Nakladnička djelatnost Matice hrvatske od 1945. do 1971. Stjepčević, Nia Master's thesis / Diplomski rad 2020 Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: University of Zagreb, University of Zagreb, Faculty of Humanities and Social Sciences / Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:131:106094 Rights / Prava: In copyright Download date / Datum preuzimanja: 2021-10-01 Repository / Repozitorij: ODRAZ - open repository of the University of Zagreb Faculty of Humanities and Social Sciences SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FILOZOFSKI FAKULTET ODSJEK ZA INFORMACIJSKE I KOMUNIKACIJSKE ZNANOSTI KATEDRA ZA BIBLIOTEKARSTVO Ak. god. 2019./2020. Nia Stjepčević Nakladnička djelatnost Matice hrvatske od 1945. do 1971. Diplomski rad Mentor: doc. dr. sc. Ivana Hebrang Grgić Zagreb, 2020. Izjava o akademskoj čestitosti Izjavljujem i svojim potpisom potvrđujem da je ovaj rad rezultat mog vlastitog rada koji se temelji na istraživanjima te objavljenoj i citiranoj literaturi. Izjavljujem da nijedan dio rada nije napisan na nedozvoljen način, odnosno da je prepisan iz necitiranog rada, te da nijedan dio rada ne krši bilo čija autorska prava. Također izjavljujem da nijedan dio rada nije korišten za bilo koji drugi rad u bilo kojoj drugoj visokoškolskoj, znanstvenoj ili obrazovnoj ustanovi. ______________________ (potpis) 1 2 Sadržaj 1. Uvod ....................................................................................................................................... 4 2. Povijesni kontekst .................................................................................................................. 5 2.1. Matica u okviru Austrijskog carstva i Austro-Ugarske ................................................... 5 2.2. Razdoblje Kraljevine Jugoslavije i NDH ........................................................................ 6 3. Matica hrvatska od 1945. do 1971. i njena nakladnička djelatnost ........................................ 8 3.1. Razdoblje 1945.-1953. ..................................................................................................... 8 3.2. Razdoblje 1954.-1959. ................................................................................................... 14 3.3. Razdoblje 1960.-1966. ................................................................................................... 18 3.4. Razdoblje 1967.-1971. ................................................................................................... 21 4. Popis izdanja od 1945. do 1971. .......................................................................................... 24 4.1. Izdanja Matice hrvatske ................................................................................................. 24 4.2. Izdanja pododbora ......................................................................................................... 62 4. Zaključak .............................................................................................................................. 74 5. Literatura .............................................................................................................................. 75 Sažetak ..................................................................................................................................... 77 Summary .................................................................................................................................. 77 3 1. Uvod U ovome radu razmotrit će se izdavačka djelatnost Matice hrvatske u Hrvatskoj, od 1945. godine, pa sve do njenoga nasilnog privremenog ukidanja 1971. godine. Radi potpunosti, sagledat će se i povijesni kontekst osnivanja Matice – osnivačke težnje i ključne ličnosti – a uz to i skraćena kronologija njena kulturnog rada. Matica hrvatska ključna je kulturna ustanova za razumijevanje narodnog preporoda sredinom 19. stoljeća, te uopće za bilo kakvo razmatranje hrvatske kulture u protekla dva stoljeća. Kroz sedam različitih država, Matica hrvatska služila je kao bastion hrvatskog identiteta. Taj je kontinuitet omogućavao očuvanje jezika i pisma, te potpomagao razvijanje hrvatske kulturne svijesti u politički turbulentnim vremenima 20. stoljeća. Izvorno utemeljena kao Matica ilirska 1842. godine, o čemu će biti više riječi u nadolazećem poglavlju, ova narodna ustanova odmah je prionula širenju ideja koje će pomoći oblikovati hrvatsku nacionalnu svijest. S vremenom je dobila svoju sadašnju zgradu na zagrebačkom Zrinjevcu, financiranu novcem stečenim od svoje djelatnosti i od članskih doprinosa, te projektiranu po nacrtima Ferde Kondrata, zagrebačkog arhitekta češkog podrijetla. Godine 1874. ime joj se mijenja u Matica hrvatska, a 1921. godine palača Matice dobiva sjeverno krilo i današnji oblik.1 U razdoblju Kraljevine Jugoslavije, Matica počinje izdavati utjecajni časopis Hrvatska revija, koji je bitan čimbenik u razvoju javnog diskursa o hrvatskoj kulturi. Kao reakciju na Novosadski dogovor 1954. godine i kontinuirani rad unitarističkih vlasti o ujednačavanju hrvatskog i srpskog jezika, Matica hrvatska izdaje 1967. godine Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika. Taj čin, kao i sljedeći potezi vezani uz Hrvatsko proljeće, dovode do naprasnog ukidanja Matice i njene nakladničke djelatnosti koja se neće nastaviti do 1989. godine. 1 Brleković, J. Palača Matice hrvatske u Zagrebu. https://www.matica.hr/omatici/Pala%C4%8Da%20Matice%20hrvatske/ (Pristupljeno 25. srpnja 2020.) 4 2. Povijesni kontekst U ovome poglavlju sagledat će se kratak pregled povijesnih zbivanja i okolnosti vezanih uz Maticu hrvatsku, kako bi se pružio povijesni kontekst nužan za razumijevanje te ustanove. Na sažet način bit će pokriveno razdoblje oko osnivanja Matice, te njen razvoj kroz nadolazeće epohe. U ovom dijelu rada fokus nije na navođenju potpune nakladničke bibliografije, već na političkom i povijesnom kontekstu, pa su stoga navedena samo neka ključna izdanja. 2.1. Matica u okviru Austrijskog carstva i Austro-Ugarske Početci Matice hrvatske, jedne od nastarijih i najznačajnijih kulturnih ustanova i nakladnika u Hrvatskoj, smješteni su u vrijeme narodnog preporoda, razdoblja koje karakterizira buđenje nacionalne svijesti. Četvrtoga kolovoza 1838. godine otvorena je Ilirska čitaonica u Zagrebu. Na sjednici čitaonice 7. ožujka 1839. javlja se ideja o osnivanju društva po uzoru na Maticu češku u Pragu i Maticu srpsku u Pešti te se po prvi puta spominje ime Matica ilirska. Na Osmom općem redovitom saboru održanom 10. i 11. veljače 1842., na prijedlog grofa Janka Draškovića, predsjednika Društva Čitaonice zagrebačke, osnovana je Matica ilirska. Zasjedanje je započelo Draškovićevim govorom koji oslikava tadašnje potrebe društva za izdavanjem knjiga i drugih publikacija koje će promicati preporodne ideje: »Najpoglavitija svrha društva našeg jest: nauku i književstvo u našem narodnom jeziku rasprostranjivati i priliku mladeži našoj dati, da se domorodno izobrazi.«2 Grof Janko Drašković izabran je za prvog predsjednika Matice ilirske. Ilirska čitaonica doprinijela je i osnutku Narodnog muzeja (g. 1840.), Gospodarskog društva (g. 1841.), te Narodnog teatra (g. 1840.), što pokazuje njen velik utjecaj na hrvatsku kulturu.3 Prva izdana knjiga bila je Gundulićev Osman s dopunom Ivana Mažuranića. Do 1850. godine Matica funkcionira kao glavnica unutar Ilirske čitaonice. U teškim prilikama za vrijeme Bachova apsolutizma Čitaonica prestaje djelovati, a Matica ilirska tako postaje samostalna 2 Matica hrvatska 1842-1997 / pripremio Josip Bratulić. Zagreb : Matica hrvatska, 1997., str. 17. 3 Smičiklas, T.; Marković., F. Matica hrvatska od godine 1842. do godine 1892. : spomen-knjiga. Zagreb : Matica hrvatska, 1892., str. 4. 5 ustanova. Godine 1862. osniva se i Matica dalmatinska. Ova se ustanova 1911. godine spaja s Maticom hrvatskom u jedinstvenu ustanovu.4 Godine 1874., slijedom povijesnih okolnosti, Matica ilirska mijenja svoje ime u Matica hrvatska. 1887. godine dobiva svoju današnju zgradu, palaču izgrađenu po nacrtima Ferde Kondrata, nadograđenu sjevernim krilom 1921. godine. 2.2. Razdoblje Kraljevine Jugoslavije i NDH U razdoblju raspada Austro-Ugarske, Hrvatska povijesnim okolnostima ulazi u Kraljevinu SHS (kasnije preimenovanu u Kraljevinu Jugoslaviju), unutar koje hrvatski narod biva sukobljen s različitim represivnim preprekama.5 Niz kulturnih ustanova i društava, poput Hrvatskoga sokolskog saveza, Saveza hrvatskih učiteljskih društava, Saveza hrvatskih pjevačkih društava, Društva hrvatskih srednjoškolskih profesora, udruge Hrvatska žena, bivahu ukinuti, a njihovi imetci konfiscirani. U nemilosti se našla i Matica hrvatska, koju je centralistička vlast u Beogradu svakako željela ugasiti. No, snažan otpor članstva, opća politička previranja, i smjena niza predsjednika Matice, doveli su do toga da je Matica opstala. Godine 1928. za predsjednika je izabran Filip Lukas, a jedan od njegovih prvih poteza bijaše osnivanje trgovačkog društva Pramatice 1929. godine, na koju je prebačena sva izdavačka djelatnost i imovina, kako bi se očuvala od režimske ruke.6 Iste godine, kralj Aleksandar proglašava diktaturu. U ovom periodu, Matica hrvatska zauzima čvrst stav opozicije tiraniji, te okuplja hrvatske intelektualce i bitnike u pružanju političkog otpora diktaturi. No, kulturna djelatnost nije stavljena po strani – uz brojna bitna izdanja Matice u ovo vrijeme, izdaje se i časopis Hrvatska revija te godišnjak Hrvatsko kolo. Rasprave o pokretanju Hrvatske revije počinju se voditi 1926.,