Mnogobrojna Stradanja Utvrde U Karlobagu

Utvrde

MNOGOBROJNA STRADANJA UTVRDE U KARLOBAGU

Na prostoru sjeverne Dalmacije ne- NUMEROUS MISFORTUNES OF THE KARLOBAG FORTRESS ma mnogo utvrđenih zamkova ili ih nema toliko mnogo koliko ih, prim- The Karlobag fortress was initially built to protect maritime traffic passing through jerice, ima u Lici ili Pokuplju. To je the Velebit channel. Over time, a small trade-oriented town developed around this i razumljivo jer su Dalmaciju najčešće fortification. However, the fortress, together with the town, was completely destroyed on several occasions during its long history. First it was demolished by branile nepristupačne planine u th zaleđu i utvrđeni gradovi na obali. Turks in the 16 century and then, on two occasions, by Venetians, who claimed that they were in fact attacking Uskoks. Later on, the town and the fort suffered Ostaci najznačajnijih utvrda nalaze great damage when they were attacked by the English frigate in the early 19th se uglavnom u blizini jezera ili u century. This is today a dilapidated fortress fully in private ownership, which is riječnim kanjonima. To su: Vrana, very rarely the case in Croatia. In past times, the town of Karlobag used to be a iznad Vranskog jezera (sjedište tem- very significant center for the trade between littoral regions and Lika, and plara i ivanovaca), Zelengrad blizu especially for the exchange of salt from the Pag island and the wood, meat and Kruševa (vlasništvo Kurjakovića), cheese coming from hinterland regions. The road to Karlobag, initially built over a Zvonigrad nad kanjonom Zrmanje Velebit pass in Roman times, was repaired on several occasions by the Austrian (u vlasništvu Šubića, Nelipića, Fran- Empire which finally built a completely new road. kopana i Kurjakovića) te Obrovac (u vlasništvu knezova Krbavskih te Tu- šica i blizu sela Vidovca koje ime tor uz morsku obalu s južne strane raka i Mlečana). Povijesno je najzna- duguje također jednoj utvrdi – Vidov- Velebita primorskoj župi u sastavu čajnija utvrda u tom dijelu Dalmaci- gradu. Od rimskog su naselja sačuva- biskupije u Rabu, ali nema pisanih je ona u Novigradu, smještena na ne zidine, natpisi, groblje i sl. Bilo je tragova o postojanju bilo kakvog na- brdu iznad mjesta. U utvrdi su tije- vojno i prometno središte preko ko- selja. Pod nazivom Scrissa prvi ga kom dinastičkih borbi bile od 1386. jega se odvijala trgovina s ličkim put 1251. godine navodi ban cijele i 1387. zatočene Elizabeta Kotroma- zaleđem jer su Rimljani sagradili i Slavonije Stjepan Šubić, a u vlasniš- nić, udovica kralja Ludovika I. Anžu- cestu (ostaci su vidljivi i danas) koja tvu je Tugomirića, pripadnika slav- vinca, i njezina kći Marija, žena kra- se od obale strmo uspinjala do Ošta- nih 12 hrvatskih plemićkih plemena. lja Žigmunda Luksembuškog, hrvat- rijskog sedla. Pretpostavlja se da je Upravo je to spominjanje i temelj sko-ugarskog kralja. Mariju je Žig- naselje stradalo za provale Alarihovih proslave 750. obljetnice postojanja mund oslobodio, ali je njezina majka Gota u 5. stoljeću, a da se stanovniš- održane prošle godine u Karlobagu. u novigradskoj tvrđavi ubijena. tvo sklonilo na susjedni otok Pag. Nakon pada Mladena Šubića 1322. Ta česta veza s Pagom vjerojatno je preoteli su Bag (koji se možda još Na prostoru između Starigrada i i temelj kasnijeg imena Bag. Senja također nema mnogo utvrda. nije tako zvao) krbavski knezovi No i tu je za zaštitu plovidbe bilo Za vladavine hrvatskog kralja Zvoni- Budislav, Toma i Grgur Kurjaković, nekoliko manjih utvrda na obali ili u mira 1070. godine pripadao je pros- sinovi grofa i kneza Kurjaka iz pras- neposrednoj blizini mora: Većka kula (blizu Starigrada-Paklenice), Cesarica, Prizna, Jablanac, templar- ski samostan u Sv Jurju i Starigrad kod Senja. Središnje je utvrđenje u podvelebitskom prostoru, cestovno udaljenom 110 km - Karlobag. Smješ- ten je ispod velebitskog prijevoja Oštarijska vrata, koji je sa 928 m najniži iza Vratnika. Leži na obali 1,8 km širokog Velebitskog kanala, nasuprot otoku Pagu. U blizini je nekada bilo rimsko naselje nazvano Vegium (vegeo i vigeo = zdravo i dobro živjeti), koje se nalazilo poda- Pogled s mora na Karlobag lje od mora, na mjestu zaselka Drvi-

GRAĐEVINAR 53 (2001) 12 809 Utvrde tarog roda Gusića. Kurjakovići su se najuspješnije razdoblje u povijesti prema kojemu je povijest bila nemi- učvrstili na morskoj obali i vladali ovoga maloga grada. losrdnija i okrutnija. U nepunih pet Velebitskim kanalom od prilaza Se- stoljeća grad je u više navrata razru- Zna se da je Bag neko vrijeme bio u nju pa sve do Obrovca. Budući da je šen, a mnogo je vremena bio posve vlasti hrvatsko-ugarskog kralja Ma- na tom prostoru jedino Bag bio veće pust. tije Korvina krajem 15. stoljeća, ali naseljeno mjesto s dobrim prirodnim je potom opet u vlasništvu posljed- Bag je nakon prvoga temeljitoga tur- lukama, a preko Velebita se najlakše njeg Kurjakovića, grofa i hrvatskog skog razaranja bio napušten gotovo moglo još upotrebljivom rimskom bana Ivana Karlovića. punih 50 godina. Obnova je započe- cestom, Kurjakovići su grad izgradila 1574. godine, a bila je potaknuta li i utvrdili. Preko Baga se u ličko Pošto su Turci 1522. godine osvojili činjenicom što su se u baškim ruševi- zaleđe uvozila paška sol i vino, a Knin te odmah potom Skradin i Drniš, nama skrivali nepokorni uskoci i izvozilo drvo i koža te meso i sir. počeli su opsjedati i posjede knezova venturini (izbjeglice od venecijanske krbavskih. Iznenada su na poklade 27. vlasti) koji su po okrutnostima bili veljače 1525. Turci iz Skradina jednaki zloglasnim turskim martolo- napali i opustošili Karlobag. Sve su zima. To je ometalo stabilnu plovid- kuće spalili, a građane koji se nisu bu Velebitskim kanalom te onemo- spasili bijegom na Pag odveli u rob- gućavalo i Veneciju i ostatke Hrvat- lje. Vjeruje se da je stradalo više od skog Kraljevstva (u sastavu Austrije) 400 ljudi. Stradanje Karlobaga izaz- u borbi protiv Turaka. Popravljena valo je opći metež i raseljavanje sta- je tvrđavica u koju je smještena ma- novništva ne samo na prostoru od nja vojna posada, a počelo je i dose- Obrovca do Senja, već i na otocima ljavanje stanovništva. Obnova je bi- Pagu, Rabu i Krku. Cijelo je primor- la dugotrajna. Nakon osnivanja Voj- je uz Velebitski kanal opustjelo, a to ne granice (Militärgrenze) 1578., iz je posebno pogodilo stanovnike oto- jednog izvješća upućenog vojnoj ko- ka Paga, koje je ovisilo o prodaji svoje mandi saznaje se da je i Bag uključen soli i o nabavkama drva s kopna. u crtu obrane te da ima 10 njemač- Tlocrt utvrde – glavna kula A, a ulazilo se To prvo veliko stradanje gradske tvr- kih i 6 hrvatskih vojnika. U pismu Jačanjem uloge Kurjakovića za plo- đave i maloga trgovačkog gradića koje 1580. godine piše senjski kape- vidbu Velebitskim kanalom raste i početak je zle kobi i bezbrojnih stra- tan, pod čijim je zapovjedništvom gradić koji baš u to vrijeme dobiva i danja koja Bag i kasniji Karlobag bila nova utvrda, prvi se put spomi- danas prepoznatljive obrise. Zna se prate do današnjih dana. Teško je, nje ime Karlobag. To bi trebalo zna- da je među prvim građevinama bila naime, pronaći neko naše naselje čiti da je nadvojvoda Karlo bio zas- manja četverouglasta tvrđavica na mjestu današnje, na povišenom pla- tou iznad mora, u kojoj je stalno boravio kaštelan s manjom posadom. Iz tvrđave se nadgledala plovidba brodova između obale i Paga te trgovina sa zaleđem, a ujedno se branila sigurnost grada i njegovih građana. Valja odmah reći da su tvrđava i njezina posada tu ulogu više ili manje uspješno obavljali, iako je u mnogo navrata temeljito stradala kao rijetko koja naša utvrda. No činjeni- ca da je svaki put ponovno obnavljana rječito govori o njezinu značenju. Valja također reći da su uz gradske kuće podignute i neke crkve te prilič- no velik dvor Kurjakovića. Građani- ma su priznate brojne povlastice i stoga je 14. i 15. stoljeće vjerojatno Crtež Karlobaga inženjera Martina Stiera iz 1660.

810 GRAĐEVINAR 53 (2001) 12 Utvrde

cije za obronke Morlačke planine (kako su nazivali Velebit) nije bilo potaknuto samo uskocima nego i velikim šumama koje se nakon sus- tavne sječe više nikada nisu oporavile. Grad je dugo ostao u ruševinama, iako je obnova predlagana u više navrata, posebno pošto su se Turci 1641. zauzimanjem dijela priobalja približili Karlobagu. To su predlaga- li i poznati glavni carski inženjeri Giovani Pieroni 1639. i Martin Stier 1660. Stier je priložio crtež (prema predlošku iz 1652.) i tlocrt. Karlobaga s prijedlogom obnove cijeloga grada s bastionima, što ipak nije napravlje- no. Njegovi su crteži glavni izvor poznavanja ondašnje tvrđave i Kar- Presjeci vojnih zgrada u tvrđavi iz 1825. lobaga. Tada su na uglovima bile manje kule, a velika okrugla stajala lužan za njegovu izgradnju i obnovu. godine, u venecijanskom senatu pred- je u sredini. Grad u ruševinama ima U jednom kasnijem izvješću iz 1586. lagano rušenje svih gradova od Brse- ipak i danas prepoznatljiv raster uli- saznajemo da tvrđava još nije dovrše- ča do Karlobaga (s izuzetkom posje- ca grada koji su utemeljili knezovi na te da treba izgraditi zidine i da da grofa Zrinskoga ako ostane neu- krbavski. Inače su izvještaji, slike i nema gradskih vrata ni cisterne. tralan). Posebno je planirano pusto- crteži vojnog inženjera i kapetana Venecija je u početku blagonaklono šenje senjskog kotara i sprječavanje Martina Stiera glavni izvor podataka gledala na obnovu karlobaške tvrđa- dopreme pomoći jer je to zapravo o našim utvrdama, a nama su u cje- ve, ali je o tome vrlo brzo promije- najlakši način pada Karlobaga. Sre- lovitom obliku stigli tek 1997. u nila mišljenje. Pod izlikom da su dinom 1616. godine to se i dogodilo. monografiji Izvještaji o utvrđivanju grad i utvrda sklonište zloglasnih S naoružanim je brodovima stigao granica Hrvatskog kraljevstva od uskoka, napao je još nepotpuno utvr- kapetan Nicolo Rossi te je, pošto je 16. do 18. stoljeća dr. Ljudevita đeni grad 1592. mletački admiral pridobio kapetana i većinu posade, Krmpotića (podrijetlom Karlobaža- Almoro Tiepolo, a posada se tvrđave zauzeo, opljačkao i razorio grad. nina i glavnog vlasnika karlobaške (13 vojnika i 20 žena i djece) predala Mnogi smatraju da zanimanje Vene- tvrđave). nakon četverosatne topovske paljbe. Zapovjednici su obješeni, svi preos- tali odvedeni u roblje, a grad je opljač- kan i srušen. To je rušenje Karlobaga ogorčilo dvor u Beču, ali je sve ipak zbog nove turske opasnosti brzo zaboravlje- no. No na novu obnovu ipak nije trebalo dugo čekati jer je 1601. godine tvrđava popravljena. Iako je veći dio zgrada u gradu i unutar tvrđave ostao u ruševinama, Karlobag se opet počinje naseljavati. Čak posada tvr- đave i njegovi građani početkom 1515. bilježe sjajnu pobjedu protiv paškog kneza Antonija Zorzija kada je stradalo više od stotinu napadača.

No u velikom je i žestokom ratu iz- Pogled na crkvu i tvrđavu (akvarel – 19. stoljeće) među uskoka i Venecije krajem iste

GRAĐEVINAR 53 (2001) 12 811 Utvrde

Utvrda ima stalnu vojničku posadu od 1672. godine. Zapovjedništvo se nalazilo u Senju, a iz tog se grada i smjenjivala vojnička posada. Usko- ro je počelo doseljevanje novih sta- novnika Bunjevaca, pretežno iz oko- lice Senja. Ta velika hrvatska etnič- ka skupina, za koju neki smatraju da podrijetlo djelomično vuče od Ilira, rasprostranjena je, osim po Kvarner- skom primorju, u Gorskom kotaru, Dalmatinskoj zagori, Lici, Bosni i Vojvodini (Bačka). Iz Karlobaga je 1689. godine dio vojske pristigle brodovima iz Senja, zajedno sa slav- nim popom Markom Mesićem, kre- nuo preko Velebita u konačno oslobo-

đenje Like i Krbave od Turaka. Zidine uz dio tvrđave nazvan Majorov vrt U Karlobag se počinje naseljavati sve više doseljenika koji u njemu đava velikim je ulaganjima temeljito lukom zaštićenom od svih vjetrova. žive pretežno u zimskim mjesecima, obnovljena 1699. Svoje je vatreno Vidio je i gradilište nove crkve Sv. a tijekom proljeća i ljeta obrađuju krštenje doživjela već 1704. godine Karla Boromejskog. Boravak cara u zemlju i gaje stoku na padinama Ve- kada je grad napadala francusko-špa- ovom gradu ubrzo je dao svoje rezul- lebita i preko njega. Njihova se priv- njolska flota. Oštećena je bila i tek tate. Naredio je da se izgradi nova remena boravišta postupno pretvara- obnovljena župna crkva, ali u još cesta Karlobag-Gospić te da Karlo- ju u stalna naselja, a doseljenici koji polusrušenom gradu i na tvrđavi nije bag dobije status slobodne morske se nastanjuju u gradu mukotrpno bilo većih šteta. Iz tvrđave je odgovo- luke. Novu je cestu 1786. izgradio popravljaju zatečene ruševine. reno vatrom iz topova pa je flota graničarski kapetan Filip Vukasović, Iako Karlobag nije bilo područje os- držana na odstojanju. Tvrđavski se koji je dijelom mijenjao trasu, sma- lobođeno od Turaka, svrstan je pod kapetan brinuo o ubiranju pristojbi, njio nagibe, povećao polumjere kri- upravu Dvorske komore u Beču. Vi- trgovini (posebno nabavi, prodaji i vina i cestu zaštitio od bočnih udara še puta popravljana i obnavljana tvr- smještaju soli), krijumčarenju, ali i vjetra. zaštiti šuma. U vremenu koje slijedi gradi se nekoliko većih cisterna (vo- Koristi od nove ceste nisu došle do da je uvijek bila velik karlobaški izražaja jer je 1788. izbio novi rat s problem), djelomično se popravlja i Turcima, a godinu je dana kasnije restaurira oštećena rimska cesta pre- izbila revolucija u Francuskoj koja ko Velebita, a gradi se i manja luka. U je potresla cijelu Europu. Tvrđava je grad dolaze franjevci kapucini i gradi za svaki slučaj ojačana i bolje nao- se nova župna crkva, a grad postupno ružana, a u njoj boravi i više vojni- počinje stjecati trgovačku važnost. ka. Pošto je 1809. Karlobag potpao Grad nakon pritužbi protiv velikih pod francusku vlast, austrijske su ovlasti kapetana dobiva 1757. i statut vlasti odnijele sve što se moglo po- na talijanskom i hrvatskom jeziku. nijeti (najopsežnija je akcija bila Obavljen je 1760. godine i prvi popis odvoženje soli preko Velebita na stanovništva pa ih je zabilježeno 868, 10.000 konja). Dio se stanovništva a počinje s radom i osnovna škola. iselio, a tvrđavski se zapovjednik U Karlobagu je 1775. boravio car Friedrich von Zergollern priključio Josip II., sin i suvladar Marije Tere- Francuzima i zadržao svoj položaj. zije, koji je stigao preko Velebita. U No iznenada 1813. pred Karloba- svojim je bilješkama govorio o vrlo gom se pojavila engleska fregata malom i siromašnom gradu s lošim pod komadom admirala Hostea, ko- Glavni ulaz u Tvrđavu kućama, ali s dobrom prirodnom ja je zahvaljujući pregovorima, zast-

812 GRAĐEVINAR 53 (2001) 12 Utvrde

te tražili zaštitu od Zavoda za zaštitu spomenika u Rijeci, nadležna vlast u Gospiću zaštitila je samo crkveni zvonik. Crkva je srušena 1958. godine, a stradali su i brojni nadgrobni spomenici. Grad se okrenuo turizmu pa u stare povijesne zgrade adaptirane u hotele. Industrogradnja je 1985. na zapad- nom rubu Karlobaga izgradila velik i dobro opremljen hotel gdje su mnogi Karlobažani našli zaposlenje. Po- činju se graditi brojne kuće za odmor (više od 300) u kojima veći dio godine nitko ne stanuje. Nažalost mnoge od njih građene su bez građevne dozvole.

Detalj iz unutrašnjosti tvrđave Zla kob koja dugo prati ovaj mali i slikoviti gradić podno Velebita, po mišljenju samih Karlobažana, nasta- rašivanju, pucnjavi i najviše nespo- Iako je Vojna krajina ukinuta 1871., vila se i dalje. Grad se našao na crti sobnosti Zergollerna praktički bez njezino je konačno razvojačenje bilo (Virovitica-Karlobag) do koje su se- ikakva otpora zauzela karlobašku 1883. kada je tvrđava potpuno izgu- zali srpski osvajački planovi. Gradić tvrđavu. Dio je topova onesposob- bila svrhu svog postojanja pa je na je Domovinski rat dočekao sa 451 ljen i njihovi lafeti zapaljeni, a dio je kraju kao državno vlasništvo proda- stanovnikom, a sada ih prema procje- ukrcan na fregatu. Prastara je tvrđa- na i postala privatno vlasništvo. nama posljednjeg popisa nema više va iznad grada minirana, ali se u Do prvog svjetskog rata nastupilo je od 350. U ratu je u Karlobagu bilo gradu nakon ovoga četvrtog (iako kratkotrajno razdoblje prosperiteta smješteno mnogo izbjeglica. manjeg) razaranja život ipak nasta- pa se razvila trgovina i brodarstvo, Nedavno smo boravili u Karlobagu i vio. Nekoliko mjeseci kasnije nes- ali je stanovništvo stradalo u ratu i u pokušali sa svih strana snimiti ruše- talo je francuske vlasti i Karlobag se kasnijoj epidemiji španjolske gripe. vine stare tvrđave, koju u Karlobagu opet našao u sastavu carske Austrije, Smanjila se i trgovina, posebno brod- zovu Fortica. To nam nažalost nije u gdje je u sastavu Vojne krajine ostao ski promet, a i cesta do Gospića bila potpunosti uspjelo, jer je tvrđava u sve do njezina razvojačenja 1871. je u vrlo lošem stanju. Sve je bilo privatnom vlasništvu i svi su ulazi u Vojne su vlasti 1825. obnovile tvr- još gore nakon puštanja u promet nju zaključani. Iako smo se provla- đavu. U to su vrijeme Englezi srušili željezničke pruge preko Like 1925. čili sa svih strana, čak i penjali na oštećenu staru okruglu kula i na nje- godine. Počinje i iseljavanje. Ipak malo brdo iznad tvrđave, unutrašnjost zinu mjestu izgradila barutanu. Sru- izgrađeno je gradsko kupalište, a ipak nismo uspjeli snimiti. Jedino šeni su i mnogi stari zidovi. Znatno nešto kasnije (1936.) cesta do Stari- smo uočili da su se neke novosagra- je poboljšan i smještaj posade. Na grada. đene kuće naslonile na tvrđavu. sjevernoj strani u blizini tvrđave po- U Drugom je svjetskom ratu Karlo- Obišli smo i ruševine crkve Sv. Karla dignuta je priručna ambulanta (laza- bag stradao u bombardiranju savez- Boromejskog, koje su nedavno ob- ret) za liječenje vojnika i građana. ničkih aviona 1944., kada je zapaljena novljene i ožbukane pa djeluju po- Za život grada posebno je važna bila crkva Sv. Karla Boromejskog u ne- malo nestvarno. cesta koju je najprije gradio graničar- posrednoj blizini tvrđave. Dodatne informacije o Karlobagu i ski inženjer i kapetan Kajetan Knežić, Grad je dugo nakon rata bio odsječen njegovoj tvrđavi dobili smo od direk- a poslije njegove smrti 1851. dovr- od ostalog svijeta. Gradnjom jadran- tora Turističke zajednice općine Kar- šio također graničarski inženjer i ske ceste bilo je predviđeno skraći- lobag Marijana Vrbana. On nam je kapetan Simo Kekić. Cesta je vodila vanje zavoja na istočnom ulasku u rekao da se za ovaj kraj s najčišćim ponešto drukčijom trasom od one grad zbog udara vjetra. To se moglo morem nitko nikada nije brinuo. Za- koju je gradio Vukasović, a spuštala izvesti samo rušenjem u ratu ošteće- to se ljudi u potrazi za poslom i ise- se u Karlobag sa zapadne strane u ne crkve Sv. Karla Boromejskog. ljavaju. Broj djece je uvelike sma- velikom luku. Iako su se Karlobažani tome protivili, njen. Sada karlobaška osnovna škola

GRAĐEVINAR 53 (2001) 12 813 Utvrde ima 56 učenika za cijelo područje Mihić i odvjetnik Slobodan Budak, je to možda nekad bio kamenolom, općine, a iza Drugoga svjetskog rata koji su taj dio tvrđave dobili u iako je vjerojatnije da su na tom bilo je na tom području u 16 zasela- nasljeđe, a vlasnik preostalog, mno- prostoru bile vojničke spavaonice. ka 8 škola, od kojih je, primjerice, go većeg dijela jest već spomenuti Na tom su prostoru ostaci raskošnog vrta, a ima i tragova drugih građevi- na. Htio je nekad prostor urediti u vlastitu umjetničku galeriju, ali za to nije mogao dobiti pristanak ondašnjih vlasti u Gospiću. Iako su ideju o gale- riji svi hvalili, te iako u Karlobagu nema ni jedne druge, sada se već od svega umorio i sve je prepustio svom sinu, također Sergiju. Obitelj Budak bila je vlasnik tog dijela tvrđave još od raspada Vojne krajine. Vrt je kao otmjenu i raskoš- nu šetnicu uredio djed. Iako je nakon Drugog svjetskog rata tvrđava bila nacionalizirana, sve su vrijeme bili u njezinu posjedu, što je omelo planove da se ti prostori zloupotrebe u neke druge svrhe, za što je, čini se bilo namjera. Nakon uspostave sa- mostalne Hrvatske i sprovedene de- nacionalizacije cijela je tvrđava vra- ćena nekadašnjim vlasnicima. Vlas- nik uskog dijela između Kave i tzv. Fortice jest Slobodan Budak, poznati zagrebački odvjetnik i Mihićev ujak. Vlasnik je najvećeg dijela tvr- đave, nazvane i Fortica (kao i cijelo zdanje) dr. Ljudevit Krmpotić, koji je taj dio dobio nasljeđem od obitelji Miletić čiji je izdanak. Pun planova o obnovi stare tvrđave dr. Krmpotić je od općine otkupio i prostor uz sjeverni zid tvrđave. Valja dodati da postoji još jedan dio tvrđave koji je u vlasništvu općine; smješten je is- točno i dostupan je posjetiteljima, a Ostaci crkve Sv. Karla Boromejskog ima i veliku cisternu. Taj se dio naziva Majorov vrt i nekad je bilo plani- samo Prizna imala 120 učenika. Tu- dr. Ljudevit Krmpotić, liječnik iz rano da bude parkiralište, što je sre- rizam je zbog rata u zastoju, a velik Hannovera, koji je vlasništvo stekao ćom ipak izbjegnuto. je udarac tranzitnim gostima zadan nasljeđem, kupovinom i raščišćava- kada je 1995. ukinut trajekt za otok njem imovinsko-pravnih odnosa s Od slikara Mihića saznali smo i raz- Pag. rodbinom. log zašto su svi zidom ograđeni dije- lovi karlobaške utvrde čvrsto zatvo- Što se tvrđave tiče ona je potpuno u Na povratku u Zagreb potražili smo reni. Često su se okolni stanovnici privatnom vlasništvu i za ulazak u Sergija Mihića, slikara koji se najčeš- znali kamenjem iz tvrđave poslužiti nju Turistička zajednica nema nikakva će izražava u mozaiku. Od njega smo kao građevnim materijalom, pa su iz utjecaja. To je pomalo neobično, ali uspjeli dobiti neke fotografije i crte- otmjene šetnice u njegovu vlasniš- je karlobaška stvarnost. Vlasnici su že tvrđave. Vlasnik je istočnog dijela tvu nestale, primjerice, brojne mra- manjeg istočnog dijela slikar Sergije tvrđave zvanog Kava. Ime upućuje da morne ploče. Kako ni jedan vlasnik

814 GRAĐEVINAR 53 (2001) 12 Utvrde nije u Karlobagu, sasvim je razum- kim intervjuom prenesenim i u povijesti i uloge utvrda u ratnim zbi- ljivo da svoje vlasništvo štite zaklju- našem časopisu. On se kao dijete vanjima. Čak je baki i djedu obećao čavanjem. preko ljetnih praznika kod bake i da će tvrđavu obnoviti. Kad se 1991. vratio zatekao je tvrđavu u vrlo jad- nom stanju, devastiranu od vremena, ali i od neodgovornih ljudi. Vratio se iz Njemačke i uložio dosta novca i napora u planove i pripremne rado- ve za obnovu. U traganju za planovi- ma i crtežima nastala je spomenuta knjiga. U njoj je najveći dio posve- ćen radovima "prvoga carskog gra- ditelja" Martina Stiera, koji je obra- dio najveći broj utvrda u južnoj Aus- triji i Hrvatskoj. Uključeni su i drugi autori kao što su: Giovanni Pieroni, Tobias Kreuztaller, Nicolo Angieli- ni, Johanes Ledenta i Ivan Lenković.

Naslovna strana knjige o utvrdama sa slikom karlobaške tvrđave Pošto je postao pravim vlasnikom utvrde pokušao ju je temeljito obnoviti. Imao je i obećanje vlasti da će Na kraju smo nekoliko riječi ostavili djede u Bagu igrao šetajući između mu u tome pomagati, međutim to je za izdavača bibliografskog izdanja jakih zidova stare gradine na uzvisi- izostalo. knjige o hrvatskim utvrdama dr. Lju- ni uz more. U neobičnom i čarob- devita Krmpotića, koristeći se uvo- nom ambijentu drevnoga kamenog dom knjige i jednim starim novins- zdanja stvarao je kao dječak vizije Pripremio: Branko Nadilo

GRAĐEVINAR 53 (2001) 12 815