SVEUČILIŠTE U MOSTARU FILOZOFSKI FAKULTET Zorica Jurilj POETIKA HRVATSKE USMENE KNJIŽEVNOSTI ŠIROKOBRIJEŠKOGA KRAJA U KONTEKSTU TRADICIJSKE KULTURE Doktorska disertacija Mostar, 2016. SVEUČILIŠTE U MOSTARU FILOZOFSKI FAKULTET Zorica Jurilj POETIKA HRVATSKE USMENE KNJIŽEVNOSTI ŠIROKOBRIJEŠKOGA KRAJA U KONTEKSTU TRADICIJSKE KULTURE Doktorska disertacija Mostar, 2016. SVEUČILIŠTE U MOSTARU FILOZOFSKI FAKULTET Zorica Jurilj POETIKA HRVATSKE USMENE KNJIŽEVNOSTI ŠIROKOBRIJEŠKOGA KRAJA U KONTEKSTU TRADICIJSKE KULTURE Doktorska disertacija Mentor: prof. dr. sc. Marko Dragić Mostar, 2016. UNIVERSITY OF MOSTAR FACULTY OF PHILOSOPHY ZORICA JURILJ POETICS OF CROATIAN ORAL LITERATURE IN THE CONTEXT OF THE COMMUNITIES OF SIROKI BRIJEG TRADITIONAL CULTURE (PHD THESIS) SUPERVISOR FULL PROFESSOR MARKO DRAGIĆ, PHD MOSTAR, 2016. Mentor: prof. dr. sc. Marko Dragić Doktorska disertacija obranjena je ______________ u Mostaru pred povjerenstvom: __________________________________________________ ____________________________________________________ _____________________________________________________ 4 Podatci o mentoru Marko Dragić filolog, redoviti sveučilišni profesor rođen je 10. srpnja 1957. godine u Gmićima kraj Prozora. U rodnom mjestu završio pučku školu, a 1976. godine maturirao na Gimnaziji Prozor-Rama. Na Filozofskom fakultetu u Zadru završio studij i diplomirao hrvatski i latinski jezik i književnost (1980.). Poslijediplomski doktorski studij završio je i doktorirao na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, temom Hrvatske predaje i legende iz Bosne i Hercegovine (2000.). Radio kao profesor hrvatskoga i latinskoga jezika u Srednjoškolskom centru u Prozoru (1980.-1988.). Obnašao više dužnosti u politici i izvršnoj vlasti: predsjednik Općinskog vijeća Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine Prozor (1988.-1990.), načelnik PS Rama – Prozor (1990.- 1993.), pomoćnik te zamjenik ministra MUP-a HR HB (1993.-1995.), član predsjedništva HDZ-a BiH (1994.-1996.), član te predsjednik Upravnog odbora HPT-a (1994.-1998.), zastupnik u Skupštini Hercegovačko-neretvanske županije (1996.-1998.), član Predsjedništva Matice hrvatske Mostar (2000.-2002.), ravnatelj HABENE (1995. – 2002.), osnivač Federalne novinske agencije (FENE) te zamjenik generalnog direktora FENE. Pukovnik je. Na Odjelu za humanističke znanosti Sveučilišta u Splitu 2004. godine biran je u znanstveno-nastavno zvanje docenta. U znanstveno-nastavno zvanje izvanrednoga profesora biran je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu 2007., a u zvanje redovitoga profesora na istom je fakultetu biran 2011. godine. Na Filozofskom fakultetu u Splitu, od 2005.-2007. bio je pročelnik Odsjeka za hrvatski jezik i književnost, te predsjednik Etičkoga povjerenstva (2007.-2010.), a od 2015. Predstojnik je katedre za književnost i kulturu. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu predaje kolegije: Hrvatska usmena književnost (Hrvatski jezik i književnost, preddiplomski studij), Hrvatska tradicijska kultura u europskom kontekstu (Hrvatski jezik i književnost, diplomski studij), Književnost i zbilja (Hrvatski jezik i književnost, diplomski studij) i Povijesne predaje (Hrvatski jezik i književnost, diplomski studij). Predavao je i kolegije: Teorija književnosti (Hrvatski jezik i književnost, preddiplomski studij), Svjetska književnost (Hrvatski jezik i književnost, stari program), Književni praktikum (Hrvatski jezik i književnost, stari program), Hrvatska književnost katoličke obnove i prvog 5 prosvjetiteljstva, (Hrvatski jezik i književnost, preddiplomski studij), Hrvatska književnost predrealizma, realizma i moderne (Hrvatski jezik i književnost, preddiplomski studij). Kao gostujući profesor na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru od 2007. do 2012. godine obnašao je dužnost prodekana za znanost. Profesor je i mentor na poslijediplomskim doktorskim studijima: Hrvatska kultura i civilizacija, te Kroatistika na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu; Humanističke znanosti na Filozofskom fakultetu u Splitu; te Jezici i kulture u kontaktu na Filozofskom fakultetu u Mostaru. Ekspert je pri Ministarstvu nauke Crne Gore. Pod njegovim mentorstvom napisana su i obranjena 544 diplomska i završna rada na filozofskim fakultetima u Splitu i Mostaru. Predstojnik je Katedre za književnost i kulturu na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu. Objavio je do svibnja 2015. godine 130 znanstvenih radova te 147 prikaza, književnih kritika, ekspertiza i popularnih radova, autor je 10 znanstvenih knjiga te po jednog fakultetskog udžbenika i priručnika; urednik je u ediciji Hrvatska književnost Bosne i Hercegovine u sto knjiga. O njegovim je djelima objavljeno nekoliko znanstvenih i stručnih radova, eseja, te preko stotinu prikaza. Uspio je snimiti i sačuvati velik dio kulturne baštine i motivirati studente da snime golem broj primjera nematerijalne kulturne baštine. Član je Hrvatskoga filološkog društva, Matice hrvatske, Književnoga kruga Split. Redoviti je član Hrvatskog društva za znanost i umjetnost Bosne i Hercegovine. Predsjednik Republike Hrvatske odlikovao ga je Redom hrvatskoga trolista, Spomenicom domovinske zahvalnosti i Spomenicom Domovinskoga rata. Dobitnik je priznanja Top 20 profesora na fakultetima u akademskoj godini 2013./2014. - po izboru studenata -. Uvršten je u leksikone i enciklopedije: Hrvatsku enciklopediju Bosne i Hercegovine; Biografsku enciklopediju vodećih ličnosti Hrvatske. Marko Dragić, uvršten je među 3000 izvanredno uspješnih ljudi u ekonomiji, politici, znanosti, kulturi, umjetnosti i športu od međunarodne, nacionalne i regionalne važnosti, u 1. izdanju Bibliografske enciklopedije vodećih žena i muškaraca Hrvatske, osnivača i izdavača Ralpha Hübnera, koja je 2011., u nakladi „Hübners Who is Who“, tiskana u Švicarskoj, a objavljena u 11 europskih država. Među više od 60000 uglednih i utjecajnih osoba iz svih područja ljudskog djelovanja u publikaciji Who's in the World 2013., Marko Dragić je u dvije godine (2013. 6 i 2014.) uvršten u ovu prestižnu publikaciju koja je od 1898. godine standard za pouzdanost i sveobuhvatnost biografskih podataka najznačajnijih osoba na svijetu. Oženjen je i otac troje djece: supruga Kata (1960.), djeca: Josip, dipl. iur. (1981.), dr. sc. Helena (1983.), Marija, mag. soc. rada (1988.). 7 Zahvale i posveta Hvala dragome Bogu, tvorcu svih stvari, vječnom i neiscrpnom nadahnuću svega moga stvaranja! Ovaj je rad nastao zahvaljujući pomoći mnogih mi dragih ljudi. Stoga dugujem zahvalnost svima onima koji su mi na bilo koji način omogućili da rad ugleda svjetlo dana. Ponajprije hvala mojoj obitelji, posebice mojim dragim roditeljima koji su mi uvijek bili utočište i sigurna luka. Zbog njih, njihova življenja u ljubavi prema svemu hrvatskome i tradicijskome, počela sam i razmišljati o ovome pothvatu. Oni su i moji najveći izvori saznanja od djetinjstva. Posebna zahvalnost ide mome mentoru, prof. dr. Marku Dragiću bez kojega ova avantura ne bi uspjela. U svakome trenutku raspoloživ i bezuvjetna potpora; nesebično je pomagao, savjetovao, ohrabrivao i nadasve vjerovao u ono što činim. Hvala svim mojim časnim sestrama koje su imale razumijevanja za moj rad, posebice onima koje su to činile svojim savjetima, sugestijama i iskustvom življenja tradicijskoga. Također, hvala svim kazivačicama i kazivačima, svim prijateljima, dobrim ljudima koji su mi otvarali vrata knjižnica i arhiva i svima onima koji su na bilo koji način sudjelovali u stvaranju ovoga rada. Posvećujem svome pok. profesoru i ocu Stanku i majci Regini koja je često revnije od mene skupljala i bilježila bisere neiscrpne nam baštine. s. Zorica Jurilj 8 Sažetak Doktorska disertacija Poetika hrvatske usmene književnosti širokobriješkoga kraja u kontekstu tradicijske kulture bavit će se poetikom hrvatske usmene književnosti u kontekstu tradicijske kulture puka Širokoga Brijega i njegove okolice. Bit će govora o svjetovnim i vjerskim usmenim lirskim pjesmama, predajama i legendama, paremiologiji i drugim vrstama usmene književnosti, duhovnosti puka, njegovim vjerovanjima, narodnom jeziku, bolestima i načinima liječenja bolesti, tradicijskim mjerama, pučkim igrama, nošnji, prehrani, položaju žene u tradicionalno patrijarhalnom kraju. Usporedit će se slike života nekad i danas, tražiti sličnosti i razlike i međusobne poveznice. Posebice će biti naglašena neraskidiva veza ljudi ovoga podneblja s Bogom i Božjom voljom. Čitav je život ovih ljudi bio protkan molitvom. S molitvom su se rađali, s njom su živjeli i umirali. Vjera u Boga duboko je urezana u svijest ovoga naroda i bila je zadovoljštinom za sve patnje koje je podnosio kroz svoju povijest. Govorit će se o tome kako su ljudi iz ovih krajeva uvijek, iz različitih razloga, odlazili, ali i kad su odlazili i naseljavali cijeli svijet, nisu zaboravljali svoju zemlju, svoje pretke, običaje. I u dijaspori su disali kao Hercegovci. Zato ni mi, s mjesta starih ognjišta, nemamo pravo doći na stećke i grobove naših predaka, a ne svjedočiti životom o njima i prošlim, teškim i svetim vremenima. Tradicijska je kultura jedan od najvažnijih i najprepoznatljivijih elemenata identiteta nekoga društva. Ona obogaćuje, ali i nadograđuje kulturu nekog naroda, svjedoči o njegovoj povijesti. Baština jednoga naroda ključna je i za očuvanje njegovoga kolektivnog pamćenja. Tradicijska se kultura mora čuvati jer je to spomenik koji govori o kulturnoj nazočnosti ljudi na nekom području. Ti su spomenici vrijedni i zbog svoje autentičnosti i duboke povezanosti s tlom i ljudima koji su tu živjeli. Na taj se način može govoriti o životnim spoznajama ljudi u