STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE DO 2020. GODINE SADRŽAJ 2.4.3. Obrazovanje 14 ISKAZNICA RAZVOJNOG PROJEKTA 3 2.5. Gospodarstvo Općine 16 UVODNA RIJEČ NAČELNIKA OPĆINE 4 2.5.1. Malo i srednje poduzetništvo 16 1. UVOD 5 2.5.2. Poljoprivreda 18 2. ANALIZA TRENUTNOG STANJA NA PODRUČJU 2.6. Turizam Općine Dugi Rat 19 OPĆINE DUGI RAT 6 2.6.1. Analiza 19 2.1. Geoprostorna obilježja Općine 6 2.6.2. Turističke manifestacije 21 2.2. Komunalna i prometna infrastruktura 8 2.7. Lokalna samouprava 21 2.2.1. Prometna infrastruktura 8 2.7.1. Proračun Općine 21 2.2.1.1. Cestovni promet 8 2.7.2. Socijalno osjetljive skupine i socijalna politika 23 2.2.1.2. Pomorski promet 8 2.7.3. Udruge civilnog društva 24 2.2.2. Elektroopskrba 9 2.7.4. Zaštita i spašavanje 26 2.2.3. Vodoopskrba 9 3. SWOT ANALIZA OPĆINE 26 2.2.4. Odvodnja 10 4. VIZIJA I STRATEŠKI CILJEVI 28 2.2.5. Bežični Internet (HotSpot) 10 5. PRIORITETI I MJERE 30 2.3. Povijesna i kulturna dobra 10 6. USKLAĐENOST SA STRATEŠKIM 2.4. Stanovništvo Općine 12 DOKUMENTIMA VIŠE RAZINE 42 2.4.1. Demografska situacija 12 6.1. USKLAĐENOST S EUROPSKIM STRATEŠKIM 2.4.2. Tržište rada 14 DOKUMENTIMA 42 6.2. USKLAĐENOST S NACIONALNIM STRATEŠKIM DOKUMENTIMA 45 6.3. USKLAĐENOST SA ŽUPANIJSKIM STRATEŠKIM DOKUMENTIMA 47 7. PROVEDBA STRATEGIJE RAZVOJA 48

2 ISKAZNICA RAZVOJNOG PROJEKTA 10. Anton Rakuljić, predstavnik udruženja brodara Krilo 11. Joško Čizmić, predstavnik udruga i sportskih klubova Naručitelj strategije razvoja: 12. Slavica Demikeli, JUO Općina Dugi Rat Općina Dugi Rat, načelnik Jerko Roglić 13. Ivanka Voloder, JUO Općina Dugi Rat 14. Pavao Tomić, JUO Općina Dugi Rat Izdavač: Općina Dugi Rat Autor teksta: DALMACONSULT d.o.o. Glavni urednik: Poljička cesta - Dočine 1 Jerko Roglić 21310 Omiš Tel. 021-757871 Članovi Radne skupine: email: [email protected] Direktor: Denis Rubić 1. Jerko Roglić, Općinski načelnik 11/2016. 2. Drago Klarić, predsjednik Općinskog vijeća 3. Milan Trogrlić, zamjenik predsjednika Općinskog vijeća 4. Damir Ivanišević, općinski vijećnik 5. Lovre Bilić, općinski vijećnik 6. Jadran Čizmić, općinski vijećnik 7. Kate Brahović, direktorica T.Z. Općine Dugi Rat 8. Živko Dropuljić, ravnatelj O.Š. Jesenice 9. Tonći Dežulović, predstavnik obrtnika i malih i srednjih poduzetnika

3 UVODNA RIJEČ NAČELNIKA OPĆINE

Poštovani mještani Općine Dugi Rat,

još prošle godine donijeli smo Odluku o izradi Strategije razvoja naše Općine do 2020. godine. Upravo tu strategiju držite u Vašim rukama. Ona je rezultat našeg zajedničkog rada i vizije. Svjesni uloge koju lokalna samouprava ima u unapređenju života ljudi ovaj dokument definira smjer u kojem želimo ići i ciljeve koje realno možemo ostvariti, koristeći sredstva fondova i programa Europske unije. Kod izrade Strategije bilo je značajno uzeti u obzir stavove i mišljenje svih sudionika, te su uvaženi su prijedlozi i komentari koji su zaprimljeni pa se ovom prilikom zahvaljujem svima na doprinosu. Veliko hvala ide Vijeću za izradu Strategije koje je održalo nekoliko radionica zajedno s našim konzultantima. Svjesni smo da će u nadolazećem razdoblju biti izazova, ali vjerujem da zajedničkim napo- rom i s puno strasti možemo našoj Općini vratiti „stari sjaj“ i dati joj nove vrijednosti. Zato Vas sve pozivam da se priključite u implementaciji Strategije i aktivno doprinesete ostvare- nju naših zajedničkih ciljeva.

Uz srdačan pozdrav, Vaš, Jerko Roglić Načelnik Općine

4 1. UVOD

Općina, Dugi Rat, ima mnogo snaga: ma onima kojima je potrebna pomoć. nje i djelovanje Općine u ostvarenju možemo računati na talent i kreativnost Glavna zadaća Strategije razvoja Opći- zacrtanih ciljeva. Strateški se može učin- ljudi, vitalan sektor turizma, snažnu po- ne je davanje odgovora na svakodnevne kovito planirati samo ako je zadovolje- morsku, brodarsku tradiciju, potencijale probleme ljudi, a rezultat unapređenje na potreba cijele zajednice s potrebama u poljoprivrednoj proizvodnji. Isto tako kvalitete života. Želi se postaviti standard pojedinaca. Zato je izrađena Strategija nam snagu daju i vrijednosti koje njegu- koji definira razinu prihvatljivosti u gos- u suradnji i uz pomoć svih važnih i re- jemo, od kojih su neke: zajedničko dje- podarskim i društvenim aktivnostima i u levantnih dionika: lokalne samouprave, lovanje samouprave, institucija, udruga odnosu prema okolišu. To je postavljanje predstavnika državnih institucija na lo- i svih stanovnika Općine; prepoznavanje vrijednosti od koje započinje napredak. kalnoj razini, javnih službi na lokalnoj gospodarske, socijalne i područne pove- Strategija razvoja Općine Dugi Rat do razini, civilnog društva, građana pojedi- zanosti i solidarnosti, poštovanje prema 2020. godine temeljni je dokument po- naca, gospodarskih subjekata. okolišu, kulturnoj tradiciji i povijesti, po- moću kojega određujemo buduće sta- štovanje prema starijima i osjetljivost pre-

U dokument smo ugradili: • sadržaje kojima smo odredili viziju budućeg gospodarskog stanja, dugoročne ciljeve, prioritete, mjere i aktivnosti • osnove procesa planiranja, dokumentiranja, planirane tijekove i metode Tijekom izrade poštivali smo načela planiranja razvoja jedinice lokalne samouprave: • dokument smo zasnovali na iskazanim interesima najšire zajednice, pri čemu smo obuhvatili javni, gospodarski i civilni sektor • u dokumentu smo poštivali načela održivog gospodarskog razvoja, potrebe društvene stvarnosti, zadovoljstvo stanovnika, očuvanje okoliša i optimalno korištenje prostora • predvidjeli smo aktivnosti kojima ćemo ostvariti željeno gospodarsko, društveno i okolišno stanje.

Izrazi koji se koriste u ovoj strategiji, a imaju rodno značenje, koriste se neutralno i odnose se jednako na muški i ženski spol. Strategija razvoja Općine odnosi se na razdoblje do 2020. godine. 5 2. ANALIZA TRENUTNOG STANJA NA PODRUČJU OPĆINE DUGI RAT

2.1. Geoprostorna obilježja ljeno cca. 15 km od grada Splita, a ad- Prema popisu stanovništva iz 2011. godi- ministrativno sjedište Općine nalazi se ne, u Općini Dugi Rat živi 7.092 stanov- Općine u Dugom Ratu, koji je bio formiran kao nika, što predstavlja 1,56% od ukupnog naselje nakon izgradnje tvornice karbida broja stanovnika Splitsko-dalmatinske 2 Općina Dugi Rat prostire se na 10,44 km i cijanamida 1908. godine i postupno se županije, i tek 0,17% od ukupnog broja od obronaka grebena Mošnice Poljič- urbanizirao. stanovnika Hrvatske. Prosječna gustoća ke planine, koju zovu i Perun, s najvišim Općinu Dugi Rat čine naselja Jesenice, naseljenosti, iz 2011. godine iznosi 657 vrhom Vela gora-Zahod (594 m n.v.), do Dugi Rat i Duće. stanovnika po km2, što nas čini, poslije Jadranskog mora. Najstarija naselja u Splita, najgušće naseljenom lokalnom sa- Općini: Gornje Jesenice, Zeljovići, Krug i moupravom u Splitsko-dalmatinskoj žu- Duće (registrirana kao povijesne gradi- paniji. teljske cjeline-kulturna dobra Republike Klima je mediteranska s dugim toplim i Hrvatske) nalaze se na nadmorskoj visini suhim ljetima i blagim i vlažnim zimama. od 200 do 250 m. Trajnu naseljenost ovog Područje spada u najsunčanije dijelove RH. prostora svjedoče i arheološka nalazišta iz SPLIT OMIŠ Prosječna godišnja temperatura mora u pri- kamenog doba u špiljama Turska peć i Po- DUGI RAT obalnom pojasu iznosi oko 17,6 ºC, a u ko- nistrice, gradine i gomile iz kasnog bron- lovozu oko 26 ºC i više. Padalina ima najviše čanog i željeznog doba, arheološki ostaci u kasnoj jeseni i početkom zime, a najma- rimskog naselja Nareste iz I st. po. Kr. Cije- nje u ljetnim mjesecima. U zimskim mjeseci- lo ovo područje pripadalo je nekadašnjoj ma temperatura mora je između 12,5 i 13,0 Poljičkoj Republici. NEREŽIŠĆA PUČIŠĆA SELCA °C, a tokom ljeta između 23,0 i 26,0 °C. Općina Dugi Rat smještena je u samom U krajoliku strme padine vapnenačkog srcu Splitsko-dalmatinske županije uda- Općina Dugi Rat

6 bila Mošnice prevladava golet s niskim građevinskog i drugog zemljišta, mjere prostora. Osobito je važno istaknuti da se travama, aromatičnim grmljem i izdvo- zaštite krajobraznih i prirodnih vrijedno- veći dio teritorija Općine Dugi Rat nala- jenim stablima alepskog bora (Pinus ha- sti i kulturno-povijesnih cjelina, te mjerila, zi u zaštićenom obalnom području mora lepensis). Pojedinačni ostaci hrastovih smjernice, mjere i uvjeti za organizaciju, (ZOP). Prostorni plan je dostupan na: stabala temelj su zaključku da su, prije zaštitu, korištenje, namjenu i uređivanje http://www.dugirat.hr/news.php?id=80. naseljavanja ovog područja, flišku pa- dinu prekrivale šume hrasta medunca - duba (Querces pubescens). Zastupljena je i samonikla brnistra (Spartium Junceum). Šumske i poljoprivredne površine (pretež- 1. Primorska kosa no maslinici, vinogradi) su opožarene i di- jelom napuštene. Općinsko vijeće Općine Dugi Rat, na te- melju svojih ovlasti i Zakona o prostor- 2. Flišne terase nom uređenju donijelo je Prostorni plan uređenja Općine Dugi Rat na 44. sjednici, održanoj 08. travnja 2009. godine. Radi usklađenja sa zakonskom regulativom ali 3. Morska obala i razvojnim potrebama Općine, Prostorni plan se mijenja i dopunjuje. Prostornim planom se određuju, uvaža- vanjem prirodnih, kulturno - povijesnih i krajobraznih vrijednosti, dugoročne osnove prostornog uređenja, ciljevi pro- stornog razvoja, svrhovito korištenje, namjena, oblikovanje, obnova i sanacija Tri reljefne cjeline Općine: Primorska kosa, flišne terase i morska obala

7 Reljefne cjeline: 2.2. Komunalna i prometna D8-Krilo-Jesenice(D8); LC67119 D8-Cen- tar- D8; LC67120 Duće-D8) NA PODRUČJU 1. Primorska kosa kameniti je planinski infrastruktura Općine Dugi Rat je 11,4 km. Dužina ne- greben sastavljen od krednih vapne- razvrstanih cesta u Općini Dugi Rat je cca naca. Strmo je nagnut prema jugoza- 2.2.1. Prometna infrastruktura 14,1 km, dok nije poznata ukupna duljina padu gdje na nadmorskoj visini od 250 U Općini zastupljeni su cestovni promet i ostalih putova, staza i sl. do 300 m naliježe na flišne naslage. pomorski promet koji se odvija preko po- Iznad Duća najviši je vrh čitave kose, morskih i sportskih luka. 2.2.1.2. Pomorski promet Zahod, visok 594 m. Duga povijest pomorskog prometa očitu- 2. Flišne terase: Tla na flišnim terasama 2.2.1.1. Cestovni promet je se i kroz veliki broj luka i lučica različi- su mineralno karbonatna ilovača, traj- Od javnih prometnih površina na područ- tih namjena: no obradive površine koje bolje trpe ju Općine postoje sljedeće kategorije: • U Krilu Jesenice je luka javnog prome- sušu od drugih krških tla pa su bili os- • kolno pješački i pješački putevi ta kapaciteta 120 vezova; nova za poljoprivrednu proizvodnju, • nerazvrstane ceste • Sumpetar Jesenice, sportska luka; prvenstveno uzgoj vinove loze. Krčila • lokalne ceste • Orij, sportska luka; se šuma hrasta medunca i stvarale te- • državne ceste: • Dugi Rat u bivšoj tvornici ferolegu- rase za vinograde. Požari i napuštanje • Jadranska magistrala, državna cesta ra Dalmacija, luka posebnih namjena poljoprivrede pogodovali su širenju D8 Rijeka - (industrijska), kapaciteta 2 velika veza alepskog bora. • planirana brza cesta - Split - bez malih vezova; 3. Morska obala: Na uglavnom ravnoj Omiš • Dugi Rat, športska luka, površine 0,45 obali ističu se četiri rta: Mutogras, Kri- Dužina državne ceste D8 kroz područ- ha, kapaciteta 50 malih vezova; lo, Mali rt i Dugi rt između kojih su je Općine Dugi Rat je cca 10 km. Dužina • Duće-Luka, športska luka, kapacite- uvale Bajnice, Krilo, Sumpetar, Orašac lokalnih cesta pod upravom Županijske ta16 većih i 13 manjih vezova; i Luka sa svojim marinama. uprave za ceste (LC67112 • Bajnice, Jesenice;

8 Na području Općine Dugi Rat planirane konzuma i propisane kvalitete nosmjernom sustavu, koji ujedno u cije- su i luke u Bajnicama, Sumpetru, Oriju, isporučene električne energije losti ne zadovoljava potrebe postojećih Dućama (Vavlje). Luka nautičkog turiz- • planirana mreža bit će kabelska, naselja (naselja na višim kotama nemaju ma planirana je na području bivše tvorni- postavljena u javnu prometnu površinu vodu ili im je ograničen kapacitet), pred- ce “Dalmacija Dugi Rat”, a sportske luke a trafostanice gradskog tipa viđa se dogradnja postojeće mreže kako otvorene za javni promet u Krilu-Jesenice • postojeća mreža ostaje zračna s tim da bi se zadovoljile sve potrebe, te poveziva- i Dugom Ratu. se mreža niskog napona treba temeljiti nje s Općinom Podstrana radi osiguranja na izoliranim vodovima (SKS nadzemni rezervnog napajanja vodom. Vodoopskr- 2.2.2. Elektroopskrba vodovi) postavljenim na betonskim ba omiškog područja (u sklopu kojeg se Općina Dugi Rat je s gledišta elektroener- stupovima. rješava i vodoopskrba Općine Dugi Rat) getskog sustava smještena između grada Na području Općine moguće je korište- je tijekom ljetnih mjeseci na granici ka- Splita kao drugog najvećeg konzumenta nje i drugih, alternativnih izvora energije, paciteta, te u postojećoj situaciji nema u državi i grada Omiša - jakog proizvođač- poput sunčeve. U skladu sa Strategijom prostora za uključenje novih potrošača. kog centra električne energije (HE Zaku- energetskog razvitka Republike Hrvatske, Izgradnji na neizgrađenim površinama čac). Općina se napaja elektroenergijom omogućava se i razvoj plinske mreže na može se pristupiti tek po osiguranju do- iz trafostanica ukupne instalirane snage općinskom području, te gradnja vjetroe- statnih količina vode u vodoopskrbnom 8,39 MVA. Temeljne odrednice dugoroč- lektrana. sustavu. Sustav je nesiguran jer je opskr- ne koncepcije budućeg elektroenerget- ba vodom riješena samo iz jednog smjera skog razvoja Općine Dugi Rat su: 2.2.3. Vodoopskrba pa je u slučaju kvara na sustavu dio Opći- ne bez mogućnosti opskrbe vodom. • postupna realizacija vlastitog sustava Područje Općine se opskrbljuje vodom Planirani radovi na vodoopskrbnom susta- elektroopskrbe kao dijela jedinstvenog putem vodoopskrbnog sustava omiškog vu obuhvaćaju dogradnju sustava vodoop- sustava regionalnog vodovoda kojim se opskr- skrbe visoke zone koji se sastoji od crpne • izgradnja potrebnog broja novih bljuje priobalno područje grada Omiša, stanice Duće i vodospreme Duće, tlačnog elemenata sustava kao rezultat Općina Dugi Rat, područje Srednjih Po- cjevovoda crpna stanica - vodosprema, primjene teritorijalne raspodjele ljica te otoci. S obzirom da se radi o jed-

9 tranzitno-opskrbnog cjevovoda vodo- se da dva budu na sustavu javne odvodnje. točke koje se nalaze na krovu tvrtke „Mes- sprema Duće - Krug - Zeljovići s prekid- Cijelo područje nalazi se izvan vodozaštit- ser“, te druga na krovu zgrade stare Opći- nom komorom u Zeljovićima, nastavak ne zone i označeno je kao manje osjetlji- ne. Također je i u 2014. godini Općina dobi- cjevovoda i povezivanje s vodoopskrbnim vo. Prijamnik pročišćenih otpadnih voda je la financijska sredstva za HotSpot. Sredstva sustavom Podstrane. obalno more, a planira se prvi stupanj pro- su bila namijenjena da se dvije nove loka- Razvoj vodoopskrbe temeljit će se i na čišćavanja na uređaju. cije na području Duća tehnički osposobe za povezivanju cjevovoda Dugog Rata i Područje Duća izgrađen je s primarnom davanje usluge besplatnog pristupa inter- Podstrane u Bajnicama i to starom ce- i djelomično sekundarnom mrežom od- netu. Općina bi trebala ići u smjeru mak- stom i Jadranskom magistralom, predvi- vodnje fekalnih voda, koji je spojen na simalnog iskorištavanja spomenutih sred- đanjem crpne postaje, čime bi se pove- uređaj za pročišćavanje otpadnih voda u stava, s ciljem da se cijela Općina „pokrije“ ćala sigurnost vodoopskrbe općina Dugi Omišu, a područje Dugog Rata i Jesenica bežičnim internetom, što bi predstavljalo Rat i Podstrane. je u postupku projektiranja od strane Hr- iznimnu konkurentsku snagu i doprinijelo vatskih voda, te je odabrano kao optimal- daljnjem razvoju turizma. Prema podacima 2.2.4. Odvodnja no rješenje za mjesto postavljanja uređa- Hrvatske regulatorne agencije za mrežne ja za pročišćavanje otpadnih voda-obalno djelatnosti na najvećem području Općine Sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih područje bivše tvornice „Dalmacija“. pristupna brzina širokopojasnom internetu voda na području Općine nije formiran. je od 2 do 30 MBit/s, osim na području na- Prema Studiji zaštite voda i mora Splitsko- selja Dugi Rat gdje je uglavnom ta brzina dalmatinske županije na kraju planskog 2.2.5. Bežični Internet (Hot- Spot) 30-100 MBit/s i mala područja s pristupnom razdoblja (2025. godina) procjenjuje se da brzinom preko 100 MBit/s. će na ovom području biti broj stanovnika Zahvaljujući Programu Ministarstva turiz- koji se izražava kao ukupni ekvivalent sta- ma naziva „Hotspot “ osiguran je 2.3. Povijesna i kulturna novnika (ES) priključen na sustavu 11.128 slobodni pristup internetu na području dobra - stalno stanovništvo 5.104, povremeno sta- Općine. Kao turistička destinacija općina se novništvo 1.000, turizam 4.824, industrija natjecala i dobila 2013. godine bespovrat- Povijesna i kulturna dobra nisu samo vri- 200. Od tri naselja u našoj Općini planira na sredstva za postavljanje dvije pristupne jednost koja govori o dugoj tradiciji nase-

10 ljenja ovog prostora, ona su i potencijal Duća • Jesenice - kuća crkovinarstva župske za razvoj turističke ponude. Na području • Sustipan antički lokaliteti - arheološki crkve sv. Roka (blagajna) Općine kulturna dobra su: ostaci koji pripadaju rimskom naselju • Jesenice - stara župska kuća pored • Crkva sv. Maksima Nareste iz I st. po. Kr. Nalaze se na crkve sv. Roka • Crkva sv. Stjepana i Antuna položajima oko groblja na polju, • Crkva sv. Petra - Sumpetar 1) Arheološka baština Soline, Trstenik, Gradišćina, Strinčine, • Crkva sv. Roka - Jesenice i Greben • Crkva Velike Gospe - Krug • Veliki ostrog - prapovijesna gomila • Ostaci vile rusticae - uz Jadransku • Crkva sv. Ante - u Zeljovićima formirana kao polukružni kameni magistralu, uzidani ulomci mozaika • Crkva Gospe od začeća - Jesenice nasip obrambenog karaktera za zaštitu • Bajnice - Križice, ostaci ranoromaničke • Crkva Gospe od snijega - iznad Duća puta u Srednja Poljica na Primorskoj crkve sv. Mojsija (Stomorica) Kosi, sjeverozapadno od Jesenica • Ostaci ranokršćanske bazilike - na • Crkva sv. Ante Padovanskog - sa • „Turska peć“ - mala i velika pećina groblju Sustipan u Jesenicama zvonikom u Starim Dućama iznad Zeljovića koje su naseljene u • Sumpetar - ostaci ranokršćanske crkve • Crkva sv. Marka - s grobljem kraj Duća mlađem paleolitiku te crkve i samostana iz XI. Stoljeća • Crkva sv. Ivana - iznad Malog Rata • Barića gradina - prapovijesna gradina iznad „Turskih peći“ 2) Povijesno graditeljska cjelina • Babin kuk - prapovijesna gradina kod • Jesenice - etnografska cjelina crkve sv. Marka u Dućama • Zeljovići - etnografska cjelina • Jurišića gradina - iznad crkve sv. Marka • Krug - cjelina središnjeg sklopa sela u Dućama (Kadići) • Duge gomile - prapovijesni granični • Duće - cjelina sela nasip koji se proteže od crkve sv. 3) Povijesni sklop i građevina Marka do uvale Orij kod Dugog Rata • Iznad Kruga - kuća crkovinarstva • Zavod - prapovijesna gomila na sv. Maksima („na Batoviće“) najvišem vrhu Primorske kose iznad

11 2.4. Stanovništvo Općine 2.4.1. Demografska situacija Prema popisu stanovništva iz 2011. g. u Općini Dugi Rat živjelo je 7.092 stanovnika. Od toga 49,26% čine muškarci, odnosno 3.494 stanovnika, te 50,73% žena, odnosno 3.598. U odnosu na prethodni popis stanovništva iz 2001. godine, broj stanovnika je manji za 208, odnosno 2,93%.

Stanovništvo Općine Dugi Rat ukupno = 7.092 stanovnika

Muškaraca Žena 49% 51%

2011.

12 Najveći broj muškaraca također pripada grupi mlađe životne dobi, odnosno od 15-29 godina starosti (21,75%), dok najmanji broj njih spada u grupu od 60-64 godine starosti (5,38%). Prosječna starost u Općini Dugi Rat je 38,7 go- dina, od toga muškarci 37,8 godina, a žene 39,5 godina. U odnosu na popis iz 2001. godi- ne prosječna starost se povećala za 3,9 godina, od toga kod muškaraca 3,5 godina, dok je kod žena porasla za 4,4 godine. Udio radno sposob- nog stanovništva u ukupnom stanovništvu iznosi 68,29%, što je u usporedbi s 2001. godinom po- većanje za 3,55% . Prirodni prirast u Dugom Ratu u 2011. godini je pozitivan a sklopljeno je ukupno 28 brakova od kojih je 6 razvedeno.

Najveći broj žena je mlađe životne dobi, odno- Izvor: www.dzs.hr sno od 15-29 godina starosti(18,95%), dok ih najmanje ima u grupi od 60-64 godine starosti (6,25%).

13 2.4.2. Tržište rada Udio visokoobrazovanog stanovništva 50%. U Hrvatskoj je 54,8% stanovništva u ukupnom broju nezaposlenih iznosi starije od 19 godina u skupini sa završe- Najviše zaposlenih radi u trgovini na veli- 14,62% (prvi stupanj fakulteta, te akade- nom srednjom školom. Također se uoča- ko i malo i na poslovima popravka motor- mija, magisterij i doktorat). va nejednolika prostorna raspodjela tih nih vozila i motocikala, njih 425, odnosno Najveći broj nezaposlenih je starosti 20-24 udjela po Hrvatskoj. Ukupno u Hrvatskoj 18,4%. Zatim slijede prerađivačka indu- godine (14,62%), te od 55 do 59 godina 17,6% stanovništva starijeg od 19 godina strija i prijevoz. (13,98%) što predstavlja problem jer se te ima visoki stupanj obrazovanja. Zamjetan Nezaposlenost je od 2012. do 2015. godi- osobe teško zapošljavaju. je veći udio visokoobrazovanih u urbanim ne smanjena za 21,82%. Povećanje zapošljavanja je jedan od naših sredinama. Tu se posebno ističe grad Za- Od ukupnog broja nezaposlenih najve- najvažnijih ciljeva. U narednim godinama greb, u kojem je 30,8% visokoobrazova- ći broj njih ima završenu srednju školu želimo povećati broj zaposlenih osoba, nih, s užim centrom kao najobrazovani- (79,03%), te osnovnu školu (15,25%). jačajući turizam te uz pomoć jom sredinom u Hrvatskoj. Zanimljivo je programa stručnog osposoblja- pogledati i detaljniju strukturu visokoo- Tržište rada vanja i prekvalifikacija. brazovanih. Na razini Hrvatske stručni stu- diji doprinijeli su s 35,6% visokoobrazova- 2.4.3. Obrazovanje nih, sveučilišni studiji doprinose 62,4%, a 2.500 Ukupno u Hrvatskoj 27,4% sta- doktorati 2%. Stanovnici s doktoratima 2.000 novnika starijih od 19 godina su najobrazovaniji dio stanovništva i go- tovo u potpunosti je koncentriran u većim 1.500 Zaposleni ima samo završenu osnovnu gradskim sredinama. Zabrinjavajuće je da Nezaposleni školu ili je bez osmogodišnje 1.000 osnovne škole. Međutim, taj pritom na grad otpada 60% tih 500 udio nije jednoliko raspoređen doktorata, dok, za usporedbu, ukupnoj po Hrvatskoj, a uz to postoji i populaciji Hrvatske iznad 19 godina Za- 0 3 Zaposleni Nezaposleni znatan broj ruralnih sredina u greb doprinosi s 18,7%.

Stopa zaposlenosti u Općini iznosi 32,57%. kojima se taj udio penje i preko 3 www.iszd.hr

14 Relativno mali broj je stanovnika Opći- OŠ Jesenice bila druga najuspješnija škola Obrazovanje Ukupno % ne bez završene škole, a ukupno je 2011. u Splitsko-dalmatinskoj županiji u priku- SŠ za zanimanja do 3 bilo 14 nepismenih osoba, odnosno 0,2% pljanju otpadnog papira i kartona. g. i škola za KV i 1695 31,9 odraslih stanovnika. Škola ne raspolaže sa sportskom dvora- VKV radnike Općina Dugi Rat ima jednu osnovnu ško- nom koja bi služila za potrebe škole i re- SŠ za zanimanja u lu, “Jesenice” koja ima i jednu područnu kreacije. trajanju od 4 i više 1474 27,7 god. školu u Krilu Jesenice. Na području Opći- Područna škola Krilo nije u upotrebi u gra- 1044 19,6 ne nema organiziranih srednjih škola. đevinskom smislu. Zgrada škole u Jeseni- Osnovna škola Davne 1867. godine počela je redovita cama ne zadovoljava planiranu potrebu Fakulteti, akademije, 413 7,7 pouka djece s područja Jesenica, a prvi školstva za jednosmjenskim radom. Nada- magisterij, doktorat učitelj bio je Stjepan Stazić podrijetlom iz lje što se vrtića tiče, Općina ne raspolaže Viša škola, Doca. Nastava se odvijala u privatnim ku- s dodatnim prostorijama u kojima bi se I. Stupanj fakulteta 7,5 ćama, selilo se iz jedne u drugu. Nije bilo 401 mogao organizirati rad vrtića koji je nužan i stručni studij klupa, sjedilo se na škrinjama, a nije bilo zbog velikog broja djece predškolske dobi. Gimnazija 247 4,6 ni dovoljno pribora za pisanje. Temelj- Općina je mala, ali natalitetom premašuje ni kamen školske zgrade u Jesenicama Bez škole i prosjek u Republici Hrvatskoj potreba za nezavršena osnovna 36 0,67 postavljen je 1900. godine. Tada je ško- dječjim vrtićima stalno raste. Općina ima škola la brojila 190 učenika, pretežno muških. jedan vrtić, osnovan 1961. godine, glavna Obrazovanost stanovnika Dugog Rata U toj zgradi nastava se odvijala do 1971. zgrada vrtića smještena je u Dugom Ratu Izvor: www.dzs.hr godine. Kako se stanovništvo selilo bliže s dodatnim skupinama u prostorijama Op- moru, godine 1916. počela je raditi škola ćine, te u Krilu Jesenice. O našim najmla- na Malom Ratu koju je prve školske godi- đima brine se 15 odgojiteljica, ravnateljica, ne pohađalo 53 učenika i to 27 dječaka i pedagoginja, viša medicinska sestra i šest 4 26 djevojčica. osoba kao tehničko osoblje. Za istaknuti je da je 2010. i 2011. godine

4 http://os-jesenice-dugirat.skole.hr/

15 2.5. Gospodarstvo Općine

2.5.1. Malo i srednje poduzetništvo Na području Općine Dugi Rat djeluje 177 aktivnih subjekata. Među 10 po- duzeća s najvećim prihodima, najviše je poduzeća čija je djelatnost nespe- cijalizirana trgovina na veliko ali i poduzeća koja se bave proizvodnjom. Među 10 poduzeća s najvećim brojem zaposlenih, najviše je poduzeća čija je djelatnost pomorski i obalni prijevoz putnika. Od ukupno 177 poduzeća, najveći broj poduzeća obavlja djelatnost trgo- vine na veliko i malo, njih 42, zatim djelatnost prijevoza i skladištenja - 37 poduzeća, prerađivačka industrija 23 poduzeća, građevinarstvo 21 podu- zeće, itd. Također, na području Općine djeluje i 220 obrtnika. Od ukupnog broja, njih 76 djeluje, odnosno posluje sezonski njih 56 se isključivo bavi djelat- nošću pomorskog prijevoza putnika, u kojem najznačajniju ulogu zauzima mjesto Jesenice (Krilo), koje prema nekim procjenama zapošljava do 1.000 ljudi, velikim dijelom mladih s područja Općine5. Na području Krila Jesenica pretpostavlja se da ima čak 150 brodova kojima upravlja šezdeset obitelji. Samo ih je u zadnjih desetak godina izgrađeno između 50-60 novih i svi su uglavnom luksuzni, prilagođeni zahtjevima tu- rističke djelatnosti. Mještani Krila žive isključivo od privatnog brodarstva i seoskog turizma, gotovo jedinih gospodarskih djelatnosti za koje su tra- dicionalno vezani. U mjestu djeluje i Hrvatska udruga privatnih brodara6. 5 www.hgk.hr, www.or.minpo.hr 6 http://www.agroklub.com/ 16 Broj Poduzeća Broj zaposlenih (cca)

1. 1. 2. 3. 2. 4. 5. 3. 6. 7. 4. 8. 9. 5. 10. 11. 6. 12. 13. 7. 14. 15. 8. 16. 0 5 10 15 20 25 30 35 40 45 50 0 20 40 60 80 100 120 140 160 180

1. Umjetnost, zabava i rekreacija 1. Ostale uslužne djelatnosti 2. Obrazovanje 2. Umjetnost, zabava i rekreacija 3. Djelatnost zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 3. Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 4. Obrazovanje 4. Informacije i komunikacije 5. Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 5. Prijevoz i skladištenje 6. Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 6. Građevinarstvo 7. Poslovanje nekretninama 8. Informacije i komunikacije 7. Prerađivačka industrija 9. Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane i pića 8. Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 10. Prijevoz i skladištenje 11. Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala 12. Građevinarstvo 13. Opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te DJELATNOSTI sanacije okoliša 14. Prerađivačka industrija 15. Rudarstvo i vađenje 16. Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo Izvor: www.hgk.hr

17 2.5.2. Poljoprivreda Prema aktualnim podacima iz Savjetodavne službe - Podružnica Omiš, na području naše Općine upisano je oko 125 poljoprivrednih gospodar- stava u Upisnik PG-ova, a ukupna površina korištenog poljoprivrednog zemljišta na području Općine iznosi oko 65 ha. Na više od 90% te povr- šine nalaze se maslinici. Nekada je uzgoj ovih, ali i drugih kultura bio intenzivniji, stoga je revi- talizacija zanimljiva ne samo kao povećanje poljoprivredne proizvodnje, već i kao oplemenjivanje krajobraza i s njim povezane turističke ponude. U ovom kontekstu zanimljiv je podatak da su već neka gospodarstva iz naše Općine uspjela povući sredstva iz IPARD-programa Europske Unije.

Voćnjaci 4% Oranice 3% Livade i pašnjaci 1% Vinogradi 1%

Maslinici 91%

7 http://www.savjetodavna.hr/

18 2.6. Turizam Općine Dugi svih potencijala i prilika koje vidimo i u nje zadanih ciljeva, potrebno je provesti Rat turističkim zonama TZ Dalmacija s lukom određene mjere na lokalnoj razini kako bi nautičkog turizma, TZ Dugi Rat (Samački se unaprijedio cijeli sustav koji treba biti u 2.6.1. Analiza hotel), TZ Golubinka, TZ ex. Odmaralište funkciji razvoja turizma, a s njim i život i Zenica, TZ Duće i TZ Duće Kava. Temelj standard ljudi u Općini. U nastavku prikaz Smjer turizma Općine treba ići u pravcu uspjeha u turizmu nije samo ponuda do- analize turizma u brojkama. korištenja snaga koje posjedujemo, te bre usluge i proizvoda, već za postiza-

Broj gostiju u Općini Dugi Rat 2015. Broj noćenja u Općini Dugi Rat 2015.

35000 250000 30000 35.382 245.750 200000 25000 u j i t s 20000 150000 o g

j o r 15000 100000 B 10000 1.623 50000 11.962 5000

0 0 domaći strani domaći strani

Izvor: Turistička zajednica općine Dugi Rat

19 Od ukupno 37.005 dolazaka, što je porast Promet turista po mjestima u Općini Dugi Rat od 8% u odnosu na prethodnu godinu, Gosti Broj Smještaj Broj čak 95,61% su ostvarili strani turisti, dok je ostalih 4,39% dolazaka ostvarili doma- Duće turisti 25.719 sobe 1.531 ći turisti. Najveći broj noćenja su također noćenja 178.940 postelje 4.494 ostvarili strani turisti, 245.750 od ukupno 257.712 noćenja ili 95,36%. Dugi Rat turisti 5.975 sobe 336

Mjesto Duće ostvaruje najveći broj noće- noćenja 42.803 postelje 1.085 nja, gdje je 25.719 turista ostajalo prosječ- Jesenice turisti 5.311 sobe 294 no 7 noći. Mjesto Dugi Rat posjećuje više turista od Jesenice, njih 5.975. noćenja 35.969 postelje 994

UKUPNO turisti 37.005 sobe 2.161 Najviše soba i postelja nalazi se u Dućama noćenja 257.712 postelje 6.573 (71% od ukupnog broja soba i 68% poste- lja), čime se samo potvrđuje prethodni po- datak da je Duće najrazvijenije turističko mjesto u Općini. 2015 od toga u Najviše soba i postelja se nalaze u kućan- Hoteli (2) Kampovi (15) Kućanstva Ostali objekti stvima (privatni smještaj), zatim u kampo- vima, kojih je ukupno oko 15 na području sobe 29 158 1.791 183 Općine. postelje 55 474 5.570 474 Relativno je malen broj soba i postelja u hotelima, razlog tome je što se na područ- Izvor: Turistička zajednica općine Dugi Rat ju Općine nalaze samo dva manja hotela,

20 jedan s 3, a drugi s 4 zvijezdice. U planu 2.7. Lokalna samouprava i prihodi od poreza i prirez na dohodak u je izgradnja dodatnog hotela visoke kate- 2016. godini, u odnosu na 2013. poveća- gorije u mjestu Duće-Luka. 2.7.1. Proračun Općine li za 27,5% dok se prihod od administra- I u 2015. godini nastavljen je kontinuiran tivnih pristojbi i po posebnim propisima Od 2009. godine, sukladno Zakonu o pro- broj dolazaka i noćenja tradicionalnih smanjio za 56%, a komunalni doprinosi i računu (Narodne novine, broj 87/2008) emitivnih tržišta na području Općine Dugi naknade smanjili su se za 49%. gradovi i općine, prilikom izrade prora- Rat. Najveći broj turista došao je iz Češ- U nastavku je pregled prihoda i rashoda čuna, osim općeg i posebnog dijela, tre- ke, Poljske, Slovačke i Njemačke a najviše poslovanja Općine Dugi Rat u razdoblju baju izraditi i plan razvojnih programa se zadržavaju turisti iz Njemačke, Poljske 2013.-2016 i Posebni dio proračuna po što predstavlja planirane investicijske ras- Češke i Slovačke. programima za isto razdoblje. hode za naredne tri godine. Izmjenama i dopunama Zakona o proračunu iz 2012. 2.6.2. Turističke manifestacije godine (Narodne novine, broj 136/2012) Najznačajnije manifestacije u sklopu Du- planovi se izrađuju na način da se uključe goratskog ljeta su: „Festival poljičkog razvojni ciljevi i prioriteti lokalne samou- soparnika“, „Dan pobjede i domovinske prave, povezani s programskom i orga- zahvalnosti“ i „Međunarodni festival fol- nizacijskom klasifikacijom proračuna. Ta klora“, a osim toga svakako treba spome- poveznica, sadržana u ovoj Strategiji ra- nuti i „Dalmacija Ultra Trail“ i „Jesenice zvoja je i osnova za korištenje sredstava treking“. Blagdan Svetog Josipa, zaštit- iz fondova Europske unije. Strateški ciljevi nika Općine Dugi Rat i Dan Općine Dugi i prioriteti na lokalnoj razini trebaju biti Rat obilježava se 19. ožujka. Manifestaciji usklađenost s regionalnim i nacionalnim „Festival poljičkog soparnika“ dodijeljena ciljevima razvoja. je potpora od strane Turističke zajednice Analizom prihoda i rashoda naše Općine Splitsko-dalmatinske županije za organi- može se vidjeti da su se prihodi od poreza zaciju spomenute manifestacije.

21 20,000 Prihodi od poreza 10,000 18,000 9,000 16,000 UKUPNI RASHODI 8,000 14,000 Porez i prirez na dohodak POSLOVANJA 7,000 12,000 6,000 Rashodi za zaposlene 10,000 5,000 Prihodi od admin. pristojbi 8,000 4,000 Materijalni rashodi i po poseb. propisima 3,000 6,000 4,000 2,000 Rashodi za usluge 1,000 Komunalni doprinosi 2,000 i naknade 0,000 0,000 2013 2014 2015 2016 2013 2014 2015 2016

Prihodi Općine Dugi Rat 2013.-2016. Rashodi Općine Dugi Rat 2013.-2016.

22 2.7.2. Socijalno osjetljive sti zbog neke kronične bolesti, invalidno- gađanjima i imaju ograničenu moguć- skupine i socijalna politika sti ili starosti, odnosno da im je otežano nost prilagodbe kulturološkim normama. funkcioniranje u svakodnevnom životu. Opredijeljenost Općine da jača socijalnu Briga o socijalno osjetljivim skupinama je Ranjive skupine (Sirković i suradnici, politiku ogleda se i u povećanju prora- važan dio politike Općine. U popisu sta- 2013.) definiraju se kao grupe s poveća- čunskih sredstava Općine za socijalnu skrb novništva 2011. godine 945 osoba se u nim rizikom ranjivosti, osjetljivosti koje u visini od 13% (2013./2016.) i sada iznosi Općini izjasnilo kao osoba koja ima teš- su podložne utjecaju okoline, imaju više 7,1% svih rashoda poslovanja. koća u obavljanju svakodnevnih aktivno- potreba, teže sudjeluju u društvenim do-

10,000 8,000 6,000 4,000 2,000 0,000 .. ... I L ...... I R U JE I P U U T IV E I A T R C G OS 2013 L O AN I U G A AT U P L I K K Š OV S AT JE U U K U ARA I MA JE 2014 E E RAZ E Z OB B B OŽ B E P RI OB J RE RE OB RE U I T JA AN OT 2015 OT P OJ OD OT P A P OJ AV E E T E V N N I N RADN ODG T SOCIJALNA SRB I NOVČA.. G 2016 AV AV AŠ AV RAZ IZ ODRŽ J J Z J

Posebni dio proračuna po programima

23 2.7.3. Udruge civilnog društva 10. Ostale potrebe 1. Pomoć za 2.Potpora u području novorođenče nadarenim Na područj Općine djeluje ukupno 54 socijalne skrbi 8% učenicima udruga: 11% i studentima 6% 1. UDRUGA HRVATSKIH DRAGOVOLJACA DOMOVINSKOG RATA OPĆINE DUGI RAT 3. Potpora za 2. UDRUGA "TVORNICA" DUGI RAT školske udžbenike 3. UDRUGA KUHARA "DALMATINSKA 6% ŠPICA" 9. Subvencije 4. UDRUGA VJERNOST pokaznih karata 28% 4. Jednokratne 5. KICK-BOXING KLUB "DALMACIJA" novčane pomoći 6. KULTURNO UMJETNIČKO DRUŠTVO 20% "DALMACIJA" DUGI RAT 7. RUKOMETNI KLUB "HRVATSKI DRAGOVOLJAC" 8. RONILAČKI KLUB " JADRAN" 9. POLJIČKA LIKOVNA UDRUGA "KRUG" 10. POMORSKO RIBOLOVNO ŠPORTSKO DRUŠTVO "ORIJ" 5. Pomoć za ogrjev 11. KLUB MLADEŽI "KRILO JESENICE" 8. Redovna 0% djelatnost udruga 6. Božićnica umirovljenicima 12. MALONOGOMETNI KLUB "BAJNICE" socijalne skrbi 4% 13. VATERPOLO KLUB "KORENAT" 15% 7. Pomoć Hrvatskim 14. ŠPORTSKA UDRUGA "VEZIKA" ratnim vojnim invalidima 15. ŠPORTSKO DRUŠTVO "JESENICE" 2% 16. UDRUGA DRAGOVOLJNIH DAVATELJA KRVI "DUGI RAT" Proračunska sredstva Općine Dugi Rat namijenjena programima socijalne pomoći i skrbi

24 17. UDRUGA ZA ISTRAŽIVANJE I EKSPANZIJU 31. MOLITVENA ZAJEDNICA SV. JOSIP 45. BOĆARSKI KLUB “JESENICE” SVIJESTI “AGRONAUTI” 18. DOBROVOLJNO VATROGASNO DRUŠTVO 32. KLUB RUKOMETA NA PIJESKU “DUGI 46. “AERO KLUB DELTA FLY” “DALMACIJA” RAT” DUGI RAT 19. STOLNOTENISKI KLUB “ORKAN” 33. HUMANITARNA UDRUGA TALAJA 47. KLUB TAJLANDSKOG BOKSA “DALMACIJA” 20. STRELJAČKI KLUB “ORKAN” 34. UDRUGA “VIRUS” 48. UDRUGA ZA PROMICANJE TURIZMA “CROJETSETT” 21. ŠPORTSKO RIBOLOVNI KLUB “ORKAN” 35. UDRUGA TURISTIČKIH VODIČA 49. KLUB BORILAČKIH VJEŠTINA “VIRTUS” ASPALATHOS 22. KUGLAČKI KLUB “ORKAN” 36. NOGOMETNI KLUB “ORKAN” 50. STRELIČARSKO - STRELJAČKO DRUŠTVO “VUK” 23. ŠPORTSKO NAUTIČKO - RIBOLOVNO 37. ŠPORTSKO NAUTIČKO RIBOLOVNO 51. MALONOGOMETNI KLUB “SVETI JOSIP” DRUŠTVO “LUKA” DRUŠTVO “SVETI PETAR” 24. BOĆARSKI KLUB “HRVATSKI 38. PAINTBALL KLUB DROM 52. DRUŠTVO PRIJATELJA HAJDUKA DUĆE DRAGOVOLJAC” 25. UDRUGA MALIH DIONIČARA 39. TRADICIJSKA UDRUGA “BAJSO” 53. MALONOGOMETNI KLUB “ DUĆE” “DALMACIJA” D.D. DUGI RAT 26. RUKOMETNI KLUB “ORKAN” DUGI RAT 40. KLUB MLADEŽI “ KRILO” 54. UDRUGA SUVLASNIKA-STANARA ZGRADE “TRG KRALJA TOMISLAVA 9” 27. HRVATSKA UDRUGA PRIVATNIH 41. UDRUGA IZVIĐAČA “DUGI RAT” Izvor: http://registri.uprava.hr/ BRODARA 28. ŠPORTSKO NAUTIČKO RIBOLOVNO 42. ŠPORTSKO -NAUTIČKO RIBOLOVNO DRUŠTVO “DUĆE” DRUŠTVO “PORAT” 29. UDRUGE ZA OČUVANJE I UREĐENJE 43. POMORSKO - ŠPORTSKO DRUŠTVO STARIH SELA JESENICA “JESENICE” “KRILO” - KRILO 30. JEDRILIČARSKI KLUB “ORIŠAC” - DUGI RAT 44. MOTO KLUB “REBORN”

25 Općina Dugi Rat se pridružila lokalnoj ak- sebno Dobrovoljno Vatrogasno Društvo s u ljetnom periodu i angažman većeg broja cijskoj grupi u lipnju 2015. godine, (LAG) područjem požarne odgovornosti u općini sezonskih vatrogasaca. Primjer je izvješće iz „Adrion“ koja djeluje na području 3 grada Dugi Rat. U cijelom tom proteklom razdo- 2013. godine u kojem se navodi 107 inter- i 16 općina te broji nešto manje od 73.000 blju Društvo nije nikad prestalo s radom niti vencija u kojima je učestvovao 1.251 vatro- stanovnika. LAG je osnovan s ciljem pri- je ono ikad bilo dovedeno u pitanje, mada gasac i utrošeno je 3.675,45 sati rada, kao i preme područja za korištenje Programa je bilo velikih izazova i problema koji su prijevoz vode sa preko 400 cisterni. ruralnog razvoja 2014.-2020., očuvanja prevladani zajedništvom, upornošću i pro- Najveći problemi Društva su održavanje vo- tradicije, prirodne osobitosti, kulturne i fesionalnošću. Operativni članovi društva zila koja su uglavnom dosta stara, te nea- povijesne baštine te izgradnje prepoznat- sudjelovali su na svim velikim požarima od dekvatan prostor, odnosno potreba izgrad- ljivosti identiteta ovog kraja. Vidi: www. Zadra do Dubrovnika uključujući i otoke, te nje novog vatrogasnog doma. lag-adrion.hr su se istakli u mnogim akcijama osobito na Pelješcu i Hvaru 1998. i 1999. godine i bili nagrađivani i odlikovani od samog držav- 3. SWOT ANALIZA OPĆINE 2.7.4. Zaštita i spašavanje nog vrha. Snage koje Općini daju najveće moguć- U spomen na člana DVD-a Zdravka Rake- Na području Općine djeluje Dobrovoljno nosti za uspjeh su područje, resursi i lu-Bembu koji je izgubio život gaseći požar vatrogasno društvo “DALMACIJA” Dugi sposobnosti na koje se može osloniti u na Korčuli, Društvo organizira memorijalni Rat. razvoju. Od svih za izdvojiti su ljudski malonogometni turnir vatrogasnih ekipa. Društvo je osnovano 1938. godine kao In- potencijali, tradicija i prirodna ljepota. dustrijska Vatrogasna četa tvornice “LA Najvećim uspjehom u radu Društvo sma- Slabosti ukazuju na sve ono što ograni- DALMATIENNE” i tako djeluje sve do 1984. tra stalno pritjecanje mladih ljudi i stalno čava ili onemogućuje razvoj. Svakako godine kada prelazi u teritorijalno Dobro- usavršavanje članova koji polažu tečaj za is- smatraju se važnim one slabosti koje se voljno vatrogasno društvo bivše općine pitanog vatrogasca. Vatrogasno društvo u odnose na mlade, jer su ljudi osnova sva- Omiš. Nakon što je osnovana općina Dugi potpunosti ispunjava svoju zadaću na svim kog razvoja.Od prilika koje bi se mogle Rat, DVD “DALMACIJA” izlazi iz Vatro- područjima zaštite ljudi i imovine, osobito iskoristiti za jačanje snaga i smanjenje gasne zajednice općine Omiš i postaje za- ističući provođenje plana zaštite od požara slabosti Općine su rastući broj visokoo-

26 brazovanog stanovništva, dobar smještaj Nepovoljna starosna struktura stanov- ugroziti razvoj Općine, smanjiti snage i u prostoru i mogućnost razvoja selektiv- ništva i neriješeno pitanje tvornice „Dal- povećati slabosti. nih oblika turizma. macija“ osnovne su prijetnje koje mogu

SNAGE SLABOSTI • Turistička tradicija i potencijal za razvoj posebnih oblika turizma (ruralni, • Nedostatan broj predškolskih i obrazovnih ustanova aktivni, gastro) • Mali broj hotelskog smještaja • Tradicija brodarstva odnosno nautičkog turizma kao brend – potencijal za • Odlazak mladog visokoobrazovanog stanovništva u druge gradove, države daljnji razvoj • Nedovoljno opremljena zdravstvena ustanova • Ljepota i bogatstvo prirodnih resursa i povijesne baštine kao potencijal za • Nedostatak politike za uključivanje socijalno osjetljivog stanovništva razvoj turizma • Nedovršenost kanalizacijske infrastrukture • Poznata turistička manifestacija Festival „Poljičkog soparnika“ • Velika površina neobrađenog poljoprivrednog zemljišta • Stabilna politička vlast i dobra suradnja sa susjednim općinama i drugim tijelima • Usitnjenost poljoprivrednih posjeda i nedovoljna suradnja i volja za udruživanjem kapaciteta • Veliki broj udruga i uključenost mladih • Industrijska zona nije u Prostornom planu • Dobra prometna povezanost • Veliki potencijal za ulaganje u turističke zone

PRILIKE PRIJETNJE • Ulaskom Hrvatske u EU lakši pristup sektorskim tržištima • Jaka turistička konkurencija • Korištenje EU fondova kao doprinos razvoju Općine i otvaranje radnih • Kriza i recesija u gospodarstvu mjesta • Dolazak jeftinije radne snage iz drugih zemalja • Rastući broj visokoobrazovanog stanovništva koji bi mogao ostati • Česte promjene zakona na nacionalnoj razini i time nemogućnost • Blizina grada Splita – dobar položaj dugoročnog planiranja • Izgradnja zaobilaznice Trogir – Omiš (rasterećenje prometa tijekom • Promjena politike EU fondova (npr. smanjivanje sredstava) sezone) • Ukidanje općina ili njihovo spajanje • Pokretanje poduzetničkih pothvata • Zagađenje okoliša - imidž bivše tvornice „Dalmacija Dugi Rat“ i ne nalazak • Izgradnja šetnice uz more i potencijal produženja turističke sezone rješenja za prostor • Decentralizacija državne uprave

27 SWOT matrica Općine Dugi Rat pokazuje određene snage i prilike koje Općina može VIZIJA iskoristiti kako bi dodatno potakla svoj ra- zvoj i napredak, uz istodobno sprječavanje    i umanjenje gore navedenih slabosti i pri- jetnji. CILJ 1. CILJ 2. CILJ 3. Konkurentno Razvoj ljudskih Održivo upravljanje diversificirano resursa podizanje prirodnim resursima tehnološki napredno razine zaposlenosti i zaštita okoliša 4. VIZIJA I STRATEŠKI i socioekološki i socijalne kohezije CILJEVI održivo gospodarstvo uz opći rast usmjereno rastu društvenog Vizijom Općine određuje se buduće stanje standarda lokalnog standarda koje se želi postići zacrtanim ciljevima, od- stanovništva nosno vizija je vodilja koja je usmjerena u ostvarivanju spomenutih ciljeva. Vizija Kako smo izradili našu Strategiju razvoja: Općine Dugi Rat glasi: „Općina visokora- zvijenog turizma i lokalnog gospodarstva, Razvojne s kvalitetnim uvjetima za život i rad njenih potrebe Vizija Prioriteti ljudi.“ Analiza SWOT stanja analiza Vrijednosti i    Ciljevi  mjere Razvojni potencijali

Zajednički rad zajednice: analiza stanja, partnerske konzultacije i oblikovanje strategije

28 Vrijednosti za koje se zalažemo i koje ra- VIZIJA - Općina visokorazvijenog turizma i lokalnog gospodarstva, s kvalitetnim zvijamo u Općini su: uvjetima za život i rad njenih ljudi • Lokalno zajedništvo Dugi Rat 2016. - 2020. • Učinkovita lokalna samouprava • Održiv razvoj VRIJEDNOSTI Jedna od glavnih uloga lokalne samou- Lokalno zajedništvo Učinkovita lokalna samouprava Održiv razvoj prave je raditi skupa da se zadovolje po- PODRUČJA DJELOVANJA trebe Općine. Želi se povećati učinkovitost lokalne samouprave, ojačati je sinergijom Gospodarstvo Lokalna zajednica Prirodni resursi s gospodarskim i civilnim sektorom. Time Ciljevi i prioriteti razvoja želimo postići djelotvornost lokalne samo- Cilj 1. Konkurentno diversificirano tehnološki napredno i socioekološki održivo uprave kao rezultata demokratskog pri- gospodarstvo usmjereno rastu standarda lokalnog stanovništva stupa. Uključivost se ne smatra obvezom Cilj 2. Razvoj ljudskih resursa podizanje razine zaposlenosti i socijalne kohezije uz nego prilikom za postizanje vizije razvoja opći rast društvenog standarda Općine. Tako tako će se ojačati moralnu dimenziju društvenog sustava, povećati Cilj 3. Održivo upravljanje prirodnim resursima i zaštita okoliša konkurentnost Općine te razvijati koncept Plan provedbe održivosti. 1. Praćenje ostvarenja ciljeva i prioriteta Održivost je način života, način kako da 2. Izvještavanje se ostane na ovom prostoru i da se pre- da generacijama koje dolaze poslije: vital- no gospodarstvo, ljudi koji žive od svoga rada, pomaganje onima kojima je pomoć potrebna uz poštivanje prirodnog okruže- nja.

29 5. PRIORITETI I MJERE Mjera 1.1. Proširenje gospodarske zone Glavica Aktivnosti provedbe: • Proširenje zone za dodatna cca 4 ha CILJ 1. KONKURENTNO DIVERSIFICIRANO • Infrastrukturno uređenje zone TEHNOLOŠKI NAPREDNO I SOCIOEKOLOŠ- • Stavljanje u funkciju zone KI ODRŽIVO GOSPODARSTVO USMJERE- Nositelj: Općina Dugi Rat NO RASTU STANDARDA LOKALNOG STA- NOVNIŠTVA Izvori financiranja: Proračun Općine, Županije, Države, EU fondovi

Prioritet 1. Razvoj malog i srednjeg podu- Mjera 1.2. Izgradnja turističkih zona na području Općine zetništva Aktivnosti provedbe: • Infrastrukturno uređenje zone • Stavljanje u funkciju zone Nositelj: Općina Dugi Rat/Privatni investitori Izvori financiranja: Proračun Općine, Županije, Države, EU fondovi

Prioritet 2. Razvoj turizma visoke kvalitete Mjera 2.1. Izgradnja/nadogradnja, te proširenje luke Krilo Aktivnosti provedbe: • Izgradnja luke otvorene za javni promet • Proširenje luke na 200 vezova • Poslovi nasipavanja • Opremanje luke javnom rasvjetom, elektro-energetskom mrežom, vodovodnom mrežom te hidrantskom mrežom • Postavljanje opskrbnih ormarića • Postavljanje sidrenih sustava Nositelj: Općina Dugi Rat Izvori financiranja: Proračun Općine, Županije, Države, EU fondovi, Žup. luč. up. 30 Mjera 2.2. Izgradnja sportske luke na području Duće - Vavlje Aktivnosti provedbe: • Izgradnja sportske luke kapaciteta do 50 vezova • Poslovi nasipavanja • Opremanje luke javnom rasvjetom, elektro- energetskom mrežom, vodovodnom mrežom te hidrantskom mrežom • Postavljanje opskrbnih ormarića Nositelj: Općina Dugi Rat Izvori financiranja: Proračun Općine, Županije, Države, EU fondovi

Mjera 2.3. Izgradnja luke Bajnice Aktivnosti provedbe: • Izgradnja luke otvorene za javni promet kapaciteta do 70 vezova • Poslovi nasipavanja • Opremanje luke javnom rasvjetom, elektro- energetskom mrežom, vodovodnom mrežom te hidrantskom mrežom • Postavljanje opskrbnih ormarića Nositelj: Općina Dugi Rat Izvori financiranja: Proračun Općine, Županije, Države, EU fondovi Slika: TZ Općine Dugi Rat

31 Mjera 2.4. Eko-etno sela Jesenice/Zeljoviće/Krug Aktivnosti provedbe: • Izrada projektne dokumentacije uređenja pristupnih putova i cesta • Izrada investicijsko-tehničke dokumentacije za obnovu postojećih i izgradnja novih infrastrukturnih priključaka • Izrada projekta modela upravljanja i revitalizacije eko-etno sela • Kupnja objekta s namjerom preuređenja u eko-etno zbirka-muzej • Izgradnja vodoopskrbnog sustava • Sufinanciranje projekta obnove stambenih objekata uz konzervatorske smjernice • Nabava kamenog materijala u svrhu uređenja stambenih objekata od strane vlasnika Nositelj: Općina Dugi Rat Izvori financiranja: Proračun Općine, Županije, Države, EU fondovi

32 Mjera 2.5. Eko-etno selo Duće Aktivnosti provedbe: • Izrada projektne dokumentacije uređenja pristupnih putova i cesta • Izrada investicijsko-tehničke dokumentacije za obnovu postojećih i izgradnja novih infrastrukturnih priključaka • Izrada projekta modela upravljanja i revitalizacije eko-etno sela • Kupnja objekta s namjerom preuređenja u eko-etno zbirka-muzej • Izgradnja vodoopskrbnog sustava • Sufinanciranje projekta obnove stambenih objekata uz konzervatorske smjernice • Nabava kamenog materijala u svrhu uređenja stambenih objekata od strane vlasnika Nositelj: Općina Dugi Rat Izvori financiranja: Proračun Općine, Županije, Države, EU fondovi

Mjera 2.6. Uređenje plaža na području Općine Aktivnosti provedbe: • Poslovi nasipavanja plaža • Brendiranje dućkih plaža kao jedinstvenih pješčanih plaža • Izgradnja pristupa osobama s invaliditetom • Postavljanje sanitarnih čvorova • Uređenje i montiranje tuševa • Postavljanje dodatnih kanti za smeće Nositelj: Općina Dugi Rat Izvori financiranja: Proračun Općine, Županije, Države, EU fondovi

33 Mjera 2.7. Izgradnja šetnice (lungomare) od Omiša do Podstrane Aktivnosti • Poslovi nasipavanja i gradnje provedbe: • Poslovi opremanja šetnica rasvjetom, klupama i ostalim potrebitim sadržajima Nositelj: Općina Dugi Rat Izvori financiranja: Proračun Općine, Županije, Države, EU fondovi

Prioritet 3. Revitalizacija poljoprivrede Mjera 3.1. Potpora obnavljanju trajnih nasada Aktivnosti • Informiranje poljoprivrednika o mogućnostima financiranja provedbe: podizanja trajnih nasada te unapređenju prerade i trženja • Pripremne aktivnosti za revitalizaciju terasa • Nabava male poljoprivredne mehanizacije Nositelj: Općina Dugi Rat Izvori financiranja: Proračun Općine, Županije, Države, EU fondovi

Mjera 3.2. Potpora trženju poljoprivrednih proizvoda Aktivnosti • Informiranje poljoprivrednika o potporama za udruživanje provedbe: i trženje • Povezivanje poljoprivrednika radi skraćenja lanca opskrbe (trženja) • Organizacija seljačke (težačke) tržnice Nositelj: Općina Dugi Rat Izvori financiranja: Proračun Općine, Županije, Države, EU fondovi

34 CILJ 2. RAZVOJ LJUDSKIH RESURSA PODIZANJE RAZINE ZAPOSLENOSTI I SOCIJALNE KOHEZIJE UZ OPĆI RAST DRUŠTVENOG STAN- DARDA

Prioritet 4. Podizanje razine društvenog standarda

Mjera 4.1. Proširenje kapaciteta osnovne škole na Oriju i izgradnja sportske dvorane Aktivnosti provedbe: • Proširenje kapaciteta - nadogradnja kata škole • Pribavljanje potrebne dokumentacije za izvođenje radova • Izvođenje radova • Pribavljanje opreme za uređenje škole i dvorane, te njihovo unutarnje i vanjsko opremanje Nositelj: Općina Dugi Rat Izvori financiranja: Proračun Općine Županije, Države, EU fondovi

Mjera 4.2. Izgradnja ambulante Aktivnosti provedbe: • Izgradnja objekta ambulante • Nabava materijala i opremanje prostorija Nositelj: Splitsko-dalmatinska županija Izvori financiranja: Proračun Općine Dugi Rat, proračun Županije

Mjera 4.3. Proširenje objekta dječjeg vrtića u Dugom Ratu Aktivnosti provedbe: • Dobivanje dozvola za gradnju Nositelj: Općina Dugi Rat Izvori financiranja: Proračun Općine Županije, Države, EU fondovi

35 Mjera 4.4. Izgradnja dječjeg vrtića Aktivnosti provedbe: • Izrada dokumentacije • Dobivanje dozvole za gradnju • Poslovi gradnje doma Nositelj: Općina Dugi Rat/Udruga Izvori financiranja: Proračun Općine, Županije, Države, EU fondovi

Mjera 4.5. Izgradnja doma za starije i nemoćne osobe Aktivnosti provedbe: • Izrada dokumentacije • Dobivanje dozvole za gradnju • Poslovi gradnje doma Nositelj: Općina Dugi Rat Izvori financiranja: Proračun Općine, Županije, Države, EU fondovi

Mjera 4.6. Uređenje kina u multimedijalni centar Aktivnosti provedbe: • Uređenje vanjskog i unutarnjeg dijela • Izmjena krovišta, stolarije, vodovodnih i elektro instalacija • Potpuno uređenje sanitarnih čvorova • Uređenje podnih obloga objekta • Prilagodba pozornice Nositelj: Općina Dugi Rat/Udruga Izvori financiranja: Proračun Općine, Županije, Države, EU fondovi

36 Mjera 4.7. Uređenje zgrade stare općinske zgrade u Dom kulture Aktivnosti provedbe: • Identificiranje i analiziranje postojećih korisnika prostora zgrade • Definiranje budućeg korištenja i održavanja zgrade • Građevinski i ostali radovi na unutarnjem i vanjskom uređenju zgrade • Nabava opreme za opremanje prostorija unutar zgrade Nositelj: Općina Dugi Rat/Udruga Izvori financiranja: Proračun Općine, Županije, Države, EU fondovi

Mjera 4.8. Proširenje groblja Sustipan Aktivnosti provedbe: • Radovi na proširenju groblja - dodatna mjesta

Nositelj: Općina Dugi Rat Izvori financiranja: Proračun Općine, Županije, Države, EU fondovi

37 Mjera 4.9. Proširenje groblja Sv. Marko Aktivnosti provedbe: • Radovi na proširenju groblja - dodatna mjesta

Nositelj: Općina Dugi Rat Izvori financiranja: Proračun Općine, Županije, Države, EU fondovi

Mjera 4.10. Proširenje novog groblja Duće Aktivnosti provedbe: • Radovi na proširenju groblja - dodatna mjesta

Nositelj: Općina Dugi Rat Izvori financiranja: Proračun Općine, Županije, Države, EU fondovi

Mjera 4.11. Spajanje na brzu cestu Trogir - Omiš

Nositelj: Općina Dugi Rat, Županija SD, RH Izvori financiranja: Proračun Županije, Države, EU fondovi

38 CILJ 3. ODRŽIVO UPRAVLJANJE PRIRODNIM RESURSIMA I ZAŠTITA OKOLIŠA

Prioritet 5. Podizanje kvalitete i efikasnije gospodarenje prometnom infrastrukturom

Mjera 5.1. Uređenje kolničke i vankolničke konstrukcije Aktivnosti provedbe: • Postavljanje javne rasvjete s instalacijom • Izmjena dotrajalih instalacija • Uređenje puteva Nositelj: Općina Dugi Rat Izvori financiranja: Proračun Općine, Županije, Države, EU fondovi

39 Mjera 5.2. Uređenje nogostupa na području mjesta Duće Aktivnosti provedbe: • Izgradnja novih i uređenje postojećih nogostupa

Nositelj: Općina Dugi Rat Izvori financiranja: Proračun Općine, Županije, Države, EU fondovi

Mjera 5.3. Uređenje staza za trekking Aktivnosti provedbe: • Radovi uređenja treking staza

Nositelj: Općina Dugi Rat Izvori financiranja: Proračun Općine, Županije, Države, EU fondovi

Prioritet 6. Razvoj i podizanje usluga i sigurnosti vodoopskrbnog sustava i sustava odvodnje

Mjera 6.1. Izgradnja vodoopskrbe visoke zone Aktivnosti provedbe: • Izgradnja vodoopskrbe za razvoj starih sela Duće i Jesenice Nositelj: Općina Dugi Rat Izvori financiranja: Proračun Općine, Županije, Države, EU fondovi

40 Mjera 6.2. Izgradnja primarne i sekundarne kanalizacijske mreže zapadnog dijela Općine Aktivnosti provedbe: • Izgradnja kanalizacijske mreže od Bajnica do Dugog Rata Nositelj: Općina Dugi Rat Izvori financiranja: Proračun Općine, Županije, Države, EU fondovi

Prioritet 7. Podizanje kvalitete gospodarenja prostorom te učinkovitosti očuvanja i zaštite okoliša

Mjera 7.1. Vatrogasni dom Aktivnosti provedbe: • Izrada projektne dokumentacije i dobivanje dozvola za izvođenje radova • Izgradnja Vatrogasnog doma • Opremanje objekta Nositelj: Općina Dugi Rat/Udruga Izvori financiranja: Proračun Općine, Županije, Države, EU fondovi

41 6. USKLAĐENOST SA STRATEŠKIM DOKUMENTIMA VIŠE RAZINE

U izradi Strategije razvoja Općine podu- učinak jedan drugoga, trebaju omogućiti čunu. Europska komisija predstavila je zete su sve mjere kako bi se osigurala europskim građanima lakše zapošljava- sedam predvodničkih inicijativa koje će sukladnost s postojećim strateškim doku- nje, viši standard i priliku za svakoga. ubrzati dostizanje pametnog, održivog i mentima „više razine“, na europskoj, na- Odgovornost lokalne samouprave u ra- uključivog rasta. cionalnoj i županijskoj razini. zvoju ukupnog društva je u dijelu u kojem Na grbu Općine je jedro puno vjetra pa Ciljevi i prioriteti našeg razvoja usklađe- određuju uvjete u kojima se odvija gos- će se tako provesti i sedam predvodničkih ni su s razvojnim ciljevima i prioritetima podarska aktivnost, kao i u dijelu izrav- inicijativa: navedenih strateških dokumenata kako ne komunikacije s građanima i prijenosu Strategija razvoja Općine Dugi Rat uskla- bi se osigurala prepoznatljivost potreba i informacija. Lokalna samouprava tako- đena je s Digitalnim programom za Euro- mogućnost financiranja njihovog zadovo- đer ima mogućnost da dodatno potakne pu koji ima cilj omogućiti gospodarstvu i ljavanja. aktivnosti koje će odgovarati potrebama građanima da ostvare maksimum korište- građana na ovom području. njem digitalnih tehnologija. Godine 2013. 6.1. USKLAĐENOST S EUROP- Odbor regija Europske unije pripremio je uveden je besplatni pristup Internetu za SKIM STRATEŠKIM DOKUMEN- preporuke za lokalnu samoupravupri pri građane i turiste. U 2015. godini nabav- TIMA izradi strateškog plana. To znači prilagod- ljene su i prve dvije energetski neovisne bu vizije i ciljeva Europa 2020 lokalnim klupe za sjedenje koje pružaju razne in- 6.1.1. Predvodničke inicijative prilikama i potrebama, te definiranje vla- formacije, mogu puniti mobitele i table- „Europe 2020“ stitih ciljeva koji će uskladiti različite sek- te, imaju ugrađen hotspot, a noću služe i Dokument „Europa 2020“ je strategija ra- torske politike u svrhu ispunjenja lokalnih kao gradska rasvjeta. sta EU za ovo desetljeće. EU želi imati pa- potreba. Ciljevi postavljeni na lokalnoj Inovativna Europa je predvodnička ini- metno, održivo i uključivo gospodarstvo. razini moraju odgovarati proračunskim cijativa koja treba stvoriti okruženje po- Navedena tri prioriteta, koja pojačavaju okvirima, ne samo lokalne samouprave, godno za inovativnost kako bi se omo- nego i županijskom i državnom prora-

42 gućilo dobrim idejama da se pretvore u usluga s manjim utjecajem na okoliš čime grame za poticanje malog i srednjeg po- proizvode i usluge. To je osobito važno ostvaruje ciljeve Resursno efikasne Eu- duzetništva i stvaranja ukupno pozitivnog kako bi se stvorila zanimljiva turistička rope. Kroz različite segmente potiče po- poduzetničkog okruženja kao dijela Indu- ponuda i realizirali poduzetnički pothvati našanje koje je odgovornije prema klimi strijske politike za doba globalizacije. Želi koji su u svojoj osnovi inovativni što im je i prirodnim resursima, čime doprinosi lo- se omogućiti miran poslovan i obiteljski ži- osnovno obilježje i kao takvi se ne mogu kalnom ali i širem održivom razvoju. vot, kroz poboljšanje kvalitete javnih uslu- svrstati u postojeće okvire. Partnerstvo Želi se koristiti europske inicijative i pro- ga, npr. zadovoljavajuću cjelodnevna skrb svih dionika, od lokalne samouprave do gospodarskih subjekata i istraživača prvi je korak u prevladavanju organizacijskih nedostataka. Lokalna samouprava želi osobito jačati predvodničku inicijativu Mladi u pokre- tu koja povezuje formalno i neformalno obrazovanje i osposobljavanje za tržište rada. Naglašava se da su zdravlje i mobil- nost s kojima se počinje u ranijoj život- noj dobi osnova za kvalitetan cijeli život. Napori su usmjereni na ključne kompe- tencije društva znanja, kao što su učenje, jezici, kultura, poduzetništvo, inovacij- ske vještine, kao i bez puno korištenje IT tehnologije. Za javnu nabavu lokalna samouprava ko- risti svoju kupovnu moć za odabir roba i

43 za djecu. stvaranje novih radnih mjesta i aktivnosti je prvenstveno dostupnost javnih servisa Sve aktivnosti na podizanju informatičke- za upravljanje promjenama u industriji i svim stanovnicima i usklađenje djelova- aktivnosti usmjerene podizanju informa- gospodarstvu. nja u sektorima obrazovanja, stanovanja, tičke pismenosti, smanjenju ranog napu- Europska platforma protiv siromaštva i prostornog planiranja, socijalnih servisa, štanja školovanja, cjeloživotnom učenju i socijalne isključenosti je predvodnička ini- sigurnosti i kulture, osobito kako bi se za- podršci osobama treće životne dobi dio su cijativa koje se smatra osobito važnima dovoljile potrebe mladih i djece. Programa za nove vještine i poslove, kao i i kojima posvećujemo dužnu pažnju. To 6.1.2. Community - Led Local Development (CLLD): Razvoj koji vodi zajednica CLLD je jedan od alata europske kohezij- ske politike za razdoblje 2014.-2020. Mo- del teritorijalnog razvoja koji koristi do- bra iskustva LEADER programa. Specifični ciljevi i prioriteti određuju se na lokalnoj razini u skladu s lokalnim potrebama. CLLD je metoda koja na lokalnoj razini uključuje partnere - predstavnike civilnog društva i lokalnih ekonomskih struktura u kreiranju i provedbi lokalne razvojne stra- tegije koja će lokalnim sredinama omogu- ćiti pomak prema održivijoj budućnosti. To je snažan alat koji bi trebao pokazati da su lokalne zajednice sposobne poduzi- mati pametne, održive i uključive korake

44 na različitim područjima gospodarskog i šljavanje i učinkovito brendiranje Hrvatske korištenja ICT-a u komunikaciji; unapre- društvenog razvoja. i njenih turističkih regija. đenje rezultata i rasta MSP-a; promicanje energetske učinkovitosti; poboljšanje su- 6.2. USKLAĐENOST S NACIO- 6.2.3. Strategija razvoja podu- stava javne energetske infrastrukture - ra- NALNIM STRATEŠKIM DOKU- svjete; poboljšanje stanja voda (vodnih ti- zetništva u Republici Hrvatskoj jela) kroz razvoj sustava i mreže odvodnje MENTIMA 2013.-2020. te pročišćavanje otpadnih voda; poboljša- nje zaštite i korištenja kulturne baštine u 6.2.1. Sporazum o partnerstvu i Ciljevi su usklađeni s Ekonomskim progra- mom RH za jačanje poduzetničkog poten- svrhu razvoja turističke ponude i usluga; Nacionalni program reformi cijala i unapređenje kulture poduzetništva poboljšanje djelotvornog upravljanja za- osobito unapređenje ekonomske uspješ- štićenim područjima kroz razvoj posjeti- Ovim dokumentom formuliraju se priori- teljske infrastrukture, jačanje regionalne teti Vlade RH za smanjenje nezaposleno- nosti maloga gospodarstva u sektorima proizvođačkih i uslužnih djelatnosti nizom mobilnosti i povezanosti kroz poboljšanje sti, očuvanje radnih mjesta i sprječavanje regionalnih cesta, eliminaciju regionalnih daljnje nezaposlenosti, te daljnji rad na aktivnosti uključujući financijske aspekte ali i podupiranje cjeloživotnog učenja za- cestovnih uskih grla i sigurnosnih crnih fleksibilnom i mobilnom tržištu rada, po- točaka; poboljšanje pristupa visoko kvali- vezujući i tržište rada Hrvatskog kvalifika- poslenih u subjektima maloga gospodar- stva. tetnim zdravstvenim uslugama putem pri- cijskog okvira (HKO), te poboljšanje djelo- jelaza s institucionalne skrbi na skrb u za- tvornosti institucija tržišta rada. jednici, poboljšanje socijalne infrastrukture 6.2.4. Operativni program Učin- s ciljem smanjenja siromaštva i regionalnih 6.2.2. Strategija razvoja turizma koviti ljudski potencijali 2014. nejednakosti, te omogućavanje pristupa Glavni ciljevi ove Strategije usmjereni su - 2020. i Operativni program uslugama na lokalnoj razini; unapređivanje životnih uvjeta putem podrške uključivom na obogaćivanje postojećih i generiranje Konkurentnost i kohezija 2014. novih turističkih sadržaja i doživljaja, su- rastu s ciljem smanjenja socijalne nejedna- stavno podizanje razine znanja, vještina i - 2020. kosti, isključenosti i siromaštva. obrazovanja turističkih djelatnika, stvara- Strategija razvoja Općine usklađena je s nje preduvjeta za jačanje poduzetništva, investicijskim prioritetima: razvoj infra- 6.2.5. Pametna specijalizacija stvaranje novih radnih mjesta, samozapo- strukture širokopojasne mreže; povećanje Ovaj novi koncept politike inovacija je

45 osmišljen kako bi promicao učinkovito duzetništva žena u Republici i suradnje između poslovnog, obrazov- korištenje investicija u istraživanju. Cilj nog sustava i znanstveno-istraživačkog je potaknuti regionalne inovacije u cilju Hrvatskoj. 2014. - 2020. - sektora ostvarit će se zacrtani ciljevi. postizanja gospodarskog rasta i prosperi- Poboljšanje usklađenosti i umreže- teta, omogućujući da se regije usredoto- nosti javnih politika, poboljšanje su- 6.2.9. Strategija prometnog če na njihove prednosti. Izgrađenost na stavne podrške poduzetništvu žena, čvrstim analizama regionalnih sredsta- uvođenje poduzetništva žena u cje- razvitka Republike Hrvatske va i tehnologije cilj je Strategija pamet- lokupnu institucionalnu infrastruktu- Kroz planski razvoj prometnog sektora u ne specijalizacije. To bi također trebalo ru te promocija poduzetništva žena Republici Hrvatskoj ova Strategija obu- uključivati analizu potencijalnih partne- su mjere koje predviđa ovaj Akcij- hvaća šest sektorskih prometnih strate- ra u drugim regijama. ski plan za postizanje zadanih ciljeva. gija od kojih su za Općinu bitne ceste, javna gradska, prigradska i regionalna 6.2.6. Strategija razvoja širo- 6.2.8. Industrijska strategi- mobilnost. kopojasnog pristupa u Repu- ja Republike Hrvatske 2014. - 6.2.10. Program ruralnog ra- blici Hrvatskoj 2020. zvoja 2014. - 2020. Strategija razvoja širokopojasnog pristu- Strategijom je predviđeno ciljano pove- pa u Republici Hrvatskoj za razdoblje od ćanje stope zaposlenosti na 5% do 2020. Konkurentnost poljoprivrednih proizvo- 2012. do 2015. godine, naglašava značaj godine, s težištem na srednje visoke teh- đača, održivo gospodarenje resursima i uvođenje širokopojasnih usluga kako bi se nologije proizvodnje, komunikaciju i in- uravnotežen razvoj ruralnih područja ci- potaknulo gospodarstvo i osnažilo stvara- formatiku, u okviru pametnog specija- ljevi su Zajedničke poljoprivredne politi- nje društva znanja u Republici Hrvatskoj. lizacijskog okvira, uvažavajući zahtjeve ke Europske unije. Program određuje niz Razvoj brzih i ultrabrzih pristupnih mreža rastućeg “zelenog gospodarstva”. Uz mjera provedbom kojih se žele dostići ti omogućio je usluge koje su univerzalno ulaganja u razvoj školskih kurikuluma, ciljevi. dostupne na bilo kojem uređaju. povećanje zanimanja mladih za strukov- 6.2.7. Akcijski plan za pro- no obrazovanje i naukovanje, zadrža- vajući starije radnike kao važan ljudski vedbu Strategije razvoja po- kapital, razvijanje sustava koordinacije

46 6.2.11. Strategija borbe protiv je definiran unutar SRR RH s ciljem dugo- i ostvarivi što je iskazano i pokazateljima ročnog društveno-gospodarskog razvoja provedbe Strategije. siromaštva i socijalne isključe- županije. Smjernice za izradu županijskih Kao što su u izradu Strategije bili uključeni nosti Republike Hrvatske (2014. razvojnih strategija zadane su Smjernica- predstavnici svih segmenata dionika u Op- - 2020.) ma za izradu županijskih razvojnih strate- ćini, i u praćenju provedbe će također biti gija, praćenje i vrednovanje njihove pro- uključeni. Ova Strategija odredila je glavne ciljeve: vedbe (NN 147/14). ŽRS kao glavni strateški Na temelju navedenih pokazatelja izrađi- borba protiv siromaštva i socijalne isključe- dokument županije predstavlja: vat će se dvogodišnje izvješće o napretku nosti te smanjenje nejednakosti u društvu; • Usuglašene stavove svih dionika oko žu- provedbe Strategije razvoja kako bi se sprječavanje nastanka novih kategorija si- panijskih razvojnih potreba i prioriteta pratilo izvršenje postavljenih ciljeva. Svrha romašnih, kao i smanjenja broja siromaš- • Razvojne izazove koje županija dijeli sa praćenja provedbe Strategije je stvaranje nih i socijalno isključenih osoba; uspostava susjednim županijama (na razini Jadranske kvalitetne podloge za ocjenu uspješnosti koordiniranog sustava potpore skupinama Hrvatske) i državama (osnova za prekogra- postizanja ciljeva, objašnjenje razloga za u riziku od siromaštva i socijalne isključe- ničnu suradnju) eventualno nedostizanje postavljenih ci- nosti. Važno je istaknuti kako je anti dis- • Okvir za JLS u planiranju njihovih inve- ljeva i promišljanje o mogućim rješenjima, kriminacijska politika polazni princip u sticija davanje prijedloga za preraspodjelu resur- ostvarenju navedenih prioriteta i ciljeva. Županije su odgovorne za pripremu ŽRS sa u tom slučaju, ocijenjivanje fiskalnih, koja mora biti usklađena s prioritetima društvenih i okolišnih učinaka provedbe 6.3. USKLAĐENOST SA ŽUPANIJ- NUTS 2 regije utvrđenim u Strategiji regio- Strategije razvoja naše Općine. SKIM STRATEŠKIM DOKUMEN- nalnog razvoja RH. Kako bi se osigurala transparentnost i kon- TIMA tinuirano sudjelovanje dionika u provedbi 6.3.2. Strategija razvoja Urbane Strategije razvoja Općine ova Strategija aglomeracije Split i svi prateći dokumenti bit će objavljeni 6.3.1. Strategija razvoja Split- i postavljeni na mrežnoj stranici Općine sko-dalmatinske Županije Provedba postavljenih strateških ciljeva Dugi Rat. znači ostvarenje postavljene vizije. Kao što U tijeku je izrada Županijske razvojne stra- je vizija opće stanje kojem težimo tako su tegije SD županije za razdoblje do 2020.g. strateški ciljevi jasno formulirani, mjerljivi ŽRS je ključni planski dokument za župani-

47 CILJ 1. PRIORITET POKAZATELJ JEDINICA IZVOR TRENUTNA CILJANA MJERE PODATAKA VRIJEDNOST VRIJEDNOST (2016.) (2020.)

1. Razvoj Broj poduzetnika u zoni M2 M2 2 14 malog Broj zaposlenih u prerađivačkoj Broj DZS 345 395 i srednjeg industriji poduzetništva Izgrađenost komunalne i cestovne % Općina 15 100 infrastrukture u zoni

2. Razvoj Broj turista Broj TZ 42.893 48.000 turizma Broj noćenja Broj TZ 316.404 348.191 visoke kvalitete Broj zaposlenih u turizmu Broj TZ 194 208 Broj manifestacija Broj TZ 20 30 KONKURENTNO GOSPODARSTVO Broj objekata arheološke baštine Broj Općina 0 6 USMJERENO uključenih u turističku ponudu TZ RASTU Broj poduzeća koja pružaju Broj TZ 10 15 STANDARDA turističko-ugostiteljske usluge LOKALNOG STANOVNIŠTVA Broj vezova u lukama Broj Općina 159 329 3. Revitalizacija Broj radionica za poljoprivrednike Broj Općina/ 1 5 poljoprivrede SS Površina obrađenog ha APPRRR/ 65 85 poljoprivrednog zemljišta SS Seljačka tržnica Broj Općina 0 4 dana Broj projekata u sektoru Broj APPRRR/ 1 5 poljoprivrede i promocije SS

48 CILJ 2. PRIORITET POKAZATELJ JEDINICA IZVOR TRENUTNA CILJANA MJERE PODATAKA VRIJEDNOST VRIJEDNOST (2016.) (2020.)

4. Podizanje Broj nagrada za učenike Broj Općina 30 45 razine srednjih škola društvenog Broj nagrada za Broj Općina 20 30 RAZVOJ standarda studente LJUDSKIH RESURSA Broj udruga koje Broj Općina 13 15 pružaju pomoć u PODIZANJE sektoru socijalne RAZINE potpore ZAPOSLENOSTI I SOCIJALNE Broj osoba smještenih Broj Općina 0 35 KOHEZIJE UZ u domu za starije i OPĆI RAST nemoćne osobe DRUŠTVENOG Broj izgrađenih i Broj Općina 0 2 STANDARDA uređenih sportskih dvorana Broj opremljenih Broj Općina 3 4 ambulanti opće prakse

49 CILJ 3. PRIORITET POKAZATELJ JEDINICA IZVOR TRENUTNA CILJANA MJERE PODATAKA VRIJEDNOST VRIJEDNOST (2016.) (2020.)

5. Podizanje Dužina lokalnih cesta s km Općina 3,4 8 kvalitete javnom rasvjetom i efikasnije Dužina nerazvrstanih gospodarenje cesta s rasvjetom 10 14 prometnom infrastrukturom Uređenost nogostupa u % Općina 35 100 Dućama Broj staza za treking Broj Općina 3 5 ODRŽIVO UPRAVLJANJE PRIRODNIM 6. Razvoj i Broj novih priključaka Broj Vodovod 2.263 2.400 na vodovodnu mrežu Omiš RESURSIMA podizanje I ZAŠTITA usluga Broj priključaka na Broj Vodovod 262 600 OKOLIŠA i sigurnosti kanalizacijsku mrežu u Omiš vodoopskrbnog Dućama sustava i sustava Izgradnja primarnih Broj Općina 1 2 odvodnje kanalizacijskih sustava

7. Podizanje Izgrađen i opremljen Općina 0 1 kvalitete vatrogasni dom gospodarenja prostorom te učinkovitosti očuvanja Brzina izlaska na min. DVD 10-15 5-10 i zaštite okoliša intervenciju DVD-a

OPĆINA DUGI RAT ZALAŽE SE ZA DRUŠTVO TOLERANCIJE, JEDNAKIH MOGUĆNOSTI I ZAJEDNIŠTVA

50 LITERATURA

1. Državni zavod za Statistiku, Dolasci i noćenja turista smještajne jedinice (str. 20.) 33. Mjera 6.2. (str. 41.) u 2015. godini 4. Udruge civilnog društva - (str. 24. i 25.) 34. Mjera 7.1. (str. 41.) 2. Općine prema broju stanovnika, popis 2011. 5. SWOT Tablica (str. 27.) 35. Prioriteti - cilj 1. (str. 48.) 3. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. godine 6. Tablica vizija, ciljevi i plan provedbe (str. 29.) 36. Prioriteti - cilj 2. (str. 49.) 4. Prostorni plan Općine Dugi Rat 7. Mjera 1.1. (str. 30.) 37. Prioriteti - cilj 3. (str. 50.) 5. Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, 8. Mjera 1.2. (str. 30.) popis 2011. 9. Mjera 2.1. (str. 30.) 6. Turistička zajednica Splitsko-dalmatinske županije, 10. Mjera 2.2. (str. 31.) POPIS GRAFOVA Statistička analiza turističkog prometa 2015. godine 11. Mjera 2.3. (str. 31.) (po redoslijednom broju) 7. www.agroklub.com 12. Mjera 2.4. (str. 32.) 1. Stanovništvo Općine Dugi Rat (str. 12.) 8. www.dalmatia.hr 13. Mjera 2.5. (str. 33.) 2. Godine starosti - žene (str. 13.) 9. www.dugirat.hr/ 14. Mjera 2.6. (str. 33.) 3. Godine starosti - muškarci (str. 13.) 10. www.dzs.hr 15. Mjera 2.7. (str. 34.) 4. Tržište rada (str. 14.) 11. www.hgk.hr 16. Mjera 3.1. (str. 34.) 5. Broj zaposlenih po djelatnosti (str. 17.) 12. www.hzz.hr 17. Mjera 3.2. (str. 34.) 6. Broj poduzeća po djelatnostima (str. 17.) 13. www.iszd.hr 18. Mjera 4.1. (str. 35.) 7. Poljoprivreda (str. 18.) 14. www.or.minpo.hr 19. Mjera 4.2. (str. 35.) 8. Broj gostiju u Općini Dugi Rat 2014. (str. 19.) 15. www.os-jesenice-dugirat.skole.hr 20. Mjera 4.3. (str. 35.) 9. Broj noćenja u Općini Dugi Rat 2014. (str. 19.) 16. www.registri.uprava.hr 21. Mjera 4.4. (str. 36.) 10. Prihodi Općine Dugi Rat 2013.-2016. (str. 22.) 17. www.rera.hr 22. Mjera 4.5. (str. 36.) 11. Rashodi Općine Dugi Rat 2013.-2016. (str. 22.) 18. www.savjetodavna.hr 23. Mjera 4.6. (str. 36.) 12. Posebni dio proračuna po programima (str. 23.) 19. www.split.hr 24. Mjera 4.7. (str. 37.) 13. Proračunska sredstva Općine Dugi Rat namijenjena 25. Mjera 4.8. (str. 37.) programima socijalne pomoći i skrbi (str. 24.) 26. Mjera 4.9. (str. 38.) POPIS TABLICA 27. Mjera 4.10. (str. 38.) (po redoslijednom broju) 28. Mjera 4.11. (str. 38.) FOTOGRAFIJE 1. Obrazovanost stanovnika Dugog Rata (str. 15.) 29. Mjera 5.1. (str. 39.) DALMACONSULT d.o.o. 2. Promet turista po mjestima u Općini Dugi Rat (str. 20.) 30. Mjera 5.2. (str. 40.) Turistička zajednica Općine Dugi Rat 3. Promet turista po mjestima u Općini Dugi Rat - 31. Mjera 5.3. (str. 40.) 32. Mjera 6.1. (str. 40.)

51