Studia Carpathico-Adriatica I. 2020 Slovensko-chorvátska komisia humanitných vied pri Ministerstve školstva, vedy, výskumu a športu Slovenskej repuBliky a Ministerstve vedy a vzdelávania Chorvátskej repuBliky Studia Carpathico-Adriatica, Vol. I. Slováci a Chorváti na ceste k samostatnosti: História a perspektívy Studia Carpathico-Adriatica Vol. I. Slováci a Chorváti na ceste k samostatnosti: História a perspektívy Slovaci i Hrvati na putu u neovisnost: Povijest i perspektive Editori Martin Homza a Željko Holjevac Bratislava 2020 Studia Carpathico-Adriatica je ročenka Slovensko-chorvátskej komisie humanitných vied Redakčná rada: Marta Botíková, Miroslav Dudok, Krešimir Filipec, Ivan Gerát, Jadranka Grbić Ja- kopović, Željko Holjevac, Martin Homza, Zrinka Kovačević Stričević, Maja Rupnik Matasović, Mirijana Repanić Braun, Andrej Vrteľ, Svorad Zavarský © Martin Homza & Željko Holjevac © Slovensko-chorvátska komisia humanitných vied, Bratislava 2020 Recenzovali: Ante Nazor & Pavol Matula Grafcká úprava: Tereza Fedora Homzová Sadzba: Matúš Brilla Jazyková redakcia slovenských textov: Ivana LaBancová Vydala: Slovensko-chorvátska komisia humanitných vied Tlač: Stredná odborná škola polygrafcká Bratislava Motív na obálke je motivovaný prvým strieborným denárom Kolomana Haličského (MONETA REGIS P SCLAVONIA, okolo roku 1235). Motív z frontspisu pochádza z náhrobku Štefana Zápoľského (po roku 1499). ISBN 978-80-89728-23-7 Obsah Željko Holjevac: Uvodnik 9 Martin Homza: Niekoľko slov k vzniku Slovensko-chorvátskej komisie humanitných vied 12 Slováci a Chorváti na ceste k samostatnosti: História a perspektívy / Slovaci i Hrvati na putu u neovisnost: Povijest i perspektive Nikica Barić: Hrvatski put u samostalnost 20 Emília Hrabovec: Slovenský exil a cesta k nezávislosti Slovenska 25 Julija Barunčić Pletikosić: Uloga Katoličke crkve u stvaranju suvremene RepuBlike Hrvatske 55 Miroslav Londák – Elena Londáková: Slovensko v predjarí (1963 – 1967) 62 Peter Jašek: Kontakty slovenského a chorvátskeho politického exilu v 70. a 80. rokoch 75 Beáta Katrebová Blehová: Rozdelenie Česko-Slovenska v medzinárodnom kontexte: náčrt problematiky 87 Ondrej Podolec: Štátoprávne míľniky Slovenska v 20. storočí (paralely s Chorvátskom) 106 Ana Holjevac Tuković: Završetak Domovinskog rata u Hrvatskoj: Vojne operacije i mirna reintegracija 123 Tomáš Černák: Politická situácia a prejavy násilia na futbalových štadiónoch na začiatku 90. rokov v Chorvátsku a na Slovensku 133 Albert Bing: Put Hrvatske u Europsku uniju 146 Aleksandar Jakir: Izazov bavljenja problematičnom prošlošću u Hrvatskoj 163 Recenzie a správy / Recenzije i novosti Mosković, Boris: Mezi Titem a Tudjmanem: Chorvatsko v letech 1989 – 1990: Chorvatsko v letech 1989 – 1990 (Ondřej Vojtěchovský) 174 Kopřivová, Lenka – Leisserová, Eliška (eds.): Barvy chorvátske Moravy (Ján Botík) 176 Ugrešić, DuBravka: Baba Jaga zniesla vajce. (Zvonko Taneski) 178 Marin Homza: Slovenská historička v chorvátskej encyklopédii Kvetoslava Kučerová (* 25. mája 1935 – † 21. decembra 2019) 181 Andrej Solár: Tamo daleko, daleko – od mora Ferdinand Takáč (* 1920 – † 6. apríla 2013) 184 Andrej Solár: Postavenie Slovenského národného múzea – Múzea kultúry Chorvátov na Slovensku v štruktúrach slovenského múzejníctva 186 Zuzana Chudá: Kaleidoskop slovenských udalostí v Chorvátsku v roku 2019 190 Obhájené záverečné práce z kroatistiky na Katedre slovanských flológii Filozofckej fakulty Univerzity Komenského v roku 2019 195 Obrazová príloha / Slikovni prilog 197 Željko Holjevac* Uvodnik Úvodník / Editorial rvi broj časopisa Studia Carpathi- je svoju samostalnost izBorila u ratu za Pco-Adriatica, koji se nalazi u rukama neovisnost. čitateljima, sadrži članke napisane na Emília Hrabovec u radu o slovačkoj podlozi priopćenja na znanstvenoj kon- emigraciji i putu u neovisnost Slovačke ferenciji Hrvati i Slovaci na putu u neovi- napominje da je polazna politička situa- snost: povijest i perspektive. Konferencija cija slovačke emigracije bila mnogo slo- je održana 18. lipnja 2019. na Sveučilištu ženija od situacije većine drugih naroda Comenius u Bratislavi. U ovom Broju šest u Srednjoj i Istočnoj Europi. Slovačka slovačkih i pet hrvatskih autora analizi- emigracija – slično hrvatskoj emigraciji – raju hrvatski i slovački put u neovisnost, nije se morala Boriti samo protiv komuni- imajući na umu povijesne korijene i bu- stičkoga režima nego i za povrat vlastite duće perspektive. državnosti. U tom je svjetlu od posebne Slom komunizma u Istočnoj Europi, važnosti bilo osnivanje Svjetskoga kon- demokratski izbori, raspad Jugoslavije gresa Slovaka koji se založio za ideju dr- u krvavom ratu i mirna podjela Čeho- žavne neovisnosti Slovačke pozivajući se slovačke bili su okvirni uvjeti u kojima na općepriznato načelo samoopredjelje- su ranih 1990-ih godina Hrvatska i Slo- nja i načelo pune ravnopravnosti naroda. vačka od federalnih jedinica Jugoslavije Analizirajući najznačajnije aktivnosti i Čehoslovačke postale neovisne države. i stavove Katoličke crkve u posljednjim Na njihovu putu u neovisnost, među godinama Jugoslavije i prijelomnim zbi- ostalim aspektima, važnu je ulogu imala vanjima u Hrvatskoj u prvoj polovici slovačka i hrvatska emigracija, kao i Ka- 1990-ih godina, Julija Barunčić Pletikosić tolička crkva i ostali čimbenici. Danas su u svojem članku naglašava da je Katolič- obje zemlje članice Europske unije i pred ka crkva igrala važnu ulogu u procesu njima su novi izazovi i nove perspektive. stvaranja RepuBlike Hrvatske kao samo- U svojem uvodnom prilogu o hrvat- stalne države. skom putu u neovisnost, Nikica Barić Opisujući slovačko rano proljeće kao u najsažetijim crtama kronološki pri- katalizator češko-slovačkoga proljeća kazuje događaje koji su krajem 1980-ih 1968. i federalizacije Čehoslovačke, Mi- godina doveli do duboke gospodarske, roslav Londák i Elena Londáková napo- društvene i političke krize u Jugoslaviji. minju u svojem članku da je, uz liberali- Kriza je početkom 1990-ih godina dove- zaciju komunističkoga režima i stvaranje la do raspada zajedničke države Južnih socijalizma s ljudskim licem, još jedna Slavena i međunarodnoga priznanja Re- često izostavljena velika tema bio pro- publike Hrvatske kao nove države koja ces emancipacije slovačke nacije, koji je * Željko Holjevac, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar u Zagrebu (Republika Hrvatska). Željko Holjevac: Uvodnik 9 u ono vrijeme kulminirao federalizaci- 1993. nastala je neovisna Slovačka kao jom Čehoslovačke. moderna europska država. Peter Jašek u svom članku portretira Nakon što je zaustavila srpsku i crno- kontakte slovačke i hrvatske političke gorsku agresiju do kraja 1991., te postigla emigracije 1970-ih i 1980-ih godina. Tekst međunarodni legitimitet priznanjem od se bavi širim kontekstom odnosa između strane država Europske zajednice i pri- Svjetskoga kongresa Slovaka i predstav- manjem u članstvo Ujedinjenih naroda, nika emigranata iz raznih zemalja Sred- temeljni cilj hrvatske politike pod vod- nje i Istočne Europe u sovjetskom bloku. stvom predsjednika Franje Tuđmana Studija također uključuje rekonstrukciju bio je ostvarivanje punoga suvereniteta specifčnih slučajeva međusobne surad- i teritorijalnoga integriteta u međuna- nje Slovaka i Hrvata na Zapadu. rodno priznatim hrvatskim granicama. Beáta KatreBová Blehová prikazuje U svojem članku o završetku hrvatskoga problematiku razlaza Čehoslovačke tije- Domovinskog rata Ana Holjevac Tuković kom 1992. u međunarodnom kontekstu. se fokusira na vojne operacije, prije svega Iz dokumenata pohranjenih u arhivima na vojno-redarstvenu operaciju „Oluja“ bivšeg Ministarstva međunarodnih od- u kolovozu 1995., kao i na mirnu reinte- nosa koji dokumentiraju sastanke premi- graciju istočnoga dijela Hrvatske pod in- jera Vladimíra Mečiara s diplomatskim gerenciju hrvatskih vlasti. predstavnicima Europe i Izraela vidi se Studija Tomáša Černáka ocrtava po- da slovačka vlada nije bila dovoljno spre- litičku situaciju i nasilje na nogometnim mna za podjelu zajedničke države Čeha stadionima ranih 1990-ih u Hrvatskoj i Slovaka i da je inicijalno preferirala i Slovačkoj. On uzima u razmatranje konfederaciju umjesto neovisne države. primjere nogometne utakmice između Iz dokumenata se također vidi da su vla- Dinama iz Zagreba i Crvene Zvezde iz Be- de susjednih država Slovačke, kao i poje- ograda 1990. i utakmica između Slovana dinih velikih sila, imale na umu mogući iz Bratislave i Sparte iz Praga kao i Feren- raspad Čehoslovačke, ali su pozvale na cvárosa iz Budimpešte 1991. i 1992. ustavnu akciju, što je bilo više nego ra- Prilog Alberta Binga bavi se dugo- zumljivo u kontekstu nasilnoga raspada trajnim procesom pristupanja Hrvatske Jugoslavije. Europskoj Uniji. Uz pregled najznačajni- U članku o međašima razvitka dr- jih događaja i tranzicijskih procesa prije žavno-pravnoga statusa Slovačke u 20. ulaska 2013., apostrofrani su različiti stoljeću Ondrej Podoloec bilježi da je Slo- problemi s kojima se Hrvatska suočavala vačka poput Hrvatske bila dijelom mul- na svojem „europskom putu“ imajući na tinacionalnih država – Austro-Ugarske umu oscilacije u raspoloženju hrvatskih i Čehoslovačke – u kojima je autonomi- građana i držanje međunarodne zajedni- ja bila vrhunac ambicija slovačkih po- ce prema Hrvatskoj. litičkih predstavništava. U predvečerje Aleksandar Jakir u članku o izazo- Drugoga svjetskoga rata uspostavljena vu bavljenja problematičnom prošlošću je neovisna Slovačka pod njemačkim u Hrvatskoj ukazuje na suprotstavljene pokroviteljstvom. Poslije rata je komuni- interpretacije „Bolnih“ ili „osjetljivih“ stička Čehoslovačka