tjedan suvremenog plesa TIJELO PRED PUBLIKOM Pišu: Podvezanec, Govediæ, Smojver, Višniæ, Lipovac, Curiæ, Bauer, Slunjski, Ivkoviæ, Nikoliæ, Èale-Feldman stranice 20-29 Marie Ribot ISSN 1331-7970 dvotjednik za kulturna i društvena zbivanja • zagreb, 21. lipnja 2001, godište III, broj 58 • cijena 12,00 kn; za BiH 2,5 km; za Sloveniju 320 sit Susreti uz granicu Raveggi, Moènik, Drndiæ, Puar, Roiæ stranice 16-19 Osmanska Bosna Noel Malcolm Nenad Moaèanin Maja Lovrenoviæ stranice 10-11 Razgovor: Gordana Vnuk Petnaesti Eurokaz stranica 5 Likovnost Biennale u Veneciji Silva Kalèiæ stranica 36 Milan Šufflay - iluzije i spoznaje Zoran Kravar stranice 16-17 KRITIKA Katarina Luketiæ, Tomislav Brlek, Gioia-Ana Ulrich, www.zarez.hr eljka Vukajloviæ, Philippe Di Meo, Drago Pilsel 2 III/58, 21. lipnja 2,,1. Dobitnici Nagrade Vladimir Nazor za 2000. godinu Nagrada Vladimir Nazor za ivotno djelo Gdje je što Likovna i primijenjena umjetnost Zarezi Edo Murtiæ Info i najave: Klara Biliæ, Grozdana Cvitan, Lejla Topiæ, Agata Juniku, 4-5 U arištu Nagrada Vladimir Nazor za ivotno djelo Lijep dan danas, zar ne? Boris Beck 3 Najopasniji je zaborav Gorana Tocilj-Šimunkoviæ 3 Glazba Razgovor s Ivanom Ivasom Sreæko Pulig 6-7 Josip Klima Sindromi deurbanizacije Pavle Kaliniæ 9 Razgovor s Ljubomirom Frèkovskim i Kimom Mehmetijem Omer Karabeg 12-13 Fakofski aperitiv i Beograd na beèki, s kazalištem Zorica Radakoviæ 31 Razgovor s Carlom Castellanetom Dean Trdak 34 Nagrada Vladimir Nazor za ivotno djelo Tema: Institut Vlado Gotovac Knjievnost Gotovac danas Ivo Banac 8 U duhu Gotovèeva djela Milan Pavlinoviæ 8 Stanko Lasiæ Razgovor s Andrejom Feldman Milan Pavlinoviæ 9 Tema: Osmanska Bosna Pogled u Osmansku Bosnu Maja Lovrenoviæ 10 Nagrada Vladimir Nazor za ivotno djelo Razgovor s Nenadom Moaèaninom Maja Lovrenoviæ 10 Kazalište Razgovor s Noelom Malcolmom Maja Lovrenoviæ 11 Razgovor s Markom Pinsonom Maja Lovrenoviæ 11 Joško Juvanèiæ Svakodnevica Almanah poroène kuæanice Sandra Antoliæ 13 Nagrada Vladimir Nazor za ivotno djelo Tema: Susreti uz granicu (priredila Daša Drndiæ) Filmska umjetnost Tri pogleda na granicu Daša Drndiæ 16 Duško Jerièeviæ Razgovor s Patriziom Raveggi Daša Drndiæ 17-18 Liminalnost granice kao knjievnopovijesni problem Aljoša Puar 17 Razgovor sa Sanjom Roiæ Daša Drndiæ 18 Razgovor s Rastkom Moènikom Daša Drndiæ 19 Nagrada Vladimir Nazor za ivotno djelo Tema: Turizam i kultura Arhitektura i urbanizam Razgovor s Vjekoslavom Vierdom Grozdana Cvitan 32-33 Silvana Seissel Razgovor sa Sonjom Tomaiè Grozdana Cvitan 33 Likovnost Po baltièkom vremenu Leila Topiæ 35 Venecija, sad i opet Silva Kalèiæ 36 Godišnja nagrada Vladimir Nazor Uspaljeni roboti Sunèica Ostoiæ 37 Likovna i primijenjena umjetnost Glazba Vatroslav Kuliš Okrunjena ustrajnost Trpimir Matasoviæ 38 Lijane glazbene dungle boja Trpimir Matasoviæ 38 ivot na Sjeveru Luka Bekavac 39 Hvalevrijedno izdanje Krešimir Èuliæ 40 Godišnja nagrada Vladimir Nazor Pošteni povratak Krešimir Èuliæ 40 Iskre gospara Franka Trpimir Matasoviæ 40 Glazba Frano Paraæ Film Prava prièa bez ironijskog odmaka Luka Bekavac 41 Kazalište Godišnja nagrada Vladimir Nazor Paralelni svijet amaterske izvrsnosti Ranka Mesariæ 42 Sistem i njegovo ludilo: drama Lada Èale Feldman 43 Knjievnost Stanko Andriæ Kritika Revizionizam tvrdo ukorièen Zoran Kravar 14-15 Povraæanje povijesti Drago Pilsel 15 Legenda o jednom tijelu Philippe Di Meo 31 Ljubav koja ne pobjeðuje eljka Vukajloviæ 44 Godišnja nagrada Vladimir Nazor Petra i Karin Gioia Ana Ulrich 44 Kazalište Staro tijelo pri/povijesti Tomislav Brlek 45 Pale - srce tame Katarina Luketiæ 46 Goran Grgiæ Knjievnost Pismo iz Zagreba Hugh MacPherson 47 Godišnja nagrada Vladimir Nazor Ukratko Film Godine Milan Pavlinoviæ 37 Lukas Nola TEMA BROJA: TIJELO PRED PUBLIKOM (priredila Nataša Govediæ) Tjedan drukèijeg tijela Gordana Podvezanec 20 Signifikacije: stolice, sline i rad snova Nataša Govediæ 21 Politika koreografije Tatjana Smojver 22 Tko je Jérôme Bel? Emina Višniæ 23 Godišnja nagrada Vladimir Nazor Tragom hrvatske plesne selekcije Larisa Lipovac 24 Razgovor pokretom Tamara Curiæ 24 Arhitektura i urbanizam Je li moguæe izbjeæi tematsko punjenje? Una Bauer 25 Miroslav Geng Maèevanje s patrijarhatom Ivana Slunjski 26 Jedna minimalizacija i jedan ritual Ivana Ivkoviæ 26 Butoh-ples u tami Gordana Podvezanec 27 Pokret nije samo pokret Jelena-Iva Nikoliæ 28 Plesaè je u rušnici Lada Èale Feldman 29 Naslovnica: Kaspar Konzert, LA COMPAGNIE FRANÇOIS VERRET, Pariz, 2001. III/58, 21. lipnja 2,,1 3 ajadere, nogometaši, predsjednici, i tragièan (što je sve, i još mnogo toga, drugog s kim bi se moglo poprièati). Nije uopæe nije kriv. Gost iz Beograda upoz- krivotvoreni CD-ovi, cigarete i Dubravko Škiljan pobrojao u Vjesniku i to usamljeni sluèaj; moj mi je prijatelj sa nao nas je i s poraznim srpskim anketama nafta, pa èak i ratni zarobljenici i Politici). Dejan Iliæ, koji je iz Beograda sti- studija rekao kako je u njegovu rodnom koje pokazuju da znatna veæina i dalje vje- povratnici, cirkuliraju izmeðu Hrvatske i gao s punom torbom svojega èasopisa Re- selu od tridesetak kuæa njegova baba bila ruje kako su Karadiæ, Arkan i Mladiæ bili Srbije, ali obièni smrtnici ne. Srpski jezik èi, nije nam donio ništa novo: donio nam jedina koja je sa svima prièala. Uvijek ima heroji srpstva (što je, na svoj naèin, i toè- ne moete èuti u kafiæima i na plaama, je samo naše tekstove koje smo ondje ob- nezahtjevnih, koji æe razgovarati sa svima, no), da su Srbi najveæe rtve Jugoslavije i osim izuzetno, a ni hrvatski se baš ne ori javili. Donio je, meðutim, obilje tema za bez obzira na to što se dogodilo, i onih Jugoslavena te, nespojivo s prethodnim istoèno od Drine. Iako je rat završio još razgovor: od njega sam saznao da i u koji neæe razgovarati nikada i ni pod ko- mišljenjem, da se Jugoslavija nije trebala prije šest godina, izmeðu Hrvata i Srba Beogradu ljudi ive u paralelnim svjetovi- jim uvjetima - razlika je to izmeðu neoba- raspasti (pa su i za to, valjda, krivi opet vlada ledena šutnja. ma, kao i mi u Zagrebu; saznao sam da veznog èavrljanja i potpune šutnje. Izme- drugi). Pritom je kamen temeljac za su- prati kulturnu scenu u Hrvatskoj i da neke ðu toga dvoga nalaze se svjetovi razgovo- radnju s Hrvatskom zaborav: što je bilo, Paralelni svjetovi ljude u njoj doivljava znatno razlièito od ra, razgovora koji donose nove ideje, mi- bilo je. Zaborav, izmeðu ostaloga, 677 sr- Hrvatima i Srbima dogodilo se što pskih logora u Bosni i Hercegovini, i mnogim obiteljima: neriješena proš- 201 u Hrvatskoj i 71 u Jugoslaviji, lost, agresija potisnuta i iskazana, pre- Razgovor i politika koliko ih je, recimo, evidentirao Da- šuæena pitanja, osjeæaji uskraæenosti, nijel Rehak. nemoæi i bijesa onemoguæili su svaki razgovor. Mada se takve obitelji kat- Lijep dan danas, zar ne? Balkanska flora kad i fizièki odvoje, i njihovi pripad- Dejana Iliæa odsad æu èitati druga- nici odu svaki na svoju stranu svijeta s Jeste, baš nas je vreme posluilo… èije: zadovoljstvo osobnog susreta nadom da se više nikada neæe sresti, protegnut æe se i na buduænost. Po- još èešæe ive zajedno i predstavljaju Boris Beck sebno mi se svidjela njegova vjera da samo maketu ljudskih odnosa. Njiho- ljudi u Srbiji, razgovarajuæi jedni s vi su razgovori prazni, prigodni, kur- drugima, mogu promijeniti rezultate toazni, neiskreni i besmisleni. Ni sluèajno mene; saznao sam da hrvatsku sintaksu jenjaju svjetonazore i stvaraju nove ljude, buduæih anketa. Razgovor je jedina nada se ne dotièu svojih bolnih tema – što je smatra superiornom srpskoj; saznao sam kako kae Theodore Zeldin (èudo od dje- za balkanske gudure u kojima je glavni pouzdan znak da postoji konsenzus oko da Reè ima iste probleme kao i Zarez, ali i teta koje je diplomiralo na Londonskom oblik flore trska napola slomljena, jedino toga koje su to bolne teme te da su ih svi da ih rješava posve drugaèije... No, od svih sveuèilištu u dobi u kojoj je meni bila svjetlo potjeèe od stijenja što tek tinja i posve svjesni. Ti su razgovori uvijek iste mi je tema za razgovor najzanimljivije bilo glavna preokupacija je li bolji duhan Sam- gdje nema nijednoga srca koje rat nije slo- partije šaha, voðene uvijek istim figurama, njegovo pitanje (parafraziram, nisam is- son ili Drum). On lijepo kae da su protiv mio - èavrljanje neæe spojiti napuknutu uvijek s istim otvaranjima i uvijek s istim pod majice imao zalijepljen kasetofon): takvih razgovora samo oni koji vjeruju da slamku i šutnja neæe smanjiti mrak. Samo matovima, patovima i remijima. "Zašto bi uopæe Hrvati i Srbi razgovarali, svijetom vladaju svemoæne ekonomske, razumijevanje moe izlijeèiti slomljena sr- Kao što su svi kameni temeljci šuplji, da zašto bi upoznavali i èitali jedni druge, društvene i politièke sile, da su ljudi samo ca, a toga neæe biti bez iskrenog razgovo- u njih stanu dnevne novine kao znak vre- zašto bi jedni drugima bili zanimljiviji od igraèke u njihovim rukama i zvijeri što se ra. Vojske mogu osloboditi narode, dra- mena potomcima, tako je i kamen temeljac bilo koga drugog"? meðusobno prodiru u borbi za prevlast. ve, nacije i teritorije, ali ljude ne mogu os- hrvatsko-srpskih odnosa šupalj. U njemu Moebitni razgovor Srba i Hrvata op- loboditi. Nas moe osloboditi samo isti- su novine u kojima je rat opisan kao agre- Što je bilo, bilo je tereæen je i prije poèetka: isprikom (a da na, istina o našoj prošlosti i o našim pos- sorski, apsurdan, barbarski, beskoristan, Putujuæi Cresom, u pustoši oko Vran- se pritom ne postavlja pitanje znaju li Hr- tupcima u toj prošlosti. besmislen, bespoštedan, bezuman, genoci- skog jezera, na cesti kroz onaj kamenjar, vati ispriku i prihvatiti). Dejan Iliæ je èak i A ako baš nema nekoga za razgovor u dan, nemilosrdan, nesmiljen, neregularan, stisnule su se dvije kuæe. Ljudi u njima ne nju ponudio, jasnu i bezuvjetnu, što je blizini, nema problema: za poèetak razgo- nezapamæen, pljaèkaški, podmukao, surov razgovaraju (a nema na horizontu nikoga najbolji znak da se isprièava netko tko varajmo sami sa sobom.