Dr. sc. Stanislav Živković, dipl. ing., dr. se. Jerko Nuić, dij HR9900091 Rudarsko-geološko-naftni fakultet Mr. sc. Dragan Krasić, dipl. ing., Ministarstvo gospodarstva R.H. Zagreb, Hrvatska KAKVOĆA UGLJENA LEŽIŠTA "KONGORA" - TOMISLAVGRAD Sažetak Usvojeni dokumenti u Kvotu, čiji je potpisnik i Republika Hrvatska, obvezuju potpisnice sporazuma na smanjenje emisije opasnih plinova. Potpis Protokola i nastale obveze opterećuju razvitak energetike visokim tehnološkim zahtjevima koji će sve više poskupljivati energiju. Temeljni dio energetskog sustava je termoenergija bazirana na fosilna goriva (u današnje vrijeme manje opasan izvor energije od nuklearne). Opredjeljenja da se u narednim godinama u Hrvatskoj izgradi osnovni termoenergetski sustav otvorio je široku raspravu o izvoru energenta, tj. vrsti fosilnog goriva. Studiozno su razmatrane mogućnosti uvoza plina (Sibir, Alžir), ugljena (Australija, USA, Kolumbija itd.), a zanemareni su resursi u neposrednoj blizini. Velika ležišta ugljena u dalmatinskom zaleđu (BiH) 70 km od mora zaslužuju pažnju stručnjaka i znanstvenika u sagledavanju energetskog potencijala, posebice jer se radi o nisko kaloričnim ugljevima s malo sumpora (ispod 1 posto). Dosadašnje spoznaje su povoljne i ukazuju na energetski potencijal ležišta "Kongora". QUALITY OF COAL IN THE DEPOSIT "KONGORA" - TOMISLAVGRAD Summary The documents accepted in Kyoto, signed by the Republic of Croatia, oblige the signatory countries in view of the Agreement on reducing emissions of noxious gases. These obligations burden the development of the energy sector by high technological requirements which will make energy even more expensive. The basic part of the energy system constitute fossil fuel driven thermal power plants (presently found less hazardous than the nuclear option). The commitment of the Republic of Croatia to build up a basic thermal energy system in the years to come has initiated a series of discussions on energy sources, i. e. on the choice of fossil fuels. Possibilities have been studied as regards the import of gas (Siberia, Algeria), coal (Aus- tralia, the USA, Colombia, etc.), while at the same time neglecting the resources in immediate vicinity. Major coal deposits in the Dalmatian hinterland (Bosnia and Herzegovina), 70 kms from the Adriatic coast, deserve the attention of experts and scientists in surveying energy potentials, particularly as it is a question of the low calorific value coal with scant sulphur (under 1 percent). So far the experiences are favourable and point to the coal deposit "Kongora" as a possible energy potential. 283 UVOD Visoko razvijene zemlje kao glavni zagađivači okoliša, posebice atmosfere, inicirale su dogovore oko smanjenja emisije štetnih plinova, što je rezultiralo potpisom protokola na konferenciji u Kyotu. Potpisani Protokol obvezao je potpisnice da smanje emisiju plina prosječno 5,2 posto u odnosu na 1990 godine. Obveze smanjenja emisije nisu jednake za sve zemlje. Kod visoko razvijenih zemalja smanjenje se kreće u granicama 8-6 posto. Republika Hrvatska preuzela je obvezu smanjenja emisije (stakleničkih) plinova za 5 posto prema referentnoj godini, u periodu od 2008. do 2012. godine. Napomena : Hrvatski državni sabor nije ratificirao potpisani Protokol ali je ratificirana Konvencija o promjeni u kojoj se Hrvatska obavezala zadržati emisiju stakleničkih plinova u 2000. na razini iz 1990. godine. Ovako potpisane obveze rezultat su nametanja od strane visoko razvijenih zemalja. Glavni zagađivači i uzročnici globanog zagađenja, preuzeli su obvezu koju će relativno lako moći sprovesti. Razvoj tehnologije omogućava im da rekonstrukcijama i izgradnjom novih postrojenja izvrše smanjenja emisije plinova i više nego što su obveze preuzete potpisanim protokolom, ne dovodeći u pitanje industrijski i tehnološki razvitak svojih zemalja. Mali zagađivači okoliša s neznatnim emisijama štetnih plinova do 1990 godine u koliko žele napredovati, morat će uložiti enormna sredstva u energetska postrojenja (koja se uglavnom uvoze iz industrijskih razvijenih zemalja) kako bi s malom emisijom plinova (stanje 1990 godine minus 5 posto) omogućio industrijski i tehnološki razvitak uz poštovanje preuzetih obaveza. Republika Hrvatska je od 1990 godine, a i danas zemlja uvoznica "energije" jer ne raspolaže s dovoljnim vlastitim izvorima . Za potrebe Hrvatske u termoelektranama Srbije i B i H proizvodilo se do 1991. prosječno 3,5 milijarde kWh, odnosno emitiralo se 3 500 x 103 kg 3 COr Ukupna emisija Hrvatske elektroprivrede u 1990. bila je 3 749 x IO kg CO2, što znači da je emisija plina bila dvostruko veća. U postupku utvrđivanja emisija Hrvatske u 1990 godini, kao polazna pozicija za provođenje Protokola, ostaje otvoreno kako uključiti emisije CO, za energiju proizvedenu izvan Hrvatske. Jedno od mogućih rješenja je korištenje emisijskog kvantuma koji je BiH emitirala proizvodeći električnu energiju za potrebe Hrvatske. Činjenica postojanja emisije plina u BiH u okviru proizvodnje električne energije za potrebe Hrvatske otvara mogućnost suradnje korištenja energetskog potencijala ležišta " Kongora ". Shvaćajući svu kompleksnost energetskog problema autori ovog rada žele još jednom, osvijetliti i potaknuti znanstvenu i stručnu raspravu o vrijednosti energetskog potencijala dalmatinskog zaleđa. U tom cilju daju se osnovni parametri koji utječu na kakvoću energenta s posebnim osvrtom na ležište lignita "Kongora". 284 OPĆENITO O KORIŠTENJU UGLJENA Sprovedena istraživanja o korištenju prirodnih energetskih resursa pokazuju (World Coal Institute) da sadašnje zastupljenosti energenata kao i predviđanja u doglednoj budućnosti daju prednost ugljenu koji je manje opasan od nuklearne energije, a čije zalihe (prema sadašnjem istraživanju) prelaze količine od 450 bilijuna tona (slika 1.). Slika 1. Zastupljenost energetskih potencijala u proizvodnji električne energije B1995. god. B 2010. god. Ugljen Nafta Plin Nuklearna Povratni energija procesi Kao najveći proizvođači ugljena javljaju se 15 zemalja svijeta (slika 2.) koji su i glavni izvoznici ovog energenta (tablica 1.) Slika 2. Najveći proizvođači ugljena u 1996. godini (Mt) 140CH 1200- 1000- 800- Mt 600- 400- ? 8 200- 5? g § o o „ 2 S S ™ s •§ s s I # s š I i OJ 285 Tablica 1. Države izvoznice ugljena ( 1996.) : :•• iMiliOni i : i:; ;lzvbzriice:. : Milioni t^tona': '.';'••Ugljena za;: i tona; : :koksiranje:; Australija 62,8 Australija 77,6 J. Afrika 54,3 USA 48,0 USA 35„0 Kanada 28,7 Indonezija 33,5 Poljska 8,9 Kolumbija 24,3 Kina 5,6 Kina 23,9 J. Afrika 5,2 Poljska 18,4 FSU 5,1 FSU 16,5 Indonezija 2,9 Kanada 5,7 Kolumbija 0,6 Ostali 14,5 Ostali 7,1 K ;i2?8,9i; ss ;Vvi89,7::::: .{Svjetska proizvodnja ugljena u 1996 god.::,3;70511 Napomena: :FSU - bivši SSSR, 60 posto svijetske proizvodnje troši se na udaljenosti do 50 km od rudnika, a 12 posto se izvozi (1996 god). Od ukupno izvezenog ugljena 60 posto se troši kao energetski ugljen, a 40 posto kao ugljen za koksiranje. Tijekom 1996 godine el.energija dobivena iz ugljena u pojedinim zemljama iznosi: (tablica 2.) Tablica 2. Proizvodnja električne energije iz ugljena : Postotak el. : : :|:: energije iz fil" i::DRŽAVA:; : : ;;•:•-.••; ugljena Poljska 95% J. Afrika 93,% Australija 83% Danska 77% Kina 75% Grčka 69% Njemačka 53% USA 53% £ (za svijet) 40% Razvoj tehnologije izgaranja ugljena u ložištima kotlova i tehnologije otklanjanja štetnih plinova donijele su u zadnjih 10 godina revolucionarna rješenja, tako da se danas veliki broj termoelektrana u najrazvijenijim zemljama rekonstruira ili gasi, a grade se novi blokovi čije su emisije štetnih plinova prihvatljive i za najoštrije ekološke norme. 286 UDIO UGLJENA U STVARANJU ŠTETNIH PLINOVA Neosporno je da toplinska moć ugljena predstavlja osnovni čimbenik kod sagledavanja upotrebe ugljena u gospodarstvene svrhe, pa tako i kao energenta u proizvodnji el. energije. Ništa manje važan čimbenik su i plinovi koji se stvaraju pri izgaranju ugljena. Utjecaj efekta "staklenika" ("greenhouse effect") koji se intenzivno proučava od 1980. godine doveo je do spoznaja da su osnovni uzročnici "staklenika" plinovi u atmosferi ("greenhouse gases", GHGS) ugljični dioksid (CO2),metan (CH4), dušični oksidi (N2O) i najnovije plinovi CFCS, HFCS, PFCS i SFĆ. U stvaranju efekta "staklenika" procentualno učestvuju plinovi prema slici 3. a njihovo izvorište u ugljenu je kao na slici 4. Slika 3. Čimbenici koji utječu na povećanje metana u atmosferi i sastav plinova "staklenika" a.procesi koji utječu na b. sastav plinova " staklenika " nastanak metana u atmosferi Domaće životinje 15.3% 3.3% 7.7% Rudarenje ugljena 6.7% Slika 4. Učešće ugljena u plinovima koji uzrokuju efektat "staklenika" CO2=20% CH4=7% N2O=5% 20% 100% 100% 100% Vrlo su indikativni podatci za razdoblje od 1990. - 1996. godine gdje učešće ugljena u ukupnoj emisiji plina CO2 opada u 15 zemalja EU (slika 5.). Pad proizvodnje ugljena je manji od smanjenja emisije CO2 iz ugljena, što je posljedica rekonstrukcije starih i izgradnje novih termoelektrana na ugljen. 287 Slika 5. Dijagram trenda emisije plina CO, u 15 zemalja EU 120 100 80 / 1990 1991 1992 1993 1994 1995 1 Drugi bitni čimbenici koji nastaju izgaranjem ugljena su sumporni oksidi (SOX) u kojima je dominantan sumpor dioksid (SO2) uzročnik " kiselih " kiša. Osnovom dobivenih spoznaja u zadnjih 15 godina intenzivno se je radilo na iznalaženju novih tehnologija koje smanjuju štetne efekte izgaranja ugljena. Osnovom poduzetih radnji razvile su se nove tehnologije (Clean Coal Technologies , CCTS) : - tehnologije odsumporavanja (Flue gas desulphurisation - FGD methods)