URBANISTIČKI ZAVOD GRADA ZAGREBA d.o.O.
IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE LASINJA
Zagreb, studeni 2015. IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE LASINJA
NARUČITELJ: OPĆINA LASINJA 47206 LASINJA, Lasinjska cesta 19
IZRAĐIVAČ: URBANISTIČKI ZAVOD GRADA ZAGREBA d.o.o. 10000 Zagreb, Ulica braće Domany 4
Praćenje, nadzor, koordinacija i stručna suradnja: - za Općinu Lasinja: Jedinstveni upravni odjel IVICA DUGINA – pročelnik
ODGOVORNI VODITELJ: DUNJA KOS-PLETEŠ, dipl.ing.arh.
STRUČNI TIM: DUNJA KOS PLETEŠ, dipl.ing.arh. LJERKA MIŠANOVIĆ, dipl.ing.arh. IVA BIRAČ, dipl.ing.arh.
DIREKTOR: DARIJEN BELEC, dipl.ing.građ.
Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2015. godina IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE LASINJA
SADRŽAJ
I. POLAZIŠTA ...... 3 1. Ciljevi izrade Izvješća ...... 3 2. Zakonodavno-institucionalni okvir ...... 3 3. Osnovna prostorna obilježja Općine Lasinja ...... 4 4. Općina Lasinja u okviru prostornoga uređenja Karlovačke županije ...... 7 II. ANALIZA I OCJENA STANJA I TRENDOVA PROSTORNOG RAZVOJA ...... 15 1. Prostorna struktura korištenja i namjene površina Općine Lasinja ...... 15 1.1. Postojeće stanje korištenj i namjene površina ...... 15 1.2. Plan korištenja i namjene površina ...... 15 2. Sustav naselja ...... 18 2.1 Osnovna obilježja naselja ...... 18 2.2 . Demografski pokazatelji ...... 20 2.2.1. Broj i razmještaj stanovništva ...... 20 2.2.2. Kućanstva i stanovi ...... 22 2.2.3. Prirodni prirast i migracija stanovništva ...... 22 2.2.4. Dobna i spolna struktura stanovnika ...... 22 2.2.5. Obrazovna struktura stanovnika ...... 23 2.2.6. Demografske procjene i trendovi ...... 23 2.3. Površine za razvoj i uređenje naselja ...... 25 2.4. Društvena struktura ...... 25 2.4.1. Općinska uprava ...... 25 2.4.2. Socijalna i zdravstvena zaštita ...... 25 2.4.3. Odgoj i obrazovanje ...... 26 2.4.4. Kultura ...... 26 2.4.5. Vjerske zajednice ...... 26 2.4.6. Sport i rekreacija ...... 27 2.4.7. Udruge građana ...... 27 2.4.8. Pošta ...... 27 2.4.9. Trend razvoja naselja ...... 27 3. Gospodarske djelatnosti ...... 28 3.1. Struktura izdvojenih površina za razvoj izvan naselja (izdvojena građevinska područja izvan naselja) ...... 28 3.2.1. poljoprivreda ...... 31 3.2.2. Šumarstvo ...... 32 3.2.3. Lovstvo ...... 33 3.2.4. Proizvodnja, poduzetništvo,trgovina i obrt ...... 33 3.2.5. Istraživanje i vađenje mineralnih sirovina ...... 35 3.2.6. Turizam ...... 34 3.2.7. Gospodarski subjekti u Lasinji ...... 35 4. Opremljenost prostora infrastrukturom ...... 37 4.1. Prometna infrastruktura ...... 37 4.2. Komunalna infrastruktura ...... 46 4.3. Gospodarenje otpadom ...... 53 4.4. Upravljanje grobljima ...... 54 4.5. Razminiranost područja ...... 54 5. Zaštita i korištenje dijelova prostora od posebnog značaja ...... 56 5.1. Zaštićeni dijelovi prirode ...... 56 5.2. Nacionalna ekološka mreža ...... 56 5.3. Zaštita kulturnih dobara ...... 63 5.4. Područja potencijalnih prirodnih i drugih nesreća ...... 63 6. Obvezni prostorni pokazatelji ...... 66 6.1. Opći pokazatelji razvojnih kretanja ...... 66 6.2. Struktura naselja i područja za razvoj izvan naselja ...... 67 6.3. Postojeća infrastrukturna opremljenost ...... 69 6.4. Korištenje i zaštita značajnih prostora ...... 72 6.5. Dokumenti prostornog uređenja ...... 73 III. ANALIZA PROVEDBE PROSTORNIH PLANOVA I DRUGIH DOKUMENATA ...... 76 1. Izrada prostornih planova ...... 76 2. Provedba prostornih planova...... 76 3. Provedba drugih dokumenata koji utječu na prostor ...... 77 Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2015. godina IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE LASINJA
4. Provođenje zaključaka, smjernica, prijedloga za unaprjeđenje, preporuka, aktivnosti odnosno mjera iz prethodnog Izvješća o stanju u prostoru ...... 78 4.1. Izvješće o stanju u prostoru općine Lasinja za razdoblje 1998. – 2004...... 78 4.1.1. Pregled i analiza provođenja dokumenta ...... 78 4.2. Godine program mjera za unapređenje stanja u prostoru za period 2004. – 2006...... 79 IV. PREPORUKE ZA UNAPRJEĐENJE ODRŽIVOG RAZVOJA U PROSTORU S PRIJEDLOGOM PRIORITETNIH AKTIVNOSTI ...... 80 1. Potrebe, mogućnosti i ograničenja daljnjeg održivog razvoja u prostoru općine Lasinja obzirom na okolnosti, sektorska opterećenja i izazove ...... 80 1.1. Potrebe razvoja ...... 80 2. Ocjena potrebe izrade novih i/ili izmjene i dopune postojećih prostornih planova na razini Općine Lasinja ...... 83 3. Preporuke mjera i aktivnosti za unaprjeđenje prostornog razvoja ...... 83 V. IZVORI PODATAKA ...... 86 VI. POPIS KARTOGRAFSKIH I TABLIČNIH PRIKAZA ...... 89 1. Kartogrami ...... 89 2. Tablice ...... 89
Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2015. godina 2
IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE LASINJA
I. POLAZIŠTA
1. Ciljevi izrade Izvješća Izvješće o stanju u prostoru je jedini i osnovni dokument kojim se prati stanje u prostoru na prostoru Općine Lasinja.
Osnovna svrha izrade Izvješća je ocjena postojećeg stanja, analiza prostornog razvoja i planiranje razvoja za naredno razdoblje. Cilj izrade Izvješća je planirati i predvidjeti mogući razvoj koji se temelji na postojećim uvjetima. Prihvaćeno je "Izvješće o stanju u prostoru općine Lasinja" za razdoblje 1998. – 2004. godine i Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru Općine Lasinja za razdoblje 2004. – 2006.godine (Glasnik Karlovačke županije 20/04 u skladu sa Zaključkom Općinskog vijeća, a kao rezultat pozitivnih promjena na području Općine u razdoblju od 2001. - 2004. godine). 2. Zakonodavno-institucionalni okvir Izvješće o stanju u prostoru (u daljnjem tekstu: Izvješće) izrađuje se na temelju "Zakona o prostornom uređenju" (Narodne novine 153/13; u daljnjem tekstu: Zakon) i prema "Pravilniku o sadržaju i obveznim prostornim pokazateljima Izvješća o stanju u prostoru" (Narodne novine 48/14; u daljnjem tekstu: Pravilnik), kao dokument praćenja stanja u prostoru.
Prema članku 40. Zakona o prostornom uređenju, Izvješće sadrži polazišta, analizu i ocjenu stanja i trendova prostornog razvoja, analizu provedbe prostornih planova i drugih dokumenata te ocjenu stanja i prijedloge za unapređenje prostornog razvoja s planom aktivnosti i prijedlogom pokazatelja za naredno razdoblje.
Zakonom o prostornom uređenju je propisana obveza izrade Izvješća za jedinice lokalne samouprave kao četverogodišnji dokument praćenja stanja u prostoru.
Obzirom na navedeno Općina Lasinja je naručila izradu Izvješća.
Izvješće, sukladno članku 4. Pravilnika sadrži: I. POLAZIŠTA, II. ANALIZU I OCJENU STANJA, PROVEDBE I TRENDOVA RAZVOJA U PROSTORU, III. ANALIZU PROVEDBE DOKUMENATA PROSTORNOGA UREĐENJA I DRUGIH DOKUMENATA, te IV. PRIJEDLOGE ZA UNAPRJEĐENJE RAZVOJA S OSNOVNIM PREPORUKAMA ZA NAREDNO RAZDOBLJE.
Ovo Izvješće obuhvaća razdoblje od 2010. do 2014. godine.
Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2015. godina 3
IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE LASINJA
3. Osnovna prostorna obilježja Općine Lasinja Općina Lasinja osnovana je 1992. godine, u sastavu Sisačko-moslavačke županije, s privremenim sjedištem u Zagrebu, a konstituirajuća sjednica Općinskog vijeća održana je 02.lipnja 1993. godine. Zakonom o područjima županija, gradova i općina u RH („NN“ br.10/97 – izvan snage, 86/06, 125/06 i 16/07) pripala je Karlovačkoj županiji, u čijem sastavu je i danas. Do tada su, dijelovi naselja: Crna Draga, Desni Štefanki, Desno Sredičko, Lasinja i Novo Selo Lasinjsko bili dio bivše Općine Vrginmost, a naselja: Banski Kovačevac, Prkos Lasinjski i Sjeničak Lasinjski pripadala su bivšoj Općini Karlovac. Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN 10/97) Općina Lasinja pripala je Karlovačkoj županiji, u čijem sastavu se nalazi i danas. Općina Lasinja smještena je u središnjem dijelu Pokuplja, na desnoj obali rijeke Kupe. Površina Općine je 82,24 km2 i čini 2,5% ukupne površine Karlovačke županije. Središte općine čini naselje Lasinja gdje se nalazi sjedište lokalne samouprave, osnovna škola, zdravstvena ustanova, vjerske ustanove te razne udruge
Geografsko obilježje Općine Lasinja
Kartogram 1. Položaj Općine Lasinja u širem prostoru
3.1.Geografsko obilježje Općine Lasinja
3.1.1.Smještaj
Lasinjski kraj nalazi se u prelijepom Pokuplju, s desne strane obale rijeke Kupe, udaljen svega 30-ak km od Zagreba. Općina Lasinja se nalazi na krajnjem sjeveroistočnom dijelu Karlovačke županije. koja Granica područja Općine Lasinja određena je: - sa sjeverne i sjeveroistočne strane granicu čini rijeka Kupa, - s istočne strane granica ide od rijeke Kupe na sjever uz potok Rečicu, te istočnim padinama brda Kremešnice prema jugu,
Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2015. godina 4
IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE LASINJA
- s južne strane granica prati dolinu potoka Mala Utinja do naselja Banski Moravci, gdje granica skreće prema sjeveru, - sa zapadne strane granica prati potok Latovnik do ušća u rijeku Kupu.
Prostor općine Lasinja je raznolik, te uključuje dvije prostorne cjeline koje se međusobno razlikuju ne samo po prirodno-zemljopisnim, već i po gospodarskim, demografskim, prometnim i ostalim karakteristikama. Zapadni dio čini dolina rijeke Kupe. Pokuplje je socijalno ekonomski najvažniji prostor sa prevladajućom poljoprivrednom djelatnošću, ali i značajnim turističkim potencijalima (vikend naselja). Istočni ili brdski dio čini područje brežuljkastog reljefa. U ovom prostoru prevladavaju mala naselja, sa izrazito negativnim demografskim karakteristikama. Pod urbanim područjem na prostoru oćine Lasinja možemo smatrati jedino prostor samog centra naselja Lasinja koji od ostalih naselja odskače po svojoj opremljenosti.
Od ukupne površine Općine Lasinja (8 200 ha), najviše otpada na šumske površine (oko 39,2% ili 3 214 ha), na poljodjeljske površine otpada oko 54,6% površine ili 4 479 ha (livade, pašnjaci i voćnjaci oko 3 500 ha ili 42,7% i oranice oko 979 ha ili 11,9%, dok na ostale namjene (vodene površine, ceste, zemljište izgrađeno građevinama i drugo) otpada oko 6,2% površine ili 507 ha. Sirovinsku osnovicu općine karakterizira bogat šumski fond i tla relativno pogodna za poljoprivrednu obradu, te male i nedovoljno istražene količine rudnih i mineralnih sirovina, dok geoprometna prednost nije dovoljno valorizirana.
3.1.2.Reljef
Na području općine mogu se na temelju morfoloških, geoloških i hidrogeloških uvjeta izdvojiti tri hidrogeološke jedinice:
- brdovito i brežuljkasto područje izgrađeno od stijena starijih od tercijara: - brežuljkasto i brdovito područje izgrađeno od stijena tercijarne i kvartarne starosti i - ravničarsko područje izgrađeno od pliocenskih i kvartarnih naslaga.
Područje Općine Lasinja smješteno je u dijelu dinarsko-alpskog pojasa, kojeg karakterizira plitki krš s kanjonima. Najveći dio prostora općine reljefno čine pobrđa s prosječnim visinama oko 200 m n.m. Seizmičnost terena je ujednačena i iznosi oko 7° MCS.
3.1.3.Klima
Za područje Općine Lasinja osobitosti podneblja opisane su prema dostupnim podacima najbližih meteoroloških stanica, pri čemu iz starijeg razdoblja motrenja postoje samo podaci o padalinama (razdoblje 1925-1940.). Općenito, karakteristike podneblja, prema tri svjetski najpoznatije klimatološke klasifikacije i to W. Köppena, C. W. Thornthwaitea i H. Waltera su ove:
u smislu Köppenove klasifikacije (po N. Pleško i B. Kiriginu 1971.), Općina Lasinja je klimatskoj zoni C – tople umjereno kišne klime – klimatski tip C f w b x" (s izrazito kontinentskim odlikama podneblja). U smislu takva bioklimatološkoga shvaćanja i interpretacije, a uvažavajući geografski položaj, makroreljef i zonalni vegetacijski pokrov, može se sadržajno i prostorno definirati i ograničiti ova podneblja, odnosno fitobioklimati (makroklimati, bioklimati):
podneblje nižega gorskog pojasa, odnosno fitibioklimat gorske šume bukve (dinarsko potpodručje – oznaka, šifra D-I i panonsko potpodručje, oznaka D-II), podneblje ravnica i riječnih dolina, odnosno fitobioklimat hrasta lužnjaka i drugih hidrogilnih fitocezona, unutar klimatskozonskog područja kitnjaka (šifra E-II++). U klimatskom pogledu ima osobine svježih klima kontinentalnog tipa. Temperaturne padalinske prilike pokazuje prijelazne osobine kraja prema zapadnom vlažnijem i hladnijem dijelu Središnje Hrvatske.
Općenita značajka reljefa je postupni uspon od pokupske nizine na sjeveru (nadmorska visina oko 110 m n.m.) do brda Kremešnice (s visinom od preko 300 m n.m.). Među izrazitijim reljefnim usponima razlikuju se dvije izdvojene cjeline:
Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2015. godina 5
IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE LASINJA
- brdski sklop Kremešnice, - nizinski pojas i područje uz rijeku Kupu.
U sljedećem vegetacijskom pregledu sažeto su prikazane važnije šumske zajednice. Također su spomenuti i glavni tipovi zamjenske vegetacije, odnosno degradacijski stadiji šume, tj. šikare, antropogeni travnjaci, kamenjari i dr. fitocenoze koje treba respektirati u prostornom planiranju i razvojnim programima ove regije. Vegetacija je raspoređena po bioklimatskim pojasima (Bertović 1975., 1983.) i prema specifičnosti litološke podloge i tla, a pojedine zajednice su definirane po florističkim pokazateljima (indikatorske vrste = karakteristične + diferencijalne) po kojima se najbolje prepoznaju na terenu.
3.1.4.Vegetacijski pokrov
Brdski sklop Kremešnice Ovaj vegetacijski pojas zauzima najveće površine u općini: brežuljkaste predjele i ogranke Kremešnice. U ovom se pojasu razlikuje nekoliko tipova šumskih zajednica.
Nizinski pojas i područje uz rijeku Kupu Taj najdonji vegetacijski pojas ove regije obuhvaća najniže razravni duž Pokuplja i njihovih pritoka. I u ovom se nizinskom pojasu jasno razlikuju dva područja termofilne i bazofilne vlažne šume s močvarnim travnjacima primorskog tipa (djelomično sačuvane) u Pokuplju. Kontinentalni vlažni travnjaci, močvarni trstici i vodenjare . Na degradiranim nizinskim terenima gdje su iskrčene i uništene prvobitne prirodne šume lužnjaka, jasena i vrba, proširili su se na povremeno poplavljenim, džombastim tlima vlažni travnjaci Poseban tip bazofilnih vlažnih travnjaka i vodenjara razvio se umjesto degradiranih slatinskih šuma veleduba, oko tektonskih slanih vrela u Pokuplju, tako da su brojna i bogata nalazišta panonskih kontinentalnih halofita u unutrašnjosti Hrvatske. Šumske i poljodjelske kulture Najvažnije vrste drveća koje su dosad korištene u pošumljavanju defradiranih su topole, bagrem, borovi i jela pa su ovdje kratko opisani njihovi odnosi prema vegetacijskim pojasima, pripadnoj prvobitnoj prirodnoj vegetaciji te mogućem unošenju u postojeće šumske zajednice. Izrazito vlažni, kiseli ili presuhi travnjaci su manje pogodni za izravno korištenje. Za njihovu optimalnu produktivnost potrebne su skupe melioracije pa je na tim terenima najracionalnije, da se prirodnom obnovom vegetacije ili umjetnim pošumljavanjem pretvore u šumske sastojine i kulture. To se odnosi na močvarne travnjake (Deschampsion) i šaševe (Magnocaricion) kontinentalnih nizina u Posavini i Pokuplju. Vegetacijska valorizacija prostora i prijedlozi za osnutak rezervata Specifičnost i bogatstvo vegetacije važna su prirodoznanstvena polazišta i osnova za ekološku valorizaciju prostora, kao egzaktna podloga za programiranje budućih mjera zaštite okoliša i za izbor najvrjednijih rezervata koji će prezentirati prirodnog bogatstvo i bioekološke osobitosti. Po tom kriteriju je razmjerno najmanje zanimljiva tipična flora i jednolična neutrofilno-acidofilna vegetacija, gdje prevladavaju općenito rašireni tipovi šuma i travnjaka. Zato ova područja predstavljaju težište gospodarskih i sličnih zahvata u prostoru ove regije. Znatno je vrjednija vegetacija nizinskih šuma lužnjaka i poljskog jasena, gdje su neki predjeli već predviđeni za zaštitu. Još je veća vrijednost prirodnog raslinstva gdje se, uz ostalo, u Pokuplju nalaze halofitni travnjaci i jedinstvene slatinske šume hrasta veleduba pa bi neku od tih slatinskih šuma trebalo i posebno zaštititi kao rezervat.
Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2015. godina 6
IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE LASINJA
3.1.5.Lasinjska kultura
Eponimno naselje, tj. naselje po kojem je kultura nazvana - naše je malo mjesto jer je nalazište na Talijanovom brdu. Lasinjska kultura datira iz vremena 3500. g. pr. Kr. do 2200. g. pr. Kr. (eneolitik), a karakteristično za tu kulturu bilo je: poljodjeljstvo i više stočarstvo, stanovništvo je bilo nomadsko, nastanjivalo špilje i zemunice. Izrađivali su keramičke lonce, zdjele i vrčeve te jednostavne, plosnate figurice (pravokutna glava i tijelo, plastične grudi, linearno zarezane oči i usta) Lasinjska kultura rasprostranjena je na području širom današnje kontinentalne Hrvatske i Bosanske Posavine, Slovenije, Koruške, djelomice Štajerske, s najvećom koncentracijom nalaza u Mađarskoj oko Blatnog jezera.
4. Općina Lasinja u okviru prostornoga uređenja Karlovačke županije Općina Lasinja ima površinu od 82,00 km2. U ukupnoj površini Karlovačke županije (3 626 km2) Općina Lasinja čini 2,26% površine županije.
Prema prostornom planu Karlovačke županije za općinu Lasinja je na kartografskim prikazima planirano slijedeće : 1.0. Sustav središta Lasinja je označena kao manje lokalno poticajno razvojno središte. 1.1. Administrativna središta središta Lasinja je označena kao općinsko središte. 1.2. Namjena prostora Na području općine Lasinja su označene: - šume gospodarske namjene - dva eksploatacijska polja (E3)-kamenolomi - gospodarska namjena- proizvodna( proizvodno- uslužna zona na površini 15000 m2) - ceste- postojeće - građevinska područja naselja - turistička zona (T3 )kamp - ostala obradiva tla - vrijedna obradiva tla.
Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2015. godina 7
IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE LASINJA
1.3. Promet i komunikacije - županijske i lokalne ceste - osnovna postaja pokretnih komunikacija - jedinica poštanskog ureda 2.1. Energetski sustavi Planiran je dalekovod 2x400 kV 2.2. Vodnogospodarski sustav Označeni su manje rijeke potoci i drugi vodotoci. Označeni su magistralni vodoopskrbni cjevovodi-postojeći i planirani. 3.1. Uvjeti korištenja - Označen je zaštićeni krajobraz(ZK) - Označeni su arheološki pojedinačni lokaliteti – kopneni - Označene su dvije sakralne građevine 3.2. Ograničenja u korištenju Označene su tri kategorije vodotoka - poplavno područje - osobito vrijedan predjel prirodni krajobraz - područja pojačane erozije 3.3. Sanacija - područja ,cjeline i dijelovi ugroženog okoliša - oblikovanje zemljišta uz infrastrukturne sustave
Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2015. godina 8
IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE LASINJA
Kartogram 2. IZVOD IZ PROSTORNOG PLANA KARLOVAČKE ŽUPANIJE - Namjena i korištenje prostora Izvor podataka: Izmjene i dopune PPUO-a Lasinja (Glasnik Karlovačke županije 34/07)
Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2015. godina 9
IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE LASINJA
Kartogram 3. IZVOD IZ PROSTORNOG PLANA KARLOVAČKE ŽUPANIJE KARTE - Promet Izvor podataka:Izmjene i dopune PPUO-a Lasinja (Glasnik Karlovačke županije 34/07)
Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2015. godina 10
IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE LASINJA
Kartogram 4. IZVOD IZ PROSTORNOG PLANA KARLOVAČKE ŽUPANIJE KARTE – Energetski sustav Izvor podataka:Izmjene i dopune PPUO-a Lasinja (Glasnik Karlovačke županije 34/07)
Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2015. godina 11
IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE LASINJA
Kartogram 5. IZVOD IZ PROSTORNOG PLANA KARLOVAČKE ŽUPANIJE KARTE – Uvjeti korištenja i zaštite prostora (područja posebnih uvjeta korištenja) Izvor podataka: Izmjene i dopune PPUO-a Lasinja (Glasnik Karlovačke županije 34/07)
Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2015. godina 12
IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE LASINJA
Kartogram 6. IZVOD IZ PROSTORNOG PLANA KARLOVAČKE ŽUPANIJE KARTE - Uvjeti korištenja i zaštite prostora (područja posebnih ograničenja u korištenju) Izvor podataka: Izmjene i dopune PPUO-a Lasinja (Glasnik Karlovačke županije 34/07)
Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2015. godina 13
IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE LASINJA
Kartogram 7. Položaj Općine Lasinja u Karlovačkoj županiji Izvor podataka: Županijska razvojna strategija Karlovačke županije 2011. – 2013.
Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2015. godina 14
IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE LASINJA
II. ANALIZA I OCJENA STANJA I TRENDOVA PROSTORNOG RAZVOJA Općina Lasinja 2007. g. usvojila je Izmjenu i dopunu Prostornog plana uređenja Općine Lasinja (Glasnik Karlovačke županije 34/07. Ove godine Općina Lasinja donijela je Odluku o izradi II. izmjena i dopuna prostornog plana uređenja općine Lasinja (Glasnik Općine Lasinja br. 3/2015.). Što se tiče razine detaljnije planske dokumentacije, za potrebe uređenja naselja ili dijelova naselja unutar prostora općine, od usvajanja Prostornog plana uređenja općine Lasinja (2001.g.) su izrađeni i donešeni Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Lasinja (službeni glasnik Karlovačke županije, 34/2007.) Općinsko vijeće Općine Lasinja na 14. redovnoj sjednici održanoj dana 22.04.2015. godine, donijelo je Odluku o izradi II. izmjena i dopuna prostornog plana uređenja općine Lasinja (Glasnik Općine Lasinja br.3/2015), a na 18. redovnoj sjednici održanoj dana 18. listopada 2007. godine, donijelo je Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornoga plana uređenja Općine Lasinja (Glasnik Karlovačke županije 34/07).
1. Prostorna struktura korištenja i namjene površina Općine Lasinja
1.1. POSTOJEĆE STANJE KORIŠTENJ I NAMJENE POVRŠINA
U tablici 1. prikazana je struktura korištenja i namjene površina na području Općine Lasinja iz prvih Izmjena i dopuna PPUO Lasinja (Glasnik Karlovačke županije 34/07).Postojeće stanje strukture korištenja površina i zemljišta razlikuje se od planiranog u slijedećim namjenama: - gospodarska namjena – proizvodna - planirana zona nije u funkciji - iskorištavanje mineralnih sirovina- planiranih 24,00 ha nije u eksploataciji i nema koncesiju. Koncesiju imaju dva kamenoloma koji nisu prikazani u tablici niti u prikazu namjene površina. - groblja - planiranih 14,0 ha groblja nije u funkciji. Postojećih je osam(8) groblja koja nisu sva ucrtana u grafičkim prikazima Prostornog plana općine Lasinja, već su ucrtana samo tri postojeća groblja.
1.2. PLAN KORIŠTENJA I NAMJENE POVRŠINA
U tablici 1. prikazana je struktura korištenja i namjene površina na području Općine Lasinja iz prvih Izmjena i dopuna PPUO Lasinja (Glasnik Karlovačke županije 34/07).
Tablica 1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina (naselja i izgrađene strukture van naselja; poljoprivredne, šumske, vodne te površine posebne namjene i ostale površine) iz PPUO Lasinja (Glasnik Karlovačke županije 34/07). % Red. Ukupno OPĆINA LASINJA Oznaka od površine br. ha stanovnika općine ha / stanovnik / ha ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA 1.0. ZA NAMJENU POVRŠINA 1.1. Građevinska područja ukupno GP 368,60 4,50 izgrađeni dio GP ukupno 320,50 3,91 neizgrađeni dio ukupno 48,10 0,59 Izgrađene strukture van građevinskog područja 1.2. ukupno 29,73 0,36
- gospodarska namjena - proizvodna I 4,50 0,05 - iskorištavanje mineralnih sirovina E 24,00 0,29 - ugostiteljsko-turistička namjena - kamp T3 1,23 0,02 1.3. Poljoprivredne površine ukupno 979,00 11,94 - ostala obradiva tla P3 979,00 11,94 1.4. Šumske površine ukupno 3214,00 39,20 - gospodarske šume u državnom vlasništvu Š1 1946,00 23,73 - gospodarske šume u privatnom vlasništvu Š2 1268,00 15,46 1.5. Ostale poljoprivredne i šumske površine ukupno PŠ 3542,22 43,20 1.6. Vodne površine ukupno V 52,45 0,64 - vodotoci 50,00 0,61 - ribnjaci 2,45 0,03 1.7. Ostale površine ukupno 14,00 0,17 - groblja G 14,00 0,17 UKUPNO OPĆINA ukupno 8200,00 100,00
Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2015. godina 15
IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE LASINJA
2.0. ZAŠTIĆENE CJELINE 2.1. Zaštićena prirodna baština - značajni krajobraz 8,60 0,10 3.0. KORIŠTENJE RESURSA N 3.1. Energija - potrošnja 1,5 MWh 3.2. Voda - vodozahvat 54,0 u 1.000 m3/h - potrošnja 36,0 u 1.000 m3/h 3.3. Mineralne sirovine (kamen) 50.000 m3 godišnje Izvor podataka: Izmjene i dopune PPUO-a Lasinja (Glasnik Karlovačke županije 34/07)
Bilanca površina Općine Lasinja (ukupna površina cca 82 km2), prema načinu korištenja, je sljedeća:
Tablica 2. Površine prema načinu korištenja Namjena ha % - poljoprivredne površine: 4.479 54,6 - livade, pašnjaci i voćnjaci 3.550 43,3 - oranice 979 11,9 - šume 3.214 39,2 - prometnice 25 0,3 - vodene površine 50 0,6 - građevinsko područje naselja 359 4,4 - građevinsko područje izvan naselja 30 0,4 - ostale površine 42 0,5 - ukupno 8.200 100 Izvor podataka: Izmjene i dopune PPUO-a Lasinja (Glasnik Karlovačke županije 34/07)
Prema PPUO naselja zauzimaju 320,50 ha ili 3,91 %. U Izmjenama i dopunama PPUO-a Lasinja naselja su umanjena za 8 % odnosno na 438,49 ha ili 4,15 % površine Općine.
Građevinska područja naselja na području Općine Lasinja neće se bitno proširivati u odnosu na postojeća, s obzirom da se procjenjuje da nema razloga za proširenje (povećanje broja stanovnika i domaćinstava, intenzivni gospodarski razvoj i sl.).
U slučaju kad bi se ukazala potreba za proširenjem građevinskog područja, naselja se mogu širiti tako da se maksimalno izbjegava linearno širenje naselja uz županijske prometnice, te da se izbjegne širenje na poplavne površine, te šumske i poljoprivredne komplekse. U zonama gdje je prisutna disperzna gradnja (pribrežja) građevinska područja naselja treba formirati kao više odvojenih skupina građevina, a u nizinskom dijelu kao koncentrirana naselja. Građevinska se područja ne mogu širiti na zone interesa vodoprivrede i zaštite prirode, te na koridore županijske i državne prometne i komunalne infrastrukture.
(Glasnik Karlovačke županije 34/07)
Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2015. godina 16
IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE LASINJA
Kartogram 8. Struktura postojeće i planirane namjene površina iz važećeg PPUO – izmjene i dopune 2007.g. Izvor podataka: Izmjene i dopune PPUO-a Lasinja (Glasnik Karlovačke županije 34/07)
Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2015. godina 17
IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE LASINJA
2. Sustav naselja
2.1 Osnovna obilježja naselja
Unutar područja Općine Lasinja nalazi se 8 naselja. Njihov položaj unutar granice Općine Lasinja prikazan je na kartogramu.
Lasinja sa 573 stanovnika je jedino područno i veće lokalno središte Općine Lasinja, a svi druga središta (njih 7) te općine su ostala naselja.
Površinom od 82 km2 (2,3 % površine županije) obuhvaća 8 naselja (Banski Kovačevac, Crna Draga, Desni Štefanki, Desno Sredičko, Lasinja, Novo Selo Lasinjsko, Prkos Lasinjski, Sjeničak Lasinjski) u kojima živi 1624 stanovnika (1,29 % stanovništva županije) u 622 kućanstva, prosječan broj članova kućanstva iznosi 2,61 (podaci popisa stanovništva iz 2011. godine).
U sustavu naselja općine prevladava policentrični model, u sklopu kojeg se razvilo veće centralno naselje Općine Lasinja – naselja Lasinja sa 573 stanovnika kojemu gravitiraju naselja Desni Štefanki, Desno Sredičko, Novo Selo Lasinjsko i Crna Draga, te tri naselja u zapadnom dijelu općine (Prkos Lasinjski, Banski Kovačevac i Sjeničak Lasinjski).
Naselje Lasinja je općinsko središte, te ima ulogu i funkciju lokalnog centra, s koncentracijom najvećeg broja javnih sadržaja te drugih funkcija potrebnih općinskom središtu.
. Cilj je omogućiti razvoj gospodarstva s osloncem na dobru prometnu infrastrukturu. Pri tom treba uskladiti razvoj zone i naselja. Mogući sklad bit će od velike važnosti kao specifičnost i komparativna prednostpred sličnim lokacijama. Naselje Lasinja, imajući u vidu broj stanovnika koji mu gravitiraju, te njegovo značenje općinskog centra, treba smatrati kao važnije lokalno središte (VLS).
Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2015.godina 18
IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE LASINJA
Kartogram 9. Pregled naselja u Općini Lasinja Izvor podataka: Izmjene i dopune PPUO-a Lasinja (Glasnik Karlovačke županije 34/07)
Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2015.godina 19
IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE LASINJA
Mreža naselja podijeljenih prema funkciji, prikazanih na kartogramu 6., organizirana je na sljedeći način (tablica broj 4. Broj i udio naselja prema funkciji):
Područno i veće lokalno središte je: 1. Lasinja;
Ostala naselja su: 1. Banski Kovačevac 2. Crna Draga, 3. Desni Štefanki, 4. Desno Sredičko, 5. Novo Selo Lasinjsko, 6. Prkos Lasinjski, 7. Sjeničak Lasinjski
Tablica 3. Broj i udio naselja prema funkciji Naselja prema funkciji Broj naselja % (od ukupnog broja naselja) Područno i veće lokalno središte 1 12,5 Ostala naselja 7 87,5
Svih 8 naselja u općini je pretežno prigradskog stambeno-poljoprivrednog obilježja.
2.2 . Demografski pokazatelji
2.2.1.- Broj i razmještaj stanovništva A. Razmještaj i struktura stanovništva Tablica 4. Stanovništvo po naseljima Broj Broj Površina* Indeks kretanja Prirodni stanovnika stanovnika broja prirast broja R.br. Naziv naselja 2 - Popis - Popis km stanovništva stanovništva 2001. 2011. (2001-2011) (2001-2011) 1 Banski Kovačevac 274 120 15,8 0,44 - 154 2 Crna Draga 180 136 10,8 0,76 - 44 3 Desni Štefanki 357 265 9,3 0,74 - 92 4 Desno Sredičko 228 213 5,6 0,93 - 15 5 Lasinja 579 573 5,3 0,99 - 6 6 Novo Selo Lasinjsko 93 108 5,5 1,16 + 15 7 Prkos Lasinjski 38 52 5,2 1,37 + 14 8 Sjeničak Lasinjski 189 157 24,5 0,83 - 32 Ukupno: 1938 1624 82,00 0,84 - 314 Izvor podataka: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2011. god., Popis stanovništva 2001. god.
Iz tablice 4. vidljivo je da se u 10 godina broj stanovnika smanjuje za 16% (314 stanovnika). Popis iz 2001.g. broji 1 938, a Popis iz 2011.g. 1 624 stanovnika. Opća gustoća naseljenosti za Općinu Lasinja je 19,8 st/km2.
Prema podacima popisa stanovnika, u zadnjih osamdesetak godina Općina Lasinja je imala pad od 3 349 stanovnika (1931. – 4 973 stanovnika). Prati li se kretanje broja stanovnika kroz vrijeme po naseljima, uočava se da je naselja Lasinja najveće naselje sa 573 stanovnika, ali se smanjuje broj stanovnika od maksimalnih 885 st. iz 1931. godine. Naselje Lasinja je središte Općine i ima ulogu lokalnog središta. Samo naselje u svojoj morfologiji ima niz značajki ruralnog naselja kao što je linijska izgradnja duž glavnih prometnica, bez formirane tipične urbane jezgre. To je naselje zadržalo gotovo isti broj stanovnika u periodu između 2001. i 2011. dok je broj stanovnika u odnosu na 1991. porastao za 4% (+23 stanovnika).
Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2015.godina 20
IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE LASINJA
Drugo po veličini naselje Općine je Desni Štefanki sa 256 stanovnika. Više od 200 stanovnika ima još samo Desno Sredičko (213 st.). Naselja s 100 - 200 stanovnika ima 4, onih sa 50 - 100 st. 1, a s manje od 50 st. je 0 naselja. Prema popisu stanovništva iz 2011. na području Općine Lasinja živi 1.624 stanovnika, pa je prosječna gustoća naseljenosti iznosila cca 20 stanovnika na km2, što je 1,8 puta manja gustoća od županijskog prosjeka Karlovačke županije (35,55 st/km2), odnosno gotovo je četiri puta manja od hrvatskog prosjeka (78,1 st/km2). Najmanja gustoća naseljenosti je u naseljima Prkos Lasinjski (7,3 st/km2) i Sjeničak Lasinjski (7,7 st/km2) koja je više od 10 puta manja od nacionalnog prosjeka
Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2015. godina 21
IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE LASINJA
2.2.2.- Kućanstva i stanovi
B. Razmještaj i struktura kućanstava Tablica 5. Kućanstva po naseljima Broj Broj Prosječna kućanstava kućanstava Indeks kretanja veličina broja kućanstva R.br. Naziv naselja kućanstava /prosječan broj - Popis 2001. - Popis 2011. (2001-2011) osoba u kućanstvu 1 Banski Kovačevac 91 55 0,60 2 Crna Draga 58 52 0,90 3 Desni Štefanki 116 98 0,84 4 Desno Sredičko 78 72 0,92 5 Lasinja 193 194 1,01 6 Novo Selo Lasinjsko 29 36 1,24 7 Prkos Lasinjski 26 36 1,38 8 Sjeničak Lasinjski 84 79 0,94 Ukupno: 675 622 0,92 2,61 Izvor podataka: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2011. god., Popis stanovništva 2001. god.
Broj kućanstava smanjio se za 8 %. Prosječan broj članova kućanstva 2001. godine je bio 2,87, a 2011. se smanjio na 2,61.
Tablica 6. Stanovi prema načinu korištenja na području Općine Lasinja Broj Stanovi koji se koriste Godina Stanovi za stalno stanovanje Stanovi u stanova povremeno kojima se ukupno u vrijeme samo za odmor privremeno sezonskih nastanjeni napušteni ukupno i obavljala nenastanjeni radova rekreaciju djelatnost u poljoprivredi 2001. 644 96 12 752 158 - 1 911 2011. 597 180 130 907 289 - 1 1 197 Izvor podataka: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2011. god., Popis stanovništva 2001. god.
2.2.3.Prirodni prirast i migracija stanovništva Prema Popisu stanovništva iz 2011 godine samo 211 osoba ili 12,99 % živi u istom mjestu od rođenja. U Općini Lasinja najviše ima doseljenika iz drugih županija čak 1055 stanovnika ili 64,96%. Najizraženije su dnevne migracije u gradove Zagreb i Karlovac. Dnevne migracije stanovništva u Općini su značajne u svrhu odlaska na posao, obrazovanje, korištenje zdravstvenih i sl. usluga.
2.2.4. Dobna i spolna struktura stanovnika
Općina Lasinja, prema Popisu stanovništva 2011. ima 1.624 stanovnika, odnosno 1,26% ukupnog stanovništva Karlovačke županije. U ukupnom stanovništvu Općine Lasinja veći udio imaju žene (51,8%, odnosno 841 osobe), dok je muškaraca 49,7% (783 osobe). Dobna struktura stanovnika ukazuje na mali udio djece i mladih (18% ili 293 osoba do 19 godina starosti), dok je stanovnika starijih od 60 godina 32,8% (532 osobe). Jedan od osnovnih pokazatelja starosti stanovništva je i indeks starenja koji pokazuje omjer starog i mladog stanovništva. Indeks starenja za Hrvatsku, u 2011. godini, iznosio je 115, što ukazuje na ubrzani proces starenja stanovništva. Index starenja Općine Lasinja je 181,646, te ovo područje svrstava u „stara“ područja Republike Hrvatske i značajno je iznad prosjeka Županije (149,0). Prosječna starost stanovnika je 45,9 godina (što je više od državnog prosjeka od 41,7kao i županijskog prosjeka od 44 godine). Koeficijent starosti stanovnika je 32,8, što je također više od nacionalnog prosjeka (24,1), kao i od županijskog prosjeka od 27,3. Prisutan je i negativni prirodni prirast (-86 stanovnika u periodu od 2008. do 2012. godine.) Radno aktivno stanovništvo (15-64 godine starosti), obuhvaća 972 osobe, odnosno 59,85 % ukupnog stanovništva Općine Lasinja, odnosno svega 1,15 % radno
Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2015. godina 22
IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE LASINJA aktivnog stanovništva Karlovačke županije. U kontigentu radno aktivnog stanovništva Općine Lasinja 47,5% (462) čine žene, dok 52,5 % (510) čine muškarci. Prema narodnosti, najveći broj stanovnika Općine Lasinja su Hrvati (86,58% ili 1.406 osoba). Najbrojnija je skupina srpske nacionalne manjine 11,82% od ukupnog broja manjinskih predstavnika (192).
2.2.5. Obrazovna struktura stanovnika Od ukupnog radno aktivnog stanovništva, prema podacima iz Popisa stanovništva 2011.g., 49,35% (686 osoba) osoba starijih od 15 godina ima završeno najviše osam razreda osnovne škole, od čega njih 27,38 % (382 osobe) ima nezavršenu osnovnu školu. Manja zastupljenost više ili visoko obrazovanih odražava se na negativne trendove u gospodarstvu .
2.2.6.Demografske procjene i trendovi
Tablica 7. Razmještaj, gustoća naselja i naseljenosti Broj stanovnika Površina Gustoća naseljenosti Gustoća naselja R.br. Naziv naselja - Popis 2011. km2 st/km2 naselja/1000km2 1 Banski Kovačevac 120 15,8 7,59 2 Crna Draga 136 10,8 12,59 3 Desni Štefanki 265 9,3 28,49 4 Desno Sredičko 213 5,6 38,04 5 Lasinja 573 5,3 108,11 6 Novo Selo Lasinjsko 108 5,5 19,64 7 Prkos Lasinjski 52 5,2 10,00 8 Sjeničak Lasinjski 157 24,5 6,41 Ukupno: 1624 82,00 19,80 97,56 Izvor podataka: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2011. god.
Kontinuiran je pad broja stanovnika (16,2% u razdoblju 2001.-2011.) u gotovo svim ruralnim naseljima Općine osim Lasinji koja je općinsko središte te Prkosu Lasinjskom i Novom Selu Lasinjskom. Naselje Lasinja ima čak 11 puta više stanovnika od naselja s najmanje stanovnika – Prkosa Lasinjskog. Važno je istaknuti kako su u zadnjih deset godina, posebno naselja Banski kovačevac (-154 stanovnika), Crna Draga (-44) te Desni Štefanki (-92), zajedno izgubili čak 36% ukupne populacije. Cijela Općina Lasinja izgubila je 58% stanovnika od 1991.- 2011. (-2821 stanovnik). Ruralno područje, sa seoskim naseljima, danas je u velikim demografskim promjenama, obzirom da je tijekom srpske agresije istjerano svo hrvatsko stanovništvo, a područje Opčine je napušteno od preostalog srpskog stanovništva tijekom oslobađanja ovog prostora i stavljenja pod hrvatsku vlast. U zadnjim godinama, a kao rezultat obnove, prisutan je povratak protjeranog hrvatskog stanovništva, kao i povratak Srba koji su dobrovoljno napustili svoja naselja. U prostoru Općine Lasinja dominiraju mala ruralna naselja, uglavnom disperzne gradnje, dok na socijalnoj razini sve više mješovitih domaćinstava na kritičnoj starosnoj granici, kada se gubi sposobnost reprodukcije kao uvjeta vlastitog opstanka.
Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2015. godina 23
IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE LASINJA
Kartogram 10. Naselja prema funkciji Izvor podataka: Prostorni plan Karlovačke županije, izmjene i dopune, 2008, "Glasnik Karlovačke županije" 36/08
Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2015. godina 24
IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE LASINJA
2.3. POVRŠINE ZA RAZVOJ I UREĐENJE NASELJA Tablica 8. Građevinsko područje naselja
Izvor podataka: Izmjene i dopune PPUO-a Lasinja
Površine za razvoj i uređenje naselja osigurane su Prostornim planom uređenja općine Lasinja za naselja u kojima je to moguće prema prostornom planu Karlovačke županije koje daje ograničenja u postocima a u odnosu na povećanje ili smanjenje broja stanovnika u pojedinom naselju.
2.4. DRUŠTVENA STRUKTURA
2.4.1. OPĆINSKA UPRAVA Za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga i poslova državne uprave prenijetih na Općinu Lasinja ustrojen je Jedinstveni pravni odjel koji u okviru prava i dužnosti Općine Lasinja, izvršava zakone i druge propise, odluke i druge opće akte Općinskog vijeća i načelnika, prate stanje u upravnim područjima za koja su osnovana, rješavaju u upravnim stvarima, provode nadzor, poduzimaju mjere na koje su zakonom ili drugim propisom ovlaštena, pripremaju odluke i druge opće akte te obavljaju i druge poslove.
Danas je, u Jedinstvenom upravnom odjelu je zaposleno ukupno 6 službenika i namješetnika, od čega jedna osoba ima višu stručnu spremu – upravni pravnik (pročelnik), dok ostali imaju srednju stručnu spremu. Od ukupno zaposlenih 3 su žene (50%). Prosječna starosna dob zaposlenih je cca 50 godina.
2.4.2. SOCIJALNA I ZDRAVSTVENA ZAŠTITA Različitim oblicima socijalne skrbi na području Karlovačke županije obuhvaćeno je 4,3% stanovništva te je županija na 3. Mjestu po broju korisnika (prosjek Republike Hrvatske je 2,3% stanovnika obuhvaćeno mjerama socijalne skrbi). Općina Lasinja, u okviru svojih proračunskih mogućnosti putem svojih socijalnih programa, pokazuje izuzetno visoku razinu društvene osjetljivosti.
Prema Statističkom izvješću 1448/11 na području Općine Lasinja, preko Jedinstvenog upravnog odjela, redovito se realizira Program u području socijalne skrbi: Prema Socijalnom programu za Općinu Lasinja za 2014. godinu u ukupnom iznosu od 132.000,00 kuna. U naselju Lasinja djeluje ambulanta liječnika opće prakse, zubara te ljekarna te je na taj način osigurana kvalitetna primarna zdravstvena zaštita. Za zdravstvo, na lokalnoj razini, nadležna je Karlovačka županija, te ne postoje statistički podaci relevantni područje za Općine Lasinja. Prema Slici zdravlja Karlovačke županije možemo zaključiti da se podaci koji vrijede za područje Karlovačke županije, mogu trendovski preslikati i na područje Općine, sa manjim iznimkama.
Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2015. godina 25
IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE LASINJA
2.4.3. ODGOJ I OBRAZOVANJE
..
Počeci organiziranog školstva u Lasinji datiraju iz 1868. godine, a 1988. je godine proslavljeno 120 godina postojanja i djelovanja školstva. U II. svjetskom ratu uništena je školska zgrada, a 1955. izrađena je nova, koja posljednjih godina nije mogla zadovoljiti potrebe nastave i velikog broja učenika. 1990. godine prišlo se izgradnji školske zgrade površine 1200 m2 opremljene malom školskom dvoranom i specijaliziranim učionicama i kabinetima za 600 učenika. U jesen 1991. školska je zgrada potpuno dovršena i spremna za početak školske godine.Međutim niti jedan školski sat nije tada u njoj održan. Lasinja je pala pod okupaciju agresora koji je prognao pučanstvo sa svojih ognjišta 06. listopada 1991. Susjedna osnovna škola «Vladimira Nazora, Pisarovina» nesebično je udomila učitelje i učenike prognanike iz Lasinje u vrijeme rata, kada je prijelaz preko rijeke Kupe pontonom bio iznimno opasan Na svu sreću školska zgrada nije pretrpjela veća oštećenja, tako da je nakon povratka vrlo brzo osposobljena za rad. Danas djeluje kao samostalna OŠ „Antun Klasinc“ i broji stotinjak učenika. Zgrada koja je Izgrađena 1991. godine, opremljena je namještajem i ostalom opremom te predana učiteljima i učenicima na korištenje. Međutim svoje prve učenike primila je tek 08. rujna 1997. .Nastavni proces se odvija u osam čistih razrednih odjela koji rade u prvoj – jutarnjoj smjeni sa statusom samostalne škole. Područnih odjela nema jer je bivša područna škola «Desni Štefanki» izgorjela u ratnom vihoru. Učiteljica i učenici te škole pohađaju i izvode nastavu u OŠ»Antuna Klasinca» u Lasinji i za njih je organiziran školski prijevoz. Dan škole obilježava se na dan Sv.Antuna Padovanskog.
2.4.4. KULTURA Na području općine Lasinja nepokretna kulturna dobra činili su sakralni objekti, od kojih je njih četiri imalo rješenje Državne uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Zagrebu, kao zaštićeni spomenici kulture: župna crkva sv. Antuna Padovanskog (potpuno uništena), kapela poklonac Bezgrešnog začeća na raskrižju ceste za Prkos, javno raspelo uz most na Kupi (potpuno uništeno) te kapela sv. Petra u B. Kovačevcu (potpuno uništena). Dakle, kulturna baština je usko vezana uz djelovanje Crkve na području općine, što se može vezati i uz činjenicu da su svećenici bili osobe od povjerenja te iznimni autoriteti i pokretači društvenog života.
2.4.5. VJERSKE ZAJEDNICE Na području općine Lasinja djeluje župa Lasinja. Župa Sv. Antuna Padovanskog i BDM Kraljice mučenika u Lasinji pripada Sisačkoj nadbiskupiji. Župa je utemeljena 1789. godine, a župna crkva sv. Antuna Padovanskog sagrađena je 1833. godine.
Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2015.godina 26
IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE LASINJA
2.4.6. SPORT I REKREACIJA U dosadašnjem planu nisu prikazane zone sporta i rekreacije niti nisu za njih bila određivana građevna područja. Postojeće sportsko igralište u centru naselja Lasinja je prema Prostornom planu općine Lasinja u mješovitoj namjeni.
2.4.7. UDRUGE GRAĐANA Prema podacima Ministarstva uprave na području Općine Lasinja djeluje 12 registriranih udruga civilnog društva. Među njima se svojim djelovanjem ističu dobrovoljna vatrogasna društva te kulturno- umjetničko društvo. Dobrovoljna vatrogasna društva (Lasinja, Crna Draga, i Desno Sredičko) čine Vatrogasnu zajednicu Općine Lasinja. Vatrogasci djeluju u Lasinji od 1927. godine, čine važan aspekt civilnog društva te pružaju kvalitetnu vatrogasnu zaštitu svojim sumještanima. Svojim djelovanjem privukli su mlađe generacije te oni vrlo uspješno nastupaju na vatrogasnim natjecanjima. Udruge ribolovaca i lovaca brinu se o aspektu zaštite prirode, uređuju svoja ribolovna, odnosno lovna područja te organiziraju natjecanja. Udruge se financiraju iz vlastitih izvora (prikupljanjem članarina, pisanjem projekata i/ili obavljanjem neke gospodarske aktivnosti) i iz donacija domaćih i stranih donatora.
Općina Lasinja udruge financira putem godišnjeg programa javnih potreba u sportu i kulturi te odlukom načelnika za pojedinačne projekte i aktivnosti koji nisu financirani u okviru natječaja, ali su od značaja za ukupan razvoj Općine Lasinja.
2.4.8. POŠTA U Općini je u funkciji jedan poštanski ured odnosno jedinica poštanske mreže. Ured se nalazi u naselju Lasinja i obavlja prijem i otpremu različitih vrsta poštanskih pošiljaka (paketi, pisma, novčane uputnice, telegrami i sl.) i za druga naselja općine. To je poštanski ured: 47206 Lasinja. Osim toga u Općini postoji i telefonska centrala u Lasinji, Banskom Kovačevcu i Sjeničaku Lasinjskom.
2.4.9. TREND RAZVOJA NASELJA U ekonomskom pogledu uočljiva je kriza, a negativni demografski procesi će i u budućem razvoju djelovati izravno ograničavajuće. Uz to, prisutne su i dalje migracije stanovništva, i to u dva osnovna pravca: na lokalnoj razini prema općinskom središtu, a na regionalnoj razini cilj su obližnji gradski centri: Karlovac i Zagreb. Jedan dio naselja moguće je obuhvatiti programom sanacije i zaustaviti negativne procese (naselja uz Kupu), dok je jedan dio naselja, odnosno zaselaka osuđen na izumiranje (Sjeničak Lasinjski, Crna Draga). Prema popisu stanovništva iz 2011. godine u Općini Lasinja bilo je 972 radno sposobnih stanovnika (od 15 do 64 godine starosti), a ukupno zaposlenih osoba bilo je 491 ili 50, 51% radno sposobnih stanovnika. U Općini Lasinja 112 registriranih je obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG-a) što ukazuje na činjenicu da je poljoprivreda značajna dopunska djelatnost stanovništva. Također, vidljivo je kako 73,4% kućanstava posjeduje od 1 do 4,99 ha zemljišta koje se većinom koristi kao oranica dok je povećanje količine zemljišta u posjedu kućanstva u korelaciji sa manjom obradom tla odnosno uzgojem manje zahtjevnih vrsta (livade, pašnjaci). Također, broj kućanstva sa stokom također je u kategorji vlasništva zemljišta od 1 do 4,99 ha. Također, iz broja grla stoke u odnosu na veličinu zemljišta koju kućanstva posjeduju, razvidno je kako se radi o proizvodnji za osobnu uporabu a ne za značajan izlazak na tržište.
Zbog svih ovih činjenica trend razvoja naselja(osim samog naselja Lasinja) je stagnacija i izumiranje, tj negativan trend razvoja.
Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2015. godina 27
IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE LASINJA
3. Gospodarske djelatnosti
3.1. STRUKTURA IZDVOJENIH POVRŠINA ZA RAZVOJ IZVAN NASELJA (IZDVOJENA GRAĐEVINSKA PODRUČJA IZVAN NASELJA) Planske izdvojene površine izvan naselja u smislu izdvojenih građevinskih područja izvan naselja isključivo za gospodarsku namjenu na prostoru Općine Lasinja, kategoriziraju se u sljedeće skupine: gospodarska namjena – proizvodna (I), iskorištavanje mineralnih sirovina (E) i ugostiteljsko – turistička namjena (T3 - kamp).
Tablica 9. Struktura površina gospodarske namjene po naseljima Gospodarska Iskorištavanje Ugost-turi. Groblja namjena sirovina Namjena Površina Naselja: I E T3 km2 PLANIRANA POSTOJEĆI PLANIRANA POSTOJEĆI ha ha ha ha Banski Kovačevac 15,8 0,46
Crna Draga 10.8 3,41 3,41
Desnii Štefanki 9,3 0,52
Desno Sredičko 5,6
Lasinja 5,3 1,06 1,23 2,29
Novo Selo Lasinjsko 5,5
Prkos Lasinjski 5,2 0,2
Sjeničak Lasinjski 24,5 1,46
Ukupno: 82,0 4,47 4,45 1,23 8,34 Izvor podataka: Izmjene i dopune PPUO-a Lasinja (Glasnik Karlovačke županije 34/07) – izmjereno prema grafičkim prilozima
Ugostiteljsko-turistička namjena (izletište, restoran, kupališta, kamp) je planirana na ukupno 1,32 ha i bit će određena uz rijeku Kupu.
U razvoju turizma Općina Lasinja raspolaže velikim mogućnostima, s obzirom na svoje komparativne prednosti: povoljan prometni položaj i vrijedne prirodne cjeline, kao što su dolina Kupe, bogatstvo šuma, vrijedna ruralna arhitektura i drugo. U diferenciranju ponude moguće je razlikovati nekoliko tipova turizma, koji se mogu razvijati u kontekstu kontinentalnog turizma:
Tjedni turizam, s osloncem na izletišne punktove, rekreacijska područja i prirodne cjeline, ruralni turizam, s osloncem na brojne ruralne cjeline, koje se mogu osposobiti za funkciju komplementarnog turizma (pejsažno-atraktivna područja uz Kupu, "seoski" turizam“, zone već izgrađenih građevina za odmor uz rijeku Kupu) te seoski turizam s osloncem na planirani auto-kamp uz rijeku Kupu; Posebni oblici turizma, kao što su lovni i ribolovni turizam, posebno intenzivni vid lovnog turizma u lovištima s intenzivnim uzgojem divljači (nizinski dio uz Kupu) te sportsko-ribolovni turizam na nekoliko ribnjaka na području naselja Lasinja. Ribolovnim vodama na području Općine Lasinja gospodari ŠRK "Štuka" Lasinja, kao ovlaštenik ribolovnog prava, koji je putem javnog natječaja putem MPŠVG-a dobio ribolovno pravo. U okviru pojedinih segmenata razvoja moguće je specificirati dominantne oblike turističke ponude, najprimjerenije postojećim resursima. Ugostiteljski kapaciteti nisu još dimenzionirani ni opremljeni za zadovoljavajuću ponudu, jer nema dovoljno kapaciteta, pri čemu je ugostiteljska ponuda na relativno niskoj razini. U trenutno izrazito siromašnoj turističkoj ponudi vjerojatno nedostaje i ponuda smještaja u opremljenom auto-kampu. Planira se prostor uz rijeku Kupu za auto-kamp, koji bi mogao zadovoljiti potrebe onog segmenta turista koji ne posjeduju kuće za odmor na području općine, a s druge strane su privučeni prirodnim osobitostima područja koje još nema izgrađenih smještajnih kapaciteta u čvrstim građevinama. Gospodarska namjena je planirana na ukupno 4,53 ha i nalazit će se na području naselja Crne Drage. Planira se na županijskoj cesti Ž3153 odnosno na glavnom prometnom pravcu kroz Općinu (Zagreb-Karlovac) urediti i opremiti gospodarska zona u kojoj će smještaj naći privredni subjekti s područja
Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2015. godina 28
IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE LASINJA općine, ali i oni izvan nje, jer će u tome naći zajednički interes (manji troškovi opremanja i uređivanja zemljišta, beneficije koje se mogu očekivati od strane lokalne zajednice, a u cilju podržavanja poduzetništva i slično). Kao mogući sadržaji koji će se odvijati u takvoj zoni su prvenstveno manji prerađivački kapaciteti na bazi proizvodnje hrane, proizvodnja građevnog materijala, komunalne usluge, ali i sve druge proizvodnje koje ne zagađuju okoliš, a privučene su dobrim prometnim položajem (prodaja i popravak poljoprivrednih strojeva i mehanizacije i slično), jeftinom radnom snagom i olakšicama koje pruža država i lokalna samouprava. "Radna zona Sjeničak" u Sjeničaku Lasinjskom, koja je planirana PUP-om Radne zone Sjeničak neće se aktivirati u narednom razdoblju, s obzirom da je područje naselja Sjeničak Lasinjski praktično demografski ispražnjeno, te s porušenom komunalnom infrastrukturom. Stoga će trebati spomenuti PUP Radne zone Sjeničak staviti izvan snage kroz zakonom propisanu proceduru.
Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2015. godina 29
IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE LASINJA
Kartogram 11. Raspored izdvojenih građevinskih područja izvan naselja Izvor podataka: Izmjene i dopune PPUO-a Lasinja (Glasnik Karlovačke županije 34/07)
Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2015.godina 30
IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE LASINJA
3.2.1. POLJOPRIVREDA Poljoprivredno zemljište, a naročito osobito vrijedno obradivo tlo, vrijedan je prirodni i gospodarski resurs koji je prije svega potrebno čuvati od prenamjene, a potom i aktivno koristiti.
Unutar područja Općine Lasinja veličine 8200 ha poljoprivredno zemljište različitih kategorija učestvuje sa površinom 979,00 ha i čini oko 12 % prostora Općine. Šumsko zemljište zauzima površinu od 3214,00 ha odnosno 39,20 % prostora Općine Lasinja, a ostale poljoprivredno i šumske površine zauzima površinu od 3542,22 ha odnosno 43,20 % prostora.
Tablica 10. Struktura površina poljoprivrednog, šumskog i ostalog zemljišta Red. % od površine OPĆINA LASINJA Oznaka Ukupno ha br.. općine 1.3. Poljoprivredne površine ukupno 979,00 11,94 - ostala obradiva tla P3 979,00 11,94 1.4. Šumske površine ukupno 3214,00 39,20 - gospodarske šume u državnom vlasništvu Š1 1946,00 23,73
- gospodarske šume u privatnom vlasništvu Š2 1268,00 15,46 1.5. Ostale poljoprivredne i šumske površine ukupno PŠ 3542,22 43,20 Izvor podataka: Izmjene i dopune PPUO-a Lasinja (Glasnik Karlovačke županije 34/07)
Statistički podaci koji se odnose na konkretno korištenje poljoprivrednih površina prikazuju kako se poljoprivredne i druge neizgrađene površine koriste u naravi.
Tablica 11. Površina korištenoga poljoprivrednog i ostalog zemljišta po kategorijama Poljoprivredno zemljište, vrste, način korištenja Površina (ha) 1 Ukupno korišteno poljoprivredno zemljište (2+3+4+5+6+8+10) 717,98 2 Oranice i vrtovi 426,04 3 Povrtnjaci 2,62 4 Livade 209,76 5 Pašnjaci 44,03 6 Voćnjaci ukupno 32,93 7 Plantažni voćnjaci - 8 Vinogradi ukupno 2,6 9 Plantažni vinogradi 0,07 10 Rasadnici i košaračka vrba i dr. - 11 Ostalo zemljište ukupno 1350,98 12 Ostalo zemljište, od toga neobrađeno poljoprivredno zemljište 797,75 13 Ostalo zemljište, od toga šumsko zemljište 457,42 Izvor podataka: DZS 2011
Tablica 12. Broj poljoprivrednih kućanstava s korištenim poljoprivrednim zemljištem prema kategorijama, s neobrađenim i šumskim zemljištem Vrsta i način korištenja površina Broj kućanstava S korištenim poljoprivrednim zemljištem 357 S oranicama i vrtovima 323 S povrtnjacima (na okućnici, korišteni za vlastite potrebe) 222 S livadama 139 S pašnjacima 37 S voćnjacima - ukupno 284 S voćnjacima - od toga: plantažnima - S vinogradima - ukupno 29 S vinogradima - od toga: plantažnima 1 S rasadnicima i/ili košaračkom vrbom i dr. - S neobrađenim poljoprivrednim zemljištem 311 Sa šumskim zemljištem 293 Izvor podataka: DZS 2011 Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2015. godina 31
IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE LASINJA
Unutar korištenog poljoprivrednog zemljišta prevladavaju oranice (59.34%), a slijede livade (29.22%), vinogradi (0.36%), voćnjaci (4.59%) i pašnjaci (6.13%).
3.2.2.ŠUMARSTVO Veliki dio općine pokriven je šumskom vegetacijom, te se može reći da su šume dobro raspodijeljene. Šumama na području Općine Lasinja gospodare šumarije u Pisarovini, Karlovcu i Gvozdu. Ukupna površina svih šuma (državne i privatne) iznosi 3 480 ha. Od toga na državne šume otpada 2.107,76 ha ili 60,5%, a na privatne šume 1 752,77 ha ili 39,5%). Treba napomenuti da su sve šume na području Općine Lasinja gospodarske šume, te da nema zaštićenih šumskih površina. Korištenje šumskog fonda vrši se prema propisima Osnove gospodarenja koje odobrava Ministarstvo poljoprivrede. Prema podacima Hrvatska šume, Uprave šuma, podružnica Karlovac na području općine Lasinja postoje značajne šumske površine od cca 3480 ha koje zauzimaju značajni postotak njezine ukupne površine. Na području Općine zastupljene su šume u državnom i privatnom vlasništvu. Šumskim površinama u vlasništvu RH gospodare Hrvatske šume d.o.o., Uprava šuma Podružnica Karlovac, Šumarija Pisarovina, Karlovac i Gvozd. Šumarija Pisarovina gospodari gospodarskom jedinicom „Crna Draga“, a Šumarija Karlovac gospodarskom jedinicom „Domačaj lug – Kovačevački lug“, a Šumarija Gvozd gospodarskom jedinicom „Kremešnica“ .
Gospodarska jedinica „Crna Draga“ (2011 – 2020), ukupne površine 1383,00 ha, većim dijelom se nalazi na području općine Lasinja (1000,81 ha), dok preostali dio obuhvaća općinu Gvozd (382,19 ha). Prema namjeni sve šume na području ove gospodarske jedinice i općine Lasinja su gospodarske šume. Prema stanju površina i drvne zalihe 01. 01. 2011. god. na ukupno obrasloj površini od 989,98 ha utvrđena je drvna zaliha od 167 598 m3 drvne mase, odnosno 169 m3/ha. Godišnji tečajni prirast iznosi 3959 m3, odnosno 4,0 m3/ha . Predviđeni etat za planiranih 10 godina propisan je u iznosu od 49 277 m3. Prema vrsti drveća najzastupljenije vrste drveća su obična bukva (56 %), obični grab (25 %), hrast lužnjak (8 %), hrast kitnjak (6 %) dok su ostale vrste listača i četinjača zastupljene sa 5 %.
Gospodarska jedinica „Domačaj lug – Kovačevački lug“ (2010 – 2019), ukupne površine 821,09 ha, manjim dijelom dolazi na području općine Lasinja (147,70 ha), dok preostali dio obuhvaća područje grada Karlovca (673,39 ha). Prema namjeni sve šume na području općine Lasinja su gospodarske. Prema stanju površina i drvne zalihe 01. 01. 2010. god. na ukupno obrasloj površini od 144,18 ha utvrđena je drvna zaliha od 49 029 m3 drvne mase, odnosno 340 m3/ha. Godišnji tečajni prirast iznosi 1470 m3, odnosno 10,20 m3/ha . Predviđeni etat za osnovom gospodarenja obuhvaćenih 10 godina propisan je za područje općine u iznosu od 4010 m3. Prema vrsti drveća najzastupljenije vrste drveća su hrast lužnjak (54 %), poljski jasen (17 %), hrast kitnjak (10 %) i obična bukva (8 %).
Gospodarska jedinica „Kremešnica“ (2010 – 2019), ukupne površine 1285,71 ha, značajnim dijelom (630,19 ha) dolazi na području općine Lasinja, dok preostali dio dolazi na području grada Karlovca (163,85 ha) i općine Gvozd (491,67 ha). Prema namjeni sve šume ove gospodarske jedinice na području Općine su gospodarske. Najzastupljenije vrste drveća su obična bukva (75 %), obični grab (10 %), pitomi kesten (7 %) i hrast kitnjak (5 %).
Prema stanju površina i drvne zalihe 01.01. 2010. godine na ukupno obrasloj površini od 637,89 ha utvrđena je drvna zaliha 150 293 m3 drvne mase, odnosno 236 m3/ha. Godišnji tečajni prirast iznosi 4512 m3 godišnje, odnosno 7,1 m3/ha. Propisani 10–godišnji etat je 33 106 m3 drvne mase. Za površinu šuma i šumskog zemljišta u privatnom vlasništvu do sada nije izrađen program gospodarenja (za gospodarsku jedinicu „Lasinja – Sjeničak“). U planu je izrade preko Savjetodavne službe i važiti će za razdoblje 01.01. 2016. – 31. 12. 2025. godine. Istim programom za šume šumoposjednika biti će obuhvaćena površina šuma i šumskog zemljišta cca 1699 ha na području općine Lasinja, odnosno u kat. općinama Banski Kovačeva (247,25 ha), Sjeničak Lasinjski (459,73 ha), Desni Štefanci (273,11 ha), Desno Sredičko (158,04 ha) i Lasinja (561,00 ha) .
Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2015. godina 32
IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE LASINJA
3.2.3. LOVSTVO Uz šume, neizbježno je povezano lovstvo. Velike površine pod šumom, obilje vode, raznolikost staništa, očuvanost okoliša predstavlja dobru osnovu za razvoj lovstva. Na području Općine Lasinja prostiru se dijelovi četiri lovišta.
Popis lovišta na području Općine LasinjaIme lovišta Status lovišta III/135 Lasinja zajedničko lovište IV/116 Banski Kovačevac zajedničko lovište IV/20 Crna Draga državno lovište IV/21 Kremešnica državno lovište Ime lovišta Status lovišta III/135 Lasinja zajedničko lovište IV/116 Banski Kovačevac zajedničko lovište IV/20 Crna Draga državno lovište IV/21 Kremešnica državno lovište Izvor: PPU Općina Lasinja, podaci Karlovačke županije
Sva lovišta su dana u zakup i njima se gospodarski sukladno lovnogospodarskim osnovama za pojedino lovište.
Lovni resursi predstavljaju značajan potencijal koji je prije Domovinskog rata pokazivao izuzetno dobre rezultate, kada je Karlovac bio jedan od najjačih središta lova i lovnog turizma u Hrvatskoj. Ova djelatnost je, zbog posljedica rata, gotovo potpuno stala i do danas još nije došlo do njenog oporavka u smislu lovnog turizma jer se lovom, kao rekreativnom djelatnošću, na našem području bave uglavnom lovci, članovi matičnih lovačkih udruga.
Športsko ribolovni klub „Štuka“, Lasinja gospodari sukladno gospodarskim osnovama svim površinskim vodama u administrativnim granicama Općine Lasinja. Uz obavezna poribljavanja voda članovi udruge bave se čišćenjem prilaza vodama, čišćenjem okoliša uz vode, uređenjem natjecateljske staze na rijeci Kupi, uređenjem kupališta i sa športskim ribolovom U udruzi djeluje i ribočuvarska služba kojoj je jedan od glavnih zadataka čuvanje voda od krivolova ali i od raznih onečišćenja. Sve vode u okolici Lasinje su bogate ribama a najatraktivnija je rijeka Kupa u dužini od dvadesetak kilometara na kojoj se svake godine ulove kapitalni primjerci amura, šarana, soma i štuke.
3.2.4. PROIZVODNJA, PODUZETNIŠTVO,TRGOVINA I OBRT Prema popisu stanovništva iz 2011. godine samo je jedan objekt od 30 m2 registriran za pružanje usluga smještaja u turizmu. Na području Općine Lasinja nalazi se 289 objekata za odmor i rekreaciju ( najveći broj vlasnika je s područja Zagreba), što dovoljno govori o prirodnoj atraktivnosti područja. Na području Općine registrirano je 7 obrta koji pružaju usluge trgovine, prijevoza, građevinske i ugostiteljske usluge. Tako skroman broj obrta rezultat je blizine velikih gradskih centara sa razgranatom mrežom usluga ali i loših zakonskih rješenja vezanih za poslovanje obrta. Općina Lasinja nema posebnih mjera za poticanje gospodarstva te poduzetnici mogu koristiti potpore koje se osiguravaju na nacionalnoj ili regionalnoj razini. Na području Općine Lasinja nema izgrađenih poduzetničkih zona. Na području Općine nikada nije bilo gospodarskih subjekata koji bi bili nositelj razvoja u sadašnjim gospodarskim okolnostima. Općina je u svom Prostornom planu predvidjela mogućnost izgradnje manje gospodarske zone (4,5 ha) bez definirane ciljane skupine. Prostornim planom predviđena je mogućnost smještanja objekata za obavljanje gospodarskih djelatnosti unutar građevinskih područja naselja, koja su sama po sebi već dovoljno velika da se unutar njih može prići racionalnom smještaju novih gospodarskih sadržaja.
3.2.5. ISTRAŽIVANJE I VAĐENJE MINERALNIH SIROVINA Za nalazišta mineralnih sirovina na području općine vrijede uobičajeni propisi i pravila za njihovo iskorištavanje, a na temelju izrađenog glavnog rudarskog projekta (Zakon o rudarstvu, NN 56/13 i 14/14), te izrađene Studije utjecaja na okoliš, a prije izdavanja dozvole za korištenje.
Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2015. godina 33
IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE LASINJA
Kamenolomi predstavljaju jedan od pokretača gospodarskog razvoja općine (proizvodnja građevnog materijala i sl.), te temelj zaposlenosti stanovništva. U tome svakako odlučujuću ulogu ima i relativna blizina Zagreba, kao potencijalnog tržišta za plasman proizvoda, iako ne treba zanemariti niti druga područja u blizini (područje Siska, Karlovca i dr.) Prihvaćenom Studijom utjecaja na okoliš kamenoloma Kremešnica utvrđeno je da ne postoje utjecaji kamenoloma na naselje Lasinja (odnosno da su utjecaji u granicama dozvoljenih), te da ne postoje štetni utjecaji i mogućnost zagađenja rijeke Kupe (tehnološkim rješenjem drobljenja kamena ne ispušta se prašina u okoliš). Također, svojim smještajem kamenolom zadovoljava sve postavljene pretpostavke u smislu pejsažne zaštite (zaštićen je visokom vegetacijom ili konfiguracijom terena s najizloženijih vizura – naselje Lasinja, županijska cesta i rijeka Kupa). (Izvor podataka: Izmjene i dopune PPUO-a Lasinja - Glasnik Karlovačke županije 34/07) 1.Tvrtka Produkt d.o.o Zagreb dobila je koncesiju na 1,98 ha kamenoloma "Kremešnica- Lasinjski Sjeničak" Eksploatacija još nije počela. U Prostornom planu Karlovačke županije taj kamenolom je označen na grafičkom prilogu 1.2. Namjena prostora, a planirano eksplataciono polje je u površini od 3,0 ha. 2.Tvrtka Produkt d.o.o Zagreb dobila je koncesiju na 1,69 ha kamenoloma "Crna Draga " Eksploatacija još nije počela. U Prostornom planu Karlovačke županije taj kamenolom je označen na grafičkom prilogu 1.2. Namjena prostora, a planirano eksplataciono polje je u površini od 2,0 ha. 3.Tvrtka Beton Lučko iz Zagreba dobila je koncesiju na 2,66 ha kamenoloma "Kremešnica "u Desnom Sredičkom. Kamenolom je u funkciji. U Prostornom planu Karlovačke županije taj kamenolom nije označen na grafičkom prilogu 1.2. Namjena prostora, ali je planirano to eksplataciono polje u Prostornom planu općine Lasinja. Mineralna voda Crpilište mineralne vode u Lasinji je kapaciteta 12 l/sek , bušotina je otvorena 1991. god. Crpilište nije u funkciji , i nije označeno niti u Prostornom planu Karlovačke županije niti u Prostornom planu općine Lasinja. Prostor obilježava obilje vode u razgranatoj mreži vodotoka. Jedna od najznačajnijih lokacija na području Općine je izvor povijesne mineralne vode poznate pod nazivom „lasinjska kiselica“. Ova voda je i subtermalna T=150C, a vodonosnik su zdrobljene vulkanske stijene. U sklopu Balneološkog laboratorja Zavoda za fizikalnu medicinu nalaze se dva najstarija eksponata - 2 boce čuvene Lasinjske kiselice, izvora otkrivenog 1906. godine. Općina Lasinja, u narednom razdoblju, kao jedan od strateških razvjnih projekata, priprema revitalizaciju izvora Lasinjske kiselice, obnovu punionice te izgradnju i uređenje interpretacijsko-edukacijskog centra o značaju i povijesti uporabe mineralnih voda Pokuplja. Vodocrpilište Vodocrpilište Crna Draga je u funkciji i označeno je i u Prostornom planu Karlovačke županije i u Prostornom planu općine Lasinja.
3.2.6.TURIZAM U skladu s načelima zaštite okoliša, cjelokupni prostor Općine Lasinja, njegova kvaliteta i različitost, posebice prirodna resursna osnova, nudi mogućnost uspostavljanja većeg broja različitih, međusobno komplementarnih turističkih doživljaja. Posebno radi blizine najvećeg emitivnog tržišta Hrvatske – Grada Zagreba. Područje Općine posjeduje jedinstvene kulturne, povijesne i prirodne vrijednosti koje u kombinaciji čine jedinstvenu turističku destinaciju koja nije povezana u jedinstveni turistički proizvod slijedom čega nije prepoznatljiva na tržištu kao takova. Strateškim djelovanjem u prioritetnom području pripomoći će se razvoju prepoznatljivih turističkih proizvoda i novih usluga, čime će se područje prepoznati kao atraktivna turistička destinacija što će rezultirati povećanjem broja domaćih i stranih turista. Razvoj i unapređenje selektivnih oblika turizma Ova mjera ima za cilj postizanje konkurentnosti, atraktivnosti i prepoznatljivosti Općine Lasinja kao turističkog odredišta, te poboljšanje ponude sadržaja i smještajnih kapaciteta čime će se povećati dohodak stanovnika. ·Promocija područja kao turističke destinacije· Edukacija poljoprivrednih gospodarstava i drugih zainteresiranih za turističku djelatnost· Izgradnja, uređenje i promocija Interpretacijskog centra Lasinjske kulture · Revitalizacija Lasinjske kiselice · Daljnji razvoj Žitnog puta i održivo korištenje obala i rijeke Kupe · Jačanje suradnje s vjerskom zajednicom i razvoj vjerskog turizma · Poticanje poljoprivrednih gospodarstava, vlasnika kuća za odmor te drugih stanovnika za razvoj turističkih proizvoda i kapaciteta, kroz razne oblike potpore ·
Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2015. godina 34
IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE LASINJA
Izgradnja i uređenje prostora za kulturni turizam, sportsko - rekreativni turizam, konjičke staze i manifestacije, povezivanje s razvojnim inicijativama regije i susjednih JLS Razvoj, jačanje i promocija manifestacija za privlačenje posjetitelja Razvoj programa za eko – turizam, gastroturizam, ruralni turizam, lovni turizam, vinske ceste.
3.2.7.GOSPODARSKI SUBJEKTI U LASINJI Vatrogasci - VATROGASNA ZAJEDNICA OPĆINE LASINJA - DVD LASINJA - DVD DESNO SREDIČKO - DVD CRNA DRAGA Komunalno gospodarstvo Komunalne djelatnosti obavljaju se kao javna služba. Opskrbu pitkom vodom obavlja - VODOVOD LASINJA d.o.o. Sakupljanje i odvoz i zbrinjavanje komunalnog otpada obavlja - EKO FLOR PLUS d.o.o. Održavanje nerazvrstanih cesta i zimsku službu obavlja AUTOPRIJEVOZNIČKI OBRT VUKSAN - vlasnik IVAN VUKSAN Dimnjačarske poslove obavlja - "DIMNJAČAR" - vlasnik MUHAMED HUSIĆ Održavanje javne rasvjete obavlja - VENERA d.o.o. Ukop pokojnika na mjesnim grobljima u općini Lasinja obavlja - TERRA obrt za pogrebne usluge - vlasnik Damir Klemenić
Socijalno-gospodarska struktura
Tablica 13. Ekonomski razvoj
Vrijednosti standardiziranih pokazatelja Indeks razvijenosti i Vrijednosti osnovnih pokazatelja
u odnosu na nacionalni prosjek skupine
- -
ti
Prosječni dohodak Prosječni capita per per prihodi izvorni Prosječni stopa Prosječna stanovništva Kretanje obrazovanog Udio dohodak Prosječni capita per per prihodi izvorni Prosječni stopa Prosječna stanovništva Kretanje obrazovanog Udio
capita nezaposlenosti 16 stanovništvu u stanovništva 65 godina capita nezaposlenos 16 stanovništvu u stanovništva 65 godina 2010.- 2010.- 2010.- 2010.- 2010.- 2010.- 2010.- 2011.- 2011. 2011.
2012. 2012. 2012. 2001. 2012. 2012. 2012. 2001.
Indeks razvijenosti Indeks Skupine
Lasinja 21 220 1 277 13,3% 90,2 61,63% 65,2% 38,4% 107,2% 84,2% 65,1% 66,59% 50-75% II.
Republika 28 759 2 969 16,0% 99,4 77,74% 100% 100% 100% 100% 100% 100% Hrvatska max 42 175 10 115 54,8% 247,8 90,4% min 7 105 223 4,5% 41,3 31,7% Izvor podataka: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2015. godina 35
IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE LASINJA
Kartogram 12. Raspored poljoprivrednog, šumskog i ostalog zemljišta Izvor podataka: Izmjene i dopune PPUO-a Lasinja (Glasnik Karlovačke županije 34/07) Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2015. godina 36
IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE LASINJA
4. Opremljenost prostora infrastrukturom
4.1. PROMETNA INFRASTRUKTURA
4.1.1. Cestovni promet Na globalnoj razini stanje cestovne povezanosti Općine Lasinja zadovoljava, a novim mostom preko rijeke Kupe koji povezuje Općinu Pisarovina i Općinu Lasinja omogućeno je kvalitetnije povezivanje sa Zagrebom i ostalim dijelovima Hrvatske. – treba stajati Unutar područja općine Lasinja položeno je više cestovnih prometnica. Prema značaju u cestovnoj prometnoj mreži prometnice su razvrstane u kategorije županijskih i lokalnih cesta. Na području opčine Lasinja ne postoje koridori autocesta, te da Hrvatske autoceste d.o.o. na predmetnom području nemaju u planu niti jedan novi koridor autoceste. Prema podacima Županijske uprave za ceste Karlovac duljine razvrstanih cesta na području Općine Lasinja iznosi 38,7 km.
U tablici 14. dan je popis tih cesta i njihovih ukupnih dužina na području Općine Lasinja
Tablica 14. Iskaz cestovnih prometnica po kategoriji Duljina ceste na području Općine (km) Broj ceste Opis ceste na području općine Lasinja asfalt tucanik ukupno
Državne ceste - ukupno ------Županijske ceste - ukupno 20,8 - 20,8 ŽC 3152 most Kupa - Desno Sredičko (do granice Županije) 9,0 - 9,0 Lasinja (Ž 3152) - Banski Kovačevac – G.G. Grada ŽC 3153 9,2 - 9,2 Karlovca G.G. Grada Karlovca – Banski Moravci - Lasinjski ŽC 3186 2,6 - 2,6 Sjeničak - G.G. Grada Karlovca Lokalne ceste - ukupno 14,1 3,8 17,9 LC 34049 Novo Selo Lasinjsko - Ž 3153 1,2 - 1,2 LC 34051 Donja Lasinja - Lasinja (Ž 3152) 1,1 - 1,1 LC 34052 Ž 3153 - Dobrići - Crna Draga - Lasinja (Ž 3152) 8,5 - 8,5 LC 34053 3152 - Desni Štefanki 0,8 - 0,8 Banski Kovačevac (Ž 3153) - Lasinjski Sjeničak (Ž LC 34096 2,5 3,8 6,3 3186) Ukupno 34,9 3,8 38,7 Izvor podataka: Odluka o razvrstavanju javnih cesta NN 94/14, Županijska uprava za ceste, Karlovac
Tablica 15. Iskaz kategoriziranih cestovnih prometnica
Autoceste Državne Županijske Lokalne Ukupno
Duljina (km) - - 20,8 17,9 38,7 Udio (%) - - 53,75 46,25 100,00 Izvor podataka: Županijska uprava za ceste, Karlovac
Cestovna gustoća (dužina cesta/površina područja - km/km2): Ukupna gustoća javnih (razvrstanih) cesta – 0,47 km/km2 Gustoća lokalnih cesta – 0,22 km/ km2 Gustoća županijskaih cesta – 0,25 km/km2
Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2015. godina 37
IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE LASINJA
Kartogram 13. Razvrstane ceste na području Općine Lasinja Izvor podataka: Hrvatske ceste i Odluka o razvrstavanju javnih cesta (NN 94/14), Izmjene i dopune PPUO-a Lasinja, pročišćeni tekst (Glasnik Karlovačke županije 34/07)
Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2015. godina 38
IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE LASINJA
Kartogram 14. Razvrstane ceste na području Općine Lasinja Izvor podataka: Hrvatske ceste i Odluka o razvrstavanju javnih cesta (NN 94/14), Izmjene i dopune PPUO-a Lasinja, pročišćeni tekst (Glasnik Karlovačke županije 34/07)
Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2015. godina 39
IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE LASINJA
Kartogram 15. Razvrstane ceste na području Općine Lasinja prema Izmjenama i dopunama PPUO Lasinja 2007.g. Izvor podataka: Izmjene i dopune PPUO-a Lasinja (Glasnik Karlovačke županije 34/07)
Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2015. godina 40
IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE LASINJA
Kartogram 16. Biciklistička ruta na području Općine Lasinja – privremeno stanje Izvor podataka: http://www.takeadventure.com
Lasinja - Vojnić – Brođani
Duljina rute: 77 km Lokacija: Karlovačka županija, Kordun Vrijeme vožnje: srpanj, 2011.
Ruta prolazi sjevernim Kordunom između Lasinje i Vojnića, kombinacija je asfaltiranih cesta i makadama. Visinski ruta nije zahtjevna jer na ovom području nema visokog gorja, najviša točka rute je kod Kljaić Brda, cca 300m. Na nekoliko mjesta rutu presijecaju šumski potoci, od kojih je najveći Utinja. Ovim područjem je nekada prolazila željeznička pruga Sisak-Karlovac od koje sada postoje samo tragovi. Željeznički most preko Kupe kod sela Brođani je srušen 1991. g., a pruga kao ni most nisu obnavljani.
Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2015. godina 41
IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE LASINJA
4.1.2. Željeznički promet Na prostoru Općine Lasinja ne postoji i planom nije predviđeni željeznički promet .
4.1.3. Riječni promet Riječni promet na području općine Lasinja nije u funkciji.
4.1.4. Poštanski promet U Općini je u funkciji jedan poštanski ured odnosno jedinica poštanske mreže. Ured se nalazi u naselju Lasinja i obavlja prijem i otpremu različitih vrsta poštanskih pošiljaka (paketi, pisma, novčane uputnice, telegrami i sl.) i za druga naselja općine. To je poštanski ured: 47206 Lasinja. Osim toga u Općini postoji i telefonska centrala u Lasinji, Banskom Kovačevcu i Sjeničaku Lasinjskom prema planu PPUO-a Lasinja – Izmjene i dopune (Glasnik Karlovačke županije 34/07) .
4.1.5. Elektroničke komunikacije Prema podacima HAKOM-a iz 2015. godine, na prostoru Općine Lasinja nalazi se jedna bazna postaja. Navedena postaja se nalazi na lokaciji koja je po tipu instalacije izvedena kao antenski stup u vlasništvu operatora javnih komunikacijskih mreža pokretnih komunikacija. Trenutačno na području Općine Lasinja T-Mobile Hrvatska d.o.o. ima jednu planiranu osnovnu postaju u sjeveroistočnom dijelu Općine u mjestu Desno Sredičko. T-Mobile Hrvatska d.o.o. izgrađuje i upravlja telekomunikacijskim mrežama više sustava pokretnih komunikacija. Sustav telekomunikacija na području Općine Lasinja trenutno ne zadovoljava, jer su za sada na telekomunikacijski sustav priključena samo naselja Lasinja, Desno Sredičko i Desni Štefanki. Na području Općine Lasinja instalirane su trenutno centrale (UPS) u Lasinji, instaliranog kapaciteta 384 priključaka i centrala u Sjeničaku Lasinjskom, instaliranog kapaciteta 128 priključaka, a u sljedećem razdoblju planira se izgradnja nove centrale (UPS) u Banskom Kovačevcu. UPS Lasinja pokriva, uz naselje Lasinja, i naselja Crna Draga, Desni Štefanki, Desno Sredičko i Novo Selo Lasinjsko, dok UPS Sjeničak Lasinjski pokriva samo to naselje. Svi pretplatnici imaju mogućnost tonskog biranja, te imaju i mogućnost korištenja dodatnih pretplatničkih usluga, kao što su: preusmjeravanje poziva, poziv na čekanju, konferencijska veza, veza bez biranja, povratni poziv, automatsko buđenje i niz drugih, iz svega navedenog vidljivo je da je već sada Općina Lasinja, u telekomunikacijskom pogledu znatno modernizirana, a u pojedinim segmentima moguće je tijekom narednog razdoblja očekivati neka dodatna poboljšanja, u skladu s tehnološkim razvojem telekomunikacijskih sistema.
Elektroničke komunikacije u pokretnoj mreži su prikazane u tablici 11.
Tablica 16. Elektroničke komunikacije u pokretnoj mreži Stanje na dan 21.04.2015. Broj baznih postaja 1 Broj lokacija 1 Izvor podataka: HAKOM
Prilikom planiranja,projektiranja i izgradnje baznih postaja elektoničkih komunikacija u pokretnoj mreži obavezno je se pridržavati Zakona o elektroničkim komunikacijama (NN 73/08, 90/11, 133/12, 80/13 i 71/14, dalje: ZEK), te Uredbe o mjerilima razvoja elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme (NN 131/12) koja je donesena temeljem ZEK-a
Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2015. godina 42
IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE LASINJA
Tablica 17. Popis operatora za pružanje elektroničkih komunikacijskih usluga putem elektroničkih komunikacijskih vodova HRVATSKI TELEKOM d.d, MarijanaTudman 1. Av. Dubrovnik 26 10000 Zagreb 098 200307 Regija 1 [email protected] HRVATSKI TELEKOM d.d. Mirela Domazet Vinkovačka 19 21000 Split 098 320991 Regija 2 [email protected] HRVATSKI TELEKOM d.d. Milan Mataija Ciottina 17a 51000 Rijeka 098 610610 Regija 3 [email protected] HRVATSKI TELEKOM d.d. Mladen Kuhar K.A. Stepinca 8b 31000 Osijek 098 467457 Regija 4 [email protected] METRONET Ulica grada t: 63 27 000 2. 10000 Zagreb [email protected] TELEKOMUNIKACIJ E d.d. Vukovara 269 d f: 63 27 011 OT-OPTIMA TELEKOM d.d. t:01 /5492 310 Damir Hržina 3 Bani 75a. Zagreb 10010 Zagreb Regija sjever f: 01 /54 92 019 [email protected] Trg Hrvatske OT-OPTIMA TELEKOM d.d. Željko Parmać: bratske zajednice 21000 Split 021 492830 Regija jug [email protected] 8/II OT·OPTIMA TELEKOM d.d. A. Kačića Miošića Alojz Šajina 51000 Rijeka 051 492 711 Regija zapad 13 [email protected] OT-OPTIMA TELEKOM d.d. Zeljko Pleša Lorenza Jägera 2 31000 Osijek 031 492 931 Regija istok [email protected] t: 01 4691 508. 4. VIPnet d.o.o. Vrtni put 1. Zagreb 10000 Zagreb 091 4691 508 [email protected] f:01 4691 448
Kartogram 17. Interaktivna karta obuhvaća prikaz podataka o dostupnosti širokopojasnog pristupa. Izvor podataka: http://bbzone.hakom.hr/ /hr-HR/InteraktivniPreglednik
Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2015. godina 43
IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE LASINJA
Kartogram 18. Interaktivni preglednik obuhvaća prikaz grafičkog dijela plana svih operatora pokretnih komunikacija u općini Lasinja. Izvor podataka: http://bbzone.hakom.hr/hr-HR/PokretniOperateri
Kartogram 19. Interaktivni preglednik obuhvaća prikaz podataka o postocima korištenja brzina nepokretnog širokopojasnog pristupa (kućanstva) 2 Mbit/s i većih Izvor podataka: http://bbzone.hakom.hr/hr-HR/StatistickiPrikaz
Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2015. godina 44
IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE LASINJA
Kartogram 20. Prikaz postojeće i planirane mreže elektroničkih komunikacija Izvor podataka: Izmjene i dopune PPUO-a Lasinja (Glasnik Karlovačke županije 34/07) Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2015. godina 45
IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE LASINJA
4.2. KOMUNALNA INFRASTRUKTURA Komunalna infrastruktura koja postoji izgrađena na prostoru Općine Lasinja u osnovi se dijeli u dvije osnovne skupine: Infrastruktura energetskog sektora; Infrastruktura vodnogospodarskog sektora.
Od komunalne infrastrukture energetskog sektora, na prostoru Općine Lasinja postoji izgrađen: Elektroenergetski sustav
Od komunalne infrastrukture vodnogospodarskog sektora, na prostoru Općine Lasinja postoji izgrađen: Vodoopskrbni sustav
4.2.1. Elektroenergetski sustav Područje Općine Lasinja je u nadležnosti Distribucijskog područja Elektra Karlovac, a pokrivaju ga Pogon Jastrebarsko (naselja Prkos Lasinjski, Lasinja, Novo Selo Lasinjsko, Crna Draga, Desno Sredičko i Desni Štefanki) i Pogon Karlovac (naselja Sjeničak Lasinjski i Banski Kovačevac). Na području općine Lasinja nema postojećih objekata (TS i VN vodova 400 kV, 220 kV i 110 kV), u nadležnosti Hrvatskog operatora prijenosnog sustava d.o.o. Prijenosno područje Zagreb.
Na području Općine Lasinja, u sklopu obnove elektroenergetskih postrojenja oštećenih ili uništenih u ratnim djelovanjima završeni su i pušteni u pogon: - DV, TS i NNM Desno Sredičko I, - DV, TS i NNM Desno Sredičko II, - DV, TS i NNM Sjeničak II, Sjeničak III, Sjeničak VI, Sjeničak VII, - DV, TS i NNM Banski Kovačevac i Krunići, - u fazi dovršenja je KB, TS i NNM Topolnjak (završena je NNM i TS), - u fazi dovršenja su DV, TS i NNM Maslak Brdo (dio naselja Desni Štefanki), - u tijeku su građevinski radovi na DV, TS i NNM Desni Štefanki I, - vrši se trasiranje DV, TS i NNM Orečići (Desni Štefanki II), - započeti su građevinski radovi na NNM Banski Kovačevac (KB i TS su gotovi) Razminiravanje terena je izvršeno, Potvrda o razminiranosti je dobivena 14.11.2014.
Korištenje obnovljivih izvora energije Kako područje Općine Lasinja nema, prema sadašnjim spoznajama, izvore obnovljive energije koji bi se mogli u većoj mjeri koristiti za vlastite potrebe (mogućnost gradnje malih hidroelektrana ili energana na vjetar, sunčanu energiju ili geotermalne vode), postoji mogućnost korištenja bioenergije (BIEN), a vezano na poljoprivredno-stočarsku proizvodnju u većim objektima (tovilišta i farme), koji će se graditi na području Općine Lasinja
Javna rasvjeta Prema podacima Općine Lasinja stanje javne rasvjete na području predmetne općine je slijedeće:
Preko 90% svjetiljki javne rasvjete čine LED i štedne svjetiljke. U gospodarenju javnom rasvjetom potrebno je težiti da se sve svjetiljke zamijene učinkovitim, tj. štednim svjetiljkama.
Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2015. godina 46
IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE LASINJA
Kartogram 21. Prikaz postojeće i planirane elektroenergetske mreže Izvor podataka: Izmjene i dopune PPUO-a Lasinja (Glasnik Karlovačke županije 34/07) Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2015. godina 47
IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE LASINJA
4.2.2. Plinoopskrba Na prostoru Općine Lasinja ne postoji i planom nije predviđena plinoopskrba. Kako se radi o ekološki i ekonomski najprihvatljivijem energentu sustav za opskrbu prirodnim plinom trebala bi razvijati u svim prostorima. No danas je općina udaljena od plinovoda i planom nije predviđena plinofikacija.
Na području općine Lasinja nisu predviđeni proizvodni ili skladišni kapaciteti, kao ni cjevovodi za transport nafte ili naftnih derivata, a niti cjevovodi za transport plina.
4.2.3. Vodnogospodarski sustav
4.2.3.1.Vodoopskrbni sustav
Vodoopskrbni sustav općine Lasinja izgrađen je od 1998.g. do danas i sastoji se od Crpne stanice "Crna Draga", vodospreme "sv. Jana" te magistralnih i opskrbnih cjevovoda. a) Crpna stanica "Crna Draga" izgrađena je 2008/2009 godine, kapaciteta izvorišta 12 l/sek. b) Vodosprema "sv. Jana" izgrađena je 2009/2010 godine, zapremnine 400 m3.
Na javni vodovod priključena je većina potrošača osim naselja Sjeničaka Lasinjskog i djelomično Desni Štefanki koje će se još priključiti nakon dovršetka vodoopskrbnog sustava. Opskrbu pitkom vodom obavlja Vodovod Lasinja d.o.o.
Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2015. godina 48
IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE LASINJA
Kartogram 22. Prikaz postojeće i planirane mreže vodoopskrbnih cjevovoda Izvor podataka: Izmjene i dopune PPUO-a Lasinja (Glasnik Karlovačke županije 34/07) Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2015. godina 49
IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE LASINJA
Kartogram 23. Prikaz postojeće i planirane mreže cjevovoda odvodnje sanitarnih otpadnih voda Izvor podataka: Izmjene i dopune PPUO-a Lasinja (Glasnik Karlovačke županije 34/07) Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2015. godina 50
IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE LASINJA
4.2.3.2.Odvodnja otpadnih voda Na području općine Lasinja ne postoji razvijen sustav odvodnje. Za izgradnju Sustava odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda naselja Lasinja izrađen je glavni projekt i izdana je potvrda glavnog projekta 19.11.2013.g. Stanovništvo se danas koristi septičkim jamama.Odvodnja oborinskih voda svih naselja na području Općine Lasinja se vrši površinskim otjecanjem u otvorene kanale, a zatim u manje prirodne vodotoke-potoke i kanale, koji svi utječu u rijeku Kupu.
Odvodnja fekalnih voda riješena je izgradnjom sabirnih (septičkih) jama i gnojnica, na koje se postavlja obvezan uvjet vodonepropusnosti. Procjeđivanje fekalnih voda u podzemlje realna je opasnost od zagađenja bunara za pitku vodu, koji se nerijetko nalaze u neposrednoj blizini septičkih jama i gnojnica.
4.2.3.3.Vodotoci Glavni i najvažniji vodotok u Općini Lasinja je rijeka Kupa, i to na dionici od km 81+900 do km 107+700 (ukupno 25,8 km). Prema Odluci o popisu državnih voda (NN 20/96) rijeka Kupa je na popisu državnih voda. Visoki vodostaji rijeke Kupe plave uske doline u svom desnom zaobalju. Stogodišnja protoka rijeke Kupe na području Općine Lasinja iznosi 1.550 m3/s, a vodostaji pri toj protoci iznose za stogodišnju veliku vodu 107,80 m n.m. u km 81+800 rijeke Kupe, 108,96 m n.m. u km 94+400 rijeke Kupe (most u Jamničkoj Kiselici) i 109,86 m n.m. u km 107+700 rijeke Kupe. Svi ostali vodotoci su lokalni i ulijevaju se posredno ili neposredno u rijeku Kupu unutar ili izvan granica Općine Lasinja. Važniji lokalni vodotoci su Rečica, Kremešnica s važnijim pritokom Jaševica i njenom pritokom Otić, Slatinjak i Latovnik, koji je ujedno jednim dijelom i zapadna granica Općine Lasinja. Jugozapadnu granicu Općine Lasinja čini potok Mala Utinja u dužini cca 5,0 km, a njezin veći pritok u Općini Lasinja je potok Kaudra. Lokalni su vodotoci bujičnog karaktera, a tek u neposrednoj blizini rijeke Kupe u nizinskom dijelu općine dolaze po utjecaj velikih vodostaja rijeke Kupe.
4.2.3.4.Zaštita voda
Zaštita voda od onečišćavanja i zagađivanja od primarnog je značenja za život i zdravlje ljudi te zaštitu okoliša. Mjere koje je u tom smislu obavezno poduzimati podrazumijevaju sprečavanje i zabranu bilo kakovih zahvata i ponašanja koja utječu na onečišćenje voda i stanje okoliša.
Radi zaštite vodotoka potrebno je uvesti kontrolu svih ulaznih tokova i inventarizirati zagađivače, posebno one kod kojih postoji mogućnost unošenja ili odlaganja opasnih tvari.
Na području Općine Lasinja do danas nisu izvođeni hidro-regulacijski radovi ni na državnim ni na lokalnim vodama. Kod projektiranja prometnica i drugih infrastrukturnih građevina treba posebno voditi računa o križanju istih s vodotocima i paralelnom vođenju s vodotocima.
Potrebno je izvršiti obranu od poplava rijeke Kupe da bi se mogle izvesti hidrotehničke melioracije, a to je povezano i sa zaštitom od velikih voda rijeke Kupe uzvodno na području grada Karlovca. Buduće građenje treba svakako planirati izvan poplavne linije.
Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2015. godina 51
IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE LASINJA
Kartogram 24. Prikaz postojećeg i planiranog uređenja vodotoka i voda Izvor podataka: Izmjene i dopune PPUO-a Lasinja (Glasnik Karlovačke županije 34/07)
Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2015. godina 52
IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE LASINJA
4.3. GOSPODARENJE OTPADOM Prema agenciji za zaštitu okoliša na prostoru općine Lasinja nema službenih odlagališta. Stanovnici općine Lasinja odlažu otpad na odlagalište "Ilovac" na prostoru Grada Karlovca. Sukladno odluci predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave prikupljanje, odvoz i zbrinjavanje kućnog otpada i glomaznog otpada s cjelokupnog područja općine Lasinja vrši tvrtka Eko - flor plus d.o.o. iz Oroslavja. Glomazni otpad odvozi se organizirano dva puta godišnje (proljeće – jesen), na način da korisnici isti u najavljenom terminu ostavljaju pored posude za sakupljanje komunalnog otpada. U glomazni otpad ne spadaju olupine i školjke automobila, građevinski otpad, tehnološki otpad, auto – gume i elektronički otpad. . Na području općine Lasinja od strane koncesionara postavljeni su spremnici za odvojeno sakupljanje stakla na slijedećim lokacijama: - Desno Sredičko - Lasinja – centar - Lasinja – uz cestu - Banski Kovačevac - Cafe bar „Lastavica“ Za reciklažno dvorište ukupne površine 2.465,28 m2 izdana je lokacijska dozvola na k.č 937, 938/3, i *29, k.o. Lasinja, u naselju Lasinja.
Kako bi se utvrdila točna pokrivenost organiziranim odvozom i zbrinjavanjem otpada svakog naselja, napravljena je detaljna analiza koja je obuhvatila svaki stambeni objekt i koja je pokazala slijedeće: - broj obveznika odvoza i zbrinjavanja komunalnog otpada - 707 - korisnici usluge odvoza i zbrinjavanja otpada – 270 - obuhvaćenost odvozom i zbrinjavanjem otpada – 38,19 %
Dodatnim angažmanom koncesionara očekuje se da će postotak obuhvaćenosti organiziranim odvozom i zbrinjavanjem komunalnog otpada i dalje rasti.
Popis otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih odlagališta otpada
Divlja odlagališta su mjesta na koja neke skupine domaćinstava odlažu svoj komunalni otpad bez ikakvih dogovora i dozvola. Ova odlagališta sukladno Planu gospodarenja otpadom Republike Hrvatske moraju se odmah sanirati i zatvoriti, kako bi se smanjio štetan utjecaj na okoliš, prvenstveno na podzemne vode. Proveden je Plan sanacije divljih odlagališta otpada na području općine Lasinja kojim je uklonjen nelegalno odložen otpad u prirodi sa osam (8) lokacija. Tablica 18. Popis divljih odlagališta otpada koja su sanirana sa iskazom površine odlagališta i količine uklonjenog otpada
Izvor podataka: Plan gospodarenje otpadom Općine Lasinja (Chromos poslovne usluge d.o.o., 2008.) i (Glasnik Karlovačke županije 4/08)
Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2015. godina 53
IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE LASINJA
Oznake divljih odlagališta: 1. Desno Sredičko 2. Brezje -sanirano 3. Stara Ciglana - Dubrava 4. Banski Kovačevac 5. Lasinjski Sjeničak 6. Desni Štefanki 7. Prkos 8. Desni Štefanki jug Kartogram 25. Karta Općine Lasinja s označenim lokacijama saniranih odlagališta otpada Izvor podataka: Plan gospodarenje otpadom Općine Lasinja (Chromos poslovne usluge d.o.o., 2008.) i (Glasnik Karlovačke županije 4/08)
Obzirom da su odlagališta otpada na području općine Lasinja divlja tj. nelegalna odlagališta otpada, sanacija će se provesti na način da se otpad u potpunosti ukloni ili zbrine na uređenom i legalnom odlagalištu. Sanaciju odlagališta otpada potrebno je provesti metodom „ex situ“, što znači da se sav otpad koji se nalazi na lokaciji mora evakuirati, odnosno premjestiti na najbliže službeno odlagalište. Nakon odvoza otpada čitav prostor dotadašnjeg odlagališta potrebno je urediti u skladu sa zahtjevima krajobraza
4.4. UPRAVLJANJE GROBLJIMA Jedinstveni upravni odjel općine Lasinja vrši upravljanje mjesnim grobljima te održavanje javnih površina i groblja.
4.5. RAZMINIRANOST PODRUČJA Plan humanitarnog razminiravanja na prostoru Općine Lasinja započinje odmah po završetku VRO "OLUJA" 1995. godine i oslobođenja Općine Lasinja o agresora, te kontinuirano traje sve do 2014. godine kada je, u listopadu 2014. godine dobivena Potvrda i Certifikat o razminiranosti Općine Lasinja u cijelosti.. Time je omogućena sigurnost kretanja stanovnika i obavljanje gospodarskih, turističkih i poljoprivradnih djelatnosti na cijelom prostoru Općine Lasinja..
Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2015. godina 54
IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE LASINJA
Kartogram 26. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora Izvor podataka: Izmjene i dopune PPUO-a Lasinja (Glasnik Karlovačke županije 34/07)
Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2015. godina 55
IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE LASINJA
5. Zaštita i korištenje dijelova prostora od posebnog značaja
5.1. ZAŠTIĆENI DIJELOVI PRIRODE
Na području Općine Lasinja nema područja zastićenih temeljem "Zakonom o zaštiti prirode" (NN 80/13). No, prema "Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske", odnosno Prostornom planu Karlovačke županije tok rijeke Kupe treba se u smislu zaštite tretirati kao "značajni krajobraz" – prirodni ili kultivirani predjel velike krajobrazne vrijednosti i biološke raznolikosti ili kulturno-povijesne vrijednosti ili krajobraz očuvanih jedinstvenih obilježja karakterističnih za pojedino područje namijenjen odmoru i rekreaciji. Obalni pojas rijeke Kupe valoriziran je i kroz Strategiju i Program prostornog uređenja Republike Hrvatske (NN 50/99), te se predlaže za prioritetan upis kao značajni krajobraz državnog značaja. Prostor uz rijeku Kupu objedinjava čitav niz ruralnih naselja sa sačuvanim ambijentalnim cjelinama ili dijelovima cjelina koje su isprepletene kvalitetnim poljoprivrednim pejsažom i vrijednim šumskim kompleksima.
Značajni krajobraz proglašava Županijska skupština uz prethodno pribavljenu suglasnost Ministarstva kulture i središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove poljoprivrede i šumarstva, a sve u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode (NN 80/13).
5.2. NACIONALNA EKOLOŠKA MREŽA
Uredbom o proglašenju ekološke mreže (NN 124/13) područje Općine Lasinja dijelom se nalazi u obuhvatu nacionalne ekološke mreže.
Tablica 19. Područja ekološke mreže Republike Hrvatske PODRUČJA EKOLOŠKE MREŽE RH (EU EKOLOŠKE MREŽE NATURA 2000) Red.br. Naziv područja Oznaka Područja očuvanja značajna za ptice – POP 1. Pokupski bazen HR1000001 (Područja posebne zaštite – SPA) Ukupno: 1 područje; 78,58 ha Područja očuvanja značajna za vrste i 1. stanišne tipove – POVS Kupa HR2000642 (Područja od značaja za Zajednicu – SCI) Ukupno: 1 područja; 181,12 ha SVEUKUPNO: 2 područja; 185,87 ha* * površina je dobivena izuzimanjem zona preklapanja Područja očuvanja značajnih za ptice (POP/SPA) i Područja očuvanj značajnih za vrste i stanišne tipove (POVS/SCI) Izvor podataka: DZZP
U tablici 20. detaljno je dan popis područja ekološke mreže, a u tablici 21. popis Smjernica za mjere zaštite područja Ekološke mreže RH propisane "Uredbom o proglašenju ekološke mreže" (Narodne novine 124/13). Provedba Smjernica za mjere zaštite osigurava postizanje i održavanje povoljnog stanja ciljeva očuvanja svakog područja ekološke mreže. Područja važna za divlje svojte i stanišne tipove koja su uz šifru područja označena s #, kao i sva međunarodno važna područja za ptice, predstavljaju potencijalna područja NATURA 2000.
Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2015. godina 56
IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE LASINJA
Tablica 20. Područja ekološke mreže – Važna područja za divlje svojte i stanišne tipove Šifra i naziv Smjernice za Ciljevi očuvanja područja mjere zaštite 1; 2; 4; 5; 6; 7; 8; HR1000001 9; 4000 Pokupski bazen crnoprugasti trstenjak Acrocephalus melanopogon vodomar Alcedo atthis patka kreketaljka Anas strepera orao kliktaš Aquila pomarina čaplja danguba Ardea purpurea žuta čaplja Ardeola ralloides patka njorka Aythya nyroca bukavac Botaurus stellaris velika bijela čaplja Casmerodius albus bjelobrada čigra Chlidonias hybrida crna čigra Chlidonias niger roda Ciconia ciconia crna roda Ciconia nigra eja močvarica Circus aeruginosus eja strnjarica Circus cyaneus eja livadarka Circus pygargus kosac Crex crex crvenoglavi djetlić Dendrocopos medius crna žuna Dryocopus martius mala bijela čaplja Egretta garzetta crvenonoga vjetruša Falco vespertinus bjelovrata muharica Ficedula albicollis ždral Grus grus štekavac Haliaeetus albicilla čapljica voljak Ixobrychus minutus rusi svračak Lanius collurio sivi svračak Lanius minor modrovoljka Luscinia svecica crna lunja Milvus migrans patka gogoljica Netta rufina veliki pozviždač Numenius arquata gak Nycticorax nycticorax bukoč Pandion haliaetus škanjac osaš Pernis apivorus pršljivac Philomachus pugnax siva žuna Picus canus žličarka Platalea leucorodia siva štijoka Porzana parva riđa štijoka Porzana porzana mala štijoka Porzana pusilla jastrebača Strix uralensis pjegava grmuša Sylvia nisoria prutka migavica Tringa glareola
Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2015. godina 57
IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE LASINJA
Šifra i naziv Smjernice za Ciljevi očuvanja područja mjere zaštite 10; 102; 105; 106; 107; 109; 110; 140; ostalo: zabraniti lov živim mamcima; sačuvati reofilna staništa i # HR2000642 područja s bržim tokom; uvesti režim ulova i pusti za Hucho hucho i Thymallus thymallus Kupa Kode: obična lisanka 1032 Unio crassus (beskralježnjaci) kiseličin vatreni plavac 1060 Lycaena dispar (beskralježnjaci) 1093 potočni rak Austropotamobius torrentium* 1105 Mladica (ribe) Hucho hucho 1130 Bolen (ribe) Aspius aspius 1160 mali vretenac (ribe) Zingel streber 1163 Peš (ribe) Cottus gobio 1337 Dabar (sisavci) Castor fiber 1355 Vidra (sisavci) Lutra lutra 2485 dunavska paklara (ribe) Eudontomyzon vladykovi 2533 veliki vijun (ribe) Cobitis elongata 5197 zlatni vijun (ribe) Sabanejewia balcanica 5261 potočna mrena (ribe) Barbus balcanicus 5291 velika pliska (ribe) Alburnus sarmaticus 5329 bjeloperajna krkuša (ribe) Romanogobio vladykovi 5339 Gavčica (ribe) Rhodeus amarus 5345 Plotica (ribe) Rutilus virgo 6143 Keslerova krkuša (ribe) Romanogobio kessleri 6145 tankorepa krkuša (ribe) Romanogobio uranoscopus mala svibanjska riđa 6169 Hypodryas maturna (beskralježnjaci) danja medonjica 6199 Euplagia quadripunctaria* (beskralježnjaci) trozubi kaćun Orchis tridentata obična tustica Pinguicula vulgaris 1109 lipljen Thymallus thymallus NKS šifra NATURA Stanišni tip Karbonatne stijene sa 8210 hazmofitskom vegetacijom Hidrofilni rubovi visokih zeleni uz rijeke i šume (Convolvulion 6430 seppi, Filipendulion, Senecion fluviatilis Šuma johe uz gorske potoke; E.1.3.2. 91E0* Aluvijalne šume (Alno-Padion, Alnion incanae, Salicion albae)
Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2015. godina 58
IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE LASINJA
Helokreni izvori Izvori uz koje se taloži sedra (Cratoneurion) – točkaste ili A.2.1.1.3. 7220* vrpčaste formacije na kojima dominiraju mahovine iz sveze Cratoneurion commutati Vodni tokovi s vegetacijom 3260 Ranunculion fluitantis i Callitricho-Batrachion Zajednice ladoleža uz riječne I.1.5.4. tokove Izvor podataka: DZZP, Uredba o ekološkoj mreži (NN124/13), Javna ustanova Natura Viva za upravljanje zastićenim dijelovima prirode na području Karlovačke županije
Tablica 21. Smjernice za mjere zaštite za područja ekološke mreže broj Smjernice za mjere zaštite za područja ekološke mreže 1 Osigurati poticaje šaranskim ribnjacima za očuvanje ornitološke vrijednosti 2 U pravilu zadržati razinu vode potrebnu za biološki minimum i očuvati stanište 3 Provoditi mjere očuvanja biološke raznolikosti u šumama (P~) 4 Pažljivo provoditi melioraciju 5 Pažljivo provoditi regulaciju vodotoka 6 Revitalizirati vlažna staništa uz rijeke 7 Regulirati lov i sprječavati krivolov 8 Ograničiti širenje područja pod intenzivnim poljodjelstvom 9 Osigurati poticaje za tradicionalno poljodjelstvo i stočarstvo 10 Osigurati pročišćavanje otpadnih voda 11 Pažljivo provoditi turističko rekreativne aktivnosti 12 Restaurirati vlažne travnjake 13 Prilagoditi rad HE zbog ublažavanja velikih dnevnih kolebanja vodostaja 14 Restaurirati stepske travnjake i reintroducirati stepske vrste 15 Održavati pašnjake 16 Očuvati seoske mozaične krajobraze 17 Moguće je provoditi šumske zahvate uključujući i sanitarnu sječu uz posebno dopuštenje Ministarstva zaduženog za zaštitu prirode 18 Sprječavati zaraštavanje travnjaka 19 Osigurati poticaje za načine košnje koji ne ugrožavaju kosce [Crex crex) 20 Zabrana penjanja na liticama na kojima se gnijezde značajne vrste 21 Zaštititi područje temeljem Zakona o zaštiti prirode 22 Kontrolirati ili ograničiti gradnju objekata i lučica na muljevitim i pjeskovitim morskim obalama 23 Sprječavati nasipavanje i betonizaciju obala 24 Osigurati poticaje solanama za očuvanje ornitološke vrijednosti 25 Ograničiti sidrenje 26 Svrsishodna i opravdana prenamjena zemljišta 27 Pažljivo planirati izgradnju visokih objekata (osobito dalekovoda i vjetroelektrana") 28 Prilagoditi ribolov i sprječavati prelov ribe 29 Odrediti kapacitet posjećivanja područja 30 Osigurati poticaje za očuvanje biološke raznolikosti (POP) 31 Regulirati akvakulturu 32 Regulirati ribolov povlačnim ribolovnim alatima 33 Zaštititi područje u kategoriji posebnog rezervata
Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2015. godina 59
IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE LASINJA
Smjernice za mjere zaštite u svrhu očuvanja stanišnih tipova, propisanih Pravilnikom o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova 1000 A. Površinske kopnene vode i močvarna staništa 100 Očuvati vodena i močvarna staništa u što prirodnijem stanju, a prema potrebi izvršiti revitalizaciju 101 Osigurati povoljnu količinu vode u vodenim i močvarnim staništima koja je nužna za opstanak staništa i njihovih značajnih bioloških vrsta 102 Očuvati povoljna fizikalno-kemijska svojstva vode ili ih poboljšati, ukoliko su nepovoljna za opstanak staništa i njihovih značajnih bioloških vrsta 103 Održavati povoljni režim voda za očuvanje močvarnih staništa 104 Očuvati povoljni sastav mineralnih i hranjivih tvari u vodi i tlu močvarnih staništa 105 Očuvati raznolikost staništa na vodotocima (neutvrđene obale, sprudovi, brzaci, slapovi i dr.) i povoljnu dinamiku voda (meandriranje, prenošenje i odlaganje nanosa, povremeno prirodno poplavljivanje rukavaca i dr.) 106 Očuvati povezanost vodnoga toka 107 Očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme 108 Sprječavati zaraštavanje preostalih malih močvarnih staništa u priobalju 109 Izbjegavati regulaciju vodotoka i promjene vodnog režima vodenih i močvarnih staništa ukoliko to nije neophodno za zaštitu života ljudi i naselja 110 U zaštiti od štetnog djelovanja voda dati prednost korištenju prirodnih retencija i vodotoka kao prostore za zadržavanje poplavnih voda odnosno njihovu odvodnju 111 Vađenje šljunka provoditi na povišenim terasama ili u neaktivnom poplavnom području a izbjegavati vađenje šljunka u aktivnim riječnim koritima i poplavnim ravnicama 112 Ne iskorištavati sedimente iz riječnih sprudova 2000 B. Neobrasle i slabo obrasle kopnene površine 113 Očuvati povoljnu strukturu i konfiguraciju te dopustiti prirodne procese, uključujući eroziju 114 Očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme 3000 C-D. Travnjaci, cretovi, visoke zeleni i šikare 115 Gospodariti travnjacima putem ispaše i režimom košnje, prilagođenim stanišnom tipu, uz prihvatljivo korištenje sredstava za zaštitu bilja i mineralnih gnojiva 116 Očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme 117 Očuvati povoljni omjer između travnjaka i šikare, uključujući i sprječavanje procesa sukcesije (sprječavanje zaraštavanja travnjaka i cretova i dr.) 118 Očuvati povoljnu nisku razinu vrijednosti mineralnih tvari u tlima suhih i vlažnih travnjaka 119 Očuvati povoljni vodni režim, uključujući visoku razinu podzemne vode na područjima cretova, vlažnih travnjaka i zajednica visokih zeleni 120 Poticati oživljavanje ekstenzivnog stočarstva u brdskim, planinskim, otočnim i primorskim travnjačkim područjima 4000 E. Šume 121 Gospodarenje šumama provoditi sukladno načelima certifikacije šuma 122 Prilikom dovršnoga sijeka većih šumskih površina, gdje god je to moguće i prikladno, ostavljati manje neposječene površine 123 U gospodarenju šumama očuvati u najvećoj mjeri šumske čistine (livade, pašnjaci i dr.) i šumske rubove 124 U gospodarenju šumama osigurati produljenje sječive zrelosti zavičajnih vrsta drveća s obzirom na fiziološki vijek pojedine vrste i zdravstveno stanje šumske zajednice 125 U gospodarenju šumama izbjegavati uporabu kemijskih sredstava za zaštitu bilja i bioloških kontrolnih sredstava ('control agents'"); ne koristiti genetski modificirane organizme 126 Očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme 127 U svim šumama osigurati stalan postotak zrelih, starih i suhih (stojećih i oborenih) stabala, osobito stabala s dupljama 128 U gospodarenju šumama osigurati prikladnu brigu za očuvanje ugroženih i rijetkih divljih svojti te sustavno praćenje njihova stanja (monitoring) 129 Pošumljavanje, gdje to dopuštaju uvjeti staništa, obavljati autohtonim vrstama drveća u sastavu koji odražava prirodni sastav, koristeći prirodi bliske metode; pošumljavanje nešumskih površina obavljati samo gdje je opravdano uz uvjet da se ne ugrožavaju ugroženi i rijetki nešumski stanišni tipovi 5000 F.-G. More i morska obala 130 Očuvati povoljna fizikalna i kemijska svojstva morske vode ili ih poboljšati tamo gdje su pogoršana 131 Osigurati pročišćavanje gradskih i industrijskih voda koje se ulijevaju u more 132 Očuvati povoljnu građu i strukturu morskoga dna, obale, priobalnih područja i riječnih ušća 133 Očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone] vrste i genetski modificirane organizme 134 Provoditi prikladni sustav upravljanja i nadzora nad balastnim vodama brodova, radi sprječavanja širenja invazivnih stranih vrsta putem balastnih voda 135 Sanirati oštećene dijelove morske obale gdje god je to moguće 136 Ne iskorištavati sedimente iz sprudova u priobalju 6000 H. Podzemlje 137 Očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone] vrste i genetski modificirane organizme
Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2015. godina 60
IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE LASINJA
138 Očuvati sigovine, živi svijet speleoloških objekata, fosilne, arheološke i druge nalaze 139 Ne mijenjati stanišne uvjete u speleološkim objektima, njihovom nadzemlju i neposrednoj blizini 140 Sanirati izvore onečišćenja koji ugrožavaju nadzemne i podzemne krške vode 141 Sanirati odlagališta otpada na slivnim područjima speleoloških objekata 142 Očuvati povoljne uvjete (tama, vlažnost, prozračnost) i mir (bez posjeta i drugih ljudskih utjecaja) u speleološkim objektima 143 Očuvati povoljne fizikalne i kemijske uvjete, količinu vode i vodni režim ili ih poboljšati ako su nepovoljni Izvor podataka: DZZP
Kartogram 27. Karta ekološke mreže na području Općine Lasinja (uže područje) Izvor podataka: DZZP
Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2015. godina 61
IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE LASINJA
Kartogram 28. Karta ekološke mreže na području Općine Lasinja (šire područje) Izvor podataka: DZZP Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2015. godina 62
IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE LASINJA
5.3. ZAŠTITA KULTURNIH DOBARA Na području općine Lasinja locirana su slijedeća kulturna dobra upisana u Registar nepokretnih, pokretnih i nematerijalne kulturnih baštine Republike Hrvatske:
1. Stanje pravne zaštite nepokretnih kulturnih dobara - ukupno 2 zastićena kulturna dobra (memorijalma obilježja i građevine NOB) Lasinja, Zgrada, spomeničko mjesto, kuća Radanović Milana u kojoj je od 1943. bilo sjedište komande mjesta Lasinja, broj rješenja RZG – 333 Prkos Lasinjski, Spomen kosturnica, broj rješenja RZG – 329 2. Broj ili udio obnovljenih kulturnih dobara - jedino obnovljeno kulturno dobro (Prkos Lasinjski, Spomen kosturnica, RZG – 329) 3. Broj ili udio ugroženih kulturnih dobara - kulturno dobro je srušeno (Lasinja, Zgrada, spomeničko mjesto, RZG – 333) Izvor podataka: Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatoski odjel u Karlovcu
Registar spomenika kulture Općine Lasinja (Izmjene i dopune PPUO-a Lasinja)
Prema evidenciji, kategorizaciji i rješenjima Državne uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Zagrebu, (klasa 612-08/98-01/234, urbroj 532-19-04-98-2 od 18.09.1998. godine), zaštićeni su i evidentirani sljedeći spomenici kulture na području Općine Lasinja (po naseljima), kao pojedinačne građevine: Tablica 22. Registar spomenika kulture općine Lasinja
Izvor podataka: Izmjene i dopune PPUO-a Lasinja (Glasnik Karlovačke županije 34/07)
Treba napomenuti da su tijekom Domovinskog rata stradali gotovo sve spomenute građevine (na području naselja Lasinja, osim grobljanske kapele, srušene su sve ostale sakralne građevine).
5.4. PODRUČJA POTENCIJALNIH PRIRODNIH I DRUGIH NESREĆA Za područje Karlovačke županije izrađeni su: "Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od katastrofa i velikih nesreća za područje Karlovačke županije" Plan zaštite i spašavanja Karlovačke županije (Glasnik Karlovačke županije 19b/2012); "Revizija Plana zaštite i spašavanja za Karlovačku županiju" (Glasnik Karlovačke županije 34c/2014); "Plan civilne zaštite Karlovačke županije" (Glasnik Karlovačke županije 34c/2014); "Revizija procjene ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara te okoliša od katastrofa i velikih nesreća na području Karlovačke županije" (Glasnik Karlovačke županije 34b/2014); "Plan zaštite od požara za području Karlovačke županije" (Glasnik Karlovačke županije 23b/2014). Plan intervencija u zaštiti okoliša Karlovačke županije, Oikon d.o.o., Zagreb, lipanj 2006. god Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2015. godina 63
IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE LASINJA
Za područje Oćine Lasinja izrađeni su: - Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od opasnosti, nastanka i posljedica katastrofa i velikih nesreća, Vizor d.o.o., studeni 2013.g. - Zaključak o prihvaćanju Revizije Procjene ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od katastrofa i velikih nesreća za općinu Lasinja (Glasnik Općine Lasinja 8/2013) - Zaključak o prihvaćanju Plana zaštite i spašavanja i Plana civilne zaštite Općine Lasinja (Glasnik Općine Lasinja 8/2013)
Prema odredbama Pravilnika o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa (NN 2/91) na području Općine Lasinja ne planira se gradnja skloništa osnovne zaštite.
5.4.1. Zaštita od voda
Zaštita od poplava Područje Općine Lasinja nalazi se u slivu rijeke Kupe, te je problematika zaštite od poplava vezana na studiju uređenja rijeke Kupe. Rijeka Kupa je glavni uzročnik poplava, s obzirom na svoj još neuređeni vodni režim. Poplavna površina, koje se proteže uz čitavi tok rijeke Kupe i njene desne obale, na sreću ne zahvaća dijelove naselja, već samo šumsko i poljoprivredno područje.
Iz hidrološke obrade rijeke Kupe proizlazi da vodostaji izvan korita traju prosječno ukupno 10 dana godišnje, dok u ekstremno vlažnim godinama poplave mogu trajati ukupno godišnje i 25 dana. Jedina veća nizina uz desnu obalu rijeke Kupe, površine cca 700 ha, nalazi se između utoka potoka Slatinjak i potoka Latovnik u rijeku Kupu. Potrebno je izvršiti obranu od poplava rijeke Kupe na ovom području, da bi se mogle izvesti hidrotehničke melioracije, a to je povezano i sa zaštitom od velikih voda rijeke Kupe uzvodno na području Grada Karlovca. Štititi obrambenim nasipima ostale uske doline uz rijeku Kupu nije ekonomski opravdano, a buduće građenje treba planirati svakako izvan poplavne linije. Na tim se površinama predviđa i dalje ekstenzivni način gospodarenja, sa uzgojem kultura koje podnose privremeno plavljenje. Također, na tim je površinama moguće obavljanje i drugih aktivnosti kojima ne smeta povremeno plavljenje (lov, ribolov, šport i dr.). Procjenjuje se da zbog vrste vodotoka, konfiguracije terena i smještaju naselja u višim dijelovima sliva, te dosadašnjeg iskustva, u slučaju nailaska bujica ili velikih voda naselja ne bi bila ugrožena. Uz vodotoke koji protiču područjem Općine Lasinja uglavnom su smještene poljoprivredne površine i šume, te bi u slučaju nailaska bujica ili velikih voda eventualno došlo do plavljenja tih područja. Općina Lasinja, stanovništvo i materijalna dobra, nisu ugroženi poplavama čiji bi intenzitet i posljedice bili obilježja katastrofa ili velikih nesreća.
5.4.2. Zaštita tla Korištenje tla na bazi prirodnih svojstava, uređenje vodnih režima, zaštita tla od negativnih kemijskih efekata i drugih zagađenja i oblika iscrpljenja, gradnja na nekvalitetnim zemljištima, te izbor adekvatne kulture. I u građevinskim područjima naselja se do realizacije gradnje treba čuvati i obrađivati poljoprivredno zemljište.
Ne može se planirati pošumljavanje ili gradnja na najvrednijim poljoprivrednim tlima. Radi proizvodnje zdrave hrane treba poticati obradu njiva, vinograda i voćnjaka sa što manje umjetnih zaštitnih sredstava.
5.4.3. Zaštita od požara Pridržavajući se odredbi propisa, planom se omogućuju vatrogasni prilazi do svih građevinskih područja. Lokacijskim dozvolama treba osigurati ostale prilaze i vatrogasne pristupe te površine za rad vatrogasne tehnike u skladu s odredbama Pravilnika o uvjetima za vatrogasne pristupe (N.N. 35/94).
Planom su osigurani koridori cjevovoda za količine vode potrebne za gašenje požara u skladu sa odredbom Pravilnika o tehničkim normativima za hidrantsku mrežu za gašenje požara. (Sl. list 30/91., preuzet Zakonom o normizaciji NN 55/96.).
Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2015. godina 64
IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE LASINJA
Građevine, građevinski dijelovi i prostori, razvrstavaju se temeljem "Zakona o zaštiti od požara" (Narodne novine 92/10) u četiri kategorije ugroženosti od požara. Kategorija ugroženosti od požara ovisi o tehnološkom procesu koji se u njima odvija, vrsti materijala koji se u njima proizvodi, prerađuje ili uskladišćuje, vrsti biljnog pokrova te vrsti materijala upotrebljenog za izgradnju i njena značaja. "Pravilnik o razvrstavanju gradevina, građevinskih dijelova i prostora u kategorije ugroženosti od požara" (Narodne novine 62/94, 32/97) svrstao je građevine i prostore u kategorije ugroženosti. Istim Pravilnikom propisano je da pravne osobe vlasnici, odnosno korisnici gradevina ili prostora razvrstanih u prvu (I) i drugu (II) kategoriju ugroženosti od požara, moraju organizirati vlastite vatrogasne postrojbe i djelatnike zadužene za poslove zaštite od požara, te njihov broj, ovisno o kategoriji ugroženosti.
5.4.4. Zaštita od potresa Područje Općine Lasinja spada u pokupsko epicentralno područje čija karakteristika je koncentracija epicentara potresa u užem prostoru između ušća rijeke Gline, Siska i trase glinskog rasjeda. Uzročnici nastanka potresa jesu tektonska kretanja. S obzirom na koncentraciju epicentara potresa te prisutne strukture i rasjede zaključuje se da potresi nastaju u široj zoni između Zrinske gore i Vukomeričkih gorica. Seizmičnost terena je ujednačena i iznosi oko 7° MCS. Tektonska kretanja događaju se na dubinama između 16 i 38 km. Na površini se pokreti održavaju nastankom rasjeda i većim amplitudama vertikalnih i horizontalnih pomaka. Posebnom konturom linijom ograničeno je područje mogućeg javljanja potresa jačine 70 MCS.
5.4.5. Zaštita od tehničko-tehnoloških katastrofa i velikih nesreća
4.5.1.Tehničko-tehnološke katastrofe izazvane nesrećama u gospodarskim objektima Temeljem važećeg Plana intervencija u zaštiti okoliša Karlovačke županije, i uvidom u stvarno stanje, na prostoru Općine Lasinja nema pravnih i fizičkih osoba koje proizvode, skladište, prerađuju, prevoze , sakupljaju ili obavljaju druge radnje s opasnim tvarima. Postojeći gospodarski kapaciteti su mali i bez potencijala ugroze okoline, odnosno širi kraj je netaknuta priroda i ekološki prihvatljiv.
4.5.2.Tehničko-tehnološke katastrofe izazvane nesrećama u prometu Odlukom o određivanju cesta po kojima smiju motorna vozila prevoziti opasne tvari i o određivanju mjesta za parkiranje motornih vozila s opasnim tvarima (NN 57/07), određeno je da prijevoz opasnih tvari cestama na području Općine Lasinja nije dozvoljen, osim u slučajevima opskrbe gospodarskih subjekata, benzinskih postaja i stanovništva. Budući da na području Općine Lasinja nema benzinskih postaja automatski se smanjuje i potrebit broj provoza cisterni sa opasnim tvarima prometnicama Općine. Obzirom da nam nije poznata količina i vrsta svih opasnih tvari koje se provoze prometnicama na području Općine Lasinja, nije moguća realna procjena opasnosti. Zbog gore navedenog potrebno je predvidjeti najgori mogući slučaj (Worst case). U slučaju nesreće- eksplozije cisterne koja u svom spremniku zapremnine od 30 m3 prevozi zapaljive i eksplozivne tvari (motorni benzin, diesel gorivo, teško lož.ulje i sl.) direktna ugroza prijeti određenom broju stambenih objekata i žiteljima u istima. U spomenutoj situaciji ugroza je to veća ako je uz prometnicu veća naseljenost. Opasnost prijeti i od istjecanja otrovnih plinova. Uslijed istjecanja naftnih derivata moglo bi doći do zagađenja okoliša te istjecanja istih u odvodne kanale.
4.5.3.Epidemiološke i sanitarne opasnosti Iako je udio zaraznih bolesti u pobolu i smrtnosti danas znatno manji nego u prošlosti, nadzor nad zaraznim bolestima, mjere prevencije i suzbijanja zaraznih bolesti stalni su zdravstveni prioritet.
Broj prijavljenih epidemija u posljednjih 10 godina je zanemariv, većinom se radilo o obiteljskim epidemijama crijevnog infekta. U zimskom periodu svake godine javljaju se i manje epidemije u vrtićima vezano uz streptokokni infekt. U svim epidemijama poduzete su protuepidemijske mjere, kojima je glavni cilj bio zaustavljanje širenja bolesti u populaciji. Iz takve povoljnije situacije izdvaja se tuberkuloza sa pobolom koji valja i dalje aktivno snižavati.
Nije bilo ni zabilježenih značajnijih slučajeva oboljenja životinja u zadnjih 10 godina. Pojava bolesti bilja u zadnjih 10 godina nije imala veće razmjere.
Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2015. godina 65
IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE LASINJA
6.Obvezni prostorni pokazatelji
6.1. OPĆI POKAZATELJI RAZVOJNIH KRETANJA
6.1.1. Demografska struktura
A. Razmještaj i struktura stanovništva Tablica 23. Stanovništvo po naseljima Broj Broj Površina* Indeks kretanja Prirodni stanovnika stanovnika broja prirast broja R.br. Naziv naselja 2 - Popis - Popis km stanovništva stanovništva 2001. 2011. (2001-2011) (2001-2011) 1 Banski Kovačevac 274 120 15,8 0,44 - 154 2 Crna Draga 180 136 10,8 0,76 - 44 3 Desni Štefanki 357 265 9,3 0,74 - 92 4 Desno Sredičko 228 213 5,6 0,93 - 15 5 Lasinja 579 573 5,3 0,99 - 6 6 Novo Selo Lasinjsko 93 108 5,5 1,16 + 15 7 Prkos Lasinjski 38 52 5,2 1,37 + 14 8 Sjeničak Lasinjski 189 157 24,5 0,83 - 32 Ukupno: 1938 1624 82,00 0,84 - 314 Izvor podataka: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2011. god., Popis stanovništva 2001. god.
Iz tablice 23. vidljivo je da se u 10 godina broj stanovnika smanjuje za 16% (314 stanovnika). Popis iz 2001.g. broji 1 938, a Popis iz 2011.g. 1 624 stanovnika. Opća gustoća naseljenosti za Općinu Lasinja je 19,8 st/km2.
Drugo po veličini naselje Općine je Desni Štefanki sa 265 stanovnika. Više od 200 stanovnika ima još samo Desno Sredičko (213 st.). Naselja s 100 - 200 stanovnika ima 4, onih sa 50 - 100 st. 1, a s manje od 50 st. je 0 naselja.
B. Razmještaj i struktura kućanstava Tablica 24. Kućanstva po naseljima Broj Broj Prosječna kućanstava kućanstava Indeks kretanja veličina broja kućanstva R.br. Naziv naselja kućanstava /prosječan broj - Popis 2001. - Popis 2011. (2001-2011) osoba u kućanstvu 1 Banski Kovačevac 91 55 0,60 2 Crna Draga 58 52 0,90 3 Desni Štefanki 116 98 0,84 4 Desno Sredičko 78 72 0,92 5 Lasinja 193 194 1,01 6 Novo Selo Lasinjsko 29 36 1,24 7 Prkos Lasinjski 26 36 1,38 8 Sjeničak Lasinjski 84 79 0,94 Ukupno: 675 622 0,92 2,61 Izvor podataka: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2011. god., Popis stanovništva 2001. god.
Broj kućanstava smanjio se za 8 %. Prosječan broj članova kućanstva 2001. godine je bio 2,87, a 2011. se smanjio na 2,61.
Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2015. godina 66
IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE LASINJA
Tablica 25. Stanovi prema načinu korištenja na području Općine Lasinja Broj Stanovi koji se koriste Godina Stanovi za stalno stanovanje Stanovi u stanova povremeno kojima se ukupno u vrijeme samo za odmor privremeno sezonskih nastanjeni napušteni ukupno i obavljala nenastanjeni radova rekreaciju djelatnost u poljoprivredi 2001. 644 96 12 752 158 - 1 911 2011. 597 180 130 907 289 - 1 1 197 Izvor podataka: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2011. god., Popis stanovništva 2001. god.
6.1.2. Socijalno-gospodarska struktura Tablica 26. Ekonomski razvoj
Vrijednosti standardiziranih pokazatelja Indeks razvijenosti i Vrijednosti osnovnih pokazatelja
u odnosu na nacionalni prosjek skupine
65 godina 65 godina 65
- -
16
dohodak Prosječni capita per per prihodi izvorni Prosječni capita nezaposlenosti stopa Prosječna stanovništva Kretanje stanovništva obrazovanog Udio u stanovništvu dohodak Prosječni capita per per prihodi izvorni Prosječni capita nezaposlenosti stopa Prosječna stanovništva Kretanje stanovništva obrazovanog Udio 16 u stanovništvu 2010.- 2010.- 2010.- 2010.- 2010.- 2010.- 2010.- 2011.- 2011. 2011.
2012. 2012. 2012. 2001. 2012. 2012. 2012. 2001.
Indeks razvijenosti Indeks Skupine 61,63 107,2 66,59 50- Lasinja 21 220 1 277 13,3% 90,2 65,2% 38,4% 84,2% 65,1% II. % % % 75%
Republika 77,74 28 759 2 969 16,0% 99,4 100% 100% 100% 100% 100% 100% Hrvatska % max 42 175 10 115 54,8% 247,8 90,4% min 7 105 223 4,5% 41,3 31,7% Izvor podataka: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
Prema podacima o ocjenjivanju i razvrstavanju jedinica lokalne samouprave prema razvijenosti, odnosno "Odluci o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti" (Narodne novine 158/13), Općina Laisnja razvrstana je u II. skupinu jedinica lokalne samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti između 50% i 75% prosjeka Republike Hrvatske.
6.2. STRUKTURA NASELJA I PODRUČJA ZA RAZVOJ IZVAN NASELJA
6.2.1. Obilježja sustava naselja
Tablica 27. Razmještaj, gustoća naselja i naseljenosti Broj stanovnika Površina Gustoća naseljenosti Gustoća naselja R.br. Naziv naselja - Popis 2011. km2 st/km2 naselja/1000km2 1 Banski Kovačevac 120 15,8 7,59 2 Crna Draga 136 10,8 12,59 3 Desni Štefanki 265 9,3 28,49 4 Desno Sredičko 213 5,6 38,04 5 Lasinja 573 5,3 108,11 6 Novo Selo Lasinjsko 108 5,5 19,64 7 Prkos Lasinjski 52 5,2 10,00 8 Sjeničak Lasinjski 157 24,5 6,41 Ukupno: 1624 82,00 19,80 97,56 Izvor podataka: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2011. god.
Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2015. godina 67
IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE LASINJA
Prema podacima iz tablice 27. vidljivo je da je najmanja gustoća naseljenosti u naseljima na jugoistočnom području. Najveća gustoća naseljenosti (preko 28 st/km2) je u Lasinji (108 st/km2) i susjednim naseljima (Desno Sredičko i Desni Štefanki) odnosno na sjeveroistočnom dijelu Općine.
6.2.2. Korištenje zemljišta u naseljima Tablica 28. Građevinska područja naselja - pregled po namjenama i naseljima Površine Izgrađe- Neizgra- Ugost- GP Gospodarska Poslovna Sport - Ukupno Naselja: naselja prema no đeno turi. Groblja naselja namjena namjena rekreacija GP naselja planu GP GP namjena Banski Kovačevac 1551,97 75,02 0,28 75,30 0 0 0 0 0,46 76,55 1580,0 ha 1575,02* Crna Draga 1011,96 20,72 1,79 22,51 0 0 0 0 3,41 22,51 1080,0 ha 988,42* 971,78 Desni Štefanki 35,93 1,12 37,05 0 0 0 0 0,52 37,05 930,0 ha 954,83* 555,86 Desno Sredičko 33,19 6,88 40,07 0 0 0 0 0 40,07 560,0 ha 606,30* Lasinja 545,35 75,24 27,79 103,03 0 2,46 0 0 2,29 104,29 530,0 ha 620,88* Novo Selo Lasinjsko 565,21 16,92 4,44 21,36 0 0 0 0 0 21,36 550,0 ha 485,95* Prkos Lasinjski 537,04 36,19 0,15 36,34 0 0 0 0 0,2 36,34 520,0 ha 525,37* Sjeničak Lasinjski 2483,99 25,78 4,09 29,87 0 0 0 0 1,46 31,16 2450,0 ha 2460,98* 8223,16 8200,0 ha 318,99 46,54 365,53 0 2,46 0 0 8,34 369,33 8217,76* * površine izmjerene prema kartama građevinskih područja, 1:5 000, Izmjene i dopune PPUO-a Lasinja 2007 Izvor podataka: Izmjene i dopune PPUO-a Lasinja (Glasnik Karlovačke županije 34/07)
Tablica 29. Izmjene i dopune PPUO Lasinja (Glasnik Karlovačke županije 34/07). Izgrađene strukture van građevinskih područja naselja, izmjereni prema kartama mj.1:5000 Gospodarska namjena I (ha) Iskorištavanje sirovina E (ha) Ugost-turi. namjena T3 (ha) Naselja: Ukupno posojeći planirani posojeći planirani posojeći planirani 1. CRNA DRAGA 0 3,41 0 0 0 0 3,41 2. DESNI ŠTEFANKI 0 0 4,45 0 0 0 4,45 3. LASINJA 0 1,06 0 0 0 1,23 2,29 UKUPNO 0 4,47 4,45 0 0 1,23 10,15 Izvor podataka: Izmjene i dopune PPUO-a Lasinja (Glasnik Karlovačke županije 34/07)
U tablicama 28. i 29. prikazana je struktura namjene površina unutar građevinskog područja naselja po naseljima iz Izmjene i dopune PPUO-a Lasinja (Glasnik Karlovačke županije 34/07). Od ukupno 369,33 ha planiranih za građevinska područja naselja oko 86 % je izgrađeni dio (318,99 ha), a oko 14 % je neizgrađeni.
Ne planira se zona sporta i rekreacije u svim naseljima.
Za izdvojena građevinska područja je predviđena površina od 10,15 ha, od toga za ugostiteljsko-turističku namjenu je planirana ukupno 1,23 ha (planira se turistička zona za izgradnju autokampa), za gospodarsku namjenu je planirana 4,47 ha. Registrirana je i jedna tvrtka za pružanje turističkih usluga u ostalim oblicima turističke ponude; vrste turističkih usluga su športsko-rekreativne i pustolovne aktivnosti (vožnja ATV vozilima i aktivnosti AIRSOFT-a), a usluge može pružati na području grada Karlovca te općina Draganić, Krnjak, Lasinja i Vojnić. (izvor podataka: Strategija razvoja turizma Grada Karlovac 2012. – 2020.)
Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2015. godina 68
IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE LASINJA
6.3. POSTOJEĆA INFRASTRUKTURNA OPREMLJENOST
6.3.1. Prometna infrastruktura
A. Cestovni promet Tablica 30. Iskaz kategoriziranih cestovnih prometnica
Autoceste Državne Županijske Lokalne Ukupno
Duljina (km) - - 20,8 17,9 38,7 Udio (%) - - 53,75 46,25 100,00 Izvor podataka: Županijska uprava za ceste, Karlovac Cestovna gustoća kategoriziranih prometnica iskazanih u tablici 29. iznosi 0,47 km/km2.
B. Željeznički promet Tablica 31. Duljine i udjeli željezničkih pruga prema vrsti Željeznička pruga od značaja za međunarodni promet Ukupno Duljina (km) 0 0 Udio (%) 0 0 Izvor podataka: Izmjene i dopune PPUO-a Lasinja (Glasnik Karlovačke županije 34/07)
Gustoća željezničkih pruga iskazanih u tablici 30. iznosi 0,00 km/km2.
C. Elektroničke komunikacije U prostoru Općine Lasinja postoji 1 bazne postaje, što na 100 stanovnika iznosi 0,0616 baznih stanica.
6.3.2. Energetska infrastruktura
A. Opskrba električnom energijom Tablica 32. Duljine i udjeli elektroenergetskih vodova prema vrsti i naponskoj razini Naponska razina voda Ukupno (kV) 35/10 10 (0,4) 20(0,4)
35 0,4 10 0,4 20 0.4 Nad 400 220 110 Pod- Nad- Pod- Nad- Pod- - Nad- Pod- zem zemn zemn zemn zemn zem zemni zemni ni i i i i ni Broj - - - 0 4 24 28 trafostanica Duljina (km) - - - 0 0 0 6,8 0 0 27,0 7,16 54,3 0,3 95,56 28,2 56,8 Udio (%) 0 0 0 0 0 0 7,11 0 0 7,49 0,33 100,00 5 2 Izvor podataka: Elektra Karlovac, Karlovac
Tablica 33. Struktura potrošnje električne energije: Potrošnja električne energije (kWh/god) Ukupno (kW) Javna rasvjeta 159 513 162 kućanstva 6 087 616 15 434 poduzetništvo 707 866 1 256 Izvor podataka: Elektra Karlovac, Karlovac Ne planiraju se bitni zahvati u postojeći elektroenergetski sustav na području općine Lasinja u doglednoj budućnosti. Napomena je da se predviđa zamjena na pogonskog napona 10 kV naponom 20 kV na cijelom području općine. Prema podacima HOPS, Hrvatski operator prijenosnog sustava, d.o.o., Prijenosno područje Zagreb, na području općine Lasinja nema postojećih objekata (TS i VN vodova 400 kV, 220 kV i 110 kV, u nadležnosti HRVATSKOG OPERATORA PRIJENOSNOG SUSTAVA; d.o.o. Prijenosno područje Zagreb Izvor podataka: HOPS, Hrvatski operator prijenosnog sustava, d.o.o., Prijenosno područje Zagreb Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2015. godina 69
IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE LASINJA
B. Opskrba plinom Tablica 34. Duljine i udjeli plinovoda prema vrsti Lokalni plinovodi Ukupno Tlačni razred VT ST NT Duljina (km) 0 0 0 0 Udio (%) 0 0 0 100,00 Izvor podataka: Izmjene i dopune PPUO-a Lasinja (Glasnik Karlovačke županije 34/07) Plinacro, d.o.o. na području općine Lasinja nema objekata niti planom razvoja plinskog transportnog sustava Republike Hrvatske planirana izgradnju novih. Izvor podataka: Plinacro, d.o.o.
6.3.3. Opskrba vodom i odvodnja otpadnih voda
A. Opskrba pitkom i tehnološkom vodom
VODOOPSKRBA:
Vodoopskrba općine Lasinja izgrađena je od 1998.g. do danas i sastoji se od Crpne stanice "Crna Draga", vodospreme "sv. Jana" te magistralnih i opskrbnih cjevovoda. a) Crpna stanica "Crna Draga" izgrađena je 2008/2009 godine, kapaciteta izvorišta 12 l/sek. b) Vodosprema "sv. Jana" izgrađena je 2009/2010 godine, zapremnine 400 m3.
1. Magistralni cjevovodi: - Lasinja centar: 3 333 m, PVC DN 160/DN 140 mm, 1998 godina - Lasinja – Desno Sredičko: 3 531 m, PEHD DN 160/DN 140 mm, 2003/2004 godina - Lasinja – most na Kupi: 1 691 m, PEHD DN 140 mm, 2004 godina - Desno Sredičko – Desni Štefanki: 2 191 m, PEHD DN 140 mm, 2006/2007 godina - Crna Draga – Lasinja: 5 047 m, PEHD DN 225 mm, 2007 godina - Crpna stanica – Crna Draga: 739 m, PEHD DN 160 mm, 2007 godina - Lasinja – Novo Selo Lasinjsko: 5 281 m, PEHD DN 140 mm, 2007/2008 godina - Crna Draga – Novo Selo Lasinjsko – Prkos Lasinjski – Banski Kovačevac: 15 831 m, PEHD DN 160/DN 140 mm, 2012/2013 godina (ukupno: 37644 m)
2. Dovodno – Odvodni cjevovod Crpna stanica "Crna Draga" – Vodosprema "sv. Jana" 2 045 m, PEHD DN 225 mm, 2010 godina
3. Opskrbni cjevovodi: - Lasinja (Lasinjska cesta): 1 200 m, PVC DN 90 mm, 1998 godina - Lasinja (Ribička ulica): 404 m, PEHD DN 90 mm, 2003 godina - Donja Lasinja: 304 m, PEHD DN 110 mm, 2005 godina - Lasinja (Jamnička i Matešićeva): 1 463 m, PEHD DN 110 mm, 2005/2006 godina - Prsten Vukelići – Luketići: 4 848 m, PEHD DN 90 mm, 2008 godina - Prsten Vidaki – Mrvci: 3 244 m, PEHD DN 110 mm, 2008 godina - Lasinja centar – Donja Lasinja: 750 m, PEHD DN 110 mm, 2008 godina (ukupno: 12213 m)
4. Sekundarni cjevovodi (PEHD DN 40 – DN 63 mm) za opskrbu nekoliko domaćinstava (3940 m ukupno) - 2006 godina: 610 m - 2007 godina: 750 m - 2008 godina: 450 m - 2009 godina: 250 m - 2010 godina: 830 m - 2012 godina: 800 m - 2013 godina: 250 m
Prosječna potrošnja u razdoblju 2011 – 2015 godine iznosi oko 50 000,00 m3 godišnje kod 450 priključnih mjesta, što iznosi prosječnu potrošnju od 111 m3 po priključku. Izvor podataka: Vodovod Lasinja, do.o.o.
Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2015. godina 70
IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE LASINJA
Prema podacima Hrvatske vode, vodnogospodarski odjel za srednju i Donju Savu isporučitelj vodne usluge na području općine Lasinja je Vodovod Lasinja d.o.o. Lasinja. Na tomu se području nalazi crpilište Crna Draga. Odluka o zonama sanitarne zaštite tog crpilišta donešena je 2007.godine. U skladu s važećom zakonskom regulativom potrebno ju je novelirati. Upravljanje vodoopskrbnim objektima (vodovodna mreža, crpne stanice, crpilište i sl.) u nadležnosti je isporučitelja vodoopskrbnih objekata. Prema podacima nadležnog isporučitelja vodnih usluga stanje priključenosti i mogućnosti priključenja stanovništva na javni vodoopskrbni sustav je slijedeće:
Tablica 35. Stanje priključenost i mogućnosti priključenja stanovništva na javni vodoopskrbni sustav Broj Postotak Broj Broj Postotak stanovnika s stanovnika s Ime naselja stanovnika priključenih priključenih mogućnošću mogućnošću 2011. stanovnika stanovnika priključenja priključenja Banski Kovačevac 120 66 120 55 % 100 % Crna Draga 136 80 135 99 % 99 % Desni Štefanki 265 22 50 8 % 19 % Desno Sredičko 213 158 208 74 % 98 % Lasinja 573 520 573 91 % 100 % Novo Selo Lasinjsko 108 71 108 66 % 100 % Prkos Lasinjski 52 30 52 58 % 100 % Sjeničak Lasinjski 157 0 0 0 % 0 % 1624 947 1246 58 % 77 % Izvor podataka: Hrvatske vode, vodnogospodarski odjel za srednju i Donju Savu, Služba korištenja voda
Mogućnost priključenja na javnu vodoopskrbu ima 77 % stanovnika općine, a priključeno ih je 58 %. Sva su naselja pokrivena vodovodnom mrežom osim Sjeničaka Lasinjskog i djelomično Desnih Štefanki.
ODVODNJA: Izgrađene javne odvodnje nema u općini Lasinja te se stanovništvo koristi septičkim jamama. Izvor podataka: Vodovod Lasinja, do.o.o.
B. Pročišćavanje otpadnih voda Prema podacima iz " Vodovoda Lasinja", d.o.o. ne spominje se postojeći odvodni uređaj za pročišćavanje. Izvor podataka: Vodovod Lasinja, do.o.o.
6.3.4. Gospodarenje otpadom Prema podacima Agencije za zaštitu okoliša na prostoru općine Lasinja nema službenih odlagališta. Stanovnici općine Lasinja odlažu otpad na odlagalište "Ilovac" na prostoru Grada Karlovca. Tvrka EKO-FLOR PLUS d.o.o. u razdoblju od 2010. do 2014. godine na području Općine Lasinja prikupila slijedeće količine otpada: u 2010. godini prikupljeno je 176,82 t miješanog komunalnog otpada (KBO 20 03 01), koji je zbrinut prema slijedećem: - 24,75 t zbrinula je tvrtka EKO TERSUS d.o.o. Čakovec - 14,44 t zbrinuto je na odlagalištu otpada Ilovac, Čistoća d.o.o., Karlovac - 137,63 t zbrinula je tvrtka SAŠA PROMET d.o.o., Ciglana Blatuša, Topusko u 2011. godini prikupljeno je 308,10 t miješanog komunalnog otpada (KBO 20 03 01), koji je zbrinut prema slijedećem: - 47,86 t zbrinuto je na odlagalištu otpada Ilovac, Čistoća d.o.o., Karlovac - 151,20 t zbrinula je tvrtka KOMUNALNO TOPUSKO d.o.o., Topusko / odlagalište Blatuša - 68,93 t zbrinula je tvrtka EKO TERSUS d.o.o. Čakovec - 40,11 t zbrinula je TERRACOR GRUPA d.o.o., Čakovec u 2012. godini prikupljeno je 336,00 t miješanog komunalnog otpada (KBO 20 03 01), kojeg je zbrinula tvrtka KOMUNALNO TOPUSKO d.o.o., Topusko / odlagalište Blatuša u 2013. godini prikupljeno je 320,60 t miješanog komunalnog otpada (KBO 20 03 01), koji je zbrinut prema slijedećem:
Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2015. godina 71
IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE LASINJA
- 7,0 t zbrinula je tvrtka KG Park d.o.o., Tržnica 2, Donji Miholjac / odlagalište Doroslav - 313,60 t zbrinula je tvrtka KOMUNALNO TOPUSKO d.o.o., Topusko / odlagalište Blatuša u 2014. godini prikupljeno je 320,60 t miješanog komunalnog otpada (KBO 20 03 01), koji je zbrinut prema slijedećem: - 7,82 t zbrinula je tvrtka KG Park d.o.o., Tržnica 2, Donji Miholjac / odlagalište Doroslav - 318,25 t zbrinula je tvrtka Komunalac d.o.o. iz Garešnice / odlagalište Johovača - 22,40 t zbrinula je tvrtka KOMUNALNO TOPUSKO d.o.o., Topusko / odlagalište Blatuša - 58,53 t zbrinuto je u pogonu za mehaničko – biološku obradu otpada C.I.O.S. MBO iz Varaždina Izvor podataka: Eko – flor plus d.o.o., Oroslavje
6.4. KORIŠTENJE I ZAŠTITA ZNAČAJNIH PROSTORA
6.4.1. Korištenje prirodnih resursa
A. Poljoprivreda Tablica 36. Zastupljenost poljoprivrednih površina % od površina poljoprivrednog Ukupno % Oznaka površine zemljišta po stanovniku (ha) površine Općine (ha/stanovnik) ostala obradiva tla P3 979,00 100,00 11,94 0,60 Poljoprivredne površine P 979,00 100,00 11,94 0,60 ukupno Izvor podataka: Izmjene i dopune PPUO-a Lasinja (Glasnik Karlovačke županije 34/07)
B. Šumarstvo Tablica 37. Zastupljenost šumskih površina % od površina šumskog Ukupno % Oznaka površine zemljišta po stanovniku (ha) površine Općine (ha/stanovnik) gospodarske šume u Š1 1946,00 61,00 23,73 1,20 državnom vlasništvu gospodarske šume u Š2 1268,00 39,00 15,46 0,78 privatnom vlasništvu Šumske površine ukupno Š 3214,00 100,00 39,20 1,98 Izvor podataka: Izmjene i dopune PPUO-a Lasinja (Glasnik Karlovačke županije 34/07)
Tablica 38. Zastupljenost poljoprivrednih i šumskih površina % od površina poljoprivrednog Ukupno % Oznaka površine zemljišta po stanovniku (ha) površine Općine (ha/stanovnik) Poljoprivredne površine P 979,00 12,66 11,94 0,60 Šumske površine Š 3214,00 41,55 39,20 1,98 Ostalo poljoprivredne i PŠ 3542,22 45,79 43,20 2,18 šumske površine Sveukupno poljoprivredne i 7735,22 100,00 94,33 4,76 šumske površine Izvor podataka: Izmjene i dopune PPUO-a Lasinja (Glasnik Karlovačke županije 34/07)
C. Vode Rijeka Kupa najveći je vodotok prostora općine Lasinja. Protječe sjevernim i istočnim rubom područja obuhvata ukupnom duljinom toka od oko 25,7 km. Ukupna duljina ostalih vodotoka je od oko 41 km.
Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2015. godina 72
IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE LASINJA
6.4.2. Zaštićene prirodne vrijednosti Tablica 39. Broj i površina zaštićenih objekata prirodnih vrijednosti prema vrsti Redni Godina Kategorija zaštite Naziv područja broj proglašenja Na području Općine Lasinja nema područja zaštićenih temeljem Zakona o zaštiti prirode UKUPNO: 0 Izvor podataka: DZZP, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode
Tablica 40. Područja ekološke mreže RH (EU Ekološke mreže NATURA 2000) Redni Naziv područja Oznaka broj Područja očuvanja značajna za ptice – POP 1. Pokupski bazen HR1000001 (Područja posebne zaštite – SPA) UKUPNO: 78,58 ha Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne 2. tipove – POVS Kupa HR2000642 (Područja od značaja za Zajednicu – SCI UKUPNO: 181,12 ha SVEUKUPNO: 2 područja: 185,87 ha* * površina je dobivena izuzimanjem zona preklapanja Područja očuvanja značajnih za ptice (POP/SPA) i Područja očuvanj značajnih za vrste i stanišne tipove (POVS/SCI) Izvor podataka: DZZP, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode
6.4.3. Kulturna dobra Najistaknutiji arheološki lokalitet na području Općine Lasinja je Talijanovo brdo – nalazište eponimne lasinjske kulture koje nema pravni status zaštite u smislu Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Arheološka baština smatra se ugroženom i najmanje zaštićenom.
6.5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA
6.5.1. Pokrivenost prostornim planovima Tablica 41. Broj donesenih prostornih planova, izmjena i dopuna te prostornih planova u izradi Donesene Izmjene Prostorni Doneseni i dopune Prostorni planovi planovi koji su prostorni planovi prostornih u izradi prestali važiti planova Redn Odluka o Odluka o Naziv Plana Odluka o i broj donošenju Odluka o izradi prestanku donošenju Izmjena i dopuna važenja Objava Objava Objava Objava (službeno glasilo, (službeno glasilo, (službeno glasilo, (službeno glasilo, broj) broj) broj) broj) PPUO Izmjene i dopune Prostornog plana Glasnik Karlovačke 1 (bivše) Općine županije 17/01 Vrginmost za područje Općine Lasinja Prostorni plan uređenja Glasnik Karlovačke 2 Općine Lasinja županije 22/01 Prostorni plan uređenja Glasnik Karlovačke Glasnik Karlovačke 3 Općine Lasinja županije 34/07 županije 34/07 II Izmjene i dopune Prostornog plana Glasnik Općine 4 uređenja Općine Lasinja 3/15 Lasinja UPU 1 - Izvor podataka: Glasnik Karlovačke županije, Glasnik Općine Lasinja
Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2015. godina 73
IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE LASINJA
6.5.2. Provedba prostornih planova Broj izdanih pojedinačnih akata prostornog uređenja (broj izdanih lokacijskih dozvola i građevinskih dozvola) za općinu Lasinja u razdoblju od 2010.g. do 2014.g.:
Tablica 42. Broj izdanih lokacijskih dozvola i građevinskih dozvola LOKACIJSKA UPORABNA DOZVOLA DOZVOLA 2010. 0 0 2011. 0 0 2011. 0 0 2013. 0 1 2014. 1 0 Ukupno: 1 1 Izvor podataka: Republika Hrvatska, Karlovačka županija, Upravni odjel za prostorno uređenje, građenje i zaštitu okoliša
Broj podnesenih zahtjeva za legalizaciju objekata i broj izdanih rješenja o izvedenom stanju za općinu Lasinja u razdoblju od 2010.g. do 2014.g.:
Tablica 43. Broj podnesenih zahtjeva za legalizaciju objekata i izdanih rješenja o izvedenom stanju RJEŠENJE O IZVEDENOM ZAHTJEV ZA LEGALIZACIJU STANJU 2010. 2 2 2011. 3 3 2012. 16 13 2013. 107 24 2014. 0 2 Ukupno 128 44 Izvor podataka: Republika Hrvatska, Karlovačka županija, Upravni odjel za prostorno uređenje, građenje i zaštitu okoliša
6.5.3. Inspekcijski nadzor Uprava za inspekcijske poslove Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja nije donosila rješenja vezana za nadzor nad planovima te nije doneseno niti jedno rješenje građevinske inspekcije za područje općine Lasinja u razdoblju od 2010.g. do 2014.g. Dana 28.veljača 2015. g. stupio na snagu Pravilnik o izmjeni Pravilnika o sadržaju i obveznim prostornim pokazateljima izvješća o stanju u prostoru (NN br.19/15) kojim u prilogu "Obvezni prostorni pokazatelji" Pravilnika o sadržaju i obveznim prostornim pokazateljima izvješća o stanju u prostoru (NN 48/14) se briše točka 5.5. Nadzor: 1. Nadzor nad planovima (broj rješenja) i 2. Nadzor građevinske inspekcije(broj rješenja) gdje je ovo Ministarstvo navedeno kao izvor podataka.
Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2015. godina 74
IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE LASINJA
Kartogram 29. Područja i dijelovi primjene planskih mjera zaštite Izvor podataka: Izmjene i dopune PPUO-a Lasinja (Glasnik Karlovačke županije 34/07)
Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2015. godina 75
IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE LASINJA
III. ANALIZA PROVEDBE PROSTORNIH PLANOVA I DRUGIH DOKUMENATA
1. Izrada prostornih planova Od izrađenih dokumenata prostornog uređenja na prostoru Općine Lasinja provodi se Prostorni plan uređenja Općine Lasinja (Glasnik Karlovačke županije 22/01) i njegove Prve izmjene i dopune(Glasnik Karlovačke županije 34/07)
1.1.Urbanistički planovi uređenja U općini Lasinja nije pokrenuta izrada niti donošen niti jedan urbanistički plan uređenja.
Na području Općine Lasinja potebno je izraditi sljedeće dokumente prostornog uređenja čija je obaveza izrade utvrđena izmjenama i dopunama Prostornog plana uređenja Općine Lasinja:
1.Urbanistički plan uređenja centralne zone mješovite namjene naselja Lasinja ...... 91 ha 2.Detaljni plan uređenja proširenja groblja Lasinja ...... 0,85 ha
Neusklađenost stanja na terenu i važećeg Prostornog plana uređenja Općine Lasinja je u tome što nije u Planu ucrtano svih osam groblja koja postoje na području Općine Lasinja niti njihova eventualna proširenja.Za eventualna proširenja postojećih groblja, već samo tri. Prema Zakonu o grobljima, potrebna bi bila izrada detaljnih planova za proširenja tih groblja. Uslijed neusklađenosti Zakona o prostornom uređenju i Zakona o grobljima, eventualna obaveza izrade Detaljnog plana uređenja ili Urbanističkog plana uređenja za proširenje postojećih groblja potrebno je propisati u Izmjenama i dopunama PPUO Lasinja. Također treba ucrtati sva postojeća groblja i eventualno predvidjeti njihova proširenja gdje je to potrebno.
Postojeća groblja su: Sjeničak Lasinjsk i ima tri groblja: Maslečko groblje, Paljenica i Rosići. Također postoje groblja: u Prkosu Lasinjskom, Banskom Kovačevcu, Crnoj Dragi, Desnim Štefankima i Lasinji (ukupno osam groblja.)
Također u PPUO Lasinja nisu ucrtani planirani kamenolomi koji ne postoje na terenu ali koji imaju izdane koncesije. Planirana eksploatacija kamena koja je predviđena Prostornim planom Karlovačke županije, a koje obaveze se moraju poštivati i u PPUO Lasinja nije u skladu sa postojećim stanjem na terenu gdje je postojeći jedan kamenolom koji nije više u funkciji.
2. Provedba prostornih planova
2.1.Lokacijske dozvole Lokacijske dozvole se izdaju temeljem Zakona o gradnji (Narodne novine 153/13). Lokacijska dozvola se prema članku 125 Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine 153/13). izdaje za: 1. eksploatacijsko polje, građenje rudarskih objekata i postrojenja koji su u funkciji izvođenja rudarskih radova, skladištenje ugljikovodika i trajno zbrinjavanje plinova u geološkim strukturama 2. određivanje novih vojnih lokacija i vojnih građevina 3. zahvate u prostoru koji se prema posebnim propisima koji uređuju gradnju ne smatraju građenjem 4. etapno i/ili fazno građenje građevine 5. građenje na zemljištu, odnosno građevini za koje investitor nije riješio imovinskopravne odnose ili za koje je potrebno provesti postupak izvlaštenja, te građevine, radove i druge zahvate u prostoru određene "Pravilnikom o jednostavnim i drugim građevinama i radovima" (Narodne novine 79/14). Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja izdaje lokacijske dozvole za zahvate u prostoru određene "Uredbom o određivanju zahvata u prostoru i građevina za koje Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva izdaje lokacijsku i/ili građevinsku dozvolu" (Narodne novine 116/07 i 56/11) te za zahvate u prostoru koji su planirani na području dviju ili više županija, odnosno Grada Zagreba, ako Zakonom nije propisano drukčije. Za sve ostale zahvate u
Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2015. godina 76
IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE LASINJA prostoru lokacijske dozvole izdaje Upravni odjel za prostorno uređenje, građenje i zaštitu okoliša Karlovačke županije.
2.2.Građevinske dozvole Građevinske dozvole se izdaju temeljem Zakona o gradnji (Narodne novine 153/13). Građevinske dozvole se izdaju za zahvate u prostoru određene "Uredbom o određivanju zahvata u prostoru i građevina za koje Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva izdaje lokacijsku i/ili građevinsku dozvolu" (Narodne novine 116/07 i 56/11) te za zahvate u prostoru koji su planirani na području dviju ili više županija, odnosno Grada Zagreba, ako Zakonom nije propisano drukčije. Građevinske dozvole izdaje Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja i Upravni odjel za prostorno uređenje, građenje i zaštitu okoliša Karlovačke županije.
Od srpnja 2011. godine, kad je donesen "Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama" (Narodne novine 90/11) izdaju se samo rješenja o izvedenom stanju, a potvrde izvedenog stanja se više ne izdaju. U međuvremenu donesen je novi "Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama" (Narodne novine 86/12) kojim je stavljen van snage "Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama" (Narodne novine 90/11). Donošenjem rješenja o izvedenom stanju ozakonjuje se nezakonito izgrađena zgrada. Rješenja o izvedenom stanju donosi Upravni odjel za prostorno uređenje, građenje i zaštitu okoliša Karlovačke županije.
Upravni odjel za prostorno uređenje, građenje i zaštitu okoliša Karlovačke županije vodi zajedničku evidenciju o broju izdanih akata prostornog uređenja. Broj izdanih pojedinačnih akata u općini Lasinja je ukupno 44, od toga ozakonjenih zgrada prema"Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama" (Narodne novine 90/11).je 38.
Prema podacima Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja na području cijele Karlovačke županije za razdoblje 2010. – 2014.g. zaprimljeno je 17 663 zahtjeva za legalizaciju i zahtjeva za donošenje rješenja o izvedenom stanju a prema podacima Ministarstva graditeljstva je riješeno 2 475 zahtjeva (17,86 %).
3. Provedba drugih dokumenata koji utječu na prostor
Za općinu Lasinja u proteklom razdoblju. izrađeni su i sljedeći dokumenti: Plan gospodarenja otpadom Općine Lasinja (Chromos poslovne usluge d.o.o., 2008.) i (Glasnik Karlovačke županije 4/08); Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od opasnosti, nastanka i posljedica katastrofa i velikih nesreća Općine Lasinja (Vizor d.o.o. EKOLOGIJA - ZAŠTITA – KONZALTING, Varaždin, studeni 2013.g.); Plan zaštite i spašavanja Općine Lasinja (Glasnik Karlovačke županije 22/11); Izvješće o stanju u prostoru Općine Lasinja za razdoblju za razdoblje 1998. – 2004. i Program mjera za unapređenje stanja u prostoru na područje Općine Lasinja za razdoblje 2004. – 2006. (Glasnik Karlovačke županije 20/2004) Lokalna razvojna strategija lokalne akcijske grupe "Vallis Colapis" 2012 – 2014.; Županijska razvojna strategija karlovačke županije 2011. - 2013., Karlovačka županija, 2011.g.; "Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od katastrofa i velikih nesreća za područje općine Lasinja"
Projekti na području općine Lasinja koji su netom izrađeni ili su u izradi: -Strategija razvoja općine Lasinja 2014-2020 g.(u izradi) -Idejni projekt za izgradnju Prezentacijskog centra Lasinjske kulture (studeni 2014)
Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2015. godina 77
IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE LASINJA
4. Provođenje zaključaka, smjernica, prijedloga za unaprjeđenje, preporuka, aktivnosti odnosno mjera iz prethodnog Izvješća o stanju u prostoru Zadnje izrađeno Izvješće o stanju u prostoru Općine Lasinja za razdoblje 1998. – 2004. donoseno je 2004. godine (Službeni glasnik Karlovačke županije 20/2004), a na temelju njega donesen je i Program mjera za unapređenje stanja u prostoru na području općine Lasinja za razdoblje 2004. – 2006. godine (Službeni glasnik Karlovačke županije 20/2004) Izdane dozvole u proteklom razdoblju: -Lokacijska dozvola za reciklažno dvorište na k.č 938/3, 29 i 937, k.o. Lasinja -Lokacijska dozvola za dječji vrtić na k.č.913/2, k.o Lasinja -Građevinska dozvola za nogostup u ulici sv. Florijana
4.1. IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE LASINJA ZA RAZDOBLJE 1998. – 2004. Ovo Izvješće o stanju u prostoru i Program mjera za unapređenje stanja u prostoru donose se 2004. godine i sadrže analizu i ocjenu stanja prostornih planova i realizaciju prethodnog Programa mjera. Analizom važećih prostornih planova i svih drugih dokumenata vezanih za uređivanje prostora daje se pregled donijetih prostornih planova u prethodnom razdoblju određenom Programom mjera kao i prostornih planova za koje se je pristupilo izradi sa ocjenom stanja u prostoru.
4.1.1. PREGLED I ANALIZA PROVOĐENJA DOKUMENTA
Pregled važećih planova na području općine Lasinja za razdoblje 1998. – 2004.g.
1. Prostorni planovi doneseni u skladu s propisima koji su važili do stupanja na snagu o prostornom uređenju (NN 30/94): - nije donešen niti jedan prostorni plan
2. Prostorni planovi doneseni na osnovi Zakona o prostornom planu (NN 30/94) - Izmjene i dopune Prostornog plana (bivše) Općine Karlovac i Prostornog plana (bivše) Opčine Vrginmost za područje Općine Lasinja (Glasnik Karlovačke županije 17/2001) - Prostorni plan uređenja Općine Lasinja (Glasnik Karlovačke županije 22/2001)
Analiza provođenja programa mjera za razdoblje 1998. – 2000. godine
Program mjera 1998. –2000. godine donesen je na sjednici Općinskog vijeća Općne Lasinja i obavljen je u "Glasnik Karlovačke županije" br. 22/1998.
Glede izrade i donošenja novih prostornih planova utvrđeno je: 1. Potreba izrade i donošenja novih prostornoh planova: 1.1.Prostorni plan uređenja Općine Lasinja
2. Potreba izrade i donošenja izmjena i dopuna postojećih prostornih planova: 2.1.Izmjene i dopune Prostornog plana (bivše) Općine Karlovac i Prostornog plana (bivše) Općine Vrginmost za područje Općine Lasinja.
Glede podataka i stručnih podloga za izradu prostornih planova utvrđena je potreba izrade i pribavljenja slijedeće dokumentacije: 1. Kartografski materijal 2. Konzervatorski dokumentacija - Izrada Konzervatorska dokumentacija za područje Općine Lasinja za potrebe izrade dokumenta prostornog plana 3. Ostala dokumentacija
U narednom programskom razdoblju izradom UPU-centra naselja Lasinja, kao najvitalnijeg dijela općine, izraditi će se prostorna dokumentacija koja će osigurati daljnji razvitak, ali u skladu sa propisanom odredbama PPUO-a Lasinja.
Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2015. godina 78
IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE LASINJA
4.2. GODINE PROGRAM MJERA ZA UNAPREĐENJE STANJA U PROSTORU ZA PERIOD 2004. – 2006.
I OPĆE ODREDBE Program mjera za unapređenja stanja u prostoru općine Lasinja temelji se na Izvješće o stanju u prostoru za Općinu Lasinja za razdboblje 1998. – 2004. godine. Programom mjera procjenjuje se potreba izrade novih dokumenata prostornog uređenja, izmjena i dopuna postojećih dokumenata prostornog uređenja, potreba pribavljenja podataka, stručnih podloga, kartografskih osnova ili drugih prostornih dokumenata potrebnih za izradu dokumenta prostornog uređenja, kao i druge mjere od značaja za izradu i donošenje tih dokumenata.
II TEMELJNA ODREĐENJA PROGRAMA MJERA Općina Lasinja ovim Programom mjera osigurava provođenja politike prostornog uređenja temeljene na zakonskim načelima sukladno Strategiji i Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske (NN 50/99), Prostornom planu Karlovačke županije i Izvješću o stanju u prostoru na područje Općine Lasinja. Izradom i donošenjem novog prostornog plana (PPUO Lasinja), Općina Lasinja je stvorila prostorne i sve druge uvjete za gospodarski i društveni razvitak na osnovi valorizacije svog geoprometnog položaja na razini države, te administrativnog, političkog i kulturnog središta ovog dijela Karlovačke županije. Izradom UPU-a naselja usklađivat će se prostorna rješenja na području naselja Lasinja s novim društvenim odnosima, te sa opravdanim zahtjevima vlasnika i korisnika prostora.
III IZRADA DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA
1. POTREBA IZRADE NOVIH DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA:
1.2. Urbanistički plan uređenja (UPU) naselja Lasinja Urbanistički plan uređenja donosi Općinsko vijeće, po pribavljenoj suglasnosti Ministarstva kulture, odnosno Ureda državne uprave za prostorno uređenje, stambeno – komunalne poslove, graditeljstvo i zaštitu okoliša, koji pak spomenutu suglasnost izdaje po prethodno pribavljenom mišljenju županijskog Zavoda za prostorno uređenje.
2. POTREBA IZRADE IZMJENA I DOPUNA POSTOJEĆIH DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA:
2.1. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja (PPU) Općine Lasinja Na temelju zaključka Općinskog poglavarstva pristupilo se izradi Drugih izmjena i dopuna postojećeg Prostornog plana uređenja Općine Lasinja (Glasnik Karlovačke županije br. 22/01)
IV IZRADA I PRIBAVLJENJA PODATAKA I STRUČNIH PODLOGA ZA IZRADU DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA Za potrebe izrade prostornih planova i drugih dokumenata prostornog uređenja pribavit će se ili izraditi slijedeći podaci i stručne podloge: 1. Katastarsko – geodetske podloge za potrebe izrade Urbanističkog plana uređenja naselja Lasinja i mogućih Detaljnih planova uređenja u naselju, 2. Program izgradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture za razdoblje 2004. – 2008. godine, 3. Program zaštite okoliša Općine Lasinja za razdoblje 2004. – 2008. godine, 4. Program gospodarenja otpadom Općine Lasinja za razdoblje 2004. – 2008. godine, 5. Izrada projektne dokumentacije za građevine od interesa za prostorni razvitak i uređenje građevinskog zemljišta na područje općine Lasinja prema potrebi
V ZAVRŠNE ODREDBE
Za proveđenje ovog Programa mjera obvezuje se Jedinstveni upravni odjel Općine Lasinja. Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2015. godina 79
IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE LASINJA
IV. PREPORUKE ZA UNAPRJEĐENJE ODRŽIVOG RAZVOJA U PROSTORU S PRIJEDLOGOM PRIORITETNIH AKTIVNOSTI
1. POTREBE, MOGUĆNOSTI I OGRANIČENJA DALJNJEG ODRŽIVOG RAZVOJA U PROSTORU OPĆINE LASINJA OBZIROM NA OKOLNOSTI, SEKTORSKA OPTEREĆENJA I IZAZOVE Osnovne potrebe Općine u cilju daljnjeg održivog razvoja su u osnovi: kvalitetan sustav komunalne infrastrukture (opskrba energijom, opskrba pitkom vodom te napose sustav odvodnje otpadnih voda) te prometni sustav.
1.1. POTREBE RAZVOJA
1.1.1.Energetski sustav
1.1.1.1.Opskrba električnom energijom
Prostornim planom općine Lasinja se omogućava izgradnja novih, dodatnih transformatorskih stanica 20/10/0,4 kV uz one ucrtane u grafičkom dijelu Plana, a ovisno o budućim potrebama pojedinačnih ili više zajedničkoh korisnika. Lokacije tih TS-a određivat će se u redovnom postupku. Napajanje novih transformatorskih stanica osigurat će se priključivanjem na postojeću 10(20) kV mrežu, a kasnije samo na 20 kV srednjenaponske vodove. Širenje SN i NN mreže pratit će realizaciju druge izgradnje. Za obnovljive izvore električne energije se planira nova elektrana na biomasu (Kogeneracijsko postrojenje Lasinja, tvrke ENERGIA INFINITA d.o.o., Krapina, električna snaga: 0,99 MW). Izvor podataka: http://oie-aplikacije.mingo.hr/InteraktivnaKarta/
1.1.1.2.Plinofikacija Plan omogućava plinofikaciju na cijelom području obuhvata bilo putem izgradnje srednjetlačne plinske mreže zemnog plina, bilo putem lokalnih mreža korištenjem plina iz razgradnje biomase.
1.1.2. Vodnogospodarski sustav Vodoopskrba Do sada su izvedeni cjevovodi za potrebe opskrbe stanovništva vodom u ukupnoj dužini od cca 65 km magistralnih cjevovoda te 8 km sekundarnih cjevovoda i priključaka koji ulaze u održavanje tvrtke "Vodovod Lasinja" d.o.o. Vodoopskrbni sistem se modernizira na najnovijem tehnološkom stanju. Sustav vodoopskrbe potrebno je i dalje dograđivati s ciljem priključenja svih kućanstava u općini Lasinja.
1.1.3.Odvodnja otpadnih voda Problem odvodnje komunalnih otpadnih voda na području Općine Lasinja izrazitiji je u odnosu na problematiku izgradnje objekata vodoopskrbe. Naime, veći broj stanovnika priključen je na vodoopskrbnu mrežu, a da istovremeno nije građena kanalizacijska mreža. To se odnosi na sva naselja Općine Lasinja. Da bi se moglo pristupiti izgradnji sustava odvodnje izrađena je projektna dokumentacija i ishođena potvrda glavnog projektaza izgradnju Sustava odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda naselja Lasinja (19. 11. 2013).
Izgradnja uređaja za pročišćavanje je prioritet daljnje izgradnje sustava odvodnje u Općine Lasinja.
1.1.4.Zaštita voda Kao što je navedeno i u "Izvješću o stanju u prostoru Republike Hrvatske 2008.-2012." (Narodne novine 61/13), od resursa koji će u budućnosti biti u središtu pažnje globalnih procesa sve važniju ulogu imat će rezerve pitke vode, osobito podzemne. Vode su jedna od najvažnijih prostornih komponenti koja utječe na najviše segmenata korištenja prostora.
Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2015. godina 80
IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE LASINJA
1.1.5. PROMET Na području Općine Lasinja, prema Odluci o razvrstavanju javnih cesta u državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste (NN 79/99, 111/00, 98/01, 143/02, 153/02) cestovne prometnice su razvrstane u sljedeće kategorije:
Županijske ceste
Broj d u ž i n a D I O N I C A ceste asfalt tucanik ukupno 3152 most Kupa – Desno Sredičko (do granice Županije) 9,0 - 9,0 3153 Lasinja (Ž 3152) - Banski Kovačevac 9,2 - 9,2 3186 Banski Moravci - Lasinjski Sjeničak 2,6 - 2,6 Ukupno 20,8 - 20,8
Lokalne ceste
Broj d u ž i n a D I O N I C A ceste asfalt tucanik ukupno 34049 Novo Selo Lasinjsko - Ž 3153 1,2 - 1,2 34051 Donja Lasinja - Lasinja (Ž 3153) 1,1 - 1,1 34052 Ž 3153 - Dobrići - Crna Draga - Lasinja (Ž 3152) 8,5 - 8,5 34053 Ž 3153 - Desni Štefanki 0,8 - 0,8 34096 Banski Kovačevac (Ž 3153) - Lasinjski Sjeničak Ž (3186) 2,5 3,8 6,3 Ukupno 14,1 3,8 17,9
Predlaže se istraživanje varijantnog rješenja trase županijske ceste ŽC 3152 na dijelu spoja s mostom preko Kupe, u širini 300-500 m u odnosu na sadašnju trasu, a u cilju poboljšanja prometnih karakteristika, kada intenzitet prometa na spomenutoj cesti bude zahtijevao određene korekcije, iako su mogućnosti za izgradnju nove trase bitno ograničene visinskim razlikama na terenu, te stoga povezane s velikim troškovima. Nova izgradnja treba biti koncentrirana izvan koridora županijske ceste, kako bi se ista oslobodila za tranzitni promet. Naselja općine relativno dobro su povezana s općinskim centrom, u dobrom dijelu asfaltiranim kolnim prometnicama, a planom se predviđa nastavak asfaltiranja i proširenja kolnika i rekonstrukcija i trase na kritičnim mjestima, naročito u prolazima kroz naselja. Postojeće stanje cestovne mreže na području općine je sljedeće:
A. Županijske ceste Županijske ceste (dužina 21,5 km) čime 53,75% ukupne dužine cestovne mreže na području općine Lasinja. Sve županijske ceste su asfaltirane.
B. Lokalne ceste Lokalne ceste (dužina 17,9 km) čine 46,25% ukupne dužine cestovne mreže na području općine Lasinja. Od ukupne duljine lokalnih cesta, njih svega 14,1 km ili 78,8% je asfaltirano, dok je 3,8 km (21,2%) još uvijek neasfaltirano.
Od ukupno 38,7 km cesta na području Općine Lasinja, njih 34,9 km (ili cca 90,2%) je asfaltirano, dok je neasfaltirano 3,8 km ili 9,8%.
1.1.6. Prirodna i kulturna baština Suvremena valorizacija zaštite spomenika kulture, odnosno prostornih cjelina i ambijenata, zasniva se na vrednovanju uvjetovanosti odnosa prirodnih i urbanih (ruralnih) prostornih vrijednosti, koje čine polaznicu kulturno-historijskog razvoja nekog područja. U promatranju kulturno-historijskog razvoja neke aglomeracije polazimo od geomorfoloških odrednica, te je stoga nužno definirati osnovne karakteristike i utjecaj reljefa koji određuju prepoznatljivost prostorno-urbanih cjelina i uvjetuju njihov razvoj unutar integralne cjeline. Osnovnu karakteristiku prostora predstavlja izrazita vizualna konzistencija oblika naseljenosti i pejzaža izuzetne slikovitosti. Kvantiteta, a naročito kvaliteta očuvanosti ruralnih aglomeracija,
Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2015. godina 81
IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE LASINJA naročito nakon razaranja u Domovinskom ratu, upućuje na činjenicu da će biti vrlo teško obraniti ili očuvati sliku naselja od stihijske gradnje (i obnove) novih standarda, koji poistovjećuju urbane i ruralne strukture.
Sva naselja, bez obzira radi li se o naselju longitudinalnog tipa (zbijeno ili rjeđe izgrađeno), naselju rastresitog tipa (s više zaselaka, sa ili bez jače formiranim centrom), uspjela su sačuvati u velikoj mjeri funkcionalno diferenciranu organizaciju prostora (trg, put, obradivo zemljište iza prostora građevina i okućnice).
S obzirom na bogatstvo pejsažnih raznolikosti (riječne doline s isprepletenim poljoprivrednim površinama i autohtonom šumskom vegetacijom), slikovito valovito modeliranog krajobraza proplanaka i gora, prostorne determinante ovog područja predstavljaju dobar potencijal za razvoj turizma. Treba spomenuti da su sve pojedinačne građevine, skupine građevina i vrijedni potezi porušeni ili teško oštećeni tijekom Domovinskog rata, a njihova obnova (većim dijelom završena) na žalost nije vršena u skladu s konzervatorskim smjernicama, kako po gabaritima i vrstama materijala, tako niti po smještaju građevina u prostoru i odnosu na svoje autohtono okružje.
Prema "Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske", odnosno Prostornom planu Karlovačke županije tok rijeke Kupe treba se u smislu zaštite tretirati kao "značajni krajobraz" – prirodni ili kultivirani predjel velike krajobrazne vrijednosti i biološke raznolikosti ili kulturno-povijesne vrijednosti ili krajobraz očuvanih jedinstvenih obilježja karakterističnih za pojedino područje namijenjen odmoru i rekreaciji.
Obalni pojas rijeke Kupe valoriziran je i kroz Strategiju i Program prostornog uređenja Republike Hrvatske (NN 50/99), te se predlaže za prioritetan upis kao značajni krajobraz državnog značaja. Prostor uz rijeku Kupu objedinjava čitav niz ruralnih naselja sa sačuvanim ambijentalnim cjelinama ili dijelovima cjelina koje su isprepletene kvalitetnim poljoprivrednim pejsažom i vrijednim šumskim kompleksima.
Značajni krajobraz proglašava Županijska skupština uz prethodno pribavljenu suglasnost Ministarstva kulture i središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove poljoprivrede i šumarstva, a sve u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode (NN 70/05).
1.1.7. Gospodarenje otpadom
Program odvojenog sakupljanja otpada čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti
U cilju osiguravanja preostale opreme za sakupljanje papira i stakla, te za uređenje mini reciklažnog dvorišta biti će upućen zahtjev Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost kako bi se ishodilo sufinanciranje putem programa postupanja s otpadom. U cilju osiguravanja trajnih uvjeta za zbrinjavanje otpada u zahtjevu će biti zatraženo osiguravanje odgovarajućeg broja spremnika od 120 l, 240 l, 1.100 l, 7 m³, zvona za papir i staklo, spremnika za otpadno mazivo ulje, spremnika za otpadno jestivo ulje, spremnika za akumulatore, filtere i drugi zauljeni otpad, te spremišta za privremeno čuvanje opasnog otpada, a sve prema tablici iz privitka. Također je potrebno odrediti lokaciju za odlaganje građevinskog otpada na području općine Lasinja koja neće negativno utjecati na okoliš, a koja će omogućiti kvalitetno gospodarenje mineralnim sirovinama iz građevinskog otpada. Na području općine Lasinja od strane koncesionara postavljeni su spremnici za odvojeno sakupljanje stakla. S obzirom na zakonsku obvezu, koja predviđa osiguravanje uvjeta za odvojeno prikupljanje sekundarnih sirovina za sve stanovnike jedinice lokalne samouprave, kao i na broj stanovnika u pojedinim naseljima, uz navedene spremnike na istim lokacijama potrebno je postaviti po jedan spremnik za sakupljanje papira i plastike. Za sakupljanje papira potrebno je osigurati spremnike plave boje volumena 2 m³, za sakupljanje plastike potrebno je osigurati spremnike žute boje volumena 2 m³, a za sakupljanje staklene ambalaže potrebno je osigurati spremnike zelene boje volumena 2 m³. U cilju unapređenja navedenog sustava potrebno je razmotriti uređenje lokacija na kojima se nalaze navedeni spremnici, na način da se betoniraju platoi na kojima bi bili smješteni spremnici.
Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2015. godina 82
IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE LASINJA
U prostorno planskoj dokumentaciji Općine Lasinja nije predviđena lokacija za reciklažno dvorište, pa je isto nakon analize raspoloživih lokacija potrebno napraviti prilikom donošenja izmjena prostorno planske dokumentacije.
2. Ocjena potrebe izrade novih i/ili izmjene i dopune postojećih prostornih planova na razini Općine Lasinja
2.1.1.Izrada prostornih planova Za prostor Općine Lasinja izrađen je Prostorni plan uređenja Općine Lasinja (Glasnik Karlovačke županije 22/01) i jedne njegove izmjene i dopune(Glasnik Karlovačke županije 34/07) Druge izmjene su u izradi (Odluka o izradi II izmjene i dopune prostornog plana uređenja općine Lasinja 3/15)
2.1.2.Urbanistički planovi uređenja U općini Lasinja nije pokrenuta izrada niti donošen niti jedan urbanistički plan uređenja.
Na području Općine Lasinja potebno je izraditi sljedeće dokumente prostornog uređenja čija je obaveza izrade utvrđena izmjenama i dopunama Prostornog plana uređenja Općine Lasinja:
1.Urbanistički plan uređenja centralne zone mješovite namjene naselja Lasinja ...... 91 ha 2.Detaljni plan uređenja proširenja groblja Lasinja ...... 0,85 ha
Kvalitetna priprema, program, ali i izrada i tehnički nivo dokumenata prostornog uređenja koji se izrađuju od izrazite su važnosti za kvalitetu njihove provedbe. Pod kvalitetnom pripremom misli se na potrebu izrade sektorskih studija za kojima se ocjeni potreba (npr. prometna studija), na potrebu sistematiziranja podataka o ishođenim aktima za građenje (u formi digitalne prostorne baze podataka), koji će daleko kvalitetnije ukazati na provedbu postojećih planova i ukazati na potencijalne probleme u provedbi istih.
Krajem 2013. godine donesen je novi "Zakon o prostornom uređenju" (Narodne novine 153/13). Prostorni planovi za koje nije donesena Odluka o izradi radit će se prema odredbama tog Zakona. Općinsko vijeće Općine Lasinja na 14. redovnoj sjednici održanoj dana 22.04.2015. godine, donijelo je Odluku o izradi II. izmjena i dopuna prostornog plana uređenja općine Lasinja (Glasnik Općine Lasinja br.3/2015).
3. Preporuke mjera i aktivnosti za unaprjeđenje prostornog razvoja
3.1.Kontinuirano praćenje stanja u prostoru – geografski informacijski sustav Prvi korak je sustavno, usklađeno praćenje stanja u prostoru na način da se vodi evidencija o: infrastrukturi (kroz katastar vodova), prometnicama (evidencijom stanja, stupnja uređenosti, opremljenosti...), izdanim aktima za građenje, radovima i investicijama na zgradama javnih institucija, drugim investicijama proračunskih sredstava.
S obzirom na to da se sva dokumentacija i općenito funkcioniranje sustava vodi digitalnim putem, prijedlog je utvrditi zajednički standard izrade, pripreme podataka, njihova sistematiziranja i međusobne razmjene. To podrazumijeva suradnju i s nadležnim institucijama na principu aktivne razmjene podataka. Sve to predstavlja osnovu za izradu geografskog informacijskog sustava koji u konačnici putem sistematiziranih podataka omogućuje lako i jednostavno utvrđivanje stanja i potrebe s ciljem preciznog dimenzioniranja aktivnosti, troškova, budućih očekivanih obveza itd. Na takav način se mogu potrebna proračunska sredstva daleko preciznije utvrditi i puno preciznije kontrolirati njihovo trošenje.
Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2015. godina 83
IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE LASINJA
3.2.Infrastrukturni sustavi – održavanje, rekonstrukcija, izgradnja Postojeće sustave treba nastaviti održavati i po potrebi dalje ih izgrađivati sukladno planskim smjernicama i važećim propisima. Također, potrebno je izvršiti reviziju dijelova sustava koji su u određenim aspektima problematični i o kojima treba povesti posebnog računa. Pod time se misli npr. na vodoopskrbne cjevovode koji su izvedeni od neodgovarajućeg ili dotrajalog materijala, kojima je nepoznat datum izgradnje ili koji su najstarijeg datuma, itd. Obvezno treba koordinirati radove na održavanju i izgradnji prometnica i komunalne infrastrukture kako bi se na što učinkovitiji način i uz minimalne troškove realizirali zahvati na njima.
3.2.1.Obnovljivi izvori energije i energetska učinkovitost Treba provoditi identificirane mjere i aktivnosti prema Planu mjera i aktivnosti u skladu sa definiranim rasporedom i vremenskim okvirom, pratiti i kontrolirati provedbu identificiranih mjera te pripremati izvještaj o realiziranim projektima iz Plana mjera i aktivnosti u vremenskim intervalima od dvije godine.
3.2.2.Vodozaštitna područja Pri izradi dokumenata prostornog uređenja te prilikom provođenja drugih aktivnosti vezanih uz korištenje i zaštitu prostora, osobitu pozornost treba posvetiti zaštiti izvorišta te postojećim i planiranim vodozaštitnim područjima, i to kroz mjere i radove na zaštiti voda od zagađenja i utvrđivanjem učinkovitosti zaštite. S ciljem zaštite izvorišta potrebno je izgraditi sustave odvodnje, sanirati nelegalne šljunčare i odlagališta otpada u vodonosnom području Kupe, prometnice u vodozaštitnim područjima, te uređaje u transportnom sustavu.
3.2.3. Prometni sustav Potrebno je proanalizirati kvalitetu vođenja svih vidova prometa kroz naselja - motornih vozila, biciklista i pješaka, utvrditi kritične točke te pokrenuti potrebne radnje za njihovo rješavanje (bilo kroz izradu potrebne projektne dokumentacije za potrebe uređenja, rekonstrukcije / izgradnje (ili kroz korekciju prometne regulacije unutar postojećih prometnih površina). U suradnji s nadležnom PU, treba razmotriti na kojim mjestima i na koji način sukladno tehničkim pravilima i propisima, a bez potrebe izrade posebne projektne dokumentacije, se može osigurati kvalitetno i sigurno vođenje ne motornih vidova prometa, s obzirom na to da su oni (pješaci i biciklisti) najugroženije kategorije sudionika u prometu. Potrebno je izraditi prostornu bazu podataka o stanju prometnica u cilju izrade nužnih analiza za potrebe planiranja financijskih sredstava za njihovo održavanje, uređenje, planiranje izgradnje i dr. Isto koordinirati i s drugim nadležnim institucijama (uspostaviti standard sinkroniziranja i usklađivanja podataka). Do sada je izvedeno cca 3,0 km nogostupa uz ulice u općini Lasinja. Nastavit će se sa stupnjem uređenja prometnica u cilju osiguranja većeg stupnja sigurnosti kretanja svih sudionika u prometu.
3.2.4.Gospodarenje otpadom S ciljem unaprjeđenja postupanja s komunalnim otpadom i izbjegavanja stvaranja divljih odlagališta otpada potrebno je provesti mjere za uključivanje svih domaćinstava u sustav organiziranog odvoza i zbrinjavanja komunalnog otpada.
Mjere podrazumijevaju slijedeće korake: 1. provođenje zajedničke analize popisa domaćinstava koja nisu uključena u organizirani odvoza i zbrinjavanja otpada. Analizu zajedno provede Općina i Eko–flor plus d.o.o.. 2. Eliminiranje praznih objekata s popisa obveznika. 3. Obilazak svih domaćinstava od strane djelatnika Eko–flor plus d.o.o. s ciljem provjere stvarnog stanja. 4. Definiranje statusa korisnika zajedničkih kontejnera od 1.100 litara 5. Izrada i dostava prijedloga rješenja Općini od strane koncesionara. 6. Usaglašavanje načina rješavanja problema na zajedničkim radnim sastancima predstavnika Općine, mjesnih odbora i koncesionara. 7. Izvršenje dogovorenog rješenja od strane Eko–flor plus d.o.o. uz općinski nadzor.
Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2015. godina 84
IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE LASINJA
S obzirom da koncesionar raspolaže opremom i u mogućnosti je podići nivo usluge na području odvojenog sakupljanja sekundarnih sirovina, a sve sa ciljem smanjenja količine otpada koji završava na odlagalištu komunalnog otpada, potrebno je poduzeti i dodatne aktivnosti na odvojenom prikupljanju sekundarnih sirovina i posebnih vrsta otpada.
Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2015. godina 85
IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE LASINJA
V. IZVORI PODATAKA
- Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, 10000 Zagreb, Republike Austrije 20 - Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Uprava za zaštitu prirode, 10000 Zagreb, Radnička cesta 80 -Ministarstvo poljoprivrede, Uprava poljoprivrede i prehrambene industrije, Sektor poljoprivrede i prehrambene industrije, Ulica Grada Vukovara 78, Zagreb - Ministarstvo poljoprivrede, Uprava šumarstva, lovstva i drvne industrije, Ulica Grada Vukovara 78, Zagreb - Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane, Ulica Grada Vukovara 78, Zagreb - Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije, 10000 Zagreb, Račkoga 6, - Ministarstvo obrane, Uprava za materijalne resurse, Služba za nekretnine, graditeljstvo i zaštitu okoliša, 10000 Zagreb, Trg Kralja Petra Krešimira IV 1 - Državna geodetska uprava, PU za katastar Karlovac, Odjel za katastar nekretnina Karlovac J. Križanića 11, 47000 Karlovac - Središnji državni ured za upravljanje državnom imovinom, Dežmanova 10, Zagreb - Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Karlovcu, A. Vraniczanya 6, Karlovac - Policijska uprava Karlovačka, Odjel zaštite od požara i civilne zaštite Karlovac, Trg hrvatskih redarstvenika 6, Karlovac - Montcogim plinara d.o.o., V. Mačeka 26a, Karlovac - Županijska uprava za ceste Karlovac, Barilović, Belajske Poljice, Poslovni park Karlovac 1/A, 47250 Duga Resa - Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, Uprava cestovnog prometa, Prisavlje 14 (pp 256) - HOPS, Hrvatski operator prijenosnog sustava d.o.o., Kupska 4, 10000 Zagreb - HEP d.d. Prijenosno područje Zagreb, Ul. Grada Vukovara 37, Zagreb - HEP ODS d.o.o., Elektra Karlovac, Dr. V. Mačeka 44, Karlovac - Hrvatske vode, VGI za mali sliv "Kupa", Obala Račkog 10, Karlovac - HAKOM-Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti, Ulica Roberta Frangeša Mihanovića 9, Zagreb - HT d.d., Odjel za upravljanje dokumentacijom, energetsko strojarskom i mrežnom infrastrukturom, Savska cesta 32, 10000 Zagreb - JANAF, 10000 Zagreb, Miramarska cesta 24 - Plinacro d.o.o., Savska 88 a, Zagreb - Agencija za zaštitu okoliša, 10000 Zagreb, Trg maršala Tita 8 - Državni zavod za statistiku, (http://www.dzs.hr/); - Javna ustanova Zavod za prostorno uređenje Karlovačke županije, Karlovac, Haulikova 1 - Karlovačka županija, Upravni odjel za prostorno uređenje, građenje i zaštitu okoliša, Odsjek za zaštitu prirode i okoliša, Križanićeva 11, Karlovac - JU Natura Viva za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Karlovačke županije, J. Križanića 30, Karlovac - Državni zavod za zaštitu prirode, Trg Mažuranića 5, 10 000 Zagreb - Hrvatske šume d.o.o., Direkcija Zagreb, Ljudevita Farkaša Vukotinovića 2, Zagreb - Hrvatske šume d.o.o., Uprava šuma podružnica Karlovac, Put D. Trstenjaka 1, Karlovac - Ministarstvo zdravlja, Uprava za sanitarnu inspekciju, A. Vraniczanya 4, Karlovac - Ministarstvo poljoprivrede, Veterinarska inspekcija Karlovac, Dr. V. Mačeka 26, Karlovac - Inspekcija zaštite na radu, Trg Milana Šuflaya 1, Karlovac - HT, Regija 3-Zapad, Ciottina 17A, Rijeka, (PP 95) - Vodovod i kanalizacija Karlovac d.o.o., Gažanski trg 8, Karlovac, - Vodovod Lasinja d.o.o., Trg hrvatskih branitelja 1, 47 206 Lasinja - Eko Flor Plus d.o.o., Mokrice 180c, 49 243 Oroslavje - Općina Lasinja, Jedinstveni upravni odjel, Lasinjska cesta 19, Lasinja - Službene strane Općine Lasinja (http://www.lasinja.hr/) - Službene strane Karlovačke županije, A. Vraniczanya 2 (http://www.kazup.hr/);
Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2015. godina 86
IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE LASINJA
Popis dokumenata korištenih u izradi ovog Izvješća: "Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od katastrofa i velikih nesreća za područje Karlovačke županije" Plan zaštite i spašavanja Karlovačke županije (Glasnik Karlovačke županije 19b/2012); "Revizija Plana zaštite i spašavanja za Karlovačku županiju" (Glasnik Karlovačke županije 34c/2014); "Plan civilne zaštite Karlovačke županije" (Glasnik Karlovačke županije 34c/2014); "Revizija procjene ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara te okoliša od katastrofa i velikih nesreća na području Karlovačke županije" (Glasnik Karlovačke županije 34b/2014); "Plan zaštite od požara za području Karlovačke županije" (Glasnik Karlovačke županije 23b/2014). Plan intervencija u zaštiti okoliša Karlovačke županije, Oikon d.o.o., Zagreb, lipanj 2006. god. i Glasnik Karlovačke županije 21/06; Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od opasnosti, nastanka i posljedica katastrofa i velikih nesreća Općine Lasinja, Vizor d.o.o., studeni 2013.g. Zaključak o prihvaćanju Revizije Procjene ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od katastrofa i velikih nesreća za općinu Lasinja (Glasnik Općine Lasinja 8/2013) Zaključak o prihvaćanju Plana zaštite i spašavanja i Plana civilne zaštite Općine Lasinja (Glasnik Općine Lasinja 8/2013) Strategija razvoja lovnog i ribolovnog turizma Karlovačke županije Plan gospodarenje otpadom Općine Lasinja (Chromos poslovne usluge d.o.o., 2008.) i (Glasnik Karlovačke županije 4/08); Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od opasnosti, nastanka i posljedica katastrofa i velikih nesreća Općine Lasinja (Vizor d.o.o. EKOLOGIJA - ZAŠTITA – KONZALTING, Varaždin, studeni 2013.g.); Zaključak o prihvaćanju Revizije Procjene ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od katastrofa i velikih nesreća za općinu Lasinja (Glasnik Općine Lasinja 8/2013); Zaključak o prihvaćanju Plana zaštite i spašavanja i Plana civilne zaštite Općine Lasinja (Glasnik Općine Lasinja 8/2013); Plan zaštite i spašavanja Općine Lasinja (Glasnik Karlovačke županije 22/11); Izvješće o stanju u prostoru Općine Lasinja za razdoblju za razdoblje 1998. – 2004. i Program mjera za unapređenje stanja u prostoru na područje Općine Lasinja za razdoblje 2004. – 2006. (Glasnik Karlovačke županije 20/2004) Lokalna razvojna strategija lokalne akcijske grupe "Vallis Colapis" 2012 – 2014.; Županijska razvojna strategija karlovačke županije 2011. - 2013., Karlovačka županija, 2011.g.; Strategija održivog korištenja energije Karlovačke županije (Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske, 2009.); Izvješće o stanju u prostoru Karlovačke županije (Glasnik Karlovačke županije 35/06); Program mjera unapređenje stanja u prostoru Karlovačke županije (Glasnik Karlovačke županije 35/06); Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije (Glasnik Karlovačke županije 42/04); Strategija razvoja lovnog i ribolovnog turizma Karlovačke županije (Glasnik Karlovačke županije 6/15); Strategija razvoja turizma Grada Karlovac 2012. – 2020.
Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2015. godina 87
IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE LASINJA
Dopisi: - HAKOM-Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti, Ulica Roberta Frangeša Mihanovića 9, Zagreb, - Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Karlovcu, A. Vraniczanya 6, Karlovac - Državni zavod za zaštitu prirode, Trg Mažuranića 5, 10 000 Zagreb - JANAF, sektor razvoj i investicija, Zagreb, Miramarska cesta 24 - Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, Uprava cestovnog prometa, Prisavlje 14 (pp 256) - HOPS, Hrvatski operator prijenosnog sustava d.o.o., Kupska 4, 10000 Zagreb - Ministarstvo obrane, Uprava za materijalne resurse, Služba za nekretnine, graditeljstvo i zaštitu okoliša, 10000 Zagreb, Trg Kralja Petra Krešimira IV 1 - Županijska uprava za ceste Karlovac, Barilović, Belajske Poljice, Poslovni park Karlovac 1/A, - Vodovod i kanalizacija Karlovac d.o.o., Gažanski trg 8, Karlovac, - Ministarstvo poljoprivrede, Uprava poljoprivrede i prehrambene industrije, Sektor poljoprivrede i prehrambene industrije, Ulica Grada Vukovara 78, Zagreb - Ministarstvo zdravlja, Uprava za unaprjeđenje zdravlja, Sektor županijske sanitarne inspekcije i pravne podrške, Ispostava Karlovac, - Agencija za zaštitu okoliša, 10000 Zagreb, Trg maršala Tita 8 - Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije, 10000 Zagreb, Račkoga 6, - HEP ODS d.o.o., Elektra Karlovac, Dr. V. Mačeka 44, Karlovac - Vodovod Lasinja d.o.o., Trg hrvatskih branitelja 1, 47 206 Lasinja - Hrvatske vode, Vodnogospodarski odjel za srednju i donju Savu, Zagreb, Ulica Grada Vukovara 220, Služba korištenja voda - Plinacro d.o.o., Savska 88 a, Zagreb - JU Natura Viva za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Karlovačke županije, J. Križanića 30, Karlovac - Eko Flor Plus d.o.o., Mokrice 180c, 49 243 Oroslavje - Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava Karlovačka, Služba upravnih i inspekcijskih poslova, Inspektorat unutarnjih poslova - Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, 10000 Zagreb, Republike Austrije 20, Uprava za inspekcijske poslove - Državna geodetska uprava, PU za katastar Karlovac, Odjel za katastar nekretnina Karlovac J. Križanića 11, 47000 Karlovac - Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Uprava za zaštitu prirode, 10000 Zagreb, Radnička cesta 80 - Hrvatske šume d.o.o., Direkcija Zagreb, Ljudevita Farkaša Vukotinovića 2, Zagreb - Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, Inspektorat rada, Ispostava Karlovac, Trg Milana Šufflaya 1, Karlovac - Karlovačka županija, Upravni odjel za prostorno uređenje, građenje i zaštitu okoliša, Odsjek za planske i opće poslove, Križanićeva 11, Karlovac
Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2015. godina 88
IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE LASINJA
VI. POPIS KARTOGRAFSKIH I TABLIČNIH PRIKAZA
1. Kartogrami Kartogram 1. Geografsko obilježje Općine Lasinja ...... 4 Kartogram 2. IZVOD IZ PROSTORNOG PLANA KARLOVAČKE ŽUPANIJE - Namjena i korištenje prostora ...... 9 Kartogram 3. IZVOD IZ PROSTORNOG PLANA KARLOVAČKE ŽUPANIJE KARTE - Promet ...... 10 Kartogram 4. IZVOD IZ PROSTORNOG PLANA KARLOVAČKE ŽUPANIJE KARTE – Energetski sustav ...... 11 Kartogram 5. IZVOD IZ PROSTORNOG PLANA KARLOVAČKE ŽUPANIJE KARTE – Uvjeti korištenja i zaštite prostora (područja posebnih uvjeta korištenja) ...... 12 Kartogram 6. IZVOD IZ PROSTORNOG PLANA KARLOVAČKE ŽUPANIJE KARTE - Uvjeti korištenja i zaštite prostora (područja posebnih ograničenja u korištenju) ...... 13 Kartogram 7. Položaj Općine Lasinja u Karlovačkoj županiji ...... 14 Kartogram 8. Struktura postojeće i planirane namjene površina iz važećeg PPUO – izmjene i dopune 2007.g...... 17 Kartogram 9. Pregled naselja u Općini Lasinja ...... 19 Kartogram 10. Naselja prema funkciji ...... 24 Kartogram 11. Raspored izdvojenih građevinskih područja izvan naselja ...... 30 Kartogram 12. Raspored poljoprivrednog, šumskog i ostalog zemljišta ...... 36 Kartogram 13. Razvrstane ceste na području Općine Lasinja ...... 38 Kartogram 14. Razvrstane ceste na području Općine Lasinja ...... 39 Kartogram 15. Razvrstane ceste na području Općine Lasinja prema Izmjenama i dopunama PPUO Lasinja 2007.g...... 40 Kartogram 16. Biciklistička ruta na području Općine Lasinja – privremeno stanje ...... 41 Kartogram 17. Interaktivna karta obuhvaća prikaz podataka o dostupnosti širokopojasnog pristupa...... 43 Kartogram 18. Interaktivni preglednik obuhvaća prikaz grafičkog dijela plana svih operatora pokretnih komunikacija u općini Lasinja...... 44 Kartogram 19. Interaktivni preglednik obuhvaća prikaz podataka o postocima korištenja brzina nepokretnog širokopojasnog pristupa (kućanstva) 2 Mbit/s i većih ...... 44 Kartogram 20. Prikaz postojeće i planirane mreže elektroničkih komunikacija ...... 45 Kartogram 21. Prikaz postojeće i planirane elektroenergetske mreže ...... 47 Kartogram 22. Prikaz postojeće i planirane mreže vodoopskrbnih cjevovoda...... 49 Kartogram 23. Prikaz postojeće i planirane mreže cjevovoda odvodnje sanitarnih otpadnih voda ...... 50 Kartogram 24. Prikaz postojećeg i planiranog uređenja vodotoka i voda ...... 52 Kartogram 25. Karta Općine Lasinja s označenim lokacijama divljih odlagališta otpada saniranih tijekom 2007. godine...... 54 Kartogram 26. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora ...... 55 Kartogram 27. Karta ekološke mreže na području Općine Lasinja (uže područje) ...... 61 Kartogram 28. Karta ekološke mreže na području Općine Lasinja (šire područje) ...... 62 Kartogram 29. Područja i dijelovi primjene planskih mjera zaštite ...... 75
2. Tablice Tablica 1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina (naselja i izgrađene strukture van naselja; poljoprivredne, šumske, vodne te površine posebne namjene i ostale površine) iz PPUO Lasinja (Glasnik Karlovačke županije 34/07)...... 15 Tablica 2. Površine prema načinu korištenja...... 16 Tablica 3. Broj i udio naselja prema funkciji19 ...... 20 Tablica 4. Stanovništvo po naseljima ...... 20 Tablica 5. Kućanstva po naseljima ...... 22 Tablica 6. Stanovi prema načinu korištenja na području Općine Lasinja ...... 22 Tablica 7. Razmještaj, gustoća naselja i naseljenosti ...... 23 Tablica 8. Građevinsko područje naselja ...... 25 Tablica 9. Struktura površina gospodarske namjene po naseljima...... 28 Tablica 10. Struktura površina poljoprivrednog, šumskog i ostalog zemljišta ...... 31 Tablica 11. Površina korištenoga poljoprivrednog i ostalog zemljišta po kategorijama ...... 31 Tablica 12. Broj poljoprivrednih kućanstava s korištenim poljoprivrednim zemljištem prema kategorijama, s neobrađenim i šumskim zemljištem ...... 31 Tablica 13. Ekonomski razvoj ...... 35 Tablica 14. Iskaz cestovnih prometnica po kategoriji ...... 37 Tablica 15. Iskaz kategoriziranih cestovnih prometnica ...... 37 Tablica 16. Elektroničke komunikacije u pokretnoj mreži...... 42 Tablica 17. Popis operatora za pružanje elektroničkih komunikacijskih usluga putem elektroničkih komunikacijskih vodova ...... 43 Tablica 18. Popis divljih odlagališta otpada koja su sanirana sa iskazom površine odlagališta i količine uklonjenog otpada ...... 53 Tablica 19. Područja ekološke mreže Republike Hrvatske ...... 56 Tablica 20. Područja ekološke mreže – Važna područja za divlje svojte i stanišne tipove ...... 57 Tablica 21. Smjernice za mjere zaštite za područja ekološke mreže ...... 59 Tablica 22. Registar spomenika kulture općine Lasinja ...... 63 Tablica 23. Stanovništvo po naseljima ...... 66 Tablica 24. Kućanstva po naseljima ...... 66 Tablica 25. Stanovi prema načinu korištenja na području Općine Lasinja ...... 67 Tablica 26. Ekonomski razvoj ...... 67 Tablica 27. Razmještaj, gustoća naselja i naseljenosti ...... 67 Tablica 28. Građevinska područja naselja - pregled po namjenama i naseljima ...... 68 Tablica 29. Izmjene i dopune PPUO Lasinja (Glasnik Karlovačke županije 34/07)...... 68 Tablica 30. Iskaz kategoriziranih cestovnih prometnica ...... 69 Tablica 31. Duljine i udjeli željezničkih pruga prema vrsti ...... 69 Tablica 32. Duljine i udjeli elektroenergetskih vodova prema vrsti i naponskoj razini ...... 69
Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2015. godina 89
IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE LASINJA
Tablica 33. Struktura potrošnje električne energije: ...... 69 Tablica 34. Duljine i udjeli plinovoda prema vrsti ...... 70 Tablica 35. Stanje priključenost i mogućnosti priključenja stanovništva na javni vodoopskrbni sustav ...... 71 Tablica 36. Zastupljenost poljoprivrednih površina ...... 72 Tablica 37. Zastupljenost šumskih površina...... 72 Tablica 38. Zastupljenost poljoprivrednih i šumskih površina ...... 72 Tablica 39. Broj i površina zaštićenih objekata prirodnih vrijednosti prema vrsti ...... 73 Tablica 40. Područja ekološke mreže RH (EU Ekološke mreže NATURA 2000) ...... 73 Tablica 41. Broj donesenih prostornih planova, izmjena i dopuna te prostornih planova u izradi ...... 73 Tablica 42. Broj izdanih lokacijskih dozvola i građevinskih dozvola ...... 74 Tablica 43. Broj podnesenih zahtjeva za legalizaciju objekata i izdanih rješenja o izvedenom stanju ...... 74
Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2015. godina 90
IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE LASINJA
OBVEZNI PROSTORNI POKAZATELJI Izvor Osnovna Skupina Način Pokazatelj podatak tematska cjelina pokazatelja prikaza a* 1. OPĆI POKAZATELJI RAZVOJNIH KRETANJA 1. Broj stanovnika 1624 A. 2. Indeks kretanja broja stanovnika 0,84 Razmještaj i (2001-2011) DZS struktura 3. Prirodni prirast broj stanovništva - 314 stanovništva (2001-2011) 1.1 DEMOGRAFSKA . STRUKTURA 1. Broj kućanstava 675 B. 2. Indeks rasta broja kućanstava 0,92 Razmještaj i DZS struktura kućanstava 3. Prosječna veličina kućanstva 2,61
SOCIJALNO- 1. Indeks razvijenosti 1.2 Ekonomski 66,59 % GOSPODARSKA MRRFEU . razvoj STRUKTURA 2. Stupanj razvijenosti II (50-75 %) 2. STRUKTURA NASELJA I PODRUČJA ZA RAZVOJ IZVAN NASELJA 1. Broj naselja 8
Razmještaj, 2. Gustoća naselja 97,56 OBILJEŽJA 2.1 gustoća naselja/ SUSTAVA DZS . naselja i 1000 km² NASELJA naseljenosti 3. Gustoća naseljenosti 19,8 stanovnika /km² 1. Površina naselja 8200,0 ha DPPR, PPPPO, KORIŠTENJE PPŽ, 2.2 A. Površina ZEMLJIŠTA U PPGZ, . naselja NASELJIMA PPUG/O, GUP, UPU 1. Površina GP naselja – ukupno 368,60 ha planirana 2. Udio GP u odnosu na ukupnu 4,50 % površinu JLS DPPR, PPPPO, B. 3. Udio izgrađenog GP u odnosu na 3,91 % PPŽ, Građevinska ukupnu površinu JLS PPGZ, područja PPUG/O, (GP) 4. Udio neizgrađenog GP u odnosu 0,59 % GUP, na ukupno GP UPU
5. Udio neuređenog GP u odnosu na - % ukupno GP
Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2015. godina 91
IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE LASINJA
6. Broj stanovnika/ukupna površina 4,41 st/ha GP 7. Broj stanovnika/izgrađena 5,07 st/ha površina GP
8. Broj stanovnika/uređena površina - st/ha GP
43,73 ha, Površina izdvojenog građevinskog 0,0183 ha/st. 1. područja izvan naselja – ukupno planirana
Površina i udio površine IGP 2. pojedine namjene u odnosu na ukupnu površinu I GP:
1,23 ha, 2.a. Ugostiteljsko-turistička namjena 2,81 %, 0,0008 ha/st. DPPR, 4,50 ha, PPPPO, IZDVOJENA Gospodarska namjena – ukupna 10,29 %, Izdvojena 2.b. PPŽ, GRAĐEVINSKA (proizvodna, poslovna, 0,0028 ha/st 2.3 građevinska PPGZ, PODRUČJA . područja 24,0 ha, PPUG/O, (IZVAN (IGP) 2.c. infrastrukturna, OIE i dr.) 54,88 % GUP, NASELJA) 0,0148 ha/st. UPU - ha, MINT 2.d. Sport i rekreacija - % - ha, 2.e. Područja posebne namjene - %
14,0 ha, 2.f. Površina groblja 32,02 % Ukupni planirani smještajni - broj 3. kapacitet u TRP postelja
Broj turističkih postelja po km’ - broj/km’ 4. obalne crte 3. POSTOJEĆA INFRASTRUKTURNA OPREMLJENOST Županjiske ceste: 20,8 km 1. Duljina cesta po vrstama: lokalne ceste: PROMETNA HAC, HC, 3.1 A. Cestovni 17,9 km INFRASTRUKTU ŽUC, UO . promet RA Županjiske za promet ceste: 53,75 % 2. Udio pojedinih vrsta cesta lokalne ceste: 46,25 %
Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2015. godina 92
IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE LASINJA
0,47 km/km² Cestovna gustoća (duljina 3. cesta/površina područja)
- km 1. Duljina pruge prema vrsti
Udio pojedinih vrsta željezničkih - % B. Željeznički 2. pruga HŽ promet - km/km² Gustoća željezničkih pruga 3. (duljina/površina područja)
Broj zračnih luka prema - C. Zračni 1. vrstama MPPI promet 2. Površina zračnih luka - ha 1. Broj luka prema vrsti - - ha D. Pomorski 2. Površina kopnenog dijela luke MPPI promet Luke nautičkog turizma prema - 3. broju vezova Broj riječnih luka prema veličini - 1. E. Riječni i rijeci MPPI promet - klasa, 2. Klasa i duljina plovnih putova - km F. 0,062/100 Broj postojećih baznih stanica Elektroničke 1. st. HAKOM na 100 stanovnika komunikacije 95,56 km 1. Duljina elektroopskrbnih vodova
- Nadzemni vod 10 kV: 6,8 km (7,11 %) - Nadzemni vod (20 kV): 27,0 km (28,25 %) A. Opskrba - Podzemni električnom vod (20 kV): HEP ENERGETSKA energijom Udio i duljina elektroopskrbnih 3.2 2. 7,16 km INFRASTRUKTU vodova prema vrsti . (7,49 %) RA - Nadzemni vod (0,4 kV): 54,3 km (56,82 %) - Podzemni vod (20 kV): 0,3 km (0,33 %) 1. Duljina plinovoda - km PLINACR B. Opskrba O plinom 2. Udio prema vrsti plinovoda - % lok.distr.
Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2015. godina 93
IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE LASINJA
C. Opskrba - km JANAF, 1. Duljina naftovoda naftom INA A. Opskrba Duljina javne vodoopskrbne 55,84 km 1. HRV. pitkom i mreže VODE tehnološkom 111 000 lok.distr. OPSKRBA vodom 2. Potrošnja pitke vode l/stanovniku 3.3 VODOM I 6,5 km . ODVODNJA 1. Duljina kanalizacijske mreže OTPADNIH VODA B. HRV. Pročišćavanje -, VODE, Uređaji za pročišćavanje otpadnih voda 2. - ES lok.distr. otpadnih voda – broj i kapacitet
Broj i površina odlagališta -, 1. prema vrsti - ha 3.4 GOSPODARENJE Odlagališta AZO . OTPADOM otpada 8, Sanacija neuređenih odlagališta 2. 1,12 ha (broj, površina)
4. KORIŠTENJE I ZAŠTITA ZNAČAJNIH PROSTORA
979,00 ha Ukupna površina 1. poljoprivrednog zemljišta PPŽ, PPGZ, A. 11,94 % 2. Udio poljoprivrednog zemljišta PPUG/O, Poljoprivreda GUP, 0,6 UPU Površina poljoprivrednog 3. ha/stanovnik zemljišta po stanovniku u
Ukupna površina šumskog 3214,00 ha 1. zemljišta
39,20 % B. Šumarstvo 2. Udio šumskog zemljišta 1,98 KORIŠTENJE Površina šumskog zemljišta po 4.1 3. ha/stanovnik PRIRODNIH stanovniku . u RESURSA Vodotoci: Površine površinskih voda 50,00 ha 1. prema vrsti (jezero, ribnjak, Ribnjaci: umjetni bazeni, more ...) 2,45 ha Vodotoci: C. Vode Udio površina površinskih voda 0,61 % 2. u odnosu na površinu Ribnjaci: JLS/županije/države 0,03 % 3. Duljina vodotoka 25,7 km D. Morska Morska obala – dužina obalne - km 1. obala crte Broj i površina eksploatacijskih 3, E. Mineralne 1. polja po vrstama mineralnih 24,0 ha sirovine sirovina
Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2015. godina 94
IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE LASINJA
Broj i površina zaštićenih -, 1. područja - ha 1 Područja očuvanja značajna za ptice – POP ZAŠTIĆENE Zaštićena 4.2 78,58 ha MZOIP PRIRODNE područja . 1 Područja DZZP VRIJEDNOSTI prirode Područja ekološke mreže, 2. očuvanja prema vrsti značajna za vrste i stanišne tipove – POVS 181,12 ha 2 Broj zaštićenih nepokretnih 1. kulturnih dobara Struktura 4.3 KULTURNA registriranih Broj ili udio obnovljenih 1, 2. MK . DOBRA kulturnih kulturnih dobara 50 % dobara Broj ili udio ugroženih kulturnih 1, 3. dobara 50 % Područja PODRUČJA** potencijalnih 4.4 ** opisati u tekstualnom dijelu POSEBNIH prirodnih i . Izvješća KARAKTERISTIKA drugih nesreća 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA Pokrivenost Broj donesenih PP 2 POKRIVENOST PP prema 5.1 PROSTORNIM razini Broj donesenih izmjena i dopuna 2 ZPU . PLANOVIMA planova i PP izvješća Broj PP u izradi 1 1 lokacijska PROVEDBA UO za 5.2 Broj izdanih pojedinačnih akata dozvola, PROSTORNIH prostorno . prostornog uređenja po vrstama 1 uporabna PLANOVA uređenje dozvola 1 5.3 URBANA 1. Broj PP ili pojedinačnih zahvata ZPU . PREOBRAZBA 2. Površina 8200 ha Broj izdanih rješenja o 128 UO za 1. prostorno 5.4 URBANA ozakonjenju uređenje, . SANACIJA Planovi sanacije, izmjene i 2 2. AZONIZ dopune PP ZPU Nadzor nad planovima (broj - 1. rješenja) 5.5 NADZOR MGIPU . Nadzor građevinske inspekcije - 2. (broj rješenja)
Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2015. godina 95
IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE LASINJA
* PORED NAVEDENIH IZVORA KORISTE SE PODACI IZ ISPU I NIPP (PREMA STUPNJU FUNKCIONALNOSTI I DOSTUPNOSTI) TUMAČ KRATICA:
AZO – Agencija za zaštitu okoliša AZONIZ – Agencija za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada DZS – Državni zavod za statistiku DZZP – Državni zavod za zaštitu prirode HAC – Hrvatske autoceste HAKOM – Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije HC – Hrvatske ceste HEP – Hrvatska elektroprivreda HRV. Vode – Hrvatske vode HŽ – Hrvatske željeznice INA – Industrija nafte JANAF – Jadranski naftovod JLS – Jedinica lokalne samouprave lok.distr. – lokalni distributeri MGIPU – Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja MINT – Ministarstvo turizma MK – Ministarstvo kulture MPPI – Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture MRRFEU – Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije MZOIP – Ministarstvo zaštite okoliša i prirode PLINACRO – operator plinskog transportnog sustava UO – upravni odjel ZPU – zavod za prostorno uređenje županije, Grada Zagreba ili velikog grada ŽUC – županijska uprava za ceste prostorni planovi DPPR – Državni plan prostornog razvoja PPPPO – prostorni plan područja posebnih obilježja PPŽ – prostorni plan županije PPGZ – prostorni plan Grada Zagreba PPUG/O – prostorni plan uređenja grada/općine GUP – generalni urbanistički plan UPU – urbanistički plan uređenja
Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2015. godina 96