1097 Samostalni Srpski Tjednik

#1097 Samostalni srpski tjednik

Petak 25/12/2020 10 kn/100 din/1.20 € 5220

Alem i djelo Novosti Tjednik za racionalnu manjinu piše 2 #1097, petak, 25. prosinca 2020. Milorad Krstulović RABLJENA SEDMICA

Njegova županija je izbjegavanja odgovora. Novinar je, avaj, bio ‘srušila virus do kraja’ – uporan i pitao zašto se ugostiteljima ne do- Radimir Čačić (Foto: Vjeran Žganec Rogulja/ pusti privređivanje pod istim uvjetima kao pixsell) i crkvenjacima te dobio nezaboravan izljev Capakove iskrenosti: ‘Odgovor zašto im se ne omogući je nemoguć. Mjerama nastoji- mo smanjiti kontakte, ali da ne zabranimo aktivnosti koje su potrebne iz gospodarskih, socijalnih, psiholoških i mentalnih razloga. Ova je mjera zbog poštivanja želje vjernika za duhovnim mirom’, izjavio je Capak, evidentno nezainteresiran za potrebe onih koji ne mogu živjeti bez kafića, na primjer. Inače, znatiželjni novinar pokušao je još ne- što pitati, ali ga je spriječio Božinović. E da, Božinović. Pokušao je biti principijelan na sljedećoj konferenciji, kad je novinare opet zainteresiralo licemjerje čelnih stožeraša – propisuju distancu, zabranjuju okupljanja, posto, da bi sada stigao do 16,6 posto, što zna- a izražavaju spremnost da na Božić budu u Prema anketi, pobijedio bi Cjepivo Bandića – Tomislav Tomašević či kako je broj zaraženih i ranije mogao biti crkvi. ‘Ja vam mogu reći upravo tako. Neću (Foto: Goran Stanzl/pixsell) Od 27. do 29. prosinca u Hrvatskoj nas manji da Plenkoviću i kompaniji nisu bili ići’, objavio je ministar unutarnjih poslova. očekuju prva cijepljenja protiv Covida−19. bitniji provedba unutarstranačkih izbora i Eto, poslužit će kao primjer. Najavio je, ‘po su u toj stranci odustali od svoga kandidata. Evropska agencija za lijekove odobrila je prisjećanje na rat u Vukovaru od suzbijanja potrebi’, definiranje epidemiološkog okvira Barem tako najavljuju. Prema anketi, sdp upotrebu cjepiva američkog Pfizera i nje- Covida. i za proslavu pravoslavnog Božića. bi sada na izborima podržalo 19 posto Za- mačkog Biontecha, a u Hrvatsku će stići grepčana, a Tomaševićevu platformu Mo- 9750 doza ove subote. Siniša Tomić, čelni Odgovor Tomašević žemo! oko 22 posto. hdz je, navodno, na 17 čovjek Hrvatske agencije za lijekove i me- posto. Slijedi najteži dio, dogovor stranaka, dicinske proizvode, izjavio je kako će ‘na- Još malo o Covidu−19, tek da najnovije bla- Tomislav Tomašević pobijedio bi Bandi- što znači zatomljivanje ega, ali i program- kon što se cjepivo nađe u prometu nastaviti maže stožeraša budu evidentirane. Alem- ća, čitamo u naslovima novinskih članaka skih razlika. A s druge strane je prekaljeni intenzivno pratiti učinkovitost i sigurnost ku Markotić jako je uzrujalo novinarsko koji otkrivaju rezultate ankete provedene manipulator. Ovaj put, čini se, na odlasku njegove primjene zajedno s hzjz-om i dru- pitanje hoće li ići na ponoćku, iako mjese- među biračima u Zagrebu po narudžbi grad- iz fotelje koju toliko voli, ali još je prerano gim nadležnim regulatornim tijelima u Eu- cima zagovara distanciranje i govori protiv skih stranaka ljevice i lijevog centra. Navod- najavljivati njegov konačni poraz. ropskoj uniji’. Lijepo. okupljanja većeg broja ljudi u zatvorenim no je 30 posto građana glavnog grada izrazilo Novine izvještavaju o mutaciji virusa prostorima. Čak se prisjetila ‘pijanog pro- spremnost zaokružiti Tomaševića na pred- Otkup zabilježenoj u Velikoj Britaniji te prenose fesora marksizma’ koji je, kako je rekla, stojećim lokalnim izborima. Prema istom riječi domaćih stručnjaka da su mutacije u zapisivao ide li na božićnu misu. Novina- izvoru, Bandića bi podržalo svega 15 posto Hrvatske rukometašice osvojile su broncu takvom tipu virusa normalne i neprekid- re je zanimalo i zašto su dopuštena misna ispitanih, dok Gordan Maras, sdp-ovac na Evropskom prvenstvu u Danskoj. Hr- ne, vjeru da će cjepivo biti efikasno unatoč slavlja na kojima svatko mora imati sedam koji se vidi kao zagrebački gradonačelnik, vatske ‘heroine’, kako ih se nazivalo po mutacijama, ali i informaciju da se istražuje kvadrata na raspolaganju, a nisu, pod jedna- u ostvarenju vlastite vizije može računati medijima, potaknule su lučenje stanovite je li mutant stigao u Hrvatsku. Navodno je kim uvjetima, otvoreni kafići. U odgovoru, na 8,5 posto birača, tek malo više od hdz-a količine patriotizma, istina manje nego kad zarazniji od ovog, koliko-toliko poznatog. predsjednik Nacionalnog stožera Davor Bo- čijem je Mislavu Hermanu povjerenje dalo pobjeđuju muški reprezentativci. Najdalje u Ako nam je došao, mutirani je virus vje- žinović prvo je nimalo obećavajuće zurio 7,6 posto ljudi. U drugom bi krugu Tomaše- rojatno u Varaždinskoj županiji, no zasad u kolegu Krunoslava Capaka, koji mu je vić uvjerljivo pobijedio Bandića. Ponavljamo, Bronca za hrvatske rukometašice na ep-u u nema konačnih potvrda. Srećom, tamo je uzvratio rezigniranim pogledom, a potom prema anketi. Kako se može čuti, slični su Danskoj (Foto: Henning župan Radimir Čačić koji je poslovično nekakvim tužnim i nesuvislim pokušajem rezultati i u nedavnoj sdp-ovoj anketi, pa Bagger/pixsell) skromno zapazio da je njegova županija, citirat ćemo tu poslasticu od misli, ‘srušila virus do kraja’. I dodao: ‘Nemam pojma koji je soj, ali mi imamo rezultate. Sreća je za nas, ali i za cijelu Hrvatsku, koja je mjere uvela tjedan dana kasnije, da smo na njima inzi- stirali. Broj zaraženih se prepolovio’, otkrio je Čačić i odlučio biti malo oštar. ‘Mjere nisu, nažalost, donesene ranije jer, na sramotu naše zemlje, u Znanstvenom vijeću sjede ljudi koji su tvrdili da strože mjere ne trebaju. Oni ruše vjerodostojnost tog Vijeća’, zapazio je dugogodišnji političar, trenutno varaždinski župan. Nešto utješnih informacija nudi službena statistika. Ona veli da je u ponedjeljak, prvi put nakon 20. listopada, broj novozaraženih u Hrvatskoj pao ispod 1000 i to na 766. Još podilaženju otišla je Dalija Orešković iz važnije, pao je udio novozaraženih među stranke Centar, s prijedlogom da hrt otkupi U potrazi za duhovnim testiranima – prije dva tjedna popeo se na mirom – Capak i Markotić sve utakmice rukometašica i prikazuje ih 35,2 posto, prošlog tjedna se spustio na 25,4 (Foto: pool/pixsell) za blagdane.

Zamjenice glavnog Kolumnisti Tena Erceg, Milan Gavrović, Tajnica redakcije Štampa Tiskara ‘Zagreb’, Zagreb Samostalni urednika Marinko Čulić, Boris Dragan Grozdanić, Vedrana Bibić Tiraža 6500 IMPRESSUM Novosti su financirane Tamara Opačić Dežulović, Viktor Ivančić, Tomislav Jakić, Mirna Jasić Grafički urednici Godina xXI / Zagreb | petak, 25/12/2020 srpski tjednik sredstvima Savjeta za i Andrea Radak Sinan Gudžević, Gašić, Nenad Jovanović, Ivica Družak, nacionalne manjine Vlade Izvršni urednici Boris Rašeta Vladimir Jurišić, Davor Darko Matošević Republike Hrvatske i sredstvima Izdavač Goran Borković (Portal Dizajn Ureda za ljudska prava i prava Redakcija Konjikušić, Saša Kosanović, nacionalnih manjina Vlade Srpsko narodno vijeće Novosti), Petar Glodić Paulina Arbutina, Anja Kožul, Igor Lasić, Parabureau / Igor Republike Hrvatske. Za izdavača (Kronika), Boris Postnikov Mašenjka Bačić, Jerko Bojan Munjin, Srećko Pulig, Stanišljević & Damir Redakcija Milorad Pupovac (Kultura) Bralić, Nikola Đurek Gajeva 7, 10 000 Zagreb Bakotin, Dragana Bošnjak, Hrvoje Šimičević, Alem t/f 01/4811 198, 4811 281 Glavni urednik Redaktorica Darija Milan Cimeša, Zoran Ćurin (ilustrator) i Borivoj Ilustracija naslovnice [email protected] #1097 Nikola Bajto Mažuran-Bučević Daskalović, Ivica Đikić, Dovniković (karikaturist) Alem Ćurin www.portalnovosti.com Novosti U 11 godina Alem Ćurin piše Nikola Bajto Tjednik za racionalnu manjinu izradio je za Novosti blizu 3 alem i djelo #1097, petak, 25. prosinca 2020. 550 ilustracija

‘Živi stid’, a njegova ‘Pareza Vlade’ bila nam je ‘Državno oduzeće’. Kad je nacrtao Bandića s kru- noliko nazubljenom glavom i dopisao ‘Kinger jaje’, stavili smo naslov ‘Purger King’. Uz obavezan naziv ilustracije, imao je i drugi, povremeni tekstualni sloj, koji je dolazio u tri tipa. Jedan After Ćurin tip bilo je odavanje počasti umjetnicima na čije se radove referirao. Umjesto ‘prema’, napisao bi najčešće ‘après’ na francuskom ili rjeđe ‘after’ Njegov labirint vizualnih ideja možda će na engleskom. ‘Après T. Ungerer’, ‘Après Boris Bućan’, ‘Après Skrigin’, ‘Après Morris’, ‘After Saul Bass’, zabilježio bi, ali znalo je stajati i ne- se još proučavati i možda će drugi crtači što drugo: ‘À la merveilleuse Claire Bretécher’ napisao je kada je francuska strip crtačica i ilu- stratorica umrla početkom ove godine. Ispraćaj ući s njime u razgovor onako kako je on kolega, znanaca i prijatelja bio je drugi tip tog tekstualnog sloja. Tada bi napisao ovako: ‘Fra- netu Balarinu’, ‘Šjor Mladenu Bjažiću & Zlata- razgovarao s kulturom i autorima kojima je nu Dumaniću’, ‘Predragu’, ‘Bojanu Claptonu’, ‘Davoru Štambuku’, ‘Daši’, ‘Hrvoju Polanu’, ‘Žarku Karabatiću’, ‘Tonkotu Pujeti’, kako su u pripadao. Možda će netko napraviti nešto Starom Gradu zvali Tonka Maroevića, kojeg je zadnjeg na taj način ispratio. Treći tip bile su posvete njemu bliskim ljudima i članovi- ‘Après Alem’, ‘After Ćurin’, ‘Au merveilleux ma obitelji. Neke je ilustracije posvetio bratu, za kojeg bi napisao ‘Gordanu’ ili samo ‘Bratu’, neke supruzi i kćeri, ‘Vjeri’ i ‘Jerini’. Alem Ćurin’, ali novih Alemovih ilustracija Alem je prvu ilustraciju u Novostima objavio prije 11 godina, 4. prosinca 2009., a išla je uz tekst Igora Lasića ‘Veli Jože vojvođanski’. u Novostima više neće biti Nacrtao je Istru kao gromadu koja plovi nebom iznad plaže na kojoj se igra picigin. Njegove su lem nije u Novostima ilustrirao Disneya, od junaka Marvelovih izdanja do Napoleona, Milan Bandić u obliku fonta- ilustracije perfektno sjedale uz tekstove, ali su gotove tekstove, osim dva-tri onih znanih samo strastvenim stripomanima. ne iz koje lijeva crnilo kroz nos i uši, Oliver polako, posebno nakon redizajna Novosti 2012. puta. U pravilu je radio na ured- Alemov raskošni registar kulturnih i pop-kul- Frljić kao Krist na kukastom križu, svašta će godine, postale standardno rješenje naslovnice. nički zadanu temu, konzultira- turnih ikona sudarao se s političkom stvarno- se naći listanjem tih ilustracija, uz mnoštvo Izradio ih je za Novosti blizu 550, od čega su jući se s novinarom dok bi tekst šću tako što bi tema o razbijanju ćiriličnih tabli Alemovih originalnih prevođenja ovdašnjih tri četvrtine objavljene na naslovnici. Teme još nastajao. Brzo bi skopčao priču, uslijedio bi u Vukovaru bila ilustrirana maršem čekića iz političkih motiva, kao što su oni vukovarski je kopčao brzo jer je bio umjetnik i novinar u Anjegov think-ink proces i sutradan bismo, uvi- ‘The Walla’ Pink Floyda, a tema o zločinu nad čekići, ušato ‘u’ ili plinske boce iz Savske, u jednom, bavio se likovnim novinarstvom. Bio jek u točan sat, dobili crtež. Njegove ilustracije Srbima u Gruborima napadom Custerove trajne elemente vlastitog likovnog jezika. je uvjereni ljevičar i o svemu je imao jasan stav bile su višeslojna igra asocijacija i simbola, za- konjice na malog Indijanca koji jaše kravu. Crteže je potpisivao imenom i znakom iz kojeg je polazila ilustracija, kritizirao je laž, gonetne i onda kada su bile sasvim direktne. Izbijanje epidemije dočekao je Travoltinim ‘Think Ink’, kako je nazvao svoj individualni neslobodu, nepravdu i nejednakost. Izražavao Direktan je bio njegov politički komentar, plesom iz ‘Groznice subotnje večeri’, Plenko- umjetnički studio, a uz znak bi stavljao godi- se duhovito, satirično, nekada vrlo oštro i pro- ali pod njim su se mogli otkrivati arheološki vića i Beroša nacrtao je kao Zagora i Čiku, a nu izrade. Svaka je ilustracija imala svoj naziv, vokativno, pa se nekoliko naslovnica s njego- slojevi svega onoga što je smatrao svojom, a Hasanbegovića kao dr. Strangelovea iz završ- kratki politički komentar od par riječi, koji je u vim ilustracijama našlo na popisu onih koje de- nazivao općom kulturom. Bilo je tu filma, kane scene u kojoj viče ‘Mein Führer, I can walk!’ slučaju naslovnice Novosti igrao igru s glavnim sničari rado vade kao dokaz beščašća Novosti. zališta, muzike, književnosti, obrade skulptu- Kolinda Grabar-Kitarović s frizurom Do- naslovom. ‘Oralna higijena’ napisao je, recimo, Išli su mu na živce što ga falsificiraju, što vide ra, slika, fotografija i tuđih ilustracija, uz puno nalda Trumpa, Angela Merkel s bradom uz ilustraciju naslovnice kojoj smo dali naslov sječivo tamo gdje je on nacrtao ženska bedra, a scena iz stripova, od Huga Pratta do Walta Karla Marxa, Zoran Milanović u pozi ‘Upala desnih’. Njegovi ‘Čuvari jaja’ nama su bili vampira tamo gdje je nacrtao ljubavnika. Bio je izniman profesionalac i suradnik, po- svećen poslu, ritualno odan zaprimanju na- rudžbe utorkom u podne i isporuci u srijedu poslijepodne, u zadanom roku. Ako u utorak u podne nije zaprimio poziv iz uredništva, sam bi nakon pola sata slao sms požurnicu: ‘Alo?’, ‘An?’, ‘A ča je?’, ‘Jazz ba?’, ‘Ima li pilota u avi- onu?’ Srijedom, kad bi skenirana ilustracija bila odaslana iz Splita grafičarima u Zagreb, on bi je svečano pratio porukom: ‘Gre’, ‘Išla’, ‘Partira’, ‘Iđe’, ‘Eto je’, ‘Ide, pametno šnjon’. Kad bi dobio poruku da mu je crtež odličan, imao je samo jedan, uvijek isti odgovor: ‘Ala da.’ To mu je otprilike značilo ‘primljeno na znanje’. Nekad bi se i nama dogodilo da ne bismo znali pohvatati njegove asocijacije, pa smo ga morali tražiti objašnjenje. ‘A bogati, kako ne razumiš? To ti je opća kultura’, započeo bi, pa bi slijedila kratka uputa npr. o Joseu de Riberi i njegovoj slici ‘La mujer barbuda’, koju nam je isporučio u obliku Franje Tuđmana čiju desnu dojku siše gladno dojenče. Prošlog utorka nije se javio na urednički poziv u 12 sati i 24 minute. Trebao je ilustrirati naslovnicu prema tekstu Marinka Čulića ‘Hrvatski trampizam’, već napisanom, što je iznimno rijetko bio u prilici. Njegov labirint vizualnih ideja možda će se još proučavati i možda će drugi crtači ući s njime u razgovor onako kako je on razgovarao s kulturom i autorima kojima je pripadao. Možda će netko napraviti nešto ‘Après Alem’, ‘After Ćurin’, ‘Au merveilleux Alem Ćurin’, ali novih Alemovih ilustracija u Novostima više neće biti. Mnogi se zbog toga već raspituju kako ćemo bez njega

Alem Ćurin, ilustracija dalje. Nekako hoćemo, snaći ćemo se, u sva- ‘the sdp’ – Après Morris kom slučaju. Ali pitanje je skroz na mjestu. ■ Novosti Umjetnička biografija Alema Ćurina pišu Hrvoje Šimičević i Mašenjka Bačić Tjednik za racionalnu manjinu (Split, 8. 9. 1953. – Split, 15. 12. 2020.) Ilustracija na str. 6, Alem Ćurin, 4 alem i djelo #1097, petak, 25. prosinca 2020. iz stripa ‘List vode, Atlantida’

Alem Ćurin na festivalu Fališ 2015. (Foto: Ladislav Tomičić) Alem i djelo Malo se tko ili što može usporediti s onim što je iza sebe ostavio Alem Ćurin, na ex-jugoslavenskoj, evropskoj ili svjetskoj razini. Opus od oko dvije tisuće novinskih ilustracija, briljantna knjiga eseja o stripovima, niz uspješ- nih izleta u prozu i poeziju, samo je dio onoga što nosi njegov potpis. A sve je počelo, sasvim očekivano, stripom

lem Ćurin točno se sjećao bio je najbolji novinski ilustrator na ovim ‘Pučani, plemići, suci’ bio je historijske tema- što je, po Ćurinovom izračunu, predstavljalo trenutka kad mu je zauvijek prostorima, a i znatno šire. Malo se tko ili tike, smješten u Splitu 1398. godine, pove- četiri godine pristojne egzistencije. U zadnji promijenjen život. Bilo je to što može usporediti s onim što je iza sebe zan uz priču pučke i nižeplemićke pobune. tren su, međutim, urednici ustupili prostor u zimu 1957. godine. Brat je s ostavio Alem Ćurin, na ex-jugoslavenskoj, Ćurin je prve table nacrtao u Zagrebu na drugom crtaču. Ćurin je radove poslao na kioska donio strip-zabavnik evropskoj ili svjetskoj razini. Opus od oko početku Likovne akademije, inače četvrtog 11 drugih jugoslavenskih izdavača, ali je Kekec. Trenutak kad ga je počeo čitati Ću- dvije tisuće novinskih ilustracija, briljantna fakulteta na kojem se okušao. Na Akademiju odgovor bio isti. Tako je nastala izložba pod Arin je nazvao početkom svoje pismenosti, knjiga eseja o stripovima, niz uspješnih izle- se upisao isključivo s ciljem bavljenja stri- nazivom ‘Izložba jednog odbijenog i nedo- vlastitim blagoslovom i ‘intravenoznim ta u prozu i poeziju, samo je dio onoga što pom. No onda je prve table pokazao profe- vršenog stripa’, prva galerijska prezentacija prodorom stripa u moj krhki organizam da nosi njegov potpis. A sve je počelo, sasvim soru. ‘Razočaran u mene i ljut, održao mi je stripa u Splitu. tamo ostane zavazda’. ‘Tada sam cijepljen, i očekivano, stripom. tiradu o čistoći likovne umjetnosti. Poslao — Ni Alem ni njegov strip nisu tada nikoga tome nema protucjepiva’, svojevremeno je Prvi strip, ili njegov dio, Ćurin je nacrtao sam ga u kurac te smo se posvađali i razišli’, zanimali pa se umjesto u Stripoteci ili Yu izjavio. Njegova ljubav prema stripu i likov- davne 1977. godine, po scenariju Damira izjavio je svojedobno. Slobodna Dalmacija stripu našao kao izložba na zidu tadašnje nosti, ispostavilo se, odvela ga je u ponešto Šalova. Bila je to jedna od rijetkih suradnji ubrzo je odlučila objaviti strip koji se po za- Tribine mladih. Pisao sam svojevrsni pred- drugačijem smjeru. Sve do preranog odlaska s drugim autorima u branši. Strip nazvan misli autora trebao prostirati na 125 stranica, govor izložbi, a kasnije i osvrt u novinama. Novosti Tjednik za racionalnu manjinu 5 alem i djelo #1097, petak, 25. prosinca 2020.

Teško da je ikoga zanimao – prisjeća se nje- desetljeće nakon ovih događaja. Iako veliki istom je mjestu izašla Ćurinova ilustracija. gov prijatelj, novinar Slobodne Dalmacije ljubitelj konvencionalnog stripa, odbijao je Isto tropsko voće, isti stil, iste dimenzije, uz ‘Nisam siguran da je Zlatko Gall. svaki pokušaj da ga se stavi u javno prijem- jednu razliku: polovica banane bila je natkri- ‘Pučani, plemići, suci’ na koncu su objav- čivije kalupe. vena prezervativom. Tema je bila posveće- to šta ja radim uopće ljeni 1985. godine na stranicama omladin- ‘Vidiš, to ti je strašno čudno. Ja ti recimo na ratom pogođenoj Bosni i Hercegovini te skog lista Glas komune. Razlog za niz od- obožavan klasiku. Princa Valianta, Flasha njenim umjetnicima. Negdje sredinom 1992. ilustracija. Ja to više bijenica nije ležao u izostanku Ćurinovog Gordona, Ripa Kirbyja, sve te velike stripove godine kompleksne poruke sastavljene od talenta. Prije će biti da je bila obrnuta situ- s urednom naracijom i preglednim crtež- riječi postaju bitan dio Ćurinovih ilustracija. doživljavan kao acija: bilo ga je možda i previše na jednom nom. I uvijek mislim kako bi bilo lijepo da Zlatko Gall kaže za Novosti da je da Ćurin za- mjestu. Njegov prijatelj, pisac i novinar Slo- i sam napravim nešto takvo. Ali, vraga, čim hvaljujući stripovskoj pozadini tako skovao jedan veliki strip u bodne Dalmacije Ivica Ivanišević napisao ja uzmem olovku u ruke, sve pođe naopako. jedinstven stil ‘stripolike’ ilustracije s po- je prije četvrt stoljeća da je problem nastao Nisam kriv, to se jednostavno dogodi. Strip pratnim kratkim tekstom koji je integralni nastavcima’, govorio nakon što je poslije samo nekoliko stranica se pretvara u trip ili, još bolje, triptease’, ispri- dio grafičke cjeline. konvencionalnijeg stripovskog izričaja Ću- čao je Ćurin, koji je zbog beskompromisnih — Njegova novinska ilustracija bila je vije Ćurin o svom radu rin otišao ‘u pravu ekspresionističku orgiju’. stavova i želje za potpunom samostalnošću šenamjenska. Istovremeno je naime vi- ‘Umjesto pera, poseže za kistom, ali njime u radu na stripovima u više navrata prekidao zualizacija osnovnih teza iz teksta, dakle u novinama predmetni svijet više opisuje negoli što slika. suradnje sa zapadnim izdavačima. u funkciji njegove vizualne interpretacije, Likove deformira do grotesknih spodoba, a Tako je započela njegova karijera koja će ali je, osebujnim Ćurinovim metaforama Corto Maltese kaže: ‘Premlad sam da dije- background tek naznačuje u grubim pote- obilježiti cijeli jedan period. Prve novinske i poigravanjem apsurdom, i samosvojan lim savjete, ali i prestar da ih prihvatim.’ Ne, zima, stvarajući dojmljive kontraste crnih ilustracije počeo je objavljivati u kulturnom vizualni entitet koji kao slika dobro funk- imao sam apsolutnu slobodu slikopisnog ko- i bijelih ploha’. Za takav Ćurinov radikalan podlisku Profil koji je izlazio u Nedjeljnoj cionira izvan svojega organskog novinskog mentara teme koja se obrađivala. Nikad se eksperiment ipak nije bilo mjesta u srednjo- Dalmaciji. Crteži su se pojavljivali pored konteksta – kaže Gall, dodajući da su komen- nije znalo unaprijed što ću staviti uredniku strujaškim medijima. Makar u formi stripa. tekstova Ivice Ivaniševića, Miljenka Jer- tari unutar ilustracija ispisani hermetičnim pod nos’, kazao je. Sebe će Ćurin opisati kao No već 1981. godine, nakon samo nekoliko govića, Zlatka Galla, Dubravke Ugrešić jezikom jedinstveni u domaćoj likovnosti i ‘solo igrača, samostalnog umjetnika, uvijek epizoda stripa objavljenog u omladinskom i brojnih drugih mladih autora, koji su na novinstvu. vanjskog krilnog, honorarca’ koji ‘nikada tisku, Ćurinova priča ‘Les Hotes’ osvojila je razvalinama Jugoslavije pisali o ratu i neiz- — Bili su to rukopis i poetika koji će doslov- nijednom kolektivu nije pripadao i nika- treće mjesto na festivalu stripa i karikature vjesnim godinama koje će uslijediti. Tako no koju godinu kasnije eksplodirati u Feral kvu zastavu nije ljubio’. U isto je vrijeme u Montrealu. Na vrhuncu hladnog rata, kad je polagano formirao i gotovo jedinstveni Tribuneu – ističe Gall. izražavao ponos što je bio ‘neizostavni dio je sat sudnjeg dana otkucavao sitno do pono- podžanr novinarske ilustracije. Ćurin je Krajem 1993. godine, nakon tuđmanov- te možda najbolje novinarske momčadi u ći, Ćurin je nacrtao priču o ‘česterfildskom turobnu realnost iz broja u broj počeo osli- ske okupacije Slobodne i Nedjeljne Dalma- povijesti hrvatskog, jugoslavenskog, evrop- haj filter majmunu’ Ronaldu Reaganu i kavati nadrealnim prizorima, ali ponekad cije, Ćurin je pozvan u Feral Tribune. ‘Fe- skog, pa i svjetskog medijskog šampionata’. ‘ruskom medvjedu obrvanu’ Leonidu Bre- i čitateljevom oku razumljivijim ilustraci- ralovci su nakon propalog štrajka osnovali, žnjevu. Ni to priznanje, garnirano stotinom jama. Emir Kusturica pred ogledalom, u glede mede, Anti Arktik, Južni spol slobode, mješten u ‘ozbiljni dio novine’, dolara, nije mu pomoglo u domaćim okolno- odrazu okružen sjenkama s munchovskim jedinstveni slobodarski teritorij u glupošću, Ćurin je dao umjetnički doprinos stima. Unatoč svemu, nastavio je proizvoditi izrazima lica, jedna je od takvih. Na naslov- mržnjom i ratom okupiranoj, netolerantnoj nerijetko najvažnijim temama stilski najraznorodnije eksperimente i ni- nici Profila s kraja 1992. godine tiskana je i zasranoj ex Jugoslaviji’, rekao je Borisu koje je Feral objavljivao. Ponekad kad dovršene naslove, poput ‘Dalmatinca’, ona čuvena banana Andyja Warhola s al- Paveliću za knjigu ‘Smijeh slobode’, opi- je bila riječ o izravnijim ilustra- ‘Little Pribislava’ i ‘Leftern’. Nakon iskustava buma Velvet Undergrounda. Naredni broj na sujući da je tamo slijedio vlastitu likovno- cijama, poput genijalnog crteža povodom s prvim stripom, Ćurin se prestao optereći- komentatorsku intuiciju. ‘Ako je sugestija i Srušenja njujorških blizanaca, u kojem su Ilustracija naslovnice vati prođom u jugoslavenskom izdavačkom Novosti bilo, nisu se baš primale. Na jednom mjestu tornjevi Svjetskog trgovačkog centra pred- prostoru. stavljali dva slova L u prezimenu čileanskog Gall kaže da je početkom osamdesetih predsjednika Salvadora Allendea, koji Ćurin radio i na konvencionalnijim umjet- je uz doprinos cia-e maknut s vlasti na isti ničkim formama. #979 datum trideset godina ranije. Ili Franje Samostalni — Pisao sam i o čudesnoj hvarskoj izložbi kad srpski Tuđmana s perikom od Titanika, pored pr- je Alem progovorio jezikom transavangar- tjednik voga teksta koji je u Hrvatskoj problemati- Petak 21/09/2018 de kao sjajan slikar i kipar. Ta fascinantna 10 kn/100 din/1.20 € zirao njegovu vladavinu u konspirativnim hvarska izložba iz 1982. s radovima poput okolnostima teške bolesti. Većina ilustracija heraldičke alegorije ‘Dalmacija’, ‘Suveni- ipak se oslanjala na nadrealnije elemente. ra iz kolonije’ ili ‘Tice na žici’ bila je posve ‘Nisam siguran da je to šta ja radim uopće na tragu tadašnjih najuzbudljivijih radova ilustracija. Ja to više doživljavan kao jedan

njemačkih ‘novih divljih’ ili Olivinih sli- 3818 veliki strip u nastavcima. Kad dobijem zada- kara ‘transavangarde’. No, ma koliko se ja tak, ne razmišljam o ilustriranju autorovih trsio gurnuti je pod nos metropolitanskim teza, ja zapravo pišem novi tekst na zadanu kolegama kritičarima, ni ona nije uspjela temu. E sad, to možda nije fer prema autoru probiti barijeru koja je dijelila unutarnji me- članka, ali je fer prema meni. Srećom, autori tropolitanski ‘krug’ kritičara, venecijanskih se ne bune. Bit će da ljudi razumiju i poštuju selektora i kustosa od marginalaca iz pro- to šta radim’, objasnio je jednom prilikom. vincije. Alemu je marginalizacija njegova Da je Ćurin zapravo kolega kolumnist, rada izgleda lakše padala nego meni. On je odavno je govorio Boris Dežulović, uz otišao kočariti, a ja pisati duboko uvjeren u dodatak da su naplavine slova oko njegova onu staru: ‘Lontano dagli occhi, lontano dal kvadra tek više ili manje uspjele ilustracije cuore’ – kaže Gall. Ćurinovih snoviđenih priča. U tom razdoblju Ćurin je objavio i ‘Expe- — Dogovoriti se s njim za ilustriranje teksta riment gospodina Kleina’, vjerojatno prvi bilo je vrlo načelno. Dobije zadatak i onda to kubistički strip u svijetu. Nakon tiskanja u svome paralelnom svemiru prespoji u svo- u zagrebačkom studentskom časopisu i je asocijacije. I to naravno ispadne genijalno. u beogradskim Vidicima, table je vidjela Potrebna je, na primjer, ilustracija o hep-u, a neka Francuskinja na Ćurinovoj izložbi u on napravi leteći kurac. Ponekad je njegova Palmižani. Tako je 1986. godine doputovao ilustracija čak i imala veze s tekstom, što je u Pariz, uz obećanje izdavača za unosnu valjda išlo po zakonu velikih brojeva – kaže suradnju. ‘Mene je u Francuskoj čekao raj, Dežulović, koji smatra da je ono što je Ćurin dobio sam poziv od kompanije što se zvala radio u medijima vjerojatno jedinstvena po- Paradis. Ali dok san ja došao, vlasnika su već java na svjetskoj razini. bili spakirali u zatvor pod optužbom da je Povodom desete godišnjice izlaženja kul- diler’, prisjetio se jednom prilikom Ćurin. tnog splitskog tjednika, redakcija je Ćurino- Ipak, nije se htio odmah vratiti. Uspio je doći ve radove nazvala ‘programiranim ludilom’, do izdavača i do dva unosna predugovora. a njega jednim od najvećih likovnih umjet- Na sugestiju francuskih prijatelja, Ćurin je nika što ih ova zemlja ima. ‘Prividnim ‘ne- otišao u Jugoslaviju s namjerom da se ubr- poštivanjem’ autorova teksta, on nudi više zo vrati. Tamo ga je zatekla smrt oca, pa je od puke estetske simbioze. Navodi na dru- ostao šest mjeseci. ‘Kad san se opet mogao Progonsko gorivo go čitanje i uočavanje skrivenoga, te drsko, vratiti stripu, dotle su na me svi zaboravili. Prosvjed koji je inicirao vukovarski gradonačelnik Ivan Penava predstavlja udar poput terorista, razara ‘novinski realizam’ I eto me otad na stripovnoj margini’, rekao ekstremne desnice i braniteljskih organizacija na Plenkovićevu koalicijsku vladu čistom imaginacijom. Zato vidimo Alema, je Ćurin. Sljedeći strip od nekoliko stranica, iliti aliena domaćeg likovnjaštva, kao feral u preko leđa srpske nacionalne manjine i Milorada Pupovca str. 3–8. koji je objavljen u časopisu Torpedo, jedno je hrvatskoj kulturnoj magli’, poručili su. Novosti Tjednik za racionalnu manjinu 6 alem i djelo #1097, petak, 25. prosinca 2020. Novosti Tjednik za racionalnu manjinu 7 alem i djelo #1097, petak, 25. prosinca 2020.

Paralelno s radom u Feralu, Ćurin je s Ilustracija za Feral Tribune iz 2003. godine Antom Tomićem i Ivicom Ivaniševićem osnovao kulturni časopis Torpedo. Dvije su godine trebale od ideje do realiza- — Nas trojica – Alem, Ante i ja – bili smo uvje- cije, i Split je napokon ovog ljeta dobio pravi reni da su neki naši prijatelji, koji za kruh umjetnički mural, prvi takav u posljednje zarađuju u novinama, zapravo rođeni pisci vrijeme u gradu čiji su zidovi prepravljeni koji bi mogli stvarati ozbiljnu, možda čak i navijačkim kičem. Postavljen je na kazališ- veliku literaturu, samo kad bi ih netko uspio nom atelieru u centru grada. nagovoriti da se konačno odvaže na taj korak. Prvi strip ‘List vode, Atlantida’, Ćurin je Treći broj nikad nije izašao jer smo mi već na koncu objavio u dobi od 62 godine. ‘Al- nakon drugog Torpeda zadovoljno zaključili bum je nastao u spomen na jednog od za- kako smo uspješno dokazali radnu hipotezu dnjih genija stripa Huga Pratta. Umjesto – prisjeća se Ivica Ivanišević toga razdoblja eseja povodom dvadesetogodišnjice njego- u kojem je formiran kružok ‘utorkaša’ koji ve smrti, meni se o Hugu pripovijedalo na su zadnjih dvadesetak godina objavili niz jedan posve drugačiji način – htio sam o uspješnih književnih djela. njemu napraviti strip’, kazao je prije ne- I Ćurin je kao pisac debitirao u zbirkama koliko godina. Njegov izdavač Vladimir koje su pet godina zaredom priređivali za Šagadin kaže da mu je rad na tom projektu festival Sa(n)jam knjige u Puli. značio dati potpuni smisao njegovoj ‘neja- — On je bio pripovjedač puno prije ikoga od snoj namjeri da bude izdavač’. nas, samo što je dugo vremena svoje storije — Sve je kod ‘Lista vode’ bilo jasno. Ćurinova realizirao u drugome, stripovnom mediju. umjetnost veća je od nas i služiti joj na stri- Njegove proze, čak i njegova poezija, pri- jeli vremena bila je privilegija. Interesantno, rodni su nastavak – danas bi se reklo brend takve stvari obično shvatim kasnije. Ali u ekstenzija – Alemove izvorne, striperske ovom slučaju, bilo je sve jasno u onom tre- — Alem Ćurin jest bio strip. Osim toga, ta- vokacije. U svim kreativnim nišama on se nutku kad su stranice knjige počele dolaziti kav umjetnik mogao je nastati samo ovdje, i Ćurinov rad za bavio istim motivima i temama, razvijao na mejl – kazao je Šagadin, dodavši da Ćurin nigdje drugdje. Ćurinova svjetska kvaliteta i isti, neponovljivi imaginarij, gradio vlastiti kao da nije bio od krvi i mesa, nego od crta, adekvatnost kroz desetljeća svjetskog stripa, kazalište nije bio ni izričaj, svoj i ničiji tuđi jezik, prvo likovni, kadrova, šrafure i oblačića sa slovima. kao i nemogućnost da ga se ubaci u nekakvu pa onda i književni te bio jednako nepopust- ladicu govore o tome kako je u Jugoslaviji slučajan ni usputan. ljiv kad je trebalo braniti svoje pravo – dakle strip scena bila jaka i moćna – zaključio je. uvijek! – da se nikome ne dodvorava niti po- Alem Ćurin jest bio Za Ćurinovu knjigu ilustriranih eseja Bio je upečatljiv kušava dopasti – veli Ivanišević. ‘Egostriper’, koja je objavljena 2012. godine, strip. Osim toga, bosansko-švedski teoretičar, animator, pisac i značajan. I za z književnost i novinsku ilu- i sveučilišni profesor Midhat Ajanović kaže straciju, Ćurin je cijelo jedno takav umjetnik da je ‘nešto najbolje što je o stripu ikada napi- Ćurina i za teatar, desetljeće bio suradnik split- sano na južnoslavenskim jezicima’. skog kazališta. Došao je u mogao je nastati — To je generalno na razini vrhunske strip priča Vjeko Santrić hnk na prijedlog ‘bivšeg pri- esejistike, može ga se usporediti s vodećim jatelja Ive Sanadera’, a otišao na početku samo ovdje, i nigdje svjetskim esejistima o stripu. Većina njih su iz splitskog hnk Umandata Mani Gotovac. akademici. Malo ih, poput Ćurina, dolazi iz — Ćurinov rad za kazalište nije bio ni sluča- drugdje, kaže prakse – kaže Ajanović, koji slično promišlja izgubila je izuzetnu pojavu – smatra Ajano- jan ni usputan. Bio je upečatljiv i značajan. I i o Ćurinovim novinskim ilustracijama. vić, koji je s Ćurinom bio dogovorio i da na- za Ćurina i za teatar. Ne čude stoga procjene Vladimir Šagadin, — One su negdje na pola puta između umjet- piše predgovor za njegov planirani novi strip. da su, uz Bućanove (Boris Bućan, op.a.) iz nosti i komunikacije, stilske figure iz knji- Godinu nakon što je Feral ugašen, Ćurin sredine osamdesetih prošlog stoljeća, Ću- izdavač Ćurinovog ževnosti za izricanje političke i filozofske je 2009. pozvan u Novosti gdje je objavlji- rinovi plakati s kraja devedesetih neki od poruke, uz majstorski smisao za kompozi- vao sve do prošlog tjedna. Objavio je 550 najboljih koje je splitski teatar ikad dobio stripa ‘List vode, ciju. Sve je to rezultiralo serijom sjajnih ilu- ilustracija, ostavivši neizbrisiv trag u povi- – kaže Vjeko Santrić iz splitskog hnk. stracija, koje je objavljivao u Feralu, a potom jesti ovoga lista. Ćurinove ilustracije ovdje Suradnja nije bila stalna jer, objasnit Atlantida’ i u Novostima. Hrvatska i regionalna kultura su, naime, dolazile na naslovnici, čime su će Santrić, ‘čim bi postao previše provo- postale prepoznatljiv dio vizualnog identitet kativnim ili dubioznim, a to se događalo cijelog lista. Zadnjih godina oko tri četvrtine redovito, bio bi na neko vrijeme prešutno svih naslovnica bile su upravo njegovo dje- prekrižen’. Tako je Ćurin prvu pravu i pro- lo. Iz unutarnjeg dijela prethodnih medija fesionalno korektnu dizajnersku priliku prešao je u Novostima na isturenu poziciju dobio vrlo kasno, 2013. i 2014. godine, i to prve stranice, gdje je objavio neke od svojih na dvama Splitskim ljetima pod vodstvom ponajboljih radova u karijeri. Gotovo svakog Tonča Bilića. petka njegovi i dalji čudnovati radovi, ali ne- — U vezi s Ćurinom po svemu se, još od dru- rijetko u izravnoj korelaciji s pisanim dijelom ge polovice devedesetih, vidjelo da imamo novine, sada su bili izloženi na većini kioska posla s virtuoznim likovnjakom koji izvan- u Hrvatskoj. Nakon Ferala, kako je znao reći, redno smjelo i prodorno čita i laku i tešku u Novostima je pronašao svoje novo prirod- literaturu i žanrove. No on je sve do rečenih no stanište. godina prilike dobivao na kapaljku jer se ri- Ćurinove ilustracije su doživjele i nekoli- jetko tko usuđivao dati mu barem jednu ci- ko izložbenih izdanja. Najistaknutija izlož- jelu kazališnu sezonu ili ljeto. Glas da to što ba bila je na šibenskom festivalu Fališ 2015. on radi jest neporecivo dobro, ali je čudno godine. Umjetnički direktor Fališa Kruno i nije tipično kazališno, pratio ga je stalno, Lokotar kaže da je to bio logičan izbor. a strepnja da će uvijek biti nekog ostatka — I bilo je otvorenje i odlična postava by Ante koji nitko neće razumjeti, a on njime ‘pod- Filipović Grčić, i Alem na otvorenju, tra- valiti’ nešto što će se već nakon premijere dicionalno i karakterno nesklon javnom go- kuloarski prepričavati kao tipično ćurinov- vorenju. A onda je Alem zamolio noćenja do ska žunta zbog koje bi netko uvijek mogao kraja Fališa i dobio ih, naravno. I guštao. Ne nadrljati, prijetila je stalno – rekao je Santrić, pamtim ga tako mirnog, tihog, zadovoljnog, čija je udruga Teserakt 2017. godine Ćurinu smjernog. Kroničan neki osmijeh mu se tih dodijelila nagradu ‘An Fas’ i predložila os- dana na lice navukao i dobra volja, zadržao tvarenje jednog od murala prema nekom od je mrvicu predug pogled, onaj piljeći, a uveo njegovih radova. stalan poziv na još jedno piće. Kao da je ušao — Da bi moglo biti tako, sporadično mi je ti- u neku harmoniju sa svijetom koji ga je po- njalo još od njegova ‘a la vitraj’ portala rađe- tapšao po ramenu. Rekao je u jednom trenu, nog 1996. za splitski Star Rock Caffe. A kako bit će u Marendi: ‘Ovdi je spiza ka doma’ – je Ćurinov plakat za Splitsko ljeto iz 1998. po ispričao je Lokotar za Novosti. ■ zidovima kazališnih ureda godinama odoli- jevao vremenu, nekako se činilo prirodnim Plakat za Splitsko ljeto 1998. po kojem je da ga se pokuša prebaciti u vanjski prostor napravljen mural (Foto: – ispričao nam je Santrić. hnk u Splitu) Novosti O jednom imenu piše Sinan Gudžević Tjednik za racionalnu manjinu 8 alem i djelo #1097, petak, 25. prosinca 2020.

Starom Gradu, u isto vrijeme kad i ja, a onda početkom septembra ide za Split, jer u Splitu živi. I tako su se jako m i slabo n počeli viđati o Svetom Roku i družiti do starogrojskog pli- vačkog maratona. Viđati se skoro svake večeri, a ponekad ići i na kupanje u Jadranskom moru. Alem, meko ć Alem Ćurin je stalno bio bosonog, ja mislim da je bio Hrvat s najmanjim trošenjem obuće u ljetnom periodu. Pliva i sunča se ka od majke Taj galeb me je nekoliko mjeseci držao rođen. Opušten, otmjen, nije raspušten, nije razularen kao što su mu brojne ilustracije. Sjetiti se rimskih pjesnika, Katula, Ovidija, u uvjerenju da je Alem Ćurin zapravo Martijala, Ausonija: pjesme mogu biti be- zobrazne, pjesnik ne smije! Da, ta su se naša druženja u Paizu (tako Starograđani zovu upokojeni Hugo Pratt, koji negdje daleko Starigrad) prekidala utorkom popodne, a na- stavljala se srijedom s večeri. Jer Alem Ćurin utorkom ode u Split, odande iz svoga studija crta likove naše ratne stvarnosti u srijedu pošalje svoju ilustraciju za Novosti, pa se prvom lađom vrati u Paiz. Mora tako, jer i srozanosti i šalje ih Feralu u Paizu nema opremu, ima u Splitu. rzo sam otkrio i Ćurinovo umi- ponedjeljak, u rano jutro, 21. Tako, a onda mi se otvorila i mogućnost stripu su onaj isti galeb uz ono pismo međuna- jeće pripovijedanja: nezaborav- decembra, Vjera Bošković, ži- da Alem Ćurin i nije Dalmatinac, da možda rodne organizacije koja štiti Feralove novinare. ne njegove priče o očevu stricu votna drugarica Alema Ćurina, nije ni iz Hrvatske. Pa mi se otvorilo i kako U završnom dijalogu stripa policijski narednik kome su se, negdje kod Gdinja, dopremila je svoga mrtvog dru- on, odnekud, daleko od Splita, možda daleko priča Malteseu kako su na otoku dva čovjeka volovi prejeli djeteline i lipsali, ga životnoga iz Splita u Zagreb, i od Zagreba šalje one svoje crteže u Split ili u umrla, na šta mu Corto kazuje da je to duga a on od straha da s takvom štetom iziđe ocu na mirogojski krematorij, jedini u Hrvatskoj. Zagreb, bila je i u Zagrebu redakcija Ferala. Pa priča, i da njenu tajnu zna samo jedan galeb. Bna oči, pobjegne do Sućurja, pa onda morem UDa bude kremiran, bila je Alemova želja. Pre- opet možda nije ništa tako, već je sve posve Prattov galeb me je nekoliko mjeseci držao zanavijek utekne čak u Australiju, i ondje minuo je iznenada, u utorak 15. decembra, drukčije, pomislio sam kad sam vidio jedan u uvjerenju da je Alem Ćurin zapravo upoko- se prozove Anđelinović, e da ga otac ne bi nešto prije podneva. S nogu, srce. Sa padine njegov crtež uz jedan tekst u Feralu, znam jeni Hugo Pratt, koji je negdje daleko, recimo pronašao. Kad sam ga upitao, čekaj, otkud ispod krematorija mogao se vidjeti dim od da je to bilo 1997. Taj tekst je bio dopis među- iz neke solidarnosti prema srodnim dušama, djetelina na Hvaru, otkud volovi, on kaže, e Alemovih mišića, žila, srca i moždina, kako narodne organizacije novinara koja se obraća crtao likove naše ratne stvarnosti i srozanosti za to ne pitaj mene, pitaj Austriju! Pa priču se diže iznad građevine na kojoj je Ujevićev Tuđmanu i staje u zaštitu Viktora Ivančića i slao ih Feralu. o rođaku koji mu iz Argentine piše mješavi- stih ‘Za let si dušo stvorena’. Urnu sa prahom i Marinka Čulića, kojima se tada sudilo u Sredinom i krajem devedesetih nekoliko nom argentinskog i bodulskog jezika. Ću- i pepelom preuzela je Vjera popodne i ponijela Zagrebu kao državnim neprijateljima. Tekst puta sam svratio u splitsku redakciju Ferala, rin pripovijeda i crta kako diše. Mnogima u Split. Ispraćaja i govora nije bilo, na raspore- je bio složen po feralovski, raspoređen u retke ali da pitam za Alema Ćurina nije mi više ni je teško razumljiv i kao pripovjedač i kao du kremacija nije ni objavljeno ime Alemovo. različite dužine tako da ostavlja mjesta ilustra- palo na pamet, negdje u meni je Hugo Pratt crtač. On se za to ne brine nikako, on i ne Na ime Alem Ćurin nailazio sam devede- ciji. A ilustracija je bila takva da sam pomislio bio isključio prekidače za sumnju. Ovo sve je traži od slušaoca, čitaoca ili gledaoca da se setih, uz crteže u Feralu. Bile su tamo jasne kako je Alem Ćurin zapravo Hugo Pratt, koji Alem Ćurin saznao najranije prošle ili pret- opremi za razumijevanje. Ne nudi ključeve karikature s potpisom Paško ili Oswald, i cr- je dvije godine prije suđenja Čuliću i Ivančiću prošle godine, ne vjerujem da sam mu ranije niti pasvorde: ako ti se sviđa, dobro, ako ti se teži s potpisom Alem Ćurin. Potpis čudnovat, umro. Sve to mi je došlo bjelodano kad sam kazao. Iako sam imao kad. Nije to bilo zato ne sviđa, preskoči pa pojdi svojin puton. Po- jedva čitljiv uz čudnovate crteže, scene na na tom crtežu vidio Ćurinov potpis ispod lika što bi to bila neka tajna, nego što nismo nikad livalentnost Ćurinova dovedena je do izraza granici razularenosti, ponegdje sušte rugobe, koga znam pod imenom Corto Maltese kako, stigli da se time zabavimo. u više pothvata i likova, o tome su mjerodav- kao za ilustraciju ‘Estetike ružnoga’ autora s mornarskom kapom na glavi i cigaretom u Dakle, prije petnaestak godina, negdje u no pisali hermeneutičari stripa i crtanja. Ta Karla Rosenkranza. Drskost i provokativ- ustima, piše na pisaćoj mašini, a iz tasture mu pola avgusta, jedne od večeri koja je smijenila individualno-kolektivna produkcija (crtač- nost crteža nagnale su me da pomislim kako je izlijeće jedan veliki galeb. Galeb je uhvaćen dan u kome se kuhalo u kokoši jaje, u Starom ko-izdavački projekti) dala je i neprolazne Alem Ćurin pseudonim, nadimak, homonim. tako da je lik Malteseov između njegovih krila. Gradu iliti u Starigradu na Hvaru, na gredama likove Lavandermana i Bevandermana. Be- I nekoliko godina sam živio u toj misli. Bilo Uprkos mom posve nedostatnom strip obrazo- ispred restorančića Antika, neko mi je pred- vandermana sam znao, s njime sam ponekad je to vrijeme u kojem nije bilo baš idilično vanju, taj je galeb odmah zauzeo važno mjesto stavio čovjeka s imenom Alem i prezimenom popio i bevandu. Alem Ćurin je sačuvao od objavljivati u Feralu bilo šta, a nekmoli ilu- i nije mogao ostati neprepoznat. S njime sam Ćurin. Meko ć. Riječ po riječ, saznam da je zaborava njegovu riječ: fuck levonda – drink stracije na kojima se raspoznaju likovi koji se sreo slučajno, kad mi je jednom, u Salernu, on taj i onaj što crta one karakondžule za Fe- bevonda! (o u levonda i bevonda je najjače, su nam sve ovo zapaprili. U mojoj zgradi u došao u ruke strip Huga Pratta ‘Krivicom jed- ral. I saznam, ne istražujući izričito, da je to pred njime je a nestalo kao i kad je latinska zagrebačkoj četvrti Špansko živi jedan Čurin, nog galeba’ (Per colpa di un gabbiano) te sam njegovo pravo ime i pravo prezime. I saznam riječ mare došla među slavenske Dalmatince vozi taxi. Za jedne vožnje na aerodrom, pitao ga u nekoliko dana nekoliko puta pročitao od još nešto: da je on iz Starigrada, tako ga on te postala more). Bevanderman se zvao Sibe sam ga je li on možda od dalmatinskih Ćuri- početka do kraja. Prva i posljednja slika u tom zove, da je živio u Hvaru, da su njegovi odozgo Silić, tamna koža, tamne oči, pije. Duša od na. A ne, rekao mi je, ja sam zagorski Ćurin, od Gdinja. I da su Hugo Pratt i Prattov Cor- čovjeka. Bio je alergičan na levandu, nije je Alem i Vjera, na putu za nisam čuo da ima Dalmoša sa mekim ć, a mi Lanternu u Starigradu, to Maltese njegovi uzori i učitelji! I saznam volio, volio je njenu rimu bevandu. Umro je se pišemo sa tvrdim ć. To me još više uvjerilo 23. 6. 2019. da je Alem, jako m, a meko ć, svakog ljeta u iznenada 2011. uoči svetog Duje. u mogućnost da je Feralov Alem Ćurin ma- Alem Ćurin će, to svakako ide u njegov opus ska. U mojoj predstavi i slici svijeta, tice bi ga magnum, ilustrirati korice velikih parodijskih znale zašto, bilo je tako da naprosto nije išlo knjiga Predraga Lucića. Više puta mi je Lu- da Alem uparen sa Ćurin bude drugo do pse- cić, gospodin i gospar kakav je bio, kazao da će, udo-, homo-, sumnjonim. Pa opet, ako ima ako nešto od njegovih knjiga i ostane za neku ime Kamenko, a što ne bi imalo ime Alem? budućnost, to biti Alemove korice. Oni koji A alem je ime za dijamant, s nadimkom dragi, požive, moći će kazivati. poznat kao drugi dio deseterca alem dragi ka- Dvanaeste godine poznanstva sa stvarnim men. Bio je u Starom Gradu na Hvaru čovjek Alemom Ćurinom, a nakon nebrojenih zgo- kome je građansko ime bilo Svjetski Jad, još da i smijanja na njegove priče i provale, on ga se neki sjećaju, zvali su ga Svjetski. Naravno će načiniti ilustracije i za korice dviju knjiga da sam se i smijao sam sebi zbog toga što se ovoga koji piše, a ime mu se završava na slabo imalo bakćem s time da se neko može zvati n, koje je poneka dalmatinska ograda zubna Alem Ćurin. I naravno da je oko mene zujala pretvorila u pustinjsko j. Originalne crteže dogmatska pčela i zujanjem me podsjećala mi je uručio za stolom u kafeu Espresso, pod da završno m u Dalmaciji često prelazi u n, pa prozorima svoga starogrojskog stana, gdje u sam kao pravi štreber gramatičar, završni glas betonu stoji urezano ‘fd Jadran 1946’ i nogo- Alemova imena prozvao jako m, jer se oduprlo metna lopta. Ovo fd znači ‘fudbalsko društvo’ dalmatinskoj pretvorbi u n. Pri svemu tome, rekao mi je davno još. A ovi balun ča je urezan nije me nikako nerviralo što se završno n u u beton, razumiš i bez mene. Taj balun, stara mome imenu u toj istoj Dalmaciji predalo muštra, na šniranje, kao onaj iz Velog mista, bez moga otpora: mnogo ljudi me nekoliko meni je često pred očima. A balun po imenu godina u Starom Gradu, ili Starigradu, zvalo ili Zemlja, po kojem je hodio bosonogi Alem za još i sad zove – Sinaj! Scena iz filma ‘Night on mene u Paizu neće više biti koji je bio. Spavaj, Earth’, kad se putnik Helmut i Yoyo taksista za dragi moj Aleme, hvala ti za dobrotu i radost vožnje međusobno čude imenu onoga drugog. kojima si me obasipao otkako te znam. ■ Novosti Tjednik za racionalnu manjinu 9 kolumna #1097, petak, 25. prosinca 2020.

UVREDE & PODMETANJA Alem: sloboda

ilustracija - uronjen sam desetlje- ćima. Sa svojim amaterskim predispozicijama poznajem ga, mislim, dosta dobro, a ono što prema njemu osjećam, da ne okolišam, Usvodi se na čisto divljenje. Smatram kako se u Alemovu slučaju – da i dalje ne okoli- šam – radi o božanstvenome spoju talenta, inteligencije, imaginacije i vještine. Nije da na ovim prostorima nije bilo izvanrednih novinskih ilustratora, doduše prilično davno, no – prema sudu ovog amatera – nitko u toj umjetnosti nije dosegnuo takvo divlje savršenstvo, od onoga tipa da, kada se suo- Viktor Ivančić čiš s tim radovima, imaš nepogrešiv utisak kako se u procesu njihova nastanka događala naizgled nemoguća mobilizacija, da su na stvaralačko bojište zajedno stupale anarho- Lekciju koju mi idna razularenost i vojnička disciplina. Profesionalne putanje su nas približava- nome slobodnom tržištu prevlada uvjere- Pisao je muziku uz naše tekstove – Alem Ćurin je ilustrator tada le. Za petnaest godina postojanja Feral Tri- nje kako i naši čitatelji – kojih je tada bilo (Foto: Lupiga.com) bunea surađivali smo vrlo blisko – logikom više desetaka tisuća – ispijaju osvježavajuće očitao – i koja je, uredničke funkcije najčešće sam bio taj koji napitke, drže novac u poznatim bankama i Ali nisam. Ostala je tamo kao svojevrsna je od Alema naručivao ilustraciju za neku koriste se uslugama eminentnih kompanija opomena sljedećih deset godina, a ja sam nakon apsolviranja, od nosećih tema broja – a zadnjih desetak za mobilnu telefoniju. svaki put kada bih kraj nje prošao provodio godina ugodno koegzistirali u Novostima Uglavnom, nazvao sam Alema da mu tu malu seansu mentalnoga samobičevanja, za- značajno utjecala kao samostalni autorski subjekti, povezani ingenioznu poslovnu zamisao priopćim. Što pravo zadovoljan što me je prijatelj i mahniti s redakcijom i udaljeni od nje onoliko koliko bi se to mene ticalo? pitao je, logično. Tica- graﬁ čki stvaralac, uz vrlo slikovito slanje u na moje buduće to omogućuju blagodati elektronske pošte. lo bi te se utoliko što bi u jednome kraćem dvokurac, u pravome trenutku podsjetio na U Feralu, razumjeli smo se perfektno. Alem periodu na ilustracijama trebalo smanjiti obavezu privatnoga pristupa slobodi – na či- uredničko držanje bi obično inzistirao da mu prilikom najave količinu kuraca i pičaka, kazao sam, jer je njenicu da ona nije nešto što ti tek tako mogu teme iznesem što više detalja iz nečijega Alem taman bio u, recimo to tako, kurčevi- oduzeti, a nedopustivo ju je uskratiti samo- – nikada nisam još nenapisanog teksta, jer se volio serio- to-pičkastoj autorskoj fazi, pa su spolovila me sebi – drugim riječima: na temeljni razlog zno pripremiti, a ja bih ga, nakon što bih se različitih veličina i dezena, ponekad i s an- zbog kojeg je uopće i pokrenut Feral. Nikada zaboravio. Ona glasi: iskilavio tumačeći, ponekad podjebavao pi- đeoskim krilima, obilno jezdila kroz njegova mi poslije nije palo na pamet srozavati se u tanjem hoće li ga ono što sam mu podrobno likovna djela. Kakve veze imaju pičke i kurci slične poslovno-kompromisne sfere. Nikada sloboda nije nešto izložio potaknuti da naslika jurišajućeg psa s oglasima? opet je pitao, logično. Prevlada- se, istini za volju, ni reklame nisu ukazale na s peglom umjesto glave ili ribu s krokodil- va mišljenje da oglasno potentne kompanije stranicama našeg tjednika, no u međuvreme- što mi omogućuješ, skim okom. Za koji dan bih dobio, recimo, nerado reklamiraju svoje proizvode u novi- nu smo već postali iskusni medijski margi- djevojčicu s dvije lavlje glave koja se ljulja na nama gdje ima kuraca i pičaka, naročito u nalci, oslobodivši se svih zabluda, upoznavši već nešto što mi ne željezničkoj tračnici, s tim da joj je ova pro- većim količinama, te ih ne bi trebalo obe- do detalja totalitarni potencijal takozvanoga burazila tijelo. Da ne spominjem cijeli niz shrabrivati, barem dok se ne upecaju, obja- slobodnog tržišta, pa i to da su kurci i pičke možeš oduzeti uradaka koji su u ta doba izazvali ozbiljno snio sam mu poduzetničkim entuzijazmom. bili zadnji među uzrocima zbog kojih je Feral društveno uznemirenje i odmazdu režima, Dobro, rekao je. Dobro, rekao sam. ostao trajno nepoželjan oglašivačima. poput onoga na kojemu je Alem, uz pomoć Za nekoliko dana stigla mi je na stol ilu- nekoliko viklera i velikog majstorstva, dora- stracija za taj broj. U prvome je planu muš- je, ako smijem reći, bio or- dio frizuru u formu Titanika, ko međunožje gdje se iz jednoga korijena ganski srastao s Feralom. Bio upozoravajući čitatelje da Poglavarko lošom račvaju dva kurca solidne veličine: lijevoga je dio kreativnog pogona koji perikom prikriva od javnosti fatalnu bolest. sa slašću puši ostarjeli Paja Patak (ili je to, se u svakome svom segmentu Poznajem opus, dakle, više nego dobro. zbog marketinško-poslovne uvertire, ipak upinjao – i relativno često uspi- Ipak, u tom se stvaralačkom moru nešto Baja Patak?), a desnoga također ostarjeli i jevao – pružiti otpor banalnosti, jednoobra- izdvaja. Jedna je Ćurinova ilustracija za pomalo ćoravi Miki Maus. Prvo što sam se Aznosti, predvidljivosti, dobrim običajima i mene bila važnija od ostalih. Značila mi je upitao bilo je, naravno, na koga više sličim. ukusima, uključujući i okoštale normati- mnogo više. Uznemiravala me snažnije od Paja ili Miki? Zar baš na obojicu? Brutalnom ve vlastitog zanata. U Novostima, Alem je drugih. Razmišljao sam o njoj bezbroj puta. uredničkom silom i slinavom inokosnom svojom radikalnom umjetnošću uglavnom Često sam joj se vraćao, iznova je promatrao voljom stornirao sam objavljivanje likov- ljekovito stršao, udarajući cijelom projektu i proučavao, utvrđujući skrivena i očigledna nog uratka. (’Nećeš me još i ti zajebavati!’ pečat rariteta. Bez njegovih ilustracija na značenja. Može se bez osobita pretjerivanja vjerujem da je bila popratna misao, ako ne koricama, tjednik će biti za krupan korak reći da sam neko vrijeme bio njome opsjed- i nešto sirovije.) Pokajao sam se praktički bliže profesionalnoj konvenciji. nut. Radi se o ilustraciji koju sam, služeći istoga trena, a sutradan još i više, kada je Taj strašni gubitak, jezivo prazna naslov- se ogavnom zloupotrebom uredničke moći otisnut Feral bez Alemove ilustracije. No nica Novosti, ta mukla bijela bol, osim što – cenzurirao. lekciju koju mi je ilustrator tada očitao – i privatno udara, kao da simbolički razdvaja Čini mi se da je bila 1998. godina, a mi smo koja je, nakon apsolviranja, značajno utjeca- epohe, priređuje nagli sudar s istinom i ukla- već tada jasno nazirali trasu kojom Feral ne- la na moje buduće uredničko držanje – nika- nja posljednje iluzije: zajedno s Alemom umoljivo putuje u propast (koja se, uostalom, da nisam zaboravio. Ona glasi: sloboda nije zauvijek je otišlo doba kada su novine još i zbila desetljeće kasnije). List bez jednoga nešto što mi omogućuješ, već nešto što mi mogle biti poprište slobodarski nastrojene jedincatog oglasa nije imao matematičkih ne možeš oduzeti. kreacije. Vrijeme je za počešljani javni pro- izgleda za opstanak na takozvanome slo- Da gradivo bude što bolje utvrđeno pobri- stor, za marketinški prihvatljivu trivijalnost, bodnom tržištu. U jednom od očajničkih nuli su se zlobom ispunjeni kolege iz redak- ili za neki treći kurac. pokušaja da prevarimo sudbinu i iskamčimo cije – uzgred budi rečeno: ni prije ni poslije Prije neki dan poslao šansu za preživljavanje sklopili smo ugovor s nisam se susreo s većom skupinom pokvare- mi je mejl i jednom se dojmljivom rečeni- nekom od probitačnijih marketinških agen- njaka na jednome mjestu – prilijepivši famo- com osvrnuo na Alemov novinski rad: ‘Pi- cija: za svaki oglas koji nam pronađu, dobit znu ilustraciju na ormarska vrata u jednoj od sao je muziku uz vaše tekstove, kao će trostruko veću proviziju od uobičajene, a soba, tako da me Miki i Paja, dok sišu svaki .’ Veći dio tih davnih slova, po- bili smo, iskreno govoreći, spremni odreći svoj kurčevi krak, drže na oku. Možda su put sadržaja starih ﬁ lmova, zasluženo blijedi se na neko vrijeme kompletnoga prihoda me iskušavali, možda su mislili da ću je kao iz sjećanja. Ali muzika, ta se bogami dugo ostvarenog tim putem, samo da na takozva- potvrđeni cenzorski insekt skinuti i odatle. neće zaboraviti. ■ Novosti Kriza kroz stihiju donijela priliku za Davorka Blažević, glavna urednica Tjednik za racionalnu manjinu poboljšanje porazne bilance portala 10 #1097, petak, 25. prosinca 2020. INTRIGATOR

vačkih pogona. Ne štiti se dovoljno njihov proizvod u trgovinama. Krupniju industriju je država prepustila privatnicima. I nijedan Slučajan uspjeh od tih zahvata nismo iscijedili iz socijalistič- kih priručnika, nego iz prakse zapadnoeu- Vanjskotrgovinski defi cit u agrarnom njegov uzlet stoga više prinudni efekt širih ropskih zemalja u proteklom desetljeću. No sektoru smanjen je za 27 posto u odnosu okolnosti. bojati se da hrvatski agrar neće lako vidjeti na lanjski, ali to nije učinjeno planski Situacija je u tom smislu dobro iskorištena; takve državne poteze uz sadašnji odnos sna- na izvanredna se stanja u glavnini slučajeva ga u ekonomskoj politici. Podsjetimo: nedav- proteklih dana odjeku- ne može utjecati iz pozicije kakva je danas no je Hrvatska udruga poslodavaca burno ju vijesti iz domaćeg agrarnog ova hrvatska, može se tek bolje ili gore na negodovala na sugestiju -a da bi se dio sektora: više izvozimo te manjih reagirati. Problem će uslijediti ako reak- radne snage iz turizma trebao preusmjeriti nje uvozimo poljoprivred- cija ne bude popraćena strukturnim zahva- u tzv. zelenu ekonomiju. Dok se takvi otpori Presuda je ne proizvode i prerađevine, tima državne politike u smjeru obnovne i ne svladaju, poljoprivreda će u Hrvatskoj vanjskotrgovinski defi cit u istom području razvojne strategije. A u tom segmentu priče uspijevati samo slučajno. Gsmanjen je za 27 posto u odnosu na lanjski, o domaćoj poljoprivredi izostaje dostatna Igor Lasić pozitivni šok ■ a i žito je urodilo povijesnim rekordima. aktivnost. Čast ratarstvu, ali povlaštenost Ministrica poljoprivrede - brojnih moćnih aktera koji dodijeljeno im s razlogom iskazuje zadovoljstvo. No državno zemljište radije iznajmljuju stočari- Općinski sud u Šibeniku u ponovljenom isključimo li sezonske ekološke slučajno- ma i ubiru najamninu umjesto da ga obrađuju postupku nepravomoćno je odbacio tuž- sti koje presudno diktiraju prinos u biljnoj ubilo je mljekarstvo u Hrvatskoj, inače jednu bu sutkinje Vrhovnog suda Senke Klarić- proizvodnji, što ostaje? Naravno, korona. Ili, od djelatnosti neposrednih proizvođača s naj- Baranović protiv vas kao autorice teksta preciznije, činjenica da je epidemiološkim višom dodanom vrijednošću. Također, nema Popis - objavljenog na neprofi tnom portalu , mjerama ograničen (i) robni prekogranični pomaka u sistematičnijem poticanju domaće po čemu ste unikat među novinarkama i promet. Većina zemalja se povrh toga okre- industrije mineralnih gnojiva na veće zbli- novinarima? nula vlastitim ekonomskim potencijalima, žavanje s ovdašnjim poljoprivrednicima i ovih strahota Presuda je pravi pozitivni šok. Vrijedilo je djelomično se zatvarajući. Hrvatska je pri- njihovim realnim potrebama. nepisano pravilo da nema toga suda koji će tom imala ozbiljnije rezervne kapacitete Nema ni osnaživanja tih manjih proizvo- Border Violence presuditi protiv suca, pa je ovakva presuda gotovo samo u sektoru poljoprivrede, pa je đača, kao iznimno važnog dijela nacional- Monitoring ( ), uz za mene signal da se neke stvari u hrvat- nog agrara, u pogledu njihove samostalnosti podršku lijeve koalicije skom pravosuđu možda ipak mijenjaju. Iako Ulična prodaja neretvanskih i međusobne udruženosti na tržištu. Ne po- Europskog parlamenta, mi ratio govori da je prerano zaključivati o mandarina (Foto: Duško Jaramaz/) maže im se u stjecanju hladnjača i prerađi- na Međunarodni dan mi- trendu koji bi bio na tragu reduciranja broja granata, 18. decembra, predstavila je ‘Crnu tužbi protiv novinara. Mknjigu pushbackova’, publikaciju od 1500 stranica u kojoj je dokumentirano zastra- šujuće policijsko nasilje što ga je pretrpjelo Kako ocjenjujete stanje u društvu u ko- više od 12.000 izbjeglica i drugih migranata jem je moguće tužiti zbog nečijeg vrijedna vanjskim granicama -a. nosnog suda u tekstu? , u kojem sudjeluju i organizacije U novinarstvu sam četiri desetljeća. Prošla za ljudska prava iz Hrvatske Are You Syrio- sam sito i rešeto tužbi i tužakanja. Doživje- us i Centar za mirovne studije, objedinio je la sam čak da me tuži čovjek koji izdržava prikupljena svjedočanstva u čak dva sveska zatvorsku kaznu. Tužili su me lokalni moć- ‘Crne knjige pushbackova’, dok se cijeli drugi nici samo zato što sam ih svojim tekstovima svezak odnosi samo na nasilna i nezakonita dovodila u nezgodnu poziciju pred njiho- protjerivanja s područja Hrvatske. - vim partijskim šefovima, pa je tužba protiv iz -a kaže da su brojna svjedočan- mene trebala značiti kako su u pravu. A nisu stva pravovremeno bila proslijeđena -u, bili, jasno. Nije mi, u društvu u kakvom živi- a je podnosio i kaznene prijave. mo, nimalo čudno da se neki ljudi, uvjereni — Otkad smo počeli upozoravati na odvraća- da su neprikosnoveni, uvrijede kada proči- nja migranata iz Hrvatske, vidimo da taju nešto što ih dovodi u pitanje profesio- jedino ustraje u zataškavanju i opovrgavanju nalno i moralno, ali to smatram apsolutno nezakonitih protjerivanja, umjesto da pro- nedopustivim. BORDOLINE vodi učinkovite istrage – izjavila je Kekuš. U priopćenju se navodi da su detalji koji su iznijeti u ovim svjedočanstvima ponovni Prema anketi Hrvatskog novinarskog podsjetnik na razinu nečovječnosti koja se društva, u Hrvatskoj je aktivno najmanje odvija na hrvatskim granicama i o dužini 900 tužbi protiv novinara i medija, teških trajanja strahota pred kojima godinama 68 milijuna kuna, od čega ih se 861 odnosi zatvara oči. Kekuš ističe da su najnasilniji na parnične postupke za naknadu štete pushbackovi, koji uključuju neki oblik muče- zbog povrede časti i ugleda. nja ili zlostavljanja, upravo dokumentirani u Za to je odgovorna vlast tj. zakoni kojima Hrvatskoj i Grčkoj, što je dosta indikativno je omogućeno svima da nas sudski progone jer se jedna država nalazi na vanjskoj granici kako im padne na pamet i na taj način nam za- -a, a druga na granici Schengena. tvaraju usta. Svojevremeno smo kazneno od- Njemačka europarlamentarka govarali čak i za sramoćenje, dakle po zakonu (Die Linke) izjavila je da je posjetila nismo smjeli napisati nešto što bi određenu brojna mjesta unutar i izvan granica -a. osobu javno osramotilo, makar to što bismo ‘Kamo god smo išli, pronalazili smo djecu, žene napisali bila istina! Kud ćete perverznije. Sre- i muškarce koji su patili. Posljednjih godina ćom, ta je odredba Kaznenog zakona ukinuta, situacija se pogoršala. Šokirani smo beskraj- ali ostala je ova o uvredi protiv časti i ugleda, nim izvještajima o nemilosrdnom, sadistič- koju treba pod hitno dekriminalizirati. Zaista kom i ponižavajućem nasilju koje podsjeća na nema smisla da se po sudovima vučemo zato brutalne diktature. ‘Crna knjiga’ baca prijeko što nekoga nešto vrijeđa te navodno narušava potrebno svjetlo na ovo mračno poglavlje - njegov ugled i čast, na koji te osobe očigled- a’, rekla je Ernst i izrazila nadu da će ova knjiga no nisu mislile kada su postupale tako kako doprinijeti zaustavljanju zločina te da će vlade su postupale, zbog čega su postale i predmet –Ivice, što ćeš biti kad odrasteš? odgovorne za njih snositi posljedice. novinarskog interesa. –Proizvođač zaštitnih maski. ■ Anja Kožul ■ Mirna Jasić Gašić Novosti Inicijativa Saveza samostalnih sindikata Tjednik za racionalnu manjinu Hrvatske upućena Stožeru i Vladi 11 #1097, petak, 25. prosinca 2020.

— Priznavanje bez dokazivanja obolijeva- nja prilikom obavljanja posla vjerojatno LEKSIKON neće biti moguće ni za jednu profesiju jer, Evidentirati budimo iskreni, nije se ni sve zdravstveno TRANZICIJE osoblje zarazilo na radnom mjestu. Zato su takvi podaci i praćenje ključni. Improviza- ciji tu ne bi smjelo biti mjesta – zaključuje Ana Milićević Pezelj. Brodogradnja oboljele po ■ Dragan Grozdanić ; nekoć vrlo lu- krativna i naglašeno izvozno orijentirana industrija u Hrvat- skoj, gotovo u potpunosti uni- zanimanjima štena tokom zadnje tri decenije tranzicije. Brodogradnja na hrvatskoj strani Zekanović BJadrana jako je stara djelatnost. Stoljećima su se u Dalmaciji, Kvarneru i u Istri proizvo- dili i izvozili kvalitetni brodovi, no čini se uređuje kako je s prijelazom milenija i toj priči došao kraj. Lancem uzročno-posljedične vezanosti, ekonomskim modelom multiplikatora i ne- gativnim domino efektom, zbog propadanja brodogradnje trpe i brojni drugi sektori koji zastupnik iz redova Su- su sekundarni opskrbljivači brodogradnje, verenista a takvi su strojarstvo, drvoprerada, meta- nedavno je postavio zastupničko lurgija... pitanje Vladi da mu objasni zašto Sva loša obilježja naše tranzicije ‘lijepo’ dopušta ‘indoktrinaciju djece su se preklopila i posložila na primjeru pro- ideologijom’ od strane Canve, onli- pasti brodogradnje. Strukturno, rapidno Sne grafi čkog editora za izradu infografi ka slabljenje proizvodno-industrijske izvozne i postera. Iz Vlade mu je odgovoreno da je ekonomije, to jest deindustrijalizacija, te (Hrvatska akademska i istraživačka posljedični gubici radnih mjesta mjereni u mreža) već blokirao sporni Canvin informa- stotinama tisuća. S tim je povezana pogreš- tivni bilten (iliti newsletter). Zekanović je na državna monetarna politika koja cijelo također ustanovio da su u školskim e-mail vrijeme tranzicije preko -a drži prejak sandučićima osnovnoškolaca pronađene po- tečaj kune spram eura (a ranije njemačke Pri evidentiranju oboljelih postoji Na svježem zraku manja je ruke Canve koje pozivaju djecu na marke) i time pogoduje uvoznicima, podob- opasnost – građevinari (Foto: rubrika ‘zanimanje’, ali odgovor nije Damir Špehar/) aktivizam, pod naslovom ‘Zauzmite se za nim preprodavačima-mešetarima koji preta- obavezan. Smatramo da bi se trebalo ono u što vjerujete’. ‘U nastavku poruke od ču ‘iz šupljeg u prazno’, a na štetu domaćih potruditi oko ovog podatka, kaže Ana da s osnivačima tih ustanova i njihovim Canve djeci se nude šareni, besplatni proizvođača-izvoznika. Na to se nadovezuje Milićević Pezelj iz -a ravnateljima uskladi i dogovori preporuke predlošci i pozivaju se osnovnoškolci da kre- vrlo rizično oslanjanje gotovo isključivo na za organizaciju rada u skladu s mjerama i iraju internet sadržaje i pridruže se servisno-uslužni, pretežno turistički sektor. samostalnih sindikata Hrvat- preporukama Stožera. Sve bi to trebalo omo- na društvenim mrežama grupama Nadalje je prisutno popuštanje bez otpora ske () pozvao je Nacionalni sto- gućiti sigurno korištenje njihovih usluga te potpore’, naveo je Zekanović. pritiscima iz sjedišta -a i snažnijih zema- žer civilne zaštite i Vladu na javno sačuvati fi zičko i psihičko zdravlje njihovih ‘Pokažite svoju podršku + zajednici i lja evropskog središta – koje su itekako pa- objavljivanje svih raspoloživih po- radnika. U tim ustanovama, dodaje sindika- svima gdje god se nalazili’, pisalo je u poruci zile da zaštite svoje najvrijednije industrij- dataka o stanju epidemije na radnim listica Pezelj, ima dosta oboljelih te su mnogi koja je uzbudila ovog zastupnika, inače na- sko-proizvodne kapacitete – da se provedu mjestima, utvrđenim ili pretpostavljenim pri- u samoizolaciji. Nekima se to događa više stavnika geografi je. To ga je nagnalo da traži mjere zakonske deregulacije koje će voditi Sjenosima zaraze u radnim sredinama po razli- puta, zbog čega imaju značajno smanjene od Vlade očitovanje o ‘korištenju školskog u opisanom smjeru. Slučaj brodogradnje pri- čitim djelatnostima, kao i na objavu podataka prihode, a zbog nedostatka ljudi neki rade sustava za izlaganje djece neprimjerenim mjer je sistematičnog uništavanja sektora, o broju oboljelih u radno aktivnoj populaciji brojne prekovremene sate i premoreni su. seksualnim sadržajima te da ih se poziva na a provodi ga država, sve u ime tobože nei- prema djelatnostima i zanimanjima. — Pri evidentiranju oboljelih osoba posto- aktivizam na društvenim mrežama zbježne privatizacije. Na primjer, davanjem Prema informacijama s terena koje ima ji rubrika ‘zanimanje’, ali taj odgovor nije i indoktrinaciju ideologijom nespojivom s izdašnih subvencija za restrukturiranja , čini se da se sektor graditeljstva zbog obavezan. S obzirom na to da se ova genera- vrijednostima njihovih obitelji, naravno bez škverova sumnjivim likovima, navodnim radova na otvorenom i mogućnosti držanja cija suočava s nikad zabilježenom zarazom, znanja roditelja’. On je izrazio zabrinutost investitorima, njihovim pripuštanjem u distance, za razliku od drugih djelatnosti, za- ocjenjujemo da bi se ipak trebalo potruditi što ne daje roditeljima mogućnost sektore od vitalnog nacionalnog interesa, sad najbolje nosi s pandemijom koronaviru- oko ovog podatka. Objava podataka o sta- prijave zloupotrebe školskog sandučića a brodogradnja to jest, koji mahom nisu za- sa. I dok su turizam i ugostiteljstvo preven- nju i prijenosu zaraze na radnim mjestima njihovog djeteta, pa je -u osim uči- interesirani za ulaganja u održanje i razvoj tivno uglavnom zatvoreni, stanje u trgovini pomogla bi nam da upute o zaštiti radnika telja mogu prijaviti samo djeca sama. ‘To proizvodnje, već ih isključivo zanimaju ne- nešto je lošije zbog stalnog kontakta zapo- na radnom mjestu kao i u odnosu na treće nije prihvatljivo, jer djeca nemaju dovoljno kretnine i brzo ostvariv profi t. slenih s ljudima. U prerađivačkoj industriji, osobe dodatno preciziramo te da djelovanje iskustvo u prepoznavanju rizičnih situacija Premda su trendovi urušavanja brodograd- koja okuplja brojne članove sindikata, zasad naših sindikalnih i radničkih predstavnika i zloporabe njihove e-pošte’, podvukao je nje prisutni već dugo, još od ranih 1990-ih, i nije bilo zatvaranja tvrtki zbog proboja viru- na razini poslodavca bude još učinkovitije Zekanović. iako će mnogi tvrditi da je epoha klasične sa, kao što je to bio slučaj u nekoliko tvrtki u zaštiti zdravlja radnika i suzbijanja epide- Za komentar smo zamolili brodogradnje – građenje ogromnih, skupo- u tekstilnoj industriji. mije – kaže Ana Milićević Pezelj. iz Zagreb Pridea, organizacije koja se bori za cjenih, teških brodova – zauvijek iza nas, ova — Budući da nemamo pregled cijele situacije Ovih dana također svjedočimo inicijati- prava spomenute zajednice. je industrija u Hrvatskoj ipak dugo vremena ni egzaktne podatke o tome, teško možemo vi nekih sindikata da se liječnicima i zdrav- — Ne postoji ideologija, pa se slije- odolijevala te je potkraj prošle i početkom tvrditi jesu li radno intenzivne djelatnosti po- stvenim radnicima bez posebnog postupka dom toga ne može ni provoditi indoktrina- ove decenije još uvijek predstavljala koliko put tekstilne izloženije zarazi zbog težih uvje- prizna profesionalna bolest Covid−19. No cija – izjavio je kratko Dota. toliko respektabilnu ekonomiju. Kulminaci- ta rada s obzirom na veći broj ljudi, slabije pro- prvo bi pitanje, smatra sindikalistica Pezelj, Naravno, možemo se zapitati da li bi uva- ja problema seže u proljeće i ljeto 2018. Tada storne uvjete i količinu vlage u zraku – kaže moglo biti zašto bi se to odnosilo samo na ženi zastupnik tako promptno reagirao da su su pulski Uljanik i riječki 3. maj, nakon što za Novosti , izvršna zdravstveno osoblje, a ne primjerice i na djeca obasipana porukama neke od nama do- ih je preuzeo poduzetnik , tajnica za socijalni dijalog i javne politike . spremačice na covid-odjelima, pa i na dru- bro znanih i utjecajnih ideologija u društvu. dovedeni do ruba bankrota, nezadovoljni i Uz zdravstveni sustav, ističe naša sugo- ga zanimanja u kojima su radnici izloženi Najvažnije pitanje glasi: tko ima ovlaštenja frustrirani radnici-škverani stupili su u više- vornica, loše je stanje i u dječjim vrtićima. zarazi. Zasad je, kako kaže, Hrvatski zavod i kakva je procedura traženja od -a tjedni štrajk zbog neisplaćenih plaća, a agoni- Zbog toga je nedavno Sindikat obrazovanja, za zdravstveno osiguranje istaknuo kako bi da blokira neke pošiljaoce poruka kako bi ja je nastavljena sljedeće godine odlaskom u medija i kulture Hrvatske pozvao ministra se time neke profesije dovele u privilegirani, ‘štitio’ svoje korisnike? stečaj Uljanika, fi rme osnovane 1856. znanosti i obrazovanja - a druge u podređeni položaj. ■ Nenad Jovanović ■ Hajrudin Hromadžić Novosti Ustavne promjene nisu dovele piše Dragan Grozdanić Tjednik za racionalnu manjinu do sankcioniranja ratnog profiterstva 12 Aktualno #1097, petak, 25. prosinca 2020. Višekratni profiteri Da je učinak ustavne odredbe o nezastarijevanju ratnog profiterstva vrlo ograničen pokazuje i slučaj Josipa Gucića kojeg je Vrhovni sud oslobodio optužbe za ratno profiterstvo. ‘Tako se ona Rojsova fraza tko je jamio, jamio čini kao pravna istina u Hrvatskoj’, kaže Sanja Barić

rhovni sud oslobodio je op- gona za navedeno kazneno djelo nastupila razdoblje u kojem su kaznena djela morala Očito je da bi Sanader mogao ostati tužbe za ratno profiterstvo još 16. veljače 2014.’, piše između ostalog u biti počinjena da bi se na njih mogao primi- upamćen kao jedini osuđeni ratni profiter. tajkuna s državne tjeralice obrazloženju Vrhovnog suda. jeniti Zakon o nezastarijevanju proteže od Premda je presuda od dvije i pol godine Josipa Gucića kojemu je, Ne treba u ovom slučaju dalje ulaziti u za- 30. svibnja 1990. do 15. siječnja 1998. go- zatvora nakon ponovljenog suđenja 2018. nakon djelomično usvojene mršena pravna tumačenja da bi se zaključilo dine. ‘Kako je maksimalni zastarni rok za za uzimanje 3,6 milijuna kuna provizije žalbe, smanjio kaznu s prvostupanjskih kako je Gucićev slučaj definitivno potvrdio ta kaznena djela deset godina, proizlazi da od Hypo banke sredinom 1990-ih zasad Vosam na pravomoćno pet godina zatvora za neuspjeh ustavnih izmjena iz lipnja 2010., su sva ona zastarjela najkasnije 15. siječnja još nepravomoćna, za to djelo ipak nema malverzacije i nezakonito trgovanje dionica- koje je inicirao tadašnji predsjednik Ivo Jo- 2008. (a dobar dio njih i ranije), dakle, prije zastare. Prema obrazloženju sutkinje Ja- ma 1993. i 1994. u makarskim poduzećima sipović, pri čemu je članku 31. dodan stavak donošenja promjene Ustava. Da bi nastupila sne Galešić, relativna je zastara za Hypo Amfora i Primorje. Sud je naime, u odno- 4. prema kojem ‘ne zastarijevaju kaznena zastara dovoljan je protek rokova relativne trebala uslijediti u ožujku 2010., ali je ona su na presudu splitskog Županijskog suda, djela ratnog profiterstva kao ni kaznena zastare pa apsolutna zastara u načelu nije prekinuta jer je godinu ranije protiv Sana- utvrdio da se za kaznena djela zloupotrebe djela iz procesa pretvorbe i privatizacije po- mjerodavna (...)’, piše Novoselec. dera pokrenut postupak za Fimi mediju. O povjerenja u gospodarskom poslovanju i činjena u vrijeme Domovinskog rata i mirne Jesenas je zahvaljujući zastari pravomoć- tome bi li Sanader mogao ostati usamljen pomaganja u takvom djelu ne može primi- reintegracije (...)’, što je konkretizirano u no oslobođen u aferi Tisak za izvlačenje primjer ratnog profitera, upitali smo za jeniti Zakon o nezastarijevanju kaznenih Zakonu o nezastarijevanju kaznenih djela novca i štetu od 30 milijuna kuna također mišljenje Sanju Barić, predstojnicu Ka- djela ratnog profiterstva i kaznenih djela iz ratnog profiterstva iz 2011., a sve kako bi se dugogodišnji pravosudni bjegunac i simbol tedre za ustavno pravo riječkog Pravnog procesa pretvorbe i privatizacije, kako je to moglo suditi onima koji su se nezakonito tajkunske privatizacije 1990-ih Miroslav fakulteta, koja nam je kazala da je stav prvostupanjski sud pokušao dokazati, jer (poput Gucića i drugih) bogatili tijekom Kutle, pri čemu tužiteljstvu nije pomogla, Ustavnog suda iz 2015. jedan dio kazne- samo vrijeme počinjenja djela nije dovoljno pretvorbe i privatizacije devedesetih godina. jednako kao ni u Gucićevom slučaju, kva- nopravnih stručnjaka podržao, dok su se za primjenu tog zakona. Osim toga, Vrhovni Izmjene Ustava bile su u praksi neprovedive lifikacija u optužnici za ratno profiterstvo. drugi nad njim zgražali, no postojala je i sud je naveo da u optužnici u slučaju Gu- i kao takve osuđene na neuspjeh prije sve- Tužiteljstvo nije uspjelo dokazati ratno mogućnost suprotne argumentacije, koju cića, kao i bivšeg direktora Amfore Blage ga zbog stava Ustavnog suda iz srpnja 2015. profiterstvo ni bivšem vlasniku mesne in- Ustavni sud nije na kraju prihvatio, a gdje Begića, ne nalazi opisane okolnosti koje po kojem nema mogućnosti procesuiranja dustrije Đuri Gavriloviću, kojeg je teretilo bi u određenim slučajevima presudio da bi ukazivale na to da su kriminalne radnje kaznenih djela primjenom Zakona o neza- da je novcem za obranu Hrvatske početkom se radi o izvanrednim stvarima vezanim počinjene zloupotrebom činjenice da je u starijevanju ako je na dan stupanja na snagu 1990-ih kupio tvornicu. Njegova je obrana uz ratno vrijeme. tijeku bio Domovinski rat, već da riječ o kla- ustavnih promjena već nastupila zastara za uspjela dokazati da je zastara u tom slučaju — No takvo tumačenje stvari dovelo bi do sičnim kriminalnim aktivnostima iz sfere određeno kazneno djelo. nastupila još u listopadu 2002., a pritom su političkog problema, jer ako bi Ustavni sud gospodarskog kriminala. ‘Zato je optužbu Umirovljeni profesor zagrebačkog Prav- se pozvali i na činjenicu da je Ustavni sud nekom takvom odlukom pokazao da je vlast zbog nemogućnosti primjene Zakona o nog fakulteta Petar Novoselec u svom je 2015. u aferi Hypo srušio presudu Ivi Sana- tijekom rata dopuštala takve radnje i nije ih nezastarijevanju i nastupa zastare trebalo znanstvenom radu iz 2015. istaknuo da je deru zauzevši već poznati stav da se odred- procesuirala, zapravo bi indirektno poručio odbiti. (...) Za kaznena djela za koja se može najduži rok zastare za kaznena djela nave- be o nezastarijevanju za ratno profiterstvo da je onodobna vlast bila korumpirana i suu- izreći kazna zatvora u trajanju dužem od dena u člancima 2. do 6. Zakona o nezasta- mogu primjenjivati samo za djela za koja česnik u cijeloj priči. Bila bi to indirektna op- pet godina, kazneni progon zastarijeva za rijevanju iznosio deset godina. Ustavni sud do ustavnih izmjena iz 2010. nije nastupila tužba za hdz i državu kao takvu, što Ustavni 20 godina. Stoga je (...) zastara kaznenog pro- je utvrdio, ističe nadalje Novoselec, da se zastara. sud, kako vidimo, nije sebi dopustio, već se priklonio jednostavnijem i opravdanom stajalištu sa stanovišta pravne sigurnosti. Zbog toga je doista učinak ustavne odredbe o nezastarijevanju ratnog profiterstva vrlo ograničen, pa se tako ona Rojsova fraza ‘tko je jamio, jamio’ čini kao pravna istina u Hr- vatskoj – kaže Sanja Barić. Priča o zastarama ovdje ne završava. U lanjskom izvješću Državno odvjetništvo ističe da je donesen niz negativnih sudskih odluka zbog zastare: donesene su ukupno četiri prvostupanjske odluke, od čega se dvije presude (kojima se optužba odbija) i dva rješenja o obustavi postupka temelje na ustavnoj odluci iz 2015. i primjeni članka 7. Zakona o nezastarijevanju. Nakon dvadeset godina razvlačenja postupka lani su, zbog loše obrazložene optužnice, za milijunske malverzacije u Croatia busu optužbi za ratno profiterstvo oslobođeni Ivan Radošević i troje suučesnika. Dužina takvih pravosud- nih procesa mogla bi ponešto reći o brzini rada sudova i određene nevoljkosti da se oni okončaju, a možda ponešto i o kadrovi- ma zaposlenim u Državnom odvjetništvu. Na kraju priče, ostaje nam tek zapjevušiti tjeskobne Arsenove stihove: Dolaze ratni U bijegu od 2007. – Josip Gucić (Foto: Boris Ščitar/ profiteri/ kupuju povijest, kupuju mit/ njihovi pixsell) sinovi i kćeri/ već beru užasni profit. ■ Novosti Tjednik za racionalnu manjinu 13 kolumna #1097, petak, 25. prosinca 2020.

ARITMETIKA POLITIKE Dvoglava krava

o je ono štono se veli kap koja je prelila čašu u odnosima Hr- vatske i Bosne i Hercegovine. Ta zadnja kap mirovala je čak i u vrijeme Franje Tuđmana i Alije Izetbegovića, za koje se zna da se Tnisu podnosili, a zapravo su se i prezirali. Ali onda je kao iz pokvarenog vodenog kotlića pljusnula svom snagom nedavno kada su se, ne znam kako to drukčije nazvati, huligan- ski, jalijaški počerupali Zoran Milanović i Željko Komšić. Prvi je počeo, da tu ne bude suvišnih nesporazuma, naš, hrvatski predsjednik, i to, da i tu ne bude nedoumica, bez vidljivog povoda. Zato povod treba tražiti u Piše Marinko Čulić njegovim ranijim prezrivim izjavama prema BiH, koje su sada kulminirale tvrdnjom da su Hrvati u BiH s pravom nezadovoljni svojim položajem i da nikakvi zahtjevi za Nema nikoga od građanskom državom nemaju smisla dok se najprije ne primijeni ‘sapun’, a tek onda ključnih aktera u može i ‘parfem’. Bošnjačka strana je na to uvrijeđeno uzvratila da Milanović zagovara BiH ili u srpskom koncept nekakvog etničkog dezinficiranja, a onda je još kilogram-dva toj verbalnoj hrvatskog prvozastupnika, koji bi najradije Sjednica Predsjedništva BiH – Milorad Dodik, Šefik i hrvatskom eksploziji dodao i Željko Komšić, koji i je- da se za njega na izborima glasa isključivo s Džaferović i Željko Komšić ste glavna meta siktavih izjava hrvatskog članskim iskaznicama hdz-a. Tako nekako, (Foto: Armin Durgut/pixsell) susjedstvu koji predsjednika. On je optužio Milanovića da uostalom, i jeste, za Čovića glasaju isključi- je ‘nadobudni, egocentrični napuhanko, ali vo krvno provjereni Hrvati, što nije dovoljno Eto, to je ukratko scenarij po kojem se slupao nisu sudjelovali je poprilična novost da je sklon ubermen- za ulazak u državni vrh BiH, do čega njemu, ‘bosanski lonac’, koji je prošao sve kulinarske schovskom fašizmu’. napokon, nije ni stalo (već je bio tamo, pa provjere, ali ovu političku nikako ne može. u sakaćenju ove Uh, da se naježiš od tih gromovitih uvreda kog je vraga to promijenilo, ništa). Njemu je To ne znači da u bosanskoj priči ne postoje s jedne i druge strane, u kojima, evo, i dekla- stalo da samo zaokruži hrvatski nacionalni i neka bijela polja, veći, puno veći problem je zemlje. Ali svoj dio rirani antifašisti optužuju jedan drugoga za tor u BiH, između ostalog i patroniziranjem da ona ne mogu zasjeniti crna. Evo, međuna- fašizam. Dakle, tu se maše toljagom najgorih ratnih zločina koji su devedesetih u njemu rodni protektori BiH jesu ponešto napravili odgovornosti snosi optužbi, iako je ovdje zapravo riječ o gotovo počinjeni (što je najjadnija točka do koje se da se ova zemlja etnički uravnoteži, od čega banalnoj priči nalik na kaos u dječjem vrtiću, odnedavno sunovratio i Zoran Milanović). neke stvari možete i vlastitim očima vidjeti. i međunarodna u kojem je svatko zaboravio glavno što je Dakle, hrvatski čelnici u BiH prave od nas To su ove kriptoregistracijske oznake na au- trebao znati. Željko Komšić zaboravio je da budale kada tvrde da su manjinski Hrvati u tima, iz kojih ne možete vidjeti da li vozilo zajednica koja je načelo da svaki narod bira svoje političke BiH u startu diskriminirani i da oni, jadni, ne dolazi iz Banje Luke, Mostara ili Zenice, ali predstavnike potječe od Tita, čiji je portret mogu tu ništa napraviti dok se ne promijeni javnost manje zna da ima toga još. Recimo, od nje napravila držao ili još drži, ne znam, na zidu svog ka- nešto što ni sami ne žele promijeniti. spomenuti protektori oduzeli su pravo dva- bineta. S druge strane, Milanović, koji se ma entitetima da imaju vlastite vojske, da ustavno čudovište, sada pokušava prikazati kao veći zagovor- omšićev pristup je sasvim su- imaju vlastite vanjske politike ili carine. Po- nik bh-Hrvata od Andreja Plenkovića, protan. On ne traži, kao Čović, slušajte Milorada Dodika i vidjet ćete da on napola unitarno, zaboravio je još i puno više. On je preuzeo da za njega glasaju samo pri- nikada ne galami protiv toga jer zna da je to do dosade prijesnu i izlizanu tvrdnju hdz- padnici ove ili one nacionalne podlokavanje srpskog suverenizma u BiH, napola federalno, a da Komšića biraju politički dirigirani i od krvne grupe, nego pripadnici koji bi on, kao, branio do zadnje kapi krvi, sda-a navođeni pripadnici muslimanskog svih grupa i zato kao od šale dobiva izbore, ne naravno svoje, nego svojih sunarodnjaka. čega nema nigdje u biračkog tijela, što je, kao, presuđivalo u is- Ki time iritantno ide na živce srpsko-hrvat- Dakle, međunarodna zajednica jeste nešto hodu izbora. Ali nedavni lokalni izbori u BiH, skim čelnicima u BiH, pogotovo otkako su napravila. Ali je napravila i jednu suštinsku, svijetu na kojima je sda doživio teški neuspjeh, a spomenuti nedavni lokalni izbori pokazali konstrukcijsku grešku. U Washingtonu je, u Sarajevu i katastrofu, bjelodano pokazuju da njihova dominacija, koja predugo traje, godinu prije Daytona, zamišljeno da u Fe- da tu nikakvog dirigiranja nema, niti može ipak nije zadana zanavijek. Hrvatska stra- deraciju BiH uđu ne samo Bošnjaci i Hrvati biti. Dakle, ne bira se hrvatski član Predsjed- na je, istinabog, na tim izborima prošla s nego i Srbi, što bi ustavnu arhitekturu ove ništva BiH po volji sda-a, koji ni sam ne zna manje očerupanog perja, ili je čak ostvarila zemlje učinilo bitno drukčijom od sadašnje. tko mu glavu nosi (možda, ne znam, zbog standardni maksimum, ali je zaškripilo na A ova sadašnja sliči na kreaturu, otprilike sukoba proevropske i proturske frakcije u mjestu koje je potpuno devastiralo hrvat- kao dvoglava krava ili tronoga kokoš, jer BiH stranci). Nego ga se bira jer je jedini pripad- sku manjinsku kuknjavu. Mostar! Ondje su danas čini jedna federacija i jedna unitarna nik državnog vrha koji zastupa multietnič- nedavno poslije više od deset godina održa- država, čega nigdje drugdje u svijetu nema. ku i multikonfesionalnu BiH. ni lokalni izbori, a dosad ih nije bilo najviše Ne može ni biti, jer to više sliči na invalid- Ovim ne želim opravdavati palucavi Ko- zato što je to jedan od rijetkih većih gradova ska kolica nego na ozbiljnu državnu tvorevi- mšićev jezik kojim se služio kao u ovom u kojima Hrvati čine većinu, iako time ne nu, štoviše, unatoč izvornim pobudama, to slučaju, ali Milanoviću podastirem na zna- želim amnestirati ni Bošnjake kada se nađu je samo produbilo međuetnička trvenja. To nje jednu bitnu razliku između Komšića i u suprotnoj situaciji od ove. Ali činjenica da će reći sljedeće. Međunarodni tvorci sadaš- Dragana Čovića. Ovaj drugi fino je ušti- je toliko dugo trebalo da se u ovome gradu nje BiH možda jesu najbolji akteri ove priče, mao govorni aparat da u njemu nema ko- izbori održe jasno govori da hrvatska bučna ali su ipak dovoljno loši da su otvorili vrata mšićevskih psovačkih eskapada, ali to mu i manjina odjednom prelazi u majoritetnog gorima od sebe, Dodiku, Čoviću i Izetbegovi- ne treba kada umjesto njega ovo radi stan- ucjenjivača čim joj se za to pruži prilika, što ću. Kojima se onda priključio, vidimo, napra- dardno zapjenjeni Milorad Dodik, tako znači da postaje jednako ‘srpska’ ili ‘bošnjač- sno što ne znači i iznenađujuće, i hrvatski da sveukupno ostavlja dojam ekskluzivnog ka’ u gradovima drukčijeg etničkog sastava. sapundžija Zoran Milanović. ■ Novosti hdz BiH ostao je najjača partija u Mostaru, piše Ivica Đikić Tjednik za racionalnu manjinu a sda zadržao čvrstu drugu poziciju 14 politika #1097, petak, 25. prosinca 2020.

Još jedna pobjeda – Mario Kordić, nositelj liste hdz-a BiH (Foto: Denis Mostarski poučak Kapetanović/pixsell) Nakon dvanaest godina izborne apstinencije kad je riječ o biranju lokalne vlasti, građani Mostara opet su glasali uglavnom po etničkom kriteriju, što dovoljno govori o realnosti bošnjačkog zazivanja ‘građanske države’. Jedini racionalni put za BiH jest da se i Bošnjaci, i Hrvati, i Srbi konačno pomire s time da neće ostvariti u miru ono što im nije uspjelo u ratu Novosti Tjednik za racionalnu manjinu 15 politika #1097, petak, 25. prosinca 2020.

vanaest proteklih godina u Sve za politički opstanak – Željko Komšić (Foto: Mostaru nije bilo lokalnih Armin Durgut/pixsell) izbora, a u tih dvanaest godina, prema rezultatima proš- lonedjeljnog glasanja, nije se bogznašto promijenilo na političkoj sce- Dni toga grada i u glavama glasača: hdz BiH ostao je pojedinačno najjača partija, Stranka demokratske akcije – ovaj put u ‘probosan- skoj’ koaliciji s Demokratskom frontom i Sa- vezom za bolju budućnost – zadržala je čvrstu drugu poziciju. hdz-u je nešto glasova uzela desnija Hrvatska republikanska stranka, dok je dio bošnjačkih glasova otišao lijevoj koaliciji sdp-a i Naše stranke. Samo na krajnjim marginama javile su se opcije koje su bile fokusirane na komunalne probleme kojima obiluje grad na Neretvi. Ni jedna stranka neće moći samostalno formirati gradsku vlast, pa sad slijede pregovori o koalicijama i ne bi bilo naročito iznenađenje da se ponovno dogovo- re šef hdz-a Dragan Čović i šef sda Bakir Izetbegović, premda je Izetbegoviću u tom pogledu opterećenje koalicija s Demokrat- skom frontom Željka Komšića. Optereće- du političkog predstavljanja konstitutivnih realnog razumijevanja okolnosti te promi- nje je tim veće što skladni odnosi sda i df-a naroda. Pritom se misli na neophodnost iz- šljenog povlačenja poteza, a koliko poslje- Ni u jednom času u nisu ograničeni samo na Mostar, već se dvije mjena izbornog zakonodavstva kojima bi se dica nastojanja Stranke demokratske akcije stranke sve više podudaraju i u osnovnoj stra- onemogućilo Bošnjake da i po četvrti put, na da sve svoje unutrašnje sukobe, korupcijske proteklih 25 godina teškoj orijentaciji – ‘građanskoj državi’ lišenoj izborima 2022. godine, izaberu Željka Komši- afere i klijentelističko-nepotističke skandale konstitutivnosti Bošnjaka, Srba i Hrvata. Što ća za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, ali i kompenzira zaoštravanjem nacionalističke nije se dogodilo o toj orijentaciji kazuje činjenica da su u Mo- da počnu birati hrvatske predstavnike na dru- retorike i emitiranjem lažnih nada? U kojoj staru opet ‘svi glasali za svoje’, to jest Hrvati u gim razinama vlasti: tom opcijom već neko mjeri se, kad je riječ o Željku Komšiću i df-u, istovremeno najvećem broju za Hrvate i više-manje samo vrijeme otvoreno prijeti Bakir Izetbegović u radi o naivnom zagovaranju plemenite zami- zbog toga što su Hrvati, Bošnjaci za Bošnjake slučaju da hdz nastavi blokirati formiranje sli, a u kojoj mjeri imamo posla s namjernim suočenje sva tri iz istog temeljnog razloga, a ono malo preo- Vlade Federacije BiH i kadrovsko ekipiranje obmanjivanjem da bi se preživjelo u visokoj stalih Srba uglavnom za Srbe? Ustavnog suda BiH, to jest u slučaju da hdz politici? Sve Komšićevo političko djelovanje naroda s realnošću, Prekid dvanaestogodišnje mostarske izbor- nastavi uvjetovati prekid te blokade promje- svodi se na tezu da je konstitutivnost Srba, ne apstinencije, kad je riječ o biranju komu- nom Izbornog zakona. Službeni Zagreb po- Hrvata i Bošnjaka prijetnja državnosti Bosne a tzv. međunarodna nalne vlasti, poklopio se, naime, s činjenicom kušava naći srednju liniju između etničkog i Hercegovine, mada više od 90 posto stanov- da se politička situacija u Bosni i Hercego- i građanskog: premijer Andrej Plenković nika – uključujući i samog Komšića – čine zajednica zapravo vini, pa onda i na čitavom zapadnom Balka- i predsjednik Zoran Milanović misle da ljudi koji se izjašnjavaju kao Bošnjaci, Srbi, nu, opet pojavila na globalnom političkom se etničko i građansko ne isključuju, ali da u Hrvati. ih je poticala da radaru. Novoizabrana vlast u Sjedinjenim Bosni i Hercegovini, čija eu-stremljenja Hr- Američkim Državama, na čelu s predsjedni- vatska iskreno podržava, u ovoj povijesnoj ostarski izborni rezultati njeguju svoje kom Bidenom, pustila je više-manje jasne etapi nacionalno političko predstavljanje zorno pokazuju da se radi glasove da će se aktivnije nego u proteklih mora imati primat te da je ustrajavanje na o obmanjivanju: kako bi se, zablude desetak godina angažirati u Bosni i Hercego- bilo kojem drugom konceptu – politički avan- pobogu, postiglo to da oni vini, a naročito aktivnije nego u posljednje turizam s potencijalno teškim posljedicama. koji i danas i prošlih tride- bi objektivno išlo u prilog usko shvaćenim četiri godine pod predsjednikom Trumpom, Ono što je dobro u svemu ovome jest to da set godina dominantno glasaju u skladu s vla- bošnjačkim interesima? Komšić i Izetbego- pri čemu se sugerira da Daytonski mirovni se konačno razbistrilo da veći dio bošnjačkog Mstitom nacionalnom pripadnošću odjednom vić ne daju odgovore na ova logična pitanja, sporazum – koji je okosnica ustavno-pravnog političkog spektra stoji iza ideje da je vrijeme počnu glasati kao građani koji se ne osvrću jer odgovora naprosto nema. Mirovni spora- uređenja BiH – nije nešto što se ne bi moglo da se prione na pravljenje ‘građanske države’ – na činjenicu svog etničkog identiteta? To se zum, dakle dokument kojim je više-manje izmijeniti ili revidirati u cilju funkcionalnije i ili barem ‘građanske’ Federacije BiH – u kojoj ne bi postiglo nikako, niti se to kani postići, verificirano ratno stanje stvari, ne može se iznutra integriranije države. Veći i važniji dio se politička prava ne ostvaruju po principu niti je jasno kakvu bi to pozitivnu promjenu promijeniti ni dobrom voljom jedne strane, bošnjačke politike, ponajprije sda i df, to je etničke pripadnosti. Samom tom činjeni- proizvelo u stvarnom životu u Bosni i Herce- ni naredbom izvana, ni presudom bilo kojeg shvatio kao najavu skorog ukidanja konsti- com Bošnjaci su postali centralni politički govini: smisao je, naravno, u tome da najveći krivičnog ili civilnog suda, ni pozivanjem na tutivnosti tri naroda i proglašenja ‘građanske akter, što i priliči najbrojnijoj bosanskoher- komad vlasti dobiju predstavnici najbrojnijeg moralno pravo: to se može ili suglasnošću države’ u kojoj će o vlasti odlučivati isključivo cegovačkoj naciji. No koliko je taj bošnjački naroda. U tome nema ničeg problematičnog, svih strana ili novim ratom. To je jasno čak i ‘matematička’ većina. Srpska politika u Banjoj politički izlazak na čistac odraz razumnog i ako se s time slažu druge dvije strane, Srbi i Željku Komšiću, ali on misli da su demagogija Luci i Beogradu shvatila je kao prijetnju na- Hrvati. Srbi i Hrvati, međutim, nisu skloni da i radikalizam mala cijena za njegov prevažni govještaje novih vjetrova iz Washingtona, s se u miru odreknu političkih prava za koja su politički opstanak. Nevolja je u tome što se obzirom na to da je poznato kakvi su stavovi Sve Komšićevo se izborili u ratu, jer Daytonski sporazum nije pogubljeni Bakir Izetbegović ponaša kao da Joea Bidena o postjugoslavenskim ratovima ništa drugo nego proizvod ratnih postignuća mu je neodgovorni Komšić postao duhovni devedesetih godina, a ono što je u Beogradu i političko djelovanje triju bosanskohercegovačkih strana. Isto kao vođa i politički strateg. Banjoj Luci shvaćeno kao prijetnja u Moskvi što, primjerice, Srbi u hrvatskom Podunavlju Jedini racionalni put za Bosnu i Hercegovi- je dešifrirano kao – prilika za akciju. Ruski svodi se na tezu da je nisu skloni da se odreknu političkih prava nu jest da se i Bošnjaci, i Hrvati, i Srbi, dvade- ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov u stečenih u procesu mirne reintegracije: ta set i pet godina nakon rata, konačno pomire dva dana obišao je glavne političke adrese u konstitutivnost Srba, prava odraz su ratnog odnosa snaga i ugovora s time da neće ostvariti u miru ono što im BiH, Srbiji i Hrvatskoj, s tim da su se Šefik proisteklih iz ratne stvarnosti. Kad bi hrvat- nije uspjelo u ratu. Republika Srpska neće Džaferović i Željko Komšić, dvojica od troji- Hrvata i Bošnjaka ska vlast jednostrano oduzela ta prava Srbima se odvojiti od BiH i pripojiti se Srbiji, Hrvati ce članova Predsjedništva BiH, odbila susresti u Podunavlju, bio bi to čin golog političkog neće stvoriti svoju teritorijalno definiranu s Lavrovom. Sastao se, i to dva puta, samo prijetnja državnosti nasilja koji bi zaslužio osudu svakog razu- autonomiju ili treći entitet, Bošnjaci neće s Miloradom Dodikom, srpskim članom mnog i u domaćoj i u međunarodnoj politici. napraviti ‘građansku državu’, premda je upit- Predsjedništva. Rusi, ukratko, nedvosmisle- BiH, mada više od 90 O političkom nasilju radilo bi se i u slučaju no jesu li Bošnjaci tokom rata uopće imali na no poručuju da neće dozvoliti da se dira u Bosne i Hercegovine, a nasilje nije pametan umu takvo državno uređenje. Ni u jednom sporazum iz Daytona i da Bosna i Hercegovi- posto stanovnika – način za rješavanje političkih konflikata u času u proteklih dvadeset i pet godina nije se na može biti samo država sastavljena od dva kompliciranoj državi prožetoj međuetničkim dogodilo istovremeno suočenje Srba, Hrvata entiteta i tri konstitutivna naroda. Rusi, još uključujući i samog tenzijama. i Bošnjaka s realnošću, a tzv. međunarodna pojednostavljenije, signaliziraju da ne bježe Kako bi, osim toga, tehnički izgledalo pro- zajednica zapravo je inertnošću i ad hoc akci- od toga da u BiH i u zapadnobalkanskoj regiji Komšića – čine ljudi glašenje novog unutrašnjeg uređenja Bosne jama poticala sva tri naroda da njeguju svoje testiraju vanjskopolitičku ozbiljnost i uvjer- i Hercegovine? Gdje bi bio izdan dekret o zablude, da se zanose nerealnim očekivanji- ljivost Bidenove vlade. koji se izjašnjavaju uspostavi ‘građanske države’: u Washingto- ma, da samo čekaju pravi čas. To je centralni Što se tiče Hrvatske, vlast u Zagrebu zasad nu, Bruxellesu, Berlinu? Na koji način bi se problem Bosne i Hercegovine, a ne manjak je odlučila previdjeti naznake novog i drukči- kao Bošnjaci, Srbi, proveo takav ukaz? Kojim bi se mehanizmi- ‘građanskog’ i višak etničkog, koliko god bilo jeg američkog pristupa te ponajprije inzistira- ma natjeralo Srbe i Hrvate da prihvate rje- lakše i popularnije sve vidjeti kroz rečenu ti na poštivanju duha i slova Daytona u pogle- Hrvati šenje koje forsiraju Bošnjaci, rješenje koje crno-bijelu optiku. ■ Novosti Tjednik za racionalnu manjinu 16 kolumna #1097, petak, 25. prosinca 2020.

UGOVOR S ĐAVLOM Tekst inteligencije

u vidu nisku razinu povjerenja krumpira tresnuli su na testu inteligencije. ‘Ići ću’, hladnokrvno je odgovorio i dr. Kru- javnosti u zdravstveni sustav i cjepivo Ako se pak i vama, kao i gospodi iz Naci- noslav Capak. ‘Već više od trideset godina protiv koronavirusa, a osobito ankete onalnog stožera, učinilo da to jednostavno idem na raniju ponoćku.’ koje pokazuju i nisku razinu dobre vo- nije istina, to je samo zato što proteklih dana Ne zna dr. Markotić ‘zašto je to toliki prolje medicinskog osoblja za cijepljenje, – dok su gospoda iz Nacionalnog stožera tu- blem’?! Ne znam kako bih joj to nacrtao: polo- razmišljate li o uvođenju obaveznog cijeplje- mačila božićni lockdown i apelirala na Hrvate mili se u Nacionalnom stožeru na čelu s njom Inja? – glasilo je pitanje nepodnošljivo dosad- da pokažu zajedništvo u borbi protiv opakog samom objasniti naciji kako nas je ‘virus osu- nog kolumnista zagrebačkih Novosti, na što virusa – niste pažljivo slušali. dio na zajedništvo’ i kako ‘moramo misliti su se glave pod maskama stale pogledavati i ‘Virus nas je osudio na zajedništvo i u kon- jedni na druge’, živi se poubijali poručujući nakašljavati. tekstu mjera moramo misliti jedni na druge!’ ‘koliko je važno u ovom rizičnom razdoblju — Ne brinite vi za povjerenje Hrvata u naš rekao je tako na onoj slavnoj konferenciji za primiriti stanovništvo i obeshrabriti druže- zdravstveni sustav – uzeo je naposljetku riječ novinare ministar zdravstva , a nja’, oderali glasnice pozivajući građane na dr. . – Po svim istraživa- ministar unutarnjih poslova požurio dodati ‘zajednički napor’ i ‘strpljenje kroz ovaj ri- njima javnog mnijenja mi uživamo potpunu kako ‘šalju poruku koliko je važno u ovom skantni dio godine’, očajnički je dr. Krunoslav potporu, pa nam, hvala Bogu, ne trebaju dik- rizičnom razdoblju primiriti stanovništvo Capak i na samu crkvu apelirao ‘da se misna Boris Dežulović tatorske metode. i obeshrabriti druženja’. ‘Želimo poručiti slavlja prenose drugim kanalima’, pa već u — Znači, neće biti obaveznog cijepljenja? sljedećoj rečenici požurio obavijestiti pučan- — Obavezno cijepljenje nikad nije bilo u stvo da će, naravno, ‘ići na polnoćku’, jer ‘ide planu, ali ja, evo, još jednom apeliram na već više od trideset godina’. Oderala glasnice dr. sve kolege liječnike i sve građane Republike Polomila se onda i sama slavna dr. Alemka Hrvatske da pristupe cijepljenju i da, kako Markotić objasniti naciji kako se ‘virus naj- Alemka Markotić kaže i sam naziv naše kampanje ‘Zajedno lakše širi u zatvorenom prostoru’ i kako je kroz krizu’, izađemo iz ovoga zajedno. Ovo ‘iznimno važno da se ljudi ove zime ne oku- pozivajući građane nije samo cijepljenje protiv Covida−19, ovo pljaju’, živa se poubijala poručujući kako je je test našeg zajedništva, naše solidarnosti ‘bitna odgovornost svakog od nas da shvati- da ‘Božić provedu i društvene odgovornosti, na koncu i našeg mo da svojim nekim činom možemo ugroziti domoljublja. drugoga’, oderala glasnice pozivajući građane s najužom obitelji’ — I naše inteligencije – strogim se glasom da ‘Božić provedu s najužom obitelji’ i ‘šire ubacila u riječ dr. . – ljubav, a ne viruse’, očajnički apelirajući da i ‘šire ljubav, a Građani Republike Hrvatske dovoljno su ‘mislimo na one koje volimo’ i ‘zaštitimo ih inteligentni da ne nasjedaju na kojekakve od nas samih, ali i drugih neodgovornih lju- ne viruse’, pa pseudoznanstvene gluposti o cjepivu. Ako di’ – štoviše, ničim izazvana precizno adre- već potcjenjujete domoljublje, zajedništvo, sirala poruku i na sebe i kolege zdravstvene Alemka Markotić (Foto: već sutradan na solidarnost i društvenu odgovornost Hrvata, Željko Lukunić/) radnike, da ‘svojim primjerom pokažu kako ne potcjenjujte, gospodine, barem njihovu treba štititi sebe i druge’ – pa već sutradan na konferenciji za inteligenciju. Naravno da će se cijepiti. Hrvati građanima da se strpe kroz ovaj riskantni konferenciji za novinare požurila obavijestiti nisu budale. dio godine bez kontakata’, kumio je, molio pučanstvo da će, naravno, ‘ići na ponoćku’, novinare požurila — Vrlo dobro – nastavilo je svrdlati piskaralo i preklinjao ministar policije. ‘Strah nas je jer ‘ide svake godine’. I još ‘ne zna zašto je to iz Novosti. – Hoćete li se i vi cijepiti? da nakon čestitanja, druženja i ostalog bro- toliki problem’. obavijestiti — Da me čipira ? Ne pada mi na jevi ne buknu dva tjedna nakon blagdana, i pamet – mirno je odgovorila dr. Markotić. – nadamo se da ćemo zajedničkim naporom , jasno, nije riječ o ponoć- pučanstvo da će, Nisam se nikad cijepila, pa sigurno neću ni uspjeti.’ ‘Dali smo preporuku i da se misna ki i Božiću: tema povlaštenosti protiv koronavirusa. Ne znam zašto je to to- slavlja prenose drugim kanalima, putem ra- Crkve, besramno i bezobzirno naravno, ‘ići na liki problem. dija, televizije i na druge načine!’ požurio je privilegirane čak i u ovakvoj, — A vi, gospodine Capak? Hoćete li se vi ci- dodati dr. Krunoslav Capak. samim dragim Bogom danoj pri- ponoćku’, jer ‘ide jepiti? ‘Na prvom mjestu mi kao zdravstveni lici da deklarativno, bezbolno i jeftino – pače, — Jasno da neću, zaboga – izgubio je živce radnici moramo biti najodgovorniji i svojim Obesplatno – podijeli sudbinu svoga stada, potro- svake godine’. I još dr. Capak. – Jeste li vi uopće slušali, jeste li primjerom pokazati kako trebamo štititi sebe šena je odavno, još na početku pandemije. Ovo čuli ijednu riječ onoga što smo upravo govo- i druge’, još rezolutnija u Dnevniku Nove je priča o vlasti i moći, odveć besramno i bezob- ‘ne zna zašto je to rili? Ili se opet bavite podlim podmetanjem dan-dva ranije bila je dr. Alemka Markotić. zirno oholoj da čak i u ovakvoj, dragim Bogom i čudovišnim konstruiranjem naših poruka? ‘Bitno je da ljudi znaju kako se virus najlakše danoj prilici za jednu deklarativnu, bezbolnu toliki problem’ Naravno da je bilo podlo podmetanje: širi u zatvorenom prostoru. Iznimno je važno i jeftinu – pače, besplatnu – političku gestu, gornji izvještaj s konferencije za novinare da se ljudi ove zime ne okupljaju i na taj način podijeli sudbinu mitološkog ‘običnog čovjeka’. Nacionalnog stožera u potpunosti je moja prenose virus. Uvijek će netko naći načina Novinar na press konferenciji namjestio čudovišna konstrukcija. Ova podla i čudo- kako da izbjegne pravila ako to ne želi. U pr- im je čisti penal – toliko očito da sam bio višna konstrukcija, međutim, tako je čvrstih vom redu bitna je odgovornost svakog od nas, uvjeren kako je pitanje dogovoreno, za još temelja i solidne građe da bi s lakoćom proš- da shvatimo da svojim nekim činom možemo jednu demonstraciju isprazne ceremonijal- la i najstrože testove japanske seizmološke ugroziti drugoga. Božić trebamo provesti s ne solidarnosti – a dr. Capak i dr. Markotić inspekcije, a kamoli one hrvatske, kako se najužom obitelji, širiti ljubav i ne poslati viru- nakon svega hladnokrvno su odgovorili da zovu, testove zajedništva, domoljublja i in- se, i misliti uvijek na one koje volimo i na taj će, naravno, za Božić na ponoćku, gotovo se teligencije. To pak što dr. Markotić i dr. Capak ih način zaštititi, od nas samih, ali i od drugih i uvrijedivši da ih to uopće pita. Vjerojatno nikad nisu rekli kako im ne pada na pamet neodgovornih ljudi!’ zbog maske na licu, nema zbog čega drugog, cijepiti se, ne znači, naime, da će se oni zaista ‘Hoćete li vi osobno ići u crkvu na ponoć- umjesto građana pljunuli su sami sebe u usta. i cijepiti: to samo znači da ih – barem do ovog ku?’ rutinski je onda dr. Alemku Markotić već ‘Uvijek će netko naći načina kako da izbje- teksta – to nitko nije pitao. sutradan na press konferenciji Nacionalnog gne pravila ako to ne želi’, kratko je na kraju Kad ih je, naime, netko to konačno upi- stožera pitao jedan novinar. prokomentirala dr. Alemka Markotić, žureći tao, oni su – kako vidimo iz ovog teksta – na ‘Naravno’, mrtva hladna odgovorila je dr. na ponoćku. razmjerno jednostavnom testu zajedništva, Markotić. ‘Idem svake godine, pa ću ići i ove. Pouka ovog teksta inteligencije? Ne napu- solidarnosti, odgovornosti i domoljublja pali Svatko tko je vjernik zna zašto mu treba mir ne li sad na ponoćkama sve crkve u državi, kao vreća krumpira. Ispričavam se, kao opozi- u crkvi. Ne znam zašto je to toliki problem.’ Hrvati su čak i veće budale nego što u Nacio- cijski amandman Radničke fronte: kao vreća ‘A vi, gospodine Capak?’ pitao je novinar. nalom stožeru misle. ■ Novosti Tjednik za racionalnu manjinu #1097, petak, 25. prosinca 2020.

KRONIKAćao drugim hrvatskim sudovima, uklju- čujući i Ustavni kojem je podnio žalbu 2011. godine. Odvjetnica Paprić podnijela je tužbu pred Općinskim sudom u Belom Manastiru radi poništenja te odluke, po- vratka na rad i isplate plaće. Kasno pravda — Sve postupke u Republici Hrvatskoj Novaković je izgubio. A Županijski sud je, u odnosu na povredu članka 8., napisao da s obzirom na njegove godine nije za očekivati da svlada hrvatski standardni jezik – prisjetila se Paprić ove nadasve cinične odluke. u Dardu stiže — Na Upravnom sudu je rješenje bilo poni- šteno, no Općinski, Županijski i Ustavni sud nisu cijenili tu činjenicu – objasnila je Europski sud za ljudska prava, 21 godinu Paprić. Novaković tako nikad nije vraćen na posao niti su mu isplaćene plaće. Uza sve, morao je platiti i troškove postupka nakon otkaza i godinu nakon njegove školi. Na kraju je dobio nisku mirovinu. Europskom sudu se obratio pozivajući se na članke 8. (pravo na privatni život), smrti, presudio je u korist nastavnika Mile 14. (zabranu diskriminacije) te članak 1. protokola 12. (opća zabrana diskriminacije), tvrdeći kako je njegovo otpuštanje bilo Novakovića iz Darde, koji je 1999. dobio proizvoljno te da je diskriminiran zbog dobi i srpske nacionalnosti. Tvrdio je kako činjenica da nije znao nekoliko hrvatskih otkaz jer je upotrijebio riječ ‘tavanica’ riječi, tijekom inspekcijskog nadzora nije trebala dovesti do tako drastične mjere kao epublika Hrvatska dužna poduzela najstrožu kaznu i time značajno torica je izjavila da mu je stavljeno na teret što je otpuštanje. je isplatiti odštetu od 5.000 ugrozila njegova prava, zaključeno je u na teret to što je upotrijebio riječ ‘tavanica’. Vlasti su tvrdile da je otpuštanje Novako- eura i 850 eura naknade za presudi. Europski sud za ljudska prava Nakon inspekcije, koja je međutim vića bilo nužno kako bi se ‘zaštitilo pravo sudske troškove obitelji Mile stoga je presudio da je Hrvatska povrijedila provedena samo na nastavnicima srpske učenika da imaju nastavu na hrvatskom Novakovića, pokojnog sred- Novakovićevo pravo na poštovanje privat- nacionalnosti, Novakoviću je zabranjeno jeziku’. Europski sud je, međutim, zaklju- njoškolskog nastavnika tehničkog odgoja, nog života te je odlučio da njegovoj obitelji predavati dok je trajao upravni postupak. čio da nastavniku nije pružena nikakva Rkoji je 1999. godine otpušten iz škole u treba isplatiti 5.000 eura naknade te 850 Škola ga je u ožujku 1999. godine otpustila, alternativa da nastavi predavati u skladu Dardi iz apsurdnog razloga: da je predavao eura za sudske troškove. s konačnim zaključkom da nije preda- sa zakonom. Inspekcija je ustanovila, stoji na srpskom umjesto na standardnom — Mile Novaković je, na žalost, prošle vao na standardnom hrvatskom jeziku. u presudi Europskog suda, da nastavniku hrvatskom jeziku. godine umro tako da nije dočekao pravdu. Zaključeno je da premještaj nije moguć, s treba zabraniti predavati ali mu nije pru- Europski sud za ljudska prava u Iza njega su ostali supruga i dvoje djece – obzirom da nije postojalo mjesto na kojem žena prilika da u određenom vremenskom Strasbourgu donio je posve obratnu pre- rekla je odvjetnica Branka Paprić koja bi mogao predavati na srpskom jeziku. Isto periodu ispravi kršenje zakona. Škola je sudu u predmetu ‘Mile Novaković protiv je Novakovića zastupala pred Europskim tako, navodno mu nije bilo moguće osigu- odbila mogućnost dodatnog obrazovanja Hrvatske’ zaključivši da je došlo do kršenja sudom za ljudska prava. rati dodatno obrazovanje da nauči hrvatski isključivo na temelju Novakovićeve dobi i članka 8. Europske konvencije o ljudskim Od srpnja 1998. godine Mile Novaković jezik, jer je u to vrijeme imao 55 godina. radnog staža. Osim toga, tvrdi se u presudi, pravima koja se odnosi na pravo na pošto- bio je zaposlen u srednjoj školi u Dardi. Upravni sud ukinuo je tu odluku 2006. nijedan od domaćih sudova nije dao detalj- vanje privatnog života. Nastavnik Novako- Paprić nam je ispričala da je Novaković godine, ustvrdivši da pitanje na kojem je no i uvjerljivo objašnjenje zašto bi Novako- vić obratio se Europskom sudu nakon što predavao tehnički odgoj te je protiv njega jeziku u tom trenutku trebala biti poduča- vićeva dob bila nepremostiva prepreka za je otpušten. Europski sud je presudio da i još nekoliko kolega srpske nacionalnosti vana nastava u toj školi nije bilo utvrđeno. prilagodbu nastavnog procesa na standardni pri otkazu vlasti nisu razmotrile alternati- netko poslao anonimnu prijavu, jer na Novaković se međutim neuspješno obra- hrvatski jezik. vu, poput dodatne edukacije za profesora. nastavi koriste srpske riječi. Prosvjetna —’I doista, s obzirom na neospornu sličnost Zakašnjela presuda Evropskog Uzimajući u obzir samo njegove godine i inspekcija je utvrdila ‘da ne upotrebljava suda za ljudska prava dvaju jezika, kao i činjenicu da je podnosi- duljinu radnog staža, država Hrvatska je hrvatski jezik u svakom pogledu’, a direk- (Ilustracija/Foto: Pixsell) telj zahtijeva živio i radio većinu svog radnog vijeka u Hrvatskoj, teško je razumjeti zašto nije razmatrana opcija pružanja dodatne obuke’ – stoji u presudi. Europski sud je istaknuo da su domaće vlasti i sudovi imali poteškoća s utvrđi- vanjem na kojem se jeziku očekivalo da podnositelj zahtjeva predaje u to vrijeme. Naglašeno je da inspekcijski nadzor nije proveden nad niti jednim nastavnikom hrvatske nacionalnosti. Europski sud je stoga ustvrdio kako u postratnom kontekstu istočne Slavonije izdvajanje neke skupine na temelju jezika, koji je usko povezan s etničkom pripadnošću, može biti upit- no s obzirom na Europsku konvenciju i hrvatski Ustav. Otpuštanje s posla nije odgovaralo društvenoj potrebi niti je bilo proporcionalno cilju koji se želio postići, zaključak je Suda koji je u omjeru 6:1 odlu- čio kako nema potrebe neovisno ispitivati žalbe koje se tiču ostalih članaka. — Postupak je i na Europskom sudu predugo trajao – zaključila je Paprić. Novakovićevi nasljednici, ako se Hrvatska ne bude žalila, mogu pokrenuti postupak u Hrvatskoj. ■■Mašenjka Bačić Bešćutnost administracije ponekad KRONIKA doista nema granica 2 Novosti #1097, petak, 25. prosinca 2020.

liko. Sad vam je valjda jasno da nas je ova ‘čestitka’ izbacila iz takta kao grom iz ionako ne baš vedra neba. Bojim se za majku, svaki dan plače. Otišla sam radi svega neki dan u Glinu, no odande su me otpremili s ‘mudrim’ savjetom, da potražimo pravnu Neželjeno pomoć – zdvaja Dušanka. Iako smo na adresu Grada Gline, odakle su Slavki Samac poslani računi, objasnili o kome se radi i još jednom zamolili pre- ispitaju valjanost računa, stigao je krajnje suhoparan odgovor. Naime, nadležni činovnik nas hladno upućuje da pročitamo nasljedstvo Zakon o komunalnom gospodarstvu i navodi broj Narodnih novina u kojima stoji kako se za stambeni prostor mora platiti U ostavinskoj raspravi za koju uopće komunalna naknada.

ad su svojedobno ustaše nije znala, 91-godišnja Slavka Samac harali Banijom i drugim dijelovima Hrvatske, Slavka je bila tek obična, iz Brestika naslijedila je četvrtinu vesela djevojčica. Bila je među rijetkim sretnicima koji su uspjeli Kizvući živu i zdravu glavu iz tog strašnog nekadašnje bratove kuće, sada ruševine. zuluma i tek joj je oslobođenje donijelo kakvu-takvu sigurnost, premda je poraće još dugo bilo praćeno nevoljama, glađu Gradske vlasti u Glini traže da plati 2.500 i neimaštinom. No život se ipak odvijao u nekakvim pristojnim okvirima sve do devedesetih, kad je na ovim prostorima kuna poreza i komunalnih naknada uslijedila sveopća ‘bježanija’ i gubitak svega što je s mukom sticano. Pa iako je kroz ad je boležljiva 91-godiš- novac, kako da ga namaknem? Eto im ta tatine smrti, ostala je u svojoj rodnoj kući te turbulencije prošla neozlijeđena, samo njakinja Slavka Samac iz ruševina, nek’ bude sa srećom svakome živjeti s majkom. Slavka zna što je sve propatila i kakve je Brestika, majušnog banij- tko je preuzme, samo da mene ne ovrše — Nas dvije ovdje preživljavamo doslovce sve strašne slike opsjedaju u snovima. skog sela, prije par dana, pod za tih 2.500 kuna koje ne mogu prikupiti ‘na slamku’, kako neki kažu. Majka ima — Sve životne nevolje, moj sinko, iz kojih prijetnjom ovrhe, dobila ni da se na glavu postavim – jada nam se jedva 1.200 kuna primanja, od čega je sam se pukom srećom izvlačila nisu ništa ‘čestitku’ gradskih službi Gline da mora naša sugovornica. 750 kuna mirovina, a ostatak naknada za naspram ovog šoka, radi tih 2.500 kuna Kplatiti 2.500 kuna komunalne naknade i Slavka živi s kćeri Dušankom koja o tjelesno oštećenje. Mene ni ne pitajte za koje moram platiti a nemam odakle. Jer poreza za urušenu kuću, ostala je u najma- njoj brine najbolje što može; napustila je mirovinu, ona je tanka da tanja ne može nisu prijašnje nedaće dolazile odjednom, nju ruku šokirana. Novi Sad u kojem se bila skrasila pa se vra- biti. Tako da te svoje ‘crkavice’ raspoređu- nenadano: nekako su se ipak dale naslutiti, — To je kuća mog pokojnog brata koju tila u Brestik pomagati roditeljima. Poslije jemo s mukom iz dana u dan, a kad stvarno opća je nesreća na neki način bila u zraku, sam napustila prije 70 godina: on u njoj zagusti, što se redovito događa potkraj pa se zlo moglo očekivati. Ali ovo sad, ova Same na svijetu – Slavka i nije desetljećima živio, pa je potpuno Dušanka Samac mjeseca, pet kuna nam bude k’o kuća ve- prijetnja ovrhe, to me doista zgromilo i propala. No budući da je netko nakon pogodilo posred srca, pogotovu stoga što njegove smrti prije dvije godine pokre- pojma nemam kako će završiti – kaže nam nuo ostavinsku raspravu, o čemu nisam starica. bila obaviještena, pripala mi je četvrtina Nakon Oluje 1995., Slavka i Milan su te ruševine, pa su me valjda na temelju napustili kuću i pridružili se izbjegličkim nekakvog rješenja zadužili za 1.800 kuna kolonama, sve misleći da će ta neželjena poreza na ostavinu i 700 kuna komunal- putešestvija potrajati tek koji dan. Skrasili ne naknade. Umalo nisam umrla od stresa su se kod Dušanke u Novom Sadu, nesvje- i šoka kad sam dobila uplatnice, jer nisam sni da će u Vojvodini provesti deset dugih ni znala da sam nešto od brata naslijedi- godina tijekom kojih će im njihova Banija la, a kamoli da sam bila obaviještena o biti u mislima baš svakoga dana. A kad ostavinskoj raspravi. Odakle mi sad taj su se napokon stvorili uvjeti za povratak, obreli su se pred opljačkanom kućom u Brestiku i započeli život ispočetka. Sve do Milanove smrti. Nećemo valjda — Mati je boležljiva i krhka i moram svakodnevno paziti na nju. Njegujem je plaćati i Severinine najbolje što mogu, no ni meni zdravlje nije bajno, pogotovu stoga što su mi radi svih dugove? proživljenih nevolja živci dobrano načeti. Otkako sam se vratila u Brestik, vodim Nakon što smo dobili odbijenicu iz Grada Gline, vječitu bitku oko plaćanja režija, nabave stupili smo u kontakt s glinskim Centrom za ogrjeva, odlazaka doktoru i po osnovne socijalnu skrb, gdje nas je saslušao ravnatelj Saša potrepštine u Glinu. To mi je donedavno Petrić. Bio je vrlo jasan i određen, a s koliko se bio golem problem, ali je sada i to, nasreću, ljudske pristojnosti i empatije prema korisnicima riješeno jer me vozilom snv-a besplatno ustanove kojoj je na čelu može podičiti, neka prevoze do gradskog središta po lijekove prosudi svatko za sebe. i hranu. Prije toga sam puste pare morala — Kakve sve ovo ima veze s Centrom za socijalnu ostavljati taksistima. Jako sam sretna s skrb? Među nama govoreći, kad netko nešto ovom uslugom i zahvaljujem svima koji naslijedi, mora platiti i dugove. Ako treba platiti, su osmislili i sproveli projekt ‘Od vrata do nek’ plati, što ću vam tu ja – kazao nam je. Na- vrata’ – kaže Dušanka. kon što smo ga upozorili da je Slavka Samac na Bilo nam je teško napustiti Slavku i popisu korisnika Centra, postao je još ‘određeniji’. njezinu kći bez osjećaja nemoći pred — Pa na popisu je, doduše ne ovoga glinskog cen- javašlukom i bezobzirnošću činovnika tra, i Severina, ali nećemo valjda plaćati njene koji su bez prethodne obavijesti o pravima dugove? Slavici eventualno možemo pomoći i dužnostima vezanima uz ostavinske tako da je smjestimo u neki dom, a ne plaćanjem rasprave dvjema ženama u ionako neza- njezinih obaveza – zaključio je ravnatelj Petrić. vidnoj situaciji namakli kamen oko vrata u obliku prijetnje ovrhom. ■■Vladimir Jurišić Lazo Đokić, predsjednik Zajednice udruga Rasprava o tri projekta za lakše zapošljavanje KRONIKA antifašističkih boraca i antifašista Vukovarsko- pripadnika ranjivih skupina u slabije razvijenim 3 Novosti #1097, petak, 25. prosinca 2020. srijemske županije područjima Antifašisti su deveto prase to vam znači ruska Medalja sje- da se njima ponosi ili da uvažava njihove ćanja i junaka domovine koju Bili ste član vsnm-a Vukovara u ranijim prigovore. To kod drugih nije toliki pro- ste nedavno primili? sazivima. Koliko su ona ostvarila svoju blem kao kod srpske zajednice koja se u To je za mene dodatni podstrek ulogu? ovom kraju nažalost često doživljava kao za rad na razvijanju i odbrani U početku, odnosno od 2003. godine, neprijateljska. ideje antifašizma kao tekovine civilizacij- dosta se lutalo jer je status manjinskih Šskih dostignuća, podstrek za borbu protiv veća, gledajući zakonski, bio nešto što je revizionizma i odbranu tekovina nob-a delovalo dosta jako i pompezno, ali smo Zašto je nužno aktivno se uključiti u od 1941. do 1945. Nadahnjuje me da sam se u lokalnim zajednicama teško mogli pripreme za lokalne izbore i popis stana pravom putu i da tako trebam nastavi- izboriti za značajniju ulogu. Sve se svodilo novništva 2021.? ti. Nakon što je objavljeno da sam dobio na neku savetodavnu ulogu – da stavljamo Mislim da se svi trebaju u što većoj meri medalju, sledili su zlonamerni komentari primedbe ili predloge. O njima se nekad uključiti da izbori prođu korektno, što je jer živimo u sredini za koju znamo kakva raspravljalo, a nekad nije ali svakako nisu uvek problem jer se koriste sva sredstva je, a upravo se zbog toga borimo da ideja nije bile obavezujuće. Vremenom je došlo da se dođe do vlasti. U Vukovaru će izbori antifašizma zaživi i na ovim prostorima. do nekih promena ali neke stvari u žu- biti vrući jer ćemo biti u senci obračuna Svedočimo da su fašizam i revizionizam paniji ne možemo ni danas ostvariti, kao između dve opcije u gradu koje se bore u ofenzivi. Nažalost, ovo je prostor koji je registraciju škola s nastavom na srpskom za vlast – sadašnja Penavina, odnosno sticajem okolnosti prilagođen desnici. Isti- jeziku i pismu. To govori da ni manjinska Škorina lista i hdz koji će pokušati svim na, udruženja rade, održavaju se skupovi i veća ni šira srpska zajednica ne mogu da se sredstvima da vrati Vukovar pod svoje komemoracije, pa kad se gleda s neke veće Kako sam osim županijske Zajednice bore protiv državne hegemonije. okrilje. Manjinska priča tu će biti manje udaljenosti, situacija je stabilna. Međutim udruga antifašističkih boraca i upadljiva, ali naravno da sva demokratska kad se na terenu razgrne površinski sloj, antifašista, predsednik gradske udruge prava koja su nam na raspolaganju treba situacija suštinski nije takva; podele su u Vukovaru, mogu reći da ima još živih Kako se mladi snalaze u radu srpskih iskoristiti jer po broju stanovnika prisutne, kao i u na celom prostoru bivše učesnika i boraca nob-e, kao i njihovih institucija? srpska manjina ima pravo na mesta Jugoslavije. Osim toga, iako su antifašizam potomaka. Organizacijom programa, Mladi ljudi stiču iskustva u borbi za u gradskim i opštinskim većima. Obe i nob ustavne kategorije, mi smo, kako komemoracija i tema vezanih uz razne ljudska i građanska prava u što spadaju i opcije pokušavaće preko Srba lomiti svoju ljudi kažu, deveto prase jer dobivamo tek povode pokušavamo da dovedemo i mlade manjinska, od veća do sdss-a. Često puta priču, pa bi zajednica u Vukovaru trebala crkavicu. Prisutan je strah kod ovdašnjih ljude. Srpske institucije koje ovde deluju su nas u našoj borbi za manjinska prava da izbegne ulogu u konfrontaciji. Kod ljudi da se malo više uključe u antifaši- podržavaju nas u najvećoj meri, kao i nazivali nacionalistima i izjednačavali s popisa će biti veoma puno udaraca ispod stičku priču koju će podržavati na razne lokalna uprava. Naše projekte prihvataju hdz-om. Međutim, da građanska prava pojasa, pogotovo oko toga ko živi a ko ne načine, ali će nerado izlagati, bez obzira o Grad i Županija, tako da ne možemo reći postoje u onoj meri u kojoj bi trebalo da živi u Vukovaru. Mnogo se priča o Srbima čemu se radilo. da ne dobivamo izvesnu podršku kroz postoje po Ustavu i zakonima, sigurno je koji tu ne žive ali se vode kao stanovnici, finansiranje, dok smo kroz izvođenje pro- da nacionalne stranke ne bi bile potrebne. ali odgovorno tvrdim da nema nikakve grama orjentisani na ‘Prosvjetu’, manjin- Manjinska veća Srba i drugih manjina tre- razlike jer ni velik broj Hrvata uopšte ne Tko su članovi udruženja i kakva je su- ska veća i učenike koji pohađaju nastavu bala bi da budu korektivni faktor, a svaka živi u Vukovaru. radnja sa srpskim organizacijama? po modelu C. zajednica od opštine do države trebala ■■Nenad Jovanović

nezaposlenih i osiguranje boljeg položaj na tržištu rada. — Osim u Karlovcu, gdje se radilo s 96 Kako zaposliti mlade? nezaposlenih starosti od 15 do 29 godina, kojima se omogućavalo stjecanje vještina u traženju posla i dodatnih znanja na tr- žištu rada, te povezivanje s poslodavcima, Cilj projekta ‘Znanje imanje’ bio je da radionice Kluba održane su u Dugoj Resi, Slunju, Ogulinu, Ozlju, Vojniću, Josipdolu i Rijeci. Ukupno je u projekt uključeno mladi pripadnici manjina steknu vještine oko 150 osoba iz ranjivih skupina – mladi, dugotrajno nezaposleni i migranti – rekla je Valentina Gambiroža Staković koja je za lakše snalaženje u pronalasku posla bila trenerica u tom projektu. — Projekt ‘Znanje i imanje’ trajao je kroz a online tribini ‘Zapošljava- za stvaranje zdravih i održivih zajednica, s tim programima bolje upoznaju sa nvo cijelu 2020. godinu, a u njemu je sudjelo- nje mladih u vremenu izola- posebnim fokusom na ratom deprivirana sektorom, znanjima i vještinama za te valo više od 30 mladih iz cijele Hrvatske, cije’, održanoj 16. decembra, područja’, rekla je Kovač. programe. rekapitulirao je za Novosti koordinator Andrea Kovač, koordina- — Taj program s jedne strane ide ka edu- — Davat ćemo sugestije s onima koji žele projekta Nikola Puharić. torica programa društvenog ciranju i povećanju zaposlenosti mladih pokrenuti udrugu, pomagati savjetima — Cilj projekta bio je da mladi dobiju razvoja i inovacija Inicijative mladih za koji su završili društvene studije, a s druge i uputama – rekla je Kovač. Valenti- vještine i znanja koja su potrebna za Nljudska prava te Valentina Gambiroža omogućavanju tvrtkama i civilnom druš- na Gambiroža Staković govorila je o njihovo osnaživanje i lakše snalaženje u Staković, suradnica i edukatorica projek- tvu da privuku kvalitetnije kadrove tog aktivnostima Udruge Carpe Diem koja pronalasku posla s naglaskom na mlade ta ‘Job Club for Youth – Karlovac’, predsta- profila. Ovo je zapravo dopuna fakulteti- je provodila eu projekt ‘Klub za zapošlja- pripadnike nacionalnih manjina, a poseb- vile su mogućnosti edukacije te inovativ- ma jer se tamo dobiva puno teorije, a malo vanje mladih Karlovačke županije’ a cilj no se to odnosilo na područja socijalnog nih programa obrazovanja i usavršavanja prakse – rekla je i naglasila da se mladi mu je bio povećanje zapošljivosti mladih poduzetništva, samozapošljavanja, pisa- koji mladima mogu pomoći u pronalasku nja i izrade projektne ideje i fondova eu. Andrea Kovač Nikola Puharić posla. Time je zaključen projekt ‘Znanje Iako je pandemija koronavirusa provedbu imanje’, koji je pokrenuo Odjel za socijal- projekta potpuno usmjerila u internet na i humanitarna pitanja snv-a, u suradnji prostor, zadovoljni smo ostvarenim re- s Omladinskom mrežom Srba u Hrvatskoj, zultatima jer smo stvorili online trening spd-om ‘Privrednik’ i Općinom Krnjak, platformu ‘Znanje i imanje’ . A tribi- a financira ga Središnji državni ured za nom ‘Zapošljavanje mladih u vremenu demografiju i mlade. izolacije’ nastojalo se motivirati mlade Andrea Kovač je predstavila projekt da budu otvoreniji prema organizacijama ‘Social Innovators’, koji provode Inicija- civilnog društva koje im mogu pomoći u tiva mladih za ljudska prava Hrvatska, stjecanju novih znanja i vještina, pa i sa- Kulturno Izobraževalno Društvo Pina iz mog zaposlenja te smo analizirali načine Slovenije, Nacionalna škola menadžmenta prilagodbe rada i djelovanja trenutnom iz Bugarske i Østfold University College stanju lockdowna – zaključio je Puharić, iz Norveške. ‘Program društvenog razvoja uz očekivanje da se projekt provoditi i i inovacija, Inicijative mladih za ljudska naredne godine. prava, usmjeren je na stvaranje preduvjeta ■■N. J. Kvartalni sastanak predstavnika srpske Građevinski zahvat u mjestu u sastavu Grada KRONIKA zajednice i karlovačkoga gradonačelnika Karlovca 4 Novosti #1097, petak, 25. prosinca 2020.

Razgovor INFO Skromno u Karlov- s gradonačelnikom cu i Varaždinu azlog skromnog obilježavanja dana Vijeća srpske nacionalne manjine grada Karlovca te Kr- U odnosima srpske zajednice sne slave karlovačke parohije bilo je poznato pandemijsko stanje. U hramu Svetog Nikole održana je i Grada Karlovca uspostavljena je praksa Rsvečana liturgija koju je uz sasluženje sve- štenstva karlovačkog hrama predvodio prvi karlovački paroh Radoslav Anđelić. U održavanja kvartalnih sastanaka crkvi se okupilo tridesetak vjernika, a među

arlovački gradonačelnik osigurati 300.000 kuna za izgradnju stupa – ljena je javna rasvjeta u naseljima Gornji i Damir Mandić (hdz) ovih rekao nam je dožupan Mirko Martinović. Donji Sjeničak i u naselju Okič. U sljedećoj je dana primio predstavnike — Izrađena je i projektna dokumentacija i godini potrebno je postaviti javnu rasvjetu srpske zajednice Karlovca. u toku je ishodovanje građevinske dozvole u zaseoku Cikuši u Utinji. Izgrađena je S gradonačelnikom su u za lokalni cjevovod u naselju Brezova projektna dokumentacija i u toku je isho- sastanku sudjelovali njegov pročelnik glava, zaseoku Živkovići. Radovi trebaju đenje građevinske dozvole za asfaltiranje Kureda Stjepan Mrežar i pročelnica Ureda biti realizirani u sljedećoj godini. Postav- gradske ceste od Karlovca do drvenog mo- za komunalno gospodarstvo Hermina sta u Utinji, na granici s Općinom Vojnić, u Plemić dok su s druge strane bili dožu- dužini od 1.300 metara. Radovi bi započeli pan Karlovačke županije iz redova srpske u sljedećoj godini i odvijali bi se po eta- njima je bilo i petero članova karlovačkog nacionalne manjine Mirko Martinović, pama. U Gornjem Sjeničaku, u kojem se vsnm-a. Slavski kolač, kako nalaže pravilo, predsjednik Gradske organizacije sdss-a nalazi zgrada Društvenog doma, pri kraju ovog je puta osveštao paroh Anđelić. Kolač Rade Vlajnić i predsjednik Mjesnog su aktivnosti i postupci za utvrđivanje vla- i koljivo su potom odneseni u službene odbora Sjeničak-Utinja Petar Linta. sničkog statusa Doma, koji bi nakon toga prostorije karlovačkog Vijeća. Tema sastanka je bila analiza realiziranih bio predan na korištenje mještanima ovog U vsnm-u Varaždina, povodom dana projekata u ovoj, 2020. godini kao i njihov područja – dodao je dožupan Martinović. vijeća i krsne slave Svetog Nikole, nije nastavak u 2021. godini. Razmatran je opet i pravni status srpske bilo nikakvih svečanosti. Razlog je više — U odnosima srpske zajednice i Grada zajednice u gradu Karlovcu, te je konsta- oboljelih pa nažalost i četvorica umrlih Karlovca uspostavljena je dobra praksa da tirano da će se u sljedećim izmjenama i pripadnika varaždinske srpske zajednice, se u svakom kvartalu poslovne godine nađu dopunama Statuta grada te Poslovnika o među kojima je i osvetio vijećnik Zdrav- predstavnici jedne i druge strane, te da za- radu vijeća pravno regulirati ova materija i ko Ašković. Jučer, u srijedu 23. decembra, jednički rješavaju probleme naše zajednice. biti usklađena s Ustavnim zakonom i osta- varaždinski gradonačelnik Ivan Čehok je Napokon su riješeni svi imovinsko-pravni lim zakonima o manjinama – zaključio je priredio kraći prijem za pripadnike vijeća odnosi i izrađena je projektna dokumen- dožupan Martinović. i predstavnike svih nacionalnih zajednica tacija te dobivena i građevinska dozvola za ■■Milan Cimeša u Varaždinu. Među prisutnima je bio pred- antenski stup na Vlajnić brdu u Gornjem Ipak se kreće – Damir Mandić (Foto: sjednik vsnm-a Mile Sekulić. Sjeničaku. Slijedeće godine potrebno je Kristina Štedul Fabac/pixsell) ■■M. C.

parkirališnih mjesta’ – rekla je lokalnim Nikoljdanska medijima gradska pročelnica Ana Hrani- lović Trubić. Mrtvačnica će naravno, biti podjela paketića Mrtvačnica namijenjena svim preminulim stanovni- cima ovoga sela. Predsjednik Mjesnog od- ijeće srpske nacionalne ma- bora Tušilović Darko Marković zahvalio njine Požeško-slavonske župa- je Gradu na realizaciji ovog projekta. ‘Grad nije na čelu s predsjednikom Karlovac brine o dostojanstvenom životu, Nikolom Ivanovićem 18. i 19. u Tušiloviću pa tako i o smrti naših sumještana. Nadam decembra, povodom praznika se da će Grad i u budućnosti nastaviti ova- Svetog Nikole, organiziralo je podjelu 220 a groblju u karlovačkom obišli članovi Mjesnog odbora Tušilović ko značajno ulagati kao što je to do sada Vpaketića djeci s područja županije. Shodno prigradskom naselju Tuši- gdje hdz ima 6 od 7 vijećnika i zamjenik bio slučaj. Nadam se isto tako da će ubudu- epidemiološkoj situaciji nije bilo okup- lović gradi se mrtvačnica. karlovačkog gradonačelnika Ivan Mrz- će nešto više pažnje biti usmjereno prema ljanja i prigodnog darivanja djece, već su Vrijednost radova iznosi ljak. ‘Radi se o zgradi javne namjene. U asfaltiranju i održavanju, što postojećih pokloni podijeljeni na kućnim pragovima. 2,1 milijuna kuna. Do rata gradskom proračunu je ove godine osigura- asfaltnih puteva, što asfaltiranju novih jer — Na praznik Svetog Nikole razvio se obi- devedesetih, Tušilović je bio nastanjen no 800 tisuća kuna, a prema prijedlogu u tome zaostajemo.’ čaj darivanja djece i mladih, pa ih nismo Nsrpskim stanovništvom u gotovo stopo- proračuna za 2021. godinu za tu namjenu — Ovaj objekt je neophodan u Tušiloviću, a htjeli zakinuti ni ove godine. Ovo je prva stotnom omjeru, da bi nakon Oluje tu bili bit će osigurano još 900 tisuća kuna. U mi smo uspjeli kroz ovogodišnji i prora- akcija darivanja djece kojom je pokrive- naseljeni Hrvati iz sjeverozapadne BiH centralnom dijelu objekta bit će ispraćajna čun za iduću godinu osigurati sredstva na cjelokupna županija i izuzetno smo koji su sada u većini u skoro dvotrećin- dvorana, bočno će biti prostorije za smje- da se mrtvačnica završi. Neće biti preki- zadovoljni brzo obavljenom podjelom od skom odnosu. štaj rodbine i svećenika, zatim servisne da radova, nego ćemo nakon usvajanja Čaglina do Lipika uz maksimalno pridr- Pored ranije postojećeg mjesnog groblja, prostorije i sanitarije. U sve prostorije se proračuna 17. prosinca moći kontinuirano žavanje epidemioloških mjera – izjavio je formirano je novo, katoličko gdje se sada ulazi s natkrivenog trijema, a bit će uređe- nastaviti sa radovima. Kontinuirano Nikola Ivanović. gradi mrtvačnica. Radove su nedavno ni okoliš objekta, staza te parkiralište sa 11 ulažemo u infrastrukturu pješačkih staza — Iako smo podjelu provodili uz minimalan i uređenje groblja te u uređenje objekata kontakt, bilo je predivno vidjeti radost koji su našim građanima potrebni u tim djece koji ne može zabilježiti niti jedna fo- najtežim trenucima – rekao je dogra- tografija. Zato se nadam da ćemo dogodine donačelnik Mrzljak. Pored 6 članova iz ovu akciju nastaviti uz okupljanja u našim hdz-a, u Mjesnom odboru je bio i jedan crkvama i na našim manifestacijama. Iduću nestranački vijećnik na listi sdss-a, no on akciju već planiramo za Svetog Savu, ako ne je zbog privatnih obaveza napustio Vijeće bude mogućnosti okupljanja na Svetosav- Mjesnog odbora pa nam nije mogao više skim akademijama – naglasio je Ivanović. reći o samoj izgradnji mrtvačnice. Podjela paketića je dio projekta koji provodi ■■M. Cimeša županijski vsnm, a sufinanciran je sredstvima Uprave za saradnju sa dijasporom i Za sve mještane – mrtvačnica u Tušiloviću Srbima u regionu Vlade Republike Srbije. (Foto: kaportal) ■■N. J. #1097, petak, 25. prosinca 2020. ПРИВРЕДНИК

правно препознавши да су бројна мањинска Загреба, верској и националној, па и социјалној #148 Импресивни питања у својој бити шира друштвена питања структури становништва. На овој уметничкој га- Издаје Српско чија се рјешења морају тражити на разини чи- лерији на отвореном почивају и бројне угледне привредно резултати тавог друштва у којем живимо. Привредникове и заслужне личности које су обележиле историју друштво вогодишњи, девети по реду Конгрес трибине, сликарске колоније, информативни ових простора. Након мартовског земљотреса, ’Привредник’ Привредникових стипендиста и српске портал, документарни филмови и пројекти по- на овој величанственој грађевини, делу чувеног Оомладине показао је оно што је сад већ пут пројекта П-портала ‘Упознајмо се да бисмо архитекте Хермана Болеа, попуцали су зидови, Утемељено неколико година непорецива чињеница, пока- се разумјели’ постали су својеврсни друштвени оштећени су подови, а многи архитектонски и 1898. зао је да је Српско привредно друштво Привред- брендови и простор широког друштвеног дија- декоративни елементи урушени. По саопштењу ник постало незаобилазни и кључни фактор у лога у којем се дубински промишљају бројна Министарства културе и медија Републике српској заједници у Хрватској, а битан друштве- важна питања и размјењују идеје и искуства Хрватске, услед других непогода, првенствено ни фактор у читавом друштву. Све већи број сти- битни како за мањинску заједницу тако и за јаких киша и пандемије коронавируса, отежан је пендија које осигурава из године у годину, све цјелокупно друштво. поступак заштите и процене штете конструкције шира и чвршћа мрежа бивших стипендиста и све Раст и развој Привредника, оспособљеност која је додатно ослабила. Стога је Министар- већи друштвени отисак који оставља у јавном за симултано провођење бројних важних ство и кандидовало овај културни споменик простору, јасан су показатељ да Привредник друштвених програма и истовремено стипен- за споменути програм како би се добила и со- полако, али сигурно заузима мјесто које му по дирање све већег броја стипендиста знак су да лидарност међународне заједнице. Комплекс оствареним резултатима и припада. је Привредник на најбољем путу да поврати гробља Мирогој је 2004. године уписан у Реги- Иако су протуепидемијске мјере онемогућиле свој положај, прилагођено времену у којем жи- стар заштићених културних добара Републике било какво јавно окупљање, Привредник је и ове вимо, какав је имао у првој половини прошлог Хрватске. Највећи узрок његове угрожености године одржао свој Конгрес, преселивши га на стољећа, када је несумњиво био најважнија због којег је доспео на списак Европе Ностре је онлајн платформе и окупивши на њему импре- српска институција на овим просторима. По природна катастрофа која је у марту задесила сиван број студената и ученика из свих краје- ширини друштвених проблема на које на- Загреб и од које није било могуће заштитити га. ва Хрватске. Тек када на једном мјесту видите стоји утјецати и за њих понудити рјешење, у Исте те 2004. године манастир Високи Де- окупљене све ученике и студенте, постане вам комбинацији са својом богатом повијешћу чани уписан је на Унескову Листу светске јасан значај свих тих исплаћених стипендија, из које црпи легитимитет, Привредник има баштине, да би се након две године нашао и које је немогуће правилно сагледати док гледате огроман потенцијал за даљњи развој. Хоће ли на Унесковој Листи угрожене светске баштине. сухопарне финанцијске извјештаје о утрошеним га и када у потпуности остварити, овисит ће о Европа Ностра истиче јединствен спој елеме- средствима. Свака од тих стипендија помоћи двама кључним факторима. Један је огромни ната источних и западних уметничких израза, ће створити нове докторе, инжењере, инфор- ентузијазам и волонтерски рад невјеројат- енциклопедијски колаж фресака у српско-ви- матичаре, филозофе, математичаре, агрономе них Привредникових волонтера, који с огра- зантијском стилу, као и спој романичко-готичке и читав сет других стручњака, стварајући тиме ниченим средствима постижи несразмјерно архитектуре и скулптуралне декорације. Ради се такву додану вриједност каква не постоји ни у успјешне резултате, а други је подршка инсти- о православном манастиру, задужбини краља једној другој врсти друштвеног дјеловања. туција, које до сада имају половично разумије- Стефана Дечанског из 1335. године, који данас Унаточ чињеници да је недавно повећао нов- вање за важност Привредникових резултата важи за један од најбоље очуваних средњове- чане износе стипендија те ученичке повисио са и рада. У том контексту, повратак Привред- ковних споменика у читавој Европи. Намеће се 400 на 500, а студентске са 800 на 1000, односно никове отете имовине можда је и посљедња питање због чега су онда Дечани угрожени и са 1000 на 1200 куна, Привредник је за школску препрека која ово привредно друштво и ње- како њих заштитити. У овом случају се не ради односно академску 2020./2021. годину успио гове програме дијели од коначног успјеха, но о природним непогодама и катастрофама већ затворити финанцијску конструкцију за чак 79 то поглавље, унаточ свим обећањима, за сада угрожености друге врсте због које већ 21 годину стипендиста. Највећи је то годишњи број сти- остаје отворено. уназад овај духовни центар свакодневно над- пендиста за Привредник од обнове његова рада, ■■Душан Цветановић зиру и чувају наоружани униформисани војни- а од самог броја стипендиста можда још више ци међународних снага. Скоро седам векова весели број пријављених студената и ученика. Ни живи ни мртви у континуитету овај манастир је био насељен, Интерес за његове стипендије показује да је опстао је чак и под отоманском владавином. Привредник кроз године свога рада успио стећи рбија и Хрватска су крајем ове године Данас у њему живи заједница од 25 монаха који статус и име и међу стипендистима, студентима успеле да се заједно нађу на још једном су изванредно организовани и баве се разним и ученицима, али и међу цјелокупном српском Ссписку ‘нај-нај’. Након што су предњачи- врстама производних делатности, пољопривре- заједницом у Хрватској, као институција којој се ле у загађености ваздуха у појединим градо- дом и занатством. Док је комплекс гробља Ми- може вјеровати и на коју се могу ослонити сада вима, али и ‘загађености’ друштвених и поли- рогој немо почивалиште и сведок, у Дечанима већ генерације ученика и студената. тичких система и разним другим неуспесима, се литургија редовно служила вековима уназад, Иако се о Привредниковом раду превише не сада су се нашле и на списку са најугроженијим а молитва монаха се и данас чује, живе речи говори, а његовој важности не посвећује довољ- објектима културног наслеђа у Европи, и то у молитве иза манастирских бедема опасаних на пажња, јер је кроз сада више од десетљећа најужем кругу од 12 објеката. Списак је обја- високом жицом. стипендирања постало нормално да постоје вила Европа Ностра, европска организација И Европа Ностра је у свом извештају навела да фондови попут Фонда ‘Владимир Матијевић’ цивилног друштва која се бави заштитом и је манастир уврштен на листу због безбедносних и Фонда ‘Ивана Вујновић’, треба додатно на- промовисањем културе и природе, и Институт претњи, јер је од 1999. године под сталним над- гласити о каквој се важној институцији ради. Европске инвестиционе банке, а сачињен је на зором и заштитом мировних јединица кфор, под Стипендирање ученика и студената у доба кризе основу историјског значаја и културне вредно- вођством нато пакта. И поред тога, манастир је каквој свједочимо засигурно је најбоље могуће сти објеката, као и ‘ургентности њихове угро- више пута био на мети напада локалних екстре- уложен новац и најбољи могући улог у будућ- жености’. Листу ових локалитета састављали миста и изложен оружаним минобацачким на- ност који било која заједница може учинити. су стручњаци за историју, археологију, архи- падима. Такође наводе да ‘урбанистички план Стога је раст и развој Привредника кроз године тектуру, конзервацију, пројектно планирање локалне самоуправе није усаглашен са строгим можда и најбоља вијест за све напоре српске и финансије, који су овим потврдили и значај правилима Унескове заштите, као ни са важећим заједнице да се консолидира, ојача и постане и културну вредност ових знаменитости. Али државним законима и прописима који се односе способна наставити живјети и развијати се, а не је акценат ипак на овој другој, ургентнијој од- на заштиту културног наслеђа. Манастир је из- само преживљавати, како је навикла протеклих редници. Баш у ово предбожићно време, када ложен сталном ризику од изградње неодгова- десетљећа. ишчекујемо најрадоснији хришћански праз- рајућих урбаних објеката у његовој околини, као Но Привредник се од обнове свога рада није ник, вест је додатно растужујућа јер се ради о и опасности од одузимања манастирске земље’. ограничио искључиво на добротворну улогу, два објекта не само културно-историјске, већ и На све ово годинама уназад упозорава и игуман већ је исправно схватио да пуко стипендирање уметничке, па и сакралне вредности. У Хрват- манастира Сава Јањић, који улаже силне напоре и финанцијско потпомагање ученика и стипен- ској је то загребачко гробље Мирогој, а српско у преговоре са локалним властима. диста неће бити довољно како би се постигли културно наслеђе обухваћено овим списком је Санација штете и обнова Мирогоја ће се, на- задани циљеви – нужно је бавити се широким манастир Високи Дечани на Косову и Метохији дамо се, сада када је и европска јавност позвана спектром друштвених тема које у својој укупно- (на списку наведен са одредницом ‘Косово*’ и да се солидарише, некако и реализовати. Изгле- сти чине и утјечу на живот како друштва тако и фуснотом која се позива на Резолуцију Саве- да да је лакше зауздати природу него људску појединаца. Осим свога програма стипенди- та безбедности 1244 и саветодавно мишљење глупост. Јер се решење ‘угрожености’ Високих рања, Привредник путем своје мреже волонтера Међународног суда правде). Дечана ни не назире. Иако за ову врсту сана- годинама развија важне и невјеројатно успјешне И један и други објекат својеврсни су сведо- ције не би била потребна никаква материјална друштвене пројекте којима се устоличио као ци историје и простори сећања. Мирогој није средства, већ само људскост, разуман разговор битан друштвени фактор, далеко изван рела- само значајан архитектонски и културно-и- и поштовање Другог. тивно уских граница мањинске заједнице, ис- сторијски споменик, већ сведочи о прошлости ■■ Оливера Радовић

ПРИВРЕДНИК 3 #1097, petak, 25. prosinca 2020.

In memoriam: Džej Ramada- novski (19. april 1964. – Zbogom, brate 6. decembar 2020.) Ima nekog smisla da je Džej postao najpopularniji baš u vrijeme raspada: kako u tužnim vremenima, najgorim, da najveća zvijezda ne bude čovjek i pjevač koji u sebi spaja dvoje – najtužniji glas i ‘cirkusiranje’ i zabavu, da se zaboravi malo onaj užas Beograda i Srbije koja je propadala dnevno

edavno smo pisali ovdje o početku snimanja Beograd se od njega oprostio uz bakljade filma o životu Tome Zdravkovića, sasvim zaslu- i njegove pjesme ženom. Ali, i inače u kolokvijalnim komentarima s balkona i ulica – N Džej Ramadanovski sve češće se za neke od javnih ličnosti čuje da im je (Foto: Antonio Ahel/ životna priča ‘film’. Sad, nakon prerane smrti beograd- ataimages/pixsell) skog, romskog – ciganskog – i srpskog pjevača Džeja Ramadanovskog, takvi bi trebali malo stati i pogledati malo u njegovu biografiju prije nego što drugi put kažu tako nešto. Čast svima, ali dosad ovdje nije bilo takve. Beograđanin, u trećoj generaciji, iz centra, s Dorćola, ali tamo ‘ispod šine’, gdje počinje tvrđi dio tog kraja, prastarog gradskog kvarta. Dijete iz stana u staroj zgradi a ne iz straćara (i u tome je bio van klišeja), Rom s dorćolskim akcentom, kao i svi njegovi, a ne s onim nakaradnim naglaskom iz imitacija i viceva, ‘prevod- nim’, nego sa srpskim kao prvim jezikom koji je govorio vlastitim, sočnim i uličnim stilom punim originalnih skraćenica, žargonizama i ‘striterskih mudrosti’. Dije- te rastavljenih roditelja, ‘domac’ – štićenik popravnog doma što su ga šišali na nulu (prije nego što mu je, a i zbog slabe kose, brijanje glave postao imidž), zbog vaški; šibicar na ćošku, kasnije obavezna ‘šana’ u inostranstvu, preprodaja vani pokradene robe, zanat što su ga tvrdi dorćolski momci i njegovi drugovi s asfalta usavršavali generacijama. Ali za razliku, pogotovo od svojih ‘belih’ drugova, Džej je imao nešto što oni nisu. Muziku. Ona se, međutim, nije najprije pojavila kroz ono po čemu ga znamo – po glasu – glasu koji će ga kroz narodnjačke hitove novoga stila, pogrdno nazvanog ‘turbo folk’ i, iznad svega, kroz balade, gdje je bio neprikosnoven, učiniti sveprepoznatljivim. Prvi je, kao što je i prirodno A nakon toga, kad se krvava podjela već dogodila, interpretacijom napravio tužnu, najtužniju, definitivnu – došao ritam. U vrijeme diskoteka i disko-večeri na postao je najpopularniji, i to mainstream pjevač, a ne himnu raseljenih Jugoslavena, te 1991. ‘Kališu’, na otvorenom – i to je, a ne pjevačka pozornica, ‘ciganska zvijezda’. Ne od onih koji su ‘mogli proći’ pod I nadalje, jer seobe ne prestaju. bila prva scena na kojoj je dominirao. Prvo kroz igru, kao bijelce, niti ‘folkloristički Rom’, kako ih malograđani Kakva sudbina onda – eto vam filma i scene u koju disko-plesač, poput toliko naših Roma, od Zagreba do ponižavajuće zamišljaju, s čergama i konjima, nego nitko ne bi vjerovao da je snimljena – da Džej umre baš Skoplja i Prištine. Pjevao je ionako oduvijek, u kafani, ali točno onakav kakav je bio – sitan, crnoput, ulične škole, u nedjelju. On je, pošteno govoreći, već neko vrijeme pored prozora i bilijarskog stola, a ne na bini. malo baraba kojem su drugovi momci iz podzemlja, a bio ‘gotov’, pjevački i lično, strahovito načet porocima U Džeju, s tim neobičnim imenom, kao ‘američkim’, sam beskrajno častan; neopisivo, ćoškaroški duhovit, i neurednim životom, naročito prošlih godina, što je kao transkribiranim s engleskog, ostalo je sigurno ne- ali i emotivac koji pomaže svima, a zaplače lako; kralj postalo teško i gledati pred kraj. Svejedno, nitko nije što od zvuka kafana iz kraja, a možda i familijarno i od svadbi i kralj diskoteka, porodični čovjek i pilac i ‘šmr- očekivao da će ovako brzo otići. makedonskog, orijentalnog ciganskog zvuka, s Juga, kač’... i potpuni original. Ima nekog smisla da je takav Čudno, žalujući za njim osjetila se, bar kod nekih odakle je obitelj porijeklom. Ali kao Beograđaninu – u postao najpopularniji baš u vrijeme raspada: kako u među nama, umjesto tragizma neka silna toplina i njemu je bio i drugačiji crni zvuk – ‘sound’ crne američ- tužnim vremenima, najgorim, da najveća zvijezda ne nježnost pri pomisli na njega. I vidjela nezapamćena ke braće, a od naših i zvuk onih koji su pjevali slično bude čovjek i pjevač koji u sebi spaja dvoje – najtužniji ljubav koju mu je njegov grad, pokazujući tako i svoju crnim uzorima: Džejev omiljeni pjevač bio je Oliver glas, s jedne strane, i ples u brzom tempu, ‘cirkusiranje’ i veličinu, to što Beograd razdvaja od drugih, iskazao Dragojević – i kasnije Dino Dvornik. Baš poput njih zabavu, da se zaboravi malo onaj užas Beograda i Srbije čim se pročulo da je Džej otišao. Uz bakljade, njegove dvojice, Džej je osjećao dizanje i energiju američkog koja je, iako direktno nije bila pogođena, propadala pjesme s balkona i ulica, projekcije spotova na zidovima funka i soula toga vremena, i kralja toga zvuka – Ja- dnevno. Tužno vrijeme tražilo je pjesme koje žaluju, zgrada, Džej Ramadanovski, dijete ulice, štićenik po- mesa Browna, kojega je obožavao, isto djeteta ulice koje bole, a on je u baladama razarao prosto, one su mu pravnog doma i šibicar – da, i jedan od najvećih pjevača kao što je i sam. Skidao je njegove nedostižne plesne ostale najveći i najbolji dio repertoara, urbani evergrini ovdje ikad – sahranjen je u Aleji zaslužnih građana. pokrete i figure, onako omalen, pravio kao od šale pi- što se pjevaju rame uz rame (ako ne i jače) sa staro- Bez obzira na granice i dijeljenja, čak i oni koji Be- ruete i okrete u mjestu. Kad se taj osjećaj za ritam gradskim klasicima. Tim koji mu je napisao ključne ograd dosad nisu ni vidjeli, znaju da se tamošnji ‘tvrdi spojio s onim glasom – fantastičnog bogatog tona, s pjesme, Marina Tucaković i Futa Radulović, kažu momci’, momci s ulice, oslovljavaju i pozdravljaju sa malo ‘šljunka’ u grlu, malo poderan kako i treba, glas da je prvi put kad je došao u studio na snimanje već ‘brate’. taman kao i njegov ten, Džej nije mogao ne postati to imao sve, boju i stil i tehniku, šarm i pojavu. Oni su mu Zato i odavde, još jednom – zbogom Džej, zbogom što je postao – zvijezda, u jednom momentu najveća napisali pjesmu koja će ostati sinonim za njega – straš- brate. na istoku tada već raspadajuće Jugoslavije. nu, ubijajuću baladu ‘Nedelja’. A od nje je Džej svojom ■■ Đorđe Matić ПРИВРЕДНИК 4 #1097, petak, 25. prosinca 2020.

Iguman manastira Draganac za Privrednik Otac Ilarion govori o Božiću, vjeri i pravoslavnim običajima na Kosovu i Metohiji Bog se javlja u razgovarao Bojan Munjin jednostavnosti i miru Ne treba da težimo imaginarnoj sreći koja je negde daleko, u inostranstvu, na drugom kontinentu, u budućnosti, nego je ona tu, u našem srcu, u ljubavi prema bližnjima i u produbljivanju odnosa sa Bogom. Nestrpljivost i nemire treba da ukrotimo u sebi, da bismo, u dubini svoga bića, iskusili život na nebesima

guman manastira Draganac na Kosovu i Metohiji, Silinu vere u konačnu pobedu dobra, bez obzira na otac Ilarion, svjetovnog imena Rastko Lupulo- Duboka drevnost sve muke i iskušenja, na Kosovu i Metohiji narod la- I vić, početkom 1990-ih diplomirao je na Fakultetu konski izražava kroz sintagme ‘slatki Bog’, ‘slatka dramskih umetnosti u Beogradu i već sa 22 godine Božić se naziva najradosnijim kršćanskim prazni- crkva’, što sam uvek razumevao na način da i onda bio je dobitnik dva prestižna kazališna priznanja, Ste- kom – kako to izgleda na Kosovu i Metohiji? kada su svi parametri u životu jako loši, i dalje se ne rijine nagrade i nagrade ‘Zoran Radmilović’. A onda je Izvor radosti hrišćana proizlazi iz trepetnog očekiva- odustaje od vere u Jevanđelje, vere u to da je sve s prijateljem, glumcem Nenadom Jezdićem, posjetio nja Vaskrslog Spasitelja čiji je konačni dolazak nago- dobro i da će dobro biti. Ovaj izvorni jevanđelski stav manastir Dečani i, kako je kasnije rekao, svoj život vešten već Njegovim rođenjem. Sećajući se onoga što organski se prenosi sa pokoljenja na pokoljenje. Od je računao do tada i od tada. Dvadeset pet godina se, radi nas, zbilo, kao i onoga što treba da se dogodi, naroda učimo da, kakva god drama da se odvija, sve kasnije razgovaramo s igumanom Ilarionom o pra- verom se uznosimo u oblast večne sadašnjosti. Dom je u osnovi dobro te nema prostora za patetiku i sa- voslavnom Božiću na Kosovu i Metohiji, o običajima, se priprema za doček Gosta: kao u igrokazu, po kući mosažaljevanje. To mi se urezalo u srce kada sam ali i tegobama, vjeri i nadama pravoslavnih kršćana se raznosi slama, seju se orasi i bombone da bi ih se, godinu dana posle okončanja sukoba na Kosovu na ovom nikada mirnom području. deca našla po uglovima soba, kiti se badnje drvo, i Metohiji, sreo sa starcima i staricama, povratnicima pevaju se pesme. Očekivani nam dolazi i u liku po- u selo Osojane u opštini Istok, sabranih oko zajednič- ložajnika, odnosno onoga koji nam prvi uđe u kuću kog kazana na goloj zemlji ispod unhcr-ovog šatora. Kako pravoslavni kršćani na Kosovu i Metohiji prona božićno jutro. On nalaže vatru na ognjištu želeći Pitao sam ih kako su, a odgovoreno mi je vedro uz slavljaju Božić? domaćinstvu, kroz prigodnu rimu, izgovorenu pre- osmeh: ‘Dobro je, a biće još i bolje.’ Sebe ovim često Period pred Božić obeležen je pripremom za svoje- ma trenutnoj inspiraciji, Božiji blagoslov, mir, ljubav, podsećam na to da, kao hrišćanin, nemam prava vrsni praznik deteta zato što se, prema hrišćanskom sreću i napredak. Atmosfera igre i improvizacije nas, drugačije da odgovorim kada me pitaju kako sam. predanju i Svetom pismu, ovaploćeni Bog, u ovom kroz nasleđene arhaične motive, iz kojih provejava svetu javlja kao dete. Na Kosovu i Metohiji dosta duboka drevnost, vodi od prvobitne ljudske zajednice toga što je vezano uz proslavu Božića na određeni do kraja istorije i ulaska u nezalazni dan Hristovog Kako izgleda vjerski život kršćana na Kosovu i Me- način je detinje: puno je živopisnih običaja koji su carstva. Mnogi običaji na Kosovu i Metohiji su na- tohiji danas, naročito u situaciji izoliranosti i svjet- vezani uz igru, a koji najverovatnije sežu duboko stali na osnovu obreda koje su vernici viđali u Crkvi ske epidemije? u drevnost. Prastari običaj poštovanja hrastovog pa su ih prilagodili okolnostima domaće molitve u Duhovni život hrišćana neodvojiv je od naše svakod- drveta u kojem se čuva snaga sunca, a koje nam vremenima kada nije bilo dovoljno sveštenika i kada nevice. Molitva je neprekidni vapaj Bogu i stalni na- u zimskim mesecima donosi toplotu, nalazimo ne je kretanje, kao uostalom i danas, bilo ograničeno, por da se do njega dopre, da mu, zapravo, dozvolimo samo među Slovenima nego i među drugim evrop- a neretko i opasno, pa su se ljudi dovijali kako da da On dopre do nas i to javljajući nam se, najčešće skim narodima. Unošenjem badnjaka u kuću, na očuvaju nit liturgijskog predanja. Kada ova svetska preko bližnjega. ‘Kako možeš voleti Boga koga nisi hristijanizovani način se odaje počast životu koji je pošast prođe, možda ćemo biti svesniji koliki su dar i video, ako ne voliš brata koga vidiš?’ pita se apostol pohranjen u drvetu, odnosno Bogu koji se sjedinio sa privilegija naša liturgijska sabranja od čije blagodatne Jovan svedočeći veru u Boga koji je primio telo: ‘Što zemljom, drvetom, čitavom prirodom i ušao u peći- sile zajedništva sa Bogom zavisi čitav svet. videsmo, što sagledasmo, što ruke naše opipaše javnu našega postojanja, u naš dom, da bi nas zagrejao. ljamo vam!’ Potrebu da se ‘dodirne Bog’, sa kojim se Čuvaju se i prepoznatljivi običaji vezani uz odlazak u na svetoj liturgiji sjedinjujemo i duhovno i duševno šumu, kada se seče badnjak i lomi česnica, posebno Kako su takvi oduševljeni, gotovo djetinji vjerski i telesno, u ova smutna vremena izolacije i distan- za tu priliku pripremljena pogača, uz pojanje pra- osjećaji mogući među narodom koji je iskusio pat- ciranja, ovdašnji verni narod projavljuje na čudesan zničnih tropara. nju, izbjeglištvo i teške egzistencijalne nedaće? način: ljudi dođu i uz molitvu poljube vrata crkve. ПРИВРЕДНИК 5 #1097, petak, 25. prosinca 2020.

Otuda, možda, i ona izreka: ‘Došao je i poljubio vrata.’ Foto: YouTube Reče mi jedan prijatelj, neki dan, da je imao potrebu samo da ‘zagrli crkvu’ i da je osetio izuzetnu lepotu, milinu, blagodatnu silu koja je pohranjena u kamenu, istu onu koja isijava iz drveta na Badnje veče.

U čemu je tajna jednostavnosti kršćanskog života? Jedno od iskustava koje sam imao u Svetoj zemlji pre nekoliko godina bilo je upravo to: da se iza obič- nosti svakodnevice krije Božija sila. U Svetoj zemlji sam uvideo da se i u najskromnijem selu, bilo gde u svetu, na Kosovu i Metohiji posebno, čuva blagoslov Svete zemlje. Treba, paradoksalno, da odete na poklonjenje u Svetu zemlju da biste duboko uvideli da ta ista svetost postoji i u vašoj parohiji. To nas uči da ne treba da težimo imaginarnoj sreći koja je negde daleko, u inostranstvu, na drugom kontinentu, u budućnosti, nego je ona tu, u našem srcu, u ljubavi prema bližnjima i u produbljivanju odnosa sa Bogom. Izuzetno važna i večno aktuelna je pouka skromne vitlejemske pećine i njenih jasala: u jednostavnosti i u miru se Bog javlja. Ne u užurbanoj vrevi, ne u ne- mirnoj vrcavosti našeg razuma koji uvek traži novu senzaciju. Nestrpljivost i nemire treba da ukrotimo u sebi, da bismo, u dubini svoga bića, iskusili život na nebesima. ‘Gle carstvo nebesko, unutra je, u vama’, govori Gospod. Novi zavet nam prenosi ambijent neposrednosti, skromnosti, jednostavnog i naizgled običnog naroda, neopterećenog uglađenošću i eti- kecijom. Neprocenjivo duhovno blago, koje isijava iz prostora na kojima smo vekovima prisutni obeležene ubogosti i jednostavnosti, mnogo puta sam dobio na ne dvorcima i utvrđenjima, već crkvama i manastiri- Veoma je bitno da dar od naroda Kosovskog pomoravlja. ma, čudesnim svetinjama, predivnim i jedinstvenim, među kojima značajno mesto zauzima manastir Dra- naša propoved ne ganac. Nadahnjuje nas činjenica da naša Eparhija Kako živi manastir Draganac iz dana u dan? raško-prizrenska, duhovno predvođena episkopom bude namenjena Predanje vezuje ime našeg manastira za Draganu, Teodosijem, danas u vrlo složenim okolnostima, pa- ćerku kneza Lazara, čije se rodno mesto, Prilepac, radoksalno, doživljava preporod: od Bogoslovije ‘Sve- samo nacionalnom nalazi u blizini. Nedaleko od nas se nalazi Novo Brdo, tih Kirila i Metodija’ u Prizrenu do parohija i manastira jedan od najznačajnijih srednjovekovnih evropskih, koji žive sve punijim liturgijskim životom. Možemo klubu nego da poruka rudarskih centara. Manastir Draganac je uvek bio i da zahvaljujemo Bogu što živimo u ova vremena ra- ostao mesto susreta, čak i u vremenima kada nije bilo zličitih izazova, ali i nadahnuća. Okolnosti u kojima mira, koju šaljemo, u njemu monaha. Verni narod je premošćivao taj jaz, živimo nas neprekidno upućuju na centralnu poruku okupljao se na srednjovekovnim temeljima Crkve, Kosovskog zaveta: ‘Zemaljsko je za malena carstvo, bude univerzalna koja je tek u devetnaestom veku obnovljena. Uz mo- a nebesko carstvo, koje zajedno gradimo u slobodi i litvu se lomio hleb, pevalo se i igralo u kolu. Manastir ljubavi je doveka.’ Velika je privilegija da služite Bogu i razumljiva. U je uvek bio mesto utehe, duhovnog i telesnog isce- kao monah ili sveštenik na Kosovu i Metohiji. ljenja. Poslednjih godina broj monaha i iskušenika se suprotnom gubimo uvećao te nas je sada više od deset. Trudimo se, koliko Čuvari predanja je to u našoj moći, da budemo gostoprimljivi, da bi izvorni hrišćanski narod osećao da je dobrodošao. Osnovno iskustvo koje bi ljudi trebalo da ponesu iz crkve jeste da je to Kako gledate na kršćanstvo kao duhovnu misao u identitet zaista Očev dom, u kome smo radosni i bezbrižni kao suvremenom svijetu? deca u roditeljskom krilu. Potrebno je da pokažemo Hrišćanstvo nije puko moraliziranje ili tek lepo pona- nac smo, proteklih godina, omogućili da se organizuje malo dobre volje, da otvorimo crkvu, da pozdravimo šanje. Život u Hristu je dinamično traganje i drama međunarodni volonterski kamp koji čine, uglavnom, narod, porazgovaramo sa njim, da se zajedno po- hvatanja ‘ukoštac’ sa Bogom, odakle sledi radikalna studenti iz celog sveta, a koji su nam pomagali oko molimo – da bi se dobilo trostruko više zahvalnosti i promena naših stavova, nakon čega se ulazi u jednu pripremanja manastirske slave. U tom kampu bilo je ljubavi sa njihove strane. Jedan od blagoslova koji je sasvim novu realnost. Celokupna istorija našeg naro- i hrišćana i muslimana, Srba i Albanaca, Francuza i naš narod primio od Svetoga Save je taj da su međe da svedoči o dinamici u kojoj je bilo puno padova i že- Turaka, Amerikanaca i Španaca, Čeha i Italijana, kao stokih promašaja, ali gde se vidi da i dalje, kao narod, i Hrvata. Sa svima smo ostvarili divno prijateljstvo i ne odustajemo od Kosovskog zaveta i ne gubimo veru još uvek se sa radošću srećemo. Manastir Draganac da će, na kraju, sve da bude dobro. Veoma je bitno, sa druge strane, da naša propoved ne bude namenjena je uvek bio i ostao samo nacionalnom klubu nego da poruka mira, koju Napustili ste svjetovni život jer vam se on, kako šaljemo, bude univerzalna i razumljiva. U suprotnom ste rekli, učinio nedovoljno ispunjen. Kako se da- mesto susreta, čak i u gubimo izvorni hrišćanski identitet. Pravoslavni istok nas može boriti protiv svih jeftinih, zbunjujućih i čuva izvorni princip upravljanja Crkvom bez vaseljen- zaglušujućih manifestacija tog života? vremenima kada nije skog administrativnog centra, što može, ponekad, da Naš narod vodi veliku borbu, na više nivoa, za op- dovede do toga da gubimo iz vida njenu univerzalnu, stanak na Kosovu i Metohiji: od najdublje duhovne bilo u njemu monaha. katolič(ans)ku, sabornu prirodu, što opet može da borbe protiv zla, egoizma i otuđenosti svake vrste, pa rezultira time da naš etnički identitet ili ‘nacionalno sve do borbe za ostvarenje svojih građanskih prava u Poslednjih godina broj pitanje’ postanu važniji od našeg izvornog hrišćan- krajnje specifičnom političkom kontekstu. Posebno skog, liturgijskog identiteta. I onda dolazi do inverzije raduje borba našeg naroda lepotom i kulturom pro- monaha i iskušenika Kosovskog zaveta, kada umesto univerzalne, večne tiv nekada krajnje bizarne stvarnosti pune neistina, hrišćanske poruke, koja ne poznaju granice među senzacija i agresije. Sela, u koja je srpski živalj poti- se uvećao te nas je narodima, biramo ovozemaljsku logiku boreći se za snut iz gradova, na čudesan način se urbanizuju. Ovaj nacionalne i političke ciljeve. Borba protiv različitih krajnje zanimljiv fenomen spaja dobre osobine grada sada više od deset. idola neprestano traje u svakome od nas. Veoma je i sela, pa sada u selima oko Gnjilana, Vitine ili Kosov- značajno, smatram, da naš episkop Teodosije, zajedno ske Kamenice imate vrlo aktivne srpske zajednice: Trudimo se da budemo sa ocem Savom, igumanom manastira Visoki Deča- kulturno-umetnička društva, muzičke škole, radio i ni i ostalim kliricima i laicima naše eparhije, stvara tv stanice. Dom kulture u Gračanici svojim repertoa- gostoprimljivi, da bi duhovni ambijent u kome se čuva predanje i brani rom može da bude konkurent mnogim prestoničkim istina, ali na takav način da je naša poruka upućena pozorišnim i filmskim scenama. Ukratko, možemo da narod osećao da je svim ljudima dobre volje. To prepoznaju mnogi ljudi sa kažemo, zajedno sa pesnikom, da se danas na Kosovu Zapada koje smatramo iskrenim prijateljima, a nemali i Metohiji ‘domovina brani lepotom, i čašću i znanjem. dobrodošao broj njih je ‘primio pravoslavlje’. U manastiru Draga- Domovina se brani životom i lepim vaspitanjem’. ■ ПРИВРЕДНИК 6 #1097, petak, 25. prosinca 2020.

je za njihov smještaj predviđeno krilo zgrade Eparhije Zgrada Epar- i Parohije u Mažuranićevoj ulici. hije gornjo- — Arhivska građa će biti daleko od njenog tvorca, a karlovačke, muzejski eksponati će se do obnove i dalje potucati minirana na u neprikladnim prostorijama, umjesto da su izloženi katolički Bo- Ostao je u krilu zgrade u Radićevoj ulici, kako je i predviđeno žić 1993., još – ogorčen je Gerasim. nije do kraja Prije deset godina lokacija je raščišćena i gradilište obnovljena pripremljeno. — Do sada je uloženo par milijuna kuna, od toga ve- piše / foto ćinom iz Ministarstva kulture, manjim dijelom su Marin Bakić tu sredstva Grada Karlovca i Županije karlovačke. samo vapaj: Unazad dvije godine dobivena su i sredstva iz Mi- nistarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije. Do sada je urađeno i stavljeno pod krov krilo u Mažuranićevoj ulici, i to nakon 25 godina. S obnovom krova se nastavilo i u krilu koje se nalazi u Radićevoj ulici, što bi trebalo biti završeno do kraja tekuće godine. Nakon toga preostaje dalje uređenje ‘Sramota, ovog zdanja: postavljanje stolarije, uređenje pročelja, izvedba unutrašnjih radova i drugo – otkriva episkop. Ministarstvo kulture i medija precizira da je u deset godina za obnovu eparhijskog dvora uložilo 2.380.000 kuna. U Gradu Karlovcu navode da Cr- kvena općina Karlovac Srpske pravoslavne crkve nije tražila sredstva namaknuta spomeničkom rentom obnovi!’ za obnovu te zgrade. — Crkvena općina Karlovac redovno aplicira na na- tječaj Grada Karlovca za očuvanje kulturne baštine, ali sredstva, ako se i izdvoje, budu oko desetak tisu- S obzirom na sredstva koja ća kuna. Što se tiče spomeničke rente, unazad par godina Grad nije dodjeljivao sredstva, pa se nismo ni prijavljivali, a samim tim ni financirali. Koliko nam se izdvajaju za ovaj objekt, je poznato, 60 posto spomeničke rente ostaje gradskom proračunu, a ostatak se slijeva u državni, što će samim tim reći da su i ta sredstva mala, to jest kada teško je govoriti o kraju se raspodijele na druge koji se prijave za njih, cifra je slična već spomenutoj od očuvanja kulturne baštine. Iz rečenog jasno je da najmanja podrška obnovi zgra- cjelokupne obnove Eparhije de dolazi od strane lokalne uprave – kaže Gerasim. ‘Do sada je putem Javnog poziva Grad Karlovac uložio 238.000 kuna u obnovu objekta. Daljnja grad- gornjokarlovačke. Kada je 2004. ska ulaganja ovise o javnom pozivu za financiranje, odnosno o prijavama na javni poziv, kako svih zainte- resiranih subjekata tako i Eparhije gornjokarlovačke ona započeta, predviđalo se – Crkvena općina Karlovac i sredstvima kojima će se raspolagati u budućnosti na toj proračunskoj poziciji’, ističu iz gradske uprave. da je za rekonstrukciju dvora ‘Obnova zgrade parohijskog dvora u Radićevoj ulici nalazi se u strateškom dokumentu Grada Karlovca, Plan upravljanja Zvijezdom. Izmjena komunalne in- potrebno nešto više od deset frastrukture u Zvijezdi u vrijednosti 95 milijuna kuna, koja počinje 2021. godine, osigurat će svim korisnicima priključak na nove instalacije – vodovodnu mre- milijuna kuna. Bili bismo sretni žu, električnu opskrbu, kanalizaciju, plinofikaciju... Također će biti uređene pješačke i prometne povr- šine. Na taj način se i indirektno potiče i pomaže vla- kada bi od ovog trenutka deset snicima i korisnicima objekata u obnovi i revitalizaciji. Ministarstvo kulture i medija također sufinancira programe Crkvene općine Karlovac, za što su u ovoj milijuna kuna bilo dostatno da godini izdvojili 250.000 kuna. Grad Karlovac će i dalje raditi na stvaranju pozitivnih uvjeta za sve vlasnike objekata u Zvijezdi kao i nastaviti zajednički raditi se zgrada privede svrsi, kaže na ostvarivanju povoljnih financijskih okvira iz svih dostupnih izvora’, kaže Maja Purgar, viša stručna suradnica za pristup informacijama i javnost rada episkop Gerasim o obnovi Grada Karlovca. Zgrada Eparhije gornjokarlovačke nije pojedinačno zaštićeno kulturno dobro Republike Hrvatske, ali je objekta u centru Karlovca kao cjelina zaštićena Zvijezda, gradska jezgra u kojoj se ta zgrada nalazi. U knjizi Radovana Radovino- vića ‘Stari Karlovac – utvrde, kuće i ljudi’ stoji da je koji je 1993. bio miniran zgrada podignuta 1882. na mjestu nekadašnje pošte i da je građena u stilu kasnog historicizma. ‘Krilo pre- ako su vidljivi mali pomaci, cjelokupnu obnovu đevinske, odnosno obrtničke radove, postavljanje ma Mažuranićevoj dograđeno je za stanove svećeni- zgrade Eparhije gornjokarlovačke na uglu Mažu- termoinstalacija, hidroinstalacija i elektroinstalacija, ka, administraciju i crkveni sud 1905. godine. ‘Ukra- I ranićeve i Radićeve ulice, u strogom centru grada, potrebno nešto više od deset milijuna kuna. Od tada šena je detaljima neorenesansnih motiva s lišćem sredovječni Karlovčani, koji pamte njezin izgled prije do danas se situacija znatno promijenila, cijene su hrasta’’, piše Radovinović. Po podacima Ministarstva miniranja na katolički Božić 1993. godine, možda neće drugačije, radovi su poskupili itd. Bili bismo sretni kulture i medija, zgrada je dograđena 1884. godine u ni doživjeti. kada bi od ovog trenutka deset milijuna kuna bilo do- dvokatnicu, kada je preoblikovano i pročelje. — S obzirom na sredstva koja se izdvajaju za ovaj statno da se zgrada privede svrsi. Do tada, nažalost, ‘Za dio krila građevine u Mažuranićevoj ulici koji objekt, teško je govoriti o kraju njegove cjelokupne još neko vrijeme ostat će neuslišan vapaj nepoznatog je potpuno uništen propisana je faksimilska rekon- obnove kako bi zgrada bila u funkciji. Predviđalo se pisca ispisan na zgradi: ‘Sramota, obnovi!’ – kaže strukcija, dok je za preostali najveći dio predviđena 2004. godine, kada je obnova započeta, odnosno episkop gornjokarlovački Gerasim. konstruktivna sanacija i rekonstrukcija prema stanju kada je počela priprema dokumentacije za obnovu, Dodaje da će karlovačko pravoslavno sveštenstvo prije nastalih oštećenja, uz mogućnost promjene da je za rekonstrukciju dvora, što podrazumijeva gra- stoga do daljnjega biti u podstanarskom statusu, jer unutarnjih prostornih jedinica usklađenih s novom ПРИВРЕДНИК 7 #1097, petak, 25. prosinca 2020.

Vidljivi su mali pomaci – obnova Eparhije gornjokarlovačke u centru Karlovca

namjenom zgrade’, kaže Marija Šiško Omrčen iz kulturne i materijalne vrijednosti grada’, dodao je Be- Simeona Zlokovića, kojeg su poštovali i voljeli svi Ministarstva i dodaje: ‘Cjelokupna obnova građevine nić. ‘Osuđujem ovaj teroristički čin koji su izvršili ne- Karlovčani i kojem je u predvečerje ratnog sukoba, ne ovisi samo o Ministarstvu kulture i medija već i o prijatelji Republike Hrvatske. Karlovčani su ogorčeni prije tri desetljeća, cijeli grad bio na sprovodu, simbol drugim uvjetima i mogućnostima o kojima, prema zbog ovakvih terorističkih akcija u gradskoj jezgri’, vremena kada su Srbi i srpska kultura bili neizostavan zakonskim odredbama, brine sam vlasnik, Srpska poručio je tadašnji karlovački župan Josip Jakovčić. dio identiteta našeg grada u najpozitivnijem smislu. pravoslavna crkva u Hrvatskoj.’ ‘Ovo je katastrofa. Takav čin je medvjeđa usluga, Mislim da nema Karlovčanina koji ne želi obnovu tog Miniranje zgrade Eparhije naišlo je na nepodije- oštetili smo povijest i Karlovac. Ruševinu bi trebalo objekta, pa je vrijeme da svi u mogućnosti urade sve ljenu osudu karlovačke javnosti. ‘Odmah nakon do- pokriti da se od vode sačuvaju vrijedne slike, knjige da se to i ostvari. Svi bismo se trebali po ovom pita- gađaja blokirali smo sve ulaze u grad. Pregledano je i dokumenti’, komentirao je tada Vladimir Peršin, nju povesti primjerom vladike Simeona – komentira nekoliko stotina ljudi koje smo zatekli na cestama, viši kustos Gradskog muzeja Karlovac. ‘Čin miniranja i njihovi automobili. Srušeni objekt stavljen je pod i rušenja u praskozorje Božića odgovara radikalima Episkop kontrolu, a angažirali smo sve snage na obavlja- obje sukobljene strane. Očigledna je koordiniranost gornjokarlovački Gerasim (Foto: nju informativnih razgovora sa svima koji su uočili i svojevrsna, vjerojatno neželjena, podudarnost poli- Kristina Štedul bilo kakve detalje koji bi mogli pomoći u otkriva- tičkih metoda ekstremno nacionalističkih grupacija. Fabac/pixsell) nju počinitelja ovog terorističkog čina. Zajedno sa Takav politički obrazac nikad u povijesti nije bio dobar stručnjacima Ministarstva unutrašnjih poslova koji temelj za uređenje društvenih odnosa na demokrat- su pozvani u pomoć nastojat ćemo doći do detalja skim i humanističkim načelima’, reagirala je tadašnja koji će rasvijetliti slučaj i odvesti nas do počinitelja’, Socijaldemokratska unija. poručio je tada Dubravko Derk, ondašnji načelnik — Kako kod nas na ovim prostorima svaka obnova Policijske uprave karlovačke. Međutim, policija nika- ide sporije nego što bi trebalo, nadam se da će, reci- da nije utvrdila tko je postavio eksploziv u podrum- mo, zgrada Eparhije gornjokarlovačke biti obnovljena ske prostorije. ‘Počinitelji nisu prijatelji niti Srbima do 2023. godine, odnosno do obljetnice miniranja. niti Hrvatima’, kazao je tadašnji gradonačelnik Ivan Važno je to ne samo zato što je riječ o zgradi u srcu Benić. ‘Ovim je činom izvršen atak na mir, na velike grada, već zato što je ta eparhija kroz lik i djelo vladike

Darko Lisac, novinar, književnik, autor nostalgičnih i vrlo popularnih ‘Karlovačkih priča’, te građanski aktivist koji organizira i vodi kulturne manifestacije namijenjene revitalizaciji Radićeve ulice. — Bilo bi sjajno kada bi se ta zgrada konačno obno- vila – kaže Milan Lapčić, predsjednik karlovačkog pododbora Srpskog kulturnog društva ‘Prosvjeta’. — Kao čelnik karlovačke Prosvjete nisam upoznat s obnovom, odnosno njezinim tijekom, ali znadem da je srpska zajednica u Karlovcu iščekuje i želi da ta zgrada bude ponovno na diku Karlovcu, posebno Radićeve ulice, nekadašnje glavne gradske šetnice, čiju bi revitalizaciju obnova eparhijskog dvora pomogla – dodaje Lapčić i otkriva da je često boravio u toj zgradi prije rata družeći se sa sinom prote Dušana Dejanovića. Kaže da su njoj nekada bile i prostorije ‘Prosvjete’. Karlovačko pravoslavno — Možda bi mogle biti opet. U svakom slučaju, bez sveštenstvo do daljnjega će biti u obzira na to tko je koristio, ta je zgrada prelijepa, podstanarskom statusu monumentalna i treba je sačuvati – ističe Lapčić. ■ ПРИВРЕДНИК 8 #1097, petak, 25. prosinca 2020.

Pisac i novinar između visoke Srđan Sandić kulture i lifestyle medija

razgovarao Đorđe Matić Foto Marko Važan je otpor Ercegović/ zkm učmalim normama Puno sam diskriminacije iz oba identitetska spektra doživio – i implicitne i eksplicitne. To boli, pa svrbi, pa na kraju zacijeli

rđan Sandić (Osijek, 1985.) po mnogo čemu Sam sebi sam često ‘stranac’ kada se duboko za- izdvojena je pojava na našoj javnoj sceni. Autor, gledam u sebe. Ranjivost je pretpostavka zdravlja i S pisac i novinar koji, doima se, s lakoćom radi u iskrenog odnosa sa sobom, pa onda s drugima. Di- međuprostoru između ‘visoke’ kulture, s jedne stra- jelom je to posljedica moje ekstrovertiranosti i ako ne, i popularnih, lifestyle glamuroznih medija. Tako, želite – ekshibicionizma. Autori koji bježe od istino- u alternativnoj kulturnoj ustanovi MaMa godinama likog pripovijedanja u bilo kojemu mediju, po prilici vodi ‘Cruising’, serije razgovora i susreta s piscima i me – ne zanimaju. A sam sebe – volim zanimati. I umjetnicima, u zkm-u ‘Čitanje kazališta’ i razgovore povremeno, volim vjerovati da sam autor kojeg bih o teatru. Radio je kao dramaturg i kao književni i ja sam, kao čitatelj, volio pročitati. kazališni kritičar. Objavio je tri knjige (’Vrati se i kaži zbogom’, ‘S(i)nu bez s(i)nova’ i ‘Književne večeri sa Srđanom Sandićem’), a uskoro mu izlazi i četvrta, O čemu je riječ u novoj zbirci, prvoj pjesničkoj, ako ovaj put pjesnička knjiga. Danas je i kolumnist na se ne varam, te kada izlazi? portalu Gloria Glam, gdje uz teme iz kulture piše i o U rano proljeće. Radni joj je naslov ‘Ljubav je glagol’. modi, trendovima, filmskim zvijezdama i poznatima. Nastajala je preko deset godina. Govorim o suštini Svojim slobodnim izborima, stilom života (Srđan je očaja lirskog subjekta, nemogućnosti ljubavi, ideološ- otvoreno gej i nikada nije skrivao svoje opredjelje- kim zamkama iste i ushitu! Ispisujem i rečenice kojih nje), svojom prisutnošću, humorom, brzinom i silnom se bolno sramim, u nadi da će me zacijeliti njihovo komunikativnošću, jedna je od onih posebnih osoba tiskanje. koje podižu tempo i dinamiku grada, čineći time da sam Zagreb postane svjetskiji, privlačniji, urbaniji. Osoba kakvu trebaju svi pravi gradovi, ukratko. Kako je biti u ‘dvostrukoj manjini’? Ima nešto negativno u toj riječi, manjina, zar ne? Kakav je vaš stav o Imam veliku podršku svojih urednica koje su eman- tome? Imaju li identitet i pripadnost, bilo seksualna Kako vam je kombinirati svijet visoke kulture, cipirane i hrabre. Neki bivši kolege, privilegiranih ži- ili etnička, važnost za vas? razgovora s kazališnim teoretičarima i kolumne u votnih pozicija, kritiziraju i omalovažavaju. Govore da Nije lako. Moraš stvoriti nekoliko ‘balončića’ u koji- Gloriji Glam? sam se ‘prodao’, i da nisam za to. Kada sam radio na ma želiš perzistirati, proširiti rokove trajanja svojim Za Gloriju Glam radim intervjue i kolumne i skupa s hr3, smetala im je moja osječko-zagrebačka ekavica, obrambenim mehanizmima. Svako malo izgrađivati urednicama i kolegicama osmišljavamo novinarski a potvrda svega se najbolje vidjela u mom imenu – nove. Nema ništa negativno ni pozitivno po sebi u program koji je često vrlo radikalan, progresivan, Srđan. Ukratko, ni jedna upućena kritika nema samo značenjima u tim grupnim i individualnim identi- promotivan i edukativan. Među prvima smo radili se- jednu svoju ‘prirodu’. Često je isprepletena s onim što tetskim registrima – ono što im je često zajednička rije intervjua s psiholozima i znanstvenicama drugih se zovu ‘niske strasti’ i banalno zlo. I svakako, treba karakteristika je dosada i neinventivnost. Važan je područja u ovoj krizi. Promoviramo mladalačke izri- vidjeti tko te i kada i iz kog ‘mjesta’ kritizira. otpor protiv učmalih normi i neupitnih autoriteta. čaje, feminizam nam je inherentno upisan u većinu Puno sam diskriminacije iz oba identitetska spektra autorskih perspektiva. Jako sam ponosan na naš mali doživio – i implicitne i eksplicitne. To boli, pa svrbi, pa tim. I da, volimo sjajnu fotografiju i seksicool modne Po interesima i temperamentu, željom za kreira- na kraju zacijeli. Traumu transferiram u neku lijepu izraze! Svi ti izrazi mene zanimaju kao konzumenta i njem događaja i borbomprotiv dosade prije biste zamjenu. Ponekad. ■ proizvođača, a podjela je često na tankom ledu – to, spadali u New York recimo, nego u ovu okolinukoja ‘visoko – nisko’. Da nije kuratora programa u MaMi i se trajno pokušava oduprijeti učmalosti u koju peri- ravnateljice u zkm-u, možda mojih ‘visokoteorijskih’ odično upada. Niste poželjeliotići odavde, kao toliki? programa ne bi ni bilo. Iza svakog velikog projekta New York je, između ostalog, metafora, kao i sva IMPRESSUM stoji više ljudi. A ja sam svojima beskrajno zahvalan. mjesta ovog svijeta. Iz mog klasnog kuta, obitelji u Godina XIII / Zagreb | petak, 25/12/2020 kojoj sam odrastao, rata, nezaposlenosti – Zagreb je bio metafora New Yorka. Poželim svako malo otići u #148 Narušavaju li jedno drugo, pomiješaju li vam se po- zamišljene stabilne društvene okvire, u progresivne ПРИВРЕДНИК nekad, recimo u stilu pisanja – da vam ‘pobjegne’ odnose, u velike ljubavi. Snovi koje su mi dali Walt Izdavač Grafički urednik nešto iz jednog u drugi žanr? Disney i Hollywood i dalje su živi i nekada izgledaju Srpsko privredno društvo Darko Matošević ’Privrednik’ i Srpsko narodno vijeće Dizajn Volim pomiješati stilove i jezične registre, volim ra- realno. Zato i bježim u više autorstava, ne samo u Glavni urednik novosti Parabureau / zigrane pristupe temama. O ‘ozbiljnim’ temama pi- novinarstvo – da san nastavi živjeti. Nikola Bajto Igor Stanišljević sati rasterećenije, a o tobože ‘lakim’ temama – ‘hd urednik privrednika & Damir Bralić Nikola Lunić diskursom’. Svoje komplekse velike pameti tak’ i tak’ Privrednik se financira sredstvima redaktor Andrea Radak Savjeta za nacionalne manjine Vlade treba drugdje zacijeliti. Ja još tražim lokaciju. Često pišete o sebi, nekada i u crticama, otvore- redakcija Republike Hrvatske.

nošću od kakve većina autora bježi. Je li to dijelom Paulina Arbutina, Dušan Redakcija ekshibicionizam ili svjesno otvaranje i pokazivanje Cvetanović, Slađana Čanković, Preradovićeva 18, Bojan Munjin, Dijana Savić, 10 000 Zagreb Kritiziraju li vas kolege zbog takvog miješanja svje- ranjivosti? Ne smeta vas to gledanje stranaca u pri- Olivera Radović, Maša t/f ++385 1 4854 478 [email protected] tova i žanrova? vatni svijet? Samardžija i Dragana Zečević www.privrednik.hr Udbinjani i Udbinjanke nakon tri KRONIKA godine napokon mogu posjetiti 5 Novosti #1097, petak, 25. prosinca 2020. frizera

ma super je sve odrađeno, za 15-ak minuta. I još sve na par koraka od moje kuće, a ne udaljeno kilometrima. Bez frizera je mnogo teško, pogotovu muš- karcima koji žele biti gospoda: žene su tu sposobnije od nas, one puste kosu i K’o suvo zlato! svežu rep. Svima se te čupe na glavi naku- pi, kad meni kosa naraste, a frizura izgubi oblik, to me jako smeta i ne znam zapravo Nakon pune tri godine u Udbini je ponov- što bih s njom. Znao sam sam uzeti škare, pa isjeći po par čuperaka onako kroz prste, ali bih samo pokvario frizuru i onda no otvoren frizerski salon, za čije je uslu- morao do Korenice ili Gospića da mi to profesionalci poprave. Ne bih se naručivao, jer bih čekao da me druge ge već oformljena podulja lista čekanja potrebe u ta mjesta natjeraju. Dogodilo bi

ri su godine mještani Udbine moraju putovati izvan svog prebivališta raditi u svojoj kući, udaljenoj tek 15-ak živjeli bez frizerskog salo- moraju staviti i nešto toliko trivijalno po- minuta – kaže nam Ćosić. Dodaje kako se na, pa su i za obično šišanje put frizera, pričinjavala u najmanju ruku u protekle tri godine frizirao gdje bi stigao, morali odlaziti do tridesetak gnjavažu, ali i organizacijsko-financijsko najčešće u Korenici. kilometara udaljene Koreni- opterećenje, pogotovo onima koji nemaju — Moram se šišati skoro svaki drugi ce ili još dalje, do županijskog središta vlastiti prijevoz. mjesec: brzo kosa raste, da mi bar tako i TGospića. Stoga im je ovogodišnji decem- Vrata udbinskog frizerskog salona za šljive hoće. U koreničkim bih salonima bar, kažu sami, donio pravu predbožićnu sada su otvorena ponedjeljkom, srijedom ponekad morao čekati na uslugu. Ne čaroliju – frizerski salon. S njegovim se te prvom i posljednjom subotom u mjese- bih se uvijek unaprijed naručio, jer sam otvorenjem stvorila duga lista čekača i cu: građani i građanke kažu da je to sasvim nastojao u jednom posjetu Korenici oba- čekačica profesionalnih škara, češljeva i dovoljno. Među prvima se ošišao Nikica viti više usluga i potreba, da ne idem baš četki, ali se i vratio optimizam na ljudska Ćosić. džaba do tamo samo zbog šišanja. Moram lica: kako je biti bez osnovnih usluga na — Frizerski salon donio nam je spas. To je zato sve dobro isplanirati i organizirati, a koje smo po gradovima navikli, dobro jedna od ljepših stvari u našim životima kako se danas svagdje čeka, često zaka- smo svi spoznali za proljetnog ograni- ove godine. Liječnika, ljekarnu, poštu, snim. Posebno je teško ako čovjek ovisi o čenja kretanja, a Udbinjani i, pogotovu, trgovinu i frizera mora imati svako mjesto, tuđem prijevozu – tumači nam on. Mira Udbinjanke još i prije. Njima je i sama tih pet usluga su osnove za život pristoj- Uzelac u Korenicu putuje svaki dan zbog pomisao da na podulji popis osnovnih nog čovjeka. Ošišao sam se već prvi dan, posla, ali priznaje da joj je nedostatak usluga, od administrativno-birokratskih osjećao sam se lijepo i sretno kao da je frizerskog salona u Udbini pričinjavao do medicinsko-zdravstvenih, radi kojih Nova godina. Frizerke su bile vesele, a u poteškoće u organizaciji života i obaveza. salonu toplo. Dok sam sjedio na frizerskoj Kao zaposlena žena i majka dvoje djece, Željno iščekivana frizerska stolica stolici, već sam razmišljao što ću lijepog morala je puno toga posložiti da sredi frizuru sebi ili kćerima. Konačno pristojna frizura u — Radim u Korenici, ali se od sada šišam vlastitom mjestu u Udbini. Kad čovjek sve ima nadohvat ruke i kada mu je sve omogućeno, ne se tako da odem do Korenice, a da se ipak razmišlja o tome koliko nekome nedosta- ne uspijem ošišati. Vratio bih se onda kući tak frizera može predstavljati problem. i ljut i kosmat – priča Dane, prisjetivši se Ljudi po gradovima o tome ne misle, a kako je u Udbini uvijek bilo ljudi koji su nas u malim sredinama radi frizure često znali dobro šišati, ali sada tu uglavnom zaboli glava. Osim toga, u Korenici radim žive starci ili nešto mlađarije koja to ne kao medicinska sestra, pa posjet tamoš- zna. njem frizeru moram uskladiti s radnim — Mene je moja Manda šišala 40 godina, vremenom salona. Naručim se, recimo, nisam išao po frizerskim salonima. Ali par u 13:00, a na redu za šišanje budem tek posljednjih godina nije to više u stanju, sat i pol kasnije. To baš sebi i ne mogu bole je ruke i ne može dulje stajati – kaže priuštiti, jer kod kuće imam dvoje male on, dok nam njegova supruga pripovijeda djece i druge obiteljske obaveze. Uz svoj kako sama još nije posjetila frizera, ali redovni posao, njihove školske obaveze i se veseli tome što opet ima mogućnost u kućne poslove, teško je pronaći vremena svom mjestu čuti prepoznatljiv zvuk škara za to, pogotovu kad treba prevaliti 60-ak i frizerskog fena. kilometara do tamo i natrag – rekla je — Nemate pojma koliko smo se obra- Mira. Da je ženama i muškarcima podjed- dovali kad smo čuli da se kod nas opet nako teško bez frizerskog salona, smatra i otvara frizerski salon, dočekali smo ga Dane Đukić. stvarno k’o ozeb’o sunce! Radije bih išla — Svaka čast frizeru što nam je došao. u trgovinu u Gospić i kupovala odjednom Otišao sam u salon već prvih dana po stvari za cijeli mjesec nego da nam frizer otvorenju i ošišao se, onako, ‘na crtu’; ode iz Udbine. Ma i da radi tek jednom tjedno, značio bi nam k’o suvo zlato. Po Udbini smo već bili hodali kao zarasli Liječnika, ljekarnu, majmuni, u rijetko koga se mogla vidjeti dobra frizura. I kad bismo se šišali negdje poštu, trgovinu drugdje, sve bi to bilo navrat-nanos, nabrzaka, samo da skratimo tu muku s i frizera mora ima- kosom – kaže Manda. Sljedećeg tjedna i ona planira u salon. ti svako mjesto, — Nisam se još stigla ošišati, ali otići ću do frizera ovih dana, iako mi je frizura još naj- tih pet usluga su manja od svih svakodnevnih briga. Ali, eto, nisam se ošišala ima valjda već par mjeseci, osnove za život jer sam za tu uslugu morala daleko putovati. Sad sam već k’o đavo zarasla, pa se pristojnog čovjeka. namjeravam skroz kratko ošišati, a budući da sam sijeda, moram se i ofarbati: već Ošišao sam se već sam nabavila boju, jednu finu kestenjastu nijansku – završila je Manda, ne skriva- prvi dan – kaže jući oduševljenje sjajnim novogodišnjim darom svojoj Udbini. Nikica Ćosić ■■Paulina Arbutina Дани српске културе: KRONIKA представљање истраживања и 6 Novosti #1097, petak, 25. prosinca 2020. књига

ИНФО Сасвим Календар с мотивима Глине

лина је за 2021. добила кален- дар који се темељи на старим разгледницама познатог гли- ново искуство нског тискара и књижара Васе Јакшића. Кроз старе разглед- нице с почетка 20. вијека заинтересира- Гни ће моћи на свом зидном календару скд Просвјета успјела је врло погледима прошетати кроз дрвореде, улице и стазе овог банијског града. Фотографије Глинског моста, глин- квалитетно организирати прве Дане ских улица, зграда тада важних институ- ција, Више пучке школе и Православне цркве, одају не само носталгију него српске културе на интернету свједоче складу и уређености урба-

наставку дана српске Као добар познавалац српско-хрват- — Из истраживања се може закључити културе који су се у органи- ских односа и у дневно-политичким да постојећи оквир у којем се развијају зацији скд ‘Просвјета’ у он темама налази оно што је круцијално мањинска права није правичан, јер је лајн издању одржани од 14. за историју Срба у Хрватској – рекао је скројен за националне мањине с више до 18. децембра, предста- Нешић. припадника или оне које су добро по- вљени су књига Чедомира Вишњића Одржана је расправа на тему ‘Истра- литички организоване – рекао је Башић. У‘Глас са границе’ коју је ове године живање социјалне дистанце етничких Дани српске културе у организацији објавила ‘Просвјета’, роман ‘Апсинт’ заједница: Примјери Србије и Хрватске’ ‘Просвјете’ завршени су 18. децембра Горана Милашиновића, као и истра- на којој су, уз модерацију Владимира разговором о књизи ‘Апсинт’ и укуп- живање о нивоу социјалне дистанце Вулетића, говорили Горан Башић и Ксе- ном стваралаштву њеног аутора Горана између Срба и Хрвата и других мањи- нија Марковић из Института друштве- Милашиновића који је водила Анета низиране Глине из тог времена. Кроз на у Србији. них наука у Београду. Основа за распра- Владимиров. Овај писац, али и лијеч- сљедећих 12 мјесеци календар ‘Јакшиће- — Вишњић је врло детаљно приказао ву било је овогодишње истраживање о ник, рођен у Ђакову, прелази у Осијек, ва Глина у слову и слици’ не само што ће проблеме и неразумијевање између социјалној дистанци етничких заједни- па у Београд гдје живи и ради 40 година, пробудити сјећања на прошла времена Пречана, прије свега Срба из Хрватске, ца у Србији на којем су радили говор- бавећи се кардиологијом; међународно Глине него ће младим генерацијама и Срба из Србије истичући да је то вели- ници. У истраживању су испитивани је признат стручњак и професор Меди- открити дах живота овог некадашњег ки проблем – истакнуо је есејист Ђорђе ставови према мањинским правима и цинског факултета у Београду, дирек- банијског средишта и културне сег- Матић. Књижевник Ђорђе Нешић мањинској самоуправи, односи већине тор Пејсмејкер центра у Клиничком мента тог краја. Васо Јакшић један је од нагласио је да су Срби у Хрватској према мањини и обратно. центру Србије. најупечатљивијих личности повијес- Вишњићева централна тема, али да се — Србија се обавезала да ће поштовати Успјешан је књижевник, аутор ти Глине. Прије Другог свјетског рата ова књига разликује од ранијих хисто- права националних мањина и усвојила романа и збирки прича, а као млад издавао је књиге познатих писаца и био риографских дјела. је афирмативне мере, али ни после 15 човјек 1989. написао је збирку пјесама кључна фигура друштвеног живота. Као — Вишњић није само сабрао своје тек- година активне примене закона који ‘Неистражени болови’, да би касније и многи његови суграђани и суна- стове и колумне, него је књигу саста- гарантује права националних мањина, прешао на прозу. Милашиновић се ос- родњаци убијен је у глинском масакру, вио промишљено како би наставио држава није показала интерес да се врнуо на своју збирку прича ‘Лекари’ у у прољеће 1941. Календар који издаје своју тематску линију. Вишњић као ис- бави питањем у коликој мери су по- којој је неке негативне људске особине Пододбор скд Просвјете у Глини тискан траживач и уредник савјесно приступа штована њихова права, рекла је Ксенија приписао појединим измишљеним је у 400 примјерака и бит ће дистрибуи- послу, а рударским радом по архивама Марковић и додала да је највећа одго- ликовима из лијечничке професије, а ран у глинском крају, Загребу и Београ- налази теме којима се нико није бавио. ворност за стање људских и мањинских због реалистичног приказа био је кри- ду. Календар је уредио повјесничар и ‘Лекари’ Горана Милашиновића права на држави. тизиран од неких колега. Владимиров и сурадник Новости Игор Мркаљ, док је Милашиновић дотакнули су се његовог дизајнер Дејан Драгосавац Рута. ‘Апсинта’ који се 2006. нашао у најужем ■■П. Арбутина избору за Нинову награду, а сад се поја- вило ново издање. — И данас, 15 година након првог Награђена издања ‘Апсинта’, подељеност нашег народа између Истока и Запада остаје илустрација као незаобилазна тема и питање без одговора – рекао је Милашиновић, одручна школа Андрија додајући да је таква подвојеност зајед- Палмотић из Расиње поно- ничка свим Србима без обзира јесу ли во је остварила успјешну из Загреба или Крушевца. Говорио је о сарадњу са српским инсти- своме дјеловању као представник српс- туцијама, овај пут са Срп- ке владе у унеско-у, корони и вакцини, ским културним друштвом Просвјета из раду с покојним режисером и писцем ПЗагреба. скд је недавно, заједно са Сре- Живојином Павловићем, а осврнуо дишњом књижницом Срба у рх и Цен- се и свој боравак у Београду. тром за образовање ‘Сава Мркаљ’, била — Отишао сам у Београд не да се организатор 4. Фестивала дјечје илустра- ријешим Осијека него да имам два ције. На том Фестивалу намијењеном града: онај којем сам се родио и у којем дјеци предшколског и основношкол- живим. Рат ми је ампутирао град ског узраста, циљ је приближити дјеци рођења и то је траума коју носим, рекао српску књижевност, а учествовала је и је писац-доктор истичући да је Београд Мартина Латин ученица, 7. разреда велик град који даје велику слободу и расињске основне школе. Задатак је био велики избор. Потпредсједник скд-а илустрирати омиљени лик или сцену из Синиша Таталовић захвалио је свим пјесме ‘Путујемо’ Јована Јовановића учесницима. Змаја. Мартина је ликовним радом — Ово је било ново искуство које нам је освојила прво мјесто у својој категорији. дало неке нове идеје, али се надам да Стручни жири вредновао је креативност ћемо наредне дане српске културе ипак и оригиналност 200 радова подијелје- одржати уживо, закључио је Таталовић. них у девет добних категорија. ■■Н. Јовановић ■■З. В. Мославачко мјесто обновило Новогодишњи дар Редуциран комеморативни KRONIKA инфраструктуру након Омладинске скуп на Кордуну 7 Novosti #1097, petak, 25. prosinca 2020. пола стољећа мреже Срба у Хрватској

Do 15. januara pojedinci i institucije mogu predlagati kandidate Први асфалт од 1967. za četiri godišnje nagrade i prizna nja Srpskog kulturnog društva „Prosvjeta“ koje će Прокоп код Гарешнице добио је biti dodijeljene na Svetog Savu прометницу до друштвеног дома који 27. januara је обновљен уз помоћ снв-а

Прокопу код Гарешнице уложили вснм Бјеловарско-билогорс- 25.000 кн за реконструкцију кровишта изведена је реконструкција ке жупаније и Град Гарешница. Село Мјесног дома (бивше школе). Додав- цесте која води до мјесног Прокоп смјештено је на ободу Мославач- ши још 30.000 куна, Град Гарешница друштвеног дома. Прва је ке горе на прометници која веже Град измијенио је комплетну столарију и то инвестиција у цестовну Гарешницу са Подгарићем, чувеним по израдио нови димњак. инфраструктуру још од давне 1967. када споменику Душана Џамоње посвеће- Споран је остао прилаз дому који Ује ово мославачко мјесто добило први ном устанку народа овог краја против никад није уређен. вснм Гарешница Javni poziv SKD-a асфалтни пут. Заслугу за обнову имају ндх и окупаторских њемачких снага. на челу са предсједником Дамиром Prosvjeta za dodjelu Вијеће српске националне мањине Гра- Село је готово у потпуности насељено Седрамцем, молбом се обратило жу- да Гарешнице и Вијеће српске нацио- српско-православним живљем, у њему пану Бјеловарско-билогорске жупаније nagrada i priznanja налне мањине Бјеловарско-билогорске живи 30-так сталних становника, а у Дамиру Бајсу за изравну додјелу фи- „ жупаније, која су у сарадњи са замјени- посљедњих десетак година остало је без нанцијских средстава, што је резулти- SKD „Prosvjeta poziva sve po- ком жупана Бјеловарско – билогорске готово исто толико становника. рало помоћи у висини 5.000 кн. Наиме, dodbore, pojedince i institucije da жупаније из редова српске националне Вијеће српске националне мањине намјера је била да се обнови макадам- Glavnom odboru SKD „Prosvje- мањине Сашом Лукићем, исходовала Бјеловарско-билогорске жупаније ски приступ Друштвеном дому и уреди ta”, upute prijedloge za dodjelu потребна новчана средства. Цеста би је 2018. године уз подршку Српског постељица до самог улаза у дом. godišnjih nagrada i priznanja za мјештанима требала олакшати приступ народног вијећа, успјело из сустава тзв. — Уз подршку српског дожупана 2020. godinu. Prijedlozi se prima- друштвеном дому у чију су обнову ‘капиталних инвестиција’ осигурати бјеловарске жупаније Саше Лукића ju do 15. januara 2021. godine. који је са подузећем ‘Камен Сирач’ Raspisan je javni poziv za pred- договорио донацију цца 70 кубика камена, извршени су наведени laganje kandidata za dodjelu više радови. Фокус будућих радова бити ће godišnjih nagrada i priznanja. усмјерен на интеријерном уређењу Godišnja nagrada „Sava Mrkalj” Мјесног дома. Треба напоменути да су dodjeljuje se za poseban dopri- сељани уз велику подршку расељених nos kulturi Srba u Hrvatskoj. Za Прокопљана извели радну акцију на nagradu ravnopravno konkurišu уређењу приступа и околиша Мјесног autori svih vidova kulturnog stva- дома, а како рекоше на томе неће ralaštva i istaknuti organizatori стати – рекао је Дарко Карановић, kulturnog života našeg naroda. предсједник вснм-а Бјеловарско- Nagrađuje se djelo (knjiga, ﬁ lm, билогорске жупаније. predstava, manifestacija) iz 2020. Уређење прометнице ■ Зоран Витановић godine, ali i cjeloviti doprinos kulturnom stvaralaštvu. Nagrada se sastoji iz umjetničkog reljefa sa likom Save Mrkalja, kako ga je zamislio i stvorio Vojin Bakić, i Хвала омладинцима novčanog iznosa o kojem odlu- čuje Glavni odbor. младинска мрежа Срба дјелатнике пш Велики Поганац дона- јер стари више нису у функцији. у Хрватској која дјелује у цијом двају лцд пројектора. Донирани — Посебно нас весели што постоје енту- Nagrada „Desanka Đorđević” склопу Српског народног лцд пројектори дошли су у прави час, зијасти и организације које несебично predviđena je za zasluge u вијећа још једном је пока- помажу другима улажући прије свега oblasti amaterskog stvaralaštva „ зала велику хуманост. Ово- своје вријеме, као и средства. Од свег SKD-a „Prosvjeta , Zlatna znač- га пута Мрежа је донирала два нова лцд срца захваљујемо члановима Омладин- ka, godišnje je priznanje koje se Опројектора Подручној школи Велики ске мреже Срба и снв-у, као и пред- dodjeljuje u posebnim prilikama Поганац који полазе ученици и ученице сједнику Јови Манојловићу на труду и istaknutim članovima Društva српске и хрватске националности. ангажману у проналажењу средстава ili zaslužnim pojedincima izvan Омладинска мрежа је у Великом за ову вриједну донацију, која ће нам redova zajednice koji su zadužili Поганцу 24. листопада радно просла- увелике помоћи у бољој и квалитет- вила седми рођендан, чистећи просто- нијој организацији наставног процеса. Društvo, doprinoseći ostvarenju рије старе зграде коју је купио снв, а Желимо им пуно успјеха у даљњем раду njegovih ciljeva, a Povelja SKD-a почетком просинца, чланови радног – стоји у службеној захвали ош Андрија „Prosvjeta” daje se institucijama тима Омладинске мреже Срба, Јелена Палмотић из Расиње. za doprinos radu i razvoju pro- Несторовић, Емина Ђурашевић и Игор ■ З. Витановић grama SKD Društva. Дрвенџија, те предсједник вснм-а Јово Гости из Загреба Манојловић, развеселили су ученике и донијели су поклон Godišnje nagrade i priznanja „ SKD „Prosvjeta biće svečano uručene dobitnicima na Dan Društva Sv. Savu 27. januara 2021. godine. Prijedlozi se prima- ju do 15. januara 2021. i mogu se Помен у Пркосу dostaviti na e-mail: , кромном комеморацијом новника сјеверног Кордуна. Због панде- ма је одржао други карловачки парох [email protected] у Пркосу Ласињском, у мије на комеморацији се појавило тек Дарко Дугоњић. Традиционално су a naknadno poštom na adresu: понедјељак 21. децембра неколико припадника српске заједнице положени вијенци и запаљене свијеће SKD „Prosvjeta”, Berislavićeva обиљежена је 79. годишњи- и неколико потомака невиних жртава. а и овог пута је присуствовао незави- 10, pp 739, 10000 Zagreb ili pre- ца масовног злочина који Почаст жртвама је одао предсједник сни начелник Опћине Ласиња Жељко dati u upravi Društva na adresi: су усташе починили 1941. године. Тада вснм-а Карловачке жупаније Илија Пригорац. Berislavićeva 10, Zagreb. Сје на више мјеста побијено 1.500 ста- Матијевић. Парастос невиним жртва- М. Ц. ■ In memoriam: Milorad Jandrić Izdanje Udruge hrvatsko-srpskog KRONIKA (1932 – 2020.) prijateljstva iz Rijeke 8 Novosti #1097, petak, 25. prosinca 2020. Stogodnjak Svedok historije (561)

tpor vlastima ona je na Milorad Jandrić bio je čovek vedrog duha, njih poslala žandar- meriju. Došlo je do oružanog sukoba u nasmejan, blag i pun razumevanja za ljude selu Husini, gdje je ubijeno nekoliko žandara i rudara. OKaznenom ekspedicijom ugušen je oko sebe, posebno za mlade rudarski ustanak noću između 27. i 28. prosinca. U prvom naletu uhap- Borovu naselju je 18. Desetogodišnjeg Milorada Jandrića godine kada se pojavila komšinica Pava šeno je 40 rudara. Oružani otpor decembra, u 89. godini, pre- primili su Marija i Stjepan Sabolić iz Grbić iz Čitluka koja je zajedno sa svojom pružili su i rudari u obližnjem selu minuo Milorad Jandrić, Hlebina gde je ostao sve do proleća 1943. decom kući povela i Jandriće. S dvanaest Lipnica, prema kojem su također jedan od poslednjih živih godina Milorad se priključio partizanima. upućene vojne snage. Novine javlja- svedoka strahota iz logora Po završetku rata, u Kostajnici završava ju da su ‘rudari naoružani puškama, ustaške ndh u kojima je bio zatočen kao mašinsku školu, a zatim dolazi u Borovo revolverima, sjekirama i kolcima i Udete. O svom bolnom iskustvu svedočio naselje gde se zapošljava u Kombinatu da se ne kane predati, niti prihvatiti je u filmu Dnevnik Diane Budisavljević, ‘Borovo’. postavljene uvjete…’ rediteljke Dane Budisavljević, koji je Poslednjih 15 godina bio je aktivan u na 66. Pulskom filmskom festivalu u julu Udruženju antifašističkih boraca i antifa- * u zemlji je – kako javljaju novine prošle godine proglašen najboljim. šista u Vukovaru. O onome što je kao dete – ‘otkrivena velika komunistička Milorad Jandrić je rođen 17. aprila 1932. preživeo u ustaškim logorima, osim svojoj zavjera’, pa su vlasti u Beogradu 29. godine u selu Čitluk u Bosni i Hercego- pokojnoj supruzi Sofiji, dugo nije govorio 12. donijele ‘naredbu da se zabrani vini. U ustaškom pokolju 1941. godine, nikome. Tek pre nekoliko godina svoju svaka komunistička i druga rastrojna izgubio je 12 od 24 člana svoje porodice, a životnu priču prvo je podelio s novinarima propaganda, obustave njihove or- on je preživeo zbog spleta okolnosti: s još tv produkcije Zajedničkog veća opština, a ganizacije, zatvore njihova zborišta, četvero braće i sestara toga dana odveo više puta je govorio za ‘Novosti’. zabrane njihove novine i svi drugi je stoku na ispašu. U julu 1942. godine, Bio je čovek vedrog duha, nasmejan, spisi koji bi mutili mir i spokojstvo za vreme ustaško-nemačke ofanzive na blag i pun razumevanja za ljude oko sebe, Države, propovedali, pravdali ili hva- Kozaru, zajedno s ostalom kozaračkom posebno za mlade. Pre nešto više od mesec lili diktaturu, revoluciju ili ma kakvo decom, ženama i starima, odveden je u dana, razboleo se od neizlečive bolesti. nasilje. Odmah se imadu uzaptiti logore – prvo u Staru Gradišku, a kasnije u Iza sebe je ostavio sina Miodraga, snaju svi pozivi na generalni štrajk i do Jastrebarsko. Nakon što su partizanske je- Vesnu, unuke Sonju i Milana. Milorad mesec dana zatvoriti svi koji ih čine dinice oslobodile taj logor, preživela deca Jandrić je sahranjen u porodičnoj grobnici usmeno ili pismeno… Zabraniće se su, zahvaljujući akciji Diane Budisavlje- na Novom groblju u Vukovaru. sve štampane stvari kojima se uma- vić, udomljena u domaćim podravskim ■■Dragana Bošnjak njuje značaj ovih mera naređenih za porodicama. Milorad Jandrić (1932 – 2020.) održavanje slobode, reda i svojine…’ U naredbi se dalje navodi da se ‘iz državne službe imadu otpustiti svi ćirilicu jer je to zločinačko pismo. Takve činovnici, više i niži, koji bi produžili besmislice treba razbijati – rekao je izdavač propagandu boljševizma u našoj Franjo Butorac. zemlji…’ Počela su i prva hapšenja. Naučite ćirilicu — Davne 1512. tiskan je Hrvatski ćirilični *u povodu katoličkog Božića zagre- molitvenik čiji je faksimil objavljen u iz- bački ‘Jutarnji list’ donosi komentar danju hazu i Matice Hrvatske kao rezultat pod naslovom ‘Rođenje’ i u njemu, znanstvenog skupa o hrvatskoj ćiriličnoj uz ostalo, i ovo: ‘Pod krstom čovjeka, Uz slikovnicu ‘Čipko i djed baštini, održanog 2012. Skup je bio među- koji je sijao ljubav, a žnjeo mržnju, narodnog karaktera, no u našoj je javnosti, rodila se najsavršenija organizacija vjerojatno zbog nametnutog stava da je svijeta, Crkva, koja je ideju ljubavi Filip’ autora Borivoja Dov- ćirilica nešto što treba izbjegavati ostao prema bližnjemu iskoristila u svoju gotovo prešućen – rekao je Butorac i dodao partijsku svrhu. Crkva se razdvoji- da nema teksta na hrvatskom jeziku iz la, pocijepala na dva glavna dijela nikovića Borde djeca mogu Slavonije 16. i 17. stoljeća, a da nije zapisan – katolički i pravoslavni – a onda su na ćirilici. uslijedili izlasci manjih grupa iz — Zbog svega toga pomogli smo da ova katoličke crkve. Cijepanje crkve na samostalno naučiti ćirilicu slikovnica-početnica ugleda svjetlo dana Istočnu i Zapadnu naročiti je biljeg u nadi da će ćirilica postati bliža onima ostavilo kod nas Jugoslavena. Kod druga hrvatsko-srpskog pri- dvaju naroda, a u tom duhu nastala je i koji nemaju ideoloških predrasuda prema nas je razdvajanje crkve izazvalo jateljstva u Rijeci promovi- ova slikovnica, napomenuo je predsjed- pismu i naučiti još jedno pismo koje je podjelu našeg naroda na vjersku pri- rala je ovih dana ‘slikovnicu nik Udruge Nikola Ivaniš, dodavši da se dio kulturne baštine i hrvatskog naroda, a padnost, iz čega nastade i plemenska s ključem’ Čipko i djed Filip slikovnicom Udruga pridružila proslavi 25 ne isključivo srpsko pismo – podvukao je razlika, na kojoj trpimo sve do dana autora Borivoja Dovni- godina izlaženja dječjeg lista ‘Bijela pčela’. Butorac. Mile Opačić naglasio je izuzetan današnjega… kovića Borde pomoću koje djeca mogu — Čast je objaviti slikovnicu autora kao što doprinos Ivaniša i Udruge uspostavi sve Usamostalno naučiti ćirilicu. je Borivoje Dovniković. Kad se tom slikov- boljih međunacionalnih odnosa. * Zagrepčani su pokazali veliki interes — Naša udruga godinama sudjeluje u nicom još potiče ljude da nauče još jedno — U sjeni loših događanja oni godinama za knjigu Ljubomira Micića ‘Istočni organiziranju kulturnih manifestaci- pismo, a to je ćirilica, postoji i dodatni uporno i samozatajno kroz svoje aktivno- greh’. Prvo izdanje brzo je razgrablje- ja, prezentacija i ostalih događaja koji razlog. U ovoj zemlji preveliki broj ljudi s sti ,promiču sve veću i bolju društvenu, no i sada se u knjižarama pojavilo promiču toleranciju i prijateljstvo između ponosom ističe kako ne zna i ne želi znati gospodarsku i turističku suradnju dvaju drugo, s crtežima Vilka Gecana. bliskih naroda – rekao je Opačić. Osim što hvale njegov književni — Predstavljanje ove strip-knjige savršeno opus novine podsjećaju da je ‘Micić u se uklopilo u ‘Dane srpske kulture’ koji Velikom ratu bio na frontu u Galiciji, u Rijeci traju od početka oktobra da bi da je bio zatočen u Samoboru i da je punim sjajem zasjali kao 90. upaljena svje- na kraju rata bio povjerenik Narod- ćica na rođendanskoj torti Borde kao naj- nog vijeća shs za kotareve Glinu i starijeg aktivnog crtača stripa na planeti Petrinju…’ kao i to da je po uzoru – rekao je urednik slikovnice i predsjednik na francuske književne velikane Prosvjetinog pododbora u Rijeci Dragiša prvi u kraljevini predložio da se na Laptošević. književnim susretima čitaju stihovi ■■N. J. jugoslavenskih modernista. Bordina didaktička slikovnica ■■Đorđe Ličina Novosti Sociologinja u povodu istraživanja ‘Društvena razgovarao Igor Lasić Tjednik za racionalnu manjinu stratifikacija u Hrvatskoj: strukturni i subjektivni 17 intervju #1097, petak, 25. prosinca 2020. aspekti’ Karin Doolan Klasa, rod i dob isprepliću se u oblikovanju nejednakosti Oni nižih stupnjeva obrazovanja, radnici, koji teže spajaju kraj s krajem i koji se primjerice osjećaju tjeskobno kada se uspoređuju s drugima vezano uz posao ili plaću, skloniji su iskazati pripadnost radničkoj klasi. Nalaz da se radnička klasa koja obavlja važne poslove osjeća tjeskobno u vezi svog posla ili plaće puno nam govori o društvenoj nepravdi

ojam klase u društvenom kontek- rodnim istraživanjima koja pokazuju da su se upitniku označava da pripadaju radničkoj kla- skloniji su iskazati pripadnost radničkoj klasi. stu – ekonomskom, socijalnom i ljudi skloni pozicionirati u sredinu. Jedno od si. U analizama na kojima sam radila s kolegom Nalaz da se radnička klasa koja obavlja važne političkom – vratio se ovih dana u objašnjenja toga je da opažajući ljude oko sebe Ančićem s Instituta za društvena istraživanja poslove osjeća tjeskobno u vezi svog posla ili hrvatski javni prostor na velika vra- možemo vidjeti i one koji žive bolje od nas i u Zagrebu pokazalo se da su značajni predik- plaće, puno nam govori o društvenoj nepravdi. ta, tj. ona koja nam otvara visoka one koji žive lošije, a u našim najužim krugo- tori toga kako se ispitanici klasno pozicioni- znanost. Formalne mu legitimacije dakle više vima su oni koji su nam slični po prihodu ili raju njihov stupanj obrazovanja, zanimanje, Napadi i tenzije Pneće nedostajati, pa da ga dalje ne spominju pak obrazovanju, i to kod većeg broja ljudi vodi subjektivna procjena ekonomskog statusa te tek ozloglašeni radikalistički aktivisti i lije- do zablude da su u sredini. No ako rezultate nešto što smo nazvali indeksom ‘klasne ank- vo-lijevi opservatori. Zasluge za takav pomak pogledamo pažljivije onda možemo vidjeti da sioznosti’. Oni nižih stupnjeva obrazovanja, Pojam klase nakon socijalizma iščezava iz pripadaju upravo objavljenom istraživanju iako se nešto manje od trećine radničke klase radnici, koji teže ‘spajaju kraj s krajem’ i koji javnog diskursa, ali nipošto i sama klasna ‘Društvena stratifikacija u Hrvatskoj: struk- samoidentificira kao srednja klasa, 45 posto u se primjerice osjećaju tjeskobno kada se us- podjela, a čemu je inače stremio sam soci- turni i subjektivni aspekti’, sufinanciranom poređuju s drugima vezano uz posao ili plaću jalizam. Potkraj 20. stoljeća, s liberalnim Foto: Marin Tironi/pixsell od Hrvatske zaklade za znanost i Sveučilišta ‘krajem povijesti’, naime, ona biva uki- u Zadru. Tim povodom intervjuirali smo soci- nuta na razini označitelja, uz napomene ologinju Karin Doolan koja je predvodila tim o ekonomskom restrukturiranju novog od 12 istraživačica i istraživača među kojima doba koje navodno ukida klasni kontekst. se ističe rad sociologa Branka Ančića i Želj- Srednja klasa biva najžešći čuvar teze da ke Tonković. Projekt je trajao tri godine, a u je klasna podjela ustvari – socijalistička njega su uključeni podaci dobiveni od tisuću izmišljotina. Zauzvrat smo dobili niz kul- ispitanika, uz 78 pojedinačnih intervjua. turno-identitetskih razlikovnih kategori- ja. Na koji način je ta pojmovna zbrka došla do izražaja prilikom rada s ispitanicima u Započnimo nalazom o relativno velikom, vašem projektu? svakako znakovitom rascjepu između toga Klasnu analizu obilježavaju različiti napadi kako se ispitanici u vašem istraživanju kla- i tenzije. Za neke klasa nije valjan pojam u sno pozicioniraju i toga gdje objektivno kontekstu post-industrijskih društava pa jesu. Najmanje je prisutan među radniš- tako pišu o smrti klase. Drugi pak koji sma- tvom, dok se gro elite vidi pak u srednjoj traju da je klasa važan pojam nisu suglasni oko klasi. A bitan se dio projekta koncentrirao značenja pojma: neoveberovci imaju jedno na činjenicu te razlike između subjektiv- shvaćanje, bourdieuovci drugo, neomarksisti ne projekcije i realne stvarnosti. Otkud treće itd. A dodatni sloj u našem kontekstu tolika nepouzdanost u samodefiniranju i činilo je osporavanje tog pojma kao ideološ- do kakvih vas je zaključaka to eventualno ki nepodobnog. Kao što ste i spomenuli u dovelo? pitanju, pojam iščezava iz javnog diskursa u Da, većina naših ispitanika se klasno samo- 1990-ima. Dok je u Jugoslaviji prije 1990-ih pozicionira u srednju klasu. To nije iznena- pojam korišten kritički kako bi se ukazalo na đujući nalaz, u skladu je i s drugim međuna- jaz između teorije i prakse u socijalizmu, on Novosti Koliki bi teret svaka država trebala podnijeti piše Tena Erceg Tjednik za racionalnu manjinu da bi se zaustavile klimatske promjene? 18 Svijet #1097, petak, 25. prosinca 2020. je paradoksalno u kapitalizmu zanemaren. toga je prepoznavanje da u društvima moć i Utoliko mi je bilo zanimljivo što su u našem odgovornost nemaju samo oni bogati ekonom- istraživanju ljudi pokazali da im taj pojam skim kapitalom već i oni koji u odnosu na dru- nešto znači i da njime mogu opisati hrvatsko ge imaju viši kulturni kapital. Ti potonji su i društvo. S druge strane, u našem empirijskom oni koji su kroz povijest inicirali i sudjelovali materijalu nemamo puno dokaza o postojanju u borbama za pravednije društvo, i tu mislim klasne svijesti u onom mannovskom smislu recimo na studentske prosvjede, na Praxis, ali Nek’ značajnosti klasne pripadnosti i prepoznava- i oni koji određuju što je legitimni kulturni nja suprotstavljenih klasnih interesa. Doduše, ukus, demonizirajući one čiji ukusi u glazbi zbog sjećanja na socijalističku prošlost neki ili čitalačke prakse od toga odudaraju. imaju viziju besklasnog društva. Kako je rekla jedna sudionica u intervjuu koji se provodio u sklopu projekta, ona bi voljela da ‘smo svi tu Pored pitanja klasne (ne)osviještenosti, do- negdje’ i to ‘vuče’ iz socijalizma. tičete se u projektu i osjećaja (među)kla- klimatski snog sažaljenja, a poneki ispitanici u vezi s time iskazuju neku vrstu socijalno-politič- Projekt ističe mogućnost definiranja klase kog predznanja i senzibiliteta iz vremena prema zanimanju, ili po različitim vrsta- socijalizma. Jedan od odgovora ispitanika ma kapitala: financijskom, društvenom, uključuje i strah od fašizma zbog rastućeg kulturnom. Prije šest godina u intervju za jaza između najbogatijih i najsiromašnijih. Novosti odgovarali ste kolegici Branimiri Je li bilo, međutim, i očitovanja – eksplicit- dug plate Lazarin na pitanje o toj drugoj metodi, a u nijih ili manje direktnih – klasne krivnje, svjetlu teorije Pierrea Bourdieua. Tad ste pa i klasnog prezira, s druge strane? Takve istraživali klasne podjele u zagrebačkim refleksije nisu rijetke u javnoj svakodnevici, srednjim školama, no princip definiranja no valjda je tematska anketa jedna sasvim ostaje isti. Što ste sve njime dobili, a nauštrb nova situacija? jednostavnosti i operabilnosti pristupa na Na instance klasnog prezira nailazila sam u in- bazi profesija? tervjuima koje sam provodila u sklopu projek- bogati Bez ulaženja u teorijske prijepore, u istraživač- ta. Neki općeniti zaključak je na tragu naslova kom smislu je pristup klasi koji se temelji na Pistonove knjige iz 2018. ‘Sažaljenje siromaš- zanimanju jednostavniji za operacionalizirati. nih, prezir bogatih’. Bogati su u intervjuima Prema konceptu ‘poštenog Sa svega nekoliko pitanja možemo odrediti opisani kao oni koji to bogatstvo nisu zaslužili tko pripada kojoj klasi i ta se klasifikacija u na- već su ga ili naslijedili ili se obogatili na druš- šem istraživanju pokazuje kao dobar prediktor tvenoj imovini. Opisani su kao ljudi koji nema- udjela’, najrazvijenije za primjerice klasnu samoidentifikaciju. No ju empatiju prema drugima, kao snobovi. One bourdieuovski pristup, iako puno komplek- na dnu, najsiromašnije članove našeg društva, sniji za operacionalizaciju, daje jednu finiju se pak sažalijeva, generalno ljudi ne misle da države trebale bi analizu klasne stratifikacije. Samo kao jedan je u redu da netko mora ‘kopati po kontejneru’. primjer, osoba koja je dugi niz godina neza- Doduše, na iznimke ovome naišla sam kod poslena, hrani se u pučkoj kuhinji, živi u troš- dviju zaposlenica pučke kuhinje u kojoj sam podnijeti najveći teret nom stanu koji je dobila za korištenje od grada provodila istraživanje. One su pravile razli- u kojem živi i prima socijalnu pomoć od 800 ku između ‘zaslužnih’ siromašnih koji imaju kuna mjesečno u pristupima temeljenima na zdravstvene teškoće, ili su migranti, i prema tranzicije prema zelenoj zanimanjima nije ni uključena u analizu. Pri- kojima iskazuju empatiju, i ‘nezaslužnih’ koji stup temeljen na ekonomskom, društvenom mogu, a ne žele raditi. Prema jednoj od njih po- i kulturnom kapitalu je pak prepoznaje kao tonji nisu zaslužili dobivati pomoć od države. ekonomiji jer su se nižu klasu i njime se može slojevitije objasniti Ukratko, u intervjuima pronalazimo primjere njezin životni put. Bourdieuovska analiza, na onoga što Reay naziva ‘duševnom ekonomi- kojoj je u sklopu projekta puno radila kolegica jom klase’. Klasa nije izražena samo time u tijekom industrijske, Tonković s Odjela za sociologiju Sveučilišta u koju smo školu išli, koje zanimanje obavljamo Zadru, usmjerila nas je i na uočavanje razlika ili što si možemo priuštiti, već i time brinemo između klasa prema urbanom ili ruralnom li se hoćemo li moći platiti račune, imamo li odnosno fosilne ere ključu – oni s manje kapitala u većoj mjeri osjećaj da nas se gleda svisoka... živi u ruralnim krajevima, oni s više u velikim gradovima – zatim i prema dobi, pa smo najviše obogatile. Znaju tako prema količini kapitala dobili razliku iz- Najaktivnijim momentom i povodom u među mlađe i starije srednje i radničke klasu, klasnoj restratifikaciji pokazuje se trenu- a i usmjerila nas je na uočavanje većeg udjela tak odlaska radnika u mirovinu i, automat- se i egzaktne brojke koliki muškaraca u dominantnoj klasi, odnosno ve- ski – nižu klasu, ili je tako barem u većini ćeg udjela žena u nižoj. slučajeva. Umirovljeni radnici su regrutni bazen najnižeg društvenog sloja, a općenito bi trebao biti ‘pošteni su klasnom padu naglašenije izložene žene, Uloga kulturnog pogotovo u ruralnim krajevima. Kakve za- ključke donosite povodom takvih rezultata udio’ SAD-a kao najvećeg kapitala istraživanja, i biste li mogli istaknuti još neka od sličnih specifičnih mjesta? Kulturni kapital najviše relativizira sliku Kako kaže Atkinson, koji god pristup klasi globalnog zagađivača nekog plošnijeg klasnog pozicioniranja, uz uzmemo – onaj fokusiran na životne šanse, društveni kod mlađih naraštaja. Vezano uza životne stilove, eksploataciju – otvara se važ- raspravama o strategijama Prevedeno u realne događaje, ideja o po- nj, anketna pitanja u vašem istraživanju no pitanje veze između klase i drugih oblika za zaustavljanje klimatskih štenom udjelu oslanja se na činjenicu da bavila su se brojem knjiga u vlasništvu is- nejednakosti. Naše istraživanje sugerira da je promjena već se duže vrijeme upravo siromašne države snose najveći teret pitanika – primjerice, elitu karakterizira intersekcionalnost važna za razumijevanje razmišlja u okviru koncepta tih promjena, primjerice razornih uragana, više od 100 naslova u posjedu – te učesta- društvene stratifikacije u Hrvatskoj danas. ‘poštenog udjela’ (fair share), suša ili poplava, unatoč tome što je njihov lošću posjeta kazalištima, izložbama, itd. Klasa, rod, dob isprepliću se u oblikovanju pojma kojim se pokušava odrediti koliki bi doprinos klimatskim promjenama najma- Možete li pojasniti analitički značaj i odnos nejednakosti. U našem uzorku oni koji ima- Uteret svaka država svijeta trebala podnijeti nji. Osim što moraju sanirati neposredne tih kriterija, ako pretpostavimo da se ipak ju najviše kapitala su u radno aktivnoj dobi da bi se klimatske promjene zaustavile. Ra- posljedice klimatskih promjena, siromašne ne može uspostaviti tečaj u kojem, recimo, i u nešto većoj mjeri muškarci. Žive u većim čunica o ‘poštenom udjelu’ temelji se na po- države prisiljene su i svoje oskudne resurse stotina knjiga više u kućnoj biblioteci ipak gradovima. Nižu klasu pak u najvećoj mjeri vijesnom doprinosu svake pojedine države ulagati u skupu zelenu tranziciju, ukoliko nije jednoznačno zamjenjiva sa stotinom čine osobe starije od 61 godine – njih čak 61 stvaranju stakleničkih plinova u Zemljinoj žele ispuniti svoje obaveze formulirane u eura više u mjesečnim prihodima? posto. To su ljudi koji ovise o niskim starosnim atmosferi i njihovim kapacitetima da taj Pariškom klimatskom sporazumu iz 2015. Pojednostavljeno, Bourdieu razlikuje do- mirovinama, češće žive u ruralnim krajevima. dug plate čovječanstvu. Prema toj računici, Krivnja i odgovornost za takvo stanje mo- minantnu klasu, sitnu buržoaziju i radničku U većoj mjeri su to žene. No važno za pojam upravo su najrazvijenije industrijalizirane ralni su koncepti koji se, upravo zato što su klasu pri čemu u ovoj dominantnoj klasi iden- intersekcionalnost je to što ne zahvaća samo države one koje bi trebale podnijeti najveći takvi, u političkim krugovima uglavnom ne tificira dvije frakcije: onu s više ekonomskog odnose među različitim osima nejednakosti- teret tranzicije prema zelenoj ekonomiji jer uzimaju u obzir. I dobar dio samih stručnja- i manje kulturnog kapitala i onu s više kul- ma, nego je to i kritički projekt za društvene su se tijekom industrijske, odnosno fosilne ka, takozvanih klimatskih realista, također turnog, a manje ekonomskog kapitala. Značaj promjene. ■ ere najviše i obogatile. ih ne razmatra ozbiljno, uvjeren da se pla- Novosti Tjednik za racionalnu manjinu 19 Svijet #1097, petak, 25. prosinca 2020.

ćanje poštenih udjela ionako nikada neće dogoditi, pa njime ne treba opterećivati pro- vođenje onih klimatskih politika oko kojih je moguće postići politički konsenzus. Oslanjajući se na rad Toma Athana- sioua, klimatskog stručnjaka koji se bavi upravo promišljanjem borbe protiv klimatskih promjena jačanjem socijalne pravde i međunarodne suradnje, američka aktivistič- ka organizacija us Climate Action Network objavila je nedavno istraživanje koje je donijelo egzaktne brojke o tome koliki bi trebao biti ‘pošteni udio’ najvećeg globalnog zagađivača, Sjedinjenih Država, u mjerama za zaustavljanje globalnog zatopljenja na 1,5 stupnjeva do 2030. godine, ali bez prebaci- vanja toga tereta na ljude koji u Americi i u svijetu žive u siromaštvu. Prema toj raču- nici, Amerika bi svoje nacionalne emisije štetnih plinova trebala smanjiti za 195 posto u odnosu na razinu od prije 2005., ali bi to smanjenje istovremeno bilo ekvivalent poštenog udjela sad-a od čak 229 posto u odnosu na globalnu emisiju štetnih plinova. Tek uz tako radikalne ciljeve sad bi do 2030. uspio realizirati svoj dio napora za zaustavljanje globalnog zagrijavanja, a koliko je cilj smanjenja od 195 posto ambiciozan najbolje svjedoči činjenica da je on u vrijeme administracije Baracka Obame bio smješten na tek 28 posto, dok ga Novi zeleni dogovor Bernieja Sandersa stavlja na 161 posto. Štoviše, stvari se posebno kompliciraju kada se u obzir uzme projekcija prema kojoj bi se od 195-postotnog smanjenja emisije stakleničkih plinova, kako kaže Athanasiou, nužne redukcije emisija na nacionalnoj ra- Kako zaustaviti klimatske promjene (Foto: Frank samo 75 posto uopće moglo provesti lokal- ‘Još nisu poduzeti zini najčešće razlikuju od aktivnosti kojima Hoemann/dpa/pixsell) no odnosno unutar samog sad-a, primjerice bi se platio pošteni udio ostatku svijeta, pa izgradnjom solarnih elektrana, masovnim koraci u primjerice siromašne zemlje imaju veliki po- onalno kapacitetu društva da vrati dug, nje- prelaskom na električne automobile i ener- tencijal za smanjenje emisija štetnih plino- govom bogatstvu i prihodima, proizlazi da getskom obnovom fasada zgrada. ‘To je mak- pružanju pomoći va, no takav da on daleko nadmašuje njiho- bi na sad otpalo 10 od ukupno 35 milijardi simum koji se može postići do 2030. godine, ve kapacitete i odgovornost. S druge strane, tona. Za njima slijede redom Evropska unija, a koji bi pritom zahtijevao punu primjenu ambicioznom planu bogate zemlje imaju velike kapacitete, ali i ‘druge bogate zemlje’, pa tek onda ‘druge si- Novog zelenog dogovora’, kaže on. To bi pak toliko veliku odgovornost da ona nadilazi romašne zemlje’, dok je Indija, iako ogromna podrazumijevalo hitnu transformaciju na- dekarbonizacije u čak i potencijalnu totalnu dekarbonizaciju zemlja u razvoju, odgovorna tek za minorni čina proizvodnje, transporta i konzumacije njihovih nacionalnih ekonomija. dio emisije. energije, hrane, usluga i roba. Preostalih zemljama u razvoju’, Taj ‘višak’ odgovornosti koji nije rješiv na U izračunima odgovornosti pojedinih 120 posto, dakle daleko više od polovine, nacionalnoj razini može se riješiti samo me- država istraživači su dvojili treba li kao po- američka bi vlada mogla realizirati samo rekao je klimatski đunarodnom suradnjom. Neće biti dovoljno, lazišnu točku uzeti 1850. godinu, koja je davanjem financijske i tehnološke podrške stoji u izvještaju, ako se poduzete mjere sve- prethodila većini industrijskih aktivnosti, za prilagodbu na ubrzanu dekarbonizaciju u stručnjak Tom du samo na implementaciju Novog zelenog 1950. kada je započeo najveći ekonomski siromašnim i zemljama u razvoju. dogovora, ma koliko on bio ambiciozan, čak uzlet u povijesti, 1990. kada je donesena ‘Nijedna država još nije poduzela nijedan Athanasiou ni ako bi se taj dogovor replicirao i u drugim un-ova Okvirna konvencija o klimatskim potez koji bi išao u smjeru pružanja pomoći državama, nego isključivo ako bogate zemlje promjenama ili pak 2015. kada je potpisan ambicioznom planu dekarbonizacije u ze- Tako 17 posto američke populacije spada u budu aktivno pomagale siromašnima. Pariški klimatski sporazum. Odlučili su se za mljama u razvoju. Nijedna nije poduzela ko- donjih 70 posto globalne populacije, s priho- Prema izračunima koji su sadržani u izvje- 1950. jer se od tada pa do danas dogodilo čak rake čak ni u smislu smanjenja subvencija za dima manjima od 21 tisuću dolara godišnje štaju Međunarodnog panela o klimatskim 85 posto svih emisija stakleničkih plinova proizvodnju fosilnih goriva, štoviše, svima po domaćinstvu. S druge strane, 64 posto promjenama i uvršteni u ciljeve Pariškog od početka industrijske ere. Godina 1850. je poznato da je dobar dio novca za oporavak Amerikanaca spada u 10 posto najbogatijih sporazuma, ukupna količina emisija ugljič- razmatrala se i u kontekstu odgovornosti ekonomije od posljedica pandemije Covi- ljudi na svijetu, dok njih 20 posto ujedno nog dioksida koje bi do 2030. godine trebalo država za kolonijalizam, no izračuni su po- da−19 išao upravo fosilnoj industriji’, rekao ulazi i u dva posto najbogatijih ljudi na svi- smanjiti jest 35 milijardi tona, čime bi ona kazali da se za sad, ali i brojne druge države, je Athanasiou. jetu. Drugim riječima, mnogi su Amerikan- pala na 25 umjesto 60 milijardi tona, kolika računica ne mijenja bitno. Ovaj izvještaj ne daje prijedloge o tome ci siromašni po američkim standardima, je projekcija ako sve ostane po starom. No U istraživanju se predlaže i model prema kako realizirati tako ambiciozne ciljeve, ali samo mali dio njih siromašan je i prema kada se pogleda kako bi bilo raspoređeno tih kojemu bi se do 2030. godine postigli zada- već se zadržava na skromnijem, ali nužnom globalnim standardima, pa se stoga mjere za 35 milijardi tona, ako bi se one dijelile po ni ciljevi i u smislu nacionalnog smanjenja cilju izgradnje etičkog konsenzusa s foku- ublažavanje klimatskih promjena ne mogu principu poštenih udjela odnosno proporci- emisija štetnih plinova i u smislu plaćanja som na marginalizirane zajednice unutar istim aršinom rasporediti na sve stanovnike poštenog udjela ostatku čovječanstva. Taj i izvan sad-a, ‘jer je nemoguće dosegnuti nijedne države, pa tako ni sad-a. Ili, kako Jane Fonda i Susan Sarandon model podrazumijeva pet faza tijekom ko- podržavaju Novi zeleni cilj zaustavljanja globalnog zatopljenja a kažu istraživači, dolar bogatog nije isto što dogovor (Foto: Tom Williams/ jih se mijenjaju omjeri u kojima pojedine da se istovremeno ne suočimo i s načinima i dolar siromašnog, niti u odnosu na nacio- Newscom/pixsell) klase sudjeluju u odricanju u cilju ublažava- globalne distribucije bogatstva i prihoda’. nalnu populaciju, a još manje u odnosu na nja klimatskih promjena. U prve tri faze iz Polazišna točka za to suočavanje statistika je globalnu. Kako bi sad svoj dug platio a da ga doprinosa bi bilo izuzeto 70 posto svjetske distribucije prihoda na globalnoj razini koja istovremeno ne svali na leđa najsiromašnijih populacije, a to su svi koji zarađuju manje pokazuje da najsiromašnijih 50 posto svjet- i nebjelačkih zajednica bit će potrebno, tvr- od 20 dolara dnevno, dok bi u završne dvije ske populacije raspolaže sa samo osam posto di se u izvještaju, uvesti progresivni porez faze bilo izuzeto čak njih 90 posto. U potpu- ukupnih globalnih prihoda, dok sljedećih 40 i druge mjere za postizanje više socijalne nosti bi kroz sve faze bilo uključeno od dva posto dobiva 40 posto prihoda, a 10 posto pravde na domaćem planu. do 10 posto najbogatijih, dok bi udio onih najbogatijih čak 52 posto. Istovremeno, naj- Pošteni udio bazira se dakle na ideji egali- u sredini fluktuirao, sve dok cilj ne bi bio bogatijih 10 posto svjetskog stanovništva, tarne raspodjele globalnih napora koje tre- u potpunosti realiziran. Drugim riječima, osim što dobiva više od polovice prihoda, ba poduzeti kako bi se zaustavilo globalno u svim fazama najmanje 70 a najviše 90 odgovoran je za više od polovice emisija zagrijavanje, a ono se izračunava na teme- posto globalne populacije bilo bi izuzeto iz stakleničkih plinova. Također, nejednakost lju faktora kao što su kapacitet, odnosno plaćanja klimatskog duga, bez obzira na to u u prihodima nije prisutna samo između bogatstvo nekog društva, odgovornost (za kojoj zemlji žive, dok bi se najveći dio duga država već i unutar njih, no te se brojke ne historijski doprinos emisijama štetnih pli- ravnomjerno rasporedio među onima koji poklapaju, što dodatno komplicira izračun o nova) te potreba (za očuvanjem dostojnog spadaju u 10 posto najbogatijih stanovnika poštenom udjelu unutar svake zemlje. života svih članova društva). Zbog toga se planete. ■ Novosti Desetljeće od masovnih ustanaka na Stevo Muk, predsjednik upravnog Tjednik za racionalnu manjinu Bliskom istoku odbora Instituta Alternativa iz 20 #1097, petak, 25. prosinca 2020. Podgorice (Foto: Institut Alternativa) INTERNACIONALA

dinjeni Arapski Emirati, države koje imaju još manje interesa za demokratizaciju, bilo kod kuće, bilo u zemljama u kojima interveniraju. Tmurni saldo Valovi izbjeglica iz arapskih zemalja u proteklom desetljeću potaknuli su evropske zemlje da kao važne partnere u ‘zaustavljanju ilegalnih migracija’ prihvate izrazito repre- KRATKO I JASNO sivne i autoritarne režime. Poput primjerice ‘arapskog onog egipatskog generala - , koji je u toj najvažnijoj arapskoj zemlji pučem 2013. svrgnuo izabranu islamističku Vjerujem u vladu i predsjednika te u međuvremenu u represiji ne samo islami- dugoročnost proljeća’ stičke, nego i svake druge opozicije, nadma- šio čak i svog prethodnika Hosnija Mubaraka. Iz zapadne perspektive prosvjedi su spektive onih koji su prosvjedovali, njihova Mubaraka su 2011., nakon punih 30 godina na nalikovali onima na istoku Evrope 1989. ‘revolucija’ ticala se prije svega dostojanstva. vlasti, na ostavku prisilili prosvjednici na ka- vlade No niz se zemalja raspao u krvavim U toj paroli dostojanstva bio je sažet zahtjev irskom trgu Tahrir koji je bio jedan od glavnih ratovima, a ponegdje je represija žešća za boljim životom, protiv korupcije i nejedna- simbola arapskog proljeća. negoli prije ustanka kosti, ali i općeg osjećaja besperspektivnosti, ■ Nikola Vukobratović Crnogorska vlada je izmijenila Zakon o osobito za izrazito brojno mlado stanovništvo slobodi vjeroispovijesti. Da li su ispunjeni se tuniski ulični prodavač tih zemalja. Većina moćnika koja je tih go- zahtjevi -a i očekujete li manje uplita- voća i povrća - dina srušena s vlasti, ali i mnogi čija je vlast nje Crkve u politički život? 17. prosinca 2010. polio tek načeta, svoj su politički legitimitet ‘vukli’ Vlada je usvojila predlog izmjena Zakona benzinom i zapalio u znak iz perioda osamostaljenja i antikolonijalne koji je usvojila prethodna parlamentarna ve- protesta zato što mu je policija borbe. Pedesetak godina kasnije, formalna sa- ćina, a koji je izazvao višemjesečne masovne oduzela robu od čije je prodaje preživljavao, mostalnost očito nije bila dovoljna. U razvoj- Spor oko proteste. Suština izmjena je u uklanjanju Knije mogao ni zamisliti koliki će globalni po- nom pogledu, zemlje su većinom stagnirale. spornih odredbi o načinu rješavanju imo- tres njegova gesta samožrtvovanja izazvati. U U desetljećima od kraja Hladnog rata, u kojem vinskih sporova države i vjerskih zajednica. narednim godinama, milijuni ljudi od Maroka su arapski nacionalistički režimi mahom bili nacizma Zahtjevi -a su usvojeni na način da se svi do Bahreina instinktivno su se identifi cirali ‘nesvrstani’ ili sovjetski saveznici, zemlje Bli- imovinski sporovi rješavaju na redovnim s njegovim očajničkim činom. Niz masov- skog istoka počele su se ubrzano uključivati u skupština Ujedinjenih na- sudovima u parničnom postupku. Data su nih protesta, uličnih okršaja, a naposljetku svjetsku ekonomiju na način koji je dodatno roda prošlog je tjedna velikom obećanja o neuplitanju Crkve, tako da oče- i ratova, potresli su gotovo cijeli Bliski istok pogoršao nejednakosti, kako između bogatih i većinom glasova (130 prema kujem i priželjkujem jasnu liniju između tijekom onog što se je na Zapadu prozvano siromašnih, tako i između grada i sela. Ovome dva) prihvatila rezoluciju koja crkvenih i državnih vlasti. ‘arapskim proljećem’. U svega godinu-dvije treba pridodati i nepovoljan utjecaj klimat- osuđuje glorifi kaciju nacizma srušeni su višedesetljetni autoritarni režimi skih promjena koje su povećale učestalost i prakse koje ‘pridonose raspirivanju suvre- – u Tunisu, u Egip- suša i tako dodatno otežale socijalni pritisak. Omenih oblika rasizma, rasne diskriminacije, Koliko vam aktuelna Vlada ulijeva povje- tu, u Libiji i u Jemenu, U godinama uoči formalnog početka ‘arap- ksenofobije i srodnih oblika netolerancije’. renje, vjerujete li u njenu dugoročnost? a vlast se ozbiljno tresla i u mnogim drugim skog proljeća’ intenzivirali su se socijalni kon- Rezolucija je predložila Rusija, a izglasana je Vlada je izabrana u možda nikad težem zemljama. No deset godina nakon Buazizije- fl ikti, a početak masovnih protesta diljem uglavnom glasovima latinoameričkih, afrič- trenutku. Crna Gora se suočava sa teškom vog samospaljivanja saldo tih događaja nešto regije uglavnom se poklapa i sa snažnijim kih i azijskih zemalja. Čitava Europska unija ekonomskom i zdravstvenom krizom. Prva je kompliciraniji i znatno manje optimističan. utjecajem globalne recesije na taj dio svije- – uključujući Hrvatsku – bila je suzdržana, dok odluka nove vlade bila je odluka o novom Uz izuzetak Tunisa, niti jedna od zemalja nije ta. No suprotno zapadnim očekivanjima i dva glasa ‘protiv’ pripadaju Sjedinjenim Drža- zaduživanju kako bi se održala budžetska postigla napredak u pogledu demokratizacije. ‘poticajima’, protestni pokret nije rezultirao vama i Ukrajini. Rezolucija poziva sve članice stabilnost. Cijeneći zvanične poruke di- A neke od njih, poput Sirije, Libije i Jemena, uspostavom poredaka koji bi bili zrcalni odraz da zakonima osiguraju ‘uklanjanje svih oblika plomata, vlada ima snažnu podršku -a doživjele su i potpuni raspad po etničkim, zapada. Dapače, u širokim protestima čiji su rasne diskriminacije’ i osude ‘veličanje naci- i -a. Ipak, trebaće mnogo vještine i poli- konfesionalnim i regionalnim linijama. Ta- nejasno defi nirani zahtjevi mogli privući stičkog pokreta, neonacizma i bivših članova tičke mudrosti da se izbore sa posljedicama mošnji ratovi proizveli su stotine tisuća mr- svakoga, povremeno su dominantnu ulogu organizacije Wa en- u bilo kojem obliku’, ranijih pogrešnih političkih odluka, kao i tvih i milijune izbjeglica, a kraj ratovanju se ni preuzimali islamisti kao najbolje organizira- kao i ‘revizionizam povezan s Drugim svjet- tekućim izazovima. Osim formalne opozi- u jednoj od zemalja ne nazire. Uz to, oružani na opozicija. Njihov je politički program bio skim ratom’. cije, većina partija koje su je podržale ima sukobi manjeg intenziteta traju i u Egiptu i izravno suprotan zapadnim očekivanjima. Ta- ‘Poštujemo heroizam i žrtvu savezničkih značajne rezerve prema novoj vladi. Uprkos Tunisu, a razočaranje rezultatima arapskog kozvana Islamska država – čije porijeklo leži nacija u porazu nacističke Njemačke. Među- svim unutrašnjim razlikama i relativno tije- proljeća izravno je doprinijelo jačanju tero- još u američkoj okupaciji Iraka 2003., ali joj je tim, riječ je o dokumentu najupadljivijem po snoj većini u parlamentu, vladi predviđam rizma u tim zemljama. urušavanje režima u Siriji olakšalo slabo prikrivenim pokušajima da legitimizira relativno dug vijek trajanja. Ova parlamen- Što je pošlo krivo? Iz zapadne perspektive, ekspanziju – objavila je rat čitavom svijetu i ruske dezinformacijske narative, sustavno tarna većina ima nekoliko izbornih ciljeva: prosvjedi tijekom 2011. nalikovali su događa- uspostavila strahovladu nad područjem kojim ocrnjujući susjedne narode pod ciničnom pobjedu u Nikšiću i Podgorici, na izborima jima u istočnoj Evropi 1989. Narod je konačno je na sreću tek privremeno ovladala. Također, krinkom zaustavljanja veličanja nacista’, 2021. odnosno 2022. i stvaranje uslova za ustao protiv zastarjelih autoritarnih režima iako su zemlje poput Francuske, Britanije i izjavio je američki savjetnik pri -u fer predsjedničke i parlamentarne izbore. koji tamošnjem stanovništvu više nemaju što -a uložile velika vojna i materijalna sred- . Moguće da će ova vlada opstati do predsjed- ponuditi i zahtijevao demokraciju. No iz per- stva u slabljenje režima u Libiji, Siriji i Jemenu, Ukrajina i baltičke zemlje zaista imaju ničkih izbora 2023. Do tada se može desiti i u tamošnjim ratovima danas glavnu ulogu ozbiljnih problema s revizionizmom, uklju- rekonstrukcija, ali sumnjam da je parlamen- Prosvjedi na kairskom trgu Tahrir, veljača 2011. (Foto: Peter igraju neke sasvim druge sile. I to ne samo Ru- čujući marševe bivših -ovaca. Istovremeno, tarnoj većini u interesu da ide na nove izbore, Andrews/Reuters/) sija, nego i Turska, Iran, Saudijska Arabija, Uje- Ukrajini je sporno što Rusija ‘nastoji preuzeti a da prethodni posao nije dovršen. sve zasluge za poraz nacizma’ i što rezolucija ne spominje masovne zločine staljinizma, uk- ljučujući genocid nad Ukrajincima, odnosno Kako vidite ulogu Dritana Abazovića? Holodomor. Kijev tvrdi i da Moskva nastoji je uspio da hrabro pređe političku rezolucijom heroizirati staljinističku prošlost. liniju koja je posljednjih 15 godina bila bra- Litvanski ministar vanjskih poslova na demokratskim promjenama. Odupro se nedavno je izjavio da ‘nema pritiscima da promijeni odluku i pozivima sumnje da Litva osuđuje nacizam’, no kako da podrži . Presudno je dopri- je ‘uvredljivo’ da ovakvu rezoluciju predlaže nio da se održi prozapadni kurs nove vlade. ‘zemlja koja vrši brutalnu agresiju na susjedne Preuzeo je odgovornu ulogu potpredsjednika zemlje’, aludirajući na rat s Gruzijom 2004., za sektor bezbjednosti. Ne treba ga ni slaviti, aneksiju Krima i potporu separatistima u ni unaprijed osuđivati. Treba mu dati šansu i Donbasu. vrijeme da pokaže koliko stvarno hoće i može. ■ Jerko Bakotin ■ Dejan Kožul Novosti Rezultati politološkog istraživanja Tjednik za racionalnu manjinu 21 #1097, petak, 25. prosinca 2020.

14 posto. Dakle, ispitani građani, glasači i neglasači, nisu kaznili krajnju desnicu za njeno neodgovorno ponašanje u krizi. Jer, Sud vs. Ekstremisti ‘neuobičajeno’ neodgovornog ponašanja nije ni bilo. Izvanevropski primjeri, poput Trumpa u -u, u Brazilu ili Bolsonaro u Indiji, koji su po njima pretrpjeli različite poraze zbog pandemije, s evropske Vrhovni sud donio imuni na su točke gledišta iznimke, koje stanje u je prije nekoliko dana odluku ne slijedi. Tu se pokazalo da stranke ekstre- prema kojoj će cijepljenje pro- mne desnice znaju odgovoriti na krizu. Ili, tiv koronavirusa u toj zemlji barem, znaju koliko i centrističke lijeve i biti obavezno. Tako je glasalo desne stranke. Najprije se diže panika da 10 od 11 sudaca, koji su pojasnili i da se gra- koronavirus se nije dovoljno brzo reagiralo, a poslije se Bđane neće silom odvlačiti na cijepljenje, može obrnuti ćurak, pa raspredati o ugro- ali da će biti osmišljene kazne, primjerice ženosti ‘ljudskih prava’. zabrana sudjelovanja u nekim aktivno- Ovdje moramo uzeti u obzir dvije kvali- stima i posjećivanje određenih prostora. tativno različite ograde. Prva je da se istra- Suci su također odbacili zahtjev skupine živanje ovih znanstvenika dogodilo jesenas, roditelja da im se dopusti izuzeće na teme- nakon kraja prvog vala epidemije, njenog lju vjerskih uvjerenja. Vrhovni sud ovom relativnog ljetnog smiraja i izbijanja drugog se odlukom direktno suprotstavio pred- vala u jesen ove godine. Dakle, analize dvo- sjedniku , ekstremno jice politologa vrijede za razvoj situacije do desnom populistu i antivakseru koji od septembra, a od onda se štošta promijenilo. početka relativizira opasnost epidemije Druga ograda je da je od najvećeg značenja izjavama poput one da će ‘svi ionako umri- poštovati razlikovanje je li u nekoj zemlji radi- jeti’ i da Brazilci ‘moraju prestati biti nacija kalna desnica sama na vlasti, takvih je primje- cmizdravaca’. Bolsonaro, koji je prebolio ra malo i uglavnom su u Centralnoj i Istočnoj Kovid−19, rekao je da se on neće cijepiti Evropi (Poljska i Mađarska), ili je u vladajućoj te da to ne bi trebali učiniti ni ostali gra- koaliciji različito zastupljena, a u zemljama đani. Odluku Vrhovnog suda prokomen- -a postoje četiri takva primjera, ili je pak u tirao je, pak, izjavom da se ‘ne bi stalno parlamentu opozicija. Kad je krajnja desnica trebali baviti životima već i slobodom’. S na vlasti ona se ponaša na jedan, a u opoziciji druge strane, stanje s epidemijom u ze- Za razliku od Trumpa, evropskim Po Matteu Salviniju, koronavirus na drugi način. Na vlasti je sklonija ‘centristič- mlji sa 210 milijuna stanovnika toliko je je ‘izumljen u kineskim ekstremno desnim strankama prvi laboratorijima’ (Foto: Remo kim’ mjerama i urazumljivanju spram poteza loše da i zdravstveni dužnosnici zazivaju val pandemije nije naštetio. Promjene Casilli/Reuters/) koje treba povući u vezi s pandemijom. Ali obavezno cijepljenje kao bolje rješenje potpore krajnjoj desnici u okviru su kada je opozicija, djeluje uglavnom kontra od kontinuiranog zatvaranja ekonomije i statističke pogreške teza. Glavna motivacija je da se razbije općenitije prihvaćanih mjera, sve do negira- zabrana kretanja. Posljednjih dana bilježi predrasuda kako su ‘populističke’ stranke nja opasnosti od zaraze. Oni ne moraju biti u se dnevni porast od oko 70 tisuća novih razliku od donedavnog ame- ignorirale prijetnje prouzročen virusom toku vremena konzistentni i mogu prevrtati slučajeva i više od tisuću umrlih. Brazil je ričkog predsjednika Covid−19, pa su zato i izborno kažnjene. svoje stavove, iz jedne krajnosti u drugu, bez druga zemlja svijeta po broju zaraženih , liderima evropske Njihov fokus je na zemlje članice -a. većih političkih posljedica, barem u svome i umrlih od Kovida−19, odmah iza -a. krajnje desnice pandemija nije Istina je da je pozicija krajnje desnice osta- biračkom tijelu. To se najbolje vidjelo na po- Od početka epidemije umrlo je više od 187 naštetila, tvrde u britanskom la nepromijenjenom, u okviru statističkih četku same pandemije, u proljeće, kada su na tisuća ljudi a zarazilo se njih 7.2 milijuna. Guardianu politolozi i grešaka u ispitivanjima javnog mnijenja – u toj sceni bile prisutne i negirajuće postavke o Unatoč tome što je cijepljenje u Brazilu Z . Njihov članak je svojevrstan martu 2020. potencijalnih je glasača kraj- opasnosti i one apokaliptične, istovremeno. obavezno za niz bolesti, broj ljudi koji se sažetak komparativne studije istih autora, nje desnih stranaka u evropskom prosjeku Samo je anegdota, ali vrijedna spomena, da je žele cijepiti protiv Kovida−19 u kontinuira- u kojoj se opsežnije elaborira spomenuta bilo 14,5 posto, u aprilu 13,9 posto, a u junu prva članica parlamenta koja je u Švicarskoj nom je padu. U kolovozu je njihov udio bio stavila masku desničarka - čak 89 posto, da bi se do danas spustio na - , članica Švicarske narodne 73. Broj protivnika cijepljenja povećao se partije ( ), bila izbačena sa sjednice, jer da sa devet na 22 posto. Uz odluku Vrhovnog širi paniku. suda, glavni državni odvjetnik izjavio je i da PERSONA NON CROATA Foto: Marija Strajnić U svim tim promjenama desnica posvuda savezne države imaju pravo same odlučiva- ipak zadržava tri svojstva, kao svoju kon- ti, pa je guverner najmnogoljudnije države stantu. To su nativizam, autoritarizam i São Paulo, na koju otpada 1.4 milijuna slu- populizam. Nativizam se defi nira kao kse- čajeva, još prije dva mjeseca najavio da će nofobična forma nacionalizma, u kojoj su cijepljenje biti obavezno. Guverner ‘stranci’ prijetnja državi. Najekstremniji također je, još u srpnju, odobrio da oblik on ima u tezi kako je na djelu ‘kineski se provede treća faza kliničkog ispitivanja virus’, a Kinu valja optužiti da ga je labora- cjepiva kineske kompanije Sinovac Biotech. torijski proizvela, samo da našteti svojim Ministarstvo zdravstva najavilo je kupovi- konkurentima na Zapadu. Nešto takvo je, nu 46 milijuna doza toga cjepiva. osim notornog Trumpa, u Evropi u jednom Istovremeno, dok države masovno izdaju trenutku izbrbljao i , iz odobrenja za vakcine različitih kompanija, talijanske Lige. Autoritarizam je ideja da paniku je izazvala pojava novog soja koro- samo snažna država može i treba spriječiti navirusa u Velikoj Britaniji. Čini se da se kaos, na način da upotrijebi svoje represiv- novi soj širi brže od dosad najrasprostranje- ne aparate, poput velikih policijskih snaga i nijeg, a primijećeno je da cirkulira i u Belgiji, oštrog kažnjavanja. Ukratko, potrebno nam Nizozemskoj, Danskoj, Italiji, te Australiji je specifi čno desno discipliniranje. Autori i Južnoafričkoj Republici. Svjetska zdrav- defi niraju populizam kao onu desničarsku stvena organizacija smatra da je situacija ideologiju koja društvo dijeli u dvije homo- pod kontrolom, a vjeruje se i da bi sva vo- Film ‘Oaza’ srpskog redatelja prošlog je tjedna na Filmskom festivalu gene i antagonističke grupe. A to su ‘siro- deća cjepiva trebala djelovati i na novi soj. u njemačkom Cottbusu osvojio nagradu za izuzetnu glumačku izvedbu i nagradu mašni ljudi’ s jedne i ‘korumpirana elita’, s Brojne države u Evropi i izvan nje ukinule koju dodjeljuju fi lmski kritičari. ‘Oaza’ je osvojila niz nagrada od Venecije druge strane. Zaključno možemo reći da dok su avionske veze s Velikom Britanijom, a do Kine. Riječ je o ljubavnoj priči smještenoj u dom za mlade s posebnim potrebama, je Trump napustio Bijelu kuću, krajnje de- Nizozemska i Francuska i uplovljavanje a sami glumci štićenici su Doma za djecu i mlade ‘Sremčica’ pored Beograda. sne stranke ostaju velikim igračima u Uniji. britanskih brodova u svoje luke. ■ J. B. ■ Srećko Pulig ■ Tena Erceg Novosti Podjele s prošlih izbora postale su piše Zoran Daskalović Tjednik za racionalnu manjinu nepremostiva prepreka u stvaranju 22 regija #1097, petak, 25. prosinca 2020. jedinstvenog opozicijskog fronta Muke po opoziciji Srpska opozicija se puno lakše može složiti oko toga što će tražiti od Vučićeve vlasti da bi dobila šansu da je smijeni na izborima nego kad treba odlučiti što će napraviti sa Ne odriče se podrške europarlamentaraca – sobom kako bi imala šansu da doista osvoji vlast Dragan Đilas (Foto: Antonio Ahel/ataimages/pixsell)

ađarskoj opoziciji trebalo je deset godina da se udruži i najavi zajednički izlazak na sljedeće parlamentarne izbore koji će se održati 2022. Iskustvo s izbora u Budimpešti, Mna kojima je udružena opozicija pobijedila Orbanov Fidesz, presudilo je da mađarske opozicijske stranke, od ljevice do desnice, već sada potpišu sporazum kojim su se oba- vezale da će na državnoj razini imati jednu zajedničku izbornu listu i jednog zajednič- kog kandidata u pojedinim izbornim jedini- cama. Birači su brzo odgovorili na opozicijsko udruživanje: ovih dana objavljeni rezultati ankete instituta Median kažu da bi 41 posto birača svoj glas dalo udruženoj opoziciji, a 39 posto Fideszu. Poslije desetljeća neupitnog vladanja, Orbanov će Fidesz na sljedećim par- lamentarnim izborima trčati mrtvu utrku s udruženom opozicijom. Istovremeno u Srbiji, koja će također izaći na predsjedničke, parlamentarne i beograd- ske izbore u proljeće 2022. godine, sve je izvjesnije da se neće dogoditi mađarski opozicijski scenarij. Podjela s prošlih parlamen- tarnih izbora na dio opozicije koji ih je bojko- su Đilasov ssp i Lutovčev ds već počeli sura- čuli nikad od Socijaldemokratske stranke principima na kojima su one utemeljene: za tirao i na one koji su na njih izašli i uvjerljivo đivati s Pokretom slobodnih građana (pgs), Borisa Tadića i Zajedno za Srbiju Nebojše poštene izbore neophodna je ravnopravnost izgubili postala je nepremostiva prepreka pripremajući se za pregovore s vladajućom Zelenovića.’ učesnika u kampanji i ravnomerna medijska stvaranju jedinstvenog opozicijskog fronta. većinom u kojima će, kako kaže Đilas, imati No u sjeni tih podjela i sukoba odvija se zastupljenost; za slobodne izbore neophodno Čak i inicijativa europarlamentaraca da po- tri ključna zahtjeva: kontrolu i razdvajanje proces povezivanja opozicijskih stranaka koje je da postoji sloboda izbora i jednako biračko sreduju u pregovorima opozicije i vladajućih izbora te otvaranje medija. Osim na pgs, Đilas potiču pojedine organizacije civilnog društva. pravo te da izborna prava budu zaštićena; za o stvaranju boljih i ravnopravnijih izbornih računa i na podršku nekih drugih opozicijskih Trenutno u tome prednjački Centar za istraži- integritet izbornog procesa ključna je uloga uvjeta nije stimulirala premošćivanje jaza stranaka, ponajprije onih koje su programski vanje, transparentnost i odgovornost (crta). izborne administracije. između bojkot-opozicije i onih koji su sudje- bliže ssp-u i ds-u, čak i bliže nego Jeremićevi Početkom ovoga tjedna crta je skupini opo- Srpska opozicija očito se puno lakše može lovali na izborima. Zapravo je izazvala nove narodnjaci. Zapravo te razlike i leže u osnovi zicijskih stranaka predstavila svoj prijedlog složiti oko toga što će tražiti od Vučićeve vla- podjele među strankama koje su sudjelovale sukoba Jeremićevih narodnjaka i ostatka boj- mjera ‘za postizanje slobodnih i poštenih iz- sti da bi dobila šansu da je smijeni na izborima, u bojkotu, ali i nove pokušaje povezivanja kot-opozicije, a umataju se u omot navodne bora’. Nova stranka bivšeg premijera Zorana ali puno joj teže ide kad treba odlučiti što će manje ili više srodnih opozicijskih stranaka. opozicijske vjerodostojnosti koja se isključivo Živkovića saopćila je da su se poslije višemje- sa sobom napraviti kako bi imala šansu da Savez za Srbiju, u kojem se okupila bojkot- mjeri bojkotom ili izlaskom na izbore. sečnih opozicijskih razgovora na sastanku na doista na tim izborima osvoji vlast. Na dvo- opozicija, ugasio se odmah nakon izbora, a Predsjednik Demokratske stranke Srbije kojem je crta predstavila svoj prijedlog mjera godišnjicu masovnih beogradskih prosvjeda njihova novoosnovana labavija asocijacija (dss) Miloš Jovanović, čija je stranka izašla okupili ‘predstavnici sds-a, Nove stranke, dss- protiv vlasti Vučićevih naprednjaka, jedna Udružena opozicija Srbije (uos) ovih je dana na izbore, na sve to uzvraća da ‘nema proble- a, Inicijative Ne davimo Beograd, Zelene stran- od nestranačkih organizatorica prosvjeda na izdisaju. Nakon što su desničarske Dveri ma ako deo opozicije ne želi da sarađuje sa ke, Udruženja 1 od 5 miliona, Marko Bastać Jelena Vujanović na portalu Talas zorno je odustale od članstva u uos-u, Jeremićeva dss-om’, jer je uvjeren da je ‘podela na pravu ispred klip-a, na ovim sastancima se večeras opisala u kom grmu leži zec: ‘Činjenica je da Narodna stranka gotovo je prekinula surad- i lažnu opoziciju postala otrcana fraza. To već po prvi put priključio i Lokalni front’. nas je protest sve na neki način zadesio, ali nju s ostatkom Udruženja. Spor je nastao postaje sektaška podela, i takva podela najvi- Nova stranka je u saopćenju poručila da je politika je umetnost igranja u uslovima koji zbog inzistiranja ns-a da uos bez suradnje s še odgovara vlasti. Politikantski, niski ratovi, na sastanku ‘dogovoreno da predlozi i mere te zadese. Od lidera očekujemo da nas vode europarlamentarcima definira platformu za bure u čaši vode...’ koje je organizacija crta predložila budu kroz te uslove, a ne da kukaju na njih. Od lide- pregovore s vladajućima, a potom bez drugih Jovanoviće je zapravo reagirao na izjavu razmotreni u okviru organizacija kao deo ra očekujemo da imaju plan, a ne da neplanski opozicijskih stranaka pokuša dogovoriti bolje Đilasovog potpredsjednika Borka Stefa- platforme za potencijalni zajednički nastup blokiraju raskrsnice. Od lidera očekujemo da izborne uvjete. Đilasov ssp i Lutovčev ds, novića koji tvrdi da ssp zapravo ne traži od onih stranaka koje su zainteresovane za uče- donose odluke, a ne da ih traže na Tviteru. Od međutim, ne žele se odreći pomoći europar- ‘predsjednika Srbije Vučića da im omogući fer šće u najavljenim pregovorima o društvenom lidera očekujemo da bolje od nas procenjuju lamentaraca, ali i suradnje barem s ponekom i poštene izborne uslove, već od Evropske dijalogu pod pokroviteljstvom Evropskog par- situaciju, a ne da 13. aprila pozivamo na dan od stranaka koje nisu bojkotirale izbore u pre- unije’, jer ‘njega na to može da natera ili eu lamenta’, te zaključila: ‘Podsećamo da su sa- D, a onda dobijemo ispraznu šetnju i govore govorima o poboljšanju izbornih uvjeta. ili sto hiljada ljudi na ulicama’. Stefanović po- stanci opozicije na kojima smo razmatrali za- potrošenih političara.’ Lider narodnjaka Vuk Jeremić uporno tom zaključuje: ‘Mi ne pričamo o koalicijama, hteve za izborne uslove, kao i opštu strategiju Jelena Vujanović je uvjerena da ‘opozici- ponavlja da će njegova stranka surađivati ‘is- već o saradnji po pitanju izbornih uslova sa opozicionog nastupa, počeli još u septembru ona javnost treba prestati da se zadovoljava ključivo sa onima koji su bojkotovali izbore svim nesumnjivo opozicionim organizaci- i nadamo se da će se ovom procesu priključi- potrošenim humorom iza koga stoji potpuna 21. juna’ jer oni su se ‘žrtvovali da bi pokaza- jama. Mi moramo biti svesni da je potpuno ti i one stranke koje do sada nisu odgovarale bezidejnost i lažnim autoritetima iz kruga li da u politici nisu svi isti’. S druge stranke, jasna jedna stvar: Miloš Jovanović, Nenad na naše pozive pošto bi borba za demokratiju dvojke. Protiv mašinerije se ne možemo baš predsjednik ssp-a Dragan Đilas je pomirljiviji Čanak, Čedomir Jovanović, Tatjana Ma- trebalo da bude nešto oko čega se okupljamo, boriti tvitovima o Vučićevom psihičkom sta- pa kaže: ‘Svi koji su protiv vlasti i koji su ja- cura – oni nisu opozicija. To vidite po tome a ne razlog novih podela u opoziciji.’ nju’, te poentira: ‘Naravno, nikada nije sve sna opozicija režimu Aleksandra Vučića što imaju koalicije svuda po Srbiji sa Srpskom crta je već ranije objavila prijedlog svojih tako crno. Što pre politički akteri shvate da dobrodošli su da potpišu zahteve za fer i slo- naprednom strankom i govore kako je boj- mjera, a opozicijske stranke koje su prihvatile treba da grade ljude a ne lajkove, pre će moći bodne izbore.’ Spor se rasplamsao nakon što kot ‘pukao’ i da je bio glupa stvar. To nismo njezinu inicijativu složile su se sa sljedećim da izađu na crtu Vučiću.” ■ Novosti Krizna vremena uvijek pogoduju piše Milan Gavrović Tjednik za racionalnu manjinu autokratskim režimima 23 ekonomija #1097, petak, 25. prosinca 2020.

cajem uvjerenja da se samo tako može spri- ječiti ponavljanje njegovih užasa. Razore- ni militaristički Japan, koji nikad u svojoj povijesti nije bio demokratski, pretvorio je u uzornu demokraciju njegov prokurator, američki general Douglas MacArthur. I Potonuće u Europi najveću demokratsku preobrazbu doživjela je poražena i razorena Njemačka. Točnije, njen zapadni dio, također pod velikim utjecajem jednog američkog generala, Georgea Marshalla, koji je kao ministar vanjskih poslova pokrenuo plan poslijeratne ekonomske obnove. To je bila osnova i za demokracije novi demokratski razvoj cijelog kontinenta, osim zemalja sovjetskog bloka. (Do godine 1948. to je bila i Jugoslavija.) Ali upravo po- Trebala se 2008. dogoditi svjetska stojanje tog bloka garantiralo je demokraciju na zapadu. Pod pritiskom stalne prijetnje s istoka čuvala se društvena ravnoteža, a ekonomska kriza, poput one iz 1930-ih ona se oslanjala na demokraciju. Taj pritisak je mnogo manje bio u obliku raketa s atomskim glavama, a mnogo više kao kon- godina, pa da i demokracija potone na kurencija kapitalizmu. Zahvaljujući tome u Europi se razvila socijalna država, dok je demokracija ušla i u poduzeća. Njemačka, ondašnju razinu. Pojava Trumpa na poli Austrija, a na svoj način i Japan, ozakonili su tzv. Mitbestimmung, odnosno radničku participaciju u upravljanju. I sindikati su tičkoj sceni logična je posljedica stanja imali veliki utjecaj.

ve je to počelo ubrzano nestajati karakterističnog za sva krizna vremena, nakon pada Berlinskog zida. Neki su autori već tada govorili da će se s promjenama na istoku bitno koje sada razara i Europsku uniju promijeniti i zapad, odnosno da bez sovjetskog bloka ni kapitalizam neće emokratska je ona zemlja u Povijest je zabilježila komentar london- čija je obrana zlatnog standarda i politike Sbiti isti. Ali to se isprva tumačilo samo kao kojoj se vlast može promije- skog ‘The Timesa’ iz tog vremena, u kome se nemiješanja države u gospodarstvo osudi- dosjetka, da bi se ubrzo pokazala gorka niti bez krvi. Tu redukcioni- kaže kako je moguće da je sustav parlamen- la veliki dio kontinenta na depresiju i nije istina. Odmah je nestao Mitbestimmung, stičku definiciju dao je ideo- tarne vlasti koji odgovara Velikoj Britaniji uspjela naći izlaz iz krize.’ Riječ je, naravno, sindikati i radnička prava počeli su tonuti log otvorenog društva, Karl prikladan vrlo malom broju drugih država. o velikoj krizi iz 1930-ih godina. u zaborav pa se, na primjer, umjesto garan- Popper, još godine 1940., kad je Hitler bio Čini se da su slično mislili i mnogi europski Čak i Londonom, kao i ulicama drugih tiranog radnog vremena počelo raditi koli- Dna svom vrhuncu. Osamdeset godina posli- intelektualci, čija su imena danas dio sva- otočnih gradova, stupali su tada uniformi- ko gazda kaže. Socijalna država proglašena je, mnogi se boje da smjena vlasti u Americi kog iole ozbiljnijeg općeg obrazovanja. Na rani pripadnici jakog britanskog fašističkog je smetnjom razvoju. Takav kapitalizam, neće zadovoljiti ni taj uvjet. Smeđekošuljaši primjer, Emil Cioran i Mircea Eliade pokreta (koji je imao i svog Führera), dok je a ne onaj koji su mnogi s čežnjom gledali na ulicama Washingtona zaista podsjećaju pozdravili su Hitlerovu (...) ‘energiju mesi- H. G. Wells poticao studente ljetne škole preko željezne zavjese, izvezen je na istok. na nacističke sa odrede u Njemačkoj počet- janskog i duhovnog totalitarizma’. Umjesto u Oxfordu da postanu ‘liberalni fašisti’ ili Istovremeno, zapad je iskoristio privatiza- kom 1930-ih godina, a Donald Trump se čini liberalističkog veličanja sebičnog pojedin- ‘prosvijetljeni nacisti’, koji će se ‘entuzijaz- ciju za veliku pljačku kojoj je, kako ne bi spremnim na sve samo da bi ostao u Bijeloj ca, oni su predložili ‘duh samožrtvovanja, mom i samožrtvovanjem natjecati s gorlji- smetalo, prilagođeno i pravosuđe, što se sve kući. Tu, međutim, sličnost prestaje. Ame- poslušnosti i služenja zajednici’. Mazower vim pristašama diktature’. Od Platona do odrazilo na stanje demokracije. Britanski rika danas nije što je bila Njemačka nekad. piše: ‘Privrženost prema britanskom poi- danas brojni se intelektualci, očito, nisu povjesničar Ian Kershaw kaže da je istra- Ali demokracija, kao sustav, na sve je nižoj manju slobode bila je (u Europi) pomiješana oslobodili naivne vjere u nedemokratsku, živanje javnog mnijenja u osam zemalja cijeni. Po tome svijet danas podsjeća na onaj sa sumnjom u plutokrate u gradu Londonu, ali prosvjećenu vlast, kojoj bi na čelu bili srednje i istočne Europe provedeno 1993. iz razdoblja poslije Prvog svjetskog rata. filozofi. U životu, njihovi argumenti uvijek i 1994. pokazalo kako manje od pola gra- Tada su na Starom kontinentu postojale Članovi desničarske grupe Ponosni su bili samo opravdanje za argument sile. đana Poljske, Rusije i Ukrajine podržava momci na protestu podrške samo četiri republike: Švicarska, Francuska, Trumpu u Washingtonu (Foto: Jim Zlatno doba demokracije nastupilo je demokraciju, a samo malo više od polovi- Portugal i San Marino. Ali to ipak ne daje pra- Urquhart/Reuters/pixsell) poslije Drugog svjetskog rata i to pod utje- ce u Estoniji, Bugarskoj, Mađarskoj i Litvi. vu sliku, jer je demokracija bila najrazvijenija Razlog tome je, nesumnjivo, kapitalizam u Ujedinjenom Kraljevstvu i skandinavskim kakav su dobili sa zapada. ustavnim monarhijama. Poslije rata srušila Trebalo je, međutim, da se 2008. dogo- su se četiri velika carstva, Njemačko, Austro- di svjetska ekonomska kriza, poput one iz Ugarsko, Rusko i Otomansko, a na njihovim 1930-ih godina, pa da i demokracija poto- ostacima nastao je niz novih država. Ali u ne na ondašnju razinu. Nije Donald Trump njima, kao i u velikom broju starih država, tome uzrok. Njegova pojava na američkoj i demokracija nije funkcionirala. ‘Teško da se svjetskoj političkoj sceni logična je poslje- mogla pronaći neka država u Europi u kojoj je dica stanja karakterističnog za sva krizna nakon 1918. godine prosječno trajanje kabi- vremena. To je bujanje nacionalizma i naci- neta bilo duže od godine dana; u Njemačkoj onalnog egoizma, protekcionizma i ucjena, i Austriji bio je prosjek osam mjeseci, u Italiji pa i započinjanje carinskih i trgovinskih ra- pet, u Španjolskoj nakon 1931. godine manje tova. Sve to sada razara čak i Europsku uniju, od četiri...’, piše britanski povjesničar Mark kojom također harače klonirani trumpovi. U Mazower. Zašto? Odgovor nam je blizak i takvim vremenima uvijek se bolje snalaze lako razumljiv. Zbog stranačkog egoizma, autokratski režimi, pa je i demokracija sve- uhljebništva i nepotizma, pljačke državnog i dena na onu definiciju Karla Poppera, koju je javnog novca i, naravno, sve raširenijeg mita dao još godine 1940., nakon što je izbjegao iz i korupcije. Slijedilo je zavođenje diktatura rodnog Beča. Sve je u redu ako se vlast može u impresivnom broju zemalja: Rusiji, Italiji, smijeniti bez krvi. Istina je, međutim, mož- Njemačkoj, Grčkoj, Mađarskoj, Rumunjskoj, da još gora od toga. Demokracija, pa i pravna Španjolskoj, Portugalu, Poljskoj, Austriji... država, postoje samo kao tendencija, kao Osim boljševičke Rusije, sve drugo su bile de- društveni cilj, a ne kao dostignuto, stabilno sničarske diktature. U Jugoslaviji diktaturu stanje. Sve priče o modernim, pa i postmo- je uveo kralj Aleksandar I. Karađorđević, dernim vremenima spadaju u domenu um- koji je 6. januara 1929. raspustio parlament, jetnosti, ali ne i društvenog razvoja. Čini se zabranio rad stranaka, ukinuo sindikate i kako je Karl Marx bio u pravu s tezom da je proglasio da između njega i njegovog naroda historija klasnog društva samo prethistorija ne treba posrednika. čovječanstva. ■ Novosti Tjednik za racionalnu manjinu piŠe 24 #1097, petak, 25. prosinca 2020. Boris Postnikov NEPRIJATELJSKA PROPAGANDA

Dubravka Ugrešić (Foto: izložba: konteksta zemlje temeljito poruše- ništa. Stručnjak za jugoistočnu Evropu Tomislav Miletić/pixsell) nih antifašističkih spomenika, javno toleri- koji – po službenom životopisu – poznaje i desnica, liberali i nacionalisti, naši i vaši: ranog ustaškog pozdrava i generacija novih naš jezik, nije reagirao dok je izložba na svi u istoj antikomunističkoj kaši. ‘Svaki je historiografa koji po institutima, arhivima tom jeziku bila kritizirana. Ni onda kada otpor prema tomu besmislen’, piše zato ona, i fakultetima složno prekrajaju socijalistič- su drugi, pored Dubravke Ugrešić, demon- ‘jer svi ćemo završiti kao hrpa kostiju koju će ku prošlost u skladu s nacrtima prvog među strirali ‘nesofisticiran pogled na prošlost’ i netko od budućih ideologa nastojati pomiriti.’ povjesničarima, Franje Tuđmana. A dok no- pružali ‘pojednostavljujuće prikaze projek- A prema kraju eseja, komentirajući fotografi- vostasala, novoustalasala hrvatska historio- ta’. Ni kada je – uostalom – tekst koji će tek ju dvoje hip-ovih kuratora izložbe objavljenu grafija niže izložbene besmislice o kulturnom u New Yorku pokrenuti polemiku izišao u medijima, metaforu ideološke kosturnice otporu nekadašnjem režimu – Ugrešić usput u izvorniku, još krajem 2018. godine, na razvija u karakterističan stilski krešendo: podsjeća – ona je, kao kulturnjakinja, vlastiti beogradskom Peščaniku. Ni kada je taj tekst ‘Dok sam promatrala ta pravovjerna, glatka otpor režimu Franje Tuđmana itekako platila. uvršten u prošlogodišnje hrvatsko izdanje lica, pogodila me misao da su to oni, anđeli I to bi otprilike bilo to: polemika je, čini se, zbirke eseja ‘Doba kože’. Nije reagirao on, smrti, da su to i moji budući egzekutori, da neobično brzo okončala. Nije tu bilo velikog ali ni bilo tko drugi među brojnim kolega- upravo tako izgledaju, da su se infiltrirali u okršaja: prije međusobna evidencija čita- ma s projekta: tek kada je esej preveden na lačkih promašaja. Sve skupa na razočaranje engleski i predstavljen globalnoj publici, prosječnog globalnog čitaoca The New York započela je polemika. Tek tada je jedna Izložba Review of Books koji se – slutimo – taman davno zatvorena i u međuvremenu zabo- Ako ste mislili da Hrvatska živi u prošlosti, obradovao maloj intelektualnoj tarapani. ravljena izložba postala aktualna. Tek tada evo čudne vijesti: New York kasni za nama Sada zatvara magazin, nervozno se meškolji, se – ispada – projekt courage dosjetio onog pune dvije godine. Točno toliko je, naime, traži novu zanimaciju... Samo, tamo gdje za svog osnovnog cilja: da ‘potakne raspravu o prošlo od zagrebačke izložbe ‘Arheologija njega priča završava, za nas je tek počela. slobodi, otporu i ljudskim pravima’. otpora’, posvećene sjećanju na mračna jugo- Možda treba ukloniti zabunu: Ulf Bru- komunistička vremena i sve one kulturne Stanica nnbauer pritom nipošto nije neozbiljan disidente, umjetnike i otpadnike koji su se povjesničar i u svome je radu itekako uda- borili protiv bivšeg režima: izložba je nakon Jer dok prosječan globalni čitalac nyrb-a o za- ljen od revizionizma. Njegovi su naučni Zagreba gostovala i u drugim hrvatskim gra- grebačkoj izložbi zna samo ono što je pročitao tekstovi – koliko laički možemo procijeni- dovima, privukla je nekakvu publiku, dobila na stranicama svog magazina, mi se možemo ti – upućeni, temeljiti i trezveni. Njihovi pokoju kritiku, pa onda ostala sretno zabo- prisjetiti i što je o njoj pisalo u ovdašnjim me- su hrvatski prijevodi ovdje uglavnom hva- ravljena sve do – evo – prošloga tjedna, kada dijima. Na primjer, evo, u Novostima. ‘Riječ ljeni. Povremeno i gostuje u Hrvatskoj, na se oko nje povela kratka i oštra polemika na je o vrlo banalnom pristupu jednoj iznimno skupovima kao što je pulski ‘Socijalizam na stranicama The New York Review of Books. kompleksnoj kulturno-historijskoj temi’, klupi’. Potpisali bismo dosta stavova koje Otkud naša malena, davno zatvorena izložba ocijenila je prije dvije godine za ove novine javno zastupa. Nevolja, sve u svemu, kao na otvorenom poprištu velikog magazina? ‘Arheologiju otpora’ povjesničarka umjetnosti da nije u njemu: ali ako nije u njemu, onda Što je to o Hrvatskoj doznala globalna pu- Sanja Horvatinčić, odbacivši svođenje ju- mora biti u sistemu. Jer kada Brunnbauer blika, kako li je hrvatskoj publici ova vijest gosocijalističke kulturne povijesti na opreku na esej Dubravke Ugrešićin reagira s dvi- Američko izdanje ‘Doba kože’ promakla? Oko čega su se, uostalom, sukobili između ‘dobra’ i ‘zla’, režima i otpora. S njom je godine kašnjenja, onda tom reakcijom Dubravka Ugrešić – nekada ‘vještica’, danas važne državne institucije, u državne arhive, se složio i povjesničar Josip Jagić, ističući samo obnavlja skrivenu logiku vlastitog ‘ugledna hrvatska književnica’ – i njemački u međunarodne networke kako bi, izdašno ‘ograničenja osnovnih koncepata kojima ba- evropskog projekta: jaz koji razdvaja raz- povjesničar Ulf Brunnbauer, priznati ek- financirani iz brojnih komisija u kojima rade ratamo, a u ovom slučaju to je koncept otpora’. mjenu mišljenja na stranicama uglednog spert za jugoistočnu Evropu? Kako bismo isti takvi anđeli, svojim nevidljivim krilima Na portalu Kulturpunkt komentator Lujo Pa- nyrb-a od šutnje u hrvatskim medijima stigli na početak priče, možda je najbolje da raščistili i pobacali u smeće sve što je za baciti, režanin bio je još oštriji: ‘Izložba ‘Arheologija isti je onaj jaz koji dijeli pristojnu službenu krenemo od posljednjeg pitanja. sve što ne služi ničemu, da bi sve zajedno, sve otpora’ revizionističko je događanje’, ustvrdio stranicu courage-a od njegove izvitope- ljudske napore, pobacali na jednu hrpu.’ je, ‘čiji je učinak s jedne strane simplifikacija rene zagrebačke izvedbe. S jedne strane, Anđeli jugoslavenskog sustava i prikrivanje njegovih ukratko, široka globalna publika, nijansi- Polemika emancipatornih dostignuća, a s druge relativi- rani uvidi i plemeniti znanstveni ciljevi; s Polemiku je inicirao jedan tekst dubravke zacija ustaštva i nacizma’. I nitko od njih nije druge prešućeni lokalni prigovori, ‘Junačka Ugrešić, objavljen na stranicama nyrb-a kao Tamo gdje Ugrešić prepoznaje hrpu, Ulf Bru- govorio napamet: stavove su potkrijepili broj- djela Jure viteza Francetića’ i kulturtreger najava američkog izdanja njene zbirke eseja nnbauer vidi crvenu krpu. Direktoru Leib- nim primjerima. Poput bizarnog uvrštavanja Bruno Bušić. Između skoro pa ništa: jedina ‘Doba kože’. Tekst svoj naslov posuđuje od nizovog instituta za istočnu i jugoistočnu lika Brune Bušića u postav: što god mislili je točka dodira ona kroz koju hrvatski revi- one zagrebačke izložbe: zove se ‘Arheologija Evropu iz Regensburga – jedne od institu- o Bušiću, sigurno ne mislite da je bio dio kul- zionizam crpi resurse evropskog projekta, otpora’, iako je sama izložba ondje samo je- cija uključenih u projekt courage – auto- turnog otpora režimu. Ili poput izlaganja liste a ovaj mu ih spremno prepušta. dan od primjera općehrvatskog falsificiranja ričina se vizija projekta nije nimalo dopala. zabranjenih knjiga iz 1946. godine: tu se, kao vlastite prošlosti. Nešto, dakle, poput sitnog Otporan na metaforu, nyrb-u šalje reakciju dokaz mračne jugoslavenske represije, među kamenčića u ciničnom mozaiku ovdašnjeg zgrožen time što Ugrešić hrvatske povjesni- ostalima našla i cenzurirana knjižica ‘Junačka revizionizma: kamenčića koji se, doduše, u čare naziva ‘anđelima smrti’ i potencijalnim djela Jure viteza Francetića’. Ili – uostalom – taj mozaik elegantno uklapa. Ugrešić preci- ‘egzekutorima’. A zašto ona to uopće čini? poput trpanja u isti opozicijski koš Alojzija zno navodi osnovne informacije o izložbi: da Samo zato – tumači Brunnbauer – što njih Stepinca i Johhnyja B. Štulića, Toma Go- je nastala unutar šireg evropskog projekta dvoje ne dijele njen ‘nesofisticiran pogled na tovca i deklariranih ustaša, Praxisa i Hrvat- courage, da ime tog projekta stoji kao akro- prošlost’, zato što njihova izložba ‘po njenim ske revije… Možda bi Ulf Brunnbauer na sve nim za ‘Kulturna opozicija: razumijevanje standardima’ krivotvori disidentsku scenu. to rekao da je kompletan projekt courage kulturne baštine neslaganja u bivšim socija- Pritom se uopće nije potrudila proučiti pro- – skupa s nizom publikacija, izložbi i predava- lističkim državama’, da projekt okuplja dese- jekt o kojem govori, jer da kojim slučajem nja održanih po Evropi – ipak bio nijansiraniji tak evropskih znanstvenih institucija među jest, otkrila bi da courage nipošto ne izjed- od jedne svoje zagrebačke izvedbe. Možda bi kojima je i Hrvatski institut za povijest te, načava totalitarizme, da se protivi jednostra- pritom i bio u pravu: na službenim stranicama napokon, da projekt obilno financira Evrop- nim interpretacijama i da među razne oblike projekta doista čitamo rečenice koje govore o ‘Arheologija otpora’, detalj s izložbe (Foto: Marko ska unija. Podjednako precizno citira zatim iz kulturnog otpora socijalističkim režimima razlistalim tendencijama, proturječjima i am- Lukunić/pixsell) kataloga zagrebačke izložbe razne kategorije uvodi brižljive distinkcije. Nasuprot ‘pojed- bivalencijama kulturne politike Jugoslavije. koje Hrvatski institut za povijest trpa pod nostavljujućem prikazu’ projekta Dubravke Negdje između courage-ove službene stra- I zato projekt koji bi se bavio poviješću kapu antirežimskog otpora – a kategorije su, Ugrešić – ukratko – pravi je cilj courage-a da nice i njegove zagrebačke stanice – međutim kulturnog otpora na ovim prostorima šuti redom, ‘emigranti, vjernici, disidenti, prak- ‘potakne raspravu o slobodi, otporu i ljudskim – kao da je nastao kratki spoj. A to nipošto ne kada na ovim prostorima kulturni otpor do- sisovci, omladinci, umjetnice, feministice, pravima’. može biti problem onih koji su ‘Arheologiju čeka njega. Cimnut će ga tek usputna kritika cenzori, ideolozi i udbaši’ – pa zaključuje da U nyrb-u odmah izlazi i kratak autoričin otpora’ pogledali i kritizirali. na svjetskoj sceni. Uvažavamo, shvaćamo, ovaj nonsensni ideološki miš-maš ne odra- odgovor. Začuđena jer Brunnbauer u čitavom prihvaćamo: The New York Review of Books žava ništa drugo osim želje da se prošlost eseju vidi samo jednu kraću dionicu, debatu Jaz ipak je beskrajno atraktivniji od hrvatske nivelira, da se neusporedivo izjednači i da će, kaže, radije izbjeći. Umjesto toga, nudi medijske stvarnosti. Pa opet, od nečega što se različite političke pozicije svedu na ravan sliku konteksta u koji je prije dvije godine Problem je, s druge strane, to što Brunnba- se zove courage čovjek bi očekivao više tupe revizionističke indiferencije. Ljevica tako skladno urasla courage-ova zagrebačka uer sve do sada o izložbi nije rekao skoro hrabrosti. Novosti Tjednik za racionalnu manjinu 25 kolumna #1097, petak, 25. prosinca 2020.

MAKSIMIR I MIROGOJ Vittorio Dini

a jednom književnom čita- uglas traže da Maradona lik, heroj, simbol je živio u Švajcarskoj. Ondje je igrao i fudbal, nju na univerzitetu u Saler- i mit mora biti uzor mladim ljudima. Pri za Grenchen. U knjizi ‘Život je okrugla lopta’ nu, pročitao sam i ovaj svoj tome na njega gledaju isključivo kao na Dimitrijević piše kako u svijetu fudbala naj- pjesmuljak, napisan u jesen narkomana, kao čovjeka čija je djelatnost više voli Maradonu. Zbog vječitog djeteta u 1986: upropaštavanje života sebi i drugima. Ne njemu. Zbog toga što je, kao Garrincha ili spominje se, ili se podlački spomene uzgred, Šekularac, skupo platio za magije svoga NPitaš me, Fabio, rašta u Napulj se zaputim često, kako je Maradona mladim ljudima uzor u loptanja. Iako je kao igrač često bio povređi- Nedeljom, svečano sam, uvek u podnevni čas. loptačkom umijeću kakav vjerovatno ni- van i prebijan na igralištu, a vrijeđan izvan Brojiš i gonetaš naglas: Pompeji, Sibilina spilja, kada nije postojao, možda ni prije ni posli- njega, on je opet takav da gdje god ga posta- Bacoli, Misenski rt, Vezuv, Posilipo breg. je njega. Mladi ljudi u cijelom svijetu idu viš, on osvaja: postavi ga u reprezentaciju Fabio, nije ti to: Maradona je razlog mi putu, u školu, i ogromna većina njih u školi za Argentine, on je dovede do titule prvaka svi- Campi Flegrei su, znaj, mesto gde napustim voz. obaveznu lektiru ima pjesme, priče i bio- jeta, postavi ga da igra za Napoli, on učini da Vezuv i Bacoli mogu i drugim pohoditi danom, grafi je autora kakvi su, na primjer, Charles Napoli osvoji prvenstvo Italije. Dovedi ga na A Maradonu se tek nedeljom videti da. Baudelaire i Edgar Allan Poe, za koje se livadu, u neku uličicu, na plažu i za deset mi- zna da su bili uživaoci opijata, ali nastavni- nuta se tu stvori sila svijeta, domaćice odlažu Na platnu uvrh pozornice bio je talijan- ci, pedagozi, školski psiholozi ili ministri svoje cekere i stoje da gledaju fenomen. Pelé, piše Sinan Gudžević ski prevod koji smo Raffaella Marzano prosvjete ne propisuju posebne lekcije uz Beckenbauer i Platini jesu veliki igrači, ali i ja priredili u heksametre i pentametre alla tu lektiru u kojima bi upozorili učenike na za narodne mase oni nisu ‘gospoda’. Kad don Carducci. Nakon čitanja, naš domaćin, pro- fessor Vittorio Dini diskretno me upita U heroizaciji kad sam to gledao Maradonu. Od oktobra 1986. pa do januara 1987, profesore Dini. i mitizaciji Njemu zasjaše oči. Tu se prisjetim čudesnih utakmica u kojima je Maradona vodio do Maradone profesor pobjeda igrače Napolija, a ovi su igrajući Vittorio Dini uz njega iz utakmice u utakmicu igrali sve bolje. I kažem Diniju kako sam posljednji vidi paralelu put Maradonu u Napulju vidio na utakmici Napoli – Brescia, kad je povrijeđen iznijet sa ribarom sa igrališta. To je bilo dosta blizu mjesta gdje sam stajao. Stajao sam, a imao sam kartu za Masaniellom koji sjedenje. Uglavnom se stajalo da se ne bi stalno ustajalo i sjedalo dok igra Napoli s je deset dana bio Maradonom. Kad sam u proljeće 1991. došao Napulj na tri dana, Maradone u njemu više kralj Napulja, nije bilo, vidio sam pobjedu Napolija nad Bolognom, a pedeset hiljada ljudi je cijelo a zajedničko vrijeme utakmice pjevalo Maradoni, koji je već dva mjeseca bio u Argentini. Posljednji im je borba za put sam Maradonu igrača vidio na utakmici Jugoslavija – Argentina u Firenzi, 30. juna 1990. Mučna utakmica, nesnosna vrućina, Vittorio Dini, maradoniano Diego uđe u bilo koji bar na svijetu, svi se utr- priznavanje i profesor fi lozofi je na univerzitetu Jugoslaviji je isključen Šabanadžović nakon u Salernu (Foto: Luciana Vecchio) kuju da ga časte pićem. A od Beckenbauera Juga, ne samo pola sata igre, Maradona je igrao dosta tanko. svi očekuju da on plati njima. Cijelo vrijeme ga je vrijeđao talijanski dio loše primjere koje proučavaju. Ne sakriva U svojoj knjizi o napuljskom ribaru Masa- talijanskog ili gledališta, jugoslavenski ga nije. Nezabo- se od učenika, studente da i ne spominjemo, niellu koji je deset dana bio kralj Napulja, ravna mi je ostala jedna slika s te utakmice, podatak da je pijani pjesnik Paul Verlaine profesor povijesti fi lozofi je Dini ukazuje na argentinskog, nego kad je nekoliko hiljada gledalaca Argentina- pucnjem iz pištolja ranio pjesnika Arthura posmrtnu sudbinu i mitizaciju napuljskog ca na istočnoj tribini istovremeno navuklo Rimbauda. Stihovima obojice ni ovo ranja- pobunjenika, okrutno ubijenog u crkvenoj Juga cijele preko lica maske s likom Maradone. To je za vanje ni njihova homoseksualna veza ne ćeliji, godine 1647. U Holandiji će Baruch de mene bio najljepši i najsugestivniji prizor može nauditi. Spinoza načiniti autoportret u kojem je obu- Zemlje na cijelom tom svjetskom prvenstvu. Sve čen kao Masaniello, a u ruci drži onu mrežu drugo me je tištalo, penali, ta vrućina, zbog ittorio Dini u jednom svom kojom ribari uzimaju ribe iz posuda uz svoje poraza me boljelo sve, jedva sam izdržao u kasnijem radu o Maradoni kao tezge. U Engleskoj je Oliver Cromwell iz- autu od Firenze do Luzerna. Živio sam tada heroju, simbolu i globalnom dao monetu sa likom napuljskog prodavca u Luzernu. mitu, navodi i riječi Guida ribe, a u Francuskoj je moralista La Roche- Vittorio Dini, na moje veliko iznenađe- Trombettija, višegodišnjeg foucauld Masaniellovu pojavu i pobunu nje, pa skoro i zaprepaštenje, kaže kako je rektora univerziteta Federico II u Napulju, smatrao čudom ravnom ukazanjima. Dini u on potpuni maradoniano, a za uspomenu na Vkoji je u intervjuu za jednu jako slušanu ra- heroizaciji i mitizaciji Maradone vidi parale- naš susret će mi pokloniti knjigu u kojoj su dio stanicu, povodom tridesete godišnjice lu sa Masaniellom, a zajedničko im je borba prilozi sa skupa koji su on i nekoliko kolega Maradonina prelaska u Napoli, na novinar- za priznavanje Juga, ne samo talijanskog ili profesora, antropologa, pravnika, sociologa sko pitanje, smatra li da su u Napolitanci argentinskog, nego Juga cijele Zemlje. priredili već u maju, dva mjeseca nakon oprostili Maradoni tolike nepodopštine, U ove dane, koji se, zbog brojnih smrti dra- što je Maradona napustio Italiju. I povede odgovorio pitanjem novinaru: ‘A kad bi Vas gih ljudi, mogu zvati i giorni lugubri, utjeha me u svoju profesorsku sobu, izvadi knjigu, pitali da govorite o Caravaggiu, biste li mi je bilo sjećanje na vrijeme kad je grad pa mi napiše i posvetu. Naslov knjige ‘Te odgovor započeli tako što biste rekli kako Napulj bio sretan sa čudesnih igara nogo- Diegum’. je Caravaggio bio veliki zločinac ili biste ka- metnog kluba Napoli, predvođenog velikim Knjigu je izdao izdavač za kojeg do tada zali kako je Caravaggio bio apsolutni genije i nesebičnim igračem Diegom Armandom nisam čuo, Leonardo iz Milana, novembra slikarske umjetnosti? Ili, kad slušate kon- Maradonom. Da nije bilo posve slučajne 1991. A knjiga je jedna od rijetkih koju sam cert sastava Pink Floyd ili operu s dirigen- odluke da na jednom književnom susretu pročitao mnogo puta. Osim što je sastav- tom von Karajanom, da li je Vama prvo pročitam epigram o Maradoni, ne vjerujem ljena od radova mjerodavnih proučavalaca što se pitate, jesu li ovi umjetnici koristili da bih ikada upoznao Vittorija Dinija i sve kulture i fenomena sporta, ona je i lijepa hemijske aditive da bi mogli izvoditi svoje one maradonce oko njega i u knjigama koje antologija misli raznih ljudi o Maradoni i o performanse?’ je uredio. Ne znam je li nagrada koju je za ushitu i transu do kojih je on igrama i po- Maradonolog Dini je proučavajući feno- pohvalni epigram o Veneciji od 600 duka- bjedama dovodio Napolitance, ali je i anto- men Maradona našao i brojne maradonologe. ta, valjda u prvoj polovini 16. stoljeća, dobio logija zavisti i razularenosti moralizatora i Recimo, pisca i izdavača Vladimira Dimi- Jacopo Sannazaro veća od one koju sam ja podlaca koji ga nisu podnosili. Moralizatori trijevića, jugoslavenskog emigranta koji dobio za svoj o Maradoni. ■ Novosti Redateljica u povodu nagrađivanog razgovarao Dejan Kožul Tjednik za racionalnu manjinu filma o genocidu u Srebrenici Foto Yara Nardi/Reuters/pixsell 26 intervju #1097, petak, 25. prosinca 2020. Jasmila Žbanić Ne možemo graditi budućnost dok ne sahranimo svoju bol Srebrenica je još uvijek teška tema. Svi smo se na neki način plašili da snimimo film ‘Quo vadis, Aida?’ jer znaš da ulaziš u minsko polje. Sa svih strana je slijedila opas nost i to ne samo od ljudi koji negiraju genocid, nego ima onih koji misle da samo oni smiju pričati o genocidu Novosti Tjednik za racionalnu manjinu 27 intervju #1097, petak, 25. prosinca 2020.

obzirom na to da vaši prijašnji fil- kovića, novoizabranog banjalučkog grada su došli izuzetno nepripremljeni i da su movi nisu prikazivani u jednom donačelnika, koji je u vrijeme genocida Žene nisu izmislile imali negativan odnos prema muslimanima. dijelu BiH, ‘Quo vadis, Aida’ je u u Srebrenici imao svega dvije godine, a Plus su već u aprilu trebali ići kući, na njima specifičnoj situaciji jer se prika- koji je izričit u stavu da nije bilo genocida? ni koncentracione je bila primjetna nervoza, puno faktora se zuje online. Jeste li zadovoljni Voljela bih da Stanivuković pogleda film. udružilo, a najvažniji je zapovjednik Karre- odazivom i mislite li da je za neku buduć- Draško je dobio ime po svom stricu koji je logore, ni atomsku mans koji nije imao ni empatije ni hrabrosti Snost zgodno da se slični filmovi, koji su ubijen kao vojnik rs-a. Njegova baka, koja da nešto drugačije uradi. po svoj prilici škakljivi za određene ljude, ga je odgojila, ode na grob svog sina. Ja njenu bombu, ni metke, ni distribuiraju na isti način? bol poštujem. Ako je Draško dobar čovjek, Meni je stalo da ljudi ovaj film vide u kinu, jer kao što mislim da jeste, on bi trebao zami- tenk… Muška vlast i To me podsjeća na rad Šejle Kamerić na je pravljen za veliko platno i kolektivno gle- sliti kako bi bilo njegovoj baki da ne zna gdje koji je prenijela grafit koji su upravo ho- danje; jednostavno to je priroda filma da treba je tijelo njenog sina, da 25 godina ne može dominacija dovela je landski vojnici ostavili u Srebrenici (’Bez da bude društveni događaj, a ovaj film pogoto- otići na grob. Po toj liniji bi mogao shvatiti i zuba, brkovi, smrdi kao govno = bosanska vo bolje funkcioniše kada se gleda sa ljudima. mogao bi pomoći da se nađu 1700 tijela Sre- do sistema koji nas djevojka’). Kao da je tu bio i puno dublji Bila sam sretna da imamo kino distribuciju u breničana. Oni su u masovnim grobnicama problem u odnosu vojnika prema stanov- BiH, zapravo Federaciji. U Republici Srpskoj u rs-u za koje ljudi iz struktura rs-a i Srbije uništava nicima Srebrenice, a ne samo nemoguć- (rs), nažalost, kino prikazivači su se plašili znaju gdje su. Ne možemo graditi buduć- nost djelovanja? film staviti na repertoar. Ali film je u kinima nost, a tijela su u zemlji skrivena i vrište da oni smiju pričati o genocidu. Ljudi koji ne Definitivno su imali predrasude. Razgovarala pogledalo 10.900 gledalaca što je izuzetno, se pronađu. Jednostavno ne možemo graditi dozvoljavaju da imaš svoj mozak i srce i da sam sa nekima od njih. Imali su 18–19 godina jer u nekim regijama u BiH u kinu može biti ništa pozitivno dok ne sahranimo svoju bol. radiš stvari iskreno. kad su došli u Srebrenicu. Razlog zašto su se svega 25 gledalaca. Barem donekle mi se srce Sa Stanivukovićem se mogu složiti u puno prijavili uopšte u vojsku je bio različit; dolazi- ispunilo time što su ljudi pogledali film u pra- stvari o kojima priča i koje radi, borio se za li su iz siromašnijih porodica, jedna djevojka vim uslovima. Kao autorica sam se bunila i izuzetno pravedne stvari, za čovjeka i treba Kad govorimo o zločincima, pokušavate je na primer bila uspešna karatistkinja koja stalno sam odgađala odluku da idemo na vod da zajedno gradimo ovu zemlju. Odmah da sagledati njihovu ljudsku dimenziju, a to nije mogla nastaviti sportsku karijeru jer nije (video na zahtjev, op.a.) jer je to od početka kažem da svi moji prijatelji tvrde da to nije razmišljanje je donekle blisko, ako ne i imala novac tako da su joj rekli: ‘Hajde ti u bila ideja producenata i distributera, ali onda moguće i da je on fašista koji se nikada neće istovjetno s onim što je Hannah Arendt vojsku, tamo imaš terene i instruktore i biće sam pristala jer će se omogućiti prikazivanje promijeniti. Mislim o ljudima dobro dok se pisala gledajući suđenje Eichmannu? ti super.’ Ona se prijavila i posle par mjeseci filma i tamo gdje ne može doći u kina. ne dokaže suprotno. Ne znam, možda je Moje osjećanje rata je zaista ono što Hannah se našla u Srebrenici. Pojma nisu imali gdje ovo reakcija na klimu u BiH, jer ne mogu Arendt piše o banalnosti zla. Živjela sam ci- su došli, bili su izuzetno iznenađeni sta- više da živim u stalnom odbacivanju ljudi. jeli rat pod opsadom u Sarajevu. Imala sam njem u kojem se našlo stanovništvo, nisu Od ‘Grbavice’ je prošlo 14 godina. Ako Odbaciti nekoga je najlakše. Ne rizikujete 17 godina kad je počeo rat i razmišljam šta je im objasnili da su ti ljudi već tri i po godine smo mogli imati razumijevanja onda za ništa. Rizikujem sada da ispadnem budala, iza glave tih ljudi koji žele da nas pobiju zato bez osnovnih namirnica – ljudi koji su u rat odluku da se film ne prikazuje, jer su ‘rane ali to je ok, hajde barem da probamo druga- što imamo pogrešno ime. Cijelo vrijeme se ušli ‘92. sa jednim cipelama su imali te iste još nezacijeljene’, kako imati razumijeva- čije jer ovo staro, ovo eliminisanje ljudi ne pitate kako je to moguće. I onda, sjećam se cipele i u julu ‘95. Znači, nisu imali tačnu nja za bilo šta dalje ako i 25 godina od rata vodi nigdje. Draško je mladi političar koji trenutka kad sam čitala pisma Karadžića sliku šta se tu dešava i nisu imali dovoljno imamo isti problem? će, ako ga ovi njegovi ne likvidiraju, biti njegovoj ženi: to je toliko banalno, toliko suosjećanja sa ljudima. Naravno, ne svi, ne Da, politička klima u rs-u se nije promijeni- politički faktor u BiH slijedećih 50 godina. jadno da vidite da tu nema ničega osim kalna istom nivou, ali i to je bio jedan od razloga. la. Još uvijek se negiraju činjenice. Ali opet Zašto od Stanivukovića ne praviti prijatelja kulacije: ‘De ti meni prebaci pare ovdje, ja ću Zato sam danas jako osjetljiva kada se priča o mislim da je puno više glasova koji hoće koji će graditi budućnost skupa sa mojim ovdje...’ To je takva banalnost da je strašno izbjeglicama koje se trenutno nalaze kod nas vidjeti film, nego što je to bilo prije. Ljude djetetom? Za mene bi bio put da ga pozove znati da su ti zbog toga poginuli prijatelji, da i kad ih se generalizuje i kada se govore ružne treba ohrabrivati da nešto što je drugačije gradonačelnik Sarajeva. On treba prvo da smo zbog toga bili mučeni glađu, strahom… stvari, ja mislim da je to je isti onaj mehani- od onog njihovog zacementiranog narativa dođe u Sarajevo, pa onda da ide u Beograd. Kada sam razgovarala sa saradnicima o ovom zam kojima dehumanizuješ jednu grupaciju – barem pogledaju. Komunikacijom i razgo- Bila bih spremna da ako Bogićević orga- filmu stalno smo razmišljali kako pokazati i nemaš onda nikakve odgovornosti za svoje vorima se stvari mijenjaju. Mislim da svi mi nizuje prijem za Stanivukovića da budem tu banalnost – kako pokazati da rat nije ni- postupke, onda razmišljaš kao Holanđani ‘95. imamo u glavama određene strukture koje tu. Bez obzira što će mnogi ljudi napraviti kakav spektakl, da tu nema nikakvog ero- nas blokiraju da stvari vidimo šire i ja sam skandal od toga, mislim da je naš jedini put sa, da je to zaista jedna birokratizacija zla. za to da slušamo jedni druge, da vidimo šta da budemo zajedno i da pričamo i da nađemo To je bio pristup svakom kadaru: ostati na Nažalost, taj krug se ponavlja i ne vidi mu je to što nas boli, da probamo ući u cipele zajedničke stvari, ali i da kažemo ljudima u ljudskom nivou. Meni često u filmovima se kraj. Simbolično je da glavni lik u filmu, onog drugog. Činjenice su tu, dokazi su tu, oči a ne preko medija: ‘Boli nas kada kažeš da smeta kada se prikazuje rat kroz herojstvo Aida, radi kao prevoditeljica za un i dolazi sudovi su tu, ali moramo shvatiti isto tako braniš srpstvo tako što braniš ratne zločince, i patriotizam. Jednostavno ja to ne mogu u užasnu situaciju, u koju su je doveli oni da poštujemo tuđe emocije i da vidimo šta boli nas jer negiraš činjenice, kako misliš da svarim, nemam to iskustvo, nemam to za koje je radila, da mora izabrati koga od je razlog za takve emocije. Naravno, mediji, graditi pravedno društvo a negiraš sudove, uzbuđenje, apsolutno ne. Mislim da je rat dvojice sinova spasiti. oni koji rade u službi politike, nemaju tu posebno zato što još 1700 majki ne zna gdje platforma za sociopate i psihopate i da se oni Moje iskustvo rata je da se humanizam koji vrstu želje. Oni nisu kao mi koji želimo da su tijela njihove djece.’ jedini tu dobro snalaze, da svi ostali ljudi ne imamo samo smanjuje i smanjuje kako se pružimo ruku jedni drugima; oni rade na mogu da pokažu sve ono što jesu kao ljudi. dešavaju teže i teže stvari. To je ono što je tome da se ne mirimo i da se ne družimo. takođe vrlo ljudski, jer na početku se brineš Ali svako od nas privatno može učiniti puno Šta je bio okidač da snimite ovaj film? Tortura patrijarhata o svima. Sjećam se kako smo mislili da neće toga bez obzira što nas politike blokiraju. Srebrenica je još uvijek teška tema. To je biti rata. A onda kada je počeo u Hrvatskoj i tragedija, genocid i bolna politička tema. glupavo smo vjerovali da ga neće biti u Bosni. Empatija i nada Prije 10 godina sam željela da snimim ovaj Kroz sam film preispitujete i ulogu holan- Pa onda krene u Bosni a ti misliš ali neće u film. Kad čitaš sve stvari, kad gledaš, kad dskih vojnika, kao predstavnika un-ovih Sarajevu. I samo se smanjuješ i smanjuješ pričaš sa majkama, razmišljaš: ‘Pa čovječe, snaga. I za njihovo ponašanje i nečinjenje kao ljudsko biće. I Aida pokušava na početku To je negdje i osnovni korak, taj privatni, ovo je film, ovo je 10 filmova’, ali ući u to... opet imate dosta razumijevanja. da pomogne svima, a onda se svede na to da odnosno mali iskorak iz naših ljuštura Svi smo se mi na neki način plašili jer znaš Holanđani su imali mandat da stanovnike mora pomoći svojoj porodici ili barem jed- koji nas može dovesti i do boljeg razume- da ulaziš u minsko polje. Ako kreneš malo Srebrenice brane i oružjem. Nisu ispalili ni nom, da se bar neko spasi. To je tragedija rata, vanja i onog krajnjeg cilja, a to je ono što lijevo – mina, ako kreneš desno – mina, ako jedan metak. To je dio koji ne razumijem. gdje si ti zbog okolnosti natjeran da ono što s tim filmom i činite – empatija. ideš pravo – mina – sa svih strana je slijedila Mislim da su mogli spasiti ljude i u tako ne- je u nekim normalnim uslovima nehumano Da, empatija, s tim što empatija sama za sebe opasnost, i to ne samo od ljudi koji negiraju zavidnoj situaciji u kojoj su se našli. Čitala zapravo u ratu je jedino humano. nije dovoljna. Ona je bitna, ali je takođe bitno genocid, nego ima ljudi koji misle da samo sam knjigu Florence Hartmann ‘Krv napraviti još jedan korak. Dobila sam e-mail realpolitike’ u kojoj ona pokazuje koliko je od djevojke iz rs-a koja je plakala poslije filma od marta 1995. bilo un-u onemogućeno da Kakvu ulogu u svemu tome ima patrijar- i koja je rekla da su joj tek sada neke stvari po- Mislim da je rat sprovodi stvari koje su trebali da rade zbog halni sistem u kom živimo? U vašim du- stale jasne, a znala je cijeli svoj život (ima 20- dogovora Frasera (Robert Fraser, pregova- gometražnim filmovima veoma je bitna ak godina), da nešto nije u redu sa narativom o platforma za rač sad-a za Balkan, op.a.) i Miloševića da uloga žene koju uvijek potencirate. Srebrenici koji je slušala u školi i koji je bio pri- se rat što prije završi, gdje je jedan od uslova To je za mene prirodan ugao gledanja iz sutan u njenom životu. Ona je pogledala film sociopate i psihopate bio da istočna Bosna pripadne rs-u. Svako kojeg su stvari drugačije vide i tumače. Mi- i kaže da su joj se kockice uklopile. I za mene koga zanima treba da pročita tu knjigu jer slim da postoji razlika. Žene nisu izmislile ni je to toliko pozitivno da jedan film može ući u i da se oni jedini tu u njoj piše da je pad Srebrenice već u martu koncentracione logore, ni atomsku bombu, srce ljudi bez obzira što je 20 godina to dijete bila dogovoren. Naravno, niko nije očekivao ni metke, ni tenk… Muška vlast i domina- bilo bombardovano drugačijom pričom. Ako dobro snalaze, da svi da će biti toliko ubijenih i sigurna sam da su cija dovela je do sistema koji nas uništava. za mene postoji nada, to je ta žena i još ljudi se mnogi koji su učestvovali u tim pregovori- Žene na drugačiji način gledaju i na svijet koje smo sreli i koji su nam pisali. ostali ljudi ne mogu ma bili šokirani. Međutim, koliko god je un i na porodicu i na društvo. Naravno, puno zbog političkih interesa imao ograničene žena sprovodi patrijarhat; mnogo strasnije da pokažu sve ono mogućnosti, mislim da su imali više empa- nego neki muškarci, ali i to je stvar procesa Interesantno je da u tom smislu ne dije- tije, da su bili više ljudi da bi puno drugačiji oslobađanja hiljadugodišnje torture patri- lite strast ni odbacivanja Draška Stanivu- što jesu kao ljudi bio cijeli tok istorije. Problem Holanđana je jarhata. ■ Novosti U povodu oštre polemike o novom Anja Kožul Tjednik za racionalnu manjinu vodstvu Centra za ženske studije 28 Društvo #1097, petak, 25. prosinca 2020. Zamke radikalnog feminizma Nakon imenovanja Dorotee Šušak na mjesto izvršne direktorice Centra za ženske studije, na društvenim mrežama razvila se žustra rasprava u kojoj su nova direktorica i vodstvo Centra optuženi za transfobiju te razdvajanje trans od feminističke borbe

. . , autorica serijala o selekcijskih krugova 2. decembra imenovana Trans Aid, udruga za promicanje i zašti- dokumente i/ili izgled, a ne kroz zdravstvene Harryju Potteru, u junu ove godine na skupštini Centra na funkciju izvršne di- tu prava trans, interspolnih i rodno vari- potrebe. je na svom Twitteru podijelila čla- rektorice dvotrećinskom većinom. Navodi da jantnih () osoba, na svojim stranica — Najčešće ne možemo fi nancijski priuštiti nak triju znanstvenica o ‘Stvaranju je ‹širenje difamacijsko-huškačkih obračuna objavila je reakciju na aktualne izmjene potrebnu zdravstvenu skrb ili skrb koja nam pravednijeg svijeta nakon doba Co- posljednjih dana motivirano osobnim nisko- u vodstvu Centra za ženske studije. Pored treba nije dostupna u Hrvatskoj, ili se susre- vida−19 za ljude koji menstruiraju’. Spi- stima nekolicine pojedinaca’. Smatra da su službenog stava upućen je i javni poziv za ćemo s diskriminacijom i kršenjima ljudskih Jsateljica je ukazala na njoj neprihvatljivu ‘prijetnje i osude’ – poput onih da je ‘transfob- osnivanje radne grupe, za početak suradnje prava unutar zdravstvenog sustava. Jedan od konstrukciju iz naslova o osobama koje ima- ni šljam’, da je ‘valja politi kiselinom’ ili pak i zajedničkog rada na ‘kolektivnom oslo- temeljnih problema s kojima se trans osobe ju menstruaciju: ‘Sigurna sam da je postojalo da joj ‘ne treba dati disati’ – izazvale nužnost bođenju’. susreću je zaposlenje, a česta prepreka tome ime za te osobe. Wumben? Wimpud? Woo- osobnih pravnih konzultacija’ no, kako kaže, , u ime Trans Aida, kaže je pristup odgovarajućim dokumentima. mud?’, napisala je Rowling i izazvala brojne Centar za ženske studije nije ni protiv koga da je u planu kolektivni sastanak, kako bi Zbog dugotrajne, netransparentne proce- negativne reakcije transrodnih i interspolnih pokrenuo nikakav postupak. se osmislile uključive feminističke strate- dure, ljudi godinama ne mogu naći posao, a osoba koje menstruiraju, a koje nisu žene, ali Dodala je da priopćenje Centra, kao i ono gije kojima će se zajednički transformirati kamoli ako na to sve osoba ne izgleda kao ti- i žena koje uslijed zdravstvenih problema ili privatno koje je objavila, ‘još jednom nagla- pokret ka većoj solidarnosti i uključivosti. pična cis (osoba čiji se rodni identitet uklapa menopauze nemaju menstruaciju. U slično šava važnost inkluzivnosti i demokratičnosti Smatra da je navedeni slučaj ‘simptom puno u društveno konstruirane norme određene vrijeme na svom Facebook-profi lu o istoj Centra za ženske studije’. Šušak objašnjava većeg i dubljeg problema, a to je tko ima moć spolom, op.a.) žena ili cis muškarac, ili se temi raspravljala je i nedavno imenovana da taj pluralizam ne znači ušutkivanje ili za- i pristup feminizmu’. Često su to osobe koje možda radi o osobi koja i nije muškarac ili izvršna direktorica Centra za ženske studije nemarivanje neistomišljenika, ‘već upravo žena – objašnjava Ari Kajtezović. () , koja je podijelila citat platformsko otvaranje dijalektici različitih Na pitanje koje su moguće posljedice ove spisateljice. Šušak je, između ostalog, inzi- teorijsko-aktivističkih struja’. Nema feminizma bez rasprave po sam Centar, ali i za cijelu femini- stirala na spolno jasno defi niranoj kategoriji — Suština motivacije tih ljudi nema nikakve stičku scenu, Dorotea Šušak odgovara da ovu muškarca i žene. Zadnjih dana te su objave veze s transrodnom zajednicom ili obra- aktivizma, ni krizu vidi kao priliku za novu organizaciju, dospjele u žižu javnosti pa su Šušak i cijeli nom ljudskih prava, već s individualnim konceptualizaciju i izrastanje progresivnog Centar optuženi za transfobiju i razdvajanje narcizmima, glađu za vidljivošću i osobnim rodnog i spolnog oslo- sadržajno-programskog tkiva, kao i priliku za trans od feminističke borbe. I dok + profi terstvom. U preko deset godina druš- nove institucionalno-suradničke programe. organizacije propituju postavljanje Šušak tveno-mrežnih iskustava, objavila sam tek bođenja od patrijar- — Centar je oduvijek bio mjesto pluralizma na čelo Centra, ova organizacija oglasila se jednu objavu povezanu s ovom temom u feminističke misli, a danas, u trenucima priopćenjem u kojem navode da je Centar kojoj sam jasno naznačila da svaka osoba hata bez oslobođenja zdravstveno-ekonomske krize koja produ- meta govora mržnje na društvenim mrežama, ima jasno i neotuđivo pravo na vlastito sa- bljuje socijalne konfl ikte i dodatno uzurpira ‘oko čega su poduzeti pravni koraci’. Smatraju moodređenje u kontekstu rodnog ili bilo svih žena, trans, in- svojim sve olakšanijim ulaskom u agresiju i da je ‘transfeministička platforma Centra kojeg drugog identiteta. Jedina subtema- socijalnog tkiva, moramo biti otvoreniji za ženske studije iscrpno dokumentirana na tika o kojoj sam pokušala progovoriti jest terspolnih i kvir/rod- negoli ikada do sada. Navedeno predstav- mnogo načina, mimo manipulativnih ‘doj- opresija jezične korektnosti jednog dijela lja veliku i longitudinalnu odgovornost jer mova’ koji se o tome dijele na mrežama’. zajednice koja se ovom temom bavi. S indi- no varijantnih osoba unutarnja raslojavanja valja motriti pažljivo U izjavi za Novosti, Šušak je na početku gnacijom odbijam svaku povezanost -a i biti njihov angažirani sudionik/ca. Važno je istaknula da joj je čast što je nakon nekoliko ili sebe same s pokretom transfobije ili tzv. – kaže Ari Kajtezović uvijek imati na umu kako jedino sinergijom Dorotea Šušak i Ari Kajtezović -a (trans-isključivi/e radikalni/e femi- aktivističko-feminističke i žensko-solidar- (Foto: Nina Đurđević) nisti/kinje, op.a.) – naglasila je Šušak. iz udruge Trans Aid ne volje, možemo mijenjati razarajući nam kontekst – govori novoizabrana izvršna di- su imale više prilika i veću dostupnost obra- rektorica Centra za ženske studije. zovanju, govori Ari Kajtezović. Za Arija Kajtezovića je pozitivno što se o — Pitanja se vežu uz klasu, spolne karakteri- trans isključivom feminizmu u Hrvatskoj stike, nacionalnu pripadnost, rodni identitet napokon počelo javno govoriti i što se stvara i izražavanje, seksualnu orijentaciju, rasu, prostor za feminističku solidarnost da se za- invaliditet. Ideja je da se prostor širi i otvara jedničkim snagama iskorijene isključivosti kako bi se sva ova iskustva čula i o njima unutar pokreta. progovaralo. Zato želimo raditi na transfor- — Vidimo ovo kao priliku da se osobe maciji našeg aktivizma, gdje ne strahuje- direktnije uključe u feministički pokret, jer mo reći što mislimo, a niti se ustručavamo temelj trans, interspolne i kvir/rodno vari- preuzeti odgovornost kada čak i iz najbolje jantne borbe je upravo pitanje roda i spola, namjere nekoga isključimo, diskriminiramo kao što je slučaj i kod ženske borbe. Nema ili uvrijedimo – navodi Kajtezović. feminizma bez aktivizma, ni rodnog Objasnio je poteškoće s kojima se trans i spolnog oslobođenja od patrijarhata bez osobe susreću navodeći da trans muškarci i oslobođenja svih žena, trans, interspolnih neke kvir/rodno varijantne osobe teško pri- i kvir/rodno varijantnih osoba – zaključuje stupaju ginekološkoj skrbi jer ih se gleda kroz Ari Kajtezović. ■ Novosti Tjednik za racionalnu manjinu 29 kolumna #1097, petak, 25. prosinca 2020. TV RAŠETANJE Das ist Bandić

K: Ne znam, mi još nemamo nijedan datum ljubu koji je dijete krstio čim je pao socija- Crno-bijeli svijet, fi ksni, a ni predstavnik proizvođača ne zna lizam, anabaptistički, čovjeku dijamantne puno reći. volje, vjernom partneru Andreja Plenko- hrt, 14. prosinca, V: O kojim je dozama riječ? vića i hdz-a odranije poznatom policiji. No K: Ni to ne znamo točno. Imali smo točne lo- kako je Milan Bandić politički živ i zdrav, 21:35 kacije doza koje su trebale biti isporučene pa Juričanov uradak otkupio je rtl i njime Na ekranu gledaš podsjetnik ‘Ostanimo od- su promijenili te tablice, ali uglavnom mi se postigao, kako se čini, vrhunsku gledanost, govorni’, kreće nova sezona ‘Crno-bijelog spremamo da budemo spremni kad god cje- a program je bio nakrcan reklamama (trajale svijeta’, a pred očima ti se počinju odvijati pivo dođe. su punih 26 minuta!). Film ‘Kumek’ bi se scene – iz prve sezone. Što je sad to, pobo- V: Kakav je interes za cijepljenje? ustvari trebao zvati ‘Koja je ovo država’ jer gu? Tko je tu lud, što se događa? Jesmo li K: Doista mi je teško procijeniti, ali nadam se ne portretira Milana Bandića, već svijet u pobrkali datume? Na društvenim mrežama da će se puno ljudi odazvati. kojemu je Bandić moguć. To je sociološka nakon nekoliko trenutaka osvanuli su izrazi V: Koliko dugo cjepivo štiti? vivisekcija našeg društva u kojemu Bandić nevjerice i podsmijeha. Gledatelji su se ču- K: Još jedna nepoznanica. Ne zna se. nije kriminalni izuzetak, već najsavršeniji dili, a na Prisavlju, čini se, nitko nije gledao V: Doktore Kaiću, hvala vam na ovim informa- primjerak lokalnog homo politicusa. Ono što Piše Boris Rašeta što im je na ekranu. Vjerojatno su gledali cijama i hvala vam što ste bili gost Dnevnika. on radi ne smatra se prijestupom već politi- Netﬂ ix. Epizoda je naime tek u 16. minuti K: Nema na čemu. kom, način na koji on razmišlja ne tumači se naprasno prekinuta krolom: ‘Poštovani gle- kao devijacija već kao sposobnost snalaženja, datelji, ispričavamo se zbog emitiranja krive N1 uživo, ljudi koji ga podržavaju nisu suučesnici već Juričanov ﬁ lm epizode Crno-bijelog svijeta.’ Od trenutka jedinke svjesne pravila sredine. Sehen Sie die- objave isprike u 16. minuti do ispravljanja 18. prosinca, 12:00 se Stadt? Das ist Bandić! Da nije ostario, grado- ‘Kumek’, koji je ot- pogreške prolazi novih devet minuta, pa načelnik je mirne duše mogao pogledati ovaj se dakle kriva epizoda zadržava na ekranu Novinar ‘24sata’ Emirat Asipi postavlja fi lm o sebi i odanom mu puku. Kad Bandić kupio rtl, trebao punih 25 minuta – Absolutismus und Schlam- pitanje stožeru zašto ugostiteljima nije do- u tonskom zapisu prisluškivanog razgovora bi se zvati ‘Koja je perei! Sindikalci s hrt-a upozoravaju da će zvoljeno sedam četvornih metara po gostu urla na Vidoja Buluma: ‘Pa je l’ vi osjeća- zbog pogreške stradati galioti iz potpalublja, u prosincu kad imaju najveći promet, ako je te ovu zemlju, majku vam Božju jebem!’, s ovo država’ jer ne proletarijat koji crnči za četiri tisuće kuna, crkvama dozvoljeno sedam četvornih me- potpitanjem ‘osjećate li vi ovu zemlju’ i a ne sjajno plaćeni urednici koji se nisu za- tara po vjerniku. Davor Božinović, stara imate li ‘vi srca’ (žaleći se što nekoj curici portretira Milana nimali za svoj posao. tv veteran Miro Lilić partijska kajla presvučena u demokršćani- koja je kuhala kave pa završila neku školu kaže kako ‘još iz zlatnog doba tv Zagreb pona, prepušta odgovor Krunoslavu Capaku. nije povećao plaću, a ona je dijete nekog ne- Bandića, već svijet stoji nalog – da jedan dan prije emitiranja Ovaj je zbunjen, tilta. ‘Ugostiteljima?’ ‘Dakle, palog borca), onda on ne izražava nikakvu najavljene emisije moraju doći na pregled’, ugostiteljske objekte smo zabranili ranijom deformaciju već široko prihvaćenu moralnu u kojemu je Bandić a ‘oni koji su zaduženi za tu emisiju moraju odlukom.’ Novinar je uporan: ‘Pitanje je za- provjeriti da je to ona prava. Odgovornost – što im se ne omogući? I njima pod jednakim moguć. To je soci- zna se – uključuje i glavnog urednika Brunu uvjetima?’ Kamera opet švenka na Božinovi- Kovačevića koji je inače za promociju svo- ća, koji opet vježba za najbrži prst: munjevito ološka vivisekcija je knjižice-slikovnice dobio neprimjereno isključuje svoj mikrofon i okreće glavu prema veliki prostor u Dnevniku’, napisao je Lilić. Capaku koji muca: ‘Dakle, odgovor zašto im našeg društva gdje Zašto nitko od urednika prije emitiranja nije se ne omogući je zapravo nemoguć.’ Stožer pregledao epizodu? Kako to da je pogreška je izveo seriju skokova u vlastita usta: pre- je Bandić najsavr- ustanovljena tek u 16. minuti? A sad nešto i poručuju vjernicima da za Božić odslušaju o meritumu. Prva, originalna epizoda cbs-a mise online, ali sami tvrde da će otići u crkvu šeniji primjerak je dobra, zabavna, duhovita, ležerna, dobro – ne pokazuju li djelom što treba činiti? Isus odražava duh vremena, pa će gledatelje drža- kaže: ‘Gdje su dvoje ili troje okupljeni zajedno lokalnog homo ti uz ekrane do kraja, a skandal o kojemu su u Moje ime, tamo Sam Ja među njima.’ Što će svi pisali poslužit će pomalo i kao reklama, im zgrada, Crkva nije kuća, ni pop. ‘Zatvoriti politicusa uvijek tako bude. sve ostalo, a ostaviti crkve otvorene je naj- perfi dniji potez ove vlasti u kojemu su sav Bandić u ‘Kumeku’ revolt bijesne mase preusmjerili sa nesposob- Dnevnik, hrt, (Foto: Screenshot) nog stožera (preko kojeg su nedavno osigurali 16. prosinca, 19:00 vlast i pobrali simpatije nekritične mase pred normu, najdublju ontološku narav kolektiva izbore) na Crkvu, čiji su vrhovni poglavari u koji se stoljećima oblikovao u zavjeri protiv Iz udarnog intervjua na temu epidemije, cje- svojoj kroničnoj samodopadnosti ovaj podli bilo koje države i njezinih zakona pa je tu piva itd. s Bernardom Kaićem izdvajamo nož u leđa od stane vladajućih primili kao istu praksu nastavio i u svojoj. Da je Bandić momente kolosalne iskrenosti. dar’, napisao je jedan mladi splitski svećenik skandal, pao bi nakon drugog, najkasnije Voditeljica: Što možemo očekivati što se tiče na Facebooku. ‘Crkva je’, zaključuje splitski trećeg mandata, ali on srlja prema sedmom! oboljelih? svećenik, ‘trebala beskompromisno reći ne Rusi su jednu takvu epohu u svojoj povijesti Kaić: Što se oboljelih tiče, ne znam je li pad ustupcima, suosjećajući sa svima koji su se zvali smutnoe vremja, to je prikladna fraza i privremen ili će se nastaviti, teško je reći, ovim mjerama našli u nevolji.’ Ovaj stav, koji za naša hajdučka vremena. ‘Kumek’ je, za- tako da to ne znam. bi vjerojatno potpisao i gospodin čiji ćemo pravo, tragikomedija o hrvatskim naravima, V: Možete li reći koji je broj oboljelih kad rođendan uskoro slaviti, čak i dva puta, kle- o našem mentalitetu, o ljudima koje se sma- možemo reći da je epidemija pod kontro- rikalna je cenzura brzo izbrisala – sa svih por- tra najboljima. Tu imamo sve: čovjeka koji lom? tala gdje je objavljen, status mladog svećenika je došao iz teške bijede, a onda dobio priliku. K: Ne možete reći da je epidemija pod kontro- iščezao je mistično, po Duhu Svetomu, a na Kad je prvi put pokleknuo? Nije zabilježeno, lom s ovim ili onim brojem, ne znam zapravo stranici je ostao samo trag o postojanju -. 404 ali kad se dogodi prvi pad, prva prodaja duše ni kaj to znači. Pod kontrolom je kad je nema – vorbiden; izbrisano, nema više, što je podsje- vragu, dalje sve ide samo po sebi. Samo rijet- više, zapravo. tilo na čuvenu epizodu iz ‘Velikog inkvizitora’, ki, najmudriji primjerci vrste stanu na vrije- V: Dr. Kaić, možemo li reći da je epidemija kad u Sevilji, za vrijeme inkvizicije, biskup me, povuku se u sjenu, okače kopačke u klin trenutno na vrhuncu? prepozna Krista koji se vratio pa mu postavi i odu uzgajati djecu ili unuke i pecati potočne K: Ne možemo znati sa sigurnošću. Ako se jedno jedino pitanje: ‘Zašto si se vratio, da pastrve. Većina nastavi srljati i ide ravno do nastavi pad, onda je, ali stvarno to ne može- nam smetaš’? dna. Prema zakonima grčke tragedije, ljudi mo znati što će biti, a pogotovo ne možemo koji prijeđu crtu izazivaju bogove i postaju znati hoće li se pad nastaviti jer je pred nama Kumek, rtl, autori vlastitih tragedija, ali protagonistu blagdansko vrijeme. zagrebačke tragedije, kako vidimo, još ide V: Hoćemo li onda nakon blagdana imati rast? 18. prosinca, 22:00 dobro, još je favorit na izborima, a uz njega K: Hoćemo ako se nećemo držati pravila. je i cijeli hor u kojemu zborski pjevaju vlada, V: Kakva je situacija s pripremom za cijeplje- Zašto hrt nije otkupio ‘Kumeka’ pa ga dao premijer, sportaši, građevinari, bankari i sre- nje stanovništva? u prime timeu? Riječ je o pobožnom domo- ća, bez nje ništa ne ide. ■ Novosti Tjednik za racionalnu manjinu 30 kritike #1097, petak, 25. prosinca 2020.

Mali Joe Dejan Tiago (r: Jessica Hausner) Stanković: Zamalek (2020.) (Laguna, Beograd 2020.)

Emily Beecham u piše Damir Radić Cannesu je nagrađena za najbolju žensku ulogu Cvijeće sreće piše Saša Ćirić Čitalačka šetnja novim Film čija je primarna kvartom Kaira meta kritike navodni imperativ sreće progovara Gde cveta i o aktualnoj pandemiji pesak žut ad je 2001. debitirala izrazito bavi i solidarnosti u prvom, odnosno emo- duvek’ sam mislio da postoje više nego baš zaplet. Ko bi rekao da je zaplet zapaženim filmom ‘Dražesna cionalnog, pjesnički potenciranog zanosa dve vrste belles lettres knjiga: tako važna komponenta u ovakvoj proznoj Rita’ (koji je izravno proiza- erotske ljubavi u drugom naslovu, dok su one koje bi da zabave (što se tvorevini koja nije bila ni blizu nekom od šao iz poetike egzistencijal- u ‘Malom Joeu’ sukladne temi otuđenog, uglavnom poklapa sa žanrov- iskušenja (post)modernističkog pripovedanja. nog beznađa ranog Fassbin- visokotehnologiziranog, znanstvenim skim štivom) i one koje teže Pa opet, nije da nije prijala čitalačka šetnja dera, napose znamenitog naslova ‘Zašto istraživanjima vođenog rada na proizvodnji ‘artificijalnim kerefekama’ (tzv. visoka knji- ‘Zamalekom’, tim povlašćenim rečnim ostrv- Kje poludio gospodin R.?’), činilo se da će posebne vrste cvijeća koje će ljude svojim Oževnost, na čijim se visokim policama uhvati cetom Nila (nešto kao Menhetn) i jednim od tada 29-godišnja Jessica Hausner postati mirisom učiniti sretnima. Taj se rad odvija najviše prašine). U novije vreme, koje opet najnovijih kvartova Kaira, sa zapadnjačkim jednom od udarnih igala procvata austrijske u sterilnim uvjetima pa je stil filma itekako teži da postane ‘poslednje vreme’ čovečan- kolonijalnim vilama iz 19. veka, u društvu kinematografije na prijelazu tisućljeća. No usredotočen na kreiranje atmosfere steril- stva, posebno su mi zanimljivi oni, da izvinite sa istoričarkom umetnosti Arnom, Ameri- dok su Haneke i Seidl ostvarili svjetske ka- nosti, ali kombiniran s intenzivnim kolo- na izrazu, trans-žanr pokušaji, što su ni tamo kankom jugoslovenskog porekla. Ona radi u rijere, a Glawogger i Sauper ušli u doku- ritom samog cvijeća nastalog genetskim ni vamo: ne beže od popularnosti, dapače, niti respektabilnom antikvarijatu svog ‘zemljaka’ mentarni kanon svjetske kinematografije, modifikacijama, koje su pak potpomognute su ‘stidni’ zbog svog nehajnog umetničkog Konstantina Preradovića, izbeglog još 1941., Hausner je ostala nekako po strani – pozna- uporabom ‘virusnih vektora’. Kad se doda plašta. Mada, ruku na srce, kad se bliže osmo- i kao naratorka predočava dve decenije svog ta, ali ne i previše priznata autorica. Jednim da zaposlenici u staklenicima gdje se proi- tri njihov recepcijski hibrid, skoro pa uvek to kairskog života, počev od početka 1970-ih. Taj dijelom bila je to posljedica činjenice da nije zvodi nova, uskoro će se pokazati invazivna postane štivo koje privlači svojim sadržajem ‘džender-šift’ (autor kao naratorka), a posebno polučivala filmove neprijeporno visoke vrsta cvijeća koja smjera zavladati ljudima a ne na drugi način. Junak današnjeg prikaza, pogled stranca na Egipat, romanu nije doneo kvalitete (a i relativno rijetko je snimala, ot- ‘hipnotizirajući’ ih osjećajem sreće nose za- Dejan Tiago Stanković (Beograd, 1965.), ništa posebno, a opet zgodno se uklopio u ovo prilike svake pete godine), drugim toga što štitne medicinske maske kako ne bi došli visoko ceni tzv. lično iskustvo i višegodišnji štivo ‘srednjeg puta’, koje nije ni žanr ni sve- je nije pratio marketing kakav je lansirao pod udar eventualnih neželjenih (alergij- ‘suživot’ sa književnim lokalitetom. Tu se dočenje ni naracija razvijene fabule. autore poput, recimo, Brune Dumonta ili skih) nuspojava, onda je jasno da film čija onda preklapaju putopisac, kulturni broker, I sad, čiča-miča i hotimično preskočena Françoisa Ozona, čiji filmovi nisu bili ni je primarna meta kritike navodni impera- radoznali istraživač inostrane kulture za svoj priča, sledi poenta. Pet godina Stankoviće- bolji ni zanimljiviji od njezinih, ali su vje- tiv sreće postavljen pred ljude današnjice, džep i pisac kao manje ili više notar tuđih do- vog istraživačkog rada i boravka u Kairu za štije plasirani. Donedavno, najpoznatiji joj igrom slučaja progovara i o aktualnoj pan- godovština manje ili više verno prenetih (što jedan urbani pejzaž ‘majke svih gradova’ i je uradak bio ‘Lourdes’ iz 2009., u kojem je demiji virusa sars-CoV−2. je ‹osveštani’ postupak devetnaestvekovnog za jedan mršav krimi-zaplet. U redu, i za ne- problematizirala fenomen čuda u kontek- ‘Mali Joe’ takozvani je art film koji koke- realizma). Nekako je olako, verujem pod uti- koliko usputnih portreta likova Egipćana i stu najpoznatijeg kršćanskog svetišta, ujed- tira s hororom, a unutar horora doima se cajem školskih tumačenja, tvrditi da je reci- zapadnjaka te za nekoliko porodičnih storija i no i jedini njezin film koji premijerno nije kao izravni križanac dvaju klasika žanra – mo grad glavni junak nekog romana. Mnogi koliko-toliko neobičnih biografija. Malo (li je) prikazan u canneskom programu ‘Izvjestan ‘Invazije kradljivaca tijela’ i ‘Male trgovine bi se tu klasik instant nametnuo: Petrograd ili dovoljno, svako neka ‘tolkuje’ prema svom pogled’ nego u glavnom programu Venecije. užasa’ (njihove najbolje, prve verzije režirali Belog, Džojsov Dablin, Darelova Aleksan- ‘kismetu’. Da, ovo je podnaslovom određen Taj uspjeh nadmašila je prošle godine svo- su Don Siegel i Roger Corman), s primje- drija, Deblinov Berlin, Zolin Pariz... što sve ‘roman o kismetu’, što je orijentalni termin jim zadnjim ostvarenjem ‘Mali Joe’, prvim sama Shyamalanova ‘Događaja’. ‘Postmo- nije netačno, samo što bi u slučaju Kaira De- koji ni nama nije nepoznat kroz pojam sud- snimljenim na engleskom jeziku i s anglo- dernistički’ derivativan na planu scenarija, jana Tiaga Stankovića takva tvrdnja bila do- bine. Ili još bolje – usuda. Ide tu i naša izreka: fonim glumcima (’Lourdes’ je snimljen na kritički nimalo suptilan (uz imperativ sreće nekle očekivana a odnekle iskorak. ‘Putopis nije kome je rečeno, nego kome je suđeno. francuskom), i prvim koji joj je uvršten u tema su i tegobe samohranog majčinstva koji prerasta u roman’, ili tačnije ‘izveštaj’ o To će neko shvatiti kao uvredljivo pokora- glavni natjecateljski program Cannesa, gdje zaposlene žene iz više klase), film međutim egipatskom podneblju, kulturi, svakodnevici, vanje fatalizmu, a neko kao živu istinu. No je glavna glumica Emily Beecham dobila osvaja sjajnim vizualnim i zvučnim (odlična običajima i navikama... koji postaje roman, u ni kismet nije presudan za razumevanje nagradu za najbolju žensku ulogu. uporaba japanskih bubnjeva) dizajnom, a ‘Zamaleku’ štaviše predstavlja bolji deo knjige, ‘Zamaleka’: kismet bi bio (ili što bi grčki tra- Kao i dva prethodna rada Jessice Hausner, i režijska koncepcija distance i ironije, uz pa bez imalo ironije mogu da tvrdim da ovaj gičari sa Homerom rekli: volja Divova bi se ‘Amour fou’ (2014.) o povezanosti ljubavi ‘robotizirane’ glumačke nastupe, suvereno roman ima i edukativan karakter, iako mu to vršila) ma šta da se desilo, odnosno ma šta i smrti u Njemačkoj u doba romantizma je provedena. Najkraće, još jedan film Jessice nije primarni cilj. da čovek učini. Ako ne verujte, pitajte Edipa. i spomenuti ‘Lourdes’, ‘Mali Joe’ film je Hausner koji ne oduševljava, ali zaslužuje Nisam ih brojao, i neću, ali ‘Zamalek’ sa- Rado bih za kraj ovog ‘šaljakavog’ prikaza pomaknutih likova i čudnih zbivanja sni- respekt. ■ drži zaista veliki broj poglavlja, od po dve-tri uskliknuo (samo za srpske čitaoce): ‘Kismet mljenih s izrazitom autorskom distancom stranice, poneko i malo više, što su sve kul- je srce Srbije!’, ali neću. Nego ću okončati koja nužno uključuje neku dozu hladnoće, tur-politički, lingvistički, antropološki... fra- tekst vlastoručno sklepanim kupletom (u a redovno je prisutna i neeksplicirana no gmenti koji se ugrađuju u mozaik romana. I stvari čitalačkim epitafom koji posvećujem jasna ironija. Distanca i ironija u ‘Lourdesu’ to je zgodno, jer je poučno, stilski sažeto a hodočasniku ‘Maksimira i Mirogoja’): Ne dan- i ‘Amour fou’ bile su u očitom kontrastu s predočeno nepretenciozno, dok ne dosadi, a gubih mnogo, / ali užitak u tekstu / osta skriven predmnijevanom toplinom kršćanske lju- dosadi svako malo, jer nedostaje ni manje ni duboko, / kao mumija u peščanoj dini. ■ Novosti Dobitnica nagrade Hrvatskog novinarskog Tjednik za racionalnu manjinu društva za novinarku godine 31 kultura #1097, petak, 25. prosinca 2020. Đurđica Klancir Vrijeme PREPORUKE: MUZIKA je za preokret u smjeru Westside Gunn: Conway the Machine: Pray For Paris From King To A God kvalitetnog novinarstva i Who Made The Sun (Griselda/Empire, 2020.) Novinarstvo u velikim jezicima još uvi- (Griselda/Empire i Griselda/Shady, ebitantski studijski album jek uspijeva zadržati visoki profesionalni 2020.) 38-godišnjeg Conwaya isto- standard u većoj mjeri nego kod nas. Pre- vremeno pršti energijom ma vašem mišljenju, kad je ono, općeni- riselda Records je vjerojat- nekog tko se tek treba afi rmi- to gledano, u Hrvatskoj bilo na najvišoj no najnevjerojatnija priča rati i veteranskim iskustvom razini? o uspjehu unutar hip-hopa izvučenim iz godina probijanja. Za razliku Čini mi se da je tijekom 1990-ih snaga no- tijekom 2020. Istovremeno Dod brata, Conway se ističe autoritativnim vinarstva bila veća nego danas. Došlo je do skupina i etiketa koju su glasom kojim prolazi kroz pjesme tematski srozavanja i u poštovanju novinarskog po- osnovala braća Westside Gunn i Conway šire od ostatka ekipe. Dominiraju priče iz sla i novinarstva kao profesije. Sve se ubrza- Gthe Machine te njihov rođak Benny the kriminalne prošlosti, no našlo se prostora i lo, jak je utjecaj društvenih mreža, inzistira Butcher, već skoro cijelo desetljeće sku- za sjajnu prosvjednu pjesmu ‘The Front Li- se na copy-paste novinarstvu. Urednici su plja pohvale u undergroundu. Širu su afi r- nes’. Glavna vrlina njegovog stila je oslanja- ti koji bi trebali promicati više standarde, nje na bogate metafore i onelinere koji kriju koji bi trebali inzistirati na provjeravanju poneki crnohumorni zaključak. Najbliži za podataka, zvanju druge strane i poštova- usporedbu su Freddie Gibbs ili Pusha T nju ostalih pravila. No urednici su pod pri- koji jednakom elegancijom miješaju fi kci- tiskom vlasnika medija, koji pak ovise o onalne narative, autobiografske elemente i oglašivačima. A oglašivače nije briga kakav dozu gorkog realizma. Za Griseldin uspjeh su, je sadržaj u medijima. U tom lancu najgore osim ovog udarnog trojica, zaslužni i kućni prolaze novinari.

producenti Beat Butcha i Daringer, čije Foto: Luka Stanzl/pixsell produkcije tvore većinu Griseldinog kataloga. Kao i u slučaju repera, njihov pristup boom Ovu godinu ste proveli kao predsjednica narstva, no s pojavom fake newsa opet je bapu istodobno je vjeran tradiciji i osvježen Vijeća časti Hrvatskog novinarskog druš- dobilo na važnosti. Primjećujete li to i u novim detaljima. Baš zato je zanimljivo pro- tva. Na kakve probleme u poštovanju etič- hrvatskom novinarstvu? matrati što se dogodi kad cijeli album radi kog kodeksa novinara ste nailazili? Ne bih rekla da se taj trend već uhvatio u Hr- netko izvan kruga osnovnih suradnika. Postoji mnogo problema oko srozavanja vatskoj. Kod nas se još vrti mantra da ljude profesionalnih standarda u novinarstvu. ne zanima politika. To nije točno. Ozbiljni Benny the Butcher: Primjerice, sve je više sklonosti ka crnoj medijski projekti u Njemačkoj, Velikoj Bri- kronici jer su to teme koje neće zatalasati taniji i drugdje uspjeli su se zadržati i održati maciju doživjeli lani, kad su potpisali za Burden Of Proof u politici i neće uznemiriti oglašivače. A to na sceni. Kod nas se dogodila infl acija por- Eminemov Shady Records i izbacili grupni su vrlo često osjetljive teme, radi se o ljud- tala i kojekakvih medijskih projekata, u toj album ‘wwcd’. Po zvuku i načinu repanja (Griselda/Empire, 2020.) skim sudbinama. Najviše zabrinjava kada šumi se čitateljima sigurno jako teško snaći. Griselda teško da spadaju u suvremeni – se ne vodi računa o zaštiti identiteta malo- Osim toga, nemamo jaki javni servis. Ima- 808 basovima, hi hitovima i autotunom otonje je napravio Benny the ljetnika. Žalosno je kada medijske kuće pišu mo jednu frankenštajnsku medijsku scenu obojeni – hip-hop mainstream. Članovi su Butcher na svom novom, ambicio- obzirnije o politici i gospodarstvu nego o gdje ima koječega, a nikome nije jasno što porijeklom iz Buff ala u New Yorku i za- znom albumu ‘Burden Of Proof’, za ljudskim sudbinama. Kao da popuštaju sve su bitne i relevantne informacije. Velikom pravo nije ni čudno da inspiraciju vuku iz koji je cijelu produkciju prepustio kočnice. No važno je ne odustajati i pozivati dijelu novinara je jasno da je nužan preokret, zlatnih dana East Coast rapa devedesetih utjecajnom producentu Hit-Boyu. na standarde, kao što mi u Vijeću radimo. vraćanje kvalitetnom novinarstvu, da je to poput Wu-Tanga ili Nasa, ali i suvremenih Rezultat je album koji zvuči znatno raskošnije Bilo bi odlično kada bi se i u redakcijama više jedini put protiv formi koje se lažno pred- nastavljača tradicije poput Roca Marcia- Pod ranije opisanih, sa zvukom koji podsjeća promovirao novinarski kodeks, razgovaralo stavljaju kao novinarstvo. No sami novinari na ili Actiona Bronsona. Utemeljitelji na rad Kanyea Westa na legendarnom ‘The o tome zašto je dobro ‘zvati drugu stranu’ ili mogu malo učiniti. Na potezu su vlasnici i Griselde ove godine su objavili četiri sa- kako pisati o slučajevima obiteljskog nasilja, izdavači koji moraju razumjeti da je vrijeme mostalna albuma, količinu mikstejpova kako bolje zaštititi djecu u medijima. za preokret u smjeru kvalitetnog novinar- koja ne stane na prste dvije ruke te usput stva. I da je novinarstvo nešto čime mogu potpisali i dva pojačanja – Armani Caesar osvajati nove čitatelje i biti konkurentni u i Boldyja Jamesa. Količina materijala koju Novinarstvo se ubrzano mijenja, a neki odnosu na druge. Griselda producira istovremeno je vrlo pri- su predviđali i kraj tradicionalnog novi- ■ Mašenjka Bačić lagođena streaming eri (gotovo da nema tjedna da ne izbace neko novo izdanje) i stilski potpuno izvan trendova. Njihova izdanja nemaju zarazne refrene, ne uklju- KVADRAT čuju pop-zvijezde ni crossover elemente. To je doista ‘pravi’ hip-hop, kako bi rekli Dubravka Vrgoč puristi, pogotovo jer je fokusiran na atmos- je ipak popusti- feru, igru riječima i storytelling, a ne viral- la: pod velikim ni sadržaj, YouTube klikove i ‘thinkpiece’ pritiskom medija članke koji nestaju unutar tjedan dana od i dijela vlastitih objavljivanja. radnika ravnate- Dva ovogodišnja albuma Westside Gunna Blueprint’ Jay-Z-ja ili produkcije J.U.S.T.I.C.E. ljica Hrvatskog na- odlično odražavaju osnovnu estetiku eti- League za Ricka Rossa početkom proteklog rodnog kazališta u kete. Glazba je bazirana na klasičnom nju- desetljeća. No sve opet zvuči vjerno zacrta- Zagrebu obustavi- jorškom boom bap zvuku s puno soul i jazz nom zvuku etikete, samo izvedeno na svjesno la je program zbog samplova i povremenim uletima u disonan- višoj razini. Taj album možda najbolje ilustrira pandemije. Ali cu i psihodeliju koji dodatno doprinose opi- najveću vrlinu Griselde, metapristup prisutan samo da bi se koji pljivoj, gustoj atmosferi. Vokalno gledano, u njihovog glazbi. Ako su fi lmski ekvivalent dan kasnije opet Westside Gunn je najekscentričniji član gru- klasičnim albuma Raekwona i Ghostface predomislila, obja- pe. Opremljen visokim glasom i opuštenim Kille ‘Kum’, ‘Scarface’ i ‘Dobri momci’, onda vivši da na sceni fl owom, plovi iznad instrumentala poput su Griselda ‘Sopranosi’. Svjesni da su istodob- zasad ipak ostaju reperskog pandana likova kakve je tuma- no i likovi u narativu koji crpi inspiraciju iz ‘manje forme’. čio Joe Pesci kod Martina Scorsesea. U nepreglednog vrela pop-kulture, razumiju da ■ B. P. paru ovogodišnjih albuma, ‘Pray For Paris’ je rap neprekidna konstrukcija i dekonstruk- posebno se ističe labavim narativom o krađi cija vlastitog samostvorenog identiteta i time umjetnina, a od Wu-Tanga je i naučena lek- ga približavaju slušatelju na pristupačan, ali

cija da gangsta rap uvijek mora biti fi lmski pripovjedački intrigantan način. Foto: Marko Lukunić/ detaljan i zabavno ispričan. ■ Karlo Rafaneli pixsell Dobre sta- re novine

Poštovani čitatelji, pozivamo Vas da se pretplatite na Novosti.

Pretplata za Hrvatsku za mjesec dana Pretplata za inozemstvo iznosi za iznosi 32 kune, za 2 mjeseca 64, za 3 mjesec dana 64 kn, za dva mjeseca 128, mjeseca 96 kuna, a za 6 mjeseci 192 za tri 192, za 6 mjeseci 384, a za godinu kune. Za godinu dana pretplata iznosi dana 768 kuna po važećem srednjem 384 kune. tečaju Hrvatske narodne banke.

Molimo da uplatu obavite na: Molimo da uplatu obavite na: IBAN HR8423600001101506511 IBAN HR8423600001101506511 U rubriku Poziv na broj upišite svoj OIB. SWIFT: ZABAHR2X

Molimo da uplatnicu ili fotokopiju uplatnice obavezno pošaljete na adresu NOVOSTI, Gajeva 7, 10000 Zagreb, ili na tel/fax: 01 4811–281 ili na e-mail: [email protected]