Park prirode Papuk

POSJETITE PARK PRIRODE PAPUK Pravila ponašanja u Parku prirode Papuk Znaèajke Parka prirode Papuk Podruèja posebne zaštite Posebno zaštiæeni Kulturno-povijesna Turistièki sadržaji dijelovi prirode baština Potrebe urbaniziranog èovjeka za izvornom i saèuvanom Molimo posjetitelje da se pridržavaju pravila ponašanja i da • površina 336 km2 • geološki spomenik prirode “Rupnica” - stupasto luèenje prirodom sve su veæe, a izleti u prirodu jedan su od najboljih s u r a ð u j u s o s o b lj e m P a r k a p r i r o d e k a k o b i s e o è u v a l a i z v o r n a 1 geološki spomenik prirode 1 srednjovjekovni grad 1 športsko penjalište • podruèje Požeško-slavonske i Virovitièko-podravske vulkanskih stijena naèina da se odmakne od životne svagdašnjice. Brojne plani- biološka, geološka i kulturološka autentiènost zaštiæenoga Rupnica Kamengrad Sokoline županije narske staze omoguæuju posjetiteljima šetnju slikovitom pri- prostora, tako da: 2 specijalni rezervat šumske 2 srednjovjekovni grad 2 pouèna staza Lapjak • proglašen je zaštiæenim podruèjem 23. travnja 1999. • Park-šuma Jankovac – gorska dolina, okružena stoljet- rodom koja je privlaèna i razlièita u svako godišnje doba. Ljeti • ne ošteæuju drveæe, grmlje, da ne beru cvijeæe i ostale vegetacije Sekulinaèke Ružica 3 pouèna staza na Jankovcu odlukom Hrvatskoga državnog sabora, a 16. rujna 1999. nom šumom bukve, s krškim fenomenom Jankovaèkog se izletnici mogu osvježiti u bazenima s termalnom vodom biljke planine 3 srednjovjekovni Velièki - Grofova staza Vlada Republike Hrvatske osnovala je Javnu ustanovu za slapa u Velikoj i u Orahovaèkom jezeru, omiljenim izletištima sta- • ne plaše, ne uznemiruju, ne hvataju i ne love ili ubijaju 3 Park-šuma Jankovac grad 4 kupalište Orahovaèko upravljanje Parkom prirode Papuk novnika Slavonije. Iako na Papuku nema ureðenih skijališta, bilo koju vrstu životinja 4 spomenik prirode Stanište 4 arheološko nalazište jezero • brdsko-planinsko podruèje Slavonije, iznimne geološke • posebni rezervat šumske vegetacije Sekulinaèke planine ljubitelji snijega i zimskih športova mogu uživati u skijanju, • ne nose nikakvo oružje tise Èemernica-Gradci 5 termalni bazeni u Velikoj i biološke raznolikosti, s vrijednom kulturno-povijesnom – šuma bukve i jele stara oko 150 godina prašumskih sanjkanju ili samo u šetnji. Penjalište Sokoline, s ureðenim • ne ošteæuju gnijezda i duplje životinja 5 spomenik prirode Stari 6 biciklistièke staze baštinom svojstava smjerovima, omoguæuje bavljenje športskim penjanjem, a • ne logoruju, ne pale vatre i ognjišta, osim na za to pred- hrastovi 7 uzletište paraglidinga Pliš • reljefne znaèajke: najviši vrh - Papuk (953 m); ostali stijena je idealna za trening i stjecanje osnovnih penjaèkih viðenim mjestima 8 Kutjevaèko vinogorje markantni vrhovi: Ivaèka glava (913 m), Toèak (887 m), • spomenik prirode “Stanište tisa” - desetak preostalih vještina. Na podruèju Papuka postoji 104 kilometra oznaèe- • održavaju red i èistoæu u Parku prirode, a sve otpatke Èešljakovaèki vis (820 m), Kapavac (792 m) stabala te zaštiæene biljne vrste nih biciklistièkih staza. Ukoliko se naðete u Parku prirode u odlože na za to predviðeno mjesto • hidrološke osobitosti: potoci (Brzaja, Velièanka, blizini Velike, svakako prošetajte pouènom stazom Lapjak, • ne oneèišæuju vodotoke i izvore Duboèanka, Kovaèica), jezera (Orahovica, Jankovac, • spomenik prirode “Stari hrastovi” - dva divovska stabla gdje æete uz pomoæ pouènih tabla steæi osnovne spoznaje o • ne ošteæuju spomenièku baštinu Zveèevo), prirodni termalni izvori, 28 °C (dolina potoka hrasta kitnjaka, stara 420 i 500 godina, najstariji su osobitostima Papuka, a odatle možete i na vrh Pliša, gdje je • se pridržavaju znakova upozorenja i kreæu se samo po Duboèanke, Toplice kraj Orahovice) živi organizmi u Parku prirode Papuk novo paragliding uzletište, s kojega æete se spustiti zrakom, naznaèenim stazama zbog vlastite sigurnosti PARK PRIRODE PAPUK • izvanredna raznolikost biljnog i životinjskog svijeta s ushiæujuæom dozom adrenalina u krvi. Druga je pouèna • pse vode na uzici. (zaštiæene biljne vrste, rijetka fauna, brojne šumske Sjedište ustanove: staza na podruèju Jankovca, gdje je i planinarski dom koji Osim toga, Trg Gospe Voæinske bb, 33 522 Voæin zajednice) posjetiteljima nudi smještaj i okrjepu. • zabranjeno je snimanje i fotografiranje u komercijalne tel/faks 033/565 269 • iznimna geološka raznolikost (litološka, kronostratigra- Organiziranim skupinama Javna ustanova Park prirode svrhe bez dopuštenja Parka prirode fska, geomorfološka) Papuk nudi struèno voðenje radi upoznavanja prirodne i • zabranjeno je bavljenje turistièkom, ugostiteljskom ili Ispostave: IMPRESSUM • sedam srednjovjekovnih gradova (Ružica grad, Velièki S. Radiæa 46, 34 330 Velika kulturno-povijesne baštine Papuka, a djeci školskog uzrasta trgovaèkom djelatnosti bez koncesijskog odobrenja tel 034/313 030, faks 313 027 Izdavaè: Javna ustanova Park prirode Papuk grad, Kamengrad, Stari grad, Klak …) nekoliko programa škole u prirodi. Javne ustanove PP Papuk. Trg Gospe Voæinske bb, 33 522 Voæin; 2005 • vrijedno arheološko nalazište iz starijega željeznog doba F. Gavranèiæa 6, 33 515 Orahovica Tekst: Goran Radoniæ, Vlatka Dumboviæ (8. – 3. st. prije Krista) – Gradci kod Kaptola tel/faks 033/674 133 Lektura i korektura: Ivan Jindra Fotografije: Branko Štiviæ i Stjepan Gal - Arhiva JU PP Papuk e-mail: [email protected] Oblikovanje i grafièka priprema: Dizajn studio (R)evolucija PARK PRIRODE PAPUK web stranica: www.pp-papuk.hr Tisak: Stega tisak

papuk.indd 2 19.1.2006 13:15:19 Sedrena barijera slapa Skakavac - Jankovac

Geološki spomenik prirode Rupnica nekoliko tisuæa godina oblikovala se 30 metarska sedrena Spomenik prirode “Stari hrastovi” GEOLOGIJA FLORA I VEGETACIJA FAUNA POVIJESNA BAŠTINA barijera. Zbog obilja vode i visine s koje se obrušava, slap Rupnica je prvi geološki spomenik prirode u Hrvatskoj pruža velièanstveni prizor, jedinstven na podruèju Slavonije, Stari hrastovi udaljeni su oko 400 m od županijske ceste Ka- Najveæa i najljepša slavonska planina Papuk proglašena je Više od 96 posto površine Parka prirode Papuk pokriveno je Podruèje Parka prirode Papuk svojim geomorfološkim, klima- Dio istinskih vrijednosti Papuka pripada i kulturnoj i povije- ramièke posude – žare i druga keramika te osobna imovina proglašen zaštiæenim 1948. zbog izvanredno rijetke posebice za jake zime kada se zamrzava u opèinjavajuæi menska - Voæin, sjeveroistoèno od skretanja prema lovaèkom zaštiæenim podruèjem i zbog iznimne geološke raznolikosti šumskom vegetacijom. Zbog reljefnih kontrasta, velike razlièi- tskim i vegetacijskim obilježjima pruža izvrsna prirodna staništa snoj baštini na prostoru Parka prirode. Èovjek je naseljavao pokopanog ratnika - kacige, nazuvci, koplja, dijelovi konjske morfološke pojave vulkanskih stijena - stupastog luèenja ledeni stup. Glavni je prostor okupljanja svih posjetitelja i objektu Djedovica. Pristup je moguæ brdskom stazom, koja je kakvu rijetko susreæemo u Hrvatskoj. Papuk izgraðuju stijene tosti geološke graðe te raznolikih pedoloških i klimatskih utje- brojnim životinjskim vrstama. Na njemu pribivaju gotovo svi Papuk od prapovijesnih razdoblja jer mu je ta planina pružala opreme i sl. Iz razdoblja antike, uz granicu Parka prirode, u albitskog riolita. Èetverostrani i šesterostrani prizmatski izletnika planinarski dom, pred kojim je velika livada, a tu su ostatak konjièkoga puta s poèetka 20. stoljeæa, a i izravno, nastale u pretpostavljenom starosnom rasponu od oko 400 caja na podruèju je zabilježeno èak 13 razlièitih tipova šume predstavnici srednjoeuropske faune, a prije više od 200 godina, sklonište, bila izvor hrane i ogrjeva. Dokazuju to paleolitièki Vetovu, pronaðena je nadgrobna stela s natpisom s kraja 2. i stupovi nastali su kao posljedica stvaranja pukotinskih su- i dva umjetna jezera koja povezuju izvor u špilji i slap. Prvi strminom dugom oko 200 m, koja se okomito spušta na ce- milijuna godina, od paleozojskoga geološkog razdoblja preko (šumskih zajednica). Do 350 m. n. v. najzastupljenije su šume prema zapisima prirodoslovca Taubea, na Papuku su živjeli i nalazi tabora lovaca na mamute u dolini Londže. Na tom poèetka 3. stoljeæa, a u Velikoj, na lokalitetu Kruge, otkrivena stava pri hlaðenju magme na prolazu prema površini Zemlje. stanovnici doline bili su staklari iz Saske, o èemu svjedoèe stu. Visina stabala je oko 33 m, a stara su oko 420 i 500 naslaga iz razdoblja mezozoika i kenozoika, sve do najmlaðih hrasta kitnjaka i graba. Iznad tih visina prostire se pojas bukovih medvjedi, vukovi i risovi. Danas su guste šume Papuka stanište lokalitetu pronaðeni su ostatci oružja i oruða od kvarca èiji je veæa villa rustica iz 4. stoljeæa. Niz arheoloških nalaza na Stijene u Rupnici, prema mišljenju jedne skupine geoloških i ostatci staklarskoga groblja. Josip pl. Jankoviæ izgradio godina. Zanimljivo je da rastu u panonskoj šumi bukve i jele, geoloških tvorevina, kao što su sedrene barijere, kojima pro- šuma koje, ovisno o geološkoj podlozi i mikroklimatskim uvjetima, i utoèište jelenima, srnama, divljim svinjama, lisicama i kunama. su izvor mogle biti samo planine Psunj, Krndija i Papuk. Papuku svjedoèi o velikoj važnosti ovog prostora u srednjem struènjaka, nastale su prije 70 milijuna godina, što su po- je poèetkom 19. stoljeæa na Jankovcu lovaèku kuæu u koju u kojoj hrastovi kitnjaci nemaju ekološki najbolje uvjete. Vje- ces nastajanja traje i danas na pojedinim papuèkim slapo- rastu u nekoliko razlièitih šumskih zajednica. Iznad 700 m. n. v. Starije šume, u kojima je veæi broj suhih stabala, važne su za ptice U razdoblju neolitika gora bogata drvetom davala je mate- vijeku, posebno kao graniène zone prema nadiruæoj turskoj kazali uzorci stijene na kojima je izotopno odreðivana sta- se doselio s beèkoga dvora. On je vjerojatno i prvi èovjek rojatno im je položaj na osunèanoj strani padine omoguæio vima. Osim geokronološke, na prostoru Papuka nalazimo i raste panonska šuma bukve i jele. Južne padine Papuka obrastaju dupljašice, poput žuna i djetliæa. Pretpostavlja se da je Papuk rijalnu podlogu za izgradnju naselja i eventualnih utvrda, a op asno s ti . Z b o g to ga je na P ap uku i okolnim gor ama iznimno rost. Drugi geolozi drže da je vulkansko tijelo puno mlaðe, koji je prepoznao estetsku vrijednost ove doline. Njemu u dosezanje takve starosti. izvanrednu litološku raznolikost, zastupljenu brojnim varije- šume hrasta medunca i crnoga jasena. Šuma hrasta sladuna jedno od èetiriju gnjezdišta patuljastog orla u Hrvatskoj. Papuk još je važnija sirovina bila kamen. Slavonsko gorje, posebice velik broj manjih ili veæih srednjovjekovnih utvrda iz razlièitih nastalo uz procese evolucije Panonskog bazena. Bilo kako spomen, u park-šumi Jankovac, u blizini planinarskog doma, tetima sedimentnih, magmatskih i metamorfnih stijena. i cera zauzima vrlo male površine u jugoistočnom podruèju obiluje gorskim izvorima i potocima koje nastanjuje ugrožena Papuk, bilo je izvor sirovine od koje su se proizvodile kamene razdoblja. Ti “stari gradovi”, kojih na Papuku ima sedam, bilo, Rupnica ostaje jedinstvena geološka pojava na hrva- postavljena je pouèna Grofova staza na kojoj posjetitelji Jezgru Papuka i najveæi dio planine izgraðuju najstarije pa- Parka prirode. Najzastupljenija vrsta drveæa je bukva. “Plava potoèna pastrva i brojna populacija potoènog raka. Na nekim izraðevine, ne samo lokalno nego i na širem prostoru ovoga osim što su povijesni spomenici, nerazdvojiva su sastavnica tskom podruèju. Najljepši su svjetski primjeri takvih stupova mogu upoznati prirodne i kulturno-povijesne osobine ovog leozojske stijene: razlièite vrste metamorfita, kao što su filiti, papuèka bukva” naziv je posebna ekotipa bukovih stabala koja vodotocima povremeno se pojavljuje i vidra. Uz potoke živi i dijela južne Panonije. Papuk je sa 14 nalazišta najzapadniji krajolika. Nedaleko od mjesta Orahovice najoèuvaniji su i na lokalitetima Giant’s Causeway, na sjeveru Irske, i Vražji podruèja. Spomenik prirode “Stanište tisa” kloritski škriljavci, gnajsevi, migmatiti, granitoidne stijene, rastu na pojedinim podruèjima Papuka, a zbog uvjeta staništa vodenkos, neobièna ptica koja roni i hoda po dnu potoka u potrazi rub rasprostiranja klasiène sopotske kulture koja je zasad najljepši stari utvrðeni gradovi u Slavoniji. U planini povrh toranj sa 150 metarskim stupovima u Wyomingu, Sjedinjene amfiboliti i mnoge druge vrste stijena. Nešto mlaðe mezo- imaju osebujnu plavkastu koru. Od najzanimljivijih floristièkih za vodenim kukcima. Od gmazova najèešæe susreæemo zidnu najzastupljeniji neolitièki fenomen ovoga prostora. U eneoli- grada Ružice nalaze se ostatci Staroga grada, a iznad sela Amerièke Države. Posljednje poznato prirodno stanište tise na Papuku u zojske formacije predstavljene su karbonatnim stijenama koje lokaliteta istièu se travnjaci na vrhu Papuka i na Radovanačkim guštericu, zmiju Eskulapovu bjelicu, a uz vodotoke èesta je be- tiku ili u bakreno doba na papuèkom prigorju nastaje nekoliko Slatinskog Drenovca ostatci staroga drenovaèkoga grada šumskom je predjelu Debeljak, sjeverozapadno od Zveèeva. u vršnom dijelu Papuka zapažamo u morfološkim znaèajkama pašnjacima te šume hrasta medunca i crnog jasena na podruèji- zazlena bjelouška. Brojni su i vodozemci, a osobito su zanimljivi naselja koja svojim znaèenjem nadaleko nadilaze prostor - Klaka. U blizini naselja Kamenskog Vuèjaka utvrðeni je Posebni rezervat šumske vegetacije Ovdje tise zauzimaju kompaktnu površinu od oko 150 m². krša: u ponorima, vrtaèama i špiljama. Kenozojsko geološko ma Pliš – Mališæak – Turjak - Lapjak i Petrov vrh na Krndiji. Na daždevnjaci i vodenjaci, koji se razmnožavaju u gorskim jezerima Papuka, a planina je, sa svojim vrhovima i višim obroncima, grad Kamengrad, a sjeverno od današnjeg naselja Velike, Sekulinaèka planina Uglavnom rastu kao grmovi, a tek se dva stabla izdvajaju kao razdoblje zastupljeno je naslagama koje èesto sadrže i fosil- tim lokalitetima, zbog izrazito baziène podloge, dolazi najveæi i mirnijim dijelovima potoka. Šišmiši su poznati stanovnici šuma, pružala idealnu reljefnu podlogu za utvrðena visinska na- na južnom završetku brda Lapjaka, ruševine su manjega Park-šuma Jankovac više drveæe. Stabla su razlièite starosti i uzrasta, procjenjuje ne ostatke, što posebno vrijedi za stijene nastale u razdoblju broj zaštiæenih, ugroženih i rijetkih biljnih vrsta. Rastu tu rijetke ali i podzemlja Papuka. U ponoru Uviraljka zabilježeno je zimo- selja, karakteristièna za kasno bronèano doba. Osim toga, tvrdoga grada - Velièkoga grada. U blizini je i razmjerno Oko 150 godina stara šuma bukve i jele na podruèju Gudno- se da je najmlaðe staro oko 10, a najstarije oko 100 godi- od prije 16 milijuna godina kada su Papuk i druge slavonske i ugrožene biljne vrste, poput modre sase, nježne kockavice i vanje èak 11 vrsta šišmiša, što je i najveæi broj vrsta šišmiša ikad u blizini su bile velike kolièine kvalitetnoga drveta, kako za slabo saèuvan Stražemanski grad te Pogana gradina kod Jankovac, na sjevernim obroncima Papuka, na 475 meta- ge, u sastavu šumsko-gospodarske jedinice Sekulinaèka pla- na. Na podruèju Papuka možemo naæi brojne toponime, po- planine bile otoci koje su oplakivali valovi tadašnjega “Pa- uskolisnog likovca. Od ekstremno kiselih staništa treba spome- zabilježen u kojem podzemnom objektu u Hrvatskoj. Kukci su gradnju, tako i za metaluršku proizvodnju, koja je važna sela Doljanovaca. Svi su nabrojeni srednjovjekovni grado- ra nadmorske visine, jedna je od najljepših gorskih dolina. nina, zaštiæena je 1966. kao posebni rezervat šumske vege- put Tisovac, Tisica, Tisov potok i dr., ali na tim lokalitetima nonskog mora”. Završna tektonska izdizanja i stalna erozija nuti lokalitet Svinjarevac, na zapadnom Papuku, sa zanimljivom najbrojnija skupina životinja i èine oko 70 posto ukupnog broja u gospodarstvu toga doba. Arheološki ostatci iz razdoblja vi na podruèju Parka prirode Papuk, a u neposrednoj su Bogata je hladnim izvorima i bistrim potocima, a okružena tacije. Na nadmorskoj visini od 740 do 820 metara, pokriva nema više nijednog stabla tise. S obzirom na to da je rijeè o stijena slavonskih planina stvorili su ishodišni materijal za florom crvotoèina. Najviše ugroženih i zaštiæenih biljnih vrsta životinjskih vrsta u Parku prirode Papuk. starijega željeznoga doba (halštatske kulture), prikupljeni blizini i druge vrijedne povijesne graðevine: voæinski Stari stoljetnim bukvama najveæega cjelovitog kompleksa starih samo 8,01 hektara. Šumskih je oaza prašumskoga tipa na izvanrednoj tehnièkoj kakvoæi drveta (tvrdoæa, èvrstoæa, ela- taloženje kilometarski debelih sedimenata u dvije rijeène za- raste na travnjacima i drugim nešumskim površinama. na svjetski poznatom nalazištu kod Kaptola, svakako su grad, arheološko nalazište Rudine (benediktinska opatija sv. šuma u Parku prirode Papuk. Zbog iznimnih prirodnih lje- Papuku ostalo vrlo malo pa je to podruèje, zbog starosti stiènost, žilavost, laka obradba, rezanje, tokarenje) i njegovoj vale, Savskoj i Dravskoj. Rezultat je složenih geoloških odnosa Kralježnjaci Parka prirode u brojkama najvažniji elementi arheološke baštine unutar Parka prirode Mihovila), kaštel u Kaptolu, cistercitska opatija sv. Marije u pota Jankovac je 1955. proglašen zaštiæenom park-šumom. šume, iznimno važno za biološku raznolikost. strukturi i teksturi, tisovina pripada u red najplemenitijih vr- na Papuku i hidrogeološka pojava toplih izvora u dolini poto- Flora Parka prirode u brojkama Sisavci: 37 vrsta (od toga 14 vrsta šišmiša) Papuk. Na prostoru sjeverne Hrvatske, odnosno Slavonije, Kutjevu i manastir sv. Nikole kod Orahovice. Na tom su podruèju tipièni fenomeni krša, ponikve promje- sta drva. Glavni je razlog njezina iskorištenja i nestanka iz ka Duboèanke i u podruèju Toplice, nedaleko od Orahovice. Ukupan broj vrsta: 1223 vrste (četvrtina flore Hrvatske!) Ptice: 86 vrsta fenomen halštatske kulture obilježava kulturna grupa Mar- ra 10 - 40 m, izvori, špilje (grob grofa Jankoviæa i Maksi- papuèkih šuma preveliko iskorištavanje u 19. i na poèetku 20. Ugrožene biljne vrste: 102 vrste (Crveni popis ugroženih biljnih Ribe: 24 vrste tijanec - Kaptol. Osnovna je znaèajka te kulturne grupe ukop mova špilja). Rasprskavanjem vode podno slapa Skakavac stoljeæa. vrsta) Gmazovi: 8 vrsta istaknutih èlanova društva u velike grobne humke – tumule, uz pomoæ sedrotvornih mahovina i alga tijekom proteklih Zaštiæene biljne vrste: 197 vrsta (Zakon o zaštiti prirode) Vodozemci: 11 vrsta a u grobovima su za arheoloških istraživanja naðene ke-

papuk.indd 1 19.1.2006 13:14:10