MARULIĆEVI DANI 2004. ZNANSTVENI, KNJIŽEVNI I IZDAVAČKI PROGRAM (22-24. travnja) Split, travanj 2004. Organizatori znanstvenoga, književnog i izdavačkog programa: Društvo hrvatskih književnika Društvo prijatelja kulturne baštine, Split Književni krug Split Udruga Biblijski vrt Stomorija – Kaštela Zavod za znanstveni i umjetnički rad HAZU u Splitu 2 KALENDAR ZBIVANJA ČETVRTAK, 22. TRAVNJA 9.00 sati, Zavod HAZU Prvo zasjedanje Četrnaestoga međunarodnoga znanstvenog skupa o Marku Maruliću 18.00 sati, Zavod HAZU Svečano otvorenje znanstvenoga, književnog i izdavačkog programa Marulićevih dana: Prigodno slovo: Bratislav Lučin Pjeva: Ženska klapa »Filip Dević«, pod ravnanjem maestra Duška Tambače 18.30 sati, Zavod HAZU Dodjela nagrada Dana hrvatske knjige: Judita, Davidias, Slavić (Društvo hrvatskih književnika) 19.00 sati, Zavod HAZU Pjesnička posveta: Hrvatski pjesnici Marulićevu Splitu (Društvo hrvatskih književnika) Sudjeluju: Lidija Bajuk, Jakša Fiamengo, Duško Geić, Enes Kišević, Petar Opačić 19.45 sati, Trg braće Radića Polaganje vijenca na Marulićev spomenik 20.15 sati, crkva sv. Frane Sveta misa Pjeva: Ženska klapa »Filip Dević« pod ravnanjem maestra Duška Tambače Polaganje vijenca na Marulićev grob (Društvo prijatelja kulturne baštine Split) 3 PETAK, 23. TRAVNJA 9.00 sati, Zavod HAZU Drugo zasjedanje Četrnaestoga međunarodnoga znanstvenog skupa o Marku Maruliću 18.30 sati, Zavod HAZU Predstavljanje knjige: Nedjeljka Paro: Bibliografija Marka Marulića III: radovi o Maruliću (1565-2000), Književni krug Split – Marulianum, Split 2003. Govore: Dubravka Dujmović, Neven Jovanović i Nedjeljka Paro 19.30 sati, Zavod HAZU Predstavljanje knjige: Mladen Parlov: Speculum virtutis: Marko Marulić i njegova teološko-duhovna misao, Književni krug Split – Marulianum, Split 2003. Govore: Šimun Bilokapić, Branko Jozić i Mladen Parlov SUBOTA, 24. TRAVNJA 17.00 sati, Biblijski vrt Stomorija (u Kaštelima) Obilazak vrta (vodi Ivna Bućan) Književna večer posvećena Maruliću Govore: Mirko Tomasović: Znamenitost Marka Marulića kao oca hrvatske književnosti i europskoga humanista Bratislav Lučin: Suzanin vrt i zemaljski raj: slike prirode u Marulićevu pjesništvu Marulićeve tekstove kazuje Josip Genda Pjevaju: Pučki pivači KUD »Ante Zaninović«, Kaštel Kambelovac 4 Marko Marulić: Davidijada (autograf) »The best and most authentic Christian allegory of the period was writ- ten not by an Italian but by a Croatian humanist, Marko Marulic, towards the end of the fifteenth century. (...) The one exception to the poetic mediocrity of Christian Latin epic, Marulic’s Davidiad, is impressive not for its inherent design or structure, but for the lucidity of its allegorical framework, the superiority of its narra- tive to that of Statius or Juvencus, and the beauty of its imagery.« (Mario A. di Cesare, Vida’s Christiad and Vergilian Epic, Columbia University Press, New York – London, 1964, str. 74; 83) 5 ČETRNAESTI MEĐUNARODNI ZNANSTVENI SKUP O MARKU MARULIĆU Organizator: Književni krug Split — Marulianum 22. i 23. travnja 2004. Zavod HAZU u Splitu, Trg braće Radića 7 RASPORED IZLAGANJA ČETVRTAK, 22. TRAVNJA Voditelji: Bratislav Lučin i István L™kös 9.00 sati Uvodna riječ: Bratislav Lučin Gorana Stepanić (Zagreb): Muke kršćanskog pripovjedača: strategije pripovijedanja u Davidijadi Neven Jovanović (Zagreb): Tijelo alegorije: jezični izraz Marulićeve Tropologica Dauidiadis expositio Miroslav Palameta (Città del Vaticano): Marulićeva tropologija u svjetlu patrističke alegoreze Ružica Pšihistal (Vinkovci): Davidove žene u Alegorijskome tumačenju Davidijade 10.45 — 11.15 sati: Rasprava 11.15 — 11.45 sati: Odmor 11.45 Vinko Grubišić (Kitchener, Ontario): Opisi »Tartara« i »Pakla« u Marulićevoj Davidijadi i Evanđelistaru Mirko Tomasović (Zagreb): Abšalom i Hanibal (Marko Marulić i hvarski književni krug) Bratislav Lučin (Split): Marko Marulić i fra Giovanni Giocondo: tragovi jednog dodira 13.00 — 13.30 sati: Rasprava 6 PETAK, 23. TRAVNJA Voditelji: Mirko Tomasović i Francisco Javier Juez y Gálvez 9.00 sati Gianna Gardenal (Padova): Alcune osservazioni sulla lingua e sullo stile della Davidiade di Marko Marulić (i primi tre libri) MaÞgorzata Kryska (Warszawa): Nazočnost Marulićevih knjiga u poljskim knjižnicama Charles Béné (Meylan): L’oeuvre de Marulić en Europe Centrale au 17e siècle: Le Cesta do Nebe de Šimon Lomnickÿ (Prague 1621) Francisco Javier Juez y Gálvez (Madrid): Maruliana i Croatica u Kolumbovskoj knjižnici u Sevilli 10.45 — 11.15 sati: Rasprava 11.15 — 11.45 sati: Odmor 11.45 István L™kös (Eger): Književna vrsta Judite u razvoju epa od antike do romantizma Branko Jozić (Split): Otpor i predanje: Marulićevi nazori o autoritetu i posluhu Mladen Parlov (Split): Žena u misli Marka Marulića 13.00 — 13.30 sati: Rasprava i završetak znanstvenoga skupa 7 Izdanja Marulićeve Davidijade: Zagreb 1954 (editio princeps), Merida (Venezuela) 1957, Zagreb 1974, Split 1984. 8 SAŽETCI Dr. Charles Béné, prof. ém. Sveučilište Stendahl, Grenoble MARULIĆEVO DJELO U SREDIŠNJOJ EUROPI U 17. STOLJEĆU: CESTA DO NEBE ŠIMONA LOMNICKOGA (PRAG 1621) Cesta do Nebe pruža još jedan primjer širenja Marulićeva djela u Europi razdiranoj herezama i građanskim ratovima. Objavljena trudom kršćanina koji je ostao vjeran Rimskoj crkvi, Šimona Lomnickog iz Budče, u Pragu 1621, u predvečerje dramatičnih događaja koji će završiti pobjedom Filipa II. nad pobunjenim pristašama kalvinizma, ta knjiga je nudila pripravu za progonstvo i za mučeništvo (to je bio cilj vjernoga prijevoda pet poglavlja Institucije posvećenih trpljenju i mučeništvu – knj. V, pogl. 2-6), ali ujedno i upozorenje vjernicima pred kalvinizmom koji se već snažno ukorijenio u Pragu (to je bila uloga pjesme na početku, koja izravno optužuje Kalvinovo krivovjerje, te završne pjesme Allusio ad patientiam, koja ponavlja spomenuto upozorenje). Proučavanje češkoga prijevoda spomenutih pet poglavlja Institucije pokazuje da je prijevod Lomnickoga vrlo vjeran, a da mu je kao predložak poslužilo antwerpensko izdanje iz 1577. Češka je kritika ignorirala ovaj prijevod Lomnickoga zbog propusta u bibliografskom pregledu Knihopis ceskych… tisku (Prag 1941), koji ga pripisuje samom Maruliću (!), pa je on tako ostao nespomenut i u jedinoj monografiji posvećenoj Lomnickomu. Dr. Charles Béné, prof. ém. Université Stendahl, Grenoble L’OEUVRE DE MARULIĆ EN EUROPE CENTRALE AU XVIIe SIÈCLE: LE CESTA DO NEBE DE ŠIMON LOMNICKY (PRAGUE, 1621) Le Cesta do Nebe (Le chemin du Ciel) offre un nouvel exemple du rayonnement de l’oeuvre de Marulić dans une Europe déchirée par les hérésies et les guerres civiles. Publiée à Prague en 1621 par un chrétien resté fidèle à l’Eglise ro- maine, Simon Lomnickÿ, de Budec, au lendemain d’évènements dramatiques qui devaient aboutir à la victoire de Ferdinand II sur les insurgés adeptes du calvinisme, elle offrait à la fois une préparation à la persécution et au martyre: c’était le but de la traduction fidèle des cinq capitres de l’Institutio consacrés à la patience et au martyre (Institutio, Livre V, chapitres 2, 3, 4, 5, 6) mais aussi une mise en garde des fidèles 9 devant un calvinisme largement implanté à Prague: c’était de rôle du poème liminaire, qui dénonçait directement l’hérésie de Calvin, et du poème final “Allusio ad patientiam” qui reprenait les mêmes mises en garde. Une étude de la traduction tchèque de ces cinq chapitres de l’Institutio montre la fidélité de Lomnickÿ envers le texte de Marulić, l’édition choisie: c’est l’édition Fowler de 1577, mais elle explique aussi pourquoi cette oeuvre majeure de Lomnickÿ a été négligée par la critique tchèque: une erreur de la Knihopis ceskych... Tisku (Prague, 1941) ne signale pas cette traduction dans les oeuvres de Lomnickÿ, mais l’attribue à Marko Marulić (!), ce qui l’a exclue de l’unique monographie consacrée aux oeuvred de Lomnickÿ. Dr. Gianna Gardenal Sveučilište u Padovi NEKA ZAPAŽANJA O JEZIKU I STILU MARULIĆEVE DAVIDIJADE (PRVA TRI PJEVANJA) Nakon kratka uvoda u stvaralaštvo epskih poema i tragedija religioz- nog nadahnuća istražit ću narativnu tehniku prvih triju knjiga Davidijade, dakako uz letimično uspoređivanje s biblijskim tekstom. Posebno su zanimljivi piščevi istupi protiv poganskih Muza (uz usporedbe s Juvenkom, Giovannijem Francescom Contijem, zvanim Stoa, navodeći samo neke) i oni upravljeni kršćanima. Osim kod očitih dilatacija i amplifikacija, pozabavit ću se nekim vidovima opisa prirode, posebice karaktera i psihologije primjerice Šaula, koga obilježavaju stalne oscilacije i promjene raspoloženja. Nadalje, pokušat ću doći do formulacije opisa osobe (descriptio personae) kao što su David, Golijat, Mikala, vjerojatno nadahnutih srednjovjekovnim pjesničkim umijećem. Glede osoba navest ću paralelizme i razlike između Golijata i Davida (primjerice kod obojice oči su mrke). Naposljetku donosim neka zapažanja o stilu, retoričkim figurama koje se u Davidijadi najčešće pojavljuju te o izvorima na kojima se Marulić ponajviše nadahnjivao; drevnim pjesnicima, poglavito Vergiliju i epičarima, te onima iz kasnijega kršćanskog razdoblja (Juvenko, Sedulije, Arator, Ciprijan Gal, Avit, Pavao Nolanski, Paulin iz Perigorda, Venancije Fortunat, itd.); zatim ću se kratko pozabaviti pitanjem poznavanja Lukrecija preko dviju posebnih natuknica. Glede opisa krajobraza može se reći kako oni ponajviše potječu od klasičnih autora, a oni koji se odnose na pripovijedanje u užem smislu od kasnoantičkih autora, mada se mnogi izrazi pojavljuju kod obiju skupina. 10 Dr. Gianna Gardenal Università di Padova ALCUNE OSSERVAZIONI SULLA LINGUA E SULLO STILE DELLA DAVIDIADE DI MARKO