HRVATSKA UDRUGA KONCESIONARA ZA BILTEN AUTOCESTE S NAPLATOM CESTARINE / STUDENI 2007. CROATIAN ASSOCIATION OF TOLL MOTORWAYS CONCESSIONAIRES Autocesta A5, Beli Manastir � Osijek � Svilaj Hrvatske autoceste d.o.o. pustile u promet prvu dionicu europskog koridora Vc. Dana 9. studenoga 2007. prvu dionicu Vc ko- 88,6 km. Autocesta A5 dio je europske mreže ridora, Đakovo � Sredanci, svečano je pustio autocesta i Vc europskog prometnog koridora u promet premijer Republike Hrvatske dr. (Budimpešta � Sarajevo � Ploče). Promet- SLIKA SANADERA sc. Ivo Sanader. Dionica od Đakova do Sre- ni Koridor Vc (cestovni, željeznički, riječni i danaca, duljine 23 km, početni je dio auto- zračni promet) složena je poveznica Sjeverne ceste A5, Beli Manastir � Osijek � Svilaj. � Srednje i Južne Europe te predstavlja izu- Autocesta A5, Beli Manastir � Osijek � Svilaj, zetnu vrijednost u kontekstu procesa privred- proteže se od granice s Republikom Mađar- ne i prometne integracije srednjoeuropskog skom do granice s Republikom BiH u dužini od prostora. Izgradnjom Koridora Vc povezanost i transparentnost prometnih pravaca cestov- nog, željezničkog, riječnog i zračnog prometa direktno će utjecati na razvoj šireg i snažnijeg prometnog čvorišta za cijelu Europu i Aziju. Dio koridora Vc koji prolazi kroz Hrvatsku podijeljen je na 5 dionica u sjevernom dijelu (autocesta A5): - granica Republike Mađarske � Beli Mana- stir, dužine 5 km - Beli Manastir � Osijek, dužine 24,5 km - Osijek � Đakovo, dužine 32,5 km - Đakovo � Sredanci, dužine 23 km - Sredanci � granica Republike BiH, dužine 3,6 km i 3 dionice u južnom dijelu (autocesta A10): - granica Republike BiH � Mali Prolog, du- žine 8 km - Mali Prolog � Ploče 1, dužine 6 km (istovre- meno i poddionica dionice Ravča � Ploče 1 autoceste A1) - Ploče 1 � luka Ploče, dužine 9 km. Planirani završetak izgradnje dionice Osijek � Đakovo je prosinac 2008. godine. U izgradnji je i 15 km autoceste od Malog Prologa do čvora Ploče 1 i luke Ploče, čije je puštanje u promet planirano također koncem 2008. godine. Dinamika građenja preostala 33 km autoceste A5 u sjevernom dijelu i 8 kilometara autoceste A10 u južnom dijelu bit će određena novim četve- rogodišnjim Programom građenja Vlade Repu- blike Hrvatske za razdoblje od 2009. do 2012. Dionica Đakovo � Sredanci Trasa autoceste od Đakova do Sredanaca počinje u Osječko-baranjskoj županiji, a za- vršava u Brodsko-posavskoj županiji. Kon- figuracija terena omogućuje ispruženu tra- su koja je položena u ravničarskom terenu u prosjeku cca. 1,3 m iznad terena, osim na mjestima gdje trasa autoceste prelazi pre- ko postojećih vodotoka, željezničke pruge, te autoceste A3, Zagreb � Lipovac, i prolaza za životinje. Tlocrtni i vertikalni elementi zadovoljavaju računsku brzinu od 130 km/h, što je uvjetovalo primjenu sljedećih eleme- nata trase: Vijadukt Andrijevci na dionici Đakovo � Sredanci za održavanje i kontrolu prometa (COKP) Računska brzina v (km/h) 130 r Đakovo te odmorište Ivandvor i odmorište Min. radijus horizontalnog zavoja R (m) 850 Andrijevci. min Vrijednost investicije u izgradnju navedene konkavni 15000 dionice iznosi 1,43 milijarde kn (bez PDV-a) Min. polumjer vertikalnog zavoja R (m) min i obuhvaća otkup zemljišta, izmještanje in- (primijenjen na dijelu trase preko AC A3 i preko HŽ-a) konveksni 19000 stalacija, arheologiju, građenje, opremanje, nadzor i ostalo. Max. poprečni nagib kolnika p (%) 2,5 max Puštanjem u promet ove dionice autoceste A5 stvorene su pretpostavke za kvalitetnije Poprečni presjek projektiran je s dva kolnika Na dionici od Đakova do Sredanaca izgra- povezivanje slavonsko-baranjskog prostora razdvojena razdjelnim pojasom širine 4 m. đeno je 20 objekata na trasi (mostovi, nad- s ostalim dijelom Hrvatske. Time je ostvaren Svaki kolnik sastoji se od po dva prometna vožnjaci i podvožnjaci), od kojih je najzna- poticaj gospodarskom razvitku Slavonije i traka širine 3,75 m te zaustavnog traka širi- čajniji nadvožnjak preko željezničke pruge Baranje i značajnija potpora turističkim lo- ne 2,50 m. Bankine i berme projektirane su kod Andrijevaca, čvor Đakovo i cestarin- kalitetima. s minimalnom širinom od 1,50 m. ski prolaz Đakovo, čvor Sredanci, Centar Autocesta A6, Rijeka � Zagreb Svečano otvaranje dionice Kikovica-Oštrovica u punom profilu Ministrica zaštite okoliša, prostornog ure- lović-Dropulić, otvorila je u utorak, 20. stu- đenja i graditeljstva, gospođa Marina Matu- denoga 2007., dionicu Kikovica � Oštrovica (7,4 km) na Autocesti Rijeka � Zagreb. Gospodin Jurica Prskalo, predsjednik Upra- ve Autoceste Rijeka � Zagreb d.d., u svom je govoru istaknuo da su radovi na dionici za- počeli 26. lipnja 2006. godine te su završeni za samo 16 mjeseci, odnosno prije roka, što pokazuje da su tvrtke još jednom pokazale da su spremne za sve izazove u izgradnji na- ših autocesta. Dionicu je projektirala tvrtka IPZ. Građevin- sagrađeno je 1,43 km objekata što je 19,3 ske radove izvela je Poslovna udruga tvrtki % sveukupne duljine. Viadukt d.d. (vodeći partner), Hidroelektra U sklopu dogradnje punog profila ovoga di- niskogradnja d.d., Konstruktor inženjering jela autoceste, a radi zaštite vodotokova, na d.d., Strabag AG Austrija te opremanje dio- dionici je sagrađen zatvoreni sustav odvodnje nice - tvrtka Dalekovod d.d. Nadzor nad iz- s tri separatora i tri lagune. gradnjom obavila je tvrtka IGH. Do kraja 2008. na dionici Kikovica � Oštrovica Izgradnja punog profila ove izvanredno planirano je postavljanje burobrana kako bi zahtjevne dionice obuhvatila je građe- se izbjegla zatvaranja zbog vjetrova koji često vinske radove dogradnje desnog (južnog) pogađaju ovaj dio Autoceste Rijeka � Zagreb. kolnika autoceste uključujući vijadukte Vrijednost izgradnje i opreme dionice Kiko- desnog kolnika: Čičave, duljine 304 m, Ve- vica � Oštrovica iznosi 276 milijuna kuna. liki Svib, duljine 381 m, Mali Svib, duljine Autocesta Rijeka � Zagreb sada ima 110 km 218 m, Melnik, duljine 146 m, Bukovo, du- punoga profila, a preostalih 36,5 km bit će ljine 385 m te dva podvožnjaka. Na ovoj, u u cijelosti dovršeno i pušteno u promet do tehničkom smislu, vrlo zahtjevnoj dionici kraja 2008. HRVATSKA UDRUGA KONCESIONARA ZA AUTOCESTE S NAPLATOM CESTARINE / CROATIAN ASSOCIATION OF TOLL MOTORWAYS CONCESSIONAIRES BILTEN 12, STUDENI 2007. Autocesta A1, Zagreb � Split � Dubrovnik Početak radova na izgradnji drugih cijevi tunela Mala Kapela i Sv. Rok Hrvatske autoceste d.o.o. započele su grad- dove (obloga tunela i kolnička konstrukcija). svih radova na drugim cijevima oba tunela na nju drugih cijevi tunela Sveti Rok i tunela Vrijednost ugovorenih radova za tunel Sveti autocesti A1 od Zagreba do Splita planiran je Mala Kapela. Radove izvode izvoditelji oda- Rok iznosi 149.944.657,80 kuna bez PDV-a, do turističke sezone 2009. godine. brani putem javnog nadmetanja i to: za tunel a za tunel Mala Kapela iznosi 149.865.031,00 Građenje lijevih cijevi tunela Sveti Rok i Mala Sveti Rok Poslovna udruga koju čine Hidro- kuna bez PDV-a. Rok dovršetka građevinskih Kapela složen je građevinski zahvat koji će elektra niskogradnja d.d. i Konstruktor-inže- radova na cijevima oba tunela je 18 mjeseci, se odvijati pod prometom u desnoj cijevi njering d.d., a za tunel Mala Kapela Poslovna nakon čega slijede radovi na opremanju tu- tunela i čija će se dinamika djelomično pri- udruga koju čine Viadukt d.d. i Strabag AG. nela (ugradnja svih sustava sigurnosti i pro- lagođavati funkcioniranju istih kao sigurno- Ugovoreni radovi obuhvaćaju građevinske ra- metne signalizacije tunela). Rok dovršetka snih cijevi za komunikaciju svih nadležnih službi u akcidentnim situacijama. Potreba za dovršetkom i uspostavom pro- meta drugim cijevima tunela, koje su isko- pane, ali ne i završene, nametnula se iz sigurnosnih razloga, odnosno, značajnim povećanjem prometa, prometnim zastojima i gužvama. Prema smjernicama Europske unije, uvjeti koji nalažu dovrše- nje druge cijevi tunela su dnevna gustoća prometa veća od 10 tisuća vozila po pro- metnom traku, sezonski promet koji zna- čajno premašuje prosječni godišnji dnevni promet te 15 % udjela vozila težih od 3,5 t. Ostvareni prosječni godišnji dnevni promet već u 2006. godini premašio je 10 000 vozila, a ljeti je dosegnuo i 28000 vozila (prosječni ljetni dnevni promet). U 2007. ostvaren je prosječni ljetni promet od 30000 vozila, a prema prometnoj prognozi u 2009. mogao bi iznositi 39000 vozila. Prema istim pro- gnozama u 2009. mogao bi se i prosječni godišnji dnevni promet povećati na više od Tunel Sv. Rok, zapadi portal Tunel Mala Kapela, sjeverni portal 16000 vozila. Autocesta Rijeka √ Zagreb d.d. proširila koncesijsko područje Ministar mora, turizma, prometa i raz- vitka gospodin Božidar Kalmeta u ime Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Uprave Autoceste Rijeka � Zagreb d.d. gospodin Jurica Prskalo potpisali su 23. kolovoza 2007. godine IV. ugovor o izmje- nama i dopunama Ugovora o koncesiji za građenje i gospodarenje Autocestom Ri- jeka � Zagreb, a zapisnik o primopredaji svečano je potpisan 30. kolovoza 2007. u Centru za održavanje i kontrolu prometa u Čavlima. Ovim se ugovorom koncesijsko područje Autoceste Rijeka � Zagreb d.d. proširilo na odsječak autoceste od čvora Orehovica do graničnog prijelaza Rupa i od čvora Orehovi- ca do čvora Križišće uključujući pristupnu cestu od čvora Draga do grada Rijeke te pristupnu cestu od čvora Križišće do Krčkog mosta i Krčki most. Autocesta Rijeka � Zagreb d.d. sada izgrađuje i gospodari sa 178,5 kilometara. HRVATSKA UDRUGA KONCESIONARA ZA AUTOCESTE S NAPLATOM CESTARINE / CROATIAN ASSOCIATION OF TOLL MOTORWAYS CONCESSIONAIRES BILTEN