PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA
Analiza situacije
GRAD OMIŠ
Program ukupnog razvoja - Analiza situacije - Grad Omiš
Pitanja u vezi sa sadržajem Programa ukupnog razvoja molimo uputiti na adresu:
MICRO projekt d.o.o. Borisa Papandopula 8b, 21 000 Split T: 021 555 400 F: 021 555 419 E: [email protected] W: www.microgrupa.com
Zaštita prava Sadržaji što su ovdje izneseni izrañeni su isključivo za Grad Omiš. Društvo s ograničenom odgovornošću MICRO projekt d.o.o. izradilo je Program ukupnog razvoja Grada Omiša skladu sa zahtjevima Naručitelja, Grada Omiša samo za njegovu specifičnu primjenu. Ostale osobe koje koriste informacije iz Programa ukupnog razvoj čine to na vlastitu odgovornost i vlastiti rizik.
© MICRO projekt d.o.o., 2011. Sva prava pridržana. Sadržaj ovoga dokumenta zaštićen je autorskim pravima. Izmjene, kraćenja, proširenja i nadopune moguće su samo uz prethodnu pisanu suglasnost društva s ograničenom odgovornošću MICRO projekt d.o.o., Split. Umnožavanje je dopušteno samo uz uvjet da na svakom primjerku ostane otisnuta gornja napomena o autorskim pravima. Objavljivanje ili prevoñenje dopušteno je samo uz prethodni pisani pristanak društva s ograničenom odgovornošću MICRO projekt d.o.o., Split.
U Splitu, prosinac 2011.
Izradio:
2 Program ukupnog razvoja - Analiza situacije - Grad Omiš
SADRŽAJ
1. UVOD ...... 5 1.1. .... Koncepcija Programa ukupnog razvoja ...... 5 1.2. .... Načela izrade programa ukupnog razvoja ...... 6 1.3. .... Strateška i zakonska osnova ...... 6 1.3.1. EU smjernice i regulativa ...... 6 1.3.2. Nacionalne smjernice i regulativa ...... 7 1.3.2.1. Strateški okvir za razvoj Republike Hrvatske ...... 8 1.3.2.2. Regionalni razvoj ...... 9 1.3.2.3. Ruralni razvoj ...... 10 1.3.2.4. Sektorske smjernice ...... 10 1.3.3. Smjernice i regulativa lokalne samouprave ...... 11 1.4. .... EU i ostali fondovi ...... 12 2. OBILJEŽJA GRADA OMIŠA ...... 15 2.1. .... Osnovne informacije ...... 15 2.2. .... Zemljopisna i povijesna obilježja ...... 19 2.3. .... Demografska obilježja ...... 21 2.4. .... Gospodarska obilježja ...... 25 3. DETALJNA ANALIZA ...... 27 3.1. .... Opće i javne usluge ...... 27 3.1.1. Struktura administracije...... 27 3.1.2. Izrađene strategije i planovi ...... 31 3.1.3. Financiranje lokalne samouprave ...... 32 3.1.4. Upravljanje imovinom ...... 39 3.1.5. Servis građana ...... 39 3.1.6. Kreiranje interesnih partnerstva ...... 39 3.2. .... Obrana ...... 39 3.3. .... Javni red i sigurnost ...... 40 3.3.1. Policija ...... 40 3.3.2. Sudovi ...... 40 3.3.3. Vatrogastvo ...... 40 3.4. .... Ekonomski poslovi ...... 41 3.4.1. Gospodarstvo ...... 41 3.4.1.1. Pregled ključnih gospodarskih sektora ...... 42 3.4.1.2. Obrtništvo, trgovačka društva i zadruge ...... 43 3.4.1.3. Poljoprivreda ...... 45 3.4.1.4. Šumarstvo ...... 47 3.4.1.5. Turizam ...... 48 3.4.1.6. Industrija ...... 52 3.4.1.7. Trgovina ...... 53 3.4.1.8. Bankarstvo ...... 54 3.4.1.9. Poticanje razvoja poduzetništva ...... 55 3.4.1.10. Gospodarske zone ...... 55 3.4.1.11. Gospodarska udruženja ...... 58 3.4.1.12. Radna snaga, zaposlenost i nezaposlenost ...... 59
Izradio:
3 Program ukupnog razvoja - Analiza situacije - Grad Omiš
3.4.2. Promet, energetika i komunikacije ...... 62 3.4.3. Istraživanje i razvoj ...... 64 3.5. .... Zaštita okoliša ...... 64 3.5.1. Gospodarenje otpadom i otpadnim vodama ...... 67 3.5.2. Zaštita bioraznolikosti i krajolika ...... 73 3.5.3. Obnovljivi izvori energije ...... 74 3.6. .... Usluge u unaprjeđenju stanovanja i zajednice ...... 75 3.6.1. Prostorno planiranje i uređenje ...... 75 3.6.2. Razvoj zajednice ...... 76 3.6.3. Opskrba vodom...... 78 3.6.4. Javne površine i infrastruktura ...... 79 3.7. .... Zdravstvo ...... 82 3.7.1. Opće i specijalističke medicinske usluge ...... 83 3.8. .... Rekreacija, kultura i religija ...... 85 3.8.1. Rekreacija i šport ...... 85 3.8.2. Religija ...... 88 3.8.3. Kultura ...... 89 3.9. .... Obrazovanje...... 91 3.9.1. Predškolsko obrazovanja ...... 91 3.9.2. Osnovno obrazovanje ...... 94 3.9.3. Srednjoškolsko obrazovanje ...... 95 3.9.4. Visoka naobrazba ...... 96 3.9.5. Cjeloživotno obrazovanje i usavršavanje ...... 96 3.10. .. Socijalna zaštita ...... 96 3.10.1. Zbrinjavanje u bolesti i invaliditetu ...... 98 3.10.2. Zbrinjavanje starih i nemoćnih ...... 99 3.10.3. Zbrinjavanje obitelji i djece ...... 100 3.10.4. Zbrinjavanje nezaposlenih ...... 100 3.10.5. Ostalo socijalno zbrinjavanje ...... 101 POPIS TABLICA, SLIKA I GRAFOVA ...... 102
Izradio:
4 Program ukupnog razvoja - Analiza situacije - Grad Omiš
1. UVOD
Planiranje je važan proces u odabiru budućih pravaca razvoja koji upozorava da se treba pripremiti za budućnost i na ono što ona donosi u svakom mogućem pogledu.
Težnja za razvojem pretpostavka je u djelovanju svake države, regije, županije, grada ili općine, ali i svakog pojedinca, svake obitelji, i kao takva prožeta je kroz sve sfere ljudskog djelovanja. Pri planiranju razvoja temeljno je postaviti jasnu viziju i cilj, koji će predstavljati smjernice u načinu djelovanja.
Nakon provedbe svakog plana on mora biti ponovno procijenjen, tako da se proces može ponovno započeti. Dakle strateško planiranje je proces koji se ponavlja periodički kako bi se strateški razvoj mogao planski i usmjereno voditi ka zacrtanim ciljevima.
Dokument izrađuje skupina stručnjaka, dok samu strategiju određuje radna skupina koja je sastavljena od svih meritornih subjekata u gradu kako bi sve skupine društva bile uključene u proces odlučivanja.
Strategija razvoja Grada Omiša je strateško-plansko-razvojni dokument i sredstvo za učinkovitije i uspješnije upravljanje razvojem.
1.1. Koncepcija Programa ukupnog razvoja
Strategija razvoja Grada Omiša je strateško-razvojno-operativni dokument. Dijeli se na tri međusobno povezana dijela:
1. Analiza stanja,
2. Strateško opredjeljenje i
3. Razvojni projekti.
U Analizi stanja prikazuje se presjek zatečenog stanja po sektorima i završava SWOT 1 analizom. U kontekstu analize promatraju se sektori: Opće i javne usluge, Obrana, Javni red i sigurnost, Ekonomski poslovi, Zaštita okoliša, Usluge unaprjeđenja stanovanja i zajednice, Zdravstvo, Rekreacija, kultura i religija, Obrazovanje i Socijalna zaštita. SWOT analiza prikazuje prepoznate snage, slabosti, prilike i prijetnje po sektorima.
Strateško opredjeljenje je dio u kojem se elaboriraju vizija, ciljevi i prioriteti te poveznice s Županijskom razvojnom strategijom. Ovaj dio sadrži i provedbene odredbe te način praćenja i vrednovanja cjelokupnog dokumenta.
1 SWOT – strengths,weaknesses, opportunities, threats (snage ,slabosti, prilike, prijetnje) Izradio:
5 Program ukupnog razvoja - Analiza situacije - Grad Omiš
Razvojni projekti ključni su proizvod Programa ukupnog razvoja jer definiraju izvedbu programa razvoja. Razvojni projekti se definiraju u resursima prostora, ljudi, vremena i novca i čine operativni dio Strategije razvoja.
1.2. Načela izrade programa ukupnog razvoja
Izrada Programa ukupnog razvoja temelji se na načelima Strateškog planiranja, Partnerstva i suradnje, Jednakih mogućnosti, Održivosti, Praćenja i Vrednovanja.
Načelo strateškog planiranja podrazumijeva proces planiranja koji je usmjeren strateškom razvoju Grada Omiša te je usklađen s dokumentima višeg reda, a služi kao podloga izradi planova i operativnih programa nižeg reda.
Načelo partnerstva i suradnje podrazumijeva konzultiranje i suradnju javnog, privatnog i civilnog sektora, te korištenje sinergijskih efekata suradnje.
Načelo jednakih mogućnosti podrazumijeva zadovoljavanje potreba i ostvarivanje vlastitih potencijala svih građana Grada Omiša neovisno o mjestu stanovanja ili bilo kojim drugim karakteristikama.
Načelo održivosti podrazumijeva održivi gospodarski, društveni i ekološki razvoj koji osigurava zaštitu i očuvanje naslijeđa, respektira različitosti te omogućuje iskorištenje potencijala temeljem njihova održivog korištenja.
Načelo praćenja i vrednovanja podrazumijeva kontinuirano praćenje ostvarenja zadanih ciljeva, vrednovanje postignutih rezultata te iniciranje daljnjih aktivnosti u skladu s nastalim promjenama.
1.3. Strateška i zakonska osnova
Poglavlje strateška i zakonska osnova pojašnjava osnovu na koju se oslanja dokument. Važan je segment prepoznavanja hijerarhije dokumenata s kojima Strategija mora biti usklađena. U poglavlju EU smjernice i regulativa izdvajaju se neki od dokumenata koji su značajno utjecali na današnji smjer razvoja lokalne samouprave u Hrvatskoj. U poglavlju Nacionalne smjernice i regulativa obrađuju se strateški okvir za razvoj RH, regionalni razvoj, ruralni razvoj, sektorske smjernice te temeljni propisi lokalne samouprave.
1.3.1. EU smjernice i regulativa Europska unija veliku pažnju poklanja načelima održivosti i dobre vladavine na razini lokalne samouprave. Najvažniji dokument vezan za strukturu i funkcioniranje lokalne samouprave je Europska povelja o lokalnoj samoupravi koju je Republika Hrvatska ratificirala i dio je zakonskog okvira. Osim Europske povelje o lokalnoj samoupravi izdvojena su tri dokumenta koja promoviraju održivi razvoj i dobru vladavinu te ulogu lokalne samouprave u razvoju. Republika Hrvatska je 15. siječnja 1993. donijela Zaključak o
Izradio:
6 Program ukupnog razvoja - Analiza situacije - Grad Omiš prihvaćanju i poštivanju načela i instituta (odredbi) Europske povelje o lokalnoj samoupravi, a potom 09. listopada 1997. Zakon o potvrđivanju Europske povelje o lokalnoj samoupravi. Povelja je stupila na snagu 01. veljače 2008. godine. Povelja sadrži: Ustavni i zakonski temelj lokalne samouprave, Koncepciju lokalne samouprave, Djelokrug lokalne samouprave, Zaštitu područnih granica lokalnih jedinica, Prilagođavanje upravnog ustroja i sredstava zadaćama lokalnih jedinica, Uvjete obnašanja dužnosti na lokalnoj razini, Upravni nadzor akata lokalnih jedinica, Financijske izvore lokalnih jedinica, Pravo udruživanja lokalnih jedinica te Pravnu zaštita lokalne samouprave. Provedba ovoga Zakona u djelokrugu je središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Olborška povelja ; Povelja europskih gradova i mjesta o održivosti, usvojena od strane sudionika Europske konferencije o održivim gradovima i mjestima, održana 27. svibnja 1994. u Aalborgu, Danska, predlaže temeljna načela održivosti europskih gradova i mjesta. „Mi, gradovi i mjesta, uviđamo da nam ideja održivog razvoja pomaže da svoj standard življenja temeljimo na prihvatnom kapacitetu prirode. Težimo postizanju društvene pravde, održivih gospodarstava i održivosti okoliša.“ 2
Europska unija je 2001. godine usvojila načela dobre vladavine koja prezentira kroz dokument European Governance: A White Paper (Brussels: COM (2001) 428). 3 Načela koja predlaže su: otvorenost, sudjelovanje (particEcija), odgovornost, učinkovitost i usklađenost (koherentnost) uz naglašenu uloga građana, civilnog društva i lokalne samouprave.
Leipziška povelja o održivim europskim gradovima, prihvaćena na neformalnom ministarskom sastanku o urbanom razvoju i teritorijalnoj koheziji u Leipzigu 24. i 25. svibnja 2007. godine, dokument je država članica sastavljen uz široko i transparentno sudjelovanje europskih dionika. „Imajući saznanja o izazovima i mogućnostima kao i o različitoj povijesnoj, gospodarskoj, socijalnoj i okolišnoj podlozi europskih gradova, ministri u državama članicama nadležni za urbani razvoj suglasni su o zajedničkim načelima i strategijama politike urbanog razvoja. Ministri se obvezuju da će u svojim državama započeti političku raspravu o tome kako integrirati načela i strategija Leipziške povelje o održivim europskim gradovima u nacionalne, regionalne i lokalne razvojne politike; da će koristiti alat integriranog urbanog razvoja i odgovarajućeg upravljanja u cilju njegove provedbe, te da će u tu svrhu uspostaviti sve potrebne okvire na nacionalnoj razini, i da će promicati uspostavu uravnotežene teritorijalne organizacije temeljene na europskoj policentričnoj urbanoj strukturi.“ 4
1.3.2. Nacionalne smjernice i regulativa
Poglavlje Nacionalne smjernice i regulativa ima za svrhu prikazati strateški okvir za razvoj u Republici Hrvatskoj te temeljne propise važne za funkcioniranje lokalne samouprave.
2 http://sustainable-cities.eu/upload/pdf_files/ac_croatian.pdf
3 http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/site/en/com/2001/com2001_0428en01.pdf
4 http://www.mzopu.hr/doc/Leipziska_Povelja.pdf Izradio:
7 Program ukupnog razvoja - Analiza situacije - Grad Omiš
Zasebno se obrađuju područja regionalnog i ruralnog razvoja te osnovne sektorske smjernice.
1.3.2.1. Strateški okvir za razvoj Republike Hrvatske
Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU pripremio je, a Vlada RH usvojila na sjednici održanoj 3. kolovoza 2006. godine dokument pod nazivom Strateški okvir za razvoj 2006.-2013. , SOR (eng. Strategic Development Framework, SDF ). Otvorenost gospodarstva, konkurentnost kao imperativ, nužnost mijenjanja tradicionalne uloge države i uključenost svih slojeva društva u rezultate gospodarskog rasta i razvitka jesu polazne pretpostavke za ostvarivanje temeljnog strateškog cilja u razdoblju 2006.-2013.: rasta i zapošljavanja u konkurentnom tržišnom gospodarstvu koje djeluje u europskoj socijalnoj državi XXI stoljeća. 5
Strategija Vladinih programa 2010.-2012. (eng. Strategy of the Government Programmes) strateški je dokument koji se sastavlja na temelju strateških planova ministarstava i ostalih tijela državne uprave. Prema novome Zakonu o proračunu (NN 87/08) dokument se izrađuje svake godine i obuhvaća ciljeve i prioritete za naredno trogodišnje razdoblje.
Pretpristupni ekonomski program 2010.-2012., PEP (eng. Pre-accession Economic Programme, PEP) jedan je od ključnih dokumenata koji država kandidatkinja za ulazak u Europsku uniju izrađuje u okviru multilateralnog fiskalnog nadzora. Svrha Pretpristupnog ekonomskog programa je utvrditi prikladnu ekonomsku politiku i strukturne reforme te razviti institucionalne i analitičke kapacitete za sudjelovanje u procedurama multilateralnog nadzora Ekonomske i monetarne unije (EMU).
Okvir za usklađenost strategija 2007.-2013. (eng. Strategic Coherence Framework, SCF) predstavlja krovni strateški dokument kojim se uređuju prioriteti u sklopu III i IV komponente programa IPA 6 i to na području infrastrukturnih ulaganja u zaštitu okoliša i promet, zatim razvoja gospodarstva i konkurentnosti te zapošljavanja i obrazovanja. Vlada Republike Hrvatske dana 25. svibnja 2007. godine usvojila je Okvir za usklađenost strategija 2007.-2013., a Europska komisija dala svoju suglasnost 18. lipnja 2007. godine. 7
Nacionalni strateški referentni okvir 2012.-2013., NSRO 8 (eng. National Strategic Reference Framework, NSRF ) krovni je strateški dokument za programiranje strukturnih fondova EU i Kohezijskog fonda po pristupanju Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske
5 http://www.strategija.hr/hr/razvojna-strategija/izrada-strateskih-dokumenata/strateski-okvir-za- razvoj-2006-2013?sid=03fea059662d2af2f3575701191289bd
6 Instrument for Pre-Accession Assistance
7 http://www.strategija.hr/hr/razvojna-strategija/izrada-strateskih-dokumenata/okvir-za-uskladenost- strategija-2007-2013
8 http://www.strategija.hr/hr/razvojna-strategija/izrada-strateskih-dokumenata/nacionalni-strateski- referentni-okvir Izradio:
8 Program ukupnog razvoja - Analiza situacije - Grad Omiš
Unije. Sadašnje strateško planiranje za razdoblje 2012-2013 će se provoditi kroz pet (5) sektorskih OP, planiranih na nacionalnoj razini. To su: 1. Operativni program „Transport“, 2. Operativni program „Okoliš“, 3. Operativni program „Regionalna konkurentnost“, 4. Operativni program „Razvoj ljudskih resursa“ i 5. Operativni program „Razvoj administrativnih kapaciteta“.
Nakon što država članica po ulasku u Europsku Uniju predstavi Nacionalni strateški referentni okvir koji jamči usklađenost korištenja fondova sa strateškim smjernicama EU vezano uz kohezijsku politiku, dužna je predstaviti nacionalni strateški dokument nazvan Nacionalni program reformi , NPR (eng. National reform programme, NRP) koji identificira strateške prioritete i određuje mjere usmjerene prema provedbi ciljeva Lisabonske strategije.
1.3.2.2. Regionalni razvoj
Regionalni razvoj Republike Hrvatske uređen je zakonom, odlukama, pravilnicima, strategijama, planovima i smjernicama od kojih izdvajamo slijedeće dokumente: Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske, 2011.-2013., Županijska razvojna strategija.
Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske proglašen je 17. prosinca 2009. godine (NN 9 153/09). Njime se utvrđuju ciljevi i načela upravljanja regionalnim razvojem, planski dokumenti, tijela nadležna za upravljanje regionalnim razvojem, ocjenjivanje stupnja razvijenosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i izvještavanje o provedbi regionalne razvojne politike. Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske, 2011.-2013. je temeljni planski dokument politike regionalnog razvoja na središnjoj razini koji se donosi sukladno razdoblju trajanja Strategije Vladinih programa. Strategiju donosi Vlada Republike Hrvatske, a nositelj je njezine izrade ministarstvo nadležno za regionalni razvoj. Sveukupan cilj politike regionalnog razvoja jest pridonijeti društveno-gospodarskom razvoju Republike Hrvatske, sukladno načelima održivog razvoja, stvaranjem uvjeta koji će svim dijelovima zemlje omogućavati jačanje konkurentnosti i realizaciju vlastitih razvojnih potencijala. Županijska razvojna strategija je planski dokument politike regionalnog razvoja kojim se određuju strateški ciljevi i prioriteti održivog društveno-gospodarskog razvoja jedinice područne (regionalne) samouprave. Županijska razvojna strategija Splitsko-dalmatinske županije dovršena je i usvojena u rujnu 2011. godine, a odnosi se na razdoblje od 2011. do 2013. godine.
Prema Odluci o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti (NN 89/10) , koja proizlazi iz Zakona o regionalnom razvoju, Grad Omiš
9 Narodne novine Izradio:
9 Program ukupnog razvoja - Analiza situacije - Grad Omiš pripada u III. skupinu jedinica lokalne samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti 10 između 75% i 100% prosjeka Republike Hrvatske.
1.3.2.3. Ruralni razvoj Prema OECD kriterijima 11 čak, 91,64% teritorija Republike Hrvatske klasificirano je kao ruralno područje, na kojem živi 47,57% ukupnog stanovništva države. Gustoća naseljenosti Grada Omiša iznosi 58 st/km² . Ruralni razvoj u republici Hrvatskoj definiran je Strategijom ruralnog razvoja. Strategija ruralnog razvoja RH 2008.-2013. usvojena je na sjednici Vlade RH 21. svibnja 2008. Njome su definirani strateški ciljevi ruralnog razvoja za razdoblje od 2008. – 2013. godine.
1.3.2.4. Sektorske smjernice
Sektorske strategije ukazuju na smjer razvoja pojedinih grana gospodarstva i/ili sektora te daju podlogu za usklađenje na regionalnoj i lokalnoj razini. U nastavku slijedi popis izdvojenih nacionalnih strategija koje će imati značajan utjecaj na razvoj Grada Omiša.
• Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske, Narodne novine br.: 130, 30.10.2009. • Strategija razvoja nautičkog turizma za razdoblje 2009.-2019. , Vlada 24.08.2009.
• Strategija održivog razvitka Republike Hrvatske, Narodne novine br.: 30, 09.03.2009.
• Strategija i akcijski plan zaštite biološke i kr ajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske, Narodne novine br.: 143, 11.12.2008.
• Strategija upravljanja vodama, Narodne novine br.: 91, 06.08.2008.
• Nacionalna strategija razvitka zdravstva 2006. - 2011., Narodne novine br.: 72, 30.06.2006.
• Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, Narodne novine br.: 130, 02.11.2005.
• Strategija razvoja industrijske prerade drva i papira, Narodne novine br.: 114, 18.08.2004.
• Strategija poljoprivrede i ribarstva Republike Hrvatske, Narodne novine br.: 89, 25.07.2002.
10 Indeks razvijenosti – kompozitni pokazatelj koji se računa kao ponderirani prosjek više osnovnih društveno-gospodarskih pokazatelja radi mjerenja stupnja razvijenosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave . Izvor: Zakon o regionalnom razvoju RH (NN 153/09)
11 Kriterij koji se najčešće koristi za podjelu ruralnih i urbanih regija jest OECD-ova definicija na temelju gustoće naseljenosti. OECD razlikuje dvije hijerarhijske razine zemljopisnih detalja, drugim riječima, razinu Lokalne zajednice (LAU 1/2) i Regionalnu razinu (uglavnom NUTS 3). Lokalne zajednice klasificirane su kao ruralne ili urbane samo na temelju praga gustoće naseljenosti od 150 stanovnika/km². Državni zavod za statistiku primjenjuje prag lokalnih zajednica od 150 stanovnika/km² na razini županije za definiciju ruralnih područja za Hrvatsku u cjelini. Izradio:
10 Program ukupnog razvoja - Analiza situacije - Grad Omiš
• Nacionalna strategija zaštite okoliša, Narodne novine br.: 46, 29.04.2002.
• Strategija prometnog razvitka Republike Hrvatske, Narodne novine br.: 139, 16.12.1999.
• Razvojna strategija hrvatskog turizma, Narodne novine br.: 113, 21.12.1993.
1.3.3. Smjernice i regulativa lokalne samouprave
Temeljni propisi koji reguliraju sustav lokalne i područne (regionalne) samouprave su: • Ustav Republike Hrvatske (NN 56/90, 135/97, 8/98-pročišćeni tekst, 113/00, 124/00- pročišćeni tekst, 28/01, 41/01-pročišćeni tekst, 55/01-ispravak, 76/10 i 85/10 – pročišćeni tekst) • Europska povelja o lokalnoj samoupravi - Zakon o potvrđivanju europske povelje o lokalnoj samoupravi (NN Međunarodni ugovori 14/97 i 4/08) • Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN 33/01, 60/01 - vjerodostojno tumačenje; 129/05, 109/07, 125/08 i 36/09) • Zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN 86/06, 125/06-ispravak, 16/07-ispravak, 95/08-Odluka Ustavnog suda RH i 46/2010-ispravak) • Zakon o Gradu Zagrebu (NN 62/01, 125/08 i 36/09) • Zakon o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (NN 33/01, 10/02, 155/02, 45/03, 43/04, 40/05, 44/05 – pročišćeni tekst i 109/07) • Zakon o izborima općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba (NN 109/07 i 125/08) • Zakon o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN 86/08) • Zakon o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN 28/10) • Uredba o klasifikaciji radnih mjesta u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN 74/10)
Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi - Ovim se Zakonom uređuju jedinice lokalne samouprave i jedinice područne (regionalne) samouprave, njihov djelokrug i ustrojstvo, način rada njihovih tijela, nadzor nad njihovim aktima i radom te druga pitanja od značenja za njihov rad.
Zakon o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave - Ovim se Zakonom uređuju izvori sredstava i financiranje poslova iz samoupravnog djelokruga županije, općine, grada, u granicama određenim zakonom kojim se uređuju pojedina pitanja ako odredbama ovoga Zakona nije određeno drugačije.
Izradio:
11 Program ukupnog razvoja - Analiza situacije - Grad Omiš
1.4. EU i ostali fondovi
Poglavlje EU i ostali fondovi analizira sve fondove koji su na raspolaganju Gradu Omišu kako u pretpristupnom razdoblju tako i nakon ulaska u Europsku uniju. Cilj analize je prepoznati okvire financiranja projekata za koje će se u budućnosti pripremati resursi.
Grad Omiš po svom položaju i prema broju stanovnika u 2010. godini ima mogućnost prijave na pretpristupne programe Europske unije u okviru programa IPA 12 .
Glavni ciljevi programa IPA odnose se na pomoć zemljama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama u procesu usklađivanja i provedbe pravne stečevine te pripremi za upotrebu Strukturnih fondova kao i uspostava sustava i stjecanje znanja u upravljanju financijskim instrumentima nakon pristupanja.
IPA je jedinstveni pretpristupni fond za razdoblje od 2007. do 2013. godine. Vrijednost mu je 11,468 milijardi eura. Zamjenjuje program CARDS i pretpristupne programe PHARE, ISPA i SAPARD. Cilj mu je pomoći državama kandidatkinjama i državama potencijalnim kandidatkinjama u njihovoj postupnoj harmonizaciji s pravnom stečevinom EU, radi pristupanja.
Sastoji se od pet komponenti: • pomoć u tranziciji i izgradnja institucija (IPA TAIB), • prekogranična suradnja (IPA CBC), • regionalni razvoj, • razvoj ljudskih potencijala (IPA HRD), • ruralni razvoj (IPARD),
Hrvatskoj je ovaj program otvoren od 2007. godine do njezinog pristupanja EU.
Neke od ostalih mogućnosti koje treba sagledati ovisno o vrsti projekta su i: • Transnacionalni program suradnje za jugoistočnu Europu za razdoblje od 2007. do 2013., • Kultura 2007.-2013., • Transnacionalni program europske teritorijalne suradnje Europskog fonda za regionalni razvoj u okviru Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA) – MEDITERAN.
Nakon pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, otvara se mogućnosti korištenja strukturnih fondova i kohezijskog fonda. Hrvatski BDP po stanovniku manji je od 75 posto europskog prosjeka (55 posto, po podacima Eurostata za 2007.), što je uvjet za korištenje sredstava iz europskih strukturnih fondova, pa bi Hrvatska trebala biti značajan neto primatelj europske pomoći.
12 Instrument za pomoć u pretpristupnom razdoblju Izradio:
12 Program ukupnog razvoja - Analiza situacije - Grad Omiš
ESF - Europski socijalni fond (European Social Fund, ESF)
Europski socijalni fond, jedan je od strukturnig fondova, osnovan 1957. godine kao alat za razvoj ljudskih potencijala i poboljšanje funkcioniranja tržišta rada. Također se koristi za jačanje institucija na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Cilj mu je promicanje visoke razine zaposlenosti, ravnopravnosti između muškaraca i žena, održivi razvoj te ekonomske i socijalne kohezije. Predstavlja instrument za financiranje provedbe nacionalnih akcijskih planova za zapošljavanje. Hrvatskoj će ESF biti otvoren nakon pristupanja, za što se priprema kroz program IPA.
ERDF - Europski fond za regionalni razvoj (European Regional Development Fund, ERDF)
Cilj ovog fonda je jačanje ekonomske i socijalne kohezije te smanjivanje razlika između regija unutar EU, kroz podršku u razvoju i strukturnim prilagodbama regionalnih gospodarstava, kao i podršku prekograničnoj, transnacionalnoj i međuregionalnoj suradnji. Uglavnom je usmjeren na proizvodne investicije u cilju otvaranja radnih mjesta, infrastrukturne investicije te na lokalni razvoj i razvoj malog i srednjeg poduzetništva. Hrvatskoj će ERDF biti otvoren nakon pristupanja, za što se priprema kroz program IPA.
Kohezijski fond (Cohesion Fund, CF)
Uloga Kohezijskog fonda slična je ulozi strukturnih fondova, ali je neposredan povod njegova osnivanja bila prilagodba nacionalnih gospodarstava država koje su odlučile uvesti zajedničku valutu (ispunjavanje tzv. kriterija konvergencije) i do određene mjere, rasterećenje državnih proračuna siromašnijih država članica. Iz ovoga fonda financiraju se projekti u području zaštite okoliša i razvoja prometne infrastrukture, osobito izgradnja komunikacija kojima se povezuje više država članica. Glavna je razlika, u odnosu na dva prethodna strukturna fonda, što se njegova sredstva dodjeljuju državama članicama, a ne regijama! Glavni kriterij za dodjelu pomoći jest BNP po glavi stanovnika manji od 90% od prosjeka EU-a.
EAFRD - Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (European Agricultural Fund for Rural Development, EAFRD)
Instrument Zajedničke poljoprivredne politike tijekom trajanja Financijske perspektive 2007.- 2013. uspostavljen Uredbom Vijeća br. (EZ) 1698/2005. Vrijednost Fonda je 77,66 milijardi eura. Fond je usmjeren na smanjivanje razlika između regija EU kroz razvoj poljoprivrede. Zamijenio je Komponentu usmjeravanja EAGGF-a, kao i mjere ruralnog razvitka u Komponenti garancija. Omogućuje jedinstveni izvor financiranja iz EU za sve programe ruralnog razvoja. Sastoji se od četiri grane: (1) poboljšanje konkurentnosti sektora poljoprivrede i šumarstva, (2) poboljšanje okoliša i krajolika, (3) kvaliteta života u ruralnim područjima i diverzifikacija ruralne ekonomije, i (4) Leader pristup. Hrvatskoj će se Fond otvoriti po pristupanju Europskoj uniji. Njegovo se korištenje priprema kroz programe SAPARD i IPARD.
EFF - Europski ribarski fond (European Fisheries Fund, EFF)
Izradio:
13 Program ukupnog razvoja - Analiza situacije - Grad Omiš
U Financijskoj perspektivi 2007.-2013. instrument koji financira zajedničku ribarsku politiku (uspostavljen Uredbom Vijeća (EZ) br. 1198/2006). Njegova je vrijednost 3,849 milijarde €. Zamjenjuje FIFG. Fond je koncipiran tako da osigurava održivo ribarstvo i industriju akvakulture u EU. Financira industriju koja prilagođava svoju flotu radi postizanja konkurentnosti, kao i mjere zaštite okoliša. Također pomaže ribarskim zajednicama pogođenim promjenama da diverzificiraju svoju ekonomsku bazu. Dodatna sredstva su namijenjena mjerama koje će osigurati kvalificiranu radnu snagu potrebnu ribarskoj industriji. Hrvatskoj će se Fond otvoriti po pristupanju Europskoj uniji. Njegovo se korištenje djelomično priprema kroz programe SAPARD i IPARD.
Strukturni fondovi u službi su Kohezijske politike Europske unije, čiji je cilj ostvarenje gospodarske i društvene kohezije, odnosno ujednačenog razvoja Europske unije. Financiraju se razvojni projekti koji doprinose smanjivanju razlika između razvijenijih i manje razvijenih dijelova EU kao i promicanju ukupne konkurentnosti europskog društva i gospodarstva. 13
13 http://www.hamag.hr/kat-eu-programi-vise.asp?EUProgramiID=9 Izradio:
14 Program ukupnog razvoja - Analiza situacije - Grad Omiš
2. OBILJEŽJA GRADA OMIŠA
Poglavlje Obilježja Grada Omiša pruža osnovne informacije o Gradu Omišu u smislu osnovnih informacija o zemljopisnim, prostornim, demografskim i gospodarskim obilježjima te upravljanju imovinom u vlasništvu Grada.
2.1. Osnovne informacije
Zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN 86/06), ispravak Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN 125/06 i NN 16/07), te Odluka Ustavnog suda (NN 95/08 i ispravak NN 46/10) definiraju područno ustrojstvo Republike Hrvatske. Temeljem tog zakona formirano je 20 županija, 127 gradova, 429 općina i Grad Zagreb, kao posebnu teritorijalnu i upravnu jedinicu, kojoj se ustrojstvo uređuje Zakonom o Gradu Zagrebu (NN 62/01, 125/08).
Slikama su prikazane granice jedinica lokalne samouprave na području Splitsko-dalmatinske županije, te granice naselja na području Grada Omiša.
Slika 1. Granice Općina i Gradova na području Splitsko-dalmatinske županije
Izvor: Prostorni plan Splitsko dalmatinske županije
Izradio:
15 Program ukupnog razvoja - Analiza situacije - Grad Omiš
Slika 2. Granice naselja na području Grada Omiša
Izvor: Prostorni plan Splitsko dalmatinske županije
Splitsko-dalmatinska županija prostorno je najveća županija u Republici Hrvatskoj, a Grad Omiš jedna je od 55 jedinica lokalne samouprave na njenom području.
Tablica 1. Gradovi i općine u Splitsko-dalmatinskoj županiji
Gradovi Općine
Split Solin Bol Baška Voda Klis Podbablje Selca
Hvar Imotski Jelsa Brela Lećevica Podgora Šestanovac
Stari Grad Kaštela Nerežišća Cista Provo Lokvičići Podstrana Šolta
Supetar Trogir Milna Dicmo Lovreć Prgomet Tučepi
Komiža Sinj Postira Dugi Rat Marina Primorski Dolac Zadvarje
Vis Trilj Pučišća Dugopolje Muć Proložac Zagvozd
Omiš Vrgorac Sućuraj Gradac Okrug Runovići Zmijavci
Makarska Vrlika Sutivan Hrvace Otok Seget Izvor: dzs.hr Sjedište gradske uprave nalazi se u gradu Omišu na adresi Trg kralja Tomislava 5/1. Službena web stranica je www.omis.hr. Gradonačelničku dužnost obavlja prof. Ivan Škaričić. Gradska uprava podijeljena je na nekoliko sektora : • Ured Gradonačelnika s Odsjekom za proračun i računovodstvo, • Upravni odjel za gospodarstvo i društvene djelatnosti, • Upravni odjel za komunalno stambenu djelatnost, uređenje prostora i zaštitu okoliša, • Vlastiti pogon. Gradsko vijeće je predstavničko tijelo građana Grada Omiša i ima 19 vijećnika.
Izradio:
16 Program ukupnog razvoja - Analiza situacije - Grad Omiš
Mjesni odbori se osnivaju za pojedina naselja, više međusobno povezanih manjih naselja ili za dijelove naselja koji čine zasebnu razgraničenu cjelinu, kako bi građani mogli neposredno sudjelovati i biti uključeni u kreiranje i odlučivanje o lokalnim poslovima. Broj članova u vijeću mjesnog odbora bira se prema broju stanovnika mjesnog odbora (mjesni odbori do 500 stanovnika imaju 5 vijećnika, a MO veći od 500 stanovnika 7 vijećnika).
Na području Grada Omiša djeluju 34 mjesna odbora, i to:
Tablica 2. Mjesni odbori i broj članova mjesnih odbora na području Grada Omiša
Mjesni odbori i broj članova mjesnih odbora na području Grada Omiša
MO br.čl. MO br. čl. MO br. čl. MO br. čl.
Blato na Ostrvica 7 Kostanje 7 5 Smolonje 5 Cetini Gornja
Borak 5 Kučiće 7 Pisak 5 Srijane 5
Lokva Čišla 5 5 Podašpilje 5 Svinišće 6 Rogoznica
Čelina 7 Marušići 5 Podgrađe 5 Trnbusi 4 Stanići
Tugare Donji Dolac 5 Mimice 5 Putišići 5 5 Dočine Tugare Gornji 5 Naklice 5 Rošca 5 Podume 5 Dolac Račnik Tugare Dubrava 5 Nova Sela 5 Seoca 5 5 Čažin Dolac
Gata 7 Ostrvica Donja 5 Slime 5 Zakučac 5
Zvečanje 5
Izvor: www.omis.hr/Gradskauprava/Mjesnasamouprava/tabid/71/Default.aspx
Naselje Omiš podijeljeno je na sljedeća četiri mjesna odbora: Priko(7), Punta-Stari grad(7), Mlija-Brzet(7) i Nemira-Ravnice(7).
Ukupno su izabrana 173 člana u vijeće mjesnih odbora.
Dan Grada slavi se 16. svibnja na dan svetog Ivana Nepomuka koji je ujedno i zaštitnik Omiša. Grad Omiš uspostavio je u 1998. godini suradnju s rodnim gradom svog svetca zaštitnika, s gradom Nepomukom u Republici Češkoj.
Grad Omiš dodjeljuje javna priznanja zaslužnim pojedincima i skupinama:
• Proglašenje počasnim građaninom,
Izradio:
17 Program ukupnog razvoja - Analiza situacije - Grad Omiš
• Nagrada Grada Omiša,
• Nagrada Grada Omiša za životno djelo i
• Godišnja nagrada Grada Omiša – pojedinačna i skupna,
• Plaketa Grada Omiša.
Grad Omiš osnivač je nekoliko ustanova, kulturnih i odgojnih djelatnosti.
Tablica 3. Ustanove čiji je osnivač Grad Omiš
Rb. Naziv ustanove Djelatnost
1. Dječji vrtić Omiš predškolski odgoj
2. Festival dalmatinskih klapa Omiš kultura
3. Centar za kulturu Omiš kultura
4. Narodna knjižnica Omiš kultura
5. Gradski muzej Omiš kultura
Izvor: Inicijalna pitanja u svrhu izrade PUR Grada Omiša, rujan 2010.
Još tri tvrtke su u vlasništvu Grada. Područje njihovog djelovanja pokriva komunalne djelatnosti:
• Vodovod d.o.o. vodoopskrba i odvodnja,
• Peovica d.o.o. održavanje čistoće javnih površina i drugih komunalnih djelatnosti i
• Promet d.o.o. obavljanje komunalne djelatnosti prijevoza putnika u javnom prometu.
Broj zaposlenih kod korisnika proračuna je 54, dok je u Gradskoj upravi, koju čini Ured Gradonačelnika s Odsjekom za proračun i računovodstvo, Upravni odjel za gospodarstvo i društvene djelatnosti, Upravni odjel za komunalno stambenu djelatnost, uređenje prostora i zaštitu okoliša i Vlastiti pogon, zaposleno 39 djelatnika.
Tablica 4. Broj zaposlenih kod korisnika proračuna Grada Omiša
Rb. Naziv korisnika proračuna Broj zaposlenih
1. Dječji vrtić Omiš 45
2. Festival dalmatinski klapa Omiš 1
3. Centar za kulturu Omiš 3
4. Narodna knjižnica Omiš 3
5. Gradski muzej Omiš 2
∑ Ukupno: 54
Izradio:
18 Program ukupnog razvoja - Analiza situacije - Grad Omiš
° Gradska uprava 39
Izvor: Inicijalna pitanja u svrhu izrade PUR Grada Omiša, rujan 2010.
2.2. Zemljopisna i povijesna obilježja
Splitsko-dalmatinska županija smještena je na središnjem dalmatinskom dijelu Republike Hrvatske. Nalazi se između Šibensko-kninske županije na zapadu i Dubrovačko - neretvanske županije na istoku, na sjeveru graniči s Federacijom Bosnom i Hercegovinom, a na jugu se prostire do granice teritorijalnog mora Republike Hrvatske.
Slika 3. Županije u Republici Hrvatskoj
Izvor: http:hr.wikipedia.org
Površina Splitsko-dalmatinske županije je 14.106,40 km² (od čega je 4.523,64 km² površina kopna), a prema popisu stanovništva iz 2001. godine na prostoru Splitsko-dalmatinske županije živjelo je 463.676 stanovnika. Prosječna gustoća naseljenosti je bila 103 stanovnika/km². Sjedište Splitsko-dalmatinske županije je grad Split, star više od 1.700 godina, a brojem stanovnika drugi po veličini grad u Republici Hrvatskoj.
Prostornim planom područje Splitsko–dalmatinske županije može se generalno podijeliti u tri cjeline koje se vidno razlikuju po svojim geografskim, demografskim i gospodarskim obilježjima. U takvoj klasifikaciji razlikujemo sljedeća područja:
• Otočni dio - sastoji se od 74 otoka i 57 hridi. 5 otoka koji se izdvajaju veličinom i brojem stanovnika su Brač, Čiovo, Hvar, Šolta i Vis. Gustoća naseljenosti na ovom prostoru je najmanja u županiji i iznosi od 40 st/km².
• Priobalje - se nalazi između mora i priobalnih planina Svilaje, Kozjaka, Mosora i Biokova. Iako zauzima svega 14% kopnenog prostora županije na njemu živi 67% stanovništva te je najgušće naseljen prostor.
• Zaobalje - je prostorno najveći dio županije karakterizira ga krški i brdoviti teren s nekoliko značajnih kraških polja.
Osnovne demografske značajke navedenih cjelina prikazane su sljedećom tablicom:
Izradio:
19 Program ukupnog razvoja - Analiza situacije - Grad Omiš
Tablica 5. Demografske značajke prostornih cjelina Splitsko-dalmatinske županije
Gustoća Prosječna Ukupan broj Radni Područje naseljenosti starost stanovnika kontingent (st./km²) (godine)
Otoci 34.927 40 42 21.088
Priobalje 308.477 246 38 203.619
Zaobalje 120.272 49 38 71.679
Ukupno: 463.676 103 38,1 296.386
Izvor: http://www.dalmacija.hr/Default.aspx?tabid=38
Uzevši u obzir podatke iz tablice uočava se heterogenost razmještaja stanovništva koja utječe i na neravnomjeran razvoj županijskih područja. Otočno područje ima najlošiju demografsku sliku, pa tako osim najveće prosječne starosti od 42 godine, ima i najslabiju naseljenost te najmanji broj stanovništva. Udio otočnog stanovništva u radnom kontingentu županije je svega 7,12%.
Priobalni pojas karakterizira izrazito gusta naseljenost, te koncentracija radnog kontingenta. Na relativno uskom obalnom pojasu, širine do 5 km, živi 308.477 stanovnika ili 66,53% ukupnog stanovništva Županije. 203.619 stanovnika priobalnog pojasa čini 68,7% ukupne radne snage Županije.
Područje zaobalja uz raspoloživi radni kontingent od 71.679 stanovnika ili 24,18% karakterizira niska razina gustoće naseljenosti stanovnika koja iznosi 49 st./km².
Grad Omiš sa svojim pripadajućim područjem smjestio se u središnjem djelu Županije na prostoru koji obuhvaća priobalje i zaobalje. Površina mu je 266,2 km². Obuhvaća naselja Blato na Cetini, Borak, Čelina, Čišla, Donji Dolac, Dubrava, Gata, Gornji Dolac, Kostanje, Kučiće, Lokva Rogoznica, Marušići, Mimice, Naklice, Nova Sela, Omiš, Ostrvica, Pisak, Podašpilje, Podgrađe, Putišići, Seoca, Slime, Smolonje, Srijane, Stanići, Svinišće, Trnbusi, Tugare, Zakučac, Zvečanje. Granice dijeli s Gradovima Splitom i Triljom te općinama Dugi Rat , Dugopolje, Cista Provo, Šestanovac i Zadvarje. Sjedište jedinice lokalne samouprave je Omiš, ujedno i najveće naselje. Prostor JLS-a pretežno je ruralnog karaktera i ne pripada kategoriji potpomognutih područja.
Slika 4. Područje Grada Omiša
Izvor: www.omis.hr/OGradu/Područjeipoložaj
Izradio:
20 Program ukupnog razvoja - Analiza situacije - Grad Omiš
Glavno reljefno obilježje Grada Omiša je Dinarski planinski sistem koji se pruža paralelno s obalom. Visoke planine dijele prostor Grada na dvije cjeline. Priobalni dio s jadranskom mediteranskom klimom čije su glavne karakteristike vruća i suha ljeta i blage zime s velikim količinama padalina. Planinska barijera priječi utjecaj mediteranske klime na zaobalje pa ona prodire samo na nižim predjelima. Glavnina zaobalnog područja ima klimu s obilježjima kontinentalne klime.
Položaj planinskih lanaca, osim na klimu, utječe i na prometnu povezanost unutar JLS-a. Obalnim dijelom Grada Omiša prolazi jedna od najvažnijih državnih cesta, D8 Jadranska magistrala (Jadranska turistička cesta) koja povezuje sjeverni i južni Jadran, a pruža se od graničnog prijelaza Pasjak (državna granica sa Slovenijom) do graničnog prijelaza Krasovići (državna granica s Crnom Gorom) i duga je 643,1 km. U izgradnji je brza cestom kojom će se Omiš povezati s Gradovima Splitom i Trogirom. Izlazom Blato na Cetini područje Grada Omiša povezano je s autocestom.
Proces litoralizacije dovodi do okupljanja stanovništva na obalama mora pa tako i na području Grada Omiša 50% stanovništva živi na uskom obalnom pojasu dok je ostalih 50% raspoređeno na velikom prostoru zagore.
Republika Hrvatska je u okviru prilagodbe pravilima regionalne politike EU odredila razinu potpora koju regije mogu dobiti iz javnih izvora. Maksimalni intenzitet potpora određen je za svaku od tri hrvatske statističke regije, a za Jadransku Hrvatsku kojoj pripada i Grad Omiš iznosi 50%.
Indeks razvijenosti Grad Omiš svrstava u III. skupinu jedinica lokalne samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti između 75% i 100% prosjeka Republike Hrvatske.
Povijest Omiša seže u davna vremena kada je središte grada bilo na istočnoj obali Cetine, a u antičko doba pretpostavlja se da je bilo sjeverno od današnjega, u zaseoku Baučići. Najzanimljiviji detalj iz povijesti svakako su omiški gusari koji su u srednjem vijeku imali kontrolu nad pomorskim prometom ovog dijela Jadrana. Njima u čast svake se godine kao dio turističke ponude organiziraju Omiške gusarske večeri.
2.3. Demografska obilježja
Prema popisu stanovništva iz 2001. godine na području Grada Omiša ukupno je živjelo 15.472 stanovnika što je 3,34% stanovnika Splitsko – dalmatinske županije, i registrirano je 4.647 domaćinstava.
Spolna struktura stanovništva je gotovo izjednačena pa u ukupnom broju stanovnika žene sudjeluju s 50,31% (7.784), a udio muškaraca iznosi 49,68% (7.688). Na
U sljedećoj tablici dan je prikaz broja stanovništva na području Grada Omiša prema naseljima i dobnoj strukturi u posljednja dva popisa stanovništva, 1991. godine i 2001. godine.
Izradio:
21 Program ukupnog razvoja - Analiza situacije - Grad Omiš
Tablica 6. Stanovništvo Grada Omiša prema naseljima i dobi
Starost u godinama (popis 2001.) Ukupno Ukupno Ukupno stanovnika stanovnika stanovnika prema prvim Naselje 60 i više godina prema popisu prema popisu 0 19 20 39 40 59 razultatima 1991.godine 2001.godine te nepoznato popisa 2011.godine Blatona 760 573 148 125 114 186 466 Cetini Borak 135 145 44 41 37 23 155 Čelina 116 182 38 52 59 33 219 Čišla 268 290 85 70 77 58 305 Donji Dolac 492 408 107 91 93 117 362 Dubrava 317 301 89 93 63 56 298 Gata 628 596 153 157 156 130 557 Gornji Dolac 196 156 46 37 37 36 119 Kostanje 775 658 180 172 144 162 602 Kučiće 944 697 237 168 156 136 596 Lokva 283 392 95 101 116 80 402 Rogoznica Marušići 107 203 47 46 73 37 142 Mimice 236 250 44 54 74 78 216 Naklice 187 224 79 47 54 44 237 Nova Sela 471 286 36 76 77 97 219 Omiš 6.079 6.565 1.763 1.888 1.751 1.163 6.387 Ostrvica 215 210 57 55 56 42 197 Pisak 116 208 37 41 62 68 184 Podašpilje 13 6 0 1 0 5 20 Podgrađe 332 312 74 93 59 86 277 Putišići 69 56 15 15 14 12 47 Seoca 173 158 42 49 25 42 145 Slime 361 304 78 72 65 89 265 Smolonje 105 68 7 21 17 23 78 Srijane 325 263 50 72 55 86 275 Stanići 307 502 155 147 129 71 531 Svinišće 180 126 21 29 30 46 94 Trnbusi 277 189 32 50 35 72 161 Tugare 771 781 234 221 184 142 891 Zakučac 159 153 49 32 49 23 148 Zvečanje 233 210 44 48 52 66 195 Ukupno: 15.630 15.472 4.086 4.164 3.913 3.309 14.872 * Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 1991. i 2001. godine
*Ukupnan broj kuljučuje i 82 naknadno popisana stanovnika
Prema podacima iz tablice vidljivo je da je u razdoblju od 1991. godine do 2001. godine došlo do depopulacije odnosno smanjenja ukupnog broja stanovnika na promatranom području za 1,01% ali ne u istoj mjeri kao na razini županije gdje je 1991. godine živjelo 474.019 stanovnika i smanjenje iznosi 2,18 %. Isti trend nastavio se i u sljedećem razdoblju, pa je tako
Izradio:
22 Program ukupnog razvoja - Analiza situacije - Grad Omiš broj stanovnika prema prvim rezultatima popisa 2011. godine smanjen za 3,88% i iznosi 14.872 stanovnika.
Navedeni pokazatelji govore i o koncentraciji stanovništva u okvirima središnjeg naselja, Omiša, koje ujedno predstavlja i administrativno središte jedinice lokalne samouprave s najvećim brojem urbanih funkcija i gospodarskih subjekata.
U sljedećoj tablici dan je prikaz broja stanovništva starog 15 i više godina prema završenoj školi i obrazovnim područjima.
Tablica 7. Stanovništvo staro 15 i više godina prema završenoj školi i obrazovnim područjima na području Splitsko-dalmatinske županije i Grada Omiša
Splitsko Podjela prema vrstama obrazovanja dalmatinska Grad Omiš županija
Bez škole 13.302 316
1 3 razreda 18.466 504
4 7 razreda 28.716 1.464
Osnovna škola 67.137 2.879
Škole za zanimanja u trajanju od 1 3 godine i 112.738 3.640 škole za KV i VKV radnike
Škole za zanimanja u Srednja 64.446 1.927 škola trajanju od 4 i više godina
Gimnazija 19.771 556
Svega 196.955 6.123
Viša škola, I°. i VI° fakulteta i stručni studij 18.992 503
Fakulteti, umjetničke akademije i sveučilišni 30.242 632 studij
Magisterij 1.147 16
Doktorat 639 9
Nepoznato 2.495 93
Ukupno: 378.091 12.539
Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2001. godine
Prema podacima iz prethodne tablice, 2001. godine na području Grada Omiša živjelo je 12.539 stanovnika starih 15 i više godina što čini 3,32% stanovnika starijih od 15 godina na razini Splitsko – dalmatinske županije. Od ukupnog broja stanovništva najveći je broj sa završenom srednjom školom (48,83%) s udjelom od 3,18% u ukupnom stanovništvu županije od čega najviše osoba ima završenu srednju školu za zanimanja u trajanju od 1-3
Izradio:
23 Program ukupnog razvoja - Analiza situacije - Grad Omiš godine i školu za KV i VKV radnike. Magisterij ima 16 osoba, doktorat 9 osoba, a za 93 osobe podaci nisu poznati.
Kako bi se dobila što šira slika o položaju Grada Omiša u odnosu na Splitsko – dalmatinsku županiju i Republiku Hrvatsku u sljedećoj tablici dan je usporedan prikaz osnovnih demografskih pokazatelja (gustoća naseljenosti, prosječna starost, koeficijent starosti, koeficijent mladosti, indeks starenja, radni kontingent i aktivno stanovništvo).
Tablica 8. Usporedni pregled demografskih pokazatelja na razini Države, Županije i Grada Omiša
Splitsko Republika Grad Opis dalmatinska Hrvatska Omiš županija
km² 56.542 4.523,64 266,2 Površina % u odnosu na RH 100% 8% 0,47%
broj 4.437.460 463.676 15.472 Stanovništvo % u odnosu na RH 100% 10,45% 0.35%
Gustoća naseljenosti br.stanovn./km² 78,5 103 58
Prosječna starost broj godina 39,3 38,1 38,2
žene (15 59godina), Radni kontingent 2.828.632 296.386 9.617 muškarci (15 64 godina)
% ukupnom broju stanovnika 44% 41,86% 40,30% Aktivno stanovništvo broj 1.952.619 194.082 6.235
udio starijih od 60 godina u Koeficijent starosti 21.6 19,9 21 ukupnom stanovništvu
udio mlađih od 19 godina u Koeficijent mladosti 23.73 25,45 26,4 ukupnom stanovništvu
Koeficijent starosti/ Indeks starenja 90.70 77,8 79 koeficijent mladosti
Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2001. godine
Iz prethodno navedene tablice može se zaključiti da je prosječna gustoća naseljenosti Grada Omiša znatno manja od razine Republike Hrvatske i gotovo duplo manja od županijske razine.
Prosječna starost je gotovo identična kao i na razini Splitsko-dalmatinske županije i Republike Hrvatske.
Indeks starenja na području Grada Omiša iznosi 79 čime je dvostruko premašena granična vrijednost od 40% koja ukazuje da riječ o starom stanovništvu.
Izradio:
24 Program ukupnog razvoja - Analiza situacije - Grad Omiš
Još jedna bitna kategorija za prikaz demografske slike na promatranom području je i broj nezaposlenih. Sljedeća tablica prikazuje kretanje broja nezaposlenih na razini Grada Omiša, Splitsko-dalmatinske županije i Republike Hrvatske.
Tablica 9. Kretanje broja nezaposlenih na razini Države, Županije i Grada Omiša
Broj nezaposlenih Područje 2008. 2009. 2010. Republika Hrvatska 240.455 291.545 319.845
Splitsko dalmatinska županija 31.750 36.760 40.777
Grad Omiš 1.242 1.464 1.518 Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje
Iz prethodne tablice može se zaključiti da je došlo do povećanja broja nezaposlenih u 2010. godini. Porast broj nezaposlenih zabilježen je i na razini Splitsko-dalmatinske županije, ali i na razini Republike Hrvatske. Zapošljavanje stanovnika osnovna je pretpostavka kvalitete života svake jedinice lokalne samouprave pa tako i Grada Omiša. Rješavanje problema nezaposlenosti stoga treba biti među prioritetima.
2.4. Gospodarska obilježja
Na području Grada Omiša registrirano je:
• 150 trgovačkih društava,
• 132 udruge,
• 541 obrt,
• 4 poljoprivredne zadruge,
• 593 obiteljska poljoprivredna gospodarstva i
• 16 poljoprivrednih gospodarstava. 4
Razvoj gospodarstva ključan je za razvoj i napredak svake zajednice, a gospodarski razvoj Grada Omiša usmjeren je na turizam, trgovinu, prerađivačku industriju i građevinarstvo. U 2009. godini iz gradskog proračuna izdvojeno je 1.580.000,00 kn za poticanje razvoja gospodarstva, a sredstva su namijenjena za sljedeće:
Tablica 10. Izdvajanja iz proračuna Grada Omiša za gospodarstvo u 2009. godini
Izdvajanja iz proračuna Iznos
Fond za financiranje razvitka poljoprivrede i agroturizma 100.000,00
Izradio:
25 Program ukupnog razvoja - Analiza situacije - Grad Omiš
Financiranje programa "Poduzetnik 2" 100.000,00
Fond za razvitak seoskog prostora Splitsko dalmatinske 100.000,00 županije
Bespovratne potpore poduzetnicima 100.000,00
Bespovratne potpore poljoprivrednicima i subvencije 80.000,00 premija u poljoprivredi
Projekt ukupnog razvoja 200.000,00
Sufinanciranje javnog prijevoza 900.000,00
Ukupno: 1.580.000,00
Izvor: Proračun u malom za 2009.godinu, Grad Omiš
Izradio:
26 Program ukupnog razvoja - Analiza situacije - Grad Omiš
3. DETALJNA ANALIZA
3.1. Opće i javne usluge
U analizi se iznose podaci o strukturi administracije, izrađenim strateškim i prostorno planskim dokumentima, financiranju lokalne samouprave te upravljanju imovinom. Analizira se servis građana i kreiranje interesnih partnerstava.
3.1.1. Struktura administracije
Zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN br. 86/06.), ispravak Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN 125/06 i NN 16/07) i Odluka Ustavnog suda (NN 95/08 i ispravak NN 46/10) uređuju područno ustrojstvo Republike Hrvatske. Temeljem tog Zakona formirano je 20 županija, 127 gradova 429 općina i Grad Zagreb, kao posebna teritorijalna i upravna jedinica, kojoj se ustrojstvo uređuje Zakonom o Gradu Zagrebu (NN 62/01, 125/08).
Uz navedeni Zakon te Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, propisi i doneseni razvojni dokumenti na razini Grada reguliraju funkcioniranje Grada i razvojnih aktivnosti.
Cjelokupna državna administracija Republike Hrvatske pod koordinacijom je Vlade Republike Hrvatske putem 16 ministarstava, i to:
1. Ministarstvo kulture, 2. Ministarstvo financija, 3. Ministarstvo turizma, 4. Ministarstvo uprave, 5. Ministarstvo obrane, 6. Ministarstvo pravosuđa, 7. Ministarstvo unutarnjih poslova, 8. Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija, 9. Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, 10. Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, 11. Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, 12. Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, 13. Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, 14. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, 15. Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti i 16. Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva.
Izradio:
27 Program ukupnog razvoja - Analiza situacije - Grad Omiš
Na temelju Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i državnih upravnih organizacija (NN 199/03, 30/04, 136/04) i Zakona o ustrojstvu i djelokrugu središnjih tijela državne uprave (NN 22/05, 44/06, 5/08, 27/08) struktura državne administracije u Republici Hrvatskoj uključuje sljedeće: Središnje državne urede: • Središnji državni ured za e-Hrvatsku, • Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU. Državne upravne organizacije: • Državna geodetska uprava, • Državni hidrometeorološki zavod, • Državni zavod za intelektualno vlasništvo, • Državni zavod za mjeriteljstvo, • Državni zavod za statistiku, • Državni inspektorat, • Državni zavod za zaštitu od zračenja, • Državna uprava za zaštitu i spašavanje i • Državna uprava za nuklearnu sigurnost. Prethodno navedene državne upravne organizacije osnivaju vlastite područne urede i/ili ispostave ukoliko se ukaže potreba. Zajedničke funkcije koje imaju područni ured i/ili ispostave da provode Zakon, donose provedbene propise, obavljaju upravni i inspekcijski nadzor te provode druge uprave i stručne poslove.
Sjedište Ureda državne uprave u Splitsko-dalmatinskoj županiji je u Splitu na adresi Vukovarska 1. Ured državne uprave Split ima ispostavu u Gradu Omišu na adresi Trg kralja Tomislava 5.
Prema Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN 33/01, 129/05, 109/07, 125/08) Županija u svom samoupravnom djelokrugu obavlja poslove od područnoga (regionalnog) značaja, a osobito poslove koji se odnose na:
• Obrazovanje, • Zdravstvo, • Prostorno i urbanističko planiranje, • Gospodarski razvoj, • Promet i prometnu infrastrukturu, • Održavanje javnih cesta, • Planiranje i razvoj mreže obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i kulturnih ustanova,
Izradio:
28 Program ukupnog razvoja - Analiza situacije - Grad Omiš
• Izdavanje građevinskih i lokacijskih dozvola, drugih akata vezanih uz gradnju te provedbu dokumenata prostornog uređenja za područje županije izvan područja velikoga grada, te • Ostale poslove sukladno posebnim zakonima.
Posebnim zakonima kojima se uređuju pojedine djelatnosti odredit će se poslovi čije je obavljanje Županija dužna organizirati, te poslovi koje Županija može obavljati.
Na temelju članka 20. Zakona o područjima županija, gradova i općina u RH (NN 86/06, 125/06, 16/07), Splitsko – dalmatinska županija u svom sastavu ima 16 gradova, 39 općina, te 368 naselja.
Županijska tijela
• Županijska skupština - predstavničko tijelo županije. Županijsku skupštinu Splitsko - dalmatinske županije trenutno čini 51 vijećnik izabran na neposrednim izborima. Županijska skupština ima predsjednika i dva potpredsjednika. Predsjednika i potpredsjednike županijske skupštine imenuje i razrješava županijska skupština na vrijeme od 4 godine na prijedlog najmanje 10 vijećnika.
• Župan - je izvršno tijelo Županije i ima dva zamjenika. Župan se bira na neposrednim izborima, kao i zamjenici župana, a mandat im traje 4 godine.
• Upravna tijela - za obavljanje upravnih i stručnih poslova iz samoupravnog djelokruga Županije osnivaju se upravni odjeli, zavodi i službe. Upravnim odjelima upravljaju pročelnici, zavodom ravnatelji, službom koja se ustrojava za rad Vijeća tajnik, a službom koja se ustrojava za rad Županijske skupštine tajnik Županijske skupštine.
Splitsko – dalmatinska županija u svom sastavu ima sljedeća upravna tijela:
• Upravni odjel za proračun i financije, • Upravni odjel za pomorstvo i turizam, • Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb, • Upravni odjel za prosvjetu, kulturu i šport, • Upravni odjel za graditeljstvo, komunalne poslove, infrastrukturu i zaštitu okoliša, • Upravni odjel za prostorno uređenje, • Upravni odjel za gospodarstvo, razvoj i EU integracije, • Tajništvo Županije, • Služba za javnu nabavu i • Služba za unutarnju reviziju.
Izradio:
29 Program ukupnog razvoja - Analiza situacije - Grad Omiš
Osnovna zadaća prethodno navedenih upravnih tijela je da usko surađuju s Gradskim i Općinskim upravama, te formiranjem zajedničkih osnova omoguće kvalitetnu podršku za odlučivanje Županu i Skupštini Županije.
U Republici Hrvatskoj postoji niz zakona koji reguliraju područje lokalne i regionalne samouprave, a to su sljedeći:
• Ustav Republike Hrvatske (NN 56/90, 135/97, 8/98-pročišćeni tekst, 113/00, 124/00- pročišćeni tekst, 28/01, 41/01-pročišćeni tekst, 55/01-ispravak, 76/10 i 85/10 – pročišćeni tekst), • Europska povelja o lokalnoj samoupravi - Zakon o potvrđivanju europske povelje o lokalnoj samoupravi (NN Međunarodni ugovori 14/97 i 4/08), • Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN 33/01, 60/01 - vjerodostojno tumačenje; 129/05, 109/07, 125/08 i 36/09), • Zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN 86/06, 125/06-ispravak, 16/07-ispravak, 95/08 Odluka Ustavnog suda RH i 46/10-ispravak), • Zakon o Gradu Zagrebu (NN 62/01, 125/08 i 36/09), • Zakon o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (NN 33/01, 10/02, 155/02, 45/03, 43/04, 40/05, 44/05 – pročišćeni tekst i 109/07) i • Zakon o izborima općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba (NN 109/07 i 125/08).
Statutom Grada Omiša kao temeljnim dokumentom, određuju se:
• Opće odredbe, status, područje i granice, • Obilježja, grb, zastava i svečana pjesma, • Javna priznanja, • Suradnja s drugim jedinicama lokalne i regionalne samouprave, • Samoupravni djelokrug, • Neposredno sudjelovanje građana u odlučivanju, • Tijela Grada Omiša, • Upravna tijela, • Javne službe, • Mjesna samouprava, • Imovina i financiranje Grada, • Akti Grada, • Javnost rada i • Prijelazne i završne odredbe.
Izradio:
30 Program ukupnog razvoja - Analiza situacije - Grad Omiš
Temeljem članka 14. Statuta Grada Omiša, Grad Omiš u samoupravnom djelokrugu obavlja poslove lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju prava građana, a koji nisu Ustavom ili zakonom dodijeljeni državnim tijelima i to osobito poslove koji se odnose na:
• uređenje naselja i stanovanje, • prostorno i urbanističko planiranje, • komunalno gospodarstvo, • brigu o djeci, • socijalnu skrb, • primarnu zdravstvenu zaštitu, • odgoj i osnovno obrazovanje, • kulturu, tjelesnu kulturu i šport, • zaštitu potrošača, • zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša, • protupožarnu zaštitu i civilnu zaštitu, • promet na svom području i • ostale poslove sukladno posebnim zakonima.
Ovlasti i obveze koje proizlaze iz samoupravnog djelokruga Grada Omiša podijeljene su između gradskog vijeća, gradonačelnika i upravnih tijela.
3.1.2. Izrađene strategije i planovi
Izrađene strategije i planovi na razini Splitsko-dalmatinske županije, koji se odnose na područje Grada Omiša su sljedeći:
• Županijska razvojna strategija Splitsko-dalmatinske županije 2011.-2013. • Strategija razvoja ruralnog turizma Splitsko-dalmatinske županije, 2009. • Plan razvoja kulturnog turizma Splitsko-dalmatinske županije, 2009. • Master plan turizma Splitsko-dalmatinske županije, 2007. • Regionalni operativni plan Splitsko-dalmatinske županije, 2006.
Na razini Grada Omiša:
• Procjena ugroženosti od požara i tehničkih eksplozija, 2009. • Plan zaštite od požara i tehničkih eksplozija, 2009. • Procjena ugroženosti civilnog stanovništva i materijalnih dobara, 2003.
Izradio:
31 Program ukupnog razvoja - Analiza situacije - Grad Omiš
3.1.3. Financiranje lokalne samouprave
Proračun je temeljni financijski do kument u kojem su iskazani svi planirani godišnji prihodi i primici, te svi izdaci i rashodi Grada koje odobrava Gradsko vijeće. Proračun se odnosi na fiskalnu godinu i važi za godinu u kojoj je donesen. Transparentnost proračuna može se objasniti kao potp uno i pravodobno objavljivanje svih relevantnih fiskalnih informacija na sustavan način.
Indeks financijskih obilježja Grada Omiša iznosi 77,61. Indeks razvijenosti Grad Omiš svrstava u III. skupinu jedinica lokalne samouprave čija je vrijednost indeksa ra zvijenosti između 75% i 100% prosjeka Republike Hrvatske.
Proračun Grada Omiša za 2010. godinu iznosi 118.873.000,00 kn. Sljedeći graf donosi prikaz kretanja ukupnih prihoda i primitaka, te rashoda i izdataka Grada Omiša u posljednjih 8 godina te plan za 2 010. godinu.
Graf 1. Pregled ukupnih prihoda i primitaka, te rashoda i izdataka Grada Omiša
Izvor: Ministarstvo financija, Državna riznica, Sektor za pripremu proračuna, Odjel za financiranje jedinica lokalne i područ ne (regionalne) samouprave, studeni 2010.godine, obrada MICRO projekt d.o.o.
Statutom Grada Omiša donesenim 14. srpnja 2009. godine Grad Omiš definira svoje prihode: 14 1. gradski porezi, prirez, naknade, doprinosi i pristojbe, 2. prihodi od stvari i imovinskih prava u vlasništvu Grada, 3. prihodi od trgovačkih društava i drugih pravnih osoba u vlasništvu Grada odnosno onih u kojima Grad ima udjel ili dionice, 4. prihodi od naknade za koncesiju koju daje Gradsko vijeće, 5. novčane kazne i oduzeta imovinska korist za prekršaje koje Gradsko vijeće samo propiše u skladu sa zakonom,
14 Statut Grada Omiša Izradio:
32 Program ukupnog razvoja - Analiza situacije - Grad Omiš
6. udio u zajedničkim porezima s Republikom Hrvatskom, 7. sredstva pomoći i dotacija Republike Hrvatske u državnom proračunu i 8. drugi prihodi određeni zakonom.
Kretanje ukupnih prihoda i primitaka prikazano je sljedećim grafom.
Graf 2. Kretanje ukupnih prihoda i primitaka Grada Omiša u razdoblju od 2002. -2010. godine
Izvor: Ministarstvo financija, Državna riznica, Sektor za pripremu proračuna, Odjel za financiranje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, studeni 2010.godine, obrada MICRO projekt d.o.o.
Iz grafa možemo uočiti da visina ukupnih prihoda i primitaka varira iz godine u godinu, dok se u posljednjoj godini (2010.godina) bilježi značajni porast , do kojeg je došlo zbog promjene u stavci prihodi od prodaje nefinancij ske imovine, odnosno prodaje dvorane.
Kretanje prihoda i primitaka u posljednje tri, te u tekućoj godini prikazan je sljedećom tablicom.
Izradio:
33 Program ukupnog razvoja - Analiza situacije - Grad Omiš
Tablica 11. Ostvareni prihodi i primici Proračuna Grada Omiša za razdoblje od 2007.-2009. godine te Plan proračuna za 2010. godinu
Ostvarenje Index Ostvarenje Index Ostvarenje Index Index Kto. Opis stavke Plan 2010 2007 2007/06 2008 2008/07 2009 2009/08 2010/09
A. RAČUN PRIHODA I RASHODA
6 Prihodi od poslovanja 34.515.166,00 116,43 42.327.254,00 122,63 41.413.984,00 97,84 58.373.000,00 140,95
7 Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 2.977.310,00 16,35 14.329.607,00 481,29 1.059.173,00 7,39 60.500.000,00 5.712,00
3 Rashodi od poslovanja 42.202.608,00 114,19 49.663.217,00 117,68 43.927.655,00 88,45 56.656.529,00 128,98
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 5.022.019,00 107,76 9.797.853,00 195,10 3.769.988,00 38,48 58.690.074,00 1.556,77
Σ Ukupan višak prihoda (6+7 3 4) 0,00 0,00 0,00 0,00 3.526.397,00
Σ Ukupan manjak prihoda (6+7 3 4) 9.732.151,00 2.804.209,00 28,81 5.224.486,00 186,31 0,00 0,00
B. RAČUN ZADUŽIVANJA/FINANCIRANJA
8 Primici od financijske imovine i zaduživanja 2.232.679,00 0,00 0,00 0,00 0,00
5 Izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova 250.105,00 7,40 0,00 0,00 0,00 150.000,00
Σ Višak primitaka od financijske imovine i obveza (8 5) 1.982.574,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Manjak primitaka od financijske imovine i obveza (5 Σ 0,00 0,00 0,00 0,00 150.000,00 8) C. UKUPNO PRIHODI I PRIMICI (6+7+8) 39.725.155,00 83,01 56.656.861,00 142,62 42.473.157,00 74,97 118.873.000,00 279,88
D. UKUPNO RASHODI I IZDACI (3+4+5) 47.474.732,00 105,50 59.461.070,00 125,25 47.697.643,00 80,22 115.496.603,00 242,14
E. VIŠAK PRIHODA I PRIMITAKA (C D) 0,00 0,00 0,00 0,00 3.376.397,00
F. MANJAKPRIHODA I PRIMITAKA (D C) 7.749.577,00 2.804.209,00 36,19 5.224.486,00 186,31 0,00 0,00
G. MANJAK PRIHODA I PRIMITAKA PRENESENI 0,00 0,00 5.402.087,00 8.206.295,00 151,91 0,00 0 ,00
Izvor : Ministarstvo financija RH, Državna riznica, Sektor za pripremu proračuna/ Odjel za financiranje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, studeni 2010. godine
Izradio:
34 Program ukupnog razvoja - Analiza situacije - Grad Omiš
Iz prethodne tablice je vidljivo da:
• prihodi poslovanja variraju ali uzevši u obzir cijeli promatrani period (od 2007.-2010. godine) u prosjeku imaju tendenciju rasta i to prosječnom godišnjom stopom rasta od 19,46%, dok u ukupnim prihodima i primicima sudjeluju u prosjeku s 68,53%.
• jednaki trend imaju i prihodi od poreza uz prosječnu godišnju stopu rasta od 12,3%, dok u prihodima poslovanja u promatranom razdoblju u prosjeku sudjeluju s 49,32%. Unutar ove stavke prihoda najviše su zastupljeni prihodi od poreza i prireza na dohodak, koji u prosjeku čine 36,36% ove stavke prihoda.
• pomoći od subjekata unutar opće države variraju, te imaju tendenciju rasta od prosječno 111,63% i u prosjeku čine 10,13% prihoda od poslovanja.
• prihodi od imovine prikazuju prosječan rast u promatranom razdoblju koji iznosi 25,26%. U sladu s tim oni variraju u promatranom periodu, međutim u prosjeku sudjeluju u prihodima poslovanja s 10,33%. Prihod od financijske imovine bilježi najznačajniji rast.
• prihodi od administrativnih pristojbi i po posebnim propisima sudjeluju u prihodima od poslovanja s udjelom od 24,13%.
• ostali prihodi u prihodima poslovanja u promatranom razdoblju sudjeluju sa 6,1%.
Kretanje prethodno navedenih vrijednosti prikazano je sljedećim grafom:
Graf 3. Kretanje prihoda Grada Omiša u razdoblju od 2007.-2010. godine
70000000 prihod od poslovanja
60000000 prihodi od poreza
50000000
prihodi od administrativnih 40000000 pristojbi i po posebnim propisima 30000000 ostali prihodi od poslovanja
20000000 prihodi od subjekata unutar opće države 10000000 prihodi od imovine 0 2007. 2008. 2009. 2010.
Izvor: Ministarstvo financija, Državna riznica, Sektor za pripremu proračuna, Odjel za financiranje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, studeni 2010. godine, obrada MICRO projekt d.o.o.
Izradio:
35 Program ukupnog razvoja - Analiza situacije - Grad Omiš
U nastavku će biti prikazani ostvareni rashodi i izdaci Proračuna Grada Omiša za razdoblje od 2007.- 2009. godine, te planirani rashodi i izdaci proračuna za 2010. godinu.
Prema funkcionalnoj klasifikaciji javnih izdataka općina, gradova i županija, postoji 12 skupina izdataka koji se financiraju iz proračuna lokalnih jedinica. To su: 1. Opće javne (administrativne) usluge, 2. Javni red i sigurnosni poslovi, 3. Obrazovanje (predškolski odgoj, osnovno i srednje obrazovanje), 4. Zdravstvo, 5. Socijalna sigurnost i skrb, 6. Stambeno-komunalna djelatnost, 7. Rekreacija (šport), kulturna, vjerska i ostale djelatnosti, 8. Poljoprivreda, šumarstvo, lov i ribolov, 9. Rudarstvo, industrija i graditeljstvo, 10. Prijevoz i komunikacije, 11. Drugi ekonomski poslovi i usluge i 12. Izdaci koji nisu svrstani prema glavnim skupinama (kamate, transakcije u vezi s javnim dugom, troškovi izdavanja vrijednosnih papira).
Izradio:
36 Program ukupnog razvoja - Analiza situacije - Grad Omiš
Tablica 12. Ostvareni rashodi i izdatci Proračuna Grada Omiša za razdoblje od 2007.- 2009. te Plan proračuna za 2010. godinu
Ostvarenje Index Ostvarenje Index Ostvarenje Index Plan Index Kto. Opis stavke 2007 2007/06 2008 2008/07 2009 2009/08 2010 2010/09
3 RASHODI POSLOVANJA 42.202.608,00 114,19 49.663.217,00 117,68 43.927.655,00 88,45 56.656.529,00 128,98
31 Rashodi za zaposlene 9.907.749,00 111,74 10.430. 902,00 105,28 10.429.172,00 99,98 13.558.417,00 130,00
32 Materijalni rashodi 20.781.251,00 129,41 19.394.886,00 93,33 20.435.899,00 105,37 22.967.903,00 112,39
34 Financijski rashodi 479.266,00 191,60 286.321,00 59,74 234.737,00 81,98 373.000,00 158,90
35 Subvencije 768.000,00 100,00 704.000,00 91,67 832.000,00 118,18 1.275.000,00 153,25
36 Pomoći dane u inozemstvo i unutar opće države 0,00 0,00 200.000,00 0,00 0,00 550.000,00 Naknade građanima i kućanstvima na temelju 37 2.143.290,00 97,20 3.137.048,00 146,37 3.020.774,00 96,29 2.395.000,00 79,28 osiguranja i druge naknade 38 Ostali rashodi 8.123.052,00 93,26 15.510.060,00 190,94 8.975.073,00 57,87 15.537.209,00 173,12
4 RASHODI ZA NABAVU NEFINANCIJSKE IMOVINE 5.022.019,00 107,76 9.797.853,00 195,10 3.769.988,00 38,48 58.690.074,00 1.556,77
41 Rashodi za nabavu neproizvodne imovine 947.004,00 102,59 3.039.399,00 320,95 1.824.774,00 60,04 6.280.000,00 344,15
42 Rashodi za nabavu proizvodne dugotrajne imovine 2.650.057,00 79,41 5.730.576,00 216,24 1.345.835,00 23,49 49.927.074,00 3.709,75
45 Rashodi za dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini 1.424.958,00 356,24 1.027.878,00 72,13 599.379,00 58,31 2.483.000,00 414,26 IZDACI ZA FINANCIJSKU IMOVINU I OTPLATE 5 250.105,00 7,40 0,00 0,00 0,00 150.000,00 ZAJMOVA Σ UKUPNI RASHODI 47.224.627,00 113,47 59.461.070,00 125,91 47.697.643,00 80,22 115.346.603,00 241,83
Izvor: Ministarstvo financija RH, Državna riznica, Sektor za pripremu proračuna/ Odjel za financiranje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave 2009. godine
Izradio:
37 Program ukupnog razvoja - Analiza situacije - Grad Omiš
Iz prethodne tablice je vidljivo da:
• rashodi poslovanja u promatranom razdoblju iznose prosječno 48.112.502,00 kn.
• rashodi poslovanja imaju tendenciju rasta u promatranom periodu od 2007. -2010. godine i to prosječnom godišnjom stopom rasta od 12,35% , dok u ukupnim rashodima i izdacima sudjeluju u prosjeku s 71,25% . Plan proračuna za 2010. godinu predviđa nastavak rast a rashoda poslovanja. • rashodi za zaposlene u ukupnim rashodima poslovanja u promatranom periodu od 2007.-2010. godine sudjeluju u prosjeku s 23,03% i variraju kroz godine, pokazujući tendenciju laganog rasta. • materijalni rashodi poslovanja u promatranom p eriodu od 2007.-2010. godine imaju prosječnu godišnju stopu rasta od 43,43%. • financijski rashodi iznose svega 0,7%. • rashodi za nabavu nefinancijske imovine imaju tendenciju rasta u periodu od 2007. do 2009. g odine, i to u prosjeku 13,78% dok je index 2010./2009. iznosi 1556,8 (rast od 1456,8% u odnosu na prethodnu godinu). U ukupnim rashodima i izdacima navedeni rashodi u prosjeku sudjeluju s 28,61% . Unutar ove kategorije rashoda najveći su rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine (građevinski objekti). Obzirom da jedinice lokalne samouprave znatan dio svojih prihoda baziraju na potpori županijskog proračuna, u nastavku će biti prikazane „per capita“ 15 primljene pomoći iz Proračuna Splitsko-dalmatinske županije u razdoblju od 2004. - 2010. godin e.
Graf 4. Pomoći Gradu Omišu iz proračuna Splitsko-dalmatinske županije za razdoblje 2004. -2010. godine, "per capita"
Izvor: Ministarstvo financija, Državna riznica, Sektor za pripremu proračuna, Odjel za financiranje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, studeni 2010. godine, obrada MICRO projekt d.o.o.
Cilj analize je bio pokazati veličinu spomenutih primljenih pomoći iz županijskog proračuna te ukazati na njihovu varijabilnost kroz godine. Primljene pomoći sas tojale su se od tekućih i kapitalnih pomoći. R ezultat izračuna prosječne godišnje primljene „per capita“ pomoći
15 Per capita primljene pomoći su pomoći primljene po glavi stanovnika Grada Omiša Izradio:
38 Program ukupnog razvoja - Analiza situacije - Grad Omiš
Grada Omiša iz županijskog proračuna u gore navedenom razdoblju iznosi 202,90 kn/ stanovniku. Graf pokazuje velike varijacije iznosa primljenih tekućih „per capita“ pomoći iako bi ovi iznosi iz godine u godinu trebali biti sve veći ili bar konstantni.
3.1.4. Upravljanje imovinom
Statut Grada Omiša člankom 75. definira imovinu: Sve pokretne i nepokretne stvari te imovinska prava koja pripadaju Gradu Omišu čine imovinu Grada. Prema članku 39. Statuta Grada Omiša i drugim zakonima, Gradonačelnik upravlja nekretninama, pokretninama i imovinskim pravima u vlasništvu Grada. Gradonačelnik odlučuje o stjecanju i otuđenju pokretnina i nekretnina Grada Omiša čija pojedinačna vrijednost ne prelazi 0,5% iznosa prihoda bez primitaka ostvarenih u godini u kojoj se odlučuje o stjecanju i otuđivanju pokretnina i nekretnina, a najviše do 1.000.000 kuna, ako je stjecanje i otuđivanje planirano u proračunu i provedeno u skladu sa zakonskim propisima.
3.1.5. Servis građana
Komunikacija Grada Omiša s njegovim građanima odvija se putem Web stranice i Službenog glasnika Grada Omiša. Proračun Grada dostupan je građanima ali i svim ostalima zainteresiranima na službenim web stranicama. Proračun u malom objavljen je posljednji put za 2009. godinu. Sjednice Gradskog vijeća dostupne su javnosti, a njihov tijek i sadržaj dostupan je medijima. Stranke se u gradskoj upravi primaju svakodnevno cijelo uredovno vrijeme, a gradonačelnik jedan stalni dan u tjednu bez najave dok druge dane po dogovoru.
3.1.6. Kreiranje interesnih partnerstva
Najpoznatiji oblik interesnog partnerstva je javno-privatno partnerstvo koje označava suradnju javnog i privatnog sektora, no takav oblik suradnje na području Grada Omiša još nije primijenjen. Suradnja Grada sa zainteresiranim subjektima odvija se putem izdavanja koncesija. Grad Omiš uspostavio je suradnju s Općinom Bol, te sljedećim gradovima; Nepomuk i Havirov (Češka), Zagorje ob Savi (Slovenija), San Felice del Molise (Italija). Suradnja s navedenim gradovima je kulturnog karaktera.
3.2. Obrana
Grad Omiš raspolaže s dva objekta koji su se nekada koristili u vojne svrhe. To su Dovanj- Kuk i Farma Ostrvica. Njihovo ponovno vraćanje u upotrebu bilo bi moguće putem novih djelatnosti i to turizma i prehrambene industrije, odnosno poljoprivrede. U prostornom planu predviđena je turistička zona na prostoru ranijeg vojnog objekta Kuk.
Nadzor nad unutarnjim i teritorijalnim morem vrši Lučka kapetanija Split ispostava u Omišu. Lučkim dobrom skrbi Lučka uprava Split i ovlašteni povjerenik Peovica d.o.o. Omiš.
Izradio:
39 Program ukupnog razvoja - Analiza situacije - Grad Omiš
3.3. Javni red i sigurnost
Poglavlje obrađuje javni red i sigurnost, te resurse kojima raspolažu policija, sudovi i vatrogastvo.
3.3.1. Policija
Policijska postaja Omiš pripada policijskoj upravi Splitsko – dalmatinske županije. Obuhvaća područje veličine 215 km² na kojem živi 25.650 stanovnika. Obavlja razne djelatnosti iz policijskog djelokruga tj. temeljne, prometne, kriminalističke i upravne poslove za građane i pravne osobe. Dva kontakt policajca na usluzi su građanima.
3.3.2. Sudovi
U gradu Omišu nalaze se dvije sudske ustanove i to Stalna služba Općinskog suda Split i Stalna služba Prekršajnog suda Split.
3.3.3. Vatrogastvo
U Republici Hrvatskoj djeluje 60 profesionalnih javnih vatrogasnih postrojbi, od čega su 2 u Splitsko-dalmatinsko županiji, i to JVP Imotski i JVP Split.
Vatrogasna zajednica Grada Omiša objedinjuje tri dobrovoljna vatrogasna društva i to:
• DVD Omiš, • DVD Gata i • DVD Kučiće.
Omiško požarno područje obuhvaća Grad Omiš i općine Dugi Rat, Šestanovac i Zadvarje, a na cijelom navedenom području nema utemeljene javne vatrogasne postrojbe. Od izuzetne je važnosti što bolja opremljenost vatrogasaca i daljnje probijanje protupožarnih putova. Veliki prostor i zapuštenost poljoprivrednog zemljišta otežavaju pristup i usporavaju brzinu djelovanja a samim time i efikasnost u sprječavanju nastanka požara i gašenju. Za potrebe financiranja mjera zaštite od požara Grad Omiš iz svoga proračuna u tekućoj 2010. godini namjerava izdvojiti sljedeće iznose za:
Tablica 13. Izdvajanja iz proračuna Grada Omiša u 2010. godini za mjere zaštite od požara
Namjena Iznos (kn)
Operativni plan zaštite od požara za 14 sezonskih vatrogasaca putem DVD a Omiš, Gata i Kučiće i još 14 sezonski zaposlenih vatrogasaca putem državne uprave 306.000,00 za zaštitu i spašavanje za period od 1.lipnja do 30.rujna 2010.godine
Djelatnost vatrogasne zajednice i DVD a 2.030.000,00
Nabava nove osobne opreme VZ i DVD a 200.000,00
Izradio:
40 Program ukupnog razvoja - Analiza situacije - Grad Omiš
Civilna zaštita 100.000,00
Elementarne nepogode 30.000,00
Gorska služba spašavanja 50.000,00
Rrealizacija Programa video nadzora šumskog prostora 250.000,00 SDŽ
Pripravnost dodatnog tima Hitne pomoći 240.000,00
Ukupno: 3.206.000,00
Izvor: Plan operativne primjene programa aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za Republiku Hrvatsku u 2010.godini na području Grada Omiša.
3.4. Ekonomski poslovi
Ekonomski poslovi analiziraju ukupno gospodarstvo, promet, energetiku i komunikacije te istraživanje i razvoj u funkciji razvoja gospodarstva. Gospodarski rast i razvoj, uređena infrastruktura koja prati potrebe stanovništva i privrede temelji su za funkcioniranje cjelokupnog društva. Problem zaposlenosti, odnosno nezaposlenosti mladih i stanovništva srednje životne dobi (između 40 i 55 godina) pitanje je koje se pojavljuje u gotovo svim jedinicama lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj, a nije zaobišlo ni Grad Omiš. Pregled navedenih područja daje uvid u postojeće stanje ekonomskih poslova Grada Omiša.
3.4.1. Gospodarstvo
Veličina gospodarstva svrstava Republiku Hrvatsku u skupinu zemalja s malim gospodarstvom koje je otvoreno i uvelike povezano s drugim inozemnim tržištima. Prioriteti hrvatske gospodarske politike:
• Izgradnja stabilnog i snažnog tržišno orijentiranog gospodarstva, • Konkurentnost na svjetskom tržištu, • Jačanje makroekonomske stabilnosti, • Strukturne reforme s ciljem osiguranja stabilnog i održivog gospodarskog razvitka, povećanja proizvodnje i zaposlenosti.
Poseban naglasak stavlja se na stvaranje povoljnog poslovnog okruženja usklađenog s poslovnim okruženjem koje prevladava u Europskoj uniji, daljnji razvitak instituta tržišne ekonomije, poticanje privatnih ulaganja, promociju međunarodne konkurentnosti te poduzetničkih i tržišnih sloboda. 16
16 Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija Izradio:
41 Program ukupnog razvoja - Analiza situacije - Grad Omiš
3.4.1.1. Pregled ključnih gospodarskih sektora
Sektori koji najviše pridonose razvoju, odnosno ostvaruju najviše prihoda, upošljavaju veliki broj djelatnika i okupljaju veliki broj gospodarskih subjekata unutar iste djelatnosti nazivaju se ključnim gospodarskim sektorima. Na području Splitsko-dalmatinske županije ključni gospodarski sektori prikazani su sljedećom tablicom:
Tablica 14. Ključni gospodarski sektori u Splitsko-dalmatinskoj županiji
Djelatnost %
Trgovina na veliko i malo;popravak motornih 39,4 vozila i motocikala
Priređivačka industrija 24,4
Građevinarstvo 14
Prijevoz i skladištenje 5,2
Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i 3,6 usluživanja hrane
Ukupno 86,6
Izvor: HGK; Gospodarska kretanja Splitsko dalmatinske županije u 2010. godini
Kao što se iz tablice može vidjeti gotovo 40% udjela u ukupnom prihodu ostvaruje kategorija (G) trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala, slijedi (C) prerađivačka industrija i (F) građevinarstvo. 17 Navedenih pet djelatnosti ostvaruje 86,6% ukupnog prihoda Splitsko-dalmatinske županije u 2009. godini.
Na području Grada Omiša najzastupljenijim gospodarskim sektorima odnosno ključnim sektorima može se smatrati sljedeće:
• trgovina, • turizam i • prerađivačka industrija.
Značaj trgovine ogleda se u činjenici da trećina trgovačkih društava i više od četvrtine obrta registriranih na području Grada Omiša kao glavnu djelatnost navodi trgovinu. Maloprodajni trgovački lanac Studenac d.o.o. s 1.428 djelatnika vodeći je po broju zaposlenih i po ukupnom prihodu u ovoj gospodarskoj grani na području Grada Omiša.
Turizam je grana s najvećim utjecajem na lokalno gospodarstvo jer osim direktnih prihoda od noćenja potencijalno povećava prihode i mnogih drugih povezanih djelatnosti kao što su poljoprivreda, ribarstvo, trgovina, promet i dr. Turizam Grada Omiša u 2001. godini u odnosu na 2009. godinu ostvario je rast ukupnog broja noćenja od 5%. U 2009. godini ostvareno je ukupno 422.525 noćenja, dok je u 2010. godini ostvareno 443.569 noćenja.
17 Oznake G, C i F pripadaju statističkoj klasifikaciji ekonomskih djelatnosti u Europskoj Uniji. Izradio:
42 Program ukupnog razvoja - Analiza situacije - Grad Omiš
Prerađivačka industrija na području Grada Omiša ima dugu tradiciju. Najpoznatiji brend zasigurno je tvornica rublja Galeb d.d.. Osim s 372 zaposlena i tradicijom dugom 60 godina Galeb se može pohvaliti i izvozom koji iznosi 50% ukupne proizvodnje. Osim Galeba još su dva značajna subjekta prerađivačke industrije i to Prerada- Cetina d.o.o. i Omial Novi d.o.o..
3.4.1.2. Obrtništvo, trgovačka društva i zadruge
Na području Grada Omiša djeluje:
• 150 trgovačkih društava 18 , • 541 obrt 19 , • 132 udruge 20 • 4 poljoprivredne zadruge, 21 • 593 obiteljska poljoprivredna gospodarstva i 16 poljoprivrednih gospodarstava. 4
Obrtnici čije je sjedište na području Grada Omiša, registraciju obrta vrše upisom u Obrtni registar pri Službi za gospodarstvo UDU u Splitsko-dalmatinskoj županiji ispostava Omiš. Upisom obrta u Obrtni registar obrtnik je dužan početi s obavljanjem obrta u roku od godine dana od izdavanja obrtnice. Prema podacima Središnjeg obrtnog registra na području Splitsko-dalmatinske županije registrirano je 10.459 obrta od čega je na području Grada Omiša registrirano 523 obrta ili udio od 5% u ukupnom broju registriranih obrta.
Poduzetnici prilikom otvaranja poduzeća i registriranja dodatnih djelatnosti uvođenjem službe Hitro.hr vrlo brzo i jednostavno mogu otvoriti tvrtku. Trgovački sud nadležan za područje Splitsko-dalmatinske županije je Trgovački sud u Splitu. Na području Grada Omiša registrirano je 1,5% od ukupnog broja trgovačkih društava Splitsko-dalmatinske županije. Sljedećom tablicom dan je prikaz deset trgovačkih društava po ostvarenom ukupnom prihodu.
Tablica 15. Trgovačka društva na području Grada Omiša po ostvarenom prihodu (10 najvećih)
Trgovačko društvo Opis djelatnosti Trgovina na malo u nespecijaliziranim Studenac d.o.o. prodavaonicama pretežno hranom, pićima i duhanskim proizvodima
Hattrick d.o.o. Djelatnosti kockanja i klađenja Omial Novi d.o.o. Obrada i prevlačenje metala Galeb d.o.o. Proizvodnja rublja
18 BizNet
19 Središnji obrtni registar
20 Registar udruga
21 Grad Omiš, Upravni odjel za gospodarstvo i društvene djelatnosti
Izradio:
43 Program ukupnog razvoja - Analiza situacije - Grad Omiš
Posredovanje u trgovini građevinskim Grom d.o.o. drvom i građevinskim materijalom Oming d.o.o. Podizanje zgrada (visokogradnja) Skupljanje, pročišćavanje i distribucija Vodovod d.o.o. vode Ostala trgovina na malo hranom, Besvetije d.o.o. pićima i duhanskim proizvodima u specijaliziranim prodavaonicama Proizvodnja građevinske stolarije od Sistemi Royal d.o.o. metala Peovica d.o.o. Skupljanje i odvoz drugog smeća
Izvor: bizNet
Najveći prihod ostvario je subjekt čija je djelatnost trgovina, dok je među prvih deset najviše subjekata čija je djelatnost prerađivačka industrija.
Sljedeća tablica prikazuje strukturu djelatnosti trgovačkih društava na području Grada Omiša.
Tablica 16. Struktura djelatnosti trgovačkih društava na području Grada Omiša
Djelatnost Broj subjekata
Trgovina na veliko i malo;popravak motornih 42 vozila i motocikala
Prerađivačka industrija 23
Rudarstvo i vađenje kamena 2 opskrba el.energijom,plinom i vodom 1
Građevinarstvo 19
Hoteli i restorani 14
Prijevoz,skladištenje i veze 13
Poslovanje nekretninama,iznajmljivanje i 21 poslovne usluge
Obrazovanje 3
Zdravstvena zaštita i socijalna skrb 3
Ostale djelatnosti 7
Ukupno: 148
Izvor: bizNet
Od ukupno 148 trgovačkih društava najviše ih pripada djelatnosti trgovine s 42 subjekta, a zatim slijedi prerađivačka industrija s 23 subjekta.
Izradio:
44 Program ukupnog razvoja - Analiza situacije - Grad Omiš
Prema Zakonu o zadrugama „Zadruga je dobrovoljno udruženje zadrugara u kojem svaki član sudjeluje neposredno i koje zajedničkim poslovanjem po načelu uzajamne pomoći unapređuje i zaštićuje svoj gospodarski i drugi profesionalni interes, u cilju ostvarenja svoje osobne i zajedničke dobiti ili drugih interesa zadrugara u skladu sa zakonom i pravilima zadruge.“ Na području Grada Omiša registrirano je i 10 zadruga, od toga su 4 poljoprivredne zadruge.
3.4.1.3. Poljoprivreda
Poljoprivredu Splitsko-dalmatinske županije karakterizira heterogenost proizvodnih mogućnosti ali i stupnja razvoja. Bitna značajka je i usitnjenost posjeda koja predstavlja prepreku racionalnom korištenju zemljišta i postizanju velikih prinosa.
Splitsko-dalmatinska županija provodi Program kreditiranja razvitka poljoprivrede i agroturizma u 2010. godini.
Na području Grada Omiša nema poslovnih subjekata čija je primarna djelatnost poljoprivreda. Podaci Državnog zavoda za statistiku (Popis poljoprivrede 2003. godine) prikazuju stanje u poljoprivredi na području Grada Omiša.
Tablica 17. Poljoprivredna kućanstva prema ukupno raspoloživom zemljištu na području Splitsko- dalmatinske županije i Grada Omiša
Korišteno poljoprivredno zemljište Ukupno Broj parcela Ostalo Broj raspoloživa korištenog Područje zemljište kućanstava površina poljoprivrednog (ha) zemljišta dano zemljišta ukupno u uzeto u u korišteno vlasništvu zakup zakup
Splitsko dalmatinska 31.953 39.372,03 20.054,39 19.140,15 1.456,18 541,94 19.317,64 146.289 županija
Grad Omiš 1.480 991,64 404,78 403,52 1,26 _ 586,86 5.850
Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis poljoprivrede 2003. godine
Ukupno raspoloživa površina zemljišta na području Grada Omiša iznosi 991,64 ha ili 2,5% raspoloživog zemljišta Županije. Na navedenom području nalazi se ukupno 1.480 poljoprivrednih kućanstava ili 4,6% poljoprivrednih kućanstava Županije.
Izradio:
45 Program ukupnog razvoja - Analiza situacije - Grad Omiš
Tablica 18. Površine ukupno korištenog zemljišta prema iskorištenosti na području Splitsko- dalmatinske županije i Grada Omiša
Skupine poljoprivrednih kućanstava prema ukupno Splitsko dalmatinska Grad Omiš raspoloživom zemljištu županija
ukupno 20.054,39 404,78
oranice i vrtovi 4.898,18 155,27
povrtnjaci (na okućnici, korišteni 495,48 27,84 za vlastite potrebe)
livade 2.745,86 19,13
Korišteno poljoprivredno zemljište (ha) pašnjaci 5.258,12 32,35
ukupno 4.005,30 103,6 Voćnjaci od toga plantažni 527,05 16,04
ukupno 2.645,73 66,47 Vinogradi od toga plantažni 1.111,30 11,15
ukupno 19.317,64 586,86
Ostalo zemljište (ha) od toga neobrađeno 6.714,37 199,79
od toga šumsko 11.183,34 329,37
Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis poljoprivrede 2003.godine
Od ukupne površine korištenog poljoprivrednog zemljišta na području Grada Omiša najviše ga otpada na oranice i vrtove (155,27 ha) i voćnjake (103,6 ha), a svega 11,15 ha na plantažne vinograde.
U tablici koja slijedi dan je prikaz poljoprivrednih kućanstava koja su ostvarila prihod od prodaje na području Grada Omiša i Splitsko-dalmatinske županije.
Izradio:
46 Program ukupnog razvoja - Analiza situacije - Grad Omiš
Tablica 19. Kućanstva s ostvarenim prihodom od prodaje na području Splitsko-dalmatinske županije i Grada Omiša
Broj kućanstava koji je ostvario prihod od prodaje
industrijsko ovaca i Promatrano vina i rakije te g te cvijeća i goveda i koza te dopunskih područje voća i maslinova ulja svin perad aromatskog povrća ukrasnog kravljeg ovčjeg i djelatnosti grožđa i ostalih ja i i jaja i ljekovitog bilja mlijeka kozjeg i ostalog prerađevina bilja mlijeka
Splitsko dalmatinska 72 945 53 1.899 1.425 486 196 607 123 1.030 županija
Grad Omiš 6 51 5 119 15 1 1 3 1 40
Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis poljoprivrede 2003.godine
Iz tablice je vidljivo da je najveći broj poljoprivrednih kućanstava ostvario prihod od prodaje voća i grožđa, njih 119, a zatim od prodaje povrća, 51 kućanstvo.
3.4.1.4. Šumarstvo 22
Hrvatske šume d.o.o., UPŠ Split šumarija Split, na Omiškom području gospodari na površini od 16.999,55 ha. Površina od 16.999,55 ha objedinjena je u pet programa gospodarenja za slijedeće gospodarske jedinice: Šćadin, Omiška Dinara, Srednja Poljica, Mosor Mošnjica i Gornja Poljica. Na sveukupnu obraslu površinu otpada 12 253,21 ha, a razlika od 4 746,34 ha odnosi se na neobraslo proizvodno, neproizvodno i neplodno tlo. Struktura obraslih površina (visoke, niske - degradirane panjače, šikare i šibljaci). Od sveukupne obrasle površine zauzimaju površine navedene u tablici.
Tablica 20. Struktura obraslih površina na području Grada Omiša
Vrsta šume Površina
Gospodarske šume 11456,44
Šume posebne namjene 189,15
Zaštićene šume 443,82
Značajni krajobraz 163,81
Ukupna površina: 12253,22
Izvor: Upitnik za Hrvatske šume Split
22 Obrazac za Hrvatske šume Split Izradio:
47 Program ukupnog razvoja - Analiza situacije - Grad Omiš
U sastavu šuma na navedenom području prevladavaju gospodarske šume. Njihova struktura prikazana je sljedećim grafom:
Graf 5. Struktura gospodarskih šuma na području Grada Omiša
Izvor: Upitnik za Hrvatske šume Split, obrada MICRO projekt d.o.o.
Šikara prevladava na promatranom području i zauzima 76% sveukupne obrasle površine.
3.4.1.5. Turizam
Turizam kao djelatnost ima jednu od vodećih uloga u gospodarstvu Republike Hrvatske. Upravo se od turizma očekuje da bude n ositelj razvoja gospodarstva. Prema preliminarnim podacima HNB-a u prvoj polovini 2010. godine ostvareno je 1,79 milijardi eura deviznog prihoda od turizma, što je za 4,9% manje u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. 23
Slika 5. Grad Omiš
Izvor: //hr.wikipedia.org/wiki/Omiš
Geografski položaj pruža Gradu Omišu idealne uvjete za razvoj turizma. Smješten na ušću rijeke Cetine, podno Mosora, samo dvadesetak kilometara južno od županijskog središta Splita. Blizina srednjodalmatinskih otoka, spoj mora i planina te svega onoga što pružaju
23 hgk.biznet.hr/hgk/tekst.php?a=b&page=tekst&id=365 Izradio:
48 Program ukupnog razvoja - Analiza situacije - Grad Omiš pridonosi atraktivnosti destinacije. Gostima je tako na raspolaganju cijeli niz aktivnosti kojima svoj odmor mogu učiniti aktivnim i upotpunjenim. Svi oni željni avanture mogu birati između športskog ribolova, raftinga ili kajakinga, kanuinga, kanu safarija, trekinga, ronjenja, jedrenja na dasci, planinarenja, slobodnog penjanja, paraglidinga, vožnje biciklom ili brodom i mnogih drugih aktivnosti. Osim prirodnih znamenitosti Omiš ima i bogatu kulturnu i povijesnu baštinu koja se može razgledati u Gradskom muzeju. Gradske ulice, crkve i trgovi svjedoci su tih davnih vremena. Tvrđave Fortica i Mirabela koje su služile za obranu grada i kao sklonište njegovim stanovnicima i danas stražare nad ulazom u kanjon Cetine. Omiš je medijski najpoznatiji po Festivalu dalmatinskih klapa kao nositelju brenda dalmatinskog klapskog pjevanja.
Turizam na području Grada Omiša ima još puno prostora za napredovanje, prije svega u vidu seoskog turizma, obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i turističkih seljačkih gospodarstava kojima bi se mogli bolje iskoristiti resursi zaobalja. Jedan od naj prepoznatljivijih brandova omiškog zaobalja odnosno područja Poljica sigurno je soparnik 24 . Uvrštavanjem na listu nematerijalne kulturne baštine prepoznata je vrijednost ovog jela kako u tradicijskom i gastronomskom tako i kulturnom smislu.
Slika 6. Soparnik
Izvor:www.budi.in/3946 clanak soparnik autohtono jelo poljicke republike.aspx, www.upiti.bloger.hr/post/soparnik/1232940.aspx, www.recepti.hr/recepti/jela/soparnik/
Soparnik svojom povijesti i izgledom podsjeća na pizzu koja je od sirotinjske seljačke hrane s juga Italije stekla svjetsku popularnost i slavu. Od domaćih specijaliteta može se usporediti s Viškom pogačom.
Osim Soparnika i klapskog pjevanja, prepoznati brand Omiškog kraja su i gusari, te Gusarska bitka. Odigravanje gusarske bitke atrakcija je za sve stanovnike Omiša ali i njihove mnogobrojne goste.
Turistička zajednica Grada Omiša nositelj je promotivnih aktivnosti. Svrha djelovanja je obogaćivanjem ponude raznim događanjima, promoviranjem kulturnih i prirodnih znamenitosti privlačiti turiste.
24 Soparnik je specijalitet s područja dalmatinskih Poljica (područje nekadašnje Poljička Republike). To je jednostavno jelo pečeno između dva sloja najjednostavijeg tijesta, pripremljeno od namirnica koje su bile dostupne u svakom domaćinstvu: blitva, češnjak, crveni luk, sol i maslinovo ulje. Tradicionalno se priprema za vrijeme velikog posta. Izradio:
49 Program ukupnog razvoja - Analiza situacije - Grad Omiš
Turističke agencije na području Grada Omiša prvi su kontakt turista s destinacijom. Pružaju im potrebne informacije, osiguravaju smještaj i upoznaju s mogućnostima animacije. U sljedećoj tablici dan je popis turističkih agencija na području Grada Omiša.
Tablica 21. Turističke agencije na području Grada Omiša
Turističke agencije
Active holidays Canyon
Adriaturist Emsa holidays
Almissa Larus Slap
Dalmatian adventures Te@m tours
Calypso scuba diving center Just Cetina
Dalmatino tours Sundance
Junior excursions Azur holidays
Turist centar agency Ružmarin
Radmanove mlinice Adriatic apatrment
Plavi horizont Cyntus
Izvor: //tz omis.hr/content/view/42/54/lang,hr/
Sljedeća tablica donosi prikaz kapaciteta i strukture smještaja na području Grada Omiša.
Tablica 22. Smještajni kapaciteti po vrstama objekata na području Grada Omiša, stanje na dan 31.kolovoza 2009. godine
od toga
Vrsta objekta Ukupno kampovi, hoteli i ostali kampirališta i kamp kućanstva sl. objekti odmorišta
Sobe 1 123 251 0 872 0
Apartmani 1 909 36 0 1801 72
Mjesta za kampiranje 607 0 592 15 0
Ukupno (postelje): 11 051 739 1877 8147 288
Izvor: Državni zavod za statistiku; Turizam u primorskim gradovima i općinama u 2009. godini
Iz tablice se može uočiti da s najvećim brojem postelja raspolažu kućanstva, odnosno privatni smještaj, čak 74% dok najmanji kapacitet smještaja imaju hoteli svega 6,7%.
Izradio:
50 Program ukupnog razvoja - Analiza situacije - Grad Omiš
Tablica 23. Broj stranih turista i ostvarenih noćenja prema zemlji prebivališta na području Grada Omiša u 2009. godini
Broj ostvarenih Zemlja prebivališta Broj turista noćenja
Austrija 2.049 11.691
Češka 18.274 125.222
Francuska 2.685 8.167
Italija 3.052 12.818
Mađarska 5.942 36.581
Nizozemska 1.304 6.344
Njemačka 6.998 46.076
Poljska 9.818 62.139
Slovačka 5.763 38.145
Slovenija 3.840 24.843
Ujedinjena Kraljevina 1.987 6.456
ostale zemlje 6.491 28.816
Ukupno: 66.899 407.298
Izvor: Državni zavod za statistiku; Turizam u primorskim gradovima i općinama u 2009. godini
Iz prethodne tablice vidi se da je najveći broj turista došao iz Češke, njih 27% te da su ujedno ostvarili i najviše noćenja (31%).
Prikaz broja dolazaka i ostvarenih noćenja dan je u sljedećoj tablici.
Tablica 24. Promet broja turista na području Grada Omiša u 2009. godini
Prosječan Mjesto Ukupno Domaći Strani broj noćenja
T 40.125 2.441 37.684 Omiš 5,13 N 205.693 8.172 197.521
T 7.228 149 7.079 Čelina 7,83 N 56.562 1.071 55.491
T 12.851 856 11.995 Lokva 6,52 N 83.792 4.053 79.739
Mimice T 6.590 143 6.447 6,68
Izradio:
51 Program ukupnog razvoja - Analiza situacije - Grad Omiš
N 44.017 1.170 42.847
T 4.921 105 4.816 Pisak 6,38 N 31.375 656 30.719
T 242 60 182 Stanići 4,49 N 1.086 105 981
T 71.957 3.754 68.203 Ukupno 5,87 N 422.525 15.227 407.298
Izvor: Državni zavod za statistiku; Turizam u primorskim gradovima i općinama u 2009. godini
Sam grad Omiš ostvaruje 56% od ukupnog broja dolazaka turista i 49% noćenja. Turisti se najduže zadržavaju u Čelini, a najkraće u Stanićima. Udio domaćih turista u ukupnom broju dolazaka je 5,22%, a u broju noćenja svega 3,6%.
Prostornim planom Grada Omiša predviđeno je 14 zona ugostiteljsko turističke namjene.
3.4.1.6. Industrija
Na području Grada Omiša djeluju 23 poslovna subjekta kojima je prerađivačka industrija glavna djelatnost. Područja djelovanja su raznolika, od tekstilne industrije, obrade kamena i metala, do brodogradnje i tiskarske djelatnosti. Sljedeća tablica donosi pregled navedenih subjekata svrstanih po ukupno ostvarenom prihodu (od većeg prema manjem), opisu djelatnosti i broju zaposlenih.
Tablica 25.Subjekti prerađivačke industrije po ukupnom prihodu, djelatnosti i broju zaposlenih na području Grada Omiša
Naziv tvrtke Opis djelatnosti Broj zaposlenih
OMIAL NOVI d.o.o. Obrada i prevlačenje metala 83
GALEB d.d. Proizvodnja rublja 372
SISTEMI ROYAL d.o.o. Proizvodnja građevinske stolarije od metala 14
Rezanje, oblikovanje i obrada ukrasnog kamena i FORMA GMK d.o.o. 27 kamena za gradnju
FRANJO KLUZ d.d. Tiskanje d.n. 37
TIPOGRAF d.o.o. Proizvodnja uredskog materijala od papira 1
ADMIRANA NOVA d.o.o. Brodogradnja 21
VELUM NAUTICA d.o.o. Popravci i preinake brodova 2
Proizvodnja strojeva za rudnike, kamenolome i HIDROTEHNA d.o.o. 1 građevinarstvo
Izradio:
52 Program ukupnog razvoja - Analiza situacije - Grad Omiš
ONEUMGRAF d.o.o. Tiskanje d.n. 3
ARAK d.o.o. Tiskanje d.n. 5
SISTEM FORTUNAGRAF d.o.o. Pomoćne djelatnosti povezane s tiskanjem 2
AGAN INŽENJERING d.o.o. Proizvodnja metalnih konstrukcija i njihovih dijelova 1
ŠILOKO d.o.o. Proizvodnja uredskog materijala od papira 0
ORGULA GRUPA d.o.o. Proizvodnja sirovih ulja i masti 0
PRERADA CETINA d.o.o. Proizvodnja njoka,makarona i slične suhe tjestenine 25
GRAFIČKE USLUGE ANDREA Djelatnosti pripreme za tisak 1 d.o.o.
INTERPANEL d.o.o. Proizvodnja ostalog namještaja 0
Proizvodnja elektromotora, generatora i IDK d.o.o. 0 transformatora
ART DESIGN STUDIO SAN Djelatnosti pripreme za tisak 0 MARCO d.o.o.
Proizvodnja opreme za distribuciju i kontrolu A&P CORPORATION d.o.o. 0 električne energije
MATOVAC d.o.o. Proizvodnja ostale vanjske odjeće, osim po mjeri 0
Izvor: bizNet
Iz tablice se može uočiti da je najveći prihod ostvario Omial Novi d.o.o., dok najviše djelatnika zapošljava Galeb d.d. (372). Najveća koncentracija subjekata, njih 6 ili 26% od ukupnog broja, je u tiskarskoj djelatnosti i uslugama povezanih s tiskanjem.
3.4.1.7. Trgovina
Trgovina je jedna od ključnih gospodarskih grana Grada Omiša. Njome se bave 42 trgovačka društva ili 28% od ukupnog broja registriranih trgovačkih društava, te 148 obrta što također iznosi 28% od ukupnog broja registriranih obrta.
Sljedeća tablica donosi prikaz 10 trgovačkih društava na području Grada Omiša, čija je osnovna djelatnost trgovina, s najvećim ukupnim prihodom (poredanih po ukupnom prihodu od većeg prema manjem), brojem zaposlenih i opisom djelatnosti.
Tablica 26. Trgovačka društva s najvećim ukupnim prihodom na području Grada Omiša
Broj Naziv Djelatnost zaposlenih
Trgovina na malo u nespecijaliziranim Studenac d.o.o. 1428 prodavaonicama pretežno hranom, pićima i duhanskim proizvodima
Posredovanje u trgovini građevinskim drvom i Grom d.o.o. 25 građevinskim materijalom
Izradio:
53 Program ukupnog razvoja - Analiza situacije - Grad Omiš
Broj Naziv Djelatnost zaposlenih
Ostala trgovina na malo hranom, pićima i Besvetje d.o.o. 16 duhanskim proizvodima u specijaliziranim prodavaonicama
Trgovina na veliko ostalim strojevima za Tecra d.o.o. 8 uporabu u industriji, trgovini i plovidbi
Trgovina na malo u nespecijaliziranim Pekarna Lović d.o.o. 17 prodavaonicama pretežno hranom, pićima i duhanskim proizvodima
Trgovina na veliko namještajem, drvenim, Toga d.o.o. 2 pletarskim i plutenim proizvodima
Ostala trgovina na malo u specijaliziranim Skočibe d.o.o. 4 prodavaonicama
Ostala trgovina na malo u nespecijaliziranim Omiš eksport import d.o.o. 17 prodavaonicama
Perić commerce d.o.o. 6 Ostala trgovina na veliko
Pocad commerce d.o.o. 2 Ostala trgovina na veliko
Ukupno zaposlenih: 1525
Izvor: bizNet
Najveći broj djelatnika zapošljava Studenac d.o.o. Iz tablice se vidi da je samo u navedenih 10 subjekata zaposleno 1.525 djelatnika ili 33% ukupnog broja zaposlenih na području Grada Omiša.
3.4.1.8. Bankarstvo
Prisutnost bankarskih institucija u svakoj jedinici lokalne samouprave olakšava svakodnevno poslovanje kako fizičkih tako i pravnih osoba. Banke omogućavaju dostupnost novčanih sredstava i olakšavaju rad poslovnim subjektima.
Na području Grada Omiša postoje poslovnice Splitske banke, Zagrebačke banke, Privredne banke Zagreb i OTP banke.
Osim spomenutih poslovnica, na navedenom području nalaze se i bankomati sljedećih banaka:
• Splitske banke, • Hrvatske poštanske banke, • Erste & Steiermärkische Bank, • OTP banke, • Zagrebačke banke, • Privredne banke Zagreb,
Izradio:
54 Program ukupnog razvoja - Analiza situacije - Grad Omiš
• Hypo Alpe Adria Bank i • Raiffeisen banke.
3.4.1.9. Poticanje razvoja poduzetništva
Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva donijelo je Program poticanja malog i srednjeg poduzetništva 2008.-2012. godine i kao glavne ciljeve definiralo:
• Jačanje konkurentske sposobnosti, • Ravnomjeran regionalni razvoj, • Podizanje kvalitete poduzetničke infrastrukture, • Smanjenje administrativnih prepreka, • Jačanje poduzetničke klime u društvu, • Internetizaciju i elektroničko poslovanje.
Poticaji Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva u 2010. godini.
Projekti:
• Poduzetništvo u kulturi, • Obrazovanje u obrtništvu, • Dokvalifikacije i prekvalifikacije u obrtništvu, • Razvoj tradicijskih i umjetničkih obrta, • Jačanje konkurentnosti malog gospodarstva, • Izgradnja poduzetničkih zona u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, • Poduzetništvo mladih, početnika i osoba s invaliditetom, • Poduzetničke potporne institucije, • Zadružno poduzetništvo, • Poduzetništvo žena, • Gazele, • Inovacijom do konkurentnosti, • Klasteri, • Obrazovanje za poduzetništvo.
3.4.1.10. Gospodarske zone
Gospodarske zone predstavljaju izdvojen prostor opremljen svom potrebnom infrastrukturom za djelovanje poslovnih subjekata. Važna pretpostavka uspješnosti gospodarskih zona je prometni položaj. Blizina prometnica, željeznice, morske i zračne luke sigurno će neku poslovnu zonu učiniti poželjnom za smještaj gospodarske aktivnosti.
Izradio:
55 Program ukupnog razvoja - Analiza situacije - Grad Omiš
Jedinicama lokalne samouprave u cilju je privući poduzetnike u gospodarske zone na svom prostoru jer na taj način stvaraju temelje vlastitog gospodarskog razvoja, p otencijalnim otvaranjem radnih mjesta otvaraju mogućnost zapošljavanja stanovništva te putem komunalnih doprinosa pune svoj proračun.
Slika 7. Gospodarske zone na području Splitsko -dalmatinske županije koje se nalaze u Programu Mini starstva gospodarstva za poticanje gospodarskih zona
Izvor: http://zone.mingorp.hr/splitskodalmatinska htm.
Na području Splitsko-dalmatinske županije djeluje šest gospodarskih zona koje se nalaze u programu ministarstva gospodarstva za poticanje gospodarskih zona, i to:
1. „Kukuzovac“ Sinj , 2. „Podi“ Dugopolje, 3. „Dicmo“ Dicmo, 4. „Vrbanj“ (Stari Grad), 5. „Kosore“(Vrlika) i 6. „Prisike 0“(Muć).
Županija je predstavila Program poticanja izgradnje gospodarskih zona u Splitsko - dalmatinskoj županiji za razdobl je 2008.-2012. godine. Navedeni program donosi pregled poduzetničkih zona u Splitsko -dalmatinskoj županiji u izgradnji ili pripremi. Sljedeća tablica prikazuje poduzetničke zone i stanje infrastrukture po zonama.
Tablica 27. Poduz etničke zone u SDŽ u izgradnji i pripremi r.b. Općina/Grad Naziv Infrastruktura r.b. Općina/Grad Naziv Infrastruktura Podi, Krč, 1. Dugopolje Da 20. Sućuraj Sućuraj Ne Bani Baluni 1. Dugopolje Podi zapad Ne 21. Nerežišća U izgradnji Vrpolje Dijelom Brlozi 2. Dicmo Dicmo 1. 22. Zagvozd Ne izgrađena Draželj
Izradio:
56 Program ukupnog razvoja - Analiza situacije - Grad Omiš
r.b. Općina/Grad Naziv Infrastruktura r.b. Općina/Grad Naziv Infrastruktura Vinjani 2. Dicmo Dicmo 2. Ne 23. Imotski Ne Gornji 3. Muć Priseke 0. Da 24. Split Dračevac Ne Ispod 3. Muć Priseke 1. Ne 25. Solin Ne Mravinaca Dijelom 4. Stari Grad Vrbanj 25. Solin Blaca Ne izgrađena 5. Vrlika Kosore Da 26. Kaštela Vučevica Ne Dijelom Kurtovići 6. Supetar Žedno Drage 27. Klis Ne izgrađena sjever Požare 7. Makarska Ne 27. Klis Vučevica Ne Volicija 8. Marina Vinovac Ne 28. Omiš Kostanje Ne Dijelom 9. Prgomet Prgomet Ne 29. Dugi rat Glavice izgrađena Dijelom 10. Trogir Plano 30. Vis Zlopolje Ne izgrađena 11. Komiža Ravno Da 31. Pučišća Pučišća Ne
12. Zadvarje Zadvarje U izgradnji 32. Jelsa Pelinje Ne
13. Lećevica Lećevica Ne 33. Šestanovac Šestanovac Ne Primorski Primorski 14. Sinj Kukuzovac U pripremi 34. Ne Dolac Dolac 15. Hrvace Vukove stine Ne 35. Lovreć Lovreć Ne
16. Trilj Čaporice U izgradnji 36. Sutivan Sutivan Ne
17. Cista Provo Cista Provo Ne 37. Zmijavci Zmijavci Ne
18. Vrgorac Ravča Ne 38. Proložac Proložac Ne
19. Selca Pilana Da 39. Hvar Hvar Ne
Izvor: Program poticanja izgradnje poduzetničkih zona u SDŽ za razdoblje 2008. 2012., //www.dalmacija.hr/Upravniodjeli/UOzagospodarstvorazvitakiEUinteg/Dokumenti/tabid/342/Default.aspx,
U Splitsko-dalmatinskoj županiji određene su 44 lokacije za izgradnju poduzetničkih zona u 39 Općina i Gradova.
U ovoj godini (2010. godina) Županija je uputila javni poziv gradovima i općinama Splitsko- dalmatinske županije za podnošenje zahtjeva za bespovratna sredstva iz prethodno navedenog programa.
Prostornim planom Grada Omiša predviđeno je 6 zona poslovne namjene i 3 zone proizvodne namjene. Gospodarska zona Kostanje površine je 157 ha i nalazi se u fazi izgradnje, osiguran je dio infrastrukture, odnosno struja i cestovni pristupi.
Slikom je prikazan geografski smještaj Gospodarske zone Kostanje. Navedena zona udaljena je svega 3 - 4 km od autoceste i čvora Blato na Cetini, što je potencijalno čini privlačnom za ulagače i poslovne subjekte.
Izradio:
57 Program ukupnog razvoja - Analiza situacije - Grad Omiš
Slika 8. Gospodarska zona Kostanje
Omiš
Izvor: Google Earth, obrada MICRO projekt d.o.o.
Izgradnjom Omiške zaobilaznice koja je nastavak na brzu cestu Trogir-Omiš, „približiti“ će se i županijskom središtu Splitu. Zona je udaljena 45 km od željezničke postaje i 50 km od zračne luke. Općine Cista Provo, Šestanovac i Zadvarje nalaze se u neposrednoj blizini Zone i njihovo stanovništvo biti će potencijalna radna snaga.
3.4.1.11. Gospodarska udruženja
Hrvatska gospodarska komora Županijska komora Split organizirana je u strukovne grupacije:
• Strukovna grupacija prerađivača plastike i gume, • Strukovna grupacija linijskog i cestovnog prijevoza putnika, • Strukovna grupacija cestovnog teretnog prometa, • Strukovna grupacija vinogradarstva i vinarstva, • Strukovna grupacija maslinarstva i uljarstva, • Strukovna grupacija morskog ribarstva, • Strukovna grupacija pčelarstva, • Strukovna grupacija stočarstva, • Strukovna grupacija strojogradnje, brodogradnje i proizvođača brodske opreme, • Strukovna grupacija otpremnika, • Strukovna grupacija tekstilne i kožarske prerađivačke industrije,
Izradio:
58 Program ukupnog razvoja - Analiza situacije - Grad Omiš
• Strukovna grupacija ronilačkog turizma Splitsko-dalmatinske županije, • Strukovna grupacija za energetiku, • Strukovna grupacija obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti, • Strukovna grupacija trgovine, • Strukovna grupacija krstarenja i izleti motornim jedrenjacima , • Strukovna grupacija putničkih agencija, • Strukovna grupacija hotelijera i ugostitelja, • Strukovna grupacija iznajmitelja plovila (charter), • Strukovna grupacija proizvodnje i prerade arhitektonsko-građevnog kamena i • Strukovna grupacija agencija za promet nekretninama.
3.4.1.12. Radna snaga, zaposlenost i nezaposlenost
Radna snaga na području Grada Omiša biti će promatrana preko broja radno sposobnog stanovništva (starijeg od 15 godina), broja i demografske strukture nezaposlenih osoba, te izvora za život svih stanovnika na području Grada Omiša. Sljedeća tablica donosi prikaz radno sposobnog stanovništva po strukturi obrazovanja.
Tablica 28. Stanovništvo staro 15 i više godina prema završenoj školi i obrazovnim područjima na području Grada Omiša
Podjela prema vrstama obrazovanja Grad Omiš
Bez škole 316
1 3 razreda 504
4 7 razreda 1.464
Osnovna škola 2.879
škole za zanimanja u trajanju od1 3 godine i 3.640 škole za KV i VKV radnike
škole za zanimanja u trajanju od 4 i više 1.927 Srednja škola godina
gimnazija 556
svega 6.123
Viša škola,I°. i VI°fakulteta i stručni studij 503
Fakulteti, umjetničke akademije i sveučilišni studij 632
Magisterij 16
Doktorat 9
Izradio:
59 Program ukupnog razvoja - Analiza situacije - Grad Omiš
Podjela prema vrstama obrazovanja Grad Omiš
Nepoznato 93
Ukupno: 12.539
Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2001. godine
Prema podacima iz popisa stanovništva 2001. godine na području Grada Omiša živi 12.539 stanovnika starog 15 i više godina. U strukturi stanovništva prema vrsti obrazovanja najbrojnija skupina je stanovništvo sa završenom srednjom školom kojeg ima 6.123 ili 48,83%. Višu školu završilo je 4%, a fakultete, umjetničke akademije i sveučilišni studij završilo je 5% radno aktivnog stanovništva. Broj stanovnika koji nisu završili ni osnovnu školu iznosi 316 ili 2,52 % od ukupnog radno aktivnog stanovništva.
Sljedeća tablica donosi prikaz nezaposlenih prema obrazovnoj strukturi.
Tablica 29. Nezaposlene osobe po strukturi obrazovanja u periodu od 2007. – 2010. godine na području Grada Omiša
Broj nezaposlenih Razina obrazovanja 2010. 2009. 2008. 2007.
Bez škole i nezavršena srednja škola 26 28 25 27
Osnovna škola 319 322 302 330
Trogodišnja srednja škola i škola za KV i 590 567 476 542 VKV
Četverogodišnja srednja škola 376 354 272 286
Gimnazija 41 52 54 45
Prvi stupanj fakulteta,stručni studij i viša 77 72 60 61 škola
Fakulteti, akademije,magisteriji,doktorati 89 69 53 48
Ukupno: 1.518 1.464 1.242 1.339
Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje
Pregledom podataka iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje vidljivo je da broj nezaposlenih varira, odnosno da je samo u 2008. godini došlo do smanjenja broja nezaposlenih u odnosu na prethodnu godinu. Prema prikazanim podacima za 2010. godinu u strukturi nezaposlenih najveći je udio osoba sa završenom trogodišnjom i četverogodišnjom srednjom školom i za 2010. godinu iznosi 70,22%. Treba uočiti i stalni porast broj nezaposlenih s višom i visokom stručnom spremom. Stopa nezaposlenosti iznosi 24,34%.
Sljedeći graf prikazuje spolnu strukturu nezaposlenih na području Grada Omiša u periodu od 2007. - 2010. godine.
Izradio:
60 Program ukupnog razvoja - Analiza situacije - Grad Omiš
Graf 6. Spolna struktura nezaposlenih na području Grada Omiša
900 800 700 600 500 400 300 200 100 0 2007. 2008. 2009. 2010.
muškarci žene
Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje, obrada MICRO projekt d.o.o.
Prema podacima prikazanim u grafu vidljivo je da je udio žena u strukturi nezaposlenih uvijek bio veći od udjela muškaraca u cijelom periodu promatranja. Dobna struktura nezaposlenih prikazana je sljedećim grafom.
Graf 7. Dobna struktura nezaposlenih na području Grada Omiša
250
202 200 197 200 178 163 161 162 150 128 113 115 112 113 106 102 100 82 79 49 45 50 28 6 0 15-19 20-24 25-29 30-34 35-39 40-44 45-49 50-54 55-59 60 i više
Ukupno Žene
Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje, obrada MICRO projekt d.o.o.
Iz grafa je vidljivo da je najviše nezaposlenih u dobi između 25 i 34 godine, te velik broj nezaposlenih između 45 i 54 godine.
Izradio:
61 Program ukupnog razvoja - Analiza situacije - Grad Omiš
Tablica 30. Prikaz stanovništva prema glavnom izvoru sredstava za život na području Splitsko- dalmatinske županije i Grada Omiša
Splitsko dalmatinska % Grad Omiš % Ukupan broj stanovnika županija 463.676 100 15.472 100 Prihodi od rada 139.581 30,1 4.592 29,68 Prihodi od rada i imovine 2.361 0,51 23 0,15 Prihodi od rada i ostali prihodi 6.560 1,41 127 0,82 (soc. naknade, prihodi od imovine i dr.) Samo mirovina 98,235 21,19 3.421 22,11 Mirovina i soc.naknada 745 0,16 13 0,08 Glavni izvori Mirovina i ostali prihodi 2.734 0,59 50 0,32 sredstava za (naknada od mirovine i dr.) život Samo socijalna naknada 8.674 1,87 281 1,82 Samo prihodi od imovine 1.081 0,23 16 0,1 Samo povremena potpora drugih 2.228 0,48 61 0,39 Ostali prihodi 4.816 1,04 94 0,61 Bez prihoda 186.793 40,29 6,506 42,05 Nepoznato 9.868 2,13 288 1,86
Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2001. godine
Prema podacima iz Popisa stanovništva 2001. godine na području Grada Omiša prihode od rada ostvarile su 4.592 osobe ili 29,68% od ukupnog broja stanovništva. Prihode od mirovine ostvaruje 3.421 osoba ili 22,11% stanovnika, dok su bez prihoda 6.506 osobe ili 42,05% od ukupnog broja stanovnika.
3.4.2. Promet, energetika i komunikacije
Grad Omiš svojim smještajem zauzima strateški položaj u povezivanju srednje i južne Dalmacije. Autocesta A1 Zagreb – Dubrovnik na području Grada Omiša ima izlaz Blato na Cetini. Obalnim dijelom prolazi cesta D8 Jadranska magistrala (Jadranska turistička cesta) jedna od najvažnijih državnih cesta koja se pruža od graničnog prijelaza Pasjak (državna granica sa Slovenijom) do graničnog prijelaza Krasovići (državna granica s Crnom Gorom) u dužini od 643,1 km.
Cestogradnja na području Grada Omiša u procesu realizacije ima dva projekta od neprocjenjivog značaja za šire područje:
• Omiška zaobilaznica u sklopu Brze ceste Trogir - Omiš i
• spoj na čvor A1 Blato n/C (cesta Omiš-Gata-Blato n/C).
Tim će se cestovnim pravcima smanjiti gužve, prije svega u ljetnim mjesecima i olakšati protok prometa posebice kad se uzme u obzir da dionicom Trogir - Omiš dnevno prođe i do 50 tisuća vozila. Područje Grada Omiša presijeca niz županijskih i lokalnih cesta koje povezuju naselja unutar JLS.
Izradio:
62 Program ukupnog razvoja - Analiza situacije - Grad Omiš
U blizini Grada Omiša na udaljenosti od 50-ak km nalaze se i tri zračne luke, Split, Sinj i Brač.
Prostornim planom Splitsko-dalmatinske županije područje Kostanja definirano je kao potencijalna makrolokacija za izgradnju vjetroelektrana.
Na području Grada Omiša nalazi se hidroelektrana Zakučac, jedna od 5 hidroelektrana na rijeci Cetini (Peruća, Orlovac, Đale, Kraljevac, Zakučac). Po svojoj snazi i mogućnostima proizvodnje najveća je u Republici Hrvatskoj. Prosječna godišnja proizvodnja kreće se oko 1.448 GWh. 25
Poštanska mreža na području Grada Omiša djeluje kroz 9 poštanskih ureda.
Brzina razvoja na svim područjima življenja i poslovanja zahtjeva i brži protok informacija. Uvođenje širokopojasnog interneta (velike brzine prijenosa podataka) prepoznato je kao izuzetno značajan projekt te je donesena Strategija razvoja širokopojasnog pristupa internetu u Republici Hrvatskoj do 2008. godine. Navedena strategija je i prije postavljenog roka ispunila zadani cilj od 500.000 priključaka do kraja 2008. godine. U pripremi je i nova Strategija razvoja širokopojasnog pristupa internetu u Republici Hrvatskoj do 2015. godine s ciljem ubrzanja izgradnje informacijskog društva i pozitivnih efekata širokopojasnog pristupa. Sljedeća slika donosi prikaz pristupa širokopojasnom internetu u drugom kvartalu 2010. godine.
Slika 9. Pristup širokopojasnom internetu na području Republike Hrvatske, 2. kvartal 2010.godine
Područje Splitsko-dalmatinske županije pa tako i Grada Omiša pripada područjima s najvećom gustoćom pristupa širokopojasnom internetu u nepokretnoj komunikacijskoj mreži u drugom kvartalu 2010. godine.
25 www.hep.hr/proizvodnja/osnovni/hidroelektrane/jug/zakucac.aspx Izradio:
63 Program ukupnog razvoja - Analiza situacije - Grad Omiš
3.4.3. Istraživanje i razvoj
Kontinuirani i ubrzani napredak na svim razinama življenja i poslovanja poticaj je čovječanstvu za istraživanje i razvoj novih tehnologija koje mogu olakšati, ubrzati i pojednostaviti svakodnevne aktivnosti. Hrvatska zajednica tehnič ke kulture u svom sastavu okuplja nekoliko nacionalnih saveza tehničke kulture među kojima i Udrugu inovatora Hrvatske. Na području Grada Omiša registrirana su 4 inovatora koji su svoje inovacije zaštitili putem Udruge inovatora hrvatske a njihove inovacij e su:
• Uređaj za brušenje i poliranje , • Uređaj za vremensko ograničavanje rada el ektričnih uređaja, • Proturotirajući brodski vijci na jednoj osovini , • Umjetni mamac koji u moru mijenja boju .
3.5. Zaštita okoliša
Zakonom o zaštiti okoliša (NN 82/94) uređuje se zašt ita okoliša u svrhu očuvanja okoliša i održivog razvoja. Osnovni ciljevi zaštite okoliša, u ostvarivanju uvjeta za održivi razvoj su sljedeći:
• kori sti prirodnih zajednica i očuvanje ekološke stabilnosti, • očuvanje kakvoće žive i nežive prirode i racionalno korištenje prirode i njenih dobara, • očuvanje i obnavljanje kulturnih i estetskih vrijednosti krajolika i • unaprjeđenje stanja okoliša i osiguranje boljih uvjeta života.
Pod pojmom održivog razvoja podrazumijeva se razvoj koji zadovoljava potrebe sadašnjosti, ne ugrožavajući pri tom zadovoljavanje potreba budućih generacija.
Slika 10. Održivi razvoj- Model trostruke bil ance
Izvor: MICRO projekt d.o.o.
Izradio:
64 Program ukupnog razvoja - Analiza situacije - Grad Omiš
Održivi razvitak se ne može definirati samo s ostvarivanjem: • gospodarskih, • socijalnih i društvenih te • ekoloških ciljeva, već podrazumijeva ostvarenje jednog cilja koji uključuje, odnosno integrira navedene grupe ciljeva. Za zemlje koje su kandidati za ulazak u EU smatra se da povećana potrošnja i promjena standarda življenja vjerojatno dodatno opterećuje ionako preopterećene sustave gospodarenja otpadom i komunalnu infrastrukturu.
Kako su lokalne vlasti često upravo one koje nose teret provedbe zahtjeva zakonodavstva EU-a o otpadu, namjerava se poboljšati njihova uključenost u pripremu zakonodavstva i pružiti podršku njihovoj međusobnoj razmjeni iskustava i najboljih praksi.
Potrebno je prilikom planiranja razvoja očuvati razvojni potencijal Grada Omiša, a to je moguće samo na način da se prostor, odnosno okoliš koristi planirano i racionalno, te da se na području Grada osigura kvalitetan život i gospodarski razvoj.
Prema Zakonu o zaštiti okoliša (NN 110/07) kao osnovni ciljevi zaštite okoliša, u ostvarivanju uvjeta za održivi razvoj jesu:
• zaštita života i zdravlja ljudi; • zaštita biljnog i životinjskog svijeta, biološke i krajobrazne raznolikosti te očuvanje ekološke stabilnosti; • zaštita i poboljšanje kakvoće pojedinih sastavnica okoliša; • zaštita ozonskog omotača i ublažavanje klimatskih promjena; • zaštita i obnavljanje kulturnih i estetskih vrijednosti krajobraza; • sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari; • sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša; • trajna upotreba prirodnih izvora; • racionalno korištenje energije i poticanje uporabe obnovljivih izvora energije; • uklanjanje posljedica onečišćenja okoliša; • poboljšanje narušene prirodne ravnoteže i ponovno uspostavljanje njezinih regeneracijskih sposobnosti; • ostvarenje održive proizvodnje i potrošnje; • napuštanje i nadomještanje uporabe opasnih i štetnih tvari; • održivo korištenje prirodnih dobara, bez većeg oštećivanja i ugrožavanja okoliša; • unapređenje stanja okoliša i osiguravanje zdravog okoliša.
Izradio:
65 Program ukupnog razvoja - Analiza situacije - Grad Omiš
Zaštita okoliša temelji se na uvažavanju općeprihvaćenih načela zaštite okoliša, poštivanju načela Međunarodnog prava zaštite okoliša, uvažavanju znanstvenih spoznaja. U Zakonu o zaštiti okoliša nabrojana su sljedeća načela (NN 110/07 čl.8 – čl. 18.):
• Načelo održivog razvitka, • Načelo predostrožnosti, • Načelo očuvanja vrijednosti prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza, • Načelo zamjene i/ili nadomještanja, • Načelo otklanjanja i sanacije štete u okolišu na izvoru nastanka, • Načelo cjelovitog pristupa, • Načelo suradnje, • Načelo onečišćivač plaća, • Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti, • Načelo poticanja i • Načelo prava na pristup pravosuđu.
Održivi razvitak i zaštitu okoliša osiguravaju (NN 110/07, čl. 33.): • Hrvatski sabor, • Vlada, • Ministarstva i druga nadležna tijela državne uprave, • Županije i Grad Zagreb, • Veliki gradovi, gradovi i općine, • Agencija za zaštitu okoliša i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, • Pravne osobe s javnim ovlastima, • Osobe ovlaštene za stručne poslove zaštite okoliša, • Pravne i fizičke osobe odgovorne za onečišćavanje okoliša sukladno ovom Zakonu i posebnim propisima, te druge pravne i fizičke osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost, • Udruge civilnog društva koje djeluju na području zaštite okoliša, te • Građani kao pojedinci, njihove skupine, udruge i organizacije.
Nadalje, prema navedenom Zakonu o zaštiti okoliša (čl. 35.): • Županije i Grad Zagreb u svojem djelokrugu uređuju, organiziraju, financiraju i unapređuju poslove zaštite okoliša koji su im Zakonom i posebnim propisima stavljeni u nadležnost, a od područnog (regionalnog) su značaja za zaštitu okoliša, unapređenje stanja okoliša na području županije odnosno Grada Zagreba.
• Veliki gradovi, gradovi i općine u svojem djelokrugu uređuju, organiziraju, financiraju i unapređuju poslove zaštite okoliša koji su im Zakonom i posebnim
Izradio:
66 Program ukupnog razvoja - Analiza situacije - Grad Omiš
propisima stavljeni u nadležnost a od lokalnog su značaja za zaštitu okoliša, unapređenje stanja okoliša na području velikog grada, grada ili općine.
• Iznimno od stavka 2. ovoga članka, na velike gradove na odgovarajući način primjenjuju se i odredbe o poslovima od područnog (regionalnog) značaja za zaštitu okoliša, unapređenje stanja okoliša, ako su im ovim Zakonom odnosno posebnim propisima stavljeni u nadležnost. 26
Program zaštite okoliša Splitsko-dalmatinske županije donesen je u veljači 2008. godine i utvrđuje dvojaku zadaću:
• Definiranje cjelovitog okvira i smjernica za dugoročni razvoj sektora na području Splitsko-dalmatinske županije
• Utvrđivanje i operativna razrada prioritetnih mjera za razdoblje od 2012. - 2016. godine.
3.5.1. Gospodarenje otpadom i otpadnim vodama
Nacionalna strategija zaštite okoliša i Nacionalni plan djelovanja na okoliš utvrdili su da je neodgovarajuće gospodarenje otpadom sadašnji najveći problem zaštite okoliša RH. Neuređeni sustav gospodarenja otpadom negativno se odražava na sastavnice okoliša kao što su:
• voda, • zrak, • more , • klima i • ljudsko zdravlje. Osobito su ugrožene podzemne vode koje su glavni izvor zaliha pitke vode i jedan od značajnijih nacionalnih resursa.
Za rješenje problema u ovoj domeni potrebno je izgraditi i urediti cjeloviti sustav gospodarenja otpadom RH kako bi se:
• uklonio odbačeni otpad, • sanirala postojeća neuređena odlagališta koja ugrožavaju okoliš i zdravlje ljudi, i najvažnije • učinkovito upravljalo tokovima različitih vrsta otpada, od proizvođača otpada do njegovog sigurnog odlaganja.
26 O nadležnostima ostalih spomenutih subjekata zaštite okoliša može se pročitati u Zakonu o zaštiti okoliša (NN 110./2007.) Izradio:
67 Program ukupnog razvoja - Analiza situacije - Grad Omiš
Postoje 22 pravna instrumenta koja određuju i reguliraju postupanje s otpadom te uspostavu i rad postrojenja za zbrinjavanje otpada. Od njih su najvažniji:
• Zakon o otpadu (NN 178/04, 153/05, 111/06, 60/08); • Pravilnik o vrstama otpada (NN 27/96); • Pravilnik o uvjetima za postupanje s otpadom (NN 123/97, 112/01); • Pravilnik o postupanju s ambalažnim otpadom (NN 53/96); • Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu (NN 97/05, 115/05, 81/08); • Uredba o uvjetima za postupanje s opasnim otpadom (NN 32/98).
Uz to, za komunalni je otpad važan i Zakon o komunalnom gospodarstvu (NN 26/03, 82/04, 110/04, 178/04).
Vrste otpada za zbrinjavanje: • Komunalni otpad je otpad iz kućanstva; otpad koji nastaje čišćenjem javnih i prometnih površina; otpad sličan otpadu iz kućanstva koji nastaje u gospodarstvu, ustanovama i uslužnim djelatnostima. • Glomazni otpad iz kućanstva se sastoji od kućanskih aparata, dijelova putničkih automobila, automobilskih guma, pokućstva, većih elektroničkih aparata i sličnih proizvoda koji su postali otpad. • Zeleni otpad je otpad nastao košnjom trave, obrezivanjem drveća, čišćenjem korova, lišća, otpad iz vrtova, voćnjaka i vinograda i drugi otpad biljnog porijekla podesan za kompostiranje. • Građevinski otpad je otpad od iskopa, otpad s gradilišta, otpad od rušenja, lomljeni materijal od razgradnje i rekonstrukcije cesta i slično. • Industrijski otpad je onaj otpad koji nastaje u proizvodnim procesima u industriji, gospodarstvu ili obrtu, a po sastavu i svojstvima se razlikuje od komunalnog otpada. • Tehnološki otpad je popularno i neformalno ime za elektroničke proizvode na „izdisaju radnog vijeka“ i ubraja se u opasne otpade zbog niza štetnih kemijskih spojeva. Riječ je o otpadu koji se sastoji od više od tisuću raznih materijala, od kojih su neki vrlo visoke razine toksičnosti i istog reciklažnog potencijala, pa se, primjerice, spaljivanjem plastičnih materijala računala stvara otrovni plin dioksin. • Opasni otpad je svaki otpad koji sadrži tvari koje imaju neko od slijedećih svojstava: eksplozivnost, reaktivnost, zapaljivost, nadražljivost, štetnost, toksičnost, infektivnost, kancerogenost, mutagenost, teratogenost, ekotoksičnost, svojstvo oksidiranja, svojstvo nagrizanja i svojstvo otpuštanja otrovnih plinova kemijskom reakcijom ili biološkom razgradnjom. Komunalni, industrijski, ambalažni, građevni, električki i elektronički otpad i otpadna vozila svrstavaju se u opasni otpad ako imaju neko od svojstava opasnog otpada. • Neopasni otpad je otpad koji nema neko od svojstava opasnog otpada.
Izradio:
68 Program ukupnog razvoja - Analiza situacije - Grad Omiš
Odgovornost u gospodarenju otpadom
Prema Zakonu o otpadu (NN 178/04, čl. 13 – čl. 16.) utvrđene su odgovornosti za različite razine vlasti. Odnosno, utvrđene su odgovornosti na nacionalnoj, županijskoj i lokalnoj razini.
Gospodarenje otpadom je od interesa za Republiku Hrvatsku. Država je odgovorna za gospodarenje opasnim otpadom i za spaljivanje otpada. Vlada Republike Hrvatske osigurava uvjete i propisuje mjere za gospodarenje opasnim otpadom u skladu s odredbama Zakona o otpadu. Županija i Grad Zagreb dužni su na svom području osigurati provedbu propisanih mjera za gospodarenje opasnim otpadom.
Županija i Grad Zagreb odgovorni su za gospodarenje svim vrstama otpada, osim opasnog otpada. Navedeni su dužni na svom području osigurati uvjete i provedbu propisanih mjera za gospodarenje otpadom u svojoj nadležnosti. U provedbi mjera za gospodarenje otpadom, Županija je dužna surađivati s jedinicama lokalne samouprave. Više Županija ili Županija i Grad Zagreb mogu sporazumno osigurati zajedničku provedbu mjera gospodarenja otpadom.
Grad i Općina odgovorni su za gospodarenje komunalnim otpadom. Gradsko vijeće i Općinsko vijeće dužni su na svom području osigurati uvjete i provedbu propisanih mjera za gospodarenje komunalnim otpadom. Općina i Grad dužni su međusobno surađivati i uz koordinaciju Županije osigurati provedbu propisanih mjera za odvojeno prikupljanje otpada.
Ako Županija, Grad Zagreb, Grad i/ili Općina ne provode propisane mjere za gospodarenje otpadom za koje su odgovorni u skladu sa Zakonom o otpadu (NN 178/04), propisane mjere provest će Vlada Republike Hrvatske u njihovom trošku.
Kako bi se još jednom naglasile odgovornosti u procesu uspostave sustava gospodarenja otpadom, ovdje su definirane uloge/aktivnosti svih glavnih aktera gospodarenja otpadom u RH.
Tablica 31. Uloge i aktivnosti sudionika sustava gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
Glavni Uloge/Aktivnost sudionici • voditi politiku i usmjeravati strategiju gospodarenja otpadom praćenjem indikatora i periodičkim revizijama ciljeva, zadatka i mjera; • uspostaviti odgovarajući ekonomski i regulatorni okvir kako bi se poduprlo strategiju; • osigurati da su svi ključni dionici dobro informirani o strategiji i implikacijama; Vlada • olakšati izbor lokacija za sve potrebne infrastrukturne objekte; • kupovati i specificirati produkte koji sadrže reciklirane materijale u okviru politike vlastite nabave. • provesti mjere određene strategijom; • nadzirati ostvarivanje strateških ciljeva i zadataka, te provođenje ostalih mjera; • poboljšati centralizirani sustav prikupljanja podataka i izvještavanja o gospodarenju otpadom; • voditi informacijski sustav sa svim podacima o gospodarenju otpadom; MZOPU • izdavati ovlaštenja i dozvole za gospodarenje otpadom i postrojenja; • provoditi monitoring postrojenja i inspekcije; • nametnuti provođenje propisa. • donositi planove/programe gospodarenja otpadom u županiji; Županije • u suradnji s drugim županijama uspostaviti Regionalne centre za gospodarenje otpadom;
Izradio:
69 Program ukupnog razvoja - Analiza situacije - Grad Omiš
Glavni Uloge/Aktivnost sudionici • provesti sanaciju i zatvaranje smetlišta i odlagališta; • kontinuirano educirati stanovništvo. • organizirati prikupljanje i sigurno odlaganje (komunalnog) otpada u skladu sa standardima i lokalnom strategijom; Jedinice • kontinuirano educirati lokalno stanovništvo; lokalne • omogućiti odvojeno prikupljanje sekundarnih sirovina i bio otpada, te organizirati prijevoz do samouprave Regionalnog centra. • odlagati otpad na odgovarajući način; • odvojeno skupljati otpad namijenjen oporabi (papir, staklo, PET, limenke, staro željezo itd.) ili posebnoj obradi (baterije, ulja, bio otpad, lijekovi) u odgovarajuće spremnike/reciklažna Kućanstva dvorišta; • kupovati proizvode koji sadrže reciklirane materijale i proizvode i usluge koji stvaraju manje otpada (pridržavati se osnovnih načela održivog razvoja). • prijaviti sve vrste i količine proizvedenog otpada; • prijaviti vrste i količine proizvedenog otpada na Burzu otpada; • omogućiti (i platiti) odvojeno skupljanje, prijevoz i oporabu i/ili zbrinjavanje (obradu i/ili Proizvođači odlaganje) otpada kojeg stvaraju i osigurati potrebnu popratnu dokumentaciju (prateći listovi, otpada potvrde analize otpada i sl.); • izbjegavati i smanjivati otpad na mjestu nastanka. • zatražiti ovlaštenje; • prijaviti vrste i količine otpada koje su sakupili; Skupljači • organizirati konačno zbrinjavanje/odlaganje otpada kod ovlaštenog obrađivača (naplaćivati po otpada količini otpada). • zatražiti ovlaštenja i potrebne dozvole; • prijaviti vrste i količine otpada koje su reciklirali, zbrinuli (obradili ili odložili) nadležnom tijelu; Obrađivači • s pojedinim vrstama otpada gospodariti na propisani način; otpada • zbrinjavanje naplaćivati prema količini otpada.
Izvor: Strategija gospodarenja otpadom, Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenje, Zagreb 2003., st.28. – 29.
Planski dokumenti gospodarenja otpadom su 27 :
• Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske; • Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske; • Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom i Plan gospodarenja otpadom Grada Zagreba; • Gradski, odnosno Općinski plan gospodarenja otpadom, te • Plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Županijski, planovi Grada Zagreba, Gradski i Općinski planovi gospodarenja otpadom moraju biti usklađeni sa Strategijom i Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, te sa Strategijom zaštite okoliša Republike Hrvatske i programima zaštite okoliša.
U izradi plana gospodarenja otpadom Županija i Grad Zagreb surađuju s gradovima i općinama na svom području. Dvije ili više županija mogu donijeti zajednički plan gospodarenja otpadom.
27 Zakon o otpadu (NN 178./2004., čl. 7) Izradio:
70 Program ukupnog razvoja - Analiza situacije - Grad Omiš
Županijski, Grada Zagreba, Gradski i Općinski planovi gospodarenja otpadom donose se kao sastavni dio programa zaštite okoliša određenog posebnim zakonom ili kao posebni dokument.
Plan gospodarenja otpadom županije vrlo je značajan za jedinicu lokalne samouprave s obzirom da zakonska regulativa nameće suradnju županije s jedinicama lokalne samouprave. Plan gospodarenja otpadom županije, odnosno Grada Zagreba sadrži osobito: • mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada, • mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove, • mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno mjere odvojenog skupljanja otpada, • plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada, • mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih odlagališta, • mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom, • izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu pojedinih mjera, • rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Plan gospodarenja otpadom donosi Županijska skupština, odnosno Gradska skupština Grada Zagreba. Nadležni ured dužan je jednom godišnje, do 31. svibnja tekuće godine, za prethodnu godinu, podnositi Županijskoj skupštini, odnosno Gradskoj skupštini Grada Zagreba izvješće o provedbi Plana gospodarenja otpadom, poglavito o izvršenju utvrđenih obveza i učinkovitosti poduzetih mjera.
Plan gospodarenja otpadom grada, odnosno općine sadrži osobito: • mjere odvojenog skupljanja komunalnog otpada, • mjere za upravljanje i nadzor odlagališta za komunalni otpad, • popis otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih odlagališta, • redoslijed aktivnosti sanacije neuređenih odlagališta i otpadom onečišćenog okoliša, • izvore i visinu potrebnih sredstava za provedbu sanacije.
Plan gospodarenja otpadom donosi Gradsko, odnosno Općinsko vijeće. Nadležni ured nadzire provedbu planova gospodarenja otpadom. Dužna su jednom godišnje, do 30. travnja tekuće godine, za prethodnu godinu, podnositi Gradskom, odnosno Općinskom vijeću izvješće o izvršenju Plana, a poglavito o provedbi utvrđenih obveza i učinkovitosti poduzetih mjera.
Usvojeno izvješće nadležni ured dostavlja Ministarstvu zaštite okoliša i Agenciji za zaštitu okoliša.
Izradio:
71 Program ukupnog razvoja - Analiza situacije - Grad Omiš
Za jedinicu lokalne samouprave od iznimne je važnosti poznavanje stanja proizvođača u pogledu stvaranja i odlaganja otpada, a koje se odnosi na teritorij jedinice lokalne samouprave i na ona područja koja su za JLS važna u vidu zaštite okoliša.
Proizvođač otpada koji godišnje proizvodi više od 150 t neopasnog otpada i/ili više od 200 kg opasnog otpada, dužan je planirati gospodarenje otpadom za razdoblje od četiri godine.
Plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada sadrži osobito: • podatke o vrstama, količinama, mjestu, odnosno procesu nastanka otpada te predviđanje trenda nastajanja otpada; • mjere za sprječavanje ili smanjivanje nastajanja otpada i njegove štetnosti; • postojeći i predviđeni način gospodarenja otpadom, te • podatke o vlastitim građevinama i uređajima za gospodarenje otpadom.
Plan gospodarenja otpadom proizvođač otpada dostavlja nadležnom uredu i Agenciji za zaštitu okoliša.
Brojni pravni instrumenti određuju i reguliraju postupanje s otpadom te uspostavu i rad postrojenja za zbrinjavanje otpada. Od njih su najvažniji: • Zakon o otpadu (NN 178/04), • Pravilnik o vrstama otpada (NN 27/96), • Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu (NN 97/05), • Pravilnik o uvjetima za postupanje s otpadom (NN 123/97, 112/01), • Uredba o uvjetima za postupanje s opasnim otpadom (NN 32/98), • Naputak o postupanju s otpadom koji nastaje pri pružanju zdravstvene zaštite (NN 50/00), • Zakon o komunalnom gospodarstvu (NN 26/03 i 82/04).
Europske direktive koje se odnose na upravljanje otpadom:
• Direktiva 757442/EEC o otpadu, • Direktiva 91/689/EEC o opasnom otpadu, • Direktiva 84/631/EEC o nadzoru i kontroli prekograničnog transporta opasnog otpada, • Direktiva 91/157/EEC o baterijama i akumulatorima koji sadrže opasne supstance, • Direktiva 94/62/EEC o ambalaži i ambalažnom otpadu, • Direktiva 99/31/EEC o deponijima otpada, • Direktiva 2000/76/EEC o spaljivanju opasnog otpada, • Direktiva 86/278/EEC o zaštiti životne sredine i posebno zemljišta u slučaju korištenja sekundarnih đubriva u poljoprivredi, • Direktiva Savjeta 75/439/EEC o odlaganju otpadnih ulja,
Izradio:
72 Program ukupnog razvoja - Analiza situacije - Grad Omiš
• Direktiva (78/176/EEC, 82/883/EEC, 92/112/EEC) o otpadu iz proizvodnje titanijum dioksida, • Direktiva Savjeta 2000/53/EC o neupotrebljivim vozilima.
U Splitsko-dalmatinskoj županiji je registrirano 13 službenih odlagališta otpada, od koji ni jedan ne zadovoljava kriterije sanitarne deponije. Uz službena, postoje i nebrojena divlja odlagališta diljem županijskog prostora koji predstavljaju ugrozu ne samo prirodnih resursa nego i zdravlja stanovništva. Sukladno Strategiji gospodarenja otpadom RH, te planiranim postupcima na razini Županije, planirana je izgradnja Centra za gospodarenje otpadom u Lećevici, s nizom pretovarnih stanica na mjestima prikupljanja i selektiranja otpada. 28
Gradska tvrtka Peovica d.o.o. zadužena je za komunalne djelatnosti u Gradu Omišu. Cjelokupno stanovništvo obuhvaćeno je mrežom prikupljanja otpada.
Prema prostornom planu konačno rješenje odlaganja otpada s područja Grada Omiša predviđa se na području Županijskog centra za gospodarenje otpadom koji je planiran izvan granica Grada Omiša. Predviđene su 4 lokacije za potencijalnu gradnju reciklažnih dvorišta i to na sljedećim lokacijama:
• Vrisovci, • Kostanje, • Nova Sela i • Smolonje.
Transfer stanica planira se na području Zakučca. 29
Infrastrukturna mreža za odvodnju postoji samo na užem gradskom području. Uključivanjem u „Projekt Jadran“ čiji su osnovni ciljevi zaštita i očuvanje kvalitete voda, stvaranje uvjeta za siguran ekonomski razvoj, u skladu sa zahtjevima zaštite okoliša, te očuvanje i poboljšanje postignutog stupnja zaštite okoliša Omiš je dobio uređaj za pročišćavanje otpadnih voda. Ipak, samo je 35% ukupnog stanovništva obuhvaćeno mrežom odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda.
3.5.2. Zaštita bioraznolikosti i krajolika
Na području Grada Omiša kakvoća mora mjeri se na osam lokacija: Pisak, Lokva Rogoznica, Nemira, Vela Luka, Brzet, plaža Punta 2, plaža Punta 1 i auto-kamp na predjelu Ribnjak- zapad. Kakvoća mora ocjenjena je izvrsnom ocjenom u svim mjerenjima. Kakvoća zraka mjeri se u mjernim postajama Split i Omiš dok na širem omiškom području nije predviđena izgradnja takvih objekata.
28 ROP Splitsko-dalmatinske županije
29 Transfer stanice ili pretovarne stanice, su prostori, objekti i postrojenja u kojima se otpad iz jedne, mikroregije ili regije, nakon izdvajanja sastojaka koji se mogu ponovo upotrijebiti, reciklirati ili preraditi, priprema za transport do konačnog odlagališta, odnosno regionalnog odlagališta otpada. Izradio:
73 Program ukupnog razvoja - Analiza situacije - Grad Omiš
Prostornim planom Splitsko-dalmatinske županije utvrđeno je da se na području Grada Omiša nalaze sljedeće prirodne vrijednosti:
• Kanjon Cetine - značajni krajobraz i • Ruskamen – spomenik prirode.
Prijedlozi za zaštitu područja koja su u cijelosti ili dijelom na području Grada Omiša:
• Balića rat s pećinom – zaštićeni krajolik, • Izvor i okolni prostor, te vodotok rijeke Cetine – zaštićeni krajolik, • Kanjon Cetine iza Radmanovih mlinca - strogi rezervat, • Prijevoj Dupci – spomenik prirode i • Vrulja – morski dio – spomenik prirode.
3.5.3. Obnovljivi izvori energije
Energetske potrebe čovječanstva rastu sve većom brzinom, pa se stoga utjecaj korištenja energije mora učiniti prihvatljivim, odnosno štetne utjecaje treba eliminirati ili svesti na najmanju moguću razinu.
Korištenje ekološki prihvatljivih izvora energije čak i na globalnoj razini još su uvijek zanemariva.
• Bioenergija, • Solarna energija, • Energija vjetra, • Energija vode i • Geotermalna energija.
Na području Grada Omiša postoje svi preduvjeti za korištenje obnovljivih izvora energije posebno sunca i vjetra. U skladu s Prostornim planom Splitsko - dalmatinske županije određeno je područje istraživanja mogućeg smještaja vjetroelektrana. U 2008. godini izrađena je studija utjecaja na okoliš za vjetroelektranu „Mosor Istok (Rodići)“ SEM1986. Nakon izvršenih istraživanja, na tom području je moguće postavljanje stupova vjetroelektrane, potrebnih trafostanica, dalekovoda i ostale potrebne infrastrukture kojom se taj izvor energije uključuje u planirani energetski sustav. U slučaju gradnje putova obvezno je njihovo uklapanje u krajobraz i saniranje pokosa i nasipa na način da se ne stvaraju ‘rane’ u krajobrazu. Prostornim planom se predviđa racionalno korištenje energije korištenjem dopunskih izvora, prvenstveno energija sunca. Dopušta se postavljanje sunčanih kolektora na svim građevinama izvan zona zaštićenih kao spomeničke cjeline ili na pojedinačnim građevinama koje nemaju obilježje spomenika kulture. 30
30 Službeni glasnik Grada Omiša 4/07 Izradio:
74 Program ukupnog razvoja - Analiza situacije - Grad Omiš
Na području Grada Omiša nalazi se hidroelektrana Zakučac, jedna od pet hidrolektrana na rijeci Cetini (HE Peruča, HE Orlovac, HE Đale, HE Zakučac i HE Kraljevac) snage 486,0 MW.
3.6. Usluge u unaprjeđenju stanovanja i zajednice
Unaprjeđenje kvalitete življenja i stanovanja te postizanje visoke razine zadovoljstva stanovnika trebao bi biti cilj svake jedinice lokalne samouprave, regije ali i države. Postizanje adekvatnih uvjeta za život počinje prostornim planiranjem kojim se određuju okviri djelovanja na pojedinim područjima. Prostor podijeljen na sadržajne zone potom se oprema odgovarajućom infrastrukturom, ovisno o budućoj namjeni i korištenju tog prostora.
3.6.1. Prostorno planiranje i uređenje
Zakonom o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07) regulira se sustav prostornog uređenja i gradnja, nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima, te upravni i inspekcijski nadzor.
Dokumenti prostornog uređenja su: 1. Strategija i Program prostornog uređenja Republike Hrvatske i
2. prostorni planovi:
• Prostorni plan županija i Grada Zagreba, • Prostorni plan područja posebnih obilježja, • Prostorni plan uređenja općine i grada, • Generalni urbanistički plan, • Urbanistički plan uređenja i • Detaljni plan uređenja.
Prostorni plan županije razrađuje načela prostornog uređenja i smjernice Strategije prostornog uređenja Republike Hrvatske, te na temelju udjela u širim prostornim sustavima i značajkama obuhvaćenog područja određuje ciljeve i koncepciju prostornog razvoja, planiranu prostornu strukturu i organizaciju iskorištenje prostora županije.
Prostorni plan Splitsko-dalmatinske županije donesen je u listopadu 2002. godine i predstavlja dokument od strateškog značaja za Županiju.
Prostorni plan uređenja Grada sadrži i razrađuje koncepciju uređenja prostora i odredbe prostornog plana županije razgraničenjem prostora prema namjeni i drugim obilježjima, te pobližim određenjem drugih elemenata određenih tim planom.
Prostorni plan uređenja Grada Omiša donesen je u kolovozu 2007. godine i odnosi se na razdoblje do 2015. godine. Donosi smjernice razvoja i djelovanja te predstavlja okvir razvoja pojedinih područja. Prostorni plan može se preuzeti na službenim web stranicama Grada Omiša.
Izradio:
75 Program ukupnog razvoja - Analiza situacije - Grad Omiš
Urbanistički plan uređenja detaljnije određuje prostorni razvoj naselja ili dijela naselja s osnovom prostornih i funkcionalnih rješenja, uvjeta i oblikovanja pojedinih prostornih cjelina naselja. Urbanistički plan uređenja donosi se obvezno za neizgrađene dijelove građevinskog područja naselja i neizgrađena izdvojena građevinska područja izvan naselja te za dijelove tih područja planiranih za urbanu obnovu.
U skladu s Programom mjera za unapređenje u prostoru Grada Omiša za period 2007-2011 (Službeni glasnik Grada Omiša" broj 4/07) i temeljem odluka Gradskog vijeća Grada Omiša pokreće se izrada sljedećih prostornih planova uređenja:
1. Urbanistički plan uređenja- Mlija Borak, 2. Urbanistički plan uređenja- Mala Luka, 3. Urbanistički plan uređenja- Medići, 4. Urbanistički plan uređenja-Čelina, 5. Urbanistički plan uređenja-Marušići 1, 6. Urbanistički plan uređenja-Mimice, 7. Urbanistički plan uređenja-Pisak, 8. Urbanistički plan uređenja-Ruskamen 1, 9. Urbanistički plan uređenja-Vojskovo 1, 10. Urbanistički plan uređenja- Zakučac 2, 11. Urbanistički plan uređenja-Punta, 12. Urbanistički plan uređenja-Popovci, 13. Urbanistički plan uređenja- Gata 2 i 14. Detaljni plan uređenja proširenja groblja –Tugare.
Detaljni plan uređenja detaljno razrađuje odredbe plana višeg reda, te u svrhu svoje provedbe sadrži lokacijske uvjete za sve zahvate u prostoru, te druge uvjete i mjere od važnosti za realizaciju planiranog uređenja prostora te zaštitu okoliša, prirode, krajobraza, kulturnih dobara i drugih vrijednosti prostora.
3.6.2. Razvoj zajednice
Razvoj zajednice može se promatrati kao zajedničko djelovanje stanovništva i lokalne vlasti u cilju unapređenja kvalitete življenja na određenom prostoru.
Stambeno zbrinjavanje, odnosno rješavanje stambenog pitanja temelj je za zadržavanje i privlačenje stanovništva na nekom području, posebno mladih obitelji. Grad Omiš provodi anketu o interesu građana za „Program društveno poticane stanogradnje“. Tim se programom, koji se provodi od prosinca 2001. godine, jedinice lokalne samouprave uključuju u stanogradnju. Cilj programa je omogućiti povoljne uvjete za kupnju stana, odnosno rješavanje stambenog pitanja mladim obiteljima.
Izradio:
76 Program ukupnog razvoja - Analiza situacije - Grad Omiš
Odlukom o komunalnom redu (Službeni glasnik Grada Omiša 8/2009) propisane su mjere čija je svrha reguliranje uređenja naselja, održavanja čistoće i čuvanja javnih površina, korištenja javnih površina, skupljanja, odvoza i postupanja sa sakupljenim komunalnim otpadom, uklanjanja snijega i leda, te uklanjanja protupravno postavljenih predmeta na području Grada Omiša.
Najpoznatije izletište na području Grada Omiša zasigurno su Radmanove mlinice ali i cijelo područje rijeke Cetine koje svojim prirodnim ljepotama i atraktivnim avanturističkim sadržajima privlači posjetitelje. U okruženju rijeke Cetine značajno je razvijen turizam kroz aktivni odmor ponudom raftinga, barkariola, slobodnog penjanja, kanjoninga, tematskih staza i dr.
Kvaliteta mora na području Grada Omiša mjeri se na 7 lokacija, i to:
1. Plaža Punta 1, 2. Plaža Punta 2, 3. Brzet, 4. Nemira, 5. Vela Luka, 6. Ruskamen i 7. Pisak. Slika 11. Plava zastava
Izvor: blog.valamar.com/rabac/zanimljivosti rabac
Gradska plaža Punta u Omišu nositelj je „Plave zastave“. "Plava zastava" je međunarodna ekološka nagrada, projekt zaštite mora i priobalja međunarodne Zaklade za odgoj i obrazovanje za okoliš (FEE) koji se svake godine provodi u Europi i ostalim dijelovima svijeta. Njezin osnovni cilj je održivo upravljanje i gospodarenje morem i obalnim pojasom. Plava zastava je priznanje koje se dodjeljuje samo za jednu sezonu, te se zahtjev svake godine mora dostaviti na propisani način ako se želi dobiti Plava zastava. 31
Programom mjerenja kakvoće zraka u državnoj mreži za trajno praćenje kakvoće zraka (NN 43/02) utvrđeno je koje se onečišćujuće tvari u zraku mjere na pojedinim postajama pomoću automatskih analizatora ili pomoću uzorkivača.
31 www.lijepa-nasa.hr/plava-zastava Izradio:
77 Program ukupnog razvoja - Analiza situacije - Grad Omiš
Kakvoća zraka mjeri se u neposrednoj blizini Grada Omiša i to u Splitu i Solinu. Mjerenje na dan 28. listopad 2010. godine pokazuje nisko onečišćenje na obje mjerne postaje.
Zakon o grobljima (NN 19/98) definira izgradnju, korištenje i upravljanje grobljem. Groblja se ubrajaju u objekte komunalne infrastrukture u vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem prostoru se nalaze. Na području Grada Omiša nalazi se 27 groblja i 8 mrtvačnica, koje se ubrajaju u prateće građevine.
3.6.3. Opskrba vodom
Povećanjem broja stanovništva na Zemlji sve češće se aktualizira problem vodoopskrbe i dostupnosti pitke vode. Rezerve pitke vode u Republici Hrvatskoj veće su od Europskog i Svjetskog prosjeka i kao takve predstavljaju značajni potencijal, kako u ekološkom tako i u gospodarskom smislu. Hrvatska se po bogatstvu i dostupnosti vodnih izvora po stanovniku nalazi na petom mjestu u Europi, te na 42. u svijetu. Splitsko-dalmatinska županija opskrbu vodom vrši preko sljedećih izvorišta: • izvorište Jadra opskrbljuje Split, Solin, Kaštela i Trogir, • izvori Kosinac i Ruda opskrbljuju Sinj i Trilj, • izvor Opačac Imotski, te izvor Cetine grad Vrliku. • Rijeka je Cetina zahvaćena kraj Gata i Zadvarja za potrebe vodoopskrbe Makarskog primorja, Omiša i srednjodalmatinskih otoka. Prva tri navedena vrela s obzirom na rezerve vode i izdašnost vrela, te mogućnost buduće vodoopskrbe su praktički iscrpljena.
Promatrajući uski primorski pojas Županije, širine 5 do 10 km, uočava se da je vodoopskrba toga dijela obale gotovo potpuno zadovoljena, odnosno područje je u velikom dijelu pokriveno vodovodnom mrežom. I na srednjodalmatinskim otocima je unaprijeđena vodoopskrba. Dovodom vode iz rijeke Cetine izgradili su se vodovodi na otocima Braču, Hvaru i Šolti. Hvar se osim vode iz Cetine opskrbljuje i iz crpilišta u Jelsi, a Vis se opskrbljuje vodom i iz dva mjesna izvorišta (Korita i Pištica). Na području Županije postoji 7 vodoopskrbnih sustava, kojima upravlja 10 komunalnih poduzeća. Stupanj vodoopskrbljenosti stanovništva je oko 80% (najslabija je opskrba u pojedinim dijelovima zaobalja i na otocima), a oko 38% isporučenih količina vode odnosi se na domaćinstva. 32
Opskrbu vodom Grada Omiša obavlja Vodovod d.o.o. poduzeća koje je djelom u vlasništvu Grada. Kao što je već istaknuto, područje Grada Omiša opskrbljuje se vodom iz rijeke Cetine, s vodozahvata izvorište Studenci za vodovod Kostanje-Podgrađe i Kučiće-Svinišće- Podašpilje.
Kvaliteta vode, po odabranim parametrima, na području Grada Omiša predstavljena je sljedećom tablicom:
32 ROP Splitsko-dalmatinske županije Izradio:
78 Program ukupnog razvoja - Analiza situacije - Grad Omiš
Tablica 32. Kvaliteta vode na području Grada Omiša
% tvrdoća ukupna elektrovodljivost Naselje vodovoda u salinitet otopljena tvar S/cm županiji mg CaCO3/L °D TDS (mg/L)
Omiš 90 0 535 191 10,7 305
Izvor: Pregled kvalitete pitke vode u Hrvatskoj,“Priručnik o temeljnoj kakvoći vode u Hrvatskoj”
Smatra se da su vode čiji je salinitet < 0,5 pogodne za piće, a toj kategoriji pripada i promatrana voda. Elektrovodljivost označava stupanj mineralizacije vode i u ovom slučaju označava pitku vodu ( <1000 pitka voda). Tvrdoća vode mjerilo je kapaciteta vode za njeno reagiranje sa sapunom, vrijednost od 191 mg CaCO 3 /L označava umjereno tvrdu vodu. Ukusnost vode ocjenjuje se na temelju izmjerene vrijednosti ukupno otopljenih tvari koja iznosi 305 mg/L i predstavlja samu granicu dobre i odlične (300-600 dobra).
3.6.4. Javne površine i infrastruktura
Zakon o komunalnom gospodarstvu (NN 36/95, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 26/03) definira načela, način obavljanja i financiranja komunalnog gospodarstva te ostala pitanja glede svrhovitog obavljanja komunalnih djelatnosti. Obavljanje komunalnih djelatnosti najčešće uključuje sljedeće djelatnosti: • opskrba pitkom vodom, • odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda, • opskrba plinom, • opskrba toplinskom energijom, • prijevoz putnika u javnom prometu, • održavanje čistoće, • odlaganje komunalnog otpada , • održavanje javnih površina, • održavanje nerazvrstanih cesta, • tržnice na malo, • održavanje groblja i krematorija te obavljanje pogrebnih poslova, • obavljanje dimnjačarskih poslova i • javna rasvjeta. Statutom Grada Omiša navedeno je da Grad u samoupravnom djelokrugu obavlja poslove lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju prava građana, a koji nisu Ustavom ili zakonom dodijeljeni državnim tijelima, a među ostalim i sljedeće: • uređenje naselja i stanovanje, • prostorno i urbanističko planiranje,
Izradio:
79 Program ukupnog razvoja - Analiza situacije - Grad Omiš
• komunalno gospodarstvo i • zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša.
Investicije Grada Omiša u 2009. godini u području infrastrukture prikazane su sljedećom tablicom i grafom:
Tablica 33. Ulaganja u infrastrukturu na području Grada Omiša u 2009. godini
Ulaganja u javnu rasvjetu, komunalnu infrastrukturu, ceste, javne površine, odvodnju, kanalizaciju i prostorno plansku dokumentaciju iz proračuna Grada Omiša za 2009.godinu
Namjena Iznos:
Ulaganje u prostorno plansku dokumentaciju 2.600.000,00
Ulaganja u odvodnju i kanalizaciju 6.800.000,00
Ulaganje u javne površine 1.015.000,00
Ulaganje u nerazvrstane ceste 1.185.000,00
Ulaganje u komunalnu opremu 700.000,00
Ulaganje u komunalne objekte 4.985.000,00
Ulaganje u javnu rasvjetu 901.074,00
Održavanje cesta po mjesnim odborima 3.900.000,00
Održavanje komunalnih objekata po mjesnim 1.510.000,00 odborima
Održavanje objekata i uređaja komunalne 10.587.000,00 infrastrukture
Ukupno: 34.183.074,00
Izvor: Proračun u malom Grada Omiša 2009. godine
Najveći iznos izdvojen je za održavanje objekata i uređaja komunalne infrastrukture, a slijede ulaganja u odvodnju i kanalizaciju te komunalne objekte.
Neki od projekata koji su financirani iz prethodno navedenih stavki su: • kanalizacijski sustav grada Omiša koji se realizira u sklopu projekta Jadran, • magistralni cjevovod i mjesna vodovodna mreža Svinišće – Podašpilje, • mjesna vodovodna mreža Blato na Cetini, • izgradnja nogometnog igrališta u Kučićima, • javna rasvjeta desne obale rijeke Cetine od mosta prema Ribnjaku.
Izradio:
80 Program ukupnog razvoja - Analiza situacije - Grad Omiš
Graf 8. Struktura ulaganja u infrastrukturu na području Grada Omiša u 2009. godini
Izvor: Proračun u malom Grada Omiša 2009. godine, obrada MICRO Projekt d.o.o.
Održavanje javnih površina na području Grada Omiša i drugih komunalnih djelatnosti povjereno je poduzeću Peovica d.o.o. koje se djelom nalazi u vlasništvu grada.
Slika 12. Rasvjeta u G radu Omišu
Izvor:in dex.hr, dalmacija.net, apartments in dalmatia.com/znamenitosti.html
Javna rasvjeta osim svoje glavne namjene, odnosno osvjetljivanja gradskih ulica, šetnica, parkova i trgova, ima i dekorativnu svrhu i pridonosi atraktivnom izgledu Grada pa stoga treba posvetiti posebnu pažnju osvjetljavanju kulturnih i povijesnih znamenitosti.
Grad Omiš vodi brigu o kvaliteti i kontinuiranom unapređenju komunalnog uređenja pa su tako u 2010. godin i izdvojena sljedeća sredstva z a navedene projekte:
Izradio:
81 Program ukupnog razvoja - Analiza situacije - Grad Omiš
Tablica 34. Komunalni projekti na području Grada Omiša u 2010. godini
Planirana Naziv projekta/programa Izvor sredstava sredstva
Komunalni doprinosi i prihodi za posebne namjene, Ulaganja u izgradnju odvodnje i 5.600.000,00 Prihodi od poreza, imovine, pristojbi i kazni, kanalizacije Pomoć iz državnog i županijskog proračuna
Ulaganja u javne površine 635.000,00 Komunalni doprinosi i prihodi za posebne namjene
Komunalni doprinosi i prihodi za posebne namjene, Ulaganja u nerazvrstane ceste 1.430.000,00 Prihodi od poreza, imovine, pristojbi i kazni, Pomoć iz državnog i županijskog proračuna
Ulaganja u groblja 1.301.000,00 Prihodi od poreza, imovine, pristojbi i kazni
Ulaganja u objekte po mjesnim 755.000,00 Komunalni doprinosi i prihodi za posebne namjene odborima
Ulaganja u novu športsku dvoranu 43.000.000,00 Prihodi od poreza, imovine, pristojbi i kazni
Ulaganja u novu javnu rasvjetu 901.074,00 Prihodi od poreza, imovine, pristojbi i kazni
Sanacija stijena 2.000.000,00 Pomoći iz državnog i županijskog proračuna
Ulaganja u komunalnu opremu 706.209,00 Pomoći iz državnog i županijskog proračuna
Ukupno: 56.328.283,00
Izvor: Službeni glasnik Grada Omiša 8/2009.
Osim ulaganja u izgradnju nove komunalne infrastrukture Grad Omiš značajna sredstva ulaže i u održavanje postojećeg stanja, pa se u 2010. godini u tu svrhu iz komunalnih doprinosa i prihoda posebne namjene izdvojilo 13.735.000,00 kn.
3.7. Zdravstvo
Razvijeno zdravstvo i zdravstvena zaštita preduvjet su funkcioniranja svakog modernog društva. U Republici Hrvatskoj sektor zdravstvene zaštite reguliran je sljedećim zakonima:
• Zakon o zdravstvenoj zaštiti (NN 121/03) i • Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 85/06)
Ovim se Zakonom uređuju načela, mjere, način provođenja te organizacija zdravstvene zaštite, nositelji društvene skrbi za zdravlje stanovništva, prava i obveze osoba u korištenju zdravstvene zaštite te sadržaj, način obavljanja i nadzor nad obavljanjem zdravstvene djelatnosti.
Izradio:
82 Program ukupnog razvoja - Analiza situacije - Grad Omiš
Zdravstvena zaštita u smislu ovog Zakona obuhvaća sustav društvenih, skupnih i individualnih mjera, usluga i aktivnosti za očuvanje i unaprjeđenje zdravlja, sprječavanje bolesti, rano otkrivanje bolesti, pravodobno liječenje te zdravstvenu njegu i rehabilitaciju. 33
Splitsko - dalmatinska županija prepoznala je 5 zdravstvenih prioriteta 34 : 1. Prometne traume, 2. Dostupnost zdravstvene zaštite, 3. Zaštita materinstva, 4. Bolesti ovisnosti (droga i alkohol) i 5. Duševno zdravlje. Navedeni prioriteti označavaju ključna područja kojima će se posvetiti posebna pažnja kada se govori o zdravstvu na području Splitsko-dalmatinske županije.
S obzirom na broj doktora medicine na tisuću stanovnika, Splitsko-dalmatinska županija odgovara prosjeku Republike Hrvatske s otprilike 2,2 doktora medicine na tisuću stanovnika. 35
Ključni problemi u sektoru Zdravstva na području Grada Omiša su: • nedostatak prostornih uvjeta za rad i • prometna povezanost. Na području Grada Omiša djeluju udruge kojima je cilj promicanje kvalitetnije zdravstvene zaštite, bilo na općoj razini zdravstvenih usluga ili u kategoriji posebno ugroženih skupina npr. invalidi. Takve udruge su sljedeće: Dijabetičko društvo Omiš, Klub žena liječenih na dojci, Agape - urduga osoba s invaliditetom, Prijatelj - udruga roditelja djece i odraslih s posebnim potrebama.
3.7.1. Opće i specijalističke medicinske usluge
Zdravstvena zaštita prema Zakonu o zdravstvenoj zaštiti (NN 121/03) obavlja se na tri razine: 1. primarna zdravstvena zaštita (Statutom Grada Omiša utvrđena kao djelatnost iz samoupravnog djelokruga), 2. sekundarna zdravstvena zaštita i 3. tercijarna zdravstvena zaštita. Svaka od tri navedene kategorije uključuje sljedeće:
33 Zakon o zdravstvenoj zaštiti
34 Rukovođenje i upravljanje za zdravlje u lokalnoj
35 ROP Splitsko - dalmatinske županije, 2006.godina, str. 66. Izradio:
83 Program ukupnog razvoja - Analiza situacije - Grad Omiš
Slika 13 . Razine zdravstvene zaštite prema Zakonu o zdravstvenoj zaštiti
Izvor: Zakon o zdravstvenoj zaštiti, obrada MICRO Projekt d.o.o.
Zdravstvena zaštita na području Grada Omiša pripada primarnoj zdravstvenoj zaštiti u kojoj se provodi izvanbolnička zdravstvena zaštita u temeljnom opsegu - unapređenje i očuvanje zdravlja, sprečavanje i suzbijanje bolesti te liječenje i rehabilitacija oboljelih i onesposobljenih. Uz to, primarna zdravstvena zaštita ključ je za ulaz u ostale dijelove zdravstvenoga sustava. Iz nje se, prema medicinskim indikacijama, upućuje bolesnike u specijalističko -konzilijarnu i stacionarnu zdravstvenu zaštitu.
Zdravstvena zaštita na području grada Omiša organizirana je kroz: • sedam ambulanti opće/obiteljske medicine (od toga je jedna u naselju Srijane ), • jedna ambulanta zdravstvene zaštite žena, • dvije ambulante zdravstvene zaštite dojenčadi i predškolske djece, • jedna ambulanta radiološke dijagnostike,
Izradio:
84 Program ukupnog razvoja - Analiza situacije - Grad Omiš
• pet ambulanti stomatološke zdravstvene zaštite, • jedan zubotehnički laboratorij, • medicinsko biokemijski laboratorij, • zavod za javno zdravstvo, • zavod za hitnu medicinu i • tri ljekarne. Privatni sektor u zdravstvu čine: • Specijalistička stomatološka ordinacija za ortodonciju dr.stom. Željko Žužul, spec. ortodont, • Specijalistička ortopedska ordinacija Željko Mažurana, dr.med.spec. ortoped, • Specijalistička oftalmološka ordinacija Jadran Mimica, dr.med.spec. oftalmolog, • Poliklinika "Tabain" (psihijatrija, fizikalna medicina i rehabilitacija) i • Poliklinika "Vrilo života" za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju, ginekologiju, internu medicinu i medicinu rada. Navedene zdravstvene ustanove pripadaju sekundarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Ostale najbliže ustanove sekundarne i tercijarne zdravstvene zaštite nalaze se u Splitu. Najbliži bolnički centar je KBC Split. Klinička bolnica Split je ustanova koja obavlja zdravstvenu djelatnost i to: Specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu i bolničku djelatnost, te zdravstveno istraživačku djelatnost iz područja medicinskih znanosti. Klinički bolnički centar Split središnja je zdravstvena ustanova Županije splitsko-dalmatinske i cijelog južnog područja Hrvatske, a nalazi se na trima lokacijama u Splitu: Firulama, Križinama te centru Grada. Temeljna bolnička djelatnost podijeljena je na internističku skupinu, kiruršku i terapijsko dijagnostičku, uz tehničku službu i upravu Bolnice. Klinička bolnica Split Medicinskom fakultetu, višim i srednjim školama zdravstvenog usmjerenja organizira i pruža usluge za izvođenje nastave. 36
3.8. Rekreacija, kultura i religija
Poglavlje Rekreacija, kultura i religija obrađuje sadržaje iz navedenih područja, donosi prikaz športskih i kulturnih manifestacija, kulturnih i religijskih institucija te njihov značaj za lokalno stanovništvo.
3.8.1. Rekreacija i šport
Zakonom o športu (NN 71/06) utvrđen je sustav športa i športske djelatnosti, stručni poslovi u športu, športska natjecanja, financiranje športa, nadzor i ostala pitanja od značaja za šport. Sukladno članku 74. stavku 2. Zakona o športu, jedinice lokalne i područne (regionalne)
36 www.kbsplit.hr Izradio:
85 Program ukupnog razvoja - Analiza situacije - Grad Omiš samouprave utvrđuju javne potrebe u športu i za njihovo ostvarivanje osiguravaju financijska sredstva iz svojih proračuna.
Cilj donošenja javnih potreba u športu za koje se sredstva osiguravaju iz Proračuna, su aktivnosti, poslovi i djelatnosti za koje je određeno da su od značaja za Grad Omiš, kako bi se planski ostvarile zadaće daljnjeg, sustavnog razvoja športa. Programska područja utvrđena su na osnovi postavljenih ciljeva Programa javnih potreba u športu Grada Omiša za planiranu godinu. Sredstva za ostvarivanje utvrđenih aktivnosti osiguravaju se u Proračunu Grada Omiša, i to za:
• šport djece i mladeži, • aktivnosti školskih športskih klubova, • kvalitetni šport u redovnom, selektivnom sustavu natjecanja, • športska rekreacija građana i šport invalidnih osoba Grada Omiša, • organiziranje športskih manifestacija i natjecanja, • zdravstvena zaštita športaša, • osposobljavanje i školovanje stručnih športskih kadrova, • aktivnosti Zajednice športskih udruga Grada Omiša, • sredstva za korištenje športskih građevina od strane športskih udruga Grada Omiša i • investicije i investicijsko održavanja športskih građevina.
Prostornim planom Grada Omiša predviđeno je 14 zona športsko - rekreacijske namjene. U Registru udruga Republike Hrvatske registrirano je 37 udruga i klubova na području Grada Omiša kojima je glavna grupa djelatnosti šport. Grad iz proračuna za tekuću godinu (2010.) namjerava izdvojiti 3.340.000,00 kn za javne potrebe u športu. Sljedeća tablica donosi prikaz izdvajanja za pojedine klubove.
Tablica 35. Izdvajanja Grada Omiša za športske klubove u 2010. godini
Naziv kluba Izdvajanje
Nogometni klub Omiš 700.000,00
KK Studenac Omiš 300.000,00
KK Omiš Galeb 180.000,00
Vaterpolo klub Omiš 55.000,00
Šahovski klub Omiš 30.000,00
Ukupno: 1.265.000,00
Izvor: Program javnih potreba u športu Grada Omiša za 2010.godinu
Športske manifestacije u 2010. godini i njihovi organizatori na području Grada Omiša prikazane su sljedećom tablicom prema kriteriju masovnosti i broja mlađih dobnih skupina:
Izradio:
86 Program ukupnog razvoja - Analiza situacije - Grad Omiš
Tablica 36. Športske manifestacije u 2010. godini na području Grada Omiša
Rb. Naziv događanja Organizator
Otvoreno prvenstvo Dalmacije u daljinskom Plivački maraton "Omiš" 1. plivanju
2. Božićni malonogometni turnir HVIDR a OMIŠ
3. Olimpijski festival dječjih vrtića Hrvatske HOO, Dječji vrtići „Omiš“
4. Memorijalni košarkaški turnir Ivica Abram KK „Omiš – Galeb“
Športska udruga malog nogometa Malonogometni kup Grada Omiša 5. „Omiš“
Športska udruga malog nogometa Malonogometni Ljetni kup Grada Omiša 6. „Omiš“
7. Turnir balotaša Priko ŠD „Priko“
8. Kup Grada Omiša u boćanju BK „Gorčina“
Otvoreno prvenstvo Omiša u odbojci na 9. pijesku Odbojkaški klub „Gusar“
10. Mosorski grebening Klub „Stampedo“ Trilj
Izvor: Program javnih potreba u športu Grada Omiša za 2010.godinu
Grad Omiš ugostiti će deset manifestacija iz različitih športova. Neki od navedenih događaja imaju dugu tradiciju kao npr. plivački maraton i Božićni malonogometni turnir koji se održavaju već 17 godina.
Infrastrukturni objekti koji stoje na raspolaganju korisnicima su: • Gradski stadion „Anđelko Marušić Ferata“, • Športska dvorana OŠ Josip Pupačić, • Športski centar Punta, • Športski centar Planovo, • Tenis igrališta Autokamp Galeb, • Fitnes centar, • Penjališta Planovo, Peovo, Stomarica, Babnjača, Babina greda, Papa je s Vama, Ilinac i • Streljane Čelina i Zvečanje.
Športski tereni nalaze se u većini naselja na području Grada Omiša, pa tako Športske terene i igrališta imaju sljedeća naselja Slime, Kučiće, Podgrađe, Kostanje, Gata, Naklice, Tugare Dočine, Tugare Podume, Donji Dolac, Trnbusi, Blato, Čišla, Srijane, Nemira, Seoca, Nova sela, Dubrava i Borak.
Početkom 1997. godine pokrenuta ideja eko turizama i aktivnog odmora zaživjela je punom snagom, ostavila trajnu obvezu ulaganja i njegovanja ljepota koje su do tada mnogima bile
Izradio:
87 Program ukupnog razvoja - Analiza situacije - Grad Omiš nepoznate. Danas, Omiš svojim gostima osim sunca, prekrasnih plaža i čistog mora, nudi veliki izbor športskih aktivnosti; rafting izlete u kanjonu Cetine, športsko penjanje, jedrenje na dasci, podvodne aktivnosti, padobransko jedrenje, kajak, speleologiju, odbojku na pijesku na Gradskoj plaži u Omišu, zahtjevno prolaženje kroz kanjon Cetine, planinarske staze po Mosoru, Omiškoj Dinari i Poljičkoj planini, vožnju brdskim biciklom po cestama omiškog zaleđa, sudjelovanje na Plivačkom maratonu Omiš (2 i 10 km) ili Mosor Grebbeningu. Nabrojane športske aktivnosti, najbolja su potvrda daljnjeg ulaganja, očuvanja postojećeg i pažljivo osmišljenog razvoja eko-turizama i aktivnog odmora, postepeno stvarajući Europski centar OUTDOOR športova. 37
3.8.2. Religija
Pojam religije nije u potpunosti definiran, i baš kao i sama religija ovisi o osobnoj percepciji svakog pojedinca. Proizlazi iz ljudskog razmišljanja, osjećaja i djelovanja te doživljaja duhovnog svijeta. Religija na našim prostorima ima tradiciju dugu 13 stoljeća. Osim duhovne strane, religija je ostavila značajni trag i u kulturi, o čemu svjedoči sakralna umjetnost ali i crkve kao građevine.
Brojni vjerski objekti na području Grada Omiša svjedoče o religijskoj kulturi lokalnog stanovništva. Tako se na području naselja Omiš nalaze slijedeći vjerski objekti:
• Župna crkva sv. Mihovila, • Župna crkva sv. Petra apostola na Priku, • Predromanička crkva sv. Petra na Priku, • Crkva sv. Duha, • Crkva sv. Roka, • Crkva sv. Stjepana u Borku, • Samostan franjevaca na Skalicama s crkvom Gospe od Karmela, • Svetište sv. Leopold Bogdan Mandić u Zakučcu, • Samostan sestara Služavki Malog Isusa i • Staro omiško groblje s crkvama sv. Luke i sv. Marije.
Sljedeća tablica donosi prikaz župnih crkvi na području Grada Omiša.
Tablica 37. Župne crkve na području Grada Omiša
Župne crkve Dubrava Tugare Čišla Ostrvica Zvečanje Kostanje Podgrađe Seoca Blato Trnbusi Srijane Gornji Dolac Nova Sela Slime Kučiće Svinišće Pisak Mimice Marušići Lokva Rogoznica Omiš Priko Gata Donji Dolac
Izvor : Upitnik za Grad Omiš
37 http://www.omis.hr/2012pdf/ProgramJPuSportu2012.pdf Izradio:
88 Program ukupnog razvoja - Analiza situacije - Grad Omiš
3.8.3. Kultura
Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03) uređuju se vrste kulturnih dobara, uspostavljanje zaštite nad kulturnim dobrom, obveze i prava vlasnika kulturnih dobara, mjere zaštite i očuvanja kulturnih dobara, obavljanje upravnih i inspekcijskih poslova, rad i djelokrug Hrvatskog vijeća za kulturna dobra, financiranje zaštite i očuvanja kulturnih dobara, kao i druga pitanja u svezi sa zaštitom i očuvanjem kulturnih dobara. 38
Prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03), kulturna dobra su:
• pokretne i nepokretne stvari od umjetničkog, povijesnog, paleontološkog, arheološkog, antropološkog i znanstvenog značenja;
• arheološka nalazišta i arheološke zone, krajolici i njihovi dijelovi koji svjedoče o čovjekovoj prisutnosti u prostoru, a imaju umjetničku, povijesnu i antropološku vrijednost;
• nematerijalni oblici i pojave čovjekovog duhovnog stvaralaštva u prošlosti kao i dokumentacija i bibliografska baština;
• zgrade, odnosno prostori u kojima se trajno čuvaju ili izlažu kulturna dobra i dokumentacija o njima.
Kulturni život Grada Omiša obogaćuju mnoga zbivanja među kojima je zasigurno najpoznatiji Festival dalmatinskih klapa koji svake godine okuplja ponajbolje klape iz cijele Hrvatske, a vrlo atraktivna za posjetioce je i Gusarska bitka. Grad iz proračuna za područje kulture (u 2010. godini) namjerava izdvojiti 4.403.970,00 kn. Kulturne manifestacije, svečanosti i slavlja većinom se odvijaju u ljetnim mjesecima:
Tablica 38. Kulturna događanja na području Grada Omiša
Vrijeme održavanja Naziv događanja Mjesto
Travanj Guitar fest Omiš Omiš
Svibanj Dan Grada Sv.Ivan Nepomuk Omiš
Svibanj Sv. Leopold Bogdan Mandić Zakučac
Svibanj Dani Josipa Pupačića Slime
Lipanj Ivanjske večeri Slime
Srpanj Festival dalmatinskih klapa Omiš
Srpanj Zov Kamena Donji Dolac
38 Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, Narodne novine 1280/2, Zagreb, 1999. godine Izradio:
89 Program ukupnog razvoja - Analiza situacije - Grad Omiš
Srpanj Dani Mile Gojsalić Kostanje
Srpanj Dani Ive Marjanovića Gata
Srpanj Čažinski dani Tugare
Kolovoz Rujan Omiško kulturno ljeto Omiš
Kolovoz Gusarske večeri Omiš
Kolovoz Jurini jablani Zakučac
Kolovoz Gusarska bitka Omiš
Izvor: Početni upitnik za Grad Omiš
U Gradu djeluje Gradski muzej Omiš, Narodna knjižnica Omiš, Centar za kulturu u čijem je sastavu i Osnovna glazbena škola „Lovro pl. Matačić“, te Festival dalmatinskih klapa Omiš.
Festival dalmatinskih klapa Omiš s tradicijom dugom 45 godina jedna je od najznačajnijih kulturnih manifestacija u cijeloj regiji. Utjecaj Festivala na očuvanje nematrijelne kulturne baštine, turističku ponudu destinacije i promociju klapskog pjevanja je nemjerljiv, prepune tribine i pjevačka imena možda najbolje govore o kvaliteti i umjetničkoj težini festivala.
Centar za kulturu Omiš osnovan je 1991. godine, a u njegovom sastavu djeluju Gradski puhački orkestar i prethodno navedena Osnovna glazbena škola. Centar se bavi organiziranjem različitih događanja u kulturi kao što su koncerti, Omiško kulturno ljeto, Omiš guitar fest te djelatnostima među kojima se ističe izdavaštvo, zaštita kulturne baštine, nototeke, fonoteke, filmoteke, biblioteke i sl. Centar za kulturu Omiš nadležan je za Ilirsko sjemenište, značajni multikulturalni prostor u Gradu Omišu.
Narodna knjižnica Omiš kao samostalna ustanova djeluje od 2000. godine do kada je bila u sastavu Centra za kulturu. Knjižnica raspolaže s fondom koji broji 30.935 knjiga i osim standardnih naslova čuva i zavičajnu zbirku knjiga. Iako se knjižnica 1.rujna 1999. godine preselila na novu lokaciju na Punti i modernizirala (automatizacija poslovanja, nabava informatičke opreme i multimedijalne građe, prilaz za invalide, zaštitni sustavi) i dalje postoji potreba za većim i primjerenijim prostorom. Knjižnica ima 850 članova ali budući da su iskaznice obiteljske broj korisnika zasigurno je i mnogo veći. Osim stanovnika Grada Omiša, knjižnicu koristi i 95 korisnika koji nisu s tog prostora, što ukazuje na značaj ove ustanove i za šire područje. Knjižnica zapošljava 3 djelatnika, a financira se iz proračuna Grada Omiša, vlastitih sredstava te namjenskih ugovora s Ministarstvom kulture.
Gradski muzej Omiša ima 4 zbirke u stalnom postavu, i to: • arheološka (antika i srednji vijek), • umjetnička (autoportreti i portreti, skulpture i reljefi u drvu), • etnografska i • povijest kroz fotografiju. Posljednje dvije zbirke odnosno etnografska i povijest kroz fotografiju nisu dostupne javnosti. U toku je registracija zbirki i utvrđivanje svojstva kulturnog dobra.
Izradio:
90 Program ukupnog razvoja - Analiza situacije - Grad Omiš
3.9. Obrazovanje Prema Regionalnom operativnom programu na području Splitsko-dalmatinske županije u sustavu obrazovanja definirano je nekoliko ključnih problema (nedostataka i potreba) za koja je potrebno naći adekvatna rješenja: • veliki broj jedinica lokalne samouprave je u teškim gospodarskim prilikama i ne može samostalno financirati predškolsko obrazovanje; • visoki tekući izdaci osnovnih škola koji se odnose na troškove prijevoza učenika; • neadekvatno riješen problem prijevoza djece do škola u seoskim područjima (Zagora); • zastarjeli objekti, namještaj i mala ulaganja u dodatnu opremu u obrazovnim jedinicama, i to u osnovnim i srednjim školama; • dugo razdoblje studiranja i nizak udio diplomiranih studenata u odnosu na broj upisanih; • neproporcionalan broj studenata na studijima društvenih i prirodnih usmjerenja. 39
Oblici obrazovanja koji će biti promatrani u ovom poglavlju uključuju:
• predškolsko obrazovanje; • osnovnoškolsko obrazovanje; • srednjoškolsko obrazovanje; • više i visokoškolsko obrazovanje; • ustanove cjeloživotnog obrazovanja.
3.9.1. Predškolsko obrazovanje
Predškolska djelatnost je uređena kao podsustav odgoja i obrazovanja Republike Hrvatske od 1997. godine (Zakon o predškolskom odgoju i naobrazbi, NN 10/97 i 107/07). U 2009./10. pedagoškoj godini ukupna obuhvatnost djece predškolske dobi u redovitim programima (petosatnim i desetosatnim programima) iznosi 58% djece predškolske dobi.
Na sjednici Hrvatskog sabora 16. svibnja 2008. godine donesen je Državni pedagoški standard predškolskog odgoja i naobrazbe. Značaj donošenja ovog dokumenta ogleda se u činjenici da je posljednji ovakav dokument donesen prije gotovo trideset godina, 1983. godine. Svrha pedagoškog standarda i normativa je unaprjeđenje ukupne predškolske djelatnosti sukladno propisanim mjerilima, zasnovanim na jedinstvenim osnovama uz ravnomjerne uvjete rada svih odgojno-obrazovnih ustanova u kojima se provode zakonski ustrojeni programi predškolskog odgoja za djecu rane i predškolske dobi. Jednaki uvjeti rada pretpostavka su za osiguravanje bolje kvalitete odgoja i obrazovanja djece predškolske dobi pod istim uvjetima, a prema njihovim potrebama, interesima i sposobnostima.
39 ROP Splitsko-dalmatinske županije Izradio:
91 Program ukupnog razvoja - Analiza situacije - Grad Omiš
• programi s obzirom na trajanje i namjenu, • predškolski odgoj i naobrazba djece i djece s posebnim potrebama i to djece s teškoćama i darovite djece, • predškolski odgoj i naobrazba djece hrvatskih građana u inozemstvu, • predškolski odgoj i naobrazba djece pripadnika nacionalnih manjina, • ustroj predškole, • mjerila za broj djece u odgojnim skupinama, • mjerila za broj odgojitelja, stručnih suradnika i ostalih radnika u dječjem vrtiću, • mjere zdravstvene zaštite i prehrane djece u dječjem vrtiću, • mjerila za financiranje programa dječjih vrtića, • materijalni i financijski uvjeti rada, • prostori dječjeg vrtića, • higijensko-tehnički zahtjevi za prostore u dječjem vrtiću, • mjerila za opremu dječjeg vrtića i • mjerila za didaktička sredstva i pomagala. 40 Vremenski rok za provedbu zaključaka iz navedenog Standarda je pomaknut s 2011. godine na 2013. godinu. Mnoge predškolske ustanove i vrtići mogli bi imati poteškoća s usklađivanjem djelovanja i ispunjavanjem odrednica iz Standarda.
U Splitsko-dalmatinskoj županiji premali broj djece je obuhvaćen programima predškolskog odgoja i obrazovanja, a institucije predškolskog odgoja nisu jednako dostupne svima. U tom smislu, potrebno je osiguravanje prostornih, financijskih i kadrovskih uvjeta za uključivanje što većeg broja djece u programe predškolskog odgoja. Sredstva za financiranje programa rada predškolske ustanove ostvaruju iz proračuna osnivača, sudjelovanjem roditelja djece korisnika programa vrtića, iz sredstava proračuna Županije, iz državnog proračuna, prodajom usluga na tržištu i drugih izvora sukladno zakonu. Ostali materijalni troškovi u predškolskim ustanovama osiguravaju se iz sredstava sudjelovanja roditelja djece korisnika programa vrtića o čemu svojim aktom odlučuje predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave. 41 Na području Grada Omiša djeluje Dječji vrtić „Omiš“ koji zapošljava 47 djelatnika. Ustanova u svom sastavu ima 8 dječjih vrtića od čega ih je 5 u Omišu, i to: • „Pčelica“, • „Radost“, • „Visibaba“,
40 Državni pedagoški standard predškolskog odgoja i obrazovanja.
41 ROP Splitsko-dalmatinske županije
Izradio:
92 Program ukupnog razvoja - Analiza situacije - Grad Omiš
• „Galeb“ i • „Potočić“ . Dislociranost objekata uzrokuje velike troškove održavanja . Dječji vrtić „Smilje“ nalazi se u Gatima, „Trešnjica“ u Tugarama i „Kamenčić“ u Kostanjama. Sljedeća tablica prikazuje dječje vrtiće prema broju upisane djece i djece koja nisu upisana, a bila su prijavljena za upis.
Tablica 39. Broj upisane i neupisane djece u Dječje vrtiće Omiš u pedagoškoj godini 2010. /2011.
Broj Broj djece „na Rb Naziv upisane čekanju“ djece
1. Dječji vrtići Omiš – Potočić 52 14
2. Dječji vrtići Omiš – Visibaba 25 7
3. Dječji vrtići Omiš – Radost 25 3
4. Dječji vrtići Omiš – Pčelica 102 22
5. Dječji vrtići Omiš – Galeb 72 32
6. Dječji vrtići Omiš – Smilje 26 10
7. Dječji vrtići Omiš Trešnjica 26 4
8. Dječji vrtići Omiš Kamenčić 50 5
Ukupno: 378 97
Izvor:www.vrtic omis.com Prema podacima iz tablice ukupno je upisano 378 djece , a 97 ih je „na čekanju“ što znači da je u tekućoj školskoj godini 2010./2011. gotovo petina djece ostala neupisana. U sklopu Dječjeg vrtića „Omiš“ djeluje samo jedna grupa za djecu jasličke dobi (djeca od 1. do 3. godine) i to u sklopu Dječjeg vrtića „Galeb“. Broj djece upisane u navedenu grupu je 19, a isto toliko ih je „na čekanju“ što ukazuje na potrebu za osnivanjem još jedne takve grupe. Dječji vrtići Smilje, Trešnjica i Kamenčić nalaze se u samostalnim objektima dok su ostali smješteni u prizemljima stambenih zgrada. Obroci za polaznike svih vrtića pripremaju se u centralnoj kuhinji. Vrtić u sklopu svog redovnog programa organizira „Malu školu“ za djecu koja se nalaze u mjestima gdje nema redovnih dječjih vrtića, a u godini su pred polazak u školu, te posebne programe i to Program ranog učenja engleskog jezika i Program tjelesne i zdravstvene kulture. Dječji vrtić Omiš sudjeluje u Olimpijskom festivalu dječjih vrtića.
Kao što je prethodno navedeno 2013. godina rok je za usklađivanje djelovanja i ustroja vrtića s Državnim pedagoškim standardom predškolskog odgoja i naobrazbe. Osim uvjeta vezanih za stručni rad i odgoj djece Standard regulira i prostorne i tehničke uvjete rada, npr. članak 48 koji kaže:
„Vanjski prostori namijenjeni djeci moraju biti ograđeni i sigurni za djecu te sadržavati zelene površine, osunčane i hladovite prostore za igru. Igrališta moraju imati površinu
Izradio:
93 Program ukupnog razvoja - Analiza situacije - Grad Omiš najmanje 15 m² po djetetu i biti odgovarajuće opremljena spravama primjerenim dobi djece, pitkom vodom i vodom za igru.“
Sukladno navedenom, Grad Omiš treba osigurati uvjete kako bi se moglo pravovremeno udovoljiti postavljenim zahtjevima.
3.9.2. Osnovno obrazovanje
Osmogodišnje osnovno školovanje u Republici Hrvatskoj regulirano je Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08). Osnovno obrazovanje počinje upisom u prvi razred osnovne škole, obvezno je za svu djecu, u pravilu od šeste do petnaeste godine života. To se odnosi na svu djecu koja imaju boravište u Republici Hrvatskoj bez obzira na njihovo državljanstvo. Za osobe starije od petnaest godina koje zbog raznih razloga nisu završile osnovnoškolsku naobrazbu ustrojen je sustav osnovnog obrazovanja odraslih. 42
Osim navedenim Zakonom, osnovno školstvo regulirano je i Državnim pedagoškim standardom osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja kojim se utvrđuju minimalni uvjeti za ostvarivanje ujednačenog razvoja osnovnog školstva na cijelom području Republike Hrvatske.
Hrvatski nacionalni obrazovni standard osnova je za promjene u programiranju i načinu rada u osnovnom školstvu, te uvodi rasterećenje uklanjanjem suvišnih obrazovnih sadržaja, suvremeni način poučavanja temeljen na istraživačkoj nastavi, samostalnom i skupnom radu te primjenjivom znanju i vještinama. 43
Prema Regionalnom operativnom programu Splitsko-dalmatinske županije jedan od najvećih problema u osnovnom školstvu na području županije je financiranje i organiziranje prijevoza učenika. Većina osnovnoškolskih objekata je u vrlo zapuštenom stanju i osnovne škole su iskazale potrebu za sanacijom takvog stanja kako bi se osigurala sigurnost boravka učenika i nastavnika.
Na području Grada Omiša djeluju tri osnovne škole koje uz matične u svom sastavu imaju i područne škole. Najveća škola je OŠ „Josip Pupačić“ i nalazi se u samom naselju Omiš. U njenom sastavu nalaze se područne škole u naseljima Kučiće i Slime. OŠ “1. listopada 1942.“ nalazi se u naselju Čišla, a obuhvaća i područne škole u Kostanjama, Gatima, Tugarima i Dubravi. OŠ „Gornja Poljica“ nalazi se u Srijanima. Sljedeća tablica prikazuje broj učenika u osnovnim školama na području Grada Omiša:
Tablica 40. Broj učenika u osnovnim školama na području Grada Omiša
Ime škole Broj djece
OŠ "1.listopada 1942." 268
OŠ "Gornja Poljica" 80
42 public.mzos.hr/Default.aspx?sec=2197
43 public.mzos.hr/Default.aspx?sec=2199 Izradio:
94 Program ukupnog razvoja - Analiza situacije - Grad Omiš
OŠ "Josip Pupačić" 1066
Ukupno: 1.414
Izvor: web stranice navedenih škola
Osnovnu školu ukupno pohađa 1.414 učenika, od toga 75% učenika pohađa OŠ „Josip Pupačić“ u Omišu.
U sastavu matične Osnovne škole „Josip Pupačić“ Omiš djeluje područna škola s odjeljenjima od 1. - 8. razreda u Kučićima, dok u sastavu matične Osnovne škole „1.listopada 1942.“ Čišla djeluje područna škola s odjeljenjima od 1. - 8. razreda u Kostanjama.
U navedenim školama ukupno radi 164 djelatnika. Područne škole u Slimenu, Gatima, Tugarima i Dubravi održavaju nastavu za djecu od 1. do 4. razreda. Zbog specifičnog geografskog područja i velikog broja manjih raštrkanih mjesta velik broj učenika svakodnevno putuje u školu organiziranim prijevozom. Osnovna škola „Gornja Poljica“ ima status brdsko-planinske škole. Sve škole aktivno sudjeluju na raznim natjecanjima znanja na svim razinama. OŠ „1. listopada 1942.“ izdaje školski list „Petica“ a OŠ „Josip Pupačić“ školski list „Grdelin“ te okuplja učenike u učeničku zadrugu „Rašeljka“. Učenicima s teškoćama u razvoju i učenju pristupa se individualno uz stručno vodstvo i nadzor nadležnih školskih stručnjaka defektologa, logopeda i psihologa.
3.9.3. Srednjoškolsko obrazovanje
Srednjoškolsko obrazovanje, baš ako i osnovnoškolsko regulirano je Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08) i Državnim pedagoškim standardom srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja.
Županija Splitsko-dalmatinska ima čak 68% učenika više u svojim srednjim školama od prosjeka Republike Hrvatske. Taj pokazatelj može ukazivati na visoku opterećenost srednjoškolske obrazovne infrastrukture u Županiji i potrebu za ulaganjem u nove objekte kako bi se rasteretila postojeća situacija. Dodatni podaci prema područjima Županije pokazuju kako najveća opterećenost srednjih škola jest u gradu Splitu i na obali, dok na otocima radi samo 5 srednjih škola koje prosječno imaju 176 učenika.
U gradu Omišu djeluje Srednja škola „Jure Kaštelan“ i jedina je srednjoškolska ustanova na tom području. Svojim programom obuhvaća četverogodišnji gimnazijski i strukovni, te trogodišnji strukovni program.
Slika 14. Srednja škola "Jure Kaštelan" Omiš
Izvor: www.ss jkastelan omis.skole.hr
Izradio:
95 Program ukupnog razvoja - Analiza situacije - Grad Omiš
Četverogodišnje obrazovanje uključuje gimnazijski opći i jezični smjer te strukovne smjerove hotelijersko-turistički tehničar i tehničar za elektroniku. Trogodišnje strukovno obrazovanje uključuje sljedeće programe: prodavač, frizer, kozmetičar, pediker, kuhar, konobar, automehaničar, vodoinstalater i instalater grijanja i klimatizacije. Obrazovanje se sastoji od predavanja i praktičnih vježbi. Učenice u sklopu ženske školske klape Almissa sudjeluju u UNESCO-vom projektu SEMEP 44 s projektom „More i brodovi kao inspiracija u klapskim pjesmama“. Grad Omiš isplaćivati će potpore za nabavu obaveznih školskih udžbenika u školskoj godini 2010./11. nezaposlenim, samohranim i roditeljima s troje ili više djece koja istovremeno pohađaju osnovnu ili srednju školu ako pravovremeno dostave zahtjeve na adresu grada. Također Grad Omiš dodjeljuje i petnaest mjesečnih stipendija u iznosu od 500,00 kuna izuzetno uspješnim učenicima, deset učenicima s otežanim uvjetima učenja u istom iznosu te neograničen broj stipendije učenicima s posebnim potrebama. Grad sudjeluje i u sufinanciranju troškova prijevoza učenika koji nemaju prebivalište u mjestu obrazovanja.
3.9.4. Visoka naobrazba
Na području Grada Omiša ne postoje visokoškolske ustanove, a najbliže je Sveučilište u Splitu. Grad Omiš dodjeljuje stipendije osobito uspješnim učenicima i studentima te onima s otežanim uvjetima ili posebnim potrebama u učenju.
Dodjeljuje se 30 stipendija, odnosno po 15 za učenike srednjih škola i 15 za studente u kategoriji osobito uspješnih, te 20 stipendije u kategoriji učenika i studenata s otežanim uvjetima ili posebnim potrebama u učenju (10 učenicima i 10 studentima). Studenti s područja Grada Omiša gravitiraju Sveučilištima u Splitu, Zagrebu i Zadru.
3.9.5. Cjeloživotno obrazovanje i usavršavanje
Na području Grada Omiša djeluje Pučko otvoreno učilište „Žižić“. PUO „Žižić“ organizira programe srednjoškolskog obrazovanja odraslih, usavršavanja i osposobljavanja uz odobrenje Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa pa se ostvarene kvalifikacije upisuju u radnu knjižicu.
3.10. Socijalna zaštita
Područje socijalne zaštite uređuje se Zakonom o socijalnoj skrbi (NN 73/97, 79/07) koji definira način obavljanja i financiranja djelatnosti socijalne skrbi, postupak za ostvarivanje tih prava te druga pitanja značajna za obavljanje djelatnosti socijalne skrbi.
Socijalna skrb je djelatnost od posebnog interesa za svaku državu koja se želi okarakterizirati kao socijalna država, odnosno država koja se brine za svoje stanovnike koji zbog različitih razloga i okolnosti nisu u stanju zadovoljiti osnovne egzistencijalne potrebe.
44 South-Eastern Mediterranean Sea Projec Izradio:
96 Program ukupnog razvoja - Analiza situacije - Grad Omiš
Regionalni operativni program Splitsko -dalmatinske županije kao glavne probleme u sustavu socijalne skrbi ističe probleme prvenstveno vezane uz domove za stare i nemoćne koji ne nude dovoljne kapacitete za smještaj svih osoba s takvim potrebama ili posluju u neodgovarajućim prostorima. Ovaj problem posebno je izražen na otocima koji su demografski sve stariji pa se javlja potreba i za nekim oblikom izvanustanovne skrbi tj. službe za pomoć i njegu u kući u svezi s vis okom starosnom dobi otočkog stanovništva.
Socijalna skrb na području Grada Omiša obavlja se preko Centra za socijalnu skrb Omiš (u daljnjem tekstu Centar). Centar je osnovan 1997. godine i zapošljava 12 djelatnika, među kojima i 3 socijalna radnika i 1 psi hologa. Osim područja Grada Omiša, Centar pokriva područje i susjednih jedinica lokalne samouprave, općine Dugi Rat, Šestanovac i Zadvarje.
Centar provodi postupke savjetovanja i druge stručne radnje u okviru svoje nadležnosti. Sljedećim grafom prikazano je kretanje broja korisnika Centra.
Graf 9. Kretanje broja korisnika Centra za socijalnu skrb Omiš
Izvor: Obrazac za Centar za socijalnu skrb Omiš
Broj korisnika Centra u stalnom je porastu i danas ih ima 1 .552. Dobna struktura ko risnika Centra prikazana je sljedećim grafom.
Graf 10 . Dobna struktura korisnika Centra za socijalnu skrb Omiš
Izvor: Obrazac za socijalnu skrb Omiš
Izradio:
97 Program ukupnog razvoja - Analiza situacije - Grad Omiš
Najveći broj korisnika, njih 40% je starije životne dobi. Centar se nalazi na adekvatnoj lokaciji i udovoljava radnim potrebama. Osim navedenog, na području grada Omiša ne postoje drugi oblici stacionarne skrbi.
3.10.1. Zbrinjavanje u bolesti i invaliditetu
Grad Omiš skrbi o stanovnicima s invaliditetom kroz djelatnost raznih socijalnih udruga. Potpore za prijevoz invalidnih osoba u 2010. godini iznose 100.000,00 kn.
„Agape“ udruga osoba s invaliditetom osnovana je 2003. godine i u vrijeme osnivanja imala je 25 članova, danas, sedam godina kasnije udruga okuplja 141 člana i zapošljava 22 djelatnika od kojih su tri osobe s invaliditetom.
Tablica 41. Struktura zaposlenika udruge Agape po djelatnostima koje obavljaju
Djelatnost Broj zaposlenih osobni asistenti osobama s invaliditetom 13 administrativno osoblje 3 njegovateljica/pomoć u kući 2 fizioterapeut 1 vozač 1 kućni majstor/ pomoć u kući 1 voditelj art radionice 1
Ukupno: 22
Izvor: Upitnik za "Agape" udrugu osoba s invaliditetom
Osim stalno zaposlenih u radu Udruge sudjeluju i volonteri čiji broj se mijenja ovisno o potrebi. 45 Sljedećim grafom prikazana je dobna struktura članova udruge „Agape“.
45 Sekcija mladih volontera osnovne i srednje škole okuplja 20 učenika. Izradio:
98 Graf 11 . Dobna struktura članova udruge Agape
Izvor: Upitnik za „Agape“ udrugu osoba s invaliditetom,
Trećina članova Udruge su starije životne dobi. Njihov kretanja u smislu odlaska liječniku, kupovinu ili do prijatelja. nave denog problema suočavaju se i s je više stvar predrasude nego stvarne nesposobnosti za obavljanje određenih poslova.
Područje djelovanja Udruge je Grad Omiš, a kako je jedina takve vrste na omiškom, ali i širem području, svojim djelovanjem pokriva i o Projekti u kojima je udruga sudjelovala su: • Terapijsko jahanje, • Mladi volonteri, • Art radionice, • U suradnji s planinarskim društvom „Imber“ planinarska staza je prilagođena osobama s invaliditetom. Udruga posjeduje opremu za pružanje usluga vezanih uz svoje djelovanje npr. sprave za vježbanje i fizikalnu terapiju.
Financiranje se osigurava iz članarina, donacija, sredstava Državnog, Županijskog i Gradskog proračuna, sredstava ostvarenih od igara
3.10.2. Zbrinjavanje starih i nemoćnih
Zbrinjavanje starih i nemoćnih, kao što je već spomenuto, prepoznato je kao jedan od glavnih problema i u Regionalnom operativnom programu Splitsko
Prema popisu stan ovništva iz 2001. starih 60 i više godina što iznosi 21% od ukupnog broja stanovnika. Na području Grada Omiša nema domova za stare i nemoćne, niti službi koje se o njima brinu u njihovim domovima. Grad p osjeduje nekretnine koje bi se uz adaptaciju i dogradnju mogle prenamijeniti u domove. Takvi objekti su zgrada Punta Sole u Omišu i zgrada stare škole u Pisku.
Izradio:
Program ukupnog razvoja - Analiza situacije - Grad Omiš
Prema Programu javnih potreba u području socijalne skrbi Grada Omiša za 2010. godinu namjerava se u vidu potpora umirovljenicima za Božić i Uskrs isplatiti 380.000,00 kn.
3.10.3. Zbrinjavanje obitelji i djece
Grad Omiš pokazao je socijalnu osjetljivost za zbrinjavanje obitelji i djece. Prema Programu javnih potreba u području socijalne skrbi Grada Omiša za 2010. godinu namjeravaju se isplatiti sljedeći iznosi prikazai tablicom:
Tablica 42. Kategorije korisnika socijalnih potpora u Gradu Omišu u 2010. godini
Kategorije korisnika Iznos
Potpore uspješnim učenicima i studentima 210.000,00
Potpore učenicima i studentima s otežanim uvjetima učenja 180.000,00
Potpore za povlastice u javnom prijevozu učenicima i studentima 420.000,00
Potpore za socijalnu mjeru podmirenja troškova stanovanja 90.000,00
Jednokratne novčane potpore socijalno ugroženim samcima i 800.000,00 obiteljima
Potpore za socijalnu mjeru podmirenja troškova za ogrjev 150.000,00
Potpore hrvatskim braniteljima i njihovim obiteljima 100.000,00
Potpore hrvatskim braniteljima u naravi 50.000,00
Potpore za opremu novorođenog djeteta 190.000,00
Ukupno: 2.190.000,00
Izvor:Program javnih potreba u području socijalne skrbi za Grad Omiš u 2010.godini
Grad Omiš isplaćuje i potpore za nabavu školskih knjiga roditeljima s četvero i više djece, s troje i više djece koja su istovremeno u osnovnim i srednjim školama, nezaposlenim roditeljima i samohranim roditeljima.
3.10.4. Zbrinjavanje nezaposlenih
Hrvatski zavod za zapošljavanje ispostava Omiš 31. kolovoza 2010. godine bilježi 1.207 nezaposlenih osoba. Sljedeća tablica prikazuje nezaposlene osobe po spolu i strukturi obrazovanja.
Tablica 43. Nezaposlene osobe po strukturi obrazovanja i spolu na dan 31. kolovoza 2010. godine na području Grada Omiša
Razina obrazovanja Broj nezaposlenih Žene
Bez škole i nezavršena srednja škola 26 9
Osnovna škola 265 153
Izradio:
100 Program ukupnog razvoja - Analiza situacije - Grad Omiš
Trogodišnja srednja škola i škola za KV i VKV 469 212
Četverogodišnja srednja škola 269 154
Gimnazija 38 27
Prvi stupanj fakulteta,stručni studij i viša škola 68 48
Fakulteti, akademije,magisteriji,doktorati 72 50
Ukupno: 1.207 653
Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje
U okviru Vladinog programa NAPZ-a (Nacionalni akcijski plan zapošljavanja) provodi se stručno osposobljavanje i prekvalifikacija nezaposlenih za deficitarna zanimanja odnosno prema potrebama na lokalnom tržištu rada 46 . Nacionalni plan za poticanje zapošljavanja (2009.-2010.) 47 slijedi prioritete politike zapošljavanja utvrđene u revidiranoj Lisabonskoj agendi o rastu i radnim mjestima te posebnu važnost daje slijedećem:
• povećanje ponude radne snage, • privlačenje i zadržavanje više ljudi u statusu zaposlenosti, • modernizacija sustava socijalne zaštite, • poboljšanje prilagodljivosti radnika i poduzeća, • povećanje ulaganja u ljudski potencijal kroz bolje obrazovanje i vještine,te: • dobro upravljanje, • izgradnja administrativnih kapaciteta. Suradnja s poslodavcima postoji i jedna je od temeljnih aktivnosti Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
3.10.5. Ostalo socijalno zbrinjavanje
Skrb izvan vlastite obitelji obuhvaća sve oblike smještaja ili boravka u udomiteljskoj obitelji, u domovima socijalne skrbi, kao i one oblike smještaja ili boravka koje pruža vjerska zajednica, trgovačko društvo, udruga i druga domaća i strana pravna i fizička osoba, kojima se korisniku osigurava stanovanje, prehrana, čuvanje, briga o zdravlju, odgoj i obrazovanje, psihosocijalna rehabilitacija, njega i druge potrebe.
Udomiteljstvo jest oblik skrbi izvan vlastite obitelji kojim se djetetu ili odrasloj osobi osigurava skrb u udomiteljskoj obitelji, a regulirano je Zakonom o udomiteljstvu (NN 79/07) i Pravilnikom o sadržaju i trajanju osposobljavanja i edukacije udomiteljske obitelji (NN48/08). 48 Na području Grada Omiša žive dvije udomiteljske obitelji. Samostan Sestara služavki malog Isusa u Omišu pruža smještaj za 10 korisnika u dobi od 4 do 56 godina 49 .
46 Obrazac za socijalne službe 47 Nacionalni plan za poticanje zapošljavanja (2009.-2010.) 48 Zakon o udomiteljstvu, čl.2 49 Prostorni plan Splitsko-dalmatinske županije Izradio:
101 Program ukupnog razvoja - Analiza situacije - Grad Omiš
POPIS TABLICA, SLIKA I GRAFOVA
Tablica 1. Gradovi i općine u Splitsko-dalmatinskoj županiji ...... 16 Tablica 2. Mjesni odbori i broj članova mjesnih odbora na području Grada Omiša ...... 17 Tablica 3. Ustanove čiji je osnivač Grad Omiš ...... 18 Tablica 4. Broj zaposlenih kod korisnika proračuna Grada Omiša ...... 18 Tablica 5. Demografske značajke prostornih cjelina Splitsko-dalmatinske županije...... 20 Tablica 6. Stanovništvo Grada Omiša prema naseljima i dobi ...... 22 Tablica 7. Stanovništvo staro 15 i više godina prema završenoj školi i obrazovnim područjima na području Splitsko-dalmatinske županije i Grada Omiša ...... 23 Tablica 8. Usporedni pregled demografskih pokazatelja na razini Države, Županije i Grada Omiša ...... 24 Tablica 9. Kretanje broja nezaposlenih na razini Države, Županije i Grada Omiša ...... 25 Tablica 10. Izdvajanja iz proračuna Grada Omiša za gospodarstvo u 2009. godini ...... 25 Tablica 11. Ostvareni prihodi i primici Proračuna Grada Omiša za razdoblje od 2007.-2009. godine te Plan proračuna za 2010. godinu...... 34 Tablica 12. Ostvareni rashodi i izdaci Proračuna Grada Omiša za razdoblje od 2007.- 2009. te Plan proračuna za 2010. godinu ...... 37 Tablica 13. Izdvajanja iz proračuna Grada Omiša u 2010. godini za mjere zaštite od požara . 40 Tablica 14. Ključni gospodarski sektori u Splitsko-dalmatinskoj županiji ...... 42 Tablica 15. Trgovačka društva na području Grada Omiša po ostvarenom prihodu (10 najvećih) ...... 43 Tablica 16. Struktura djelatnosti trgovačkih društava na području Grada Omiša ...... 44 Tablica 17. Poljoprivredna kućanstva prema ukupno raspoloživom zemljištu na području Splitsko-dalmatinske županije i Grada Omiša ...... 45 Tablica 18. Površine ukupno korištenog zemljišta prema iskorištenosti na području Splitsko- dalmatinske županije i Grada Omiša ...... 46 Tablica 19. Kućanstva s ostvarenim prihodom od prodaje na području Splitsko-dalmatinske županije i Grada Omiša ...... 47 Tablica 20. Struktura obraslih površina na području Grada Omiša ...... 47 Tablica 21. Turističke agencije na području Grada Omiša ...... 50 Tablica 22. Smještajni kapaciteti po vrstama objekata na području Grada Omiša, stanje na dan 31.kolovoza 2009. godine ...... 50 Tablica 23. Broj stranih turista i ostvarenih noćenja prema zemlji prebivališta na području Grada Omiša u 2009. godini ...... 51 Tablica 24. Promet broja turista na području Grada Omiša u 2009. godini...... 51 Tablica 25. Subjekti prerađivačke industrije po ukupnom prihodu, djelatnosti i broju zaposlenih na području Grada Omiša ...... 52 Tablica 26. Trgovačka društva s najvećim ukupnim prihodom na području Grada Omiša .... 53 Tablica 27. Poduzetničke zone u SDŽ u izgradnji i pripremi ...... 56
Izradio:
102 Program ukupnog razvoja - Analiza situacije - Grad Omiš
Tablica 28. Stanovništvo staro 15 i više godina prema završenoj školi i obrazovnim područjima na području Grada Omiša ...... 59 Tablica 29. Nezaposlene osobe po strukturi obrazovanja u periodu od 2007. – 2010. godine na području Grada Omiša ...... 60 Tablica 30. Prikaz stanovništva prema glavnom izvoru sredstava za život na području Splitsko-dalmatinske županije i Grada Omiša ...... 62 Tablica 31. Uloge i aktivnosti sudionika sustava gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj ...... 69 Tablica 32. Kvaliteta vode na području Grada Omiša ...... 79 Tablica 33. Ulaganja u infrastrukturu na području Grada Omiša u 2009. godini ...... 80 Tablica 34. Komunalni projekti na području Grada Omiša u 2010. godini ...... 82 Tablica 35. Izdvajanja Grada Omiša za športske klubove u 2010. godini ...... 86 Tablica 36. Športske manifestacije u 2010. godini na području Grada Omiša ...... 87 Tablica 37. Župne crkve na području Grada Omiša ...... 88 Tablica 38. Kulturna događanja na području Grada Omiša ...... 89 Tablica 39. Broj upisane i neupisane djece u Dječje vrtiće Omiš u pedagoškoj godini 2010. /2011...... 93 Tablica 40. Broj učenika u osnovnim školama na području Grada Omiša ...... 94 Tablica 41. Struktura zaposlenika udruge Agape po djelatnostima koje obavljaju ...... 98 Tablica 42. Kategorije korisnika socijalnih potpora u Gradu Omišu u 2010. godini ...... 100 Tablica 43. Nezaposlene osobe po strukturi obrazovanja i spolu na dan 31. kolovoza 2010. godine na području Grada Omiša...... 100
Slika 1. Granice Općina i Gradova na području Splitsko-dalmatinske županije ...... 15 Slika 2. Granice naselja na području Grada Omiša ...... 16 Slika 3. Županije u Republici Hrvatskoj ...... 19 Slika 4. Područje Grada Omiša ...... 20 Slika 5. Grad Omiš ...... 48 Slika 6. Soparnik ...... 49 Slika 7. Gospodarske zone na području Splitsko-dalmatinske županije ...... 56 Slika 8. Gospodarska zona Kostanje ...... 57 Slika 9. Pristup širokopojasnom internetu na području Republike Hrvatske, 2. kvartal 2010. godine...... 63 Slika 10. Održivi razvoj- Model trostruke bilance...... 64 Slika 11. Plava zastava ...... 77 Slika 12. Rasvjeta u Gradu Omišu ...... 81 Slika 13. Razine zdravstvene zaštite prema Zakonu o zdravstvenoj zaštiti ...... 84 Slika 14. Srednja škola "Jure Kaštelan" Omiš ...... 95
Graf 1. Pregled ukupnih prihoda i primitaka, te rashoda i izdataka Grada Omiša ...... 32
Izradio:
103 Program ukupnog razvoja - Analiza situacije - Grad Omiš
Graf 2. Kretanje ukupnih prihoda i primitaka Grada Omiša u razdoblju od 2002.- 2010. godine ...... 33 Graf 3. Kretanje prihoda Grada Omiša u razdoblju od 2007.-2010. godine...... 35 Graf 4. Pomoći Gradu Omišu iz proračuna Splitsko-dalmatinske županije za razdoblje 2004.-2010. godine, "per capita" ...... 38 Graf 5. Struktura gospodarskih šuma na području Grada Omiša ...... 48 Graf 6. Spolna struktura nezaposlenih na području Grada Omiša ...... 61 Graf 7. Dobna struktura nezaposlenih na području Grada Omiša ...... 61 Graf 8. Struktura ulaganja u infrastrukturu na području Grada Omiša u 2009. godini ...... 80 Graf 9. Kretanje broja korisnika Centra za socijalnu skrb Omiš ...... 97 Graf 10. Dobna struktura korisnika Centra za socijalnu skrb Omiš ...... 97 Graf 11. Dobna struktura članova udruge Agape ...... 99
Izradio:
104