Migracijski Tokovi, Društveno-Političke Prilike U Bosanskom Ejaletu (1683.-1718.) Doktorski Rad

Total Page:16

File Type:pdf, Size:1020Kb

Migracijski Tokovi, Društveno-Političke Prilike U Bosanskom Ejaletu (1683.-1718.) Doktorski Rad Filozofski fakultet Ramiza Smajić MIGRACIJSKI TOKOVI, DRUŠTVENO-POLITIČKE PRILIKE U BOSANSKOM EJALETU (1683.-1718.) DOKTORSKI RAD Mentor: Prof. dr. sc. Nenad Moačanin Zagreb, 2019. Filozofski fakultet Ramiza Smajić MIGRACIJSKI TOKOVI, DRUŠTVENO-POLITIČKE PRILIKE U BOSANSKOM EJALETU (1683.-1718.) DOKTORSKI RAD Mentor: Prof. dr. sc. Nenad Moačanin Zagreb, 2019. Faculty of Philosophy Ramiza Smajić MIGRATION FLOWS, SOCIO-POLITICAL CIRCUMSTANCES IN THE BOSNIAN EYALET (1683.-1718.) DOCTORAL THESIS Supervisor: Prof. Dr. Nenad Moačanin Zagreb, 2019. SAŽETAK Bosanski ejalet, kao krajiška upravna jedinica Osmanske države, u razdoblju između 1683. i 1718. godine doživljava krupne i dugoročno značajne društveno-političke promjene uslijed kojih dolazi i do velikih migracija preko njegovog prostora. Nakon upoznavanja s karakterom i obujmom Bosanskog ejaleta te njegovom vojnom organizacijom u zadanom periodu, disertacija donosi kronološki prikaz stanja u tom dijelu Osmanske države, ratne sukobe i prilike u tih tri i pol desetljeća, sve na osnovi prvorazrednih izvora i relevantne literature. Interdisciplinarnim i interkulturnim pristupom, te komparativnom historijsko-demografskom i kulturnopovijesnom metodologijom pokušava se rasvijetliti specifična kulturna i gospodarska evolucija populacije kroz migracijske tokove u naglašenom društveno-političkom kontekstu. Uslijed nepovratnih teritorijalnih gubitaka Osmanska država prvi put u svojoj povijesti zauzima konačan obrambeni položaj. Konstelacija odnosa i raspored aktivnosti među članicama Svete Lige je bio takav da su Austrija, Mletačka Republika, Poljska i Rusija uglavnom poduzimale vojne aktivnosti, Nizozemska i Engleska preuzimale ulogu posrednika, dok je Francuska nastojala sačuvati otklon prema Osmanlijama. Doktorska radnja prati njihovo pojedinačno sudjelovanje u zbivanjima na prijelazu iz 17. u 18. stoljeće u onoj mjeri koliko se to odražavalo na Bosanski ejalet. Ugovor o miru u Srijemskim Karlovcima 1699. godine ubrzao je nazadovanje Osmanske države koja ostaje bez Ugarske (osim Banata), gubi Slavoniju i Hrvatsku do Une i južno od Velebita, kao i sve gradove i oblasti koje su u prethodnom ratu osvojili Mlečani. Potpisivanjem Ugovora i razgraničavanjem koje je uslijedilo tijekom naredne tri godine Osmanska država je prihvatila poštovanje načela međunarodnog prava kod političkih granica i nepovredivosti teritorija susjednih država. Bosanski ejalet će nakon toga ostati u istom teritorijalnom opsegu do rata između Osmanske države i Venecije 1714. godine. Iako u početku neutralna, u rat se 1716. godine uključuje i Austrijska Monarhija. Požarevačkim mirom 1718. godine Osmanska država ostaje ne samo bez Banata, Srijema i Smederevskog sandžaka, nego i većih dijelova Bosanskog ejaleta. Disertacija kronološki prati valove migracija koje su obuhvatile stotine tisuća stanovnika bivših i preostalih dijelova Osmanske države na Balkanu, a posebno Bosanskog ejaleta. I pored raznorodnih podataka iz osmanskih opširnih katastarskih popisa, džizje, šikajet i muhimme deftera, crkvenih matičnih knjiga, vizitatorskih izvještaja, nikad se neće znati konačna brojka stanovništva koje pred oružjem bježi u strahu za vlastiti život. Zaključci do kojih se dolazi u radnji su vezani i za nastanak novih gradova, stagnaciju varoši tijekom 17. stoljeća uslijed migracija nemuslimanskog stanovništva izvan Ejaleta, dok je početak 18. stoljeća obilježen pojedinačnim i grupnim povratcima. I pored izvora, istraživanje porijekla migranata zna biti otežano uslijed njihova različitog imenovanja od domaćeg stanovništva, kao i prisutna praksa višestrukih migracija istih migrantskih grupa. Kroz migracije, asimilacijske i integracijske procese, vjerske i manjinske zajednice su mijenjale, gubile ili čuvale jezik, običaje, način života, odijevanja i sl., u većoj ili manjoj mjeri. Analizom dijela uvjeta migrantskih zajednica u spomenutom razdoblju, ovisno o društveno-političkim zbivanjima, s paralelnim rješavanjem individualizirane forme društvenih, ekonomskih, političkih, kulturnih čimbenika, opstojnosti vjerskih i manjinskih zajednica na prostoru samog Bosanskog ejaleta, disertacija pokušava olakšati poimanje slojevitosti njegove povijesno-demografske problematike. Ključne riječi: Bosanski ejalet, osmanski period, migracije, društvo, politika SUMMARY Locked between the Adriatic and Pannonian basin, given the character of crossroads imposed by its geopolitical position, the Bosnian region was even till the Ottoman period of administration constantly marked by migration processes. The harder part of those migratory experiences is that they cause manifest consequences, as they have been largely an accompanying element of various interests and serious war events in, and around Bosnian region. The Bosnian eyalet as a serhat, as the most remote Krajina administrative unit of the Ottoman state, experienced its establishment and full territorial flourishment a century before the Ottoman defeat at the foot of Vienna in 1683 and the vivid war events and the consequent migrations during the next three decades. The approach for researching that period is not and cannot be the same as when researching peacetime activities, migration flows, and the organization of everyday life within the Eyalet. Therefore, chronologically through the framework of socio-political conditions in which the Ottoman state was found, and with it the Bosnian eyalet, through social structure, long-lasting migratory movements of different intensity, this paper intends to present the reality of the transition between two centuries in which the Ottoman state, due to irrecoverable territorial losses for the first time in its history, takes the ultimate defensive position. All of the above was causally and consequentially conditioned by the network of political relations between individual European countries, the relationship between the latter and the Ottoman state, and the inner relations that reflected on the situation in the Bosnian eyalet as the most remote point to the West. Encouraged by the defeat of Ottomans in the war they themselves incited, the members of the Holy League have offensively and multilaterally forced the Ottoman forces to retreat and lose territory over the coming years. The climate in Europe that was once understood as the defense of Christianity before the spread of Islam which was personified in the Ottoman state, during the Great War turned into territorial gains, individual economic interests, political goals and the better status of power. While Austria, the Venetian Republic, Poland and then Russia undertook military activities, the interest of France was to hold a somewhat neutral position toward the Ottomans. The Netherlands and England have assumed the role of intermediaries, mainly in an effort to preserve the unhindered course of trade. This paper follows their individual participation in the events at the turn of the 17th into the 18th century to that extent which it reflected on the Bosnian eyalet. The forthcoming peace negotiations accelerated the decline of the Ottoman state, which even in the regions with a preserved formal administration did not really have under its control the local authorities and the fulfillment of their obligations. The replacement of the vizier, measures aimed at economic recovery, the murder of the great vizier, the revolt of janissaries and sipahis in Istanbul, the replacement of the Sultan, the moves in the trading business, were largely in the focus of interest of all countries that were surrounding the Ottoman state and whose fields of activity were intertwined. At the territorial level, it suited Dubrovnik to preserve the Ottoman hinterland due to its separateness from Venetian territories, while Austria in the 18th century entered War for the sake of Spanish heritage, with the support of England, Netherlands, Prussia and most of the German princes. In the newly-conquered regions of the seized Ottoman territory, the Habsburgs form four captaincies, Kostajnic, Glinsko, Zrinsko and Jasenovac where the non-Muslim population from Bosnia would settle. With the establishment of peace, the Ottoman state seeks to strengthen the central government too, attentively following the situation in the territories it lost. Incited largely by Austria and England, the Ottoman-Russian war takes place and ends quickly, but by 1712 the same sides were involved in a new conflict already. Following the Ottoman-Venetian war of 1714, the period in which the Bosnian eyalet actively participated in all socio-political circumstances in which the Ottoman state was found, was concluded. One of the key phenomena that included hundreds of thousands of inhabitants of the former and remaining parts of the Ottoman state in the Balkans, and especially of the Bosnian eyalet, were migrations to the Bosnian eyalet and from the latter to the outside. Despite outstanding information obtained from the first-class sources, visit reports, church registry books, ottoman extensive cadastral registers, jizya, shikayet, and muhimme defters, the final number of people fleeing at weapon-point fearing for their own lives will never be known. The last thing on these peoples’ minds, who were coming to a new place, was to be registered somewhere, because they hoped they would return. And such people, due to often-present repudiation from locals in the new place of residence, tried to resemble the same population as soon as possible. The newly-arrived population settled in the deserted villages left so after the departure of non-Muslims from Eyalet and
Recommended publications
  • Traffic Connectivity in Croatia in the Past: the Dubrovnik Region Case
    Athens Journal of History - Volume 1, Issue 3 – Pages 195-204 Traffic Connectivity in Croatia in the Past: The Dubrovnik Region Case By Marija Benić Penava This paper analyses the development of traffic routes in the far south of Croatia during the 19th and 20th century. Poor traffic connectivity was the consequence of traffic policy which was subordinated to the interests of Vienna in the Austro- Hungarian Monarchy, and after World War I, to Belgrade. Since the Dubrovnik region was oriented towards the sea, and since traditionally it had strong entrepreneurship and sea traffic that enabled great economic prosperity of Dubrovnik in the past centuries. Ships flying the flag of Sveti Vlaho (Saint Blaise, the patron saint of the city) were present in the Mediterranean and the world’s oceans, yet the service industry which Dubrovnik provided was completed by tourism only in the Kingdom of Yugoslavia. The perception of Dubrovnik as a world tourist destination was established in the first half of the 20th century and that could only be maintained by quality traffic routes. Therefore it was extremely important for the prosperity of the far south of Croatia to have and retain the best connectivity by railway as well as sea, land and air traffic. Introduction The transition from the eighteenth to the nineteenth century was a period of great economic change in Europe. The discovery of the Watt’s steam engine (1764) enabled mechanical transport, which neither the working animals nor the natural power, on which transportation was dependent previously, could not contest. The steam engine passed the milestone in the field of transport connection.
    [Show full text]
  • 13610629 Prezimena U Crnoj Gori
    1 A Abazovići, potomci Omakalovića, grana Kosovčića iz grupe Novljana, koji se pominju 1252. god. Iz Pogana na Banjskoj visoravni, razgranati kao: Aleksić, Vojinović, Bašovic, Dragićević, Golović, Duković, Kočović, Žunić, Pušelja, Radulović, Sandić, Simunović, Jovanović i Jov (kod Nove Varoši). Boravišta: Pošćenski kraj, Vojinovići, Miloševići, Vrtoč Polje, Dobra Sela, Žabljak, Duži, Komarnica, Dubrovsko i jos neka naselja na području Durmitora, Pljevlja i okolina, Sarajevska varoš, Trnovo, Narevo, Mostar, Samobor (Gacko), Lozna, Mojstir, Pobretić i predio bjelopoljske Bistrice, Bijelo Polje, Užice i neka druga mjesta Srbije, Polja kolašinska i Rudine Piva) Abazovići u mjestu Zatrijebač (Kuči) su od tamošnjih Benjkaja (Benkaja); od njih su Abazovići u Podgorici; Pečurice (Ulcinj), srodnici su područnih Barjamovića; u Ulcinju 1878. god. Abazovići, porodica u Pošćenju u Drobnjacima Abario, Gornja Lastva Abat, Kotor, Herceg-Novi Abadžić, Podgorica 1436. god Abdagić, Mateševo-Kolašin-Zeta i Podgorica (iz Zete) i Sarajevo, istorodni sa Osmanagićima Abdal, - i, Ulcinj 1909. god. i područni Kravari Abdejević, Polica i Dolovi Kovačevića (Bjelopavlići) i kao: Kovačević Abdenalom, Kumbor (Boka Kotorska) Abdiesić, Budva, po nahočetu Abdios, Prcanj (Boka Kotorska) Abdić, Vukodoli (Cuce), Cetinje (po jednima su od Krivokapića), odseljeni u Krivaču Šobotinu i Planu (Bileća), pa neki i dalje; vidi: BABIĆ. Brštevac (Piva), doseljenici iz Zatarja; Berane; Podgorica (iz Gruda - Tuzi); Ljeskovac i Vladimir (Ulcinj); kod Pljevalja kao: ABDIĆEVIĆ i ADIĆEVIĆ
    [Show full text]
  • Z a K O N O Teritorijalnoj Organizaciji Crne Gore
    Na osnovu člana 82 stav 1 ta čka 2 i člana 91 stav 2 Ustava Crne Gore, Skupština Crne Gore 24. saziva, na drugoj śednici drugog redovnog (jesenjeg) zasijedanja u 2011. godini, dana 2. novembra 2011. godine, donijela je Z A K O N O TERITORIJALNOJ ORGANIZACIJI CRNE GORE I. OSNOVNE ODREDBE Član 1 Ovim zakonom ure đuju se teritorijalna organizacija Crne Gore, uslovi, na čin i postupak teritorijalnog organizovanja i druga pitanja od značaja za teritorijalnu organizaciju. Član 2 Teritorija opštine, Glavnog grada i Prijestonice (u daljem tekstu: jedinice lokalne samouprave) utvr đuje se ovim zakonom. Član 3 Teritorija jedinice lokalne samouprave i naziv opštine mogu se mijenjati u skladu sa ovim zakonom. II. TERITORIJALNA ORGANIZACIJA Član 4 Teritoriju jedinice lokalne samouprave čine naselja. Član 5 Teritorija Glavnog grada Podgorica, sa sjedištem u Podgorici, obuhvata Podgoricu kao naselje gradskog karaktera, naselja: Balo či, Begova Glavica, Bezjovo, Beri, Bigor, Bio če, Blizna, Bolesestra, Brežine, Bri đe, Brskut, Buronje, Crnci, Crvena Paprat, Cvilin, Ćafa, Ćepeti ći, Dajbabe, Dolovi, Doljani, Donja Gorica, Donje Strav če, Donji Kokoti, Draževina, Du čići, Duga, Đurkovi ći, Duške, Farmaci, Fundina, Goljemadi, Gornje Stravče, Gornji Kokoti, Gradac, Grbavci, Grbi Do, Kisjelica, Klopot, Kopilje, Kornet, Kosor, Krusi, Kržanja, Leki ći, Liješnje, Liješta, Lijeva Rijeka, Lopote, Lutovo, Lužnica, Medun, Milati, Mom če, Mrke, Opasanica, Orahovo, Oraovice, Orasi, Ožezi, Parci, Pelev Brijeg, Petrovi ći, Poprat, Prisoja, Progonovi ći, Ra ći, Rade
    [Show full text]
  • Bibliografija Doktorskih Disertacija
    Prirodno-matematički fakultet Biljana Stojanović BIBLIOGRAFIJA DOKTORSKIH DISERTACIJA, MAGISTARSKIH, MASTER I DIPLOMSKIH RADOVA ODBRANJENIH NA ODSJEKU ZA GEOGRAFIJU PRIRODNO-MATEMATIČKOG FAKULTETA UNIVERZITETA U SARAJEVU U PERIODU 1954-2016. GODINE Sarajevo, 2017. Prirodno-matematički fakultet Biljana Stojanović BIBLIOGRAFIJA DOKTORSKIH DISERTACIJA, MAGISTARSKIH, MASTER I DIPLOMSKIH RADOVA ODBRANJENIH NA ODSJEKU ZA GEOGRAFIJU PRIRODNO-MATEMATIČKOG FAKULTETA UNIVERZITETA U SARAJEVU U PERIODU 1954-2016. GODINE Sarajevo, 2017. Naziv djela: BIBLIOGRAFIJA DOKTORSKIH DISERTACIJA, MAGISTARSKIH, MASTER I DIPLOMSKIH RADOVA ODBRANJENIH NA ODSJEKU ZA GEOGRAFIJU PRIRODNO- MATEMATIČKOG FAKULTETA UNIVERZITETA U SARAJEVU U PERIODU 1954- 2016. GODINE Priredila i sastavila: Biljana Stojanović, bibliotekar Izdavač: Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Sarajevu Štampa: Coronʼs d.o.o - Sarajevo Godina izdanja i štampanja: 2017. godina -------------------------------------------------------- CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo 013:[378.245:91(497.6 Sarajevo)"1954/2016" STOJANOVIĆ, Biljana Bibliografija doktorskih disertacija, magistarskih, master i diplomskih radova odbranjenih na Odsjeku za geografiju Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu u periodu 1954-2016 / [priredila i satavila] Biljana Stojanović. - Sarajevo : Prirodno-matematički fakultet, 2017. - 221 str. ; 25 cm Bibliografija: str. 221. - Registri. ISBN 978-9958-592-97-3 COBISS.BH-ID SADRŽAJ PREDGOVOR ..............................................................................................................
    [Show full text]
  • Bosna I Hercegovina FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE
    Bosna i Hercegovina FEDERACIJA BOSNE I Bosnia and Herzegovina FEDERATION OF BOSNIA AND HERZEGOVINA FEDERAL MINISTRY OF HERCEGOVINE FEDERALNO MINISTARSTVO DISPLACED PERSONS AND REFUGEES RASELJENIH OSOBA I IZBJEGLICA Broj: 03-36-2-334-5022/19 Sarajevo, 20.05.2020.godine Na osnovu člana 56. Zakona o organizaciji organa uprave u Federaciji BiH („Službene novine Federacije BiH“ broj: 35/05), a u vezi sa objavljenim Javnim pozivom za program pomoći održivog povratka „Podrška zapošljavanju/samozapošljavanju povratnika u poljoprivredi u period 2020. i 2021.godine“, broj: 03-36-2-334-1/19 od 09.12.2019. godine, u skladu sa Procedurama za izbor korisnika za „Program podrške zapošljavanju/samozapošljavanju povratnika u poljoprivredi u periodu 2020. i 2021.godine“, broj: 03-36-2-334-2/19 od 12.12.2019, na prijedlog Komisije za razmatranje prijava po Javnom pozivu, imenovane Rješenjem ministra, broj: 03-36-2-334-3/19 od 12.12.2019.godine, federalni ministar raseljenih osoba i izbjeglica, donosi ODLUKU O UTVRĐIVANJU RANG LISTE POTENCIJALNIH KORISNIKA za program pomoći održivog povratka „Podrška zapošljavanju/samozapošljavanju povratnika u poljoprivredi u periodu 2020. i 2021.godine“ za entitet Republika srpska I Ovom odlukom vrši se rangiranje potencijalnih korisnika pomoći na osnovu ispunjavanja/neispunjavanja općih i posebnih kriterija, odnosno ukupnog broja bodova. II Rang lista potencijalnih korisnika pomoći koji ispunjavaju opće kriterije iz Javnog poziva raspoređenih prema opštinama i programima pomoći kako slijedi: Regija Banja Luka Banja Luka- Mehanizacija RB IME /ime oca/ PREZIME ADRESA GRAD/OPĆINA PROGRAM POMOĆI NAMJENA BODOVI Ivanjska Pezić 1 Pezić/Ilija/Mato Banja Luka 1. Mehanizacija Traktor 40-45 KS polje 60 Čelinac- Finansijska sredstva Čelinac Novac-mašine, oprema 1 Nuhić (Selim) Mujo V.Mišića 44 7.
    [Show full text]
  • Program | Uprava | O Nama | Reagovanja, Pisma... | Plemena U CG | Prezimena U CG Abazovići, Potomci Omakalovića, Grana Kosov
    Program | Uprava | O nama | Reagovanja, pisma... | Plemena u CG | Prezimena u CG A Abazovići, potomci Omakalovića, grana Kosovčića iz grupe Novljana, koji se pominju 1252. god. Iz Pogana na Banjskoj visoravni, razgranati kao: Aleksić, Vojinović, Bašovic, Dragićević, Golović, Duković, Kočović, Žunić, Pušelja, Radulović, Sandić, Simunović, Jovanović i Jov (kod Nove Varoši). Boravišta: Pošćenski kraj, Vojinovići, Miloševići, Vrtoč Polje, Dobra Sela, Žabljak, Duži, Komarnica, Dubrovsko i jos neka naselja na području Durmitora, Pljevlja i okolina, Sarajevska varoš, Trnovo, Narevo, Mostar, Samobor (Gacko), Lozna, Mojstir, Pobretić i predio bjelopoljske Bistrice, Bijelo Polje, Užice i neka druga mjesta Srbije, Polja kolašinska i Rudine Piva) Abazovići u mjestu Zatrijebač (Kucč) su od tamošnjih Benjkaja (Benkaja); od njih su Abazovići u Podgorici; Pečurice (Ulcinj), srodnici su područnih Barjamovića; u Ulcinju 1878. god. Abazovići, porodica u Pošćenju u Drobnjacima Abario, Gornja Lastva Abat, Kotor, Herceg-Novi Abadžić, Podgorica 1436. god Abdagić, Mateševo-Kolašin-Zeta i Podgorica (iz Zete) i Sarajevo, istorodni sa Osmanagićima Abdal, - i, Ulcinj 1909. god. i područni Kravari Abdejević, Polica i Dolovi Kovačevića (Bjelopavlići) i kao: Kovačević Abdenalom, Kumbor (Boka Kotorska) Abdiesić, Budva, po nahočetu Abdijevići, ima ih u Beranama (prilog: Sanida Abdijević [email protected] ) Abdios, Prčanj (Boka Kotorska) Abdić, Vukodoli (Cuce), Cetinje (po jednima su od Krivokapića), odseljeni u Krivaču Šobotinu i Planu (Bileća), pa neki i dalje; vidi: Babić. Brštevac (Piva), doseljenici iz Zatarja; Berane; Podgorica (iz Gruda - Tuzi); Ljeskovac i Vladimir (Ulcinj); kod Pljevalja kao: Abdićević i Adićević Abdićević, Pljevlja (1849.god) i kod Pljevalja kao: Abdić Abdović, Podgorica u Vranju (Zeta), ogranak Ivezića iz Gruda; Tuzi; Lastva (Tivat) Abdol, Ulcinj 1910.god.
    [Show full text]
  • BOSNA. PODATCI O ZEMLJOPISU I POVIESTI BOSNE I HERCEGOVINE Sa Slikama U Tekstu
    Vjekoslav Klaić BOSNA ©MH 2010. Vjekoslav Klaić BOSNA ©MH 2010. Vjekoslav Klaić BOSNA ©MH 2010. Vjekoslav Klaić BOSNA ©MH 2010. USPOMENI I. FR. JUKIĆA PRVOGA BUDIOCA NARODNE SVIESTI u B O S N I. Vjekoslav Klaić BOSNA ©MH 2010. Vjekoslav Klaić BOSNA ©MH 2010. PREDGOVOR IVad mi je odbor „Matice Hrvatske" u srpnju ove godine povjerio, da napišem zemljopis i poviest Bosne za hrvatsko obćinstvo, najvećom se voljom prihvatili posla, i to tim radje, što je već punih sedam godina upravo Bosna bila najmilijim predmetom mojih privatnih studija. Naumili napisati djelo, gdje bi najveći trud uložio u samu poviest te liepe hrvatske zemlje, i to na temelju mnogobrojnih novijih izvora, što jih izdadoše Miklošić, Pucić, Šafafik, Theiner, Rački, Ljubić, Makušev i neki magjarski historici. Nadao sam se, da ću u ovom djelu koješta dopuniti, što bijaše nepoznato starijim piscem o Bosni, kanoti Schimeku, Engelu i Jukiću, a možda štogod i izpraviti, što su jedno­ strano shvatili neki noviji povjestnici, a napose Rus MajkoAL Ciela knjiga imala je iznositi 15 štampanih tabaka. Pišuć medjutim knjigu započeli geografijom, a ta se preko moje volje tako raztegnu, da mi napokon neostade ni vremena ni prostora za samu historiju. U toj me ne­ volji pomogne odbor „Matice Hrvatske" odredivši, da se za ovu godinu kano prvi svezak izdade samo zemljopis Bosne; a poviest Bosne da napišem nešto obsežnije za buduću godinu, te će se ovaj dio mojega rukopisa izdati kano drugi svezak djela o Bosni. Pri sastavljanju zemljopisa Bosne uzeli si za temelj slično djelce neumornoga franjevca I. Fr. Jukića, koje je doduše već pred četvrt stoljeća svj tlo ugledalo, ali ipak i danas još mnogo vriedi.
    [Show full text]
  • Multiverso 3
    m3 Diceware D12 Multiverso 3 Para montar uma senha, combine pelo menos 4 palavras sorteadas, preferencialmente de tomos diferentes. Se tiver muitos tomos, você pode escolher os tomos utilizados também de forma aleatória Para cada palavra, uma vez definido o tomo, role 3 dados de 12 faces. 1) O primeiro dado será a página do tomo de referência; 2) O segundo será a sessão de referência na página; 3) O terceiro será a palavra dentro dessa sessão Esperamos que gere uma boa senha! Para saber mais sobre a técnica Diceware D12 ou para obter mais tomos, visite http://wiki.cordeis.com/. Diceware D12 Multiverso3 1/12 1 1 2 1 3 1 4 1 1. Machacalis2 1. Mathias2 1. Sião2 1. Nepomuceno2 2. Malacacheta3 2. Matipó3 2. Montezuma3 2. Ninheira3 3. Mamonas 3. Matozinhos 3. Morada 3. Ponte 4. Manga4 4. Matutina4 4. Garça4 4. Porteirinha4 5. Manhumirim5 5. Viana5 5. Pilar5 5. União5 6. Mantena6 6. Mesquita6 6. Munhoz6 6. Novorizonte6 7. Marilac7 7. Minduri7 7. Nacip7 7. Olaria7 8. Mário8 8. Mirabela8 8. Nanuque8 8. Olímpio8 9. Maripá 9. Miravânia 9. Naque 9. Pitangui 10. Marliéria9 10. Moema9 10. Natalândia9 10. Oratórios9 11. Marmelópolis0 11. Monjolos0 11. Natércia0 11. Orizâ0 12. Materlândia1 12. Montalvânia1 12. Nazareno1 12. Paineiras1 2 2 2 2 5 1 6 1 7 1 8 1 1. Pains2 1. Perdizes2 1. Pocrane2 1. Ressaquinha2 2. Palmópolis3 2. Periquito3 2. Pompéu3 2. Riachinho3 3. Machados 3. Papagaios4 3. Pescador4 3. Volantes4 4 4. Paraopeba 4. Pintópolis 4. Firme 4. Paranaíba 5. Passabém5 5. Pirajuba5 5.
    [Show full text]
  • Olovo 1992-1995. Stradanje I Razaranje Herojskog Olova
    RASIM MURATOVIĆ OLOVO 1992-1995. STRADANJE I RAZARANJE HEROJSKOG OLOVA Sarajevo, 2017. IZDAVAČ: Univerzitet u Sarajevu Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava ZA IZDAVAČA: Dr. sc. Rasim Muratović, naučni savjetnik UREDNIK: Dr. sc. Ermin Kuka, naučni saradnik RECENZENTI: Akademik prof. dr. Ejup Ganić Akademik prof. dr. Mirko Pejanović Akademik prof. dr. Smail Čekić LEKTURA: Mr. sc. Sadžida Džuvić DTP I KORICE: Mr. dipl. ing. Sead Muhić REGISTAR: Jasmina Zagorica ŠTAMPA: Štamparija Fojnica d.o.o. Fojnica TIRAŽ: 500 ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo 355.1-058.65(497.6 Olovo)”1992/1995” 355.012(497.6 Olovo)”1992/1995” MURATOVIĆ, Rasim Olovo 1992-1995. : stradanje i razaranje herojskog Olova / Rasim Muratović ; [registar Jasmina Zagorica]. - Sarajevo : Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava, 2017. - 507 str. : ilustr. ; 30 cm Bibliografija: str. 467-471 ; bibliografske i druge bilješke uz tekst. - Registar. ISBN 978-9958-028-23-6 COBISS.BH-ID 23999750 ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- UNIVERZITET U SARAJEVU Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava RASIM MURATOVIĆ OLOVO 1992-1995. STRADANJE I RAZARANJE HEROJSKOG OLOVA Sarajevo, 2017. SADRŽAJ PREDGOVOR ...............................................................................................................................
    [Show full text]
  • Infrastrucutre Projects Facility in the Western Balkans
    Unapređenje infrastrukturnih projekata Zapadnog Balkana WB8-BiH-ENV-27 Projekat „Vodovod i kanalizacija u Republici Srpskoj“ Opština Sokolac Komponenta III Fekalni kanalizacioni kolektor Majdani- Bjelosavljevići Fekalni kanalizacioni kolektor Brezjak- Bjelosavljevići Fekalni kanalizacioni sistem sa sekundarnom mrežom i priključcima Podromanija-Kula Izvještaj o ocjeni projekta Februar 2015. Kontrolni list Klijent: Evropska komisija EuropeAid /124605/C/SERMULTI Projekat: Unapređenje Infrastrukturnih projekata Ugovor br. CN 2008/157-799, Zapadnog Balkana 2008/157-807, 2008/158-121and CN 2010/241-182 Naziv Projekat „Vodovod i kanalizacija u Projekta Republici Srpskoj“ Zadatak br. WB8-BiH-ENV-27 Izvještaj o ocjeni projekta za Opštinu Sokolac Pripremio Pregledao Odobrio ORIGINAL IME IME IME Dragana Vasić PREVOD Neand Colic Sohail Hassan DATUM POTPIS POTPIS POTPIS Februar 2015. IME IME IME REVIZIJA DATUM POTPIS POTPIS POTPIS IME IME IME REVIZIJA DATUM POTPIS POTPIS POTPIS Sadržaj 1 Uvod 6 1.1 Osnovni podaci o Projektu "Vodovod i kanalizacija u Republici Srpskoj" 6 1.2 Projekti definisani u Projektnom planu dostavljenom od strane opštine Sokolac 6 1.3 Projekti Komponente III 9 1.3.1 Plan implementacije predložen od strane Opštine 9 1.3.2 Plan finansiranja predložen od strane Opštine 9 1.4 Ocjena projekata Komponente III 9 1.4.1 Misija za ocjenu Projekta 10 1.4.2 Izvještaj o ocjeni Projekta 10 2 Projekti komponente III 11 2.1 Postojeće vodovodne i kanalizacione usluge u Opštini Sokolac 11 2.2 Obuhvat projekata komponente III 13 2.3 Odobrenja i
    [Show full text]
  • Herein Are Those of the Author and Do Not Necessarily Reflect the Views of the UN High Commissioner for Refugees Contents
    Support for IDPs in Serbia Consolidated Report and Programme Strategy Richard Allen [email protected] April 2016 The views expressed herein are those of the author and do not necessarily reflect the views of the UN High Commissioner for Refugees Contents Foreword �������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������� 14 1 Introduction ........................................................................................................................................................................ 18 1.1 Purpose �������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������� 18 1.2 Background ........................................................................................................................................................................ 18 1.3 Methodology �������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������� 20 PART I – SITUATION ANALYSIS OF INTERNALLY DISPLACED PERSONS 24 2 Population and Locations ........................................................................................................................................ 24 2.1 How Many IDPs? ...........................................................................................................................................................
    [Show full text]
  • Postal Code Post Office Name Post Office Address 11000
    POSTAL POST OFFICE POST OFFICE POSTAL POST OFFICE POST OFFICE CODE NAME ADDRESS CODE NAME ADDRESS 11000 BEOGRAD 6 SAVSKA 2 11161 BEOGRAD 16 MIJE KOVACEVICA 7B (STUD.DOM) 11010 BEOGRAD 48 KUMODRASKA 153 11162 BEOGRAD 18 VISNJICKA 110V 11011 BEOGRAD 145 ZAPLANJSKA 32 (STADION SHOPING CENTAR) 11163 BEOGRAD 107 BACVANSKA 21 11050 BEOGRAD 22 USTANICKA 182 11164 BEOGRAD 106 SALVADORA ALJENDEA 18 11051 BEOGRAD 130 VELJKA DUGOSEVICA 19 11166 BEOGRAD 112 KRALJA MILANA 14 11052 BEOGRAD 141 BULEVAR KRALJA ALEKSANDRA 516/Z 11167 BEOGRAD 113 NJEGOSEVA 7 11060 BEOGRAD 38 PATRISA LUMUMBE 50 11168 BEOGRAD 114 KNEZA MILOSA 24 11061 BEOGRAD 139 TAKOVSKA 2 11169 BEOGRAD 115 KNEZA MILOSA 81 11101 BEOGRAD 1 TAKOVSKA 2 11210 BEOGRAD 26 ZRENJANINSKI PUT BB (KRNJACA) 11102 BEOGRAD 3 ZMAJ JOVINA 17 11211 BORCA VALJEVSKOG ODREDA 15 11103 BEOGRAD 4 NUSICEVA 16 11212 OVCA MIHAJA EMINESKUA 80 11104 BEOGRAD 5 BEOGRADSKA 8 11213 PADINSKA SKELA PADINSKA SKELA BB 11106 BEOGRAD 10 CARA DUSANA 14-16 11214 BORCA RATKA MILJICA 81 11107 BEOGRAD 11 USTANICKA 79 11215 SLANCI MARSALA TITA 50 11108 BEOGRAD 12 BULEVAR DESPOTA STEFANA 68/A 11224 VRCIN SAVE KOVACEVICA 2 11109 BEOGRAD 14 BULEVAR KRALJA ALEKSANDRA 121 11306 GROCKA BULEVAR OSLOBODJENJA 24 11110 BEOGRAD 15 MAKSIMA GORKOG 2 11307 BOLEC SMEDEREVSKI PUT BB 11111 BEOGRAD 17 BULEVAR KRALJA ALEKSANDRA 84 11308 BEGALJICA BORISA KIDRICA 211 11112 BEOGRAD 19 LOMINA 7 11309 LESTANE MARSALA TITA 60 11113 BEOGRAD 20 SAVSKA 17/A 11350 BEOGRAD 120 KATICEVA 14-18 11114 BEOGRAD 21 UCITELJSKA 60 11351 VINCA PROFESORA VASICA 172 11115 BEOGRAD 23 BULEVAR OSLOBODJENJA 51 11430 UMCARI TRG REPUBLIKE 1 11116 BEOGRAD 28 RUZVELTOVA 21 11030 BEOGRAD 8 SUMADIJSKI TRG 2/A 11117 BEOGRAD 29 GOSPODAR JEVREMOVA 17 11031 BEOGRAD 131 BULEVAR VOJVODE MISICA 12 (EUROSALON) 11118 BEOGRAD 32 MAKSIMA GORKOG 89 11040 BEOGRAD 33 NEZNANOG JUNAKA 2/A 11119 BEOGRAD 34 MILESEVSKA 66 11090 BEOGRAD 75 PILOTA MIHAJLA PETROVICA 8-12 11120 BEOGRAD 35 KRALJICE MARIJE 5 11091 BEOGRAD 109 17.
    [Show full text]