jagoda buić Uranjanje u ishodište mita jagoda buić Immersion Into the Origin of the Myth razgovarala interviewed by fotografije photographs by Arhiva / Archive Jagoda Buić (jb); Vedran Benović, Srećko Budek - Muzej za umjetnost i obrt / Museum of Arts and Crafts (bb); Damir Fabijanić (df); Ante Verzotti (av); Ljubaznošću Odsjeka za povijest hrvatskoga kazališta hazu / Courtesy of the Department of History of Croatian Theater hazu (Croatian Academy of Sciences and Arts) (pk) Vera Grimmer portreti portraits Damil Kalogjera Razgovarali u Dubrovniku 15. rujna 2015. Interviewed in Dubrovnik on 15 September 2015 ¶ Grande dame hrvatske i europske likovne scene, Jagoda ¶ The Grande damme of the Croatian and European visual art Buić, od početaka svog rada do danas teži osvajanju novih scene, Jagoda Buić has aspired to conquering new fields since područja kako u kostimografiji i scenografiji tako prije svega the beginning of her work until present time, in costume design i u umjetnosti tapiserije. Ona je tapiseriju oslobodila dvo- and scenography, as well as primarily, in the art of tapestry. She dimenzionalnosti i dala joj značenje skulpture. Njene tapi- has freed tapestry from two-dimensional aspect and bestowed serije, izlagane u važnim europskim i američkim muzejima, it with the meaning of sculpture. Her tapestries, exhibited in posjeduju primarne, arhetipske kvalitete, vjerojatno i zbog significant European and American museums possess primary, povezanosti s radom tradicionalnih tkalji iz ruralnih sredina. archetypal qualities, which is also probably because of their Najjačim formativnim utjecajem sama smatra zagrebačku connectedness with the work of traditional weavers from rural umjetničku scenu kasnih 50-ih i 60-ih godina – vrijeme areas. She believes that the strongest formative influence was neobično živog i kreativnog procvata na različitim poljima Zagreb’s art scene of the late 1950s and 1960s, a time of unu- od likovne umjetnosti do teatra i arhitekture. sually vibrant and creative blossoming in different fields, from visual arts to theatre and architecture. 168 oris, broj 96, godina 2015. oris, number 96, year 2015 jagoda buić, Intervju jagoda buić, Interview 169 svaki je umjetnik potekao iz svoga terena, ima korijene u svojoj Nikad nisam radila kostime, zemlji i ti će ga korijeni oformiti. Međutim, on će se nekim dru- gim svojim svojstvima staviti u kontekst koji je međunarodno radila sam likove. Mene zanima značajan. Rano sam shvatila da francuska moderna tapiserija čovjek u tom kostimu. Nekad ni po čemu nije moderna osim što kopira moderno slikarstvo. Tada je Marie Cuttoli bila prva, priznat je bio i Jean Lurçat, cijela glumac ponese kostim, a češće jedna sjajna ekipa koja je imala velike privilegije. Francuzi nisu kostim ponese glumca htjeli odustati od svoje tradicije koju su preuzeli od Flamanaca i ulagali su velika sredstva u atelje u Aubussonu i Gobelins u Parizu. Ne može se jednim likovnim sredstvom prezentirati I have never designed costumes, I have neki drugi likovni događaj, a to znači da nešto što je tkano ne može biti prezentirano slikom. Tkanje ima svoju materijanu created characters. I’m interested in podsvijest i svoju strukturiranu svijest. the person in costume. Sometimes the ORIS — Napravili ste iskorak u razvoju tapiserije, otvorili ste neke nove poglede i metode. Ustvari oslobodili ste tapi- actor wears the costume and, more seriju plošnosti i prenijeli je u trodimenzionalnu strukturu. often, the costume wears the actor Možete li možda naći neke paralele iz toga doba kada ste Vi to radili istodobno s poljskom umjetnicom Magdalenom Abakanowicz ne znajući jedna za drugu? Iako mislim da je ona po umjetničkoj ekspresiji potpuno drugačija od Vaše kre- ativnosti. ¶ jagoda buić — Ona i ja smo počele zajedno, to su oni sretni trenutci kad se inovatori nađu kao prijatelji uz čašu vina i vjeruju u svoje ideale. Tu je bila i grupa Čeha; ORIS — Intervju bih započela jednim dojmljivim citatom ORIS — I would like to start the interview with an impressive naravno da je među Poljacima najistaknutija bila Magdalena his words: If you want to be original, return to your sources. Tonka Maroevića: Režiseri su se obraćali Jagodi Buić kad je quote by Tonko Maroević: Directors used to come to Jagoda Abakanowicz s kojom sam u nekoliko navrata i izlagala. To There is no international artist; every artist comes from his trebalo evocirati epsku prošlost, elementarne grčke prizore, Buić when the epic past, elementary Greek scenes, Celtic su oni zlatni veseli počeci puni entuzijazma. To se u svijetu land and has roots in the country that has shaped him. He keltske ili slavenske priče, kad je trebalo uroniti u ishodište or Slavic stories were to be evoked, when the origin of the zvalo Slavenski val, a na vrhu njega bile smo Magdalena i ja, will, however, place himself in an internationally significant mita, zagrabiti s izvora i ukazati na ono primarno, prvotno. myth, taken from the source, was to be explored and when koje smo poslije svaka krenule svojim individualnim putem, context using some other instruments. I realised early on that ¶ jagoda buić — Podsjetili ste me na vrijeme kada sam kao the elementary or original was to be presented. ¶ jagoda ali smo se u istom trenutku zaista našle na čelu avangarde i French modern tapestry had no modern qualities other than vrlo mlada imala sreću raditi repertoar mitske prirode – stje- buić — You reminded me of the time when I was very young to je urodilo lijepim prijateljstvom. Ona je apsolutno dostojna the fact that they copied modern painting. Marie Cuttoli was cajem okolnosti na festivalima s klasičnim repertoarom – što and lucky to work with the mythical repertoire and, by force svoje poljske nacije koja je iza nje stajala u punom smislu te the first, Jean Lurçat was also important: an entire brilliant je pogodovalo mom afinitetu prema kretanju od izvora. To of circumstances, classical repertoire of festivals, which was in riječi, što se ne bi moglo reći za mene. Kako Francuzi nisu team that had great privileges. The French did not want to me zapravo karakterizira u svakom radu. U najbanalnijem accord with my inclination towards starting from the source. It htjeli izgubiti svoj prestiž u modermoj tapiseriji – makar se i break with the tradition they had taken over from the Flemish crtežu volim doći do dna, raditi kao da ničega nije bilo prije. actually defines me in every work. In the most basic drawing I ne slagali – dali su mi mogućnost da imam svoj atelje, svoju and they invested a lot of money in the studio in Aubusson Kad mislim o Grcima, uvijek pomislim koliko su bili genijalni, like to get to the core, to work as if there were nothing before. školu za mlade studente, da izlažem u francuskim muzejima, and Gobelins School in Paris. A means of art cannot be used to jer prije njih nije bilo Grka. Ima jedan prekrasan citat Jure When I think of the Greeks, I always think how brilliant they a počelo je to s Muzejom grada Pariza 1975. godine. Tada present another art form, which means that something that is Kaštelana koji je godinama bio moto svih mojih nastojanja. I were because there were no Greeks before them. There is a sam prvi put izložila svoje ambijentalne kompozicije. Iza sebe woven cannot be presented by painting. Fabric has its material Tonko i Jure bili su moji bliski prijatelji, potekli s istog terena, beautiful quote by Jure Kaštelan which was the motto of all my sam imala dosta dugo iskustvo scenografije na otvorenim subconsciousness and structured consciousness. iste zemlje i kamena. Vrlo sam ponosna da su obojica znali to efforts for years. Tonko and Jure were both my close friends, prostorima pa sam kreirala taj novi prostorni koncept kojem ORIS — You have made a breakthrough in the development prepoznati u meni. they came from the same land, the same soil and stone. I am sam težila. of tapestry and presented some new views and methods. ORIS — Ovaj labirint, mračan od svjetlosti, ruka koja ostavlja very proud that they both saw it in me. ORIS — Može se reći da Vaši skulpturalni tapiserijski ambi- You have actually freed tapestry of its flatness and trans- zapis pretvarajući vrijeme u oblik. Ovaj citat Jure Kaštelana ORIS — This labyrinth, dark form the light, the hand which jenti pomalo u toj svojoj arhetipičnosti i svečanosti gotovo formed it into a three-dimensional structure. Can you maybe također ukazuje na osobitosti i na primarnost Vašeg rada. documents by turning time into a shape. This quote by Jure podsjećaju na antički teatar i nije, kao što ste već rekli, slu- draw some parallels from the period when you were creating ¶ jagoda buić — Kaštelan me tim tekstom unaprijed odre- Kaštelan also illustrates the distinctive features and basic čajno da je Vaš život u teatru vezan za antiku. Ako smijem simultaneously with the Polish artist Magdalena Abakano- dio. Jako sam ponosna da sam mogla inspirirati takav stih. elements of your work. ¶ jagoda buić — With this text izreći svoje osobno iskustvo, još mi je uvijek u sjećanju, kao wicz, when neither of you knew of each other’s existence? Gaudi me potaknuo jednim svojim citatom: Ako hoćeš biti Kaštelan defined me in advance. I am very proud to have jedan od najsnažnijih teatarskih doživljaja, predstava Edip iz I think that her art expression is completely different from izvoran, vrati se izvorima. Ne postoji internacionalni umjetnik, inspired him to write such a line. Gaudi encouraged me with 1964. u gradskom dramskom kazalištu Gavella od 1970., u your creative work, though. ¶ jagoda buić — We began 170 oris, broj 96, godina 2015. oris, number 96, year 2015 jagoda buić, Intervju jagoda buić, Interview 171 Sofoklo, Kralj Edip, lijepi eksperiment koji se više nije ponovio. Danas su ti kostimi William Gradsko dramsko – našla sam ih negdje na dnu magazina Ljetnih igara – zabo- Shakespeare, kazalište Gavella, Hamlet, Zagreb, redatelj ravljeni.