
Namba 2043 Oktoba 24 - 30 , 2013 28 pes Niuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret! K1 tasol Nau yu ken Teksim Wari, Tingting, Painim Pren, Kanage stori o Pas bilong yu i kam long Digicel namba 7235 6149 na bai mipela putim long Pes 2... I ! N inim S Painim Bal Resis W Bisop Tony A i stap insait long p26... I T Traim laki bilong yu!!! Burges i dai - P6 Paul Baker-Dairekta, Institiut Hon. Don Polye - Treseri Hon. Sam Basil - Deputi Opo- Loi Bakani- Gavana bilong ov Nesenel Afeas (INA) Minista sisen lida Sentral Benk.. n No ken givim Strong bilong kinabikpela kontrak long ovasis kampani n Lukautim foren risev Stanley Nondol i raitim long ol bikpela kantri. i mas lukluk na noken BPNG i daunim risev i pundaunDairekta bilong Institut mekim samting we ol bai yetmani bai lukim bikpela BIKPELA toklukaut i bilong Nesenel Afes les long wok bisnis long praivet kampani long n No ken yusim mani go long gavman long (INA) Paul Baker i givim kantri na ol i lusim kantri. ovasis bai les long no ken dinau planti, no tok lukaut bihain long Mista Barker i tok i gut- mekim invesmen long autsait long baset ken yusim mani autsait planti toktok kamap long pela long Sentrel Benk kantri na i ken go aut. long baset na no ken strong bilong Kina i pun- gavana Loi Bakani i tok Dispela bai bringim n No ken dinau planti givim bikpela wok kon- daun na pe bilong kaikai long yusim foren risev strong bilong Kina i kam trak i go long ol ovasis na samting I go antap na mani long US 3 bilien daun na apim prais bi- kampani. Benk bilong givim hat taim long long strongim Kina gen. long kaikai na ol arapela n Bildim infrastraksa Papua Niugini i no ken pipel. Tasol em i tok BPNG i samting. westim foren risev Mista Barker i tok noken westim planti na groim egrikalsa mani long strongim praivet sekta bisnis em mani long risev. Kina egensim mani bi- bikpela samting gavman Mista Barker i tok taim Lukim moa stori long pes 2... P2 Wantok Oktoba 24 - 30, 2013 nius Teksim Wari, Tingting, Painim Polis Ripot Pren, Wantok o Pas bilong yu Marape na Polye tok Polis i painim K640,000 tasol NCD: Ol polis long Mosbi i painim sampela i kam nau.. moa mani em ol stilman i bin kisim long Digicel namba: taim ol i stilim moa long K6 milien bilong 7235 6149 oposisen paulim pipel Maybank long Mosbi moa long tupela wik i go pinis. Ol memba bilong Task Fos i bin Stanley Nondol i raitim pela toktok bihain long Opo- bikpela milien kina tru long Dia Wantok Niuspepa, mi gat lik- sisen lida Belden Namah i namba wan taim gavman i gvim banisim wanpela haus long Jun Veli na ol lik toktok tasol olsem Sir Mekere i painim K70,000 insait long wanpela beg. TUPELA sinia minista insait askim tupela minista ya wan- long ol pipel bai kisim sevis na Marauta em namba wan man long Ol i holim papa bilong haus na askim em long O’Neill gavman i tok taim Praim Minista Peter O’Neill gavman bai givim yet inap long save long wok bilong mani, olsem oposisen lida Belden Namah long risain o lusim wok bilong ol 5-pela yia. long dispela mani. Long narapela ripot, wanem i save go na olsem wanem wantaim lain bilong em i long larim wok painim kamap Minista Marape i tok dispela polis i tok ol i kisim wanpela famili brata bi- mani i save kam. Nau em i lukau- mekim planti tok giaman long long lus bilongbikpela milian go oposisen we Belden Namah i long Paul Steven. Ol i holim man ya, Ricky tim mani bilong ol manmeri bilong paulim ol pablik long daunim long wanpela lo kampani. go pas i pudaun na ol gat 6-pela Antio long Fonde na kisim K127,000. Em i Westen Provins na em save nem bilong gutpela wok gav- Deputi oposisen lida Sam memba. Marape i tok dispela kisim ol polis i go long wanpela haus long wanem kain pasin (PM) O’Neill man i mekim long givim sevis Basil tu bin autim bikpela wari soim olsem ol i no fit na redi Gereu Stej 2 we ol i painim wanpela bilong wokim, em bai ol gavman bai stilim long ol pipel. stret long ol hevi bilong PNG wantaim gutpela polisis long ol eitpela ain bokis em ol stilman i bin 8 bilien bilong Westen Provins, so Minista bilong Tresari Don kina i pundaun na pe bilong ranim kantri. kisim. Insait long dispela bokis i bin gat inap em lusim long han bilong Sir Polye na minista bilong fainens kaikai na samting i go antap na Minista Marape i tok kantri i K459,000. Long Sande, ol polis i reidim Mekere. Maski long bagarapim ol James Marape i bung wantaim givim hat taim long ol pipel bi- ron gut na gavman bai go het Tokarara gen na painim K54,000 long beg man-meri bilong Westen Provins. na i tok oposisen i toktok tasol long kantri. long mekim gutpela wok long bilong wanpela famili brata bilong Paul Tenk yu Wantok. long bagarapim nem bilong Tresari minista i singaut long 2014 baset olsem fri edukesen Stevens. O polis long Mosbi i holim 5-pela 29/10/2013 gavman na kantri long ai bilong ol oposisen long kam long opis polisi, fri helt, K10milien bai go saspek nau. Ol polis i holim pinis narapela wol na laik paulim ol manmeri. bilong em wantaim gutpela long wan wan distrik, sapotim saspek Caspar Louis bilong Morobe na Dia Wantok Niuspepa, mi gat Tupela minista ya i tok opo- tingting na putim wantaim long SME bisnis, putim bikpela mani Goilala long Madang. Em i bin karim bikpela laik long salim stori na nius sisen i nogat polisi bilong lidim ronim kantri na stretim sindaun long wok egrikalsa. K30,000 long taim ol polis i holim em. Bai i kam long Wantok Niuspepa na mi kantri. Minista Polye i tok ol bilong ol pipel. Sapotim lo na oda na opim ol i kisim em i kam bek long Mosbi long save laikim tru long ritim Wantok pipel bilong kantri em namba Minista Marape i tok dispela rot bilong bisnis long kantri na dispela wik. Polis i wok long mekim wok- Niuspepa. wan samting we gavman na gavman bilong O’Neill em ol opim dua bilong autsait inves- painim yet long dispela stilpasin we Tenk yu Wantok Nius, oposisen bai lukluk long givim lida i gat gutpela tingting na wis- men long groim ikonomi bilong bikpela mani tru i bin lus long han bilong ol 08/10/2013 sevis. dom i ronim. Em i tok gavman i PNG. stilman. Marape na Polye i mekim dis- mekim lanti gutpela disisen na Dia Wantok Niuspepa, mi gat ol gemstones. Jasper red, black sil- Moa studen i smok mariwana ica glass, greenish brown siliefied NCD: Namba bilong ol skul studen ol polis chert na Chalcedony. Mi painim i save holim na sasim long smok o karim baia, yu ken ringim namba; 7604 mariwana i wok long surik i go antap. Ripot 8809. 2014 baset bai kamap gut buk bilong ol polis i soim olsem namba bi- 14/10/2013 long ol studen em polis i sasim long smok Stanley Nondol i raitim bai nogat planti nupela pro- milien em stap long baset. mariwana i wok long kamap bikpela. Ol jek.Wanpela nupela projek em Gavman i yusim sampela polis i no tokaut long hamas studen tasol Skruim moa long Church Baset. Minista bilong Tresari, Don Pasifik Gems na APEC miting mani bilong stet na baim na ol i tok mobeta papamama i mas givim Wokmisin long autim. Gutnius bi- Polye i tokaut olsem 2014 we gavman bai putim go insait sampela baistap insait long strongpela skul long ol bagarap em mari- long Jisas Krais nau i go aut long baset bilong kantri bai kamap long baset na fandim insait 2014 baset. wana i save kamapim long bodi bilong ol 4-pela kona bilong gavman sevis i gut tasol i no inap go antap long 2 o 3-pela yia. Mista Polye i tok gavman bi- lain husat i save smokim dispela smok no go insait long en. Olsem na gav- tumaa. Em i tok gavman bai Minista Polye i tok baset de- long O’Neill i gat gutpela polis nogut. man yu no inap long pilai ap long lukluk long wok bilong fisit o dinau bilong kantri i stap na baset o mani plen bilong sios na wokim giaman baset bilong egrikalsa na infrastraksa na long K50 milien tasol na i no kantri bihainim polisi na i no sios na hapsait yu larim ol kon man sapotim bisnis long groa. bikpela. Mista Polye i tok kantri yusim nating mani long ol bik- Stetmen bilong Rabaul Queen i redi i kam insait na stilim dispela mani! Minista Polye i tok bikpela i save mekim dinau baset plea projek olsem Oposisen na KOKOPO: Ripot bilong ol witnes bilong O’Neill – Dion gavman, sapos yu- lukluk long 2014 baset em long aninit long 35 pesen bilong sampela lain i tok. birua i kamap long sip ya Rabaul Queen i tupela laik givim 10 pesen long putim mani long egrikalsa, GDP na em aninit long lo bi- Minista Polye na Marape i redi nau long ol polis bai sevim long ol Sios, orait yu givim stret na mi stap edukesen, helt, infrastraksa, lo long kantri na bai i no inap go tok 2014 baset i luk gut na bai saspek.
Details
-
File Typepdf
-
Upload Time-
-
Content LanguagesEnglish
-
Upload UserAnonymous/Not logged-in
-
File Pages23 Page
-
File Size-