Dobrodošli U Zeleni Grad

Total Page:16

File Type:pdf, Size:1020Kb

Dobrodošli U Zeleni Grad SVIBANJ 2017. SVIBANJ Dobrodošli u zeleni grad Znate li da grad Zagreb ima 166 tisuća stabala, da je najviše običnih breza, više od 20 tisuća, a da ima i jedna jedina sekvoja starija od 100 godina, u dvorištu na Tuškancu? Zvuči kao pitanja za be- splatni posjet Botaničkom vrtu da ulaz nije besplatan, i to oduvijek. Najbolje stvari jesu besplatne, pa uživajte proljeću u gradu, pronađite svoje stablo i uživajte u zelenom Zagrebu u svibnju. Fotografija: Tomislav Klarić Tomislav Fotografija: INSTAGRAM* OVO JE VAŠ BESPLATNI PRIMJERAK * imenu Agram austrougarskom po svom poznat Hrvatske je izvan Zagreb Novi broj izlazi u lipnju. Potražite nas i na webu na Facebooku na Instagramu zagreb4you.com Z na Twitteru infozagreb.hr KAKO DOĆI DO NOVOG AERODROMA? Svi znaju za novi ultramoderni zagrebački aerodrom, ali i mnogi AUTO FIRST Zagrepčani tek otkrivaju kako se do njega dolazi. Po novom, samo vožnja 20-30 minuta je jedan cestovni ulaz, i to sa zagrebačke obilaznice ili Domov- parking 27 ili 54 kune po satu MINUTE inskim mostom preko čvora Kosnica. Osim aerodromskog kiss&fly zona 10 minuta gratis autobusa koji vozi od Glavnog kolodvora do zračne luke, uvedena PRVO KAVA, ONDA SVE BUS OSTALO Oduprite se je nova autobusna linija, od Kvaternikovog trga do Velike Gorice. vožnja 40-50 minuta Tramvaj do aerodroma je u planu. @zagreb-airport.hr nagonu da odmah navalite od Kvaternikovog trga svakih 35 minuta na razgledavanje grada. od Glavnog kolodvora Smjestite se u jednom od prema redu letenja brojnih kafića na Cvjetnom TAKSI trgu i naučite osnove vožnja 20-30 minuta zagrebačkog rituala ispijanja cijena 120-180 kuna kave. Pijuckajte polako i (ovisno o kompaniji) s prijateljima. Ako želite Uber 100 kuna detaljne upute, pogledajte prvu epizodu novog Zagreb Shortcuts vloga. @lovezagreb.hr RIJEČ O TOME SE PRIČA koje su izabrane tradicionalnim glasova- BROD NA SAVI sa staklenim panoram- njem zrnima graha na Dolcu. #zagreb Kaj god! skim krovom kreće sa Savskog mosta LUNAPARK se vratio u grad! I to na najesen, čim završi uređenje pješačkog staro mjesto, istočni parking Velesajma. Doslovno preneseno, mosta i okretišta tramvaja. Zagrebački Nakon dvogodišnjeg posta od ludorija u reklo bi se – što brod stiže iz Vukovara, gdje Dunavom lunaparku tu su opet vlak smrti, twister, god. Ali ipak nije. U već plovi "Bajadera", zasad jedini riječni autići za sudaranje,... @lovezagreb.hr Zagrebu, kad kažete turistički brod u Hrvatskoj. #sava GOGREEN TRŽNICA, prvi pametni 'kaj god', zapravo KRAVAT PUKOVNIJA, poznata po plac u Zagrebu i Hrvatskoj, otvorena ste rekli: ma kakvi, spektakularnoj smjeni straže na Marko- je u novozagrebačkom Sigetu. Za one ne dolazi u obzir, ni vom trgu, prvi put u dugoj povijesti ima kojima se ne da obilaziti štandove, sada slučajno… Obavezno i žene. I to dvije, instruktoricu jahanja to mogu od kuće: iz Sigeta hrana sa 700 ide uz odmahivanje Anitu Vencl i veterinarku Nedu Budaša malih farmi. #gogreen rukom. ŠTO MONOVIEW GDJE KADA KINOTEKA JE PONOVO S VAMA Povratak kultne Kinoteke (Kordunska 1) razveselit će ZAGREBAČKI sve filmofile, a poseb- no one nostalgične za SUPERHEROJI zlatnim godinama kada kreativna direktorica Design Districta Zagreba su se tu gledali klasični i Od grada napravio velegrad Ira Payer, rijetki biseri svjetske ki- Nije rekorder među zagrebačkim nematografije. Od svibnja gradonačelnicima kao Milan Naši suveniri izražavaju Kinoteka ponovo otvara Bandić, Većeslav Holjevac, svoja vrata. Program je Vjekoslav Heinzel i Adolf Mošinski, duh i karakter Zagreba i dalje odličan – poseb- koji su grad vodili u četiri i više no autorske i nacionalne mandata, ali u svoja dva Zagreb NOVO U DESIGN Što je novo u „tvorni- retrospektive – a retro stil je pretvorio u velegrad. Dr. Milan ci“ Superstudio? kina i dalje ostaje jedan od Amruš u prvom je mandatu DISTRICTU? JOGA From Designers With njegovh glavnih aduta. uveo uspinjaču (1890.) i konjski NA KROVU Love naša je nova tr- @centarcesarec.hr tramvaj (1891.) te doveo Nikolu govina na zagrebačkom NIKAD DOSTA CVIJEĆA, Teslu iz Amerike da započne ZGRADE U aerodromu. Predstavlja NA BUNDEKU JE OAZA elektrifikaciju Zagreba. Električnu MARTIĆEVOJ S istančan izbor proiz- Zagrebački Bundek nikad javnu rasvjetu uveo je tek u POGLEDOM NA voda koje je osmislilo nije toliko lijep kao za vri- drugome mandatu (1907.), a na više od 50 domaćih jeme međunarodne izložbe Jelačićevu trgu otvorio je prvi ZALAZAK SUNCA dizajnera i umjetnika. cvijeća FloraArt (8.-14.5.). javni zahod (1909). Neumorni I VITIĆEV ŠARENI Tu imamo sve, od mode, Zaputite se u zelenu oazu vizionar, liječnik i političar sve što nakita i igračaka do preko Save i pogledajte je imao, uključujući dvije palače na NEBODER kućanskih ukrasa i izložbu tisuća vrsta cvijeća Zrinjevcu, oporučno je ostavio – rasvjete. Naš je osnovni i drugih biljaka. Kupite Zagrebu. cilj ponuditi vrijedan koju sadnicu za balkon suvenir i u isto vrijeme ili naprosto uživajte u promovirati lokalnu prekrasnim cvjetnim diza- kreativnu zajednicu. jnima vrhunskih landscape Otkrijte nam neku tajnu o ovogodišn- umjetnika. jem Design Districtu. Ove će godine @zrinjevac.hr festival trajati dva dana dulje – od 13. BESPLATNA MUZIKA I do 18. lipnja – i bit će mnogo „zeleniji“. DOBRO PIVO ANJA MUTIĆ Pretvorit ćemo Ratkajev prolaz u zelenu Zagreb je napokon dobio zonu i preplaviti kvart radionicama, sa- Autorica Lonely Planet Croatia, piše za New svoj prvi festival piva (19.- York Magazine i The Washington Post. jmovima knjiga, izložbama i zanimljivim 21-.5.) koji prate odlični, Pratite je na @everthenomad predavanjima. Također ćemo predstaviti besplatni rock koncerti. U novi projekt Piece of Zagreb. samom centru, na Trgu dr. Piece of Zagreb? Da, to je inicijativa Franje Tuđmana, očeku- za otkrivanje i promišljanje kreativnih je vas odličan line-up od Pogled u vis suvenira koji su pokrenuli Design Centar stranih do domaćih bendo- Zagreb i Turistička zajednica Grada Za- va (Kawasaki 3P zaključuju od ljudi hirovitost greba. Riječ je o povezivanju cijele zajed- festival). Prvo vruća muz- Knije seksi. Ali me kod nice koja želi izraziti duh i karakter grada ika, a onda hladno pivo – gradova očarava. Zagreb s lokalnim proizvođačima i vizionarskim pobjednička kombinacija. je, bez daljnjega, jedan od djelatnicima u turizmu. @zagrebbeerfest najhirovitijih gradova koje Koja vam je najdraža novost u kvartu? znam. A upoznala sam ih mnogo. Iako ne prakticiram jogu, oduševila Može se mijenjati od tamnog, sam se kad sam vidjela da se satovi joge sivog i teškog do optimističnog, održavaju na krovu zgrade u Martićevoj laganog i svijetlog, a sve unutar 45 – s pogledom na zalazak sunca i Vitićev jednog dana. neboder. Upravo je to primjer oživljavan- a biste uhvatili ta mnoga ja grada kakvog promičemo kroz Design Draspoloženja Zagreba, District Zagreb. dođite u proljeće. Suočit će vas Gdje se u Design Districtu pije najbolja s oduševljavajućim koktelom kava? Ima mnogo odličnih mjesta. Svaka- ISTO MJESTO, cvjetnih mirisa, brzim koracima ko bih preporučila Booksu, Mojo, Blok DRUGO VRIJEME i privlačnošću atmosfere na Bar i tek otvoreni Mr. Fogg. Kad dođe proljeće, Zagreb ulicama krcatim terasama kreće u svoj vremeplov i kafića koje vrve životom, svojim to na nekoliko mjesta u grimiznim zalascima sunca... TAJNI GRAD centru grada. Subotom irovitost Zagreba obara me i nedjeljom poslušajte Hbez greške. Tu mi nikad Medvednica iz ptičje gornjogradske vedute (10- nije dosadno. Čim se na nešto 12 sati), zatim pogledajte navikneš, kao na niz savršenih perspektive smjenu straže na Markovu proljetnih dana, to ti se naglo vaki pogled iz Zagreba prema sjeveru trgu (točno u podne). opet oduzme brzopoteznim Ssusreće se s prelijepom Medvednicom. Nedjeljom još produžite olujama koje ispiru sve što Znamo za njezine opojne šume, mirne staze na Dolac, gdje do 13 sati ti više ne treba. Pa sve može i zanosan Medvedgrad (od svibnja otvoren nastupaju folklorne grupe. početi iz početka. I tako to ide... svaki dan 11-19, ulaz 15 kn). Ali kako je vidi Kasnije (17-20 sati), muva- jedan sokol, saznajte na magičnoj sokolar- jte se s likovima iz povijesti Savjet: u Zagrebu, svi znakovi su skoj turi (280 kn po osobi, tours@lobagola. i legenda koji ležerno šeta- gore na nebu. Za većinu čarolija com) u kojoj ćete doživjeti uprizorenje ju Gornjim gradom. zato uvijek pogledajte prema lova s pticama grabežljivicama. Riječ je o @zagrebinfo.hr gore. pravom povratku u viteško doba. NOVO Novi život najduže gradske ulice rije 100 godina Ilica je bila srce grada i njegov tvornice i napuštena dvorišta spremni su za obnovu, Pnajprepoznatljiviji topos. Ona je i dalje najduža ali i nove kreativne sadržaje. Stoga se pridružite ulica, s više od 500 adresa. Mnoge, međutim, obrt- ovom jedinstvenom festivalu (5. do 12. 5.) koji će ničke radnje i trgovine koje su se nizale od Trga bana oživjeti uspavane iličke mikrolokacije izložbama, Jelačića prema Črnomercu gotovo su sasvim iščezle. radionicama i tematskim šetnjama. Oduševit će vas Ipak, od svibnja Ilica kreće u svoj zasluženi procvat radovi OAZA dizajnerskoga kolektiva i studenata koji osmišljava i koordinira projekt „Nastalo u Ilici“ Likovne akademije jednako kao i priče Ive Sille iz ili „Readymade Ilica“. Zatvorene radnje, prazne Secret Zagreba te urbanista Kreše Galovića. Posljed Fotografija: Sanjin Kaštelan Sanjin Fotografija: Bosanska Ilica 10 Ilica 69 (Zagrebački Ilica 87 Readymade Mesnička Ilica 154 Britanski trg (nekadašnja tvornica plesni centar) (dvorište Akademije zatvarača Mega) lokacije u Ilici: likovnih umjetnosti) Vinogradska Ilica Ilica Oktogon Rep. Austrije Ilica 85 Krajiška Medulićeva Frankopanska Gunduličeva Primorska KviZG Dan na... ZG jezerima 1. Top na kuli Lotrščak pucnjem ANDREA PISAC označava podne od? na glavnim Zagrebačka antropologinja zanesena kreativnim a) 1848. Sezona kupanja zagrebačkim jezerima ove godine pisanjem. Pratite je na @travelhonestly.com b) 1877. počinje 1. lipnja i traje do sredine c) 1899. rujna, ali sezona na Jarunu i Bundeku zapravo nikad ne prestaje za sve vrste Iskreno, nije 2. Koliko je visoka rekreacije i zabave. zagrebačka katedrala? važna karta grada, a) 108 m b) 118 m Veliko jezero čini veći dio Jaruna, s nego ljudi na njoj c) 128 m dvokilometarskom veslačkom stazom i desetak kilometara staza za pješake i to vam vrijedi karta grada ako na 3.
Recommended publications
  • Regulatorna Osnova Milana Lenucija Za Dio Zagreba Od Željezničke Zacije Prostora
    Prijelaz preko pruge u produljenju Gajeve ulice, prije potresa 1880. (foto H. Fickert; MGZ, Fototeka) Railroad crossing in the extension of Gajeva street, before the 1880 earthquake (photo H. Fickert; Zagreb City Museum, Photograph Collection) Snješka Knežević Regulatorna osnova Milana Lenucija za predjel od željezničke pruge do Save i od zapadne do istočne međe grada krije se Institut za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu pod naslovom Opis osnove gradskoga građevnoga ureda za (vanjski suradnik) budući razpored željezničkih uredaba u gradu Zagreba, sastav­ ljene god. 1907, a taj pak dokument u Historijskom arhivu u Izvorni znanstveni rad - Original scientific paper Zagrebu, u svežnju spisa koji se bave željezničkom prugom i predan 9. 7. 1992. njenim uređajima kao problemom razvoja Zagreba. Iako je jedan element regulatorne osnove, naime onaj koji se bavi preuređenjem željezničke pruge kroz urbano područje Zagre­ Regulatorna osnova Milana ba, bio razmatran u glavnom prilogu stručnog časopisa Viesti Lenucija za dio Zagreba od hrvatskog društva inžinira i arhitekta, br. 3 od 1. lipnja 1907, sama regulacija nije naišla na neki zamjetniji javni odziv, niti željezničke pruge do rijeke Save je kasnije bila predmetom teorijskog prikaza i valorizacija. Za planerski opus najvećega zagrebačkog urbanista svih vremena iz 1907. Milana Lenucija, no i za povijest zagrebačke gradogradnje 19. i početka 20. stoljeća, ta osnova ima važnost »missing linka«: ona je taj bitni sastojak slagalice,2 koja napokon dopušta odre­ đenje kakvoće i opsega djela Milana Lenucija, te razine urba­ nističkog planiranja u Zagrebu toga povijesnog razdoblja. * Prvi urbanistički dokument koji se bavi urbanizacijom pod­ ručja južno od željezničke pruge do rijeke Save generalna je regulatorna osnova Zagreba iz 1887.
    [Show full text]
  • Povijest Grada Zagreba Tijekom 20. I 21. Stoljeća
    Povijest grada Zagreba tijekom 20. i 21. stoljeća Bafti, Suzana Master's thesis / Diplomski rad 2019 Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: University of Pula / Sveučilište Jurja Dobrile u Puli Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:137:072907 Rights / Prava: In copyright Download date / Datum preuzimanja: 2021-10-09 Repository / Repozitorij: Digital Repository Juraj Dobrila University of Pula Sveučilište Jurja Dobrile u Puli Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti SUZANA BAFTI POVIJEST GRADA ZAGREBA TIJEKOM 20. I 21. STOLJEĆA Diplomski rad Pula, lipanj, 2019. Sveučilište Jurja Dobrile u Puli Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti SUZANA BAFTI POVIJEST GRADA ZAGREBA TIJEKOM 20. I 21. STOLJEĆA Diplomski rad JMBAG: 0303040706, redoviti student Studijski smjer: Integrirani preddiplomski i diplomski učiteljski studij Predmet: Povijest Znanstveno područje: Humanističke znanosti Znanstveno polje: Povijest Znanstvena grana: Hrvatska moderna i suvremena povijest Mentor: Slaven Bertoša Pula, lipanj, 2019. IZJAVA O AKADEMSKOJ ČESTITOSTI Ja, dolje potpisana Suzana Bafti, kandidatkinja za magistru primarnog obrazovanja, izjavljujem da je ovaj Diplomski rad rezultat isključivo mojega vlastitog rada, da se temelji na mojim istraživanjima te da se oslanja na objavljenu literaturu, kao što to pokazuju bilješke i bibliografija. Izjavljujem da ni jedan dio Diplomskog rada nije napisan na nedopušten način, odnosno da nije prepisan iz necitiranoga rada, te ne krši bilo čija autorska prava. Izjavljujem, također, da nijedan dio rada nije iskorišten za neki drugi rad pri bilo kojoj drugoj visokoškolskoj, znanstvenoj ili radnoj ustanovi. Studentica ______________________ U Puli, lipnja, 2019. IZJAVA o korištenju autorskog djela Ja, Suzana Bafti, dajem odobrenje Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli, nositelju prava korištenja, da moj diplomski rad pod nazivom „Povijest grada Zagreba tijekom 20.
    [Show full text]
  • Tudia Istorica Lovenica
    S tudia Historica S lovenica Studia Historica Slovenica Časopis za humanistične in družboslovne študije Humanities and Social Studies Review letnik 20 (2020), št. 1 ZRI DR. FRANCA KOVAČIČA V MARIBORU MARIBOR 2020 Studia Historica Slovenica Tiskana izdaja ISSN 1580-8122 Elektronska izdaja ISSN 2591-2194 Časopis za humanistične in družboslovne študije / Humanities and Social Studies Review Izdajatelja / Published by ZGODOVINSKO DRUŠTVO DR. FRANCA KOVAČIČA V MARIBORU/ HISTORICAL SOCIETY OF DR. FRANC KOVAČIČ IN MARIBOR http://www.zgodovinsko-drustvo-kovacic.si ZRI DR. FRANCA KOVAČIČA V MARIBORU/ ZRI DR. FRANC KOVAČIČ IN MARIBOR Uredniški odbor / Editorial Board dr. Karin Bakračevič, † dr. Ivo Banac (ZDA / USA), dr. Rajko Bratuž, dr. Neven Budak (Hrvaška / Croatia), dr. Jožica Čeh Steger, dr. Darko Darovec, dr. Darko Friš, dr. Stane Granda, dr. Andrej Hozjan, dr. Gregor Jenuš, dr. Tomaž Kladnik, dr. Mateja Matjašič Friš, dr. Aleš Maver, dr. Jože Mlinarič, dr. Jurij Perovšek, dr. Jože Pirjevec (Italija / Italy), dr. Marijan Premović (Črna Gora / Montenegro), dr. Andrej Rahten, dr. Tone Ravnikar, dr. Imre Szilágyi (Madžarska / Hungary), dr. Peter Štih, dr. Polonca Vidmar, dr. Marija Wakounig (Avstrija / Austria) Odgovorni urednik / Responsible Editor dr. Darko Friš Zgodovinsko društvo dr. Franca Kovačiča Koroška cesta 53c, SI–2000 Maribor, Slovenija e-pošta / e-mail: [email protected] Glavni urednik / Chief Editor dr. Mateja Matjašič Friš Tehnični urednik / Tehnical Editor David Hazemali Članki so recenzirani. Za znanstveno vsebino prispevkov so odgovorni avtorji. Ponatis člankov je mogoč samo z dovoljenjem uredništva in navedbo vira. The articles have been reviewed. The authors are solely responsible for the content of their articles. No part of this publication may be reproduced without the publisher's prior consent and a full mention of the source.
    [Show full text]
  • Orpheus Noster 11. Évf. 2. Sz. (2019.)
    Journal of Károli Gáspár University of The Reformed Church in Hungary, Faculty of Humanities A Károli Gáspár Református Egyetem eszme-, kultúr- és vallástörténeti folyóirata SZABADSÁG ÉS IDENTITÁS – FREEDOM AND IDENTITY XI. évfolyam (2019), 2. szám Orpheus_Noster_2019.2_beliv_final.indd 1 2019. 04. 23. 9:25:37 Xi. ÉVF. 2019/1.2019/2. A folyóirat megjelenését támogatja a Nemzeti Kulturális Alap. Kiadó: Károli Gáspár Református Egyetem Felelős kiadó: Sepsi Enikő, a BTK dékánja Felelős szerkesztő: Frazer-Imregh Monika Szerkesztők: Fülöp József Nagy Andrea Péti Miklós Szerkesztőbizottság: Fabiny Tibor Hegyi Dolores Horváth Emőke Kurucz György Tüskés Anna Vassányi Miklós Angol anyanyelvű lektor: Jack Clift (SOAS University of London) Francia lektor: Tüskés Anna Német anyanyelvű lektor: Szatmári Petra A megjelentetésre szánt kéziratokat, illetve a megrendeléseket a következő címre kérjük küldeni: [email protected] Authors should submit manuscripts to the email address <[email protected]> ISSN 2061-456X Az első borítón: Rab Gusztáv (1901 Sárospatak – 1963 Dreux) író A hátsó borítón: A szoros és a tágas kapu ábrázolása: Máté 7, 13. KÁLVIN Institutio Christianae religionis c. művének fedlapján. Kiadó: Antonius Rebulius, Genf, 1561. A nyomdai munkákat a Prime Rate Kft . végezte, felelős vezető Tomcsányi Péter A folyóirat online is olvasható a KRE honlapján: orpheusnoster.kre.hu Facebook: facebook.com/orpheusnoster MTMT: mtmt.hu/orpheus-noster MATARKA: matarka.hu/szam_list.php?fsz=1940 LinkedIn: linkedin.com/in/orpheusnoster/ Orpheus_Noster_2019.2_beliv_final.indd 2 2019. 04. 23. 9:25:37 XI. évf. 2019/1.2019/2. SZABADSÁG ÉS IDENTITÁS – FREEDOM AND IDENTITY TARTALOM Željko Holjevac Croatia-Slavonia in the Year 1914 from a Cultural Perspective . 7 Pokorni Anna Aliz A szabadság elvesztése a szocializmusban – a három kísértés problematikája Bergyajevnél .
    [Show full text]
  • Orpheus Noster 2019/2
    Journal of Károli Gáspár University of The Reformed Church in Hungary, Faculty of Humanities A Károli Gáspár Református Egyetem eszme-, kultúr- és vallástörténeti folyóirata SZABADSÁG ÉS IDENTITÁS – FREEDOM AND IDENTITY XI. évfolyam (2019), 2. szám Orpheus_Noster_2019.2_beliv_final.indd 1 2019. 04. 23. 9:25:37 Xi. ÉVF. 2019/1.2019/2. A folyóirat megjelenését támogatja a Nemzeti Kulturális Alap. Kiadó: Károli Gáspár Református Egyetem Felelős kiadó: Sepsi Enikő, a BTK dékánja Felelős szerkesztő: Frazer-Imregh Monika Szerkesztők: Fülöp József Nagy Andrea Péti Miklós Szerkesztőbizottság: Fabiny Tibor Hegyi Dolores Horváth Emőke Kurucz György Tüskés Anna Vassányi Miklós Angol anyanyelvű lektor: Jack Clift (SOAS University of London) Francia lektor: Tüskés Anna Német anyanyelvű lektor: Szatmári Petra A megjelentetésre szánt kéziratokat, illetve a megrendeléseket a következő címre kérjük küldeni: [email protected] Authors should submit manuscripts to the email address <[email protected]> ISSN 2061-456X Az első borítón: Rab Gusztáv (1901 Sárospatak – 1963 Dreux) író A hátsó borítón: A szoros és a tágas kapu ábrázolása: Máté 7, 13. KÁLVIN Institutio Christianae religionis c. művének fedlapján. Kiadó: Antonius Rebulius, Genf, 1561. A nyomdai munkákat a Prime Rate Kft . végezte, felelős vezető Tomcsányi Péter A folyóirat online is olvasható a KRE honlapján: orpheusnoster.kre.hu Facebook: facebook.com/orpheusnoster MTMT: mtmt.hu/orpheus-noster MATARKA: matarka.hu/szam_list.php?fsz=1940 LinkedIn: linkedin.com/in/orpheusnoster/ Orpheus_Noster_2019.2_beliv_final.indd 2 2019. 04. 23. 9:25:37 XI. évf. 2019/1.2019/2. SZABADSÁG ÉS IDENTITÁS – FREEDOM AND IDENTITY TARTALOM Željko Holjevac Croatia-Slavonia in the Year 1914 from a Cultural Perspective . 7 Pokorni Anna Aliz A szabadság elvesztése a szocializmusban – a három kísértés problematikája Bergyajevnél .
    [Show full text]
  • The History of Money in Croatia, 1527 – 1941 the History of Money in Croatia, •
    Mira Kolar-Dimitrijević The History of Money in Croatia, 1527 – 1941 The History of Money in Croatia, • 1527 – 1941 Mira Kolar-Dimitrijević Mira Kolar-Dimitrijević ISBN 978-953-8013-08-9 Mira Kolar-Dimitrijević The History of Money in Croatia 1527 – 1941 Zagreb, 2018 Dedicated to the first Governor of the Croatian National Bank, Ante Čičin-Šain. Acknowledgements The Croatian National Bank wishes to acknowledge all the contributors for their collaboration in the publication of this book. Particular gratitude goes to the author, Mira Kolar-Dimitrijević, PhD, Full Professor (retired) at the Faculty of Humanities and Social Sciences in Zagreb, to the late Professor Ante Čičin-Šain, PhD, the first Governor of the Croatian National Bank in the independent Republic of Croatia, who initiated the project on the history of money and central banking in Croatia, and to Željko Rohatinski, PhD, who, as the Governor of the Croatian National Bank at the time the project was started, approved the project proposal. Their work, initiative and support were crucial for the publication of this book. The project will be finalised with the publication of a whole series of books presenting the full history of money and central banking in Croatia, with comments on the theory and practice of the country’s monetary policy and contemporary central banking. The book was reviewed by Ivan Mirnik, PhD, Museum and Scientific Adviser (retired) at the Archaeological Museum in Zagreb and Vladimir Gajger, PhD, Scientific Adviser at the Croatian Institute of History. Their constructive remarks contributed not only to the content of this book but also to the course of the overall project.
    [Show full text]
  • Ljetopis GOTOVO 1.Cdr
    Majka Božja Kamenitih vrata Zaštitnica Grada Zagreba 31. svibnja - DAN GRADA ZAGREBA ZAGREBAÈKI NADBISKUPI Prvi pisani spomen imena Zagreb, vezano za osnutak biskupije (1094.), punih devet stoljeæa obilježava zagrebaèku povijest. Zagreb je, kako je napisao jedan od njegovih biografa (A. Benigar) »... grad na gori, svjetionik iz kojeg prosijava neugasiva i sigurna svjetlost svim ljudima.« To je Grad snažnih duhovnih vrijednosti i identiteta. U tanane niti njegovih vrijednosti utkane su, iznad svega, svjetla imena zagrebaèkih nadbiskupa: 1. Juraj HAULIK de Varallya, kardinal biskup 1837.-1853. nadbiskup 1853.-1869. 2. Josip MIHALOVIÆ, kardinal 1870.-1891. 3. Juraj POSILOVIÆ 1894.-1914. 4. Antun BAUER 1914.-1937. 5. Alojzije STEPINAC, kardinal 1937.-1960. 6. Franjo ŠEPER, kardinal 1960.-1969. 7. Franjo KUHARIÆ, kardinal 1970.-1997. 8. Josip BOZANIÆ, kardinal 1997. 21 ZAGREBAÈKI GRADONAÈELNICI 1. Janko KAMAUF 1851.-1857. 27. Mate STARÈEVIÆ 1939.-1941. 2. Josip F. HAERDTL1) 1857. 28. Jozo DUMANDŽIÆ 1941.-1942. 3. Svetozar KUŠEVIÆ1) 1858. 29. Ivan WERNER 1942.-1944. 4. Johan LICHTENEGGER1) 1858.-1861. 30. Eugen STAREŠINIÆ 1944.-1945. 5. Vjekoslav FRIGAN 1861.-1868. 31. Dragutin SAILI 1945.-1949. 6. Makso MIHALIÆ 1868.-1869. 32. Mika ŠPILJAK 1949.-1950. 7. Dragutin pl. CZEKUS2) 1869.-1872. 33. Milivoj RUKAVINA 1950.-1951. 8. Pavao HATZ 1872.-1873. 34. Mirko PAVLEKOVIÆ 1951.-1952. 9. Stjepan VRABÈEVIÆ 1873. 35. Veèeslav HOLJEVAC 1952.-1963. 10. Ivan VONÈINA 1873.-1876. 36. Pero PIRKER 1963.-1967. 11. Stanko ANDRIJEVIÆ 1876.-1879. 37. Ratko KARLOVIÆ1) 1967. 12. Matija MRAZOVIÆ 1879.-1881. 38. Josip KOLAR MATEK 1967.-1972. 13. Josip HOFFMANN 1881.-1885. 39. Ivo VRHOVEC 1972.-1978. 14. Nikola BADOVINAC 1885.-1887.
    [Show full text]
  • Posljednji Prelom.Indd
    UDK: 94(497.5)’’1908/1910’’-05 Rauch, P. THE ACTIVITIES OF VICEROY PAVAO RAUCH IN CROATIAΧ Mira KOLAR* 1. Introduction Little has been written concerning Ban or Vice-Roy Dr. Pavao Rauch’s rule outside the context of the 1909 high-treason process against fifty-three Croatian Serbs. What has appeared has always painted a negative portrait of Rauch. Many of his accomplishments have remained hidden and passed over in silence and the Vice-Roy and his associates have often been exposed to mockery and sneer. Journalist Josip Horvat has been one of the few to write favourably of Rauch. He noted in his secret diary that “on the whole, Pavao Rauch had not been that bad” and that he had permitted fully free elections to be held without influencing the results in any way. Horvat fur- ther wrote that “[t]oday, such tolerance is impossible; to be in power, to hold elections with a limited number of candidates, and not to get a single man- date, is a paramount freedom which can rarely be found.”1 Pavao Rauch put in much effort to convince authorities in Budapest and Vienna in the neces- sity to invest in Croatia and economically improve the country to pacify the dissatisfaction of the people and the majority of the political parties. In doing so, he had some modicum of success until the initiation of the high- treason process. This author believes that this trial had been primarily pro- voked and aimed at preventing Rauch’s attempts to improve Croatia’s econ- omy, even though the Court also had political reasons to neutralise those opposing the annexation of Bosnia and Herzegovina.
    [Show full text]
  • Povijest Grada Zagreba Tijekom 20. I 21. Stoljeća
    Povijest grada Zagreba tijekom 20. i 21. stoljeća Bafti, Suzana Master's thesis / Diplomski rad 2019 Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: University of Pula / Sveučilište Jurja Dobrile u Puli Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:137:072907 Rights / Prava: In copyright Download date / Datum preuzimanja: 2021-09-30 Repository / Repozitorij: Digital Repository Juraj Dobrila University of Pula Sveučilište Jurja Dobrile u Puli Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti SUZANA BAFTI POVIJEST GRADA ZAGREBA TIJEKOM 20. I 21. STOLJEĆA Diplomski rad Pula, lipanj, 2019. Sveučilište Jurja Dobrile u Puli Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti SUZANA BAFTI POVIJEST GRADA ZAGREBA TIJEKOM 20. I 21. STOLJEĆA Diplomski rad JMBAG: 0303040706, redoviti student Studijski smjer: Integrirani preddiplomski i diplomski učiteljski studij Predmet: Povijest Znanstveno područje: Humanističke znanosti Znanstveno polje: Povijest Znanstvena grana: Hrvatska moderna i suvremena povijest Mentor: Slaven Bertoša Pula, lipanj, 2019. IZJAVA O AKADEMSKOJ ČESTITOSTI Ja, dolje potpisana Suzana Bafti, kandidatkinja za magistru primarnog obrazovanja, izjavljujem da je ovaj Diplomski rad rezultat isključivo mojega vlastitog rada, da se temelji na mojim istraživanjima te da se oslanja na objavljenu literaturu, kao što to pokazuju bilješke i bibliografija. Izjavljujem da ni jedan dio Diplomskog rada nije napisan na nedopušten način, odnosno da nije prepisan iz necitiranoga rada, te ne krši bilo čija autorska prava. Izjavljujem, također, da nijedan dio rada nije iskorišten za neki drugi rad pri bilo kojoj drugoj visokoškolskoj, znanstvenoj ili radnoj ustanovi. Studentica ______________________ U Puli, lipnja, 2019. IZJAVA o korištenju autorskog djela Ja, Suzana Bafti, dajem odobrenje Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli, nositelju prava korištenja, da moj diplomski rad pod nazivom „Povijest grada Zagreba tijekom 20.
    [Show full text]