Vlado Đ. Duletić ZAPISI IZ BUDVANSKOG KRAJA Vlado Đ. Duletić ZAPISI IZ BUDVANSKOG KRAJA JU NARODNA BIBLIOTEKA BUDVE 2017. Sadržaj UMJESTO PREDGOVORA 7 PROŠLOST U OGLEDALU SADAŠNJOSTI I BUDUĆNOSTI 9 SLOVO O AUTORU – VLADO DULETIĆ (1952 – 2017) 15 BUDVANSKA PLEMIĆKA PORODICA BUBIĆ 21 TUDOR VUKOVIĆ – TAJANSTVENI SLIKAR IZ MAINA 43 BOGOBOJ RUCOVIĆ – VIRTUOZ POZORIŠNE UMJETNOSTI 51 NA GROBU VLADIKE VASILIJA PETROVIĆA 65 OPROŠTAJNA RIJEČ OD ČEDA VUKOVIĆA (1920-2014) 73 ZOV STAROG ZAVIČAJA 77 BUDVANSKE BOJE VINA 85 SCENARIO RAZVOJA TURIZMA NA RURALNOM PROSTORU MAINA 135 KULTURNO-ISTORIJSKA BAŠTINA KAO FAKTOR RAZVOJA RURALNOG TURIZMA NA PODRUČJU POBORA 163 PAŠTROVSKI MANASTIR GRADIŠTE 187 ODRŽIVI RAZVOJ ČELOBRDA KAO BISERA RURALNOG TURIZMA 211 JOŠ JEDNA DREVNA MASLINA U IVANOVIĆIMA KOD BUDVE 239 BIOGRAFIJA 245 UMJESTO PREDGOVORA APISI IZ BUDVANSKOG KRAJA je moja šesta knjiga koju Zpredajem u ruke čitaocima. Kao što njen sam naslov kaže, ona je - u najvećoj mjeri - tematski posvećena Budvi, odnosno njenoj romantici, prošlosti i održivoj budućnosti. U tom kontekstu, ova publikacija sadrži izbor članaka objav- ljenih u crnogorskim časopisima i dnevnim novinama (Komuna, Vijesti i Pobjeda), kao i u zbornicima radova sa naučnih skupova. Treba reći da jedan broj stručnih analiza, studija i strategija razvoja nije ranije publikovan u štampanim medijima. One su zapravo urađene za potrebe Turističke organizacije Budve i drugih organa opštine Budva. Pošto su kreirane u cilju afirmacije i pro- mocije, toliko nasušne, politike i principa održivog razvoja naše opštine, našao sam za cjelishodno da se i one nađu u zastupanoj publikaciji. Prilozi-zapisi iz ove knjige objavljuju se sa izvjesnim korekci- jama u odnosu na inicijalni tekst. Razumije se, time je ostvarena njihova potpunija koherentnost, međuzavisnost i usklađenost. AUTOR 7 PROŠLOST U OGLEDALU SADAŠNJOSTI I BUDUĆNOSTI a radnom stolu Vlada Duletića ostala je knjiga pripremljena Nza štampu: Budvanski zapisi na naslovnici rukopisa i Zapisi iz budvanskog kraja u uvodnoj bilješci, naslovljenoj Umjesto predgovora. Smatrajući se njegovim bliskim prijateljem, sa kojim sam dijelio misli i ideje o baštini i njenom stvaljanju u kontekst savremenog života, a poznajući njegovo djelo, daću sebi za pra- vo da odlučim da knjiga nosi naslov Zapisi iz budvanskog kraja. Knjiga u sadržajnom smilsu donosi dvanaest raznolikih cjelina, sa jednim imeniteljem - Budva, njena istorija i baština, vizije njenog napretka i prosperiteta. Tri prva rada odnose se na jednu porodicu, plemićku porodi- cu Bubić i dvije ličnosti: Todrora Vukovića tajanstvenog slikara iz Maina i Bogoboja Rucovića – virtuoza pozorišne umjetnosi, vezane za budvanski kraj, umjetnički obdarene i profilisane. Kroz ova tri poglavlja, jedno porodično i dva indivudalna, Duletić daje sliku vremena u kome su se ostvarili oni o kojima je pisao, prilike, ličnosti čiji su se životi ukrštali sa protagonistima priča, sudbine, životne drame, sa puno detalja i činjenica. To je ono što Duletića čini, za ovu vrstu prikazivanja prošlosti posebno obdarenim – da kroz jednu porodicu, ali i individulane ličnosti, sagledava vremena, kroz koja su se ostvarili. On duboko ponire kroz istoriju budvan- skog kraja, i ne samo budvanskog, već i mediteranskog areala, pošto 9 ZAPISI IZ BUDVANSKOG KRAJA ličnosti kojima se bavi korespondiraju sa gradovima i ljudima na širim prostorima. U tom tonu je i poglavlje Na grobu vladike Vasi- lija Petrovića, gdje korespodnira sa vremenom u kome se ostvario ovaj crnogorski vladar, čiji se grob nalazi u dalekom Petrogradu, koji je Duletić posjetio, pa mu time ukazao poštu, a nas na intre- santan način podsjeća na ovu znamenitu ličnost crnogorske isto- rije i njegovu sudbinu. Pod čudnim okolnostima njegov život se gasi u tom gradu, a zemni ostaci završavaju na tamošnjem groblju. Duletić je znao portretisati ličnosti, ali i vrijeme. Svojvremeno sam mu sugerisao da napravi zbirku potreta ličnosti poniklih iz Budve i budvanskog kraja. Nije stigao, a bilo bi dragocjeno. No, dragocjeno je sve što je ostavio. A dosta je ostavio, šest značajnih knjiga. U ovu knjigu je ušla i Vladova oproštajna riječ od Čeda Vu- kovića koji je u njega imao veliko povjerenje, pa ga je ovlastio i da brine o njegovom testamentu. Na svoj način Duletić se oprašta od ovog velikana crnogorske književnosti koji je posljednje decenije života proveo u Budvi, gdje je napisao mnoga djela, među kojima i dramu Kadmo i Harmonija, koja se bavi legendom o postanku grada, čije trajanje seže do kadmovskih vremena. Zov starog zavičaja, bavi se posjetom jednog bračnog para Crnoj Gori. „U periodu od 29. sepetmbra do 5. oktobra 2014. godine u Kotoru, Budvi i Cetinju je bio bračni par Toni i Karl Sargent. Oni dolaze iz Portlanda, iz savezne države Oregon. Toni je porijeklom Irkinja, a Karl vuče porijeklo iz Paštrovića. Savladali su hiljade i hiljade kilometara da bi stigli u Crnu Goru. Na prvi pogled u tome nema ništa neobično. Reklo bi se samo jedna od brojnih turističkih posjeta ovim crnogorskim gradovima. Među- tim, iza Karlovog putovanja krila se jedna velika ljudska želja i težnja da obiđe i upozna zavičaj svojih predaka. Naime, njegov čukunđed Filip Srzentić (1818 – 1900), rodom iz sela Brda, iznad Petrovca, negdje sredinom XIX vijeka, u vrijeme zlatne groznice, pošao je na zaradu u Ameriku. Imao je veliku sreću da za kratko 10 PROŠLOST U OGLEDALU SADAŠNJOSTI I BUDUĆNOSTI vrijeme zaradi veliko bogatstvo. Odlučio je da se vrati i da u rodni kraj investira stečeni kapital i nastavi život. Godine 1854. ženi se sa Stanom Vuković. Treba reći da je kum kod njihovog vjenčanja bio veliki budvanski književnik Stefan M. Ljubiša. Sa suprugom je izrodio brojno potomstvo – osam sinova i jednu kćerku. Kako je zapisao istoričar Miroslav Luketić, u staroj Budvi je kupio sedam kuća, gje se stalno nastanio“. Zašto navodim početak Vladove priče o ovoj posjeti i istorijskoj retrospektivi koju je kroz nju i ovaj bračni par, autor napravio? Ne slučajno. Koliko je potomaka naših iseljenika u kojima živi želja da posjete staru postojbinu. Među njima ima bogatih ljudi. Zovom s ove naše strane, mnogi bi se sigurno odazvali, došli, a možda i napravili nešto korisno za stari kraj i današnju Crnu Goru. To bi moglo da se ostvari kroz jedan osmišljen i sadržajan program njihovog dolaska. Budvanske boje vina, studija koja se bavi razvojem vinogradar- stva i vinarastva na teritoriji Budve, istorijatom ove grane, njenim razvojem i brendiranjem, izdvajajući kratošiju i njen genetski profil, kao autentičnu crnogorsku lozu, vino koje se pilo na dvoru Ivana Crnojevića, a u to vrijeme se izvozilo u Venciju i druge gradove u Italiji. Iz ličnih kontakata znam koliko je Vlado posvetio vremena ovoj studiji, vidjevši vinogradarstvo i crnogorska vina, kao važan preduslov u razvoju Crne Gore, u njegovanju njenih autentičnih proizvoda, a po njima i prepoznatljivosti u svijetu. Vlado je obilazio crmničke i druge primorske predjele, proučavajući u njima uslove za razvoj vinogradarstva. Ova studija može se smatrati temljenom i obavezujućom – kada su u pitanju vinogradarstvo i vina. Budući pregaoci na ovom poslu neće moći da je miomiđu. Ona će biti neophodna literatura. Scenario razvoja turizma u ruralnom prostoru Maina, moza- ička slika jednog toposa, kakav je ovaj i mogućnosti koje on može da pruži, ako se na pravilan način valorizuje. I u svakoj od ranije objavljenih knjiga, Vladao je ozbiljno krčio puteve savremenom 11 ZAPISI IZ BUDVANSKOG KRAJA turizmu, oslanjajući ga na autentičnosti krajeva, nalazeći u njima ono što bi za svremenog čovjeka moglo biti i jeste intresantno, mi- sleći na turiste i avanturiste, hodoljubce, istraživače starina, strance i domaće. Svaka građevina, svaki kamen, Stanjevići u zaleđu, neko vrijeme rezidencijalni centar dinastije Petrović Njegoš, i Skoči- đevojka u Paštrovićima, gdje je zasijedao čuveni paštrovski zbor, Statut Opštine Budva, rijedak primjer pravnog akta i upravljanja - sve te i druge autentičnosti, Vlado je vidio žive, u svom i budućim vremenima, a na dobrobit grada u kome je živio i države Crne Gore koju je istinski volio. Svoje potencijale stavio je u tu službu. Zato su njegove knjige, pojedinačne i skupne, svojvrsni korpus ideja, razmišljanja, naučno obrađenih i do upotrebe dovedenih. U današnjici je vidio prošlost, svu pokrenutu, oživljenu, kontinutitet koji traje, ali kojeg treba stalno oživljavati. Da bismo mogli dalje. Kulturnno istorijska baština kao faktor razvoja ruralnog turiz- ma – ključna je tema koja se provlači kroz sve njegove radove, u kojoj je on istoriju vidio u sadašnjosti, za sadašnjost i budućnost. Razvoj ruralnog područja je neminovnost koja će uslijediti, nakon primorskog i obalnog buma, koji doživljava Budva , ali i ostali gra- dovi na Crnogorskom primorju. Vidio je stare gradove u funkciji novih. Prethodnike u nama. Prošlost u sadašnjosti. Kamenje starih u novim građevinama. U radovima koji čine ovu knjigu, napravio je mapu toposa koji se mogu staviti u funkciju današnjeg života i turizma koji je osnovna pretpostavka, temelj održivosti Budve i ostalih gradova u arealu Crnogorskog primorja. U okviru toga je i Paštrovski manastir Gradište kojim se Du- letić posebno bavi kao važnim duhovnim središetm i istorijskim lokalitetom. Čelobrdo kome je posvetio posebnu pažnju u tekstu Održivi razvoj Čelobrda kao bisera ruralnog turizma. Jegorov put – priča o jednorukom graditelju iz Rusije. Kameni put koji je uklesao monah Jelisej. Vidljiv, a zaboravljen. Ovaj i ovakve puteve Vlado otkriva u svojim knjigama. Legnedu je tražio u stvarnosti, a stvarnost u legendama. 12