popraćen je slijedom. Prvi dio obuhvaća razdoblje zemljovidima i kazalom imena. do godine 1960., drugi do 1970., treći do Sigurno će poslužiti znanstve- 1990. i četvrti do 2003. godine. Uz mlade- nicima i povjesničarima, ali i načke pjesme posvećene mladosti, misli- ljudima našega podrijetla koji o ma, noći, prirodi, rijeci, Domić se uglav- zemlji svojih predaka žele znati nom orijentira prema svome unutarnjem nešto više. svijetu: “Većina pjesama govori o mome Knjiga Breve exposición unutarnjem svijetu, njegovim eksplozijama. de la literatura croata (Kratki Nema mnogo pjesama o prirodi, događaji- pregled hrvatske književno- ma i čovječanstvu. Kad sam ih napisao, go- sti) objavljena je u Santiagu tovo da sam molio za oproštaj. Ali, pokajao 2005. godine. Autor u po- sam se zbog toga. Miran sam. Posadio sam sveti kaže da je namijenjena drvo, imao sam djecu i napisao knjigu”. Svima onima koji žele sa- Antun Domić je napisao još jednu knji- znati više o Republici Hrvat- gu - Kronike i priče objavljenu 2006. godine skoj. Napominje da to djelo nije pisano za u Santiagu. Očekujemo je i u nas. ■ 53 matica travanj/april 2006. PREDSTAVLJENA KNJIGA CARMEN VERLICHAK “LOS CROATAS DE LA ARGENTINA”

Književni prevoditelj Mate Maras, argentinska književnica i publicistkinja cima raseljavanja u XX. stoljeću pridružili hrvatskog podrijetla, autorica Carmen Verlichak i akademik Tonko Maroević prilikom predstavljanja knjige “Hrvati u Argentini” u Matici hrvatskoj su se politički faktori, naglasio je književni prevoditelj Mate Maras. Dirljiva su svjedočanstva onih koji su preživjeli bleiburšku tragediju, onih koji su prošli talijanski logor Fermo, kao i El-Shatt u Egiptu po okončanju Drugog svjetskog rata. Među njima autorica izdvaja ljude kao što su: Višnja Blažeković, Željka Šimunić, Mira Dugački Vrljičak, Krešimir Miksic, Vera Korsky itd. Građi knjige autorica je pridružila tematske cjeline koje su napisali Ante Žuve- la, Jorge Rouillon, Albino Diéguez Videla, Fernando Sánchez Zinny i Jasna Bulat. Uz iseljenička svjedočanstva, autorica je priredila opise gradova i mjesta u Hrvatskoj – Zagreba, otoka Brača, Hvara, Suska, Silbe te Rijeke, Splita i Krivodola u kojem su palači Matice hrvatske u Pressa i uz fi nancijsku potporu Hrvatske rođeni roditelji publicistkinje i književnice ponedjeljak, 13. ožujka matice iseljenika. našega podrijetla Carmen Verlichak. svečano je predstavljena - Na 208 stranica autorica izvrsno analitički Posljednja su poglavlja posvećena našim knjiga ugledne argentinske raščlanjuje hrvatsko iseljavanje u tu južnoa- ljudima koji su postali ugledni argentinski književnice i publicistkinje meričku zemlju, kazao je akademik Tonko inženjeri šumarstva, zatim likovima Hrvata Uhrvatskog podrijetla Carmen Verlichak pod Maroević. u argentinskoj književnosti i razmišljanjima naslovom Los Croatas de la Argentina, - Među prvima u Argentinu stigli su naši- doktora Ive Korskog o problemima prvih koja je objelodanjena u nakladi Krivodol jenci već u XVIII. i početkom XIX. stoljeća naraštaja Hrvata rođenih u Argentini. Pressa iz Buenos Airesa krajem 2005. U poput isusovca Planticha i to 1754. godine. Nadahnuti pohvalni govori o knjizi nazočnosti brojne publike, uz autoricu Slijede iseljenički valovi nakon 1870. godine Carmen Verlichak izmamili su suze na oči Carmen Verlichak, o knjizi su govorili te oni nakon Drugoga svjetskog rata, rekao publici, osobito riječima književnog prevo- akademik Tonko Maroević, književni pre- je zamjenik ravnatelja HMI Domagoj Ante ditelja Mate Marasa koji je objašnjavao obi- voditelj Mate Maras, te zamjenik ravnatelja Petrić. Kao izvorni svjedok emigrantskog teljsku korjeniku autoričina oca, iseljenika Hrvatske matice iseljenika g. Domagoj života u Argentini procjenjuje, kao i autori- Kazimira Vrljička, koji je u Argentini živio Ante Petrić koji je i sam dijelio gorku ca, da ondje živi više stotina tisuća građana s osmero djece. Naime, Kazimir Vrljičak sudbinu naših političkih emigranata u toj hrvatskog podrijetla koji su se više-manje je podrijetlom iz dalmatinskog Krivodola, južnoameričkoj zemlji. Na predstavljanju integrirali pa i asimilirali u argentinsko iako je rođen u Kaštel Novom. On je sa su- knjige bile su također i saborska zastupnica društvo. prugom, Zagrepčankom Mirom Dugački, te predsjednica Upravnog odbora HMI-a Gospodin Domagoj Ante Petrić oso- preko Madrida, zajedno s njihovom djecom Zdenka Babić Petričević, kao i ravnateljica bito pohvaljuje autoričin stil pisanja, jer Jorgeom, Marinom, Marijom i Carmen do- Hrvatske matice iseljenika Katarina Fuček. smatra da je metodom znanstvene naracije šao u Buenos Aires 1947. i potom imao bu- Hrvatska matica iseljenika sudjelovala je u polučila bolji rezultat i uspješnije pronašla ran i uspješan život. U Argentini su kasnije fi nanciranju nakladničkog projekta argen- put do čitateljstva kako u Argentini tako i u rođeni Joza, Ignacio, Victoria, Francisco i tinske Hrvatice Verlichak. Hrvatskoj. U knjizi su opisani motivi odla- Teresita, njihova ostala djeca. Dovoljno je Knjiga publicistkinje i književnice hrvat- ska iz povijesnih hrvatskih zemalja. samo proučiti životopis Carmen Verlichak skog podrijetla Carmen Verlichak pod - Stotine su godina naši težaci odlazili zbog tj. Vrljičak, ali i njezinog brata Joze Vrljička naslovom Los Croatas de la Argentina fi loksere koja je napala vinovu lozu na dal- koje je urednik najčitanijeg hrvatskog časo- iliti Hrvati u Argentini objavljena je 2005. matinskom otočju i priobalju, zatim zbog pisa na španjolskom jeziku Studia Croatica, godine u Buenos Airesu u nakladi Krivodol obveze služenja vojnog roka u doba Austrou- da bi se čitatelj uvjerio kako knjiga, uz garske koji je u to vrijeme u mornarici trajao neospornu dokumentarnu vrijednost, ima i Napisala Vesna Kukavica čak šest godina. Ukratko, ekonomskim uzro- neku čudesnu ljubav. ■

54 matica travanj/april 2006. ŠIME STRIKOMAN - MAJSTOR UMJETNIČKIH FOTOGRAFIJA FOTOMONOGRAFIJA “STEPINČEV KRAŠIĆ - DOLINOM KARDINALA” ivamo i ostajemo Mogli bismo reći: dok zadivljeni umjet- je slikaru potrebno platno, a ničkim stvaralaš- glazbeniku glazbalo, Šime se tvom fotografa, služi svojim objektivom, svojim fi lmskog i TV svjetlomjerom, na svoj način Bsnimatelja Šime Strikomana. utkan u tkivo života koje je Slike su estetske i ujedno doku- označeno našim predragocje- mentarne. Tvore dva serijala ili nim hrvatskim prostorom i ciklusa nazvana TERRA CRO- omeđeno duhom vremena. Duh ATICA i MILENIJSKA FOTO- taj hobotnički - u svojoj globali- GRAFIJA. To su zapravo dva zacijskoj najezdi pa i lakomosti, međusobno povezana projekta prijeteći, poseže baš za tim nastanka velike Strikomanove našim prostorom i krajolikom. fotografske umjetničke galerije, U tom su lancu Šimine umjet- jedinstvene u Hrvatskoj, a mož- ničke fotografi je i slike poslanice da i u svijetu. On je već snimio savjesti i vjere, budnice ljubavi, gotovo dvjesto fotografi ja uvr- ali i domoljublja. One su život- štenih u trinaest likovnih mapa ni i prekrasan vodič Lijepom Terra Croatica i četrdeset jednu našom koju on baš u vlastitoj fotografi ju dokumentarne vri- originalnoj galeriji i u magično- jednosti, uistinu milenijskih po me svojem slikopisu predstavlja temama, motivima međuljud- kano čarobni dvorac i najljepšu skog zbližavanja, domoljubno- bajku. Sve što snima, Šime sti, ali i kozmopolitskog odnosa Strikoman snima kroz tu viziju, prema životu i suvremenom poglavito likovne mape Terra svijetu. Croatica, napose ovu, najnoviju U to valovito i vidljivo “Stepinčev Krašić - Dolinom uzburkano more Šime Striko- kardinala”. Ona nije samo saga man usmjerio je svoje kamere, o jednom od najljepših konti- još kao dječak gradio je brodić nentalnih krajolika Hrvatske, u svojega snimateljskog poziva, zagrljaju Plešivice, Samoborskog istakao jedra i postavio kompas u vlastiti da, postupno oblikovano vjekovima rada, i Žumberačkog gorja. Sama je slikovnica, svijet snimanja. strpljivih i ustrajnih, marnih i darovitih Ge- suptilna zbirka slika i riječi, svojebitni Rođen je u Vodicama 1957. godine. U nija Domovine i običnih pučana. Hrvatski proslov za čitav krašićko-hrvatski roman dječačkoj dobi, došavši prvi put u glasovitu je pak pejsaž iznimna škola rodoljublja, o ili posebnu povjesnicu s dvama središnjim katedralu svetog Jakova u Šibeniku i nakon kojoj su mnogi pisali i zborili, sami je kre- likovima blagopokojnim bl. Alojzijem upoznavanja čarobnih kornatskih otoka, irali, napose, a na svoj način A. G. Matoš, Stepincem i uzoritim Franjom Kuharićem, napose zaljubljen u troplet triju otočića riječima: “Pejsaž nije samo vidljiva naša čiji je doprinos u stvaranju slobodne i neo- neposredno pred Vodicama, Logoruna, veza s misterijem skladnog svemira, nego i visne države i domovine Hrvatske viteški, Tijata i Prvića, u sebi je začuo zov fotografa vidljivi oblik stalnog djelovanja primitivne, veleban i veličanstven. Iz Strikomanovih i snimatelja. Kada je godine 1977. Šime prvobitne hrvatske duše na našu. Ako nam fotografi ja, posvećenih njima i veličini Strikoman postao studentom Akademije je duša rezultat dojmova, ako su ti dojmovi njihove povijesne uloge, u žarkoj ljubavi i za kazalište, fi lm i televiziju u Zagrebu, većinom hrvatski zvuci i hrvatske slike, jarkome svjetlu, zrcali se realizam pretežito ušao je dublje i šire u smisao snimateljskog slike krajeva hrvatskih, duša je naša kao mukotrpna života i ljudi i naroda krašićkog poziva. Profesori su govorili, poput voljena ovo drveće i voće rezultat hrvatskog pejsa- te podgorskog kraja, u širini i dubini čitave Nikole Tanhofera: - Treba znati vidjeti na ža. Mi smo kao jabuka i taj grozd plodovi hrvatske povijesti. ■ zemlji u pejzažu, u povijesnim, kulturnim i te zemlje, it a okolica nas toga radi, toliko sakralnim znamenitostima lice našeg naro- očarava, zanosi i privlači, jer sebe, jer pr- Posebno hvala mons. Matiji Stepincu, vobitne dijelove duše svoje tu vidimo kao u Josipu Vukoviću, Dijani Nazor, Editi Striko- Napisao: Josip Vuković ogledalu svog zagonetnog izvora”. man i Dragutinu Škreblinu. 55 matica travanj/april 2006. SILVIJA HINZMANN, ANTOLOGIČARKA NJEMAČKIH KRIMI-PRIČA IZ MEĐIMURJA

Leipziški zalogaj ubojito

Grupa spisateljica krimi-priča u Leipzigu za vrijeme prezentacije antologije: Burkhert-Sauer, Lilo Heimann, Ethel Scheffl er, Heidi Rehn, Silvija Hinzmann, slasne čokolade Ruth Borcherding-Witzke

logan Međunarodnoga sajma ste objelodanili s Ruth Borcherding-Wi- ili gorsko rudarsko područje Erzgebirge na knjiga u Lepzigu – Leipzig čita tzke, kod izdavačke kuće Mitteldeuts- češkoj granici, gdje se proizvodi poznati treba shvatiti posve doslovno: cher Verlag? božićni drveni nakit itd. Ukratko, radnja osim brojnih književnih susreta svake priče u antologiji kruži oko jednog na sajamskome prostoru, nave- — Antologija sadrži sedamnaest 'kri- gurmanskog specijaliteta upravo iz te regije. Sčer u gradu autori čitaju posvuda: u gosti- mića' začinjenih receptima poznatih saskih Na kraju svake priče stoji, uokviren crnim onicama, kafi ćima i restauracijama, knjiža- specijaliteta. Ideju za antologiju kratkih rubom poput osmrtnice, recept koji se rama i knjižnicama, u kulturnim centrima, kulinarskih kriminalističkih priča “Mör- navodi u priči. Knjiga je, dakle, antologija čak u sudnicama i poreznim uredima. Na dorrisch legger …” stvorile smo kad smo kriminalističkih kratkih priča i ujedno ku- sajmu je bila 2 162 izlagača i oko 126 000 saznale da će Mitteldeutscher Verlag za- harica sa saskim specijalitetima. Naravno, ljubitelja knjiga. Za Maticu je u toj gužvi, početi izdavati biblioteku kriminalističkog recepti se mogu upotrijebiti bez opasnosti uz najavu hrvatskog ministra kulture mr. žanra iz istočne Njemačke. Izdavaču smo za život! Bože Biškupića da će za dvije godine ovdje ponudile ideju za ovu antologiju, a on ju je Većina autorica uvrštenih u antologiju Hrvatska biti zemlja partner i nastup naše s oduševljenjem odmah prihvatio. Tako je članice su međunarodne organizacije spi- književne elite, posebno iznenađenje bila naša antologija prva u nizu u kriminalistič- sateljica kriminalističkih priča i romana prezentacija njemačke antologije krimi- koj biblioteci ovog nakladnika. Ruth Bor- Sisters in Crime poput poznate Ingrid Noll, nalističkih priča u kafi ću “Mjesto zločina” cherding-Witzke i ja uspjele smo okupiti Anne Chaplet, Nessa Altura, Susanne Mis- – čija je autorica Silvija Hinzmann iz Me- sedamnaest poznatih njemačkih autorica chke ili Doris Gercke. đimurja. Sa Silvijom smo, uz kavu i ubojito kriminalističkih priča. U svakoj priči važnu Ruth Borcherding-Witzke poznajem slasnu čokoladu, izmijenili nekoliko pitanja “ulogu” ima mjesto ili regija iz ove pokra- pak već nekoliko godina preko te organi- vezanih uz njezin rad na putu od Čakovca jine, primjerice Leipzig. Tako se u mojoj zacije. Nas dvije smo i prije objavljivale u do Stuttgarta. priči “Leipzig čita” radnja djelomično zbiva zajedničkim kriminalističkim antologija- na Sajmu knjiga. Grad Dresden u središtu ma. Ruth živi s obitelji u blizini Chemnitza Koje su glavne značajke njemačke an- je druge priče u kojoj je opisan vrlo poznati (prije Karl-Marx-Stadt), a rоđena je u tologije kratkih kriminalističkih priča božićni kolač, odnosno štruca "Dresdner Hamburgu. "Mördorrisch legger - Kulinarische Kur- Stollen". Iduća odabrana krimi-priča u Na Sajmu knjiga u Leipzigu bila sam zkrimis aus Sachsen" / "Ubojito slasno antologiji smješta radnju u dolinu rijeke prvi put prije pet godina, kada sam se – kulinarske krimi-priče iz Saske", koju Elbe (takozvana Saska Švicarska s visokim počela baviti literarnim prijevodima i pisa- bizarnim formacijama stijena uz obalu rije- njem. Iznenađena sam velikim brojem ljudi Razgovarala: Vesna Kukavica ke, koje su vrlo omiljene u krugu alpinista), u Leipzigu. Sajam je ove godine postigao

56 matica travanj/april 2006. novi rekord po broju posjetitelja, tako jek vrlo zanimala i oduševljavala, pa sam logično da svoje literarne ambicije usmje- da sam se jedva probila do štanda našeg sanjala da ću jednog dana postati poznata rim k tom žanru. Ideje za priče (odnosno izdavača u dvorani 5. Osim Ruth i mene, spisateljica. No, sve je išlo drukčije. Nepo- sljedeći roman, koji je još u fazi planiranja) na štandu je svoje priče čitalo još sedam sredno prije gimnazije, u ljeto 1970., pre- baš i ne moram dugo tražiti! S druge strane, autorica naše antologije. Publika je bila vrlo selila sam se k majci u Njemačku. Tipična mnogo čitam, ali ne čitam samo kriminali- zainteresirana, a izdavač mi je šapnuo da je sudbina gastarbajterske djece! U to vrijeme stičke romane. Moj stvaralački pustolovni naša antologija najčešća meta kradljivaca nisam imala mogućnosti odmah se upisati duh nekako se najzadovoljnije osjeća u knjiga sa štanda. u vodeće njemačke gimnazije, iako sam u napetoj krimi-priči. Koliki je interes za antologiju u čitaoni- osnovnoj školi učila njemački i dobro nji- ci ovdje u “Café Tatort” na drugoj prezen- me vladala. Zbog toga sam završila srednju Koje Vam je Vaše djelo najbliže srcu? taciji antologije u okviru priredbi “Leipzig trgovačku školu. Radila sam mnogo godina — To je vrlo teško reći, jer sam tek na liest” iliti “Leipzig čita” – vidite i sami! u uredu kao tajnica. Školovala sam se dalje početku svojega stvaralačkog puta. Najdra-

Autorice antologije književnice Silvija Hinzmann i Ruth Borcherding-Witzke na Sajmu knjiga u Književnice Silvija Hinzmann i Britt Reißmann u društvu predsjednika glavne policijske uprave Stuttgarta Leipzigu 2006. gospodina Schairera na prezentaciji krimi-romana "Die Farbe des Himmels" / "Boje neba",

Došlo je oko 150 posjetitelja. Ime kafi ća u večernjoj školi. Nažalost, nisam mogla ža mi je moja prva objavljena kratka kri- također je štos u prezentaciji jer”Tatort” u studirati zbog loše fi nancijske i obiteljske si- mi-priča, ali i priča u kojoj opisujem važan prijevodu znači mjesto zločina i simbolički tuacije. Prevođenjem i tumačenjem počela doživljaj iz svoga djetinjstva u Hrvatskoj. se uklapa u atmosferu kriminalističkih sam se baviti godine 1980., kad se u Grad- To nije kriminalistička priča, a zove se “Ples priča. Ruth Borcherding-Witzke i ja svaku skom vijeću grada Stuttgarta osniva Odbor vila” (Der Tanz der Feen). Posebne me smo autoricu (prije njihova čitanja) kratko za strance. Tražilo se dvojezične stanovnike emocije vežu uz moj prvi kriminalistički predstavile, a nakon toga publici ponudile kao honorarne prevoditelje, koji bi tumačili roman “Die Farbe Des Himmels” iliti na bombonijere, ubojito slasnu čokoladu na strancima u socijalnim ustanovama, bolni- našem “Boja neba” (Emons Verlag, 2005.), koju smo stavile naljepnice “opasno za cama, školama, vrtićima itd. Državni sam koji sam napisala zajedno s prijateljicom, život” ili znak za otrov. Našu malu šalu ispit položila godine 1993. i zatim osnovala autoricom Britt Reißmann. Jedna od ključ- publika je s veseljem prihvatila i spontano vlastiti prevoditeljski ured. Prije nekoliko nih sporednih fi gura toga romana, koji, je nazvala “saskim ruletom”. Naš je izdavač godina počela sam prevoditi literarna djela. među ostalim, opisuje rad kriminalističke oduševljen uspješnom prezentacijom i već Kratke priče počela sam pisati i objavljivati policije u Stuttgartu, jest jedna Hrvatica, nam je ponudio da za idući Sajam knjiga 2002./2003. godine. Kada sam krenula “gastarbajterica”. Naravno da mi je danas 2007. u Leipzigu pripremimo novu zbirku objavljivati prozu kod njemačkih izdavača, vrlo bliska moja prva antologija! krimića začinjenu gurmanskim receptima počela sam stvarati poznanstva s brojnim iz jedne druge istočnonjemačke pokrajine. književnicima raznovrsnih književnih Želite li promovirati svoje knjige u orijentacija. Zagrebu? Možete li najaviti prijevode Rođeni ste 1956. u Hrvatskoj. Opišite svojih knjiga? nam svoj stvaralački put od školovanja Kriminalistički žanr, jednostavno, osvaja — To bi mi se vrlo svidjelo uz zagre- u Hrvatskoj do afi rmiranog prevodite- čitateljstvo, a, budući da je namijenjen bačku ubojito slasnu čokoladu. Roman “Die lja, pisca i antologičara kriminalističkih lagodnom čitalačkom užitku, uspijeva u Farbe Des Himmels” (Emons Verlag, 2005.) priča? današnjemu svijetu zavladati zakonima bio je prošle godine izložen na zagrebač- — Rođena sam u Čakovcu, a osnovnu tržišta i osvajati višeznamenkaste na- kom 28. međunarodnom sajmu knjiga “In- sam školu pohađala u Daruvaru i Deža- klade. Što Vas privlači vrlo popularnom terliber” u sklopu izložbe “Hrvatske knjige novcu. Kao i mnoga druga djeca pisala kriminalističkom žanru? izvan Hrvatske” u organizaciji Hrvatske sam pjesmice i kratke tekstove za školske — U svakidašnjem poslu kao prevo- matice iseljenika. Nažalost, za sada još ne novine. Čak sam neko vrijeme “radila” kao diteljica, odnosno tumač, susrećem se s mogu najaviti prijevode svojih kriminali- urednica (otprilike u VI. ili VII. razredu) pravim kriminalističkim slučajevima npr. stičkih priča na hrvatski. No, nikad se ne školskih novina. Literatura me je oduvi- na sudu, u policiji i sl. Tako je bilo nekako zna što će budućnost donijeti. ■ 57 matica travanj/april 2006. MEĐUNARODNI SAJAM KNJIGA U LEIPZIGU Europsko razumijevanje

eđunarodni sajam knjiga u Leipzigu svakog proljeća okupi europsku nakladničku elitu, a 2008. Hrvatska Mće biti zemlja partner. Uz vrsne književ- nike iz domovine, tako će hrvatski autori iz cijeloga svijeta imati prgodu zajednički nastupiti na prestižnome autorskom sajmu knjiga u srcu Europe. Naime, sajamski grad Leipzig, jedno od najvažnijih kulturnih sre- dišta njemačke i europske povijesti svakoga proljeća živi u znaku slogana Leipzig čita. Već više od deset godina postoji i stalni programski segment pod imenom Leipzig liest International (doslovno, a u hrvatskom nezgrapno: Leipzig čita međunarodno), a događa se od prijepodneva do večeri, iz sata u sat, kao u kinu... Ono što je pritom najvažnije: publike uvijek ima, katkada i pedesetak zanesenjaka i ljubitelja, mladih i starih. Na leipziškim susretima s piscima – 19. 3. 2006.) hrvatski ministar kulture mr. autora: Jasminka Domaš, i njihovim djelima prisutni su i novinari Božo Biškupić. Među europskom naklad- Slavenka Drakulić, Miro i literarni agenti, urednici velikih i malih ničkom i spisateljskom kremom iz 36 ze- Gavran, Igor Grbić, Sanja nakladničkih kuća, posebice iz Njemačke. malja, te uglednicima političkoga i javnoga Lovrenčić i Nikica Pe- Zajednica nakladnika Hrvatske tom se života Njemačke, laureatima leipziške knji- trak. Lanjska dobitnica europskom sajmu pridružila 2001., a 2008. ževne Nagrade za europsko razumijevanje te ugledne leipziške dobit će čast biti zemlja partner, potvrdio koja je ove godine dodijeljena ukrajinskom Nagrade za europsko je u Leipzigu na ovogodišnjem sajmu (15. romanopiscu, liriku, esejistu, prevoditelju razumijevanje Slavenka i strastvenom branitelju svoje nacije Jurju Drakulić službeno je Napisala: Vesna Kukavica Andruhoviču bili su i šestero hrvatskih gostovala i na štandu Zajednice nakladnika i knjižara iz Hrvatske, a i u raspravi s još jednim ranijim laureatom, ma- đarskim piscem Pete- rom Esterhazyjem. Na štandovima zemalja Europske unije nastupili su i hrvatski autori koji stvaraju izvan matične zemlje na različitim jezicima, poput pisaca našega podrije- tla iz Austrije i Njemačke koji pišu na njemačkom. ■

58 matica travanj/april 2006. HAIKU PJESNIŠTVO, ZENBUDISTIČKO I KRŠĆANSKO

Haiku je trostih bez rime. Rodno mu je mjesto Japan, a idejni oslonac latan. Pjesnici koji pišu zenbudistički haiku omogućuju da prirodu zenbudizam. Njime se izriče “ono bitno” što postoji u prirodi. Uvi- doživljavamo na nov i osebujan način, kroz njoj svojstvene suprotno- jek na neposredan, direktan način. Pritom u najvećoj mogućoj mjeri sti, kroz osobnost svih njezinih bića. Evo primjera: “Odraza mjesečine zatomljujemo svoj vlastiti “ego” i dopuštamo da duh bude vazda dje- (ne stresa djetelina) samo se njiše”, Macuo Basho. Izbor haikua M. Bashoa Eto proljeća! Pejsaž proljeća Gle sijevanje: U kasnu jesen: Bezimeni brežuljak upravo je pripravljen: prema tami odlazi Tko li je taj moj susjed? zaodjenut sumaglicom. Mjesec: cvat šljive. glas noćne čaplje. Kako li mu je?

“Dosadna djeca!” U mirisu cvijeta šljive Planinska ruža – Kada govorim Onome tko to veli granulo je Sunce pada li latica na jesenskom vjetru cvijet ne cvijeta. na brdskom puteljku. na šum vodopada? usne su hladne.

Hej, leptiriću! Usred bresaka Mjesec izlazi: Na goloj grani Probudi se, probudi – što posvud su u cvatu – S rukama na koljenu – šćućureni gavran – budimo prijatelji. procvala trešnja. Kuća navečer. jesenski sumrak.

Kad pirne vjetrić Na tlo je pao Blistavi Mjesec! Kakva tišina! leptirić se premješta i prosuo vodu – Cijele sam noći šetao U pećine ponire na stablu vrbe. cvijet kamelije. oko jezera. Zrika cikada.

Prastari ribnjak... Pokraj živice, Čak i bez kape Bijela krizantema: Uskoči neka žaba – pogledaš li pažljivo: na toj kiši što sipi Oko ne susreće zvuk vode! Cvat rusomače! - dobro je dobro. Ni trunka prašine.

Već čitav dug dan pjeva Proljeće minu – Potresi se grobe – Bolestan na putu. ševa – pjeva, al' u oku ribe suza moj glas što rida Snovi se kovitlaju nije joj dosta. i ptice plaču jesenski je vjetar. Usahlim poljima.

Ako pak umijemo i želimo pisati haiku ziti i izgovoriti “sve ono bitno” što obitava kojemu mi možemo osluhnuti, s ljubav- kao pjesnici – kršćani, tada nam predstoji u našoj duši. Jer, osim prirode i našeg tije- lju, poruke Neba!! istodobno teška i radosna zadaća: iznala- la, duša je ono povlašteno, sveto mjesto na

Mladenko Spahija KRŠĆANSKI HAIKU SVITANJE OLUJA PREDVEČERJE KAMELIJE Jarko sunce škropi Noć Predvečerje TAMA Svojeg sjaja moć U hipu jutra Platno prelijepo tka Prošnja zri U početku bijaše tama U posudu plača Tiho Ruža Vratio se Svjetla nit’ Sati venu Bijele je Žarkom bjelinom sja Blag Sjenke još ne bi Cvjetove Jutro mijenja noć Oluja Prijatelj drag Od kojih Žalosna Gospa IZ TAME Minula je proljetna Tvoriteljica Mijena K SEBI ME Gle UZE Beskrajni svemir po- BUĐENJE Preda me metnula rađa A suze Svemir je cio RUŽE VEČERNJE SUZE Krupni dragulji Sjajem optočilo Prijatelj moj Zlata kaplje Niz lica se lijevahu Jutarnje zlato Ruže bere Kanule PRASKOZORJE LJUBIČICE Hramu Boga mojeg Među oblacima skrito Cvjetnim vrtom šeće Na zemlju suhu Kadno hodih Netom Časak štono huji Dan je Nemoćan Dan zabijeli Sag su zeleni Il’ plavih Večeri eno nesta SION Noge gazile I tmina noćna mine Ljubičica prosule se Podnevni nastavi se Idilu stizale gluhu Sini Lati Plakanju mi Sjaj Nema počinka Zasjaj Biti je i Znati Sjaj nam prospi svoj Napisao i odabrao: Mladenko Spahija

59 matica travanj/april 2006. OSAM ZVONA ZAGREBAČKE KATEDRALE Zagrepčane budi zvono Sv. Tri Kralja, a nedjeljom Velika Gospa

I ovoga Uskrsa, u predvečerje i na sam dan svetkovanja, baš kano o Božiću, Velikoj Gospi, kako zazvone sva zvona zagrebačke katedrale, tako "dignu snagu uma", i pod nebom lijepe naše domovine, bivaju ono što puku svôm, zagrebačkom i hrvatskom, od vazda jesu: glasonoše vjere i vjerovjesnici glasa Božjega

ada bi odjednom zazvonila zvono, glas ljudske tuge, radosti, molitve, počela koristiti najprije za sazivanje monaha sva zvona u svim zagre- sloge i ljubavi”. na molitvu, a zatim i svih drugih vjernika. bačkim crkvama, napose u Toliko o zvonu iz pjesničke mašte. A Od 7. stoljeća počeli su se graditi i posebni zvonicima naše najpovje- ako nas u povodu Uskrsa, blagdanskih i tornjevi u koje se smještaju zvona, da bi se snije i znamenite katedrale, svagdanjih životnih situacija zaokupljaju, poboljšala njihova čujnost. Oblik zvona se Kdoživjeli bismo u navlastitu gradu zacijelo primjerice, "sva zvona zagrebačke katedra- mijenjao kroz povijest - najprije od uskih i jedinstvenu i veličanstvenu simfoniju. Ona le", onda se je prepustiti konkretnoj povje- visokih spram širim, nižim i većim. Mnoga bi nadmašila sve neizrecive zvuke i buke snici na način kako ju je iscrpno i gotovo su stradala u potresima, požarima, ratovi- koje dopiru iz vrtloga gradskoga života enciklopedijski iznio u "Glasu Koncila" ma i drugim nevoljama... Ipak, od kada je prispodobna Zagrebu kano i svakom vele- vlč. Nedjeljko Pintarić, a mi uz dopuštenje u Katoličkoj crkvi zaživjela sveopća tradicija gradu u svijetu. Ali zvona Zagreba svojebit- prenosimo pojedine ulomke u prigodi zvonjenja, zvona se ne prestaju proizvoditi, na su zvona . uskršnjih blagdana. a niti zvoniti. Dašto, i jedino od Velikog če- U tajnu zvona i otajstva zvonjave poni- tvrtka do Velike subote, u vazmenom trod- rali su mnogi pjesnici i književnici. Glasovit KADA ZVONA NE ZVONE nevlju, zvona šute u znak pijeteta i žalosti je Hemingwayev roman "Komu zvono Zvona imaju svoju dugu prošlost. Premda zbog mučeničke Kristove smrti. zvoni". Zvon odzvanja u pojedinim djelima su za crkvene potrebe prva zvona izrađena u Veliki narodi razvili su zvonoljevačku Miroslava Krleže, Ivana Gorana Kovačića talijanskoj pokrajini Kampaniji u 6. stoljeću, tradiciju - poput naših susjeda Austrija- i drugih hrvatskih književnika dvadesetog poznata su i prije Krista. U kršćanstvu su se naca, Švicaraca, Talijana... te se danas diče stoljeća, a i srednjovjekovnih. Pjesnik An- tisućama zvona koja traju i ostaju. I u Hr- tun Branko Šimić u djelu "Ljetne melodije" vatskoj su postojali zvonoljevači. U Zagre- piše o "velebnim i tihim zvonima koja zvone bu je već 1457. godine djelovao Ilija Ben- s našeg tornja, dok se suton bliži s pričom ković, čija je kaptolska "Ljevaonica crkvenih punom sanja", pa odgonetava: "Zvone sveta zvonova" postojala sve do rušenja 1935. zvona kroz polutamu... Što u nama bude? godine. Hrvatski zvonoljevači pokušavaju Da 1' djetinjstvo prošlo duša naših mladih, opstati i danas, ali s mnogo više poteškoća il' u hladu hrasta davne sanje lude?". nego njihove kolege u inozemstvu. Za svojih dana i vremena nezaboravni Zvonarima, tj. onima koji zvone, danas A. G. Matoš, šećući Gornjim gradom i je ipak lakše. Nekada je trebalo više stasitih Kaptolom, upirao je pogled u zvonike kate- muškaraca da pokrenu zvona, ali su teh- drale. A o velikim bi blagdanima misterijski nički napredak i elektrifi kacija olakšali taj zvon do usklika pokrenuo misli i pjesničku vjekovni crkveni "poziv". Zvona od početa- viziju; riječju: ka na sebi nose imena i motive svojih ne- • Kruh naš svakidašnji! Uskrs, simbol beskih zaštitnika, na njih se upisuju brojni vječnog života u vječnoj promjeni i smrti, pobožni zazivi, godine, imena kraljeva, praznik vječne mladosti, Adonisa i dobrog biskupa, donatora... Sve u svemu, zvona Nazarenca! Uskrs, vječna poezija, vječno imaju u kršćanskome svijetu svoje neza- proljeće, vječne ljubičice i vječni mliječni mjenjivo mjesto koje nikakva suvremena đurđici! tehnologija ne može zamijeniti. Zatim je blagdane i sam Uskrs povezi- vao sa simbolikom zvona, govoreći: POŽARI I RATOVI - NEPRIJATELJI · Zvono mi se čini svetinjom, pozivajući ZVONA se na Schillera koji je: “opjevao divno sveto U Hrvatskoj se najveća zvona nalaze na zvoniku zagrebačke katedrale Uznesenja Pripremio: Josip Vuković Blažene Djevice Marije . Prema povijesnim

60 matica travanj/april 2006. istraživanjima, zagrebačka je katedrala ima- kasnije, poslije 1916., u jeku Prvoga svjet- no označuju misu koju predvodi nadbiskup la zvona već u 14. stoljeću, a prvi pisani do- skog rata, po naredbi Monarhije katedrala - petnaest minuta prije početka mise zvo- kumenti spominju ih u 17. stoljeću. Upravo je ostala bez četiriju svojih zvona: Blažene ne sva zvona, osim "cinkuša", a kada misu je u tom stoljeću, požar uništio katedralna Djevice Marije, Prebendara, maloga zvona, predvodi biskup, zvone četiri nova zvona. zvona u dva navrata. Odmah nakon poža- sv. Kvirina i sv. Ladislava, koja su završila Klečanje u katedrali naviješta zvono sv. ra godine 1645. izlivena su tri zvona kod u tvornicama oružja. Bolje nisu prošle ni Tri kralja na 3/4 sata od početka do završet- Franje Dubaisa: Blažene Djevice Marije, sv. druge crkve u Hrvatskoj... ka po 2 minute. Na svetkovinu Svih svetih Stjepana kralja i sv. Ladislava. Za potrebe od 12 do 19 sati zvoni se svaki puni sat po katedrale izlilo se daljih godina više zvona, KOJA ZVONA KADA I KAKO ZVONE 5 minuta za duše u čistilištu zvonom Velike kojih danas zbog raznih razloga nema ili su Osam današnjih zvona zagrebačke katedrale Gospe. Kada nastupa nova građanska godi- pretopljena i ponovno lijevana druga: cin- imaju svoje tonalitete koji, ako su u skladu s na sva zvona zvone 5 minuta. kuš Presvetoga Trojstva, Sveti Emerik, Sveti drugim zvonima u južnom i sjevernom tor- Katedralna zvona, ali i sva druga u Kvirin, Sveti Spasitelj, Sveti Martin, Preben- nju. daju posebno lijepe akorde ili melodije. Zagrebačkoj nadbiskupiji, pozivala su na dar, novi cinkuš. Tih osam zvona imaju i svoj "red zvonjenja". molitvu za svršetak Domovinskoga rata, Danas katedrala ima osam zvona. Od Pravilnik je 31. ožujka 1987. potpisao tadaš- prema odluci zagrebačkog nadbiskupa kar- svih spomenutih "starih" zvona, najstarije nji kustos katedrale dr. Antun Ivandija. Zvo- dinala Franje Kuharića svakoga petka u 15 je, a još uvijek živo, zvono sv. Stjepana no koje "budi" Zagrepčane radnim danom sati u trajanju od 15 minuta sve do mirne kralja, koje je 1777. godine u Zagrebu izlio u 6 sati jest zvono sv. Tri kralja, a nedjeljom reintegracije Podunavlja 1998. godine. Josip Angerer, i teži 1.100 kg. Zvona zagre- i blagdanom Velika Gospa. Zvona obično Među najpoznatijim zvonarima zagre- bačkog zvonoljevača Hinka Degena zvone zvone pet minuta. U 6,45 radnim danom bačke katedrale zacijelo su danas Drago i još i danas. Zvono sv. Ladislava salio je zvoni Sveti Kvirin, a nedjeljom i blagdanom Ivo Berić koji su se s obitelji i svojom dje- godine 1837., u koje je pretopio staro La- sv. Tri kralja. Cinkuš, s kojim se povezuju com doselili u Zagreb iz Bučja u Slavoniji. dislavovo zvono, a na njemu uz mjesto, ime mnogi ozbiljni povijesni događaji, ali na Za to vrijeme mnogo su toga doživjeli, i godinu ljevača, piše latinskim jezikom: "U čiji račun ima i viceva, zvoni samo dvaput "laganije" potrese, udare gromova, upoznali čast sv. Ladislavu, svom utemeljitelju zagre- na dan, ali svakodnevno, u 8 i 14 sati. Sveta svaki kutić katedrale, ljude svakojakih na- bačke Crkve postavlja" te: "Sveti Ladislave, Tri kralja zvone svakodnevno, u 8,45 sati, a kana, ali ih u tradiciji još starijih generacija kralju i Kristov ispovjedaoče, moli za na- nedjeljom i blagdanom u 9,45 nova zvona iz pređašnjih zvonara, za njihov poziv veže rod, posreduj za svećenstvo". Isti je majstor sjevernoga zvonika. Nedjeljom i blagdanom ljubav, radost i zadivna točnost, osobito u 1843. godine salio na trošak stolne crkve i u 11,15 zvoni Velika Gospa. Podne u 12 sati vrijeme dok još zvona nisu bila elektrifi ci- biskupa Jurja Haulika najveće zvono zagre- označava zvono sv. Tri kralja a nedjeljom i rana. bačke prvostolnice: veliko zvono Presveto- blagdanom Velika Gospa. Svoj poslijepod- I ovoga Uskrsa, u predvečerje i na sam ga Trojstva, težine 6.454 kg. Prema knjizi nevni zvon radnim danom u 17,45 sati na- dan svetkovanja, baš kano o Božiću, Velikoj Ivana Kukuljevića Sakcinskoga "Prvostolna stavlja Sveti Kvirin, a nedjeljom i blagdani- Gospi, kako zazvone sva zvona zagrebačke crkva zagrebačka", katedrala je 1856. go- ma Sveta Tri kralja. Anđeosko pozdravljenje katedrale, tako "dignu snagu uma", i pod dine imala sedam zvona: Blažene Djevice u 19 sati radnim danom zvone Sveta Tri kra- nebom Lijepe naše domovine, bivaju ono Marije, sv. Stjepana kralja, Prebendar, malo lja, a nedjeljom i blagdanom Velika Gospa. što puku svôm, zagrebačkom i hrvatskom, zvono, zvono sv. Kvirina, sv. Ladislava i Nakon toga zvonjenja, odmah zvono Mala od vazda jesu: glasonoše vjere i vjerovjesni- Presveto Trojstvo. Upravo, dvadeset godina Gospa zvoni za sve pokojne. Zvona poseb- ci glasa Božjega. ■ 61 matica travanj/april 2006. DESETA OBLJETNICA AKADEMIJE LIKOVNIH UMJETNOSTI ŠIROKI BRIJEG OVDJE SE SUSREĆU UMJETNOST I FRANJEVAČKA DUHOVNOST

Akademija je utemeljena kao odraz svekolikih životnih okolnosti u BiH nakon teškog i traumatičnog ratnog iskustva te kao izraz težnje hrvatskog bića za duhovnim i stvarateljskim uobličavanjem

eset godina od utemeljenja, srednje generacije, među kojima i mene, te Akademija likovnih umjet- sam uskoro počeo obnašati i dužnost pro- nosti Široki Brijeg postala dekana na širokobriješkoj Akademiji. je nezaobilazna činjenica, Ipak, Akademije ne bi bilo bez potpore kulturno-izobrazbena in- Sveučilišta u Mostaru i tadašnjeg rektora Dstitucija koja je ujedinila mnoge umjetničke Zdenka Kordića te Joze Marića, tada župa- i organizacijske potencijale te je od 7. ožuj- na, sada profesora povijesti umjetnosti na ka 1996. postala rasadištem ideja i mjestom Akademiji. susreta umjetnika i kulturnih djelatnika. Akademija je utemeljena kao odraz U povodu desete obljetnice djelovanja svekolikih životnih okolnosti u BiH nakon ove prve umjetničke ustanove u okviru Hr- teškog i traumatičnog ratnog iskustva te vatskog sveučilišta u Mostaru razgovarali kao izraz težnje hrvatskog bića za duhov- smo s prodekanom Antom Kajinićem. nim i stvarateljskim uobličavanjem.

Gospodine Kajiniću, uz spiritus movens Na kojim je kulturnim slojevima tog bo- fra Jozu Pejića i fra Vendelina Karačića, sanskohercegovačkog prostora izrasla i Vi djelujete od Akademijina početka. širokobriješka Akademija? Podsjetite naše čitatelje na okolnosti i Profesor Anto Kajinić, prodekan ALU, Široki Brijeg — Na hercegovačkom tlu još su nei- nositelje osnutka te bitne vi- straženi ilirski tumuli i gromače. sokoškolske institucije Hrvata Nedaleko je od Širokog Brijega u BiH. i nedavno otkrivena Narona u — Akademija likovnih Vidu, kod Metkovića, te Vila umjetnosti na Širokom Brijegu Mogorjelo kod Čapljine kao Sveučilišta u Mostaru započela je blistavi ostaci antičke kulture. s radom 7. ožujka 1996. u zgradi Istražene su starokršćanske bivšega đačkog konvikta koji je bazilike, poput one u Mokrom izgrađen između dvaju svjetskih u blizini Širokog Brijega iz 6. ratova dvjestotinjak metara od stoljeća i dr. franjevačkog samostana. Pokre- Tu je svakako sjajna sred- tači ALU na Širokom Brijegu njovjekovna umjetnost stećaka bili su franjevci fra Jozo Pejić, na nekropolama na Blidinju i ravnatelj Akademije, i fra Ven- Radimlji kod Stoca te tragovi delin Karačić, profesor fi lozofi je neponovljive pismenosti na umjetnosti i voditelj Franjevačke Humačkoj i Kočerinskoj ploči. galerije. Oni su okupili i angaži- Tu je i kulturna tradicija koju su rali ugledne likovne stvaratelje, ali i profe- aktualnog dekana, i prof. Miroslava Šuteja, na ove kamenite prostore donijeli sljednici sore s Likovne akademije u Zagrebu: prof. akademika HAZU. Uz njih je bila angaži- sveca iz Asiza, sv. Franje, koji su, njegujući Stipu Sikiricu, prvog dekana širokobriješke rana i dugogodišnja profesorica sarajevske posvemašnje tjelesno siromaštvo, oduška Akademije; prof. Vasilija Josipa Jordana, Akademije likovnih umjetnosti i vrsna pe- davali u duhu, pa su se odvažili utemeljiti i dagoginja Nada Pivac. Ta, inicijalna skupi- jednu likovnu akademiju. A ono što fratri Razgovarala: Mira Čurić na već je 1996. angažirala i druge umjetnike započnu, utemeljeno je razložno i mudro.

62 matica travanj/april 2006. s hrvatskim predznakom u BiH, ali kod nas razloga. Pa, na širokobriješkoj Akademiji mogu studirati umjetnost i studenti drugih ima studenata gotovo iz svih gradova BiH narodnosti. i Hrvatske. Učimo studente ne samo da Širokobriješka ALU već je 1996. zapo- svladavaju studijske programe nego i ljud- čela izvođenje nastave na tragu zahtjeva skosti, da vole i cijene svakog čovjeka jer je bolonjskih procesa i reformi. Studijski se on u prvom redu Božje stvorenje pa onda program izvodi po obrascu 5 godina do- sve ostalo. Na našoj se akademiji osjećaju diplomskog i 2 godine poslijediplomskog mir i spokoj u prisutnosti, sve se dijeli, uči- studija. Akademija je već uspostavila raz- mo studente da opraštaju i poštuju svačiju mjenu studenata i profesora s francuskom duhovnu i stvarateljsku provenijenciju, ali Prema kojim programima Akademija Akademijom u Lorientu, Bretanja. da svoju ne daju ni pod koju cijenu. radi? Koliko je studenata kroz nju proš- Vjerujemo da je ovakvom ozračju lo, koliko ih se godišnje upisuje? Je li Akademija je svojim izlagačkim aktivno- Akademije pridonijelo i to što su na njoj i uključena u bolonjski proces? stima neposredno vezana uz Franjevač- profesori iz Dubrovnika, Splita, Makarske, — Širokobriješka je Akademija je tije- ku galeriju Široki Brijeg koja je produže- Mostara, Zadra, Sarajeva, Zadra, Livna i kom ovih deset godina uspjela sintetizirati na ruka Akademije. Zagreba. brojna stvarateljska i pedagoška iskustva pa — Točno je da je Akademija vezana uz možemo istaknuti da ona ima svoj studijski Franjevačku galeriju. Ona je iz galerije na Peta godišnjica djelovanja Akademije program koji traje 5 godina. On se jednim neki način i izrasla, jer Galerija je započela obilježena je monografi jom, a uz desetu dijelom temelji na iskustvu ALU u Zagrebu, s radom 1990.; ima fundus od oko 1 000 pokrećete časopis. ali i na iskustvu sarajevske ALU, iskustvima djela gotovo svih relevantnijih umjetnika — Reprezentativnu monografi ju Aka- Bauhausa te sjajnoj likovnoj tradiciji i vizu- BiH, Hrvatske, Slovenije i dr. U galeriji su demije objavili smo 2001. Oblikovao ju je alnim iskustvima umjetnosti stećaka, koja održane i brojne izložbe profesora široko- akademik prof. Miroslav Šutej, a osobno su autohtona i neponovljiva. Program naše briješke Akademije i diplomiranih stude- sam imao sreću i čast biti mu suradnikom akademije jest program životne i stvaratelj- nata Akademije koji izlažu i diljem BiH, u tome. U lipnju se nadamo prvomu broju ske sinteze koja nadilazi nacionalne okvire. Hrvatske i inozemstva. časopisa za kulturu i umjetnost “Akademi- Svake godine na Akademiju upisujemo ja”. Bit će gotovo na 200 stranica. Uz ostalo, po 5 studenata u svaki od triju studijskih Još je pokojni Šutej izjavio, parafrazi- u njemu će biti birani diplomski radovi odjela - slikarski, grafi čki, kiparski - uku- ram, da će Akademija pomoći u rušenju naših studenata, kronologija Akademije, pno 15. Do sada smo upisali 11 naraštaja, a stereotipa i predrasuda koji o Hercego- intervju sa Zvonkom Makovićem, akade- na Akademiji su već diplomirala 84 umjet- vini i Hercegovcima postoje. Koliko je mikom Parom itd. Glavni je urednik fra nika iz svih krajeva BiH, Hrvatske te Boke ona uspjela i u toj svojoj drugoj zadaći? Vendelin Karačić. kotorske. U prostorima Akademije čuju se — Točno je da je pokojni akademik sva hrvatska narječja. Mi jesmo akademija prof. Miroslav Šutej to izjavio. I to ne bez Mnoge hrvatske institucije u BiH imaju isti problem – fi nanciranje. Ima li i Aka- SAKRALNA UMJETNOST demija takvih problema? — Dio sredstava Akademija dobije od Zajedno sa svojim stu- la-krajolici, koji nemaju ta izvede zrelo, s promi- mostarskog Sveučilišta. A kad se ispriječe dentima otkrivate krajo- gotovo ništa od opisnog, šljenim vizualnim vrijed- problemi, onda se poput dobrih duhova brazne ljepote, kulturne oponašajućeg. To je rijetka nostima, ali i vrijednosti- pojave fratri, odnosno ravnatelj fra Jozo Pe- i identitetske točke te ih mogućnost sučeljavanja ma suvremenog znaka. jić. Njegova je zadaća da namiri sve potrebe likovno propitujete. Di- osobnoga umjetničkog Vječne istine i Evanđelje takve vrste. Studenti su za nas profesore i za jalog je to koji rezultira stvaranja s djelom Onoga nije moguće mijenjati, ali braću franjevce biseri, dragulji, sve činimo mnogim projektima te koji je započeo sa stvara- njihovu prezentaciju uvi- da tu mladost odgojimo i uputimo u misiju oplemenjivanjem javnih njem svih oblika i svjeto- jek treba staviti u kontekst istinskog mijenjanja svijeta. i sakralnih prostora. Ute- va. Prava je to mogućnost vremena. Zato smo 2003. meljili ste poslijediplom- otkrivanja mjere osobne počeli s poslijediplom- Kroz Akademiju su prošli mnogi profe- ski studij Ars sacra. Zašto sakralnosti. skim. Pročelnik je profesor sori s drugih akademija, dajući joj svoje baš Ars Sacra? Do spoznaje o nužno- Vasilije Josip Jordan, a za znanje i iskustvo. Želite li i ovom prigo- — Svake godine Aka- sti pokretanja poslijedi- voditelja studija Nastavno dom pozvati na suradnju... demija šalje studente plomskog studija na Aka- vijeće Akademije izabralo — Širokobriješka Akademija, njezini slikarstva na Blidinje, iz- demiji došli smo 2001. Na- je mene. U prosincu 2005. profesori i studenti vrlo su zainteresirani za među Čvrsnice i Vran-pla- ime, u Domovinskom ratu promovirano je prvih 6 suradnju s drugim akademijama, ne samo nine, koji po desetak dana u Hrvatskoj i BiH brojne su magistara slikarstva Ars u BiH i Hrvatskoj nego i u svim drugim slikaju krajolike, unoseći crkve i sakralne građevine sacra. Oni su do sada izveli zemljama, osobito u Europi, želeći da ta u njih ono što su svladali devastirane i porušene. umjetničke intervencije suradnja bude na načelima uzajamna po- tijekom studijske godine. Sazrjelo je vrijeme da se – vitraje - u nekoliko her- štovanja i prihvaćanja. Različitost drugih Tako nastaju iznimna dje- obnova sakralnih objeka- cegovačkih crkava. može nas samo obogatiti jer nad svima je jedno nebo. ■ 63 matica travanj/april 2006. IZ TISKA

VICE VUKOV OSTAJE U ZAGREBAČKOJ BOLNICI Poznati pjevač i saborski zastupnik SDP-a Vice Vukov koji je polovinom studenoga na izlazu iz Sabora pao niza stube i zadobio teš- ke ozljede glave, do daljnjega će ipak ostati na Odjelu neurokirurgije Kliničke bolnice Sestara milosrdnica u Zagrebu. Nakon što su liječnici izrazili sumnju u njegov oporavak, obitelji Vice Vukova sugerirano je da nađu alternativni smještaj u stacionarima bolnica u Novom Marofu ili Dugoj Resi, koje su spe- cijalizirane za bolesnike koji su bez svijesti. Prema procjenama liječnika, stanje stabilne kome u kojemu se nalazi Vukov može po- trajati dosta dugo, navodno čak i godinama, a kako je vjerojatnost oporavka vrlo mala, poznatom pjevaču potrebno je pružiti ade- kvatnu njegu u specijaliziranoj ustanovi. Za ostanak Vukova u bolnici u Vi- nogradskoj ulici lobirao je navodno i šef SDP-a Ivica Račan, a posljednje informacije govore da će na intenzivnoj njezi ostati sve veći broj vjernika došao je iz njegove rodne najavio i osnivanje Znanstvenog instituta dok obitelj ne nađe adekvatan smještaj. Poljske, a papa Benedikt XVI. pozdravio je za tehnologiju. U posljednje dvije godine (SLOBODNA DALMACIJA, 30. 3. 2006) hodočasnike i na hrvatskom jeziku. – Tu je u Hrvatsku se vratilo 15-ak znanstvenika, a petstotinjak Hrvata koji su uglavnom pred- još njih 12 podnijelo je zahtjev za povratak. NAJVEĆI SPOMENIK IVANU vođeni našim svećenicima. Svi su uzbuđeni (SLOBODNA DALMACIJA, 6. 4. 2006.) PAVLU II. jer nas sve ovo podsjeća na lanjske trenutke ŠIBENIK – Pred crkvom u šibenskoj četvrti – rekao je Aldo Sinković s Radija Vatikan. NAKON BROJNIH PROSVJEDA Meterize otkriven je spomenik Ivanu Pavlu Među Hrvatima na Trgu sv. Petra bio je AMERIČKIH HRVATA IZ II. koji je izradio akademski kipar Ale Gu- Cvitko Maleš, predstavnik vjernika laika iz NAJAVE SKINUT SPORNI DIO O berina. Visok 2,5 metra, to je trenutačno Splita koji je bio u grupi od 50 hodočasnika GRAĐANSKOM RATU najveći kip papi Ivanu Pavlu II. u Hrvatskoj. čiji je put organizirala Udruga Ivan Pavao II. Nakon brojnih intervencija i prosvjeda Ale Guberina izradio ga je za samo 20 dana. – Može se osjetiti kako Ivan Pavao II. šalje američkih Hrvata, World Aff airs Council (JUTARNJI LIST, 3. 4. 2006.) pozdrave s neba – rekao je Maleš. (JUTAR- (WAC) je iz teksta kojim najavljuje predava- NJI LIST, 3. 4. 2006.) nje predsjednika Stjepana Mesića na svojoj 500 HRVATA NA OBLJETNICI U web stranici skinuo onaj dio u kojem je pi- VATIKANU PRIMORČEVA MREŽA ZA salo da je Hrvatska “1991. pala u rat izme- Velik broj Hrvata okupio se jučer na Trgu sv. HR-PAMET đu etničkih Hrvata i etničkih Srba”. Naime, Petra u Vatikanu kako bi zajedno sa 150.000 Kako bi na jednome mjestu povezali sve hr- kako je jučer objavila Slobodna Dalmacija, vjernika iz cijeloga svijeta prisustvovali pr- vatske znanstvenike iz zemlje i inozemstva, Mesić će u organizaciji američkog WAC-a u voj obljetnici smrti pape Ivana Pavla II. Naj- Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa ponedjeljak u San Franciscu održati preda- pokrenulo je projekt Mreže hrvatskih znan- vanje o temi “Uloga malih zemalja u među- stvenika. Cilj je projekta promocija znanosti narodnoj politici 21. stoljeća”, a u obavijesti u Hrvatskoj, stvaranje okvira za zajedničku o tom predavanju World Aff airs Council ni suradnju te poticaj povratka znanstvenika riječju nije spomenuo srpsku agresiju na Re- iz inozemstva. – Želimo povratak hrvatskih publiku Hrvatsku, nego ju je prikazao kao znanstvenika, ali ne po svaku cijenu – rekao zemlju koja je uspostavila mir 1995. godine, je minsitar znanosti, obrazovanja i sporta nakon četverogodišnjega “građanskoga rata” Dragan Primorac. Naglasio je da treba stvo- između Hrvata i Srba, što je u suprotnosti riti mrežu hrvatskih znanstvenika, kojima sa službenim stajalištem hrvatskoga držav- će oni biti povezani, a sve u cilju da Hrvat- nog vodstva. Od četvrtka u najavi Mesićeva ska u znanosti i obrazovanju u skoro vrije- predavanja na internet-stranici WAC-a sto- me bude najkonkurentnija u ovom dijelu ji samo da je Hrvatska samo počela proces Europe. Umreženje hrvatskih znanstvenika pristupanja Europskoj uniji, od čega očeku- bit će fi nancirano novcem Svjetske banke u je povećani gospodarski rast. (SLOBODNA iznosu od pet milijuna dolara, a ministar je DALMACIJA, 7. 4. 2006.)

64 matica travanj/april 2006. NOVO CD IZDANJE ANSAMBLA LADO - KALVARIJA DRAGULJ U RIZNICI PUČKIH KORIZMENIH NAPJEVA petak, 7. travnja u foajeu zagrebačkog HNK održano je predstavljanje najnovijeg CD–a “Kalvarija” autora Ljube Stipišića Delmate u Uizdanju ansambla Lado. Program je počeo izvedbom nekoliko skladbi s CD-a pod ravnanjem dirigenta Joška Ćalete, a potom je ravnateljica an- sambla Ivana Lušić pozdravila nazočne i najavila producente projekta, umjetničkog direktora ansambla Ivana Ivančana ml. i Mladena Magdalenića, glazbenog uredni- ka na Hrvatskom radiju .Nakon još jedne izvedbe zbora Lada o novom izdanju govorio je etnomuzikolog i dirigent Joško Ćaleta, a zatim i višegodišnji suradnik Lada, autor djela Ljubo Stipišić Delmata, pozdravljen burnim pljeskom nazočnih. Predstavljanje je završeno s Puče moj/ Zdrav' Isuse, a druženje s producentima, autorom i izvođačima nastavljeno je uz prigodni koktel. Kako se navodi u priop- ćenju, prvi i najvažniji razlog ovog, novog izdanja ''Kalvarije'' (prvo je bilo 1994.) jest odavanje počasti njezinu autoru Ljubi Stipišići Delmati, dobitniku nagrade Porin za životno djelo 2006., u godini u kojoj on obilježava 50. obljetnicu umjetničkog rada. Drugi je razlog kvalitatativni pomak zbora koji je od svojih početaka prije petnaestak godina evaluirao u kvalitativnom i glaz- benom pogledu. Treći razlog zasigurno je dugogodišnja bliska suradnja s glazbenim programom Hrvatskog radija čiji su djelat- nici, glazbeni urednici i tonski snimatelji potpomogli realizaciju ovoga projekta. Na kraju treba spomenuti da je Lado tijekom korizme održao nekoliko koncera- ta korizmenih napjeva hrvatskih krajeva, i to u Vukovaru, Osijeku i Zagrebu. ■

Napisao: Nenad Zakarija

65 matica travanj/april 2006. IZ HRVATSKIH ZAJEDNICA U SVIJETU - MISSISSAUGA VUGLEC za nove listeke

Nismo mi prestali pratiti kak nam je u Lijepoj našoj. Dapače, sve mi to s vama proživljavamo i kao pravi Hrvati, svaki na svoj način, želimo živjeti sa svojom domovinom

ijekom proteklih nekoliko bala sam nazočiti, ali to mi je, nažalost, bilo Istoga petka navečer održan je banket godina u osobnim susretima, nemoguće; tek sam na nekima od njih bila. zahvalnosti dr. Josipu Gamulinu. Godine a i onima na e-mail stranica- Najveća hrvatska župa u Kanadi je i bolest od djelotvornog su pokretača, a ma čitatelji su me pitali što župa Hrvatskih mučenika u Mississaugi, a on je znao i mogao pokrenuti mase, kao i je s ''Listekom od tam''. A od to se vidi, ne samo po popisu obitelji i poje- poticati Kanađane i Hrvate jednako uspješ- dobaT mojega kajkavskog listeka Matica je dinaca nego i po skupu vjernika na svetim no da se uključe u politički život, napravili postala višejezični mjesečnik za iseljeniš- misama i pobožnostima. Na nedjeljnoj misi umornog promatrača u invalidskim koli- tvo. Naše kajkavsko narječje u ''Listeku'' u 11 sati crkva je ispunjena do posljednjega cima. Njemu u čast i zahvalnost priređen nije strani jezik, nego samo najprigodnija mjesta. je banket u Croatia Banquet Hallu ispu- nijansa za oslikavanje pisanom riječju. U petak 24. ožujka hrvatska je za- njenu do posljednjeg mjesta. Govorili su Nadam se da bu se našel kakvi vuglec u jednica ispratila dugogodišnjega člana, i zahvalili mu: Albina Guarnieri, narodna ''Matici'' za nove ''Listeke'' iz kojih će pošto- športaša NK Zagreb Josipa Bedenikovića, zastupnica u kanadskom parlamentu, Bob vani čitatelji saznati kaj se to zbiva među a šire poznatoga kao simpatičnog Bucu, Delaney, zastupnik u parlamentu Ontarija, Hrvatima Mississauge i okolice. Hoće li na posljednji počinak. Sprovodnoj su misi Domagoj Šola, umirovljen zastupnik onta- to biti na kajkavskom ili kojemu drugom nazočili njegovi sunarodnjaci i prijatelji u rijskog parlamenta, inž. Ivo Jolić, te bliski narječju, ovisi o tome što ću opisivati. onolikome broju kolikim je crkva ispunjena suradnici i organizatori gg. Milan Krijan, U prethodnom sam vas broju izvijestila samo za najvećih blagdana. Čini se da je Bruno Pilaš, Marijan Bilić i Barbara Bahra o banketu u čast našega dugogodišnjeg ova naša zajednica počela shvaćati koliko Pašić. Ovaj susret zahvalnosti svojom su župnika Ivice Kecerina. Prije toga je kod starimo i ostajemo zatečeni kad nam smrt nazočnošću uveličali Šefi k Šabanović, kon- nas zavladalo nekakvo zatišje, stanka uzme pokojega člana. Ljudi s kojima smo zul RH i župnik Ivica Reparinac. Sinovi i nakon mnogobrojnih okupljanja i djelat- godinama surađivali kadšto nam odu a da kćeri, Vesna, Martin, Nikola, Svibor, Borna, nosti vezanih uz domovinu. Znate kak im nismo niti stigli reći hvala za sve dobro Emina i Zoja s majkom Vivianom Gamulin je. U zajednici sunarodnjaka u stranome što su napravili. najjasnije su govorili o čovjeku koji je dao svijetu vam je kak i u familiji, svaki oltarić – ima svoj križić. Čini mi se da su na po- molu obnovljene snage za nastavak živih društvenih djelatnosti. Nismo mi prestali pratiti kak nam je u Lijepoj našoj. Dapače, sve mi to s vama proživljavamo i kao pravi Hrvati, svaki na svoj način, želimo živjeti sa svojom domovinom. Mi smo doista narod individualista koji postaje snažan tek kad se stvori zajednički nazivnik. Onda smo spremni učiniti čuda. To nam dokazuje povijest, ona istinita, a ne neka revidirana, kakva godi uhu svjetskih moćnika. Tu kod nas, čini se, formirao se “zajed- nički nazivnik”, jer, evo, u kratkom smo se vremenu okupili na skupove u velikome broju. Za vjeran prikaz tih okupljanja tre-

Napisala: Višnja Katušić Geoheli

66 matica travanj/april 2006. VIJESTI IZ ISELJENIŠTVA PREDAVANJE PROVINCIJALA FRANE PRCELE U CHICAGU

Hrvatski intelektualci: između života za ideju i života od ideje?! Na poziv HKD-a ''Napredak'', po- znati hrvatski mladi teolog i nedavni provincijal Hrvatske dominikanske pro- Gospodin Stanko Trtanj čestita autorici Valentini Krčmar vincije, o. Frane Prcela, koji trenutačno živi u Chicagu, održao je predavanje 26. ožujka 2006. u župnoj dvorani hrvatske život svojoj obitelji, a živio kao humanist. župe sv. Jeronima u Chicagu na temu Ta velika hvala iz srca svih koji su došli hrvatski intelektualci: između života za pozdraviti dr. Gamulina bila je ovjenčana ideju i života od ideje. Osim predavanja, nastupom folklorne skupine Zrinjski–Fran- o. Frane je ovoga lijepog proljetnog dana kopan predvođene Nikolom Vrdoljakom. u prepunoj crkvi predvodio misno slavlje Već u nedjelju popodne, kad su nam i već biranim riječima u svojoj propo- toplije vrijeme i sunčani dan oraspoložili vijedi potaknuo suslavljenike na dublja srca za još jedno korisno druženje, našli razmišljanja o značenju života i stalnom smo se u Hrvatskoj knjižnici na predstavlja- traženju istine, Boga. nju knjige gđe Valentine Krčmar, urednice Ubrzo nakon sv. mise u maloj žu- publikacije Hrvatska iskra i autorice knjige pnoj dvorani, koja je već nekoliko godina Hrvatska mojim očima i srcem. Osoblje lijepo uređena za predavanja i izložbe, UO Knjižnice pozdravilo je zainteresirane skupilo se sedamdesetak osoba. Skup je posjetitelje, a poimenice konzula Šefi ka otvorio Ivan Jureta, predsjednik lokalnog Šabanovića i gospođu, vlč. Ivicu Reparinca, ogranka ''Napretka''. Zatim je mjesni župnika Hrvatskih mučenika, g. Domagoja župnik fra Jozo Grbeš pozdravio prisut- Šolu, umirovljenog MPP Ontarija i bivšega ne i o. Franu, te podijelio nekoliko misli bavljač zaokupljen je konkuriranjem generalnog konzula RH. Priređivač ovog na temu hrvatskih intelektualaca. drugima i napustio je univerzalne vrijed- događaja bio je g. Stanko Trtanj, povjerenik Ante Čuvalo je predstavio gosta i nosti istine, slobode itd. Za njega uopće humanitarne organizacije Dora. On nas rekao nekoliko riječi o novom izdanju nije bitno sačuvati srž svog identiteta, je podsjetio i upoznao s djelatnostima ove Franine knjige ''Kad bismo bili dosljed- a to je neovisnost, jer mu je bitnije da hvalevrijedne udruge, kojoj godine 1992. ni'', Zagreb: Glas Koncila, drugo, prošire- ima kolumnu u nekom tjedniku ili na dao geslo: “Ako želiš investirati u Hrvatsku, no izdanje, 2006. televiziji. Nikakvo čudo da ih se onda investiraj u čovjeka”. Dobrotom svojeg srca Nakon kraćeg uvoda o. Frane je u ne prosuđuje po onome što stvarno i okupljenih prijatelja za Doru je do sada predavanju istaknuo ove točke: što je rade, nego po onome što pišu, govore. I poslano 300 000 CAD, a tim je novcem intelektualac, beznađe intelektualaca, njihova se autonomija sastoji u tome da pomognuto dvadesetpetero djece godišnje. Crkva i intelektualci, “hrvatski intelektu- izjavljuju iz impetusa dopadljivosti bez Autorica knjige i njen suprug, g. Vladimir alci”, kakve intelektualce trebamo i preki- odgovornosti. Prigodničarske izjave i Krčmar, od prvih su dana uključeni u rad nuti beznađe šutnje. nastupi nacionalnih institucija (HAZU, Dore, a sada su joj darovali osamsto knjiga Otac Frane intelektualca vidi kao Matica i dr.) postaju više dokazom nji- Hrvatska mojim očima i srcem. Svatko tko osobu koja je spremna u ime istine, zbog hove šutnje, a ne govora. A ulogu javnog donira 150 kn Dori dobiva na dar ovu vrlo većih, općih ciljeva po cijenu evidentne intelektualca kao da su preuzele nevla- zanimljivu i poučnu knjigu. O knjizi je žrtve, pa i stradanja javno kazati i/ili dine udruge, koje se ionako već prema govorio inž. Ivo Jolić koji je istaknuo auto- napisati (ne samo) zabranjeno... To su potrebi lako može ušutkati.... ričinu darovitost, korisnost ovakve knjige i osobe koje svojim životom, radom i ri- Na upit postoje li danas uopće potrebu izdanja na makar jednom stranom ječju svjedoče za istinu; oni su “sekularni istinski hrvatski intelektualci o. Frane je jeziku. Autorice je govorila o nastanku duhovnici”; kod njih se stvara harmonija odgovorio pozitivno, ali, po njemu, nije članaka u HI, a onda o tome kako je, njiho- između intelektualnog i moralnog, izme- ih velik broj i oni su u nekoj vrsti bezna- vom obradom i dopunjavanjem, došlo do đu traženja i svjedočenja za istinu; oni su đa iz kojeg bi se trebali što prije trgnuti. knjige koju je uredio g. Damir Borovčak, a svjetionici i savjest društva, unatoč svim Nakon predavanja razvila se ugodna i tiskana je u Zagrebu 2005. zaprekama i na štetu osobne koristi. korisna rasprava o ulozi intelektualca Gospođa Krčmar najavila je objavljiva- Prilike među “hrvatskim intelektu- i sviju nas u društvu u kojem živimo i nje svoje prve knjige na engleskom. Nakon alcima” o. Frane je opisao ovako. Poslije posebice u hrvatskom društvu koje traži nekoliko postavljenih pitanja, prezentacija propasti komunizma i jugodržave ...ima- izlaz iz današnje zbunjenosti i nedostat- je zaključena prodajom knjiga s autoriči- mo novi tip hrvatskog intelektualca. On ka istinskih intelektualnih i moralnih nim vlastoručnim potpisom. Društvo se se radije pojavljuje na televiziji negoli velikana. Na kraju je ipak ostala nada zadržalo u ugodnom razgovoru uz ukusnu da piše - jer se ipak primarno želi da će i beznađu uskoro doći kraj. (Ante zakusku koju su pripremile članice Bedema svidjeti. Taj postmoderni verbalni za- Čuvalo) ljubavi. ■ 67 matica travanj/april 2006. DOBROTVORNI KONCERT HKD NAPREDAK U LISINSKOME "Bez mladih, ovo što činimo nema smisla"

rvatsko kulturno društvo Među poznatijim Napretkovim stipendistima bila su i "Napredak" i Zagrebačka dva hrvatska nobelovca – Ivo Andrić i Vladimir Prelog fi lharmonija i ove su go- dine uspješno organizirali dobrotvorni koncert u KD nikada nisu dovoljna i da te stipendije nisu godine 1902., pa do danas, bilo sjecištem HVatroslava Lisinskog koji je samo jedan od velike, no mi smo zadovoljni jer su naši kulturnog i intelektualnog života Hrvata, mnogih projekata kojima se prikupljaju studenti danas, ne samo u Zagrebu, Saraje- ali i mnogih drugih na ovim prostorima. novčana sredstva za stipendiranje mladih, vu i u ostalim gradovima Hrvatske i Bosne U svojoj povijesti HKD “Napredak” uglavnom studenata iz Hrvatske i Bosne i i Hercegovine, nego i izvan domovine, pri- 1949. nakratko je prestao s djelovanjem jer Hercegovine. mjerice u Kairu, Beču, Rimu….”, nastavio je je bio zabranjen, a već do tada, kroz progra- "Ovo je već osmi koncert koji smo s pričom predsjednik Topić. me stipendiranja, “Napredak” je pomogao organizirali u suradnji sa Zagrebačkom Što se tiče podružnica u inozemstvu, više od 16 000 mladih ljudi iz Bosne i fi lharmonijom za potporu našim stipendi- naš sugovornik istaknuo je aktivnosti “Na- Hercegovine i Hrvatske, a među poznatijim stima. Naše su koncerte, dakle, kao i ostale pretkovih” podružnica u Chicagu, Vanco- “Napretkovim” stipendistima bila su i dva aktivnosti, ljudi već prepoznali kao važnu uveru i Beču: “Od ''Napretkovih'' projekata hrvatska nobelovca – Ivo Andrić i Vladimir stvar, a, naravno, ne smijemo zaboraviti koji dolaze”, spominje fra Topić, “prije svega Prelog. “Napretkovo” bogato i raznovrsno kako je već godinama naš najveći donator valja istaknuti uskršnji program i koncert djelovanje, kao i posljednji koncert, pod industrija naft e INA", dodaje “Napretkov” koji će organizirati u Sarajevu a tu je i izda- pokroviteljstvom predsjednika Mesića, predsjednik Franjo Topić. vaštvo. Ovih dana izašla je i knjiga o op- održan u Zagrebu, još jednom su pokazali "Sve u svemu, uz potporu naših dona- stanku bosanskohercegovačkih Hrvata”. kako je moguće raditi kvalitetno i u naj- tora kao i aktivnih podružnica “Napretka”, “HKD ''Napredak'' bit će aktivan i dalje, težim uvjetima, a povrh svega da se može kako u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, a u ovih više od stotinu godina dokazali njegovati vlastiti kulturni identitet unatoč tako i u inozemstvu, uspijevamo godišnje smo kako svi naši napori imaju smisla svim teškoćama koje je donosila teška dodijeliti između stotinu i pedeset i dvije upravo zbog naraštaja mladih ljudi kojima povijest ovih prostora, kao i nepredvidljiva stotine stipendija. Naravno da ta sredstva smo pomogli u njihovu intelektualnom i složena sadašnjost i budućnost našeg razvoju”, zaključio je naš razgovor pred- naroda u ovo vrijeme kada, čini se, postoji sjednik Franjo Topić. Hrvatsko kulturno sve manje interesa za istinske ljudske vri- Napisao: Antonio Pavić društvo “Napredak” od svojeg je osnivanja jednosti. ■

68 matica travanj/april 2006. HUMANOST NA DJELU Akcija “VAŠA RUKA - MOJ NOVI KORAK” nastavlja se

edavno smo objavili pri- .... život je sačinjen od malih stvari, her mother visited our offi ce asking us to log o mladoj Ivi Brnčić, hvala Vam i na osmijehu! pass on her letter of thanks : oboljeloj od rođenja od “I'm Iva Brnčić.I want to thank you cerebralne paralize,uz razumljiv. Napadi epilepsije? Za mene su for help given for my rehabilitation. Th e njezin poziv za novčanu prošlost - a vjerujte nije lako! Živim action,started in December 2005 is con- potporuN kako bi nastavila svju skupu te- samo s jednom željom - osamostaliti tinuing because healing costs are rather rapiju.Zahvaljujući mnogim donacijama se! Vjerujem da mogu pa molim za Vašu high.My steps are unfortunetely small and otputovala je u Kinu na nastavak liječenja. pomoć jer troškovi rehabilitacije prilično painful. I've been sufering from cerebral Po povratku,navratila je u našu redakciju sa su veliki. Stoga molim za dar u obliku paralysis from my birth.Th e consequences zamolbom da objavimo ovo njezino pismo donacije. are inability to control my extremities, my zahvale : I na kraju, život je sačinjen od malih speech is limited and hard to comprehend “Ja sam Iva Brnčić i javljam Vam se s stvari, hvala Vam i na osmijehu!” and I have epileptic attacks.Four years ago I velikom zahvalnošću na pomoći za moju Vaša Iva! was a hundered per cent handicaped per- rehabilitaciju. Akcija koju su za mene IVA BRNČIĆ son fully dependent on other people's help. u prosincu pokrenuli dobri ljudi i dalje Lašćinski borovac 16b, Aft er a number of therapies, medicines se nastavlja jer su troškovi liječenja jako 10 000 Zagreb and hard training in June 2002 I met the veliki, a koraci kojima napredujem mali i Erste & Steiermarkische bank programme”Phenomena Academy”. Th eir mukotrpni. Naime, od rođenja bolujem Broj računa primatelja: 2402006- method of relaxation ,physical therapy od cerebralne paralize, čije su posljedice 1031262160 and a special nourishing programme aft er nemogućnost kontroliranja ekstremiteta, Poziv na broj odobrenja: 3101199428 several weeks made me feel better. Results otežan govor i epilepsija. are becoming visible more and more.A yera Do prije tri godine bila sam stopostotni ago for the fi rst time I made a few steps invalid, potpuno ovisna o pomoći drugih without any help.Th ese few steps that mean ljudi. Nakon niza terapija, lijekova i mu- nothing to normal,healthy people revealed kotrpnih treninga, u lipnju 2002. susrećem to me a completely new world and gave me se s programom Phenomena Academy i unbeleivable feeling of liberty.Today I can njihovom metodom relaksacije, fizikalne walk leaning on a handhold or someone?s terapije i posebnog načina prehrane. support.I have to boast for making three or Iako s nepovjerenjem, ali uz ogromnu four steps all alone !!! If you take time you podršku obitelji, započinjem svakodnevni will be able to comprehend my way of tal- trening, mijenjam stare životne navike king.Epilepsy attakcs ? Th ey are the past for i već nakon nekoliko tjedana osjećam se me-and believe me,it isn't easy ! My aim is bolje. to become independent ! I believe I am able Rezultati se nižu iz dana u dan, i prije to do it thanks to your donation because as godinu dana po prvi sam puta bez ičije I sais rehabilitation costs are vey big.I apeal pomoći napravila nekoliko koraka. Tih for your fi nancial support to help me make nekoliko koraka, o kojima zdravi ljudi my dreams come true. gotovo ne razmišljaju, meni su otvorili je- In the end,life consists of small things. dan potpuno novi svijet, dotad nezamisliv Th ank you even for your smile !” osjećaj slobode. Danas nakon gotovo četiri Sincerely yours godine svakodnevnog treninga, svjesno i Iva voljno hodam, mukotrpno, ali samostalno, LETTER OF GRATITUDE- Address: Iva Brnčić držeći se za ogradu. Ako uz mene nije ACTION”YOUR HAND-MY NEW Laščinski borovac 16b ograda onda je tu ruka mojih najbližih. STEP” CONTINUES 0000 Zagreb Moram Vam se pohvaliti - mogu napraviti ecently,we published an apeal for Croatia tri do četiri koraka bez ičije pomoći! Ako help from Iva Brnčić, a victim of ce- Donations can be paid into :Erste & ste dovoljno strpljivi, i moj govor bit će vam Rrebral paralysis from birth.Th anks Steiermarkische Bank to many donations, she was able to receive Account No. : 24020006-1031262160 Pripremio: Nenad Zakarija treatment in China.upon her return Iva and Call No. Assent: 310 1199428 69 matica travanj/april 2006. PISMA UREDNIŠTVU

Moj pogled na rad prof. Krunoslava Draganovića u hrvatskoj emigraciji

U ''Matici'', mjesečnoj reviji za hrvatske iseljeničke slobodno može reći da je prof. Draganović objavljivanjem zajednice u svijetu, u dvobroju za siječanj i veljaču 2006. knjige prvi digao glas u pisanom obliku za zaštitu domovine. godine, objavljen je članak o prvim dvjema knjigama nakon Bio je to neizmjerno veliki čin u nadasve teškom vremenu. Bleiburga objavljenima u Italiji. Članak je napisao Branko Na našu veliku žalost, prof. Draganović bio je poslije žr- Hanž. Te su prve dvije knjige “Mali kalendar za 1945.” i tvovan. Na tihi način izgurali su ga iz Zavoda sv. Jeronima, “Martyriuro Croatiae” (Hrvatsko mučenišlvo) objavljena a nedugo zatim i iz Rima. U svojoj knjizi to sam opširnije početkom 1946. godine. Autor tih. knjiga bio je prof. Kruno- opisao. Po mojem dubokom uvjerenju, prof. Draganović slav Draganović. prof. Krunoslav maknut je iz Rima kako bi Tito i Jovanka nesmetano posje- Iako sam bio prisni prijatelj i suradnik profesora Draganović tili papu u Vatikanu. Ako je tako, a osobno sam uvjeren Draganovića za vrijeme svojega izbjegličkog boravka u da jest, onda mogu tvrditi da je nanesena velika uvreda Italiji godine 1956. i 1957., nisam za to znao, a ni on nije nika- hrvatskom narodu i u domovini i u svijetu. Siguran sam, da je tada da spominjao tu knjigu. papa bio Karol Wojtyla, Tito i Jovanka ne bi nikada kročili u prostor On je prvi, uz nekoliko najbližih i najpovjerljivijih suradnika Vatikana. i u najvećoj tajnosti, u knjizi “Martyrium Croatiae” izdanoj na latinskom jeziku dokumentirao patnju i užas koji su zadesili hrvatski Agenti Udbe su u rujnu 1967. izvršili otmicu prof. Draganovića. narod i kler u komunističkoj Jugoslaviji. Branio je Hrvatsku i Hrvate Tito je tada naredio vrlo lukav i prljav potez. Nije prof. Draganovića u ono teško olovno vrijeme, kada su nas pobjednici i cijeli svijet u izveo pred sud pa je takvim postupkom postigao dvostruku korist. Jugoslaviji prepustili boljševičkim koljačima i prenošenim četnicima s Na jednoj su strani imali prof. Draganovića pod budnim okom, a crvenom zvijezdom petokrakom na kapi. istodobno su mnoge nevjerne Tome doveli u zabludu. To potvrđuje i Osobno sam već na petnaestak stranica spomenuo rad jedan meni poznati događaj. i žrtvu prof. Krunoslava Draganovića u svojoj knjizi “Svjedok Za mojega boravka u Australiji došao je jedan fratar iz do- svoga vremena”. Kako nisam uvjeren da su moji sugrađani posvetili movine u posjet svojemu bratu. Fratar se okomio na prof. Draga- dovoljno pozornosti tomu štivu, dao sam si truda i umnožio taj novića da je suradnik Udbe jer ga, eto, nisu izveli pred sud i osudili članak iz časopisa ''Matica'' kako bih s njim upoznao prijatelje i na smrt. Ja sam mu bolna srca odgovorio: “E moj velečasni pa kad sugrađane Našica pa i širu javnost. Vi, kao katolički svećenik vjerujete u tu udbašku podvalu, što onda očekivati od širokog, neukoga i neobaviještenoga hrvatskog puka! U članku se jasno navodi da je prof. Draganović tu knjigu, S ovih nekoliko redaka teksta želim upozoriti na veličinu djela tiskanu na latinskom jeziku, uručio svim okupljenim crkvenim i žrtvu koju je za svoju Hrvatsku domovinu učinio prof. Dragano- velikodostojnicima, biskupima i kardinalima, okupljenima počet- vić. kom 1946. na konzistoriju u Vatikanu, koji je sazvao papa Pio XII. To je vrijeme, kada je naša Hrvatska bila razapeta i na koljenima Antun Čulić, bez ijednog zagovornika, a kamoli zaštitnika u svijetu. Danas se u Našicama, u ožujku 2006.

335. GODIŠNJICA SMRTI ZRINSKOGA I FRANKAPANA “NAVIK ON ŽIVI KI ZGINE POŠTENO” Bečkome Novome Mjestu 30. travnja 1671, prije više od Protivnici Habsburgovaca, primjerice Luj XIV., unatoč obeća- tri i pol stoljeća, pale su glave hrvatskih plemića, grofa Pe- njima, nisu im pomogli. Otkriveni su, izdani, prije no što su uspje- Utra Zrinskoga i kneza Frana Krste Frankapana (Frankopa- li ostvariti oružani ustanak, na prijevaru dovedeni u Beč 1670., na), vođa neuspješne protuhabsburške urote. Povod za pobunu, a završili su u tamnici Bečkoga Novoga Mjesta. Ishod sudskoga pripremanu zajedno s mađarskim velikašima, od kojih su F. Na- procesa, dovršenog 18. travnja, bio je, zbog uvrede kralja i izdaje, dasdy i E. Tattenbach također pogubljeni, bio je sramotni Vašvar- unaprijed poznat - smrt na gubilištu. Kralj im je oprostio odsi- ski mir što ga je na štetu vlastitih zemalja s Turcima potpisao Le- jecanje desnice, ali im je, uz život, oduzeo plemstvo i posjede. opold I. Dopustivši Turcima da, unatoč porazu kod Sv. Gotharda Zlosretni pjesnik Fran Krsto u zatvoru je napisao zbirku pjesama 1664., zadrže dotad osvojeni teritorij, čime je osporio hrvatska i “Gartlic za čas kratiti”, a Petrovo oproštajno pismo ljubljenoj ženi ugarska prava, izazvao je nezadovoljstvo plemstva koje ih odluči Katarini, sestri Krstovoj, već je 1671. prevedeno na nekoliko svjet- izboriti silom. Urotnici, ban Nikola Zrinski, nesretno stradali Pe- skih jezika. Bio je također autor prepjeva spjeva “Adrijanskoga trov stariji brat, ostrogonski nadbiskup Lippay, plemići Rakoczy mora sirena”, koji je na mađarskome ispjevao njegov brat, grof i Nadasdy, te štajerski feudalac Tattenbach pomoć su potražili Nikola Zrinski (1620.-1664.). Tako su zatrta dva najmoćnija hrvat- izvan zemlje; u Francuskoj, Poljskoj, pa čak i Turskoj. ska velikaška roda koji su stoljećima kraljevstvu davali banove, junake, ali i pjesnike. Tijela su im 30. travnja 1919. prenesena u Priredila: Diana Šimurina-Šoufek domovinu i pokopana u zagrebačkoj prvostolnici.

70 matica travanj/april 2006. GOSPODARSTVENE VIJESTI

koji je protekla tri dana u Londonu u INOZEMNI DUG halama ExCela okupio predstavnike 84,7 POSTO BDP-A četrdesetak zemalja sa svih kontinenata i oko 500 izlagača, a hrvatske nekretni- Ukupni inodug Hrvatske na kraju prošle ne ponudila je poslovnim partnerima godine iznosio je 25,5 milijardi eura, što agencija “Broker” iz Splita. je za 12 posto ili 2,7 milijardi eura više - Englezi su do sada već postali nego na kraju 2004., vlasnici oko tisuću kuća ili stanova u podaci su HNB-a. Hrvatskoj. No, njihovo zanimanje za Iako se stopa rasta kupnju na Jadranu iz dana u dan sve je duga u 2005. uspori- POTPUNA POMAMA ZA NAŠIM veće – kaže Meri Vulić iz splitske agencije la, procjenjuje se da je NEKRETNINAMA NA SAJMU U za prodaju nekretnina. udjel vanjskog duga LONDONU Iako bi se na prvi pogled pomislilo u BDP-u povećan kako su Britanci prvenstveno zainteresi- na 84,7 posto. Za ruševinu 3000 eura po kvadratu rani za nekretnine uz more, njih u ovom (SLOBODNA Superluksuzne vile s bazenom u srednjoj trenutku najviše zanimaju stari stanovi u DALMACIJA, Dalmaciji, Istri i u Dubrovniku dosegle su povijesnim jezgrama. Tako u spomeničkim 5.4.2006.) na britanskom tržištu nekretnina cijenu zonama Splita, Korčule, Dubrovnika ili od 1,5 do tri milijuna eura, a od investicija Hvara cijena metra četvornoga potpuno u gradnju novih objekata najviše se traže devastiranih stanova počinje od tri tisuće zemljišta veća od 2 hektara za gradnju eura naviše!! Radi se o kupcima koji su hotela ili apartmanskih naselja. Rezultati su svjesni kako će nekretnine u Hrvatskoj to zanimanja iskazanoga na upravo završe- nakon ulaska u EU značajno poskupjeti. ( nom najvećem Svjetskom sajmu nekretnina SLOBODNA DALMACIJA, 12.4.2006.)

HRVATSKO MORE NAJKVALITETNIJE

Hrvatska ima najkvalitetnije more na Mediteranu. To je zaključak stručnjaka njemačkog autokluba ADAC, s višemilijunskim članstvom, objavljen u reviji Motorwelt. Pod naslovom “Ovakvo je kupanje pravi užitak”, njemačke se turiste, kao svake godine, obavještava o kvaliteti mora u vodećim turističkim destinacijama. Na hrvatskoj obali ispitivanja su pokazala da je more pretežito vrlo dobre kvalitete, na 12 točaka vrlo dobro, a velikih onečišćenja nema nigdje. (VEČERNJI LIST, 1.4.2006.) ŠPORTSKA EMIGRACIJA BILO KUDA - HRVATI SVUDA

didiraju još i Petković i Bosnar te Vidmar sbrougha (prije toga Celticsa i Leedsa) svo- i Bresciano koji imaju po jednog roditelja jedobno je kazao u mikrofon SkySportsa: hrvatske krvi. Takvi su “poluhrvati” švedski - Najveći preokret u karijeri dogodio goleador Zlatan Ibrahimović (otac Bošnjak, mi se nakon večere s hrvatskim predsjed- mama Hrvatica) i bivši njemački reprezen- nikom Tuđmanom koji me je iz Australije tativac Fredi Bobič (otac Slovenac, majka doveo u Zagreb. Hrvatica). Premda je iz Croatije otišao s okusom Najpoznatiji među australskim Hrva- gorčine, Marko i dandanas jako drži do Hr- tima svakako je Marko Viduka, negdašnji vatske (tako ga je odgojio otac Josip) pa se dinamovac. Napadač engleskog Middle- na dubrovačkom Lovrijencu vjenčao sa Za- grepčankom. Osim toga, jedan je australski novinar (Michael Cockerill) napisao: Slavni hrvatski potomci - Mark bi između zemlje svojeg rođenja ■ AMERIČKI NOGOMET i domovine svojih roditelja izabrao – Hr- SAD – Bill Beličić (trener), Tony Mandarić, vatsku. Elvis Grbac, Nick Šaban (trener) Postoje još neke nogometne repre- ■ AUSTRALSKI NOGOMET zentacije koje su u svojim redovima imale Australija – Alan Didak Hrvate. Za Austriju su igrali Ivica Vastić i ■ BOKS Mario Andretti, nekadašnji prvak Tomislav Kocijan, a za Belgiju su nastupali Formule 1 rođen je u Istri Kanada – George Čuvalo SAD – Fritzie Živić Josip Weber i Branko Strupar, no oni su ■ BEJZBOL rođeni i odrasli u Hrvatskoj, a kao repre- rvatska je u svijetu si- SAD – Roger Maris, Joe Pavešković zentativci drugih zemalja “posvojeni” su, nonim za malu zemlju ■ HOKEJ NA LEDU baš kao i najpoznatiji takav slučaj – austrij- velikih športaša. No, uz Kanada – Joe Šakić ska plivačica Mirna Jukić. Šukera, Bobana, Ivaniše- SAD – Frank Mahovlić, John i Dan Kordić Gaučos Daniel Biloš dobio je ponudu vića, Petrovića, Kukoča, Švicarska – Goran Bezina iz domovine svojih predaka (Dalmatinaca) HJanicu i mnoge druge autentične hrvatske ■ KOŠARKA da promijeni nacionalne boje, no on se na trofejnike, na ovom je planetu i dosta hr- Australija – Andrew Bogut to nije odlučio živeći i dalje u nadi da će ga vatskih športaša koji nastupaju pod nekim Italija – Nikola Radulivić argentinski izbornik Peckerman voditi u drugim zastavama. Njemačka – Dražan Tomić, Robert Maras, Njemačku. Stoga se “tajnoj službi” Hrvat- Stipo Papić skoga nogometnog saveza više isplati vabiti VIDUKA I TUĐMAN SAD – George Mikan, Rudy Tomljanović Leonarda Nicolasa Pisculichija (tri milijuna ■ NOGOMET Oni su prvo, drugo ili tko zna koje koljeno eura vrijedan igrač španjolske Mallorce) te Argentina – Daniel Biloš, Dario Cvitanić, naših iseljenika. Jedni su odgajani u hrvat- Estebana Bujana i Darija Cvitanicha koji Nikola Piškulić, Esteban Bujan skome duhu i s poštovanjem govore o pra- Australija – Mark Viduka, Josip Skoko, još uvijek igraju u Argentini. domovini, a drugi za nju gotovo i ne znaju, Željko Kalac, Tony Popović, Ljubo Miliče- Jedan od najpoznatijih “korijenskih” ali obično s poštovanjem govore o zemlji do vić, Mark Bosnić, Edi Krnčević, Ned Zelić... Hrvata današnjice u svijetu športa jest NBA koje sežu njihovi korijeni. Tako u američ- Austrija – Ivica Vastić, Tomislav Kocijan košarkaš Andrew Bogut. Otac mu je rodom kom nogometu postoje prepoznatljiva hr- Belgija – Josip Weber, Branko Strupar iz Osijeka, a majka iz Karlovca i odgajan je vatska prezimena Grbac, Belichick, Manda- Njemačka – Fredi Bobič u domoljubnom duhu. U trenutku kad je rich, u hokejskim knjigama naći ćete Sakica, SAD – Frenkie Hejduk kao 16-godišnjak koketirao s Cibonom i Mahovlicha, braću Kordic, u bejzbolu su ■ ODBOJKA dolaskom u Zagreb (gdje mu živi djed), Au- veličine bili Maris i Paveskovich, a u košarci Argentina – Marcos Milinković stralci su mu ponudili školovanje na Šport- su nadaleko poznati Mikan, Tomjanovich i ■ RUGBY skom institutu i tako ga zauvijek pridobili. Bogut. Novi Zeland – Frank Botica, Paul Vujčić Za australsku nogometnu reprezentaci- Engleska – Daniel Luger RUDY IZ KRIVOG PUTA ■ ju na SP-u igrat će Hrvati – Viduka, Skoko, RUKOMET Najveća košarkaška veličina hrvatskog po- Francuska – Nikola Karabatić Kalac, Čulina, Miličević, Popović – a kan- drijetla bio je George Mikan, igrač Minnea-

72 matica travanj/april 2006. ELVIS GRBAC – Hrvatski “poglavica” iz Kanzasa VIJESTI IZ ISELJENIŠTVA Otac Elvisa Grpca, negdašnjega vrsnog quaterbacka ame- CAA – 16 GODINA ričkog nogometa San Francisco 49ersa i Kansas City Chief- sa, Istranin je. Njegovi roditelji, majka Cecilija i otac Ivan, AKTIVNOGA DJELOVANJA skrasili su se u Clevelandu. Otac Ivan, iz Lanišća kod Buze- Hrvatsko američko udruženje (CAA), nestra- ta, radio je kao vozač u jednoj državnoj tvrtki u Puli, a onda načka organizacija američkih Hrvata osnovana je shvatio da bivša SFRJ nije država po njegovoj mjeri. je prije 16 godina kao neovisna organizacija - Kad me je jedan znanac upozorio da oni na sastancima koja je bila glas američkih Hrvata mjerodavnim komunističke podružnice vrlo ozbiljno raspravljaju o tome američkim političkim tijelima radi razvijanja što da učine s Grpcem koji ne skida lančić s križićem, shva- dobrih odnosa između SAD-a i Hrvatske, te za- tio sam da je vrijeme da odem – prisjeća se otac Ivan koji je bio sinov veliki uzor i stupalo interese RH. Aktivno djelovanje započeli koji je zadivio svoje susjede kad je svojim rukama sagradio obiteljsku kuću. su već u veljači 1990., kada su se i institucional- no organizirali u nastojanjima da pomognu pri polis Lakersa. Njegovi djed i baka u Ameri- bježao od svojih ko- uspostavi RH, njenom priznanju, pomoći u ratu, ku su stigli iz Vivodine pokraj Ozlja, a on je rijena. Štoviše, uvijek pomoći Hrvatima u BiH, lobiranju za ulazak RH bio Shaq O'Neal svojeg doba (kasnih 40-ih i bi nam govorio da je u euroatlantske integracije. U svrhu lobiranja u prvoj polovici 50-ih), odnosno prva velika stopostotni Hrvat. za interese Hrvatske, ova organizacija svake NBA zvijezda. Zbog njega su mijenjali pra- Ni pretprošle godine, godine u travnju, odnosno početkom svibnja vila, a Newyorčani su jednom najavili uta- prigodom posjeta Hr- organizira “Hrvatske dane na Capitol Hillu” kada kmicu “Večeras Knicksi protiv Mikana”. vatskoj, nije skrenuo s se službeno susreće s predstavnicima Bijele Prvi Hrvat s trenerskim NBA naslovom pravog puta. Doduše, kuće, State Departmenta, te sa zastupnicima u postao je Rudy Tomjanovich. Ni nakon otišao je u Krivi Put, George Mikan, prva Kongresu. velika NBA zvijezda, dvaju osvojenih naslova s Rocketsima nije ali to je selo podno Ve- šest puta najbolji Budući da je podružnica CAA Chicago naj- lebita, mjesto u kojem strijelac NBA lige aktivnija, svake se godine u Chicagu obilježavaju su grane obiteljskog svečane obljetnice njihova rada. Na ovogodiš- stabla Tomljanovića. I na čijem se vječnom njoj proslavi 16. obljetnice okupio se određeni počivalištu okliznuo i pao u jedan svježe broj predstavnika američkog političkog i javnog iskopani grob. života (kongresnica J. Schakovsky, predstavnica U sastavu kanadske hokejske reprezen- ureda J. B. Topinke, ministrice fi nancija države tacije i na posljednjim ZOI neizostavan je Illinois, A. Peraica, vijećnica i kandidkinja za bio 36-godišnji Joe Šakić. Otac Marijan tr- predsjednika Cook županije, zastupnici država buhom za kruhom krenuo je iz Imotskog, Illinois, Michigan, članovi političkih stranaka). a svoju suprugu Slavicu upoznao je u bije- Glavni gost večeri bio je g. Ante Đapić, gra- lome svijetu. Joe nije znao govoriti engleski donačelnik Osijeka, predsjednik HSP-a i zastu- Mark Bosnich, nekad Joe Šakić vrstan je vrsni australski vratar majstor paka čijoj se jezik dok nije krenuo u vrtić, a danas goto- pnik u Saboru, te veleposlanik RH u SAD-u mr. engleskih veličina karijeri bliži kraj, no to vo pa ništa – osim “kako si” - ne zna reći na Neven Jurica, Petar Ljubičić, generalni konzul Manchester Uniteda i znači i da se bliži trenu- Aston Ville tak dolaska u Hrvatsku, jeziku kojim govore njegovi roditelji. RH u New Yorku, Ante Barbir, generalni konzul kojem se toliko raduje Hrvati su i jurišnički vođa europskih RH u Los Angelesu, te Marica Matković, gene- rukometnih prvaka Francuza Nikola Kara- ralna konzulica RH u Chicagu. Prisutnima su batić, jedan od najboljih svjetskih odbojka- se prigodnim pozdravnim riječima i zahvalom ša Marcos Milinković, nekad vrstan boksač članovima CAA na ustrajnoj pomoći Hrvatskoj Fritzie Živić i mnogi drugi. obratili veleposlanik Jurica i generalna konzu- Odlazeći trbuhom za kruhom, mali, lica Matković, te predstavnici američkog poli- anonimni emigranti nisu niti sanjali da će tičkog života. Glavni gost večeri Đapić obratio njihovi potomci biti veliki protagonisti. No, se prisutnima prigodnim govorom u kojem je hrvatski geni, gdje god se razvijali, očito istaknuo glavne ciljeve hrvatske vanjske poli- imaju vrlo izraženu športsku supstanciju. tike i važnost priključenja Hrvatske euroatlant- Rudy Tomjanovich, dvostruki NBA trenerski prvak (Dražen Brajdić, VEČERNJI LIST, 5. 3. skim integracijama, a posebno se osvrnuo na s Houston Rocketsima 2006.) ■ odnose Hrvatske i susjednih zemalja, naglasivši ustavnu obvezu RH u brizi za položaj hrvatskog GEORGE CHUVALO – Ni Ali ga nije mogao srušiti naroda u BiH i potrebu podnošenja zahtjeva za Jedan od malobrojnih boraca kojeg najveći boksač svih vremena rješavanje granice na moru sa Slovenijom pred Muhammad Ali nije uspio srušiti bio je George Chuvalo. Tom ka- međunarodni sud u Haagu, jer arbitražno rješa- nadskom Hrvatu prezime govori da su mu predci iz Hercegovine, vanje spora ne mora biti najbolje rješenje, kao i odakle je valjda, preko oca Stipe i majke Kate, naslijedio i granitnu potrebu rješavanja odnosa s Italijom. Ovo je bio bradu. Ovaj je teškaš mogao otrpjeti na nogama i udarce maljem. prvi dolazak Ante Đapića u Chicago i obraćanje Batine, i to velike, dijelio mu je i život. Droga mu je odnijela dva hrvatskoj zajednici koja je njegov govor vrlo do- sina, treći se ubio, a ruku na sebe digla je i supruga. Danas je veliki bro prihvatila i pozdravila. aktivist u borbi protiv droge. Obišao je više od 300 škola govoreći Ovogodišnji Hrvatski dani u Kongresu CAA o ovisnosti, za što je dobio i kanadsko državno odlikovanje. održat će se od 5. do 8. travnja. 73 matica travanj/april 2006. HRVATSKE SVJETSKE IGRE - ZADAR 2006. - Croatian World Games - Zadar 2006.

CROATIAN WORLD GAMES - ZADAR 2006 LYNNE YELICH, CANADIAN MEMBER OF PARLIAMENT WILL BE A GUEST OF HOUNOUR

Zastupnica u kanadskom parlamentu - počasna gošća u Zadru, Canadian Member of Parliament will be a guest of hounour in Zadar

ynne Yelich, iz treće generacije OTTAWA - Lynne Yelich, a third genera- kanadskih Hrvata i zastupnica u tion Croatian-Canadian and Member of kanadskom parlamentu, s odu- Parliament, was pleased to accept the invi- ševljenjem se odazvala na poziv tation to be a guest of honour at the Croa- da bude počasna gošća Hrvatskih tian World Games this year in Zadar. Mrs. svjetskihL igara u Zadru ove godine. Iako je gđa Yelich is very proud of her Croatian herita- Yelich treća generacija Hrvata, vrlo je ponosna ge which is evident from her government svojim hrvatskim podrijetlom, što i ističe na web site, where the Croatian fl ag is promi- poslovnoj internetskoj stranici na kojoj uz nently placed next to the Canadian fl ag. kanadski barjak, stoji i hrvatski! A tiny village in the middle of Canada's Lynne Yelich živi sa suprugom Mattom wind-swept prairie, Kenaston, Saskat- i kćerima Aleanaom i Ivanom u malom chewan, is home to Yelich family, Lynne, prerijskom mjestu Kenastonu, u provinciji her husband Matt and daughters Elaina Saskatchewan. Kenaston je nekad bio jaka and Ivana. Once, Kenaston was a strong hrvatska zajednica. Hrvati su se ovamo doselili and prosperous Croatian community. Cro- početkom dvadesetog stoljeća iz Lovinca u Lici atians immigrated to this region from Lovi- i uglavnom se bavili poljoprivredom. Lynne nac in Lika, as part of the massive land settlement program of the early 1900s. Yelich je Hrvatsku posjetila samo jednom, In 1989, Yelich was able to go for the fi rst time to Croatia and see for 1989. godine, i to je putovanje bilo katalizator herself, the area where not only her family, Zdunich's, had immigra- osjećaja koje je već odavno gajila prema Hr- ted from, but her husband's as well. Th at journey deepened the fee- vatskoj. lings of closeness and belonging to the land of her great-grandfathers. "Po dolasku u Liku osjećala sam neku duboku "When I arrived to Lika I felt that I belonged, and that I had been the- povezanost, osjećaj pripadnosti. Kao da sam re before. I knew Lovinac only from the stories told by my great gran- već tamo bila, a Lovinac sam poznavala samo dfathers to my grandfathers and to my parents," says Lynne Yelich. "Th at iz priča prenesenih od mojih pradjedova na trip brought me closer to Croatians, not only in those living in Cana- moje djedove i roditelje", kaže Lynne Yelich. da but all over the world. I felt that they are my people, people I love." "Taj je posjet učvrstio moju bliskost s Hrvati- She was very excited about the Croatian World Games: "I was truly happy to learn ma, ne samo u Kanadi nego svagdje po svijetu. about the Croatian World Games in Zadar. I believe that this is a wonderful op- Osjetila sam da je to moj narod." portunity for the youth born outside of Croatia to meet and to build bridges of fri- O Hrvatskim svjetskim igrama rekla je sljede- endship, and to pursue their common interests in sports. Our daughter Ivana has će: "Kad sam čula za 'Hrvatske svjetske igre' signed up for the basketball competition. Our whole family will be traveling this koje će se ovog ljeta održati u Zadru, bila sam summer to Zadar for the Games. I sincerely hope that the Games will continue istinski radosna da će se omogućiti mladima every year, or as oft en as possible. Th is could be a beautiful start of the Croatian rođenima izvan Domovine da se upoznaju, networking around the world." druže i da razvijaju zajedničke interese za Th e Croatian World Congress CWC, functions on all continents and in all šport. Uvjerena sam da je to najbolji način po- countries of the world where there exist Croatian communities. Th e Croatian vezivanja Hrvata s Domovinom i međusobno. World Congress (CWC) is a non-profi t, non-governmental and non-party in- Naša kći Ivana prijavila se za košarku i naša će ternational organization that enjoys advisory status as a NGO member of the cijela obitelj putovati u Zadar na Igre. Nadam United Nations. se da će se Igre nastaviti svake godine ili barem Th e Croatian World Congress CWC, although a young institution, unites svake druge godine. To bi mogao biti jedan numerous Croatian associations world-wide as no other Croatian body has su- prekrasan početak zajedničke suradnje i stva- cceeded nor attempted to achieve to date (4.5 million Croats and people of Croa- ranja hrvatskih veza po cijelome svijetu". ■ tian heritage live outside of the Republic of Croatia and Bosnia-Herzegovina). ■

74 matica travanj/april 2006. 18. SVJETSKO NOGOMETNO PRVENSTVO

vjetsko nogometno prvenstvo sila. Predsjednik HNS-a Vlatko Marković, i igrali u osmini fi nala. Njihov trener Arthur najvažniji je športski događaj na sam sudionik završnih borbi na Svjetskom Antunes Coimbra Zico debitant je kao planetu. Danas FIFA ima 207 prvenstvu u Čileu, ima veliko povjerenje u trener na Svjetskom prvenstvu. Ima jedino članova – više nego što ih ima- našu momčad i izbornika Zlatka Kranjčara. iskustvo velikog igrača koji je triput bio na ju Ujedinjeni narodi. Više od “Ponosim se čestitkom koju nam je SP, ali je 1978.,1982. i 1986. godine ostao Spolovice ukupnoga svjetskog stanovništva uputio predsjednik FIFA-e Josef Blatter, u bez svjetskog naslova. Neki ga kritiziraju gledat će nogomet s 18. Svjetskog prvenstva kojoj je rekao da smo svjetsko čudo s tako da u japansku igru uvodi lepršavi, brazilski iz Njemačke. Od 9. lipnja do 9. srpnja 32. malom populacijom i svim problemima nogomet koji Japancima baš i ne odgova- reprezentacije raspoređene u osam skupina koje imamo i uza sve to izborili smo nastup ra. Svjetsko prvenstvo u Njemačkoj bit će igrat će utakmice u 12 njemačkih gradova: na Svjetskom prvenstvu”, izjavio je Vlatko posljednja Zicova akcija na klupi Japanaca. Muenchenu, Berlinu, Dortmundu, Stutt- Marković, prvi čovjek hrvatskog nogometa. Bez obzira na učinak, proslavljeni će Bra- gartu, Koelnu, Hamburgu, Nuernbergu, Hrvatska reprezentacija igra 13. lipnja zilac napustiti reprezentaciju i potražit Leipzigu, Hannoveru, Kaiserslautenu, u Berlinu protiv Brazila, jedine reprezenta- će angažman u nekom europskom klubu. Frankfurtu i Gelsenkirchenu. Polufi nale se cije koja je bila sudionik na svim svjetskim Hidetoshi Nakata godinama je najbolji igra u Muenchenu i Dortmundu, a fi nale prvenstvima. Za prvoga protivnika dobili japanski igrač. Karijeru je u Europi počeo u u Berlinu. Hrvatska se reprezentacija na- smo najjačeg od svih mogućih, a u Japanu i Italiji igrajući za Romu, Parmu, Bolognu i lazi u skupini F s peterostrukim svjetskim Australiji suparnike koje valja maksimalno Fiorentinu, a sada je član engleskog Boltona prvacima BRAZILOM, AUSTRALIJOM i respektirati, jer su kadri napraviti velika Wanderersa. JAPANOM. iznenađenja. Posljednji suparnik Hrvatske u skupini Kako se približava početak Svjetskog Što se Japana tiče, karakterističan je na Svjetskom prvenstvu bit će 22. lipnja prvenstva sve smo svjesniji koliko je važno njihov silni napredak u posljednjih nekoli- reprezentacija Australije u Stuttgartu. to što će Hrvatska biti sudionik završnih ko godina. Trkački i tehnički vrlo su dobri, Australcima je SP u Njemačkoj drugi na- borbi. A naša je reprezentacija postala kon- a fanatizam im je uvijek bio jaka strana. stup na završnici SP-a. Prije 32 godine su stanta. U osam minulih godina Hrvatska je O njihovoj snazi govori i podatak da su na Mundijalu u Njemačkoj igrali samo u treći put zaredom na SP-u. što nije uspjelo japanski nogometaši bili pobjednici dvaju prvom krugu i zauzeli posljednje, četvrto ni jednoj zemlji koja nije nogometna vele- posljednjih prvenstava Azije. Japanci žele mjesto iza Istočne i Zapadne Njemačke i u Njemačkoj napraviti korak naprijed ili Čilea. Bili su poraženi od Istočne Njemačke Napisao: Fredi Kramer barem ponoviti uspjeh sa SP 2002., kada su 2:0, Zapadne Njemačke 3:0, a s Čileom su 75 matica travanj/april 2006.

OMJERI SA SUPARNICAMA U SKUPINI “F” Hrvatska – Brazil 1 0 1 0 1:1 Split 17. VIII 2005. P Hrvatska – Japan 2 1 0 1 4:4 Tokio 8. VI 1997. 3:4 P Nantes 20. VI 1998 1:0 SP Hrvatska – Australija 4 1 1 2 8:4 Melbourne 5. VII 1992 0:1 P Adelaide 8 .VII 1992. 1:3 P Zagreb 6. VI 1998 7:0 P

Nogometni Naš stručni stožer, uz izbornika Zlatka stadion u Berlinu Kranjčara, čine trener Martin Novosel, trener vratara Tomislav Ivković, kondicijski odigrali neodlučeno 0:0. Vođa je australske Nakon nezaboravne Francuske 1998., ne trener Vatroslav Mihačić, liječnici dr. Boris reprezentacije nama dobro poznati Mark baš uspješnog Japana i Južne Koreje 2002. Nemec i dr. Zoran Bahtijarević, fi ziotera- Viduka, nogometaš koji je u Zagrebu, na- godine, plasmanom na prvenstvo u Nje- peuti Domeniko Sisgoreo i Dejan Redžaj, stupajući za Croatiju, ostavio neizbrisiv trag mačkoj 2006. dobili smo potvrdu naše no- ekonomisti Željko Mesić i Mladen Pilčić, kao rasni centarfor. Bio je idol u Zagrebu, gometne vrijednosti i snage. Država u kojoj glasnogovornik Ivan Rotim, koordinator u Celticu, u Leedsu i Middlesbroughu, a živi 4,5 milijuna stanovnika kontinuirano Zoran Srebrić, povjerenik za sigurnost najviše u Australiji. je na velikoj svjetskoj nogometnoj pozor- Zoran Cvrk i kuhar Dragutin Gorički. Svi Australci iz prve jedanaestorice nici. Treća viza za SP izniman je uspjeh i U ujednačenu kolektivu bez zvijezda, igraju u Europi. Australci su euforično pro- sve ono što će se dogoditi iznad toga bit će kakve smo imali na SP godine 1998., mom- slavili plasman na SP u Njemačkoj sjećajući samo dodatni profi t. Prolazak prvog kruga čad naše reprezentacije svjesna je svojih se gorkih dana kada njihova izabrana vrsta imao bi sjajan odjek u svijetu nogometa. mogućnosti. Gotovo u cijelosti sastavljena nije uspjela doći u završnicu godine 1998. i Potencijalna je opasnost i pojačani pritisak od igrača iz inozemstva, prekaljenih u naj- 2002. Njihovi ondašnji treneri Terry Vena- kojemu će biti izložen izbornik Kranjčar u težim utakmicama, beskrajno odanih do- bles i Frank Farina nisu jamačno bili dorasli odabiru 23 putnika čija će imena objaviti movini. U Njemačkoj će se osjećati kao kod zadaći, dok je Nizozemac Guus Hiddink 13. svibnja. svoje kuće. Uz solidnu obranu, nedefi niran digao vrijednost sadašnje australske repre- Iskusni igrači, višegodišnji reprezenta- nam je vezni red, koji čine dvojica defen- zentacije i jedan je od najzaslužnijih za to tivci naše vrste, među kojima će neki po- zivaca, dvojica bočnih, te jedan playmaker što će Australija po drugi put nastupiti na sljednji put igrati SP-u, jednako kao i oni koji se nedovoljno kreće. Stoga nema prave Svjetskome prvenstvu. mlađi koje nosi entuzijazam, bit će tijekom protočne igre, tako da se svodi na trenu- U reprezentaciji Australije nastupit će priprema dodatno motivirani. Vrlo je važ- tačnu inspiraciju, slobodne udarce i skok u četvorica igrača hrvatskog podrijetla: Mar- no da naši igrači stignu na SP sačuvani i prekidima, u čemu su naši reprezentativci ko Viduka (Middles brough), Željko Kalac svježi. vrlo uspješni. Moramo samo moliti Boga (AC Milan), Tony Popović (Crystal Palace) Od kandidata bit će pozvani: Tomislav da Pršo, Srna i Robert Kovač ostanu zdravi i Josip Skoko (Stoke City). Osim spomenute Butina, Stipe Pletikosa, Joseph Anthony i sposobni za sve nastupe. četvorice, Australci imaju još četiri Hrvata: Didulica, braniči: Robert Kovač, Stjepan Ako su naši izabranici 1998. u Francu- vratara Antu Čovića, vezne igrače Jasona Tomas, Dario Šimić, Josip Šimunić, Mario skoj osvojili broncu, u Japanu i Južnoj Ko- Čulinu i Ljubu Miličića, te napadača Marka Tokić, vezni igrači: Dario Srna, Marijan reji 2002. doživjeli debakl, na SP u Njemač- Bresciana. Svi će oni protiv hrvatske repre- Buljat, Ivan Bošnjak, Igor Tudor, Niko koj bez ikakve sumnje dominirat će želja zentacije igrati s posebnim motivom. Kao Kovač, Jerko Leko, Jurica Vranješ, Marko za popravkom dojma iz Japana i Portugala dječaci maštali su o igranju Babić, Anthony Šerić, Ivan 2004. na prvenstvu Europe. za zemlju svojih roditelja. Za- Leko, Niko Kranjčar i Luka Od 17. listopada 1990. do 1. ožujka sad je to uspjelo samo Josipu Modrić, napadači: Dado Pršo, 2006. Hrvatska je odigrala 141 međudr- Šimuniću, Josephu Didulici i Ivica Olić, Ivan Klasnić, Boško žavnu utakmicu i izborila 71 pobjedu, 42 Antoniju Šeriću. Bez obzira Balaban, Eduardo Alvos da neodlučena rezultata i doživjela 28 poraza s na to što su to sve vrlo dobri Silva i Mladen Petrić. Od ovih razlikom pogodaka 241:141. igrači, u cjelini australska re- 26 igrača trojica će otpasti, a Posljednje godine hrvatskog športa u prezentacija nije ujednačena, možda u posljednji čas još net- znaku su svjetskih ostvarenja Janice i Ivice tako da joj je najveća zvijezda ko i upadne iz hrvatske nogo- Kostelića, tenisača Ivana Ljubičića i Marija izbornik pedesetdevetogo- metne lige. Zasad su iz našega Ančića, plivača Duje Draganje, rukome- dišnji Hiddink pretplaćen na prvenstva kandidati samo taša, pa zašto im se dobrim plasmanom u pobjede. šestorica, a svi ostali igrači su Njemačkoj ne bi priključili i naši nogo- I u trećem pokušaju Hrvatski “klokan” stranih klubova. Nažalost, nisu metaši. U njihove će nastupe biti uprte oči zaredom Hrvatska se uspjela - slavni Mark svi standardni, što, razumljivo, nogometnog svijeta, a posebno naših ljudi Viduka plasirati u završnicu SP-a. otežava izbornikov posao. u domovini i iseljeništvu. ■

76 matica travanj/april 2006. PREGLED HRVATSKOGA ŠPORTA U OŽUJKU I TRAVNJU

OPROŠTAJ OD POKALA amiju dobio Agustina Callerija. Potom su DAVISOVA KUPA Ljubičić i Čilić tijesno izgubili igru parova, Hrvatska teniska reprezentacija posustala je a trećeg dana natjecanja ‘Ljubo’ je glatko u četvrtzavršnici Davisova kupa, izgubivši svladao Nalbandiana. Treći hrvatski reket, na domaćem terenu, od Argentine 3:2. Ne- 22-godišnji Čakovčanin Saša Tuksar, do volje za našu reprezentaciju počele su prije ovog je meča bio malo poznat široj javnosti, samog susreta, kada je Ivan Ljubičić zadobio no mogao je postati najveći junak Davisova želučane probleme, a Mario Ančić se ukočio kupa. U petom, odlučujućem meču četvrtfi - na treningu te je morao odustati od nastupa. nala, Tuksar je nakon četiri sata i 20 minuta Prvog dana natjecanja David Nalbandian, 5. vrlo tijesno izgubio od Juana Ignacia Che- igrač svijeta, lako je svladao Marina Čilića, le, igrača koji se nalazi među 30. najboljih najperspektivnijega mladog tenisača svijeta svjetskih tenisača, a Saša još nije ušao među (ima samo 17. godina), dok je Ljubičić na- prvih 100. Tuksar je odigrao najbolji meč kon početne aklimatizacije s obzirom na to karijere, ali to zamalo nije bilo dovoljno za da je na meč stigao ravno s turnira u Mi- konačnu pobjedu Hrvatske.

DRAGANJA - SVJETSKI PRVAK NA 50 m SLOBODNO Najbolji hrvatski plivač Duje Draganja na najljepši je način ‘’stišao’ buru koju je u javnosti izazvao njegov, na kraju nesuđeni, prelazak pod zastavu Katara. Nakon što se ipak odlučio ostati u svojoj domovini te nakon što su sponzori na- pokon prepoznali kakvu dragocjenost imamo, Duje je nastupom na Svjetskom prvenstvu u malom bazenima, potpuno opravdao povjerenje i osvojio zlatnu me- dalju na 50 m slobodno. Treba istaknuti ‘MEDVJEDIMA’ KOBNA ZADNJA da je Draganja osvojio zlatnu medalju SEKUNDA FANTASTIČNI ATLETIČARI S bez bazičnih priprema, što je doista pra- Rukometašima zagrebačkog Agram Med- INVALIDNOŠĆU vi pothvat, a prije fi nala istog je dana veščaka nedostajala je tek jedna sekunda da U švedskom Bolnasu završeno je prvo još plivao i u trima utrkama. Dujino je se plasiraju u fi nale Challenge kupa. Med- Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici zlato istodobno i novi hrvatski rekord s veščak je u uzvratnom susretu u dvorani II za osobe s invalidnošću, na kojemu je rezultatom 21,38 sekunda. Draganji je Doma sportova pobijedio bukureštansku nastupila hrvatska atletska reprezen- ovo najveći uspjeh u 25-metarskim ba- Steauu 25:24, no, budući da su Rumunji u tacija. Naša se reprezentacija vratila s zenima, a na prošlom SP-u u Indianapo- prvom susretu slavili s dva pogotka razlike natjecanje čak sa šest medalja - jednom lisu 2004. bio je brončani na 50 ''leptir''. (30:28), izborili su fi nale. zlatnom, četiri srebrne i jednom bronča- Uz srebrnu olimpijsku medalju u Ateni Odlučujući pogodak za goste postigao nom. Marija Iveković je osvojila zlatnu na 50 slobodno, Draganja je na SP-u u je Rapciuga u posljednjoj sekundi utakmi- medalju u skoku u dalj, a Jelena Vuković 50-metarskim bazenima u Montrealu ce. Posljednji i jedini put "medvjedi" su bili srebrnu u bacanju kugle. Srebrno odličje 2005. u istoj disciplini bio također srebr- u fi nalu nekog eurokupa prije 41 godinu, u bacanju kugle dobili su Josip Slivar u ni. Od važnijih rezultata naših plivača u kada su igrali završni susret Kupa prvaka. konkurenciji sportaša s potkoljeničnom Šangaju treba istaknuti šesto mjesto naše I tada im se suprotstavila jedna rumunjska amputacijom i Darko Kralj (natkoljenič- muške štafete na 4x100 mješovito te ta- momčad, u fi nalu odigranom u Lyonu na amputacija). Srebrnu medalju u utrci kođer šesto mjesto štafete 4x100 metara bukureštanski Dinamo slavio je 13:11. na 60 m osvojio je i Goran Žeželj, a Mari- slobodno. Rukometašice Podravke Vegete po 13. ja Iveković zlatnom je odličju u skoku u su put pobjednice Kupa Hrvatske. U fi nalu dalj pridodala i brončanu kolajnu u utrci u Virovitici Koprivničanke su svladale na 60 metara. Pripremila: Nikolina Šutalo Petan domaći TVIN Trgocentar s 34-24. 77 matica travanj/april 2006. PREGLED HRVATSKOGA ŠPORTA U OŽUJKU I TRAVNJU

LJUBIČIĆ ‘LOVI’ FEDERERA JANICA - NAJVEĆA ‘REKORDERKA’ Najbolji hrvatski tenisač Ivan Ljubičić po- Nakon što je ušla u svjetsku povijest kao ražen je od Rogera Federera u fi nalu tur- najuspješnija skijašica Olimpijskih igara, Ja- nira u Miamiju, izgubivši sva tri seta u tie- nica Kostelić superiorno je završila ovogo- breaku. Ljubo nikad nije bio bliži pobjedi dišnju sezonu u Svjetskom kupu. Na kraju nad najboljim igračem svijeta. Ovo je bio sezone Janica je ‘skupila’ svoju 30. pobjedu njihov 13. dvoboj i 10. pobjeda Švicarca, u Svjetskom kupu, od kojih je čak 20. u sedma uzastopna. Nastupom u fi nalu Mi- slalomu u kojem se od godine 2002. svim amija Ivan je postao peti igrač svijeta, čime utrkama u kojima je završila obje vožnje je izjednačio svoj najbolji ranking u karije- penjala na pobjedničko postolje. Osim veli- ri. Ranking karijere izjednačio je i Mario koga kristalnog globusa za ukupnu pobjedu Ančić, koji je u Miamiju stigao do četvrtfi - u Svjetskom kupu, Janica je osvojila i mali nala. Ančić je napredovao za šest pozicija i kristalni globus u slalomu, potvrdivši kako trenutačno je 17. tenisač svijeta. je to i dalje njezina ‘najdraža’ disciplina, iako Na ATP listi za prvaka, kojom se je ove godine godine pokazala da je najsve- mjeri učinak tenisača u ovoj kalendarskoj stranija skijašica današnjice, slavivši u svim godini, samo je Federer bolji od Ljubičića, disciplinama. Najbolji hrvatski skijaš Ivica dok je Ančić na desetom mjestu. Ove Kostelić završio je sezonu četvrtim mje- godine Ljubo je već osvojio dva turnira stom u posljednjem slalomu sezone. Ivici je (Chennai i Zagreb), te je igrao u četvrt- to bio najbolji ovosezonski rezultat u Svjet- fi nalu Australian Opena. U 2006. 'Ljubo' skom kupu. Početkom sezone bio je dvaput ima omjer 25-4 i samo je Federer uspješ- sedmi u slalomu (Madonna di Campiglio i niji od njega. Također, Hrvatska je jedina Beaver Creek), te deveti u superkombinaciji zemlja koja na toj listi ima dva igrača (Val d'Isere). Ivica je sezonu završio na 15. među prvih deset. mjestu u poretku slalomaša, te je tako uspio Vrijedi spomenuti i nastup naše mla- sačuvati dobre startne pozicije u slalomu u de tenisačice Sanje Ančić koja je unatoč sljedećoj sezoni. porazu u svojem prvom WTA dvoboju u karijeri, od Čehinje Ivete Benešove, poka- HRVATSKA DOMAĆIN KNJIGA O DRAŽENU PETROVIĆU zala veliki potencijal. Mlađa sestra Marija JEDRILIČARIMA U prostorijama Veleposlanstva Republi- Ančića imala je protiv 42. tenisačice svi- Hrvatska će sljedeće godine biti domaćin ke Hrvatske u Madridu u ponedjeljak 27. jeta meč loptu kod 5:4 u trećem setu, no najveće jedriličarske regate dvotrupaca-ka- ožujka održano je predstavljanje knjige presudilo je njezino neiskustvo. tamarana ikad održane u hrvatskom akva- "Dražen Petrović, la leyenda del indo- toriju, a, zasigurno, i najduže jer će se 40 mable" ("Dražen Petrović, legenda o ne- posada iz osam europskih zemalja potkraj ukrotivome"). Autor je knjige Juan Fran- kolovoza 2007. natjecati Jadranom čak jeda- cisco Escuder, veliki zaljubljenik u našeg naest dana. Dražena te veliki entuzijast koji je dvije Atletski miting IAAF Grand Prix Za- godine marljivo skupljao podatke iz Dra- greb, popularni "Hanžek", od ove je sezone ženova života i karijere i sam fi nancirao ušao u elitnu seriju World Athletic Tour, a knjigu. U knjizi je na vrlo iscrpan način održat će se i u novom terminu, 31. kolovo- opisan Držaenov život, te statistika i us- za umjesto dosadašnjeg početkom srpnja. poredbe s ostalim velikanima toga špor- ta koji su bili Draženovi suvremenici. Na predstavljanju knjige nazočili PRVI HRVAT – EUROPSKI PRVAK U su, uz autora, mama Biserka Petrović, ŠAHU bivši Draženov trener i suigrači u Real Najbolji hrvatski velemajstor Zdenko Kožul Madridu te brojni drugi uglednici i osvojio je naslov europskog prvaka, prvi u športaši. Ovom je prigodom objavljeno povijesti hrvatskoga šaha. Remijem u po- da će Udruga veterana Real Madrida, sljednjem kolu s Gruzijcem Izoriom saču- predvođena Quiqueom Villalobosom, vao je prednost od pola boda pred najvećim gostovati u Zagrebu na otvorenju Mu- rejting-favoritom Ukrajincem Vasilijem zeja Dražena Petrovića koje će se, kako Ivančukom, koji je nakon duge borbe remi- je predviđeno, održati na 13. godišnjicu zirao s Rusom Belovom. U 11 kola Kožul je smrti košarkaškog Mozarta, 7. lipnja nanizao 6 pobjeda i 5 remija i pobijedio s 8,5 2006. bodova, a drugi je Ivančuk s 8 bodova.

78 matica travanj/april 2006.

205x275 mozaik 4mj.fh11 4/19/06 10:19 AM Page 1

C M Y CM MY CY CMY K

Odaberite Croatia Airlines za svoja putovanja! Suvremena flota, paæljivo sastavljen red letenja, stalni razvoj usluge i ljubaznost osoblja jamstvo su vaπeg zadovoljstva.

Composite