Iz korespondencije Antuna Dobronića u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu Rakitić, Andrea Master's thesis / Diplomski rad 2021 Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: University of Zagreb, Academy of Music / Sveučilište u Zagrebu, Muzička akademija Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:116:143994 Rights / Prava: In copyright Download date / Datum preuzimanja: 2021-10-03 Repository / Repozitorij: Academy of Music University of Zagreb Digital Repository - DRMA SVEUČILIŠTE U ZAGREBU MUZIČKA AKADEMIJA II. ODSJEK ANDREA RAKITIĆ Iz korespondencije Antuna Dobronića u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu DIPLOMSKI RAD ZAGREB, 2021. SVEUČILIŠTE U ZAGREBU MUZIČKA AKADEMIJA II. ODSJEK Iz korespondencije Antuna Dobronića u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu DIPLOMSKI RAD Mentorica: dr.sc. Lucija Konfic Studentica: Andrea Rakitić Ak. god. 2020./2021. ZAGREB, 2021. Najljepša hvala mojoj mentorici, profesorici Luciji Konfic, i profesorici Vjeri Katalinić na svoj pomoći, podršci, strpljenju i entuzijazmu tijekom izrade ovog rada. Posebno hvala mojoj obitelji i prijateljima bez čije ljubavi i podrške ništa od ovog ne bi bilo moguće. 2 Sažetak Korespondencija hrvatskog skladatelja i glazbenog pisca Antuna Dobronića čuva se najvećim dijelom u Zbirci muzikalija i audiomaterijala Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Ovaj diplomski rad rezultat je popisivanja i analize 792 jedinice ove građe, koje se odnose na vremensko razdoblje od 1887. do 1929. godine. Podaci su organizirani u tablicu u programu Microsoft Excel u vidu kataloga te potom analizirani. Na temelju sadržaja pisama, stvoreno je osam tematskih cjelina: mladost u Dalmaciji, skladateljska djelatnost, publicistička djelatnost, Dobronićev doprinos cecilijanskom pokretu, težnja da napiše djelo o povijesti glazbe na hrvatskom jeziku, korespondencija s hrvatskim i inozemnim nakladnicima, sudjelovanje u organizaciji međunarodne izložbe Musik im Leben der Völker u Frankfurtu 1927. te stanje hrvatske glazbe u Prvom svjetskom ratu. Kontekstualizacijom podataka iz pisama na temelju relevantne literature, ove su tematske cjeline pretvorene u studije slučaja. Rezultati istraživanja potvrdili su već poznata saznanja o Dobronićevu životu, ponudili nove kutove gledanja na neke od njih, ali su urodili i nekim dosad slabo poznatim činjenicama, poput njegova rada na djelu o povijesti glazbe ili doprinosa organizaciji međunarodnog glazbenog festivala u Frankfurtu. Ključne riječi: Antun Dobronić, korespondencija, Nacionalna i sveučilišna knjižnica, skladateljski rad, cecilijanski pokret, glazbeno izdavaštvo, izložba Musik in Leben der Völker Frankfurt 1927. 3 Summary Correspondence of Croatian composer and music writer Antun Dobronić is being kept, for the most part, in the Music Collection of the National and University Library in Zagreb. This master’s thesis is the result of listing and analyzing 792 units of this collection relating to the time period between 1887 and 1929. The data was organized in a Microsoft Excel table as a catalogue and was then analyzed. Based on the contents of the letters, eight thematic units were created: youth in Dalmatia, Dobronić’s work as a composer, work as publicist, his contribution to the Cecilian movement, aspiration to write a music history piece in Croatian, correspondence with Croatian and foreign music publishers, taking part in the organization of the International exhibition Musik im Leben der Völker in Frankfurt in 1927, and the state of Croatian music in World War I. By contextualizing the data from the letters based on relevant works cited, these thematic units were transformed into case studies. The research results confirmed the already existing data regarding the life of Antun Dobronić while offering some new points of view for some of them, as well as providing some little-known facts, such as his work on a book on music history or the scope of his involvement in the organization of International music festival in Frankfurt. Key words: Antun Dobronić, correspondence, National and University Library, composing, Cecilian movement, music publishing, Musik in Leben der Völker exhibition in Frankfurt 1927 4 Sadržaj: 1. Uvod ....................................................................................................................................... 6 1.2. Pregled dosadašnjih istraživanja ............................................................................. 8 1.3. Biografija i stvaralaštvo Antuna Dobronića (Jelsa, 1878. – Zagreb, 1955.) ......... 13 1.4. Korespondencija Antuna Dobronića u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu ........................................................................................................................ 17 1.5. Metodologija rada na korespondenciji Antuna Dobronića ................................... 21 2. Iz korespondencije Antuna Dobronića. Studije slučaja ....................................................... 24 2.1. Mladost u Dalmaciji. Prve glazbene poduke i skladateljski pokušaji ................... 26 2.2. Skladateljska djelatnost. Tiskanje, izvedbe i kritike djela u ogledalu korespondencije ........................................................................................................... 31 2.3. Publicistička djelatnost. Ideologija nacionalnoga i kritika hrvatske glazbene scene ............................................................................................................. 46 2.4. Dobronićev doprinos cecilijanskom pokretu ........................................................ 54 2.5. Dobronićeva „Povijest glazbe“ ............................................................................. 58 2.6. Tiskanje knjiga i glazbenih djela. Problemi glazbenog nakladništva ................... 62 2.7. Međunarodna izložba Musik im Leben der Völker u Frankfurtu 1927. ................ 70 2.8. Prvi svjetski rat iz perspektive Dobronićeve korespondencije ............................. 74 3. Zaključak.............................................................................................................................. 80 4. Literatura .............................................................................................................................. 81 5. Prilozi ................................................................................................................................... 89 a) Tablica 1: Katalog obrađene građe .......................................................................... 89 b) Slikovni prilozi ...................................................................................................... 189 5 1. Uvod Istraživanje korespondencija skladatelja važan je muzikološki posao. Ne upuštajući se u tu razgranatu temu na europskoj ili svjetskoj razini, možemo navesti primjer velikog projekta sređivanja i objavljivanja korespondencije Franje Ksavera Kuhača, koji je pokazao kako proučavanje ovog tipa izvora može na vidjelo iznijeti brojne nove podatke o osobi kojoj korespondencija pripada te proširiti i objasniti kontekste u kojima je djelovala. Korespondencija može ponekad otkriti motivaciju iza pojedinih glazbenih djela ili publicističkih radova, kao i probleme s kojima se skladatelj suočava u kontekstu svog vremena. Mogu se pronaći i pojedini događaji i detalji koji su spletom okolnosti pali u zaborav i ne spominju se u biografijama, ali su iz današnjeg, retrospektivnog pogleda vrlo zanimljivi i zaslužuju da ih se spomene. Korespondencija često sadrži i brojne podatke o drugim suvremenicima, institucijama i glazbenom životu te mogu pomoći boljem razumijevanju nekog razdoblja u povijesti. U Hrvatskoj je do danas, uz brojne znanstvene i stručne radove, objavljeno pet monografija o korespondencijama skladatelja. Dva sveska Kuhačeve korespondencije uz popratne komentare i objašnjenja, dva sveska korespondencije Blagoja Berse te jedna monografija o korespondenciji Ivana Matetića Ronjgova.1 Ovaj diplomski rad rezultat je mog istraživanja i obrade korespondencije skladatelja Antuna Dobronića i predstavlja moju težnju da pridonesem velikom poslu obrade i analize korespondencija hrvatskih skladatelja, kao i da rezultatima ovog istraživanja naglasim važnost tog posla. Djelomično je motiviran prethodnim iskustvom rada na obradi korespondencije hrvatskog muzikologa Josipa Andreisa u okviru kolegija „Glazbena arhivistika“ na studiju muzikologije na Muzičkoj akademiji. Ovo sam istraživanje predstavila na 20. godišnjem susretu Hrvatskog muzikološkog društva 2019. godine.2 Treba istaknuti studentski doprinos arhivističkom radu, koji ponekad urodi vrlo vrijednim istraživanjima, poput onog Lucije Bodić i Tereze Špralja3 na korespondenciji Huberta Pettana, također u Zbirci muzikalija i audiomaterijala. Korespondencija Antuna Dobronića sadrži vrijedne detalje o njegovu životu i radu te skladateljskom utjecaju u 1 Usp. BEZIĆ, Nada: Musicians' Correspondence in Zagreb: the Case of Blagoje Bersa, Archival Notes: Sources and Research from the Institute of Music, 1 (2016), 135-137. 2 Program susreta kao i Power-point prezentacija mog izlaganja nalaze se na sljedećoj poveznici: http://hmd- music.org/20-godisnji-susret-hrvatskog-muzikoloskog-drustva-2019-god/ (datum pristupa: 17. 1. 2021). 3 BODIĆ, Lucija; ŠPRALJA, Tereza: Korespondencija Huberta Pettana pohranjena u Zbirci muzikalija i audiomaterijala Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Arti musices, 44 (2013) 2, 315-325. 6 Hrvatskoj, kao i podatke o njegovom odnosu sa suvremenicima, osnutku