Informacija O Stanju I Razvojnim Mogućnostima Turizma Na Području Osječko-Baranjske Županije

REPUBLIKA HRVATSKA OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA SKUPŠTINA

Materijal za sjednicu

INFORMACIJA O STANJU I

RAZVOJNIM MOGUĆNOSTIMA TURIZMA NA PODRUČJU OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

Materijal pripremili:

Upravni odjel za kontinentalni turizam

Osječko-baranjske županije Osijek, listopada 2019.

INFORMACIJA O STANJU I RAZVOJNIM MOGUĆNOSTIMA TURIZMA NA PODRUČJU OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

UVOD

Turizam kao društveno-ekonomska djelatnost predstavlja skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja u nekom mjestu, pri čemu se ne zasniva stalno prebivalište, a ima značajan utjecaj na ukupna društvena i gospodarska kretanja određenog područja. Osnovnu pretpostavku za turistički razvitak cijele Hrvatske, a time i Osječko-baranjske županije predstavlja visoko vrijedan prostor, koji je strateški resurs turizma i temeljno nacionalno dobro.

Turizam u našoj Županiji, kao gospodarska grana, a kao posljedica razvitka kontinentalnog turizma u Hrvatskoj, ima tendenciju uspona. Turizam je značajan izvozni proizvod i pruža veće mogućnosti zapošljavanja stanovništva različitog profila zanimanja i dobnih skupina, a Osječko- baranjska županija ima potencijala i može ponuditi tržištu programe kontinentalnog turizma uvažavajući prednosti ekološki održive poljoprivrede i očuvanog okoliša. Ruralnim područjima pripada 92% teritorija Republike Hrvatske na kojima živi oko 40% pučanstva Republike Hrvatske.

1. ZEMLJOPISNE ODREDNICE TURIZMA OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

Osječko-baranjska županija je kontinentalna županija u Panonskoj nizini na sjeveroistoku Hrvatske, obuhvaća dio Podunavlja i Podravlja. Smještena je na plodnom tlu Panonske nizine između rijeka Save, Drave i Dunava i čine ju slikovit ravničarski kraj, šume, blagi brežuljci, ribnjaci, vodeni tokovi i močvarna područja koja daju regiji prepoznatljivu i privlačnu turističku sliku. Osječko-baranjska županija svojim zemljopisnim obilježjima pripada skupini kontinentalnog turizma. Kontinentalnom turizmu u Republici Hrvatskoj nije se posvećivala dovoljna pozornost. U posljednje vrijeme odnos prema kontinentalnom turizmu se mijenja pod utjecajem zbivanja na svjetskom turističkom tržištu. Naime turistički trendovi u svijetu sve više pokazuju promjenu ponašanja turista koji nastoje doživjeti što je više moguće različitih iskustava tijekom svog puta, tako se u posljednjem desetljeću pokazuju sve izraženiji znakovi zanimanja za tzv. "cikloturizam", "ekoturizam", "ruralni turizam", "seoski turizam", "obrazovni turizam" "avanturistički" i sl. Pitanja okoliša, održivog razvoja i različitosti ponude u cjelini, postali su izuzetno privlačni čimbenici u turizmu. Za Osječko-baranjsku županiju od izuzetne je važnosti razvitak turizma kao pokretačka snaga regionalnom gospodarskom razvitku.

2. NOSITELJI TURIZMA I TURISTIČKE ATRAKTIVNOSTI U OSJEČKO-BARANJSKOJ ŽUPANIJI

U težnji da u narednom dugoročnom razdoblju do 2025. godine osigura daljnji društveno, prostorno i gospodarski održiv razvoj turizma izrađen je strateški dokument - Master plan turizma Osječko-baranjske županije ("Županijski glasnik" 4/17.) koji uz Prostorni plan Osječko-baranjske županije ("Županijski glasnik" broj 1/02., 4/10., 3/16. i 5/16., u daljnjem tekstu: PPOBŽ) ima za cilj uspostaviti dugoročni strateški razvojni okvir i definirati upravljačko- implementacijske smjernice održivog razvoja prostora Županije i koji će pridonijeti daljnjem unapređenju kvalitete života lokalne zajednice, kao i daljnjem razvoju turizma i poduzetničke aktivnosti na prostoru Županije.

Ciljevi i programska polazišta za Master plan su: - uspostava dugoročnog strateškog razvojnog okvira i definiranje upravljačko- implementacijskih smjernica održivog razvoja turizma u Županiji - povećanje kvalitete usluživanja i profitabilnosti poslovanja pojedinačnih gospodarskih subjekata u turizmu - stvaranje preduvjeta za provedbu akcijskog plana - stvaranje preduvjeta za provedbu Strategije razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine.

Prostorni plan Osječko-baranjske županije ("Županijski glasnik" broj 1/02., 4/10., 11/12. i 7/13., u daljnjem tekstu: PPOBŽ) kao temeljni strateški dokument prostornog razvoja Županije utvrdio je da se turizam na području Županije mora razvijati na osnovu prirodnih i kulturnih bogatstava i raznolikosti te izdašnosti i ekološke očuvanosti prirodnih resursa. Kopački rit i druga zaštićena područja te područja termalnih izvora značajne su okosnice razvoja turizma.

U cilju aktiviranja ruralnog prostora i njegove autohtonosti potrebno je povezati turizam i poljoprivredu kroz ekološku proizvodnju zdrave hrane. Ovo povezivanje treba stvoriti specifičnu ponudu kroz koju mogu oživjeti ruralna područja i tradicijska graditeljska i etnološka baština. Prostorni plan Županije pruža strateški i prostorni okvir za razvoj turizma na području Županije, a njegove postavke dalje se razvijaju kroz izradu prostornih planova uređenja.

Nositelji turizma na području naše Županije su prije svega gradovi Osijek, Donji Miholjac, Đakovo, Našice, Belišće, Beli Manastir i Valpovo, te općine Bilje, Bizovac, Kneževi Vinogradi, Draž i Erdut koje se ističu određenim atrakcijama, ali i aktivnostima turističkih djelatnika i lokalne samouprave na tom području da navedene atraktivnosti valoriziraju i stave u funkciju turizma. Uz navedene od značaja su i ostali dionici vezani uz prirodnu, povjesnu i kulturnu baštinu.

2.1. Park prirode "Kopački rit"

U jugoistočnom dijelu Baranje, nalazi se jedno od najznačajnijih prirodnih, poplavnih područja europskog značenja - Kopački rit. Ukupno poplavno područje zauzima površinu od 23.891 ha, od koje je kategorijom zaštite Park prirode zaštićeno 16.748 ha, a kategorijom Posebnog zoološkog rezervata obuhvaćeno je područje 7.143 ha. O koliko značajnom prirodnom biotopu se radi potvrđuje i uvrštavanje u popis međunarodno značajnih močvara -"Ramsarsko područje".

Park prirode Kopački rit na ušću Drave u Dunav je najznačajnije, najvrjednije i najatraktivnije prirodno zaštićeno područje cijele istočne Hrvatske. Područje Kopačkog rita zaštićeno je kao Ramsarski lokalitet, odnosno močvarno područje svjetskog značaja. Diljem Hrvatske i izvan nje Kopački rit je poznat po atraktivnim močvarnim krajolicima i izuzetnom bogatstvu životinjskog svijeta, osobito jelena i brojnih vrsta ptica.

Budući turistički razvitak područja potrebno je planirati na temelju adekvatne valorizacije prirodnih osobina temeljnog fenomena i u skladu s ograničenjima koja iz njih proizlaze. Svakako da se turistički razvitak treba oslanjati na naselja na rubovima rezervata - Bilje, Kopačevo, Lug, Vardarac, koja bi se trebala u tom pravcu usmjeravati, razvijajući preduvjete (prvenstveno infrastrukturne).

U strukturi prihoda i dalje je najkorišteniji program obilaska Parka brodom pod nazivom "Proljeće/Ljeto/Jesen u Kopačkom ritu". Turistički vlakić se maksimalno koristio u 2018. godini od ožujka do sredine studenog kao transfer gostiju od prijemnog centra do pristaništa i natrag, a u zimskim mjesecima kao stalno sredstvo prijevoza i razgledavanja. Novi program koji je uvršten u cjenik je "Slušanje i promatranje rike jelena", koji se pokazao zanimljivim odraslim posjetiteljima, stoga će se u 2019. godini nastaviti s ponudom tog programa i s još boljom prethodnom promidžbom. U grafikonu je prikazan broj najviše prodanih ulaznica i programa u tekućoj godini.

Izvor: Kopački rit

U 2018. godini Park prirode posjetilo je 40.252 posjetitelja tj. nešto više od 3.000 posjetitelja više u odnosu na 2017. godinu. Broj posjetitelja iz inozemstva bio je 8.072 što čini 20 % od ukupnog broja posjetitelja. Najveći broj posjetitelja tradicionalno dolazi iz Mađarske, Slovenije, Njemačke, Austrije i ostalih zemalja kako je prikazano u donjem grafikonu.

Izvor: Kopački rit

Park prirode Kopački rit 2018. godine je posjetilo 40.252 osoba što čini oko 3.000 posjetitelja više u odnosu na 2017. godinu. Korištenjem europskih, nacionalnih i vlastitih sredstava realizirani su mnogi projekti, a još više se priprema.

Tablica - Broj posjetitelja Kopačkog rita u razdoblju od 2009. do 2018. godine God. I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII Ukupno 2009 0 0 524 4922 9466 6199 2276 2324 3631 4857 581 70 34.850 2010 23 12 840 4098 7462 4733 1383 2953 3449 4179 1019 44 30.195 2011 28 56 880 4241 6823 6961 2460 2749 3894 3685 811 29 32.599 2012 70 30 603 3786 6610 5144 2291 2537 3832 2833 790 230 28.756 2013 0 71 472 2693 6229 3372 2974 2754 4091 3104 773 61 26.561 2014 23 85 1335 3077 6966 4445 1149 2059 2945 1938 866 99 26.764 2015 23 116 808 2819 7184 4833 1745 3254 4203 3183 1398 270 29.836 2016 342 364 1958 4295 9309 6033 2299 3426 5016 4139 1097 401 38.679 2017 308 391 756 4344 8615 5163 2618 3428 5301 4540 1395 203 37.062 2018 594 166 636 6181 8833 5527 3026 3354 4781 5003 1496 655 40.252 Izvor: Kopački rit

Broj posjetitelja se isključivo odnosi na posjetitelje s kupljenom ulaznicom jer to je jedini način evidentiranja ulaska i kretanja posjetitelja po Parku.

AKTUALNI PROJEKTI U PARKU PRIRODE "KOPAČKI RIT"

U okviru Operativnog programa "Konkurentnost i kohezija 2014.-2020." (6C2 -Promicanje održivog korištenja prirodne baštine u nacionalnim parkovima i parkovima prirode), Odsjek provodi sljedeće projekte:

1. PREZENTACIJSKO-EDUKACIJSKI CENTAR TIKVEŠ

Projektom će se obnoviti i prenamijeniti postojeći kompleks dvoraca Tikveš u Prezentacijsko- edukacijski centar kojem je cilj valorizirati prirodnu baštinu Parka prirode "Kopački rit". Kroz modernizaciju posjetiteljsko-edukativnih sadržaja i programa revitalizirati će se jedan od najvećih potencijala Parka. Ukupno prihvatljivi troškovi projekta iznose 51.585.554,20 kuna.

U okviru projektnih aktivnosti, izvršen je postupak javne nabave za promotivni materijal, redizajn web stranice i snimanje ﬁlma za praćenje projekta, a u postupku je i proces javne nabave za izvođenje radova. Također je provedena javna nabava i već ugovorena kontrola postupka implementacije likovnog postava Tikveš. Početak građevinskih radova predviđa se za proljeće 2019. godine.

2. PROJEKT IZGRADNJE TURISTIČKOG PRISTANIŠTA SAKADAŠ

Projektom izgradnje nove infrastrukture Pristaništa i razvojem novih edukativnih sadržaja omogućiti veću fluktuaciju posjetitelja dok će nabava novog izletničkog elektrobroda i čamaca na solarni pogon pružiti posjetiteljima potpuno novi doživljaj flore i faune u Parku Prirode "Kopački rit". Ukupno prihvatljivi troškovi projekta iznose 11.014.407,14 kuna.

Provedba projekata predviđena je do 2021. godine.

U okviru projektnih aktivnosti u tijeku 2018., izvršen je postupak javne nabave za promotivni materijal i snimanje promotivnog ﬁlma i filma za praćenje projekta. Također su provedeni postupci javne nabave za izvođenje građevinskih radova i radovi na lokaciji su započeli krajem rujna.

U okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. - 2020., Specifični cilj 6.iii.3. - projekt "Razminiranje, zaštita i obnova šuma i šumskog zemljišta u zaštićenim i Natura 2000 područjima" Naturavita:

3. NATURAVITA

Razminiranje, obnova i zaštita šuma i šumskog zemljišta u zaštićenim i Natura 2000 područjima u dunavsko-dravskoj regiji.

Vodeći partner u projektu su Hrvatske šume d.o.o. a partneri na projektu su: Vladin ured za razminiranje, Hrvatski centar za razminiranje, Hrvatske vode, Agencija za regionalni razvoj Republike Hrvatske, Javna ustanova Park prirode "Kopački rit" dok je projektni suradnik Javna ustanova Agencija za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Osječko-baranjske županije.

Projektom Naturavita razminirati će se područje Parka prirode Kopački rit i Regionalnog parka Mura-Drava. Njime će se revitalizirati šumska područja zaštićena ekološkom mrežom Natura 2000 i Ramsarskom konvencijom.

U ukupnoj vrijednosti projekta Kopački rit participira s iznosom 3.141.691,33 kuna.

INTERREG, Danube Transnational Programme:

4. DANUBEparksCONNECTED (1.1.2017. - 30.6.2019.)

Nakon 10 godina uspješne suradnje dunavskih zaštićenih područja, projekt DANUBEparksCONNECTED povezuje zaštićena područja duž Dunava i aktivnostima ukida fragmentaciju krajolika i staništa, da bi se Dunav učinio glavnim ekološkim koridorom u Europi. Park prirode "Kopački rit" participira u projektu sa 215.000,00 EUR.

POPIS MANIFESTACIJA U PARKU PRIRODE "KOPAČKI RIT" U 2018. GODINI

2. veljače 2018. godine - Obilježavanje Svjetskog dana vlažnih staništa Svjetski dan vlažnih staništa obilježen je u Parku u suradnji s J.U. Agencijom za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području OBŽ i s članovima HGSS Stanice Osijek. U Parku je već ranije ustanovljena Obavještajna točka HGSS Stanice Osijek, a ovom prilikom medicinski tim HGSS-a: dr Dario Švajda iz Požege i dr. Branka Bardak i Marijan Bašić, mag.med.techn. iz Slavonskog Broda, održao je vježbu iz pružanja prve pomoći u vanurbanim uvjetima u kojoj su aktivno sudjelovali svi zaposlenici Parka i Agencije. Ove aktivnosti omogućiti će posjetiteljima sigurniji boravak u prirodi i uživanje u ljepotama Parka.

18. ožujka 2018. godine - Obilježavanje Svjetskog dana voda Povodom obilježavanja Svjetskog dana voda 2018. godine s temom Priroda za vodu i sloganom Odgovor je u prirodi u Kopačkom ritu 22. ožujka 2018. Godine u Domu kulture u selu Kopačevo održan je prigodni program u zajedničkoj organizaciji PP Kopački rit i Hrvatskih voda. U okviru programa, Hrvatske vode su prezentirale dječje radove osnovnih škola na temu Priroda za vodu i podijelili nagrade za sedam najboljih dječjih radova u natječaju "Najmlađi za vode Hrvatske 2017. - 2018." Nagrađeni učenici i njihovi mentori stigli su u Kopački rit iz škola širom Hrvatske, a pridružili su im se i učenici OŠ Bilje, OŠ Lug i OŠ Kopačevo. Biolog Adrijana Baković je održala kratko predavanje o važnosti voda za Kopački rit te je izvedena zanimljiva interaktivna predstava "Voda je život" u organizaciji kazališta "Daska" iz Siska, a maskota Hrvatskih voda, kornjača Hrvoje uveseljavao je sve prisutne. U Prijemnom centru Kopačevo učenici i mentori imali su priliku upoznati se s parkom prirode kroz edukativni kratkometražni film te obilazak područja vlakićem i vožnjom brodom.

9. svibnja 2018. godine - Svjetski dan ptica selica U Etnološkom centru baranjske baštine u Belom Manastiru stručna služba Kopačkog rita održala je predavanje na temu selidbe ptica, a Park je postavio i izložbu fotografija ptica Kopačkog rita.

18. svibnja 2018. godine - Početna konferencija Projekta izgradnje turističkog pristaništa na jezeru Sakadaš Na Prijemnom centru parka u Kopačevu održana je Početna konferencija "Projekta izgradnje turističkog pristaništa Sakadaš u PP "Kopački rit". Uz nazočnost brojnih gostiju i suradnika, projekt za kojeg ukupno prhvatljivi troškovi iznose 11.014.407,14 kuna predstavljen je javnosti. Osnovni ciljevi ovog projekta su: povećanje broja posjetitelja educiranih o prirodnoj baštini PP Kopački rit, izgradnja i opremanje nove posjetiteljske infrastrukture unutar PP Kopački rit, novo pristanište s pontonskim sustavom koji se prilagođava vodostaju područja i osiguravanje bolje dostupnosti posjetiteljskim sadržajima unutar PP Kopački rit, omogućen pristup osobama s invaliditetom i porast broja posjeta. Iz projekta će biti financirana nabava turističkog broda i 4 čamca na solarni pogon, koji će, zbog svog tihog kretanja i neškodljivosti za okoliš, bitno unaprijediti doživljaj prirodnih vrijednosti parka.

22. svibnja 2018. godine - Međunarodni dan biološke raznolikosti i Dan zaštite prirode u RH Međunarodni dan biološke raznolikosti i Dan zaštite prirode u RH obilježen je u Kopačkom ritu volonterskom akcijom čišćenja parka na području uz Vemeljski dunavac (pokraj crpne stanice Tikveš). Radi se o ribolovnoj zoni parka u sjevernom dijelu parka, koju posjećuje veliki broj posjetitelja. U akciji su sudjelovali volonteri - učenici 2. razreda Prirodoslovne gimnazije "Ruđer Bošković" Osijek, profesori, studenti i alumni Odjela za Biologiju iz Osijeka, lokalni ribiči te zaposlenici parka. Ovo je 2. volonterska akcija u okviru projekta DANUBEparksCONNECTED (Interreg Danube Transnational Programme) kojom se želi skrenuti pozornost i na inicijativu uspostave mreže „divljih otoka“ kroz cijeli tok Dunava. "Divlji otoci" su otoci na Dunavu na kojima nema ili je zanemariv ljudski utjecaj i djelovanje i važni su za očuvanje bioraznolikosti.

3. srpnja 2018. godine - Početna konferencija projekta Prezentacijsko edukacijski centar Tikveš U sjevernom dijelu Parka prirode Kopački rit, u kompleksu dvoraca Tikveš održana je početna konferencija projekta "Prezentacijsko edukacijski centar Tikveš". Ovom prilikom projekt je predstavljen gostima, suradnicima i široj javnosti. Ukupni prihvatljivi troškovi projekta iznose 51.585.554,20 kn, a provedba projekta predviđena je do 2021. godine. Dvorci kompleksa Tikveš, koje su krajem 19. stoljeća izgradili članovi Teschenske loze obitelji Habsburg: Novi dvorac s Aneksom i Stari dvorac, ovim će se projektom obnoviti i prenamijeniti u suvremen i interaktivan izložbeni postav, gdje će se na zabavan i interaktivan način interpretirati prirodna baština Parka kao i bogata kulturno povijesna baština.

7. rujna 2018. godine - Međunarodna noć šišmiša Noć šišmiša obilježena je u Parku u otvorenom paviljonu na Prijemnom centru parka prigodnim programom za djecu: 18.00 h Igrokaz "Nove zgode šišmiša Eha" u izvedbi Igraonice Moltonko 18.30 h Edukativno-zabavne igraonice za djecu 19.30 h Potraga za šišmišima uz pomoć bat detektora.

9. rujna 2018. godine - Febire - festival biciklističke rekreacije Održan je 13. Hrvatski festival biciklističke rekreacije (FEBIRE), u organizaciji Saveza sportske rekreacije "Sport za sve" Osječko-baranjske županije u suradnji s Hrvatskim savezom sportske rekreacije "Sport za sve" i Športskom zajednicom Osječko-baranjske županije. Glavni događaj FEBIRE-a vožnja je na rutama OBŽ s ciljem u Kopačkom ritu u Zlatnoj gredi. Događaj je okupio veliki broj sudionika, a jedna od okrepnih stanica bio je i Prijemni centar Parka.

22. rujna 2018. godine - 3. Baranjski Ferivi polumaraton 3. Baranjski Ferivi polumaraton prolazi prekrasnim krajolikom i netaknutom prirodom Parka prirode Kopački rit. Osim polumaratonaca građani imaju priliku trčati na 6 kilometara te iskusiti jedinstvene ljepote ovog dijela Slavonije i Baranje, a uz to su organizirane dječje utrke u više kategorija i bogate nagrade.

Na 3. Baranjski Ferivi polumaraton oku sudjelovalo je 566 natjecatelja: 239 polumaratonaca, 137 trkača u utrci građana i 190 sudionika dječjih utrka.

27./28. rujna 2018. godine - Simpozij s međunarodnim sudjelovanjem Jučer, danas, sutra 7. Simpozij s međunarodnim sudjelovanjem Kopački rit jučer, danas, sutra, 2018., održan je u Parku prirode Kopački rit, 27. i 28. rujna, 2018. godine, u Kompleksu Dvoraca Tikveš. Na simpoziju su predstavljena istraživanja u Parku prirode "Kopački rit" i obrađene teme s područja zaštite prirodne i kulturne baštine te održivog korištenja prirodnih resursa, a koje se dotiču šireg prostora Baranje i Istočne Hrvatske ili općenito zaštite prirode i okoliša.

12. listopada 2018. godine - Obilježavanje Međunarodnog dana promatranja ptica U suradnji s Hrvatskim društvom za zaštitu prirode i ptica iz Osijeka i OŠ iz Bilja, učenici 6. tih razreda su posjetili Kopački rit i uz stručno vođenje upoznali se s promatranjem ptica, a vidjeli su i pokazno prstenovanje ptica.

9. studeni 2018. godine - Velika akcija čišćenja 9. studenog 2018. godine na prilazu Prijemnom centru Parka u Kopačevu održana je velika akcija čišćenja otpada i smeća. Akciju čišćenja proveli smo u suradnji s predstavnicima lokalne zajednice, Općine Bilje, Osječko-baranjske županije, našim gostima - kolegama iz Nacionalnog parka Kornati, s braniteljskim udrugama, lovačkim i ribolovnim društvima. Akciji se pridružio i ministar zaštite okoliša i energetike dr. sc. Tomislav Ćorić sa suradnicima, kao i učenici Eko-škole OŠ Bilje.

22. studeni 2018. godine - 1. Otvoreni dan projekta Prezentacijsko edukacijski centar Tikveš U kompleksu dvoraca Tikveš, održan je 1. otvoreni dan projekta Prezentacijsko edukacijski centar Tikveš, Naši gosti bili su učenici 8-ih razreda OŠ Bilje s nastavnicama Herijetom Dodik i Nikolinom Rebrina Marinov, a kroz bogatu povijest Tikveša provela ih je "osobno" nadvojvotkinja Isabella von Habsburg koju je vjerno prikazala kolegica Varja Guttert. Na 1. otvorenom danu predstavljene su projektne aktivnosti i planovi realizacije projekta.

Rubne zone Parka prirode "Kopački rit"

Rubne zone Kopačkog rita, na području Bilja, te rubnih naselja Kopačevo, Lug, Vardarac su buduća područja turističko-ugostiteljske ponude, kao i izletničko-rekreacijskih i športskih sadržaja. U tom smislu je i program povezivanja ovog prostora u mrežu europskih biciklističkih staza (od Beremenda - Mađarska - krunom dravskog nasipa prema Bilju, te dunavskim nasipom kroz Park prirode sve do Batine, te dalje nasipom do mađarske granice), kao i povezivanje ovog prostora na mikroplanu (Osijek-Bilje, do rekreacijskog centra CINOTA, te dalje dionicama Bilje - Kopačevo - Sakadaš - Podunavlje - Kozjak - Tikveš - Zlatna Greda - Zmajevac).

Planirane aktivnosti na razvoju ruralnog turizma, kroz smještaj u kućama tradicijskog graditeljstva i razvitak agroturizma i eko poljoprivrede, uključivanje kulturno-povijesne i graditeljske baštine u turizam (dvorac u Bilju, dvorci u Tikvešu), etnografske radionice starih zanata i slično, obogatit će turističku ponudu kompletnog područja Baranje.

2.2. Bizovačke toplice

U okviru valorizacije termalnih izvora i razvoja zdravstvenog i rekreacijsko - izletničkog turizma razvile su se Bizovačke toplice, na izvorima slane termomineralne hiperterme, kojoj temperatura vode iznosi čak 96 C. To je jedina takva hiperterma u Europi. Stari kompleks Bizovačkih toplica s bazenima, te hotel Termia, imaju ukupno 115 smještajnih jedinica, a uz kompleks "Aquapolis", od 8 bazena, s različitim sadržajima i vodenim atrakcijama, predstavljaju lječilišni i turističko - rekreacijski kapacitet, koji će u budućoj turističkoj valorizaciji predstavljati značajnu osnovu za dalji razvoj, uključivo i razvoj kongresnog turizma.

Ulaskom koncerna Blue Sun u vlasničku strukturu uređen je novi najveći otvoreni bazen u Republici Hrvatskoj s umjetnim valovima, te je napravljena i opremljena nova poliklinika. Uređeni su i postojeći sadržaji, a očekuju se nova, značajna ulaganja, prvenstveno u hotel Termiju. Od zatvaranja bazena i hotela u siječnju 2017. godine sagrađena je vlastita hidrostanica, sagrađen ulaz u kupalište i nova blagajna, novi prilaz bazenima, unaprijeđeni i uvedeni novi gastro punktovi, uređen okoliš, obnovljena sauna s ukupnom investicijom s više od 2.000.000 kuna.

Tablica - Broj kupača 2015. - 2018. godine Godina Broj kupača 2015. 78.144 2016. 86.095 2017. 94.259 2018. 146.976 Izvor: Bizovačke toplice

U 2018. godini bio je značajan porast broja kupača u ljetnom period što je odraz kontinuiranog rada i podizanja kvalitete usluge, kao i kvalitetne marketinške pripreme za sezonu. Kupalište Aquapolis u najvećem broju posjećuju gosti iz naše i susjednih županija (Osječko-baranjska županija, Vukovarsko- srijemska županija, Brodsko-posavska županija, Požeško-slavonska županija i Virovitičko-podravska županija). Također, veliki porast broja kupača je iz Bosne i Hercegovine, te gosti iz drugih susjednih zemalja, prvenstveno Srbije i Mađarske. U 2018. godini veći je broj kupaća za 52.717.

Tablica - Usporedba za razdoblje siječanj-prosinac 2015. - 2018. godine Mjesec 2015. 2016. 2017. 2018. Siječanj 3.946 1.922 3.750 7.987 Veljača 2.937 1.579 0* 4.841 Ožujak 3.399 1.390 0* 4.736 Travanj 2.566 1.410 0* 4.719 Svibanj 3.777 1.712 0* 8.212 Lipanj 9.635 8.623 2.917 14.542 Srpanj 17.353 24.008 35.919 29.858 Kolovoz 24.915 23.144 36.155 51.225 Rujan 4.946 11.114 4.900 7.760 Listopad 1.508 4.085 3.258 4.219 Studeni 1.558 3.734 3.288 4.576 Prosinac 1.604 3.374 4.072 4.301 UKUPNO: 78.144 86.095 94.259 146.976 Izvor: Bizovačke toplice * u period od siječnja do sredine lipnja 2017. godine, bazen i hotel bili su zatvoreni.

U 2018. godini organizirani su i dolasci umirovljenika kroz udruge umirovljenika, što je također pridonijelo porastu pokazatelja i ukupnom rezultatu.

Tablica - Organizirana posjeta umirovljenika u razdoblju od 01. lipnja do 15. rujna 2018. godine Broj kupača- Županija umirovljenici Vukovarsko-srijemska županija 6.406 Osječko-baranjska županija 2.174 Brodsko-posavska županija 745 Virovitičko-podravska županija 316 Požesko-slavonska županija 292 Ostale županije 144 Ukupno: 10.077

2.3. Državna ergela Đakovo i Lipik

Državna ergela Đakovo i Lipik, Državna ergela Đakovo od izuzetne je važnosti za grad Đakovo, Slavoniju kao i cijelu Hrvatsku u domeni konjogojstva, konjičkih sportova i kontinentalnog turizma. Duga tradicija lipicanskog uzgoja toliko je ukorijenjena u ovaj prostor da je on sastavni, punopravni dio njegove svake turističke, gospodarske i sportske razglednice. Osnovna joj je zadaća uzgoj i selekcija konja. Treba istaknuti također da zaprežni sport postaje sve značajniji segment u konjičkom sportu. Ergela Đakovo sa svoje dvije atraktivne lokacije u posljednje je vrijeme vrlo privlačna destinacija mnogim potencijalnim turistima u zemlji i inozemstvu, koju posjeti godišnje i do dvadeset tisuća gostiju.

Povijest Ergele

Ergelu u Đakovu osnovali su bosansko-srijemski biskupi, na svojim posjedima u Đakovu koje im je darovao hrvatsko-ugarski kralj Koloman 1239. godine. Tu darovnicu je 1244. godine potvrdio kralj Bela IV. Prvi zapisi o konjima spominju se 1374. godine, kada se u Đakovu vjenčao bosanski ban Tvrtko s bugarskom princezom Doroteom, te je biskupu koji ih je vjenčao darovao 10 arapskih kobila i jednog pastuha.

Godinom osnutka smatra se 1506. godina, kada se prvi put spominje naziv "ERGELA" za vrijeme biskupovanja Mije Kesarića. Imao je Ergelu od 90 rasplodnih konja. 1806. godina - Ergela Lipica se ispred Napoleona smješta u Đakovu. Početak uzgoja konja lipicanske pasmine. 1854. godina - Biskup Josip Juraj Strossmayer dovodi iz Slovenije iz Lipice sedam lipicanskih kobila i jednog pastuha. 1972. godine - Posjet engleske kraljice Elizabete II. princa Filipa i princeze Ane ergeli lipicanaca u Đakovu. 2006. godine obilježen je vrlo značajni jubilej: 500 godina postojanja Ergele (1506. - 2006.) i 200 godina uzgoja lipicanaca u Đakovu (1806. - 2006.).

Djelatnost ustanove: - provođenje programa uzgoja lipicanaca u Državnoj ergeli - provođenje uzgojno-selekcijskog rada u Državnoj ergeli - ispitivanje uzgojne i uporabne vrijednosti kopitara u Državnoj ergeli - prosljeđivanje identifikacijskih i uzgojnih podataka konja Državne ergele ovlaštenoj ustanovi - sudjelovanje u programima zaštite i očuvanja lipicanske pasmine konja u Državnoj ergeli - organiziranje i provođenje poljoprivredne proizvodnje za potrebe Državne ergele - razvoj sportskih aktivnosti s lipicanskom pasminom - organiziranje i sudjelovanje u organiziranju izložbi, smotri i drugih manifestacija kopitara - organizacija turističkih djelatnosti za potrebe Državne ergele - izrada promotivnih i drugih materijala za potrebe Državne ergele - korištenje konja iz ergele u turističkoj ponudi, rekreaciji, hipoterapiji, lovu, hobi-programima, tradicionalnim priredbama i izložbama - korištenje konja iz ergele u državnom protokolu, vojsci, policiji i školskom obrazovanju - drugi poslovi utvrđeni Statutom.

Ergela Đakovo nalazi se na dvije lokacije: Pastuharni i Ivandvoru.

Pastuharna

Nalazi se u samom centru Đakova, koju tijekom godine posjeti oko 16.000 turista iz Hrvatske i inozemstva. U uredima pastuharne nalaze se mnogi stručni zapisi, originalni rodovnici najvrednijih primjeraka, stotine pozlaćenih i srebrnih pehara koje su osvajali đakovački konji na brojnim prvenstvima, te na počasnom mjestu crno-bijela fotografija britanske kraljevske obitelji snimljene u pastuharni koju su kraljica Elizabeta II. princ Filip i princeza Ana svojeručno potpisali prilikom posjeta ergeli 1972. godine.

Na pastuharni se provode obuke i treniranje muških grla za lonžiranje, jahanje, preskakanje prepona, te prezanje (učenje vožnje jednoprega, dvoprega i četveroprega). Na ovoj se lokaciji Ergele Đakovo nalazi i hipodrom s prostorom za vježbanje konja, kao i zatvorena jahaonica. Gosti uz pratnju stručnog vodiča Ergele Đakovo obilaze staje za konje (3 zasebne staje), najveću zatvorenu jahaonicu u Hrvatskoj (cca 4.200 m2), vanjski hipodrom, šetnicu za konje, teren za dresuru i za preskakanje prepona, fijakere za potrebe zaprežnog sporta i izložene pehare sa turnira. U krugu Ergele smještena je suvenirnica s ponudom brojnih suvenira i dječje igralište za najmlađe.

Izvor: Državna ergela Đakovo

Zaprežni sport

U prošlosti je i lipicanac bio prije svega radni konj, a s mehanizacijom poljoprivrede broj konja je opadao ne samo u Slavoniji i Hrvatskoj nego i u svijetu. Opstankom ove pasmine lipicanac postaje dio tradicijske kulture, folklora i prepoznatljivosti slavonske ravnice.

Zaprežni sport postaje sve značajniji segment konjičkog sporta, uz konje atraktivnog izgleda i kvalitetnog genetskog potencijala u vožnji jednoprega, dvoprega i četveroprega. Karakteristike konja lipicanaca koje ga čine prepoznatljivim su: dobra narav, velika poslušnost, talent za izvođenje dresurnih figura, a također je vrstan konj za vožnju i rekreativno jahanje.

Dvorana za konjičke sportove s pratećim sadržajima jahaonica

Dvorana za konjičke sportove s pratećim sadržajima - jahaonica, namijenjena je mnogobrojnim ljubiteljima konjičkog sporta te je ujedno prostor za trening u preskakanju prepona. Uređenje interijera dvorana izuzetno je namjenski riješeno, te po svojoj veličini omogućava široki raspon konjičkih aktivnosti na jednom mjestu. Tome pridonosi i kvalitetna podloga parkura napravljena od kvarcnog pijeska i kokosovih vlakana.

Namjena ovog objekta prvenstveno je usmjerena na rad i dresuru konja, sportska natjecanja tijekom cijele godine, za školu jahanja, kao i za terapijsko jahanje. Prostor omogućava aukcijske prodaje konja, izložbe i sajmove konja tokom cijele godine. Stvorila se mogućnost za poboljšanje uvjeta rada s konjima, kvalitetnije pružanje usluga konjogojskim udrugama, te sadržajnija turistička

10 ponuda potencijalnim organiziranim grupama turista, a time i uspješnija promidžba kontinentalnog turizma u Hrvatskoj i svijetu. Multisadržajni kompleks površine cca 4.200 kvadratnih metara sadrži teren za jahanje - parkur (arena), prostor za 800 gledatelja (sjedeća i mjesta za stajanje), boksovi za konje, kupaonica za konje i solarij, prostori za stručne skupove. Do sada je 80% projekta realizirano, a u skorije vrijeme trebao bi biti obogaćen nizom novih sadržaja kao što su: suvenirnica, restoran, muzej te VIP salon. Navedenim sadržajima obogatila bi se turistička ponuda grada Đakova, te kontinentalnog turizma cijele Hrvatske.

Državnu ergelu u Đakovu tijekom godine posjeti više od šesnaesttisuća turista, mnogi ugledni gosti iz zemlje i inozemstva, umjetnici, veliki broj novinara i renomiranih TV-postaja, humanitarne udruge, kao i udruge branitelja domovinskog rata.

Ivandvor

Na prostoru Ivandvora smješteno je matično stado kobila i pomladak koji se ondje odgaja i othranjuje do svoje treće godine nakon čega muška ždrebad odlazi na obuku u Pastuharnu u centar grada Đakova. Ivandvor je izgrađen 1912. godine po nalogu tadašnjeg biskupa Ivana Krapca, koji je izgradio staje za konje i stanove za radnike - ergelaše. Njihov oblik i vizure očuvani su do današnjeg dana. Na lokaciji Ivandvora smješteno je matično stado kobila i pomladak koji se ovdje odgaja do svoje treće godine, nakon čega muška omad odlazi na obuku u Pastuharnu.

Ivandvor je okružen sa cca 310 hektara livada i oranica koje radnici Ergele obrađuju vlastitom mehanizacijom i na taj način osiguravaju gotovo svu potrebnu hranu za konje u tijeku jedne godine (sijeno, slama, zob). Objekti na Ivandvoru adaptirani su i renovirani 2005. godine, a izgrađeni su prilazni putovi, parkiralište, šetnice.

Obilazak turističkim šetnicama uz pratnju turističkog vodiča oko ispusta s rasplodnim kobilama i njihovim podmlatkom, te omadi do treće godine starosti u prirodnom okruženju netaknute prirode pravi je doživljaj za svakog posjetitelja. Na ovoj lokaciji smješteno je oko 120 grla lipicanske pasmine. Obilazak obuhvaća i razgledavanje autohtonog seoskog domaćinstva (slavonski ambar, đeram, bunar i krušna peć). Dolazak na vidikovac na kojem turisti mogu uživati u nepreglednim pašnjacima na kojima u ljetnoj sezoni boravi matično stado cijeloga dana. Ovdje je 1972. godine svečano primljena engleska kraljica Elizabeta II, princ Filip i princeza Ana prilikom njihova posjeta Ergeli Đakovo. Posjetiteljima je omogućeno fotografiranje, te je osigurano mjesto za odmor na hrastovim klupama postavljenim na turističkim šetnicama uz ispuste za konje.

Turizam kao sastavni dio ponude

Osim što je uzgoj i selekcija konja na prvom primarnom mjestu, Ergela Đakovo se u zadnjim godinama sve više opredjeljuje razvoju turističke djelatnosti. Ergela se značajnije počela baviti turističkom djelatnošću početkom ovog stoljeća, do tada broj posjetitelja i ostvareni prihod bili su zanemarivi.

Na Ergeli Đakovo se od 2004. godine krenulo u osmišljavanje bolje ponude, brendiranje konja lipicanca, a posebno je došlo do napretka u turizmu 2006. godine kada je Ergela slavila 500. obljetnicu svog osnutka. Na proslavu su došle sve državne ergele iz Europe, sve konjogojske udruge iz Hrvatske, održana je Generalna skupština LIF-a, krenulo se u izgradnju prve zatvorene jahaonice u povijesti Ergele. Sve je popraćeno tv emisijama, promidžbenim materijalima, osmišljeni su i izrađeni po prvi puta suveniri, izrađena je turistička signalizacija. Sve gore nabrojeno rezultiralo je povećanju broja posjetitelja i znatno povećalo vlastite prihode, a što će biti prikazano u daljnjem tekstu kroz tabele i grafikone.

Turističke usluge Državne ergele Đakovo

Državna ergela Đakovo u periodu 01.01. - 31.12.2018. godine turističkom tržištu je nudila obilazak, razgledavanje i korištenje usluga a koje su se odnosile na promociju, prezentaciju i posjete na dvije lokacije: Državna ergela Đakovo - Pastuharna i Državna ergela Đakovo - Ivandvor.

U 2018. godini Državna ergela Đakovo nudila je sljedeće turističke usluge: - obilazak i razgledavanje: - sa vodičem - bez vodiča - usluga vožnje četveroprega u Đakovu - usluga vožnje dvoprega u Đakovu - usluga vožnje dvoprega izvan Đakova - mogućnost kupnje raznovrsnih suvenira - jahanje uz nadzor trenera u jahaonici.

Posebna turistička ponuda: - predstave za turiste u jahaonici - prikaz obuke i svakodnevnog rada sa konjima.

Posebne tematske predstave: - Uskrs na Ergeli Đakovo - Đakovački vezovi - Dan Ergele Đakovo - Predstava Sv. Hubert - Božićni bal lipicanaca - konjički turniri u vožnji fijakera - konjički turniri u preskakanju prepone.

Ergela ima namjeru povećati kulturno-turističku ponudu kako na području Grada Đakova tako i na širem području Osječko-baranjske županije, privući turiste zainteresirane za povijesno i kulturno nasljeđe s posebnim naglaskom na konjogojstvo i konjičke sportove, lokalnom stanovništvu omogućiti razvoj raznovrsne turističke ponude u području konjičkog i tematskog turizma kao preduvjet za daljnji razvoj i uspješno poslovanje.

Cilj povećanja turističke ponude i atraktivnosti Državne ergele Đakovo kroz promociju konjičkog turizma - uzgoj lipicanaca, konjičke sportove i kontinentalni turizam koje će rezultirati razvojem i stvaranjem radnih mjesta integralni je dio cilja društveno-gospodarskog razvitka Grada Đakova i Osječko-baranjske županije ali i Republike Hrvatske. Kroz projekt Rekonstrukcije i opremanja zatvorene jahaonice na Pastuharni - Državne ergele Đakovo omogućit će funkcionalnije kreiranje turističke prepoznatljivosti, obogaćivanja turističke ponude i ubrzavanja turističkog razvoja u kontinentalnom dijelu zemlje.

Turistička događanja, manifestacije i promocija

Državna ergela Đakovo sudjelovala je na različitim manifestacijama i promociji tijekom 2018. godine.

Tablica - Manifestacije i konjičke predstave ergela Đakovo DATUM DAN VRSTA MANIFESTACIJE 26.01.2018. PETAK KONJIČKA PREDSTAVA 13.03.2018. UTORAK KONJIČKA PREDSTAVA 28.03.2018. SRIJEDA KONJIČKA PREDSTAVA 28.03.2018. SRIJEDA USKRS NA ERGELI 26.04.2018. ČETVRTAK KONJIČKA PREDSTAVA 02.05.2018. SRIJEDA KONJIČKA PREDSTAVA 04.05.2018. PETAK KONJIČKA PREDSTAVA 12.05.2018. SUBOTA KONJIČKA PREDSTAVA 13.05.2018. NEDJELJA KONJIČKA PREDSTAVA 19.05.2018. SUBOTA KONJIČKA PREDSTAVA 21.05.2018. PONEDJELJAK KONJIČKA PREDSTAVA

28.05.2018. PONEDJELJAK KONJIČKA PREDSTAVA 05.06.2018. UTORAK KONJIČKA PREDSTAVA 14.06.2018. SRIJEDA KONJIČKA PREDSTAVA 15.09.2018. SUBOTA DAN ERGELE 03.10.2018. SRIJEDA KONJIČKA PREDSTAVA 11.10.2018. ČETVRTAK KONJIČKA PREDSTAVA 16.10.2018. UTORAK KONJIČKA PREDSTAVA 20.10.2018. SUBOTA SVETI HUBERT 23.10.2018. UTORAK KONJIČKA PREDSTAVA 11.11.2018. NEDJELJA KONJIČKA PREDSTAVA 19.11.2018. PONEDJELJAK KONJIČKA PREDSTAVA 01.12.2018. SUBOTA ADVENTSKE VOŽNJE JAHANJE ZA DJECU 08.12.2018. SUBOTA ADVENTSKE VOŽNJE JAHANJE ZA DJECU 14.12.2018. SUBOTA ADVENTSKE VOŽNJE JAHANJE ZA DJECU 15.12.2018. SUBOTA BBL 2018 19.12.2018. SRIJEDA NOĆNE VOŽNJE ADVENTSKIM FIJAKEROM 20.12.2018. ČETVRTAK NOĆNE VOŽNJE ADVENTSKIM FIJAKEROM 21.12.2018. PETAK NOĆNE VOŽNJE ADVENTSKIM FIJAKEROM 22.12.2018. SUBOTA ADVENTSKE VOŽNJE JAHANJE ZA DJECU 22.12.2018. SUBOTA NOĆNE VOŽNJE ADVENTSKIM FIJAKEROM Izvor: Državna ergela Đakovo

Tablica - Predstavljanja ergele,mediji i gosti - ergela Đakovo DATUM OPIS MEDIJA / GOSTI ORGANIZATOR 15.01.2018. SLAVONSKI RADIO - radio emisija Slavonika (nabava u SLAVONSKI RADIO ergeli + događanja) 18.01.2018. PLAVA VINKOVAČKA TV - snimanje u ergeli na temu PLAVA TV VINKOVCI konji, emisiju Život piše priče, emitiranje 12.2.2018./ Novinarka Jasna Matija Sabljo i Joakim Erdelji, snimatelj 25.01.2018. Snimanje kadrova na Ergeli Đakovo Karlovačka pivovara 25.01.2018. Radio Slavonija - KP, Noć Muzeja i Bušari Radio Slavonija 26.01.2018 Noć muzeja 2018. Izložba fotografija na temu konji, Muzej JJ Strossmayera i "Đakovačka ergela-tradicija konjičkog sporta“ DEĐL 27.01.2018. 24. Đakovački bušari 2018. U povorci dva jahača i dvopreg Grad Đakovo i TZĐ 28.01.2018. 24.Đakovački bušari-pokladno jahanje Grad Đakovo i TZĐ 14.02.2018. Valentinovo - nagradna vožnja fijakerom TZĐ i DEDL 12.03.2018. Slavonski radio - KP, Zimski kup SIB/Branimir Slavonski radio 13.03.2018 Radio Osijek - KP, Zimski kup SIB Radio Osijek 19.04.2018. STV - Ergela u gostima / 17 sati STV 24.04.2018. OSJEČKA TV/18 sati - ravnatelj OSJEČKA TV 25.04.2018. SLAVONSKI RADIO/Najava KP za svibanj SLAVONSKI RADIO PREDSTAVANJE ERGELE - BRISSELL/ravnatelj Mirko Damjanović 21.05.2018. Snimanje spota za Đakovačke vezove/Ivandvor Mesić Zlatko 14.06.2018. Gosti nagrađeni novinari "ZLATNA PENKALA" 2018/ HTZ, TZ OBŽ i TZĐK Ivandvor -Pastuharna 14.06.2018. HRT/Zlatna penkala 2018. HRT/HTZ 14.06.2018. STV/Zlatna penkala 2018. STV/HTZ 18.06.2018. Dobro jutro Hrvatska iz Đakova/Konjička natjecanja/Silvija HRT Butković 02.06.2018. EUROPSKI PARLAMENTARCI HTZ 03.06.2018. STUDIJSKO PUTOVANJE / ŠPANJOLSKI NOVINARI TZ OBŽ, TZĐ I ERGELA ĐAKOVO

26.06.2018. HRT Radio Osijek/Konjička natjecanja ĐV/Silvija Butković HRT RADIO OSIJEK 06.07.2018. Dobro jutro Hrvatska u ZGB/52. Đ.vezovi/konjička HRT natjecanja/ravnatelj Damjanović 08.07.2018. HTZ - organiziran posjet inozemnih bloggera i influencera: HTZ I TZ ĐAKOVA InstaMeet #VisitSlavonija #ShareSlavonia 05.08.2018. Radio Osijek, gost Mirko Damjanović RADIO OSIJEK 20.08.2018. HRT - Panorama/Stela Step/Snimanje jahačice, uzgoj i najava HRT OSIJEK Dana ergele. (Katarina, Damjanović, Kuna, Butković) 05.09.2018. RADIO GLAS HRVATSKE/međunarodni/Globalna GLAS HRVATSKE Hrvatska/novinarka Majda/Silvija 06.09.2018. POSJET INOZEMNIH BLOGERA TZ OBŽ, TZĐ I ERGELA ĐAKOVO 08.09.2018. POSJET NOVINARA IZ RUSIJE TZ OBŽ, TZ ĐAKOVO I ERGELA ĐAKOVO 14.09.2018. POSJET NOVINARA IZ FRANCUSKE TZ OBŽ, TZĐ I ERGELA ĐAKOVO 12.9.2018. DOBRO JUTRO HRVATSKA - Dan ergele HRT (Damjanović, Butković) najava 13.9.2018. HRT - Međunarodni radio, najava RADIO HRT 14.9.2018. Glas Slavonije, Đakovački list, Šokački portal, Osijek031, 24 Portali i novine sata, Moje Đakovo 14.9.2018. NOVI RADIO ĐAKOVO - Dan ergele Đakovo, najava NOVI RADIO 14.9.2018. RADIO VUKOVAR - Dan ergele, najava RADIO VUKOVAR 14.9.2018. SLAVONSKI RADIO - Dan ergele, najava Glas Slavonije 15.9.2018 RADIO SLAVONIJA - Dan ergele Radio Slavonija, Slavonski Brod 15.9.2018. NOVA TV - Dan ergele NOVA TV 15.9.2018. STV - Dan ergele STV 15.9.2018. HRT - Međunarodni radio RADIO HRT 21.9.2018. TZ i HTZ - komisija za destinacije HTZ 01.10.2018. NOVA TV - snimanje spota sa jahačima i konjima NOVA TV 20.10.2018. POSJET TA IZ BELGIJE I NIZOZEMSKE HTZ, TZOBŽ, TZ ĐAKOVO I DEĐL 23.10.2018. RADIO OSIJEK/Najava Sv. Huberta/Silvija RADIO OSIJEK 24.10.2018. NOVI RADIO/Najava Sv. Huberta/Silvija NOVI RADIO 24.10.2018. Dodjela nagrada, HVAR (Ravnatelj/Mirko Damjanović) HTZ 25.10.2018. SLAVONSKI RADIO OSIJEK/Najava Sv.Huberta / Silvija SLAVONSKI RADIO OSIJEK 26.10.2018. RADIO VUKOVAR/SV. HUBERT RADIO VUKOVAR 26.10.2018. TV VINKOVAČKA PLAVA/Sabljo/Silvija Butković TV VINKOVCI 27.10.2018. HRT - Manifestacija Sv. Hubert HRT 27.10.2018. VKTV - Manifestacija Sv. Hubert VKTV 27.10.2018. RADIO SLAVONIJA - Manifestacija Sv.Hubert Radio Slavonija / Slavonski Brod 05.11.2018. POSJET BLOGERICE I FOTOGRAFKINJE IZ ITALIJE HTZ I TZ Djakovo 13.11.2018. TV SKOPJE /Izložba "Konji bili, konji vrani"/S.Butković, uz Veleposlanstvo RH u promidžbu Državne ergele Đakovo i Lipik Makedoniji i Udruga (prilog video) Hrvata "Slavonija" Skopje 28.11.2018. Dolazak komisije "SUNCOKRET RURALNOG TURIZMA" HTZ i TZ Đakovo HTZ, 3 gosta 1.12.2018. AUTOR FINSKOG VODIČA, Leif Mikael Sundstrom iz HTZ Finske, Grad Helsinki

13. i 14.12.2018. Poljoprivredni fakultet Osijek-vonja fijakerom Poljop.fakultet-prof. Baban i Ergela Đakovo Izvor: Državna ergela Đakovo

Tablica - Seminari, edukacije i sajmovi - ergela Đakovo DATUM OPIS MANIFESTACIJE I DOGAĐANJA ORGANIZATOR 22.02.2018. Radionica/Tema - zdravstveni turizam HGK 27.03.2018. Radionica/Tema - Novi zakoni u TURIZMU HGK 23. - 25.2.2018. VIROEXPO - Državna ergela Đakovo i Lipik sudionik GRAD, TZ I DEĐL sajma u Virovitici (štand) 27.03.2018. ZAKONI O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU HGK Osijek (Butković) 4. - 5.5.2018 ĐAKOVO EXPO ZLATNE RUKE 2018. GRAD ĐAKOVO 14.10.2018. DESTINACIJSKI MENADŽMENT (Butković) HGK OSIJEK 19.10.2018. ISTRA JUČER, SLAVONIJA DANAS, Konferencija o Glas Slavonije Osijek turizmu, Muzej okusa, Osijek (Damjanović/Butković) 24.10.2018. Dodjela nagrada, HVAR (Damjanović) HTZ 28.10.2018. Dolazak 500 hodočasnika u Đakovo /štand ergele Đakovo Biskupija i TZ Đakovo + fijaker 23.11.2018. Poslovna radionica - Slavonska košarica, Slavonski Brod, Klaster "Slavonska Katarinski sajam - Silvija košarica" Izvor: Državna ergela Đakovo

Razvoj i analiza turističkog poslovanja ergele Đakovo

Osim uzgoj i selekcija konja koji su na prvom mjestu, Državna ergela Đakovo se zadnjih godina sve više razvija turističke djelatnosti. U grafikonu su prikazani podaci o posjećenosti Ergele Đakovo s plaćenom ulaznicom u periodu od 2003. do 2018. godine.

Tijekom 2018. godine Državna ergela Đakovo registrirala je dolazak 16.264 posjetitelja (sa plaćenom ulaznicom), tj. 1.007 manje nego 2017. godine odnosno 5,83% manje posjetitelja.

BROJ TURISTA S PLAĆENOM ULAZNICOM 2003 - 2018.god

20000 16.933 14,418 14,026 17.271 18000 15,063 13,709 14,678 14,429 14,471 13,968 16.264 16000 12,302 12,304 14000 12000 10000 7,571 8,265

8000 4,478 6000 4000 2000 0 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018

Izvor: Državna ergela Đakovo

U 2018. godini smanjenjen je broja posjetitelja sa plaćenom ulaznicom u odnosu na 2017. godinu, razlog je smanjenje broja školske djece.

Tablica - Broj posjetitelja na Ergeli Đakovo 2003. do 2018.god. plaćena ulaznica i gratis

BROJ POSJETITELJA PO MJESECIMA - DRŽAVNA ERGELA ĐAKOVO

Godina VRSTA Siječanj Veljača Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac UKUPNO 2003 UKUPNO 4.478 2004 UKUPNO 7.571 2005 UKUPNO 8.265 2006 UKUPNO 12.302 2007 UKUPNO 12.304 2008 UKUPNO 15.063 2009 UKUPNO 14.418 2010 UKUPNO 14.471 2011 UKUPNO 13.709 2012 UKUPNO 13.968 2013 ulaznica 94 100 768 1.404 3.564 2.728 304 366 1.887 1.188 637 986 14.026 gratis 836 2013 UKUPNO 94 100 768 1.404 3.564 2.728 304 366 1.887 1.188 637 986 14.862 2014 ulaznica 195 87 335 1.323 4.712 2.416 116 341 2.290 953 668 1.242 14.678 gratis 1 3 75 185 344 211 15 19 172 313 184 263 1.785 2014 UKUPNO 196 90 410 1.508 5.056 2.627 131 360 2.462 1.266 852 1.505 16.463 ulaznica 47 19 633 1.807 3.654 2.120 496 537 1.787 880 865 1.584 14.429 2015 gratis 37 - 93 484 256 297 77 65 106 963 63 147 2.588 UKUPNO 84 19 726 2.291 3.910 2.417 573 602 1.893 1.843 928 1.731 17.017 ulaznica 169 142 649 1.656 4.627 2.227 533 598 2.298 1.763 1.163 1.108 16.933 gratis 32 28 677 245 334 238 48 36 729 155 102 93 2.717 UKUPNO 201 170 1.326 1.901 4.961 2.465 581 634 3.027 1.918 1.265 1.201 19.650 2016-2017 ulaznice 84 362 567 2.200 4.606 2.817 466 511 1.307 2.074 959 1.318 17.271 gratis 3 10 24 383 346 309 139 184 702 531 132 178 2.941 UKUPNO 87 372 591 2.583 4.952 3.126 605 695 2.009 2.605 1.091 1.496 20.212 ulaznice 315 62 935 1.861 4.215 2.342 696 679 831 1.753 1.708 867 16.264 2018 gratis-Pasdt. 17 16 277 112 333 264 78 10 600 182 116 126 2.131 gratis-Ivand 1.137 635 430 751 1.743 1.858 250 - 6.804 UKUPNO 332 78 1.212 1.973 5.685 3.241 1.204 1.440 3.174 3.793 2.074 993 25.199 Izvor: Državna ergela Đakovo

Sveukupni broj posjetitelja na Ergeli Đakovo 2011. - 2018. godini (plaćena ulaznica i gratis), ovdje treba napomenuti da se počelo raditi od mjeseca svibnja na Ivandvoru gdje se nije naplaćivao ulaz ali su se evidentirali posjetitelji. Zbog toga je došlo do znatnog povećanja broja posjetitelja koji nisu platili ulaz - gratis.

Posjetitelji: plaćena ulaznica i gratis u periodu 2011. god do 2018. god 30000 25.193 19650 20.212 20000 16928 16929 16930 16931 16932

10000

0 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 Izvor: Državna ergela Đakovo

Pregledom gornje tabele vidljivo je praćenje broja posjetitelja na Ergeli od 2003. godine kada je bilo 4.478 posjetitelja pa do 2018. godine kada je evidentirano ukupno 25.199 posjetitelja. Razlog povećanom broju turista je otvaranje turistima lokacije Ivandvor na kojoj nije naplaćen ulaz.

Grafikon - Broj posjetitelja prema kategoriji naplate: plaćena ulaznica, gratis i ukupno

Posjetitelji Ergele Đakovo u periodu 2013. - 2018.god 30.000 25.199 25.000 19.650 20.212 20.000 17.271 16.463 17.017 16.933 16.264 14.026 14.026 14.678 14.429 15.000

10.000 8.935

5.000 2.588 2.717 2.941 836 1.785 0 2013 2014 2015 2016 2017 2018

Ulaznice Gratis Ukupno

Izvor: Državna ergela Đakovo

Grafikon - Pregled ukupnog broja posjetitelja po mjesecima za 2018. godinu

Ukupan broj posjetitelja po mjesecima (redovni i gratis) za 2018.god - Ergela Đakovo 6000 5.685

5000

4000 3.793 3.241 3.174 3000

1.973 2.074 2000 1.440 1.212 1.204 993 1000 332 78 0 Siječanj Veljača Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac

Izvor: Državna ergela Đakovo

Pregled broja posjetitelja za 2018. godinu po mjesecima sa plaćenom ulaznicom i gratis, Ergelu Đakovo je ukupno posjetilo 25.199 posjetitelja. Gledano prema mjesecu u godini najveći dolazak posjetitelja zabilježen je u periodu travanj-studeni u kojem periodu se radilo i na Ivandvoru. Mjesec studeni ne pokazuju realno stanje jer je u tom mjesecu prodano oko 50% ukupnih ulaznica za Božićni bal koji je održan u prosincu 2018. godine.

Grafikon - Posjećenost Ergele Đakovo po mjesecima s plaćenom ulaznicom i gratis za 2017. i 2018. godinu

Ergela Đakovo - ukupna posječenost po mjesecima (redovni i gratis) za 2017. i 2018. god

5.689 6000 4952 5000 3.241 3.793 4000 3126 3.174 3000 2583 2605 1.973 2009 2.074 2000 1.440 1496 1.212 1.204 1091 993 332 372 591 605 695 1000 87 78 0 Siječanj Veljača Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac 2017 2018

Izvor: Državna ergela Đakovo

Tablica - Kategorije posjetitelja: djeca, umirovljenici i odrasli s izdvojenom kategorijom Ivandvor

KATEGORIJE POSJETITELJA PO MJESECU - DRŽAVNA ERGELA ĐAKOVO #NAZIV? VRSTA Siječanj Veljača Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac UKUPNO učenici - 100 649 1.223 3.159 2.301 56 282 1.458 601 236 - 10.065 2013 umirovljenici 94 - 67 29 174 116 25 - 196 129 90 - 920 odrasli - - 52 152 231 311 223 84 233 458 311 986 3.041 UKUPNO 94 100 768 1.404 3.564 2.728 304 366 1.887 1.188 637 986 14.026 učenici 19 5 127 1.037 3.435 2.056 40 234 1.582 658 345 48 9.586 2014 umirovljenici 46 3 38 56 409 48 34 12 187 119 145 - 1.097 odrasli 130 79 170 230 868 312 42 95 521 176 178 1.194 3.995 UKUPNO 195 87 335 1.323 4.712 2.416 116 341 2.290 953 668 1.242 14.678 učenici 25 - 526 1.574 2.677 1.799 158 244 1.073 875 348 287 9.586 2015 umirovljenici - - 70 130 760 285 157 141 350 571 168 44 2.676 odrasli 59 19 130 587 473 333 258 217 470 397 412 1.400 4.755 UKUPNO 84 19 726 2.291 3.910 2.417 573 602 1.893 1.843 928 1.731 17.017 učenici 125 35 444 996 3.707 1.657 119 280 1.743 755 270 214 10.345 2016 umirovljenici 18 24 42 310 523 356 185 169 759 621 151 127 3.285 odrasli 58 111 840 595 731 452 277 185 525 542 844 860 6.020 UKUPNO 201 170 1.326 1.901 4.961 2.465 581 634 3.027 1.918 1.265 1.201 19.650 učenici 7 70 238 1.435 3.695 1.990 159 296 521 680 82 362 9.535 2017 umirovljenici 10 85 93 503 607 333 162 173 433 712 98 5 3.214 odrasli 70 217 260 645 650 803 284 226 1.055 1.213 911 1.129 7.463 87 372 591 2.583 4.952 3.126 605 695 2.009 2.605 1.091 1.496 20.212 učenici 82 34 535 869 3.406 1.481 293 355 235 727 386 150 8.553 umirovljenici 99 9 36 434 607 499 121 79 155 319 156 80 2.594 2018 odrasli 151 35 641 670 535 626 360 255 1.041 889 1.282 763 7.248 ivandvor 1.137 635 430 751 1.743 1.858 250 6.804 332 78 1.212 1.973 5.685 3.241 1.204 1.440 3.174 3.793 2.074 993 25.199 Izvor: Državna ergela Đakovo

U tablici su prikazani posjetitelji prema kategorijama posjetitelja. Ergelu je do sada posjetilo najviše posjetitelja (plaćena ulaznica i gratis) i to 25.199. Kada se oduzmu posjetitelji na Ivandvoru, Ergelu Đakovo je posjetilo 18.395 posjetitelja što je manje za 1.817 posjetitelja u odnosu na 2017. godinu ili 8,99%. (ne uzimajući u obzir Đakovačke vezove kada Ergelu posjeti nekoliko tisuća gostiju koji se ovdje ne prikazuju). Prema kategoriji posjetitelja vidljiv je pad posjeta učenika, umirovljenika i odraslih.

Tablica - Kategorije posjetitelja: učenici, umirovljenici i odrasli GODINA UČENICI UMIROVLJENICI ODRASLI UKUPNO

2015 god. 9.586 2.676 4.755 17.017

2016. god. 10.345 3.285 6.020 19.650

2017. god 9.535 3.214 7.463 20.212

2018. god 8.553 2.594 7.248 18.395 Izvor: Državna ergela Đakovo

Grafikon - Posjetitelji Ergele Đakovo: djeca, umirovljenici i odrasli po godinama

Posjetitelji: djeca,umirovljenici i odrasli po godinama 2013.-2018. 12.000 10.065 9586 9586 10345 9535 10.000 8.553 7463 8.000 7248 6020 6.000 4755 3995 3285 4.000 3041 2676 3214 2.594 2.000 920 1097 0 2013 2014 2015 2016 2017 2018

Djeca Umirovljenici Odrasli

Izvor: Državna ergela Đakovo

Grafikon - Posjetitelji Ergele Đakovo izraženo u postocima za 2018. godinu (ukupno 18.395)

Ukupno posjetitelja na Ergeli Đakovo izraženo u postocima 2018. god. 18.395 posjetitelja

8.553; 47% 7.248; 39% Učenici Umirovljenici Odrasli

2.594; 14% Izvor: Državna ergela Đakovo

Kao i svake godine, ukupnom broju posjetitelja treba dodati i cca 3.000 – 4.000 posjetitelja za vrijeme Đakovačkih vezova kada se također ne plača ulaz, ali treba i naglasiti da se prihod svake godine povećavao u odnosu na prethodnu zbog unaprijeđene i proširene ponude. Programi koji su potpomogli povećanj su: Božićni bal lipicanaca, Uskrs na Ergeli, Dan ergele Đakovo, Lovačka predstava Sv. Hubert.

Kada se pogleda broj posjetitelja koji se iz godine u godinu sve više povećava, a samim time se i povećavaju vlastita financijska sredstva, može se zaključiti da dolazi do određene sinergije: što bolji uzgoj i selekcija, povećava se broj kvalitetnih konja, konstantni uspjesi u konjičkim natjecanjima, povećanje turističke ponude i u konačnici rezultira sve većim prihodima i povećanom broju turista.

Sportska natjecanja i ostvareni rezultati

U 2018. godini Ergela Đakovo organizirala je i sudjelovala na sljedećim sportskim događanjima i ostvarivala zapažene rezultate u obje discipline:

Datum Disciplina Mjesto natjecanja

07. i 08.04.2018. Dresura Otvaranje sezone dresurnih natjecanja Ergela Đakovo 14.04.2018. Dresura Karoca - Zagreb 28.04.2018. Zaprege Finale Kupa DEĐL za jednoprege i dvoprege 07.07.2018. Zapree Croatia Cup za jednoprege i dvoprege i PH za juniore 07. i 08.07.2018. Zaprege Nagrada ergele Đakovo za jednoprege i dvoprege 30.06.2018. Dresura Prvenstvo Hr - Zagreb - 01.07.2018. 22.06. -24.06.2018. Zaprege Pleternica 27.06.-02.07.2018. Zaprege Pančevo 12.07. - 16.07.2018. Dresura Topolcianky 24.08. - 27.08.2018. Zaprege Szilvasvarad 22. i 23.09.2018 Dresura Zatvaranje sezone dresurnih natjecanja 07.10.2018. Zaprege Prvo kolo kupa DEĐL 28.10.2018. Zaprege Drugo kolo kupa DEĐL Izvor: Državna ergela Đakovo

2.4. Osječka Tvrđa i Muzej Slavonije

Stara povijesna urbana jezgra Osijeka "Tvrđa", jedna je od najbolje očuvanih gradskih jezgri u unutrašnjosti Hrvatske. Unutar prostora jezgre, jasno omeđenog impozantnim zidinama, nalazi se i više pojedinačnih vrijednih objekata te Muzej Slavonije kao najveći u Istočnoj Hrvatskoj. Zgrada Muzeja sagrađena je prema sačuvanim dokumentima 1702. i to je jedna od najstarijih očuvanih zgrada u Tvrđi u baroknom slogu za potrebe tadašnjega gradskog magistrata. Tu je i Zgrada gradske straže iz 1709. koja je prema središnjem tvrđavskom trgu okrenuta s nizom arkada i prepoznatljivim tornjem. Unutar Tvrđe smještena je uprava Sveučilista J.J. Strossmayera, zgrada golemih dimenzija s atlasima na visokom ulaznom portalu. U Tvrđi su i deseci drugih svjetovnih spomenika, od kojih se osobito ističu plemićke i druge kuće, niz vojarni s otvorenim nizovima arkada i slično. Uz to ovaj prostor ističe se i brojnim ugostiteljsko-turističkim sadržajima.

2.5. Dvorac Pejačević

U središtu Našica jedan je od najljepših i najočuvanijih dvoraca ne samo u Slavoniji, nego i u cijeloj Hrvatskoj. Ovaj klasicistički dvorac građen početkom 19. stoljeća smješten je u lijepo uređenom parku, gdje se nalazi još jedan manji prizemni dvorac, te kapelica obitelji Pejačević. U dvorcu se nalaze i lijepo uređeni muzej s posebnim sobama posvećenim slavnim osobama iz Našica Dori Pejačević i Izidoru Kršnjavom. Neposredno uz dvorac i park nalazi se glavni našički trg s parkiralištem, te hotel i niz ugostiteljskih sadržaja. Dvorac Pejačević ujedno predstavlja i centralnu točku Našica, u kojima se nalazi još jedna atrakcija, Franjevački samostan s crkvom Svetoga Antuna Padovanskog, a u bližoj okolici još dvije, templarska crkvica Svetog Martina i Našička geološka staza.

2.6. Dvorac Hilleprand - Mailath u Donjem Miholjcu

Dvorac Hilleprand-Mailath-plemićka građevina tzv. stariji miholjački dvorac, koji se prednjom fasadom proteže uz središte Donjega Miholjca, izgradila je 1818. barunica Marija Ana udovica baruna Josipa Ignaca Hilleprand von Prandaua (rođena Pejačević). Kasnobarokni prizemni dvorac završava kružnom dekorativnom kulom na jugoistočnom uglu dvorca koja je od njega

20 odmaknuta i s njime povezana terasom. Uličnom pročelju ritam daje niz od 19 jednakih prozora s neupadljivim kasnobaroknim ukrasima, a dvorišnom pročelju niz boltano zatvorenih prozora. Drugi je noviji povijesno-neoromanički dvorac grofovske obitelji Mailáth s prekrasnim perivojem engleskoga tipa koji stvara sliku dvorca u duhu engleskoga stila tipa Tudor. Građen je od 1903. do 1914. i jedan je od najmlađih i najbolje očuvanih dvoraca u Slavoniji;

2.7. Dvorac Prandau - Normann u Valpovu

Dvorac Prandau-Norman u Valpovu, gradu na Karašici, zapravo je grad muzej. Razvio se iz srednjovjekovnog utvrđenog grada Walpo koji se spominje već u prvoj polovici 15. stoljeća. Kao rijetko koja srednjovjekovna utvrda u Hrvatskoj, uspjela se sačuvati sve do danas, i to jer ju Turci Osmanlije prilikom napuštanja (1687.) nisu srušili. U 18. stoljeću nekadašnju su utvrdu grofovi obitelji Hilleprand von Prandau pretvorili u dvorac s tornjem na pročelju, a oko njega uredili prostran perivoj. Sjeverni dio perivoja (oko samog dvorca) uređen je po uzoru na engleske pejzažne perivoje. Južni dio perivoja čini autohtona šuma u kojoj prevladavaju hrast i lipa. Dvorac, u kojem se danas nalazi Gradski muzej, jedan je od najznačajnijih spomenika svjetovne arhitekture sjeverne Hrvatske.

2.8. Dvorac princa Eugena Savojskog u Bilju

Dvorac princa Eugena Savojskog u Bilju - barokni dvorac u centru Bilja s velikim perivojem koji je dao podignuti princ Eugen Savojski između 1705. i 1712. godine. Ovaj dvorac ima povijesnu vrijednost, kako zbog vremena izgradnje početkom 18. stoljeća, tako i zbog važnosti njegovog prvog vlasnika, čuvenog vojskovođe Eugena Savojskog. Glavni, reprezentativni, dio dvorca je jednokatan s masivnim tornjem u središnjem dijelu, ukrašen pilastrima i profiliranim vijencima. Pobočna krila jednostavno su obrađena s pravilnim nizovima prozora. Na dvorišnom pročelju iznad ulazne bolte očuvan je polikromirani grb obitelji Savojski. Opkop oko dvorca podsjeća na srednjovjekovni način obrane. Središnja glavna zgrada okrenuta je prema mostu.

2.9. Dvorac Eszterházy u Dardi

Dvorac Eszterhazy-zaštićeni spomenik kulture, spada u drugu spomeničku kategoriju. Jednokatna je građevina podignuta u drugoj polovici 18. stoljeća kao središte prostranog imanja baruna Eszterházyja. Prvi posjednici vlastelinstva Darda bili su Janos i Friedrich Veterani, koji su imanje stekli u doba kralja Karla VI. Kraljica Marija Terezija daruje Dardu obitelji Esterházy 1749. godine, te oni ostaju vlasnici čitavo stoljeće. Dvorac je jednokatna građevina površine od 1.700 četvornih metara. Izgrađen je u klasicističkom stilu. Jednokatna je građevina podignuta u drugoj polovici 18. stoljeća kao središte prostranog imanja baruna Eszterházyja. Dvorac u sebi ujedinjuje baroknu tlocrtnu koncepciju karakterističnu za vrijeme građenja, ali i klasicističko-građevinsku. Ispred dvorca nalazi se i jezero Đola.

2.10. Palača Gutmann u Belišću

Palača Gutmann - građena u secesijskom stilu te predstavlja najznačajniju zgradu Belišća koja je sagrađena 1905. godine, a poznata je i pod nazivom Palej ili Upravna zgrada. To je prekrasna monumentalna građevina, okružena parkom, čija unutrašnjost odiše secesijskim stilom. Za njezinu gradnju zaslužan je barun Edmund Gutmann. U početku je trebala služiti kao stambena zgrada, no to se nikad nije dogodilo. Palača je teško stradala u Prvom svjetskom ratu i u Domovinskom ratu te je u fazi obnove. Svojom ljepotom predstavljala je jedno od najvećih arhitektonskih ostvarenja tog razdoblja te je prema tome registrirana kao spomenik kulture A kategorije i upisana u Registar nepokretnih spomenika kulture.

2.11. Đakovački nadbiskupski kompleks s katedralom

Đakovački nadbiskupski kompleks - kompleks uključuje katedralu Sv. Petra, Biskupski dvor, Bogoslovno sjemenište i Kanoničke kurije. Zasluge za izgradnju katedrale pripadaju biskupu Josipu

Juraju Strossmayeru, građena je u romaničko - gotičkom stilu. Katedralu krase slike, skulpture i freske te 7 oltara. Glavni oltar posvećen je sv. Petru. Jedna od najvećih vrijednosti katedrale su orgulje na pjevačkom koru s velikom rozetom u pozadini. Kompleks danas nema turističku upotrebu, ali je evidentirani spomenik kulture. Nadbiskupski dvor je rezidencija đakovačkog nadbiskupa i mjesto glavnih biskupijskih institucija i ureda. Ispod njega se nalazi vinski podrum. Srednjovjekovni zid je jedini preostali cjeloviti segment jugozapadnog obrambenog zida srednjovjekovne đakovačke biskupske utvrde. Kompleksu je nužno potrebna cjelovita obnova i prezentacija njenih kulturno- povijesnih vrijednosti. U neposrednoj blizini kompleksa nalazi se Bogoslovno sjemenište.

2.12. Spomen muzej biskupa Josipa Jurja Strossmayera

Osnovan je 1990. godine. Sakralna zbirka, skulpture, muzejska likovna zbirka te zbirka knjiga i dokumenata čuvaju spomen na život i rad biskupa Josipa Jurja Strossmayera. U prizemlju se nalazi stalni postav dok se u potkrovlju nalazi galerija slika. S obzirom da je u muzeju smješten samo dio bogate ostavštine biskupa Strossmayera te zbog velikog broja još nezbrinute vrijedne kulturne i umjetničke baštine u vlasništvu nadbiskupije javlja se potreba za rekonstrukcijom muzeja i dogradnjom novih objekata unutar istog kompleksa.

2.13. Erdutsko vinogorje i kula u Erdutu s Vidikovcem

Erdutsko vinogorje je jedno od najatraktivnijih u Slavoniji, jer mu posebnost izgleda daje pružanje velike rijeke Dunava u njegovom podnožju s čuvenim lesnim naslagama i strmim padinama. U sklopu nekadašnje kurije Adamović-Cseh postoji hrastova bačva kapaciteta 75.000 litara (najviša u uporabi), uvrštena u Guinnessovu knjigu rekorda. Na području Značajnog krajobraza Erdut uređena je Poučna staza, dužine 2 km, s nizom vrtnih elemenata.

2.14. Park kralja Petra Krešimira IV u Osijeku

Park kralja Petra Krešimira IV u Osijeku ima integriran QR vodič U sklopu projekta postavljene su 2 info ploče na ulazima u park, s kratkim uputama o načinu korištenja QR kodova za sve one posjetitelje koje žele o parku i svakoj biljnoj vrsti u parku saznati više informacija te 72 QR identifikacijske ploče uz odabrane biljne vrste drveća i grmova.

2.15. Podunavlje - Aljmaš - Erdut - Dalj

Izletničko i ribolovno - rekreacijsko područje od ušća Drave u Dunav, potez Aljmaš - Erdut - Dalj, kojemu je potrebno obnovom kapaciteta od prije Domovinskog rata vratiti značenje izletničkog i ribolovnog područja.

2.16. Đakovačko vinogorje

Počeci vinarske i vinogradarske tradicije Biskupije Đakovačke i Srijemske, danas Đakovačko- osječke nadbiskupije, sežu u predtursko doba. Đakovačko-osječka nadbiskupija ponajveći je proizvođač traminca na ovom području. Podrumi Nadbiskupije su poznati i po arhivskim vinima.

2.17. Vinski podrum Đakovačko-osječke nadbiskupije

U prostorima ispod nadbiskupskog dvora, neposredno uz đakovačku Katedralu, smješten je podrum za posjetitelje koji pruža usluge degustacije poznatih misnih vina vrhunske kvalitete. Posjetitelji imaju priliku doživjeti povijest kroz prizore starih bačvi, arhivska vina i prikazivanje filma o nastanku i proizvodnji misnih vina.

2.18. Feričanačko vinogorje

Feričanačko vinogorje - najviše utjecaja na razvoj feričanačkog vinogradarstva imali su Cisterciti i fratri iz Našica. 1804. godine je u Feričancima izgrađen podrum. Danas isti ima svoju proizvodnju grožđa i vina u prosjeku 1 milijun litara godišnje. Vinarija FeraVino djeluje u sklopu tvrtke Osilovac d.o.o. Feričanci te na tržište plasiraju: vrhunska crna vina sorti Frankovka, Merlot, Syrah, Zweigelt, Cabernet Sauvignon, Pinot Crni i vrhunsku Graševinu, Chardonnay i Pinot bijeli.

2.19. Vinogorje Baranja

Vinogorje Baranja - obiluje vinogradima koji se pružaju na južnim obroncima Banovog brda i okolice sve do rijeke Dunav. Prostor je karakterističan po tipičnim vinskim podrumima koji se nazivaju gatori i vinskim ulicama tzv. surducima. Baranja je poznata po vinskoj sorti graševini, ali i po crnim sortama. Najveći vinograd od 650 ha u vlasništvu je Vina Belje, kao i najmodernija vinarija u regiji te stari podrum iz 1526. godine koji je zaštićeni srednjovjekovni lokalitet. Baranjski vinari gostima nude obilaske podruma i kušanja vina te uživanje u vinima i lokalnim gastrospecijalitetima.

2.20. Rekreacijsko područje "Drava"

Rekreacijsko područje "Drava"- kontinuirani je pojas na lijevoj i desnoj obali Drave, od ušća rijeke Karašice, do zimske luke u Osijeku. Ovo područje pripada administrativno područjima tri jedinice lokalne samouprave (Gradu Osijeku, općinama Petrijevci i Darda).

2.21. Ribnjak kod Donjeg Miholjca i ornitološki rezervat "Podpanj"

Područje velikog Ribnjaka kod Donjeg Miholjca, te područje "Podpanj" (zaštićenog ornitološkog rezervata), kojeg čine dvije bare, smješteno je na zapadnom završetku ribnjaka Donji Miholjac. Ukupna površina Podpanja s okolnim terenom iznosi 84,99 ha. Područje je uvršteno na listu Ornitološki značajnih područja u Europi.

2.22. Jezero Borovik

Jezero Borovik (zapadno od Đakova) je iza Kopačevskog jezera u Parku prirode Kopački rit u vrijeme najviših voda, sa 2,5 četvornih kilometara površine najveće jezero u Županiji. Jezero je locirano izvan glavnih prometnih putova u najslabije naseljenom dijelu Županije, što umanjuje mogućnosti njegovog jačeg izletničkog korištenja, ali mu daje ugođaj očuvane prirode i mira na obroncima Krndije. Uz jezero postoje manji kamp i ugostiteljski objekti. Jezero je predmet projekta razvoja športsko-rekreativnog kompleksa.

2.23. Jezero Lapovac II

Osim osnovne namjene jezera kao vodoprivrednog objekta, za jezero Lapovac II kod Našica postoji projektna ideja za Športsko-rekreacijski centar koji bi se koristio za veslačke regate, kupanje i ribolov. Uz izgradnju ugostiteljsko-smještajnih kapaciteta (motel, restoran, planinarski dom, ribički klub, vidikovac), planira se niz športskih sadržaja i terena (tenis tereni, mali nogomet, rukomet, odbojka na pijesku) kao i uređenje plaže, sunčališta i ribičke staze.

Osim turističke infrastrukture, Osječko-baranjska županija obiluje i nematerijalnom baštinom, od čega se čak tri (gorjanske Ljelje, bećarac, medičarski i voskarski obrt) nalaze na UNESCO-voj listi kulturnih nematerijalnih dobara. Također, valja istaknuti Baranjski kulen kao lokalnu deliciju zaštićenog zemljopisnog podrijetla.

2.24. Turističke zone

Tablica -Ugostiteljsko-turističke zone veće od 25 ha

Izvor: Prostorni plan Osječko-baranjske Županije, OIKON, 2016.

U prostorno planskoj dokumentaciji Osječko-baranjske županije definirana su i područja ugostiteljsko-turističke namjene manja od 25 ha: Donji Miholjac i Miholjački Poreč u Gradu Donjem Miholjcu, Jošava i Gajger Pustara u Gradu Đakovu (Jošava dijelom i na podruju Općine Viškovci), kamp Tavanac u Gradu Našice, autokamp u Gradu Osijeku, prijemni punkt Mali Sakadaš, Bilje i dvorac Tikveš u Općini Bilje, Brođanci i Selci u Općini Bizovac, Aljmaš u Općini Erdut, Vrbik u Općini Ernestinovo, Ležaj, Satnica i Duhovno-rekreacijski centar Emaus u Općini Petrijevci i Dragotin i Svetoblažje u Općini Trnava, prostor kod ZOO hotela i okolica.

2.25. Manifestacije U smislu razvoja turizma i motiva dolaska turista ili, pak, dodatnog zadovoljstva turista, postoje brojne manifestacije na području Osječko-baranjske županije. Manifestacije su segment na kojem treba dodatno raditi u smislu turistifikacije postojećih i razvoja novih tematskih manifestacija.

Tablica - Događanja-manifestacije DOGAĐANJA/MANIFESTACIJE

DANI PRVOG ĐAKOVAČKI URBAN FEST TOUR OF HRVATSKOG PIVA VEZOVI OSIJEKI CROATIA

SMOTRA DANI OSJEČKO FOLKLORA PANNONIAN SLAVONSKE SLAMA FEST LJETO "MIHOLJAČKO CHALLENGE ŠUME KULTURE SIJELO"

Izvor: Horwath HTL istraživanje, 2017.

Potporu promoviranju tradicijske i kulturne baštine te potencijala od značaja za razvoj turizma Župan je dao podržavajući brojne manifestacije organizirane na lokalnim razinama na području Županije. Osim gore spomenutih događanja u nastavku je popis događanja/manifestacija koje imaju

24 veliki potencijal za daljnji razvoj: Advent u Osijeku, Wine & Bike Erdut, Strossmayerovi dani, Hodočašće za Veliku Gospu u Aljmašu, Godišnji ophod kraljica ili Ljelja (UNESCO), Đakovački bušari, Zemlja bez granica, Ribarski dani, Gator fest, Baranjski bećarac - Općina Draž, Olimpijada starih športova, Ljeto valpovačko, Rombergove večeri, Božićni bal Lipicanaca, Petrijevačke žetvene svečanosti, Večer vina i umjetnosti, Tour de Slavonia, Gator Fest, Ribarski dani, Panonski folklorni festival, ReArt festival, Pannonian Challenge, Sajam antikviteta, Grand prix Osijek - Dobro World Cup, Đakovački vezovi, Međunarodni etno susreti i dr.

Županija je sudjelovala na Međunarodnom danu rijeke Drave. Tome je prethodila press konferencija i panel rasprava: "Projekti i izazovi zaštite i održivog razvoja uz rijeku Dravu". Upravni odjel za kontinentalni turizam sa svojom tehničkom pomoći potpomogao je uspješnoj provedbi cjelokupnog programa koji je imao za cilj podizanje svijesti djece, lokalnog i šireg stanovništva o značaju rijeke Drave. Projekt je uspješno proveden i promoviran. Dana 22. rujna 2018. godine održana je nizvodna regata na rijeci Dravi, od rkm 21+800 do rkm 19+700 sa plovilima te ostale aktivnosti uključujući glazbeni program. Tog je dana ujedno i završio projekt.

24. i 25. rujna 2018. godine održana je i biciklistička manifestacija na području Slavonije i Baranje na kojoj je sudjelovalo 83 njemačka biciklista i 4 bike pratitelja. Upravni odjel za kontinentalni turizam je potpomogao u pripremi i organizaciji manifestacije.

Na Danu Hrvatske 2018. godine, održanom 3. listopada 2018. godine u Grazu (Austrija), Osječko-baranjska županija predstavila je svoje turističke i gospodarske potencijale. Kao županija koja se intenzivno i uspješno pozicionira na turističku kartu Europe i svijeta, ova prilika iskorištena je kako bi se austrijskim institucijama, poduzetnicima i turističkim djelatnicima predstavila autohtona ponuda slavonske i baranjske kulture, s naglaskom na buduću suradnju i potencijalne investicije.

Na manifestaciji koju je organizirala Hrvatsko-austrijska gospodarska komora, a pod pokroviteljstvom Ministarstva turizma Republike Hrvatske, predstavljeni su gospodarski resursi i turistički potencijali kojima županija raspolaže. Mnogi poslovni ljudi iz Austrije godinama su partneri Županije, a ovom prigodom stvorio se novi iskorak u gospodarskoj suradnji. Eno i gastro ponuda, obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja nude smještaj u izvornim baranjskim i šokačkim kućama, Đakovačka ergela, Dunav i Drava - bogatstva su koja su prezentirana.

"Dani Hrvatskog turizma 2019. godine sele u Slavoniju" - najavio je predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković prilikom dodjela prestižnih nagrada na najvećoj hrvatskoj turističkoj smotri Danima hrvatskog turizma 2018. godine.

Osječko-baranjska županija sudjelovala je na tradicionalnom susretu turističkih djelatnika te svih dionika u turističkom sustavu Republike Hrvatske - Dani hrvatskog turizma (DHT) koji se održao, u organizaciji Ministarstva turizma, Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske turističke zajednice, 24. i 25. listopada 2018. godine u Hvaru. Upravo su Dani hrvatskog turizma bili prilika da svi dionici u turizmu razgovaraju o novostima i trendovima, te o prilikama i izazovima u turizmu. Tim povodom dana su priznanja svim turističkim djelatnicima koji podižu ljestvicu kvalitete i čine hrvatski turizam još uspješnijim.

Slijedom toga, Osječko-baranjska županija je preuzela obveze oko predstavljanja Slavonije na Hvaru na "Panonskoj lađi". Gostima su ponuđeni autohtoni slavonski gasto specijaliteti i vrhunska vina s vinogorja slavonskih županija, a predstavili su se i vlasnici smještajnih kapaciteta i ugostiteljskih objekata te djelatnici u turizmu s područja Slavonije, Baranje i Srijema. Dani Hrvatskog turizma svake godine okupe preko 1500 sudionika, a ove godine sudionici su nazočili brojnim zanimljivim predavanjima, radionicama, skupovima i dr. dodatnim sadržajima u kojima su sudjelovali svjetski poznati strani i domaći turistički stručnjaci, opinionmakeri i influenceri iz poslovnog i društvenog života. U svrhu daljnje promidžbe Osječko-baranjske županije, oslikan je autobus s digitalnim tiskom i sloganima naše Županije.

Dodijeljene nagrade na Danima hrvatskog turizma 2018. godine: 1. Čovjek - ključ uspjeha: - Djelatnik u ugostiteljskom objektu: Tomica Đukić, kuhar u hotelu Osijek - Privatni iznajmljivač: Vladimir Škrobo, vlasnik "Baranjske kuće" i "Sobe kod Baje" u Karancu 2. U kategoriji tvrtke/udruge/ustanove nagrade dobila je Državna ergela Đakovo.

Na zadnje održanom sastanku "Savjet za Slavoniju, Baranju i Srijem", predsjednik Vlade potvrdio je održavanje događaja Dani hrvatskog turizma u Slavoniji u 2019. godini, kao i daljnje ulaganje u razvoja kontinentalnog turizma.

Krajem 2018. godine, Upravni odjel za kontinentalni turizam, izdao je grafičku publikaciju "Vinski atlas" u koji su uvrštena četiri bogata vinorodna područja Osječko-baranjske županije, a prezentirana su buteljirana vina za prodaju, portreti vinara, vinarije i kušaonice te topografske mape sa popratnim stručnim tekstovima o značajkama svakog vinogorja. Vinski atlas izdan je na hrvatskom i engleskom jeziku i odličan je vodič kako domaćim tako i stranim turistima. Izdanje je uobličeno u manji format sa ukupnim informacijama i kontaktima svakog vinara, te predstavlja početak vinske avanture u našoj Županiji.

Osječko-baranjska županija prepoznala je mladu tenisačicu Donnu Vekić kao "ambasadoricu Županije" koja promovira Županiju na svojim nastupima. Financijska sredstva u iznosu od 200.000,00 kuna utrošit će se za promociju Osječko-baranjske županije u Hrvatskoj i u svijetu objavama na web-u i društvenim mrežama, predavanjima i motivacijskim govorima mladima i slične aktivnosti. Pri tome je naglasak na izgradnji pozitivnog imidža regije kao športskog atraktivnog područja, ostvarivanju politike ravnomjernog razvoja i stvaranju pozitivne klime. Športski uspjesi se izravno odražavaju na nacionalni ponos, prestiž i pozicioniranje države. Sve češće u turističkim vodičima se nalazi epitet Hrvatske kao športske nacije jer športski uspjesi govore puno o narodu, njegovim talentima i načinu života. Tako se sve više šport pozicionira u suvremeni turistički imidž.

Za potrebe Županije i promidžbe kontinentalnog turizma na području Osječko-baranjske županije, Upravni odjel za kontinentalni turizam aktivno je uključen i izrađuje tekstove koji se periodično i prema definiranim temama objavljuju u novinama i drugim glasilima. Objavljeni su tekstovi na teme vinskog turizma, zdravstvenog turizma, Osječko-baranjske županije - turističke destinacije, predstavljen je i najavljen Bal lipicanaca, kao i Martinje na području Osječko-baranjske županije i dr. Između ostalog objavljen je i predstavljen zdravstveni turizam Osječko-baranjske županije na Sajmu zdravstvenog turizma u Moskvi gdje je u časopisu na ruskom jeziku predstavljen Pannonian Health klaster.

Krajem 2018. godine, na poziv Ministarstva turizma, Osječko-baranjska županija uključila se u obilježavanje hrvatsko-kineske godine kulture i turizma. Organizacijom će se uključiti u obilježavanje prigodnih događaja na svom području. Ministarstvo turizma zajedno s Ministarstvom kulture zaduženo je za izradu kalendara događanja u koji će se navesti i događanja (sajmovi, manifestacije, radionice, sl.) na području Osječko-baranjske županije koja su od interesa kineskim turistima i/ili investitora. Uključivanjem i sudjelovanjem u organizaciju hrvatsko-kineske godine

26 kulture, prilika je i mogućnost za promociju i povećanu vidljivost destinacije. Jedna od manifestacija koju organizira Upravni odjel za kontinentalni turizam je i Festival Puta Svile (planirana na 3 lokacije), što će se odvijati u lipnju 2019. godine. Put Svile nije samo geografsko-politički pojam koji povezuje Aziju i Europu nego simbolizira prenošenje kulturnog nasljeđa i dijaloga među zemljama velikih različitosti i svjedoči multilateralnoj suradnji svih zemalja na Putu Svile.

2.26. Turistički atributi Osječko-baranjske županije

Za svaku je turističku regiju važno imati prepoznatljivu tržišnu percepciju. Isto se postiže uspješnim pozicioniranjem u svijesti gostiju putem prepoznatljivih i jedinstvenih atributa. Svaku regiju i destinaciju, uz ostale, određuju specifične karakteristike (konkretne ili apstraktne). Identifikacija i promocija takvih atributa ima dvostruku ulogu, interno pomažu gradnji specifičnog identiteta, a eksterno diferenciranju slike regije/destinacije kod potencijalnih posjetitelja čime se podiže tržišna pozicija i vjerojatnost posjeta. U nastavku se nalaze osnovni identificirani atributi Osječko-baranjske županije:

Tablica - Atributi Osječko-baranjske županije ATRIBUTI OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE Osijek Kopački rit Đakovo i Državna ergela Drava i Dunav Gastronomija Kultura obilja Ravnice Seoska domaćinstva Vina i vinski podrumi Izvor: Horwath HTL, 2016.

3. OBLICI TURIZMA U NAŠOJ ŽUPANIJI KAO VAŽNI INTEGRALNI DIJELOVI RURALNOG RAZVITKA ŽUPANIJE

Turistički trendovi u svijetu sve više pokazuju promjenu ponašanja turista koji nastoje doživjeti što je više moguće različitih iskustava tijekom svog putovanja. Za ovaj oblik potražnje odgovara koncept ruralnog turizma koji integrira kulturni, seoski, eko, športski, lovni, lječilišni, avanturistički, znanstveni, vjerski, sakralni, tematski (obrazovanje) i etno turizam, kongresni, tranzitni i drugi selektivni oblici turizma. U našoj Županiji postoje sve pretpostavke za sustavni razvitak ruralnog turizma, a što je značajan pokretač ekonomskom razvitku.

Ekoturizam ima mogućnosti da bude važno sredstvo održivog razvoja, a što potvrđuje i njegova definicija "Ekoturizam je odgovorno putovanje u području prirode, kojim se čuva životna sredina i održava blagostanje lokalnog stanovništva".

Dok je ruralni turizam svaka turistička aktivnost u ruralnom prostoru, seoski turizam je njegova posebna vrsta koja ujedinjuje poljoprivrednu djelatnost i pružanje turističkih usluga, a najčešći oblik seoskog turizma je agroturizam. Za nas je posebno značajan razvitak seoskog turizma koji ima velike mogućnosti samozapošljavanja, odnosno obiteljskog poduzetništva putem koga se otvaraju značajne mogućnosti plasmana poljoprivrednih proizvoda obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva, a što je i trend u svijetu, obzirom da je kvaliteta ovih proizvoda daleko iznad industrijski proizvedene hrane (zdrava hrana). Prodaja hrane u obiteljskim gospodarstvima regulirana je Pravilnikom o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu ("Narodne novine" broj 85/15.).

Turističko tržište je dinamično i izrazito okrenuto suvremenim trendovima. Turist želi upoznati i iskusiti svjetove koji se jasno razlikuju od njegovog svakodnevnog okruženja, a za goste iz urbanih sredina ovaj kontinentalni dio Hrvatske, područje naše Županije, predstavlja pravo otkriće. Suvremeni trendovi prepoznaju se u vidovima turizma kao što su: ekoturizam, izletnički turizam,

27 kulturni turizam, tematski turizam, avanturistički turizam, te kružna putovanja brodom i kao i charter letovi (jednodnevni izleti). Potražnja je za ekološki čistim područjima, osobna sigurnost jedan je od kriterija za odabir destinacije, a sve je veći trend brige za vlastito zdravlje (wellness, fitness).

Ekoturizam stvara mogućnosti razvitka dosad slabo razvijenih regija. Park prirode Kopački rit zaštićeni je rezervat s netaknutom prirodom i predstavlja osnovni turistički motiv, a sa svojom okolinom je sjajan potencijal za razvoj ekoturizma, seoskog turizma, razvoja plovnih putova, lovnog, ribolovnog turizma i izletničkog turizma.

Kod ekoturizma razlikujemo dva bitna segmenta: male skupine s posebnim interesima za ekoturizam koji na taj način provode čitav odmor i značajan broj onih koji odmor provode na moru, ali žele otići na kratak izlet u prirodu. Upravo ovi novi trendovi u turizmu pogoduju započetom razvitku turizma u našoj Županiji. Zapaženo je zanimanje privatnika za razvojem seoskih domaćinstava, vinskih cesta i prezentacija starih zanata.

Enogastro turizam je najspremniji selektivni oblik turizma u Osječko-baranjskoj županiji zbog visokokvalitetnih vina upotpunjenih nadaleko poznatom gastronomijom i nerijetko su upravo hrana i vino razlog dolaska turista u Osječko-baranjsku županiju.

Cikloturizam je jedan od najbrže rastućih oblika turizma za koji Osječko-baranjska županija ima preduvjete i u infrastrukturi (staze), ali i u kapacitetima (bike&bed smještaji), te u ostalim sadržajima interesantnim za cikloturiste. I prošle godine je međunarodna biciklistička utrka Tour of Croatia krenula upravo iz Osijeka.

Turizam doživljaja - brojne su manifestacije koje se organiziraju u Osječko-baranjskoj županiji, ali neke poput Pannonian Challenge-a ili, pak, malih poput Vinskog maratona u Zmajevcu generiraju i turističke dolaske i turističku potrošnju. Ovo je selektivni oblik turizma koji treba dorađivati i unapređivati.

Tematski turizam (zabava, uzbuđenje, obrazovanje) je turistička ponuda naše Županije, koja također, uz tradiciju podneblja, atraktivnu prirodu pruža mogućnost razvoja avanturističkog turizma. Kružna putovanja su zanimljiva jer omogućuju da se u kratkom periodu puno toga vidi, a jedna od zanimljivih destinacija tih putovanja je svakako i naša Županija.

Zdravstveni turizam, jedan od značajnih trendova današnjeg turizma, pronalazi svoje mjesto u turističkoj ponudi kroz tradicionalan vid lječilišnog turizma, a prati i nove trendove - wellness i fitness. Ovdje se ističu Bizovačke toplice kvalitetnom ponudom.

Kulturni turizam postaje sve značajniji dio ponude. Na području kulturnog turizma treba identificirati tržište s posebnim kulturnim interesima, a čest je slučaj da gosti tijekom odmora posjete neku manifestaciju, muzej, spomenik kulture. Za sada, ovaj oblik turizma predstavlja komplement drugim oblicima turizma, a u budućnosti ga možemo promatrati kao osnovni motiv uz odgovarajuću rekonstrukciju postojećih objekata, izradu kulturno-turističkog itinerera i obuku stručnih vodiča.

Lovni turizam kao jedan od specijaliziranih turističkih proizvoda predstavlja značajan resurs, posebice u smislu potrošnje po gostu. To, dakle, nije masovni oblik turizma, ali je visoko dohodovan, a Osječko-baranjska županija ima vrhunske prirodne potencijale. Kako bismo se u konkurenciji s drugim razvijenim lovnim destinacijama ravnopravno nosili trebamo u najkraćem roku stvoriti zakonske, organizacijske, kadrovske, promotivne i druge pretpostavke. Gosti lovci putuju i nekoliko tisuća kilometara kako bi doživjeli iskustva koja pruža lovni turizam, u pravilu su gosti koji troše mnogo više od običnog gosta, a uz lov koriste i ostale turističke usluge.

Osim zakonskih, organizacijskih i kadrovskih pretpostavki, lovnom turizmu neophodan je značajan i sveobuhvatan promotivni nastup na lovnom tržištu.

Da bi se netko opredijelio dugoročno angažirati na razvoju lovnog turizma, a s obzirom na velika ulaganja potrebno je osigurati dugoročniju sigurnost, posebno za koncesije i zakupe lovišta, gdje bi se lovišta s pretežno visokom divljači isključivo davala u višegodišnju koncesiju (na 30 godina kao što je predviđeno). U tom se slučaju lovišta ne mogu ukidati i granice mijenjati bez posebno valjanih razloga.

Programom poticanja posebnih oblika turizma na kontinentu želi se potaknuti razvoj, unapređenje i sigurnost odvijanja posebnih oblika turizma na kontinentu (športsko-rekreativni, avanturistički, zdravstveni, kongresni, ekoturizam, lovni, ribolovni, vjerski itd.) s ciljem obogaćivanja turističke ponude na kontinentu.

Mjere i aktivnosti na razini gospodarskih subjekata: - uređenje svih smještajnih objekata i poboljšanje standarda i kvalitete usluživanja - razvoj dodatne ponude i sadržaja s ciljem produženja sezone - edukacija matičnih i dr. stručnih djelatnika s ciljem podizanja kvalitete usluživanja - veće uključivanje gospodarskih subjekata iz drugih sektora koji imaju koristi od turizma u turističke promotivne tržišne kreativnosti radi ostvarivanja snažnijih učinaka - izgradnja novih i uređenje postojećih hotela i drugih kapaciteta - privatizacija hotelsko-turističkih društava - racionalizacija internih troškova poslovanja - aktivno i kontinuirano praćenje stanja i kretanja na tržištu te cjenovno i drugo prilagođavanje s ciljem izbjegavanja negativnih utjecaja sezonskih oscilacija i drugih tržišnih poremećaja.

Mjere i aktivnosti na razini Županija, lokalne samouprave i turističkih zajednica: - definiranje turističke ponude pojedinih destinacija - jačanje suradnje između javnog i privatnog radi stvaranja preduvjeta za kvalitetno upravljanje destinacijom - donošenje prostornih planova kojima će se utvrditi turističke zone kako bi se osigurao dugoročno održivi razvoj, smanjila neplanska izgradnja - poboljšati lokalnu i komunalnu infrastrukturu (županijske i lokalne ceste, parkirališta, javna rasvjeta, vodoopskrba, odvodnjavanje, uklanjanje otpada i dr.) - poboljšati lokalni javni prijevoz - poticati razvoj i unapređenje dodatne ponude i sadržaja namijenjenih turistima, - dodjelom koncesija i povoljnijih uvjeta, poticati razvoj obrta i malog poduzetništva posebice onog koji se temelji na proizvodnji autohtonih i tradicijskih proizvoda - pojačati suradnju s inspekcijskim službama na suzbijanju sive ekonomije i rada na crno i - uvođenje i stavljanje u funkciju neiskorištenih smještajnih kapaciteta.

Smjernice razvoja: - povezivanje dvaju strateških grana razvoja ruralnih prostora: poljoprivrede i turizma - postizanje uravnoteženog regionalnog razvoja, usklađenje programa potpora i poticaja na svim razinama - obogaćivati ukupnu turističku ponudu u ruralnim područjima jer se time izravno potiče razvoj destinacija seoskog turizma - konkurentnost Hrvatske na međunarodnom tržištu - ravnomjerni regionalni razvoj - samozapošljavanje i motiviranje mladih na ostanak u ruralnim područjima - trajna zaštita, implementacija i poštivanje visokih ekoloških standarda te dugoročno održiva valorizacija turističkih potencijala - edukacija zaposlenih u turizmu - povećanje udjela kontinentalnog turizma u ukupnom turističkom prometu.

4. PROMET U FUNKCIJI RAZVITKA TURIZMA

4.1. Cestovni promet

Županija se nalazi u Euroregiji Dunav-Drava-Sava. U skoroj budućnosti kroz Županiju će prolaziti TEM (Transeuropean Motorway), nazvan "koridor Vc" kao euroregionalna poveznica na prometnom pravcu Baltik-Srednja Europa-Jadran.

Na području OBŽ proteže se u cijelosti ili djelomično: - 15 državnih cesta ukupne dužine 511,936 km - 94 županijskih cesta ukupne dužine 650,82 km i - 116 lokalnih cesta ukupne dužine 485,80 km.

Najznačajniji prometni koridor na području Osječko-baranjske županije je paneuropski prometni koridor Vc, u sklopu kojega je trenutačno u izgradnji autocesta A5.

Riječni promet je nedovoljno zastupljen u odnosu na druge prometne grane, iako je to najrentabilniji i ekološki najprihvatljiviji oblik prijevoza. Cestovni promet zbog svojih karakteristika koje omogućuju veliku slobodu kretanja putnicima u realizaciji turističkih tijekova ima najznačajniju ulogu.

Za razvoj regije važna je povezanost cestovnom infrastrukturom prema zapadu autocestom i podravskom magistralom, te na sjever cestom prema Mađarskoj i na jug prema Federaciji Bosni i Hercegovini, kao i željezničkim prugama. Koridor V/C, prolazi kroz najrazvijeniji dio slavonsko- baranjske regije. U neposrednom utjecaju autoceste nalaze se područja gradova Beli Manastir, Osijek, Vinkovci, Đakovo i Slavonski Brod.

 Broj državnih cesta i dužina (km) Na području Osječko-baranjske županije proteže se 15 državnih cesta u duljini 511,936 km.

 Trenutno u izgradnji te planske izmjene u svrhu izgradnje cesta Važan cestovni pravac koji je pretrpio planske izmjene predstavlja izgradnja državne ceste koja će obilaziti naselje Petrijevce s južne strane te će biti položena u smjeru zapad - istok, paralelno s državnom cestom DC34. Ukupna duljina obilaznice je 3,88 km. Obilaznica Petrijevaca predstavlja značajan longitudinalni pravac u istočnoj Hrvatskoj, cestovno povezujući zapadnu i središnju Hrvatsku s istočnom Hrvatskom.

 Redovita održavanja Duljina mreže državnih cesta koje se redovito održavaju iznosi 511,936 km. Troškovi redovnog održavanja državnih cesta u 2018. godini na području Osječko-baranjske županije iznosili su 27.783.560,05 kn.

U Osječko-baranjskoj županiji prema zadnjoj izmjeni razvrstavanja, proteže se: - 86 županijskih cesta ukupne dužine 650,56 kilometara - 98 lokalnih cesta ukupne dužine 486,57 kilometara - ukupno 1.137,13 kilometara.

Trenutno je u izgradnji dionica županijske ceste ŽC 4292 između naselja Trnava i Dragotin, i preosatlih cca. 1 kilometar tucaničke ceste planira se završiti tijekom 2019. godine. Redovitim održavanjem obuhvaćena je cjelokupna mreža županijskih i lokalnih cesta.

Najveći prijevoznik putnika u cestovnom prijevozu u Županiji je Panturist član grupe Arriva. Posebni linijski prijevoz, ugovorni prijevoz radnika i učenika, slobodni prijevoz i ekskurzije, najam autobusa, organiziranje izleta, ljetovanja i zimovanja sastavni su dio njihove ponude usluge. Panturist Osijek ima redovite linije za sve veće gradove u Francuskoj, Njemačkoj, Švicarskoj i Srbiji.

Pregled ostvarenih kilometara i prevezenih putnika za period siječanj - prosinac 2017. i 2018. godine - prijevoznika Panturist d.d., člana grupe Arriva.

Tablica - Podaci o cestovnom prijevozu putnika Ostvareni kilometri Broj Novokupljeni Prevezeni putnici Nove linije Mjesec (km) autobusa autobusi 2017. 2018. 2017. 2018. 2017. 2018. 2017. 2018. 2017. 2018. siječanj 787.113 695.480 239.880 265.115 veljača 805.027 724.125 280.545 316.115 ožujak 920.673 803.576 321.489 353.840 travanj 823.268 770.644 235.649 287.882 svibanj 973.037 861.648 321.491 358.993 lipanj 851.995 720.043 179.873 283.865 128 115 14 21 - - srpanj 785.799 567.454 104.036 69.706 kolovoz 804.259 580.033 98.661 60.536 rujan 1.004.816 806.080 337.483 225.253 listopad 1.034.810 895.835 369.034 244.785 studeni 941.807 809.218 355.533 236.552 prosinac 851.349 719.998 300.397 225.088 ukupno 10.583.953 8.954.134 3.144.071 2.927.730 128 115 14 21 - - Izvor: Panturist Osijek

4.2. Zračni promet

Na području Osječko-baranjske županije nalaze se dva infrastrukturna objekta izgrađena za zračni promet u neposrednoj blizini grada Osijeka: - Aerodrom Čepin i - Zračna luka Osijek (kod naselja Klisa), otvorena za javni zračni promet.

Letilište Čepin ima uzletno - sletnu stazu dugu 1.200 m, široku 30 m, a prema klasifikaciji ICAO-a ima kodnu oznaku 2C. Izgrađeni kapaciteti letilišta Čepin koriste se za prihvat i otpremu zrakoplova generalne avijacije te sportsko i poljoprivredno letenje. Operator letilišta je Aeroklub Osijek.

Zračna luka Osijek

Zračna luka Osijek-Klisa je međunarodna zračna luka, nalazi se na državnoj cesti D2 Osijek- Vukovar, dvadeset km jugoistočno od centra Osijeka, te 18 km zapadno od Vukovara. Ima jednu uzletno-sletnu stazu duljine 2500 m i širine 45 m, stajanku za zrakoplove veličine 300 x 90 m s obilježene četiri pozicije za parkiranje zrakoplova tipa A319/320 i svu potrebnu opremu koja omogućava prihvat i otpremu zrakoplova do i uključujući kodne oznake D (npr. MD 11, B707, A310), odnosno zrakoplova do uključivo VII vatrogasne kategorije. U određenim uvjetima moguć je prihvat i otprema i zrakoplova kodne oznake E (npr. B747-400 u cargo verziji, za koji je osigurana potrebna oprema). Po svojim karakteristikama, Zračna luka Osijek ima kodnu oznaku 4D prema klasifikaciji ICAO-a. Zračna luka Osijek je operativna tijekom 24 sata.

S aspekta putničkog prometa koriste se kapaciteti putničke zgrade čija je prvobitna površina od 1300 m2 uvećana za dio dogradnje na prostoru odlazećeg gate-a od cca 200 m2, kako bi ispunila zahtjeve zrakoplovnih kompanija. Putnička zgrada s instaliranim sustavima i opremom omogućava protok od 200 do 400 putnika na sat.

Tijekom 2016. godine započela je rekonstrukcija putničke zgrade koja će se proširiti sukladno schengenskim zahtjevima, odnosno dodatno će se osposobiti domaći odlazni i dolazni gate (uz međunarodni dolazak i odlazak), sa svim pratećim sadržajima (kancelarije za policiju i carinu, apartmani za odmor posada, restoran i dr.).

Statistički pokazatelji

U tablici je prikazan promet ZL Osijek od 2010. do 2018. godine. Porast ukupnog broja putnika od 55% u 2018. godine u usporedbi s prethodnom 2017. godinom je rezultat povećanja međunarodnog prometa i otvaranja novih linija.

Domaći promet

Tijekom cijele 2018. godine zrakoplovna kompanija Trade Air ima redovne linije tri puta tjedno i dva puta dnevno za/iz Zagreba, dva puta tjedno Pula-Split, dva puta tjedno Rijeka–Split- Dubrovnik zrakoplovima JS32, odnosno L410 od sredine svibnja 2018. godine s 19 putničkih sjedala. Prema navedenom redu letenja, ugovor s prijevoznikom Trade Air je potpisan za razdoblje do 2020. godine. Putnici mogu letjeti za navedene destinacije tijekom cijele godine. Preko distribucijskog sustava Croatia Airlines-a, karte su, kao i do sada, dostupne za prodaju u svim zemljama svijeta, a time su omogućeni konekcijski letovi kroz čvorišta Croatia Airlines te na takav način, putnici mogu preko Zagreba letjeti na preko 10 europskih destinacija.

S obzirom da su linije Trade Air-a na istoj razini kao i prethodne godine tako je i broj putnika isti.

Osim letova Trade Air-a, tijekom ljetnog reda letenja 2018. godine su prometovale i redovne linije Croatia Airlines-a za Split i Dubrovnik jednom tjedno zrakoplovima DH8D sa 76 sjedala te je zabilježeno povećanje broja putnika od 0,8% 2018. godine u odnosu na 2017. (2018. godine 7.093 putnika, 2017. godine 6.577 putnika).

Međunarodni promet

Međunarodni promet putnika na redovnim međunarodnim linijama 2018. godine se povećao za 85%, dok se ukupan broj operacija zrakoplova povećao za čak 92%. Do povećanja je došlo zahvaljujući redovnim, cjelogodišnjim linijama kompanije Wizz Air za Basel dva puta tjedno, a tijekom ljetne sezone i tri puta tjedno zrakoplovima A320 kapaciteta 180 sjedala. Njemačka kompanija Eurowings je tijekom ljetne sezone nastavila održavati letove za Stuttgart dva puta tjedno zrakoplovima A319 kapaciteta 144 putnika, A320 sa 174 sjedala i DH8D sa 76 sjedala, te je u srpnju uvela nove letove dvaput tjedno za Cologne.

Tablica - Ukupni putnički promet 2010.-2018.g. Operacija Vrsta prometa Putnika zrakoplova - redovni 2.012 38 UKUPNO domaći - neredovni 430 351 2010. - redovni 14.242 100 međunarodni - neredovni 4.143 295 ukupno 20.827 792 - redovni 2.686 48 domaći - neredovni 419 1.026 UKUPNO - redovni 18.300 124 2011. međunarodni - neredovni 689 314 ukupno 22.094 1.512

- redovni 1.391 24 domaći - neredovni 49 1.341 UKUPNO - redovni 0 0 2012. međunarodni - neredovni 755 271 ukupno 2.195 1.636 - redovni 3.046 139 domaći - neredovni 25 688 UKUPNO - redovni 0 0 2013. međunarodni - neredovni 418 428 ukupno 3.489 1.255 - redovni 7.882 544 domaći - neredovni 251 713 UKUPNO - redovni 18.199 124 2014. međunarodni - neredovni 855 255 ukupno 27.187 1.636 - redovni 7.610 532 domaći - neredovni 53 881 UKUPNO - redovni 20.658 124 2015. međunarodni - neredovni 709 359 ukupno 29.026 1.896 - redovni 9.181 700 domaći - neredovni 222 1.040 UKUPNO - redovni 20.652 124 2016. međunarodni - neredovni 677 304 ukupno 30.732 2.168 - redovni 13.659 1.108 domaći - neredovni 152 904 UKUPNO - redovni 28.307 228 2017. međunarodni - neredovni 1.255 304 ukupno 43.373 2.544 - redovni 13.507 1.102 domaći - neredovni 266 733 UKUPNO - redovni 52.310 437 2018. međunarodni - neredovni 1.152 370 ukupno 67.235 2.642 Izvor: Zračna luka Osijek

Tablica - Usporedba prometa na ZL Osijek 2018. i 2017. godine

operacije zrakoplova broj putnika

slijetanje polijetanje ukupno iskrcano ukrcano ukupno

- redovni 0,99 0,99 0,99 1 0,98 0,99 domaći -neredovni 0,8 0,82 0,81 1,85 0 1,75 INDEKS -redovni 1,92 1,91 1,92 1,89 1,81 1,85 2018/2017. međunarodni -neredovni 1,21 1,23 1,22 1,02 0,96 0,92 UKUPNO 1,04 1,04 1,04 1,57 1,53 1,55 Izvor: Zračna luka Osijek

Tablica - Statistički pokazatelji prometa po kompanijama za 2018. godinu

2018

Bebe Bebe

Putnici Putnici

Sjedala

UKUPNO

Dolazni letovi

Odlazni letovi

DESTINACIJA

Popunjenost (%) Popunjenost (%) 23.04 WIZZAIR BASEL 127 18.115 298 78,62 126 18.336 296 79,58 37.045 0 STUTTGART 7.298 61 4.972 150 80,09 61 6.050 156 97,45 11.328

EUROWINGS COLOGNE 4.668 31 2.049 57 43,89 31 1.774 57 38 3.937 11.96 UKUPNO 92 7.021 207 58,67 92 7.824 213 65,39 15.265 6 SPLIT 2.356 31 1.920 55 81,49 31 1.802 57 76,49 3.834 CROATIA DUBROVNIK 2.280 30 1.652 43 72,46 30 1.528 36 67,02 3.259 AIRLINES UKUPNO 4.636 61 3.572 98 77,05 61 3.330 93 71,83 7.093 ZAGREB 5.202 289 1.215 10 23,36 286 997 11 19,17 2.233 RIJEKA 1.836 100 733 7 39,92 102 751 10 40,9 1.501 TRADE AIR PULA/SPLIT 1.836 101 1.291 29 70,32 102 1.342 32 73,09 2.694 UKUPNO 8.874 490 3.239 47 36,5 490 3.090 53 34,82 6.429 48.51 UKUPNO 770 31.947 650 769 32.580 655 65.832 6 Izvor: Zračna luka Osijek

Osim redovitog domaćeg i međunarodnog prometa, zračna luka redovno prihvaća charter letove i letove poslovne i generalne avijacije, vidljivo u tablici-neredovni promet, te svojim individualnim pristupom svakom korisniku omogućuje kvalitetnu i brzu uslugu.

Dogovorene redovne putničke linije za 2019. godinu: - tri puta tjedno i dva puta dnevno za/iz Zagreba, dva puta tjedno Pula-Split, dva puta tjedno Rijeka-Split-Dubrovnik, kompanijom Trade Air zrakoplovima L410 s 19 sjedala - od početka travnja 2019. do kraja listopada 2019. jednom tjedno za/iz Split i Dubrovnik kompanijom Croatia Airlines zrakoplovima DASH8-Q400 sa 76 sjedala - od siječnja do 12. lipnja 2019. godine dva puta tjedno za Basel, a od 19. lipnja do kraja godine tri puta tjedno za Basel kompanijom Wizz Air zrakoplovima A320 sa 180 sjedala - od 2. travnja do kraja 2019. dva puta tjedno za Stuttgart, kompanijom Eurowings zrakoplovima A319 sa 144 sjedala i DH8D sa 76 sjedala a od početka lipnja i dodatno dva puta tjedno za Cologne zrakoplovima A319 sa 144 sjedala.

Uvođenje letova Wizz Air-a za Basel 2017. godine opravdalo je sva očekivanja, te su iste linije nastavljene i dalje kao cjelogodišnje linije. Nova linija će ojačati poslovne odnose između Hrvatske i tri zemlje u srcu zapadne Europe jer se ova zračna luka Basel / Mulhouse / EuroAirport nalazi na raskrižju triju zemalja: Francuske, Njemačke i Švicarske, a istovremeno će potaknuti i turizam u oba smjera. Plan za ovu godinu je da od studenog krenu letovi za London/Luton. S obzirom na dobre pokazatelje iz prethodnih godina (Ryanair) linija za ovu destinaciju s dobrim poveznicama prema cijelom svijetu značajno će utjecati na promet zračne luke.

Letovi Eurowingsa za Stuttgart omogućili su bolju povezanost ne samo s njemačkim destinacijama već i sa brojnim drugim gradovima u Europi s relativno kratkim vremenom presjedanja (Amsterdam, Rim, Beč). Ova destinacija je interesantna zbog velikog broja iseljenika u pokrajini

Baden - Wurttemberg, ali i zbog toga što se Turistička zajednica angažirala oko dovođenja njemačkih turista u Osijek i Podunavlje. Dodatna linija za Cologne uvedena u srpnju 2018. godine nije u potpunosti ispunila očekivanja, najvećim dijelom zbog vremena letova (dva puta tjedno oko ponoći), ali je otvorila nove mogućnosti u 2019. godini.

Uvođenje domaćih redovitih linija odnosno oživljavanje prometa sa Zračne luke Osijek PSO obvezom obavljanja linijskog zračnog prijevoza u skladu je s ciljevima politike regionalnog razvoja kojom se želi pridonijeti gospodarskom rastu i razvoju Republike Hrvatske sukladno načelima održivog razvoja, stvaranjem uvjeta koji će svim dijelovima zemlje omogućiti jačanje konkurentnosti i realizacije razvojnih potencijala.

Navedenim se posebno nastoji osigurati povezanost lokalnih i regionalnih razvojnih potreba s prioritetima razvoja središnje razine; osigurati potporu slabije razvijenim područjima za povećanje i optimalno korištenje vlastitog razvojnog potencijala otklanjanjem uzroka razvojnih teškoća; osigurati odgovarajuće mjere za ravnomjeran i održiv razvoj jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u pograničnom području, odnosno u području uz državnu granicu te poticati prekograničnu suradnju.

Letovima sa Zračne luke Osijek doprinosi se razvoju međunarodno prepoznatljivih i traženih turističkih proizvoda na našem području, te se uz ovaj kapacitet putničkih sjedala, uz dobru i kvalitetnu promidžbu može ostvariti veliki broj noćenja na području grada Osijeka i Osječko- baranjske županije. Preduvjet je definiranje turističkog proizvoda (gastro i eno ponuda, Kopački rit - promatrači ptica, seoski turizam, …) te kroz suradnju naših i stranih putničkih agencija, te pomoć Hrvatske turističke zajednice ponuditi kvalitetne aranžmane i započeti projekt koji bi u budućem razdoblju donio veliku korist cijelom području.

Razvoj zračnog putničkog prometa sa Zračne luke Osijek, nove linije i destinacije znače bolju povezanost i dostupnost, ali i unapređenje turističkog proizvoda Županije, doprinos promociji turizma kontinentalne Hrvatske, regije i destinacija te povećanje dolazaka i noćenja turista i posjetitelja. Istovremeno se obogaćuje turistička ponuda te dodatno razvijaju kulturni, zabavni, športski i drugi programi i destinacije.

4.3. Željeznički promet

Zbog svog položaja Hrvatska, odnosno Slavonija i Baranja, nalazi se na raskrižju prometnih tokova. Kako ostale zemlje koje su u tranziciji ulažu znatna sredstva za modernizaciju svojih željeznica, tako i Hrvatska mora obnoviti i modernizirati postojeću infrastrukturu željezničkog prometa. Modernizacija se prije svega treba odnositi na obnovu donjeg postroja pruge kako bi se komercijalna brzina vlakova podigla i na elektrifikaciju pruga koje se nalaze na glavnim prometnim koridorima.

Putnički prijevoz Osijek

Županija i Hrvatske željeznice d.o.o. Zagreb potpisale su 12. listopada 2004. godine Ugovor o poslovnoj suradnji na realizaciji Projekta uvođenja brze željezničke linije Osijek - Đakovo - Slavonski Brod - Zagreb. Navedenim Ugovorom Hrvatske željeznice su se obvezale da će u razdoblju od 12. prosinca 2004. godine do 9. prosinca 2006. godine voziti na relaciji Osijek - Đakovo - Slavonski Brod - Zagreb Osijek Inter City vlakove broj 550/551 pod nazivom "Slavonija".

Uvođenjem brze željezničke linije Osijek - Đakovo - Slavonski Brod - Zagreb, uključivanjem u promet novih nagibnih vlakova skratilo se vrijeme putovanja na navedenoj relaciji, odnosno bolje i brže se prometno povezalo istočnu Slavoniju sa samim središtem Hrvatske. Uveden je novi par vlakova (nove trase) na relaciji Osijek - Virovitica - Osijek, s polaskom iz Osijeka u 4.58 sati i povratkom iz Virovitice u 7,35 sati, te Osijek - Dalj s polaskom iz Osijeka u 15,35 sati i povratkom iz Dalja u 16,37 sati. Od novog voznog reda (14. prosinca 2008. godine) puštena je u promet pruga

Vinkovci - Osijek - Vinkovci s pet vlakova u odlasku i šest u dolasku u Osijek. U 2009. godini nije puštena u promet niti jedna nova željeznička linija. Od 12. prosinca 2010. ukinut je putnički prijevoz na relaciji Bizovac - Belišće. Na relaciji Osijek - Vinkovci - Osijek uvedena su tri nova vlaka, s tim da idu izravno iz Županje (preko Vinkovaca), a jedan vozi izravno za Županju iz Osijeka. U 2011. od novog voznog reda (8. prosinca 2011. godine) ukinuta su dva putnička vlaka na relaciji Osijek - Erdut - Osijek. U voznom redu tijekom 2012. godine nije bilo ukidanja niti uvođenja novih linija vlakova.

Stupanjem na snagu voznog reda 9. prosinca 2012. godine ukinuti su vlakovi 550/551 i 258/259 na relacijama Osijek - Zagreb - Osijek i Sarajevo - Budimpešta - Sarajevo. Razlozi ukidanja ovih vlakova vjerojatno su uvjetovani uštedama i nedostatkom voznih i vučnih sredstava.

Posebno se to odnosilo na vlak 550/551 jer je ta vrsta vlaka (nagibni) bila nedostatna za redovito funkcioniranje i pokrivanje voznog reda na prugama HŽ Putničkog prijevoza. Posljedice ovih mjera odmah su se pokazale kroz pad broja otpremljenih putnika i ostvarenje prihoda. Troškovi ovih vlakova su bili visoki i možda su postignuti efekti u uštedi, ali se izgubilo na prihodu. Vidljivo je da se broj putnika smanjio u 2013. g. za 12,9%, odnosno prihod za 12,3%.

Očito je da je došlo do smanjenja broja putnika i ostvarenog prihoda. Kolodvor Đakovo je najočitiji primjer jer mu se promet i više nego prepolovio. Kolodvor Osijek također pokazuje smanjenje, ali u manjem obimu. Ukidanjem ovog izravnog vlaka za Zagreb osječki putnici imaju za tu destinaciju drugi vlak "Podravku". Vlak za Budimpeštu i Sarajevo povezivao je dvije susjedne nam države. Njime su se naročito koristili studenti i građani Baranje prema Budimpešti, te studenti i ostali putnici iz sjevernog dijela Bosne i Hercegovine.

Vozni red 2018./2019. stupio je na snagu 9. prosinca 2018., a vrijedi do 14. prosinca 2019.godine.

Tablica - Pregled po relacijama vožnje Vozni red 2018./2019. Pruga Osijek - Beli Manastir - Osijek U dane ponedjeljak - petak Osijek -Beli Manastir vozi 11 vlakova,a Beli Manastir-Osijek 10 vlakova. U dan subota na relaciji Osijek-Beli-Manastir -Osijek vozi 7 pari vlakova, a nedjeljom i blagdanom 5 pari vlakova. Od 09. prosinca uveden pogranični promet Beli Manastir-Magyarboly,ostvarivanje veze za Pecs, svakodnevno 4 para vlaka. Osijek - Strizivojna Vrpolje - Osijek Osijek-Str. Vrpolje prometuje 6 vlakova, Str. Vrpolje - Osijek prometuje 7 vlakova u dane od ponedjeljka do petka. Subotom prometuje 3 para vlakova, a nedjeljom i blagdanom 2 para vlakova. Osijek - Zagreb - Osijek Osijek - Zagreb - Osijek ,1 IC vlak i 3 brza vlaka u dolazu i odlazu prometuje svakodnevno. Ubrzani vlak 980 ne prometuje u dan Su, Ne i blagdan, i vozi do Varaždina od 9. prosinca 2018.g Osijek - Našice - Koprivnica - Osijek Prometuje 6 pari vlakova u dane od ponedjeljka do petka. Subotom, nedjeljom i blagdanom vozi 5 pari vlakova. Osijek - Našice - Virovitica - Osijek Prometuje 8 pari vlakova u dane od ponedjeljka do petka. Subotom, nedjeljom i blagdanom vozi 7 pari vlakova. Osijek - Našice - Osijek Osijek - Našice prometuje 11 vlakova od ponedjeljka do petka, subotom 9 vlakova, a nedjeljom i blagdanom 8 vlakova. Našice - Osijek prometuje 11 vlakova od ponedjeljka do petka, subotom, nedjeljom i blagdanom 9 vlakova.

Osijek - Erdut - Bogojevo - Osijek Prometuje 3 para vlakova u dane od ponedjeljka do petka. Subotom, nedjeljom i blagdanom putnički vlakovi ne prometuju. Osijek - Vinkovci - Osijek Osijek - Vinkovci prometuje 8 vlakova od ponedjeljka do petka, a subotom 6 vlakova. Nedjeljom i blagdanom prometuju 4 vlaka. Vinkovci - Osijek prometuje 8 vlakova od ponedjeljka do petka, subotom 7 vlakova. Nedjeljom i blagdanom 4 vlaka. Osijek D.Grad - Bizovac Od 03.rujna 2018.g.uvedena 2 para vlakova na relaciji Osijek D. Grad - Bizovac - Osijek D. Grad, voze u dana od ponedjeljka do petka. U kolodvoru Vinkovci ostvarivanje veza u odlasku i povratku vlakova s ostalih relacija u domaćem prometu i iz inozemstva. Izvor: Komercijalni iskaz za RJ Vinkovci za domicil Osijek

Tablica - Pregled prijevoza putnika u željezničkom prometu Prevezeno U unutarnjem prometu U međunarodnom prometu Putnički kilometri putnika 2003. 849.426 845.080 4.346 38.156.324 2004. 387.126 384.348 2.778 18.458.452 2005. 1.003.446 997.609 5.837 34.537.632 2006. 992.048 986.283 5.765 45.467.146 2007. 971.044 964.997 6.047 42.811.108 2008. 986.179 978.804 7.375 43.724.375 2009. 1.275.336 1.268.080 7.256 56.114.784 2010. 1.168.282 1.160.663 7.619 52.572.690 2011. 1.221.217 1.213.573 7.644 56.175.982 2012. 1.221.217 1.213.573 7.644 56.175.982 2013. 1.116.225 1.114.747 1.478 47.948 976 2014. 1.000.720 999.359 1.361 45.071.164 2015. 957.035 953.097 3.938 41.928.104 2016. 793.240 789.820 3.412 43.731.104 2017. 765.580 762.315 3.270 41.103.174 2018. 636.840 626.326 10.514 29.238.911 Izvor: Komercijalni iskaz za RJ Vinkovci za domicil Osijek

GPP Osijek i HŽPP na području Osječko-baranjske županije i Grada Osijeka uvode zajedničke mjesečne opće, studentske, umirovljeničke i učeničke pretplatne karte.

Zajednička karta je dvokomponentna mjesečna karta koja se sastoji od pametne kartice GPP-a i pametne kartice HŽPP-a, a vrijedi u vlakovima HŽPP-a na relacijama do 40 km od/do kolodvora Osijek (4 zone) i unutar 1. i 2. zone gradskog prijevoza Osijek (GPP) uz primjenu jedinstvene cijene za obje zone.

Zone HŽPP: 1. Zona obuhvaća: Osijek, Vodovod, Petrove Gore, Frigis, Višnjevac, Višnjevac IPK, Josipovac, Osijek Dravski most, Darda, Brijest, Antunovac, Čepin, Osijek OLT, Osijek Donji Grad, Standard i Osijek Luka 2. Zona obuhvaća: Samatovci, Bizovac, Čeminac, Ernestinovo, Laslovo-Korođ, Vladislavci, Dopsin, Hrastovac Vučki, Sarvaš i Bijelo Brdo 3. Zona obuhvaća: Cret, Normanci, Beli Manastir, Markušica-Antin, Gasboš, Ostrovo, Lipovac- Koritna, Dalj i Erdut 4. Zona obuhvaća: Koška, Niza, Vinkovci, Vinkovci bolnica, Vrapčana, Viškovci i Đakovo.

CIJENA ZAJEDNIČKE DVOKOMPONENTNE KARTE HŽPP - GPP OSIJEK

HŽPP je cijene pretplatnih karata koje su danas važeće umanjio do 26 % ovisno o kategoriji putnika i zoni.

GPP Osijek cjenovno je spojio I. i II. zonu. GPP Osijek svoje je karte u I. zoni smanjio do 20% osim učeničkih karata (danas I. zona učenička 55,00 kn, a u zajedničkoj karti 60,00 kn), dok je u II. zoni smanjenje do 40% ovisno o kategoriji putnika.

Ukupno smanjenje za putnika kad kupuje zajedničku kartu u usporedbi kad bi kupovao pojedinačne karte iznosi do 28% ovisno o kategoriji putnika.

Zajedničke mjesečne prijevozne karte HŽPP - GPP izrađivat će i prodavati HŽPP.

Podaci su iz OLAP-a za I. – XII. 2018. samo otprema putnika iz sl. mjesta na području Županije

Broj putnika Broj putničkih kilometara [ 14 ] Osječko-baranjska 513.645 27.122.959 Domestic 513.465 27122.959 [ 71104 Strizivojna –Vrpolje 55.163 3.232.627 [ 71803 ] Vladislavci [ 71808 ] Đakovo 5.550 266.618 [ 73903 ] Đurđenovac 8.849 1.042.673 [ 71903 ] Bizovac 19.316 1.227.798 [ 71906 ] Koška 9.157 434.099 [ 71960 ] Osijek 311.361 16.613.626 [ 71207 ] Dalj [ 71703 ] Darda 22.943 282.885 [ 71705 ] Beli Manastir 54.086 1.385.904 [ 73901 ] Našice 27.040 2.636.729 International 1.379 359.998 [ 71104 Strizivojna –Vrpolje 547 165.162 [ 71960 ] Osijek 832 194.836 Ukupni zbroj 514.844 35.952.237 Izvor: Komercijalni iskaz za RJ Vinkovci za domicil Osijek

Na području Osječko-baranjske županije ukupno je 253,47 km pruga, od čega je: - 100,14 km pruge od značaja za međunarodni promet - 104,36 km pruge od značaja za regionalni promet - 48,97 km pruge od značaja za lokalni promet.

Na području Osječko-baranjske županije, koje pokriva Regionalna jedinica organizacije i regulacije prometa Istok, ima 58 službenih mjesta, od čega 20 kolodvora, 38 stajališta (od kojih je osam u funkciji prigradskog prometa). Četiri kolodvora nisu zaposjednuta (Vladislavci, Belišće, Nemetin i Sarvaš). A pruga Bizovac - Belišće nije u funkciji putničkog prometa.

Kolodvor Osijek danas ne udovoljava zahtjevima središnjeg kolodvora u regiji i nije opremljen odgovarajućim signalno-sigurnosnim uređajima. Rekonstrukcija kolodvora planira se u sklopu rekonstrukcije i elektrifikacije željezničke pruge Osijek - Strizivojna - Vrpolje na ogranku koridora Vc.

U pogledu signalnog sustava može se ustanoviti sve veće tehnološko zaostajanje i porast apsolutne starosti signalno sigurnosnih uređaja i postrojenja na području Osječko-baranjske županije u odnosu na glavne koridorske željezničke pruge u Republici Hrvatskoj i tehnologije koje se primjenjuju u Europi.

U Osječko-baranjskoj županiji planira se ili je u tijeku provedba sljedećih aktivnosti na izgradnji željezničke infrastrukture: - novi kolosijek (Našice) - Tvornica cementa Našice, radovi su završeni, u pripremi je izdavanje uporabne dozvole - rekonstrukcija čvorišta Osijek s korekcijama trasa, novim predstanicama, novim rasporednim kolodvorom i razdvajanjem teretnog i putničkog prometa i novi međunarodni željeznički granični prijelaz kod Erduta.

U svrhu revitalizacije i zacrtanog intenziviranja željezničkog prometa na ovom prostoru, Republika Hrvatska je sklopila i bilateralne međunarodne ugovore i sporazume koji su u funkciji željezničkog prometa na ogranku koridoru Vc (Sporazum o reguliranju graničnog željezničkog prometa između Republike Hrvatske i Republike Mađarske i Ugovor Republike Hrvatske i Republike Mađarske o međunarodnom kombiniranom prijevozu stvari).

4.4. Riječni promet

Za riječni promet u Osječko-baranjskoj županiji važne su rijeke Drava i Dunav.

Tablica - Pregled vodnih putova Drave i Dunava u Hrvatskoj i Osječko-baranjskoj županiji

Izvor: OIKON, 2016.

Nadzor nad riječnim prometom na rijeci Dravi obavlja Lučka Uprava Osijek, a na rijeci Dunav Lučka Uprava Vukovar.

Rijeka Dunav (prometni koridor VII) plovna je tijekom cijele godine i sukladno navedenom Europskom ugovoru o glavnim unutarnjim vodnim putovima od međunarodnog značaja (AGN), uvrštena je u mrežu unutarnjih vodnih putova od međunarodne važnosti. Dunav kroz Republiku Hrvatsku protječe ukupno u dužini od 137,5 km. Osim kroz Vukovarsko-srijemsku, djelomično protječe i kroz Osječko-baranjsku županijsku.

Nova luka Osijek planirana je i djelomično izgrađena u starom koritu rijeke Drave uz otvaranje novog toka (prokop) i stvaranje prostora za izgradnju bazenske luke.

Tablica - Podaci o pristajanju međunarodnih kruzera u Osječko-baranjskoj županiji u 2018./2017. Broj Broj Broj putnika Broj putnika Usporedba Luka pristajanja pristajanja - turista - turista 2017. 2018./2017. kruzera 2017. kruzera 2018. 2018. Batina 33 4.734 32 4.285 -9,48% Aljmaš 4 557 28 4.175 649,55% Osijek 55 6.408 36 4.874 -23,94% Izvor: Lučka uprava Osijek i Lučka uprava Vukovar

4.5. Cikloturizam

U nastavku je dan pregled postojećih i planiranih biciklističkih staza na području Osječko- baranjske županije:

Tablica - Postojeće i planirane biciklističke staze Osječko-baranjske županije

Izvor: Prikupljeni podaci lokalnih jedinica samouprave, Horwath HTL, 2016.

Od postojećih biciklističkih ruta važno je spomenuti: - Dravska biciklistička ruta - projekt se nadovezuje na Dunavsku biciklističku rutu i očekuje se njegova provedba, a u Osječko-baranjskoj županiji uključeni su gradovi Belišće, Donji Miholjac i Valpovo, te njihove turističke zajednice - Panonski put mira od Osijeka do Sombora - nositelji projekta Ekološko društvo "Zeleni Osijek" koji su u sklopu projekta označili stazu i postavili edukativne karte za bicikliste duž staze - Osijek - Našice - Đakovo - Osijek - Eurovelo rute 6 i 13.

Cikloturizam predstavlja aktivan oblik turizma koji podrazumijeva vožnju biciklom, odnosno obilazak određenog turističkog lokaliteta ili destinacije vlastitim ili unajmljenim biciklom. U Hrvatskoj najveću prepreku razvoju cikloturizma predstavlja stanje cikloturističke infrastrukture. Za razdoblje 2012.-2020. Europska biciklistička federacija je u sklopu projekta "EuroVelo Central Coordination" izradila strategiju razvoja cikloturizma za cijelo područje.

Strategijom razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine ("Narodne novine" broj 55/13.), Strateškim planom Ministarstva turizma za razdoblje 2017.-2019. godine i Akcijskim planom razvoja cikloturizma, prepoznata je važnost cikloturističkih destinacija s obzirom na atraktivan i raznolik prirodni okoliš, bogatu kulturno-povijesnu baštinu, povoljnu klimu, blizina velikih tržišta te mnoštvo cesta s manjim intenzitetom motornog prometa i puteva pogodnih za kretanje bicikala. No glavnu prepreku razvoja cikloturizma predstavlja stanje cikloturističke infrastrukture te je potrebno uređenje ruta koje bi udovoljavale osnovnim kriterijima važeće zakonske regulative i europskim standardima za cikloturizam (Eurovelo).

Za razdoblje 2012. - 2020. godine Europska biciklistička federacija je u sklopu projekta "EuroVelo Central Coordination" izradila strategiju razvoja za cijelo područje Europske unije s glavnim ciljevima razvoja: poticanje ekonomskog rasta i otvaranje radnih mjesta, smanjenje negativnih učinaka prijevoza i turizma na okoliš, poticanje regionalnog razvoja i razvoja ruralnih krajeva, poboljšanje zdravstvenog stanja građana Europske unije kroz poticanje zdravog načina života te međusobno dijeljenje biciklističkih iskustava s ciljem poticanja razvoja kvalitetnih biciklističkih ruta.

Na području naše Županije provedeno je nekoliko projekata koji imaju za cilj razvoj i unaprjeđenje biciklističkih staza, a njihovom realizacijom povećana je ukupna dužina biciklističkih staza. Županija je bila i partner u Projekta BICBC iz Programa prekogranična suradnja Hrvatska - Mađarska, a osnovni cilj Projekta je bio izgradnja atraktivne i okolišno prihvatljive infrastrukture, biciklističkih staza, u prekograničnom prostoru s ciljem povezivanja postojećih biciklističkih staza u jedan prepoznatljiv turistički proizvod kroz promotivnu kampanju u Republici Hrvatskoj i Republici Mađarskoj. Mnogi smještajni objekti uvidjeli su mogućnosti punjenja svojih kapaciteta upravo kroz cikloturizam, te su svoje smještajne kapacitete prilagodili cikloturistima i nose oznake Bike&Bed.

Hrvatska se zadnjih nekoliko godina sve više uključuje u globalne i europske rastuće trendove biciklizma razvijajući brojne biciklističke rute i staze, mapirajući i označavajući trase, otvarajući bike hotele, agencije i odmorišta te uključivanjem u organizaciju velikih biciklističkih sportskih (profesionalnih) i rekreativnih utrka. Slijedom navedenog, prepoznajući cikloturizam kao odličnu razvojnu prilika za unutrašnjost zemlje i svih 14 kontinentalnih županija, koje se u suradnji s drugim dionicima Ministarstva turizma je na temelju Strategije razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine ("Narodne novine" broj 55/13.), Strateškog plana Ministarstva turizma za razdoblje 2017. - 2019. godine i Akcijskog plana razvoja cikloturizma, objavilo natječaj za razvoj cikloturizma na kontinentu. Prema propisanim uvjetima Operativni plan cikloturima mora sadržavati pored ostalog analizu postojećeg stanja cikloturizma na području Županije, SWOT analizu, viziju i ciljeve do 2020. godine, standarde za razvoj cikloturističke infrastrukture i ponude cikloturizma u županiji, te razvojne projekte koji se odnose na pet tematskih područja definiranih Akcijskim planom razvoja cikloturizma RH iz 2015. godine, a to su: infrastruktura, zakonska regulativa, edukacija, unapređenje cikloturističke ponude, sustav informiranja i marketing, a odnose se na razdoblje do 2020. godine.

Osnovu za razvoj cikloturizma predstavlja infrastuktura. Na većem dijelu Osječko-baranjske županije infrastruktura je nerazvijena, izuzev nekoliko općina i gradova, no i tu postoji neusklađenost s Europskim standardima i propisima koji navedeno reguliraju. Postojeće rute nisu povezane u cjelovitu mrežu niti su prometno povezane s drugim oblicima prijevoza. Prometna i turistička signalizacija je nedostatna, a razina sigurnosti u prometu je niska. Unatoč tome što unutar pojedinih gradova i naselja postoji određeni broj smještajnih objekata, njihov kapacitet nije dovoljan da podrži veći broj turista. Bed&bike smještaj vrlo je slabo zastupljen i sporo se razvija, a edukacija subjekata u turizmu nije dovoljno razvijena.

Ljudski potencijal moguće je iskoristiti edukacijom svih subjekata koji sudjeluju u cikloturizmu kroz organizaciju seminara i sajmove, tiskanjem priručnika, literature i slično te uz razvoj edukacijskih centara prekvalificirati nezaposlene te povećati stručni kadar. Edukacija vezana uz planiranje i projektiranje cikloturističkih ruta i razvoja cikloturizma za djelatnike turističkih zajednica i poduzetnike u turizmu, kampanje vezane za problematiku sigurnosti prometa biciklista, te poseban naglasak na ekukaciju certificiranih bike-vodiča.

Operativni plan razvoja cikloturizma Osječko-baranjske županije je dokument koji se u prvom redu fokusira na uređenje glavnih cikloturističkih ruta i akcije vezane uz njihovo opremanje potrebnim sadržajima. Rute se uređuju na način da udovoljavaju osnovnim kriterijima važeće hrvatske zakonske regulative i europskim standardima za cikloturizam (EuroVelo), a što uključuje i izgradnju posebnih biciklističkih staza i traka na prioritetnim dionicama.

Podloga za određivanje prioritetnih pravaca su koridori sadržani u Pravilniku o funkcionalnim kategorijama za određivanje mreže biciklističkih ruta (koridori Nacionalnih biciklističkih ruta) te koridori koje je definirala mreža EuroVelo u Hrvatskoj. Pravilnik uz određivanje biciklističke infrastrukture kroz propisivanje planiranja, projektiranja i građenje biciklističke infrastrukture pobliže uređuje vrste i definicije biciklističkih prometnih površina, izbor vrsta biciklističkih prometnih površina na osnovi brzine kretanja motornih vozila i vršnog prometa biciklista, dimenzioniranje biciklističkih prometnih površina, križanje biciklističke staze s drugim prometnim površinama, dimenzioniranje kolničke konstrukcije, postavljanje prometne signalizacije i opreme biciklističkih površina te parkirališne sustave i spremišta za pohranu bicikala.

Smještajni, ugostiteljski i servisni sadržaji namijenjeni cikloturistima su razmjerno slabo razvijeni, posebno u kontinentalnom dijelu Hrvatske gdje ima područja s vrlo ograničenim mogućnostima smještaja te skromnom ili nikakvom ugostiteljskom ponudom ponudom. Prilikom odabira smještaja cikloturisti daju prednost smještajnim objektima tzv. "bike and bed" standardima. Osječko-baranjska županija bogata je atraktivnim prirodnim lokacijama uz rijeke, jezera, močvare, šume, ruralne sredine i slično što predstavlja idealna odredišta za cikloturiste. Također su turistima zanimljivi i brdoviti predjeli što predstavlja zahtjevnije oblike odmora tzv. brdski biciklizam.

Na temelju Strategije razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine ("Narodne novine 55/13.), Strateškog plana Ministarstva turizma za razgodblje 2017.-2019. godine i Akcijskog plana razvoja cikloturizma , Ministarsvo turizma objavilo je Javni poziv za podnošenje zahtjeva za dodjelu bespovratnih sredstava temeljem Programa razvoja cikloturizma na kontinentu za 2017. godini.

Predmet sufinanciranja bili su:  Izrada Operativnog plana razvoja cikloturizma županije sa standardima  Trasiranje cikloturističkih ruta  Uređenje i označavanje cikloturističkih ruta  Izrada karata, zakup zajedničke web domene na razini županije, izrada web stranice na razini županije, izrada mobilne aplikacije.

Za dodjelu bespovratnih sredstava kao predlagatelji projekta mogle su se prijaviti slijedeće županije: Bjelovarsko-bilogorska, Brodsko-posavska, Karlovačka, Koprivničko-križevačka, Krapinsko-zagorska, Ličko-senjska, Međimurska, Osječko-baranjska, Požeško-slavonska, Sisačko- moslavačka, Varaždinska, Virovitičko-podravska, Vukovarsko-srijemska i Zagrebačka.

Temeljem navedenog javnog natječaja Osječko-baranjskoj županiji odobren ukupan iznos od 350.000,00 kuna za izradu operativnog plana razvoja cikloturizma i ostale aktivnosti. Sukladno kriterijima Programa razvoja cikloturizma na kontinentu u 2017. godine, dana 18. svibnja 2017. godine sa Ministarstvom turizma potpisan je Ugovor br. 12/2017. CKL o sufinanciranju sukladno uvjetima i kriterijima Programa razvoja cikloturizma na kontinentu u 2017. kojim su odobrena sredstva Županiji za izradu Operativnog plana razvoja cikloturizma u iznosu od 63.000,00 kuna te 287.000,00 kuna za ostale aktivnosti. Nakon provedenog postupka nabave, između Osječko-baranjska županije i tvrtke Rencon d.o.o. iz Osijek, dana 1. kolovoza 2017. godine zaključen je Ugovor o izradi operativnog plana razvoja cikloturizma OBŽ sa standardima.

Budući da je Operativni plan razvoja cikloturizma dokument na temelju kojeg bi se trebao razvijati cikloturizam na području Osječko-baranjske, a temeljem članka 6. Ugovora sa Ministarstvom turizma o sufinanciranju sukladno uvjetima i kriterijima Programa razvoja cikloturizma na kontinentu u 2017. godini kojim su utvrđene obveze u postupku izrade Operativnog plana razvoja cikloturima, sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama i Kodeksu proveden je postupak savjetovanja sa zainteresiranom javnošću.

Sukladno Programu razvoja cikloturizma na kontinentu u 2017. godini i Javnom pozivu Ministarstva turizma za dodjelu bespovratnih sredstava, Operativni plan razvoja cikloturizma

Osječko-baranjske županije smatra se donesenim i usvojenim kada ključni dionici potpišu Sporazum o njegovoj provedbi. S obzirom da su prijedlozi i primjedbe od strane dionika javnog izlaganja uvaženi te su uvršteni u Operativni plan cikloturizma navedeni Sporazum potpisan je od strane svih dionika koji sudjeluju u njegovoj provedbi te je kao takav upućen na suglasnost Ministarstvu turizma, Upravi za upravljanje turističkom destinacijom, Sektoru za razvoj turističkih destinacija na suglasnost. Dana 21. prosinca 2017.godine Ministarstvo turizma je nakon pregleda Operatvnog plana razvoja cikloturizma Osječko-baranjske županije dostavilo suglasnost na isti s nastavkom realizacije daljnjih predviđenih aktivnosti projekta "Razvoj cikloturizma u Osječko-baranjskoj županiji (Ugovor br. 12/2017. CKL) u sklopu Programa razvoja cikloturizma na kontinentu u 2017. godini. Osječko- baranjska županije provela je većinu planiranih aktivnosti te je dostavila Ministarstvu turizma izvješće o njima, međutim jedna od prethodno navednih aktivnosti nije bila provedena a to je postavljanje turističkih prometnih znakova na dvije biciklističke rute i to Drava Bike Tour i Baranjska ruta do Podravlja do Batine. Prema prometnim elaboratima tvrtki "Estate" d.o.o. Osijek i "Nobilis"d.o.o. Antunovac te suglasnostima koje su dali gradovi Belišće, Beli Manastir, Donji Miholjac i Osijek, te Općine Bilje, Kneževi Vinogradi, Petlovac, Draž i Erdut, postavit će se 20 informativnih ploča dimenzije 2500x1500 mm duž navedenih ruta. Uz navedene aktivnosti, izrađena je i karta biciklističkih ruta te dizajn informativnih

Krajem 2017. godine potpisan je Sporazum o suradnji na provedbi Operativnog plana razvoja cikloturizma Osječko-baranjske županije od strane svih ključnih dionika te je Operativni plan razvoja cikloturizma Osječko-baranjske županije usvojen na 8. sjednici Skupštine Osječko-baranjske županije "Županijski glasnik" broj 2/18.).

4.5.1. Realizacija projekta "Biciklističkim rutama kroz Slavoniju i Baranju"

Na temelju Strategije razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine ("Narodne novine" broj 55/13.), Strategije regionalnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje do kraja 2020. godine (Narodne novine, 75/17.), Strateškog plana Ministarstva turizma za razdoblje 2018. - 2020. godine, Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu i projekcije za 2019. i 2020. godinu (Narodne novine, broj 124/17.) i Akcijskog plana razvoja cikloturizma, ministar turizma donio je Programa razvoja cikloturizma na kontinentu u 2018. godini, te je Ministarstvo turizma, Uprava za konkurentnost turističke destinacije objavilo Javni poziv za podnošenje prijava za razvoj cikloturizma na kontinentu u 2018. godini.

Iz objavljenog teksta javnog poziva vidjiv je predmet sufinanciranja, te se Osječko-baranjska županija prijavila za sljedeće: - izrada prometnih elaborata u svrhu trasiranja i označavanja cikloturističkih ruta - uređenje/opremanje cikloturističkih ruta i servisnih stanica za popravak bicikala duž cikloturističkih ruta - izrada ili dorada županijske mobilne aplikacije - izrada standarda za "bed&bike" smještajne objekte - postavljanje brojača biciklističkog kretanja/prometa na graničnim prijelazima (ulaz/izlaz EuroVelo rute), na dr. međunarodnim pravcima biciklističkih ruta (Savska ruta, Dravska ruta, Ruta Panonski put mira i sl.), u gradovima na glavnim biciklističkim pravcima kretanja, kod glavnih turističkih atrakcija na udaljenijim točkama u ruralnom prostoru i sl.

Posebni ciljevi ovoga natječaja bili su: - unapređenje turističke kvalitete i sadržaja turističkog proizvoda na kontinentu - razvoj turističke infrastrukture i očuvanje turističke resursne osnove na kontinentu - generiranje ključnog motiva dolaska na kontinentu - primjerenija valorizacija resursa na kontinentu - stvaranje nove atrakcijske osnove na kontinentu - poticanje rasta turističke potrošnje na kontinentu - povećanje zadovoljstva gostiju ponudom u destinaciji.

Dana 22. svibnja 2018. godine sa Ministarstvom turizma potpisan Ugovor br. 12/2018. CKL o sufinanciranju sukladno uvjetima i kriterijima Programa razvoja cikloturizma na kontinentu u 2018. kojim su odobrena sredstva Županiji za provođenje projekta "Biciklističkim rutama kroz Slavoniju i Baranju" u iznosu od 458.700,00 kuna za sljedeće aktivnosti:

1. Uređenje/opremanje cikloturističkih ruta-postavljene solarne servisne stanice za popravak bicikala Lokacije koje su opremljene solarnim servisnim stanicama za popravak bicikala: - Grad Beli Manastir - 2 servisne stanice (Branjin Vrh i Beli Manastir) - Općina Antunovac - 1 servisna stanica (Antunovac) - Grad Osijek - 2 servisne stanice (Osijek) - Općina Kneževi Vinogradi - 1 servisna stanica (Kneževi Vinogradi) - Općina Podravska Moslavina - 1 servisna stanica (Podravska Moslavina) - Grad Belišće - 2 servisne stanice (Bistrinci i Gat) - Grad Donji Miholjac - 2 servisne stanice (Donji Miholjac i Podravski Podgajci) - Općina Petlovac - 1 servisna stanica (Petlovac) - Javna ustanova Park prirode "Kopački rit" - 3 servisne stanice (Kopačevo) - Općina Bilje - 2 servisne stanice (Bilje) - Općina Draž - 1 servisna stanica (Draž) - Općina Erdut - 2 servisne stanice (Dalj i Erdut).

Servisna stanica za popravak bicikala je solarna stanica koja za svoj rad koristi energiju Sunca, višak energije sprema u svoje akumulatore, a pokreće kompresor za pumpanje biciklističkih guma i punjač mobitela, a kada padne noć daje svjetlo pod kojim se može servisirati.

2. Izrađeni prometni elaborati u svrhu trasiranja i označavanja cikloturističkih ruta

Elaborati su izvedbeni projekti za izvođenje radova i aktivnosti na cestama za koje nije propisan postupak ishođenja akata o gradnji u svrhu izmjene ili razrade postojećeg stanja prometne signalizacije i opreme na cestama. Izradi elaborata prethodio je obilazak terena koji uključuje mjerenje i snimanje postojećeg stanja cikloturističke i prometne signalizacije i opreme na području obuhvata zahvata, posebice mikro-lokacija (križanja više cikloturističkih ruta, križanja cikloturističkih ruta s drugim prometnicama, važnija raskrižja u gradovima, važne turističke lokacije i sl.).

3. Izrađena županijska mobilna aplikacija "Osječko-baranjska Bike Routes"

Mobilna aplikacija na adekvatan način prezentira i čini pregledne biciklističke rute i prateću turističku infrastrukturu Osječko-baranjske županije. Za korisnike je besplatna aplikacija koja prati svakog korisnika na novim rutama i potiče otkrivanje Osječko-baranjske županije.

4. Izrađen standard za bike&bed smještajne objekte

Oznaka Bike & Bed pruža dodatnu informaciju o kvaliteti i osobinama specijalnih oblika turističke ponude. Standardi sadržavaju podatke o prilagodbi smještaja pružanju kombinirane opreme i usluga za brigu o potrebama biciklista.

5. Postavljeni brojači biciklističkog kretanja/prometa na graničnim prijelazima (ulaz/izlaz EuroVelo rute) Lokacije na kojima su postavljeni brojači biciklističkog prometa: - Općina Draž - 1 brojač biciklističkog prometa - Javna ustanova Park prirode "Kopački rit" - 1 brojač biciklističkog prometa.

Sustav se sastoji od video senzora za vanjsku ugradnju montiranog na stup 5 m visine te popratne elektronike. Riječ je o kamera sustavu sa solarnim napajanjem te kamera sustavu sa 220 V napajanjem. Na vrhu stupa je antena za komunikaciju sustava odnosno prijenos podataka na centralni server putem mobilnog internet.

4.6 Priprema projektne dokumentacije za obnovu kulturne baštine u svrhu razvoja integriranog razvojnog programa

Programski okvir OP Konkurentnost i kohezija 2014.-2020./Priprema i provedba Integriranih razvojnih programa temeljenih na obnovi kulturne baštine Korisnik Grad Našice Nositelji / partneri Nositelj: Grad Našice Vrijednost projekta (€) 308.513,33 Status projekta Projekt u provedbi (23.03.2017. - 31.12.2022.) Opis: Izrada projektne dokumentacije za veliki i mali dvorac, kapelu Pejačević, vilu Greger, povijesni perivoj, te pješačku infrastrukturu u središtu grada. Ukupna vrijednost projekta iznosi 2.313.850,00 HRK dok bespovratna sredstva iznose 1.876.755,00 kuna.

4.7 BIKE & BOAT (Cross-border cooperation in multimodal tourism)

Programski okvir Interreg V-A Mađarska-Hrvatska 2014.-2020. / 1. poziv Korisnik Grad Beli Manastir - partner Nositelji / partneri Nositelj: Grad Mohač Partner: Grad Beli Manastir Vrijednost projekta (€) 1.110.294,00 Status projekta Projekt u provedbi (01.07.2017. - 01.03.2019.) Opis: Cilj projekta je spojiti Grad Beli Manastir europskim koridorom Eurovelo 6, odnosno duž cijele Osječke ulice izgraditi pješačko-biciklističku stazu. Partnerski projekt “Bike&Boat” ukupne vrijednosti 1.110.294,00 eura financirati će EU kroz program INTERREG Va prekogranične suradnje Mađarska-Hrvatska. Planiran doprinos Europske unije Gradu Belom Manastiru iznositi će 404.913,65 eura dok će Grad Beli Manastir financirati 71.455,35 eura iz vlastitih sredstava.

4.8 EAT GREEN (Sustainable table - Culinary traditions and innovations along Baranya Greenway)

Programski okvir Interreg V-A Mađarska-Hrvatska 2014.-2020. / 1. poziv Korisnik Općina Kneževi Vinogradi - partner Nositelji/partneri Nositelj: Udruga Gyeregyalog (Mađarska) Partneri: Cserkút (Mađarska), Općina Kneževi Vinogradi i Savez poduzetnika Mađara Hrvatske Vrijednost projekta (€) 380.000,00 Status projekta Projekt u provedbi (01.05.2017. - 31.12.2018.) Opis: Cilj ovog projekta, nazvanoga Eat Green, jest istražiti skrivene potencijale manje poznatih područja tradicionalne gastronomije uz Baranja Greenways rutu te stvoriti inovativne profitabilne prehrambene proizvode, poštujući održivi razvoj regije, tradicije te prirode. Projektom se želi povećati raznolikost i složenost turističke ponude u regiji uvođenjem divljih jestivih biljaka, ljekovitog bilja, šumskih gljiva u ponudu te oživljavanjem starih kuhinjskih tehnologija i davno zaboravljenih alata. Pojavom novih jedinstvenih atrakcija na turističkoj paleti Baranje, jačamo položaj čitave regije kao destinacije koju vrijedi posjetiti. U sklopu projekta, u Kneževim Vinogradima će se urediti buduća "Zelena tržnica" - mjesta gdje će lokalno stanovništvo i turisti imati mogućnost kupiti kvalitetne, lokalne domaće proizvode i prerađevine od lokalnih obiteljskih gospodarstava. Uređenje obuhvaća radove popločavanja i opremanja sa potrebnim fiksiranim prodajnim mjestima te dodatnom opremom. Projekt obuhvaća nabavku prijenosnih štandova koji su potrebni zbog održavanja raznih manifestacija na području općine, kao i nabavku interaktivnih info tabli koje će se postaviti na turistički najfrekventnijim mjestima općine (Karanac, Suza, Zmajevac, Kn. Vinogradi), a putem kojih će turisti moći dobiti turističke informacije, aktualna događanja, lokacije pojedinih turističkih pružatelja usluga te pogledati kratke video uratke o uzgoju i proizvodnji domaćih proizvoda, prerađevina i lokalnih suvenira. Obrazovanje poljoprivrednih proizvođača i pružatelja turističkih usluga je još jedan važan segment ovog projekta, stoga je planirano provođenje raznih edukacija: prodajne, marketinške, pregovaračke i komunikacijske vještine, tečaj engleskog jezika i IT vještine.

4.9 coop MDD (Transboundary management programme for the planned 5-country biosphere reserve "Mura-Drava-Danube")

Programski okvir Interreg V-B Dunav Korisnik Javna ustanova agencija za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Osječko-baranjske županije - partner Nositelji / partneri Nositelj: Međunarodni fond za zaštitu prirode, Ured Austrija (WWF Austrija) Partneri: Državni ured Styria, Odjel za zaštitu prirode (Austrija), Institut za zaštitu prirode (Slovenija), Općina Velika Polana (Slovenija), Javne ustanove za zaštitu prirode Koprivničko-križevačke županije, Virovitičko-podravske županije i Osječko-baranjske županije (Hrvatska), NP Balathon felvideki (Mađarska), WWF Adria (Hrvatska), Vojvodina šume (Srbija) i Institut za zaštitu prirode Vojvodine (Srbija). Vrijednost projekta (€) 2.154.000,00 Status projekta Projekt u provedbi (01.01.2017. - 30.06.2019.) Opis: Transgranični program upravljanja za planiranu rezervu biosfere 5 država “Mura-Drava-Dunav”. Cilj projekta je uskladiti prakse upravljanja u 12 zaštićenih područja duž prekograničnog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav (TBR MDD) i podići svijest o jedinstvenoj prirodnoj vrijednosti "Europske Amazone" i dobrobitima koje dinamični riječni ekosustavi pružaju lokalnim zajednicama. Glavni rezultat projekta - Prekogranični plan upravljanja dinamičnog riječnog koridora - treba postati osnovni strateški i operativni program rada za uspješno upravljanje TBR MDD. To će osigurati usklađene prakse upravljanja i funkcionalnu suradnju između upravljačkih tijela različitih zaštićenih područja. U svakoj od zemalja partnera odabrana su pilot područja na kojima će se provoditi aktivnosti. Planiraju se izraditi akcijski planovi, koji će imati prekogranični učinak, a aktivnostima projekta žele se osigurati preduvjeti za bolju suradnju između institucija koje upravljaju područjem predloženog Rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav i njegovih dionika. Svi partneri provodit će i promotivno edukativne aktivnosti, razvijajući programe za mlade zajedničkog naziva River Schools. Također se želi razviti sustav koji će omogućiti jačanje kapaciteta upravljanja kako bi se povećala svijest javnosti o vrijednosti i važnosti očuvanja prirode i njenih posebno vrijednih područja.

4.10 DANUBE parks CONNECTED (Bridging the Danube protected areas towards a Danube habitat corridor)

Programski okvir Interreg V-B Dunav Korisnik Javna ustanova "Park prirode Kopački rit" - partner Nositelji / partneri Nositelj: Donau-Auen National Park (Austrija) Partneri: Landratsamt Neuburg- Schrobenhausen, Grad Ingolstadt, Passau District (Njemačka), World Heritage Municipalities Wachau (Austrija), State Nature Conservancy of the Slovac Republic, BROZ (Slovačka), Fertö-Hansag National Park Directorate, Danube Ipoly National Park Directorate, Danube-Drava National Park Directorate (Mađarska), Persina Nature Park Directorate, Club Friends of Public Park Rusenski Lom (Bugarska), Danube Delta Biosphere Reserve Authority (Rumunjska), Public Enterprise "Vojvodinašume" (Srbija), Javna ustanova "Park prirode Kopački rit" Vrijednost projekta (€) 3.085.412,49 Status projekta Projekt u provedbi (01.01.2017. - 30.06.2019.) Opis: Premošćivanje zaštićenih područja Dunava prema dunavskom koridoru staništa gdje je opći cilj poticati obnovu i upravljanje ekološkim koridorima. Četiri radna paketa koja se obavljaju u sklopu projekta: suhim staništima, šumskim koridorima i stradavanju ptica na dalekovodima.

4.11 VISITUS (Enriching tourism offer for persons with visual impairment and blindness)

Programski okvir Interreg IPA CBC Hrvatska - Srbija 2014. - 2020. Korisnik Općina Erdut - partner Nositelji / partneri Nositelj: Grad Sombor Partneri: Općina Erdut i Institut ekonomskih znanosti Vrijednost projekta (€) 353.048,15 Status projekta Projekt u provedbi (01.08.2017. - 31.12.2018.).

Opis: Ciljano prekogranično područje (Osječko-baranjska županija i Zapadna Bačka) ima bogate turističke potencijale, no turistička ponuda nije prilagođena osobama s oštećenjem vida i sljepilom, što je rezultiralo isključivanjem ove skupine s invaliditetom iz bogate turističke ponude ovog područja koje karakterizira prirodna i kulturna baština, populacija multietničke strukture i velikih broj tradicionalnih kulturnih događaja. Projekt se temelji na načelu uključivanja, omogućujući osobama BVI-a da u potpunosti sudjeluju u novo dizajniranoj turističkoj ponudi; te načelu primjene suvremenih rješenja i naprednih IC tehnologija koje će BVI osobama omogućiti korištenje nove turističke ponude u punom kapacitetu.

4.12 BYPATH (BicYcle PATH that connects Mailath castle and Siklos fortress)

Programski okvir Interreg V-A Mađarska-Hrvatska 2014.-2020. / 1. poziv Korisnik Grad Donji Miholjac - nositelj Nositelji/partneri Nositelj: Grad Donji Miholjac Partneri: Grad Šikloš i Turistička zajednica Grada Donji Miholjac Vrijednost projekta (€) 953.182,59 Status projekta Projekt završen (01.09.2017. - 31.08.2018.) Opis: Glavne projektne aktivnosti na hrvatskoj strani su izgradnja biciklističke staze u Donjem Miholjcu u ulici Ljudevita Gaja i uzduž državne ceste D53 do granice s Republikom Mađarskom te opremanje staze s raznim sadržajima, edukacija bike vodiča, kupnja bicikala i održavanje Cycle Art festivala. Na mađarskoj strani, glavna aktivnost je rekonstrukcija biciklističke staze između grada Harkany i Siklos i biciklističkog parka u gradu Siklos uz koje će se provesti ostale projektne aktivnosti. Cilj projekta je da se biciklističkom stazom povežu dva grada, odnosno dvorac Mailath i park u Donjem Miholjcu i tvrđava u gradu Siklos te da se time promovira i oživi prirodna i kulturna baština i razvija turizam s obje strane rijeke Drave.

4.13 Prezentacijsko edukacijski centar Tikveš

Programski okvir OP Konkurentnost i kohezija 2014. - 2020./Promicanje održivog korištenja prirodne baštine u nacionalnim parkovima i parkovima prirode Korisnik Javna ustanova Park prirode Kopački rit - nositelj Nositelji/partneri Nositelj: Javna ustanova Park prirode Kopački rit Vrijednost projekta (€) 6.878.073,89 Status projekta Projekt u provedbi (05.10.2017. - 04.10.2021.) Opis: Projekt obnove, adaptacije, rekonstrukcije i opremanja u Prezentacijsko edukacijskom centru Tikveš ima za cilj kroz održivo korištenje odredišta prirodne baštine valorizirati prirodnu baštinu PP Kopački rit i povećati privlačnost kroz razvoj i modernizaciju posjetiteljsko-edukativnih sadržaja i programa za sve posjetitelje, te na taj način omogućiti revitalizaciju i razvoj jednog od najvećih potencijala samog Parka. Projektne aktivnosti su: 1) Izgradnja Gospodarske zgrade; Rekonstrukcija Starog i Novog dvorca; Adaptacija Aneksa 1 Novog dvorca i uređenje okoliša 2) Uređenje i opremanje postava Starog i Novog dvorca i Aneksa 1 Novog dvorca 3) Otvoreni dani u Prezentacijsko edukacijskom centru Tikveš 4) Osmišljavanje i razvoj edukativnih programa 5) Edukacija stručnih vodiča 6) Promidžba i vidljivost i 7) Upravljanje projektom. Ukupna vrijednost projekta je 51.585.554,20 HRK, od čega 43.847.721,07 HRK bespovratnih sredstava.

4.14 Projekt izgradnje turističkog pristaništa Sakadaš u Parku prirode Kopački rit

47 jednostavnijeg, uređenijeg, sigurnijeg i atraktivnijeg pristupa jednom od najposjećenijih atrakcija samog Parka: vožnjom turističkim brodovima i čamcima. Samo ulaganje u infrastrukturu i razvoj novih edukativnih sadržaja omogućiti će veću fluktuaciju posjetitelja dok će nabava izletničkog elektrobroda i čamaca na solarni pogon omogućiti posjetiteljima potpuno novi doživljaj flore i faune u PP. Ukupna vrijednost projekta je 11.014.407,14 HRK, od čega 9.362.246,06 HRK bespovratnih sredstava.

4.15 Kulturna baština Prandau - Mailath

Programski okvir OP Konkurentnost i kohezija 2014. - 2020./Priprema i provedba Integriranih razvojnih programa temeljenih na obnovi kulturne baštine Korisnik Grad Donji Miholjac - nositelj Nositelji/partneri Nositelj: Grad Donji Miholjac Vrijednost projekta (€) 232.773,33 Status projekta Projekt završen (21.09.2017. - 20.09.2018.) Opis: Izrada dokumentacije za obnovu kulturne baštine Mailath-Prandau. Vrijednost mu je približno 1.720.000 kuna, a projektirat će se obnova dvorca, perivoja te zgrade kinodvorane i gradskog trga. Faza B projekta je i njegova realizacija. Procijenjena vrijednost investicije je oko 75 milijuna kuna. Aktivnosti: Konzervatorski i restauratorski elaborat dvorca Prandau-Mailath i objekata interpoliranih u perivoju (detaljna arhivska istraživanja, precizna povijesna determinacija i stilska valorizacija), Idejni, Glavni i Izvedbeni projekt obnove, sanacije, rekonstrukcije i prenamjene objekata u kompleksu Mailath (staklenik, klijalište, kula, vodocrpilište, ograda, paviljoni, i dr.), Izrada Glavnog i izvedbenog projekta uređenja šetnica i središnjeg gradskog trga, Izrada projektne dokumentacije za botanički vrt (Idejni i Glavni projekt), Izrada Glavnog i Izvedbenog projekta uređenja multimedijalnog kulturnog centra, Izrada Izvedbenog projekta za uređenje Posjetiteljskog centra. Ukupna vrijednost projekta je 1.745.800,00 HRK, od čgea je 1.196.790,00 HRK bespovratnih sredstava.

4.16 Šokci (Converting the region’s Sokci cultural heritage assets to tourism attractions)

Programski okvir Interreg V-A Mađarska-Hrvatska 2014.-2020. / 1. poziv Korisnik Općina Čepin - nositelj Nositelji/partneri Nositelj: Općina Čepin Partner: Grad Mohač Vrijednost projekta (€) 947.360,68 Status projekta Projekt u provedbi (01.07.2017. - 28.02.2019.) Opis: Projekt ŠOKAC trajat će u razdoblju od 1. srpnja 2017. godine do 28. veljače 2019. te je predviđeno niz folklornih manifestacija u suradnji Općine Čepin i grada Mohača, između ostalog naši nadaleko poznati Suncokreti, te Čijalo. "ŠOKAC" je raspodijeljen u pet jednakih vremenskih perioda s različitim kulturno-umjetničkim manifestacijama u prekograničnoj suradnji s Mađarskom, te izgradnjom Kulturno-umjetničkog centra u Čepinu, te izgradnji muzeja u Mohaču.

4.17 RED FAITH (Restoring Ecological Diversity of Forests with Airborne Imaging Technologies)

Programski okvir Interreg V-A Mađarska - Hrvatska 2014. - 2020. / 1. poziv Korisnik Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta J.J. Strossmeyera u Osijeku - partner Nositelji/partneri Nositelj: Baranya Megyei Önkormányzat iz Pečuha Partneri: Mecsekerdő ZRT. iz Pečuha Mađarska te Hrvatske šume d.o.o. i Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta J.J. Strossmeyera u Osijeku. Vrijednost projekta (€) 485.401,94 Status projekta Projekt u provedbi (01.10.2017. - 31.05.2019.) Opis: Prioritet projekta je stvoriti održivo korištenje prirodnih i kulturnih dobara dok mu je specifični cilj obnoviti biološku raznolikost u pograničnom području. Projektom će se upoznati tehnologije zračnog snimanja, te će se odabrati metodologija koja će odgovarati potrebama partnera. Unaprijediti će se i stručnost radnika na temelju rezultata analiza, te će se podići svijest o značenju šuma. Najavljene aktivnosti podrazumijevaju između ostaloga i nabavu dronova, renoviranje kuće u Tikvešu kao priprema uvjeta za edukaciju, edukacija radnika za primjenu zračnog monitoringa, edukacija djece o značaju klimatskih promjena, zaštite šuma a radit će se i na suzbijanju invazivnih vrsta na snimljenom području.

4.18 Priprema Programa obnove i upravljanja kulturnim dobrima osječke Tvrđe

Programski okvir OP Konkurentnost i kohezija 2014. - 2020./Priprema i provedba Integriranih razvojnih programa temeljenih na obnovi kulturne baštine Korisnik Grad Osijek - nositelj Nositelji/partneri Nositelj: Grad Osijek Parneri: Agencija za obnovu osječke Tvrđe Vrijednost projekta (€) 663.534,53 Status projekta Projekt u provedbi (01.12.2017. - 01.06.2019.) Opis: Cilj ovog projekta je izrada studijske i projektne dokumentacije za revitalizaciju, restauraciju i rekonstrukciju 5 lokacija u Tvrđi koja su: a) pojedinačno zaštićena kulturna dobra (Donja oružarnica, Fakultetska 2, Novi samostan sv. Križa, Bösendorferova 2 i VIII. bastion s vodotornjem) ili b) dio zaštićene kulturno-povijesne cjeline grada Osijeka i Arheološke zone Mursa (Krunska utvrda na lijevoj obali Drave, parkirališni prostor u vanjskom obrambenom prstenu Tvrđe - Hornwerk). Ukupna vrijednost projekta je 4.976.508,96 HRK, od čega je 4.007.707,16 HRK bespovratna sredstva.

4.19 Integrirani razvojni projekt obnove i turističke valorizacije kulturno-povijesnog nasljeđa biskupa Josipa Jurja Strossmayera - I.faza: izrada pripremne dokumentacije

Programski okvir OP Konkurentnost i kohezija 2014. - 2020./Priprema i provedba Integriranih razvojnih programa temeljenih na obnovi kulturne baštine Korisnik Đakovačko-osječka nadbiskupija - nositelj Nositelji/partneri Nositelj: Đakovačko-osječka nadbiskupija Vrijednost projekta (€) 646.107,79 Status projekta Projekt u provedbi (20.12.2017. - 20.12.2019.) Opis: Cilj je projekta pridonijeti lokalnom i regionalnom gospodarskom razvoju kroz unapređenje turističke valorizacije kulturno-povijesne baštine povezane s likom i djelom biskupa Josipa Jurja Strossmayera. Svrha projekta je provedba stručnih istraživanja te priprema studijske i projektne dokumentacije, neophodne za provedbu radova koji će se provoditi u drugoj fazi predloženog integriranog programa. Ovaj razvojni projekt obuhvaća sljedeće elemente: rekonstrukciju Spomen- muzeja biskupa Josipa Jurja Strossmayera i izgradnju muzeja Đakovačko–osječke nadbiskupije, arheološka istraživanja ostataka srednjovjekovnoga katedralnog sklopa, obnovu katedrale sv. Petra u Đakovu, obnovu konkatedrale sv. Petra i Pavla u Osijeku i pripremu ostale dokumentacije potrebne za iduću fazu integriranog programa. Rezultati projekta pridonijet će unapređenju zaštite i prezentacije osam zaštićenih kulturnih dobara. Ukupna vrijednost projekta je 4.845.808,40 HRK, od čega je 3.876.646,72 HRK bespovratna sredstva.

4.20 Parkovni biseri Slavonije

Programski okvir OP Konkurentnost i kohezija 2014. - 2020. / Promicanje održivog korištenja prirodne baštine Korisnik Grad Našice - nositelj Nositelji/partneri Nositelj: Grad Našice Partneri: Grad Valpovo, JU Agencija za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Osječko-baranjske županije Vrijednost projekta (€) 2.757.052,42 Status projekta Projekt u provedbi (20.07.2018. - 24.7.2021.) Opis: Cilj projekta je ojačati društveno - gospodarski razvoj Našica i Valpova kroz održivo korištenje parkova, razvoj specijalizirane ponude portfelja turističkih proizvoda ciljanih prema određenim tržišnim segmentima te veću uključenost lokalne zajednice. J.U. Agencija za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Osječko-baranjske županije projektom će aktivno sudjelovati u odabiru i kontroli aktivnosti izrade implementacije GIS sustava s potrebnom opremom za funkcioniranje u parkovima Našicama i Valpovu kao i izradi dvaju dokumenata, Akcijskog plana upravljanja posjetiteljima i Studije vitaliteta za parkove u Našicama i Valpovu. Ukupna vrijednost projekta je 20.677.893,21 HRK, od čega je 16.542.314,56 HRK bespovratnih sredstava.

4.21 DRAVA LIFE

Programski okvir Program LIFE Korisnik Zeleni Osijek - partner Nositelji/partneri Nositelj: Hrvatske vode Partneri: Zeleni Osijek, WWF Austrija, Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Virovitičko-podravske županije, Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Varaždinske županije, Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Koprivničko-križevačke županije Vrijednost projekta (€) 2.755.739,00 Status projekta Projekt u provedbi (01.12.2015. - 30.11.2020.) Opis: Glavni cilj projekta DRAVA LIFE je unaprijediti ekosustav Drave u Hrvatskoj provedbom različitih aktivnosti obnove rijeke i podizanja svijesti, uspostavom prekogranične suradnje i smanjenjem čovjekova ometanja riječnih ptica. Uz ovaj inovativni pristup upravljanju rijekama, cilj partnera je stvoriti primjer najbolje prakse za obnovu rijeka u Hrvatskoj i regiji. Pored povećavanja razine svijesti, uspostavljanja perkogranične suradnje, smanjenja uznemiravanja faune ptica od strane ljudskih djelatnosti, osnovni cilj projekta je stvaranje novih poplavnih površina i povećanje prirodnih i dinamičnih riječnih staništa rijeke Drave. Glavne projektne aktivnosti su obnova staništa Drave kroz kreiranje novih rukavaca, uklanjanje vodnih građevina i zaštitu strmih riječnih obala na sedam lokacija rijeke Drave - Otok Virje (312 - 314,3 rkm), Stara Drava Varaždin (289,3 - 292 rkm), Donja Dubrava - Legrad (240 - 241,45 rkm), Most Botovo (226,6 - 227,9 rkm), Novačka (214 - 217 rkm), Miholjački Martinci (104 - 106 rkm) i Podravska Moslavina (96 - 98 rkm). Partneri će raditi i na izradi Plana posjećivanja vrijednim područjima rijeke Drave, Akcijskog plana zaštite faune ptica, organizaciji izložbi, studijskih posjeta restauriranim staništima, uređenju centara za posjetitelje i izradi poučnih staza, izradi i provedbi edukacijskih programa za građane i škole, organizaciji međunarodnog simpozija i razmjeni iskustava sa primjerima dobre prakse sličnih projekata iz drugih regija EU. Link: http://www.drava-life.hr/hr/naslovnica/

4.22 Društveni poduzetnici kao nositelji razvoja turizma Baranje

Programski okvir OP Učinkoviti ljudski potencijali 2014. - 2020./Poticanje društvenog poduzetništva Korisnik Savez mađarskih udruga, Beli Manastir Nositelji/partneri Nositelj: Savez mađarskih udruga, Beli Manastir Partner: Centar za kulturu i obučavanje Saveza mađarskih udruga "Sztarai Mihaly" Vrijednost projekta (€) 68.537,34 Status projekta Projekt u provedbi (17.05.2017. - 31.12.2020.) Opis: Turistička ponuda Baranje može biti još bolja i razvijenija, a i prisutan je problem niskog životnog standarda i nezaposlenosti. To su glavni problemi čijem rješavanju Udruga želi pridonijeti osnivanjem društvenog poduzeća. Ciljajući nezaposlene osobe, posebice pripadnike mađarske nacionalne manjine, želi se povećati uključenost lokalnog stanovništva u razvoj turističke ponude Baranje te staviti Baranju na turističku mapu RH. Ukupna vrijednost projekta je 514.030,04 HRK, 100% bespovratno.

4.23 Green Baranja / Baranya (Greening the tourism through innovative products in joint nature and landscape heritage)

Programski okvir Interreg V-A Mađarska - Hrvatska 2014. - 2020./1. poziv Korisnik Udruga za zaštitu prirode i okoliša Zeleni Osijek - nositelj Nositelji/partneri Nositelj: Udruga za zaštitu prirode i okoliša Zeleni Osijek Partneri: Duna-Drava Nemzetu Park Igazgatosag, Općina Bilje Vrijednost projekta (€) 1.403.487,18 Status projekta Projekt u provedbi (01.12.2017. - 30.07.2019.) Opis: Projektni cilj je potaknuti ekološki i ekonomski održivi razvoj usklađen s očuvanjem prirode u prekograničnoj regiji hrvatske i mađarske Baranje. Kroz projekt će se razvijati ekoturistički proizvodi i programi, organizirati festivali i promovirati područje kao poželjna turistička destinacija. Uspostaviti će se 16 land art instalacija duž biciklističke rute Panonski put mira u Općini Bilje i Kopačkom ritu,

50 izgraditi 2 kućice na drveću u Kući u prirodi Zlatna Greda, izraditi mobilne aplikacije za turiste, postaviti 7 turističkih info ploča, nabaviti električna vozila za prijevoz turista, postaviti obnovljivi izvor energije u Zlatnoj Gredi, uspostaviti otvoreni wi-fi u svim naseljima Općine Bilje i Kopačkog rita, organizirati tečaj za vodiče turističkih programa na vodi (kanu, kajak), nabaviti opremu za aktivni i ekoturizam, organizirati 4 međunarodna etno festivala te uspostaviti novi brend Baranje kao ekoturističke destinacije. Projekt ima za cilj odgovoriti na probleme s kojima se suočava Baranja, poput nezaposlenosti, nedostatka sadržaja i programa aktivnog, kulturnog i ekoturizma, slabe vidljivosti i promocije regije, nedovoljno razvijene međusektorske, ali i prekogranične suradnje s Mađarskom. Projekt će doprinijeti uspostavi snažnijeg turističkog identiteta, povećati atraktivnost regije, posebice u segmentu aktivnog, kulturnog i ekoturizma, pridonijeti zapošljavanju, većem broju dolazaka i noćenja turista te poboljšanju ukupne socio-ekonomske situacije u regiji.

4.24 V.R.I.S.A.K. Baranje

Programski okvir OP Učinkoviti ljudski potencijali 2014. - 2020. / Umjetnost i kultura za mlade Korisnik Udruga za ruralni turizam "Đola", Darda - nositelj Nositelji / partneri Nositelj: Udruga za ruralni turizam "Đola", Darda Partneri: Općina Kneževi Vinogradi i Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek Vrijednost projekta (€) 112.126,41 Status projekta Projekt u provedbi (01.05.2018. - 30.06.2019.) Opis: Projekt za cilj ima okupiti 32 mlade osobe s područja Baranje te ih kroz kulturno-umjetničke sadržaje i programe informirati i educirati o bogatoj baštini ove regije s naglaskom na mitove, bajke i legende Baranje. Mladi će kroz 14 mjeseci prikupiti i dokumentirati mitove, bajke i legende Baranje te će prikupljeni materijal kroz brojne aktivnosti iskoristiti za kreiranje priča, izradu dramskih tekstova, kreiranje brošure i monografije, izradu grafita, organizaciju izložbi te brojne druge aktivnosti. Ukupna vrijednost projekta je 840.948,05 HRK, 100% bespovratnih sredstava.

4.25 S.O.S. (Subotica Osijek Secession Tourist Route)

Interreg IPA CBC Hrvatska - Srbija 2014. - 2020 Nositelj: Turistička zajednica grada Osijeka Partneri: Turistička organizacija grada Subotice, Grad Osijek, Grad Subotica, Regionalna razvojna agencija Slavonije i Baranje d.o.o. Vrijednost projekta (€) 1.066.007,64 Projekt u provedbi (01.09.2017. - 31.08.2019.) Opis: Projekt ima za cilj razviti, integrirati, upravljati i promicati zajednički kulturni turistički proizvod temeljen na secesiji kroz revitalizaciju kulturne baštine i uspostavu i promicanje nove rute kulturnog nasljeđa koja povezuje Osijek i Suboticu. Projekt će revitalizirati osječki secesijski park, stvoriti preduvjete za obnovu Gradske vijećnice u Subotici kao važne zgrade iz secesijskog razdoblja, stvoriti novu lokalnu prekograničnu tematsku turističku rutu / proizvod, povećati vidljivost tržišta zajedničkih turističkih proizvoda i povećati kapacitet kulturnih i turističkih dionika u upravljanju i promicanju kulturne baštine

4.26 Amazon of Europe biciklistička ruta

Interreg Danube Transnational Programme Nositelj: WWF Austria Partneri: Iskriva, Institut za razvoj lokalnih potencijala (LP), Općina Velika Polana, Trail Angels, Turistička zajednica Bad Radkersburg, Turistička zajednica Međimurja, Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode i ekološke mreže Virovitičko-podravske županije, Regionalna razvojna agencija Slavonije i Baranje, Regionalna razvojna agencija Koprivničko-križevačke županije, WWF Adria, West-Pannon RDA Ltd., Balaton Uplands Nacionalni park, Poduzetnički centar Somogy županije (SMVK), Grad Sombor, Općina Apatin Vrijednost projekta (€) 3.176.000,00 Projekt u provedbi (01.06.2018. - 31.05.2021.) Opis: Opći cilj projekta je razviti biciklističku rutu Europska Amazona kao krovni proizvod održivog turizma u rezervatu biosfere Mura-Drava-Dunav koja će osigurati ravnomjernu raspodjelu benefita za

51 lokalno stanovništvo, posjetitelje i prirodu. Specifični ciljevi koji odgovaraju na te izazove su: Razviti identifikaciju sa brandom "Europska Amazona" i podići rijeke kao odredište za odmor u prirodi, Razviti biciklističku rutu "Europska Amazona" kao krovni proizvod održivog turizma i povezati biciklističku rutu sa postojećom turističkom ponudom, Povećati kapacitete lokalnog turističkog sektora: edukacijama, podizanjem svijesti, promocijom, suradnjom itd., Osigurati dugoročni sustav za financiranje rješenja koji su u skladu sa zaštitom prirode od naknada za rezervacije. Glavni rezultat projekta je područje Europske Amazone-živućih rijeka za ljude i prirodu, prepoznatu kao premium područje za povezivanje sa prirodom sa biciklističkom rutom kao funkcionalnim krovnim proizvodom koji privlači ljubitelje prirode i obitelji, a ujedno osigurava "zelene" poslove za lokalno stanovništvo i financira rješenja koji su u skladu sa zaštitom prirode u zaštićenim područjima biosfere.

4.27 Zelene staze Dunava i Drave

OP Konkurentnost i kohezija 2014. - 2020. / Promicanje održivog korištenja prirodne baštine Nositelj: Općina Erdut Partneri: Grad Belišće, J.U. Agencija za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Osječko-baranjske županije, Turistička zajednica općine Erdut, Kajak kanu klub Aljmaš, Turistička zajednica grada Belišća, Regionalna razvojna agencija Slavonije i Baranje d.o.o. Vrijednost projekta (€) 1.755.186,74 Projekt u provedbi (23.01.2017. - 23.12.2019.) Opis: Projekt je temeljen na prirodnim vrijednostima, a uspostavom novih pješačkih staza i infrastrukture doprinijeti će se održivom korištenju prirodne baštine, povećanju privlačnosti područja i obrazovnog kapaciteta uz razvijanje javne svijesti o važnosti očuvanja bioraznolikosti i promociji zaštićenih dijelova prirode. Očekivani rezultati: Stvaranje pretpostavki za razvoj specifičnih vidova turizma u OBŽ, općini Erdut i gradu Belišću; Stvaranje pretpostavki za nova zapošljavanja i povećanje prepoznatljivosti Zelenih staza Dunava i Drave kao novog turističkog odredišta; Razvoj aktivnog turizma kroz izgradnju pješačkih staza i drugih rekreativnih sadržaja; Poboljšanje kvalitete turističke ponude; Stjecanje specifičnih znanja i vještina kroz edukativne aktivnosti; Doprinos razvoju lokalnog gospodarstva - posebice razvoju turizma; Doprinos razvoju poduzetništva, obrtništva te ostalih djelatnosti; Povezivanje dva važna turistička odredišta Erdut i Belišće i dvije velike rijeke Dunav i Drava. Ukupna vrijednost projekta je 13.163.900,53 HRK, od čega je 11.114.350,28 HRK bespovratnih sredstava.

Tablica - UKUPNA VRIJEDNOST PROJEKATA ZA PROGRAMSKO RAZDOBLJE 2014. - 2020. na dan 31.12.2018. OP Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. - ESF 243.644.360 kn OP Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. - EFRD 2.706.468.571 kn OP Ruralni razvoj 2014.-2020. - EAFRD 1.017.071.442 kn OP za pomorstvo i ribarstvo 2014.-2020. 22.425.834 kn OP za hranu i/ili osnovnu materijalnu pomoć - FEAD 28.936.550 kn INTERREG V-A Mađarska - Hrvatska 2014.-2020. 181.708.434 kn INTERREG IPA CBC Hrvatska - Srbija 2014.-2020. 95.520.563 kn INTERREG V-B Dunav 2014.-2020. 107.647.499 kn INTERREG Mediterranean 2014.-2020. 31.680.068 kn INTERREG Central Europe 2014.-2020. 48.670.033 kn Erasmus + 6.985.690 kn Program HORIZON 2020 35.566.520 kn LIFE program 20.668.042 kn Department C - Connecting Europe Facility (CEF) 1.771.485 kn Europa za građane 2014.-2020. 806.250 kn Program REC 1.374.421 kn

4.550.945.762 kn Izvor: J.U. Županijska razvojna agencija Osječko-baranjske županije; Strukturnifondovi.hr - Projekt Slavonija, Baranja i Srijem

5. STANJE TURIZMA NA PODRUČJU OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE I DOSADAŠNJE AKTIVNOSTI

Danas Osječko-baranjska županija bilježi preko 200.000 noćenja i dolazaka, a prema tim podacima je u vrhu kontinentalnih županija i po relevantnim pokazateljima, ali i po stopama rasta. Dosadašnji turistički razvitak Osječko-baranjske županije temeljio se na valorizaciji prirodnih resursa, kulturno-povijesnih sadržaja, geoprometnom položaju i dostignutoj razini turističko-ugostiteljskih kapaciteta.

U tako definiranom prostoru, turističke potencijale Županije čine područja pod posebnim režimima zaštite, područja uz vodotoke Dravu, Dunav i njihove pritoke, brojne prirodne i umjetne akumulacije, ribnjaci, šume s bogatstvom i raznolikošću flore i faune, poljoprivredna i vinorodna područja te termalni izvori koji pružaju mogućnosti za razvitak različitih oblika selektivnog turizma: izletničkog, zdravstveno-rekreacijskog, edukativnog, ekološkog, lovnog, ribolovnog i dr.

Dosadašnji turistički razvitak na području Županije rezultirao je formiranjem i diferenciranjem pojedinih turističkih lokaliteta i područja, koja se u odnosu na prostorni razmještaj mogu grupirati na područja gradova, zaštićena područja, područja uz vodotoke i akumulacije i područja termalnih izvora.

Postojeći smještajni kapaciteti uglavnom su vezani uz gradove Osijek, Donji Miholjac, Đakovo, Našice i Belišće, Valpovo i Beli Manastir. Sa svojim kulturno-povijesnim sadržajima i graditeljskom baštinom ovi gradovi mogu zadovoljiti i kulturne potrebe potencijalne turističke klijentele. Od ostalih smještajnih kapaciteta ističu se kapaciteti vezani uz zdravstveni i rekreacijski turizam u Bizovcu te kapaciteti u privatnom smještaju u manjim naseljima u Baranji i na području općine Erdut. U posljednje vrijeme sve su značajnija ulaganja u Bizovačke toplice, nadogradnja bazena te popratnih sadržaja, posebno onih koji se odnose na zdravstvene usluge i smještajne kapacitete.

Valja istaknuti i značajne napore Osječko-baranjske županije na daljnjem unapređenju turističke ponude što se očituje kroz stalnu financijsku potporu projekata Turističke zajednice, ali i kroz velike turističke projekte kao što je gradnja luka za putničke brodove u Batini i Aljmašu, mreža turističko vinskih cesta na području Osječko-baranjske županije i slično.

Tablica prikazuje podatke o ukupnom broju noćenja u razdoblju od 2005. do 2018. godine, gdje je nakon značajnog rasta noćenja u razdoblju 2005. do 2008. i stagnacije do 2015., ponovo postignut značajan rast u zadnje 4 godine.

Tablica - Noćenja u Osječko-baranjskoj županiji u razdoblju 2005. - 2018. Godina Noćenja-ukupno 2005. 143.774 2006. 163.363 2007. 176.856 2008. 188.926 2009. 187.422 2010. 159.261 2011. 173.892 2012. 168 122 2013. 169 952 2014. 174.531 2015. 198.473 2016. 218.074 2017. 225.010 2018. 202.287 Izvor: e-Visitor

Osječko baranjska županija uz porast dolazaka i noćenja bilježi se i značajan porast smještajnih kapaciteta.

Tablica - Porast smještajnih kapaciteta u 2018. godini Objekti Kreveti Hoteli 0 0 Kampovi 0 0 Objekti na OPG-u +6 +39 Objekti u domaćinstvu +40 +140 Ostali objekti za smještaj +15 +324 Ukupno +61 +503 Izvor: Ministarstvo turizma

I u 2018. godini, raste broj turista iz Njemačke (dolasci i noćenja). Njihov dolazak kontinuirano raste iz godine u godinu, te je u 2018. godini porast od 22% (dolasci ) i 25% (noćenja) u odnosu na 2017. godini. Tijekom 2017. godine rapidno je porastao broj turista iz SAD-a, a rast se nastavio i u 2018. godini i iznosi 29,97% (dolasci) i 57,51% (noćenja) u odnosu na 2017. godinu.

5.1. Turističko-vinske ceste

Skupština Osječko-baranjske županije donijela je Odluku o turističko-vinskim cestama ("Županijski glasnik" broj 18/08. i 1/10.). Turističko-vinska cesta je poseban oblik prodaje poljoprivrednih, ugostiteljskih i turističkih proizvoda jednog vinorodnog područja na kojem seljačka gospodarstva (obiteljska poljoprivredna gospodarstva) i ostale pravne i fizičke osobe, proizvođača grožđa i vina te ostalih pravnih i fizičkih osoba koje se bave navedenim djelatnosti, registrirani u skladu s posebnim propisima, udruženi pod jednim nazivom "Turističko-vinske" ceste nude svoje proizvode, uz kušanje vina i rakije iz vlastite proizvodnje.

Značaj donošenja Odluke o turističko-vinskim cestama očitovao se u potrebi proširenja turističke ponude na prostoru Županije, uključujući sve subjekte i objekte vezane za pružanje ugostiteljskih usluga na turističko-vinskoj cesti. Ovom Odlukom utvrđuje se pojam turističko-vinskih cesta, uvjeti koje mora ispunjavati turističko-vinska cesta te postupak proglašenja turističko-vinske ceste. Turističko-vinske ceste na području Županije proglašava Skupština Županije na prijedlog Povjerenstva za utvrđivanje turističko-vinskih cesta na području Županije.

Županija shvaća potrebu razvoja kontinentalnog turizma, a posebno kao mogućnost razvoja ruralnih prostora te je u svom Regionalnom operativnom programu istaknula ciljeve i mjere koje su potrebne za izgradnju turističke ponude na području Županije kao prepoznatljive turističke destinacije, s naglaskom na ambijentalne, prirodne, povijesne, tradicijske i kulturološke vrijednosti.

Županija u suradnji s Turističkom zajednicom Osječko-baranjske županije intenzivno radi na postavljanju smeđe signalizacije, osobito na područjima gdje se nalaze vinski podrumi s kušaonama kao značajni segment turističke ponude.

Mjere koje je potrebno provesti: - korištenje turističke ponude temeljene na prirodnim resursima (Park prirode Kopački rit, geotermalne vode, eko-turizam) - obnova starih obrta u funkciji turističke ponude - obnova i zaštita povijesnog i kulturnog nasljeđa - integriranje različitih turističkih ponuda s ciljem poticanja i razvoja svih oblika turizma

- promocija i propagiranje kontinentalnog turizma i međuregionalne suradnje u osmišljavanju turističke ponude (morski + kontinentalni turizam).

Osječko-baranjska županija ima potencijala i može ponuditi tržištu programe kontinentalnog turizma uvažavajući prednosti ekološki održive poljoprivrede i očuvanog okoliša. Prioriteti turističke ponude naše Županije obuhvaćaju lokacije turističkih ponuda grada Osijeka i Đakova, te ponuda zdravstvenog turizma - kompleksa Bizovačkih toplica i turistička ponuda Parka prirode "Kopački rit". Uz navedeno u ponudi je i niz atraktivnih lokacija lovnog i ribolovnog turizma, vjerskog turizma i sakralnih objekata, dvoraca i perivoja, kao i sve bogatija ponuda vinskih-cesta.

Slijedom navedenoga, objavljen je Javni poziv za proglašenje turističko-vinskih cesta na području Osječko-baranjske županije. Zahtjeve za proglašenje određene turističko-vinske ceste mogu podnositi: udruge vinogradara i voćara, trgovačka društva, zadruge, jedinice lokalne samouprave, pojedinci ili druge pravne osobe koje ispunjavaju uvjete iz Javnog poziva.

Uz Zahtjev podnositelj prilaže projekt, odnosno elaborat o utvrđivanju turističko-vinske ceste na određenom području, koji sadrži dokaze o ispunjavanju minimalnih uvjeta iz točke 2. Javnog poziva, te kartu područja za koje se predlaže proglašenje s naznakom sadržaja ponude i mjestom pružanja.

Skupština Osječko-baranjske županije do sada je proglasila sljedeće turističko-vinske ceste: 1. Turističko-vinska cesta Kneževi Vinogradi-Karanac-Kotlina-Kamenac - na području Općine Kneževi Vinogradi 2. Turističko-vinska cesta Zmajevac - na području Općine Kneževi Vinogradi 3. Turističko-vinska cesta Suza - na području Općine Kneževi Vinogradi 4. Turističko-vinska cesta Sjeverne Baranje - na području Općine Draž 5. Turističko-vinska cesta Martinovo brdo - na području Općine Draž 6. Turističko-vinska cesta Općine Erdut - na području Općine Erdut 7. Turističko-vinska cesta Mandićevac - na području Općine Drenje 8. Turističko-vinska cesta Zlatarevac - na području Općine Trnava 9. Turističko-vinska cesta Sveti Martin - na području Grada Belog Manastira 10. Turističko-vinska cesta "Zlatno brdo" - na području Općine Popovac 11. Turističko-vinska cesta "Vinski put Batina" - na području Općine Draž, 12. Turističko-vinska cesta "Frankovka" - na području Općine Feričanci.

Slijedom navedenoga, Osječko-baranjska županija, počevši od 2009. godine organizator je tradicionalne manifestacije pod nazivom Dani vina i turizma koja se svake godine početkom svibnja održava na prostoru Tvrđe u Osijeku s ciljem promoviranja vina i vinara te turističkih zajednica na području Osječko-baranjske županije. Provedbene aktivnosti započinju s ocjenjivanjem uzoraka vina s područja svih vinogorja Osječko-baranjske županije te se najbolja vina nagrađuju na završnoj svečanosti u Tvrđi. Centralnoj svečanosti prethodi niz događanja tijekom travnja te se Manifestacija održava također i u gradovima Našicama, Belom Manastiru, Đakovu te Općini Erdut.

5.2. Tour of Croatia

Biciklistička utrka Tour of Croatia održat će se četvrtu godinu zaredom, od 17. do 22. travnja 2018. godine, kroz šest etapa, na trasi dužoj od 1.000 kilometara diljem cijele Hrvatske. Ove godine još zahtjevnija utrka, u još višoj kategoriji Svjetske biciklističke organizacije (UCI) - 2. HC - ugostit će timove iz najvišeg ranga klasifikacije, a sportska uzbuđenja i najljepše kadrove Hrvatske poslat će na sve kontinente putem televizijskog prijenosa. Startovi i ciljevi ruta su sljedeći:  UTORAK 17.4. Osijek - Koprivnica  SRIJEDA 18.4. Karlovac - Zadar  ČETVRTAK 19.4. Trogir - PP Biokovo (Sv. Jure)  PETAK 20.4. Starigrad (NP Paklenica) - Crikvenica  SUBOTA 21.4. Rabac - Poklon (PP Učka)  NEDJELJA 22.4. Samobor - Zagreb (Trg sv. Marka).

Organizator utrke je agencija Top Sport Events, a Partner utrke je Udruga BIKE EVENT.

Po treći put, Tour of Croatia starta u Osijeku, što za organizatore predstavlja veliko zadovoljstvo radi izuzetno kvalitetnih partnera, Grada Osijeka i Osječko-baranjske županije. Uvodna etapa dužine 227 km zahtjevnija je od prethodnih, a prolazak kroz Grad Našice i Grad Kutjevo posebno obogaćuje utrku. Uspon na PP Papuk iznenadio je i organizatore prilikom planiranja i obilaska etapa, a biciklistima će predstavljati jednu novinu koja će fizički otežati put ka Koprivnici, ali 130 km od jedinog brdskog cilja u etapi i konačnog cilja etape u Koprivnici dovoljno je da se manje kvalitetni brdaši vrate u glavnu skupinu biciklista koji će se boriti u finalnom sprintu za pobjedu u etapi i prvu majicu vodećeg u ukupnom poretku. Ulazak u Koprivnicu razlikuje se od prošlogodišnjeg, ali omogućuje biciklistima da dva puta prođu završnih 7 km etape i dobro pripreme posljednjih 1.200 m utrke koji su identični prošlogodišnjim. Zrinski trg bit će savršena sportska arena. i pružiti divnu uspomenu pobjedniku etape i svim prisutnima koji će uveličati cilj prve etape četvrtog izdanja Toura of Croatia.

Tour of Croatia započela je u Osijeku, 17. do 22. travnja 2018. godine te je obuhvaćala više etapa (6 etapa u 6 dana, ukupno preko 1000 km utrke diljem Republike Hrvatske). Natjecatelji su tijekom etapa prošli gradove: Osijek - PP Papuk - Koprivnica, Karlovac - NP Plitvička Jezera - PP Velebit - Zadar Trogir, vrh Hrvatske - Sveti Juri na Biokovu, Starigrad (NP Paklenica) - NP Sjeverni Velebit - Senj - Novi Vinodolski - CrikvenicaCrikvenicu, Rabac - Labin - Poklon (PP Učka) - Kastav - Viškovo - Rijeka - Opatija - Poklon (PP Učka), Samobor - Sv. Nedelja - Dugo Selo - Sv. Ivan Zelina - Zagreb (Trg sv. Marka), a na samom cilju tradicionalni završni krugovi u Zagrebu, na Trgu sv. Marka, gdje je održano i svečano proglašenje pobjednika.

Tour of Croatia jedan je od najznačajnijih sportskih događaja prošle godine u Hrvatskoj te je uz natjecateljsku komponentu, utrka i jedinstveni turistički proizvod u Hrvatskoj jer donosi brojne koristi za promociju prirodnih ljepota, kulturne baštine, gospodarskog potencijala te gradova i regija kroz koje prolazi. Manifestacija je to koja želi postati važan dio ukupne turističke ponude te jedan od glavnih akceleratora za razvoj cikloturističke ponude i dolazak cikloturista te dodatnog unaprjeđenja imidža Hrvatske u svijetu.

Za vrijeme održavanja Toura of Croatia ostvarimo više od 3.500 noćenja, a svake godine bilježi se značajan porast dolaska gostiju iz inozemstva koji ciljano prate nacionalni tour. Dio sudionika odabralo je Republiku Hrvatsku kao svoju privremenu adresu radi idealnih uvjeta za treninge, život i strateški dobro pozicioniranu lokaciju za putovanja na utrke. Preko projekta Tour of Croatia Hrvatska je uspješno predstavljena svjetskoj biciklističkoj i cikloturističkoj populaciji.

Od iznimne je važnosti naglasiti kako se utrka Tour of Croatia održava u razdoblju predsezone, a dio etapa nalazi se na kontinentu, čime neposredno pridonosi promociji destinacija i proizvoda u destinacijama u razdoblju izvan glavne sezone. Svi snimljeni materijali izrazito su visoko kvalitete produkcije i odašilju najjaču suptilnu referencu u svijet.

5.3. Manifestacije

Kontinentalni turizam postaje sve značajniji dio turističke ponude naše Županije, stoga Osječko-baranjska županija znatne napore ulaže u proširenje i predstavljanje svoje turističke ponude. Posebni cilj je razvoj svih oblika ruralnog turizma, očuvanje prirodne i kulturne baštine i tradicije u funkciji razvoja, unaprjeđenje znanja i vještina svih sudionika u turizmu, razvoj infrastrukture, predstavljanje turističkih potencijala županije kroz različite oblike sudjelovanja na sajmovima i manifestacijama te kroz provedbu promotivnih kampanji. Najznačajnije manifestacije u organizaciji i suorganizaciji Turističke zajednice Osječko-baranjske županije - Večeri vina i umjetnosti i to u svibnju i listopadu, Večeri vina i umjetnosti u dvorištu Kazamata u Tvrđi imaju svoju publiku, te je sve prihvaćenija i posjećenija, a broj posjetitelja se kreće između 2.000 i 3.000 po manifestaciji - SALORI, Sajam lova, ribolova i turizma u Osijeku u travnju-manifestacija koja okuplja posjetitelje iz cijele regije i u 3 dana, posjeti ju preko 5.000 ljudi - Đakovački vezovi - Osječko ljeto kulture - Osječko ljeto mladih - Dani slavonske šume u Našicama - Likovna kolonija u Ernestinovu - Olimpijada starih športova u Brođancima - Baranjski bećarac u Dražu - Aljmaška ribarska noć - Moto susreti u Osijeku - Wine & Bike Tour u Erdutu - Osijek Street Race Show - Podunavski trail (Općina Erdut) - orjentacijsko trčanje - Grahijada u Belom Manastiru i dr.

Osim navedenih manifestacija održava se niz manifestacija u organizaciji Gradova, Općina i kulturno-umjetničkih društava, sportskih udruga, udruga žena, konjogojskih udruga i mnogih drugih koji djeluju na području Osječko-baranjske županije njegujući tradiciju i kulturnu baštinu.

Najposjećenije manifestacije u našoj Županiji koje imaju za cilj promicanje kontinentalnog, odnosno ruralnog turizma su: Večer vina i umjetnosti, Tour de Slavonia, Gator Fest, Aljmaška ribarska noć, Ljeto valpovačko, Panonski folklorni festival, ReArt festival, PannonianChallenge, Sajam antikviteta, Osječko ljeto mladih, Grand prix Osijek - Dobro World Cup, Đakovački vezovi, Međunarodni etno susreti, Tarda fest, Čepinski suncokreti.

U cilju unaprjeđenja i razvoja kontinentalnog turizma na području Županije, u ovom izvještajnom razdoblju, Župan je odobrio financijska sredstva Turističkoj zajednici Županije za održavanje: "Večeri vina i umjetnosti", Sajma lova, ribolova i turizma "Salori", "Zlatne penkale" i "Panonskog folklornog festivala". Sudjelovanje na različitim manifestacijama pruža mogućnosti za predstavljanje naših turističkih potencijala Osječko-baranjska županije.

Povodom Međunarodnog dana Drave, održana je press konferencija i panel rasprave pod nazivom "Projekti i izazovi zaštite i održivog razvoja uz rijeku Dravu" u zajedničkoj organizaciji sa Javnom ustanovom Agencija za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Osječko- baranjske županije, Razvojne agencije Slavonije i Baranje, Udruga za zaštitu prirode i okoliša Osijek. Cilj konferencije je bio predstaviti projekt koji doprinosi očuvanju jedne od posljednjih prirodnih

57 rijeka u Europi, model održivog razvoja te mogućnosti razvoja prirodnih i kulturnih vrijednosti, te doprinosa turističkom razvoju Osječko-baranjske županije.

U kolovozu je održano 16. Natjecanje orača Republike Hrvatske i 7. Natjecanje u oranju konjima Republike Hrvatske. Županijska i državna natjecanja u oranju postala su tradicija naših ruralnih krajeva i naših poljoprivrednika, a njihovo organiziranje čuva i unaprjeđuje vještine oranja, razmjenjuje strukovna iskustva, razvija i uvodi nove tehnologije u poljoprivrednu proizvodnju. Manifestaciju je podržala Osječko-baranjska županija, a zajedničkom suradnjom Upravnog odjela za kontinentalni turizam i Upravnim odjelom za poljoprivredu promovirale su se vrijednosti događanja i bile snažna potpora u radu Organizacijskog odbora ove manifestacije. Upravni odjel za kontinentalni turizam osmislio je logo manifestacije, sudjelovali u izradi Kataloga, izrada natpisa za štandove, uređenje prostora dijela šatora za otvaranje i proglašenje pobjednika i dr.

U cilju razvoja zdravstvenog turizma, na inicijativu Župana održan je radni sastanak u Osijeku u prostorijama Osječko-baranjske županije sa predstavnicima Klastera zdravstvenog turizma "Pannonian Health" i gradonačelnikom grada Osijeka. Razvoj zdravstvenog turizma ima i gospodarski značaj na turizam u regiji, udruživanje 5 slavonskih županija u brendiranje Slavonije i Baranja, s perspektivom razvoja u širim razmjerima kao i umrežavanje i suradnja, stvaranje brenda i turističke destinacije i uspješnije realizacije turističkih potencijala u realne projekte u okviru Upravnog odjela za kontinentalni turizam.

Zbog daljnjeg razvoja i promoviranja zdravstvenog turizma, Upravni odjel za kontinentalni turizam dostavio je članak sa fotografijama časopisu koji pokriva rusko tržište, a isti promovira Sajam zdravstvenog turizma koji će se održati u Moskvi u proljeće 2019. godine. U članku je prezentirana Osječko-baranjska županija, zdravstveni klaster i zdravstveni turizam, Park prirode Kopački rit kao i potencijali za novo tržište i novi oblik selektivnog turizma na našim prostorima.

Sudjelovanje Osječko-baranjske županije u projektu "Suncokret ruralnog turizma Hrvatske 2018. godine", pomoć i podrška prikupljanje potrebne natječajne dokumentacije i prijavljivanje sudionika na natječaj. Sukladno natječaju, dostavljena je dokumentacija i izvršena prijava projekata prema sljedećim kategorijama: - Turistička seljačka gospodarstva (OPG), prijavljenasu 2 projekta - Poduzetnici u ruralnom turizmu, prijavljena su 2 projekta - Ruralno turističke manifestacije, prijavljena su 4 projekta - Ruralno turistički projekti, prijavljen je 1 projekt - Vinski turizam, prijavljena su 3 projekta - Nositelji zaštićenih oznaka, prijavljena su 3 projekta.

Nagrada "SUNCOKRET ruralnog turizma Hrvatske" je jedinstvena po tome što se dodjeljuje najboljim subjektima, programima, projektima i aktivnostima u cilju očuvanja hrvatske izvornosti i stvaranja ruralnog turističkog proizvoda i usluga, a uključuje kandidate po kategorijama kako je određeno Pravilnikom.

Zlatna penkala

Hrvatska turistička zajednica tradicionalno je, četrnaesti put za redom, organizirala Zlatnu penkalu, dodjelu nagrada i priznanja inozemnim novinarima i blogerima. Ove se godine svečana dodjela nagrada održala u Osijeku, a cjelokupni program u razdoblju od 12. do 15. lipnja 2018. godine uključio je trodnevno studijsko putovanje 32 priznata inozemna novinara i blogera, te je obuhvatio obilazak Osijeka, Dalja, Erduta, Kopačkog Rita, Đakova, kao i brojne druge turistički atraktivne slavonske lokalitete. Uz Hrvatsku turističku zajednicu kao nositelja i glavnog organizatora, ove je godine partner i domaćin Turistička zajednica Osječko-baranjske županije.

Nominacije po kategorijama za Zlatnu penkalu, za materijal iz 2017. godine, zaprimljene su od predstavništava Hrvatske turističke zajednice u inozemstvu, a radi se o prijavama u kategoriji za najbolju objavu u tisku, online izdanju, TV objavi, radijskoj objavi te blog objavi. Nominacije su pristigle s brojnih europskih tržišta kao što su Njemačka, Slovenija, Austrija, Češka, Poljska, Italija, Francuska, Velika Britanija, Belgija, Nizozemska, Mađarska, Slovačka, Švedska, Estonija, Rusija i Ukrajina te iz SAD-a. Ove je godine zaprimljeno 29 nominacija, odnosno 11 u kategoriji za objavu u tisku, 3 za online objavu, 7 za objavu na blogu, 7 za TV objavu te 1 nominacija za radijsku objavu. Na svečanoj dodjeli nagrada te na studijskom putovanju po Slavoniji i Baranji sudjelovala su 32 predstavnika inozemnih medija.

Kao i svake godine, najznačajnija nagrada je Grand prix, koja se dodjeljuje u tri kategorije: za najbolju reportažu tiskanog medija (časopisi, novine), za najbolju reportažu elektroničkog medija (TV, radio ili online materijal) te za najbolju blog objavu (blogera). Ovogodišnje dobitnice Grand prix nagrade za najbolju reportažu tiskanog medija su Christine Hinkofer i Beate Winterer iz njemačkog Münchner Merkura, koje su prošle godine sudjelovale na studijskom putovanju kroz Slavoniju, a čiji su rezultat čak tri reportaže o Slavoniji koja je njemačkim čitateljima u prvom nastavku prikazana kao "Najljepša hrvatska tajna". Serijal se nastavio s reportažom pod nazivom "Slawonien und die Glücksformel" (Slavonija i recept sreće), koja je izašla u travnju 2017. te reportažom "Kroatien für Entdecker" (Hrvatska za istraživače), objavljenom u listopadu 2017. godine.

Grand prix za najbolju reportažu elektroničkog medija otišla je u Sloveniju. Mojca Mavec i Jan Vasiljević s nacionalne slovenske televizije RTV SLO osvojili su nagradu za serijal od pet priloga o Hrvatskoj koji su prikazani u emisiji "Dobro jutro", a koji su uključili destinacije Vukovar-Vinkovci- Ilok-Županija te Bjelovarsko-bilogorsku, Međimursku, Krapinsko-zagorsku i Karlovačku županiju.

Dodjelom Zlatne penkale Hrvatska turistička zajednica ističe vrijednost profesionalnog novinarskog praćenja Hrvatske u stranim medijima. Ovim projektom omogućuje se kontinuirana suradnja i informiranje inozemnih medija o hrvatskom turizmu te širenje pozitivnih vijesti o prilikama u hrvatskom turizmu i održavanje pozitivnog imidža Hrvatske kao poželjnog turističkog odredišta.

6. MASTER PLAN TURIZMA

Dosadašnji turistički razvitak Osječko-baranjske županije temeljio se na valorizaciji prirodnih resursa, kulturno-povijesnih sadržaja, geoprometnom položaju i dostignutoj razini turističko- ugostiteljskih kapaciteta. Nositelji turizma Osječko-baranjske županije su: - 4 vinogorja i 12 proglašenih vinskih cesta - Kopački rit, Đakovačka ergela, Osječka Tvrđa i drugi kulturno - povijesni sadržaji

- rijeke Dunav i Drava i njihovo iskorištavanje u smislu plovnih putova, ali i prirodne baštine - lovni i ribolovni turizam, za navedeno potencijali su u 86 zajedničkih lovišta i 27 državna lovišta, te ribolovnim vodama bogatim ribom - biciklističke staze (Dunavska biciklistička ruta, Drava Bike Tour i Panonski put mira), - prirodna i kulturna baština - brojna obiteljska turistička gospodarstva - ekološka poljoprivreda i njen plasman kroz turizam - brojne manifestacije.

U težnji da u narednom dugoročnom razdoblju do 2025. godine osigura daljnji društveno, prostorno i gospodarski održiv razvoj turizma izrađen je Master plan turizma Osječko-baranjske županije koji ima za cilj uspostaviti dugoročni strateški razvojni okvir i definirati upravljačko - implementacijske smjernice održivog razvoja prostora Županije i koji će pridonijeti daljnjem unapređenju kvalitete života lokalne zajednice, kao i daljnjem razvoju turizma i poduzetničke aktivnosti na prostoru Županije.

Ciljevi i programska polazišta za Master plan su: - uspostava dugoročnog strateškog razvojnog okvira i definiranje upravljačko - implementacijskih smjernica održivog razvoja turizma u Županiji - povećanje kvalitete usluživanja i profitabilnosti poslovanja pojedinačnih gospodarskih subjekata u turizmu - stvaranje preduvjeta za provedbu akcijskog plana i - stvaranje preduvjeta za provedbu Strategije razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine.

Prostorni obuhvat Master plana je područje Osječko-baranjske županije. Master plan obuhvatio je tri glavne međusobno povezane cjeline: Analiza stanja, Strategija turističkog razvoja i Akcijski plan i Implementacijske aktivnosti. Ovakav sadržajni obuhvat omogućava sustavno promišljanje i planiranje dugoročnog turističkog razvoja Županije i pojedinih njenih dijelova.

Provođenje postavljene Strategije turističkog razvoja Osječko-baranjske županije sagledano je u Akcijskom planu koji sadržava implementacijske aktivnosti koje valja provesti u razdoblju do 2025. godine. Planom ulaganja predviđaju se glavne javne i privatne investicije kao što su ulaganja u smještajne kapacitete, zabavne i rekreacijske sadržaje ili komunalnu infrastrukturu, pri čemu se posebno naglašavaju destinacijski ´marker´ projekti odnosno projekti koji imaju potencijal utjecati na dugoročno tržišno pozicioniranje Županije i njenih užih destinacija, odnosno klastera. Programom ostalih aktivnosti unapređenja destinacijske konkurentnosti pažnja se usmjerava i na mjere koje bi trebale pridonijeti daljnjem razvoju kvalitete uslužnih djelatnosti, primjerice kroz razvoj ljudskih potencijala, jačanje destinacijskog menadžmenta, međusektorsko povezivanje te podizanje razine javne svijesti.

Izrađivač Master plana turizma Osječko-baranjske županije je tvrtka Horwath i Horwath Consulting Zagreb d.o.o. i Oikon d.o.o. - Institut za primijenjenu ekologiju Zagreb, temeljem Ugovora o izradi Master plana turizma Osječko-baranjske županije.

Obzirom da je člankom 63. Zakona o zaštiti okoliša ("Narodne novine" broj 80/13. i 78/15.) propisano da se za strategije, planove i programe koji se donose na područnoj (regionalnoj) razini za područje turizma obavezno provodi strateška procjena utjecaja strategije, plana ili programa na okoliš, dok je člankom 66. Zakona propisana obveza pribavljanja mišljenja o potrebi provedbe tog postupka, Upravni odjel za poljoprivredu i ruralni razvoj zatražio je 16. srpnja 2015. godine od Ministarstva zaštite okoliša i prirode mišljenje o potrebi provedbe strateške procjene utjecaja na okoliš Master plana. Ministarstvo zaštite okoliša i prirode dana 28. prosinca 2015. godine donijelo je Rješenje prema kojem je Master plan razvoja turizma prihvatljiv za ekološku mrežu zbog čega u okviru strateške procjene utjecaja na okoliš nije potrebno provoditi glavnu ocjenu Master plana turizma za ekološku mrežu.

Strateška studija je stručna podloga koja se prilaže uz plan, odnosno program i obuhvaća sve potrebne podatke, obrazloženja i opise u tekstualnom i grafičkom obliku. U skladu s navedenim Župan je 20. srpnja 2016. godine donio Zaključak o započinjanju postupka strateške procjene utjecaja na okoliš Master plana turizma Osječko-baranjske županije. Nakon toga održana je rasprava u svrhu određivanju sadržaja strateške studije utjecaja na okoliš Master plana turizma Osječko-baranjske županije. Sukladno članku 9. stavka 2. Uredbe o strateškoj procjeni utjecaja plana i programa na okoliš ("Narodne novine" broj 64/08.), nadležno tijelo donijelo je 6. rujna 2016. godine Odluku o sadržaju Strateške studije, te je nakon provedenom postupka nabave odabran izrađivač Strateške studije, a to je tvrtka "Oikon" d.o.o. iz Zagreba.

Sukladno zaključenom Ugovoru, Izrađivač je izradio Stratešku studiju kao stručnu podlogu u pripremi za javnu raspravu. Stratešku studiju je razmatralo Povjerenstvo za stratešku procjenu utjecaja na okoliš Master plana turizma Osječko-baranjske županije te je utvrdilo da je Strateška studija cjelovita i stručno utemeljena ali da je potrebno otkloniti određene nedostatke.

U skladu s navedenim Povjerenstvo je donijelo Mišljenje, koje je dostavljeno izrađivaču Master plana turizma i ono je ugrađeno u tekst Nacrta Master plana turizma, koji je, zajedno sa Strateškom studijom, pripremljen za daljnju proceduru donošenja odnosno javnu raspravu. Uredbom o informiranju i sudjelovanju javnosti i zainteresirane javnosti u pitanjima zaštite okoliša ("Narodne novine" broj 64/08.), pored ostalog uređen je način provođenja javne rasprave, a koja uključuje javni uvid i javno izlaganje, kao i rokove u svezi s time.

Sukladno navedenom, a u skladu sa Zakonom o pravu na pristup informacijama, Kodeksom savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata, Uredbom o strateškoj procjeni utjecaja plana i programa na okoliš, Uredbom o informiranju i sudjelovanju javnosti i zainteresirane javnosti u pitanjima zaštite okoliša i Uputama o načinu provedbe postupka savjetovanja tijela Osječko-baranjske županije s javnošću, Župan je donio dana 16. siječnja 2017. godine Zaključak o utvrđivanju Nacrta Master plana turizma Osječko-baranjske županije za javnu raspravu. Javni uvid trajao je od 27. siječnja do 25. veljače 2017. godine. Prethodno navedeni dokumenti objavljeni su i na internetskim stranicama Županije, u dijelu Oglasnik, Zaštita okoliša. Javno izlaganje navedenih dokumenta je održano 31. siječnja 2017. godine uz prezentaciju izrađivača Master plana turizma Osječko-baranjske županije i Strateške studije utjecaja na okoliš Master plana turizma Osječko-baranjske županije.

Također je na i internetskim stranicama Osječko-baranjske županije otvoreno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću Nacrta Master plana turizma Osječko-baranjske županije koje je trajalo u prethodno navedenom razdoblju, a zainteresirana javnost je mogla svoje primjedbe dostavljati na propisanom obrascu.

Nakon pregleda svih pristiglih komentara te korekcija koje su izvršene u pojedinim dijelovima teksta Master plana turizma, konačni tekst Master plana turizma prihvaćen je na Skupštini Županije 4. travnja 2017. godine, a nakon toga je stavljen na internetske stranice Osječko-baranjske županije.

6.1. Tržišno pozicioniranje turizma na području Osječko-baranjske županije

Tržišno pozicioniranje destinacija je slika destinacije u svijesti gostiju. U strateškim dokumentima se željeno tržišno pozicioniranje specificira s namjerom da se osigura njegova povezanost s vizijom (koja je internog karaktera) i kao osnova za elemente marketinškog planiranja. Bez obzira na procese i projekte, tržišno pozicioniranje se uvijek većim dijelom temelji na elementima postojećeg identiteta i resursnim specifičnostima. Cilj je uspješnim pozicioniranjem postati razlikovnom i preferiranom destinacijom u odnosu na ostale, dakle jasno i na tržištu atraktivan način komunicirati svoje jedinstvene prodajne propozicije.

Sljedeća su razvojna načela (operativne smjernice) za ostvarenje prethodnih strateških opredjeljenja:

1. Sinergijski razvoj poljoprivrede i turizma po uzoru na vodeće europske kontinentalne regije

Usporedni razvoj poljoprivrede i turizma više nije samo praksa najboljih, već standardni razvojni model gotovo svih razvijenijih poljoprivrednih regija. No, ovakav model manje je primjeren za sirovinsku proizvodnju velikog obujma. Ozbiljne sinergije postižu se kod proizvoda visoke dodane vrijednosti kao što su npr. sir, vino, mesne delikatese, začini, ali i neke vrste voća i povrća (npr. marelice iz doline Wachau, Pachino rajčica). Sinergija se ogleda u povezanom marketingu poljoprivrede i turizma (s obzirom na to da proizvodi malog obujma, a visoke kvalitete u pravilu imaju globalnu komercijalizaciju, kao i turizam), gradnji turističkih proizvoda (npr. postojeća organizirana branja mandarina za turiste u dolini Neretve, interpretacijski centri bazirani na određenim proizvodima, osnova za brendiranje čitavih regija), ali i povećanju tržišnog potencijala za postojeće poljoprivredne proizvode prodajom posjetiteljima.

2. Korištenje geografske lokacije u kontekstu razvoja "turizma bez granica"

Geografska pozicija Osječko-baranjske županije, uz granicu s drugim hrvatskim županijama te Mađarskom i Srbijom, te dijeljenje bogate kulturne, povijesne, industrijske, sakralne, prirodne i nematerijalne baštine Županije sa susjedima, omogućava zajednički razvoj programa i projekata i omogućava gostima da dožive ista ili slična iskustva izvan granica Županije. Zajednički nastup na tržištu daje priliku povlačenja eksternih financijskih sredstva (posebice EU) za razvoj potrebne infrastrukture, smještaja, diversifikaciju ponude te razvoj turističkih proizvoda. Zajednička suradnja omogućava i očuvanje prirodnih i kulturnih resursa, na kojima destinacije temelje svoju turističku ponudu, osigurava dugoročni i održivi razvoj turizma te stvara sinergijske učinke u zajedničkoj promociji, razvoju proizvoda i sl.

3. Orijentacija na prehrambenu proizvodnju više dodane vrijednosti

Ovakva orijentacija nije nužna stoga da bi se uz nju mogao razviti turizam, nego zato što globalizacija kontinuirano smanjuje mogućnost profitabilnog poslovanja na sirovinskom konceptu. Unutar Osječko-baranjske već ima proizvoda s takvim potencijalom - prije svega kulen i vino nekoliko postojećih proizvođača, ali je potreban rad u definiranju/kontroli standarda i oznaka kvalitete, kao i brendingu koji mora prihvatiti međunarodne ambicije, standarde i pravila igre.

4. Očuvanje autohtonih vrijednosti u prostoru, gastronomiji i načinu života

Masovna industrijalizacija te povećanje i okrupnjavanje poljoprivredne proizvodnje nakon drugog svjetskog rata uzrokovale su modernizaciju, povećanje udjela urbanog stanovništva, ali i napuštanje nekih vrijednih tradicionalnih obilježja ljudi i prostora. Proces globalizacije i novo doba velikom brzinom donose nove vrijednosti i obilježja koji istiskuju tradicionalna, pri čemu proces odabira novog u odnosu na staro nije i teško može biti kolektivno promišljen i kontroliran. Osječko- baranjska županija u svrhu rehabilitacije i jačeg izraza svog identiteta u vremenskom obzoru treba preispitati sadržaj i prioritete svojih tradicionalnih vrijednosti u prostoru, gastronomiji i načinu života. Također, nužno je shvatiti da ovaj proces ne znači inhibiciju od stranih utjecaja, zaustavljanje neizbježnih procesa globalizacije ili voljnu rigidnu kulturološku izolaciju, već naprotiv - ponovno pronalaženje skrivenih i zaboravljenih vrijednosti koje će stanovništvu Županije vratiti ponos i elemente identiteta, a istovremeno biti atraktivni suvremenom turističkom tržištu.

5. Brza i inteligentna urbana turistifikacija Osijeka kao "huba" regije

Osijek je glavni grad Županije i četvrti najveći grad RH s povijesnim naslijeđem jednog od najjačih industrijskih središta bivše države. Nalazi se unutar mreže hrvatskih autocesta na koridoru Vc i blizu koridora X, na plovnoj je rijeci koja se blizu grada ulijeva u Dunav te ima međunarodnu zračnu

62 luku. Ima značajne turističke atrakcije (Tvrđa, kruzing luka, secesijska arhitektura, muzeji i galerije), kao i niz resursa koji se mogu iskoristiti u turističke svrhe (parkovi, novi kampus, niz drugih atrakcija). S obzirom na to da već postoje ozbiljni argumenti u razvoju događaja i standardu smještajne ponude, nije upitno može li Osijek u 10 godina uvećati svoj turistički rezultat za 2-3 puta. No, osim što je moguće, to je i potrebno. Naime, u algoritmima razvoja turizma regija (i to posebno kontinentalnih koje nemaju potencijal visoke dominacije rekreativnih proizvoda na moru ili planini), turistički razvoj gradskih središta od vitalnog je značenja. Osim što ta gradska središta nose većinu ljudskog i financijskog potencijala regije (u ovom slučaju iznad 35%), ona su kao prometna središta mjesta koja turisti prva po dolasku vide i najvažnija za početni dojam koji je u turizmu od vitalnog značaja. U kontekstu predloženih strateških elemenata razvoja Osječko-baranjske županije, Osijek se unutar 10 godina kroz mali broj kapitalnih projekata, ali niz kreativnih upravljačkih i marketinških zahvata, mora pretvoriti u mjesto koje nudi sadržaje koji omogućavaju globalno atraktivno urbano iskustvo od najmanje dva dana (mimo događaja) ciljanim grupama gostiju.

6. Turistička diferencijacija urbanih središta

Drugi gradovi Osječko-baranjske županije (osim Osijeka), imaju naglašen lokalni identitet i pozitivno rivalstvo, odnosno već su sada identitetski diferencirani u svijesti svojih stanovnika. No, identiteti ovih gradova i njihova diferencijacija nije jasno izražena u elementima prostora, marketinškim materijalima ili lokalnim događanjima. U vezi s razvojnim načelom broj 3 i elementima iskustvenog strukturiranja turističkih klastera Osječko-baranjske županije koji slijede na kraju ove cjeline, potrebno se usuglasiti oko karaktera, atributa i simbola gradova Osječko-baranjske županije, komunicirati ih lokalnom stanovništvu te ih izraziti, prije svega kroz niz "mekih" inicijativa i kreativnih zahvata. To će omogućiti da posjetitelji Osječko-baranjske županije na pravi način dožive svu živopisnost ovih gradića te im pomoći da razumiju i otkriju njihov stvarni identitet i autentičnost, što je jedan od važnih zahtjeva turističkog razvoja 21. stoljeća i nadolazećih tržišnih segmenata (generacija X, Y i Z).

7. Aktivacija obala rijeka u svrhu rekreacije, novih inteligentnih projekata turistifikacije i življenja

Prostor uz vodu je uglavnom uvijek najatraktivniji za niz upotreba - življenje (odnosno razvoj nekretnina ako se gleda s aspekta vlasnika), rekreaciju i opuštanje. Obale Dunava i Drave na području Osječko-baranjske županije su uglavnom slobodne, osim u urbanim središtima ili mjestima koji se na tim rijekama nalaze. Razumijevajući da postoje preduvjeti koje je prethodno nužno riješiti (infrastruktura, komarci), ovaj prostor ima najveći potencijal za razvoj kapitalnih turističkih projekata na području Županije. Pritom se velike projektne zamisli mogu strukturirati kao složeni projekti s komponentama koje imaju potencijal EU financiranja, za neke će odgovornost moći preuzeti javni sektor, a neki će se po različitim osnovama moći prepustiti privatnim partnerima.

Uz navedena, od važnosti za ostvarenje strateških opredjeljenja važna su i sljedeća načela:

- Brendiranje, uvođenje regionalnih oznaka kvalitete i zaštita ključnih prehrambenih proizvoda kao kontinuirani proces kojim se jamči interna i eksterna zaštita procesa zaokreta prema većoj kvaliteti.

- Regionalno upravljanje osposobiti u kratkom roku - razvoj proizvoda kao danas kritičan faktor stvaranja konkurentske pozicije. Za ovo je potrebno profesionalno vođenje procesa i puna uključenost glavnih dionika, a prethodno konsenzus oko stvaranja upravljačke strukture i procesa koja će ovo provesti.

- Intenzivne interne i eksterne suradnje, naročito u svrhu povlačenja EU sredstava jer bez značajnog udjela EU financiranja provođenje ovako ambicioznog plana razvoja turizma to neće biti. Osječko-baranjska županija kroz postojeće aktivnosti odgovornih institucija pokazuje da se ima

63 razloga za vjerovati da je ovo moguće, ali će osim tih institucija morati imati sustavnu podršku brojnih javnih i privatnih subjekata da bi se u ovome zaista uspjelo.

- Revitalizacija i turistička valorizacija materijalne, nematerijalne, industrijske i sakralne baštine, s ciljem prezentiranja običaja, tradicija i vrijednosti Osječko-baranjskog kraja, a koje mogu biti itekako značajna karika u stvaranju diferenciranih i atraktivnih turističkih doživljaja.

Dodanu vrijednost i sofisticiranost turističke destinacije u velikoj mjeri određuje specijalizacija ponude portfelja turističkih proizvoda ciljanih prema određenim tržišnim segmentima. Za daljnji proces planiranja važno je identificirati ključne proizvode za koje će se destinacija specijalizirati i s kojima će postati prepoznatljiva na tržištu. Cilj je fokusirati ponudu kako bi se adekvatno mogli adresirati resursi i potrebna infrastruktura za isporuku turističkih proizvoda na razini kvalitete najboljih svjetskih destinacija.

Razvoj turističkih proizvoda je proces koji koordinira različite hardverske i softverske elemente. Razvoj se temelji na postojećim prirodnim i stvorenim resursima, no zahtjeva njihovo povezivanje, interpretaciju i unaprjeđenje. Vrlo često destinacije padnu u zamku pukog eksploatiranja danih resursa, pri čemu se zanemaruje adekvatno stavljanje resursa u turističku funkciju. Moderni putnik sve je više u potrazi za jedinstvenim iskustvima i tijekom putovanja ostvaruje svoju želju za novim iskustvima, izazovima i upečatljivim sjećanjima. Stoga je prilikom razvoja turističkih proizvoda vrlo bitno poznavati ključne tržišne segmente, njihove navike, potrebe, životni stil i želje te im prilagođavati proizvode.

Temeljem uvida u resurse područja, kulturno nasljeđe i prirodna bogatstva, područje Osječko- baranjske županije ima podlogu za razvoj: 1. Kratkih odmora koji su velika skupina heterogenih, ali međusobno povezanih proizvoda. Za svaki segment posjetitelja jedan će proizvod biti dominantan motiv dolaska u destinaciju, no konzumacijom drugih proizvoda upotpunit će se i obogatiti njihov boravak. 2. Touringa koji omogućava pakiranje ostalih primarnih proizvoda. 3. Zdravlja i wellnessa

Tablica - Turistički proizvodi s mogućnošću daljeg razvoja Turistički proizvodi

Kratki odmor Touring Zdravlje i wellness

Enogastronomija/ruralni turizam Zdravlje

Kultura i događanja Wellness

Selektivni oblici turizma

Sport i rekreacija

Izvor: Horwath HTL, 2016.

Uspješna implementacija procesa razvoja turističkih proizvoda osigurat će ostvarenje strateških ciljeva. Dodatno, povezujući proizvode s ključnim tržištima i ciljnim segmentima postiže se:

- Lojalnost gostiju koji će se u destinaciju vraćati i koji će biti spremni destinaciju preporučivati. Kako bi se to ostvarilo atrakcije i sadržaji moraju biti usmjereni na zadovoljavanje primarnih potreba ciljnih segmenata.

- Prepoznatljivost i reputacija te etabliranje destinacije, odnosno kreiranje preferiranog imidža kroz pružanje autentičnih i najboljih doživljaja gostima. Isporukom turističkih proizvoda i programa usmjerenih prema specifičnim ciljnim segmentima, te isporukom obećanja brenda destinacije, stvara se svijest o proizvodima i specifičnostima destinacije, stvara se povjerenje u destinaciju te u konačnici realizira jača prisutnost na ključnim emitivnim tržištima.

- Poticanje ulaganja u turizam - davanjem adekvatnog okvira razvoja otvara se mogućnost malim, srednjim i velikim poduzetnicima da uvide prilike u turizmu te ulože financijska sredstva u razvoj turističkih atrakcija i ostalih turistički relevantnih objekata.

Vođeni principima racionalnog upravljanja ekonomijom iskustva, koji nalažu potrebu diferenciranja doživljaja (odnosno koristi) gostiju zbog kojih oni biraju određenu destinaciju, potrebno je jasno uspostaviti vezu između iskustvenog sklopa doživljaja (odnosno koristi zbog kojih gosti dolaze) i temeljne atrakcijske strukture, te sadržaja i usluga područja. Stoga je razmjerno veliki prostor Osječko-baranjske županije potrebno podijeliti na iskustvene cjeline tako da su unutar sebe homogene u smislu proizvoda i iskustava, a da istovremeno tvore smislenu zajedničku regiju.

Na bazi evaluacije prostora, prijedlog iskustvenih zona i ključnih doživljaja/iskustava koje će nuditi je sljedeći:

6.2. Karta klastera Osječko-baranjske županije

BARANJA PODRAVLJE

NAŠIČKI KRAJ

OSJEČKI KRAJ ĐAKOVŠTINA

Izvor: OIKON, Horwath HTL, 2016.

6.2.1. PODRAVLJE

AKTIVNO I ZABAVNO PODRAVLJE

Karta regije

Izvor: OIKON, Horwath HTL, 2016.

KLJUČNI PROIZVOD 1: KRATKI ODMORI (kultura i događanja) Postojeća infrastruktura/ moguće aktivnosti: Gradovi: Donji Miholjac, Belišće, Valpovo; Dvorci: Mailath i Prandau u Donjem Miholjcu, dvorac Prandau - Normann u Valpovu; Perivoji: perivoj uz Valpovački dvorac, perivoj u Donjem Miholjcu; Kulturna baština: palača Gutmann, muzej Belišće, muzej Valpovštine; Događanja: Miholjačko sijelo, Ljeto valpovačko, Olimpijada starih športova u Brođancima, Vincekovo, Petrijevačke žetvene svečanosti, novi događaji; Sakralna baština Industrijska baština Moguće nove aktivnosti: operne večeri/koncerti u dvorcima, dnevne kazališne predstave i koncerti u perivojima oko dvoraca, koncerti i kino projekcije na otvorenom, kostimirane noćne šetačke ture, organizirane ture dvorci Osječko-baranjske županije.

KLJUČNI PROIZVOD: 2. ZDRAVLJE I WELLNESS Postojeća infrastruktura/ moguće aktivnosti: Bizovačke toplice, Krndija, perivoj uz Valpovački dvorac, perivoj u Donjem Miholjcu; Moguće nove aktivnosti: Relaksacija u ruralnom okruženju, organizirane/vođenje šetnje po perivojima, yoga class u perivoju, kozmetički tretmani (pedikerski, manikerski i ostali tretmani ljepote), masaža, sauna, solarij, aromaterapija i ponuda ostalih terapija s fokusom na 'wellbeing' i ljepotu, Fitness programi, programi obrazovanja s fokusom na zdravu prehranu i regulaciju težine te inovativne rehabilitacije. Moguća nova smještajna infrastruktura: otvorenje wine&wellness hotela, glamping i sl.

KLJUČNI PROIZVOD: 3. SPORT I REKREACIJA Postojeća infrastruktura/moguće aktivnosti: Krndija, biciklističke staze, lovna i ribolovna područja Moguće nove aktivnosti: napredni biking programi, avanturistički izleti, trekking, organizirane ture višednevnog pješačenja, organizirani sportski ribolov; Moguća nova smještajna infrastruktura: B&B objekti za bicikliste, panonski resort uz obale Drave, fisherman resort i sl.

6.2.2. NAŠIČKI KRAJ GROFOVSKA - ODMOR UZ ZVUKE GLAZBE KONTESE DORE Karta regije

Izvor: OIKON, Horwath HTL, 2016.

KLJUČNI PROIZVOD: 1. KRATKI ODMORI (kultura/događanja)

Postojeća infrastruktura/moguće aktivnosti: Područje: Grad Našice, općine Feričanci, Đurđenovac, Donja Motičina, Podgorač Dvorci i kurije: Dvorac obitelji Pejačević, novi dvorac grofa Marka Pejačevića, kurija Mihalović Feričanci Muzeji i galerije: Zavičajni muzej Našice, Galerija grada Našica, Likovni salon hotela Park Panolija Našice Događanja: Memorijal Dore Pejačević, Kolonija umjetničke keramike Hinko Juhn, Salon figurativnog slikarstva Izidor Kršnjavi, Antunovske svečanosti, Feričanačko Vince, Dani slavonske šume, večer Polesnjaka Markovac Našički, večer Korbačika Jelisavac, nove manifestacije Sakralna baština: Crkva sv.Antuna Padovanskog i Franjevački samostan, crkva sv. Martina, kapela obitelji Pejačević Turističke atrakcije i destinacije: Zoo vrt obitelji Bizik, Perivoj Pejačevića, Našička geološka staza, Jezero Lapovac, Bedemgrad, dvorac Pejačević, Franjevački samostan sa zbirkom "Blago našičkih franjevaca", hotel Park Panolija, etno sela i revitalizacija seoskih običaja Memorijal Dore Pejačević, nositelj aktivnosti glazbena škola Kontesa Dora Našice. Koncerti ozbiljne glazbe uz nastup svjetskih glazbenika.

KLJUČNI PROIZVOD: 2. SELEKTIVNI OBLICI TURIZMA Postojeća infrastruktura/ moguće aktivnosti: Moguće nove aktivnosti: Razvoj lovnog turizma na privatnim lovištima, uz edukaciju, te obilazak i snimanje lovišta bez oružja. Razvoj ribolovnog turizma kroz natjecanja u šaranaškom ribolovu na terenima jezero Lapovac i našički ribnjak, buduće etno selo Gazije, muzej u kuriji Mihalović u Feričancima kroz projekt obnove kulturne baštine. Arheološka iskapanja na području Našice - Feričanci. Europski muzej male umjetničke keramike, spomen zbirka slikara Tihomira Maroevića. Poučni park industrijske arhitekture Đurđenovac.

KLJUČNI PROIZVOD: 3. KRATKI ODMOR (enogastronomija i ruralni turizam) Postojeća infrastruktura/ moguće aktivnosti: Moguća nova smještajna infrastruktura: Apartmanski vinski hotel Feravino Feričanci na lokaciji uz stari podrum. Razvoj vinskog turizma uređenjem privatnih kušaonica vina Frankovke i Graševine, područja Martin, Zoljan, Gazije i Goveđa glava na vinskoj cesti Našičko Feričanačkog vinogorja. Enogastronomska ponuda šljivovice Đanić i slavonskog kulena, te ribljeg paprikaša i šarana na rašljama uz ribolov i promatranje ptica na Našičkom ribnjaku kao dijela ponude ruralnog turizma Našičkog kraja.

KLJUČNI PROIZVOD: 4. KRATKI ODMOR (sport i rekreacija) Postojeća infrastruktura/ moguće aktivnosti: Brdski takmičarski biciklizam, sportski ribolov na jezeru Lapovac, sportovi na vodi, pripreme sportskih klubova na sportskim terenima u centru Našica u Perivoju grofova Pejačević. Rukomet RK "NEXE", valorizacija Krndije.

6.2.3. OSJEČKI KRAJ GRAD PARK KULTURE I ZABAVE Karta regije

Izvor: OIKON, Horwath HTL, 2016.

KLJUČNI PROIZVOD: 1. KRATKI ODMORI (kultura/događanja/ruralni/enogastronomija) Postojeća infrastruktura/moguće aktivnosti: Znamenitosti: Tvrđa, General vojarna - Rektorat Sveučilišta, Trg sv. Trojstva, Europska avenija, Viseći most i secesijski zdenac, Trg Ante Starčevića, Trg slobode, Trg bana Josipa Jelačića; Muzeji: Muzej Slavonije, Muzej likovnih umjetnosti, Gradske galerije - Waldinger, Kazamat i Barutana, Galerija Vernissage, Državni arhiv u Osijeku, znanstveni centar Milutin Milanković; Ostale urbane atrakcije: Zoo vrt, Mlin - Vodenica na Dravi, Perivoj kralja Tomislava i parkovi oko Tvrđe; Događanja: Urban Fest Osijek, Osječko ljeto kulture, Osječko ljeto mladih, Pannonian Challenge, razvoj novih događaja; Sakralna baština: Crkva sv. Mihovila Arkanđela, Crkva Uzvišenja sv. Križa, Kon-Katedrala Sv. Petra i Pavla, Crkva Sv. Jakova, Crkva preslavna imena Marijina; Rural i enogastronomija - osječka okolica sa svojim atrakcijskim potencijalom integrirani u ponudu grada, programi unaprjeđenja, kvalitete i specijalizacije osječkih restorana; Moguće nove aktivnosti: oživljavanje muzejskih priča, vođene ture gradom, posjet skrivenim mjestima grada s lokalnim vodičem, izložbe na otvorenom, organizacija inovativnih međunarodnih festivala (glazba, kultura i sl.), predstave na otvorenom u parkovima i sl. Moguća nova smještajna infrastruktura: Gradski hoteli, hosteli, privatni smještaj, ruralni smještaj (prije svega Erdut), B&B, panonski resort, wine&wellness hotel i sl.

KLJUČNI PROIZVOD: 2. TURE I KRUZING Postojeća infrastruktura/ moguće aktivnosti: Drava i Dunav Moguće nove aktivnosti: smještaj na riječnom brodu, panoramske vožnje, vožnja rijekom u suton uz gurmansku večeru, večernje brodske vožnje - Jazz& cocktail, Art&wellness cruise. Ture scenografije, Ture najljepših lokacija u Osijeku, Ture kulturno-povijesnog nasljeđa, Gastro ture, Ture gradova (Osijek, Đakovo, Bizovac, Erdut, Belišće, Valpovo, Našice, itd.), Vinske ture - kušaonice vina i Ture / posjeti svetištima (Aljmaš, itd.).

KLJUČNI PROIZVOD: 3. POSLOVNI Postojeća infrastruktura/ moguće aktivnosti: Postojeća hotelska smještajna struktura zadovoljavajuće kvalitete; Moguće nove aktivnosti: Poslovni skupovi, incentive, team building s programima obilaska regije.

6.2.4. ĐAKOVŠTINA

ZLATNI VEZ KULTURE I POVIJESTI Karta regije

Izvor: OIKON, Horwath HTL, 2016.

KLJUČNI PROIZVOD: 1. KRATKI ODMORI (kultura/događanja/enogastronomija) Postojeća infrastruktura/moguće aktivnosti: Državna ergela Đakovo, Sakralni kompleks u Đakovu, Kulturno - turistički centar ''Lucije Karalić'' (UNESCO - Ljelje) Događanja: Đakovački vezovi, pokladna manifestacija Đakovački bušari, Sajam poljoprivrede, obrtništva i gospodarstva ''Đakovo Expo Zlatne ruke'', Božićni bal lipicanaca, Strossmayerovi dani, Proljetni ophod kraljica ili Ljelja iz Gorjana, Dani vina i turizma Osječko-baranjske županije u Đakovu, Gastro fest, Bonavita - vinska manifestacija, Dan Ergele Đakovo;

Muzeji: muzej Đakovštine, Spomen muzej biskupa Josipa Jurja Strossmayera; Sakralna baština: Katedrala Sv. Petra, Biskupski dvor, Bogoslovno sjemenište, Kaptolske/kanoničke kurije, Samostan Milosrdnih sestara Sv. Križa, Samostanska crkva Presvetog Srca Isusova, Župna crkva Svih Svetih, Crkva Dobrog Pastira, Filijalna crkva u Pisku Sv. Ivana Krstitelja, Grobljanska crkva Uskrsnuća Isusova, Marijansko svetište Dragotin; Spomenici: Glava koja tone, Spomenik Berda, Spomenik ''Majka Slavonka'', Spomenik Domovinskom ratu, Spomenik Luke Botića, Peace in Heaven (Davidova zvijezda i drvo života) na židovskom groblju, Skulptura Ive Lole Ribara, Spomenik biskupu J.J. Strossmayeru, Monumentalni kip Sv. Oca Ivana Pavla II, Bista Stjepanu Radiću, Bista dr. Franji Tuđmanu, Spomenik Životu, Strossmayerov perivoj; Enogastronomija: Đakovština sa svoja dva vinogorja skladno se nadopunjuje s kulturnim i gastronomskim atributima grada, programi unapređenja kvalitete usluživanja vina i unapređenje i specijalizirana ponuda đakovačkih restorana; Prirodne znamenitosti: đakovački parkovi, jezera, vinogorje Moguće nove aktivnosti: vođene ture gradom, ''Putovima đakovačkih biskupa'' (Sakralni kompleks Đakovo), ''Putovima lipicanaca'', obilazak biskupskog podruma s degustacijom misnih vina, stalna postava i interpretacija Đakovačkih vezova, UNESCO tura, stalna postava i interpretacija posjete britanske kraljevske obitelji Đakovu Vinske ture - kušaonice vina, Ture gradova (Đakovo, Osijek, Bizovac, Erdut, Valpovo, Našice, Belišće itd.), predstave, koncerti i ostala događanja u perivoju, na jezerima i staroj gradskoj jezgri (Korzo), organizirane ture ''Sakralna baština Osječko-baranjske županije'', tečaj pravljenja kulina, degustacije tradicionalnih mesnih proizvoda (kulin, slanina, čvarci...)

KLJUČNI PROIZVOD: 2. SPORT I REKREACIJA Postojeća infrastruktura/ moguće aktivnosti: Državna ergela Đakovo, biciklističke staze, jezera, vinogorja, ispitati mogućnost izgradnje golf terena Moguće nove aktivnosti: škole jahanja, terapijsko jahanje, seminari vezani uz konjički sport, trekking, nordijsko hodanje, ribolov, off road biciklizam i sl. Golf kao novi proizvod regije s mogućim aktivnostima: Treninzi i edukacija o igri, Otvoreno prvenstvo Hrvatske u golfu, VIP sastanci u golf klubu; Moguća nova smještajna infrastruktura: golf resort, ruralni oblici smještaja, privatni smještaj, kamp, B&B, gradski hoteli s 4 i 5 zvjezdica, bungalovi na vodi.

KLJUČNI PROIZVOD: 3. SELEKTIVNI OBLICI Postojeća infrastruktura/ moguće aktivnosti: ''Sakralni kompleks u Đakovu'', jezera, Kulturno - turistički centar ''Lucije Karalić'' (UNESCO - Ljelje), Glazbena škola Moguće nove aktivnosti: turistifikacije vjerskog sadržaja tijekom cijele godine, turistifikacija UNESCO baštine, kiparske i slikarske kolonije u trajanju od sedam dana, škole sviranja tradicionalnih instrumenata u trajanju od sedam do deset dana;

6.2.5. BARANJA

PANONSKI "JOIE DE VIVRE"

Karta regije

Izvor: OIKON, Horwath HTL, 2016.

KLJUČNI PROIZVOD: 1. KRATKI ODMORI (rural/gastro) Postojeća infrastruktura/moguće aktivnosti: Park prirode Kopački rit, Dunav, Drava, Kneževi vinogradi, vinske ceste, etno sela, Stara Drava, ruralni smještaji i autohtona seljačka gospodarstva, Eko centar Zlatna Greda, Memorijalni kompleks "Batinska bitka", Etnološki centar baranjske baštine; Dvorci: kompleks dvorac Tikveš, Lovački dvorac u Bilju, dvorac Eugena Savojskog; Sakralna baština; Događanja: Ribarski dani, Gator Fest, Akademija blata, Slama land art fetival, vinski maraton, Zemlja bez granica, Tarda Festival i sl. Moguće nove aktivnosti: Doživljaj ruralnog života i sudjelovanje u ruralnim tradicijama regije; opuštanje i rekreacija u ruralnom okruženju; posjete lokalnim kulturnim i povijesnim atrakcijama, kampiranje u vinogradima, pokazna ekološka imanja, "život kakav je nekada bio", gastro ture i tečajevi kuhanja, tečajevi za kušače vina, piknik izleti, organizacija međunarodnog festivala vezanog uz enogastro; KLJUČNI PROIZVOD: 2. TURE Postojeća infrastruktura/ moguće aktivnosti: Moguće nove aktivnosti: Ture scenografije, Ture ruralnih smještaja i OPG-ova, Ture kulturno- povijesnog nasljeđa, Gastro ture Baranja, Ture gradova (Osijek, Đakovo, Bizovac, Erdut, Belišće, Valpovo, Našice, itd.), Ture sela Baranje, Vinske ture - kušaonice vina i Ture / posjeti svetištima. Moguća nova smještajna infrastruktura: ruralni oblici smještaja, privatni smještaj, B&B , panonski resort, glamping, boutique hotel, agroturizmi i sl. KLJUČNI PROIZVOD: 3. SELEKTIVNI OBLICI Postojeća infrastruktura/ moguće aktivnosti: Moguće nove aktivnosti: lov i ribolov, organizirano promatranje ptica, kolonije/ škole slikarstva, kiparstva i sl. u trajanju od tjedan dana.

6.3. Plan investicija predviđen Master planom u Osječko-baranjskoj županiji

Investicije predstavljaju ključni pokretač značajnije ekspanzije. Strateškim okvirom ovog dokumenta definirani su ciljevi koji, između ostalog, predviđaju:

- povećanje ukupnog smještajnog kapaciteta na 10.000 kreveta - povećanje noćenja za više od 5 puta u odnosu na 2015. godinu - razvoj nekolicine panonskih turističkih naselja/resorta.

Ranije analitike pokazale su da se ovaj porast može dijelom ostvariti kroz podizanje poslovnih performansi postojećih kapaciteta (veća zauzetost jedinica), no za ostvarenje zacrtanog rasta biti će nužno aktivirati niz dodatnih investicijskih projekata na području Županije po principu generiranja potražnje kroz stvaranje nove ponude na konkurentskom standardu Srednje Europe, ne samo za tržište Hrvatske, već i šire regije.

Ključ jačanja turističke aktivnosti Županije, a time i investicijske atraktivnosti, jest u privlačenju većeg broja posjetitelja s postojećim kapacitetima koji su u većem dijelu značajno neiskorišteni, kako bi se dodatno osigurala poduzetnička isplativost postojećih subjekata. Stoga treba inzistirati na promicanju kontinentalne Hrvatske, a time i u značajnoj mjeri Županije, kao turistički vrijedne i atraktivne regije - bilo kroz čisti marketing ili kroz potporu države u usmjeravanju domaće turističke potražnje prema kontinentalnim destinacijama. To je potrebno obzirom na to da trenutna razina bruto domaćeg proizvoda po stanovniku još uvijek ne osigurava dovoljnu razinu raspoloživog dohotka za značajniju potrošnju u svrhu turizma i ugostiteljstva, posebice u kontinentu kao turistički inferiornoj zoni u odnosu na primorsku Hrvatsku.

Druga linija aktivnosti jest pritisak na redefiniranje uvjeta i namjene fondova EU za turizam u kontinentu u financijskoj perspektivi 2014. - 2020., a posebice u budućoj financijskoj perspektivi, kako bi se osigurala sredstva za snažniji pozitivni šok u pogledu stvaranja nove turističke ponude te induciranja potražnje. Navedeno je moguće ostvariti kreiranjem kvalitetnih projektnih prijedloga te lobiranjem za osiguranjem njihove realizacije kod nadležnih ministarstava ili pojedinaca zaduženih za pregovaranje uvjeta sufinanciranja iz fondova EU. S obzirom na trenutno stanje turističkog sektora, teško je na čistoj komercijalnoj osnovi računati na adekvatne stope povrata na investicije s obzirom na trenutnu nisku razinu potražnje i potrošnje (nužnost stvaranja tržišta kroz kreiranje ponude i postepeno privlačenje potražnje). Za što kvalitetniju pripremu argumenata za redefiniranje postojećih uvjeta financiranja i/ili osiguranje sredstava u novoj financijskoj perspektivi, potrebno je oformiti bazu projekata turističke infrastrukture (čvrstih investicija kao i nematerijalnih investicija - npr. marketing, promocija, ulaganje u IT i digitalnu infrastrukturu itd.) s argumentacijom važnosti za daljnji razvoj turističkog sektora Županije.

S obzirom na trenutno stanje investicijskog potencijala dionika turizma Županije, za većinu prioritetnih investicija javni će sektor (Županija i JLS) morati preuzeti odgovornost stvaranja preduvjeta, pripreme, načelnog oblikovanja i pronalaženje financijskih modela i/ili investitora za navedene projekte. Plan investicija, elaboriran u ovom poglavlju, predstavlja prvi korak u daljnjem procesu oblikovanja investicijskih prilika i nuđenju istih na domaćem ili međunarodnom tržištu investitora.

6.3.1. Razvojni projekti na području Osječko-baranjske županije

Razvojni projekti iz domene javnog i privatnog sektora, od kojih dio predstavlja i destinacijske "marker projekte" sukladno svojoj važnosti ili utjecaju na turistički imidž cjelokupne regije.

Sukladno strateškim odrednicama, sljedeći su identificirani investicijski projekti s ciljem realizacije, odnosno isporuke željene vizije turizma Županije:

6.3.1.1. Ključni projekti privatnog sektora

- Golf resort - mogućnost krajobraznih zahvata za prirodne prepreke (uzvisine, pješčanici, hortikultura, vodene prepreke) te mogućnost osiguravanja adekvatnog navodnjavanja terena, pozicioniranje Županije kao regije visoko vrijednog turističkog proizvoda, proširenje smještajnih kapaciteta na razini Županije, prateći sadržaji - klupska kuća, golf klub s organiziranom akademijom/školom golfa, servisnim objektima, prodavaonicom opreme, garažom za golf vozila, parkingom za igrače, mogućnosti: izgradnja Golf hotela visoke kategorije s popratnim wellness sadržajima i bogatom gastro i enološkom ponudom, izgradnja 15 do 20 vila uz mogućnost faznog proširenja temeljem razvoja potražnje te dodatni rekreativni sadržaji resorta (staze za trekking, biciklističke staze, prostor za jogu i meditaciju, teniski tereni i sl.)

- Slavonski dvori/Panonski resort- Atraktivna lokacija unutar autentičnog slavonsko- panonskog ambijenta i scenografije, moguća atraktivna prezentacija cjelokupne panonske tradicije gostoljubivosti i ugostiteljstva na jednom mjestu, proširenje smještajnih kapaciteta na razini Županije, mogućnost izgradnje dodatnih sadržaja (unutarnji i vanjski bazeni te vanjski grijani bazen, dječje radionice kuhanja, avanturističke aktivnosti, dječji ZOO s domaćim životinjama itd, mogućnost sportskih priprema, sadržaji kongresnog turizma

- Zdravstveni i wellness resort Bizovačke toplice –izgradnja novog hotela,dizanje standarda usluge, ali i nova ponuda, dodavanje novih sadržaja, izgradnja kampa, daljnji razvoj vodenih rekreacijsko zabavnih sadržaja, zdravstveni turizam

- Vinski wellness hotel - preporuča se pozicija na uzvisini kako bi se osigurala atraktivna panorama na vinograde i okolno područje, kvalitetna vinska proizvodnja Županije i daljnja afirmacija kroz ovaj proizvod, dodatni sadržaji: bogat spa i wellness-sadržaj te tretmani s kozmetikom inspiriranom vinom i grožđem, panoramske saune, teretana, vanjski grijani bazen za cjelogodišnje kupanje s unutarnjim i vanjskim sunčalištem/bazenskim prostorom

- Fisherman resort - na obalama rijeke Drave ili Dunava na atraktivnoj mikrolokaciji koja je u komunikaciji s vodenim površinama (npr. jezera poznata po svojoj ribolovnoj atraktivnošću). Preporučuje se identifikacija lokacije s visokom ambijentalnom vrijednosti, ali zaštićene od plavljenja, vodotoci i jezera Županije obiluju slatkovodnom ribom te već sada postoji dobar imidž regije kao ribolovne destinacije, bogata gastronomska tradicija regije zasnovana na slatkovodnoj ribi (npr. fiš paprikaš, riba na rašljama itd.), mogućnosti: tematski smještaj za zaljubljenike u ribolov, privlačenje drugih segmenata posjetitelja i širenje zanimanja za ribolov, izgradnja ribičke kuće kapaciteta do 50 kreveta razmještenih u sobe različitih veličina (dvokrevetne i obiteljske sobe), privezište za do 20-ak riječnih brodica, riblji restoran s pogledom na rijeku, unutarnjim i vanjskim dijelom za sjedenje i pripremanje hrane, prostor za kupnju i najam ribičke opreme u sklopu ribičke kuće, prostor za piknik, Riblja tržnica/trgovina ribom i ribljim prerađevinama (prodaja proizvoda domaćih ribiča i prerađivača ribe - npr. svježa riba, dimljena riba, začinjena dimljena riba itd.), aktivnosti koje se organiziraju vezano uz ribičku temu resorta (ribička natjecanja, ribička škola, natjecanja u pripremi ribičkih specijaliteta, škole pripremanja ribe itd.)

- Glamping resort - lokacija visoke ambijentalne vrijednosti u prostoru očuvane prirode s atraktivnom scenografijom (pogledi na rijeke/jezera, vinograde i sl.), atraktivni vidici, pristupačnost i uklapanje u prirodni ambijent predstavljaju ključne predispozicije buduće lokacije glamping resorta, Glamping (engl. Glamorous Camping) predstavlja jedan od inovativnih trendova u formiranju smještajnih kapaciteta koji predstavljaju hibrid između kampinga, ali s uslugama bližima hotelskom konceptu i komforu smještaja (atraktivno uređenje i oprema, sanitarni čvor unutar smještajne jedinice). Za te potrebe koriste se posebni oblici smještajnih jedinica visoke dizajnerske privlačnosti (npr. kupole, posebno dizajnirane mobilne kućice i sl.). Na razini Hrvatske ne postoji glamping resort te bi na nacionalnoj razini ovaj projekt predstavljao inovaciju, praksa je da se glamping resorti smještaju na visoko

vrijedne lokacije, a zbog svog minimalnog utjecaja na okoliš (montažne instalacije, sanitarni i komunalni priključci itd.) prikladniji su za izgradnju od fiksnih smještajnih objekata

6.3.1.2. Ključni projekti javnog sektora

- Panoramski balon Slavonije -neposredna blizina atrakcije koja se može atraktivno promatrati iz zraka tijekom podizanja i spuštanja balona. Lokacije postavljanja ovakvih panoramskih balona obuhvaćaju atraktivne gradove (panorama grada), prirodne fenomene, zaštićene kulturne ili prirodne baštine (nacionalni parkovi, parkovi prirode, UNESCO zaštićena baština) ili neke druge vedute koje su atraktivne iz zraka, Županiju, kao dominantno nizinsku regiju, nije moguće adekvatno sagledati iz zraka, stoga se ovakva turistička oprema može koristiti dvojako: za pružanje atraktivnih panorama korisnicima/posjetiteljima, ali i kao atrakcija sama za sebe. U svakom slučaju, upravo je pogled iz balona glavni faktor atraktivnosti, mogućnost korištenja za reklamiranje i promociju te privlačenje sponzora (površina balona se može oslikati ili ispuniti promotivnim porukama, a preko noći se i može osvijetliti), oprema za let (podizanje i spuštanje) balonom u kontroliranim uvjetima - balon punjen helijem je cijelo vrijeme spojen na čelične sajle koje podižu ili privlače balon prema zemlji. Vožnja se sastoji od ukrcaja putnika u panoramsku košaru kapaciteta 30 osoba, podizanja balona u zrak te njegovog spuštanja na isto mjesto.

- Interpretacijski i centar za posjetitelje Slavonija - Visoko frekventna lokacija - blizina Osijeka, Đakova ili uz autocestu (A3) kako bi se osigurala dovoljna količina posjetitelja i vidljivost centra. Lokacija treba biti lako dostupna za osobna vozila, ali i autobuse, promocija svih atributa regije, ključnih atrakcija, poljoprivredne proizvodnje, bogatstva gastronomije, turističkih destinacija i motiva dolaska na jednom mjestu - centar za posjetitelje postaje nezaobilazna točka informiranja svih posjetitelja, Centar za posjetitelje također ima i ugostiteljski dio gdje se sprema i poslužuje tradicionalna hrana regije i degustiraju vina, čime se dodatno interpretira eno-gastronomska ponuda, cijeli kompleks zapravo predstavlja jedinstveno izložbeno, interpretacijsko, edukativni centar visoke atraktivnosti te postaje nezaobilaznom točkom posjete.

- Rehabilitacija manjih gradskih središta Županije - Urbana rehabilitacija manjih gradskih/seoskih cjelina (gradski trgovi, urbana infrastruktura, parkovi, perivoji, šetnice, pješačke zone itd.) u ključnim destinacijama poput, Našica, Valpova, Belišća, Belog Manastira, Donjeg Miholjca, Đakova itd, postojeća urbana oprema i standard javnih prostora u većini malih mjesta i gradova zahtjeva značajna unaprjeđenja, oblikovanje pješačkih zona, izgradnja infrastrukture za biciklizam, uređenje fasada na gradskim trgovima i u pješačkim zonama, stiliziranje javne rasvjete i urbane opreme (klupe, koševi za smeće itd., uređenje cestovne infrastrukture (uključujući nogostupe, estetika javnih površina (cvjetne gredice i posude, uređenje kružnih tokova itd.

- Proširenje Državne ergele Đakovo:- Lokacije: Pastuharna i Ivandvor, postojeća ergela Đakovo zadovoljava osnovne potrebe, no za ozbiljniju turističku aktivaciju kao i bolju poziciju vezanu uz konjička natjecanja, potrebno je značajnije obogatiti sadržaje, s obzirom na atraktivnost kompleksa kao i povijesno značenje, bilo bi turistički atraktivno osmisliti i realizirati posjetiteljski centar Državne ergele Đakovo, proširenjem i obogaćivanjem turističke ponude temeljene na snažnom atributu mogli bi se stvoriti uvjeti za cjelodnevni boravak/posjet i aktivnosti na Ergeli, mogućnosti: završetak sadržaja u jahaonici, izgradnja dodatne prateće infrastrukture za natjecanja, uvođenje ozvučenja i multimedije u arenu zatvorene jahaonice i instaliranje video zida na vanjskom natjecateljskom terenu, multimedijalni interaktivni centar, ugostiteljski sadržaj (bar) u jahaonici, nova suvenirnica i info centar, kušaonica i prodavaonica autohtonih lokalnih gastro proizvoda, stručna knjižnica/biblioteka, dvorane za sastanke i predavaonica, uvođenje novih usluga poput organiziranog razgleda obje lokacije biciklima i slično, dodatno hortikulturno i infrastrukturno uređenje/opremanje obje lokacije Ergele, rekonstrukcija i stavljanje u funkciju stare upravne zgrade na Ivandvoru

- Integrirani razvojni projekti obnove i turističke valorizacije – kulturno-povjesnog nasljeđa biskupa Josipa Jurja Strossmayera- lokacija: Đakovo i Osijek, unaprijeđenje zaštite i prezentacija vrijednih zaštićenih kulturnih dobara, obnovom i turističkom valorizacijom neprepoznatljivijih simbola gradova Đakova i Osijeka posjetiteljima će biti dostupni do sada nepoznati brojni podaci o vrijednosti i značenju građevina za vjerski, povijesni i kulturni razvoj, prezentacijom bogate kulturno-povijesne baštine generirat će razvoj znanstveno- istraživačke i obrazovne infrastrukture, uvođenjem inovativnih sadržaja proširit će se i obogatiti turistička ponuda, integrirani razvojni projekti pozitivno će utjecati na oživljavanje gospodarskih aktivnosti u županiji, potrebno: rekonstrukcija Spomen-muzeja biskupa Josipa Jurja Strossmayera i izgradnja Muzeja Đakovačko-osječke nadbiskupije, arheološka istraživanja ostataka srednjovjekovnog katedralnog sklopa, obnova katedrale sv. Petra u Đakovu, obnova konkatedrale sv. Petra i Pavla, apostola u Osijeku

- Unaprjeđenje infrastrukture za riječna kružna putovanja - lokacija: Lučko područje luke Osijek, trend porasta prometa riječnih brodova i putnika na kružnim putovanjima koji pristaju u Osijek, trenutna infrastrukturna opremljenost ne pruža adekvatne infrastrukturne uvjete servisiranja brodova (opskrba vodom, preuzimanje otpada i sl.), izgradnja novog putničkog pristaništa koje bi u potpunosti, kako s tehničkog tako i s ekološkog stajališta, zadovoljilo potrebe sigurnog pristajanja brodova, ali koje bi također omogućilo opskrbu brodova pitkom vodom i adekvatno preuzimanje otpada s brodova, izgradnja putničkog pristaništa međunarodnog značaja

- Sustav turističke smeđe signalizacije na regionalnoj razini - lokacija: uz prometnice prema ključnim turističkim atrakcijama i točkama interesa posjetitelja Županije, potrebno je konstantno revidirati postojeće oznake i nadograđivati sustav signalizacije, regionalni sustav turističke signalizacije koji upućuje prema etabliranim, ali i manje poznatim turističkim točkama interesa, doprinosi kvalitetnijem upravljanju i usmjeravanju posjetitelja regije te signalizira kako se radi o uređenoj i konkurentnoj turističkoj regiji, definiranje ključnih turističkih točaka interesa prema kategorijama (npr. prirodna baština, kulturna baština, turistička atrakcija, vidikovac, sportsko-rekreativni sadržaji i sl.), osim cestovne signalizacije potrebno je adekvatno obilježiti i biciklističke rute na regionalnoj razini te ih prezentirati regionalnom kartom što predstavlja osnovu ozbiljnije komercijalizacije biciklizma u Osječko baranjskoj županiji, postavljanje signalizacije na ključnim pravcima kretanja i usmjeravanje posjetitelja prema točkama interesa

- Profesionalni razvoj i upravljanje događanjima - postoji niz atraktivnih događanja koja trebaju snažniju potporu (profesionalnu, savjetničku, programsku, financijsku) kako bi prerasli u još atraktivnije programe te time privukli još veći broj posjetitelja i ostvarili snažniji utjecaj na turističku potrošnju, Regija ima potencijal za organiziranje novih tipova događanja koja se trenutno ne organiziraju, a potencijalno bi mogla generirati snažniji interes posjetitelja.

Profesionalni razvoj i upravljanje događanjima-unaprjeđenje primarno slijedećih: - Jačanje Đakovačkih vezova - Jačanje Olimpijade starih sportova u Brođancima - Pannonian Challenge - Ribarski dani u Kopačevu - Slama Land Art Festival - Razvoj biciklističke, konjičke i pješačke infrastrukture - Aktivacija dvoraca kroz jačanje muzejskih postava i interpretacije te dodavanje tematskih događanja (glazbeni koncerti i festivali klasične, slavonske i/ili Jazz glazbe).

Razmotriti razvoj novih događanja koji u perspektivi moraju biti minimalno šireg regionalnog značenja s potencijalom generiranja dodatnih noćenja ili snažnog utjecaja na izgradnju turističkog imidža regije:

- Festival svjetlosnih instalacija - urbana destinacija Županije (prijedlog Osijek) gdje se po gradskim parkovima, staroj gradskoj jezgri, ali i na rijeci Dravi mogu postaviti svjetlosne instalacije umjetnika koji se bave ovim tipom umjetnosti (uz moguće uključivanje i dijela amaterskih izlagača - npr. studenti i sl.). Predlaže se održavanje ovog događanja u periodu kasne jeseni ili zime kada su noći duge čime bi se osigurala duža vidljivost svjetlosnih instalacija. - Festival lipicanaca - urbana i ruralna destinacija Županije (prijedlog Đakovo) gdje se u periodu jednog ili nekoliko dana cijeli grad i okolica pretvara u mjesto različitih događanja, zabavnih programa, edukativnih programa, ali i svečane procesije/parade konja lipicanaca. Moguće je organizirati i sportska natjecanja u jahanju, konjičke predstave, uprizorenja povijesnih događanja i sl. S obzirom na svjetsku prepoznatost lipicanaca, moguće je računati i na prerastanje ovog tipa događanja u snažan međunarodni događaj. - Međunarodni festival rock glazbe - glazbeni festivali imaju svoje poklonike na nacionalnoj razini, ali i u velikom broju privlače međunarodne posjetitelje ako se radi o kvalitetnom programu i izvođačima. Stoga se predlaže organiziranje međunarodnog rock festivala (vjerojatno u Osijeku zbog mlade populacije studenata, ali i postojanja zračne luke za lakši dostup) koji bi u svojim početcima trebao imati minimalno regionalni karakter te s vremenom prerasti u značajniji međunarodni festival. - Međunarodni festival dunavske gastronomije i glazbe - na međunarodnoj razini organizirati opće-panonski, dunavski festival gastronomije i tradicionalne glazbe koji bi uključivao sudionike i goste iz svih dunavskih/panonskih zemalja (Mađarska, Hrvatska, BiH, Srbija, Bugarska, Rumunjska, Austrija i Njemačka). Festival bi trebao imati snažan zabavni i hedonistički karakter te imati bogat program aktivnosti. Uz to, potrebno je organizirati adekvatnu prezentaciju gastronomskih specijaliteta i lokalnih vina, gastro izložbi i degustacija uz živi glazbeni program koji bi mogao uključivati svu lokalnu glazbu dunavskih država (tamburice, romska glazba, trubači itd.).

6.4. Strateški ciljevi - Master plan turizma

Za ostvarenje strateških opredjeljenja od važnosti je: - Brendiranje, uvođenje regionalnih oznaka kvalitete i zaštita ključnih prehrambenih proizvoda kao kontinuirani proces kojim se jamči interna i eksterna zaštita procesa zaokreta prema većoj kvaliteti; - Regionalno upravljanje - razvoj proizvoda kao danas kritičan faktor stvaranja konkurentske pozicije. - Promjena paradigme turističkog marketinga - snažan fokus na online i multimediju - Intenzivne interne i eksterne suradnje, naročito u svrhu povlačenja EU sredstava - Doseći smještajnu ponudu od 10.000 turističkih kreveta - Povećati godišnju zauzetost kreveta na razinu od 30% - Etablirati se na europskom tržištu kao destinacija kratkih odmora (prije svega temeljenih na sadržajima gastronomije i kulture) - Razviti 2-3 velika panonska resorta bez kojih neće biti moguće napraviti ciljani pomak u količini smještajnih kapaciteta - Internacionalizirati postojeće i razviti dva velika međunarodna događaja jer su prepoznatljivi događaji bitan element ukupne atrakcijske strukture kontinentalnih regija - Uspostaviti sustav kontrole i oznaka kvalitete u prehrambenim proizvodima i turizmu - Formirati krovni brend regije, otvara prostor za jasno diferencirane, ali međusobno usklađene brendove - Osnivanje turističkih klastera - Brend regionalnih prehrambenih proizvoda i pića - Educirati proizvođače prehrambeno-prerađivačkih proizvoda o tome što proizvoditi u turističku svrhu, što je važno ponuditi gostu i kako to mogu učiniti - Informirati ih o aktualnim i nadolazećim potrebama tržišta, te očekivanju turističkog tržišta u pogledu kupovne cijene i potrebnih količina - povezivanje s potražnjom

- Predstaviti identitet Slavonije u gastronomskom smislu, povezati proizvođače s ugostiteljima, pružateljima usluge smještaja i hotelijerima, povećati broj smještajnih objekata koji nude domaće proizvode i namirnice u sklopu doručka ili drugih organiziranih obroka (pansionski ručak/večera ili slično), potrebno je uključiti/integrirati sudionike programa oznaka kvalitete prehrambenih proizvoda i pića regije. - Edukacija proizvođača (rukotvorine, suveniri, prehrambeno-prerađivački proizvodi i sl.) - promoviranje OBŽ kao cjelogodišnje destinacije u kojoj gost može doživjeti nezaboravna iskustva, opustiti se, pobjeći od svakodnevice, odmoriti se i uživati.

5 JAVNA TURISTIČKA INFRASTRUKTURA U OSJEČKO-BARANJSKOJ ŽUPANIJI

Javnom turističkom infrastrukturom, u smislu Pravilnika o javnoj turističkoj infrastrukturi ("Narodne novine" broj 131/09), smatra se javna infrastruktura koja na području turističke destinacije izravno ili neizravno utječe na razvoj turizma i turističke ponude (u daljnjem tekstu: Infrastruktura), kao što su garaže i parkirališta s organiziranom naplatom, kongresni centri, dvorane (športske, koncertne, kino), klizališta, ski podrška (ski-lift, žičara, vučnice, topovi), igrališta (tenisko, nogometno, košarkaško, mini-golf, dječje), zabavni parkovi, kupališta (unutarnji i vanjski bazeni) i prirodna kupališta (plaže uz obalu mora, jezera, rijeka), kupališna podrška, šetnice uz rijeke ili jezera, kroz šumu, šetnice uz more, biciklističke, jahačke, planinarske, vinske, maslinarske i sl. staze, izletišta, športsko-rekreacijski centri.

Realizirane investicije u turističku infrastrukturu u 2018. godini (u prvih šest mjeseci) IZVOR FINANCIRANJA (državni proračun, GRAD/OPĆINA TURISTIČKA IZNOS proračun regionalne/ INVESTICIJE INFRASTRUKTURA (u Eurima) lokalne jedinice, EU fondovi ili drugi izvori) 1. Općina Erdut Centar za posjetitelje TICA Aljmaš Državni proračun 213.333,33

2. Općina Erdut Bike odmorišta (tri lokacije) Državni proračun 70.000,00 Hrvatska turistička 3. Općina Erdut Duhovna šetnica - labirint zajednica 10.000,00 4. Grad Donji Miholjac Bojanje fasade kinodvorane Proračun JLS 5.733,00 Odmorište za cikloturiste na 5. Općina Antunovac biciklističkoj ruti utvrde Kolođvar Državni proračun 62.444,11 Projektna dok. - razvojni program u turizmu "Našice -grad plemstva i kulture GRAD GROFOVA EU fondovi, proračun 6. Grad Našice PEJAČEVIĆ" JLS 62.500,00 Obnova spomenika Sv. Florijana u 7.500,00 7. Grad Valpovo Valpovu Proračun JLS 8. Općina Izgradnja dječjeg (rukometnog) Magadenovac igrališta u Kućancima Proračun JLS 43.587,00 Izgradnja kulturnog centra u 9. Općina Čepin Čepinu EU fondovi 300.000,00

10. Općina Koška Dječja igrališta Proračun JLS 9.700,00 11. Općina Koška Uređenje parkova Proračun JLS 1.700,00 12. Općina Petlovac Opremanje dječjih igrališta Proračun JLS 149.012,00

EU fondovi, proračun 13. Grad Osijek Vodenica na rijeci Dravi JLS 270.270,00 14. Grad Beli Manastir Dječje igralište Proračun JLS 18.300,00 15. Grad Beli Manastir Pješačka staza Proračun JLS 20.575,00 Izgradnja dječjih igrališta na 16. Grad Đakovo području Grada Đakova Proračun JLS 11.888,00 17. Općina Satnica Opremanje doma kulture kino Državni proračun i Đakovačka opremom proračun JLS 48.000,00 18. Općina Bizovac Uređenje kino dvorane u Bizovcu Proračun JLS 50.000,00 Uređenje stolnoteniske dvorane u 19. Općina Bizovac Brođancima Proračun JLS 10.000,00 Uređenje prostorija Sportskog 20. Općina Bizovac centra u Samatovcima Proračun JLS 15.000,00 Izgradnja vodovodnog sustava na Olimpijskom stadionu u 21. Općina Bizovac Brođancima Proračun JLS 5.000,00

UKUPNO 1.384.542,44

Planirane investicije u turističku infrastrukturu do kraja 2018. godine IZVOR FINANCIRANJA (državni proračun, GRAD/OPĆINA TURISTIČKA IZNOS proračun regionalne/ INVESTICIJE INFRASTRUKTURA (u Eurima) lokalne jedinice, EU fondovi ili drugi izvori) Hrvatska turistička 1.Općina Postavljanje turističke signalizacije zajednica, proračun Ernestinovo na području Općine Ernestinovo JLS 5.500,00 Specijalni alati za slijepe i slabovide, info stup - taktilne EU fondovi, proračun 2. Općina Erdut mape područja općine Erdut i OBŽ JLS 47.000,00 BIKE SHARING POINT ERDUT- Državni proračun, 3. Općina Erdut punionice za e-bicikle proračun JLS 50.000,00 4. Grad Donji EU fondovi, proračun Miholjac Biciklistička staza JLS 478.453,00 5. Grad Donji Miholjac Turistička i ostala signalizacija TZ grada D. Miholjca 3.000,00 6. Grad Donji Proračun JLS i Miholjac Dječja igrališta proračun JLPRS 12.000,00 7. Grad Donji Proračun JLS i Miholjac Košarkaško igralište proračun JLPRS 47.000,00 8. Grad Donji Obnova fasade, krovišta i vitraja Miholjac na dvorcu MAILATH Državni proračun 40.000,00 9. Općina Levanjska Proračun JLS i Varoš Dječje igralište u Slobodnoj Vlasti proračun JLPRS 7.000,00

Projektno-tehničke dokumentacije 10. Općina za rekonstrukciju i dogradnju Državni proračun, Vladislavci sportskog centra proračun JLS 25.675,00 11. Općina Kulturno informativno turistički Antunovac centar u Ivanovcu Državni proračun 99.154,75 Izrada projektne dokumentacije za izgradnju biciklističkih staza, sportsko-rekreacijske zone, Državni proračun, EU 12. Općina Vuka postavljanje turističke signalizacije fondovi, proračun JLS 80.000,00 Izgradnja tobogana na bazenu u 13. Općina Kneževi sklopu sportsko-rekreacijskog Proračun JLS i Vinogradi centra regionalne jedinice 115.000,00 14. Općina Kneževi Državni proračun, Vinogradi Multifunkcionalno igralište proračun JLS 55.000,00 15. Općina Kneževi Izgradnja zimskog vrta restorana Vinogradi Panon Proračun JLS i JLPRS 40.000,00 16. Općina Kneževi Državni proračun, Vinogradi Dom kulture Zmajevac proračun JLS 70.000,00 17. Općina Kneževi Uređenje izletišta u sklopu SRC Državni proračun, Vinogradi Kneževi Vinogradi proračun JLS 150.000,00 Obnova ugostiteljskog objekta u 18. Općina Kneževi sklopu SRC Kneževi Vinogradi Državni proračun, Vinogradi (restoran i sala za svečanosti) proračun JLS 270.000,00 19. Općina Kneževi Obnova Lovačkog doma u Vinogradi Karancu Proračun JLS 30.000,00 Izgradnja biciklističke staze u ulici 20. Grad Valpovo M. Gupca u Valpovu Proračun JLS 67.000,00 Izgradnja biciklističke staze u ulici Državni proračun i 21. Grad Valpovo J.J. Strossmayera u Valpovu proračun JLS 100.000,00 Projektna dok. za obnovu kulturne baštine - razvojni program u turizmu "Našice -grad plemstva i kulture GRAD GROFOVA EU fondovi, proračun 22. Grad Našice PEJAČEVIĆ" JLS 200.500,00 Turističko-sportska: rekonstrukcija i dogradnja športskog centra EU fondovi, proračun 23. Grad Našice NAŠK Našice JLS 133.000,00 Turističko-društvena: mjesni EU fondovi, proračun 24. Grad Našice vatrogasni dom u Velimirovcu JLS 1.250.000,00 Turistička: obnova prirodne baštine, izgradnja cesta s biciklističkim stazama, dječja igrališta, pješačke staze, šetnice, EU fondovi, proračun 25. Grad Našice rasvjeta, parkirališta JLS 667.000,00 EU fondovi, državni 26.Općina Podravska proračun, proračun Moslavina Karaula JLS, proračun JLPRS 85.423,73 EU fondovi, državni 26.Općina Podravska proračun, proračun Moslavina Biciklistička staza JLS, proračun JLPRS 94.915,26 EU fondovi, proračun 27. Općina Bilje Biciklistička staza JLS 1.200.000,00

Oprema za manifestacije, pristup EU fondovi, proračun 28. Općina Bilje internetu i mobilne aplikacije JLS 185.800,00 29. Općina Bilje Pješački most Proračun JLS 25.000,00 EU fondovi, proračun 30. Općina Bilje Dokumentacija za obnovu dvorca JLS 290.000,00 EU fondovi, državni proračun, proračun 31. Općina Petrijevci Izgradnja biciklističke staze JLS, proračun JLPRS 500.000,00 EU fondovi, državni proračun, proračun 32. Općina Petrijevci Izgradnja etno kuće JLS, proračun JLPRS 57.000,00 EU fondovi, državni proračun, proračun 33. Općina Petrijevci Izgradnja Doma kulture JLS, proračun JLPRS 70.000,00 Izgradnja parka s dječjim EU fondovi, državni igralištem i vanjskim fitnesom u proračun, proračun 34. Općina Petrijevci Satnici JLS, proračun JLPRS 48.000,00 Izgradnja košarkaškog i teniskog EU fondovi, državni igrališta s vanjskim fitnesom u proračun, proračun 35. Općina Petrijevci Petrijevcima JLS, proračun JLPRS 95.000,00 36. Općina Podgorač Dječje igralište Razbojište Proračun JLS 11.000,00 37. Općina Podgorač Dječje igralište Ostrošinci Proračun JLS 11.000,00 Izrada projekta Sportskog centra 38. Općina Podgorač Podgorač Proračun JLS 11.000,00 39. Općina Koška Pametna klupa Proračun JLS 2.700,00 40. Općina Koška Kućice za advent Proračun JLS 4.700,00 41. Općina Koška Dječja igrališta Proračun JLS 1.100,00 42. Općina Koška Fontana Proračun JLS 40.500,00 Opremanje dječjeg igrališta u 43. Općina Petlovac Torjancima Proračun JLS 147.200,00 44. Općina Izrada projektne dokumentacije za Državni proračun i Šodolovci biciklističku stazu proračun JLS 13.000,00 S.O.S. projekt - Sakuntala park (opremanje secesijske memorijalne EU fondovi, proračun 45.Grad Osijek sobe) JLS 546.737,00 "Edukativni i informativni turistički centar mladih Stara pekara s Trgom Vatroslava EU fondovi, proračun 46.Grad Osijek Lisinskog, Tvrđa" i hostel JLS 4.654.238,00 Priprema Programa obnove i upravljanja kulturnim dobrima EU fondovi, proračun 47.Grad Osijek osječke Tvrđe JLS 550.000,00 Centar za posjetitelje Tvrđa (regionalni prijemni turistički EU fondovi, proračun 48. Grad Osijek centar) JLS 144.737,00 Državni proračun, Regionalna vinoteka (WINE proračun JLS, proračun 49. Grad Osijek TOUR) JLPRS 98.684,00 Mreža biciklističkih staza urbane aglomeracije Osijek - cikloturizam EU fondovi, proračun 50. Grad Osijek (Bilje i Tenja - rekonstrukcije) JLS 100.000,00

Gospodarski centar (i novi EU fondovi, proračun 51. Grad Osijek sajamski prostor) JLS, proračun JLPRS 250.000,00 52. Grad Beli EU fondovi, državni Manastir Biciklistička staza proračun, proračun JLS 476.500,00 53. Grad Beli Manastir Biciklistička staza HTZ, proračun JLS 55.500,00 54. Grad Beli EU fondovi, državni Manastir Hostel proračun, proračun JLS 1.200.000,00 55. Grad Đakovo Biciklističke staze Proračun JLS 674.558,94 Izgradnja i rekonstrukcija 56. Grad Đakovo parkirališta Proračun JLS 37.583,61 Pametne klupe na lokacijama Državne ergele Đakovo - 57. Grad Đakovo Pastuharna i Ivandvor Proračun JLS i HTZ 7.640,00 Interaktivni digitalni info 58. Grad Đakovo totem/kiosk Proračun JLS i HTZ 23.000,00 Revizija elaborata turističke/smeđe Proračun JLS i državni 59. Grad Đakovo signalizacije proračun 2.000,00 Operativni plan razvoja cikloturizma na području Proračun JLS i državni 60. Grad Đakovo Đakovštine proračun 20.000,00 Projektna dokumentacija za biciklističke staze na relaciji Bizovac-Novaki- Brođanci- 61. Općina Bizovac Habjanovci-Cret Bizovački Proračun JLS 30.000,00 Proračun JLS i 62. Općina Feričanci Festival Frankovke proračun JLPRS 6.000,00 63. Općina Popovac Obnova svetišta M.Lurdske Proračun JLS 2.000,00 Proračun JLS i 64. Općina Čeminac Dječja igrališta proračun JLPRS 18.000,00 EU fondovi, proračun 65. Općina Čeminac Društveni centar Čeminac JLS 1.270.000,00 Dovršetak nogomentog igrališta u 66. Općina Čeminac Grabovcu Proračun JLS 40.000,00

67. Općina Čeminac Nogometno igralište u Kozarcu Proračun JLS 67.000,00 UKUPNO 17.209.800,29

7. POTPORE OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE RAZVITKU TURIZMA

Radi stvaranja pretpostavki za provedbu Županijske razvojne strategije u dijelu koji se odnosi na ostvarivanje strateškog cilja razvoja konkurentnog gospodarstva kroz razvoj ruralnog turizma, te provedbu utvrđenih mjera, Skupština Županije donijela je Odluku o potporama ruralnom turizmu na području Osječko-baranjske županije ("Županijski glasnik" broj 6/15., 2/17. i 12/17.) kojom su uređeni uvjeti, način, te postupak odobravanja potpora u ruralnom turizmu na području Osječko-baranjske županije, stoga ova Informacija sadrži i podatke o odobrenim potporama u 2018. godini temeljem navedene Odluke.

I. Potpore ruralnom turizmu na području Osječko-baranjske županije

Ruralni turizam je postao najprepoznatljiviji posebni oblik turističkih usluga kojemu se u Slavoniji i Baranji daje veliki značaj poglavito zbog kompleksnosti usluga i razvoja ruralnih područja. Naša Županija u samom je vrhu u razvoju turizma među kontinentalnim županijama. Važnost ruralnog turizma, prije svega, ogleda su u vrlo važnoj interakciji poljoprivredne proizvodnje, proizvodnje tradicionalnih proizvoda, prezentiranja tradicije, tradicijske gastronomije i turističkih usluga, jednom rječju korištenju već postojećih resursa.

Razvojnom strategijom Osječko-baranjske županije, temeljnim planskim dokumentom za održivi gospodarski razvoj Županije navedeni su strateški ciljevi jednake važnosti, unutar kojih se nalazi definirano petnaest prioriteta. Jedan od ciljeva je razvoj konkurentskog gospodarstva, te prioritet - razvoj kontinentalnog turizma.

Pod potporama u ruralnom turizmu podrazumijevaju se nepovratna financijska sredstva odobrena iz Proračuna Županije za projekte i aktivnosti usmjerene postizanju ciljeva razvoja ruralnog turizma utvrđenih strategijskim i programskim odrednicama razvoja Županije.

Vrste potpora: 1. Potpora za ulaganja u razvoj i unaprjeđenje ruralnog turizma 2. Potpora za autohtonu eno i gastro ponudu 3. Potpora za organizaciju i sudjelovanje na sajmovima i manifestacijama.

Potpore za razvoj turizma smatraju se potporama male vrijednosti u smislu članka 2. stavak 1. podstavak 5. Zakona o državnim potporama ("Narodne novine" broj 47/14.), uređenog Uredbom Komisije (EU) br. 1407/2013 o primjeni članka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na de minimis potpore (Službeni list Europske unije L352/1 od 24. prosinca 2013. godine).

Korisnici potpora su obiteljska poljoprivredna gospodarstva, obrti i trgovačka društva registrirani za pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga u ruralnom turizmu, udruge registrirane za djelatnosti povezane uz selektivne oblike ruralnog turizma i druge fizičke i pravne osobe koje imaju prebivalište odnosno sjedište na području Županije i koje ispunjavaju ostale uvjete utvrđene Odlukom o potporama u ruralnom turizmu i posebnim propisima odnosno pravilima o potporama male vrijednosti.

Pravo na podnošenje prijave nisu imali podnositelji koji su blokirani, odnosno u stečaju ili u postupku predstečajne nagodbe, odnosno koji su u postupku likvidacije. Također pravo na podnošenje prijave imali su samo podnositelji koji su u cijelosti opravdali namjensko korištenje ranije dodijeljenih sredstava iz županijskog proračuna.

Sukladno Odluci o potporama u ruralnom turizmu na području Osječko-baranjske županije (u daljnjem tekstu: Odluka), Povjerenstvo za potpore u ruralnom turizmu objavilo je tijekom 2018. godine na web stranici Županije sljedeće Javne pozive: - Javni poziv za dodjelu potpora za ulaganja u razvoj i unaprjeđenje ruralnog turizma na području Osječko-baranjske županije u 2018. godini - Javni poziv za dodjelu potpora za ulaganja u autohtonu eno i gastro ponudu na području Osječko-baranjske županije u 2018. godini - Javni poziv za dodjelu potpora za organizaciju i sudjelovanje na manifestacijama u 2018. godini.

1. Potpora za ulaganje u razvoj i unaprjeđenje ruralnog turizma

Potpora za ulaganja u razvoj i unaprjeđenje ruralnog turizma dodjeljuje se za ulaganja u razvoj i unaprjeđenje ugostiteljske i turističke usluge u ruralnom turizmu s ciljem podizanja razine kvalitete usluge, odnosno ostvarenje drugih ciljeva utvrđenih Županijskom razvojnom strategijom ili drugim planskim dokumentom, a osobito za:

- ulaganje u objekte za pružanje turističkih, odnosno ugostiteljskih usluga - ulaganja koja se odnose za ispunjavanje potrebnih uvjeta utvrđenih posebnim propisima za obavljanje registrirane djelatnosti ili nove djelatnosti - ulaganja u podizanje kvalitete usluge i konkurentnosti - ulaganja u svezi s proširenjem ponude ugostiteljskih i turističkih usluga - marketinške aktivnosti.

Potpora iznosi do 50% prihvatljivih troškova izvršenog ulaganja, a najviše do iznosa od 30.000,00 kuna.

U 2018. godini temeljem Odluke za ulaganje u razvoj i unaprjeđenje ruralnog turizma 65 korisnika ostvarilo je potpore u ukupnom iznosu od 777.500,00 kuna, a podaci o korisnicima i iznosima iskazani su u tablici.

Tablica - Korisnici potpora za ulaganje u razvoj i unaprjeđenje ruralnog turizma

R.br. Naziv i adresa korisnika potpore Namjena ulaganja Iznos potpore

Opremanje ugostiteljskog objekta 1. SOBE IRENA, vl. Srećko Grgić 7.000,00 ugostiteljskom opremom.

Opremanje seljačkog domaćinstva KUĆA ZA ODMOR "PETRA", 2. registriranog za pružanje ugostiteljskih 10.000,00 vl. Petra Teskera Klasiček usluga Ulaganje u održavanje razine kvalitete 3. ADVENTURE ZONE J.D.O.O. postojeće opreme za pružanje usluga 18.000,00 aktivnog odmora te kupovina nove opreme. Renoviranje, opremanje i uređenje OPG KATICA KEROVEC- smještajnih jedinica, prostora za 4. DOROTIĆ, Seljačko pripremanje tradicionalnih jela i za 30.000,00 domaćinstvo "Baranjske noći" objedovanje u sklopu objekta za pružanje ugostiteljskih usluga. Ulaganje u prenamjenu i adaptaciju pomoćnog gospodarskog objekta za pružanje ugostiteljskih usluga u izložbeni 5. OPG FRANJO VACI, 12.000,00 prostor za starine te nabava nove opreme za uređenje objekta za pružanje ugostiteljskih usluga. Podizanje razine kvalitete poslovanja i SLAVONSKA POLJA obrt za pružanje kvalitetnijih ugostiteljskih usluga 6. ugostiteljstvo i poljoprivredu, vl. korisnicima u objektu za pružanje 2.000,00 Strahinja Krnjaić ugostiteljskih usluga, usluge promidžbe i marketinga. Izrada i postavljanje reklamnih panoa radi 7. UDRUGA UPRIV povećanja vidljivosti objekta registriranog 700,00 za pružanje ugostiteljskih usluga. OPG SRETO BALAŠ, Seljačko Izgradnja nadstrešnice vanjskog dijela 8. 12.000,00 domaćinstvo "Bakine čarolije" objekta za pružanje ugostiteljskih usluga. Ulaganje u opremanje objekta za pružanje 9. OPG BOGDAN DAMIR ugostiteljskih usluga s ciljem povećanja 3.000,00 kvalitete usluge.

Marketinška ulaganja i ulaganja u KUĆA ZA ODMOR TAKAČ, vl. 10. renoviranje i opremanje objekta za pružanje 2.200,00 Marija Takač ugostiteljskih usluga. Ulaganje u tehničku opremu i povećanje 11. SEOSKI TURIZAM SKLEPIĆ kvalitete usluge seoskog domaćinstva za 8.000,00 pružanje ugostiteljskih usluga. Ulaganje u formiranje kukuruznog labirinta UDRUGA KREATIVNA namijenjenog u edukativne, turističke i 12. 3.000,00 REKREACIJA rekreativne svrhe kako bi se promicao zdrav život. Uređenje i opremanje objekta za pružanje usluga u ugostiteljstvu i turizmu, ulaganje u 13. DIDIN KONAK D.O.O. 14.000,00 marketinške aktivnosti, nabava nove opreme. Ulaganja u opremu i sadržaj za ekoturizam, 14. ZLATNA GREDA D.O.O. rekreaciju i edukaciju u programima Eko 5.000,00 centra Zlatna Greda. Ulaganja u opremanje kuća za odmor te 15. GI-TA, vl. Ferenc Ginder 3.500,00 podizanje kvalitete smještaja. Proširenje ponude turističkih usluga i 16. OPG TONKOVIĆ IGOR podizanje kvalitete usluga na obiteljskom 2.500,00 poljoprivrednom gospodarstvu. Stavljanje u funkciju suvenirnice na lokaciji DRŽAVNA ERGELA ĐAKOVO 17. Ivandvor i kupovina konjičke opreme za 12.000,00 I LIPIK predstave sa konjima. Ulaganje u podizanje kvalitete usluga na 18. KNEŽEVI PARKOVI D.O.O sportsko-rekreacijskom centru Kneževi 20.000,00 Vinogradi. Ulaganje u opremu objekta za pružanje MESS, obrt za ugostiteljstvo i ugostiteljskih usluga radi podizanja razine i 19. 2.000,00 usluge, vl. Marina Šašlin kvalitete usluge te unapređenja higijenskih standarda. Ulaganja u uređenje soba u ugostiteljskom 2B uslužni obrt, vl. Darko 20. objektu za pružanje ugostiteljskih i 30.000,00 Bojanić smještajnih usluga

Ulaganja u izgradnju i adaptaciju vanjskog 21. OPG ALEKSANDAR HORVAT 6.500,00 dijela vinarije - terasa/kušaona Ulaganja u rekonstrukciju prilaznog puta UDRUGA ZA ZAŠTITU Eko centra Zlatna Greda kako bi se 22. PRIRODE I OKOLIŠA ZELENI 12.000,00 omogućilo jednostavnije kretanje turista i OSIJEK posjetitelja Ulaganja u izgradnju drvene sjenice za SELJAČKO DOMAĆINSTVO 23. prihvat gostiju te igrališta za djecu u sklopu 26.000,00 ANA vl. Anica Šarić Bisatzky objekta za pružanje ugostiteljskih usluga

SOBA U DOMAĆINSTVU Ulaganja u adaptaciju i izolaciju krova na 24. 23.000,00 "SOBE IRENA objektu za pružanje ugostiteljskih usluga

Ulaganja u izgradnju betonskog prilaza Obiteljsko poljoprivredno kušaonici vina, postavljanje rustikalnih 25. 13.000,00 gospodarstvo Lukačević Ivan prozora te brodskog poda na čelo prostorije kušaonice vina Oplemenjivanje i proširenje turističke 26. Državna Ergela Đakovo i Lipik 15.900,00 ponude Izgradnja novih smještajnih kapaciteta kako MARKO, obrt za ugostiteljstvo i 27. bi se mogao realizirati dugoročni cilj - 30.000,00 turizam, vl. Vladimir Škrobo kapacitet od ukupno 60 kreveta Adaptacija, dogradnja i opremanje objekta 28. Romana Žužić 7.000,00 za pružanje usluga u turizmu i ugostiteljstvu Podizanje usluge smještaja na višu razinu ŠKOBIĆ poljoprivredni obrt, 29. zbog bolje udobnosti gostiju te opremanje 30.000,00 vl.Domagoj Škobić objekta za pružanje ugostiteljskih usluga Ulaganje u kupovinu namještaja sa svrhom podizanja kvalitete i konkurentnosti 30. Seljačko domaćinstvo Juršić 5.200,00 seljačkog domaćinstva za pružanje ugostiteljskih usluga Izrada WEB stranice u svrhu privlačenja 31. ADVENTURE ZONE J.D.O.O 9.800,00 stranih gostiju, proširenje ponude Uređenje funkcionalnog i estetski 32. Jasna Antunović Turk prihvatljivog vanjskog prostora za boravak 6.200,00 gostiju i degustaciju vina na otvorenom

STARI DUD, vl. Zlatica Opremanje objekta za pružanje usluga u 33. 2.300,00 Blagojević turizmu i ugostiteljstvu

Kupovina miješalice za sladoled s ciljem WALDINGER d.o.o., vl. 34. povećanja proizvodnje sladoleda i 30.000,00 Berislav Mlinarević mogućnost otvaranja novih tržišta Ugostiteljski obrt "Varga", vl. Izrada promidžbenog materijala, kupovina 35. 2.100,00 Andreja Varga-Kučić miješalice za tijesto Prenamjena neiskorištenog prostor zbog MINI MARKET TRGOVAČKI 36. proširenja djelatnosti s ciljem pružanja 24.000,00 OBRT, vl. Miroslav Baričević usluga smještaja Podizanje kvalitete usluge smještaja, OPG SRETO BALAŠ, seljačko 37. postojećih i novih smještajnih jedinica te 10.000,00 domaćinstvo "Bakine Čarolije" podizanje konkurentnosti BELBAR j.d.o.o., vl. Branko Adaptacija ugostiteljskog objekta, odnosno 38. 6.000,00 Šmit unutrašnje uređenje prostora Opremanje novih i proširenih kapaciteta ORION ugostiteljska djelatnosti, 39. ugostiteljske djelatnosti Orion, odnosno 30.000,00 vl. Ivan Letica hotela Zelenkrov Povećanje dolazaka gostiju, podizanje 40. DVA SRCA, vl. Vjeko Pejić 2.700,00 kvalitete usluge i konkurentnosti Uređenje dodatnog objekta i kušaonice vina 41. OPG ZAJEC, vl. Klara Zajec te kupovina potrebite "opreme" za 8.000,00 poboljšanje pružanja usluga u turizmu STARI MLIN obrt za turizam i Povećanje broja gostiju i poboljšanje 42. 30.000,00 ugostiteljstvo, vl. Marko Đurkov ugostiteljske ponude

Unaprjeđenje poslovanja i povećanja mjera JOSIĆ OBITELJSKI PODRUM, 43. sigurnosti iz područja protupožarne zaštite 30.000,00 vl.Vlatka Josić nabavkom novog sustava ventilacije Proširenje smještajnih kapaciteta i turističke 44. OPG SUDAR KRUNOSLAV 16.200,00 ponude Ulaganje u adaptiranje objekta i kupovina Vladan Pavković, vl. Vladan 45. opreme za održavanje i uređenje vanjskih 28.500,00 Pavković površina te opremanje apartmana Ulaganje u marketing i kupovinu nove opreme s ciljem podizanja razine 46. KUĆA ZA ODMOR TAKAČ 4.000,00 ugostiteljske usluge u objektu za pružanje usluga smještaja Ulaganje u podizanje kvalitete usluge i konkurentnosti s ciljem iznajmljivanja TAKAČ TOURIST, obrt za 47. čamaca i pružanja ugodne i sigurne vožnje 8.800,00 turističke usluge, vl.Tomas Takač korisnicima usluga tijekom boravka u prirodi Zlatna Greda d.o.o. turistička Ulaganje u opremanje objekta te 48. agencija, direktor Adriana 14.000,00 moderniziranje i podizanje kvalitete Blažević KONJIČKI KLUB Nabavka opreme i materijala za ulaganje u 49. "HERCULES", predsjednica 3.500,00 konjički turizam Viktorija Bulić Opremanje kapaciteta radi poboljšanja 50. OPG Swetlana Martinov 11.100,00 gastro ponude i ponude boravka u Etno kući SELJAČKO DOMAĆINSTVO Ulaganje u novu i dotrajalu opremu kojom 51. STARA BARANJA, iznajmljivač se vrši podizanje kvalitete usluge i 5.200,00 Vojislav Šobić konkurentnosti

52. Hrvoje Pavić Adaptacija i opremanje smještajne jedinice 10.000,00

PATRIOT BROTHERS, obrt za 53. turizam i usluge, vl. Filip Otvaranje apartmana 3.300,00 Bučanović i Bruno Bučanović SELJAČKO OBITELJSKO Podizanje kvalitete usluge objekta za TURISTIČKO 54. pružanje ugostiteljskih usluga i postavljanje 17.000,00 GOSPODARSTVO SKLEPIĆ, dodatnih sadržaja vl. Denis Sklepić SABOPRODUKT 55. poljoprivredna proizvodnja, Proširenje kapaciteta kušaonice vina 15.500,00 usluge i trgovina, vl.Atila SABO OPG FRANJO VACI, vl. Franjo Uređenje interijera objekta za pružanje 56. 8.000,00 Vaci ugostiteljskih usluga OPG KOLAR LJUDEVIT, vl. Adaptacija restorana i ulaganje u 57. 6.400,00 Kolar Ljudevit marketinške aktivnosti Lumogen d.o.o., vl. Miroslav Ulaganje u uređenje objekta za pružanje 58. 6.000,00 Nevistić ugostiteljskih usluga i usluga smještaja KNEŽEVI PARKOVI d.o.o., Podizanje kvalitete ugostiteljske usluge 59. 10.000,00 direktorica Jasna Petrović kroz uređenje i održavanje zelene površine Podizanje kvalitete ugostiteljske usluge OPG NADA PILJIĆ, vl. Nada 60. kroz ulaganje u uređenje objekta za 30.000,00 Piljić pružanje usluga smještaja

Ulaganje u opremu potrebnu za obavljanje HEGAMI j.d.o.o. za ugostiteljske djelatnosti sa svrhom 61. 3.500,00 ugostiteljstvo i usluge poboljšanja učinkovitosti i modernizacije poslovanja GI-TA, obrt za trgovinu na malo, Ulaganje u uređenje interijera s ciljem 62. 4.700,00 vl. Ferenc Ginder podizanja kvalitete kuće za odmor BARANJSKI TURISTIČKI Ulaganja u marketinšku opremu i računalne 63. 4.100,00 SERVISI d.o.o programe Ulaganje u opremu za uređenje smještajnih TAMARIS, obrt za usluge 64. jedinica za pružanje ugostiteljskih i 4.600,00 smještaja, vl. Dario Dragičević smještajnih usluga Ulaganja u dogradnju nove kupaonice i Obiteljsko poljoprivredno adaptacija postojeće kupaonice u objektu za 65. 6.500,00 gospodarstvo - Vincetić Smiljana pružanje ugostiteljskih usluga i usluga smještaja UKUPNO 777.500,00 Izvor: Upravni odjel za kontinentalni turizam Osječko-baranjske županije

2. Potpora za autohtonu eno i gastro ponudu

Potpora za ulaganja u autohtonu eno i gastro ponudu dodjeljuje se pružateljima ugostiteljskih i turističkih usluga u ruralnom turizmu koji se snabdijevaju poljoprivrednim proizvodima od lokalnih poljoprivrednih proizvođača, čija je proizvodnja najviše udaljena do 30 kilometara od objekta gdje prijavitelj pruža turističke i ugostiteljske usluge.

Potpora iznosi do 50% iznosa plaćenih računa za kupovinu poljoprivrednih proizvoda od lokalnih poljoprivrednih proizvođača, a najviše do iznosa od 10.000,00 kuna i može se ostvariti jednom godišnje. Pravo prijave za korištenje potpore imaju pružatelji usluga u ugostiteljstvu i turizmu koji imaju prebivalište odnosno sjedište na području Županije.

U 2018. godini temeljem Odluke za povezivanje s lokalnim poljoprivrednim proizvođačima dodijeljeno je 18 potpora u ukupnom iznosu od 146.900,00 kuna, a podaci o korisnicima i iznosima dani su u tablici.

Tablica - Korisnici potpora za povezivanje s lokalnim poljoprivrednim proizvođačima Naziv i adresa korisnika R.br. Namjena ulaganja Iznos potpore potpore Nabava poljoprivrednih proizvoda od lokalnih 1. OMNIA OBRT poljoprivrednih proizvođača (krumpir, salata, 10.000,00 krastavci, mladi luk, rajčica). Nabava poljoprivrednih proizvoda od lokalnih ZUPO CITADELA 2. poljoprivrednih proizvođača (ljuta i slatka 9.000,00 VARDARAC paprika). Nabava poljoprivrednih proizvoda od lokalnih 3. MACAKLIN D.O.O. poljoprivrednih proizvođača (krastavci, krumpir, 10.000,00 salata, kupus). Nabava poljoprivrednih proizvoda od lokalnih 4. DIDIN KONAK D.O.O poljoprivrednih proizvođača 10.000,00 (som, smuđ, štuka, šaran). Nabava poljoprivrednih proizvoda od lokalnih 5. ČIKL J.D.O.O. 10.000,00 poljoprivrednih proizvođača (bijelo vino).

Kupovina bijelog vina od lokalnog ĆOŠAK d.o.o. za trgovinu i poljoprivrednog proizvođača Jasne Antunović 6. 10.000,00 ugostiteljstvo Turk u svrhu usluživanja pića kao sastavni dio pružanja ugostiteljskih usluga. SLAVONSKA POLJA - obrt Kupovina gljiva šampinjona od lokalnog za ugostiteljstvo i 7. poljoprivrednog proizvođača Radić Liović 2.000,00 poljoprivredu, vl. Strahinja Draženke. Krnjaić Kupovina proizvoda od lokalnih poljoprivrednih Špajz j.d.o.o. za proizvodnju i 8. proizvođača (paprika, salata kristal, cikla, kupus, 3.500,00 usluge mrkva, tikvica, brokula, med). Nova Furca d.o.o. za Kupovina proizvoda od lokalnih poljoprivrednih 9. ugostiteljstvo, trgovinu i ostale proizvođača (crveni krumpir, zelena salata, 10.000,00 usluge kupus, mladi luk). Kupovina proizvoda od lokalnog proizvođača - INSTITUT HRANE d.o.o. za OPG SRDANOVIĆ NATAŠA, EKO VRT 10. organizaciju evenata, 10.000,00 SUNCE (salata kristal, rajčica, krumpir, blitva, ugostiteljstvo, trgovinu i usluge paprika, rotkvica, krastavci). Kupovina proizvoda od lokalnog proizvođača - 2 B Uslužni obrt, vl. Darko OPG SRDANOVIĆ NATAŠA, EKO VRT 11. 9.000,00 Bojanić SUNCE (salata kristal, rajčica, krumpir, blitva, paprika, rotkvica, krastavci). Kupovina proizvoda od lokalnih proizvođača OPG- Marko obrt za ugostiteljstvo i 12. a Slađan Novosel, Eko jazo d.o.o. te OPG-a Ivan 10.000,00 turizam, vl. Vladimir Škrobo Brzica (vino, kulen, svinjske polutke, kobasica). Ugostiteljski obrt "Varga", vl. Kupovina proizvoda od lokalnih proizvođača 13. 2.400,00 Andreja Varga-Kučić (vino graševina, cuvee, rose). Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo NADA PILJIĆ, Kupovina proizvoda od lokalnih proizvođača 14. 7.500,00 SELJAČKO DOMAĆINSTVO (vino, mliječni proizvodi). IVICA I MARICA OBITELJSKO POLJOPRIVREDNO Kupovina proizvoda od lokalnih proizvođača 15. 8.500,00 GOSPODARSTVO KOLAR (tovne svinje, svježi sir, mliječni proizvodi). LJUDEVIT

IDmanufaktura j.d.o.o. za Kupovina proizvoda od lokalnih proizvođača 16. 10.000,00 usluge i turizam (vino).

BARANJSKI TURISTIČKI Kupovina proizvoda od lokalnih proizvođača 17. 10.000,00 SERVISI d.o.o (slanina, vino, gljive, rakija, ribe).

Kupovina proizvoda od lokalnih proizvođača 18. KNEŽEVI PARKOVI d.o.o 5.000,00 (suhomesnati proizvodi, vino). U K U P N O 146.900,00 Izvor: Upravni odjel za kontinentalni turizam Osječko-baranjske županije

3. Potpora za organizaciju i sudjelovanje na sajmovima i manifestacijama

Potpora za organizaciju i sudjelovanje na manifestacijama dodjeljuje se za organizaciju i/ili sudjelovanje na manifestacijama koje su od značaja za razvoj ruralnog turizma i predstavljanje turističkih potencijala Županije, kojima se promiče i predstavlja Županija kao aktivni sudionik u razvoju ruralnog turizma, a osobito za organizaciju i sudjelovanje na sajmovima i izložbama, znanstveno-stručnim skupovima, festivalima, smotrama, natjecanjima i drugim srodnim manifestacijama. Visina potpora može iznosi do 50% prihvatljivih troškova.

U 2018. godini temeljem Odluke, 35 korisnika ostvarili su potpore za organizaciju i sudjelovanje na sajmovima i manifestacijama u ukupnom iznosu od 246.200,00 kuna, a podaci o korisnicima i iznosima dani su u tablici.

Tablica - Korisnici potpora za organizaciju i sudjelovanje na sajmovima i manifestacijama Redni Naziv i adresa korisnika Iznos Namjena korisnika broj potpore potpore Sajam PROWEIN, DUESSELDORF - izlaganje proizvodnje vina vinarije Iuris te promocija vina 1. VINARIJA IURIS d.o.o iz Podunavlja i Osječko-baranjske županije na 10.000,00 profesionalnom sajmu vina 18. - 20. ožujka 2018. godine. Osijek CRAFT BEER FESTIVAL održan 4. i 5. 2. GAJBA j.d.o.o svibnja 2018. godine - promocija malih craft 25.000,00 pivovara iz cijele Hrvatske. Izrada promotivnog materijala za manifestacije SMOTRA FOLKLORA U VARDARCU, ETNO SUSRETI U BILJU, RIBARSKI DANI U KOPAČEVU, PAPRIKA FEST U LUGU. Cilj navedenih manifestacija je kroz nastupe TURISTIČKA ZAJEDNICA 3. brojnih kudova iz zemlje i inozemstva te kroz 2.000,00 OPĆINE BILJE sajam domaćih proizvoda, hrane i pića promovirati bogatu eno i gastro ponudu baranjskih domaćih specijaliteta, domaćeg vina i rakije te kulturu plesa i folklora iz zemlje i okolnih zemalja. GATOR FEST - FESTIVAL DOBROG VINA održan 8., 9. i 10. listopada 2018. godine. Svrha festivala je stvaranje doživljaja kao glavnog motivatora za ponovni dolazak u Baranju kroz TURISTIČKA ZAJEDNICA 4. upoznavanje sudionika s baranjskim vinima, 38.000,00 BARANJE umjetnošću i prirodom na jedinstven način. Specifičan cilj je povećanje broja turističkih dolazaka i noćenja na destinaciji u vrijeme trajanja festivala. SUDJELOVANJE NA RIBIČKIM NATJECANJIMA TIJEKOM 2018. GODINE - ŠPORTSKO RIBOLOVNA s vrha navedenih manifestacija je promicanje 5. UDRUGA "LINJAK" 1.900,00 sporta i sportske kulture, promicanje ČEMINAC gastronomije te očuvanje prirode (flore i faune na vodama).

BARANJSKA LIGA, ŽUPANIJSKI KUP I POJEDINAČNO PRVENSTVO BARANJE - ŠPORTSKO RIBOLOVNA juniori-kadetkinje-seniori. Cilj navedenih 6. 1.400,00 UDRUGA "BELJE manifestacija je kroz natjecanje u lovu ribe udicom na plovak promicati ribolov kao sport među mladima s ciljem razvoja kontinentalnog turizma. ADVENT U ĐAKOVU 2017. - cilj manifestacije je kroz raznovrsnost i bogatstvo sadržaja i turističkih resursa Grada Đakova u Adventskom vremenu (PPS razdoblje) TURISTIČKA ZAJEDNICA 7. omogućiti stvaranje i obogaćivanje novog 1.400,00 GRADA ĐAKOVA turističkog proizvoda, povećanje ugostiteljskog i turističkog prometa u PPS razdoblju, te stvaranje prepoznatljivog imidža kontinentalnog turizma Republike Hrvatske. ĐAKOVO EXPO ZLATNE RUKE- cilj manifestacije je njegovanje i promicanje bogate poljoprivredne tradicije kao i tradicije starih TURISTIČKA ZAJEDNICA 8. zanata Đakova i Đakovštine te okupljanjem 1.100,00 GRADA ĐAKOVA malih poduzetnika i razmjenom znanja i iskustava omogućiti turistički i gospodarski razvoj spomenutog kraja. SUDJELOVANJE NA RIBIČKIM ZAJEDNICA ŠPORTSKIH NATJECANJIMA TIJEKOM 2018. GODINE - 9. RIBOLOVNIH UDRUGA navedene manifestacije su održane u svrhu 4.800,00 BARANJE razvoja ribolovnog turizma te predstavljanja turističkih potencijala Županije. NATJECANJE U II. HRVATSKOJ LIGI ŠPORTSKO RIBOLOVNO ISTOK u disciplini "lov ribe udicom na plovak" 10. DRUŠTVO "AMUR" seniori - cilj natjecanja je bio predstavljanje 6.000,00 DARDA Športsko ribolovnog društva, Baranje i Osječko- baranjske županije. CHARDONNAY PARTY - manifestacija je održana sa svrhom povećanja konkurentnosti vinarije Svijetli dvori. Cilj projekta je povećanje ETNO SELO d.o.o. za usluge 11. konkurentnosti i prepoznatljivosti proizvoda 600,00 u turizmu i trgovinu Svijetli dvori na području cijele Hrvatske kroz promociju, raznim marketinškim aktivnostima i materijalima. SAJAM LOVA I RIBOLOVA "SALORI 2018."- sajam je održan kako bi se prikazali ŠPORTSKO RIBOLOVNI ribolovni potencijali Županije u cilju boljitka 12. SAVEZ OSJEČKO- 500,00 ribolovnog turizma, upoznavanja s kapitalnim BARANJSKE ŽUPANIJE primjercima preparata riba, promocija ribolovnog športa, atraktivnih ribolovnih voda. ROŠKO KULTURNO LJETO - svrha održavanja manifestacije je sudjelovanje u HRVATSKO KULTURNO kulturnoj razmjeni sa susjednom Bosnom i 13. UMJETNIČKO DRUŠTVO 7.200,00 Hercegovinom, promocija tradicijske kulture "ŽELJEZNIČAR" OSIJEK hrvatskog naroda, promocija grada Osijeka te Slavonije i Baranje.

RIBARSKI DANI U KOPAČEVU - manifestacija je obuhvatila bogatu gastro RIBARSKI DANI U 14. ponudu. Cilj manifestacije je promicanje 15.000,00 KOPAČEVU razvitka i unaprjeđenje kvalitete života u zajednici. SUDJELOVANJE NA MEĐUNARODNOM FESTIVALU U BURSI (Turska) - HKUD Beli Manastir je od 06.-13. rujna 2018. godine HRVATSKO KULTURNO gostovao u turskom gradu Bursa na 15. UMJETNIČKO DRUŠTVO međunarodnom folklornom festivalu gdje su 17.000,00 BELI MANASTIR članovi bili jedini predstavnici Republike Hrvatske od 2005. godine. Na ovogodišnjem festivalu sudjelovalo je 13 društava iz 9 različitih europskih i azijskih zemalja. FOREST ART - 4. festival održan 13., 14., 15. i 16. rujna 2018. godine u kampu Zvono - Citadela. Cilj ove likovno-kiparske kolonije je Udruga djece i mladih s afirmacija mladih umjetnika koji su za 16. poteškoćama u razvoju izražavanje svojih ideja koristili isključivo 10.000,00 ZVONO materijale pronađene iz prirode. Forest ART omogućuje mladim umjetnicima kreativno izražavanje, promoviranje, razmjenu znanja, ideja i iskustava. Organizacija i sudjelovanje na manifestacijama tijekom 2018. godine pod nazivom: 19. Antunovački dani, 6. općinska čobanijada, 6. 17. KORIJENI PUSTARE 1.500,00 sajam OPG-ova. Manifestacije su održane s ciljem očuvanja gastronomske tradicije te poticanja poduzetništva. Sportsko ribolovno društvo Sudjelovanje na ribičkim natjecanjima tijekom "Dravica" Jagodnjak, 2018. godine. Cilj održanih ribičkih natjecanja 18. 1.500,00 predsjednik udruge Željko je razvoj sporta, očuvanje voda i živih bića Đekić vezanih uz vodu.

KULTURNO UMJETNIČKO DRUŠTVO Putovanje na smotre folklora koje su održane 19. "LIPA" SEMELJCI , tijekom 2018. godine na kojima se susreću 3.000,00 predsjednik Mirko razna društva i udruge. Mihaljević

ŠPORTSKO RIBOLOVNO Organizacija natjecanja u špotrskom ribolovu te 20. 2.000,00 DRUŠTVO "LINJAK" sudjelovanje u istom tijekom 2018. godine.

Organizacija i sudjelovanje na natjecanjima u ŠPORTSKO RIBOLOVNA športskom ribolovu tijekom 2018. godine: 21. UDRUGA "GAKOVAC", 1.500,00 "Memorijal zaslužnih članova ORŠK-a", 4. kolo predsjednik Tibor Živić Županijske lige. Promocija proizvoda s područja Osječko- baranjske županije na manifestacijama BARANJSKA KUĆA d.o.o., održanim tijekom 2018. godine: 5. Dani 22. 4.000,00 direktorica Kristina Kovač Slavonije i Domaće je domaće u Zagrebu, 20. Ribarski dani u Kopačevu, Tarda festival u Dardi.

OSJEČKI RIBOLOVNI Športsko natjecanje, promicanje, razvoj i 23. ŠPORTSKI KLUB, 3.000,00 unaprjeđenje sportskog i rekreacijskog ribolova. predsjednik Mijo Birčić

TURISTIČKA ZAJEDNICA 24. OPĆINA BILJE, direktor Izrada promotivno turističke brošure. 2.000,00 Daniela Mihaljević

IVANA GRABOVAC (DOMAĆA RADINOST Organizacija događanja Božićnog sajma s 25. 900,00 IVANA GRABOVAC), obrtničkim proizvodima i gastro ponudom. vl.Ivana Grabovac

Turistička zajednica Grada Manifestacije održane tijekom 2018. godine u 26. Našica, direktor Srećko 15.000,00 organizaciji TZ Našice. Perković Predstavljanje vina te ugostiteljskih i turističkih usluga na sljedećim manifestacijama koje su OPG KOLAR LJUDEVIT, održane tijekom 2018. godine: Vinart Grand 27. nositelj gospodarstva 4.000,00 tasting u Zagrebu, Sajam Gast Split u Splitu, Ljudevit Kolar Pink Day u Zagrebu, Vinski podrum Dioklecijanova Palača u Splitu. UDRUGA ZA Očuvanje kulturne baštine, odnosno surduka u NJEGOVANJE OBIČAJA kojima su nanizani tradicijski vinski podrumi, 28. MAĐARA - SURDUK, 15.000,00 njihova promocija te upoznavanje turista s predsjednica Hajnalka enologijom, gastronomijom i običajima. Bistrican

SABOPRODUKT poljoprivredna proizvodnja, Upoznavanje ljubitelja vina sa vinima obitelji 29. 1.900,00 usluge i trgovina, vl. Atila Szabo na manifestaciji. Sabo

Kettner d.o.o., direktorica Promoviranje i prezentacija opreme za lov i 30. 12.000,00 Marija Vicla Balić boravak u prirodi. KUD "I.K.ADAMOVIĆ" Predstavljanje rada članova društva, očuvanje 31. ČEPIN, predsjednik Antun 11.000,00 kulture i tradicije hrvatskog folklora. Blažević Obogaćivanje turističke ponude, podrška KNEŽEVI PARKOVI d.o.o., 32. pružateljima usluga u turizmu na području 5.000,00 direktorica Jasna Petrović Općine Kneževi Vinogradi. Promicati multidisciplinarni pristup u obradi Javna ustanova PARK tema koje nisu usko povezane sa zaštitom PRIRODE KOPAČKI RIT, 33. prirodnih vrijednosti i održivim korištenjem 15.000,00 ravnatelj Tomislav prirodnih dobara u području Parka prirode Bogdanović Kopački rit

NATJECATELJSKI REKREATIVNI Razvitak i promicanje natjecateljskog i 34. RIBOLOVNI KLUB rekreativnog ribolovnog športa na području 3.000,00 "ESSEKER" OSIJEK, Osijeka predsjednik Damir Tretinjak

Sajam obrtništva i malog poduzetništva održan Valpovački poduzetnički u rujnu 2018. godine s ciljem promoviranja 35. centar d.o.o., direktor Vanja 3.000,00 proizvoda i usluga dionika s područja Miličević Valpovštine U K U P N O 246.200,00 Izvor: Upravni odjel za kontinentalni turizam Osječko-baranjske županije

ZAKLJUČAK

Razvojna strategija hrvatskog turizma u dijelu polazišta razvojne strategije turističkog sektora, konstatira potrebu cjelokupne društvene i gospodarske preobrazbe, pa tako turizma kao značajnog dijela ukupnog gospodarstva. Turizam se nameće kao ključni razvojni činitelj koji se oslanja na visoku kvalitetu i izdašnost turističkih resursa, te snažno izražen interes turističkog tržišta, osobito međunarodnog. Uz sadašnje stanje i budući razvoj turističkog sektora, nameće se potrebno stvaranje novog identiteta turističkog sektora.

S obzirom na bogatstvo i raznolikost resursa na cjelokupnom području Republike Hrvatske, selektivni oblici turizma prilika su i mogućnost turističke ponude naše Županije. Vrijednost resursa i atraktivnosti prostora naše Županije služe kao temeljno polazište za razvoj turizma. Iz navedenog proizlaze i osnovni ciljevi razvoja turizma naše Županije, a to je postići ekonomsku dobrobit za njeno stanovništvo uz osiguranje potrebne razine zaštite prirode i okoliša, te racionalno korištenje prirodnih resursa. Pristup integralnog korištenja prostorno-ekoloških, prometnih, kulturno-povijesnih i ljudskih resursa i "održivog razvoja" je model za postizanje navedenog cilja.

U posljednje vrijeme pokazuje se iznimno zanimanje za kontinentalni turizam, budući da sve više turista želi provesti odmor podalje od gradske buke, uživajući u netaknutoj prirodi, tradicionalnom načinu života te bogatoj gastronomskoj ponudi. Povezivanjem djelatnosti poljoprivrede, turizma, tradicionalnih obrta, odnosno poticanje alternativnih proizvodnji i zanimanja na obiteljskim gospodarstvima, moguće je smanjiti nezaposlenost ruralnog prostora.

Bitno je za istaknuti da su postignuti značajni rezultati provedbom programa koji su usmjereni oživljavanju gospodarske djelatnosti te očuvanju kulturne baštine te se očituju kroz: - povećanje broja pružatelja turističkih usluga u turistički nerazvijenim područjima - obnovu tradicijskih objekata te obnovu starih vještina i zanata - otvaranje novih kanala prodaje domaćih proizvoda i usluga.

Program razvoja turizma na selu te kreditiranje seoskih gospodarstava koja imaju odobrenje za pružanje ugostiteljskih usluga u seoskom domaćinstvu doprinijelo je povećanju registriranih seoskih gospodarstava.

Županijska razvojna strategija utvrdila je tri važna strateška cilja jednake važnosti: 1. Održivi razvoj i unaprjeđenje prostora 2. Razvoj konkurentnog gospodarstva 3. Razvoj ljudskih resursa i kvalitetno zadovoljavanje javnih potreba građana.

U ostvarivanju razvoja konkurentnog gospodarstva značajnu ulogu ima i razvoj kontinentalnog turizma i to kroz provedbu sljedećih mjera: objedinjavanje i unaprjeđenje turističke ponude, očuvanje prirodne i kulturne baštine i tradicije u funkciji razvitka, unaprjeđenje znanja i vještina ljudskih resursa u turizmu, razvoj turističkih proizvoda i usluga i podizanje njihova standarda, promocija turističkih potencijala Županije i razvoj svih oblika kontinentalnog turizma.

Mjere koje su do sada provođene i potrebno ih je i nadalje provoditi: - korištenje turističke ponude temeljene na prirodnim resursima (Park prirode Kopački rit, geotermalne vode, eko-turizam, cikloturizam i ostali selektivni oblici), - obnova i zaštita povijesnog i kulturnog materijalnog i nematerijalnog nasljeđa, - integriranje različitih turističkih ponuda s ciljem poticanja i razvoja svih oblika turizma i - promocija i propagiranje kontinentalnog turizma i međuregionalne suradnje u osmišljavanju turističke ponude (morski + kontinentalni turizam).

Osječko-baranjska županija intenzivno poduzima mjere i aktivnosti kako bi se poboljšala kvaliteta turističke ponude pojedinih destinacija na području naše Županije.

Osječko-baranjska županija ostvaruje sve bolje turističke rezultate i pozicionira se kao lider kontinentalnog turizma u Republici Hrvatskoj. Rezultat je to zajedničkih napora Upravnog odjela za kontinentalni turizam, turističkih zajednica s područja Osječko-baranjske županije, jedinica lokalne samouprave na čelu s Osječko-baranjskom županijom i poduzetnika u sektoru turizma.

Riječne luke za putničke brodove u Batini, Aljmašu i Osijeku doprinose razvoju turizma u Osječko-baranjskoj županiji, kao i budući cestovni pravac - koridor Vc koji prolazi kroz područje Osječko-baranjske županije otvara velike mogućnosti razvoja kroz značajno veći protok potencijalnih turista kroz našu županiju.

Donošenjem Master plan turizma Osječko-baranjske županije koji ima za cilj uspostaviti dugoročni strateški razvojni okvir i definirati upravljačko - implementacijske smjernice održivog razvoja prostora Županije ostvaruje se cilj koji će pridonijeti daljnjem unapređenju kvalitete života lokalne zajednice, kao i daljnjem razvoju turizma i poduzetničke aktivnosti na prostoru Županije.

U cilju razvoja cikloturizma na kontinentu, izrađen je Operativni plan razvoja cikloturizma Osječko-baranjske županije te ostale aktivnosti koje su imale za cilj unaprijediti standarde za razvoj cikloturističke infrastrukture i ponude cikloturizma u Županiji. Realizacija projekta "Biciklističkim rutama kroz Slavoniju i Baranju" koji je sufinanciralo Ministarstvo turizma, uvelike je upotpunila i povećala biciklističke sadržaje na području Županije - postavljanjem servisnih stanica za popravak bicikala na 20 lokacija, postavljanjem brojača biciklističkog prometa kao i izradom bike&bed standarda za smještajne objekta i objavljivanjem županijske mobilne aplikacije.

Osječko-baranjska županija podržava projekte koji su usmjereni razvoju turizma te će se i nadalje uključivati u sve programe nadležnih Ministarstva kako bi uspjeli podići ukupnu turističku ponudu naše Županije na višu razinu, a također i pomoći sve subjekte koji vide svoju perspektivu u samozapošljavanju te motiviranju mladih na ostanak u ruralnim područjima što svakako doprinosi oživljavanju sela i otvaranju novih mogućnosti u razvoju turizma na ovim prostorima.